Europski gospodarski i socijalni odbor
SOC/611
Neiskorišteni potencijal filantropije u Europi
MIŠLJENJE
Europski gospodarski i socijalni odbor
Neiskorišteni potencijal filantropije u Europi
[razmatračko mišljenje na zahtjev rumunjskog predsjedništva]
Izvjestitelj: Petru Sorin DANDEA
|
Razmatračko mišljenje na zahtjev rumunjskog predsjedništva Vijeća:
|
dopis od 20.9.2018.
|
|
Pravni temelj:
|
članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
|
|
|
|
|
Nadležna stručna skupina:
|
Stručna skupina za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo
|
|
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:
|
24/04/2019
|
|
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:
|
15/05/2019
|
|
Plenarno zasjedanje br.:
|
543
|
|
Rezultat glasovanja
(za/protiv/suzdržani):
|
132/5/15
|
1.Zaključci i preporuke
1.1EGSO u potpunosti uvažava komplementarnu i inovativnu dodanu vrijednost koju filantropija jačanjem zajedničkih vrijednosti i stvaranjem otpornijeg društva može donijeti socijalnoj koheziji. Odbor preporučuje državama članicama da priznaju filantropiju kao oblik iskazivanja društvene predanosti i angažmana i stvore prostor za nju te da uz pomoć odgovarajućih zakonodavnih ili nezakonodavnih inicijativa surađuju s akterima uključenima u filantropsko djelovanje.
1.2EGSO poziva države članice da uspostave povoljno okruženje za filantropiju u skladu sa slobodama i temeljnim pravima EU-a, u kojem bi se poticalo filantropsko i građansko djelovanje, privatno darivanje za javnu dobrobit i osnivanje filantropskih organizacija, te da osiguraju da sigurnosne mjere na nacionalnoj razini i razini EU-a budu utemeljene na riziku, proporcionalnosti i dokazima i da se njima promiče transparentnost u filantropskom djelovanju.
1.3Socijalna država i socijalna sigurnost europski su koncept, na kojem nam zavidi ostatak svijeta. Odbor smatra da bi države članice trebale ojačati socijalnu državu, europski socijalni model i sustave socijalne zaštite, i to na temelju porezne pravde i djelotvornih politika zapošljavanja. Time bi se omogućilo poboljšanje komplementarnosti i kapaciteta filantropskih organizacija, kako bi one mogle zadovoljiti stvarne potrebe najugroženijih osoba i rješavati pitanja koja nisu u potpunosti obuhvaćena djelovanjem javnih institucija ili privatnog sektora.
1.4S obzirom na to da je slobodan protok kapitala temelj jedinstvenog tržišta EU-a, EGSO smatra da bi jamčenje zakonske i praktične primjene te temeljne slobode, uz istodobno jamčenje načela nediskriminacije radi olakšavanja prekograničnog filantropskog darivanja i ulaganja, trebalo biti prioritet za EU i države članice. Ujedno bi trebalo razmotriti nadnacionalne pravne oblike radi olakšavanja filantropskog angažmana.
1.5EU bi mogao povećati učinak darivanja privatnih sredstava za opće dobro uvođenjem financijskih instrumenata, npr. u okviru programa InvestEU 2018., koji bi djelovali kao katalizator za dodjelu sredstava uz filantropska davanja, koji bi poticali zajednička ulaganja i veća ulaganja s društvenim učinkom te koji bi osiguravali jamstvene alate za smanjenje financijskih rizika u okviru ulaganja filantropskih organizacija povezanih s njihovom misijom. EU bi također trebao olakšati angažman u pogledu socijalnih inovacija.
2.Uvod
2.1Bilo ono većih ili manjih razmjera, filantropskim djelovanjem poboljšani su životni uvjeti ljudi u Europi i širom svijeta. U cijeloj Europi pojedinci, obitelji, socijalni partneri, organizacije civilnog društva i poduzeća pridonose općem dobru, sudjelujući u drevnoj tradiciji kojom se unapređuje naša zajednička čovječnost, u očitoj komplementarnosti s djelovanjem države.
2.2Darivanje od strane pojedinaca u svim svojim oblicima vjerojatno postoji otkad postoji ljudska interakcija, dok početci organiziranog darivanja (primjerice u obliku zaklada) u mnogim europskim zemljama sežu do Rimskog carstva. Istodobno, Europa je raznolik kontinent te je filantropija uvjetovana razlikama u povijesti i kulturi, gospodarskim i političkim uvjetima i pravilima.
2.3Danas je filantropija jedan od oblika iskazivanja društvene predanosti, odnosno predanosti javnom dobru, solidarnosti i aktivnom građanstvu. Pojedinci su temelj filantropije: oni mogu slobodno odlučiti dodijeliti svoja privatna sredstva u korist javne dobrobiti podupiranjem ili osnivanjem filantropskih organizacija koje se temelje na načelima transparentnosti i odgovornosti.
2.4Filantropski tokovi zaštićeni su slobodama zajamčenima u Ugovoru o EU-u. Povelja EU-a o temeljnim pravima, a posebno pravo na udruživanje, građanima jamči slobodu da stvaraju i organiziraju strukture za filantropiju. Mnoge od njih promiču vrijednosti EU-a utvrđene u članku 2. Ugovora o EU-u, uključujući poštovanje ljudskog dostojanstva, ljudska prava i vladavinu prava.
2.5Filantropijom se nastoji izgraditi društvo koje se temelji na socijalnoj koheziji, aktivnom građanstvu, ispunjenju i jednakim mogućnostima. To su važne vrijednosti za naše društvo. Pokretački motivi u tom pogledu jesu ogorčenost zbog nepravde, briga za najugroženije, suosjećanje, težnja za inovativnom budućnošću i odgovornost za očuvanje vrijedne prirode i kulture. Potaknuti tim vrijednostima, mnogi pojedinci i filantropske organizacije nude rješenja i konkretne rezultate.
2.6Europski filantropski sektor sastoji se od raznih vrsta donatora i filantropskih subjekata. Iako ne postoji jedinstvena, ažurna i sveobuhvatna studija o filantropiji u Europi kojom bi bile obuhvaćene sve države članice EU-a, postoje neki indikativni podatci o tom sektoru. Podatci koje su 2016. godine prikupile Mreže donatora i zaklada u Europi (DAFNE) i koje je analizirao Zakladni centar SAD-a pokazali su da u Europi postoji više od 147 000 registriranih „zaklada za javnu dobrobit”, s kombiniranim godišnjim izdatcima u iznosu od gotovo 60 milijardi EUR. Te se brojke temelje na najnovijim dostupnim podatcima iz 24 europske zemlje, uključujući 18 država članica EU-a. Studija koju je 2017. godine objavila Europska mreža za istraživanje filantropije pružila je sveobuhvatan pregled filantropskog darivanja od strane kućanstava, korporacija, zaklada za javnu dobrobit i dobrotvornih lutrija u 20 europskih zemalja (19 država članica EU-a i Švicarskoj) na temelju izvora podataka iz 2013. godine. Za tih 20 zemalja, procjenjuje se da filantropski doprinosi u Europi iznose najmanje 87,5 milijardi EUR godišnje (niža procjena).
3.Uloga i vrijednost
3.1Filantropske inicijative usmjerene su na društvena pitanja na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini. Filantropsko darivanje obuhvaća aktivnosti za javnu dobrobit, od promicanja pluralizma ideja, uključivih društava, integracije osoba s invaliditetom, Roma i migranata, ljudskih prava i vladavine prava do financiranja istraživanja i inovacija, pitanja povezanih s okolišem, umjetnosti i kulture, projekata socijalne pravde, novoosnovanih poduzeća i poduzeća socijalne ekonomije u svim područjima koja su relevantna za EU.
3.2Zbog raznolikosti filantropskog djelovanja taj je sektor u stanju prepoznati i podupirati uska, specijalizirana područja u slučajevima kada tržište i državni akteri to teže postižu. Filantropsko djelovanje često je katalizator za inovacije i nove ideje te je u prednosti kada je u pitanju otkrivanje i isprobavanje novih metodologija rješavanja društvenih pitanja. Filantropski sektor nastoji djelovati, često uspješno, a ponekad neuspješno, ali uvijek uči i dijeli svoje najbolje prakse.
3.3U mnogim slučajevima javni akteri (kao što su nacionalne vlade i lokalne vlasti) i akteri uključeni u filantropsko djelovanje surađuju u partnerstvu kako bi se međusobno nadopunjavali u aktivnostima koje naše društvo održavaju snažnim. Filantropija će imati veći utjecaj ako joj javne vlasti pruže potporu. EGSO je svjestan da filantropija pomaže ljudima, ali ona nije dio „europskog socijalnog modela“ (solidarne socijalne zaštite, javnih usluga i socijalnog dijaloga) i ne može ga zamijeniti. Svjestan je i toga da filantropija ponekad može iznevjeriti najpotrebitije. Preporučuje da se solidarni sustavi socijalne zaštite očuvaju i dodatno razviju te uvažava potporu koju filantropske organizacije pružaju tim skupinama stanovništva.
3.4Filantropija je otvorena svima; svatko može biti darivatelj. Milijuni pojedinačnih i korporativnih donatora i financijera već su svake godine aktivni u Europi. Prvenstveno je riječ o entuzijazmu, zahvalnosti i predanosti društvenim pitanjima u komplementarnosti s javnim djelovanjem. Postoje mnogi načini na koje pojedinci i organizacije, uključujući poduzeća, mogu pridonijeti javnoj dobrobiti, od filantropskih darova/donacija ili ulaganja s društvenim učinkom do osnivanja donatorskih fondova ili neovisnih privatnih filantropskih organizacija s dugoročnom vizijom.
3.5Filantropska su pitanja transnacionalna, prekogranična i europska: pitanja koja se odnose na javnu dobrobit (kao što su klimatske promjene i zdravstveni rizici) ne prestaju na granicama, a Europljani sve više koriste mogućnosti mobilnosti. Stoga filantropske organizacije i donatori sve više djeluju preko granica i u suradnji s partnerima iz cijele Europe, unatoč postojanju zakonskih prepreka za prekogranično filantropsko djelovanje. Akteri uključeni u filantropsko djelovanje također su predani globalnim vrijednostima i inicijativama kao što su ciljevi održivog razvoja i sporazum o klimi te promiču njihovu provedbu na razini EU-a i na nacionalnoj i lokalnoj razini.
3.6Zaklade i druge filantropske organizacije mogu djelovati i kao „koordinatori” koji okupljaju različite dionike potrebne za prevladavanje određenog izazova.
3.7Neke nacionalne vlade uvode ili razmatraju stroža pravila kojima se smanjuje prostor djelovanja za filantropiju, među ostalim i zbog sve negativnijeg javnog diskursa u pogledu organizacija civilnog društva. Međutim, mehanizmi za poticanje filantropije i općenito poticajno okruženje ključni za stvaranje kulture darivanja. Ograničavanje prostora djelovanja moglo bi dovesti do većeg nepovjerenja javnosti u vrijednu ulogu civilnog društva u promicanju razvoja društva u cjelini.
4.Prepreke koje treba prevladati kako bi se oslobodio puni potencijal filantropije u Europi
4.1Kako bi se oslobodio njezin puni potencijal, filantropija i njezini organizirani oblici trebaju poticajno okruženje na razini EU-a i država članica. To uključuje povoljnu društvenu kulturu i pravno okruženje koje potiče filantropsko djelovanje. Studija Oonagha Breena iz 2018. godine pod nazivom Enlarging the Space for European Philanthropy („Omogućivanje većeg prostora djelovanja za filantropiju u Europi“) pokazala je da, dok je poduzećima na jedinstvenom tržištu EU-a omogućeno slobodno kretanje tokova kapitala od dobiti preko granica bez nepotrebnih ograničenja, to nije slučaj kad su posrijedi filantropske organizacije i filantropski tokovi. Osim toga, zabrinjavajuća razvojna kretanja u vezi s uvođenjem ograničenja za inozemna financiranja u nekim zemljama EU-a i veći zahtjevi u okviru sigurnosnih politika ugrožavaju prostor djelovanja.
4.2Organizirana filantropija ključan je partner u civilnom dijalogu, čiju je provedbu potrebno odlučnije zajamčiti. Filantropske organizacije i donatori sve češće djeluju preko granica i u suradnji s partnerima, ali nailaze na razne pravne, administrativne i fiskalne prepreke:
-Kao prvo, u nekim se slučajevima filantropske organizacije najprije moraju registrirati kako bi mogle djelovati u drugoj zemlji. Pravna osobnost ne priznaje se uvijek u inozemstvu.
-Kao drugo, u većini zemalja ne postoji zakonska odredba o premještanju sjedišta filantropske organizacije preko granica i stoga u tom postupku postoji visok stupanj pravne nesigurnosti.
-Filantropski subjekti ne mogu provoditi spajanja preko granica kao što to mogu poduzeća.
-Vlade bi se trebale suzdržati od smanjivanja poticaja za donacije i pokroviteljstva za filantropske organizacije, među ostalim u prekograničnom kontekstu, a posebice kad su posrijedi organizacije koje pružaju usluge koje tržište ili tijela javne vlasti ne osiguravaju.
-Također postoje fiskalne i administrativne prepreke koje ometaju djelovanje, osobito prekogranično filantropsko djelovanje, jer države članice još nisu jednako i na konkretan način uvele načelo porezne nediskriminacije za prekogranično filantropsko djelovanje.
4.3Osim toga, postoje ograničenja za inozemno financiranje, dok bi filantropsko financiranje trebalo slobodno teći u skladu s načelom EU-a o slobodnom kretanju kapitala, a u nekim slučajevima i sigurnosne politike na nacionalnoj razini i razini EU-a ugrožavaju prostor filantropskog djelovanja. Iako je sigurnosna politika od velike važnosti i pitanje od zajedničkog interesa, potreban je oprez kada su u pitanju moguće nenamjerne posljedice za predmetni sektor. Mjere politika moraju se temeljiti na riziku i biti razmjerne.
4.4Filantropski sektor također je aktivan u suzbijanju ekstremizma i pružanju humanitarne pomoći. Znanje i stručnost filantropskih aktera vrijedan su alat za suočavanje s tim izazovima.
4.5Političko okruženje: na nacionalnoj i osobito na europskoj razini potrebno je poboljšati percepciju komplementarne uloge filantropije u okviru javnog djelovanja. Filantropija je još uvijek rubna tema u raspravama europskih institucija.
5.Rast i potencijal filantropskog djelovanja
5.1Filantropsko djelovanje u naglom je porastu. U posljednjem se desetljeću sve veći broj privatnih inicijativa počeo baviti društvenim pitanjima koja vlade i gospodarski subjekti teško rješavaju sami te su one postale ključan temelj našeg društva. EGSO izražava žaljenje zbog negativnog učinka smanjenih kapaciteta vlada za pružanje zaštite i socijalnih usluga građanima. U tom kontekstu, pravo je vrijeme da se poboljšaju uvjeti u kojima se filantropija može uspješno razvijati. Suvremene europske filantropske organizacije mlade su organizacije. Broj zaklada za javnu dobrobit naglo se povećao tijekom posljednjih dvaju do triju desetljeća. Na primjer, u razdoblju od 2001. do 2014. godine broj francuskih zaklada više je nego udvostručen. U Belgiji je više od polovice zaklada koje su postojale 2012. godine osnovano nakon 1995. godine te se taj sektor naglo proširio u posljednjem desetljeću. U Španjolskoj je čak više od 70 % zaklada za javnu dobrobit koje su postojale 2014. godine osnovano nakon 1994.
5.2Filantropsko darivanje i angažman u stalnom su porastu u raznim europskim zemljama, osobito u posljednjih nekoliko godina. Pokazatelji filantropskog djelovanja ukazuju na to da se taj rast javlja u cijeloj Europi.
5.3Angažman u zajednici i filantropsko djelovanje na lokalnoj razini u porastu su. Zaklade zajednica diljem cijele Europe sada su od ključnog značaja za socijalnu koheziju.
5.4Osobito su mlađe generacije predane općem dobru, a njihov angažman poprima brojne nove oblike. Istraživači ukazuju na postojanje globalnog pokreta i novih vrijednosti te na pozitivan utjecaj tehnološkog razvoja (skupno financiranje, društvene mreže, globalne inicijative koje ne poznaju granice, ali i izrazito lokalne inicijative koje djeluju na razini lokalnih zajednica). Socijalno ulaganje od ključne je važnosti.
5.5Žene također imaju vrlo važnu ulogu u filantropskom djelovanju u Europi. Filantropsko djelovanje žena u porastu je. Žene su sklonije angažiranijem i uključivijem darivanju jer nastoje upoznati ljude koje financijski potpomažu, surađivati s kolegama i uključiti se u cilj kojemu su posvećene. Žene često daruju u svrhu rješavanja složenijih pitanja kao što su rodno uvjetovano nasilje i zdravlje.
5.6Vraćanje duga društvu postaje dio djelatnosti korporativnog sektora. Filantropski angažman dio je strategija društveno odgovornog poslovanja poduzećâ u cijeloj Europi, a ujedno i doprinosi osnaživanju tih strategija. Sve više poduzeća svih veličina posvećuje financijska sredstva, proizvode, znanje i vrijeme općem dobru.
5.7Posebnu pozornost i potporu trebalo bi dati rastućem sektoru socijalne ekonomije, području u kojemu se razvilo inovativno filantropsko djelovanje. Sve veći broj ljudi i poduzetnika okreće se poslovnim modelima socijalne ekonomije, koji su ključan pokretač održivog gospodarskog i socijalnog razvoja.
6.Poticanje filantropije u Europi
6.1Prepoznavanje vrijednosti filantropije: potrebno je prepoznati dodanu vrijednost koju filantropija može pružiti socijalnoj koheziji jačanjem zajedničkih vrijednosti i stvaranjem otpornijeg društva. Potrebno je promicati filantropiju kao oblik iskazivanja društvene predanosti. Potrebno je surađivati s akterima uključenima u filantropsko djelovanje i stvoriti prostor za zakone i propise kojima se promiče takav oblik društvenog angažmana.
6.2Omogućivanje i zaštita filantropskog djelovanja: potrebno je pozvati države članice da stvore poticajno okruženje za filantropiju. Potrebno je zajamčiti da se sigurnosne mjere na nacionalnoj razini i razini EU-a temelje na riziku te da su razmjerne i utemeljene na dokazima. Ne smije se obeshrabrivati filantropsko i građansko djelovanje. Potrebno je osigurati poticaje za privatno darivanje za javnu dobrobit, u kontekstu fiskalne pravde.
6.3Potrebno je olakšati prekogranično filantropsko djelovanje: slobodan protok kapitala temelj je jedinstvenog tržišta EU-a. Potrebno je zajamčiti zakonsku i praktičnu primjenu te temeljne slobode, uz istodobno jamčenje načela nediskriminacije radi olakšavanja prekograničnog filantropskog djelovanja. Prekogranična ulaganja filantropskih organizacija od ključne su važnosti. Ujedno bi trebalo razmotriti nadnacionalne pravne oblike radi olakšavanja filantropskog angažmana.
6.4Zajedničke subvencije i zajedničko ulaganje za javno dobro i snažnije civilno društvo: potrebno je olakšati uključivanje u alate za socijalne inovacije i uspostavu strateških partnerstava s akterima uključenima u filantropsko djelovanje. EU bi mogao povećati učinak darivanja privatnih sredstava za opće dobro uvođenjem financijskih instrumenata kojima bi se olakšala zajednička dodjela sredstava i poticala ulaganja u kojima bi sudjelovale i filantropske organizacije.
6.5Potrebno je prigrliti inovacije: živimo u uzbudljivom dobu za filantropiju. Inovativni pristupi kao što su socijalna ulaganja, obveznice s učinkom, ulaganja s učinkom i poduzetnička filantropija donose revolucionarne rezultate te su nadahnuće za tradicionalno poimanje dobrotvornog rada i korporativne prakse. Nove tehnologije i društvene mreže omogućuju brze nove vrste angažmana i brz učinak. „Podatci u svrhu dobra” (eng. Data for Good) i digitalizacija pružaju nove mogućnosti za filantropiju diljem Europe. U tijeku je uspostavljanje nove digitalne europske platforme za prekogranično darivanje koja će donatorima iz cijele Europe omogućiti da podupiru organizacije diljem Europe. Javni i privatni dionici trebali bi poticati i razvijati takve inicijative kako bi filantropija postala ciljanija i kako bi se povećao njezin učinak.
Bruxelles, 15. svibnja 2019.
Luca JAHIER
Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora
_____________