INT/932
Digitalizacija pravosuđa
MIŠLJENJE
Stručna skupina za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju
Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija
Digitalizacija pravosuđa u Europskoj uniji – Paket mogućih instrumenata
[COM(2020) 710 final)]
|
Kontakt:
|
int@eesc.europa.eu
|
|
Administrator/ica:
|
Claudia Drewes-Wran
|
|
Datum dokumenta:
|
09/04/2021
|
Izvjestitelj: João NABAIS
|
Zahtjev za savjetovanje:
|
DD/MM/GGGG
|
|
Pravni temelj:
|
članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
|
|
|
|
|
Nadležna stručna skupina:
|
Stručna skupina za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju
|
|
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:
|
31/03/2021
|
|
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:
|
DD/MM/GGGG
|
|
Plenarno zasjedanje br.:
|
…
|
|
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):
|
…/…/…
|
1.Zaključci i preporuke
1.1EGSO pozdravlja predmetnu Komunikaciju kao ključan i konkretan korak u omogućivanju digitalizacije pravosuđa. Bitno je podržati države članice na nacionalnoj razini u provedbi te promjene tako što će im se osigurati potrebna financijska sredstva, ali i instrumenti. Zahvaljujući toj potpori, razvoj digitalizacije pravosuđa može se proširiti i na europsku razinu kako bi se uspostavili mehanizmi za pojačanu prekograničnu suradnju među pravosudnim tijelima.
1.2EGSO napominje da se situacija znatno razlikuje među državama članicama i da zbog raznolikosti nacionalnih informatičkih alata ne postoji koherentna primjena određenih mehanizama, kao što je e-CODEX.
1.3Stoga EGSO smatra da u tom pogledu postaje sve važnije utvrditi pravila za bolje usklađivanje država članica Europske unije.
1.4EGSO smatra da je digitalizacija pravosuđa ključan instrument za osiguravanje istinske suradnje među tijelima država članica u borbi protiv kriminalnih aktivnosti koje ozbiljno štete europskom području.
1.5EGSO napominje da neki konkretni aspekti Komunikacije ne odražavaju višedimenzionalnu stvarnost pravosudnih sustava u raznim državama članicama.
1.6EGSO predlaže Komisiji da donese direktivu o pravosudnim postupcima na daljinu, kojom se predviđaju i prihvaćaju sva sredstva za kontakt putem videopoziva na bilo kojem uređaju kojim se jamči pravo na privatnost i ne ugrožava zaštita osobnih podataka koji se odnose na pojedince uključene u postupak odnosno na predmet.
1.7EGSO ne misli da bi upotreba drugih sredstava komunikacije na daljinu, koja već postoje, mogla ugroziti zaštitu podataka s obzirom na to da svatko može prisustvovati većini rasprava.
1.8EGSO smatra da policija, kada provodi istragu protiv potencijalne terorističke skupine u jednoj državi članici, mora imati trenutni pristup dokazima prikupljenima ne samo u bazama podataka Europola, Eurojusta i Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO), nego i u bazama podataka policijskih tijela i tijela kaznenog progona svake države članice.
1.9EGSO naglašava da je potrebno na najbolji mogući način iskoristiti prednosti digitalizacije za mogućnost izvršenja presuda u drugim državama članicama, za alternativne mehanizme za rješavanje sporova i za administrativnu suradnju država članica i agencija EU-a.
2.Komunikacija Komisije
2.1Ovom se Komunikacijom predlaže paket instrumenata za digitalizaciju pravosuđa kako bi se potaknuo napredak pravosudnog sektora u digitalnom području. Predloženi pristup uzima u obzir različite nacionalne okolnosti i nacionalne nadležnosti država članica i njime se u potpunosti poštuju načela supsidijarnosti i proporcionalnosti. Istodobno je važno da sve države članice rade na smanjenju postojećih neujednačenosti u digitalizaciji i fragmentiranosti nacionalnih pravosudnih sustava te iskorištavaju mogućnosti dostupne u okviru relevantnih mehanizama financiranja EU-a.
3.Opće napomene
3.1Kriza koju je izazvao COVID-19 dovela je do brojnih problema u funkcioniranju pravosudnog sustava i djelotvorne sudske zaštite. Odgođene su rasprave uz fizičku prisutnost i prekogranična dostava sudskih pismena, privremeno je bilo nemoguće dobiti osobnu pravnu pomoć, a neki su rokovi istekli zbog nagomilanih kašnjenja. Istodobno, povećanje broja predmeta u vezi s nesolventnošću i otpuštanjima povezanima s pandemijom dodatno opterećuje rad sudova.
3.2Stoga su potrebne nove mjere kako bi se pravosuđu omogućila djelotvornija i brža digitalizacija. U tom je smislu ključno poduprijeti države članice na nacionalnoj razini pružajući im ne samo potrebna financijska sredstva, već i alate koji svim pravosudnim tijelima i zaposlenima u pravosuđu omogućuju da se pripreme za novo doba promjena. Ključno je pravosuđe učiniti dostupnijim i približiti ga građanima.
3.3Samo će ta potpora na nacionalnoj razini omogućiti razvoj digitalizacije pravosuđa na europskoj razini kako bi se uspostavili mehanizmi za pojačanu prekograničnu suradnju među pravosudnim tijelima.
3.4Treba napomenuti da se situacija općenito znatno razlikuje među državama članicama i da zbog raznolikosti nacionalnih informatičkih alata među državama članicama ne postoji koherentna primjena određenih mehanizama, kao što je e-CODEX.
3.5Stoga u tom pogledu postaje sve važnije utvrditi pravila za bolje usklađivanje država članica Europske unije.
3.6Glavni je cilj Komunikacije dodatno digitalizirati javne pravosudne službe, promicati upotrebu sigurnih i visokokvalitetnih tehnologija za komunikaciju na daljinu (videokonferencije), olakšati međusobno povezivanje nacionalnih baza podataka i registara te promicati uporabu sigurnih kanala za elektronički prijenos među nadležnim tijelima.
3.7Digitalizacija pravosuđa temeljni je instrument za osiguravanje istinskog partnerstva među tijelima država članica u borbi protiv kriminalnih aktivnosti koje ozbiljno štete europskom području, kao što su kaznena djela terorizma, pranje novca i korupcija, trgovanje ljudima, zločin iz mržnje te poticanje na govor mržnje i na nasilje.
3.8Danas su ta kaznena djela u teritorijalnom smislu sve više transverzalna. Digitalizacija je stoga velik i ključan korak u pogledu strategije za provođenje istrage i kazneni progon protiv tih djela s razornim posljedicama.
3.9Iako je Komisija uložila znatne napore u tom području i Komunikacija zaslužuje vrlo pozitivnu ocjenu, digitalizacija pravosuđa zapravo je dugotrajan i težak proces.
3.10Neki konkretni aspekti Komunikacije mogu se kritizirati zbog nedostataka ili čak nedovoljne percepcije neusklađenosti predloženih ideja i višedimenzionalne stvarnosti pravosudnog okruženja u raznim državama članicama.
3.11Čini se da Komisija zanemaruje načine vođenja sudskih i drugih pravosudnih postupaka, kako u parničnim postupcima u građanskopravnim i trgovačkim sporovima te sporovima u području radnog prava, tako i u kaznenim postupcima (kao što su ispitivanje optuženika i iskazi svjedoka tijekom istrage u kaznenom postupku), kojima se omogućuje sudjelovanje sudionika na daljinu, bilo putem aplikacija dostupnih na tržištu, bilo putem videopoziva u okviru aplikacija za kontakt.
3.12EGSO shvaća da treba poštovati konvencionalne aspekte pravosuđa, no zahvaljujući krizi izazvanoj COVID-om 19 postali smo svjesni da nije neophodno organizirati videokonferencije s pomoću postojećih mehanizama interakcije među sudovima (na nacionalnoj i međunarodnoj razini) u prisutnosti strana u postupku pred mjesno nadležnim sudovima ili u unaprijed utvrđenim i odobrenim prostorima (kao što su policijske postaje, službe kriminalističke policije i slično) jer se kontakt sa svjedocima može uspostaviti i putem računala ili mobilnog telefona bez obzira na mjesto na kojem se oni nalaze.
3.13Danas već postoje sredstva za komunikaciju na daljinu kojima se jamči ne samo pravo na privatnost nego i zaštita podataka, a to su dva ključna elementa koja, naravno, treba očuvati.
3.14Vrijedi podsjetiti na opće načelo javnosti rasprava u sudskim postupcima. Tako na glavnoj raspravi otvorenoj za javnost u publici nisu samo rodbina i prijatelji stranaka u postupku (tužitelja i tuženika u građanskom, trgovačkom ili radnom sporu, odnosno privatnog tužitelja i okrivljenika u kaznenom postupku), nego i druge osobe na koje se suđenje izravno ne odnosi ili, u brojnim slučajevima, novinari i drugi predstavnici medija.
3.15EGSO stoga ne smatra da bi upotreba drugih sredstava komunikacije na daljinu, kao što su informatičke platforme i druge propisno ovjerene digitalne aplikacije koje već postoje, mogla ugroziti zaštitu podataka kad svatko može prisustvovati većini rasprava.
3.16Osim toga, osobito u kaznenom procesnom pravu, okrivljenik mora imati mogućnost izbora da bude saslušan uz pomoć sredstava za komunikaciju na daljinu umjesto da osobno pristupi na ročište ako ne postoje posebne okolnosti koje opravdavaju osobni dolazak okrivljenika na sud.
3.17Kad je riječ o svjedocima, potrebno je osigurati da osoba s tjelesnim invaliditetom koja živi u malom mjestu prilično udaljenom od najbližeg suda ne mora napuštati udobnost vlastitog doma i čekati nekoliko sati prije nego što se pozove na ispitivanje jer danas postoje pouzdane i certificirane elektroničke platforme koje jamče sigurnost i povjerljivost razmjene informacija i davanja iskaza na daljinu.
3.18Komisija u svojoj Komunikaciji predlaže „promicanje uporabe sigurne i visokokvalitetne tehnologije komunikacije na daljinu (videokonferencije)”.
3.19Stoga, u skladu s prethodno navedenim, EGSO predlaže Komisiji da donese direktivu o iskazima u sudskim postupcima na daljinu kojom se predviđaju i prihvaćaju sva sredstva za kontakt putem videopoziva na bilo kojem uređaju (npr. fiksnom računalu, prijenosnom računalu, pa čak i mobilnom telefonu) kojim se jamči pravo na privatnost i ne ugrožava zaštita osobnih podataka pojedinaca uključenih u postupak odnosno predmeta.
3.20Taj je pristup u skladu s izvješćem Komisije o strateškim predviđanjima 2020., u kojem se navodi da bi u digitalnoj tranziciji u pravosuđu prednost trebalo dati građanima i stvoriti nove prilike za razne dionike, čime bi se doprinijelo smanjenju kašnjenja, većoj pravnoj sigurnosti te jeftinijem i lakšem pristupu pravosuđu.
3.21Međutim, treba obratiti pozornost na položaj maloljetnika i ranjivih osoba te na slučajeve koji uključuju zločine iz mržnje ili kaznena djela protiv spolne slobode, kada je važnije ili čak ključno osigurati zaštitu privatnosti i pravne sigurnosti.
3.22Komisija u Komunikaciji izražava zabrinutost u vezi sa stvaranjem standardnog obrasca za pristup sudskoj praksi nacionalnih sudova u strojno čitljivom obliku – „europskom identifikatoru sudske prakse”.
3.23Taj prijedlog zaslužuje punu potporu, ali bi, da bi bio u potpunosti djelotvoran, mogao iziskivati dopunu zakonodavstva radi standardiziranja oblika (ne i sadržaja) sudskih odluka.
3.24Kao što znamo, svaka država članica ima svoje zakonodavstvo, ali i svoj sustav formata sudskih odluka. Struktura i sastav presude u Portugalu zasigurno nisu isti kao u Italiji ili Francuskoj te bi Komisija stoga te razlike trebala uzeti u obzir na odgovarajući način.
3.25Komisija, osim toga, predlaže uspostavu informatičke platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova (koji okupljaju istražitelje i tužitelje iz država članica, po potrebi uz potporu Europola, Eurojusta i Ureda europskog javnog tužitelja). Pristup dostupnim podacima i bazama podataka u državama članicama trebao bi biti ograničen na nadležna tijela i u skladu sa zahtjevima o zaštiti podataka.
3.26To je izvrstan prijedlog, ali bi njegova realizacija mogla biti ugrožena zbog neusklađenosti odredbi zakonâ država članica o kaznenom postupku kojima se uređuju sva pitanja povezana s pribavljanjem dokaza.
3.27Dok se takva standardizacija ne provede, prema zakonima nekih država članica određene istražne radnje mogu dovesti do ništavosti, a to bi moglo ugroziti djelotvornost zajedničkih istraga.
3.28Borba protiv terorizma jedno je od pitanja koja Komisija razmatra u Komunikaciji. Međutim, osim tvrdnje o potrebi donošenja zakonodavnog prijedloga o razmjeni digitalnih informacija o prekograničnim slučajevima terorizma, nužno je stvoriti i primijeniti alate koji se temelje na digitalnoj međusobnoj povezanosti za razmjenu ne samo postupovnih akata nego i informacija o osumnjičenicima i aktivnostima nadziranih skupina.
3.29S obzirom na potrebu borbe protiv terorizma, EGSO smatra da policija, kada provodi istragu protiv potencijalne terorističke skupine u jednoj državi članici, mora imati trenutni pristup dokazima prikupljenima ne samo u bazama podataka Europola, Eurojusta i Ureda europskog javnog tužitelja, nego i u bazama podataka policijskih tijela i tijela kaznenog progona svake države članice. Međutim, treba se pobrinuti za to da se informacije ne prenose neovlaštenim ili nepouzdanim osobama.
3.30Potrebno je pobrinuti se za to da se na internetu pružaju usluge kao što su obnova osobnih iskaznica, izdavanje elektroničkih sudskih potvrda, izvoda iz matičnih knjiga, pa čak i potvrda iz kaznene evidencije, kao i uvid u sudske postupke putem interneta, jer se time omogućuje ne samo smanjenje broja putovanja do mjesta za pružanje tih usluga već i njihovo pružanje izvan radnog vremena.
3.31Međutim, kad je riječ o međusobnoj povezanosti podataka (npr. o poduzećima, stečajevima, zemljišnim knjigama, sudskom registru te kaznenoj evidenciji), nužno je osigurati da se pristupom takvim podacima u određenim slučajevima (npr. kad je riječ o podacima iz kaznene evidencije) ne ugrožava pravo na privatnost i zaštitu osobnih podataka.
3.32Stoga je ključno temeljito proučiti informatički model uspostavljen u tom području kako bi se zajamčilo da željena digitalizacija ne našteti građanima i ne ugrozi njihova temeljna prava.
3.33Komisija u Komunikaciji predstavlja stvaranje instrumenta „Moj prostor e-pravosuđa”, čiji je cilj građanima omogućiti elektronički pristup sudskim dokumentima koje osoba ili njezin pravni zastupnik smije pregledavati i/ili dobiti (u predmetima koji se vode pred domaćim sudovima ili u predmetima koji su u tijeku u drugim državama članicama).
3.34Budući da se njime osigurava brži, učinkovitiji i jeftiniji pristup pravosuđu, mogućnost digitalnog pristupa informacijama navedenima u predmetima u kojima je građanin stranka u postupku ključan je element u stvaranju istinske pravosudne transparentnosti, što je iznimno važno da građani dobiju dojam da pravosuđe nije netransparentno i nedostupno.
3.35Činjenica da pravosudna tijela i odvjetnici imaju elektronički pristup predmetima o kojima je presuđeno u drugoj državi članici velik je i bitan korak u toliko željenoj digitalizaciji pravosuđa.
3.36Međutim, s obzirom na razlike među državama članicama u pogledu opsega tajnosti u kaznenim postupcima, izgledno je da će u nedostatku usklađenosti nacionalnih zakonodavstava u tom području ovaj odličan prijedlog Komisije sigurno biti doveden u pitanje u okviru prekograničnog registra.
3.37Željena digitalizacija pravosuđa mora građanima EU-a pružiti nove i značajne mogućnosti za rješavanje problema u prekograničnom kontekstu. To je jedini način da se postigne cilj jačanja prava građana na pristup pravosuđu.
3.38Komisija u tom pogledu ističe, na primjer, uvođenje (digitalnih) sredstava za izdavanje prekograničnih naloga i mogućnost osiguravanja prekogranične naplate obveze uzdržavanja maloljetnog djeteta u kontekstu roditeljske odgovornosti.
3.39Međutim, Komisija je u Komunikaciji zanemarila istinski temeljno pitanje, a to je mogućnost izvršenja presuda u drugim državama članicama. Digitalizacija nudi sredstva za provedbu tog cilja u praksi, što je dugotrajan zahtjev mnogih pravnih stručnjaka. Treba napomenuti da je u nekoliko područja (trgovačko pravo i obiteljsko pravo) ta situacija već predviđena, stoga ju je potrebno proširiti na područja koja još nisu obuhvaćena.
3.40Odavno je utvrđeno da sudske odluke donose sudovi svake države članice i da se u tom pogledu suverenitet država članica Europske unije ima smatrati neotuđivim.
3.41Međutim, mnoge se sudske odluke u konačnici primjenjuju na imovinu, poduzeća ili građane koji se nalaze izvan državnog područja na kojem je presuda donesena.
3.42U takvim su slučajevima granice među državama članicama prepreka brzom izvršenju pravde. Pravosudna suradnja unutar Unije stoga bi trebala iskoristiti mogućnosti koje nudi digitalizacija za izravno izvršenje sudskih odluka na području na kojem se dotična imovina nalazi.
3.43Isto vrijedi i za alternativno rješavanje sporova. Naime, ti bi se postupci također trebali moći provoditi na internetu, a to obuhvaća i rad centara za arbitražu, mirovnih sudaca i javnih sustava mirenja.
3.44Kad je riječ o suradnji nacionalnih tijela i agencija i tijela EU-a u borbi protiv prekograničnog kriminala, Komisija s pravom prepoznaje potrebu za jačanjem kapaciteta za digitalnu suradnju.
3.45Međutim, iako bi se moglo očekivati da će Komisija u svojoj Komunikaciji definirati model koji treba usvojiti i ulaganja koja bi bila voljna podržati za ostvarivanje tog važnog cilja, u njoj se samo izražava nada da će se Eurojust, Ured europskog javnog tužitelja, Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i Europol „dogovor[iti] o zajedničkom pristupu kojim se osigurava neometana i sigurna suradnja s državama članicama [...]”.
3.46Ipak, u tako važnom području od Komisije treba zahtijevati da odredi vremenski okvir za uspostavu modela suradnje umjesto da samo izražava želju da će se institucije dogovoriti, da se obveže na stvaranje instrumenta (možda direktive) kojim bi se i u ovom slučaju uveo mehanizam zasnovan na mogućnostima koje nudi digitalizacija.
3.47EGSO pozdravlja namjere koje je Komisija u Komunikaciji iznijela o financijskoj potpori državama članicama za razvoj odgovarajućih informatičkih sustava i definiranju strategije za digitalizaciju pravosuđa u EU-u u okviru novog programa Pravosuđe i programa Digitalna Europa.
3.48Treba napomenuti da glavna prepreka digitalizaciji nisu pravosudna tijela ili građani, već nedostatak sredstava kojima države članice raspolažu za provedbu mjera za stvaranje i primjenu digitalnih platformi i elektroničkih sredstava u području pravosuđa.
3.49Stoga – posebno u kontekstu trenutačne krize, koja ozbiljno pogađa gospodarstva država članica, ne samo kratkoročno nego i dugoročno – postoji hitna potreba za pronalaženjem financijskih rješenja za te zemlje kako bi se digitalizacija pravosuđa mogla postići uz nužno potrebnu usklađenost i ujednačenost. Samo se pod tim uvjetom prekogranična suradnja može uspostaviti na europskoj razini.
3.50Trebalo bi naglasiti i da je Komisija izrazila namjeru da se pobrine za to da za tako važan cilj kao što je iskorištavanje postupka digitalizacije za stvaranje područja slobode, sigurnosti i pravde unutar EU-a na raspolaganju budu sredstva koja će biti dostupna u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost.
3.51Osim toga, ohrabruje činjenica da Komisija smatra da će instrument za tehničku potporu, koji je predmet jednog prijedloga uredbe Europskog parlamenta i Vijeća, pomoći svim državama članicama u provedbi reformi u pravosudnom sektoru, što će, naravno, uključivati prethodno navedena ulaganja u digitalnu tranziciju.
3.52Budući da Komisija smatra da u trenutačnoj prekograničnoj suradnji u papirnatom obliku postoje brojni nedostaci koji negativno utječu na učinkovitost i troškove sudskih postupaka, ključno je da elektronički prijenos postane zadano sredstvo komunikacije i razmjene dokumenata.
3.53Mogao bi se uspostaviti decentralizirani informatički sustav za grupiranje nacionalnih sustava kako bi se dokumenti mogli brže i sigurnije dijeliti elektroničkim putem. U tu bi svrhu pri prijenosu dokumenata i prikupljanju dokaza trebalo uzeti u obzir zaštitu podataka i privatnosti.
3.54Ujednačavanje elektroničkih postupaka, dematerijalizacija komunikacije između sudova i drugih subjekata i službi te podnošenje podnesaka od strane pravnih zastupnika u multimedijalnom obliku ključne su mjere za postizanje digitalizacije pravosuđa.
3.55Trebalo bi skrenuti pozornost Komisije na potrebu da se pravosudnim djelatnicima osiguraju alati za provedbu predmetnih mjera putem tečajeva digitalnog osposobljavanja i specijalizacije za upotrebu određenih elektroničkih aplikacija i platformi, što će svakako podrazumijevati troškove.
3.56Međutim, potrebno je napraviti iznimku za države članice protiv kojih se vodi postupak zbog povrede temeljnih prava ili zbog kršenja vladavine prava:
a)one ne bi smjele primati financijska sredstva iz fondova EU-a;
b)s njima se ne bi smjele razmjenjivati sve informacije jer se više ne može vjerovati njihovim sudovima, pravosudnim sustavima i policijskim tijelima.
3.57Trenutačna nastojanja u pogledu preobrazbe čvrst su temelj za povećanu mobilizaciju tehnoloških kapaciteta s pomoću novih tehnologija u svrhu razvoja ekosustava pravosuđa koji se temelji na digitalizaciji i usmjeren je na ljude.
3.58EGSO sa zanimanjem iščekuje izmjenu zakonodavstva kojom bi se omogućila željena tranzicija pravosuđa u digitalno doba, uključujući prihvaćanje elektroničke identifikacije za digitalni prijenos sudskih dokumenata i prihvatljivost elektroničkih dokumenata ili dokumenata dostavljenih elektroničkim putem kao dokaza u sudskim postupcima.
Bruxelles, 31. ožujka 2021.
Alain COHEUR
Predsjednik Stručne skupine za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju
_____________