Europski gospodarski i socijalni odbor
SOC/624
Promjene u svijetu rada i starenje stanovništva
MIŠLJENJE
Stručna skupina za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo
Promjene u svijetu rada i dugovječnost / starenje stanovništva – preduvjeti za aktivno sudjelovanje radnika koji stare u novom svijetu rada
[razmatračko mišljenje na zahtjev finskog predsjedništva]
|
Administrator/ica:
|
Ana DUMITRACHE
|
|
Datum dokumenta:
|
17/09/2019
|
Izvjestitelj: Irinel Eduard FLORIA
Suizvjestitelj: Vladimír BÁLEŠ
|
Zahtjev finskog predsjedništva Vijeća:
|
dopis od 7.2.2019.
|
|
Pravni temelj:
|
članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
(razmatračko mišljenje)
|
|
|
|
|
Odluka Predsjedništva:
|
19/02/2019
|
|
|
|
|
Nadležna stručna skupina:
|
Stručna skupina za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo
|
|
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:
|
10/09/2019
|
|
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:
|
DD/MM/YYYY
|
|
Plenarno zasjedanje br.:
|
…
|
|
Rezultat glasovanja
(za/protiv/suzdržani):
|
…/…/…
|
1.Zaključci i preporuke
1.1Odbor pozdravlja usredotočenost finskog predsjedništva na ekonomiju dobrobiti ljudi, uključujući i starije osobe, te smatra da je to pozitivan korak prema postizanju bolje ravnoteže između demografskih trendova, tržišta rada i društva.
1.2Države članice uvidjele su problem stanovništva koje stari te su posljednjih godina poduzele određene mjere; međutim, te su mjere izolirane, a njihov učinak nije izmjeren. Nadalje, učinak tehnološkog napretka i promjenjiva priroda posla doprinose složenosti toga pitanja.
1.3Socijalni partneri su, zajedno s vladama, ključni za olakšavanje provedbe mjera na različitim razinama. Civilno društvo i europski socijalni partneri trebaju imati važnu ulogu u poticanju duljeg radnog vijeka.
1.4Mjere politike i financiranje na razini EU-a mogli bi pomoći u prevladavanju tih prepreka, ali bit će potrebno uzeti u obzir razlike između zemalja u pogledu demografije, gospodarstva, zapošljavanja i radnih uvjeta. Države članice trebale bi iskoristiti europska sredstva za financiranje mjera, dok bi odgovornost za podupiranje duljeg radnog vijeka trebala bi biti podijeljena između vlada, poduzeća i pojedinaca.
1.5Komisija podupire djelovanje država članica usmjereno na učinkovito rješavanje izazova starenja s pomoću različitih inicijativa i programa.
1.6Potrebne su sveobuhvatne strategije usmjerene na razvoj nacionalnih politika za aktivno starenje jer se demografski izazovi i izazovi povezani sa zapošljavanjem mogu riješiti samo na sveobuhvatan način. Posebne preporuke za suočavanje s izazovima aktivnog starenja su sljedeće:
1.6.1Jačanje socijalnog dijaloga i uključivanja svih dionika u razvoj integriranih strategija i nacionalnih politika za aktivno starenje;
1.6.2Razvoj zapošljavanja i vještina u okviru cjeloživotnog učenja;
1.6.3Promicanje dinamičnih karijera i dinamičnog rada;
1.6.4Poticanje poduzetništva za starije osobe;
1.6.5Borba protiv svih vrsta diskriminacije, posebice dobne i spolne diskriminacije;
1.6.6Provedba inicijativa za prijenos i razmjenu znanja;
1.6.7Primjena fleksibilnih i boljih radnih uvjeta;
1.6.8Promicanje solidarnosti među generacijama i promjena stavova prema starenju.
1.7Sve bi mjere trebalo stalno pratiti, dok bi učinak na sudjelovanje starijih radnika na tržištu rada trebalo pravilno ocijeniti. Jasan pregled učinka takvih mjera dodatno bi potaknuo države članice da šire i razmjenjuju najbolje prakse u vezi s aktivnim starenjem.
2.Kontekst
2.1Najvažniji doprinos EU-a u području zapošljavanja starijih radnika jest Direktiva o jednakom postupanju
, kojom se zabranjuje diskriminacija na osnovi dobi u većini područja zapošljavanja. Međutim, Direktiva nije do sada bila učinkovita u uklanjanju skrivene diskriminacije na osnovi dobi na tržištu rada, pojave koja mnoge starije ljude obeshrabruje od toga da uopće traže posao.
2.2Na europskoj razini, strategija Europa 2020. posebno je usmjerena na stvaranje radnih mjesta i postizanje cilja pune zaposlenosti do 2020. Strategija Europa 2020. koja uskoro ističe nije bila snažno usredotočena na starije radnike kao posebnu kategoriju. Europski stup socijalnih prava promijenio je pristup aktivnom starenju jer obuhvaća mnoge aspekti koji su važni za omogućavanje zapošljavanja starijih radnika. Međutim, stupu socijalnih prava nedostaje mehanizam za provedbu.
2.3U sklopu sljedećeg dugoročnog proračuna EU-a, Komisija je predložila program Digitalna Europa usmjeren na izgradnju strateških digitalnih kapaciteta u EU-u i olakšavanje širokog uvođenja digitalnih tehnologija. Putem tog programa oblikovala bi se i podupirala digitalna transformacija europskog društva i gospodarstva te bi se osiguralo da europski građani steknu potrebne vještine za suočavanje s digitalnom transformacijom.
2.4Struktura stanovništva EU-a mijenja se: stanovništvo će u narednim desetljećima postajati sve starije. Ukupan broj stanovnika EU-a povećat će se s 511 milijuna u 2016. na 520 milijuna u 2070., ali broj radno sposobnih stanovnika (od 15 do 64 godine) znatno će se smanjiti – s 333 milijuna u 2016. na 292 milijuna u 2070. – zbog promjena u plodnosti i očekivanom životnom vijeku te dinamike migracijskih tokova. Predviđa se da će se ukupna ponuda radne snage u dobi od 20 do 64 godine znatno smanjiti nakon 2070., za 9,6 % u EU-u. Povećanje udjela starijih osoba u stanovništvu EU-a ne bi trebalo nepromišljeno izjednačiti s odgovarajućim povećanjem opterećenja sustava socijalne sigurnosti, na primjer zaključiti da postojeći mirovinski programi neće biti održivi u budućnosti.
2.5Ključni čimbenik u financiranju sustava socijalne sigurnosti nije omjer demografske ovisnosti, već omjer ekonomske ovisnosti. Rast ukupne radne produktivnosti još je jedan ključni čimbenik koji omogućuje povećanje veličine „kolača” koji se dijeli ne samo između radnika već i između radnika i onih koji nisu radnici.
2.6Demografski se izazov može vidjeti i kao prilika za jačanje konkurentnosti europskoga gospodarstva. Budući da će se zbog starenja stanovništva pojaviti nova tržišta za robu i usluge, poduzeća bi tu pojavu trebala uključiti u svoje strategije za inovacije kako bi mogla pružati inovativne usluge i proizvode (srebrno gospodarstvo).
2.7Očekuje se da će se do 2070. za EU u cjelini očekivani životni vijek pri rođenju povećati, i to za 7,8 godina za muškarce i za 6,6 godina za žene. Međutim, pozitivna tendencija da ljudi žive dulje i zdravije nije u skladu s trajanjem njihova profesionalnog života. Nedostatak radnih mjesta i odgovarajućih aktivnih politika i mjera na tržištu rada, zdravstveni problemi, nedostatak relevantnih vještina, kao i nezadovoljavajuća usklađenost privatnog i profesionalnog života bitni su razlozi za prijevremeno napuštanje tržišta rada. Istovremeno, dobna diskriminacije ili negativni stereotipi utječu na odluke o izlasku s tržišta rada.
2.8Prilikom rasprave o radnim mjestima i uvjetima starijih radnika u obzir treba uzeti i rodnu perspektivu. Tijekom posljednjeg desetljeća trend „djelomičnog umirovljenja“ među ženama dodatno je ojačao u odnosu na muškarce.
2.9Zbog velikog pritiska na radno aktivne osobe moglo bi doći do stigmatizacije starijih osoba, koje bi se moglo doživljavati kao teret. Međutim, ta stigmatizacija nije ograničena samo na društvene skupine, već je nalazimo i kod nekih poslodavaca koji smatraju da ostarjeloj radnoj snazi i umirovljenom stanovništvu nedostaje energičnosti, da ih je teško obučavati te da nisu zapošljivi.
2.10Ključno je boriti se protiv diskriminacije i negativnih stereotipova u vezi sa starijim radnicima. Stariji radnici nisu nužno manje produktivni od mlađih, već imaju drugačije sposobnosti i kompetencije, a glavne su im prednosti stručno znanje i iskustvo.
3.Opće napomene o upotrebi tehnologije među starijim osobama
3.1Četvrta industrijska revolucija i brzi razvoj i integracija novih tehnologija u društvo i industriju bilježe dosad neviđen učinak na svijet rada. Razne manualne i kognitivne zadaće sve više provode strojevi i algoritmi, a u nekim su slučajevima čak i potpuno automatizirani. Istovremeno, uključivanje tih novih tehnologija u poslovne modele u različitim industrijama dovodi do stvaranja novih radnih mjesta i redefiniranja zadaća mnogih drugih. Te promjene upućuju na činjenicu da će globalna i regionalna tržišta rada neizbježno proći veliku transformaciju u predstojećim godinama.
3.2Tehnološki napredak uvelike utječe na ekonomiju općenito te vrši znatan pritisak na tržište rada, jer će poslodavci moći zamijeniti dio svoje radne snage tehnologijom (gdje je primjenjivo), pri čemu će dio ljudi obučiti za nova radna mjesta i tražiti visokokvalificirane radnike koji mogu primijeniti, koristiti i prilagoditi tehnologije. U tom kontekstu starija radna snaga postat će još ranjivija.
3.3Prihvaćanje tehnologije omogućuje starijima da postanu dio našeg mrežnoga svijeta, koristeći prednosti svega što se time nudi. U Europskoj uniji 87 % osoba koje imaju 75 godina ili više nikada nije bilo na internetu. Stariji građani možda nisu upoznati s pojmovima i konceptima povezanima s digitalnim medijima, a neki od njih često se suočavaju s fizičkim izazovima kao što su oštećenja vida ili sluha, kao i nedostatkom razumijevanja ili nedovoljnim poznavanjem tehnologije. Digitalna isključenost može predstavljati jednu od glavnih prepreka za povećanje stope zaposlenosti stariji osoba te bi trebalo poduzeti posebne inicijative za razvoj vještina starijih osoba u području IKT-a.
4.Mjere za promicanje aktivnog starenja u državama članicama
4.1Niz europskih zemalja razvio je strategije koje sadrže mjere politika za poticanje duljeg radnog vijeka. S obzirom na to da se te nacionalne inicijative obično razvijaju u suradnji sa socijalnim partnerima i pružaju višegodišnje okvire za predviđanje i upravljanje demografskim starenjem, mogle bi biti ključne za razvoj i provedbu integriranog pristupa aktivnom starenju.
4.2Istraživanje koje je proveo Eurofound pokazuje da nacionalne strategije za aktivno starenje postoje u nizu zemalja te da su doprinijele povećanju svijesti o demografskim izazovima. Iz pregleda nacionalnih izvješća proizlazi da aktivne politike tržišta rada u zemljama doprinose promicanju razvoja vještina i zapošljavanju starijih radnika. Međutim, o kvaliteti i održivosti tih radnih mjesta dostupno je malo informacija ili ih uopće nema. Većina inicijativa dosad je bila usmjerena na korektivne mjere, kao što su pružanje subvencioniranje plaća radi zapošljavanje starijih radnika, povećanje prosječne dobi za umirovljenje i ograničavanje prijevremenog umirovljenja. Takve mjere same po sebi potrebno je pažljivo razmotriti te analizirati njihov gospodarski i društveni učinak. One također možda neće biti dostatne da omoguće starijim radnicima da uspješno produže svoj radni vijek.
4.3U pogledu djelotvornosti, iako se većina tih mjera i programa općenito smatra uspješnima, oni nisu bili formalno ocijenjeni. U tom kontekstu Odbor naglašava važnost analize i ocjenjivanja učinka mjera na sudjelovanje starijih radnika na tržištu rada.
5.Posebne preporuke za suočavanje s izazovima aktivnog starenja
5.1U nastavku se navodi niz mjera utvrđenih za potporu planu za aktivno starenje unutar Europske unije:
5.2Jačanje socijalnog dijaloga i uključivanja svih dionika u razvoj integriranih strategija i nacionalnih politika za aktivno starenje. Kako bi potaknuli dulji aktivni radni vijek, vlade, poslodavci, nevladine organizacije, sindikati i sami radnici moraju udružiti odgovornosti i napore. Dionici na svim razinama moraju imati ključnu ulogu u razvoju, pregovaranju, provedbi i ocjenjivanju mjera za prilagodbu svijeta rada kako bi se starijim osobama omogućilo da ostanu duže aktivne na tržištu rada. Bez obzira na to, time se ne bi smio povećati pritisak na starije osobe ili uzrokovati nelagoda osobama koje više ne mogu raditi.
5.3Poboljšanje zapošljivosti i razvoj vještina uz pomoć cjeloživotnog učenja ključan je alat politike za zadržavanje starijih radnika na tržištu rada jer se sudjelovanje radnika u osposobljavanju smanjuje s njihovim starenjem, a starijim radnicima koji ostanu bez posla teže je pronaći novo radno mjesto. Pokazalo se da cjeloživotno učenje i obrazovanje odraslih ne poboljšavaju samo ekonomsko sudjelovanje nego i kvalitetu života, zdravlje i prilagodljivost. Cjeloživotno učenje i aktivno starenje ne bi trebalo samo usmjeravati prema sadašnjoj starijoj radnoj snazi nego su potrebne i ciljane inicijative za mlade/studente, pa čak i djecu, kako bi se stvorila svijest o budućnosti radnoga mjesta i važnosti cjeloživotnog učenja.
5.3.1Poboljšanje zapošljivosti i razvoja vještina putem cjeloživotnog učenja moglo bi se postići s pomoću:
5.3.1.1Zaštite javnog financiranja i dodjele potrebnih resursa za proaktivnu politiku tržišta rada kako bi se starije nezaposlene osobe vratile na tržište rada, uključujući savjetovanje i potporu za tražitelje zaposlenja, te kako bi se smanjio rizik od dugoročne nezaposlenosti;
5.3.1.2Jačanja uloge javnih službi za zapošljavanje u pružanju punog raspona savjetodavnih i pomoćnih usluga za tražitelje zaposlenja, kao i prilagođene potpore pri zapošljavanju (npr. zapošljavanje koje subvencionira država, prijelazna potpora i smjernice i neprofitni socijalni projekti) te preventivnih i rehabilitacijskih mjera za potporu dugoročnoj reintegraciji;
5.3.1.3Podupiranja uvođenja mjera u poduzećima, putem kolektivnih ugovora ili zakona, usmjerenih na veće sudjelovanje starijih osoba u cjeloživotnom osposobljavanju (npr. poticaji za rješavanje problema niske stope sudjelovanja u osposobljavanju uz rad, osobito među radnicima s niskim kvalifikacijama, osiguravanje potrebnih sredstava za poboljšanje vještina osoba starijih od 45 godina i poboljšanje pravnog okvira za dopust radi osposobljavanja);
5.3.1.4Jačanja uloge nevladinih organizacija u pružanju potpore programima obrazovanja odraslih i dozvoljavanja sklapanja partnerstava s vladama radi provedbe opsežnih obrazovnih inicijativa za starije osobe;
5.3.1.5Poboljšanja pristupa starijih osoba digitalnoj tehnologiji, uključujući prilagodbom opreme i softvera njihovim specifičnim potrebama (npr. višejezični softver), kao i pružanja pristupa internetu kao prava na univerzalnu uslugu, na temelju kriterija cjenovne pristupačnosti;
5.3.1.6Stavljanja na raspolaganje većeg broja mogućnosti za osposobljavanje, korištenja Europskog socijalnog fonda i usmjeravanja na razvoj transverzalnih vještina, sposobnosti učenja i vještina IKT-a za osobe starije od 45 godina.
5.3.1.7Priznavanja novih vještina, stečenih formalnim ili informalnim učenjem, putem potvrda i kvalifikacija;
5.3.1.8Provođenja kampanji za podizanje razine svijesti mladih, studenata i djece o važnosti cjeloživotnog učenja u kontekstu budućnosti rada i aktivnog starenja;
5.3.1.9Razvoja sposobnosti država članica EU-a da prikupljaju, analiziraju i tumače statističke podatke o trendovima na tržištu rada, stopama zaposlenosti starijih radnika, nedostatku vještina te drugim promjenama u društvu.
5.4Promicanje dinamičnih karijera i dinamičnog rada trebalo bi predstavljati drugo ključno područje. Cjeloživotno učenje i duži očekivani životni vijek značit će da će ljudi tijekom svojeg života imati više od jedne karijere. Očekuje se da će ljudi tijekom svojeg radnog vijeka više puta uzimati dopust za studijsko usavršavanje i slobodne godine radi učenja, prekvalifikacije i putovanja.
5.4.1U tom pogledu glavne inicijative za promicanje dinamičnih karijera i dinamičnog rada trebale bi obuhvaćati:
5.4.1.1Predviđanje novih radnih mjesta i karijera na koje bi radnici mogli prijeći tijekom svog životnog vijeka;
5.4.1.2Poboljšanje profesionalnog savjetovanja koje nude javne službe za zapošljavanje kako bi se radnicima pomoglo u izazovnom postupku kontinuiranog usavršavanja i prekvalificiranja;
5.4.1.3Uvođenje poreznih poticaja za poduzeća u pogledu ulaganja u programe cjeloživotnog osposobljavanja i razvoja za radnike te privlačenja i zapošljavanja starijih zaposlenika;
5.4.1.4Organiziranje sajmova poslova i karijere, osnivanje „skupina za raspravu za osobe starije od 50” i otvaranje centara za zapošljavanje usmjerenih na osobe starije životne dobi;
5.4.1.5Osnivanje radnih skupina starijih radnika kako bi se razvile strategije za privlačenje i zadržavanje iskusnih starijih osoba na tržištu rada.
5.5Potrebno je promicati poduzetništvo među starijim osobama kao učinkovit način za produljenje radnog vijeka, smanjenje nezaposlenosti među starijim osobama i jačanje socijalne uključenosti starijih osoba. Mnoge starije osobe možda žele ostati gospodarski aktivne i odabrati samozapošljavanje kao alternativu organiziranom zapošljavanju. Europska komisija već se dugo bavi pitanjem poduzetništva za starije osobe te je pokrenula nekoliko inicijativa u tom području.
5.5.1Takvo bi se poduzetništvo moglo poticati politikama usmjerenima na sljedeće aspekte:
5.5.1.1Osiguravanje osposobljavanja, mentorstva i savjetovanja za razvoj poduzetničkih vještina i poticanje starijih osoba koje žele osnovati poduzeće te podupiranje onih koji su već aktivni na tom području;
5.5.1.2Podupiranje stvaranja poslovnih mreža osiguravanjem fizičkih i virtualnih mjesta za sastanke starijih poduzetnika, predstavnika institucija i mladih poduzetnika na kojima bi se razmatrali potencijalni načini suradnje i podupiranja međugeneracijskih razmjena;
5.5.1.3Osiguravanje pristupa programima financiranja za pokretanje poduzeća i jamčenje zajmova s nižim kamatnim stopama za osnivanje poduzeća;
5.5.1.4Uspostavu europskih programa potpore za poticanje poduzetništva za starije osobe;
5.5.1.5Provedbu kampanja za podizanje svijesti o prednostima poduzetništva za starije osobe za društvo i gospodarstvo općenito, ali i za same starije osobe.
5.6Poslodavci starije radnike sve više doživljavaju kao odane, iskusne, pouzdane i vrlo vezane za svoj rad. Međutim, još uvijek postoje predrasude da stariji radnici nisu zainteresirani za razvoj svojih vještina te da nisu otvoreni za promjene. Predrasuda da stariji radnici ostvaruju lošije rezultate od mladih radnika pokazala se neistinitom. A kada jesu manje produktivni, to je uglavnom zato što im nije ponuđeno osposobljavanje. Iako stariji radnici mogu imati slabije fizičke ili kognitivne sposobnosti, oni to nadoknađuju svojim godinama iskustva. Slična istraživanja pokazala su da se žene malo češće suočavaju s diskriminacijom na temelju dobi.
5.6.1Rješenja za borbu protiv dobne i spolne diskriminacije trebala bi obuhvatiti sljedeće aspekte:
5.6.1.1Donošenje strožih zakona za borbu protiv svih oblika diskriminacije;
5.6.1.2Provođenje istraživanja kako bi se utvrdilo je li niska stopa zaposlenosti među starijim osobama posljedica diskriminacije na tržištu rada;
5.6.1.3Planiranje inicijativa i kampanja za usavršavanje žena kako bi se olakšao njihov povratak na posao nakon prekida;
5.6.1.4Promicanje zapošljavanja na temelju potrebnih vještina i odabir na temelju postignuća;
5.6.1.5Donošenje odluka o otkazu na osnovi objektivnih kriterija povezanih s radnim mjestom kako bi se osiguralo zadržavanje potrebnih vještina te pravedna primjena mirovinskih sustava.
5.7Provedba inicijativa za razmjenu/prijenos znanja trebala bi predstavljati još jedno ključno područje. U kontekstu demografskih promjena, utvrđivanje učinkovitih načina za prijenos znanja i iskustva između generacija predstavlja još jedan izazov. S jedne strane, prijenos znanja s mlađih na starije generacije ima ključnu ulogu u poticanju međugeneracijskog razumijevanja i prekvalifikacije starijih radnika. S druge strane, prijenosom sa starijih generacija na mlađe mogu se sačuvati vještine starijih radnika, a starijim radnicima i umirovljenicima može se pomoći da zadrže osjećaj smisla i svrhovitosti, čime se sprečava njihova isključenost iz društva.
5.7.1Inicijative za razmjenu/prijenos znanja trebale bi obuhvaćati:
5.7.1.1Poticanje postojećih programa mentoriranja i obrnutog mentoriranja između starijih i mlađih radnika, s naglaskom na informatičkim i digitalnim vještinama, transverzalnim vještinama i vještinama odnosa s klijentima, prema potrebi;
5.7.1.2Uspostavu programa osposobljavanja sa starijim radnicima kao instruktorima, primjerice osposobljavanje u okviru radnog mjesta, učenje u učionicama i uz pomoć simulatora te e-učenje, uz primjenu praktičnog učenja vještina za mlađe radnike i povratnih informacija;
5.7.1.3Stvaranje mreža znanja i zajednica za prakse;
5.7.1.4Primjenu sustavâ za upravljanje znanjem kako bi se dokumentiralo i sačuvalo znanje starijih radnika;
5.7.1.5Provedbu mjera za podizanje razine svijesti s ciljem priznavanja iskustva starijih radnika i promicanja prijenosa njihovih stručnih vještina stečenih tijekom radnog vijeka mlađim radnicima, uključujući različite mogućnosti u pogledu ravnoteže u timovima;
5.7.1.6Suradnju s obrazovnim institucijama ili javnim službama za zapošljavanje radi lakšeg prijelaza na tržište rada i kretanja unutar njega.
5.8Poticanje starijih radnika da ostanu aktivni na tržištu rada također se može postići fleksibilnim i boljim radnim uvjetima kako bi se podržala ravnoteža između njihovog poslovnog i privatnog života. Bez obzira na to, potrebno je s oprezom primjenjivati fleksibilne radne uvjete kako bi se spriječila potencijalna zlouporaba.
5.8.1Ta pitanja treba rješavati kroz socijalni dijalog i kolektivne pregovore na razini koja je najbliža konkretnoj situaciji. Trebalo bi zajamčiti pravo na povratak na prvobitni obrazac rada, a te bi vrste mjera trebale uzeti u obzir potrebe i poslodavaca i zaposlenika.
5.8.2Ako se želi podići stopa sudjelovanja starijih osoba, potrebno je osigurati dulji radni vijek. Stopa zaposlenosti starijih osoba ne može se povećati samo tako da ih se održi zdravima i sposobnima za rad i da se njihova radna snaga učini privlačnom za poslodavce. Stvarna radna mjesta dostupna starijim osobama moraju postati privlačnija. Stoga kvaliteta radnih mjesta ima ključnu ulogu u tome hoće li se stariji radnici vratiti na tržište rada, odnosno ondje ostati.
5.8.3Primjena fleksibilnih i boljih radnih uvjeta mogla bi se postići na sljedeći način:
5.8.3.1Promicanjem razvoja modela radnog vremena povoljnih za zdravlje, koji se dogovaraju sa socijalnim partnerima na sektorskoj razini i na razini poduzeća, te njihovom primjenom tijekom cijelog radnog vijeka (npr. dopust za stručno usavršavanje ili osposobljavanje) kako bi se potaknula ravnoteža između poslovnog i privatnog života;
5.8.3.2Uvođenjem fleksibilnih uvjeta za starije radnike, kao što su fleksibilno radno vrijeme, kraći radni tjedni, rad na daljinu, rad na nepuno radno vrijeme i program postupnog prestanka rada;
5.8.3.3Uspostavom europskog programa kojim bi se pružila podrška poslodavcima koji primjenjuju fleksibilne radne uvjete za starije radnike;
5.8.3.4Osiguravanjem da poslodavci koji koriste fleksibilne radne uvjete za starije radnike na određenim radnim mjestima mogu utjecati na oblikovanje politika;
5.8.3.5Prilagodbom postojećih zdravstvenih sustava i sustava skrbi radi zadovoljavanja budućih potreba. Nacionalne politike i inicijative socijalnih partnera bile su usmjerene na promicanje koncepta „radne sposobnosti”;
5.8.3.6Prilagodbom radnih mjesta, radnih uvjeta i radnog okruženja potrebama radnika različitih dobnih skupina (posebno u slučaju opasnih poslova), pri čemu je potrebno imati na umu da su zbog zahtjevne prirode posla možda potrebna ograničenja i osigurati da se ta ograničenja pravilno prate i da se njima upravlja na odgovarajući način;
5.8.3.7Uvođenjem učinkovitih strategija prevencije i procjene rizika, uzimajući u obzir postojeće zakonodavne obveze.
5.9Promicanje solidarnosti među generacijama i promjena stavova prema starenju može se postići na sljedeće načine:
5.9.1Razvijanjem i provedbom kampanja za informiranje i podizanje svijesti o demografskim promjenama i antidiskriminacijskim praksama s ciljem promicanja promjene stavova prema starijoj radnoj snazi i važnosti duljeg radnog vijeka. Te kampanje trebaju podupirati svi dionici, uključujući poduzeća, državna tijela, nevladine organizacije i drugi relevantni dionici;
5.9.2Promicanjem koncepta „srebrnog gospodarstva” i povezanih mogućnosti i koristi.
Bruxelles, 10. rujna 2019.
Christa SCHWENG
Predsjednica Stručne skupine za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo
_____________