European flag

Službeni list
Europske unije

HR

Serije L


2024/223

10.1.2024

UREDBA VIJEĆA (EU) 2024/223

od 22. prosinca 2023.

o izmjeni Uredbe (EU) 2022/2577 o utvrđivanju okvira za ubrzavanje uvođenja energije iz obnovljivih izvora

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 122. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)

Uredbom Vijeća (EU) 2022/2577 (1) uvode se hitne i ciljane mjere za ubrzanje tempa uvođenja energije iz obnovljivih izvora. Uvođenje energije iz obnovljivih izvora u Uniji može znatno pridonijeti ublažavanju učinaka energetske krize tako što će ojačati sigurnost opskrbe u Uniji, smanjiti nestabilnost na tržištu i sniziti cijene energije. Budući da su dugotrajni i složeni postupci izdavanja dozvola bili glavna prepreka jer su kočili brzinu i opseg ulaganja u energiju iz obnovljivih izvora i povezanu infrastrukturu, cilj je Uredbe (EU) 2022/2577 bio uvesti dodatne hitne i ciljane mjere za trenutačno ubrzavanje nekih postupaka izdavanja dozvola primjenjivih na specifične tehnologije za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i vrste projekata koji imaju najveći potencijal za brzo uvođenje kako bi se ublažili učinci energetske krize. Uredba (EU) 2022/2577 primjenjivat će se do 30. lipnja 2024.

(2)

Direktiva (EU) 2023/2413 Europskog parlamenta i Vijeća (2), kojom se mijenja Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (3) stupila je na snagu 20. studenog 2023. te su njome uvedene izmjene u zakonodavni okvir kojim se uređuje energija iz obnovljivih izvora do 2030. i nakon toga, uključujući odredbe za pojednostavnjenje postupaka izdavanja dozvola primjenjivih na projekte u području energije iz obnovljivih izvora. Neke mjere uvedene Uredbom (EU) 2022/2577 uključene su u Direktivu (EU) 2018/2001 Direktivom (EU) 2023/2413. Međutim, u Direktivi (EU) 2023/2413 nisu bile navedene neke izvanrednije mjere iz Uredbe (EU) 2022/2577, zbog čega je izvanredna i privremena priroda tih mjera bila ograničena. Umjesto toga, tom je direktivom uveden stabilan i dugoročan stalni režim za ubrzavanje postupaka izdavanja dozvola kojim se utvrđuju posebni koraci i postupci s duljim vremenom provedbe. Države članice dužne su Direktivu (EU) 2023/2413 prenijeti u svoje nacionalno pravo do 21. svibnja 2025., uz iznimku nekih odredaba koje se odnose na postupke izdavanja dozvola čiji je datum prenošenja raniji, odnosno 1. srpnja 2024., što je odmah nakon datuma isteka valjanosti Uredbe (EU) 2022/2577. Nakon prijenosa Direktive (EU) 2023/2413, na projekte u području energije iz obnovljivih izvora primjenjivat će se odredbe koje su uvedene tom direktivom kako bi se pojednostavnili postupci izdavanja dozvola.

(3)

U skladu s Uredbom (EU) 2022/2577, Komisija je do 31. prosinca 2023. preispitala tu uredbu u kontekstu razvoja sigurnosti opskrbe i cijena energije te potrebe za daljnjim ubrzavanjem uvođenja energije iz obnovljivih izvora i Vijeću podnijela izvješće o glavnim zaključcima tog preispitivanja. Komisija je na temelju tog preispitivanja predložila da se valjanost nekih odredaba te uredbe produlji.

(4)

U svojem Izvješću od 28. studenoga 2023. o preispitivanju Uredbe Vijeća (EU) 2022/2577 od 22. prosinca 2022. o utvrđivanju okvira za ubrzanje uvođenja energije iz obnovljivih izvora, Komisija je utvrdila da su uvjeti za produljenje valjanosti Uredbe (EU) 2022/2577 ispunjeni te je predložila produljenje odabranih mjera koje imaju najveći potencijal za ubrzavanje uvođenja energije iz obnovljivih izvora, koje se razlikuju od mjera iz Direktive (EU) 2018/2001 i za koje se čini da doprinose znatnom ubrzanju postupka izdavanja dozvola za projekte u području obnovljive energije i povezane projekte koji se odnose na mrežnu infrastrukturu ili da za to imaju znatan potencijal. Uzeta je u obzir činjenica da se Direktivom (EU) 2023/2413 u Direktivu (EU) 2018/2001 uvode neke odredbe za pojednostavnjenje postupaka izdavanja dozvola primjenjivih na projekte u području energije iz obnovljivih izvora, uključujući pravila o istim ili sličnim temama kao što su one obuhvaćene Uredbom (EU) 2022/2577. U obzir je uzeto i da se pravila o izdavanju dozvola uvedena Direktivom (EU) 2023/2413, osim onih koja se odnose na područja za brži razvoj obnovljivih izvora energije na temelju članaka 15.c i 16.a te direktive, moraju prenijeti do 1. srpnja 2024., odmah nakon datuma prestanka valjanosti Uredbe (EU) 2022/2577.

(5)

Od stupanja na snagu Uredbe (EU) 2022/2577 poboljšane su razina pripravnosti na tržištu električne energije i sigurnost opskrbe Unije. Međutim, i dalje je ozbiljno narušena sigurnost opskrbe Unije energijom. Globalno stanje na tržištu plina i dalje je loše. Cijene plina još uvijek su znatno više nego prije krize, što ima neizbježne posljedice na kupovnu moć građana Unije i konkurentnost poduzeća Unije. To je pogoršano velikom nestabilnošću tržišta koja, među ostalim, proizlazi iz napetih geopolitičkih okolnosti. Nedavne epizode znatne volatilnosti u ljeto i jesen 2023., kada su cijene porasle za više od 50 % unutar nekoliko tjedana, koje su uzrokovane događajima kao što je štrajk u australskim terminalima za UPP, kriza na Bliskom istoku ili poremećaji u radu plinovoda Balticconnector, pokazuju da su tržišta još uvijek krhka i osjetljiva čak i na relativno male šokove u pogledu potražnje i ponude. U tim okolnostima strah od nestašice koji je rezultat čak i izoliranog događaja može uzrokovati negativne sustavne reakcije u cijeloj Uniji s teškim posljedicama na cijene energije. Nadalje, zbog znatnog smanjenja uvoza plina iz ruskog plinovoda protekle godine, dostupnost opskrbe Unije plinom uvelike je smanjena u usporedbi s uvjetima prije krize. S postojećom razinom uvoza plina iz plinovoda očekuje se da će Unija primiti oko 20 milijardi kubičnih metara (m3) ruskog plina, što je oko 110 milijardi m3 manje nego 2021. Stoga i daje postoji ozbiljan rizik da će u Uniji doći do nestašica plina.

(6)

Globalna tržišta plina i dalje su u lošem stanju te se očekuje da će takva još neko vrijeme ostati. Kao što je navela Međunarodna agencija za energiju (IEA) u svojem Srednjoročnom izvješću o plinu za 2023., globalna opskrba UPP-om neznatno je porasla 2022. (za 4 %) i 2023. (za 3 %). U svojoj Svjetskoj energetskoj prognozi za 2023. IEA očekuje da će tržišne ravnoteže u bliskoj budućnosti i dalje biti nesigurne unatoč činjenici da se novi kapaciteti za UPP trebaju aktivirati od 2025..

(7)

Takve ozbiljne poteškoće pogoršane su brojnim dodatnim rizicima, uključujući povećanje azijske potražnje za UPP-om, što bi moglo smanjiti dostupnost plina na globalnom tržištu, hladna zima koja bi mogla dovesti do povećanja potražnje za plinom od čak 30 milijardi kubičnih metara, ekstremni vremenski uvjeti koji bi mogli utjecati na skladištenje hidroenergije i nuklearnu proizvodnju zbog niskih vodostaja pa time dovesti do povećanja potražnje zbog proizvodnje električne energije u termoelektranama na plin, novi poremećaji kritične infrastrukture kao što su sabotaže plinovoda Sjeverni tok u rujnu 2022. ili poremećaji u radu plinovoda Balticconnector u listopadu 2023. te pogoršanje geopolitičkog okruženja, posebno u zemljama i regijama važnima za energetsku sigurnost opskrbe Unije, kao što su Ukrajina, Azerbajdžan i Bliski istok.

(8)

S obzirom na trenutačnu lošu ravnotežu ponude i potražnje, čak i manji poremećaj u opskrbi energijom može uvelike utjecati na cijene plina i električne energije te uzrokovati ozbiljnu i trajnu štetu za europsko gospodarstvo, s nepovoljnim utjecajem na konkurentnost Unije, te uzrokovati trajnu štetu za građane Unije. Zbog trenutačne krize cijela je Unija izložena riziku od nestašice energije i njezinih visokih cijena.

(9)

Ubrzano uvođenje energije iz obnovljivih izvora imalo je nezaobilaznu ulogu u strategiji Unije za rješavanje energetske krize i u povećanju sigurnosti opskrbe i zaštiti potrošača od nestabilnosti cijena smanjenjem ukupne potražnje plina u Uniji. U svojem ažuriranju tržišta energije iz obnovljivih izvora iz lipnja 2023., naslovljenom „Koliko novca europski potrošači štede zahvaljujući energiji iz obnovljivih izvora?”, IEA je procijenila da bi bez dodatnih instaliranih kapaciteta prosječne veleprodajne cijene električne energije na svim europskim tržištima 2022. bile 8 % više. Veća proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora 2022. je zamijenila otprilike 107 TWh proizvodnje električne energije iz fosilnih goriva, što odgovara količini od oko 10 milijardi kubičnih metara plina, i zbog čega je, prema procjenama, ušteđeno više od 10 milijardi EUR.

(10)

Iako je Uredba (EU) 2022/2577 na snazi u ograničenom razdoblju, Izvješće Komisije pokazalo je da je pozitivno pridonijela bržem tempu razvoja energije iz obnovljivih izvora u Uniji, osobito pojednostavnjenjem postupaka koji se primjenjuju na posebne postupke izdavanja dozvola te senzibiliziranjem na političkoj razini o važnosti ubrzavanje postupka izdavanja dozvola za projekte u području energije iz obnovljivih izvora. Iako će većina učinaka Uredbe biti vidljiva u narednim mjesecima, početni dostupni podaci o proizvodnji, uvođenju i izdavanju dozvola za projekte u području obnovljive energije i povezane infrastrukturne projekte za razdoblje nakon stupanja Uredbe (EU) 2022/2577 na snagu ukazuju na njihovu bržu provedbu, barem u nekim državama članicama. Prema podacima Eurostata u prvoj polovini 2023. zabilježena je rekordno visoka razina proizvodnje energije iz obnovljivih izvora u Uniji te je zamijenila dodatne količine plina. I u izvješću Komisije istaknuti su pozitivni pomaci u smislu povećanja udjela energije iz obnovljivih izvora u mjesecima nakon stupanja na snagu Uredbe (EU) 2022/2577. Prema početnim podacima industrije, Unija je u tri tromjesečja 2023. instalirala više solarnih fotonaponskih kapaciteta nego u cijeloj 2022. U više država članica znatno se povećao i kapacitet proizvodnje energije vjetra. Dostupni podaci prikupljeni u Izvješću Komisije pokazuju i da se od stupanja Uredbe (EU) 2022/2577 na snagu dvoznamenkasto povećala količina dozvola izdanih za projekte u području energije iz obnovljivih izvora u više država članica. Osim toga, najmanje u jednoj državi članici ubrzavanje postupka izdavanja dozvola pozitivno je utjecalo i na mrežne projekte koji su važni za povećano prodiranje energije iz obnovljivih izvora i koji ukupno obuhvaćaju više od 2 000 km.

(11)

Budući da rizici za opskrbu energijom i cijene i dalje postoje, u određenom razdoblju nakon kraja lipnja 2024. još bi bio potreban brži tempo pokretanja projekata u području obnovljive energije, kako bi se postupno ukinuo preostali uvoz plina iz Rusije. Nema sumnje da bi veći udjeli energije iz obnovljivih izvora dodatno ojačali otpornost Unije. Nadalje, što je brže uvođenje energije iz obnovljivih izvora, to je veći pozitivan učinak na otpornost Unije, sigurnost opskrbe energijom, cijene energije i neovisnost o ruskim fosilnim gorivima.

(12)

Zbog hitne te i dalje nestabilne energetske situacije s kojom se Unija suočava, potrebno je produljiti primjenu posebnih odredaba Uredbe (EU) 2022/2577, odnosno one odredbe koje su pokazale najveći potencijal za trenutačno ubrzavanje energije iz obnovljivih izvora i koje su različite od mjera uključenih u Direktivu (EU) 2018/2001, čime se osigurava da se produljenjem primjene Uredbe (EU) 2022/2577 ta direktiva ne udvostručuje. Nadalje, te mjere uključuju odgovarajuće zaštitne mjere za osiguranje zaštite okoliša u obliku posebnih uvjeta za njihovu primjenu. Mjere uključene u Direktivu (EU) 2018/2001 primjenjuju se usporedno s ovom Uredbom te je u ograničenom razdoblju dopunjuju dodatnim hitnim mjerama. Neproduljenjem Uredbe (EU) 2022/2577 stvorio bi se rizik od usporavanja tempa izdavanja dozvola i uvođenja energije iz obnovljivih izvora i povezane infrastrukture, posebno u državama članicama koje su u velikoj mjeri primjenjivale tu uredbu. Na primjer, prema mišljenju Njemačke ugradnja oko 41 GW energije vjetra na kopnu mogla bi se odgoditi i potrajati otprilike dvije godine dulje ili u nekim slučajevima potpuno prekinuti bez produljenja Uredbe (EU) 2022/2577, posebno u pogledu ubrzavanja postupka izdavanja dozvola za projekte u području energije iz obnovljivih izvora i za povezanu mrežnu infrastrukturu potrebnu za integraciju energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetski sustav. Brzina postupka izdavanja dozvola za niz planiranih mrežnih projekata za velike prijenose ukupne duljine od više tisuća kilometara isto bi se usporila prema procjenama za jednu do tri godine.

(13)

Jedna od privremenih mjera uvedenih Uredbom (EU) 2022/2577 koja je pokazala pozitivne učinke i koja ima znatan potencijal bržeg razvoja u budućnosti odnosi se na uvođenje u članak 3. stavak 1. oborive pretpostavke da su projekti u području energije iz obnovljivih izvora od prevladavajućeg javnog interesa i da služe javnom zdravlju i sigurnosti, za potrebe posebnih odstupanja predviđenih relevantnim zakonodavstvom Unije o okolišu, osim ako postoje jasni dokazi da ti projekti imaju veliki štetni utjecaj na okoliš koji se ne može ublažiti ili nadoknaditi. Člankom 16.f Direktive (EU) 2018/2001 uvedena je oboriva pretpostavka da su projekti u području energije iz obnovljivih izvora od prevladavajućeg javnog interesa i da služe javnom zdravlju i sigurnosti, a tekst je gotovo identičan tekstu članka 3. stavka 1. Uredbe (EU) 2022/2577. Stoga nije potrebno produljiti primjenu članka 3. stavka 1. Uredbe (EU) 2022/2577 jer će se ta oboriva pretpostavka primjenjivati na temelju članka 16.f Direktive (EU) 2018/2001.

(14)

Međutim, člankom 3. stavkom 2. Uredbe (EU) 2022/2577 zahtijeva se da se prednost da projektima koji su prepoznati kao projekti od prevladavajućeg javnog interesa kad god je u pojedinom slučaju potrebno uravnoteženje pravnih interesa i kad se tim projektima uvode dodatni zahtjevi za naknadu za zaštitu vrsta. Slična odredba ne postoji u Direktivi (EU) 2018/2001. Članak 3. stavak 2. prva rečenica Uredbe (EU) 2022/2577 ima potencijal da u postojećoj hitnoj te i dalje nestabilnoj energetskoj situaciji na energetskom tržištu s kojom se Unija suočava dodatno ubrza projekte u području energije iz obnovljivih izvora jer državama članicama propisuje da promiču te projekte u području energije iz obnovljivih izvora tako da im u kontekstu postupka država članica za planiranje i izdavanje dozvola daju prednost kad su u pitanju razni suprotstavljeni interesi koji se ne odnose na okoliš. Izvješće Komisije pokazalo je vrijednost članka 3. stavka 2. prve rečenice Uredbe (EU) 2022/2577 u kojoj je prepoznata relativna važnost uvođenja energije iz obnovljivih izvora u trenutačnom zahtjevnom energetskom kontekstu izvan okvira posebnih ciljeva odstupanja predviđenih u direktivama iz članka 3. stavka 1. Uredbe (EU) 2022/2577. S obzirom na izrazito ozbiljnu situaciju u pogledu opskrbe energijom s kojom se Unija trenutačno suočava, primjereno je produljiti primjenu članka 3. stavka 2. Uredbe (EU) 2022/2577 kako bi se na odgovarajući način prepoznala odlučujuća uloga koju postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora imaju u borbi protiv klimatskih promjena i onečišćenja, smanjenju cijena energije, smanjenju ovisnosti Unije o fosilnim gorivima i u jamčenju sigurnosti opskrbe Unije u kontekstu uravnoteženja pravnih interesa koje provode tijela za izdavanje dozvola ili nacionalni sudovi. Istodobno je primjereno zadržati mjeru zaštite okoliša da se za projekte koji se smatraju projektima od prevladavajućeg javnog interesa donesu odgovarajuće mjere za očuvanje vrsta, koje se podupiru dostatnim financijskim sredstvima.

(15)

Kao što izvješće Komisije pokazuje, postoje izazovi u primjeni drugog uvjeta za primjenu posebnih odstupanja predviđenih u zakonodavstvu Unije o okolišu, odnosno zahtjeva koji se odnosi na nepostojanje alternativnih rješenja. Ti izazovi ograničavaju praktičnu korisnost oborive pretpostavke da su projekti u području energije iz obnovljivih izvora, njihovo priključenje na mrežu, sama povezana mreža i sredstva za skladištenje od prevladavajućeg javnog interesa jer je vrlo teško dokazati da se projekt ne bi mogao odvijati drugdje ako se u obzir mora uzeti državno područje cijele zemlje, a još više ako se moraju razmotriti druge tehnologije za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Stoga je, kako bi se ubrzali uvođenje obnovljivih izvora energije, njihovo priključenje na mrežu i izgradnja mrežne infrastrukture potrebne za integraciju energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetski sustav, kao jedan od ključnih ciljeva iz Komunikacije Komisije od 28. studenoga 2023. naslovljene „Mreže, poveznica koja nedostaje – akcijski plan EU-a za mreže”, primjereno utvrditi, za potrebe ove Uredbe, kako se mogu ostvariti uvjeti za primjenu posebnih odstupanja predviđenih u zakonodavstvu Unije o okolišu, s obzirom na područje primjene relevantnih alternativnih uvjeta koje je potrebno uzeti u obzir. Osobito, za potrebe relevantnog zakonodavstava Unije u području okoliša, u potrebnim procjenama pojedinačnih slučajeva radi utvrđivanja postoje li zadovoljavajuća alternativna rješenja za određeni projekt u području energije iz obnovljivih izvora ili projekt u području mrežne infrastrukture koji je potreban za integraciju energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetski sustav, nužno je navesti da se opsegom procjene alternativnih rješenja mogu obuhvatiti rješenja kojima se postižu isti ciljevi kao dotičnim projektom, u istom ili sličnom vremenskom okviru i bez osjetno viših troškova. Pri usporedbi vremenskog okvira i troškova zadovoljavajućih alternativnih rješenja države članice trebale bi uzeti u obzir potrebu za uvođenjem energije iz obnovljivih izvora i mrežne infrastrukture koja je potrebna za integraciju energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetski sustav na ubrzan i troškovno učinkovit način u skladu s prioritetima utvrđenima u njihovim integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima i njihovim ažuriranjima dostavljenima na temelju Uredbe (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća (4) i očekivanu brzinu za postizanje tih prioriteta. Takva privremena specifikacija opravdana je s obzirom na trenutačnu situaciju na energetskim tržištima kako bi se olakšalo uvođenje postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i povezane mrežne infrastrukture, čime se prepoznaje njihova uloga u borbi protiv klimatskih promjena i onečišćenja, smanjenju cijena energije, smanjenju ovisnosti Unije o fosilnim gorivima i osiguravanju sigurnosti opskrbe Unije.

(16)

Pri primjeni relevantnog odstupanja predviđenog u Direktivi Vijeća 92/43/EEZ (5), države članice suočavaju se s dodatnim izazovima u pogledu zahtjeva za donošenje kompenzacijskih mjera u vezi s postrojenjem ili instalacijama za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora ili povezanom mrežnom infrastrukturom, koja je potrebna za integraciju energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetski sustav. Ti dodatni izazovi mogu uzrokovati znatna kašnjenja. Stoga je, kako bi se ubrzali takvi projekti i istodobno očuvala visoka razina zaštite okoliša, za potrebe ove Uredbe primjereno odrediti da se kompenzacijske mjere mogu provoditi usporedno s provedbom projekta pod strogim uvjetima. Sljedećim uvjetima, to jest da ekološki procesi ključni za održavanje strukture i funkcija područja ne budu nepovratno pogođeni prije nego što se uvedu kompenzacijske mjere i da se ne ugrozi sveukupna koherentnost mreže Natura 2000, osigurava se očuvanje okolišne cjelovitosti područja i visoka razina zaštite mreže Natura 2000. To privremeno određivanje opravdano je s obzirom na trenutačno stanje na energetskim tržištima kako bi se olakšalo uvođenje postrojenja ili instalacija za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i povezane mrežne infrastrukture.

(17)

Još jedna odredba s potencijalom znatnog ubrzavanja tempa uvođenja obnovljivih izvora energije navedena je u članku 5. stavku 1. Uredbe (EU) 2022/2577. Tim se člankom propisuje krajnji rok od šest mjeseci za obnovu kapaciteta postojećih postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Obnova kapaciteta postojećih postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora ima znatan potencijal za brzo povećanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, čime se omogućuje smanjenje potrošnje plina. Njome se omogućuje daljnja upotreba lokacija sa znatnim potencijalom za energiju iz obnovljivih izvora, čime se smanjuje potreba za određivanjem novih lokacija za projekte u području energije iz obnovljivih izvora. Obnova kapaciteta vjetroelektrana učinkovitijim turbinama obično omogućuje održavanje ili povećanje postojećeg kapaciteta, ali s manjim brojem većih i učinkovitijih turbina. Prednosti obnove kapaciteta su i to što se radi o već postojećem priključku na mrežu, vjerojatna veća potpora javnosti te znanje o učincima na okoliš.

(18)

U svojem preispitivanju u skladu s Uredbom (EU) 2022/2577 Komisija je utvrdila da ima prostora za daljnje pojednostavnjenje postupka izdavanja dozvola primjenjivog na projekte obnove kapaciteta energije iz obnovljivih izvora, posebno u državama članicama s većim potencijalom za obnavljanje kapaciteta. S tim u vezi, Direktivom (EU) 2023/2413 uvodi se više odredaba u Direktivu (EU) 2018/2001, uključujući krajnje rokove za izdavanje dozvola. Člankom 16.b Direktive (EU) 2018/2001 propisan je krajnji rok od godine dana za obnovu kapaciteta projekata u području energije iz obnovljivih izvora izvan područja za brži razvoj obnovljivih izvora energije, dok je člankom 16.a te direktive propisan šestomjesečni rok za projekte u području energije iz obnovljivih izvora na područjima za brži razvoj obnovljivih izvora energije. S obzirom na to da je rok provedbe za određivanje područja za brži razvoj obnovljivih izvora energije 27 mjeseci od stupanja na snagu Direktive (EU) 2018/2001 (što znači da bi područja za brži razvoj obnovljivih izvora energije trebala biti određena do 20. veljače 2026.) pa čak i ako se ta područja za brži razvoj obnovljivih izvora energije mogu odrediti ranije, primjereno je produljiti primjenu članka 5. stavka 1. Uredbe (EU) 2022/2577. To produljenje uključuje ciljanu izmjenu područja primjene članka 5. stavka 1. Uredbe (EU) 2022/2577, kako bi se njezina primjena ograničila na područja utvrđena u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) 2022/2577. Produljenjem primjene članka 5. stavka 1. te uredbe, zajedno s primjenom njezina članka 6., omogućilo bi se da se ambiciozan rok za izdavanje dozvola odmah primjenjuje na obnovu kapaciteta projekata u području energije iz obnovljivih izvora koji se provode na posebnim područjima koje su države članice dobrovoljno utvrdile u skladu s Uredbom (EU) 2022/2577, dok bi se maksimalni rokovi za obnovu projekata u području energije iz obnovljivih izvora navedeni u Direktivi (EU) 2018/2001 primjenjivali na ostatak državnog područja. Nadalje, to je u skladu s razlikovanjem uvedenim Direktivom (EU) 2023/2413 između područja za brži razvoj obnovljivih izvora energije i područja koja nemaju taj status.

(19)

Na temelju članka 6. Uredbe (EU) 2022/2577 države članice pod određenim uvjetima smiju osigurati zaštitu okoliša, uvesti izuzeća od određenih obveza procjene zaštite okoliša utvrđenih u zakonodavstvu Unije o okolišu za projekte u području energije iz obnovljivih izvora, projekte skladištenja energije i projekte elektroenergetske mreže koji su potrebni za integraciju energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetski sustav. Primjena članka 6. Uredbe (EU) 2022/2577 nije obavezna za države članice. Taj im članak omogućuje učinkovito sredstvo za ubrzavanje razvoja energije iz obnovljivih izvora i povezanih infrastrukturnih projekata osiguravanjem pažljive ravnoteže između potrebe da se obnovljivi izvori uvode puno većom brzinom i potrebe da se zaštite ekološki osjetljiva područja. Kao što je objašnjeno u Izvješću Komisije, zahvaljujući članku 6. Uredbe (EU) 2022/2577 ostvareni su opipljivi pozitivni rezultati i u pogledu broja uspješnih projekata u području energije iz obnovljivih izvora i projekata elektroenergetske mreže koji se provode te potencijala ubrzavanja i skraćivanja trajanja postupka izdavanja dozvola u državama članicama koje su ga primjenjivale. Prema zaključcima iz Izvješća Komisije koji se temelje na procjenama država članica i dionika to bi ubrzanje moglo varirati od nekoliko mjeseci do čak tri godine za odobalne projekte.

(20)

Na temelju dokaza prikupljenih u Izvješću Komisije produljenje primjene članka 6. Uredbe (EU) 2022/2577 čini se potrebnim s obzirom na posebno napeto stanje ponude na energetskim tržištima kako bi se osiguralo trenutačno snažno ubrzavanje projekata u području energije iz obnovljivih izvora. Taj članak može i trebao bi u ograničenom razdoblju koegzistirati s odredbama Direktive (EU) 2018/2001 koje se odnose na određivanje područja za brži razvoj obnovljivih izvora energije i područja za mrežnu i skladišnu infrastrukturu koja su potrebna za integraciju energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetski sustav te ni na koji način ne sprečava određivanje tih područja.

(21)

U skladu s Direktivom (EU) 2018/2001 države članice dužne su u roku od 27 mjeseci od stupanja na snagu Direktive (EU) 2023/2413 odrediti područja za brži razvoj obnovljivih izvora energije za jednu ili više tehnologija za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Čak i ako bi države članice mogle odrediti područja za brži razvoj obnovljivih izvora energije od trenutka kad je Direktiva (EU) 2023/2413 stupila na snagu, bez čekanja roka za njezino prenošenje, za to određivanje potrebno je vrijeme, za koje se očekuje da će biti dulje od vremena potrebnog za određivanje posebnih područja za energiju iz obnovljivih izvora ili mrežu iz članka 6. Uredbe (EU) 2022/2577. Razlog tome je što tim člankom nije propisano da se kao dio plana kojim se utvrđuju područja za brži razvoj energije iz obnovljivih izvora za njih unaprijed utvrde odgovarajuća pravila za učinkovite mjere za ublažavanje koje treba donijeti za ugradnju postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i skladištenje energije na istoj lokaciji i nisu uvedeni posebni postupci koje treba slijediti na tim područjima. Stoga, kako bi se dodatno olakšala izrada projekata u području energije iz obnovljivih izvora u privremenom razdoblju te kako bi države članice na pojednostavnjen način mogle odrediti posebna područja, primjena članka 6. Uredbe (EU) 2022/2577 trebala bi se produljiti, ne dovodeći u pitanje mogućnost da se usporedno odrede područja za brži razvoj obnovljivih izvora energije u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001 kako bi se ta područja utvrdila u roku propisanom u toj direktivi.

(22)

Direktiva (EU) 2018/2001 uključuje odredbu koja državama članicama daje mogućnost da odrede područja za mrežnu i skladišnu infrastrukturu potrebnu za integraciju energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetski sustav pod određenim uvjetima. S obzirom na neobveznu prirodu članka 6. Uredbe (EU) 2022/2577 i članka 15.e Direktive (EU) 2018/2001, ne postoji pravni rizik od proturječnosti jer države članice mogu odlučiti koju će odredbu primijeniti ili čak primijeniti obje u razdoblju primjene te uredbe kako bi se usporedno utvrdila razna mrežna područja uz pridržavanje različitih uvjeta utvrđenih u tim pravnim aktima.

(23)

I dalje se primjenjuju odredbe Konvencije Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša („Aarhuška konvencija”) u pogledu pristupa informacijama, sudjelovanja javnosti u odlučivanju i pristupa pravosuđu u pitanjima okoliša, a posebno obveze država članica koje se odnose na sudjelovanje javnosti i pristup pravosuđu.

(24)

Načelo energetske solidarnosti opće je načelo prava Unije i primjenjuje se na sve države članice. Zahvaljujući provedbi načela energetske solidarnosti, predloženim mjerama omogućuje se prekogranična distribucija učinaka bržeg pokretanja projekata u području energije iz obnovljivih izvora. Mjere se primjenjuju na instalacije za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u svim državama članicama i obuhvaćaju niz projekata. S obzirom na stupanj integracije energetskih tržišta u Uniji svaki rast udjela energije iz obnovljivih izvora u bilo kojoj državi članici trebao bi koristiti i drugim državama članicama u smislu sigurnosti opskrbe i nižih cijena. To bi trebalo pomoći prekograničnom protoku električne energije iz obnovljivih izvora do mjesta gdje je najpotrebnija i osigurati da se jeftino proizvedena električna energija iz obnovljivih izvora izvozi u države članice u kojima je trošak proizvodnje električne energije veći. Osim toga, novougrađeni kapaciteti za energiju iz obnovljivih izvora u državama članicama utjecat će na ukupno smanjenje potražnje za plinom u cijeloj Uniji.

(25)

Na temelju članka 122. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) Vijeće može, ne dovodeći u pitanje bilo koji drugi postupak predviđen Ugovorima, na prijedlog Komisije i u duhu solidarnosti među državama članicama odlučiti o mjerama primjerenima gospodarskim prilikama, osobito ako se pojave ozbiljne poteškoće u opskrbi određenim proizvodima, poglavito u području energetike. S obzirom na ta razmatranja, tu situaciju opisanu u članku 122. stavku 1. UFEU-a odlikuje hitna i još uvijek nestabilna energetska atmosfera i hitna potreba da se odmah ubrza uvođenje energije iz obnovljivih izvora kao instrument za ublažavanje rizika za sigurnost opskrbe Unije energijom i nestabilnosti cijena energije koji još postoje. Nadalje, potrebno je uzeti u obzir nadolazeći kraj mandata Europskog parlamenta, vrijeme potrebno za donošenje zakonodavstva u redovnom zakonodavnom postupku te potrebu država članica i ulagatelja za predvidljivošću i pravnom sigurnošću pravnog okvira. Produljenje primjene nekih odredbi Uredbe (EU) 2022/2577 za godinu dana i dodavanje nove odredbe potrebno je kako bi se odgovorilo na postojeću situaciju, stoga je opravdano primijeniti članak 122. stavak 1. UFEU-a kao pravnu osnovu za tu uredbu.

(26)

Potreba za djelovanjem je hitna jer će se Uredba (EU) 2022/2577 prestati primjenjivati 30. lipnja 2024., a ulagatelji i nadležna tijela moraju što prije razjasniti pravni okvir koji će se nakon toga primjenjivati kako bi osigurali svoje odluke o ulaganju i u skladu s tim planirali projekte. Stoga je primjereno donijeti pravni akta kojim se produljuje primjena te uredbe nekoliko mjeseci prije kraja njezine primjene. Osim toga, zbog uvođenja nove odredbe, ova bi Uredba trebala hitno stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

(27)

Primjenu odgovarajućih odredaba trebalo bi privremeno produžiti te bi one zajedno s novom odredbom trebale ostati na snazi do 30. lipnja 2025.

(28)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega ili učinaka djelovanja on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(29)

Uredbu (EU) 2022/2577 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Izmjene Uredbe (EU) 2022/2577

Uredba (EU) 2022/2577 mijenja se kako slijedi:

1.

u članku 1. drugi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ova se Uredba primjenjuje na sve postupke izdavanja dozvola koji su započeli unutar razdoblja njezine primjene i ne dovodi u pitanje nacionalne odredbe kojima se utvrđuju kraći rokovi od onih utvrđenih u članku 5. stavku 1.”;

2.

u članku 3. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Za projekte koji su prepoznati kao projekti od prevladavajućeg javnog interesa države članice osiguravaju da se pri uravnoteženju pravnih interesa u pojedinačnim slučajevima u okviru postupka planiranja i izdavanja dozvola prednost daje izgradnji i radu postrojenja i instalacija za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora te razvoju povezane mrežne infrastrukture.

Kad je riječ o zaštiti vrsta, prvi podstavak primjenjuje se samo ako i u mjeri u kojoj su poduzete odgovarajuće mjere za očuvanje ili povrat populacija vrste u povoljno stanje očuvanosti i ako su u tu svrhu osigurana dostatna financijska sredstva i odgovarajuća područja.”

;

3.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 3.a

Nepostojanje alternativnih ili zadovoljavajućih rješenja

1.   Pri procjeni postojanja zadovoljavajućih alternativnih rješenja za projekt postrojenja ili instalacije za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i njihovo priključivanje na mrežu za potrebe članka 6. stavka 4. i članka 16. stavka 1. Direktive 92/43/EEZ, članka 4. stavka 7. Direktive 2000/60/EZ i članka 9. stavka 1. Direktive 2009/147/EZ, taj se uvjet može smatrati ispunjenim ako ne postoje zadovoljavajuća alternativna rješenja kojima se može postići isti cilj predmetnog projekta, osobito u pogledu razvoja istog kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora istom energetskom tehnologijom unutar istog ili sličnog vremenskog okvira i bez osjetno viših troškova.

2.   Pri procjeni toga postoje li zadovoljavajuća alternativna rješenja za projekt u području mrežne infrastrukture koji je potreban za integraciju obnovljivih izvora energije u elektroenergetski sustav, za potrebe članka 6. stavka 4. i članka 16. stavka 1. Direktive Vijeća 92/43/EEZ, članka 4. stavka 7. Direktive 2000/60/EZ i članka 9. stavka 1. Direktive 2009/147/EZ, taj se uvjet može smatrati ispunjenim ako ne postoje zadovoljavajuća alternativna rješenja kojima se može postići isti cilj dotičnog projekta u istom ili sličnom vremenskom okviru i bez znatno viših troškova.

3.   Pri provedbi kompenzacijskih mjera za projekt postrojenja ili instalacija za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i povezanu mrežnu infrastrukturu potrebnu za integraciju energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetski sustav, za potrebe članka 6. stavka 4. Direktive 92/43/EEZ, države članice mogu dopustiti da se takve kompenzacijske mjere provode usporedno s provedbom projekta, osim ako postoje jasni dokazi da bi određeni projekt nepovratno pogodio ekološke procese nužne za održavanje strukture i funkcija područja i ugrozio sveukupnu koherentnost mreže Natura 2000 prije nego što se uvedu kompenzacijske mjere. Države članice mogu dopustiti da se te kompenzacijske mjere s vremenom prilagode, ovisno o tome očekuje li se pojava znatnih negativnih učinaka u kratkoročnom, srednjoročnom ili dugoročnom razdoblju.”

;

4.

u članku 5. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Postupak izdavanja dozvola za obnovu kapaciteta projekata u području energije iz obnovljivih izvora koji se provode na posebnom području za energiju iz obnovljivih izvora ili mrežu iz članka 6., uključujući dozvole povezane s nadogradnjom sredstava potrebnih za njihovo priključivanje na mrežu ako se obnovom kapaciteta povećava njihov kapacitet, ne smije trajati dulje od šest mjeseci, uključujući procjene utjecaja na okoliš ako su propisane relevantnim zakonodavstvom.”

;

5.

Članak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 8.

Rokovi za postupak izdavanja dozvola za obnovu kapaciteta postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora na posebnim područjima za energiju iz obnovljivih izvora ili mrežu iz članka 6.

Pri primjeni rokova iz članka 5. stavka 1. sljedeće vrijeme ne uračunava se u te rokove osim ako se podudara s drugim administrativnim etapama postupka izdavanja dozvola:

(a)

vrijeme u kojem se grade ili obnavljaju postrojenja, njihovi priključci na mrežu i, s ciljem osiguravanja stabilnosti mreže, pouzdanosti mreže i sigurnosti mreže, povezana potrebna mrežna infrastruktura; i

(b)

vrijeme utrošeno na administrativne faze potrebne za značajne nadogradnje mreže potrebne kako bi se osigurala stabilnost mreže, pouzdanost mreže i sigurnost mreže.”

;

6.

u članku 10. dodaje se sljedeći stavak:

„Međutim, članak 1., članak 2. točka 1., članak 3. stavak 2., članak 3.a, članak 5. stavak 1. te članci 6. i 8. primjenjuju se do 30. lipnja 2025.”.

Članak 2.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova Uredba primjenjuje se od 1. srpnja 2024.

Međutim, članak 1. točka 3. primjenjuje se od dana njezina stupanja na snagu.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 22. prosinca 2023.

Za Vijeće

Predsjednik

P. NAVARRO RÍOS


(1)  Uredba Vijeća (EU) 2022/2577 od 22. prosinca 2022. o utvrđivanju okvira za ubrzavanje uvođenja energije iz obnovljivih izvora (SL L 335, 29.12.2022., str. 36.).

(2)  Direktiva (EU) 2023/2413 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. listopada 2023. o izmjeni Direktive (EU) 2018/2001, Uredbe (EU) 2018/1999 i Direktive 98/70/EZ u pogledu promicanja energije iz obnovljivih izvora te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća (EU) 2015/652 (SL L, 2023/2413, 31.10.2023., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2023/2413/oj).

(3)  Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 328, 21.12.2018., str. 82.).

(4)  Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.).

(5)  Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.).


ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/223/oj

ISSN 1977-0847 (electronic edition)