PRILOG I.

EUROPSKI STANDARDI IZVJEŠTAVANJA O ODRŽIVOSTI (ESRS)

ESRS 1	Opći zahtjevi
ESRS 2	Opće objave
ESRS E1	Klimatske promjene
ESRS E2	Onečišćenje
ESRS E3	Vodni i morski resursi
ESRS E4	Bioraznolikost i ekosustavi
ESRS E5	Korištenje resursa i kružno gospodarstvo
ESRS S1	Vlastita radna snaga
ESRS S2	Radnici u lancu vrijednosti
ESRS S3	Pogođene zajednice
ESRS S4	Potrošači i krajnji korisnici
ESRS G1	Poslovno ponašanje

ESRS 1

OPĆI ZAHTJEVI

SADRŽAJ

Cilj

Kategorije standarda ESRS, područja izvještavanja i dogovoreni način pisanja

1.1.

Kategorije standarda ESRS

1.2.

Područja izvještavanja i minimalni zahtjevi za objavljivanje sadržaja o politikama, mjerama, ciljnim vrijednostima i pokazateljima

1.3.

Dogovoreni način pisanja

Kvalitativna obilježja informacija

Dvostruka značajnost kao osnova za objavljivanje informacija o održivosti

3.1.

Dionici i njihova važnost za postupak procjene značajnosti

3.2.

Značajni čimbenici i značajnost informacija

3.3.

Dvostruka značajnost

3.4.

Značajnost učinaka

3.5.

Financijska značajnost

3.6.

Značajni učinci ili rizici koji proizlaze iz mjera za čimbenike održivosti

3.7.

Razina raščlambe

Dužna pažnja

Lanac vrijednosti

5.1.

Izvještajno poduzeće i lanac vrijednosti

5.2.

Procjena na temelju prosjeka sektora i zamjenskih vrijednosti

Razdoblja

6.1.

Izvještajno razdoblje

6.2.

Povezivanje prošlosti, sadašnjosti i budućnosti

6.3.

Izvještavanje o napretku u odnosu na referentnu godinu

6.4.

Definicija kratkoročnog, srednjoročnog i dugoročnog za potrebe izvještavanja

Sastavljanje i iskazivanje informacija o održivosti

7.1.

Iskazivanje usporednih informacija

7.2.

Izvori procjene i neizvjesnost ishoda

7.3.

Ažuriranje objava o događajima nakon završetka izvještajnog razdoblja

7.4.

Promjene u sastavljanju ili iskazivanju informacija o održivosti

7.5.

Izvještavanje o pogreškama iz prethodnih razdoblja

7.6.

Konsolidirano izvještavanje i supsidijarno izuzeće

7.7.

Klasificirane i osjetljive informacije, informacije o intelektualnom vlasništvu, znanju i iskustvu ili rezultatima inovacija

7.8.

Izvještavanje o prilikama

Struktura izjave o održivosti

8.1.

Opći zahtjev o iskazivanju

8.2.

Sadržaj i struktura izjave o održivosti

Veze s drugim dijelovima korporativnog izvještavanja i povezanim informacijama

9.1.

Uključivanje upućivanjem

9.2.

Povezane informacije i povezanost s financijskim izvještajima

10.

Prijelazne odredbe

10.1.

Prijelazna odredba o objavama specifičnima za subjekt

10.2.

Prijelazna odredba koja se odnosi na poglavlje 5. Lanac vrijednosti

10.3.

Prijelazna odredba koja se odnosi na odjeljak 7.1. Iskazivanje usporednih informacija

10.4.

Prijelazna odredba: Popis zahtjeva za objavljivanje koji se postupno uvode

Dodatak A:

Zahtjevi za primjenu

–

Objave specifične za subjekt

–

Dvostruka značajnost

–

Procjena na temelju prosjeka sektora i zamjenskih vrijednosti

–

Sadržaj i struktura izjave o održivosti

Dodatak B:

Kvalitativna obilježja informacija

Dodatak C:

Popis zahtjeva za objavljivanje koji se postupno uvode

Dodatak D:

Struktura izjave o održivosti u skladu s ESRS-om

Dodatak E:

Dijagram toka za utvrđivanje objava koje treba uključiti

Dodatak F:

Primjer strukture izjave o održivosti u skladu s ESRS-om

Dodatak G:

Primjer uključivanja upućivanjem

Cilj

Cilj je europskih standarda izvještavanja o održivosti (ESRS) utvrditi informacije o održivosti koje je poduzeće dužno objaviti u skladu s Direktivom 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća (1), kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2022/2464 Europskog parlamenta i Vijeća (2). Izvještavanje u skladu s ESRS-om ne oslobađa poduzeća od drugih obveza utvrđenih pravom Unije.

Konkretno, u ESRS-u su navedene informacije koje je poduzeće dužno objaviti o svojim značajnim učincima, rizicima i prilikama koji se odnose na okolišne, socijalne i upravljačke čimbenike održivosti. ESRS-om se poduzećima ne nalaže da objave informacije o okolišnim, socijalnim i upravljačkim temama obuhvaćenima ESRS-om ako je poduzeće ocijenilo da određena tema nije značajna (vidjeti „Dijagram toka za utvrđivanje objava koje treba uključiti” u Dodatku E ovom standardu). Informacije koje se objavljuju u skladu s ESRS-om korisnicima izjave o održivosti omogućuju da razumiju značajne učinke poduzeća na ljude i okoliš te značajne učinke čimbenika održivosti na razvoj, poslovne rezultate i položaj poduzeća.

Cilj je ovog standarda (ESRS 1) pružiti uvid u strukturu ESRS-a, dogovoreni način pisanja i temeljne koncepte koji se koriste te opće zahtjeve za sastavljanje i iskazivanje informacija o održivosti u skladu s Direktivom 2013/34/EU, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2022/2464.

1. Kategorije standarda ESRS, područja izvještavanja i dogovoreni način pisanja

1.1 Kategorije standarda ESRS

Postoje tri kategorije ESRS-a:

(a)	međusektorski standardi;

(b)	tematski standardi (okolišni, socijalni i upravljački standardi) te

(c)	standardi specifični za pojedini sektor.

Međusektorski standardi i tematski standardi nisu namijenjeni za određeni sektor nego se primjenjuju na sva poduzeća, neovisno o sektoru ili sektorima u kojima posluju.

Međusektorski standardi ESRS 1 Opći zahtjevi i ESRS 2 Opće objave primjenjuju se na čimbenike održivosti obuhvaćene tematskim standardima i standardima specifičnima za pojedini sektor.

U ovom je standardu (ESRS 1) opisana struktura standarda ESRS, objašnjeni su dogovoreni način pisanja i temeljni koncepti i utvrđeni su opći zahtjevi za sastavljanje i iskazivanje informacija o održivosti.

U ESRS-u 2 utvrđeni su zahtjevi za objavljivanje informacija na općoj razini, o svim značajnim čimbenicima održivosti za upravljanje područjima izvještavanja, upravljanju strategijom, učincima, rizicima i prilikama te pokazateljima i ciljnim vrijednostima.

Tematski ESRS obuhvaća temu održivosti i sadržava teme i podteme, a prema potrebi i podpodteme. U tablici u zahtjevu za primjenu 16. (ZP 16) ovog standarda prikazan je pregled tema, podtema i podpodtema o održivosti (zajednički se nazivaju „čimbenici održivosti”) obuhvaćenih tematskim ESRS-om.

Tematski ESRS može uključivati posebne zahtjeve koji dopunjuju zahtjeve za objavljivanje opće razine ESRS-a 2. Dodatak C ESRS-u 2 Zahtjevi za objavljivanje/primjenu u tematskom ESRS-u koji se primjenjuju zajedno s ESRS-om 2 Opće objave sadržava popis dodatnih zahtjeva u tematskom ESRS-u koje je poduzeće dužno primijeniti zajedno sa zahtjevima za objavljivanje opće razine iz ESRS-a 2.

10.

Standardi specifični za pojedini sektor primjenjivi su na sva poduzeća u određenom sektoru. Odnose se na učinke, rizike i prilike koji će vjerojatno biti značajni za sva poduzeća u određenom sektoru, a koji nisu ili nisu dovoljno obuhvaćeni tematskim standardima. Standardi specifični za pojedini sektor su višetematski i obuhvaćaju teme najrelevantnije za predmetni sektor. Standardima specifičnima za pojedini sektor postiže se visok stupanj usporedivosti.

11.

Uz zahtjeve za objavljivanje utvrđene u tri kategorije ESRS-a, ako zaključi da učinak, rizik ili prilika nisu obuhvaćeni ESRS-om ili nisu dovoljno detaljno razrađeni, ali su značajni zbog svojih specifičnih činjenica i okolnosti, poduzeće dostavlja dodatne objave specifične za subjekt kako bi korisnicima omogućilo razumijevanje učinaka, rizika ili prilika poduzeća koji se odnose na održivost. Zahtjevi za primjenu od AR 1. do AR 5. sadržavaju dodatne smjernice o objavama specifičnima za subjekt.

1.2. Područja izvještavanja i minimalni zahtjevi za objavljivanje sadržaja o politikama, mjerama, ciljnim vrijednostima i pokazateljima

12.

Zahtjevi za objavljivanje u ESRS-u 2, tematskom ESRS-u i ESRS-u specifičnom za pojedini sektor podijeljeni su na sljedeća područja izvještavanja:

(a)	upravljanje (GOV): postupci upravljanja i kontrole te postupci za praćenje učinaka, rizika i prilika i upravljanje njima (vidjeti ESRS 2, poglavlje 2. Upravljanje);

(b)	strategija (SBM): način na koji su strategija i poslovni modeli poduzeća povezani s njegovim značajnim učincima, rizicima i prilikama, uključujući načine na koje poduzeće obrađuje te učinke, rizike i prilike (vidjeti ESRS 2, poglavlje 3. Strategija);

(c)

upravljanje učincima, rizicima i prilikama (IRO): postupak ili postupci na temelju kojih poduzeće:

i.	utvrđuje učinke, rizike i prilike i procjenjuje njihovu značajnost (vidjeti IRO-1 u odjeljku 4.1. ESRS-a 2);

ii.	upravlja značajnim čimbenicima održivosti pomoću politika i mjera (vidjeti odjeljak 4.2. ESRS-a 2);

(d)	pokazatelji i ciljne vrijednosti (MT): uspješnost poduzeća, što uključuje ciljeve koje je postavilo i napredak u njihovu ostvarivanju (vidjeti ESRS 2, poglavlje 5. Pokazatelji i ciljne vrijednosti).

13.

ESRS 2 uključuje:

(a)	u odjeljku 4.2. minimalne zahtjeve za objavljivanje koji se odnose na politike (MDR-P) i mjere (MDR-A);

(b)	u odjeljku 5. minimalne zahtjeve za objavljivanje koji se odnose na pokazatelje (MDR-M) i ciljne vrijednosti (MDR-T).

Poduzeće primjenjuje minimalne zahtjeve za objavljivanje informacija o politikama, mjerama, pokazateljima i ciljnim vrijednostima zajedno s odgovarajućim zahtjevima za objavljivanje u tematskom ESRS-u i ESRS-u specifičnom za pojedini sektor.

1.3 Dogovoreni način pisanja

14.

U svim ESRS-ima:

(a)	pojam učinci odnosi se na pozitivne i negativne učinke u području održivosti povezane s poslovanjem poduzeća, kako su utvrđeni postupkom procjene značajnosti učinaka (vidjeti odjeljak 3.4. Značajnost učinaka). Odnosi se na stvarne i potencijalne buduće učinke.

(b)	Izraz rizici i prilike odnosi se na financijske rizike i prilike za poduzeće koji se odnose na održivost, što uključuje i one koji proizlaze iz ovisnosti o prirodnim, ljudskim i socijalnim resursima, kako je utvrđeno postupkom procjene financijske značajnosti (vidjeti odjeljak 3.5).

Zajednički se nazivaju „učinci, rizici i prilike” (IRO). Odražavaju perspektivu dvostruke značajnosti ESRS-a opisanu u odjeljku 3.

15.

U svim ESRS-ima izrazi definirani u pojmovniku (Prilog II.) ispisani su podebljanim kurzivom, osim ako se definirani izraz koristi više puta u istom odlomku.

16.

ESRS-om se strukturiraju informacije koje se objavljuju u skladu sa zahtjevima za objavljivanje. Svaki zahtjev za objavljivanje sastoji se od jednog ili više različitih podataka. Pojam „podatak” može se odnositi i na tekstualni podelement zahtjeva za objavljivanje.

17.

Uz zahtjeve za objavljivanje većina ESRS-a sadržava i zahtjeve za primjenu. Zahtjevi za primjenu olakšavaju primjenu zahtjeva za objavljivanje i jednako su važni kao i drugi dijelovi ESRS-a.

18.

U ESRS-u se koriste sljedeći izrazi kako bi se razlikovale različite razine obveze poduzeća o objavi informacija:

(a)	„dužno je objaviti” – znači da je objava propisana zahtjevom za objavljivanje ili u određenom podatku;

(b)	„može objaviti” – znači dobrovoljno objavljivanje kako bi se potaknula dobra praksa.

Osim toga, u ESRS-u se koristi izraz „dužno je razmotriti” kad je riječ o pitanjima, resursima ili metodologijama za koje se očekuje da ih poduzeće uzme u obzir ili koristi u pripremi predmetne objave, ovisno o slučaju.

2. Kvalitativna obilježja informacija

19.

Pri sastavljanju svoje izjave o održivosti poduzeće je dužno primijeniti:

(a)	temeljna kvalitativna obilježja informacija, tj. relevantnost i vjerno prikazivanje te

(b)	poboljšana kvalitativna obilježja informacija, tj. usporedivost, provjerljivost i razumljivost.

20.

Ta kvalitativna obilježja informacija utvrđena su i opisana u Dodatku B ovom standardu.

3. Dvostruka značajnost kao osnova za objavljivanje informacija o održivosti

21.

Poduzeće je dužno izvještavati o čimbenicima održivosti na temelju načela dvostruke značajnosti kako je definirano i opisano u ovom poglavlju.

3.1 Dionici i njihova važnost za postupak procjene značajnosti

22.

Dionici su osobe koje mogu utjecati na poduzeće ili osobe na koje poduzeće može utjecati. Postoje dvije glavne skupine dionika:

(a)	pogođeni dionici: pojedinci ili skupine na čije interese utječu ili bi mogle, pozitivno ili negativno, utjecati aktivnosti poduzeća i njegovi izravni i neizravni poslovni odnosi u cijelom lancu vrijednosti; te

(b)

korisnici izjava o održivosti: primarni korisnici financijskih izvještaja opće namjene (postojeći i potencijalni ulagatelji, zajmodavci i drugi vjerovnici, uključujući upravitelje imovine, kreditne institucije, društva za osiguranje) te drugi korisnici izjava o održivosti, uključujući poslovne partnere poduzeća, sindikate i socijalne partnere, civilno društvo i nevladine organizacije, državna tijela, analitičare i članove akademske zajednice.

23.

Neki dionici, ali ne svi, mogu pripadati objema skupinama iz točke 22.

24.

Suradnja s pogođenim dionicima ključna je za tekući postupak dužne pažnje poduzeća (vidjeti poglavlje 4. Dužna pažnja) i procjenu značajnosti održivosti. To uključuje postupke za utvrđivanje i procjenu stvarnih i potencijalnih negativnih učinaka, koji zatim služe kao osnova za postupak procjene radi utvrđivanja značajnih učinaka za potrebe izvještavanja o održivosti (vidjeti odjeljak 3.4. ovog standarda).

3.2 Značajni čimbenici i značajnost informacija

25.

Provedba procjene značajnosti (vidjeti odjeljke 3.4. Značajnost učinaka i 3.5. Financijska značajnost) potrebna je kako bi poduzeće moglo utvrditi značajne učinke, rizike i prilike o kojima izvještava.

26.

Procjena značajnosti početna je točka za izvještavanje o održivosti u skladu s ESRS-om. IRO-1 u odjeljku 4.1. ESRS-a 2 obuhvaća opće zahtjeve za objavljivanje o postupku poduzeća za utvrđivanje učinaka, rizika i prilika te procjenu njihove značajnosti. SBM-3 ESRS-a 2 sadržava opće zahtjeve za objavljivanje informacija o značajnim učincima, rizicima i prilikama na temelju procjene značajnosti koju poduzeće provede.

27.

Kako bi se potkrijepila procjena značajnosti, zahtjevi za primjenu iz Dodatka A ovom standardu uključuju popis čimbenika održivosti obuhvaćenih tematskim ESRS-om, razvrstanih prema temama, podtemama i podpodtemama. Dodatak E ovom standardu Dijagram toka za utvrđivanje objava koje treba uključiti sadržava prikaz procjene značajnosti opisane u ovom odjeljku.

28.

Čimbenik održivosti je „značajan” ako ispunjava definirane kriterije značajnosti učinaka (vidjeti odjeljak 3.4. ovog standarda) ili financijske značajnosti (vidjeti odjeljak 3.5. ovog standarda) ili oboga.

29.

Neovisno o ishodu svoje procjene značajnosti, poduzeće je uvijek dužno objaviti informacije: koje se nalažu u ESRS-u 2 Opće objave (tj. sve zahtjeve za objavljivanje i podatke utvrđene u ESRS-u 2) i u zahtjevima za objavljivanje (uključujući podatke) u tematskom ESRS-u koji se odnose na zahtjev za objavljivanje IRO-1 Opis postupaka za utvrđivanje i procjenu značajnih učinaka, rizika i prilika, navedene u ESRS-u 2 Dodatku C Zahtjevi za objavljivanje/primjenu u tematskom ESRS-u koji se primjenjuju zajedno s ESRS-om 2 Opće objave.

30.

Ako na temelju procjene značajnosti zaključi da je čimbenik održivosti značajan, o čemu su u ESRS 2 IRO-1, IRO-2 i SBM-3 utvrđeni zahtjevi za objavljivanje, poduzeće:

(a)	objavljuje informacije u skladu sa zahtjevima za objavljivanje (uključujući zahtjeve za primjenu) koji se odnose na taj konkretni čimbenik održivosti u odgovarajućem tematskom i sektorskom ESRS-u i

(b)	objavljuje dodatne objave specifične za subjekt (vidjeti odjeljak 11. i AR 1. do AR 5. ovog standarda) ako značajan čimbenik održivosti nije ili nije dovoljno detaljno obuhvaćen ESRS-om.

31.

Primjenjive informacije propisane u zahtjevu za objavljivanje, uključujući podatke, ili u objavi specifičnoj za subjekt, objavljuju se kad poduzeće u okviru svoje procjene značajnih informacija ocijeni da je informacija relevantna iz nekog ili nekih sljedećih aspekata:

(a)	važnost informacija u odnosu na pitanje koje se njima želi prikazati ili objasniti ili

(b)	mogućnost da se takvim informacijama zadovolje potrebe korisnika pri donošenju odluka, uključujući potrebe primarnih korisnika financijskih izvještaja opće namjene opisanih u točki 48. i/ili potrebe korisnika koji su ponajprije zainteresirani za informacije o učincima poduzeća;

32.

Ako zaključi da klimatske promjene nisu značajne i zato izostavi sve zahtjeve za objavljivanje iz ESRS-a E1 Klimatske promjene, poduzeće je dužno objaviti detaljno objašnjenje zaključaka svoje procjene značajnosti koji se odnose na klimatske promjene (vidjeti ESRS 2 IRO-2 Zahtjevi za objavu u ESRS-u obuhvaćeni izjavom o održivosti poduzeća), uključujući analizu budućih uvjeta zbog koje bi poduzeće moglo zaključiti da će klimatske promjene u budućnosti biti značajne. Ako zaključi da neka druga tema, osim klimatskih promjena, nije značajna i zato je izostavi u svim zahtjevima za objavljivanje iz odgovarajućeg tematskog ESRS-a, poduzeće može ukratko objasniti zaključke svoje procjene značajnosti koji se odnose na tu temu.

33.

Pri objavljivanju informacija o politikama, mjerama i ciljnim vrijednostima koji se odnose na čimbenik održivosti koji je ocijenjen značajnim, poduzeće uključuje informacije propisane u svim zahtjevima za objavljivanje i podatke iz tematskog i sektorskog ESRS-a koji se odnosi na taj čimbenik te odgovarajućim minimalnim zahtjevom za objavljivanje o politikama, mjerama i ciljnim vrijednostima u skladu s ESRS-om 2. Ako poduzeće informacije o politikama, mjerama i ciljnim vrijednostima propisane zahtjevima za objavljivanje i podatke iz tematskog ili sektorskog ESRS-a, ili minimalnim zahtjevima za objavljivanje iz ESRS-a 2 o politikama, mjerama i ciljnim vrijednostima, ne može objaviti jer nije donijelo odgovarajuće politike, poduzelo odgovarajuće mjere ili postavilo ciljne vrijednosti, dužno je tu činjenicu objaviti i može izvijestiti o roku u kojem to namjerava učiniti.

34.

Pri objavljivanju informacija o pokazateljima za značajan čimbenik održivosti u skladu s odjeljkom o pokazateljima i ciljnim vrijednostima relevantnog tematskog ESRS-a, poduzeće:

(a)	uključuje informacije propisane u zahtjevu za objavljivanje, ako ocijeni da su te informacije značajne i

(b)	može izostaviti informacije propisane u podacima iz zahtjeva za objavljivanje ako ocijeni da te informacije nisu značajne i zaključi da nisu potrebne za ispunjavanje cilja zahtjeva za objavljivanje.

35.

Ako izostavi informacije propisane u podacima koji proizlaze iz drugih propisa EU-a iz Dodatka B ESRS-u 2, poduzeće je dužno izrijekom navesti da te informacije „nisu značajne”.

36.

Poduzeće je dužno utvrditi na koji način primjenjuje kriterije i odgovarajuće pragove za utvrđivanje:

(a)	informacija koje objavljuje o pokazateljima za značajan čimbenik održivosti u skladu s odjeljkom o pokazateljima i ciljnim vrijednostima relevantnog tematskog ESRS-a, u skladu s točkom 34. te

(b)	informacija koje se objavljuju u obliku objava specifičnih za subjekt.

3.3 Dvostruka značajnost

37.

Dvostruka značajnost ima dvije dimenzije: značajnost učinaka i financijsku značajnost. Osim ako je drukčije naznačeno, izrazi „značajan” i „značajnost” u cijelom se ESRS-u odnose na dvostruku značajnost.

38.

Procjene značajnosti učinaka i financijske značajnosti međusobno su povezane, a njihove međuovisnosti uzimaju se u obzir. Općenito, početna je točka procjena učinaka, iako mogu postojati i značajni rizici i prilike koji se ne odnose na učincke poduzeća. Učinak na održivost može biti financijski značajan od samog početka ili može postati financijski značajan kad bi se moglo opravdano očekivati da će utjecati na financijski položaj, financijske rezultate, novčane tokove poduzeća, njegov pristup financiranju ili trošak kapitala u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. Učinci su obuhvaćeni aspektom značajnosti učinaka, neovisno o tome jesu li financijski značajni.

39.

Pri utvrđivanju i procjeni učinaka, rizika i prilika u lancu vrijednosti poduzeća, kako bi se utvrdila njihova značajnost, poduzeće se fokusira na područja u kojima se smatra da će ti učinci, rizici i prilike vjerojatno nastati, na temelju prirode predmetnih aktivnosti, poslovnih odnosa, zemljopisnih značajki ili drugih čimbenika.

40.

Poduzeće je dužno razmotriti kako na njega utječu njegove ovisnosti o dostupnosti prirodnih, ljudskih i socijalnih resursa po odgovarajućim cijenama i primjerene kvalitete, neovisno o njegovim mogućim učincima na te resurse.

41.

Smatra se da su glavni učinci, rizici i prilike poduzeća isti kao i značajni učinci, rizici i prilike utvrđeni u skladu s načelom dvostruke značajnosti, stoga ono o njima izvještava u svojoj izjavi o održivosti.

42.

Poduzeće primjenjuje kriterije utvrđene u odjeljcima 3.4. i 3.5. ovog standarda i odgovarajuće kvantitativne i/ili kvalitativne pragove. Odgovarajući pragovi potrebni su kako bi se utvrdilo koje je učinke, rizike i prilike poduzeće utvrdilo i ocijenilo značajnima te kako bi se utvrdilo koji su čimbenici održivosti značajni za potrebe izvještavanja. U nekim postojećim standardima i okvirima koristi se izraz „najznačajniji učinci” u smislu praga koji se koristi za utvrđivanje učinaka koji su u ESRS-u opisani kao „značajni učinci”.

3.4 Značajnost učinaka

43.

Pitanje održivosti značajno je iz perspektive učinaka ako se odnosi na stvarne ili potencijalne pozitivne ili negativne značajne učinke poduzeća na ljude ili okoliš u kratkoročnom, srednjoročnom ili dugoročnom razdoblju. Obuhvaćeni su oni učinci koji su povezani s poslovanjem i višim i nižim razinama lanca vrijednosti poduzeća, među ostalim putem njegovih proizvoda i usluga te njegovih poslovnih odnosa. Poslovni odnosi uključuju one u višim i nižim razinama lanca vrijednosti poduzeća i nisu ograničeni na izravne ugovorne odnose.

44.

U tom kontekstu učinci na ljude ili okoliš uključuju učinke povezane s okolišnim, socijalnim i upravljačkim pitanjima.

45.

Procjena značajnosti negativnog učinka temelji se na postupku dužne pažnje utvrđenom u međunarodnim instrumentima, odnosno UN-ovim vodećim načelima o poslovanju i ljudskim pravima i Smjernicama OECD-a za multinacionalna poduzeća. Kad je riječ o stvarnim negativnim učincima, značajnost se temelji na ozbiljnosti učinka, a kad je riječ o potencijalnim negativnim učincima, temelji se na ozbiljnosti i vjerojatnosti učinka. Ozbiljnost se temelji na sljedećim čimbenicima:

(a)

razmjeru;

(b)

opsegu te

(c)	nepopravljivosti učinka.

Kad je riječ o mogućem negativnom učinku na ljudska prava, ozbiljnost učinka ima prednost pred vjerojatnošću.

46.

Kad je riječ o pozitivnim učincima, značajnost se temelji na:

(a)	razmjeru i opsegu učinka kad je riječ o stvarnim učincima te

(b)	razmjeru, opsegu i vjerojatnosti učinka kad je riječ o potencijalnim učincima.

3.5 Financijska značajnost

47.

Opseg financijske značajnosti za izvještavanje o održivosti širi je od opsega značajnosti koji se primjenjuje u postupku utvrđivanja informacija koje bi trebalo uključiti u financijske izvještaje poduzeća.

48.

Procjena financijske značajnosti odgovara utvrđivanju informacija koje se smatraju značajnima za primarne korisnike financijskih izvještaja opće namjene pri donošenju odluka o osiguravanju resursa za subjekt. Konkretno, informacije se smatraju značajnima za primarne korisnike financijskih izvještaja opće namjene ako bi se moglo opravdano očekivati da će izostavljanje, pogrešno navođenje ili prikrivanje tih informacija utjecati na odluke koje ti korisnici donose na temelju izjave poduzeća o održivosti.

49.

Čimbenik održivosti značajan je iz financijske perspektive ako izaziva ili ako bi se moglo opravdano očekivati da će uzrokovati značajne financijske posljedice za poduzeće. To je slučaj kad čimbenik održivosti stvara ili može stvoriti rizike ili prilike koji značajno utječu ili bi se moglo opravdano očekivati da će značajno utjecati na razvoj, financijski položaj, financijske rezultate, novčane tokove poduzeća, njegov pristup financiranju ili trošak kapitala u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. Rizici i prilike mogu proizlaziti iz prošlih ili budućih događaja. Financijska značajnost čimbenika održivosti nije ograničena na čimbenike koji su pod kontrolom poduzeća, već uključuje informacije o značajnim rizicima i prilikama koji se mogu pripisati poslovnim odnosima izvan opsega konsolidacije koji se primjenjuje pri sastavljanju financijskih izvještaja.

50.

Ovisnosti o prirodnim, ljudskim i socijalnim resursima mogu biti izvor financijskih rizika ili prilika. Ovisnosti mogu uzrokovati posljedice na dva moguća načina:

(a)	utjecanjem na sposobnost poduzeća da nastavi koristiti ili pribavljati resurse koji su mu potrebni za poslovne procese te na kvalitetu i određivanje cijena tih resursa te

(b)	utjecanjem na sposobnost poduzeća da se pod prihvatljivim uvjetima osloni na odnose koji su mu potrebni u njegovim poslovnim procesima.

51.

Značajnost rizika i prilika procjenjuje se na temelju kombinacije vjerojatnosti nastanka i potencijalnog razmjera financijskih posljedica.

3.6 Značajni učinci ili rizici koji proizlaze iz mjera za čimbenike održivosti

52.

Postupak procjene značajnosti koji poduzeće provodi može uzrokovati situacije u kojima bi njegove mjere za uklanjanje određenih učinaka ili rizika odnosno za iskorištavanje određenih prilika u pogledu čimbenika održivosti mogle imati značajne negativne učinke ili uzrokovati značajne rizike povezane s drugim čimbenikom održivosti ili s više takvih čimbenika. Na primjer:

(a)	akcijski plan za dekarbonizaciju proizvodnje koji uključuje prestanak proizvodnje određenih proizvoda mogao bi imati značajne negativne učinke na radnu snagu poduzeća i dovesti do značajnih rizika zbog otpremnina ili

(b)	akcijski plan dobavljača za automobilsku industriju koji će se fokusirati na isporuku električnih vozila mogao bi uzrokovati neupotrebljivost imovine za proizvodnju dijelova za konvencionalna vozila.

53.

U takvim situacijama poduzeće:

(a)	objavljuje postojanje značajnih negativnih učinaka ili značajnih rizika zajedno s mjerama koje ih uzrokuju, uz upućivanje na temu na koju se ti učinci ili rizici odnose i

(b)	opisuje na koji su način značajni negativni učinci ili značajni rizici obuhvaćeni temom na koju se odnose.

3.7 Razina raščlambe

54.

Ako je to potrebno za pravilno razumijevanje njegovih značajnih učinaka, rizika i prilika, poduzeće dostavljene informacije raščlanjuje:

(a)	po zemljama, ako među zemljama postoje znatne razlike u značajnim učincima, rizicima i prilikama i ako bi se iskazivanjem informacija na višoj razini objedinjavanja prikrile značajne informacije o učincima, rizicima ili prilikama, ili

(b)	po važnim lokacijama ili važnoj imovini, ako značajni učinci, rizici i prilike uvelike ovise o određenoj lokaciji ili imovini.

55.

Pri utvrđivanju odgovarajuće razine raščlambe za potrebe izvještavanja poduzeće uzima u obzir raščlambu koju je primijenilo u svojoj procjeni značajnosti. Ovisno o specifičnim činjenicama i okolnostima poduzeća, možda će biti potrebna raščlamba po društvima kćerima.

56.

Ako se objedinjuju podaci s različitih razina ili više lokacija unutar jedne razine, poduzeće osigurava da se tim objedinjavanjem ne prikrivaju specifičnost i kontekst potrebni za tumačenje informacija. Poduzeće ne smije objedinjavati značajne stavke različite prirode.

57.

Kad informacije iskazuje raščlanjene po sektorima, poduzeće je dužno usvojiti sektorsku klasifikaciju u skladu s ESRS-om koja će biti utvrđena u delegiranom aktu koji će Komisija donijeti u skladu s člankom 29.b stavkom 1. trećim podstavkom točkom ii. Direktive 2013/34/EU. Ako se u okviru tematskog ili sektorskog ESRS-a zahtijeva da se pri izradi određene informacije primijeni određena razina raščlambe, prednost ima zahtjev iz tematskog ili sektorskog ESRS-a.

4. Dužna pažnja

58.

Ishod postupka dužne pažnje u pogledu održivosti poduzeća (u međunarodnim instrumentima navedenima u nastavku naziva se „dužna pažnja”) temelj je za procjenu njegovih značajnih učinaka, rizika i prilika. U ESRS-u se ne nameću provedbeni zahtjevi u odnosu na dužnu pažnju, ne proširuje se niti mijenja uloga administrativnih, upravljačkih ili nadzornih tijela poduzeća u smislu provedbe postupka dužne pažnje.

59.

Dužna pažnja je postupak kojim poduzeća utvrđuju, sprečavaju, ublažavaju i opisuju način na koji obrađuju stvarne i potencijalne negativne učinke njihova poslovanja na okoliš i ljude. Obuhvaćeni su negativni učinci koji se odnose na poslovanje i višim i nižim razinama lanca vrijednosti poduzeća, među ostalim putem njegovih proizvoda ili usluga i njegovih poslovnih odnosa. Dužna pažnja stalna je praksa koja odgovara na promjene i može uzrokovati promjene u kontekstu strategije poduzeća, njegova poslovnog modela te njegovih aktivnosti, poslovnih odnosa, poslovanja, nabave i prodaje Taj je proces opisan u međunarodnim instrumentima, odnosno UN-ovim vodećim načelima o poslovanju i ljudskim pravima i Smjernicama OECD-a za multinacionalna poduzeća.

60.

Tim se međunarodnim instrumentima utvrđuje niz koraka u postupku dužne pažnje, uključujući utvrđivanje i procjenu negativnih učinaka koji su izravno povezani s poslovanjem i višim i nižim razinama lanca vrijednosti poduzeća, među ostalim putem njegovih proizvoda ili usluga i njegovih poslovnih odnosa. Ako poduzeće ne može odjednom ublažiti sve učinke, postupkom dužne pažnje mjere se prioritiziraju na temelju ozbiljnosti i vjerojatnosti tih učinaka. Procjena značajnih učinaka temelji se na tom aspektu postupka dužne pažnje (vidjeti odjeljak 3.4. ovog standarda). Utvrđivanje značajnih učinaka pomaže i pri utvrđivanju značajnih rizika i prilika koji se odnose na održivost, koji su često posljedica takvih učinaka.

61.

Ključni elementi dužne pažnje izravno se odražavaju u zahtjevima za objavljivanje utvrđenima u ESRS-u 2 i u tematskom ESRS-u, kako je prikazano u nastavku:

(a)

uključivanje postupka dužne pažnje u upravljanje, strategiju i poslovni model (3). To je obuhvaćeno sljedećim točkama:

i.	ESRS 2 GOV-2: Informacije koje se dostavljaju administrativnim, upravljačkim i nadzornim tijelima poduzeća i čimbenici održivosti koje ta tijela razmatraju;

ii.	ESRS 2 GOV-3: Uključivanje rezultata u području održivosti u programe poticaja; te

iii.	ESRS 2 SBM-3: Značajni učinci, rizici i prilike te njihova interakcija sa strategijom i poslovnim modelom.

(b)

suradnja s pogođenim dionicima (4). To je obuhvaćeno sljedećim točkama:

i.	ESRS 2 GOV-2;

ii.	ESRS 2 SBM-2: Interesi i stajališta dionika;

iii.	ESRS 2 IRO-1;

iv.	ESRS 2 MDR-P te

v.	tematski ESRS: odražava različite faze i svrhe suradnje s dionicima u postupku dužne pažnje.

(c)

utvrđivanje i procjena negativnih učinaka na ljude i okoliš (5). To je obuhvaćeno sljedećim točkama:

i.	ESRS 2 IRO-1 (uključujući zahtjeve za primjenu povezane sa specifičnim čimbenicima održivosti u relevantnom ESRS-u); te

ii.	ESRS 2 SBM-3;

(d)

poduzimanje mjera za ublažavanje negativnih učinaka na ljude i okoliš (6). To je obuhvaćeno sljedećim točkama:

i.	ESRS 2 MDR-A te

ii.	Tematski ESRS: odražava niz mjera, uključujući tranzicijske planove za ublažavanje učinaka.

(e)

praćenje učinkovitosti tih nastojanja (7). To je obuhvaćeno sljedećim točkama:

i.	ESRS 2 MDR-M;

ii.	ESRS 2 MDR-T te

iii.	Tematski ESRS: u pogledu pokazatelja i ciljnih vrijednosti.

5. Lanac vrijednosti

5.1 Izvještajno poduzeće i lanac vrijednosti

62.

Izjava o održivosti odnosi se na isto izvještajno poduzeće koje podnosi i financijske izvještaje. Na primjer, ako je izvještajno poduzeće matično društvo koje je dužno sastavljati konsolidirane financijske izvještaje, izjava o održivosti će biti za grupu. Taj se zahtjev ne primjenjuje ako izvještajno poduzeće nije dužno sastavljati financijske izvještaje ili ako sastavlja konsolidirane izvještaje o održivosti u skladu s člankom 48.i Direktive 2013/34/EU.

63.

Informacije o izvještajnom poduzeću koje se dostavljaju u izjavi o održivosti trebaju se proširiti tako da uključuju informacije o značajnim učincima, rizicima i prilikama koje su povezane s poduzećem na temelju njegovih izravnih i neizravnih poslovnih odnosa na višim i/ili nižim razinama lanca vrijednosti („informacije o lancu vrijednosti”). Pri proširivanju informacija o izvještajnom poduzeću, poduzeće uključuje značajne učinke, rizike i prilike povezane s višim i nižim razinama njegova lanca vrijednosti:

(a)	praćenjem ishoda postupka dužne pažnje i njegove procjene značajnosti te

(b)	u skladu sa svim posebnim zahtjevima koji se odnose na lanac vrijednosti u drugom ESRS-u.

64.

U točki 63. nisu propisane informacije o svakom pojedinom sudioniku u lancu vrijednosti, nego samo uključivanje značajnih informacija o višim i nižim razinama lanca vrijednosti. Različiti čimbenici održivosti mogu biti značajni u odnosu na različite dijelove viših i nižih razina lanca vrijednosti poduzeća. Informacije se proširuju na informacije o lancu vrijednosti samo u odnosu na dijelove lanca vrijednosti za koje je čimbenik značajan.

65.

Poduzeće uključuje značajne informacije o lancu vrijednosti ako je to potrebno kako bi se:

(a)	korisnicima izjava o održivosti omogućilo da razumiju značajne učinke, rizike i prilike poduzeća i/ili

(b)	izradio skup informacija koje odgovaraju kvalitativnim obilježjima informacija (vidjeti Dodatak B ovom standardu).

66.

Pri utvrđivanju razine u okviru svojeg poslovanja te na višim i nižim razinama lanca vrijednosti na kojoj se pojavljuje značajan čimbenik održivosti, poduzeće koristi svoju procjenu učinaka, rizika i prilika u skladu s načelom dvostruke značajnosti (vidjeti poglavlje 3. ovog standarda).

67.

Ako su povezana društva ili zajednički pothvati, koji se uključuju u obračun prema metodi udjela ili se proporcionalno konsolidiraju u financijskim izvještajima, dio lanca vrijednosti poduzeća, kao što su npr. dobavljači, poduzeće uključuje informacije o tim povezanim društvima ili zajedničkim pothvatima, u skladu s točkom 63. i u skladu s pristupom koji se primjenjuje na druge poslovne odnose u lancu vrijednosti. U tom slučaju, pri utvrđivanju pokazatelja učinka podaci povezanog društva ili zajedničkog pothvata nisu ograničeni na udio u vlasničkom kapitalu, nego se uzimaju u obzir na temelju učinaka koji su izravno povezani s proizvodima i uslugama poduzeća u okviru njegovih poslovnih odnosa.

5.2 Procjena na temelju prosjeka sektora i zamjenskih vrijednosti

68.

Sposobnost poduzeća da pribavi potrebne informacije o višim i nižim razinama lanca vrijednosti može ovisiti o raznim čimbenicima, kao što su ugovorni aranžmani poduzeća, razina kontrole poduzeća nad poslovanjem izvan opsega konsolidacije i njegova kupovna moć. Ako poduzeće ne može kontrolirati aktivnosti u višim i/ili nižim razinama svojeg lanca vrijednosti i svoje poslovne odnose, pribavljanje informacija o lancu vrijednosti može biti veći izazov.

69.

U nekim okolnostima poduzeće ne može prikupiti informacije o višim i nižim razinama lanca vrijednosti u skladu s točkom 63. ni nakon što se u razumnoj mjeri potrudilo da to učini. U tim okolnostima poduzeće procjenjuje informacije o višim i nižim razinama svojeg lanca vrijednosti koje treba dostaviti koristeći sve razumne i pouzdane informacije, kao što su prosječni sektorski podaci i druge zamjenske vrijednosti.

70.

Pribavljanje informacija o lancu vrijednosti moglo bi biti izazov i MSP-ovima i drugim subjektima u višim i/ili nižim razinama lanca vrijednosti koji nisu obuhvaćeni izvještavanjem o održivosti propisanim člancima 19.a i 29.a Direktive 2013/34/EU (vidjeti ESRS 2 BP-2 Objave u posebnim okolnostima).

71.

S obzirom na politike, mjere i ciljne vrijednosti, izvještaji poduzeća uključuju informacije o višim i nižim razinama lanca vrijednosti u mjeri u kojoj te politike, mjere i ciljne vrijednosti uključuju sudionike u lancu vrijednosti. Kad je riječ o pokazateljima, u mnogim slučajevima, osobito o pitanjima okoliša za koja su dostupne zamjenske vrijednosti, poduzeće može ispuniti zahtjeve za izvještavanje bez prikupljanja podataka od subjekata u višim i nižim razinama svojeg lanca vrijednosti, na primjer, pri izračunu svojih emisija stakleničkih plinova iz opsega 3.

72.

Uključivanje procjena na temelju prosječnih sektorskih podataka ili drugih zamjenskih vrijednosti ne smije dovesti do informacija koje ne odgovaraju kvalitativnim obilježjima informacija (vidjeti poglavlje 2. i odjeljak 7.2. Izvori procjene i neizvjesnost ishoda ovog standarda).

6. Razdoblja

6.1 Izvještajno razdoblje

73.

Izvještajno razdoblje za potrebe izjave o održivosti poduzeća mora biti usklađeno s razdobljem na koje se odnose njegovi financijski izvještaji.

6.2 Povezivanje prošlosti, sadašnjosti i budućnosti

74.

U svojoj izjavi o održivosti poduzeće prema potrebi na odgovarajući način povezuje informacije o prošlim i o budućim događajima kako bi se omogućilo jasno razumijevanje povezanosti informacija o prošlosti i budućnosti.

6.3 Izvještavanje o napretku u odnosu na referentnu godinu

75.

Referentna godina je povijesni referentni datum ili razdoblje za koje su dostupne informacije, s kojim se tijekom vremena mogu uspoređivati naknadne informacije.

76.

Poduzeće pri izvještavanju o kretanjima i napretku prema cilju iskazuje usporedne informacije u odnosu na referentnu godinu za iznose iskazane u tekućem razdoblju, osim ako je u odgovarajućem zahtjevu za objavljivanje već utvrđeno kako se izvještava o napretku. Ako su relevantne, poduzeće može uključiti i povijesne informacije o ostvarenim ključnim etapama između referentne godine i izvještajnog razdoblja.

6.4 Definicija kratkoročnog, srednjoročnog i dugoročnog za potrebe izvještavanja

77.

Pri sastavljanju izjave o održivosti poduzeće od završetka izvještajnog razdoblja primjenjuje sljedeće vremenske intervale:

(a)	kratkoročno razdoblje: razdoblje koje je poduzeće primijenilo kao izvještajno razdoblje u svojim financijskim izvještajima;

(b)	srednjoročno razdoblje: do pet godina od završetka kratkoročnog izvještajnog razdoblja iz točke (a) i

(c)	dugoročno razdoblje: dulje od pet godina.

78.

Poduzeće primjenjuje dodatnu raščlambu za dugoročno razdoblje ako se učinci ili mjere očekuju u razdoblju duljem od pet godina ako se korisnicima izjava o održivosti trebaju pružiti relevantne informacije.

79.

Ako su za određene stavke objave u drugom ESRS-u potrebne drukčije definicije srednjoročnih ili dugoročnih razdoblja, prevladavaju definicije iz tog ESRS-a.

80.

U određenim okolnostima primjena srednjoročnih ili dugoročnih razdoblja kako je definirano u točki 77. rezultira informacijama koje nisu relevantne jer poduzeće upotrebljava drukčiju definiciju za i. svoje postupke utvrđivanja značajnih učinaka, rizika i prilika te upravljanje njima ili ii. za utvrđivanje svojih mjera i ciljnih vrijednosti. Te okolnosti mogu biti posljedica značajki koje su specifične za sektor, kao što su novčani tok i poslovni ciklusi, očekivano trajanje kapitalnih ulaganja, razdoblja u kojima korisnici izjava o održivosti provode svoje procjene ili razdoblja planiranja koja se u sektoru poduzeća obično primjenjuju pri donošenju odluka. U tim okolnostima poduzeće može usvojiti drukčiju definiciju srednjoročnih i/ili dugoročnih razdoblja (vidjeti točku 9. ESRS-a 2 BP-2).

81.

Upućivanja na „kratkoročno”, „srednjoročno” i „dugoročno” u ESRS-u odnose se na razdoblje koje je poduzeće utvrdilo u skladu s odredbama točaka od 77. do 80.

7. Sastavljanje i iskazivanje informacija o održivosti

82.

U ovom se poglavlju navode opći zahtjevi koji se primjenjuju pri sastavljanju i iskazivanju informacija o održivosti.

7.1 Iskazivanje usporednih informacija

83.

Poduzeće objavljuje usporedne informacije u odnosu na prethodno razdoblje za sve kvantitativne pokazatelje i novčane iznose objavljene u tekućem razdoblju. Ako je relevantno za razumijevanje izjave o održivosti u tekućem razdoblju, poduzeće objavljuje i usporedne informacije za tekstualne objave.

84.

Ako iskaže usporedne informacije koje se razlikuju od informacija iskazanih u prethodnom razdoblju, poduzeće objavljuje:

(a)	razliku između iznosa koji je iskazan u prethodnom razdoblju i revidiranog usporednog iznosa te

(b)	razloge za reviziju iznosa.

85.

Ponekad se usporedne informacije za najmanje jedno od prethodnih razdoblja ne mogu prilagoditi za potrebe usporedivosti s aktualnim razdobljem. Na primjer, podaci iz prethodnih razdoblja možda nisu prikupljeni na način koji omogućuje retroaktivnu primjenu novoutvrđenog pokazatelja ili ciljne vrijednosti ili retroaktivno prepravljanje radi ispravljanja pogreške iz prethodnog razdoblja, što može onemogućiti ponovno generiranje informacija (vidjeti ESRS 2 BP-2). Ako prilagođavanje usporednih informacija za najmanje jedno od prethodnih razdoblja nije izvedivo, poduzeće objavljuje tu činjenicu.

86.

Ako se u ESRS-u poduzeću nalaže da za određeni pokazatelj ili podatak prikaže više usporednih razdoblja, prednost imaju zahtjevi iz tog ESRS-a.

7.2 Izvori procjene i neizvjesnost ishoda

87.

Ako se kvantitativni pokazatelji i novčani iznosi, uključujući informacije o višim i nižim razinama lanca vrijednosti (vidjeti poglavlje 5. ovog standarda), ne mogu izravno izmjeriti, nego se mogu samo procijeniti, mjerenje postaje neizvjesno.

88.

Poduzeće objavljuje informacije koje korisnicima omogućuju uvid u najbitnije neizvjesnosti koje utječu na kvantitativne pokazatelje i novčane iznose objavljene u njegovoj izjavi o održivosti.

89.

Primjena razumnih pretpostavki i procjena, uključujući analizu scenarija ili osjetljivosti, ključan je dio utvrđivanja informacija o održivosti i ne umanjuje njihovu korisnost, pod uvjetom da su pretpostavke i procjene točno opisane i objašnjene. Čak ni visoka razina nesigurnosti u pogledu mjerenja ne bi nužno onemogućila da se takvom pretpostavkom ili procjenom osiguraju korisne informacije ili ispune kvalitativna obilježja informacija (vidjeti Dodatak B ovom standardu).

90.

Podaci i pretpostavke korišteni pri sastavljanju izjave o održivosti moraju biti što više usklađeni s odgovarajućim financijskim podacima i pretpostavkama u financijskim izvještajima poduzeća.

91.

U nekim ESRS-ima zahtijeva se objavljivanje informacija kao što su objašnjenja koja se odnose na moguće buduće događaje s neizvjesnim ishodima. Pri procjeni jesu li informacije o takvim mogućim budućim događajima značajne, poduzeće upućuje na kriterije iz poglavlja 3. ovog standarda i uzima u obzir:

(a)	potencijalne financijske posljedice događaja (mogući ishod);

(b)	ozbiljnost i vjerojatnost učinaka na ljude ili okoliš koji proizlaze iz mogućih događaja, uzimajući u obzir čimbenike ozbiljnosti navedene u točki 45. te

(c)	puni raspon mogućih ishoda i vjerojatnost mogućih ishoda unutar tog raspona.

92.

Pri procjeni mogućih ishoda poduzeće uzima u obzir sve relevantne činjenice i okolnosti, uključujući informacije o ishodima male vjerojatnosti i velikog učinka, koji bi, kad se objedine, mogli postati značajni. Na primjer, na poduzeće bi moglo utjecati nekoliko učinaka ili rizika, od kojih bi svaki mogao uzrokovati istu vrstu poremećaja, kao što su poremećaji lanca opskrbe poduzeća. Informacije o pojedinačnom izvoru rizika možda nisu značajne ako postoji vrlo mala vjerojatnost da dođe do poremećaja iz tog izvora. Međutim, informacije o ukupnom riziku od poremećaja u lancu opskrbe iz svih izvora mogu biti značajne (vidjeti ESRS 2 BP-2).

7.3 Ažuriranje objava o događajima nakon završetka izvještajnog razdoblja

93.

U nekim slučajevima poduzeće može dobiti informacije nakon završetka izvještajnog razdoblja, ali prije nego što je izvješće poslovodstva odobreno za izdavanje. Ako takve informacije pružaju dokaze o uvjetima na kraju razdoblja ili uvid u te uvjete, poduzeće ih uzima u obzir i, prema potrebi, ažurira procjene i objave podataka o održivosti u svjetlu tih novih informacija.

94.

Ako takve informacije pružaju dokaze o značajnim transakcijama ili uvid u te transakcije, osim događaja i uvjeta na kraju izvještajnog razdoblja, poduzeće prema potrebi dostavlja tekstualne informacije o postojanju, prirodi i mogućim posljedicama tih događaja nakon završetka godine.

7.4 Promjene u sastavljanju ili iskazivanju informacija o održivosti

95.

Definicija i izračun pokazatelja, uključujući pokazatelje koji se upotrebljavaju za utvrđivanje i praćenje ciljnih vrijednosti moraju biti dosljedni tijekom vremena. Poduzeće je dužno objaviti ponovno utvrđene usporedne vrijednosti, osim ako to nije moguće iz praktičnih razloga (vidjeti ESRS 2 BP-2), ako je:

(a)	ponovno definiralo ili zamijenilo neki pokazatelj ili ciljnu vrijednost;

(b)	utvrdilo nove informacije o procijenjenim vrijednostima objavljenima u prethodnom razdoblju i ako te nove informacije pružaju dokaze o okolnostima koje su u tom razdoblju postojale.

7.5 Izvještavanje o pogreškama iz prethodnih razdoblja

96.

Poduzeće je dužno ispraviti značajne pogreške iz prethodnog razdoblja ii ponovno iskazati usporedne iznose za objavljena prethodna razdoblja, osim ako to nije moguće iz praktičnih razloga. Taj se zahtjev ne odnosi na izvještajna razdoblja prije prve godine u kojoj poduzeće primjenjuje ESRS.

97.

Pogreške iz prethodnog razdoblja odnose se na izostavljanja i pogrešna prikazivanja u izjavi o održivosti poduzeća za najmanje jedno od prethodnih razdoblja. Takve pogreške proizlaze iz nekorištenja ili zloupotrebe pouzdanih informacija:

(a)	koje su bile dostupne kad je izvješće poslovodstva koje uključuje izjavu o održivosti za ta razdoblja bilo odobreno za izdavanje te

(b)	za koje se može opravdano očekivati da su dobivene i uzete u obzir pri izradi objave informacija o održivosti uključenih u te izvještaje.

98.

Takve pogreške uključuju: posljedice matematičkih pogrešaka, pogrešnu primjenu definicija pokazatelja i ciljnih vrijednosti, previde ili pogrešna tumačenja činjenica te prijevaru.

99.

Moguće pogreške u tekućem razdoblju koje su otkrivene u tom razdoblju ispravljaju se prije nego što se odobri izdavanje izvješća poslovodstva. Međutim, značajne pogreške ponekad se otkrivaju tek u sljedećem razdoblju.

100.

Ako se učinak pogreške na sva prikazana prethodna razdoblja ne može utvrditi, poduzeće ponovno navodi usporedne informacije kako bi ispravilo pogrešku od najranijeg mogućeg datuma. Pri ispravljanju objava za prethodno razdoblje poduzeće ne smije primjenjivati retrospekciju pri stvaranju pretpostavki o tome što bi poslovodstvo učinilo u prethodnom razdoblju niti pri procjenjivanju iznosa koji bi bili objavljeni u prethodnom razdoblju. Taj se zahtjev primjenjuje na ispravljanje objava koje se odnose na prošlost te onih koje se odnose na budućnost.

101.

Ispravci pogrešaka razlikuju se od izmjena procjena. Moguće je da će procjene trebati revidirati kad se dobiju dodatne informacije (vidjeti ESRS 2 BP-2).

7.6 Konsolidirano izvještavanje i supsidijarno izuzeće

102.

Ako izvješćuje na konsolidiranoj razini, poduzeće provodi svoju procjenu značajnih učinaka, rizika i prilika za cijelu konsolidiranu grupu, bez obzira na njezinu pravnu strukturu. Osigurava da su sva društva kćeri obuhvaćena na način kojim se omogućuje nepristrano utvrđivanje značajnih učinaka, rizika i prilika. Kriteriji i pragovi za procjenu značajnosti učinka, rizika ili prilika utvrđuju se na temelju poglavlja 3. ovog standarda.

103.

Ako utvrdi znatne razlike između značajnih učinaka, rizika ili prilika na razini grupe i značajnih učinaka, rizika ili prilika najmanje jednog od svojih društava kćeri, poduzeće prema potrebi dostavlja odgovarajući opis učinaka, rizika i prilika predmetnih društava kćeri.

104.

Kad procjenjuje jesu li razlike između značajnih učinaka, rizika ili prilika na razini grupe i značajnih učinaka, rizika ili prilika najmanje jednog od njegovih društava kćeri znatne, poduzeće može uzeti u obzir različite okolnosti, na primjer posluju li društva kćeri u sektoru koji je različit od ostatka grupe, ili okolnosti navedene u odjeljku 3.7. Razina raščlambe.

7.7 Klasificirane i osjetljive informacije, informacije o intelektualnom vlasništvu, znanju i iskustvu ili rezultatima inovacija

105.

Poduzeće nije dužno otkrivati klasificirane informacije ili osjetljive informacije, čak i ako se te informacije smatraju značajnima.

106.

Pri objavljivanju informacija o svojoj strategiji, planovima i mjerama, ako je određena informacija koja odgovara intelektualnom vlasništvu, znanju i iskustvu ili rezultatima inovacija relevantna za ispunjavanje cilja zahtjeva za objavljivanje, poduzeće može unatoč tome izostaviti tu konkretnu informaciju:

(a)	ako je ta informacija tajna u smislu da nije, kao cjelina ili u točnoj određenoj konfiguraciji i kombinaciji svojih sastavnih dijelova, opće poznata ili lako dostupna osobama u krugovima koji se uobičajeno bave predmetnom vrstom informacija;

(b)	ako ta informacija ima komercijalnu vrijednost zbog toga što je tajna te

(c)	ako je poduzeće poduzelo razumne mjere kako bi zaštitilo tajnost te informacije.

107.

Ako poduzeće izostavi klasificirane informacije ili osjetljive Informacije ili određenu informaciju o intelektualnom vlasništvu, znanju i iskustvu ili rezultatima inovacija jer ispunjava kriterije utvrđene u prethodnoj točki, dužno je udovoljiti predmetnom zahtjevu za objavljivanje objavljivanjem svih ostalih potrebnih informacija.

108.

Poduzeće poduzima sve razumne korake kako bi osiguralo da se, osim izostavljanja klasificiranih informacija, osjetljivih informacija ili određenih informacija o intelektualnom vlasništvu, znanju i iskustvu ili rezultatima inovacija, ne umanjuje ukupna važnost predmetne objave.

7.8 Izvještavanje o prilikama

109.

Kad je riječ o izvještavanju o prilikama, objava bi se trebala sastojati od opisnih informacija koje čitatelju omogućuju razumijevanje prilike za poduzeće ili cijeli sektor. Pri izvještavanju o prilikama poduzeće uzima u obzir značajnost informacija koje se objavljuju. U tom kontekstu, među ostalim čimbenicima poduzeće razmatra:

(a)	je li riječ o prilici koja je aktualna i uključena u njegovu opću strategiju, za razliku od općenite prilike za poduzeće ili sektor te

(b)	je li primjereno uključiti kvantitativne mjere očekivanih financijskih posljedica, uzimajući u obzir broj pretpostavki koje bi za to mogle biti potrebne i posljedičnu neizvjesnost.

8. Struktura izjave o održivosti

110.

U ovom se poglavlju navodi osnova za iskazivanje informacija o čimbenicima održivosti koje se sastavljaju u skladu s člancima 19.a i 29.a Direktive 2013/34/EU i ESRS-om (tj. izjavom o održivosti) u okviru izvješća poslovodstva poduzeća. Te se informacije iskazuju u posebnom odjeljku izvješća poslovodstva koje sačinjava izjavu o održivosti. Dodatak F Primjer strukture izjave o održivosti u skladu s ESRS-om iz ovog standarda daje ilustrativan primjer izjave o održivosti strukturirane u skladu sa zahtjevima iz ovog poglavlja.

8.1. Opći zahtjev za prikaz

111.

Informacije o održivosti iskazuju se:

(a)	na način kojim se omogućuje razlikovanje između informacija koje su potrebne za objave iz ESRS-a i drugih informacija uključenih u izvješće poslovodstva te

(b)	u okviru strukture koja olakšava pristup izjavi o održivosti i njihovo razumijevanje, u ljudima čitljivom formatu i u strojno čitljivom formatu.

8.2. Sadržaj i struktura izjave o održivosti

112.

Osim mogućnosti uključivanja informacija upućivanjem u skladu s odjeljkom 9.1. Uključivanje upućivanjem ovog standarda, poduzeće u posebnom odjeljku izvješća poslovodstva izvještava o svim primjenjivim objavama u skladu s ESRS-om i poglavljem 1. ovog standarda.

113.

Poduzeće u izjavu o održivosti uključuje objave u skladu s člankom 8. Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća (8) i delegiranih uredbi Komisije u kojima su utvrđeni sadržaj i druga obilježja tih objava. Poduzeće mora osigurati da se te objave u izjavi o održivosti mogu zasebno utvrditi. Objave koje se odnose na svaki od okolišnih ciljeva definiranih u Uredbi o taksonomiji prikazuju se zajedno u jasno utvrđenom dijelu odjeljka koji se odnosi na okoliš izjave o održivosti. Na te se objave ne primjenjuju odredbe ESRS-a, uz iznimku ove točke i prve rečenice točke 115. ovog standarda.

114.

Ako poduzeće u svoju izjavu o održivosti uključi dodatne objave koje proizlaze iz i. drugih propisa kojima se poduzeću nalaže da objavi informacije o održivosti ili ii. općeprihvaćenih standarda i okvira za izvještavanje o održivosti, uključujući neobvezne smjernice i smjernice specifične za pojedini sektor, koje objavljuju druga tijela za određivanje standarda (kao što su tehnički materijali koje izdaje Međunarodni odbor za standarde održivosti ili Globalna inicijativa za izvještavanje), te objave moraju:

(a)	biti jasno utvrđene s odgovarajućim upućivanjem na povezane propise, standard ili okvir (vidjeti ESRS 2 BP-2, točka 15.);

(b)	ispunjavati zahtjeve za kvalitativna obilježja informacija navedenih u poglavlju 2. i Dodatku B ovom standardu.

115.

Poduzeće svoju izjavu o održivosti organizira u četiri dijela, sljedećim redoslijedom: opće informacije, informacije o okolišu (uključujući objave u skladu s člankom 8. Uredbe (EU) 2020/852), informacije o socijalnim pitanjima i informacije o upravljanju. U skladu s odredbom iz odjeljka 3.6. Značajni učinci ili rizici koji proizlaze iz mjera za čimbenike održivosti ovog standarda, ako informacije navedene u jednom dijelu sadržavaju informacije o kojima se izvještava u drugom dijelu, poduzeće može u jednom dijelu upućivati na informacije iskazane u drugom dijelu, i tako izbjeći udvostručavanje. Poduzeće može primijeniti detaljnu strukturu prikazanu u Dodatku F ovom standardu.

116.

Objave u skladu s ESRS-om specifičnim za pojedini sektor grupiraju se prema području izvještavanja i, ako je primjenjivo, prema temi povezanoj s održivošću. Prikazuju se zajedno s objavama u skladu s ESRS-om 2 i odgovarajućim tematskim ESRS-om

117.

Ako poduzeće sastavlja značajne objave specifične za subjekt u skladu s točkom 11., o tim objavama izvještava zajedno s najrelevantnijim nespecijaliziranim objavama i objavama koje su specifične za pojedini sektor.

9. Veze s drugim dijelovima korporativnog izvještavanja i povezanim informacijama

118.

Poduzeće objavljuje informacije koje će korisnicima njegove izjave o održivosti omogućiti da razumiju vezu između raznih dijelova informacija u izjavi te vezu između informacija u izjavi o održivosti i drugih informacija koje poduzeće objavljuje u drugim dijelovima svojih korporativnih izvještaja.

9.1. Uključivanje upućivanjem

119.

Ako su ispunjeni uvjeti iz točke 120., u izjavu o održivosti mogu se uključiti informacije propisane zahtjevom za objavljivanje iz ESRS-a, uključujući posebnu podatkovnu točku propisanu zahtjevom za objavljivanje, upućivanjem na:

(a)	neki drugi odjeljak izvješća poslovodstva;

(b)	financijske izvještaje;

(c)	izvješće o korporativnom upravljanju (ako nije dio izvješća poslovodstva);

(d)	izvještaj o primitcima propisan Direktivom 2007/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (9);

(e)	univerzalni registracijski dokument, kako je navedeno u članku 9. Uredbe (EU) 2017/1129 (10) te

(f)

javne objave na temelju Uredbe 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (objave iz 3. stupa) (11). Ako poduzeće uključuje upućivanje na informacije iz objava iz 3. stupa, mora osigurati da informacije odgovaraju opsegu konsolidacije koji se koristi za izjavu o održivosti dopunjavanjem uključenih informacija dodatnim elementima prema potrebi.

120.

Poduzeće može uključiti informacije upućivanjem na dokumente ili dio dokumenata navedene u točki 119., pod uvjetom:

(a)	da objave uključene upućivanjem čine zaseban element informacija za koji je jasno utvrđeno da se odnosi na odgovarajući zahtjev za objavljivanje ili odgovarajuću specifičnu podatkovnu točku propisanu zahtjevom za objavljivanje;

(b)	da se objave uključene upućivanjem objavljuju prije izvješća poslovodstva ili istodobno s njim;

(c)	da su objave uključene upućivanjem na istom jeziku kao i izjava o održivosti;

(d)	da objave uključene upućivanjem podliježu najmanje istoj razini provjere kao i izjava o održivosti te

(e)	da objave uključene upućivanjem ispunjavaju iste zahtjeve tehničke digitalizacije kao što su oni za izjavu o održivosti.

121.

Ako su ispunjeni uvjeti iz točke 120., informacije propisane zahtjevom za objavljivanje iz ESRS-a, uključujući specifične podatke iz zahtjeva za objavljivanje, mogu se uključiti u izjavu o održivosti upućivanjem na izvještaj poduzeća sastavljen u skladu s Uredbom (EU) br. 1221/2009 (12) o dobrovoljnom sudjelovanju organizacija u sustavu upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja Zajednice (EMAS). U tom slučaju poduzeće osigurava da se informacije uključene upućivanjem izrađuju na istoj osnovi kao i informacije ESRS-a, uključujući opseg konsolidacije i postupanje s informacijama o lancu vrijednosti.

122.

Pri sastavljanju izjave o održivosti uz primjenu uključivanja upućivanjem poduzeće uzima u obzir ukupnu usklađenost objavljenih informacija i osigurava da se takvim uključivanjem ne narušava čitljivost izjave o održivosti. Dodatak G Primjer uključivanja upućivanjem ovom standardu ilustrativan je primjer uključivanja upućivanjem (vidjeti ESRS 2 BP-2).

9.2. Povezane informacije i povezanost s financijskim izvještajima

123.

Poduzeće opisuje odnose između različitih informacija. To bi moglo zahtijevati povezivanje tekstualnih informacija o upravljanju, strategiji i upravljanju rizicima s povezanim pokazateljima i ciljnim vrijednostima. Na primjer, poduzeće će pri objavljivanju povezanih informacija možda trebati objasniti utjecaj ili vjerojatni utjecaj svoje strategije na njegove financijske izvještaje ili financijske planove odnosno odnos svoje strategije i pokazatelja i ciljnih vrijednosti na temelju kojih mjeri napredak svojih rezultata. Nadalje, poduzeće će možda morati objasniti kako bi se korištenjem prirodnih resursa i promjenama u njegovu lancu opskrbe mogli povećati, promijeniti ili smanjiti njegovi značajni učinci, rizici i prilike. Možda će morati povezati te informacije s informacijama o stvarnim ili očekivanim financijskim posljedicama na svoje troškove proizvodnje, na svoj strateški odgovor za ublažavanje takvih učinaka ili rizika i na povezano ulaganje u novu imovinu. Poduzeće će možda trebati i povezati opisne informacije s povezanim pokazateljima i ciljnim vrijednostima i s informacijama u financijskim izvještajima. Informacije koje opisuju veze moraju biti jasne i sažete.

124.

Ako izjava o održivosti sadržava novčane iznose ili druge kvantitativne podatke koji prelaze prag značajnosti i koji su iskazani u financijskim izvještajima (izravna povezanost informacija objavljenih u izjavi o održivosti i informacija objavljenih u financijskim izvještajima), poduzeće uključuje upućivanje na odgovarajuću točku svojih financijskih izvještaja u kojem se mogu pronaći te informacije.

125.

Izjava o održivosti može sadržavatinovčane iznose ili druge kvantitativne podatke koji prelaze prag za značajnost i koji su ili zbroj ili dio novčanih iznosa ili kvantitativnih podataka iskazanih u financijskim izvještajima poduzeća (neizravna povezanost informacija objavljenih u izjavi o održivosti i informacija objavljenih u financijskim izvještajima). Ako je to slučaj, poduzeće objašnjava na koji su način ti iznosi ili podatkovne točke u izjavi o održivosti povezani s najrelevantnijim iznosima iskazanima u financijskim izvještajima. Ta objava uključuje upućivanje na stavku i/ili relevantne točke njegovih financijskih izvještaja u kojima se mogu pronaći odgovarajuće informacije. Prema potrebi, može se provesti usklađivanje koje se može prikazati u obliku tablice.

126.

Ako informacije nisu obuhvaćene točkama 124. i 125., poduzeće objašnjava, na temelju praga za značajnost, usklađenost značajnih podataka, pretpostavki i kvalitativnih informacija uključenih u njegove izjave o održivosti s odgovarajućim podacima, pretpostavkama i kvalitativnim informacijama koje su uključene u financijske izvještaje. Do toga može doći ako izjava o održivosti uključuje:

(a)	novčane iznose ili druge kvantitativne podatke povezane s novčanim iznosima ili druge kvantitativne podatke iskazane u financijskim izvještajima ili

(b)	kvalitativne informacije povezane s kvalitativnim informacijama koje su prikazane u financijskim izvještajima.

127.

Dosljednost u skladu s točkom 126. na razini je jedne podatkovne točke i uključuje upućivanje na odgovarajuću stavku ili točku bilješke uz financijske izvještaje. Ako značajni podaci, pretpostavke i kvalitativne informacije nisu dosljedni, poduzeće navodi tu činjenicu i objašnjava razlog.

128.

Primjeri stavki za koje je potrebno objašnjenje iz točke 126.:

(a)	isti se pokazatelj prikazuje na datum izvještavanja u financijskim izvještajima i u predviđanjima za buduća razdoblja u izjavi o održivosti te

(b)	za izradu pokazatelja u izjavi o održivosti upotrebljavaju se makroekonomske ili poslovne projekcije, koje su važne i za procjenu nadoknadivog iznosa imovine, iznosa obveza ili rezervacija u financijskim izvještajima.

129.

Tematski ESRS i ESRS specifičan za pojedini sektor može uključivati zahtjeve za uključivanje usklađivanja ili prikazivanje dosljednosti podataka i pretpostavki za posebne zahtjeve za objavljivanje. U tim slučajevima prednost imaju zahtjevi iz tih ESRS-a.

10. Prijelazne odredbe

10.1. Prijelazna odredba o objavama specifičnima za subjekt

130.

Očekuje se da će se mjera u kojoj su čimbenici održivosti obuhvaćeni ESRS-a povećavati s daljnjim razvojem zahtjeva za objavljivanje. Prema tome, s vremenom će se možda smanjivati potreba za objavama specifičnima za subjekt, osobito zbog budućeg usvajanja standarda specifičnih za sektor.

131.

Pri utvrđivanju objava specifičnih za subjekt poduzeće može donijeti prijelazne mjere za njihovu izradu u prve tri godišnje izjave o održivosti u skladu s kojima prioritetno:

(a)	u svoje izvještavanje uvodi objave specifične za subjekt koje je objavilo u prethodnim razdobljima, ako te objave odgovaraju kvalitativnim obilježjima informacija iz poglavlja 2. ovog standarda ili su prilagođene kako bi odgovarale tim obilježjima te

(b)

dopunjava svoje objave, pripremljene na temelju tematskog ESRS-a, odgovarajućim skupom dodatnih objava kako bi se obuhvatili čimbenici održivosti koji su značajni za poduzeće u njegovim sektorima, primjenjujući najbolju dostupnu praksu i/ili dostupne okvire ili standarde izvještavanja kao što su smjernice o MSFI-jima specifične za pojedine sektore i sektorski standardi Globalne inicijative za izvještavanje.

10.2. Prijelazna odredba o poglavlju 5. Lanac vrijednosti

132.

Za prve tri godine izvještavanja o održivosti poduzeća prema ESRS-u, ako nisu dostupne sve potrebne informacije o višim i nižim razinama lanca vrijednosti, poduzeće objašnjava korake koje je poduzelo kako bi se pribavile potrebne informacije o višim i nižim razinama njegova lancu vrijednosti, razloge zbog kojih se sve potrebne informacije nisu mogle pribaviti i njegove planove da u budućnosti pribavi te informacije.

133.

Za prve tri godine izvještavanja o održivosti prema ESRS-u, kako bi se u obzir uzele teškoće na koje poduzeća mogu naići pri prikupljanju informacija od sudionika u cijelom lancu vrijednosti i kako bi se ograničilo opterećenje za MSP-ove u lancu vrijednosti:

(a)

pri objavljivanju informacija o politikama, mjerama i ciljevima u skladu s ESRS-om 2 i drugim ESRS-ima, poduzeće može ograničiti informacije o višim i nižim razinama lanca vrijednosti na informacije dostupne unutar poduzeća, kao što su podaci koji su već dostupni poduzeću i javno dostupne informacije te

(b)	pri objavljivanju pokazatelja, poduzeće nije dužno uključiti informacije o višim i nižim razinama lanca vrijednosti, osim podataka koji proizlaze iz drugih propisa EU-a, kako je navedeno u Dodatku B ESRS-u 2.

134.

Točke 132. i 133. primjenjuju se neovisno o tome je li relevantni sudionik u lancu vrijednosti MSP.

135.

Počevši od četvrte godine izvještavanja u skladu s ESRS-om, poduzeće uključuje informacije o višim i nižim razinama lanca vrijednosti u skladu s točkom 63. U tom kontekstu, informacije koje se u ESRS-u zahtijevaju od MSP-ova u višim i nižim razinama lanca vrijednosti poduzeća neće premašiti sadržaj budućeg ESRS-a za uvrštene MSP-ove.

10.3. Prijelazna odredba o odjeljku 7.1. Iskazivanje usporednih informacija

136.

Kako bi se olakšala prva primjena ovog standarda, poduzeće u prvoj godini sastavljanja izjave o održivosti u skladu s ESRS-om nije dužno objaviti usporedne informacije propisane odjeljkom 7.1. Iskazivanje usporednih informacija. Za zahtjeve za objavljivanje iz Dodatka C Popis zahtjeva za objavljivanje koji se postupno uvode, ova se prijelazna odredba primjenjuje s upućivanjem na prvu godinu obvezne primjene zahtjeva za objavljivanje koji se postupno uvodi.

10.4. Prijelazna odredba: Popis zahtjeva za objavljivanje koji se postupno uvode

137.

U Dodatku C Popis zahtjeva za objavljivanje koji se postupno uvode u ovom standardu utvrđuju se odredbe o postupnom uvođenju za zahtjeve za objavljivanje ili podatkovne točke zahtjeva za objavljivanje u tematskom ESRS-u koji se mogu izostaviti ili koji nisu primjenjivi u prvim godinama sastavljanja izjave o održivosti u skladu s ESRS-om.

Dodatak A

Zahtjevi za primjenu

Ovaj je Dodatak sastavni dio ESRS-a 1 i jednako je važan kao i ostali dijelovi standarda.

Objave specifične za subjekt

AR 1.

Objave specifične za subjekt omogućuju korisnicima da razumiju učinke, rizike i prilike poduzeća povezane s okolišnim, socijalnim ili upravljačkim pitanjima.

AR 2.

Objave specifične za subjekt poduzeće sastavlja tako da:

(a)	ispunjavaju kvalitativna obilježja informacija utvrđena u poglavlju 2. Kvalitativna obilježja informacija te

(b)	uključuju, prema potrebi, sve bitne informacije koje se odnose na područja upravljanja o kojima se izvještava; strategiju; upravljanje učincima, rizicima i prilikama; te pokazatelje i ciljne vrijednosti (vidjeti ESRS 2, poglavlja od 2. do 5.).

AR 3.

Pri utvrđivanju treba li pokazatelje uključiti u svoje objave specifične za subjekt poduzeće razmatra:

(a)

može li se na temelju odabranih pokazatelja utvrditi:

i.	koliko su njegove prakse učinkovite u smanjenju negativnih ishoda i/ili povećanju pozitivnih ishoda za ljude i okoliš (kad je riječ o učincima); i/ili

ii.	vjerojatnost da će njegove prakse imati financijske posljedice za poduzeće (kad je riječ o rizicima i prilikama);

(b)	jesu li izmjereni ishodi dovoljno pouzdani, odnosno uključuju li prekomjeran broj pretpostavki i nepoznanica zbog kojih bi pokazatelji mogli biti previše proizvoljni da bi osigurali vjeran prikaz te

(c)	je li pružilo dostatne kontekstualne informacije za primjereno tumačenje pokazatelja učinkovitosti te mogu li varijacije u takvim kontekstualnim informacijama utjecati na usporedivost pokazatelja tijekom vremena.

AR 4.

Pri izradi objava specifičnih za subjekt poduzeće pažljivo razmatra:

(a)

usporedivost između poduzeća i osiguravanje relevantnosti dostavljenih informacija, uzimajući u obzir da usporedivost može biti ograničena kad je riječ o objavama koje su specifične za subjekt. Poduzeće razmatra pružaju li dostupni i relevantni okviri, inicijative, standardi izvještavanja i referentne vrijednosti (kao što su tehnički materijali koje izdaje Međunarodni odbor za standarde održivosti ili Globalna inicijativa za izvještavanje) elemente koji u najvećoj mogućoj mjeri mogu doprinijeti usporedivosti; te

(b)	usporedivost tijekom vremena: dosljednost metodologija i objava ključan je čimbenik za postizanje usporedivosti tijekom vremena.

AR 5.

Kao dodatna pomoć pri izradi objava specifičnih za subjekt može biti korisno uzeti u obzir informacije koje se propisuju tematskim ESRS-om i koje se odnose na slične čimbenike održivosti.

Dvostruka značajnost

Dionici i njihova važnost za postupak procjene značajnosti

AR 6.

Osim kategorija dionika navedenih u točki 22., uobičajene kategorije dionika su sljedeće: zaposlenici i drugi radnici, dobavljači, potrošači, kupci, krajnji korisnici, lokalne zajednice i osobe u ranjivom položaju te javna tijela, uključujući regulatore, nadzorna tijela i središnje banke.

AR 7.

Priroda se može smatrati tihim dionikom. U tom se slučaju ekološkim podacima i podacima o očuvanju vrsta može poduprijeti procjena značajnosti koju je provelo poduzeće.

AR 8.

Procjena značajnosti temelji se na dijalogu s pogođenim dionicima. Poduzeće može surađivati s pogođenim dionicima ili njihovim predstavnicima (kao što su zaposlenici ili sindikati) te s korisnicima izjava o održivosti i drugim stručnjacima kako bi osiguralo podatke za donošenje zaključaka o svojim značajnim učincima, rizicima i prilikama ili povratne informacije o tim zaključcima.

Procjena značajnosti učinaka

AR 9.

Pri procjeni značajnosti učinaka i utvrđivanju značajnih čimbenika o kojima treba izvijestiti, poduzeće razmatra sljedeća četiri koraka:

(a)	razumijevanje konteksta koji se odnosi na njegove učinke, uključujući njegove aktivnosti, poslovne odnose i dionike;

(b)	utvrđivanje stvarnih i potencijalnih učinaka (i negativnih i pozitivnih), među ostalim suradnjom s relevantnim dionicima i stručnjacima. U tom se koraku poduzeće može osloniti na znanstvena i analitička istraživanja o učincima na čimbenike održivosti;

(c)	procjena značajnosti njegovih stvarnih i potencijalnih učinaka i određivanje značajnih čimbenika. U tom koraku poduzeće određuje pragove kako bi utvrdilo koji će učinci biti obuhvaćeni njegovom izjavom o održivosti.

Značajke ozbiljnosti

AR 10.

Ozbiljnost se utvrđuje na temelju sljedećih čimbenika:

(a)	razmjer: koliko je ozbiljan negativan učinak ili koliko je pozitivan učinak koristan za ljude ili okoliš;

(b)	opseg: koliko su negativni ili pozitivni učinci rasprostranjeni. Kad je riječ o učincima na okoliš, opseg se može shvatiti kao razmjeri štete u okolišu ili zemljopisno područje. Kad je riječ o učincima na ljude, opseg se može shvatiti kao broj osoba koje su pretrpjele štetu te

(c)	nepopravljivost: bi li se i u kojoj mjeri negativni učinci mogli sanirati, tj. bi li se okoliš ili pogođene osobe mogli vratiti u prethodno stanje.

AR 11.

Bilo koja od tih triju značajki (razmjer, opseg i nepopravljivost) može imati ozbiljan negativan učinak. Kad je riječ o mogućem negativnom učinku na ljudska prava, ozbiljnost učinka ima prednost pred vjerojatnošću.

Učinci povezani s poduzećem

AR 12.

Za ilustraciju:

(a)

ako poduzeće u svojim proizvodima koristi kobalt koji se vadi korištenjem dječjeg rada, negativan učinak (tj. dječji rad) povezan je s proizvodima poduzeća kroz razine poslovnih odnosa u njegovu lancu vrijednosti. Ti odnosi uključuju talioničara i trgovca mineralima te rudarsko poduzeće koje se koristi dječjim radom te

(b)	ako poduzeće drugom poduzeću daje financijske zajmove za poslovne aktivnosti koje, protivno dogovorenim standardima, dovode do onečišćenja vode i zemljišta na području na kojem se provode te aktivnosti, taj je negativni učinak povezan s poduzećem kroz njegov odnos s poduzećem kojemu daje zajmove.

Procjena financijske značajnosti

AR 13.

U nastavku su navedeni primjeri u kojima su učinci i ovisnosti izvori rizika ili prilika:

(a)	ako poslovni model poduzeća ovisi o prirodnom resursu, na primjer o vodi, na njega će vjerojatno utjecati promjene u kvaliteti, dostupnosti i cijeni tog resursa;

(b)

ako poslovanje poduzeća dovede do negativnih učinaka, npr. na lokalne zajednice, na njegove bi se aktivnosti mogli primjenjivati stroži državni propisi i/ili bi ti učinci mogli utjecati na ugled poduzeća. To bi pak negativno utjecalo na robnu marku poduzeća i moglo bi dovesti do povećanja troškova zapošljavanja te

(c)	kad su poslovni partneri poduzeća izloženi značajnim rizicima za održivost, i poduzeće bi moglo biti izloženo i s time povezanim posljedicama.

AR 14.

Utvrđivanje rizika i prilika koji utječu ili bi se moglo razumno očekivati da će utjecati na financijski položaj, financijske rezultate, novčane tokove poduzeća, njegov pristup financiranju ili trošak kapitala u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju početna je točka za procjenu financijske značajnosti. U tom kontekstu poduzeće razmatra:

(a)	postojanje ovisnosti o prirodnim i socijalnim resursima kao izvora financijskih posljedica (vidjeti točku 50.);

(b)

njihovu klasifikaciju kao izvora:

i.	rizika (koji doprinose negativnom odstupanju budućih očekivanih novčanih priljeva ili povećanju odstupanja budućih očekivanih novčanih odljeva i/ili negativnom odstupanju od očekivane promjene kapitala koja nije priznata u financijskim izvještajima) ili

ii.	prilika (koje doprinose pozitivnom odstupanju budućih očekivanih novčanih priljeva ili smanjenju odstupanja budućih novčanih odljeva i/ili pozitivnom odstupanju od očekivane promjene kapitala koja nije priznata u financijskim izvještajima).

AR 15.

Nakon što utvrdi svoje rizike i prilike, poduzeće određuje koji su od njih značajni za izvještavanje. To se temelji na kombinaciji i. vjerojatnosti nastanka i ii. potencijalnog razmjera financijskih posljedica utvrđenih na temelju odgovarajućih pragova. U tom koraku poduzeće razmatra doprinos tih rizika i prilika financijskim posljedicama u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju na temelju:

(a)	scenarija/prognoza za koje se smatra da će se vjerojatno ostvariti te

(b)

mogućih financijskih posljedica povezanih s čimbenicima održivosti koji proizlaze iz situacija u kojima nije dosegnut prag „više je vjerojatno nego što nije” ili iz imovine/obveza koje nisu (ili još nisu) iskazane u financijskim izvještajima. To uključuje:

i.	moguće situacije koje nakon pojave budućih događaja mogu utjecati na potencijal za stvaranje novčanog toka;

ii.	kapital koji se ne priznaje kao imovina iz perspektive računovodstva i financijskog izvještavanja, ali ima značajan utjecaj na financijsku uspješnost, kao što su prirodni, intelektualni (organizacijski), ljudski, društveni i relacijski kapital te

iii.	moguće buduće događaje koji mogu utjecati na razvoj takvih kapitala.

Čimbenici održivosti koje treba uključiti u procjenu značajnosti

AR 16.

Pri procjeni značajnosti poduzeće uzima u obzir sljedeći popis čimbenika održivosti obuhvaćenih tematskim ESRS-om. Ako se na temelju procjene značajnosti koju je provelo poduzeće (vidjeti ESRS 2 IRO-1) određeni čimbenik održivosti na ovom popisu procijeni kao značajan, poduzeće izvještava u skladu s odgovarajućim zahtjevima za objavljivanje iz relevantnih tematskih ESRS-a. Primjena ovog popisa nije zamjena za postupak utvrđivanja značajnih čimbenika. Taj je popis alat kojim se potkrepljuje procjena značajnosti koju je provelo poduzeće. Pri utvrđivanju svojih značajnih čimbenika poduzeće i dalje mora uzimati u obzir vlastite posebne okolnosti. Poduzeće sastavlja i objave specifične za subjekt o značajnim učincima, rizicima i prilikama koji nisu obuhvaćeni ESRS-om, kako je opisano u točki 11. ovog standarda.

Tematski

ESRS

Čimbenici održivosti obuhvaćeni tematskim ESRS-om

Tema

Podtema

Podpodteme

ESRS E1

Klimatske promjene

—	Prilagodba klimatskim promjenama

—	Ublažavanje klimatskih promjena

—	Energetika

ESRS E2

Onečišćenje

—	Onečišćenje zraka

—	Onečišćenje vode

—	Onečišćenje tla

—	Onečišćenje živih organizama i prehrambenih resursa

—	Zabrinjavajuće tvari

—	Posebno zabrinjavajuće tvari

—	Mikroplastika

ESRS E3

Voda i morski resursi

—

Voda

—	Morski resursi

—	Potrošnja vode

—	Povlačenje vode

—	Ispuštanje vode

—	Ispuštanje vode u oceane

—	Vađenje i korištenje morskih resursa

ESRS E4

Bioraznolikost i ekosustavi

—	Izravni pokretači gubitka bioraznolikosti

—	Klimatske promjene

—	Prenamjena zemljišta, prenamjena slatke vode i prenamjena mora

—	Izravno iskorištavanje

—	Invazivne strane vrste

—	Onečišćenje

—

Ostalo

—	Učinci na stanje vrsta

Primjeri:

—	Veličina populacije vrsta

—	Globalni rizik od izumiranja vrsta

—	Učinci na opseg i stanje ekosustavâ

Primjeri:

—	Degradacija zemljišta

—	Dezertifikacija

—	Prekrivanje tla

—	Učinci usluga ekosustava i ovisnosti o tim uslugama

ESRS E5

Kružno gospodarstvo

—	Priljevi sredstava, uključujući iskorištavanje resursa

—	Odljevi resursa povezani s proizvodima i uslugama

—

Otpad

ESRS S1

Vlastita radna snaga

—	Radni uvjeti

—	Sigurna radna mjesta

—	Radno vrijeme

—	Odgovarajuće plaće

—	Socijalni dijalog

—	Sloboda udruživanja, postojanje radničkih vijeća i prava radnika na informiranje, savjetovanje i sudjelovanje

—	Kolektivno pregovaranje, uključujući broj radnika obuhvaćenih kolektivnim ugovorima

—	Ravnoteža između poslovnog i privatnog života

—	Zdravlje i sigurnost

—	Jednako postupanje i mogućnosti za sve

—	Rodna ravnopravnost i jednaka plaća za rad jednake vrijednosti

—	Osposobljavanje i razvoj vještina

—	Zapošljavanje i uključivanje osoba s invaliditetom

—	Mjere protiv nasilja i uznemiravanja na radnom mjestu

—	Raznolikost

—	Ostala prava koja proizlaze iz radnog odnosa

—	Dječji rad

—	Prisilni rad

—	Odgovarajući smještaj

—	Privatnost

ESRS S2

Radnici u lancu vrijednosti

—	Radni uvjeti

—	Sigurna radna mjesta

—	Radno vrijeme

—	Odgovarajuće plaće

—	Socijalni dijalog

—	Sloboda udruživanja, uključujući postojanje radničkih vijeća

—	Kolektivno pregovaranje

—	Ravnoteža između poslovnog i privatnog života

—	Zdravlje i sigurnost

—	Jednako postupanje i mogućnosti za sve

—	Rodna ravnopravnost i jednaka plaća za rad jednake vrijednosti

—	Osposobljavanje i razvoj vještina

—	Zapošljavanje i uključivanje osoba s invaliditetom

—	Mjere protiv nasilja i uznemiravanja na radnom mjestu

—	Raznolikost

—	Ostala prava koja proizlaze iz radnog odnosa

—	Dječji rad

—	Prisilni rad

—	Odgovarajući smještaj

—	Vodoopskrba i odvodnja

—	Privatnost

ESRS S3

Pogođene zajednice

—	Gospodarska, socijalna i kulturna prava zajednica

—	Odgovarajući smještaj

—	Odgovarajuća prehrana

—	Vodoopskrba i odvodnja

—	Učinci povezani sa zemljištem

—	Učinci povezani sa sigurnošću

—	Građanska i politička prava zajednica

—	Sloboda izražavanja

—	Sloboda okupljanja

—	Učinci na borce za ljudska prava

—	Prava autohtonih naroda

—	Dobrovoljan, prethodni i informiran pristanak

—	Samoodređenje

—	Kulturna prava

ESRS S4

Potrošači i krajnji korisnici

—	Učinci povezani s informacijama za potrošače i/ili krajnje korisnike

—	Privatnost

—	Sloboda izražavanja

—	Pristup (kvalitetnim) informacijama

—	Osobna sigurnost potrošača i/ili krajnjih korisnika

—	Zdravlje i sigurnost

—	Sigurnost osobe

—	Zaštita djece

—	Socijalna uključenost potrošača i/ili krajnjih korisnika

—	Nediskriminacija

—	Pristup proizvodima i uslugama

—	Odgovorne Marketinške prakse

ESRS G1

Poslovno ponašanje

—	Korporativna kultura

—	Zaštita zviždača

—	Dobrobit životinja

—	Politički angažman i lobiranje

—	Upravljanjem odnosima s dobavljačima, uključujući plaćanje

—	Korupcija i podmićivanje

—	Sprečavanje i otkrivanje, uključujući osposobljavanje

—

Incidenti

Procjena na temelju prosjeka sektora i zamjenskih vrijednosti

AR 17.

Ako ne može prikupiti informacije o višim i nižim razinama lanca vrijednosti u skladu s točkom 63. nakon što se u razumnoj mjeri potrudilo da to učini, poduzeće procjenjuje informacije koje treba dostaviti koristeći sve razumne i pouzdane informacije koje su mu dostupne na izvještajni datum bez nepotrebnih troškova ili napora. To uključuje, ali nije ograničeno na unutarnje i vanjske informacije, kao što su podaci iz neizravnih izvora, sektorski prosjeci, analize uzoraka, podaci o tržištima i istovrsnim projektima, druge zamjenske vrijednosti ili podaci koji se temelje na potrošnji.

Sadržaj i struktura izjave o održivosti

AR 18.

Kao primjer za točku 115. odjeljka 8.2. Sadržaj i struktura izjave o održivosti ovog standarda, poduzeće koje obuhvaća okolišna i socijalna pitanja u okviru iste politike može sadržavati unakrsna upućivanja. To znači da poduzeće može izvijestiti o politici u svojim objavama o okolišu i pozvati se na nju u odgovarajućim objavama o socijalnim pitanjima ili obrnuto. Dopušteno je konsolidirano prikazivanje politika po temama.

Dodatak B

Kvalitativna obilježja informacija

Ovaj je Dodatak sastavni dio ESRS-a 1 i jednako je važan kao i ostali dijelovi standarda. U ovom se dodatku definiraju kvalitativna obilježja koja moraju ispunjavati informacije prikazane u izjavi o održivosti sastavljenoj u skladu s ESRS-om.

Važnost

QC 1.

Informacije o održivosti važne su ako mogu utjecati na odluke korisnika u okviru pristupa dvostruke značajnosti (vidjeti poglavlje 3. ovog standarda).

QC 2.

Informacije mogu utjecati na odluku čak i ako neki korisnici odluče da ih neće iskoristiti ili su već informirani iz drugih izvora. Informacije o održivosti mogu utjecati na odluke korisnika ako imaju prognostičku ili potvrdnu vrijednost ili obje. Informacije imaju prognostičku vrijednost ako se mogu upotrijebiti kao ulazni podaci za postupke s pomoću kojih korisnici predviđaju buduće ishode. Da bi imale prognostičku vrijednost, informacije o održivosti ne moraju se smatrati predviđanjem ili prognozom, već ih korisnici trebaju upotrebljavati pri davanju vlastitih predviđanja.

QC 3.

Informacije imaju potvrdnu vrijednost ako pružaju povratne informacije o prethodnim evaluacijama (potvrde ili promjene).

QC 4.

Značajnost je aspekt važnosti specifičan za subjekt, koji se temelji na prirodi ili veličini, ili na jednom i drugom, stavaka na koje se odnose informacije, kako je procijenjeno u kontekstu izjava o održivosti poduzeća (vidjeti poglavlje 3. ovog standarda).

Vjerno prikazivanje

QC 5.

Da bi bile korisne, informacije ne smiju samo prikazivati važne pojave, već moraju vjerno prikazivati i bit pojava koje se njima žele prikazati. Vjerno prikazivanje zahtijeva da informacije budu i. potpune, ii. neutralne i iii. bez pogrešaka.

QC 6.

Potpuni prikaz učinka, rizika ili prilika uključuje sve značajne informacije koje su korisnicima potrebne kako bi razumjeli taj učinak, rizik ili pogodnost. To uključuje način na koji je poduzeće prilagodilo svoju strategiju, upravljanje rizicima i upravljanje kao odgovor na taj učinak, rizik ili pogodnost te pokazatelje utvrđene za postavljanje ciljnih vrijednosti i mjerenje rezultata.

QC 7.

U neutralnom prikazu nema pristranosti pri odabiru ili otkrivanju informacija. Informacija je neutralna ako nije pristrana, opterećena, naglašena, nenaglašena ili ako se njome nije na neki drugi način manipuliralo kako bi se povećala vjerojatnost da će korisnici tu informaciju primiti povoljno ili nepovoljno. Mora biti uravnotežena tako da obuhvaća povoljne/pozitivne i nepovoljne/negativne aspekte. Jednaka pozornost posvećuje se negativnim i pozitivnim učincima koji su značajni iz perspektive značajnosti učinaka te rizicima i prilikama koji su značajni iz perspektive financijske značajnosti. Kako bi prikaz bio neutralan, sve informacije o održivosti koje se odnose na težnje poduzeća, na primjer ciljne vrijednosti ili planovi, obuhvaćaju i težnje i čimbenike koji bi poduzeće mogli spriječiti da ih ostvari.

QC 8.

Neutralnost se podupire opreznošću koja se odnosi na oprez pri donošenju prosudbi u uvjetima nesigurnosti. Kako bi bile neutralne, informacije se ne smiju netirati niti kompenzirati. Opreznost znači da prilike nisu precijenjene i da rizici nisu podcijenjeni. Jednako tako, opreznost ne dopušta ni podcjenjivanje prilika ni precjenjivanje rizika. Poduzeće može prikazati neto informacije uz apsolutne vrijednosti, ako se tim prikazom ne prikrivaju važne informacije i ako uključuju jasno objašnjenje o učincima i razlozima netiranja.

QC 9.

Informacije mogu biti točne, a da nisu sasvim precizne u svakom pogledu. Točne informacije podrazumijevaju da je poduzeće provelo odgovarajuće postupke i unutarnje kontrole kako bi se izbjegle značajne pogreške ili značajno pogrešno prikazivanje. Kao takve, procjene se prikazuju s jasnim naglaskom na njihovim mogućim ograničenjima i povezanoj nesigurnosti (vidjeti odjeljak 7.2. ovog standarda). Količina potrebne i ostvarive preciznosti te čimbenici koji informacije čine točnima ovise o prirodi informacija i prirodi pitanja na koje se odnose. Na primjer, točnost zahtijeva sljedeće:

(a)	u činjeničnim informacijama nema značajnih pogrešaka;

(b)	opisi su precizni;

(c)	procjene, približne vrijednosti i prognoze jasno su navedene kao takve;

(d)	nije bilo značajnih pogrešaka pri odabiru i primjeni odgovarajućeg postupka za izradu procjene, približne vrijednosti ili predviđanja, a ulazni podaci za taj postupak relevantni su i utemeljeni;

(e)	tvrdnje su opravdane i temelje se na informacijama dostatne kvalitete i količine i

(f)	informacije o prosudbama o budućnosti vjerno odražavaju te prosudbe i informacije na kojima se temelje.

Usporedivost

QC 10.

Informacije o održivosti usporedive su ako se mogu usporediti s informacijama koje je poduzeće dostavilo u prethodnim razdobljima i ako se mogu usporediti s informacijama koje su dostavila druga poduzeća, osobito ona koja obavljaju slične djelatnosti ili posluju u istom sektoru. Referentna točka za usporedbu može biti ciljna vrijednost, polazna vrijednost, referentna vrijednost za industriju, usporedive informacije dobivene od drugih poduzeća ili od međunarodno priznate organizacije itd.

QC 11.

Dosljednost je povezana s usporedivošću, ali joj nije jednaka. Dosljednost se odnosi na to da poduzeće ili druga poduzeća od razdoblja do razdoblja primjenjuju iste pristupe ili metode na isti čimbenik održivosti. Dosljednost pomaže pri ostvarivanju cilja usporedivosti.

QC 12.

Usporedivost nije ujednačenost. Kako bi informacije, kao i sastavnice, bile usporedive, moraju slično izgledati, dok različite sastavnice moraju izgledati drukčije. Usporedivost informacija o održivosti ništa se više ne poboljšava time da se različite stvari čine sličnima, nego što se poboljšava time da se slične stvari čine različitima.

Provjerljivost

QC 13.

Provjerljivost korisnicima daje sigurnost da su informacije potpune, neutralne i točne. Informacije o održivosti provjerljive su ako se takve informacije ili ulazni podaci iz kojih su izvedene mogu potvrditi.

QC 14.

Provjerljivost znači da bi različiti upućeni i neovisni promatrači mogli postići konsenzus, iako ne nužno u potpunosti, da je određeni prikaz vjeran. Informacije o održivosti dostavljaju se na način kojim se poboljšava njihova provjerljivost, na primjer:

(a)	uključivanje informacija koje se mogu potkrijepiti usporedbom s drugim, korisnicima dostupnim informacijama o poslovanju poduzeća, drugim poduzećima ili vanjskom okruženju;

(b)	pružanje informacija o ulaznim podacima i metodama izračuna koje su korištene za izradu procjena ili približnih vrijednosti i

(c)	pružanje informacija koje su pregledala i potvrdila administrativna, upravljačka i nadzorna tijela ili njihovi odbori.

QC 15.

Neke informacije o održivosti imat će oblik objašnjenja ili informacija o budućim događajima. Te se objave mogu potkrijepiti vjerodostojnim prikazom činjenica, na primjer, strategija, planova i analiza rizika poduzeća. Kako bi se korisnicima pomoglo da odluče hoće li iskoristiti takve informacije, poduzeće opisuje temeljne pretpostavke i metode sastavljanja informacija te druge čimbenike kojima se dokazuje da odražavaju stvarne planove ili odluke poduzeća.

Razumljivost

QC 16.

Informacije o održivosti razumljive su ako su jasne i sažete. Razumljive informacije omogućuju svim u razumnoj mjeri upućenim korisnicima da lako razumiju informacije koje se priopćavaju.

QC 17.

Kako bi objave o održivosti bile sažete, potrebno je a) izbjegavati generičke, standardizirane informacije koje nisu specifične za poduzeće; b) izbjegavati nepotrebno udvostručavanje informacija, uključujući informacije koje se navode i u financijskim izvještajima; i (c) upotrebljavati jasan jezik i dobro strukturirane rečenice i odlomke. Sažete objave uključuju samo značajne informacije. Dodatne informacije prikazane u skladu s točkom 113. dostavljaju se na način kojim se izbjegava prikrivanje značajnih informacija.

QC 18.

Jasnoća bi se mogla poboljšati razlikovanjem informacija o kretanjima u izvještajnom razdoblju od „stalnih” informacija koje se uglavnom ne mijenjaju između dva razdoblja. To se može učiniti, na primjer, zasebnim opisivanjem značajki postupaka upravljanja i upravljanja rizicima poduzeća povezanih s održivošću koje su se promijenile od prethodnog izvještajnog razdoblja u odnosu na one koje se nisu promijenile.

QC 19.

Potpunost, jasnoća i usporedivost objava o održivosti ovise o tome prikazuju li se informacije kao usklađena cjelina. Kako bi objave o održivosti bile usklađene, prikazuju se tako da se objašnjavaju kontekst i odnosi između povezanih informacija. Usklađenost zahtijeva i da poduzeće dostavlja informacije tako da se korisnicima omogućuje da informacije o njegovim učincima, rizicima i prilikama koji proizlaze iz održivosti povežu s informacijama u financijskim izvještajima poduzeća.

QC 20.

Ako rizici i prilike koji proizlaze iz održivosti, o kojima se raspravlja u financijskim izvještajima, utječu na izvještavanje o održivosti, poduzeće u izjavu o održivosti uključuje informacije koje su korisnicima potrebne za procjenu tih posljedica i prikazuje odgovarajuće poveznice na financijske izvještaje (vidjeti poglavlje 9. ovog standarda). Razina informacija, podrobnost i tehničke značajke usklađuju se s potrebama i očekivanjima korisnika. Potrebno je izbjegavati kratice te utvrditi i objaviti mjerne jedinice.

Dodatak C

Popis zahtjeva za objavljivanje koji se postupno uvode

Ovaj je Dodatak sastavni dio ESRS-a 1 i jednako je važan kao i ostali dijelovi standarda.

ESRS	Zahtjev za objavljivanje	Puni naziv zahtjeva za objavljivanje	Postupno uvođenje ili datum stupanja na snagu (uključujući prvu godinu)
ESRS 2	SBM-1	Strategija, poslovni model i lanac vrijednosti	Poduzeće objavljuje informacije propisane u ESRS-u 2 SBM-1 točki 40. podtočki (b) (raščlamba ukupnih prihoda po značajnom sektoru ESRS-a) i točki 40. podtočki (c) (popis dodatnih značajnih sektora ESRS-a) počevši od datuma primjene utvrđenog u delegiranom aktu Komisije koji će se donijeti u skladu s člankom 29.b stavkom 1. trećim podstavkom točkom ii. Direktive 2013/34/EU.
ESRS 2	SBM-3	Značajni učinci, rizici i prilike te njihova interakcija sa strategijom i poslovnim modelom.	Poduzeće u prvoj godini sastavljanja svoje izjave o održivosti može izostaviti informacije propisane u ESRS-u 2 SBM-3 točki 48. podtočki (e) (očekivane financijske posljedice). Poduzeće može ispuniti zahtjeve iz ESRS-a 2 SBM-3 točke 48. podtočke (e) tako da prve tri godine u svojoj izjavi o održivosti objavi samo kvalitativne informacije ako iz praktičnih razloga ne može sastaviti kvantitativne informacije.
ESRS E1	E1-6	Bruto emisije stakleničkih plinova iz opsega 1, 2 i 3 te ukupne emisije stakleničkih plinova	Poduzeća ili grupe čiji prosječni broj zaposlenika tijekom financijske godine na datum bilance nije veći od 750 (na konsolidiranoj osnovi ako je primjenjivo) mogu u prvoj godini sastavljanja izjave o održivosti izostaviti podatke o ukupnim emisijama stakleničkih plinova iz opsega 3 i ukupnim emisijama stakleničkih plinova.
ESRS E1	E1-9	Očekivane financijske posljedice značajnih fizičkih i tranzicijskih rizika te potencijalnih prilika povezanih s klimom	Poduzeće u prvoj godini sastavljanja svoje izjave o održivosti može izostaviti informacije propisane u ESRS-u E1-9. Može ispuniti zahtjeve iz ESRS-a E1-9 tako da prve tri godine u svojoj izjavi o održivosti objavi samo kvalitativne informacije ako iz praktičnih razloga ne može sastaviti kvantitativne informacije.
ESRS E2	E2-6	Očekivane financijske posljedice učinaka, rizika i prilika povezanih s onečišćenjem	Poduzeće u prvoj godini sastavljanja svoje izjave o održivosti može izostaviti informacije propisane u ESRS-u E2-6. Osim informacija propisanih u točki 40. podtočki (b) o operativnim i kapitalnim rashodima koji su nastali u izvještajnom razdoblju u vezi s većim incidentima i naslagama, poduzeće može ispuniti zahtjeve ESRS-a E2-6 tako da prve tri godine u svojoj izjavi o održivosti objavi samo kvalitativne informacije.
ESRS E3	E3-5	Očekivane financijske posljedice učinaka, rizika i prilika povezanih s vodnim i morskim resursima	Poduzeće može izostaviti informacije propisane u ESRS-u E3-5 u prvoj godini sastavljanja svoje izjave o održivosti. Može ispuniti zahtjeve iz ESRS-a E3-5 tako da prve tri godine u svojoj izjavi o održivosti objavi samo kvalitativne informacije.
ESRS E4	Svi zahtjevi za objavljivanje	Svi zahtjevi za objavljivanje	Poduzeća ili grupe čiji prosječni broj zaposlenika tijekom financijske godine na datum bilance nije veći od 750 (na konsolidiranoj osnovi ako je primjenjivo) mogu u prve dvije godine sastavljanja izjave o održivosti izostaviti informacije iz zahtjeva za objavljivanje ESRS E4.
ESRS E4	E4-6	Očekivane financijske posljedice učinaka, rizika i prilika povezanih s vodnim i morskim resursima	Poduzeće u prvoj godini sastavljanja svoje izjave o održivosti može izostaviti informacije propisane u ESRS-u E4-6. Poduzeće može ispuniti zahtjeve iz ESRS-a E4-6 tako da prve tri godine u svojoj izjavi o održivosti objavi samo kvalitativne informacije.
ESRS E5	E5-6	Očekivane financijske posljedice učinaka, rizika i prilika povezanih s iskorištavanjem resursa i kružnim gospodarstvom	Poduzeće u prvoj godini sastavljanja svoje izjave o održivosti može izostaviti informacije propisane u ESRS-u E5-6. Poduzeće može ispuniti zahtjeve iz ESRS-a E5-6 tako da prve tri godine u svojoj izjavi o održivosti objavi samo kvalitativne informacije.
ESRS S1	Svi zahtjevi za objavljivanje	Svi zahtjevi za objavljivanje	Poduzeća ili grupe čiji prosječni broj zaposlenika tijekom financijske godine na datum bilance nije veći od 750 (na konsolidiranoj osnovi ako je primjenjivo) mogu u prvoj godini sastavljanja izjave o održivosti izostaviti informacije iz zahtjeva za objavljivanje ESRS S1.
ESRS S1	S1-7	Obilježja radnika poduzeća koji nisu u radnom odnosu	Poduzeće u prvoj godini sastavljanja svojih izjava o održivosti ne mora izvijestiti o svim podacima iz ovog zahtjeva za objavljivanje.
ESRS S1	S1-8	Opseg kolektivnog pregovaranja i socijalni dijalog	Poduzeće u prvoj godini sastavljanja svoje izjave o održivosti može izostaviti ovaj zahtjev za objavljivanje o vlastitim radnicima u zemljama izvan EGP-a.
ESRS S1	S1-11	Socijalna zaštita	Poduzeće u prvoj godini sastavljanja svoje izjave o održivosti može izostaviti informacije propisane u ESRS-u S1-11.
ESRS S1	S1-12	Postotak zaposlenika s invaliditetom	Poduzeće u prvoj godini sastavljanja svoje izjave o održivosti može izostaviti informacije propisane u ESRS-u S1-12.
ESRS S1	S1-13	Osposobljavanje i razvoj vještina	Poduzeće u prvoj godini sastavljanja svoje izjave o održivosti može izostaviti informacije propisane u ESRS-u S1-13.
ESRS S1	S1-14	Zdravlje i sigurnost	U prvoj godini sastavljanja izjave o održivosti poduzeće može izostaviti podatke o slučajevima oboljenja povezanih s radom i o broju izgubljenih dana zbog ozljeda, nezgoda, smrtnih slučajeva i bolesti.
ESRS S1	S1-14	Zdravlje i sigurnost	U prvoj godini sastavljanja svoje izjave o održivosti poduzeće može izostaviti informacije o radnicima koji nisu u radnom odnosu.
ESRS S1	S1-15	Ravnoteža između poslovnog i privatnog života	Poduzeće u prvoj godini sastavljanja svoje izjave o održivosti može izostaviti informacije propisane u ESRS-u S1-15.
ESRS S2	Svi zahtjevi za objavljivanje	Svi zahtjevi za objavljivanje	Poduzeća ili grupe čiji prosječni broj zaposlenika tijekom financijske godine na datum bilance nije veći od 750 (na konsolidiranoj osnovi ako je primjenjivo) mogu u prve dvije godine sastavljanja izjave o održivosti izostaviti informacije iz zahtjeva za objavljivanje ESRS S2.
ESRS S3	Svi zahtjevi za objavljivanje	Svi zahtjevi za objavljivanje	Poduzeća ili grupe čiji prosječni broj zaposlenika tijekom financijske godine na datum bilance nije veći od 750 (na konsolidiranoj osnovi ako je primjenjivo) mogu u prve dvije godine sastavljanja izjave o održivosti izostaviti informacije iz zahtjeva za objavljivanje ESRS S3.
ESRS S4	Svi zahtjevi za objavljivanje	Svi zahtjevi za objavljivanje	Poduzeća ili grupe čiji prosječni broj zaposlenika tijekom financijske godine na datum bilance nije veći od 750 (na konsolidiranoj osnovi ako je primjenjivo) mogu u prve dvije godine sastavljanja izjave o održivosti izostaviti informacije iz zahtjeva za objavljivanje ESRS S4.

Dodatak D

Struktura izjave o održivosti u skladu s ESRS-om

Ovaj je dodatak sastavni dio ESRS-a 1 i jednako je važan kao i drugi dijelovi standarda kad je riječ o izvještavanju u četiri dijela kako je navedeno u točki 115.

Dio izvješća poslovodstva

Kodifikacija ESRS-a

Naslov

1.	Opće informacije

ESRS 2

Opće objave, uključujući informacije dostavljene u skladu sa zahtjevima za primjenu tematskog ESRS-a navedene u Dodatku C ESRS-u 2.

2.	Informacije o okolišu

Nije primjenjivo

Objavljivanja u skladu s člankom 8. Uredbe (EU) 2020/852 (Uredba o taksonomiji)

ESRS E1

Klimatske promjene

ESRS E2

Onečišćenje

ESRS E3

Vodni i morski resursi

ESRS E4

Bioraznolikost i ekosustavi

ESRS E5

Korištenje resursa i kružno gospodarstvo

3.	Informacije o socijalnim pitanjima

ESRS S1

Vlastita radna snaga

ESRS S2

Radnici u lancu vrijednosti

ESRS S3

Pogođene zajednice

ESRS S4

Potrošači i krajnji korisnici

4.	Informacije o upravljanju

ESRS G1

Poslovno ponašanje

Dodatak E

Dijagram toka za utvrđivanje objava u skladu s ESRS-ima

Procjena značajnosti početna je točka za izvještavanje o održivosti u skladu s ESRS-ima. Ovaj dodatak neobvezujući je prikaz procjene učinka i financijske značajnosti navedene u poglavlju 3. IRO-1 u odjeljku 4.1. ESRS-a 2 obuhvaća opće zahtjeve za objavljivanje o postupku poduzeća za utvrđivanje učinaka, rizika i prilika te procjenu njihove značajnosti. SBM-3 ESRS-a 2 predviđa opće zahtjeve za objavljivanje značajnog učinka, rizika i prilika koje proizlaze iz procjene značajnosti poduzeća. Poduzeće može izostaviti sve zahtjeve za objavljivanje u tematskom standardu ako ocijeni da predmetna tema nije značajna. U tom slučaju može objaviti kratko objašnjenje zaključaka procjene značajnosti za tu temu, ali je za ESRS E1 o klimatskim promjenama dužno objaviti detaljno objašnjenje (IRO-2 ESRS 2). ESRS-om se utvrđuju zahtjevi za objavljivanje, a ne zahtjevi za ponašanje. Zahtjevi za objavljivanje koji se odnose na akcijske planove, ciljeve, politike, analizu scenarija i tranzicijske planove proporcionalni su jer ovise o tome da ih poduzeće ima, što može ovisiti o veličini, kapacitetu, resursima i vještinama poduzeća. Napomena: Dijagram toka u nastavku ne odnosi se na situaciju u kojoj poduzeće čimbenik održivosti ocijeni značajnim, a nije obuhvaćen tematskim standardom i u tom slučaju sastavlja dodatne objave specifične za subjekt (ESRS 1 (točka 30. podtočka (b)).

Dodatak F

Primjer strukture izjave o održivosti u skladu s ESRS-om

Ovaj je Dodatak dopuna ESRS-a 1. Sadržava neobvezujuće primjere strukture izjave o održivosti iz odjeljka 8.2. ovog standarda. U ovom je primjeru poduzeće zaključilo da bioraznolikost i ekosustavi, onečišćenje i pogođene zajednice nisu značajni.