POZIV NA OČITOVANJE ZA PROCJENU UČINKA
Ovim dokumentom želimo informirati javnost i dionike o budućem zakonodavnom radu Komisije, pozvati ih da se očituju o Komisijinu razumijevanju problema i mogućim rješenjima i zamoliti da nam dostave sve relevantne informacije, među ostalim o mogućim učincima ponuđenih opcija.
Naslov inicijative	Europski akt o biotehnologiji
Vodeća glavna uprava (nadležni odjel)	GU SANTE – D
Vjerojatna vrsta inicijative	Zakonodavni akt: prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća
Okvirni rok	treće tromjesečje 2026.
Dodatne informacije	Biotehnologija i bioproizvodnja – Vaša Europa
Ovaj je dokument isključivo informativne prirode. Njegov sadržaj ne prejudicira konačnu odluku Komisije o nastavku rada na inicijativi ni njezinu konačnom sadržaju. Svaki opisani element inicijative može se promijeniti, uključujući rokove.

A. Politički kontekst, definicija problema i provjera supsidijarnosti

Politički kontekst

Novi europski akt o biotehnologiji najavljen je u političkom smjernicama Europske komisije za razdoblje 2024.-2029. Taj novi akt trebao bi olakšati prijenos biotehnologije iz laboratorija u tvornicu, a zatim i na tržište. Biotehnologije 1 , uz pomoć umjetne inteligencije i digitalnih alata, mogu doprinijeti modernizaciji čitavih dijelova našega gospodarstva, od poljoprivrede i šumarstva do energetike i zdravlja. U EU-u je biotehnologija 2022. dosegnula bruto dodanu vrijednost od 38,1 milijarde EUR: najveći doprinos ostvarile su medicinska i farmaceutska biotehnologija, a područje s najbržim rastom bila je industrijska biotehnologija (Mjerenje gospodarskog utjecaja biotehnološke industrije u Europskoj uniji). No, EU ipak ne iskorištava puni potencijal biotehnologije: Europska poduzeća nisu dovoljno konkurentna, a kad žele inovacije pretvoriti u proizvod za tržište i krajnje korisnike, nailaze na prepreke.

U Komunikaciji o biotehnologiji i bioproizvodnji (objavljena u ožujku 2024.) navedeni su problemi s kojima se suočavaju sektori koji koriste biotehnologije i bave se bioproizvodnjom: medicina i farmacija, poljoprivreda, hrana i hrana za životinje, industrija i okoliš te morska biotehnologija. Naglašeno je da treba povećati rast biotehnološkog sektora te konkurentnost i održivost EU-a, te istaknuti važnost tog sektora sa stajališta gospodarske sigurnosti. Nedavno je u Kompasu konkurentnosti EU-a navedeno da će Europski akt o biotehnologiji pružiti okvir usmjeren na budućnost koji će pogodovati inovacijama u područjima kao što su procjena zdravstvenih tehnologija i klinička ispitivanja te, općenitije, za iskorištavanje potencijala koji biotehnologije mogu donijeti našem gospodarstvu.

Ta će inicijativa biti dio šire strategije za europske biološke znanosti da vidimo kako potaknuti zelenu i digitalnu tranziciju i razviti tehnologije visoke vrijednosti. Nekoliko političkih inicijativa EU-a također je vrlo važno za taj sektor: Strategija EU-a za biogospodarstvo i njezin akcijski plan, Europski akt o biotehnologiji, strategija EU-a za start-up i scale-up poduzeća i europska strategija za umjetnu inteligenciju u znanosti, te inicijative koje su već donesene i provode se, na primjer industrijska strategija EU-a, unija vještina, unija štednje i ulaganja, Europska strategija gospodarske sigurnosti i Direktiva o energetskoj učinkovitosti.

Problem na koji se inicijativa odnosi

Biotehnološki sektor temelji se na istraživanju i brzo se razvija. Za napredak su potrebna velika i kontinuirana javna i privatna ulaganja, povoljna regulatorna klima, odgovarajući uvjeti, napredna infrastruktura, pouzdani lanci opskrbe i kvalificirana radna snaga.

Iako EU općenito ima relativno snažan položaj na globalnoj razini kad je riječ o temeljnim istraživanjima u području biotehnologije, nema proizvode ni moderne industrijske procese koji se mogu staviti na tržište. To znači da EU ne iskorištava puni potencijal biotehnologije koja može doprinijeti gospodarstvu, održivosti i sigurnosti EU-a. Europska poduzeća nisu dovoljno konkurentna, a nailaze na brojne tržišne i regulatorne prepreke koje su utvrđene u komunikaciji Komisije Izgradnja budućnosti uz pomoć prirode: poticanje biotehnologije i bioproizvodnje u EU-u te u izvješćima Marija Draghija 2 i Enrica Lette.

Glavni pokretači u biotehnološkim sektorima:

1.Europska poduzeća, prvenstveno MSP-ovi, te spin-off i start-up poduzeća nailaze na poteškoće na jedinstvenom tržištu zbog složenog regulatornog okvira koji se smatra sporim i opterećujućim. Provedba relevantnog regulatornog okvira EU-a često se razlikuje među državama članicama. Osim toga, u određenim slučajevima regulatorni okvir EU-a, uključujući regulatornu znanost koja omogućuje procjenu rizika, nije dovoljno prilagođen brzom razvoju inovativnog sektora biotehnologije, a nije ni ažuriran. Međutim, u biotehnološkom sektoru potencijal umjetne inteligencije i podataka još nije u potpunosti iskorišten. u kojima se poduzeća teško snalaze te koja mogu ometati razvoj i komercijalizaciju biotehnoloških proizvoda. Prepreke na nacionalnoj i regionalnoj razini mogu dodatno odgoditi ili otežati stavljanje inovativnih proizvoda na tržište.

2.Rast i razvoj biotehnoloških poduzeća u Europi koče fragmentacija tržišta, ograničenja rizičnog kapitala i raspršena potpora inovacijama. Poduzeća iz EU-a nemaju adekvatan pristup kapitalu otpornom na rizik te nedostaje koordiniranih ulaganja (privatnih i javnih) kako bi se ubrzalo pretvaranje inovacija u proizvode i povećala proizvodnja inovativnih biotehnoloških proizvoda. Unatoč povećanju u posljednjem desetljeću, udio globalnih fondova poduzetničkog kapitala u EU-u iznosi samo 5 %, dok u Sjedinjenim Američkim Državama iznosi 52 %, a u Kini 40 %.

3.EU ne iskorištava svoj puni potencijal kad je riječ o veličini tržišta i o udruživanju kapaciteta kako bi bio konkurentniji na globalnoj razini. Zbog nacionalnih interesa obično se podupiru lokalni akteri, što uzrokuje fragmentaciju tržišta. Postoje i brojni biotehnološki klasteri. Neki obuhvaćaju različite tehnologije i cijeli niz djelatnosti različitih dionika (npr. akademska istraživanja i potpora MSP-ovima, spin off i start-up poduzećima). No, ostali su uglavnom od regionalne važnosti, ne pokrivaju sve korake od laboratorija do tržišta, udvostručavaju napore u malim razmjerima, ne iskorištavaju u potpunosti svoje kapacitete ili imaju ograničene resurse. Takva fragmentacija oslabljuje europsku biotehnologiju.

4.Problem je i što je razvoj biotehnoloških proizvoda složen. Za njihovu proizvodnju potrebna je visokospecijalizirana oprema te visokokvalificirana i multidisciplinarna radna snaga, no u EU-u postoji neusklađenost između ponude radne snage i potrebnih biotehnoloških i bioproizvodnih vještina. Zbog svega navedenog i zbog brzog razvoja tog područja potrebna su veća ulaganja da se privuče odgovarajuća radna snaga te usavršavanje i česte prekvalifikacije kako da bi više kvalificiranih ljudi ostalo u biotehnologiji. Osim toga, sveučilišta i znanstvenici koji se bave istraživanjem inovativnih tehnologija često su slabo povezani s industrijom i/ili nemaju potrebne poduzetničke vještine za osnivanje poduzeća i razvoj komercijalnih proizvoda.

5.Umjetna inteligencija i velike količine podataka, uključujući pristup superračunalnim kapacitetima i velikim, integriranim, visokokvalitetnim skupovima podataka, golem su potencijal za sve sektore koji se temelje na biotehnologiji, ako uspostave odgovarajuće zaštitne mjere (npr. za biosigurnost). Ali biotehnološki sektor još ne iskorištava dovoljno potencijal umjetne inteligencije i podataka.

Osim toga, EU je globalni predvodnik u bioproizvodnji, prije svega u području bioloških lijekova, koji stvaraju veliku gospodarsku vrijednost, radna mjesta za visokokvalificirane radnike i privlače daljnja ulaganja u proizvodnju te istraživanje i razvoj. Međutim, globalno tržišno natjecanje za takva ulaganja raste, a lanci opskrbe i dalje su izloženi poremećajima, zbog čega je EU-u teže nego ikad prije zadržati vodeći položaj i, u konačnici, gospodarsku sigurnost.

Sve to utječe na sve sudionike u vrijednosnom lancu biotehnologije, a prije svega na spin-off i start-up poduzeća i MSP-ove. Bez djelovanja na razini EU-a njegov biotehnološki sektor neće napredovati na konkurentnom globalnom tržištu. Ona poduzeća koja svoje proizvode mogu brže i lakše plasirati na tržište u drugim regijama možda upravo to i učine, odnosno, odluče na njima se kretati, uvoditi inovacije, ulagati, rasti i stvarati radna mjesta. Na primjer, udio kliničkih ispitivanja provedenih u EU-u smanjio se u posljednjem desetljeću s 25 % na 19 %. Biotehnološka poduzeća u Sjedinjenim Američkim Državama imaju dvostruko više sporazuma o poduzetničkom kapitalu u ranoj fazi, a tri puta više u kasnoj fazi od takvih poduzeća u EU-u. U posljednjih šest godina 66 od 67 biotehnoloških poduzeća koja su uvrštena na javnu burzu bilo je usmjereno na američku burzu NASDAQ, a ne na europska tržišta dionica.

Bez intervencije na razini EU-a razlike u konkurentnosti vjerojatno će se povećati te će EU vjerojatno zaostajati za konkurentima u uvođenju inovacija na tržište, podupiranju start-up i scale-up poduzeća i drugih MSP-ova te općenito u iskorištavanju prednosti biotehnologije za gospodarstvo i društvo. Nadalje, ako se ne poduzmu nikakve mjere, povećat će se ovisnost o trećim zemljama.

Temelj za djelovanje EU-a (pravna osnova i provjera supsidijarnosti)

Pravna osnova

Očekuje se da će pravna osnova ove inicijative biti članak 114. (uspostava i funkcioniranje unutarnjeg tržišta) i članak 179. (jačanje njezinih znanstvenih i tehnoloških temelja ostvarivanjem europskog istraživačkog prostora) Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Poštovat će se načelo supsidijarnosti.

Praktična potreba za djelovanjem EU-a

Utvrđeni problemi i pokretači odnose se na sve države članice EU-a te utječu na jedinstveno tržište i konkurentnost europskih poduzeća, kao i na europska istraživanja i inovacije. Potrebno je poboljšati uvjete za poduzetničko gospodarstvo, na primjer poticanjem privatnih ulaganja u poduzeća iz EU-a kako bi postala konkurentna. Da bi bili konkurentni, biotehnološki klasteri u Europi moraju biti krupniji i utjecajniji na svjetskoj razini. Lakša pohrana, pristup i razmjena podataka u cijelom EU-u te pristup dostatnim superračunalnim kapacitetima također će biti ključni za razvoj i uvođenje rješenja umjetne inteligencije u biotehnologiju. U cijelom EU-u treba poboljšati privlačenje, prekvalifikaciju i usavršavanje radnika u biotehnološkim sektorima. Funkcioniranje unutarnjeg tržišta može se poboljšati jasnim i pojednostavnjenim regulatornim okvirima i okvirima za procjenu rizika. Dio zakonodavstva za biotehnologiju već je usklađen na razini EU-a te bi svako daljnje pojednostavnjenje trebalo provesti i na toj razini.

Nekoliko država članica poduzelo je mjere za poticanje inovacija u tom području, ali problem uskih grla tek je djelomično riješen. Sada je potrebna dostatna koordinirana intervencija na razini EU-a, uz poštovanje nadležnosti država članica.

B. Ciljevi i opcije politika

Opći je cilj inicijative unaprijediti veličinu i konkurentnost biotehnološkog sektora u EU-u uz istodobno održavanje visokih sigurnosnih standarda.

Novi europski akt o biotehnologiji trebao bi EU-u omogućiti da u najvećoj mogućoj mjeri iskoristi biotehnološku revoluciju u korist društva, okoliša i gospodarstva te će se olakšati razvoj i stavljanje na tržište proizvoda u svim biotehnološkim sektorima u EU-u.

Procjena učinka odnosit će se na pet područja:

1.Brzina i racionalizacija: vrijeme potrebno za stavljanje na tržište ključan je parametar za uspješno pretvaranje inovacija u komercijalne proizvode. To je posebno važno za start-up poduzeća s ograničenim novčanim tokom i bez alternativnih izvora prihoda. Potrebno je pojednostavniti regulatorno okruženje za biotehnologiju, uključujući postupke za procjene rizika. Cilj je olakšati i ubrzati razvoj i odobravanje biotehnoloških proizvoda te ih brže i lakše stavljati na tržište, a da se pritom ne ugroze sigurnost zdravlja i okoliša te biosigurnosni standardi. Za postizanje tog cilja pokrenuto je nekoliko aktivnosti zahvaljujući prijedlozima koje je Komisija već donijela, na primjer reforma zakonodavstva o farmaceutskim proizvodima (razmjerna procjena rizika i skraćeni rokovi za pristup tržištu te sigurna testna okruženja) i predloženo zakonodavstvo o biljkama dobivenima određenim novim genomskim tehnikama. Treba poticati upotrebu onih postupaka za brže stavljanje na tržište na razini EU-a te na nacionalnoj i regionalnoj razini, posebno za najinovativnije i najperspektivnije tehnologije, koji su se pokazali najboljima.

2.Financiranje: pristup dostatnom kapitalu ključan je za poticanje pretvaranja inovacija u proizvode i povećanje proizvodnih kapaciteta. Kapital otporan na rizik ključan je za razvoj biotehnološke industrije u početnoj fazi, fazi rasta (posebno u srednjoj i kasnoj fazi poduzetničkog kapitala) te u kasnijim fazama razvoja (npr. stvaranje pristupa javnom financiranju vlasničkim kapitalom putem tržišta dionica). Mogle bi se poboljšati i postojeće javne aktivnosti, poticaji i programi financiranja koje nude programi Komisije ili agencije EU-a zajedno s drugim mjerama EU-a ili nacionalnim mjerama.

3.Veličina: iskorištavanje potencijala EU-a u pogledu opsega proizvodnje i veličine tržišta može pomoći da poduzeća, prvenstveno spin-off, start-up poduzeća i drugi MSP-ovi, napreduju u Europi. Može im pomoći u razvoju, proizvodnji i stavljanju svojih proizvoda na tržište u EU-u. Trebalo bi se i razmotriti kako možemo pridonijeti razvoju, radu, upravljanju i koordinaciji biotehnoloških klastera i centara izvrsnosti u EU-u. Posebno će se razmotriti bioproizvodnja kako bi se istražile mogućnosti za EU i države članice ciljanih poticaja za privlačenje i zadržavanje ulaganja u visokotehnološku bioproizvodnju. To uključuje ulaganje u infrastrukturu, pojednostavnjenje postupka izdavanja dozvola, poticanje globalno konkurentnog regulatornog okruženja i podupiranje inovacija u održivoj proizvodnji. Otvoreno i konkurentno poslovno okruženje u širim razmjerima bit će ključno kako bi EU i dalje predvodio u globalnoj utrci.

4.Vještine: razmotrit će se mjere za poboljšanje usavršavanja i prekvalifikacije radne snage u području biotehnologije. Time će poduzeća dobiti osposobljene zaposlenike, a istraživači na fakultetima steći potrebne poduzetničke vještine za osnivanje i razvoj poduzeća. Inicijative bi mogle uključivati programe za privlačenje vrhunskih svjetskih talenata u području istraživanja i razvoja, inženjera proizvodnje i serijskih poduzetnika.

5.Korištenje podataka i umjetne inteligencije u biotehnološkom sektoru: pristup podacima, uslugama pohrane i računalnim resursima ključan je za biotehnološko istraživanje i inovacije te za razvoj alata i rješenja umjetne inteligencije za razvoj biotehnoloških proizvoda. Umjetna inteligencija ima sve veću ulogu u biotehnologiji, koristi se primjerice za brže pronalaženje lijekova i smanjenje zlouporabe biotehnologije. Za zdravstveni biotehnološki sektor potreban je pristup anonimiziranim stvarnim zdravstvenim podacima u Europi poticanjem inicijativa i pravnih okvira, na primjer europski prostor za zdravstvene podatke. Pristup superračunalnim kapacitetima i objektima za testiranje umjetne inteligencije (poznati kao „tvornice umjetne inteligencije”) ključan je kako bi se biotehnološkim poduzećima i organizacijama omogućilo da učinkovito koriste podatke. Ciljani projekti i prilagođeni programi na razini EU-a mogu olakšati i poticati razvoj te uvođenje digitalnih rješenja i umjetne inteligencije u svim biotehnološkim sektorima, istodobno osiguravajući da se biotehnologija ne zloupotrebljava.

Osim toga, u Bijeloj knjizi o europskoj obrambenoj spremnosti 2030. naglašava se strateška važnost biotehnologije u globalnoj tehnološkoj utrci. Stoga će se pri razmatranju mogućih mjera politike specifične biotehnološke primjene razmotriti sa stajališta sigurnosti i obrane (npr. tehnologije s dvojnom namjenom).

Očekuje se da će ova inicijativa dovesti do prijedloga uredbe koji bi mogao biti popraćen nezakonodavnim mjerama.

C. Vjerojatni učinci i utjecaji

U procjeni učinka razmotrit će se kako temeljni pokretači mogu najbolje potaknuti povećanje inovacija i konkurentnosti biotehnološkog sektora EU-a.

Zahvaljujući tome poduzeća iz EU-a koja posluju u području biotehnologije mogla bi stavljati na tržište veći broj proizvoda iz faze istraživanja i razvoja te u potpunosti razviti i naposljetku proizvoditi veći broj proizvoda. Gospodarski učinci vjerojatno će biti znatni i temeljito će se procijeniti.

Inicijativom će se nastojati i modernizirati biotehnološki sektor EU-a podupiranjem uvođenja umjetne inteligencije, olakšavanjem prelaska na biotehnološku proizvodnju i jačanjem konkurentnosti u usporedbi s drugim regijama. U procjeni učinka posebna će se pozornost posvetiti i potrebama MSP-ova te spin-off i start-up poduzeća jer su oni okosnica biotehnološke revolucije i očekuje se da će imati najviše koristi od ove inicijative.

U procjeni učinka razmotrit će se i socijalni učinci na otvaranje radnih mjesta, vještine i potencijalne koristi za europske građane od pristupa novim rješenjima te učinci na zdravlje ljudi i životinja.

Procjena utjecaja na okoliš bit će posebno usmjerena na zaštitu i obnovu bioraznolikosti te njezinu održivu upotrebu. Biotehnološki sektor ima potencijal za usklađivanje ciljeva konkurentnosti i održivosti. Očekuje se da će inicijativa zahvaljujući rastu biotehnološkog sektora donijeti velike koristi za okoliš, na primjer zamjenom nekih sirovina iz fosilnih goriva biotehnološkim spojevima uz održivu opskrbu energijom. Mogla bi pomoći i u postizanju cilja klimatske neutralnosti do 2050. i energetskih ciljeva EU-a do 2030. stvaranjem zelenih radnih mjesta i povećanjem održivog gospodarskog rasta u regijama u cijelom EU-u.

Bit će relevantna za cijeli EU jer je biotehnološki sektor, sa svojim različitim specijalizacijama, raspršen u svim državama članicama i regijama, od kojih su neki ključni inovacijski centri koji pokreću prekograničnu suradnju.

Ovom će se inicijativom pridonijeti i ostvarenju UN-ovih ciljeva održivog razvoja, posebno cilja održivog razvoja br. 9 „industrija, inovacije i infrastruktura”, cilja br. 3 „zdravlje i dobrobit” i cilja br. 13 „djelovanje u području klime”. Relevantni su i 8. cilj „dostojanstven rad i gospodarski rast”, cilj br. 2 „svijet bez gladi” te cilj br. 12 „odgovorna potrošnja i proizvodnja”.

D. Instrumenti bolje regulative

Procjena učinka

Provest će se procjena učinka koja će se uzeti u obzir u prijedlogu Komisije koji je okvirno planiran za treće tromjesečje 2026. Postupak procjene učinka započet će u drugom tromjesečju 2025. i provodit će se u skladu sa smjernicama i paketom instrumenata za bolju regulativu.

Temeljit će se na pouzdanim dokazima i savjetovanjima s dionicima (uključujući poziv na očitovanje i javno savjetovanje). Koristit će i rezultate vanjskih studija te će uključivati opis problema koje treba riješiti i istražiti i usporediti mogućnosti u okviru pet područja navedenih u odjeljku B.

Strategija savjetovanja

Savjetovanje dionicima pruža priliku za razmjenu mišljenja i pregled glavnih problema s kojima se suočavaju biotehnološki i bioproizvodni sektor u EU-u, moguće scenarije za olakšavanje razvoja, ulaska na tržište i uvođenja biotehnoloških proizvoda u EU-u te gospodarske, društvene i ekološke učinke potencijalnih mjera. Među dionicima su građani, inovatori, poduzetnici, istraživači i akademska zajednica, biotehnološka poduzeća iz različitih biotehnoloških sektora i različitih veličina, industrijska udruženja, nevladine organizacije i civilno društvo, drugi korisnici biotehnologija, sindikati, oblikovatelji politika i javna tijela, ulagači i ulagači rizičnog kapitala u području biotehnologije. Prije svega će se nastojati doprijeti do MSP-ova te lokalnih i regionalnih vlasti.

Postupak savjetovanja uključivat će sljedeće aktivnosti:

·Poziv na iskaz mišljenja: predviđen je za drugo tromjesečje 2025., a zainteresiranim stranama omogućit će da daju povratne informacije na bilo kojem od 24 službena jezika EU-a (bit će dostupan četiri tjedna na internetskoj stranici Iznesite svoje mišljenje na svim službenim jezicima EU-a);

·Javno savjetovanje: otvara se u trećem tromjesečju 2025., a zainteresiranim stranama omogućit će da odgovore na upitnik na bilo kojem od 24 službena jezika EU-a (bit će dostupan dvanaest tjedna na internetskoj stranici Iznesite svoje mišljenje na svim službenim jezicima EU-a);

·Ciljane aktivnosti savjetovanja prilagođene određenim skupinama dionika.

U skladu s politikom Komisije za bolju regulativu kako bi se inicijative razvijale na temelju najboljih dostupnih spoznaja, pozivaju se znanstveni istraživači, akademske organizacije, stručne udruge i znanstvena udruženja sa stručnim znanjem iz područja biotehnologije da dostave relevantna objavljena i neobjavljena znanstvena istraživanja, analize i podatke. Posebno nas zanima integracija postojećeg znanja u relevantnim područjima. Industrija, odnosno svi relevantni biotehnološki sektori, također se potiče da dostavi stajališta i dokaze o glavnim izazovima, preprekama i uskim grlima s kojima se susreću određene biotehnologije, posebno one koje proizlaze iz zakonodavnog okvira EU-a, te da prema potrebi utvrdi nedostatke.

Komisija će objaviti savjetovanje putem različitih kanala. Informacije dobivene od dionika uključit će se u procjenu učinka:

·Sažeto izvješće o odgovorima na javno savjetovanje bit će objavljeno na internetskoj stranici Iznesite svoje mišljenje osam tjedana nakon završetka savjetovanja.

·Izvješću o procjeni učinka bit će priloženo sažeto izvješće o svim aktivnostima savjetovanja.

Cilj savjetovanja

Cilj je strategije savjetovanja da svi dionici imaju priliku izraziti svoja stajališta i podijeliti uvid u glavne probleme s kojima se taj sektor suočava u EU-u te o predloženim mjerama i njihovom vjerojatnom učinku.

Doprinos dionika uzet će se u obzir u procjeni učinka budućeg europskog akta o biotehnologiji.

Ciljani dionici

Savjetovanje je namijenjeno građanima, inovatorima, poduzetnicima, industriji, financijskim institucijama, ulagačima, istraživačima/istraživačkim organizacijama, civilnom društvu (uključujući organizacije potrošača, pacijenata i organizacije za zaštitu okoliša), drugim korisnicima biotehnologija (npr. poljoprivrednici i šumari), sindikatima, nacionalnim i regionalnim tijelima te svim drugim dionicima.