POZIV NA OČITOVANJE

ZA PROCJENU UČINKA

Svrha ovog dokumenta je informirati javnost i dionike o budućem zakonodavnom radu Komisije, pozvati ih da se očituju o Komisijinu poimanju problema i mogućim rješenjima i zamoliti da nam dostave sve relevantne informacije, među ostalim o mogućim učincima ponuđenih opcija.

Naziv inicijative

Dobrobit određenih životinja na poljoprivrednim gospodarstvima: modernizacija zakonodavstva EU-a

Vodeća glavna uprava (nadležni odjel)

Glavna uprava za zdravlje i sigurnost hrane ‒ Odjel G3 („Dobrobit životinja”)

Vjerojatna vrsta inicijative

Zakonodavni prijedlog

Okvirni rok

Četvrto tromjesečje 2026.

Dodatne informacije

https://food.ec.europa.eu/animals/animal-welfare/eu-animal-welfare-legislation/animal-welfare-farm_en

https://food.ec.europa.eu/animals/animal-welfare/evaluations-and-impact-assessment/revision-animal-welfare-legislation_en

Ovaj je dokument isključivo informativne prirode. Njegov sadržaj ne prejudicira konačnu odluku Komisije o nastavku rada na inicijativi ni njezinu konačnom sadržaju. Svaki opisani element inicijative može se promijeniti, uključujući rokove.

A. Politički kontekst, definicija problema i provjera supsidijarnosti

Politički kontekst

Komisija je u veljači 2025. u viziji za poljoprivredu i hranu najavila da namjerava blisko surađivati s poljoprivrednicima, dionicima u lancu opskrbe hranom i civilnim društvom. Na temelju toga planira predstaviti zakonodavne prijedloge o reviziji postojećih propisa EU-a o dobrobiti životinja, u okviru koje će se obvezati na postupno ukidanje upotrebe kaveza. U toj se viziji navodi i da će Komisija osigurati da se u predstojećim zakonodavnim prijedlozima o dobrobiti životinja primjenjuju isti standardi za proizvode proizvedene u EU-u i proizvode uvezene iz trećih zemalja. Ciljano preispitivanje propisa o dobrobiti životinja bit će prilika da se to primijeni u skladu s pravilima WTO-a i na temelju procjene učinka.

Provjera primjerenosti propisa EU-a o dobrobiti životinja koju je 2022. provela Komisija pokazala je da oni više ne odgovaraju svrsi. Više nisu usklađeni s društvenim i etičkim očekivanjima, kao što to jasno pokazuje europska građanska inicijativa „Okončajmo upotrebu kaveza”, koju je Europski parlament podržao rezolucijom od 10. lipnja 2021. 1 Komisija je 2021. u svojem odgovoru na inicijativu „Okončajmo upotrebu kaveza” najavila da namjerava predložiti propise o postupnom ukidanju i zabrani upotrebe kaveza za određene vrste i kategorije životinja (kokoši nesilice, svinje, telad, mlade kokoši, roditeljska jata teških pasmina peradi, roditeljska jata lakih pasmina peradi, kunići, patke, guske i prepelice). Etička pitanja javljaju se i u pogledu sustavnog usmrćivanja jednodnevnih muških pilića, kao što se o tome raspravljalo na sastanku Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo održanom 17. listopada 2022. Zbog prakse usmrćivanja novorođenih pilića industrija za proizvodnju jaja je pod sve većim nadzorom.

I u stočarskoj industriji postoji interes za modernizaciju propisa o dobrobiti životinja kako bi se bolje koristili pokazatelji dobrobiti životinja i povećala fleksibilnost strukturnih zahtjeva. Takvim bi se pristupom pojednostavnili usklađivanje i provedba. Dionici u sektoru uzgoja životinja zatražili su i donošenje mjera potpore, što uključuje financiranje sredstvima EU-a i dulja prijelazna razdoblja, kao i primjenu pravila EU-a o dobrobiti životinja na uvoz u skladu s međunarodnim pravilima.

U okviru pet postojećih direktiva EU-a o dobrobiti životinja iz uzgoja ne zahtijeva se da uvezeni proizvodi životinjskog podrijetla ispunjavaju standarde EU-a o dobrobiti životinja ili jednakovrijedne standarde. To je među građanima izazvalo zabrinutost u pogledu etičnosti i naišlo na kritike brojnih dionika.

Problem na koji se inicijativa odnosi

Postojeća pravila EU-a omogućuju da se za kokoši nesilice, svinje, telad, mlade kokoši, roditeljska jata teških pasmina peradi, roditeljska jata lakih pasmina peradi, kuniće, patke, guske i prepelice kontinuirano upotrebljavaju sustavi zatvorenih nastambi. Takvi sustavi znatno ograničavaju prirodno ponašanje i kretanje tih životinja. Tim se pravilima dopušta i sustavno usmrćivanje jednodnevnih muških pilića u sektoru kokoši nesilica, što predstavlja etički problem. Osim toga, brojnim zakonodavnim pravilima EU-a o dobrobiti životinja nameću se nejasne obveze. Zbog toga ih se može različito tumačiti, a stoga i različito primjenjivati u državama članicama. To je dovelo do razlika u provedbi u cijelom EU-u i do nejednakog funkcioniranja jedinstvenog tržišta. Nadalje, trenutačno ne postoje pouzdani pokazatelji praćenja i poboljšanja dobrobiti životinja, a mogućnosti koje nude digitalni alati nisu u potpunosti istražene. Ukupni učinak pravila EU-a na dobrobit životinja dodatno je oslabljen time što se ona ne primjenjuju na životinje ili hranu životinjskog podrijetla koji se u EU uvoze iz trećih zemalja.

Životinje se u kavezima ne mogu prirodno ponašati, na primjer ne mogu tražiti hranu, socijalizirati se niti se slobodno kretati. Ti sustavi zatvorenih nastambi uzrokuju kronični stres, loše zdravstveno stanje i općenito patnju životinja. Zbog posljedične niske razine dobrobiti javljaju se brojna etička pitanja i negativne gospodarske posljedice jer se narušava povjerenje potrošača. Javnost sve češće zahtijeva humaniji odnos prema životinjama, što se odražava i u razvoju sustava kvalitete EU-a koji uključuju više standarde dobrobiti životinja, kao što su ekološka proizvodnja ili alternativne metode uzgoja (npr. stajski i slobodni uzgoj). Nekoliko država članica uvelo je stroža nacionalna pravila u skladu s očekivanjima građana, čime su istaknuti nedostaci propisa EU-a i unutar jedinstvenog tržišta stvoreni nejednaki uvjeti za poljoprivrednike i poduzeća za poslovanje s hranom. Složenost i preklapanje postojećih pravila otežavaju njihovu primjenu, nadzor i provedbu.

Kako je navedeno u provjeri primjerenosti iz 2022., trenutačna situacija dovela je do znatnog narušavanja jedinstvenog tržišta i niske razine dobrobiti životinja iz uzgoja u EU-u.

Temelj za mjere EU-a (pravna osnova i provjera supsidijarnosti)

Usklađivanjem pravila o dobrobiti životinja na razini EU-a osiguravaju se dosljedni standardi u svim državama članicama te sprečava narušavanje tržišta i nepošteno tržišno natjecanje. Bez zajedničkog pristupa nacionalna zakonodavstva i dalje će biti fragmentirana i stvarati nejednake uvjete za poljoprivrednike i poduzeća za poslovanje s hranom.

Usklađeni standardi i jasna pravila također olakšavaju provedbu i usklađenost. Okvirom na razini cijelog EU-a povećava se odgovornost i pomaže tijelima u praćenju napretka, a integracijom pokazatelja dobrobiti životinja i digitalnih alata nadzor postaje učinkovitiji i transparentniji.

Usklađivanje zahtjeva za uvezene proizvode i proizvode iz EU-a ključno je za očuvanje povjerenja potrošača, ispunjavanje očekivanja građana i očuvanje održivosti poljoprivredno-prehrambene industrije EU-a.

Pravna osnova

Članak 43. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

Praktična potreba za mjerama EU-a

Usklađeni pristup na razini EU-a ključan je ne samo za standardizaciju uvjeta dobrobiti životinja unutar jedinstvenog tržišta, već i za jednostavniju provedbu, čime se osigurava da sve države članice poštuju iste stroge standarde. Osim toga, okvir za praćenje na razini EU-a olakšao bi upotrebu pokazatelja dobrobiti životinja i digitalnih alata, što bi dovelo do učinkovitijeg nadzora i veće odgovornosti, ali i veće fleksibilnosti za poljoprivrednike. Odabir relevantnih, razmjernih i realnih pokazatelja ujedno bi mogao smanjiti administrativno opterećenje subjekata i nadležnih tijela. S obzirom na izražene zahtjeve društva za poboljšanje dobrobiti životinja, koordinirani odgovor EU-a spriječio bi i daljnju fragmentaciju nacionalnih propisa. Takav ujednačeniji pristup donio bi konkretne koristi, odnosno njime bi se potaknulo poštenije tržišno natjecanje, smanjili troškovi usklađivanja i ispunila očekivanja građana u relevantnim industrijama.

B. Ciljevi i opcije politika

Glavni su ciljevi ove zakonodavne revizije osigurati pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta kad je riječ o standardima dobrobiti životinja, modernizirati postojeća pravila i odgovoriti na europsku građansku inicijativu „Okončajmo upotrebu kaveza”. Revizija će se temeljiti na najnovijim znanstvenim spoznajama i uzeti u obzir socioekonomski učinak zakonodavstva na poljoprivrednike i dionike u lancu opskrbe hranom, uključujući MSP-ove i potrošače. Njome će se ujedno osigurati potpora i odgovarajuća prijelazna razdoblja prilagođena pojedinim vrstama životinja. Kako bi se u skladu sa zahtjevima društva očuvale moralne vrijednosti EU-a, Komisija će, u skladu s međunarodnim pravilima, razmotriti uvođenje istovjetnih proizvodnih standarda dobrobiti životinja za uvezene proizvode.

Komisija planira predstaviti zakonodavni prijedlog za prve sektore 2026. Odluka o tome koji će sektori biti obuhvaćeni donijet će se nakon opsežnog savjetovanja s dionicima i provedbe studija izvedivosti tijekom 2025.

Na temelju nalaza procjene učinka, inicijativa bi mogla obuhvatiti i etička pitanja koja proizlaze iz sustavnog usmrćivanja jednodnevnih muških pilića. Njome se ujedno nastoji modernizirati zakonodavstvo EU-a o dobrobiti životinja na poljoprivrednim gospodarstvima uvođenjem pristupa koji se temelji na ishodima dobrobiti životinja. To podrazumijeva integraciju jasnih pokazatelja dobrobiti životinja i primjenu digitalnih tehnologija za praćenje i provedbu, čime se omogućuje pojednostavnjenje i smanjuje administrativno opterećenje.

U okviru procjene učinka ispitat će se i kako bi se modernizacijom mogao stvoriti jednostavniji okvir za subjekte pojednostavnjenjem standarda dobrobiti životinja koji se na njih primjenjuju, čime bi se dodatno moglo smanjiti nepotrebno administrativno opterećenje.

Opći je cilj osigurati visoku razinu jedinstvene zaštite dobrobiti životinja i pošteno tržišno natjecanje za poljoprivrednike, smanjiti administrativno opterećenje te odgovoriti na očekivanja i zabrinutosti u pogledu etičnosti radi bolje provedbe. U fazi savjetovanja i procjene učinka mogle bi se razmotriti sljedeće glavne opcije:

·Postupno ukidanje kaveza: odrediti odgovarajuća prijelazna razdoblja za postupno ukidanje kaveza i tehničke zahtjeve za sustave bez kaveza. Savjetovanjem i procjenom učinka mogli bi se obuhvatiti sektori kokoši nesilica, svinja, teladi, mladih kokoši, roditeljskih jata teških pasmina peradi, roditeljskih jata lakih pasmina peradi, kunića, pataka, gusaka i prepelica.

·Pokazatelji i digitalizacija: odrediti koji će se pokazatelji dobrobiti životinja koristiti i kako ih treba mjeriti. Istražiti mogućnost integracije digitalnih alata u svrhu djelotvornog i transparentnog praćenja uz manje administrativno opterećenje. Savjetovanjem i procjenom učinka mogli bi se obuhvatiti sektori peradi, svinja, goveda i kunića za meso.

·Zahtjevi u pogledu uvoza: odrediti trebaju li se i u kojoj mjeri na uvoz životinja i proizvoda životinjskog podrijetla primjenjivati istovjetni standardi dobrobiti životinja. To se odnosi na postojeće zahtjeve EU-a u području dobrobiti životinja i na sve nove zahtjeve iz zakonodavnog prijedloga. Savjetovanjem i procjenom učinka mogli bi se obuhvatiti sektori peradi, svinja, teladi i kunića.

·Usmrćivanje jednodnevnih muških pilića u sektoru kokoši nesilica: postupno ukinuti tu praksu te odrediti odgovarajuća prijelazna razdoblja i moguća odstupanja.

C. Vjerojatni učinci i utjecaji

Inicijativom se nastoje uskladiti standardi EU-a u području dobrobiti životinja kako bi se bolje odgovorilo na sve veća očekivanja građana u pogledu etičnosti. Zbog postupnog ukidanja kaveza brojni će poljoprivrednici možda trebati uložiti u modernizaciju svojih poljoprivrednih gospodarstva ili početi primjenjivati nove načine proizvodnje. Međutim, ti bi se učinci ublažili jasnijim pravilima i predvidljivim ishodima, kao i financijskom potporom te postupnim prijelaznim razdobljima. Zahvaljujući višim standardima koji bi iz toga proizašli povećalo bi se povjerenje potrošača, a u trećim bi se zemljama stvorile nove tržišne mogućnosti za održivo proizvedenu hranu.

Integracijom naprednih alata za praćenje i digitalizaciju u obuhvaćene sektore pojednostavnili bi se usklađivanje i provedba jer bi se omogućili prikupljanje i analiza podataka, smanjilo administrativno opterećenje i olakšalo učinkovitije donošenje odluka na temelju podataka. Poljoprivrednici bi imali koristi od jasnijih referentnih vrijednosti, dok bi prerađivači i trgovci na malo mogli povećati ugled zahvaljujući većoj transparentnosti i odgovornosti. Te mjere mogle bi doprinijeti i boljem upravljanju resursima i boljoj okolišnoj učinkovitosti te potaknuti veću održivost i konkurentnost u poljoprivredno-prehrambenoj industriji.

D. Instrumenti bolje regulative

Procjena učinka

Inicijativa će se razvijati korištenjem ciljanih procjena učinka, strukturiranih savjetovanja i sveobuhvatnih analiza s više kriterija. Komisija će provesti sustavnu evaluaciju vjerojatnih društvenih, gospodarskih i okolišnih učinaka predviđenih promjena, u koju će uključiti kvantitativne podatke, kvalitativne uvide i neovisnu vanjsku analizu. U okviru vanjske studije procijenit će se učinci na poljoprivrednike, potrošače i okoliš, a u pripremi opcija politike uzet će se u obzir znanstveni dokazi Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA).

Na temelju prethodnih procjena i savjetovanja s dionicima Komisija će provesti dodatna ciljana savjetovanja s poljoprivrednicima, dionicima u lancu opskrbe hranom i civilnim društvom. Na taj će se način utvrditi koji su problemi u praksi i doprinijeti izradi tehničkih specifikacija te određivanju realnih prijelaznih razdoblja i mjera potpore. Procjena učinka temeljit će se na transparentnoj metodologiji kako bi se osiguralo sustavno uključivanje i uvažavanje doprinosa dionika u konačnom prijedlogu.

Strategija savjetovanja

Savjetovanje se provodi radi prikupljanja širokog spektra mišljenja i dokaza o inicijativi kako bi se osiguralo da konačna politika bude učinkovita i u skladu s potrebama i očekivanjima svih dionika. Pokretanjem postupka savjetovanja Komisija nastoji povećati transparentnost, poboljšati donošenje odluka i zajamčiti da se u inicijativi uzmu u obzir potrebe gospodarskih subjekata, ali i društvena i etička pitanja povezana s dobrobiti životinja.

Komisija će se savjetovati s najrazličitijim dionicima, uključujući organizacije poljoprivrednika EU-a, udruženja valionica i nacionalna tijela nadležna za provedbu zakonodavstva o dobrobiti životinja. Osim toga, savjetovanje će obuhvatiti poduzeća i poslovne organizacije koji djeluju u lancu opskrbe hranom, europske i nacionalne profesionalne udruge za dobrobit životinja, organizacije civilnog društva, akademske stručnjake te predstavnike trećih zemalja koje izvoze relevantne proizvode životinjskog podrijetla. Doprinos će se zatražiti i od međunarodnih organizacija koje se bave dobrobiti životinja.

Postupak savjetovanja trajat će četiri tjedna i provodit će se u okviru ovog poziva na očitovanje i dodatnih ciljanih savjetovanja, među ostalim putem platforme EU-a za dobrobit životinja i Europskog odbora za poljoprivredu i hranu. Uz procjenu učinka provest će se vanjska studija, u koju će se uključiti dodatni dionici putem anketa, razgovora, fokusnih skupina i radionica. Provest će se i javno savjetovanje u okviru kojeg će se moći očitovati zainteresirane strane i šira javnost. Taj višedimenzionalni pristup nadovezuje se na prethodna savjetovanja iz 2022. i 2023., a sve prikupljene povratne informacije objedinit će se u sveobuhvatno sažeto izvješće koje će služiti kao temelj za konačnu procjenu učinka i prijedlog Komisije.

Cilj savjetovanja

Ovom će se inicijativom istražiti nekoliko opcija za otklanjanje određenih nedostataka utvrđenih u okviru provjere primjerenosti zakonodavstva EU-a o dobrobiti životinja iz 2022. Cilj je revidirati to zakonodavstvo u dijelu koji se odnosi na dobrobit životinja na poljoprivrednim gospodarstvima, uključujući postupno ukidanje upotrebe kaveza.

Ciljani dionici

Sve skupine na koje to zakonodavstvo izravno utječe, kao što su poljoprivrednici i drugi subjekti u poslovanju s hranom, te šira javnost, nevladine organizacije za dobrobit životinja i udruge potrošača.