POZIV NA OČITOVANJE

ZA STRATEGIJU EU-a ZA GRIJANJE I HLAĐENJE

(bez procjene učinka)

Ovim dokumentom želimo informirati javnost i dionike o radu Komisije, pozvati ih da se očituju i upućeno sudjeluju u savjetovanju.

Zanima nas što misle o Komisijinu poimanju problema i mogućim rješenjima i molimo da nam dostave sve relevantne informacije.

Naziv inicijative

Strategija EU-a za grijanje i hlađenje

Vodeća glavna uprava – nadležni odjel

ENER B2 i C1

Vjerojatna vrsta inicijative

Komunikacija Komisije

Okvirni rok

prvo tromjesečje 2026.

Dodatne informacije

https://energy.ec.europa.eu/topics/eus-energy-system/energy-system-integration_en?prefLang=hr

https://energy.ec.europa.eu/topics/energy-efficiency/heating-and-cooling_en?prefLang=hr 

Ovaj je dokument isključivo informativne prirode. Njegov sadržaj ne prejudicira konačnu odluku Komisije o nastavku rada na inicijativi ni njezinu konačnom sadržaju. Svaki element inicijative opisan u ovom dokumentu može se promijeniti, uključujući rokove.

A. Politički kontekst, definicija problema i provjera supsidijarnosti

Politički kontekst

Mandatno pismo povjereniku Jørgensenu sadržava poziv na unapređenje integracije energetskog sustava, a u prvom redu na dekarbonizaciju grijanja i hlađenja te povećanje energetske učinkovitosti.

Kako bi se u obzir uzela važnost integracije energetskog sustava utvrđena u mandatnom pismu i nadovezalo na uspjeh plana REPowerEU, u Akcijskom planu za priuštivu energiju najavljeno je predstavljanje strategije EU-a za grijanje i hlađenje u prvom tromjesečju 2026.

Pokretanje inicijative ujedno je odgovor Komisije na poziv Vijeća da pripremi sveobuhvatnu strategiju za dekarbonizaciju grijanja i hlađenja s popratnim namjenskim akcijskim planom za geotermalnu energiju, te na poziv Europskog parlamenta da predstavi strategiju EU-a za geotermalnu energiju.

Problem na koji se inicijativa odnosi

Potrošnja energije za grijanje i hlađenje čini polovinu potrošnje energije u EU-u. Oko 70 % energije dolazi iz fosilnih goriva, uglavnom plina, a udio energije iz obnovljivih izvora raste vrlo sporo i većina te energije potječe od krute biomase koja se upotrebljava u svim sektorima, u različitim sustavima s različitim razinama učinkovitosti. Više od polovine krute biomase upotrebljava se u stambenom sektoru, u kojem moderna biomasa (peleti) čini oko 14 %, a ostatak je i dalje povezan s drvom za ogrjev koje, ako nije pravilno osušeno, emitira čestice koje narušavaju kvalitetu zraka; uporaba biomase utječe i na emisije ugljika iz sektora korištenja zemljišta. Prodaja dizalica topline usporila se nakon godina znatnog rasta i može teže konkurirati zbog visokih cijena električne energije u usporedbi s cijenama plina, a potencijal geotermalne i solarne toplinske energije te oporabe otpadne topline uglavnom je neiskorišten. Sustave centraliziranog grijanja s učinkovitijim grijanjem i hlađenjem u urbanim područjima potrebno je brzo dekarbonizirati, modernizirati i proširiti kako bi se omogućilo uvođenje energije iz obnovljivih izvora i otpadne topline niže temperature. Grijanje i hlađenje građani izravno osjete; oni čine više od 60 % energije koju kućanstva troše te utječu i na udobnost ljudi i na njihovo zdravlje. Troškovi grijanja i hlađenja također izravno utječu na konkurentnost: procesna toplina čini 60 % ukupne energije koju koristi industrija EU-a, a očekuje se da će se trošak fosilnih goriva za grijanje povećati. S obzirom na sve više temperature i česte toplinske valove, hlađenje postaje velik problem energetske sigurnosti za građane i energetski sustav u cjelini. Još jedan izvor sa sve većom potražnjom za hlađenjem su podatkovni centri.

Kako bi EU ostvario ciljeve energetske sigurnosti, cjenovne pristupačnosti, konkurentnosti i dekarbonizacije, hitno treba riješiti problem neučinkovitosti energetskog sustava i druge nedostatke, prestati s rasipanjem energije i povećati pametnu integraciju sektora grijanja i hlađenja i energetskog sektora.

Nedavno dogovoreno zakonodavstvo EU-a može pružiti rješenja za mnoga pitanja u vezi s dekarbonizacijom grijanja i hlađenja. Međutim, djelotvorna i pravodobna provedba podrazumijeva znatnu potporu na nacionalnoj i lokalnoj razini s obzirom na složenost problema, međusobnu povezanost instrumenata politike i važnost lokalnog aspekta. Za to će možda trebati dodatno pojasniti zakonodavne akte te pojednostavniti odredbe i smjernice za integraciju energetskog sustava, međusobne veze, brzo praćenje sinergija u različitim područjima politika i na različitim razinama upravljanja kako bi se ubrzala cjenovno pristupačna dekarbonizacija grijanja i hlađenja.

Osim toga, niz prepreka može i dalje ometati dekarbonizaciju ne poduzmu li se dodatne mjere. Te se mjere odnose na financiranje (npr. visoki početni troškovi ili visoki operativni troškovi zbog nepovoljnog omjera cijena plina i električne energije, potreba za smanjenjem rizika); infrastrukturu (integracija grijanja i hlađenja u infrastrukturu za električnu energiju i plin, uvođenje ključnih tehnologija kao što su skladištenje toplinske energije, tehnička i administrativna složenost učinkovitog centraliziranog grijanja, utjecaj hlađenja na elektroenergetski sustav); vrijednosne lance (podupiranje europske proizvodnje, vještine, poticaji za proizvođače i instalatere, problemi s kojima se susreću potrošači) i na ponašanje (informiranost, novi poslovni modeli, inovativna kolektivna rješenja kao što su zajednice koje koriste toplinu iz obnovljivih izvora energije). Posebnu pozornost treba posvetiti uklanjanju prepreka koje otežavaju ponovnu uporabu otpadne topline jer je njezin udio u ukupnoj potražnji za energijom u EU-u gotovo 30 %. Osim toga, moguće su prepreke za uvođenje učinkovite opreme za hlađenje zbog sigurnosnih ili drugih ograničenja povezanih sa zgradama na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini, pri čemu se ne uzima u obzir tehnološki napredak opreme za hlađenje.

Temelj za mjere EU-a (pravna osnova i provjera supsidijarnosti)

U članku 194. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) pruža se osnova za djelovanje EU-a, a cilj je, među ostalim, „osigurati sigurnost opskrbe energijom u Uniji” i „promicati energetsku učinkovitost i uštedu energije te razvoj novih i obnovljivih oblika energije”. Članak 192. UFEU-a također pruža pravnu osnovu za odlučivanje o mjerama u skladu s EU-ovom politikom zaštite okoliša.

Pravna osnova

Članak 194. UFEU-a

Praktična potreba za mjerama EU-a

Države članice ne mogu same u dostatnoj mjeri ostvariti troškovno i energetski učinkovitu ubrzanu dekarbonizaciju grijanja i hlađenja u okviru integriranijeg energetskog sustava. Budući da temperature u EU-u rastu dvostruko brže od svjetskog prosjeka u kontekstu klimatskih promjena, izgradnja infrastrukture za hlađenje, među ostalim u gradovima, bit će presudna za zdravlje građana i ograničavanje gospodarskog učinka toplinskih valova. Potreban je pristup EU-a kako bi se poduprla provedba postojećeg zakonodavstva i omogućili odgovarajući alati i smjernice državama članicama s različitim nacionalnim okolnostima kako bi se na koordiniran način ubrzala energetska tranzicija prema čišćem, integriranijem i energetski učinkovitijem energetskom sustavu. Strategija za grijanje i hlađenje na razini EU-a doprinijet će rješavanju tog pitanja.

Osim toga, ekonomija razmjera u energetskim tehnologijama može se postići samo zajedničkim pristupom na razini EU-a za utvrđivanje homogenih pravila.

B. Ciljevi inicijative i vizija njihova ostvarenja

Strategijom EU-a za grijanje i hlađenje nastoji se postići troškovno učinkovita tranzicija na ekološki prihvatljivo grijanje i hlađenje povećanjem energetske učinkovitosti, među ostalim boljom integracijom sustava,  uz osiguravanje cjenovne pristupačnosti grijanja i hlađenja – u toj opskrbi uglavnom prevladavaju uvezena fosilna goriva. Njome će se poduprijeti provedba nedavno donesenog općeg okvira politike. To je potrebno na nacionalnoj i lokalnoj razini s obzirom na složenost problema, međusobnu povezanost instrumenata politike i važnost lokalnog aspekta.  Za ubrzanje cjenovno pristupačne dekarbonizacije grijanja i hlađenja te pametne sektorske integracije rješenja za energetsku učinkovitost i digitalizaciju možda će biti potrebno dodatno pojasniti i pojednostavniti odredbe i smjernice kako bi se osigurale međusobne veze, brzo praćenje i bolje sinergije u svim područjima politika i na svim razinama upravljanja.

Strategijom se nastoje ukloniti i prepreke koje su izvan izravnog dosega novog zakonodavstva i za čije je uklanjanje potrebno uložiti dodatan trud. To mogu biti financijske prepreke, prepreke nastale zbog planiranja i razvoja infrastrukture te izazovi povezani s poticanjem potražnje i pojednostavnjenjem pristupa potrošača učinkovitim i cjenovno pristupačnim rješenjima, izazovi povezani s rješavanjem problema ljetnog i zimskog energetskog siromaštva te izazovi povezani s osiguravanjem dostupnosti osposobljenih stručnjaka tako da se poveća privlačnost tog sektora.

Strategija će obuhvaćati nezakonodavne, posebne mjere na razini sustava za djelovanje u vezi s polugama učinkovitosti kao što su planiranje i centralizirano grijanje; kad je riječ o ponudi, obuhvaćat će mjere za brže uvođenje ekološki prihvatljivog grijanja i hlađenja te ponovne uporabe otpadne topline, a kad je riječ o potražnji, radit će se o poticajima i izazovima za posebne slučajeve uporabe, od zgrada do industrijske toplinske energije.

Vjerojatni učinci i utjecaji

Ostvarenje glavnog cilja odnosno postizanja cjenovno pristupačne, otporne i čiste dekarbonizacije grijanja i hlađenja imalo bi sljedeće pozitivne učinke:

– smanjenje potrošnje fosilnih goriva, manje uvoza, veću energetsku sigurnost i manju ovisnost o geopolitičkim čimbenicima

– cjenovno pristupačniju energiju za potrošače odnosno kućanstva i poduzeća

– bolju kvalitetu zraka za građane EU-a zahvaljujući smanjenoj upotrebi krutih goriva i povećanju kvalitete krutih goriva iz biomase u kombinaciji s boljim pećima za izgaranje

– veću učinkovitost energetskog sustava, zbog čega bi za proizvodnju iste količine energije bilo potrebno manje ulaznih materijala, posebno ponovnom uporabom otpadne topline kako bi se postigao cilj da 11 % potražnje za toplinom u EU-u bude pokriveno otpadnom toplinom

– fleksibilniji i otporniji elektroenergetski sustav kojim se smanjuju troškovi sustava i računi potrošača

– prilike za proširene lance vrijednosti u EU-u za potrebne tehnologije

– inovacije u industrijskim procesima radi veće učinkovitosti i konkurentnosti

– daljnja ulaganja u proizvodnju i uvođenje čiste energije.

Buduće praćenje

Pri praćenju provedbe inicijative potrebno je u obzir uzeti dva relevantna aspekta:

– praćenje provedbe različitih mjera, što obavljaju razni dionici, posebno Europska komisija i države članice

– praćenje kretanja različitih ključnih pokazatelja, posebno udjela energije iz obnovljivih izvora za grijanje i hlađenje, udjela oporabe otpadne topline i drugih pokazatelja energetske učinkovitosti.

C. Bolja regulativa

Procjena učinka

Ovom se inicijativom utvrđuje opći politički pristup bez obvezivanja na mjere koje nadilaze ubrzanu provedbu postojećeg zakonodavstva. Stoga se ne provodi procjena učinka kako bi se poduprla njezina priprema.

Strategija savjetovanja

Glavna aktivnost savjetovanja bit će otvoreno internetsko javno savjetovanje u trajanju od 12 tjedana, objavljeno istodobno s ovim pozivom na očitovanje, u kojem mogu sudjelovati svi građani i organizacije. Otvoreno javno savjetovanje bit će dostupno na Komisijinu portalu „Iznesite svoje mišljenje”, Nakon završetka savjetovanja objavit će se sažeto izvješće.

Cilj savjetovanja

Cilj je otvorenog internetskog javnog savjetovanja prikupljanje povratnih informacija od država članica, dionika i građana o predloženom području primjene i sadržaju strategije te o dodatnim elementima koji bi trebali biti obuhvaćeni strategijom.

Ciljani dionici

Ekološki prihvatljivo grijanje i hlađenje važno je za mnoge dionike u EU-u odnosno za sve potrošače energije za grijanje i hlađenje prostora te industrijske procese, od kućanstava i vlasnika zajedničkih zgrada, uključujući javna tijela i poduzeća, do industrijskih korisnika procesnog grijanja ili hlađenja u različitim sektorima; pružatelje toplinske energije i operatore centraliziranoga grijanja i hlađenja, proizvođače opreme i uređaja ili građevinskih materijala, nositelje projekata ili poduzeća povezana s planiranjem, uvođenjem ili integracijom postrojenja za grijanje i hlađenje; arhitekte i poduzeća u građevinskom sektoru; poduzeća za energetske usluge; organizacije potrošača; nevladine organizacije; istraživačke i inovacijske organizacije i pojedince koji proizvode ili troše energiju potrebnu za grijanje ili hlađenje ili su za nju zainteresirani; građane EU-a s obzirom na znatan utjecaj grijanja stambenih objekata na kvalitetu zraka.