POZIV NA OČITOVANJE

ZA EVALUACIJU I PROCJENU UČINKA KOJE SE PROVODE PARALELNO

Ovim dokumentom želimo informirati javnost i dionike o radu Komisije, pozvati ih da se očituju i upućeno sudjeluju u savjetovanju.

Zanima nas što misle o Komisijinu poimanju problema i mogućim rješenjima i molimo da nam dostave sve relevantne informacije, među ostalim o mogućem učinku ponuđenih opcija.

Naziv inicijative

Akt o digitalnim mrežama

Vodeća glavna uprava (nadležni odjel)

Glavna uprava za komunikacijske mreže, sadržaje i tehnologije (Odjel B1 – Politika, provedba i izvršenje elektroničkih komunikacija)

Vjerojatna vrsta inicijative

zakonodavni prijedlog

Okvirni rok

četvrto tromjesečje 2025.

Dodatne informacije

Politike | Povezivost 

Ovaj je dokument isključivo informativne prirode. Njegov sadržaj ne prejudicira konačnu odluku Komisije o nastavku rada na inicijativi ni njezinu konačnom sadržaju. Svaki opisani element inicijative može se promijeniti, uključujući rokove.

A. Politički kontekst, definicija problema i provjera supsidijarnosti

Politički kontekst

Kako je opisano u Lettinu, Draghijevu i Niinistöovu izvješću i komunikaciji Komisije Kompas konkurentnosti za EU, najsuvremenija digitalna mrežna infrastruktura nužna je za buduću konkurentnost europskog gospodarstva, sigurnost i socijalnu dobrobit. Neophodno je da krajnjim korisnicima i ključnim gospodarskim sektorima bude dostupna visokokvalitetna, pouzdana i sigurna povezivost. Zahtjevi u pogledu učinkovitosti i sigurnosti tih usluga sve su važniji, pa digitalne mreže prolaze kroz tehnološku transformaciju u kojoj kapaciteti računalstva u oblaku i računalstva na rubu mreže postaju sastavni dio infrastrukture za povezivost. Nužan je moderan i pojednostavnjen pravni okvir koji bi potaknuo prelazak s povijesnih mreža na svjetlovodnu infrastrukturu, 5G infrastrukturu i infrastrukturu koja se temelji na oblaku te širu upotrebu zahvaljujući pružanju usluga i prekograničnom poslovanju. Te su mogućnosti prvi put istražene u Komisijinoj Bijeloj knjizi iz 2024. „Kako odgovoriti na potrebe europske digitalne infrastrukture?”. Planirano donošenje Akta o digitalnim mrežama u četvrtom tromjesečju 2025. u okviru programa rada Komisije za 2025. popraćeno preispitivanjem i evaluacijom Europskog zakonika elektroničkih komunikacija i povezanih pravnih akata prilika je da se pravni okvir pojednostavni i dodatno uskladi kako bi se ojačala konkurentnost i potaknula dodatna integracija jedinstvenog tržišta.

Evaluacija

U skladu s člankom 122. stavkom 1. Europskog zakonika elektroničkih komunikacija Komisija je dužna preispitati funkcioniranje te direktive nakon njezina stupanja na snagu 21. prosinca 2020., a posebno njezin članak 61. stavak 3. te članke 76., 78. i 79. Osim toga, u skladu s člankom 122. stavkom 2. dužna je preispitati i opseg univerzalnih usluga uzimajući u obzir društveni, gospodarski i tehnološki razvoj, a u skladu s člankom 123. primjenu odredaba koje se odnose na prava krajnjih korisnika.

U okviru preispitivanja Zakonika procijenit će se njegovo funkcioniranje u odnosu na sadašnje ciljeve i prikladnost za rješavanje najvažnijih novih uočenih problema. Za najvažnija će se područja razmotriti evaluacijski kriteriji relevantnosti, djelotvornosti, učinkovitosti, dodane vrijednosti EU-a i usklađenosti.

Problem na koji se inicijativa odnosi

Sektor povezivosti u Uniji i dalje je rascjepkan zbog nacionalnih razlika, pa krajnji korisnici i operatori u EU-u ne mogu potpuno iskoristiti potencijal jedinstvenog tržišta. Europski zakonik elektroničkih komunikacija kao direktiva pokazao se ograničenim u pogledu vremena potrebnog za implementaciju (prenošenje u nacionalna zakonodavstva kasnilo je i do četiri godine) i razine usklađenosti (prvenstveno je usmjeren na nacionalna tržišta). Ostvarenje jedinstvenog tržišta otežavaju i prakse nekih država članica koje nisu u skladu s pravilima EU-a te pogoršavaju rascjepkanost tržišta i povećavaju ukupno regulatorno opterećenje.

Otkako je prije 30 godina liberaliziran, regulatorni je okvir uglavnom donio koristi za potrošače i tržišno natjecanje u tom sektoru. Međutim, kako je opisano u Bijeloj knjizi „Kako odgovoriti na potrebe europske digitalne infrastrukture?” i istaknuto u Lettinu i Draghijevu izvješću, sektoru elektroničkih komunikacija u EU-u nedostaju inovacije i ulaganja. I dalje postoje prepreke prekograničnom poslovanju i širenju koje koče uvođenje mreža vrlo velikog kapaciteta i tehnološku transformaciju prema mrežama i uslugama koje se temelje na oblaku. Dva su temeljna uzroka rascjepkanosti na nacionalna tržišta: (i) uvjeti povezani s općim ovlaštenjem razlikuju se među državama članicama i (ii) postupci i uvjeti dodjele spektra nedovoljno su koordinirani dobrovoljnim i nedokumentiranim postupkom istorazinske ocjene, a uvjeti dodjele ponekad nisu dovoljno poticajni za ulaganja.

Nadalje, zbog sve veće potražnje za pristupom tržištu satelita EU-a u kombinaciji s rascjepkanim i neusklađenim postupkom ovlašćivanja postoji opasnost od diskriminacije među operatorima, biranja najpovoljnije jurisdikcije i prepreka razvoju prekograničnih satelitskih usluga, zbog čega bi se propustile prednosti u pogledu poboljšanja otpornosti mreže, pokrivenosti i životno važnih usluga.

Osim toga, regulatorni okvir i dalje je složen i sve neprikladniji za tržišne i tehnološke promjene, primjerice u pogledu (i) različitosti obveza koje nacionalni regulatori nameću radi uklanjanja tržišnih nedostataka, (ii) nedostatnih proaktivnih mjera za poticanje isključivanja bakrenih mreža, (iii) nedovoljne pravne jasnoće pravila o otvorenom internetu u odnosu na regulatorno postupanje s inovativnim uslugama i (iv) poteškoća u suradnji među različitim digitalnim akterima u ekosustavu digitalne infrastrukture.

Naposljetku, kad je riječ o upravljanju, u proteklih 15 godina postala su vidljiva ograničenja postojećeg sustava upravljanja u kojem su Tijelo europskih regulatora za elektroničke komunikacije (BEREC) i Skupina za politiku radiofrekvencijskog spektra (RSPG) imali savjetodavnu ulogu za Komisiju i nisu mogli bitno doprinositi unapređenju jedinstvenog tržišta.

Temelj za mjere EU-a (pravna osnova i provjera supsidijarnosti)

Pravna osnova

Planirano je da se akt o digitalnim mrežama temelji na članku 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), kojem je cilj uspostava i funkcioniranje unutarnjeg tržišta jačanjem mjera za usklađivanje nacionalnih pravila.

Praktična potreba za mjerama EU-a

Inicijativa će imati znatnu dodanu vrijednost u usporedbi s mjerama poduzetima na razini država članica. Za jačanje europske konkurentnosti potreban je pristup brzoj, sigurnoj i otpornoj digitalnoj infrastrukturi. Okruženje digitalne povezivosti brzo se mijenja zbog konvergencije telekomunikacijskih i satelitskih tehnologija te tehnologija računalstva u oblaku i na rubu mreže, kao i pod utjecajem virtualizacije i umjetne inteligencije, tako da će EU te ciljeve moći ostvariti samo zahvaljujući usklađenijem pravnom okruženju cijelog EU-a bez nedosljednih nacionalnih administrativnih praksi ili uvjeta provedbe koji ograničavaju mogućnosti jedinstvenog tržišta.

Iskustvo s Europskim zakonikom elektroničkih komunikacija pokazuje da države članice ne uspijevaju pravodobno riješiti probleme u tom sektoru jer im je potrebno mnogo vremena da prenesu Zakonik u nacionalno pravo. Osim toga, prenošenje direktiva u nacionalno pravo često uključuje dodatne razine pravila, zbog čega dolazi do prekomjerne regulacije.

Općenito, zbog razmjera problema u digitalnom ekosustavu potrebna je zakonodavna inicijativa na razini EU-a jer se ti problemi sve češće tiču cijelog EU-a i mogu se učinkovitije riješiti na toj razini. Taj će pristup općenito donijeti veće koristi i omogućiti bržu i usklađeniju provedbu i niže troškove nego samostalno djelovanje država članica.

B. Ciljevi i opcije politika

Kako bi se podržali Unijini ciljevi politike u pogledu dobrobiti potrošača, industrijske konkurentnosti, sigurnosti i otpornosti te okolišne održivosti, Aktom o digitalnim mrežama sve će se sudionike na tržištu nastojati potaknuti na inovacije te će se promicati ekosustav povezivosti i računalnih infrastruktura koji je preduvjet za ostvarenje kontinenta umjetne inteligencije.

Pojednostavnjenje: Akt o digitalnim mrežama (i) imat će za cilj smanjiti postojeće obveze izvješćivanja (do 50 %), ukloniti nepotrebna regulatorna opterećenja (npr. zahtjeve za pružatelje usluga među poduzećima i interneta stvari) i cjenovnu pristupačnost ponovno učiniti glavnim aspektom obveza pružanja univerzalne usluge, (ii) mogao bi integrirati razne izravno povezane zakonodavne instrumente (npr. Europski zakonik elektroničkih komunikacija, Uredbu o BEREC-u, Uredbu o otvorenom internetu, program za politiku radiofrekvencijskog spektra), i (iii) mogao bi sadržavati prijedlog da se pojednostavni sustav ovlašćivanja te smanji i uskladi skup zajedničkih uvjeta kako bi operatori mogli lakše poslovati preko granica, te da se dodatno koordiniraju i zajednički provedu drugi primjenjivi zahtjevi za pružatelje usluga (npr. sigurnost i izvršavanje zakonodavstva). Moglo bi se dodatno uskladiti i područje zaštite krajnjih korisnika, među ostalim.

Spektar: u Aktu o digitalnim mrežama moglo bi se predložiti (i) jačanje postupka istorazinske ocjene, omogućivanje pravodobnog odobravanja spektra na temelju fleksibilnog plana i utvrđivanje zajedničkih postupaka i uvjeta za nacionalno ovlaštenje spektra, (ii) dulja valjanost i jednostavnija obnova dozvole te usmjeravanje dražbi spektra na učinkovitost spektra i uvođenje mreže kao osnove za rano uvođenje 6G mreže, (iii) fleksibilno ovlašćivanje, uključujući zajedničko korištenje spektra (u skladu s načelima prava tržišnog natjecanja) i olakšavanje podnošenja zahtjeva za usklađivanje spektra, (iv) jačanje suvereniteta i solidarnosti EU-a u pogledu usklađivanja spektra i odgovora na prekograničnih uplitanja trećih zemalja i (v) uspostava ravnopravnih uvjeta za satelitske konstelacije koje se koriste za pristup tržištu EU-a.

Ravnopravni uvjeti: Akt o digitalnim mrežama mogao bi uključivati (i) uspostavu učinkovite suradnje među akterima šireg ekosustava povezivosti, što bi nacionalnim regulatornim tijelima / BEREC-u omogućilo da pod određenim uvjetima i u opravdanim slučajevima olakšaju suradnju, i (ii) pojašnjenje pravila otvorenog interneta koja se odnose na inovativne usluge, primjerice u obliku interpretativnih smjernica, uz potpuno očuvanje načela otvorenog interneta.

Reguliranje pristupa: U Aktu o digitalnim mrežama moglo bi se predložiti da se (i) ex ante regulacija (tj. uvjeti pristupa na nacionalnoj razini) na temelju ocjene primjene simetričnih mjera (npr. Akta o gigabitnoj infrastrukturi ili drugih oblika postojećeg simetričnog pristupa) primjenjuje samo kao zaštitna mjera, nakon preispitivanja tržišta na temelju postojećeg testa trostrukog kriterija i definicije zemljopisnog tržišta te u skladu s preispitivanjem Komisije, BEREC-a i drugih nacionalnih regulatornih tijela, pri čemu bi Komisija zadržala pravo veta, (ii) uvjeti pristupa pojednostavne i učine predvidljivijima tako što bi se uveli pristupni proizvodi usklađeni na razini EU-a s unaprijed definiranim tehničkim značajkama, što bi bila zadana regulatorna mjera koja bi se nametala operatorima sa značajnom tržišnom snagom ako se utvrde problemi u pogledu tržišnog natjecanja, i (iii) ubrza isključivanje bakrenih mreža tako što bi se na raspolaganje stavio paket instrumenata za pokrivenost svjetlovodnom mrežom i izradili nacionalni planovi za isključivanje bakrene mreže te utvrdio zadani rok za isključenje bakrene mreže na razini EU-a, uz mehanizam odstupanja radi zaštite krajnjih korisnika kojima nije dostupna odgovarajuća alternativa.

Upravljanje: kako bi se ojačala dimenzija jedinstvenog tržišta, u Aktu o digitalnim mrežama moglo bi se razmotriti poboljšano upravljanje na razini EU-a pomoću dostatnih administrativnih i regulatornih kapaciteta (savjetodavne nadležnosti ili nadležnosti za donošenje odluka) koje bi se temeljilo na proširenju odgovarajućih uloga BEREC-a, Ureda BEREC-a i RSPG-a u cilju obavljanja raznih paneuropskih zadaća i unapređenja jedinstvenog digitalnog tržišta.

C. Vjerojatni učinci i utjecaji

Očekuje se da će inicijativa imati sljedeće vjerojatne učinke:

·Učinak na gospodarstvo: potencijalne inovacije i ulaganja u napredne digitalne mreže i usluge kojima bi se ojačala konkurentnost tog sektora i gospodarstva u cjelini te gospodarska sigurnost i otpornost. Posebno će se ocijeniti koliko su mjere za poticanje prekograničnog poslovanja i pružanja usluga usklađene s ciljevima jedinstvenog tržišta. Pojednostavnjena pravila osobito bi trebala omogućiti MSP-ovima da doprinesu ekosustavu.

·Socijalni učinci: koristi za građane i potrošače zahvaljujući dostupnosti digitalnih usluga, rastu i otvaranju radnih mjesta u EU-u te održavanju suvereniteta i društvene otpornosti. Mjere će uključivati i zaštitu ranjivih krajnjih korisnika, primjerice pri isključivanju postojeće infrastrukture i u području univerzalne usluge. 

·Utjecaj na okoliš: doprinos široj primjeni povezivosti u čistim industrijskim rješenjima i održivosti tog sektora zahvaljujući najnovijoj održivoj infrastrukturi i uslugama, učinkovitoj upotrebi mreža i ograničenih resursa kao što je spektar, boljoj upotrebi energije i manjem ugljičnom otisku.

D. Instrumenti bolje regulative

Procjena učinka i evaluacija

Za potrebe izrade prijedloga Komisije 2025. će se na temelju evaluacije Europskog zakonika elektroničkih komunikacija provesti procjena učinka koja će biti popraćena prikupljanjem dokaza i savjetovanjima s dionicima, a izradit će se u skladu sa smjernicama za bolju regulativu. Procjeni učinka i evaluaciji pridonijet će i rezultati studija koje je Komisija naručila kako bi prikupila potrebne dokaze. Izvođači koji provode te studije u njih će uključiti i dionike putem dodatnih anketa, razgovora ili radionica.

Strategija savjetovanja

Komisija se konzultira s brojnim dionicima kako bi prikupila ključne informacije i pobrinula se da se u osmišljavanju Akta o digitalnim mrežama u obzir uzme javni interes.

Uz objavu ovog poziva na očitovanje radi prikupljanja mišljenja o Komisijinu poimanju problema i mogućim opcijama politike te relevantnih informacija o učinku različitih razmatranih opcija već je provedeno nekoliko savjetovanja. U inicijativi će se uzeti u obzir povratne informacije dionika o Bijeloj knjizi „Kako odgovoriti na potrebe europske digitalne infrastrukture?” iz veljače 2024. i informacije prikupljene u okviru preliminarnog savjetovanja o budućnosti sektora elektroničkih komunikacija i njegove infrastrukture pokrenutog u veljači 2023. Budući da je Komisija proteklih godina provela opsežna savjetovanja u okviru preliminarnog savjetovanja i Bijele knjige koji obuhvaćaju područje primjene ove inicijative, neće se provoditi novo zasebno javno savjetovanje.

Informacije će se prikupiti i u tri odvojene studije, koje su već ugovorene, a obuhvaćaju sljedeća područja:

·regulatorne pokretačke čimbenike za prekogranične mreže / dovršetak jedinstvenog tržišta

·politiku pristupa, uključujući preispitivanje Preporuke o mjerodavnim tržištima i preispitivanje odredbi o pristupu iz Europskog zakonika elektroničkih komunikacija

·pitanja u pogledu financiranja, uključujući budućnost univerzalne usluge.

Sastavni dio studija bit će daljnja interakcija s dionicima, primjerice u obliku razgovora, upitnika i radionica. Završno izvješće o studijama trebalo bi se objaviti nakon što bude dovršeno, najkasnije do kraja 2025. Rad Komisije će, prema potrebi, podupirati i BEREC i RSPG te ad hoc radionice s nacionalnim tijelima. Procjeni učinka bit će priloženo sažeto izvješće u kojem će se iznijeti rezultati svih aktivnosti savjetovanja.

Cilj savjetovanja

Komisija savjetovanjem želi prikupiti:

1.stajališta dionika o postojećim i novim problemima povezanima s (i) nedostatkom ulaganja i inovacija u europskom sektoru elektroničkih komunikacija, (ii) stalnom rascjepkanošću jedinstvenog tržišta elektroničkih komunikacija i (iii) složenim regulatornim okvirom za elektroničke komunikacije; 

2.stajališta dionika o mogućim pristupima politike za rješavanje takvih problema, uključujući dostupne opcije i njihove potencijalne učinke; i

3.dokaze i podatke koji potkrepljuju ta stajališta.

Ciljani dionici

Cilj je savjetovanja prikupiti mišljenja raznih dionika kao što su:

·pružatelji elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, uključujući satelitske operatore i radiodifuzijske kuće

·dionici u lancu vrijednosti (proizvođači opskrbnih materijala, pružatelji sadržaja i aplikacija, pružatelji usluga u oblaku itd.)

·države članice, nacionalna regulatorna tijela ili druga nadležna nacionalna tijela

·tijela Europske unije

·javne uprave (nacionalne i regionalne)

·potrošači, organizacije potrošača i korisnici usluga povezivosti

·akademski stručnjaci i istraživačke ustanove

·nevladine organizacije

·građani.

Svi se dionici pozivaju na sudjelovanje.