POZIV NA OČITOVANJE

ZA INICIJATIVU (bez procjene učinka)

Ovim dokumentom želimo informirati javnost i dionike o radu Komisije, pozvati ih da se očituju i upućeno sudjeluju u savjetovanju.

Naziv inicijative

Strategija za europsku podatkovnu uniju

Vodeća glavna uprava – nadležni odjel

GU CNECT, Odjel G1

Vjerojatna vrsta inicijative

Komunikacija Komisije

Okvirni rok

Treće tromjesečje 2025.

Dodatne informacije

—

Ovaj je dokument isključivo informativne prirode. Njegov sadržaj ne prejudicira konačnu odluku Komisije o nastavku rada na inicijativi ni njezinu konačnom sadržaju. Svaki element inicijative opisan u ovom dokumentu može se promijeniti, uključujući rokove.

A. Politički kontekst, definicija problema i provjera supsidijarnosti

Politički kontekst

Ova se inicijativa nastavlja na mjere iz strategije za podatke iz 2020., čija je svrha bila uspostava unutarnjeg tržišta sa slobodnim protokom podataka. Zbog tehnoloških i geopolitičkih promjena koje su otad nastupile pristup iz te strategije potrebno je ažurirati. U Draghijevu izvješću navodi se da u EU-u postoji manjak velikih skupova podataka te da treba promicati međuindustrijsku koordinaciju i razmjenu podataka kako bi se umjetna inteligencija, osobito generativna, brže integrirala u europsku industriju. U Lettinu izvješću iz travnja 2024. ističe se da je potrebno učiniti više kako bi se uspostavilo pravo unutarnje tržište za podatke. U akcijskom planu za „kontinent umjetne inteligencije” strategija za podatkovnu uniju izdvaja se kao glavna mjera za oslobađanje potencijala umjetne inteligencije.

U političkim smjernicama Europske komisije za mandat 2024. – 2029. također je naglašena snažna potreba za „iskorištavanjem neiskorištenog potencijala podataka”. Naposljetku, u Komunikaciji Komisije o Kompasu konkurentnosti za EU objavljenoj u siječnju 2025. navodi se da će se predložiti strategija za podatkovnu uniju kako bi se transparentnim postupcima poboljšala i olakšala sigurna razmjena privatnih i javnih podataka, pojednostavnio regulatorni režim i njegova primjena te ubrzao razvoj novih sustava i aplikacija uz poštovanje temeljnih prava.

Problem na koji se inicijativa odnosi

Strategija EU-a za podatke iz 2020. polučila je određene rezultate: uspostavljeni su zajednički europski podatkovni prostori kao decentralizirani okviri za suverenu razmjenu i objedinjavanje podataka među poduzećima, npr. pomoću usluga podatkovnog posredovanja reguliranih Aktom o upravljanju podacima, te su uvedena nova prava na pristup i razmjenu podataka: Aktom o podacima to je učinjeno za industrijske, a Uredbom o europskom prostoru za zdravstvene podatke. Međutim, revolucija koju donosi umjetna inteligencija se zahuktava i zato moramo učiniti više da oslobodimo snagu industrijskih podataka i podataka na nedovoljno zastupljenim jezicima.

Gospodarstvo EU-a, sa snažnim poduzećima u tradicionalnim sektorima, ali malo velikih aktera u tehnološkom sektoru, ima poteškoće s procesom digitalizacije. S druge strane, veliki tehnološki akteri izvan EU-a nastoje ući u tradicionalne industrijske sektore nudeći se kao partneri u tom procesu. Europskoj industriji nedostaju alternative za digitalizacijske projekte, među ostalim u području razvoja i primjene umjetne inteligencije.

Za razliku od ekonomije osobnih podataka, industrijski podaci vezani su za određeno područje i u vlasništvu su mnogobrojnih aktera koji nailaze na regulatorne prepreke u njihovoj razmjeni i objedinjavanju. Određeni su podaci pak vezani za pojedini jezik i možda postoje tek u malim količinama. Inovativna poduzeća zato ne mogu trenirati ni kontinuirano poboljšavati temeljne modele za razne industrijske sektore ili europske jezike.

Uz pristup podacima, problematičan je i pristup talentima, računalnim objektima i kapitalu. Regulativu upotrebe podataka u EU-u čini složena kombinacija općih i sektorskih propisa čiji je međuodnos poduzećima često teško razumjeti, a te propise uz to provode razna tijela, što je izvor neučinkovitosti i nesigurnosti za poduzeća i javne uprave. Unatoč nastojanjima da se pravila o obradi osobnih podataka usklade, među državama članicama mogu postojati razlike zbog klauzula o odstupanju ili prava na određena izuzeća. Raznim vrstama propisa uvodi se sve više obveza izvješćivanja i obavješćivanja, što utječe na konkurentnost.

Međunarodni protok podataka sve je važniji u cjelokupnom gospodarstvu, no s tim su povezane i poteškoće. Europska poduzeća često se suočavaju s nedoumicama u pogledu prijenosa podataka iz trećih zemalja u Uniju. Određene kategorije podataka EU-a nisu dovoljno zaštićene od zlonamjernih aktera. S obzirom na nedavne geopolitičke napetosti postavljaju se pitanja o gospodarskoj sigurnosti EU-a u slučaju prekomjerne ovisnosti o drugim zemljama, npr. ovisnosti o relevantnim podacima za određena područja generativne umjetne inteligencije, što umanjuje sposobnost EU-a da ostvari dugoročnu konkurentnost.

Temelj za mjere EU-a (pravna osnova i provjera supsidijarnosti)

Europa ima potencijal da bude na čelu podatkovnog gospodarstva i da podatke na siguran način iskoristi za pouzdanu nediskriminirajuću umjetnu inteligenciju i povećanje konkurentnosti na globalnom tržištu – ako promisli o daljnjim mjerama. Strategija može europskim poduzećima i građanima pomoći da bolje iskoriste podatke koji se generiraju posvuda na kontinentu i da pravne nesigurnosti svedu na minimum.

Pravna osnova

Sama Komunikacija temelji se na članku 114. Ugovora o Europskoj uniji, a trebala bi najaviti niz inicijativa i mjera s različitim pravnim osnovama. Ovisno o sadržaju i području primjene najavljenih mogućih zakonodavnih i nezakonodavnih instrumenata, pravne osnove primjerene za te pravne instrumente bit će prema potrebi navedene pri njihovu sastavljanju.

Praktična potreba za mjerama EU-a

Prekogranična priroda tržišta podataka otežava situaciju pojedinačnim državama članicama jer neovisnim mjerama riskiraju regulatornu rascjepkanost i fragmentaciju tržišta. Da bi se to spriječilo, sve je važniji koordinirani pristup u kojem se u obzir uzima cijelo unutarnje tržište EU-a. On bi omogućio da se postigne ekonomija razmjera, uspostavi ekosustav pouzdanih instrumenata EU-a, ojačaju europska poduzeća i potakne razvoj povezanijeg, konkurentnijeg, nediskriminirajućeg i pouzdanijeg europskog tržišta podataka i umjetne inteligencije. Međunarodni protok podataka važan je aspekt konkurentnosti poduzeća EU-a koji se može učinkovito urediti na razini EU-a. Jedinstveni pristup jača pregovaračku moć Europe, osigurava regulatornu dosljednost u globalnim odnosima i sprečava fragmentaciju među državama članicama. Administrativno opterećenje ne proizlazi samo iz nacionalnih propisa, već često i iz zakonodavnog okvira EU-a, a njegovo bi smanjenje pridonijelo širim europskim ciljevima konkurentnosti.

B. Ciljevi inicijative i vizija njihova ostvarenja

Prvi je cilj potaknuti ulaganja u podatkovne tehnologije te staviti na raspolaganje, na dobrovoljnoj bazi ili financiranjem, određene podatkovne resurse kako bi se omogućila veća upotreba i dostupnost podataka, npr. za razvoj generativne umjetne inteligencije. To bi moglo uključivati mjere za poboljšanje pristupa podacima za start-up poduzeća, npr. uvođenje jedinstvene kontaktne točke za pristup dodatnim izvorima podataka na zahtjev i dodatne mjere za olakšavanje dobrovoljne razmjene podataka.

Drugi je cilj pojednostavnjenje. To obuhvaća: 1) pojednostavnjenje postojećih pravila i 2) razvoj podatkovnih alata za smanjenje administrativnog opterećenja. Kako bi se konsolidirao postojeći okvir, provest će se njegova evaluacija i prema potrebi će se predložiti ciljane prilagodbe kojima će se instrumenti uskladiti na način koji je najpogodniji za učinkovito podatkovno gospodarstvo i učinkovite mehanizme upravljanja. Trebalo bi razviti i uvesti digitalnu infrastrukturu koja će omogućiti automatsko ispunjavanje obveza izvješćivanja. U okviru toga moglo bi se razmotriti uvođenje obveznog digitalnog izvješćivanja u budućim zakonodavnim inicijativama i njegovo olakšavanje u postojećim propisima. 

Treći je cilj izrada „međunarodne podatkovne strategije”, koja bi trebala uključivati mjere za zaštitu izvoza podataka EU-a i mjere za poticanje uvoza podataka u EU. Za to je potreban cjelovit pristup kojim se, među ostalim, u obzir uzimaju pravna stečevina EU-a koja se odnosi na njegove interne podatke te vanjska digitalna trgovinska politika EU-a. Nadalje, u okviru međunarodne podatkovne strategije trebalo bi razmotriti i pristup zajedničkim europskim podatkovnim prostorima i utvrditi mjere za prioritetno djelovanje na bilateralnoj i multilateralnoj razini te za uspostavu međunarodnih pravila koja pogoduju razmjeni podataka na ugovornoj osnovi.

Vjerojatni učinci i utjecaji

Očekuje se da će mjera imati gospodarski učinak na usluge i proizvode koji se u većoj mjeri temelje na podacima, prvenstveno u području umjetne inteligencije, i koji su koncipirani prema potrebama korisnika. Strategija će potaknuti daljnji razvoj pouzdanog i uspješnog podatkovnog gospodarstva, zbog čega će se vjerojatno povećati vrijednost podataka uz poštovanje standarda zaštite podataka i kibernetičke sigurnosti. Integriranije i digitaliziranije jedinstveno tržište omogućit će poduzećima iz EU-a, uključujući MSP-ove, da se prošire i maksimalno iskoriste tržište, a javnim službama da lakše svladavaju relevantne društvene izazove u svim područjima. 

Pojednostavnjenjem zakonodavnog okvira smanjit će se regulatorno opterećenje poduzeća. Smanjenje administrativnog opterećenja pozitivno će utjecati na cijelo gospodarstvo, osobito na manja i srednja poduzeća koja nemaju toliko kapaciteta za usklađivanje s propisima i za koja je administrativno opterećenje često najveća prepreka ulaganjima.

Uređivanjem međunarodnog protoka neosobnih podataka na razini EU-a ojačala bi se uloga Europe kao globalnog digitalnog predvodnika, poboljšala regulatorna usklađenost, tokovi podataka privukli u EU i uvele snažnije zaštitne mjere za sigurnu i konkurentnu razmjenu podataka EU-a s trećim zemljama.

Buduće praćenje

Budući da je ova inicijativa po svojoj prirodi opsežna komunikacija o politikama, njezino praćenje uslijedit će u kasnijoj fazi, nakon provedbe niza mjera. Komisija će strategiju pravodobno ocijeniti, i to prije svega u okviru Europskog odbora za inovacije u području podataka i stručne skupine za podatkovna pitanja i njezine raznolike skupine dionika kao mehanizma praćenja. Uz to će podnositi redovita izvješća relevantnoj radnoj skupini Vijeća i parlamentarnim odborima. Provedbu strategije također će ocijeniti s obzirom na razne mjere koje će se na njoj temeljiti. Za zakonodavne mjere provest će se temeljita procjena i uspostaviti odgovarajući mehanizmi evaluacije.

C. Bolja regulativa

Procjena učinka

Budući da se u Komunikaciji utvrđuje strategija i donosi pregled, za tu vrstu djelovanja nisu potrebne a priori procjene učinka. Procjene učinka prema potrebi će se provesti za zakonodavne prijedloge, potencijalne mjere ili druge prijedloge i inicijative s mogućim bitnim učinkom i za opcije politika najavljene u strategiji. Cilj je strategije za podatkovnu uniju utvrditi opći pristup, za koji je gotovo nemoguće procijeniti konkretne učinke.

Strategija savjetovanja

Aktivnosti savjetovanja obuhvaćat će:

javno savjetovanje (vidjeti informacije u nastavku), ciljane upitnike za države članice i odabrane stručnjake, ciljana savjetovanja, među ostalim i o MSP-ovima, sektorske radionice, razgovore sa stručnjacima, događanja na visokoj razini i posjete zemljama.

Savjetovanje s MSP-ovima provodit će se izravno preko Europskog odbora za inovacije u području podataka i njegovih predstavnika koji su MSP-ovi te preko Europske poduzetničke mreže.

U skladu s politikom Europske komisije za bolju regulativu da se inicijative razvijaju na temelju najboljih dostupnih saznanja, također pozivamo znanstvene istraživače, akademske organizacije, znanstvenostručne udruge i znanstvena udruženja sa stručnim znanjem u području podatkovne politike, umjetne inteligencije i/ili smanjenja administrativnog opterećenja da dostave relevantna objavljena i neobjavljena znanstvena istraživanja, analize i podatke.

U okviru ovog poziva na očitovanje pokrećemo javno savjetovanje na portalu „Iznesite svoje mišljenje”, u kojem mogu sudjelovati svi. Pristupiti mu možete na stranici javnog savjetovanja. Upitnik je objavljen na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku, ali odgovori se mogu unositi na bilo kojem od 24 službena jezika EU-a. Javno savjetovanje je u obliku upitnika, a odgovorima se može priložiti zaseban dokument. Javno savjetovanje trajat će 8 tjedana, a roku od osam tjedana od njegova završetka na stranici savjetovanja bit će objavljeno sažeto činjenično izvješće. Komisija će pravovremeno nakon završetka savjetovanja pripremiti i sažeto izvješće s pregledom svih aktivnosti savjetovanja.

Cilj savjetovanja

Cilj je savjetovanja dionicima dati mogućnost da iznesu svoja stajališta i pomognu u oblikovanju budućeg plana politike za podatkovno gospodarstvo EU-a. Njegovi će se rezultati uzeti u obzir i u eventualnim budućim inicijativama Komisije u tom području politike, uz uvažavanje doprinosa svih dionika na suradnički i uključiv način.

Ciljani dionici

Dionici će biti podijeljeni u sljedeće skupine:

·građani / šira javnost

·pružatelji podataka iz javnog sektora

·pružatelji tehnologije i poslovni korisnici

·nadležna nacionalna tijela

·pružatelji usluga obrade podataka

·pružatelji usluga podatkovnog posredovanja

·pružatelji podataka

·industrija, MSP-ovi i poduzeća koji se bave pružanjem, upotrebom i postupanjem s podacima, uključujući industrijska udruženja, međunarodne organizacije aktivne u tom području interesa, poduzeća koja se bave generativnom umjetnom inteligencijom i dobavljači rješenja za sintetiziranje

·trgovinska udruženja

·istraživači i akademska zajednica

·predstavnici platformi

·organizacije civilnog društva i udruge potrošača

·stručnjaci i skupine za strateško promišljanje, uključujući istraživače i stručnjake koji rade na raznim srodnim temama te istraživačke ustanove.