POZIV NA OČITOVANJE

ZA INICIJATIVU (bez procjene učinka)

Cilj je ovog dokumenta informirati javnost i dionike o radu Komisije kako bi mogli iznijeti mišljenje i sudjelovati u savjetovanju.

Želimo saznati što misle o Komisijinu poimanju problema i o mogućim rješenjima, a pozivamo ih i da Komisiji dostave sve relevantne informacije koje imaju.

Ovaj bi dokument trebalo finalizirati što je prije moguće tijekom pripremnog postupka kako bi se povratne informacije od dionika mogle što bolje iskoristiti.

Naziv inicijative

Izvješće o napretku u provedbi Strategije EU-a za suzbijanje antisemitizma i njegovanje židovskog načina života

Vodeća glavna uprava – nadležni odjel

Glavna uprava za pravosuđe i zaštitu potrošača, Uprava C, Odjel C2 – Politika temeljnih prava

Vjerojatna vrsta inicijative

Komunikacija Komisije

Okvirni rok

Drugo tromjesečje 2024.

Dodatne informacije

Strategija EU-a za suzbijanje antisemitizma i njegovanje židovskog načina života (2021. – 2030.)

Ovaj je dokument isključivo informativne prirode. Njegov sadržaj ne prejudicira konačnu odluku Komisije o nastavku rada na inicijativi ni o njezinu konačnom sadržaju. Svaki element inicijative opisan u ovom dokumentu može se promijeniti, među ostalim i rokovi.

A. Politički kontekst, definicija problema i provjera supsidijarnosti

Politički kontekst

·Antisemitizam je nespojiv s temeljnim europskim vrijednostima. Predstavlja prijetnju ne samo za židovske zajednice i način života, nego i za otvoreno i raznoliko društvo, demokraciju i europski način života.

·Komisija je 5. listopada 2021. dala nov zamah borbi protiv antisemitizma predstavivši prvu Strategiju EU-a za suzbijanje antisemitizma i njegovanje židovskog načina života (2021. – 2030.) („Strategija EU-a”). Cilj je te strategije stati na kraj antisemitizmu i Židovima zajamčiti da u Europi mogu živjeti u skladu sa svojom vjerskom i kulturnom tradicijom. 

·Strategija EU-a uključuje tri stupa ciljanih mjera: 1. sprječavanje i suzbijanje svih oblika suvremenog antisemitizma, 2. zaštita i njegovanje židovske kulture u EU-u, i 3. obrazovanje, istraživanje o antisemitizmu i židovskom načinu života, obrazovanje o holokaustu i sjećanje na holokaust. Strategijom se nastoji i učvrstiti vodeći položaj EU-a u globalnoj borbi protiv antisemitizma, i to dopunjavanjem mjera unutar EU-a međunarodnim angažmanom u sva tri stupa.

·Države članice pozdravile su Strategiju EU-a i, kako je navedeno u Zaključcima Vijeća o suzbijanju rasizma i antisemitizma donesenima 4. ožujka 2022., obvezale se da će razviti nacionalne strategije.

·Europsko vijeće u zaključcima od 15. prosinca 2023.osudilo je sve oblike antisemitizma i podsjetilo na važnost brze provedbe mjera sadržanih u Strategiji EU-a kako bi se zajamčila sigurnost židovskih zajednica.

·Kako bi suzbila polarizaciju koja se u Europi događa od 7. listopada 2023., odnosno terorističkog napada Hamasa na Izrael, Komisija je 6. prosinca 2023. donijela Komunikaciju pod naslovom „Nema mjesta za mržnju: Europa ujedinjena protiv mržnje”. Zatim je 21. prosinca dodijelila posebna sredstva za jačanje zaštite židovskih vjerskih objekata, škola i okupljanja u zajednicama.

Problem na koji se inicijativa odnosi

·Antisemitizam je kroz europsku povijest bio motivacija za isključivanje, progon i ubijanje Židova, a holokaust je bio njegova kulminacija.

·Drugo istraživanje o diskriminaciji i zločinima iz mržnje protiv Židova u EU-u (2018.) i Godišnji pregled antisemitskih incidenata zabilježenih u EU-u (2023.) Agencije EU-a za temeljna prava (FRA) ukazuju na zabrinjavajući porast antisemitizma u Europi.

·Antisemitske predrasude i stereotipi isplivali su na površinu u kontekstu pandemije, rata u Ukrajini i terorističkog napada Hamasa na Izrael, zbog čega je porastao broj antisemitskih incidenata. Ti su incidenti bili svakakvi, od mitova zavjere, lažnih vijesti, poricanja i iskrivljavanja holokausta do veličanja terorizma, govora mržnje (na internetu) i zločina iz mržnje.

·Strategija EU-a provodi se u razdoblju od 2021. do 2030. Od napada 7. listopada provedba Strategije EU-a zbog sve veće polarizacije postala je važnija nego ikad prije, pa je Komisija pojačala rad na suzbijanju antisemitizma. 

·Države članice jesu se obvezale na razvoj nacionalnih strategija za borbu protiv antisemitizma, ali to još nisu sve učinile. Inicijative na nacionalnoj razini razlikuju se s obzirom na opseg i ciljeve.

·Ovom se inicijativom nastoji dobiti pregled provedbe Strategije EU-a i pratiti napredak postignut u borbi protiv antisemitizma na razini država članica.

Temelj za djelovanje EU-a (pravna osnova i provjera supsidijarnosti)

·Riječ je o nezakonodavnoj inicijativi za analizu provedbe postojeće strategije Komisije. U Strategiji EU-a predviđa se objava opširnih izvještaja o provedbi 2024. i 2029. 

·Utvrđen pravni okvir EU-a podupire borbu protiv antisemitizma na europskoj razini. On se temelji na nekoliko odredaba iz ugovorâ o EU-u (člancima 2. i 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i člancima 10. i 19. Ugovora o funkcioniranju Europske unije). Osim toga, za borbu protiv antisemitizma izravno su bitna opća načela nediskriminacije i jednakosti podržana u Povelji EU-a o temeljnim pravima (posebno u člancima 20., 21. i 22.). 

·Više pojedinosti o pravnoj osnovi za djelovanje EU-a može se pronaći u planu za strategiju EU-a.

Praktična potreba za djelovanjem EU-a

·Odgovori primljeni u ovom savjetovanju uzet će se u obzir u prvom izvješću o napretku u provedbi Strategije EU-a za suzbijanje antisemitizma i njegovanje židovskog načina života (izvješće iz 2024.). 

·Izvješće o napretku bit će korisno kao pregled iskustva iz provedbe mjera koje Komisija provodi od listopada 2021., kad je Strategija donesena, i za ostatak razdoblja provedbe Strategije do 2030. 

·Sadržavat će i napredak koji su države članice na nacionalnoj razini postigle u smislu uzajamnog učenja i poticanja daljnjeg djelovanja.

B. Cilj inicijative i način njegova postizanja

·Inicijativa će pružiti pregled ostvarenog napretka i iskustva stečenog u provedbi Strategije EU-a i nacionalnih strategija za borbu protiv antisemitizma. Njome će se istaknuti daljnji koraci potrebni s obzirom na porast antisemitizma i njegov utjecaj na europsku židovsku zajednicu, demokraciju i europski način života.

Vjerojatni učinci

·Izvješće o napretku upotrijebit će se za poboljšanje provedbe Strategije EU-a te mjera i politika Komisije u području borbe protiv antisemitizma. Pritom će se uzeti u obzir posljedice nedavnih kriza, uključujući pandemiju, rat u Ukrajini i Hamasov napad od 7. listopada., po židovsku zajednicu u Europi.

·Izvješće će sadržavati i informacije za države članice o primjerima dobre prakse u borbi protiv antisemitizma na nacionalnoj razini, čime će im omogućiti da uče jedne od drugih.

Buduće praćenje

·Kako bi dodatno ocijenila provedbu Strategije EU-a i nacionalnih strategija Komisija će 2029. pripremiti još jedno izvješće o napretku. 

·Za pomno praćenje stanja u EU-u bit će korisna buduća istraživanja o iskustvima s diskriminacijom i zločinima iz mržnje protiv Židova u EU-u i godišnja izvješća Agencije EU-a za temeljna prava o antisemitskim incidentima, kao i istraživanje Eurobarometra o percepciji antisemitizma. 

·U skladu sa Strategijom EU-a istraživanje na razini EU-a o antisemitskim stavovima u EU-u dodatno će doprinijeti oblikovanju politika na temelju dokaza.

C. Bolja regulativa

Procjena učinka

·Procjena učinka nije potrebna jer je riječ o izvješću o provedbi postojeće strategije. Potreba za procjenom učinka mjera iz Strategije EU-a razmotrit će se zasebno, prema potrebi, u skladu sa smjernicama za bolju regulativu.

Strategija savjetovanja

·U ovom savjetovanju nastoje se prikupiti povratne informacije od židovskih zajednica i organizacija te drugih dionika civilnog društva o provedbi Strategije EU-a i njezinim učincima.

·Državama članicama poslat će se zasebna anketa kako bi dostavile najnovije informacije o razvoju i provedbi nacionalnih strategija. Organizacije civilnog društva, nacionalne institucije za ljudska prava, tijela za ravnopravnost, međunarodne organizacije i drugi dionici pozivaju se da dostave povratne informacije o ovoj inicijativi.

·Komisija je povratne informacije o provedbi Strategije EU-a za suzbijanje antisemitizma i njegovanje židovskog načina života prikupila i na sastanku radne skupine u Bruxellesu 22. i 23. siječnja 2024. Ta radna skupina okuplja predstavnike država članica i međunarodnih i nacionalnih židovskih organizacija i zajednica.

·Komisija će ovaj poziv na očitovanje promovirati uz pomoć država članica i organizacija civilnog društva. Poziv na očitovanje otvoren je četiri tjedna. Odgovori se mogu dostaviti na bilo kojem od 24 službena jezika EU-a putem portala Iznesite svoje mišljenje.

Cilj savjetovanja

·Ovo savjetovanje omogućuje prikupljanje stajališta širokog spektra dionika. Komisija će informacije prikupljene u okviru ovog poziva na očitovanje upotrijebiti za pripremu izvješća o napretku i ocjenu usklađenosti svojih mjera s potrebama onih na koje se te mjere odnose, kao i za doprinos zaštiti demokracije.

Ciljani dionici

Inicijativa je upućena širokom krugu dionika, uključujući:

·židovske zajednice, u smislu većih međunarodnih židovskih krovnih organizacija, predstavnika nacionalnih židovskih organizacija i drugih židovskih organizacija

·građane EU-a

·Europski parlament, uključujući njegovu radnu skupinu za borbu protiv antisemitizma, međuklub za borbu protiv rasizma i promicanje raznolikosti i delegaciju za odnose s Izraelom

·Vijeće, uključujući relevantne radne skupine kao što su skupine za temeljna prava, prava građana i slobodno kretanje osoba

·nacionalna tijela država članica, uključujući njihove predstavnike u radnoj skupini Europske komisije za provedbu Strategije EU-a za suzbijanje antisemitizma i njegovanje židovskog načina života

·Europski gospodarski i socijalni odbor i Odbor regija

·skupinu posebnih izaslanika i koordinatora za borbu protiv antisemitizma (SECCA)

·nacionalne i međunarodne organizacije civilnog društva i mreže stručnjaka u području borbe protiv diskriminacije, unapređenja ravnopravnosti i promicanja temeljnih prava

·Equinet, nacionalna tijela za ravnopravnost i nacionalne institucije za ljudska prava

·međunarodne organizacije kao što su Međunarodni savez za sjećanje na holokaust (IHRA), Ujedinjeni narodi, UNESCO, Vijeće Europe i Ured OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava, s kojima Komisija surađuje u provedbi Strategije.