ISSN 1977-0847

Službeni list

Europske unije

L 228

European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

Godište 66.
15 rujna 2023.


Sadržaj

 

II.   Nezakonodavni akti

Stranica

 

 

UREDBE

 

*

Delegirana uredba Komisije (EU) 2023/1768 оd 14. srpnja 2023. o utvrđivanju detaljnih pravila za certificiranje i izdavanje izjave o sukladnosti sustava pružanja usluga upravljanja zračnim prometom / pružanja usluga u zračnoj plovidbi i sastavnih dijelova pružanja usluga upravljanja zračnim prometom / pružanja usluga u zračnoj plovidbi

1

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/1769 оd 12. rujna 2023. o utvrđivanju tehničkih zahtjeva i administrativnih postupaka za odobravanje organizacija uključenih u projektiranje ili proizvodnju sustava i sastavnih dijelova za upravljanje zračnim prometom / pružanje usluga u zračnoj plovidbi te o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2023/203

19

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/1770 оd 12. rujna 2023. o utvrđivanju odredaba o opremi zrakoplova potrebnoj za korištenje zračnog prostora jedinstvenog europskog neba i operativnih pravila povezanih s korištenjem zračnog prostora jedinstvenog europskog neba te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 29/2009 i provedbenih uredbi (EU) br. 1206/2011, (EU) br. 1207/2011 i (EU) br. 1079/2012

39

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/1771 оd 12. rujna 2023. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2017/373 u pogledu sustava i sastavnih dijelova za upravljanje zračnim prometom i pružanje usluga u zračnoj plovidbi te o stavljanju izvan snage uredbi (EZ) br. 1032/2006, (EZ) br. 633/2007 i (EZ) br. 262/2009

49

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/1772 оd 12. rujna 2023. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 923/2012 u pogledu operativnih pravila u vezi s upotrebom sustava i sastavnih dijelova za upravljanje zračnim prometom i usluge u zračnoj plovidbi u zračnom prostoru jedinstvenog europskog neba te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1033/2006

73

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/1773 оd 17. kolovoza 2023. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) 2023/956 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu obveza izvješćivanja za potrebe mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama tijekom prijelaznog razdoblja ( 1 )

94

 

*

Uredba Komisije (EU) 2023/1774 оd 14. rujna 2023. o ispravku određenih jezičnih verzija Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o prehrambenim aditivima ( 1 )

196

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/1775 оd 14. rujna 2023. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2018/330 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih bešavnih cijevi od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća

197

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/1776 оd 14. rujna 2023. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz melamina podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća

199

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/1777 оd 14. rujna 2023. o uvođenju naknadnog nadzora Unije nad uvozom etanola iz obnovljivih izvora za gorivo

247

 

 

ODLUKE

 

*

Provedbena odluka Komisije (EU) 2023/1778 оd 12. rujna 2023. o određenim privremenim hitnim mjerama povezanima s afričkom svinjskom kugom u Švedskoj (priopćeno pod brojem dokumenta C(2023) 6246)  ( 1 )

251

 


 

(1)   Tekst značajan za EGP.

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.


II. Nezakonodavni akti

UREDBE

15.9.2023   

HR

Službeni list Europske unije

L 228/1


DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2023/1768

оd 14. srpnja 2023.

o utvrđivanju detaljnih pravila za certificiranje i izdavanje izjave o sukladnosti sustava pružanja usluga upravljanja zračnim prometom / pružanja usluga u zračnoj plovidbi i sastavnih dijelova pružanja usluga upravljanja zračnim prometom / pružanja usluga u zračnoj plovidbi

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2018/1139 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2018. o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva i osnivanju Agencije Europske unije za sigurnost zračnog prometa i izmjeni uredbi (EZ) br. 2111/2005, (EZ) br. 1008/2008, (EU) br. 996/2010, (EU) br. 376/2014 i direktiva 2014/30/EU i 2014/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage uredbi (EZ) br. 552/2004 i (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3922/91 (1), a posebno njezin članak 47. stavak 1. i članak 62. stavak 13.,

budući da:

(1)

Uredbom (EU) 2018/1139 utvrđuju se zajednički bitni zahtjevi kako bi se osigurala visoka ujednačena razina sigurnosti civilnog zrakoplovstva u Uniji i kako bi se osiguralo da cjelovitost i performanse sustava i sastavnih dijelova povezane sa sigurnošću odgovaraju njihovoj namjeni. Interoperabilnost sustava za pružanje usluga upravljanja zračnim prometom/usluga u zračnoj plovidbi (ATM/ANS) i sastavnih dijelova za pružanje usluga ATM-a/ANS-a trebala bi osigurati neometan rad Europske mreže za upravljanje zračnim prometom (EATMN).

(2)

Potrebno je utvrditi detaljne specifikacije kako bi se osigurala usklađenost s bitnim zahtjevima. Te detaljne specifikacije trebale bi se, kad god je to moguće, temeljiti na priznatim industrijskim normama organizacija za razvoj normi koje su rezultat najnovijih dostignuća i najbolje prakse projektiranja. Projektiranje i proizvodnju sustava ATM-a/ANS-a i sastavnih dijelova ATM-a/ANS-a trebalo bi provoditi uzimajući u obzir zahtjeve u vezi s izdavanjem certifikata i izjava o sukladnosti projekta te u skladu s detaljnim specifikacijama koje izdaje Agencija Europske unije za sigurnost zračnog prometa („Agencija”).

(3)

Primjereno je utvrditi različite metode za ocjenjivanje usklađenosti sa zahtjevima utvrđenima u Prilogu ovoj Uredbi i detaljnim specifikacijama sustava ATM-a/ANS-a i sastavnih dijelova ATM-a/ANS-a. Trebalo bi primjenjivati strože metode za izdavanje potvrda kad je riječ o sigurnom radu zrakoplova i opremi neophodnoj za interoperabilnost i sigurnost EATMN-a.

(4)

Iz perspektive sigurnosnih rizika povezanih s navigacijom zrakoplova, u okviru ATM-a/ANS-a najvažnije su usluge kontrole zračnog prometa (ATC) i to posebno zbog izdavanja uputa važnih za održavanje razmaka između zrakoplova i izbjegavanje sudara. Pružatelji usluga kontrole zračnog prometa (ATC) imaju najpotpuniji pregled sigurnosti zračnog prostora. Stoga bi najbitnija oprema za pružanje usluga ATM-a/ANS-a, odnosno oprema za potporu pružanju usluga ATC-a, trebala podlijegati strožim metodama izdavanja potvrda, odnosno certifikaciji.

(5)

S pomoću opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a koja podržava komunikaciju zrak-zemlja daju se izravne upute zrakoplovima te bi ona također trebala podlijegati certifikaciji.

(6)

U okviru operativnih usluga u zračnom prometu (ATS) izravno se koriste usluge komunikacije, nadzora i navigacije kako bi se osigurala sigurna zrakoplovna plovidba, ali one ne pružaju potpun pregled nad prometom ni aktivnu kontrolu nad održavanjem razmaka između zrakoplova. Njihova je uloga stoga manje bitna. Sustavi ATM-a/ANS-a i sastavni dijelovi ATM-a/ANS-a kojima se podupire pružanje usluga ATS-a trebali bi podlijegati blažoj metodi izdavanja potvrda, odnosno davanju izjave o sukladnosti projekta.

(7)

Naposljetku, drugi manje bitni sustavi i oprema za pružanje usluga ATM-a/ANS-a za potporu meteorološkim uslugama, uslugama pružanja informacija u zračnom prometu, uslugama upravljanja zračnim prostorom i uslugama upravljanja protokom zračnog prometa trebali bi podlijegati najblažoj metodi izdavanja potvrda, odnosno izdavanju isprave o sukladnosti.

(8)

Osim što služe za kontrolu sigurnosnih rizika usluga i funkcija koje podržavaju, ključna uloga sustava ATM-a/ANS-a i sustavnih dijelova ATM-a/ANS-a može se utvrditi i na temelju drugih kriterija.

(9)

Stoga je potrebno utvrditi tri različite razine zahtjeva i detaljnih specifikacija: i. certifikat koji izdaje Agencija – najstroža razina; ii. izjava koju izdaje odobrena organizacija uključena u projektiranje ili proizvodnju opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a – srednja razina; i iii. isprava o sukladnosti koju izdaje pružatelj usluga ATM-a/ANS-a koji integrira opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a u svoj funkcionalni sustav, kako je definirano u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2017/373 (2), ili, na zahtjev pružatelja usluga ATM-a/ANS-a, odobrena organizacija uključena u projektiranje ili proizvodnju opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a.

(10)

U skladu s člankom 29. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) 2021/696 Europskog parlamenta i Vijeća (3) Agenciji Europske unije za svemirski program (EUSPA) povjereno je upravljanje Europskim geostacionarnim navigacijskim sustavom (EGNOS), koje, među ostalim, uključuje njegovu uporabu u pružanju potpore u pogledu certifikacije i normizacije.

(11)

U skladu s Uredbom (EU) 2021/696 i Agencija Europske unije za svemirski program (EUSPA) i Europska svemirska agencija (ESA) odgovorne su za projektiranje sustava EGNOS i njegove opreme. Agencija bi trebala nadgledati izjave o sukladnosti projekta za opremu EGNOS-a na temelju posebnih dogovora s EUSPA-om. Ti dogovori trebali bi se odnositi na tehničke, administrativne i financijske aspekte, kao što su obveza savjetovanja s EUSPA-om u pogledu izrade detaljnih specifikacija, nadzor izjava o sukladnosti projekta sustava EGNOS koje vrši EASA i razmjena podataka između obiju agencija u vezi s usklađenošću s relevantnim standardima i preporučenim praksama Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva (ICAO). Tim se dogovorima treba osigurati jednaka razinu sigurnosti i interoperabilnosti kao i zahtjevima iz ove Uredbe.

(12)

Na određenim udaljenim područjima izvan europske regije ICAO-a, kako je definirano u svesku I. Europskog plana zračne plovidbe ICAO-a (Dok. 7754), s malim obujmom prometa i čiji zračni prostor graniči samo sa zračnim prostorom pod nadležnošću pružatelja usluga ATM-a/ANS-a iz trećih zemalja, primjena metoda certifikacije i izdavanja izjava o sukladnosti opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a može biti problematična ili čak neizvediva zbog posebnih zahtjeva u pogledu sigurnosti i interoperabilnosti. U takvim slučajevima, kad je riječ o opremi za pružanje ATM-a/ANS-a koju koriste pružatelji usluga ATM-a/ANS-a u udaljenim područjima izvan europske regije ICAO-a, smatra se primjerenim predvidjeti odstupanja od zahtjeva za certificiranje ili izdavanje izjave koji se primjenjuju na takvu opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a. Umjesto toga, kako bi se osiguralo sigurno i interoperabilno pružanje ATM-a/ANS-a, pružatelj ATM-a/ANS-a u toj regiji mora osigurati da su primjenjive specifikacije ispunjene izdavanjem isprave o sukladnosti.

(13)

Potrebno je osigurati neometan prijelaz na novi regulatorni okvir uspostavljen ovom Uredbom i održavanje visoke i ujednačene razine sigurnosti civilnog zrakoplovstva u Uniji. Stoga je sektoru za projektiranje i proizvodnju sustava ATM-a/ANS-a i sastavnih dijelova ATM-a/ANS-a, Agenciji i državama članicama potrebno osigurati dovoljno vremena za prilagodbu na taj novi okvir. Primjereno je da se tijekom prijelaznog razdoblja certifikati i izjave izdani u skladu s prethodnim okvirom za opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a koja je u upotrebi smatraju jednakovrijednima onima izdanima u skladu s novim okvirom, osim ako Agencija navede da se takvom opremom ne osigurava razina sigurnosti i interoperabilnosti koja se zahtijeva Uredbom (EU) 2018/1139.

(14)

Za svaki novi sustav ATM-a/ANS-a i sastavni dio ATM-a/ANS-a pušten u rad tijekom prijelaznog razdoblja, pružatelj usluga ATM-a/ANS-a koji integrira taj sustav ili sastavni dio u svoj funkcionalni sustav ili, na zahtjev, organizacija koja ih projektira i proizvodi, treba izdati ispravu o sukladnosti i dostaviti je nadležnom tijelu predmetnog pružatelja usluga ATM-a/ANS-a, u smislu članka 4. stavka 1. Provedbene uredbe (EU) 2017/373.

(15)

Nakon prijelaznog razdoblja odgovornost za certificiranje i primanje izjava o određenoj opremi za pružanje usluga ATM-a/ANS-a trebala bi pripasti isključivo Agenciji pa je primjereno da Agencija ocjenjuje informacije o sukladnosti dostavljene nacionalnim tijelima u skladu s prethodnim okvirom prije nego što to bude u njezinoj nadležnosti. Nacionalna tijela stoga bi te informacije trebala staviti na raspolaganje Agenciji. Nakon što Agencija provede evaluaciju trebalo bi smatrati da je za opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a izdan certifikat ili izjava o sukladnosti. Rezultati evaluacije objavljuju se u skladu s odlukom izvršnog direktora Agencije.

(16)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi temelje se na Mišljenju br. 01/2023 Agencije Europske unije za sigurnost zračnog prometa u skladu s člankom 75. stavkom 2. točkama (b) i (c) i člankom 76. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1139,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet i područje primjene

Ovom se Uredbom utvrđuju zajednički tehnički zahtjevi i administrativni postupci za certificiranje i izdavanje izjave o sukladnosti projekta sustava ATM-a/ANS-a i sastavnih dijelova ATM-a/ANS-a. Ovom se Uredbom utvrđuju pravila o:

(a)

određivanju sustava ATM-a/ANS-a i sastavnih dijelova ATM-a/ANS-a koji podliježu izdavanju certifikata, izjave ili isprave o sukladnosti;

(b)

izdavanju certifikata za sustave ATM-a/ANS-a i sastavne dijelove ATM-a/ANS-a;

(c)

izdavanju izjava o sukladnosti projekta sustava ATM-a/ANS-a i sastavnih dijelova ATM-a/ANS-a od strane organizacija uključenih u projektiranje ili proizvodnju sustava ATM-a/ANS-a i sastavnih dijelova ATM-a/ANS-a kojima su u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2023/1769 (4) odobrene ovlasti za izdavanje takvih izjava o sukladnosti;

(d)

izdavanju isprava o sukladnosti sustava AMS-a/ANS-a i sastavnih dijelova ATM-a/ANS-a od strane pružatelja usluga ATM-a/ANS-a certificiranih u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2017/373 ili organizacija uključenih u njihovo projektiranje ili proizvodnju odobrenih u skladu s Provedbenom uredbom (EU) 2023/1769;

(e)

izdavanju naloga o opremi za pružanje usluga ATM-a/ANS-a od strane Agencije.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

„oprema za pružanje usluga ATM-a/ANS-a” znači sastavni dijelovi ATM-a/ANS-a kako su definirani u članku 3. stavku 6. Uredbe (EU) 2018/1139 i sustavi ATM-a/ANS-a kako su definirani u članku 3. stavku 7. te uredbe, osim sastavnih dijelova u zrakoplovu koji podliježu propisima Uredbe Komisije (EU) br. 748/2012 (5);

2.

„nalog o opremi za pružanje usluga ATM-a/ANS-a” znači dokument koji izdaje Agencija i kojim se propisuju mjere koje pružatelji usluga ATM-a/ANS-a trebaju provoditi kad je riječ o opremi za pružanje usluga ATM-a/ANS-a kako bi se otklonila utvrđena nesigurnost i/ili nepouzdanost i ponovno uspostavila učinkovitost i interoperabilnost te opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a ako postoji dokaz da bi sigurnost, zaštitna funkcija, performanse ili interoperabilnost te opreme inače mogli biti ugroženi;

3.

„Europska mreža za upravljanje zračnim prometom (EATMN)” znači skup sustava navedenih u točki 3.1. Priloga VIII. Uredbi (EU) 2018/1139 koji omogućuju pružanje usluga zračne plovidbe u Uniji, uključujući sučelja na granicama s trećim zemljama;

4.

„funkcionalni sustav” znači kombinacija postupaka, ljudskih resursa i opreme, uključujući hardver i softver, organiziranih tako da obavljaju funkciju u okviru usluga ATM-a/ANS-a i drugih mrežnih funkcija ATM-a.

Članak 3.

Nadležno tijelo

1.   Agencija je nadležno tijelo odgovorno za izdavanje certifikata za opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a u skladu s člankom 4., za prihvaćanje izjava o sukladnosti projekta za opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a izdanih u skladu s člankom 5. te za kontrolu certifikata i izjava. U tu svrhu Agencija ispunjava zahtjeve utvrđene u Prilogu I.

2.   Nadležno tijelo odgovorno za kontrolu isprave o sukladnosti koju izdaje pružatelj usluga ATM-a/ANS-a u skladu s člankom 6. isto je nadležno tijelo kao i tijelo odgovorno za certifikaciju i nadzor tog pružatelja usluga ATM-a/ANS-a.

Članak 4.

Certificiranje opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a

1.   Za sljedeću opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a izdaje se certifikat kako je utvrđeno u Prilogu II.:

(a)

oprema za potporu komunikaciji između kontrolora zračnog prometa i pilota;

(b)

oprema za potporu uslugama kontrole zračnog prometa (ATC) pri održavanju razmaka između zrakoplova ili sprečavanju sudara.

2.   Certifikat iz stavka 1. izdaje Agencija.

3.   Certifikat iz stavka 1. izdaje se na neograničeno vrijeme. Certifikat vrijedi neograničeno, osim:

(a)

ako nositelj certifikata više ne ispunjava zahtjeve ove Uredbe; ili

(b)

ako za opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a ne postoji valjano odobrenje organizacije koje je izdala Agencija u skladu s Provedbenom uredbom (EU) 2023/1769; ili

(c)

ako oprema za pružanje usluga ATM-a/ANS-a više nije u skladu s osnovom za certificiranje propisanom točkom ATM/ANS.EQMT.CERT.025 Priloga II.; ili

(d)

ako je nositelj vratio certifikat ili ga je Agencija ukinula.

Nakon što je certifikat vraćen ili ukinut bez odgode se vraća Agenciji ako je izdan u papirnatom obliku.

4.   Odstupajući od stavka 1., za opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a koja se upotrebljava isključivo u ograničenom dijelu zračnog prostora izvan europske regije ICAO-a s malim obujmom prometa i ako taj dio zračnog prostora graniči samo sa zračnim prostorom pod nadležnošću treće zemlje ne zahtijeva se izdavanje certifikata. U tom se slučaju za opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a izdaje isprava o sukladnosti u skladu s člankom 6.

Članak 5.

Izjava o sukladnosti projekta za opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a

1.   Izjava o sukladnosti projekta izdaje se za sljedeću opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a s pomoću koje se generiraju, primaju ili prenose podaci i/ili signali u svemiru radi osiguravanja sigurne i interoperabilne zračne plovidbe, kako je utvrđeno u Prilogu III.:

(a)

opremu za potporu komunikaciji zemlja-zemlja;

(b)

opremu za potporu navigaciji ili nadzoru.

2.   Izjave o sukladnosti projekta izdaju organizacije uključene u projektiranje ili proizvodnju opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a koje su odobrene u skladu s Provedbenom uredbom (EU) 2023/1769.

3.   Izjave o sukladnosti projekta za opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a izdaju se na neograničeno vrijeme. Izjave su valjane osim ako se izbrišu iz registra u skladu s točkom DPO.AR.C.015 podtočkom (g) podpodtočkom 6. Priloga I. Provedbenoj uredbi (EU) 2023/1769 zbog jednog od sljedećeg:

(a)

oprema za pružanje usluga ATM-a/ANS-a više nije u skladu s detaljnim specifikacijama na temelju kojih je izdana izjava;

(b)

izdavatelj izjave više ne ispunjava primjenjive zahtjeve iz Provedbene uredbe (EU) 2023/1769 ili je odobrenje vratio ili mu je ono privremeno oduzeto ili ukinuto;

(c)

pokazalo se da tijekom uporabe opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a dolazi do neprihvatljivog rizika ili da ona ne funkcionira na prihvatljiv način;

(d)

organizacija je povukla izjavu o sukladnosti projekta.

4.   Odstupajući od stavka 1., za opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a koja se upotrebljava isključivo u ograničenom dijelu zračnog prostora izvan europske regije ICAO-a s malim obujmom prometa i ako taj dio zračnog prostora graniči samo sa zračnim prostorom pod nadležnošću treće zemlje ne zahtijeva se izdavanje izjave o sukladnosti projekta. U tom se slučaju za opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a izdaje isprava o sukladnosti u skladu s člankom 6.

5.   Kad je riječ o opremi ATM-a/ANS-a sustava Europskog geostacionarnog navigacijskog sustava (EGNOS), izjavu o sukladnosti projekta, kako je utvrđena u Prilogu III. ovoj Uredbi, izdaje Agencija Europske unije za svemirski program (EUSPA) osnovana Uredbom (EU) 2021/696, koja se smatra organizacijom uključenom u projektiranje ili proizvodnju opreme EGNOS-a.

6.   Točke ATM/ANS.EQMT.DEC.005 i ATM/ANS.EQMT.DEC.045 Priloga III. ne primjenjuju se na EUSPA-u. EUSPA Agenciji osigurava pristup dokazima različitih subjekata uključenih u projektiranje i proizvodnju opreme ATM-a/ANS-a sustava EGNOS kako bi se utvrdila kontinuirana usklađenost s primjenjivim tehničkim specifikacijama na temelju kojih je za opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a u skladu s Prilogom III. izdana izjava o sukladnosti.

Članak 6.

Isprava o sukladnosti

1.   Za sljedeću opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a izdaju se isprave o sukladnosti:

(a)

oprema koja ne podliježe certifikaciji u skladu s člankom 4. ni izdavanju izjave o sukladnosti u skladu s člankom 5., i

(b)

s pomoću koje se podupiru usluge zračnog prometa, komunikacijske, navigacijske ili nadzorne usluge, upravljanje zračnim prostorom, upravljanje protokom zračnog prometa, usluge zrakoplovnog informiranja ili meteorološke usluge.

Ispravom o sukladnosti potvrđuje se da je oprema za pružanje usluga ATM-a/ANS-a u skladu s detaljnim specifikacijama koje je izdala Agencija na temelju članka 76. stavka 3. Uredbe (EU) 2018/1139.

2.   Ispravu o sukladnosti opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a izdaje pružatelj usluga ATM-a/ANS-a koji integrira takvu opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a u svoj funkcionalni sustav ili, na zahtjev pružatelja ATM-a/ANS-a, organizacija uključena u projektiranje ili proizvodnju takve opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a, odobrena u skladu s Provedbenom uredbom (EU) 2023/1769.

3.   Isprava o sukladnosti opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a izdaje se na neograničeno vrijeme. Isprava o sukladnosti valjana je osim:

(a)

ako oprema za pružanje usluga ATM-a/ANS-a više nije u skladu s bitnim zahtjevima iz Priloga VIII. i, ako je primjenjivo, Priloga VII. Uredbi (EU) 2018/1139;

(b)

ako pružatelj usluga ATM-a/ANS-a više ne ispunjava primjenjive zahtjeve iz Provedbene uredbe (EU) 2017/373 ili je vratio certifikat izdan u skladu s člankom 6. Provedbene uredbe (EU) 2017/373 ili je certifikat privremeno oduzet ili ukinut;

(c)

ako je pružatelj usluga ATM-a/ANS-a povukao ispravu o sukladnosti ili su poduzete prisilne mjere u skladu s točkom ATM/ANS.AR.C.050 podtočkom (e) Priloga II. Provedbenoj uredbi (EU) 2017/373.

Članak 7.

Prijelazne odredbe

1.   Sljedeće prijelazne odredbe primjenjuju se na opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a za koju su izdane EZ izjave u skladu s člankom 5. ili 6. Uredbe (EZ) br. 552/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (6) i koja je puštena u rad prije datuma stupanja na snagu ove Uredbe:

(a)

smatra se da je za opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a koja pripada kategoriji opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a za koju se zahtijeva certificiranje u skladu s člankom 4. izdan certifikat u skladu s člankom 4., osim ako Agencija nakon evaluacije iz stavka 2. utvrdi da takva oprema za pružanje usluga ATM-a/ANS-a ne osigurava razinu sigurnosti, zaštite, učinkovitosti i interoperabilnosti istovjetnu onoj koja se zahtijeva Uredbom (EU) 2018/1139 i ovom Uredbom;

(b)

smatra se da je za opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a koja pripada kategoriji opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a za koju se zahtijeva izdavanje izjave o sukladnosti projekta u skladu s člankom 5. izdana izjava o sukladnosti projekta u skladu s člankom 5., osim ako Agencija nakon evaluacije iz stavka 2. utvrdi da takva oprema za pružanje usluga ATM-a/ANS-a ne osigurava razinu sigurnosti, zaštite, učinkovitosti i interoperabilnosti istovjetnu onoj koja se zahtijeva Uredbom (EU) 2018/1139 i ovom Uredbom;

(c)

kad je riječ o opremi za pružanje usluga ATM-a/ANS-a koja podliježe izdavanju isprave o sukladnosti na temelju članka 6., EZ izjave o provjeri sustava koje su izdane ili priznate u skladu s člankom 6. Uredbe (EZ) br. 552/2004 i dalje neograničeno vrijede te se smatra da je za tu opremu izdana isprava o sukladnosti u skladu s člankom 6.

2.   Agencija je dužna provesti evaluaciju opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a iz stavka 1. točaka (a) i (b) u roku od pet godina od datuma stupanja na snagu ove Uredbe i objaviti rezultate te evaluacije. Nadležna tijela za certificiranje i nadzor pružatelja usluga ATM-a/ANS-a iz članka 4. stavka 1. Provedbene uredbe (EU) 2017/373 Agenciji dostavljaju relevantne informacije radi olakšavanja te evaluacije. Cilj je evaluacije utvrditi osigurava li relevantna oprema za pružanje usluga ATM-a/ANS-a razinu sigurnosti, zaštite, učinkovitosti i interoperabilnosti jednakovrijednu onoj koja se zahtijeva Uredbom (EU) 2018/1139 i ovom Uredbom. Rezultati evaluacije se objavljuju, a sve mjere za promjenu opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a utvrđene evaluacijom primjenjuju se nakon isteka pet godina od datuma stupanja na snagu ove Uredbe, bez obzira na datum provedbe evaluacije, osim ako se evaluacijom otkrije nedostatak koji bi mogao štetno utjecati na sigurnost. Ako se otkrije nedostatak koji bi mogao štetno utjecati na sigurnost, odmah se primjenjuje svaka mjera za promjenu opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a utvrđena u toj evaluaciji. Po isteku pet godina od datuma stupanja na snagu ove Uredbe smatra se da oprema za pružanje usluga ATM-a/ANS-a iz stavka 1. točaka (a) i (b) ispunjava zahtjeve iz ove Uredbe.

3.   Oprema za pružanje usluga ATM-a/ANS-a koja podliježe certifikaciji u skladu s člankom 4. ili izdavanju izjave u skladu s člankom 5. može se na temelju isprave o sukladnosti izdane u skladu s člankom 6. staviti u uporabu od datuma stupanja na snagu ove Uredbe sve do 12. rujna 2028. Od 13. rujna 2028. na takvu opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a primjenjuju se sljedeće odredbe:

(a)

smatra se da je za opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a, koja pripada kategoriji opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a za koju se zahtijeva certificiranje u skladu s člankom 4. i za koju je pružatelj usluga ATM-a/ANS-a izdao ispravu o sukladnosti, izdan certifikat u skladu s člankom 4., osim ako Agencija nakon evaluacije iz stavka 4. utvrdi da takva oprema za pružanje usluga ATM-a/ANS-a ne osigurava razinu sigurnosti, zaštite, učinkovitosti i interoperabilnosti istovjetnu onoj koja se zahtijeva Uredbom (EU) 2018/1139 i ovom Uredbom;

(b)

smatra se da je za opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a, koja pripada kategoriji opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a za koju se zahtijeva izdavanje izjave o sukladnosti projekta u skladu s člankom 5. i za koju je pružatelj usluga ATM-a/ANS-a izdao ispravu o sukladnosti, izdana izjava o sukladnosti projekta u skladu s člankom 5., osim ako Agencija nakon evaluacije iz stavka 4. utvrdi da takva oprema za pružanje usluga ATM-a/ANS-a ne osigurava razinu sigurnosti, zaštite, učinkovitosti i interoperabilnosti istovjetnu onoj koja se zahtijeva Uredbom (EU) 2018/1139 i ovom Uredbom.

4.   Agencija ocjenjuje opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a iz stavka 3. najkasnije do 12. rujna 2030. Nadležna tijela za certificiranje i nadzor pružatelja usluga ATM-a/ANS-a iz članka 4. stavka 1. Provedbene uredbe (EU) 2017/373 Agenciji dostavljaju relevantne informacije radi olakšavanja te evaluacije. Cilj je evaluacije utvrditi osigurava li određena oprema za pružanje usluga ATM-a/ANS-a razinu sigurnosti, zaštite, učinkovitosti i interoperabilnosti jednakovrijednu onoj koja se zahtijeva Uredbom (EU) 2018/1139 i ovom Uredbom.

Članak 8.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. srpnja 2023.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)   SL L 212, 22.8.2018., str. 1.

(2)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/373 od 1. ožujka 2017. o utvrđivanju zajedničkih zahtjeva za pružatelje usluga upravljanja zračnim prometom/pružatelje usluga u zračnoj plovidbi i drugih mrežnih funkcija za upravljanje zračnim prometom i za njihov nadzor, o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 482/2008 i provedbenih uredbi (EU) br. 1034/2011, (EU) br. 1035/2011 i (EU) 2016/1377 te o izmjeni Uredbe (EU) br. 677/2011 (SL L 62, 8.3.2017., str. 1.).

(3)  Uredba (EU) 2021/696 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. travnja 2021. o uspostavi Svemirskog programa Unije i osnivanju Agencije Europske unije za svemirski program te o stavljanju izvan snage uredaba (EU) br. 912/2010, (EU) br. 1285/2013 i (EU) br. 377/2014 i Odluke br. 541/2014/EU (SL L 170, 12.5.2021., str. 69.).

(4)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/1769 od 12. rujna 2023 o utvrđivanju tehničkih zahtjeva i administrativnih postupaka za odobravanje organizacija uključenih u projektiranje ili proizvodnju sustava i sastavnih dijelova pružanja usluga upravljanja zračnim prometom/pružanja usluga u zračnoj plovidbi te o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2023/203 (Vidjeti stranicu 19. ovoga Službenog lista.).

(5)  Uredba Komisije (EU) br. 748/2012 od 3. kolovoza 2012. o utvrđivanju provedbenih pravila za certifikaciju plovidbenosti i ekološku certifikaciju zrakoplova i s njima povezanih proizvoda, dijelova i uređaja te za certifikaciju projektnih i proizvodnih organizacija (SL L 224, 21.8.2012., str. 1.).

(6)  Uredba (EZ) br. 552/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2004. o interoperabilnosti Europske mreže za upravljanje zračnim prometom (SL L 96, 31.3.2004., str. 26.).


PRILOG I.

ZAHTJEVI ZA AGENCIJU

(Dio ATM/ANS.EQMT.AR)

PODDIO A

OPĆI ZAHTJEVI (ATM/ANS.EQMT.AR.A)

ATM/ANS.EQMT.AR.A.001 Područje primjene

U ovom se Prilogu utvrđuju obveze Agencije koje se odnose na uvjete za provođenje certifikacije i drugih potrebnih aktivnosti kako bi se osigurala učinkovita kontrola opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a te uvjete i postupke za akreditaciju kvalificiranih subjekata koju provodi Agencija.

ATM/ANS.EQMT.AR.A.020 Dodjela zadaća kvalificiranim subjektima

(a)

Kada Agencija kvalificiranim subjektima odluči dodijeliti zadaće povezane s certificiranjem opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a u skladu s ovom Uredbom te zadaće povezane s odobrenjem ili kontinuiranim nadzorom organizacija u skladu s Provedbenom uredbom (EU) 2023/1769, ona vodi računa o tome da je s kvalificiranim subjektom ili subjektima sklopila i potpisala sporazum, koji su odobrile obje stranke tog sporazuma na odgovarajućoj upravnoj razini, u kojem se jasno utvrđuju:

(1)

zadaće koje treba obaviti;

(2)

izjave, izvješća i evidencije koje treba dostaviti;

(3)

tehnički uvjeti koji se moraju zadovoljiti pri obavljanju zadaća;

(4)

povezana područja odgovornosti;

(5)

zaštita informacija dobivenih pri obavljanju zadaća.

(b)

Agencija osigurava da postupak unutarnje revizije i postupak upravljanja sigurnosnim rizikom koji se zahtijevaju u skladu s točkom DPO.AR.B.001 podtočkom (a) podpodtočkom 5. Provedbene uredbe (EU) 2023/1769 obuhvaćaju sve zadaće koje u njezino ime obavljaju kvalificirani subjekti.

(c)

Kad je riječ o izdavanju odobrenja i nadzoru sukladnosti organizacije u skladu s točkom DPO.OR.B.001 podtočkom (d) Provedbene uredbe (EU) 2023/1769, Agencija može dodijeliti zadaće kvalificiranim subjektima u skladu s podtočkom (a) ili bilo kojem relevantnom tijelu odgovornom za sigurnost informacija ili kibernetičku sigurnost u Uniji. Pri dodjeli zadaća Agencija osigurava:

(1)

da kvalificirani subjekt ili relevantno tijelo koordinira i uzima u obzir sve aspekte povezane sa sigurnosti zračnog prometa;

(2)

da su rezultati aktivnosti odobravanja i nadzora koje obavlja kvalificirani subjekt ili relevantno tijelo uključeni u opće spise organizacije o certifikaciji i nadzoru;

(3)

da njezin vlastiti sustav upravljanja informacijskom sigurnošću uspostavljen u skladu s točkom DPO.AR.B.001 podtočkom (d) Provedbene uredbe (EU) 2023/1769 obuhvaća sve zadaće certifikacije i kontinuiranog nadzora koje se obavljaju u njezino ime.

ATM/ANS.EQMT.AR.A.030 Nalozi koji se odnose na opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a

(a)

Agencija izdaje nalog koji se odnosi na opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a:

(1)

ako utvrdi stanje uzrokovano nedostatkom na opremi koje štetno utječe na njezinu razinu sigurnosti, zaštite, učinkovitosti ili interoperabilnosti; i

(2)

ako je vjerojatno da takvo stanje postoji ili se može razviti u drugoj opremi za pružanje usluga ATM-a/ANS-a.

(b)

U nalogu koji se odnosi na opremu za pružanje ATM-a/ANS-a navode se barem sljedeće informacije:

(1)

utvrđeno stanje koje štetno utječe na razinu sigurnosti, zaštite, učinkovitosti ili interoperabilnosti;

(2)

oprema za pružanje usluga ATM-a/ANS-a na kojoj je utvrđen nedostatak;

(3)

potrebne mjere i obrazloženje;

(4)

rok za provedbu zahtijevane mjere (zahtijevanih mjera);

(5)

datum stupanja na snagu.

ATM/ANS.EQMT.AR.A.035 Detaljne specifikacije za sukladnost projekta opreme

(a)

Agencija utvrđuje i stavlja na raspolaganje detaljne specifikacije kojima se organizacije mogu koristiti za dokazivanje usklađenosti s relevantnim bitnim zahtjevima iz Priloga VIII. i, ako je primjenjivo, Priloga VII. Uredbi (EU) 2018/1139 kad:

(1)

podnose zahtjeve za certifikaciju opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a u skladu s člankom 4.;

(2)

izdaju izjave o sukladnosti projekta za opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a u skladu s člankom 5.;

(3)

izdaju isprave o sukladnosti u skladu s člankom 6.

(b)

U detaljnim specifikacijama iz podtočke (a) navode se projektne norme koje odražavaju najnovija dostignuća i najbolje prakse projektiranja i koje se temelje na vrijednom stečenom iskustvu, znanstvenom i tehničkom napretku te na najboljim raspoloživim dokazima i analizama u pogledu opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a.

PODDIO B – CERTIFICIRANJE, NADZOR I PROVEDBA

(ATM/ANS.EQMT.AR.B)

ATM/ANS.EQMT.AR.B.001 Osnova za certificiranje opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a

(a)

Agencija utvrđuje osnovu za certificiranje opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a i o tome obavješćuje podnositelja zahtjeva za certificiranje opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a. Osnova za certificiranje uključuje sljedeće:

(1)

detaljne certifikacijske specifikacije koje je izdala Agencija u skladu s točkom ATM/ANS.EQMT.AR.A.035 koje se primjenjuju na opremu za pružanje ATM-a/ANS-a na dan podnošenja zahtjeva za certificiranje osim:

i.

ako podnositelj zahtjeva odluči osigurati usklađenost ili se od njega zahtijeva da u skladu s točkom ATM/ANS.EQMT.CERT.015 podtočkom (e) osigura usklađenost s detaljnim certifikacijskim specifikacijama koje su se počele primjenjivati nakon datuma podnošenja zahtjeva pa u tom slučaju Agencija u osnovu za certificiranje opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a uključuje sve druge izravno povezane certifikacijske specifikacije; ili

ii.

ako nije moguće osigurati usklađenost s određenom detaljnom certifikacijskom specifikacijom, a Agencija prihvati njezinu alternativu čiji kompenzacijski faktori osiguravaju jednaku razinu sigurnosti ili omogućuju njezinu jednakovrijednost u odnosu na primjenjive certifikacijske specifikacije; i

(2)

bilo koje posebne uvjete koje Agencija propiše u skladu s točkom ATM/ANS.EQMT.AR.B.005.

(b)

Moguće uključivanje dodatnih obilježja, karakteristika ili funkcija koje prvotno nisu bile uvrštene u osnovu za certificiranje odobrava Agencija.

ATM/ANS.EQMT.AR.B.005 Posebni uvjeti

(a)

Agencija utvrđuje dodatne zahtjeve, odnosno „posebne uvjete”, za opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a ako se povezane primjenjive detaljne specifikacije ne smatraju adekvatnima zbog jednog od sljedećeg:

(1)

oprema za pružanje usluga ATM-a/ANS-a ima nova ili neuobičajena obilježja projekta u odnosu na praksu projektiranja na kojoj se temelje primjenjive detaljne specifikacije;

(2)

predviđena uporaba opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a je nekonvencionalna;

(3)

iskustvo s drugom sličnom opremom za pružanje usluga ATM-a/ANS-a u uporabi, koja ima slična obilježja projekta ili u pogledu koje su utvrđeni novi rizici, pokazalo je da može doći do neželjenih stanja;

(4)

okolina na lokaciji postrojenja fizički sprječava ispunjavanje određenih zahtjeva primjenjivih detaljnih specifikacija.

(b)

Posebni uvjeti uključuju norme sigurnosti, učinkovitosti, zaštite i interoperabilnosti koje Agencija smatra potrebnima kako bi se osiguralo da odgovarajuća razina učinkovitosti opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a bude jednaka onoj koja se zahtijeva u skladu s primjenjivim detaljnim specifikacijama.

ATM/ANS.EQMT.AR.B.010 Razina sudjelovanja

(a)

Agencija određuje u kojoj će mjeri biti uključena u provjeru aktivnosti i podataka za dokazivanje sukladnosti povezanih sa zahtjevom za izdavanje certifikata ili zahtjevom za njegove izmjene. To radi na temelju procjene relevantnih podataka i niza aktivnosti za dokazivanje sukladnosti u okviru programa certificiranja.

Procjenom se razmatra sve od sljedećeg:

(1)

vjerojatnost postojanja neutvrđene nesukladnosti s osnovom za certificiranje;

(2)

mogući učinak te nesukladnosti na sigurnost, zaštitu, specifikacije usluga i funkcioniranje opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a.

U procjeni se uzimaju u obzir barem sljedeći elementi:

i.

nova ili neuobičajena obilježja projekta koji se certificira, uključujući operativne i organizacijske aspekte te aspekte upravljanja znanjem;

ii.

složenost projekta i/ili dokazivanja sukladnosti;

iii.

ključnost projekta ili tehnologije, povezani rizici u pogledu sigurnosti, zaštite ili usklađenosti usluga i funkcioniranje opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a, uključujući rizike utvrđene na sličnim projektima;

iv.

rezultati i iskustvo podnositelja zahtjeva u predmetnom području.

(b)

Agencija obavješćuje podnositelja zahtjeva o svojoj razini sudjelovanja i ažurira je kad je to opravdano na temelju informacija koje imaju znatan utjecaj na prethodno procijenjeni rizik u skladu s podtočkom (a). Agencija obavješćuje podnositelja zahtjeva o svakoj promjeni svoje razine sudjelovanja.

ATM/ANS.EQMT.AR.B.015 Certificiranje opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a

(a)

Agencija izdaje certifikat za opremu za pružanje ATM-a/ANS-a, pod uvjetom:

(1)

da je podnositelj zahtjeva dokazao sukladnost s točkom ATM/ANS.EQMT.CERT.015;

(2)

da Agencija nije utvrdila nesukladnost s osnovom za certificiranje opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a pri provjeri aktivnosti za dokazivanje sukladnosti utvrđenih u skladu s točkom ATM/ANS.EQMT.AR.B.010;

(3)

da nije utvrđeno nijedno obilježje ili karakteristika zbog kojih bi oprema bila opasna za predviđenu uporabu.

(b)

Certifikat za opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a uključuje operativna ograničenja, listu podataka za kontinuiranu prikladnost, primjenjivu osnovu za certificiranje opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a u odnosu na koju Agencija bilježi sukladnost te sve druge uvjete ili ograničenja propisane u primjenjivim detaljnim specifikacijama i posebnim uvjetima.

ATM/ANS.EQMT.AR.B.020 Početna nadzorna provjera izjave o sukladnosti projekta za opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a

(a)

Nakon primitka izjave o sukladnosti projekta za opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a od organizacije uključene u projektiranje ili proizvodnju opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a koju je Agencija odobrila u skladu s Provedbenom uredbom (EU) 2023/1769, Agencija provjerava da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(1)

izdavatelj ima ovlaštenje izdati izjavu o sukladnosti projekta u skladu s točkom ATM/ANS.EQMT.DEC.005;

(2)

izjava sadržava sve informacije navedene u točki ATM/ANS.EQMT.DEC.010;

(3)

izjava ne sadržava informacije koje upućuju na nesukladnost s primjenjivim zahtjevima iz Priloga III. i nije utvrđeno nijedno obilježje ili karakteristika zbog kojih bi oprema za pružanje usluga ATM-a/ANS-a mogla biti nesigurna za predviđenu uporabu.

(b)

Izjava o sukladnosti projekta za opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a uključuje operativna ograničenja, listu podataka za kontinuiranu prikladnost, primjenjive detaljne specifikacije kojima je organizacija dokazala sukladnost te sve druge uvjete ili ograničenja propisane u primjenjivim detaljnim specifikacijama i posebnim uvjetima.

(c)

Ako izjava nije u skladu s ovlaštenjima organizacije ili sadržava informacije koje upućuju na nesukladnost s primjenjivim detaljnim specifikacijama i posebnim uvjetima, Agencija obavješćuje dotičnu organizaciju o nesukladnosti i traži dodatne informacije, korektivne mjere i dokaze o njima.

(d)

Ako su ispunjeni zahtjevi iz podtočaka (a) i (b), Agencija potvrđuje primitak izjave.

ATM/ANS.EQMT.AR.B.025 Registracija izjave o sukladnosti projekta za opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a

Agencija registrira izjavu o sukladnosti projekta za opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a u odgovarajućoj bazi podataka pod uvjetom:

(a)

da je izdavatelj izjavu o sukladnosti projekta za opremu za pružanje ATM-a/ANS-a izdao u skladu s točkom ATM/ANS.EQMT.DEC.010;

(b)

da se izdavatelj obvezao preuzeti obveze utvrđene u Prilogu III.;

(c)

da nema neriješenih pitanja u skladu s točkom ATM/ANS.EQMT.AR.B.020.

ATM/ANS.EQMT.AR.B.030 Izmjene izjava

(a)

Po primitku obavijesti o izmjenama u skladu s točkom ATM/ANS.EQMT.DEC.020 Agencija provjerava potpunost obavijesti u skladu s točkom ATM/ANS.EQMT.AR.B.020.

(b)

Ako izmjena utječe na bilo koji aspekt izjave koja je registrirana u skladu s točkom ATM/ANS.EQMT.AR.B.025, Agencija ažurira registar.

(c)

Po završetku aktivnosti koje se zahtijevaju u podtočkama (a) i (b) Agencija organizaciji uključenoj u projektiranje ili proizvodnju opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a potvrđuje primitak obavijesti.


PRILOG II.

CERTIFIKATI ZA OPREMU ZA PRUŽANJE USLUGA ATM-a/ANS-a

(Dio ATM/ANS.EQMT.CERT)

ATM/ANS.EQMT.CERT.001 Područje primjene

U ovom Prilogu utvrđuju se postupci za izdavanje certifikata za opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a u skladu s člankom 4. te prava i obveze podnositelja zahtjeva i nositelja tih certifikata.

ATM/ANS.EQMT.CERT.005 Prihvatljivost

Svaka fizička ili pravna osoba koja je dokazala ili je u postupku dokazivanja svoje sposobnosti za projektiranje u skladu s točkom ATM/ANS.EQMT.CERT.010 može podnijeti zahtjev za izdavanje certifikata za opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom Prilogu.

ATM/ANS.EQMT.CERT.010 Dokazivanje sposobnosti

Podnositelj zahtjeva za izdavanje certifikata za opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a mora imati odobrenje projektne organizacije koje je izdala Agencija u skladu s Provedbenom uredbom (EU) 2023/1769 koje obuhvaća odgovarajuću opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a.

ATM/ANS.EQMT.CERT.015 Podnošenje zahtjeva za izdavanje certifikata za opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a

(a)

Zahtjev za izdavanje certifikata za opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a ili zahtjev za njegove izmjene podnosi se u obliku i na način koji utvrđuje Agencija.

(b)

Zahtjev za izdavanje certifikata za opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a mora sadržavati najmanje:

(1)

preliminarne opisne podatke o opremi za pružanje usluga ATM-a/ANS-a i njezinoj predviđenoj uporabi;

(2)

program certifikacije za dokazivanje sukladnosti u skladu s točkom ATM/ANS.EQMT.CERT.025, koji uključuje:

i.

podrobni opis projekta sa svim konfiguracijama koje treba certificirati;

ii.

predložene karakteristike i ograničenja opreme;

iii.

predviđenu uporabu opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a;

iv.

prijedlog osnove za početno certificiranje, uključujući primjenjive detaljne certifikacijske specifikacije, predložene posebne uvjete, predložene jednakovrijedne sigurnosne nalaze te predložene načine usklađivanja i predložena odstupanja, prema potrebi, pripremljen u skladu sa zahtjevima i mogućnostima utvrđenima u točki ATM/ANS.EQMT.AR.B.001;

v.

prijedlog raščlambe programa certifikacije u relevantne skupine aktivnosti i podataka za dokazivanje sukladnosti, uključujući prijedlog načina za postizanje sukladnosti i povezane dokumente za dokazivanje sukladnosti;

vi.

prijedlog za procjenu relevantnih skupina aktivnosti i podataka za dokazivanje sukladnosti koja se odnosi na vjerojatnost pojave neutvrđene nesukladnosti sa zahtjevima osnove za certificiranje i potencijalni učinak te nesukladnosti na opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a. U predloženoj procjeni uzimaju se u obzir barem elementi utvrđeni u točki ATM/ANS.EQMT.AR.B.010 podtočki (a) podpodtočki 2. podpodpodtočkama od i. do iv. Na temelju te procjene u zahtjev se uvrštava prijedlog o razini sudjelovanja Agencije u provjeri aktivnosti i podataka za dokazivanje sukladnosti;

vii.

raspored projekta s ključnim etapama.

(c)

Nakon početnog podnošenja zahtjeva Agenciji, podnositelj zahtjeva ažurira program certifikacije ako dođe do promjena u projektu certificiranja koje utječu na bilo koju od podpodpodtočaka od i. do vii. iz podtočke (b) podpodtočke 2.

(d)

Zahtjev za izdavanje certifikata za opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a valjan je pet godina, osim ako podnositelj zahtjeva u trenutku podnošenja zahtjeva dokaže da je za dokazivanje sukladnosti potrebno dulje razdoblje i ako Agencija pristane produljiti to razdoblje.

(e)

U slučaju da certifikat za opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a nije izdan ili je jasno da neće biti izdan u roku koji je utvrđen u podtočki (d), podnositelj zahtjeva može:

(1)

podnijeti novi zahtjev i pobrinuti se da na datum podnošenja novog zahtjeva ispunjava zahtjeve osnove za certificiranje, kako ih je utvrdila Agencija i o kojima ga je obavijestila u skladu s točkom ATM/ANS.EQMT.AR.B.001; ili

(2)

zatražiti produljenje iz podtočke (d) i predložiti novi datum za izdavanje certifikata. U tom slučaju podnositelj je dužan pobrinuti se da na datum koji sam odredi ispunjava zahtjeve osnove za certificiranje, kako ih je utvrdila Agencija i o kojima ga je obavijestila u skladu s točkom ATM/ANS.EQMT.AR.B.001. Međutim, datum podnošenja zahtjeva za izdavanje certifikata za opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a ne smije prethoditi novom datumu koji predloži podnositelj zahtjeva za više od pet godina.

ATM/ANS.EQMT.CERT.020 Promjene koje zahtijevaju izdavanje novog certifikata za opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a

Odobrena projektna organizacija koja predlaže promjene opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a podnosi zahtjev za izdavanje novog certifikata ako su promjene projekta ili funkcionalnosti te opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a tako opsežne da je potrebno sveobuhvatno ispitivanje sukladnosti s primjenjivom osnovom za certificiranje.

ATM/ANS.EQMT.CERT.025 Dokazivanje sukladnosti s osnovom za certificiranje opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a

(a)

Nakon što Agencija prihvati program certifikacije podnositelj zahtjeva dokazuje sukladnost s osnovom za certificiranje, kako ju je utvrdila Agencija i o kojoj ga je obavijestila u skladu s točkom ATM/ANS.EQMT.AR.B.001, te Agenciju obavješćuje o načinima na koje je ta sukladnost dokazana.

(b)

Podnositelj zahtjeva za certifikat za opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a ažurira program certifikacije na temelju ažurirane osnove za certificiranje ako Agencija nakon početnog podnošenja zahtjeva u skladu s točkom ATM/ANS.EQMT.CERT.015 utvrdi da je to potrebno.

(c)

Podnositelj zahtjeva izvješćuje Agenciju o svim teškoćama ili događajima tijekom dokazivanja sukladnosti koji mogu znatno utjecati na procjenu u skladu s točkom ATM/ANS.EQMT.CERT.015 podtočkom (b) podpodtočkom 2. podpodpodtočkom vi. ili na program certifikacije ili drukčije nametnuti potrebu da se promijeni stupanj sudjelovanja Agencije o kojem je podnositelj prethodno obaviješten u skladu s točkom ATM/ANS.EQMT.AR.B.010 podtočkom (b).

(d)

Podnositelj zahtjeva bilježi dokaze sukladnosti u dokumentima o sukladnosti, u skladu s programom certifikacije.

(e)

Nakon završetka svih aktivnosti za dokazivanje sukladnosti u skladu s programom certifikacije, uključujući sve inspekcijske preglede i ispitivanja koji se provode u skladu s točkom ATM/ANS.EQMT.CERT.040, podnositelj zahtjeva iznosi i dostavlja u obliku i na način koji utvrdi Agencija:

(1)

dokaze o sukladnosti s osnovom za certificiranje, kako ju je utvrdila i o kojoj ga je obavijestila Agencija, na temelju programa certifikacije koji je Agencija prihvatila u skladu s podtočkom (a);

(2)

dokaze da nije utvrđeno nijedno obilježje ili karakteristika zbog kojih bi oprema za pružanje usluga ATM-a/ANS-a bila neprikladna za predviđenu uporabu.

(f)

Podnositelj zahtjeva dokazuje da obilježja, karakteristike ili funkcije koje nisu dio osnove za certificiranje ne predstavljaju smetnju ni štetan učinak zbog kojih bi oprema za pružanje usluga ATM-a/ANS-a bila neprikladna za predviđenu uporabu.

ATM/ANS.EQMT.CERT.030 Načini usklađivanja

(a)

Agencija razvija prihvatljive načine usklađivanja (AMC) koji se mogu koristiti za postizanje sukladnosti s Uredbom (EU) 2018/1139 i delegiranim i provedbenim aktima donesenima na temelju te uredbe.

(b)

Za postizanje sukladnosti s ovom Uredbom mogu se primjenjivati alternativni načini usklađivanja.

ATM/ANS.EQMT.CERT.035 Projekt opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a

(a)

Projekt opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a sastoji se od:

(1)

nacrta i specifikacija, te popisa tih nacrta i specifikacija, koji su potrebni za definiranje konfiguracije i obilježja projekta za koje je dokazano da su u skladu s osnovom za certificiranje;

(2)

podataka o postupcima i metodama proizvodnje i sklapanja opreme potrebne kako bi se osigurala sukladnost opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a;

(3)

odjeljka o odobrenim ograničenjima u uputama za kontinuiranu prikladnost, kako je određeno u primjenjivim certifikacijskim specifikacijama;

(4)

svih drugih podataka na temelju kojih se usporedbom može utvrditi prikladnost projekta.

(b)

Svaki projekt mora biti označen na odgovarajući način.

ATM/ANS.EQMT.CERT.040 Inspekcijski pregledi i ispitivanja

(a)

Prije svakog ispitivanja u okviru dokazivanja sukladnosti koje se zahtijeva u skladu s točkom ATM/ANS.EQMT.CERT.025, podnositelj zahtjeva provjerava:

(1)

za probni uzorak:

i.

da su standardni dijelovi, elementi, konfiguracija, kodiranje i postupci u skladu sa specifikacijama za predloženi projekt;

ii.

da je razvijena oprema za pružanje usluga ATM-a/ANS-a u skladu s predloženim projektom;

iii.

da proizvodni postupci, konstrukcija i sklapanje odgovaraju onima koji su navedeni u predloženom projektu opreme; i

(2)

za ispitnu opremu i sve mjerne uređaje za ispitivanje da odgovaraju potrebama ispitivanja i da su podešeni na odgovarajući način.

(b)

Na temelju provjera provedenih u skladu s podtočkom (a) podnositelj zahtjeva izdaje ispravu o provjeri u kojoj navodi sve potencijalne nesukladnosti i obrazlaže zašto one neće utjecati na ispitne rezultate te dopušta Agenciji da provede inspekcijske preglede koje smatra potrebnima radi provjere valjanosti te isprave.

(c)

Podnositelj zahtjeva dužan je dopustiti Agenciji:

(1)

da pregleda sve podatke i informacije povezane s dokazivanjem sukladnosti;

(2)

da provede bilo kakvo ispitivanje ili inspekcijski pregled za potrebe dokazivanja sukladnosti ili da im prisustvuje.

(d)

Za sva ispitivanja i inspekcijske preglede u nazočnosti Agencije:

(1)

podnositelj zahtjeva Agenciji dostavlja ispravu o provjeri propisanu podtočkom (b);

(2)

od trenutka izdavanja isprave o provjeri iz podtočke (b) do trenutka kad se Agenciji na ispitivanje dostavi ispitni uzorak ili ona prisustvuje njegovu ispitivanju, na tom uzorku ili ispitnoj opremi i mjernim uređajima ne smije se učiniti nikakva izmjena koja bi utjecala na valjanost isprave o provjeri.

ATM/ANS.EQMT.CERT.045 Vođenje evidencije

Osim odgovarajućih obveza u pogledu vođenja evidencije povezanih sa sustavom upravljanja, nositelj certifikata Agenciji stavlja na raspolaganje sve relevantne projektne informacije, nacrte i izvješća o ispitivanjima, uključujući evidenciju o inspekcijskim pregledima i ispitivanjima, te ih čuva radi osiguravanja kontinuirane sukladnosti.

ATM/ANS.EQMT.CERT.050 Priručnici

Nositelj certifikata za opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a izrađuje, čuva i ažurira izvornike svih priručnika koji se zahtijevaju primjenjivom osnovom za certificiranje te Agenciji na zahtjev dostavlja njihove primjerke.

ATM/ANS.EQMT.CERT.055 Upute za održavanje

(a)

Nositelj certifikata za opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a svim poznatim korisnicima dostavlja najmanje jedan skup sveobuhvatnih uputa za održavanje, koje sadržavaju opisne podatke i upute za izvedbu pripremljene u skladu s primjenjivom osnovom za certificiranje, te ih na zahtjev stavlja na raspolaganje svim drugim osobama koje su se dužne držati tih uputa za održavanje.

(b)

Izmjene uputa za održavanje dostavljaju se svim poznatim korisnicima i na zahtjev stavljaju na raspolaganje svim drugim osobama koje su se dužne držati tih uputa za održavanje. Agenciji se podnosi program u kojem je opisan način obavještavanja svih poznatih korisnika o izmjenama uputa za održavanje.

ATM/ANS.EQMT.CERT.060 Izmjene osnove za certificiranje opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a

(a)

Agencija odobrava sve izmjene nakon što nositelj certifikata dokaže da su izmjene i područja na koja te izmjene utječu u skladu s osnovom za certificiranje koju je utvrdila Agencija u skladu s točkom ATM/ANS.EQMT.AR.B.001.

(b)

Odstupajući od podtočke (a), nakon odobrenog postupka upravljanja izmjenama odobrena projektna organizacija upravlja izmjenama koje su u okviru njezinih ovlaštenja i ograničene na posebnu konfiguraciju opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a.

(c)

U tu svrhu nositelj certifikata za opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a dužan je uspostaviti sustav za utvrđivanje opsega izmjena na opremi za pružanje ATM-a/ANS-a kao „manjeg” i „većeg”.

(d)

Izmjene su popraćene ispravom u skladu s točkom DPO.OR.C.001 podtočkom (b) podpodtočkom 2. Priloga II. (dio DPO.OR) Provedbenoj uredbi (EU) 2023/1769.

ATM/ANS.EQMT.CERT.065 Nalozi koji se odnose na opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a

Kad se nalog koji se odnosi na opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a izdaje radi ispravljanja stanja iz točke ATM/ANS.EQMT.AR.A.030 podtočke (b), nositelj certifikata za opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a, osim ako Agencija odredi drukčije u slučaju potrebe za hitnim djelovanjem, mora:

(a)

predložiti odgovarajuće korektivne mjere i detalje o tim prijedlozima dostaviti Agenciji na odobrenje;

(b)

nakon odobrenja Agencije svim poznatim korisnicima opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a i dotičnim nadležnim tijelima te, ako je primjenjivo i na zahtjev, svim drugim osobama koje su se dužne držati tog naloga koji se odnosi na opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a staviti na raspolaganje odgovarajuće opisne podatke i upute za izvedbu.

ATM/ANS.EQMT.CERT.070 Inspekcijski pregledi koje provodi Agencija

Na zahtjev Agencije svaka organizacija koja posjeduje certifikat koji je Agencija izdala u skladu s ovim Prilogom:

(a)

Agenciji omogućuje pristup svakom objektu, opremi, dokumentu, zapisu, podacima, procesima, postupcima ili bilo kojem drugom materijalu i omogućuje pregled svih izvješća te provedbu svih inspekcijskih pregleda i ispitivanja potrebnih za provjeru sukladnosti organizacije s primjenjivim zahtjevima iz ovog Priloga ili prisustvovanje njima;

(b)

ako je riječ o fizičkoj ili pravnoj osobi koja zapošljava partnere, dobavljače ili podugovaratelje, na temelju dogovora s njima Agenciji omogućuje kontakt i ispitivanja opisana u podtočki (a).


PRILOG III.

IZJAVA O SUKLADNOSTI PROJEKTA ZA OPREMU ZA PRUŽANJE USLUGA ATM-a/ANS-a

(Dio ATM/ANS.EQMT.DEC)

ATM/ANS.EQMT.DEC.001 Područje primjene

U ovom Prilogu utvrđuju se postupci za izdavanje izjava o sukladnosti projekta za opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a te se utvrđuju prava i obveze organizacija uključenih u projektiranje opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a koje su ovlaštene za izdavanje izjava.

ATM/ANS.EQMT.DEC.005 Prihvatljivost i dokazivanje sukladnosti

Organizacija uključena u projektiranje opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a dokazuje svoju sposobnost izdavanja izjave o sukladnosti projekta za određenu opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a posjedovanjem odobrenja organizacije koje je izdala Agencija u skladu s Provedbenom uredbom (EU) 2023/1769, kako je navedeno u uvjetima odobrenja organizacije.

ATM/ANS.EQMT.DEC.010 Izjava o sukladnosti projekta za opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a

Odobrena organizacija Agenciji dostavlja datiranu i potpisanu izjavu o sukladnosti projekta za određenu opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a. Izjava sadržava barem sljedeće:

(a)

opis projekta sa svim konfiguracijama;

(b)

procijenjenu učinkovitost opreme, kad je potrebno, izravno ili upućivanjem na druge dodatne dokumente;

(c)

ispravu o sukladnosti kojom se potvrđuje da oprema ispunjava primjenjive specifikacije te, prema potrebi, popis specifikacija i posebnih uvjeta izjave o sukladnosti;

(d)

upućivanje na relevantne popratne dokaze, uključujući izvješća o ispitivanju;

(e)

upućivanje na odgovarajuće priručnike za uporabu, postavljanje i održavanje;

(f)

podatke o razinama sukladnosti, ako su u skladu sa specifikacijama izjave dopuštene različite razine sukladnosti;

(g)

popis odstupanja, prema potrebi.

ATM/ANS.EQMT.DEC.015 Načini usklađivanja

(a)

Agencija razvija prihvatljive načine usklađivanja (AMC) koji se mogu koristiti za postizanje sukladnosti s Uredbom (EU) 2018/1139 i delegiranim i provedbenim aktima donesenima na temelju te uredbe.

(b)

Za postizanje sukladnosti s ovom Uredbom mogu se primjenjivati alternativni načini usklađivanja.

ATM/ANS.EQMT.DEC.020 Izmjene izjave o sukladnosti projekta za opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a

(a)

Odobrena organizacija uključena u projektiranje opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a može uvesti promjene projekta koje su u okviru njezinih ovlaštenja. U tom slučaju izmijenjena oprema zadržava svoj broj izvornog dijela.

(b)

Za svaku izmjenu projekta koja je u okviru ovlaštenja odobrene organizacije, a koja je dovoljno opsežna da zahtijeva sveobuhvatno ispitivanje u skladu s točkom ATM/ANS.EQMT.AR.B.020 radi utvrđivanja njezine sukladnosti, potrebno je dodijeliti novu oznaku modela za opremu.

ATM/ANS.EQMT.DEC.025 Vođenje evidencije

Osim odgovarajućih obveza u pogledu vođenja evidencije povezanih sa sustavom upravljanja, Agenciji se na raspolaganje stavljaju sve relevantne projektne informacije, nacrti i izvješća o ispitivanjima, uključujući evidenciju o inspekcijskom pregledu opreme, te se čuvaju radi osiguravanja kontinuirane sukladnosti opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a.

ATM/ANS.EQMT.DEC.030 Priručnici

Organizacija uključena u projektiranje opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a koja je izdala izjavu izrađuje, čuva i ažurira izvornike priručnika navedenih u izjavi te Agenciji na zahtjev dostavlja njihove primjerke.

ATM/ANS.EQMT.DEC.035 Upute za održavanje

(a)

Projektna organizacija koja je izdala izjavu svim poznatim korisnicima dostavlja najmanje jedan paket sveobuhvatnih uputa za održavanje, koje sadržavaju opisne podatke i upute za izvedbu pripremljene u skladu sa specifikacijama koje se odnose na opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a obuhvaćenu u toj izjavi, te ih na zahtjev stavlja na raspolaganje svim drugim osobama koje su se dužne držati svih uvjeta iz tih uputa za održavanje.

(b)

Izmjene uputa za održavanje dostavljaju se svim poznatim korisnicima i na zahtjev stavljaju na raspolaganje svim drugim osobama koje su se dužne držati tih uputa za održavanje. Agenciji se na zahtjev podnosi program u kojem je opisan način obavještavanja svih poznatih korisnika o izmjenama uputa za održavanje.

ATM/ANS.EQMT.DEC.040 Nalozi koji se odnose na opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a

Kad se nalog koji se odnosi na opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a izdaje radi ispravljanja stanja iz točke ATM/ANS.EQMT.AR.A.030 podtočke (b), izdavatelj izjave o sukladnosti projekta za opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a, osim ako Agencija odredi drukčije u slučaju potrebe za hitnim djelovanjem, mora:

(a)

predložiti odgovarajuće korektivne mjere i detalje o tim prijedlozima dostaviti Agenciji na odobrenje;

(b)

nakon odobrenja Agencije svim poznatim korisnicima opreme i dotičnim nadležnim tijelima te, ako je primjenjivo i na zahtjev, svim drugim osobama koje su se dužne držati tog naloga koji se odnosi na opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a staviti na raspolaganje odgovarajuće opisne podatke i upute za izvedbu.

ATM/ANS.EQMT.DEC.045 Inspekcijski pregledi koje provodi Agencija

Na zahtjev Agencije svaka organizacija koja ima odobrenje za izdavanje izjave u skladu s ovom Uredbom:

(a)

Agenciji omogućuje pristup svakom objektu, opremi, dokumentu, zapisu, podacima, procesima, postupcima ili bilo kojem drugom materijalu i omogućuje pregled svih izvješća te provedbu svih inspekcijskih pregleda i ispitivanja potrebnih za provjeru sukladnosti i kontinuirane sukladnosti organizacije s primjenjivim zahtjevima iz ovog Priloga ili prisustvovanje njima;

(b)

ako je riječ o fizičkoj ili pravnoj osobi koja zapošljava partnere, dobavljače ili podugovaratelje, na temelju dogovora s njima Agenciji omogućuje kontakt i ispitivanja iz podtočke (a).


15.9.2023   

HR

Službeni list Europske unije

L 228/19


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2023/1769

оd 12. rujna 2023.

o utvrđivanju tehničkih zahtjeva i administrativnih postupaka za odobravanje organizacija uključenih u projektiranje ili proizvodnju sustava i sastavnih dijelova za upravljanje zračnim prometom / pružanje usluga u zračnoj plovidbi te o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2023/203

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2018/1139 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2018. o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva i osnivanju Agencije Europske unije za sigurnost zračnog prometa i izmjeni uredbi (EZ) br. 2111/2005, (EZ) br. 1008/2008, (EU) br. 996/2010, (EU) br. 376/2014 i direktiva 2014/30/EU i 2014/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage uredbi (EZ) br. 552/2004 i (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3922/91 (1), a posebno njezin članak 43. stavak 1. i članak 62. stavak 15. točku (c),

budući da:

(1)

Uzimajući u obzir ciljeve i načela utvrđene u člancima 1. i 4. Uredbe (EU) 2018/1139, a posebno prirodu predmetne aktivnosti i rizik povezan s njom, od organizacija uključenih u projektiranje ili proizvodnju sustava za upravljanje zračnim prometom/pružanje usluga u zračnoj plovidbi (ATM/ANS) i sastavnih dijelova ATM-a/ANS-a trebalo bi zahtijevati da imaju certifikat.

(2)

Kako bi se osigurala ujednačena provedba bitnih zahtjeva iz članka 40. Uredbe (EU) 2018/1139 i usklađenost s njima, za pružanje ATM-a/ANS-a ovom bi Uredbom trebalo utvrditi pravila i postupke za izdavanje, održavanje, izmjenu, ograničavanje, privremeno oduzimanje ili ukidanje certifikata za organizacije uključene u projektiranje ili proizvodnju sustava ATM/ANS i sastavnih dijelova ATM-a/ANS-a, kao i privilegije i odgovornosti imatelja certifikata.

(3)

Ocjenjivanje sukladnosti opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a utvrđeno u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2023/1768 (2) ovisi o prirodi i riziku usluge ATM-a/ANS-a ili o funkcionalnosti konkretne opreme za ATM/ANS te se temelji na postojećim metodologijama i najboljim praksama. Tom se uredbom utvrđuju tri različite vrste ocjenjivanja sukladnosti, a posebno: certificiranje određene opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a koju provodi Agencija; izjava koju izdaje odobrena organizacija uključena u projektiranje ili proizvodnju opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a; i isprava o sukladnosti pružatelja ATM-a/ANS-a ili odobrene organizacije uključene u projektiranje ili proizvodnju opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a.

(4)

Uobičajeni životni ciklus opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a sastoji se od različitih faza: projektiranje, proizvodnja, ugradnja, rad, održavanje i stavljanje izvan pogona. Pružatelj ATM-a/ANS-a obično je odgovoran za neke od tih faza, dok su za druge faze odgovorne organizacije uključene u projektiranje ili proizvodnju opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a. Stoga bi trebalo utvrditi zajedničke zahtjeve za odobravanje i nadzor organizacija uključenih u projektiranje ili proizvodnju određene opreme za ATM/ANS koja se upotrebljava za pružanje usluga ATM-a/ANS-a, posebno one iz točke 3.1. Priloga VIII. Uredbi (EU) 2018/1139.

(5)

Agencija Europske unije za sigurnost zračnog prometa („Agencija”) odgovorna je za sve zadaće nadležnih tijela povezane s certifikatima i izjavama za sustave ATM-a/ANS-a i sastavne dijelove ATM-a/ANS-a („oprema za pružanje usluga ATM-a/ANS-a”), uključujući nadzor i provedbu. Kako bi se osigurala dosljednost i procjena temeljena na riziku te, među ostalim, izbjeglo udvostručavanje i administrativno opterećenje te promicala učinkovitost postupaka certificiranja i nadzora, te funkcije nadzora i provedbe trebala bi izvršavati Agencija. Za potrebe certificiranja ili preispitivanja izjava o opremi za pružanje usluga ATM-a/ANS-a potrebno je da Agencija nadzire i postupke koje su uspostavile projektne i proizvodne organizacije, uključujući, prema potrebi, certifikaciju tih organizacija. Stoga bi Agencija trebala biti odgovorna za odobravanje organizacija uključenih u projektiranje ili proizvodnju opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a i za izdavanje potvrda za opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a.

(6)

Nadležnost Agencije u certificiranju projektnih ili proizvodnih organizacija trebala bi omogućiti i nediskriminirajući i usklađen pristup svim projektnim ili proizvodnim organizacijama koje podnose zahtjev za certifikat u skladu s ovom Uredbom. Oprema za pružanje usluga ATM-a/ANS-a koja se stavlja na tržište u Uniji može se upotrebljavati u svim državama članicama i za sve vrste usluga, bez obzira na to upotrebljavaju li je pružatelji ATM-a/ANS-a aktivni u jednoj ili više država članica. Nije moguće kategorizirati organizacije uključene u projektiranje i proizvodnju na temelju budućeg kataloga opreme koja će se upotrebljavati na lokalnoj razini ili razini Unije. Isto se načelo mora poštovati kada Agencija dodjeljuje zadaće certificiranja i nadzora.

(7)

U skladu s člankom 29. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) 2021/696 (3) Europskog parlamenta i Vijeća Agenciji Europske unije za svemirski program (EUSPA) povjerena je zadaća upravljanja iskorištavanjem Europskog geostacionarnog navigacijskog sustava (EGNOS), kako je predviđeno u članku 44. te uredbe. Iskorištavanje EGNOS-a obuhvaća, među ostalim, potporu aktivnostima certificiranja i standardizacije. EUSPA ne obavlja samostalno sve zadaće povezane s iskorištavanjem EGNOS-a, već se oslanja na stručno znanje drugih subjekata, posebno Europske svemirske agencije (ESA), za aktivnosti povezane s razvojem sustava, projektiranjem i razvojem dijelova zemaljskog segmenta. Stoga bi se EUSPA trebala smatrati istovjetnom projektnoj ili proizvodnoj organizaciji u kontekstu ove Uredbe.

(8)

U skladu s ulogama i odgovornostima utvrđenima u Uredbi (EU) 2021/696 za EUSPA-u i ESA-u, ne postoji jedinstveni subjekt odgovoran za projektiranje sustava EGNOS i njegove opreme te stoga ne postoji jedinstvena organizacija za projektiranje i proizvodnju koju bi EASA mogla odobriti.

(9)

Zbog posebnosti uvjeta u kojima se projektira sustav EGNOS potrebna su posebna sredstva za dokazivanje usklađenosti s bitnim zahtjevima utvrđenima u Uredbi (EU) 2018/1139, uzimajući u obzir da je EGNOS multimodalna usluga, koja bi također trebala biti u skladu s relevantnim regulatornim zahtjevima za druge sektore.

(10)

Obje agencije trebale bi surađivati kako bi osigurale usklađenost sustava EGNOS s relevantnim standardima ICAO-a tako da se odgovarajućim dogovorima osigura razina sigurnosti i interoperabilnosti jednaka onoj koja proizlazi iz potpune primjene zahtjeva za projektiranje i proizvodnju iz ove Uredbe. Suradnja će uključivati i savjetovanje s EUSPA-om u razvoju detaljnih specifikacija.

(11)

Ovom se Uredbom uzima u obzir sadržaj glavnog plana ATM-a i u njemu sadržane tehnološke mogućnosti.

(12)

Agencija je pripremila nacrt provedbenih pravila i dostavila ga Komisiji u obliku mišljenja br. 01/2023, u skladu s člankom 75. stavkom 2. točkama (b) i (c) i člankom 76. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1139.

(13)

Kako bi se optimalno iskoristili postojeći resursi i stručno znanje, Agencija može od nacionalnih nadležnih tijela zatražiti administrativnu potporu pri izvršavanju svojih zadaća certifikacije, nadzora i osiguravanja primjene propisa u skladu s ovom Uredbom. Ta administrativna potpora ne bi trebala značiti delegiranje ovlasti ili odgovornosti za zadaće.

(14)

Kako bi upravljanje rizicima za informacijsku sigurnost koji bi mogli utjecati na sigurnost zračnog prometa obuhvatilo i organizacije koje projektiraju ili proizvode opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a, Provedbenu uredbu (EU) 2023/203 trebalo bi izmijeniti.

(15)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem odbora iz članka 127. stavka 1. Uredbe (EU) 2018/1139,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom utvrđuju tehnički zahtjevi i administrativni postupci za odobravanje organizacija uključenih u projektiranje ili proizvodnju sustavâ ATM-a/ANS-a i sastavnih dijelova ATM-a/ANS-a koji podliježu certifikaciji u skladu s člankom 4. Delegirane uredbe (EU) 2023/1768 ili izjavi o sukladnosti projekta u skladu s člankom 5. te uredbe.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

„oprema za pružanje usluga ATM-a/ANS-a” znači sastavni dijelovi ATM-a/ANS-a kako su definirani u članku 3. stavku 6. Uredbe (EU) 2018/1139 i sustavi ATM-a/ANS-a kako su definirani u članku 3. stavku 7. te uredbe, osim sastavnih dijelova u zrakoplovu, koji su uređeni Uredbom Komisije (EU) br. 748/2012 (4);

2.

„nalog o opremi za pružanje usluga ATM-a/ANS-a” znači dokument koji izdaje Agencija i kojim se propisuju mjere koje pružatelji ATM-a/ANS-a trebaju provoditi kad je riječ o opremi za pružanje usluga ATM-a/ANS-a kako bi se otklonila utvrđena nesigurnost i/ili nepouzdanost i ponovno uspostavila sposobnost i interoperabilnost te opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a ako postoji dokaz da bi sigurnost, zaštitna funkcija, performanse ili interoperabilnost te opreme inače mogli biti ugroženi;

Članak 3.

Zahtjevi za nadležno tijelo

1.   Za potrebe ove Uredbe Agencija je nadležno tijelo odgovorno za izdavanje odobrenja organizacijama uključenima u projektiranje ili proizvodnju opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a te za nadzor i provedbu u odnosu na te organizacije.

2.   Agencija mora ispunjavati detaljne zahtjeve utvrđene u Prilogu I. (dio DPO.AR) pri provođenju aktivnosti certifikacije, istraga, inspekcija, revizija i drugih aktivnosti praćenja potrebnih za osiguravanje djelotvornog nadzora nad organizacijama uključenima u projektiranje ili proizvodnju opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a koja podliježe ovoj Uredbi. Pri izvršavanju svojih funkcija u skladu s ovom Uredbom Agencija može od nacionalnih nadležnih tijela zatražiti administrativnu potporu za obavljanje svojih zadaća u vezi s certificiranjem, nadzorom i mjerama za osiguravanje primjene propisa.

Članak 4.

Organizacije uključene u projektiranje ili proizvodnju opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a

1.   Organizacija uključena u projektiranje ili proizvodnju opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a koja podliježe certifikaciji u skladu s člankom 4. Delegirane uredbe (EU) 2023/1768 ili izjavi o sukladnosti projekta u skladu s člankom 5. te uredbe mora dokazati svoju sposobnost projektne ili proizvodne organizacije za opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a u skladu s Prilogom II. (dio DPO.OR).

2.   Smatra se da organizacije uključene u projektiranje ili proizvodnju opreme za ATM/ANS Europskog geostacionarnog navigacijskog sustava (EGNOS) ispunjavaju zahtjeve iz Priloga II. ovoj Uredbi dokazivanjem svoje usklađenosti s Uredbom (EU) 2021/696 i standardima upravljanja, projektiranja i kvalitete koji se primjenjuju na EGNOS na temelju te uredbe. Agencija ne mora odobriti takve organizacije.

Agencija Europske unije za svemirski program u svojoj ulozi projektne ili proizvodne organizacije osigurava da druge organizacije uključene u projektiranje ili proizvodnju opreme EGNOS-a slijede postupke projektiranja i proizvodnje koji rezultiraju razinom sigurnosti i interoperabilnosti istovjetnom Prilogu II. (dio DPO.OR).

Članak 5.

Izmjene Provedbene uredbe (EU) 2023/203 (5)

Provedbena uredba (EU) 2023/203 mijenja se kako slijedi:

1.

u članku 2. stavku 1. dodaje se sljedeća točka (j):

„(j)

odobrene organizacije uključene u projektiranje ili proizvodnju sustava ATM-a/ANS-a i sastavnih dijelova ATM-a/ANS-a koje podliježu Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2023/1769 (*1).

(*1)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/1769 od 12. rujna 2023. o utvrđivanju tehničkih zahtjeva i administrativnih postupaka za odobravanje organizacija uključenih u projektiranje ili proizvodnju sustava i sastavnih dijelova za upravljanje zračnim prometom / pružanje usluga u zračnoj plovidbi te o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2023/203 (SL L 228, XX.9.2023., str. 19..).” "

2.

u članku 6. stavku 1. dodaje se sljedeća točka (h):

„(h)

za organizacije iz članka 2. stavka 1. točke (j), nadležno tijelo imenovano u skladu s člankom 3. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) 2023/1769.”.

Članak 6.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 12. rujna 2023.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)   SL L 212, 22.8.2018., str. 1.

(2)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2023/1768 od 14. srpnja 2023. o utvrđivanju detaljnih pravila za certificiranje i izdavanje izjave o sukladnosti sustava pružanja usluga upravljanja zračnim prometom / pružanja usluga u zračnoj plovidbi i sastavnih dijelova pružanja usluga upravljanja zračnim prometom / pružanja usluga u zračnoj plovidbi (vidjeti stranicu 1.. ovoga Službenog lista).

(3)  Uredba (EU) 2021/696 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. travnja 2021. o uspostavi Svemirskog programa Unije i osnivanju Agencije Europske unije za svemirski program te o stavljanju izvan snage uredaba (EU) br. 912/2010, (EU) br. 1285/2013 i (EU) br. 377/2014 i Odluke br. 541/2014/EU (SL L 170, 12.5.2021., str. 69.).

(4)  Uredba Komisije (EU) br. 748/2012 od 3. kolovoza 2012. o utvrđivanju provedbenih pravila za certifikaciju plovidbenosti i ekološku certifikaciju zrakoplova i s njima povezanih proizvoda, dijelova i uređaja te za certifikaciju projektnih i proizvodnih organizacija (SL L 224, 21.8.2012., str. 1.).

(5)  Provedbena uredba komisije (EU) 2023/203 оd 27. listopada 2022. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) 2018/1139 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zahtjeva za upravljanje rizicima za informacijsku sigurnost koji bi mogli utjecati na sigurnost zračnog prometa za organizacije obuhvaćene uredbama Komisije (EU) br. 1321/2014, (EU) br. 965/2012, (EU) br. 1178/2011, (EU) 2015/340, provedbenim uredbama Komisije (EU) 2017/373 i (EU) 2021/664 i za nadležna tijela obuhvaćena uredbama Komisije (EU) br. 748/2012, (EU) br. 1321/2014, (EU) br. 965/2012, (EU) br. 1178/2011, (EU) 2015/340 i (EU) br. 139/2014, provedbenim uredbama Komisije (EU) 2017/373 i (EU) 2021/664 te o izmjeni uredbi Komisije (EU) br. 1178/2011, (EU) br. 748/2012, (EU) br. 965/2012, (EU) br. 139/2014, (EU) br. 1321/2014, (EU) 2015/340 i provedbenih uredbi Komisije (EU) 2017/373 i (EU) 2021/664 (SL L 31, 2.2.2023., str. 1.).


PRILOG I.

ZAHTJEVI ZA AGENCIJU

(Dio DPO.AR)

PODDIO A –   OPĆI ZAHTJEVI (DPO.AR.A)

DPO.AR.A.001   Područje primjene

U ovom se Prilogu utvrđuju zahtjevi za administrativne sustave i sustave upravljanja Agencije u pogledu njezinih zadaća i odgovornosti certificiranja i nadzora projektnih i proizvodnih organizacija te provedbe u odnosu na njih.

DPO.AR.A.010   Neposredna reakcija na problem koji utječe na sigurnost, zaštitu ili interoperabilnost

(a)

Ne dovodeći u pitanje Uredbu (EU) br. 376/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (1) te delegirane i provedbene akte donesene na temelju nje, Agencija uspostavlja sustav za primjereno prikupljanje, analizu i širenje informacija o sigurnosti, zaštiti i interoperabilnosti.

(b)

Nakon što primi informacije iz podtočke (a), Agencija poduzima odgovarajuće mjere za rješavanje svih utvrđenih problema povezanih sa sigurnošću, zaštitom ili interoperabilnošću, uključujući izdavanje naloga o opremi za pružanje usluga ATM-a/ANS-a u skladu s točkom ATM/ANS.EQMT.AR.A.030 Priloga I. Delegiranoj uredbi (EU) 2023/1768.

(c)

O mjerama poduzetima u skladu s podtočkom (b) odmah se obavještavaju dotični pružatelji usluga kako bi se s njima uskladili, u skladu s točkom DPO.OR.A.035. Obavješćuju se i nadležna tijela dotičnih pružatelja ATM-a/ANS-a.

DPO.AR.A.015   Neposredna reakcija na incident ili ranjivost povezanu s informacijskom sigurnošću koja utječe na sigurnost zračnog prometa

(a)

Agencija uspostavlja sustav za primjereno prikupljanje, analizu i širenje informacija o incidentima i ranjivostima povezanima s informacijskom sigurnošću koji bi mogli utjecati na sigurnost zračnog prometa i o kojima izvješćuju organizacije. To se provodi u koordinaciji s drugim relevantnim tijelima koja su odgovorna za informacijsku sigurnost ili kibersigurnost u državi članici kako bi se poboljšale koordinacija i usklađenost sustava izvješćivanja.

(b)

Nakon što zaprimi informacije iz podtočke (a), Agencija poduzima prikladne mjere kako bi ispravno uklonila mogući utjecaj incidenta ili ranjivosti povezanih s informacijskom sigurnošću na sigurnost zračnog prometa.

(c)

O mjerama poduzetima u skladu s podtočkom (b) odmah se obavješćuju sve osobe ili organizacije koje moraju postupiti u skladu s tim mjerama na temelju Uredbe (EU) 2018/1139 i delegiranih i provedbenih akata koji su na temelju nje doneseni. Agencija o tim mjerama obavješćuje i nadležna tijela dotičnih država članica.

PODDIO B –   UPRAVLJANJE (DPO.AR.B)

DPO.AR.B.001   Sustav upravljanja

(a)

Agencija uspostavlja i održava sustav upravljanja uključujući, kao minimum, sljedeće elemente:

1.

dokumentirane politike i postupke radi opisivanja svoje organizacije, sredstava i metoda za postizanje usklađenosti s Uredbom (EU) 2018/1139 i, prema potrebi, povezanim delegiranim i provedbenim aktima za izvršenje svojih zadaća certificiranja, nadzora i provedbe. Postupci se ažuriraju i unutar Agencije služe kao osnovna radna dokumentacija za sve povezane zadaće;

2.

dovoljan broj članova osoblja za obavljanje svojih zadaća i izvršavanje odgovornosti u skladu s ovom Uredbom. Mora postojati sustav za planiranje raspoloživosti osoblja kako bi se osiguralo pravilno obavljanje svih povezanih zadataka;

3.

osoblje kvalificirano za obavljanje dodijeljenih mu zadaća koje mora imati potrebno znanje, iskustvo te pohađati početno i periodično osposobljavanje radi osiguravanja kontinuirane stručnosti;

4.

odgovarajuću opremu i urede za obavljanje dodijeljenih zadaća;

5.

funkciju praćenja usklađenosti sustava upravljanja s relevantnim zahtjevima i prikladnosti postupaka, uključujući uspostavljanje postupka unutarnje revizije i procesa upravljanja sigurnosnim rizicima. Funkcija praćenja sukladnosti mora uključivati sustav povratnih informacija o nalazima nadzora, koje se šalju višoj upravi Agencije kako bi se, prema potrebi, osigurala provedba korektivnih mjera;

6.

osobe ili skupine osoba koje su u konačnici odgovorne višoj upravi Agencije za funkciju praćenja usklađenosti.

(b)

Agencija za svako područje djelatnosti, uključujući sustav upravljanja, imenuje jednu ili više osoba s ukupnom odgovornošću za upravljanje relevantnom zadaćom (relevantnim zadaćama).

(c)

Agencija uspostavlja postupke za svoje sudjelovanje u međusobnoj razmjeni svih potrebnih informacija sa svim drugim nadležnim tijelima iz članka 4. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2017/373 (2) i pruža im pomoć ili od njih traži pomoć, uključujući sve informacije koje proizlaze iz obveznog i dobrovoljnog izvješćivanja o događajima u skladu s točkom DPO.OR.A.045;

(d)

Sustav upravljanja koji uspostavlja i održava Agencija mora biti usklađen s Prilogom I. (dio IS.AR) Provedbenoj uredbi (EU) 2023/203 kako bi se osiguralo pravilno upravljanje rizicima za informacijsku sigurnost koji mogu utjecati na sigurnost zračnog prometa.

DPO.AR.B.010   Promjene u sustavu upravljanja

(a)

Agencija mora imati uspostavljen sustav za utvrđivanje promjena koje utječu na njezinu sposobnost obavljanja svojih zadataka i izvršavanje svojih odgovornosti kako je utvrđeno u Uredbi (EU) 2018/1139 i delegiranim i provedbenim aktima donesenima na temelju te uredbe. Taj sustav Agenciji omogućuje poduzimanje mjera, po potrebi, kojima se osigurava da sustav upravljanja ostane odgovarajući i djelotvoran.

(b)

Agencija pravodobno ažurira svoj sustav upravljanja u skladu sa svim izmjenama Uredbe (EU) 2018/1139 i delegiranim i provedbenim aktima donesenima na temelju te uredbe kako bi se osigurala djelotvorna provedba njezina sustava upravljanja.

DPO.AR.B.015   Čuvanje evidencije

(a)

Agencija uspostavlja i održava sustav čuvanja evidencije kojim se osiguravaju odgovarajuće pohranjivanje, dostupnost i pouzdana sljedivost:

1.

dokumentiranih politika i postupaka sustava upravljanja;

2.

osposobljavanja, kvalifikacija i ovlaštenja osoblja kako se zahtijeva u točki DPO.AR.B.001 podtočki (a) podpodtočki 3.;

3.

dodjele zadaća koje obuhvaćaju elemente propisane točkom ATM/ANS.EQMT.AR.A.020 Priloga I. Delegiranoj uredbi (EU) 2023/1768, kao i pojedinosti o dodijeljenim zadaćama;

4.

postupka odobrenja organizacija uključenih u projektiranje ili proizvodnju opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a, postupka certifikacije i registracije izjava o sukladnosti projekta za opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a te kontinuiranog nadzora, uključujući:

i.

zahtjeve za izdavanje odobrenja;

ii.

odobrenja izdana organizacijama uključenima u projektiranje ili proizvodnju opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a, uključujući pripadajuće privilegije i sve njihove izmjene;

iii.

izdane certifikate za opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a, uključujući sve njihove izmjene koje je donijela;

iv.

sve valjane izjave o sukladnosti projekta za opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a koju je registrirala;

v.

program Agencije za kontinuirani nadzor, uključujući svu evidenciju o ocjenjivanju, kontrolama i inspekcijama;

vi.

kopiju programa nadzora u kojem se navode datumi kad kontrole treba provesti i kad su iste provedene;

vii.

kopije cjelokupne službene korespondencije;

viii.

preporuke za izdavanje ili produljenje certifikata ili produljenje registracije izjave, pojedinosti o nalazima i mjerama koje su organizacije poduzele kako bi zaključile te nalaze, uključujući datum zaključenja, mjere za provedbu i opažanja;

ix.

sva izvješća o procjeni, reviziji ili inspekcijskom pregledu;

x.

primjerke svih priručnika, postupaka i procesa ili uputa organizacije i svih njihovih izmjena;

xi.

kopije svih drugih dokumenata koje je odobrila Agencija;

5.

obavješćivanja i ocjenjivanja alternativnih načina usklađivanja koje predlažu organizacije uključene u projektiranje ili proizvodnju opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a te ocjenjivanja tih alternativnih načina usklađivanja;

6.

sigurnosnih informacija, naloga o opremi za pružanje usluga ATM-a/ANS-a i daljnjih mjera;

7.

primjene odredbi o fleksibilnosti u skladu s člankom 76. stavkom 4. Uredbe (EU) 2018/1139.

(b)

Agencija vodi popis svih certifikata koje je izdala i svih izjava koje je registrirala.

(c)

Sva evidencija iz točaka (a) i (b) pohranjuje se na način kojim se osigurava zaštita od oštećenja, izmjena i krađe te se čuva najmanje pet godina nakon što odobrenja i certifikati prestanu biti valjani ili se izjave povuku, podložno primjenjivom pravu o zaštiti podataka.

PODDIO C —   CERTIFICIRANJE, NADZOR I PROVEDBA (DPO.AR.C)

DPO.AR.C.001   Izdavanje odobrenja za organizacije uključene u projektiranje ili proizvodnju opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a

(a)

Po primitku zahtjeva za izdavanje odobrenja organizaciji uključenoj u projektiranje ili proizvodnju opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a, Agencija provjerava usklađenost organizacije sa zahtjevima utvrđenima u prilozima II. i III. Delegiranoj uredbi (EU) 2023/1768 i u Prilogu II. ovoj Uredbi.

(b)

Agencija može zatražiti sve revizije, inspekcijske preglede ili procjene koje smatra potrebnima prije izdavanja odobrenja sa svim relevantnim informacijama utvrđenima u Dodatku 1. ovom Prilogu.

(c)

Odobrenje se izdaje na neograničeno vrijeme. Privilegije u pogledu aktivnosti za koje je organizacija dobila odobrenje navode se u uvjetima priloženima odobrenju.

1.

Kad je riječ o organizaciji uključenoj u projektiranje opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a, u uvjetima se navode vrsta projektnog rada i kategorije opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a za koje organizacija ima odobrenje te privilegije koje organizacija smije ostvarivati.

2.

Kad je riječ o organizaciji uključenoj u proizvodnju opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a, u uvjetima se navodi opseg rada i oprema za pružanje usluga ATM-a/ANS-a ili kategorije takve opreme, ili oboje, za koje nositelj certifikata ima pravo koristiti privilegije.

(d)

Odobrenje se ne izdaje ako je ostao otvoren nalaz razine 1 iz DPO.AR.C.015. U iznimnim okolnostima nalazi koji nisu razine 1 ocjenjuju se i organizacije ih rješavaju prema potrebi, a Agencija ne izdaje odobrenje dok ne odobri plan korektivnih mjera radi zatvaranja tih nalaza.

(e)

Za svaku izmjenu odobrenja i njegovih uvjeta potrebno je odobrenje Agencije.

DPO.AR.C.005   Program nadzora

(a)

Agencija utvrđuje i svake godine ažurira program nadzora uzimajući u obzir specifičnu prirodu organizacija koje nadzire, složenost njihove djelatnosti i rezultate prethodnih aktivnosti certificiranja ili nadzora te temelji taj program na ocjeni povezanih rizika. Program nadzora uključuje revizije koje:

1.

obuhvaćaju sva područja mogućih problema, s naglaskom na onim područjima u kojima su u prošlosti bili utvrđeni problemi;

2.

obuhvaćaju sve organizacije, certifikate i izjave pod nadzorom Agencije;

3.

obuhvaćaju mehanizme koje je organizacija uvela radi osiguravanja stručnosti osoblja;

4.

osiguravaju da se revizije provode razmjerno s rizicima koje predstavljaju aktivnosti organizacije;

5.

osiguravaju da se na organizacije pod njezinim nadzorom primjenjuje ciklus planiranja nadzora koji nije duži od 24 mjeseca.

Ciklus planiranja nadzora može se skratiti ako postoji dokaz da su se pogoršali rezultati organizacije u pogledu sigurnosti.

Ciklus planiranja nadzora može se produljiti na najviše 36 mjeseci ako je Agencija utvrdila da u prethodna 24 mjeseca:

i.

organizacija je kontinuirano bila usklađena sa zahtjevima koji se odnose na upravljanje promjenama iz točke DPO.OR.B.005;

ii.

nisu bili izdani nalazi razine 1 iz točke DPO.AR.C.015;

iii.

sve korektivne mjere iz DPO.AR.C.015 provedene su u roku koji je Agencija prihvatila ili produljila kako je definirano u točki DPO.AR.C.015.

Ako je, uz podpodtočke i., ii. i iii., organizacija uspostavila djelotvoran sustav kontinuiranog izvješćivanja Agencije o usklađenosti s propisima koji je odobren, ciklus planiranja nadzora može se produljiti na najviše 48 mjeseci;

6.

osiguravaju praćenje provedbe korektivnih mjera iz DPO.AR.C.015;

7.

podliježu savjetovanju s dotičnim organizacijama i nakon toga obavješćivanju o tome;

8.

sadržavaju planirane intervale inspekcijskih pregleda različitih lokacija, ako je to potrebno.

(b)

Agencija može odlučiti da promijeni ciljeve i opseg unaprijed planiranih revizija, uključujući revizije dokumentacije i dodatne revizije, kada se za time pojavi potreba.

(c)

Agencija odlučuje o tome koji će se aranžmani, elementi, fizičke lokacije i aktivnosti revidirati u određenom roku.

(d)

Zapažanja i nalazi revizija izdani u skladu s točkom DPO.AR.C.015 dokumentiraju se.

(e)

Nalazi se potkrjepljuju dokazima te se utvrđuju na temelju primjenjivih zahtjeva i njihovih provedbenih rješenja u odnosu na koje je revizija bila provedena.

(f)

Priprema se revizorsko izvješće, uključujući pojedinosti o nalazima i opažanjima, te se dostavlja dotičnoj organizaciji.

DPO.AR.C.010   Promjene sustava upravljanja informacijskom sigurnošću

(a)

Za promjene kojima se upravlja i o kojima se obavješćuje Agencija u skladu s postupkom iz točke IS.I.OR.255 podtočke (a) Priloga II. (dio IS.I.OR) Provedbenoj uredbi (EU) 2023/203 Agencija uključuje preispitivanje tih promjena u svoj program za kontinuirani nadzor u skladu s načelima utvrđenima u točki DPO.AR.C.005 ovog Priloga. Ako se utvrdi bilo kakva neusklađenost, Agencija o tome obavješćuje organizaciju, zahtijeva daljnje promjene i postupa u skladu s točkom DPO.AR.C.015 ovog Priloga.

(b)

U vezi s drugim promjenama za koje je potreban zahtjev za odobrenje u skladu s točkom IS.I.OR.255 podtočkom (b) Priloga II. (dio IS.I.OR) Provedbenoj uredbi (EU) 2023/203:

1.

nakon što zaprimi zahtjev za promjenu, Agencija provjerava usklađenost organizacije s primjenjivim zahtjevima prije izdavanja odobrenja;

2.

Agencija utvrđuje uvjete pod kojima organizacija može raditi tijekom provedbe promjene;

3.

ako utvrdi da organizacija ispunjava primjenjive zahtjeve, Agencija odobrava promjenu.

DPO.AR.C.015   Nalazi, korektivne mjere i provedba

(a)

Ako Agencija tijekom provjere, nadzora ili na bilo koji drugi način utvrdi neusklađenost postupka ili priručnika koji se zahtijevaju ovom Uredbom ili certifikata ili izjave izdanih u skladu s ovom Uredbom s primjenjivim zahtjevima iz ove Uredbe, ona, ne dovodeći u pitanje bilo kakve dodatne mjere propisane Uredbom (EU) 2018/1139, sastavlja nalaz.

(b)

Agencija mora imati uspostavljen sustav za:

1.

analiziranje nalaza u pogledu njihove važnosti za sigurnost i interoperabilnost;

2.

utvrđivanje odgovarajućih provedbenih mjera, uključujući privremeno oduzimanje ili ukidanje odobrenja i certifikata;

3.

izdavanje direktiva na temelju rizika koji neusklađenost organizacije predstavlja.

(c)

Agencija sastavlja nalaz razine 1 kada utvrdi bilo kakvu znatnu neusklađenost s osnovom za certificiranje opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a u skladu s točkom ATM/ANS.EQMT.AR.B.001 Priloga I. Delegiranoj uredbi (EU) 2023/1768 koja može dovesti do nekontrolirane neusklađenosti i mogućeg neželjenog stanja.

Nalazi razine 1 uključuju, između ostalog:

1.

objavu operativnih postupaka koji predstavljaju znatan rizik za aktivnosti organizacije;

2.

dobivanje ili produljenje valjanosti odobrenja organizacije podnošenjem krivotvorene dokumentacije;

3.

dokaz o zloupotrebi ili neovlaštenoj upotrebi odobrenja organizacije;

4.

nepostojanje odgovornog rukovoditelja.

(d)

Agencija sastavlja nalaz razine 2 ako se utvrdi nesukladnost s bilo kojim od sljedećeg:

i.

primjenjivim zahtjevima Uredbe (EU) 2018/1139;

ii.

delegiranim i provedbenim aktima donesenima na temelju Uredbe (EU) 2018/1139;

iii.

postupcima i priručnicima koji se zahtijevaju na temelju Uredbe (EU) 2018/1139; ili

iv.

s odobrenjem izdanim na temelju Uredbe (EU) 2018/1139,

ako nije klasificiran kao nalaz razine 1.

(e)

Ako se sastavi nalaz Agencija, ne dovodeći u pitanje bilo koje dodatne mjere propisane Uredbom (EU) 2018/1139 i delegiranim i provedbenim aktima donesenima na temelju te uredbe, pisanim putem obavješćuje dotičnu organizaciju o nalazu i zahtijeva od nje da poduzme korektivne mjere za uklanjanje utvrđenih nesukladnosti.

1.

U slučaju nalaza razine 1 Agencija odmah poduzima odgovarajuće provedbene mjere i može, prema potrebi, ograničiti, privremeno oduzeti ili ukinuti odobrenje u cijelosti ili djelomično dok organizacija ne poduzme uspješne korektivne mjere.

2.

U slučaju nalaza razine 2, Agencija:

i.

odobrava organizaciji određeno vrijeme za provedbu korektivnih mjera, kao dio akcijskog plana, primjereno prirodi nalaza;

ii.

ocjenjuje plan korektivnih mjera i provedbe koji je predložila organizacija te ga prihvaća ako se na temelju ocjene zaključi da je dostatan za uklanjanje neusklađenosti.

3.

U slučaju nalaza razine 2, kada organizacija ne dostavi plan korektivnih mjera koji je Agenciji prihvatljiv s obzirom na nalaze, ili kada organizacija ne provede korektivne mjere u roku koji je Agencija prihvatila ili produljila, nalaz se može podići na nalaz razine 1 i poduzimaju se mjere utvrđene u podtočki (e) podpodtočki 1.

(f)

Za slučajeve u kojima se ne zahtijevaju nalazi razine 1 i 2, Agencija može dati primjedbe.

(g)

Agencija:

1.

privremeno oduzima certifikat ako smatra da postoje opravdani razlozi za takvu mjeru kako bi se spriječila vjerodostojna prijetnja sigurnosti, zaštiti, učinkovitosti ili interoperabilnosti opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a;

2.

izdaje nalog o opremi za pružanje usluga ATM-a/ANS-a pod uvjetima iz točke ATM/ANS.EQMT.AR.A.030 Priloga I. Delegiranoj uredbi (EU) 2023/1768;

3.

privremeno oduzima, ukida ili ograničava certifikat ako je takva mjera potrebna u skladu s podtočkom (c);

4.

poduzima hitne i odgovarajuće mjere potrebne za ograničavanje ili zabranu aktivnosti organizacije ili fizičke ili pravne osobe ako smatra da postoje opravdani razlozi da su takve mjere potrebne za sprečavanje vjerodostojne prijetnje za opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a;

5.

registrira izjavu o sukladnosti projekta tek nakon što se riješe svi nalazi početne nadzorne provjere;

6.

privremeno ili trajno poništava registraciju izjave o sukladnosti projekta ako smatra da postoje opravdani razlozi za takvu mjeru kako bi se uklonila vjerodostojna prijetnja sigurnosti, zaštiti, učinkovitosti ili interoperabilnosti opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a;

7.

poduzima sve daljnje provedbene mjere koje su potrebne kako bi se osiguralo da se svaka neusklađenost s bitnim zahtjevima iz Priloga VIII. i, ako je primjenjivo, Priloga VII. Uredbi (EU) 2018/1139 i s ovim Prilogom ispravi i, prema potrebi, ublaže njezine posljedice.

(h)

Nakon poduzimanja provedbenih mjera u skladu s podtočkom (g) Agencija o njima obavješćuje adresata, navodi razloge za njih i obavješćuje adresata o njegovu pravu na žalbu.


(1)  Uredba (EU) br. 376/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o izvješćivanju, analizi i naknadnom postupanju u vezi s događajima u civilnom zrakoplovstvu, o izmjeni Uredbe (EU) br. 996/2010 Europskog parlamenta i Vijeća i stavljanju izvan snage Direktive 2003/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i uredbi Komisije (EZ) br. 1321/2007 i (EZ) br. 1330/2007 (SL L 122, 24.4.2014., str. 18.).

(2)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/373 od 1. ožujka 2017. o utvrđivanju zajedničkih zahtjeva za pružatelje usluga upravljanja zračnim prometom/pružatelje usluga u zračnoj plovidbi i drugih mrežnih funkcija za upravljanje zračnim prometom i za njihov nadzor, o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 482/2008 i provedbenih uredbi (EU) br. 1034/2011, (EU) br. 1035/2011 i (EU) 2016/1377 te o izmjeni Uredbe (EU) br. 677/2011 (SL L 62, 8.3.2017., str. 1.).


DODATAK 1.

SPECIFIKACIJE ODOBRENJA ZA ORGANIZACIJE UKLJUČENE U PROJEKTIRANJE ILI PROIZVODNJU OPREME ZA PRUŽANJE USLUGA ATM-a/ANS-a

U odobrenju se navode:

(a)

agencija kao nadležno tijelo koje izdaje odobrenje;

(b)

ime i potpuna adresa podnositelja zahtjeva;

(c)

opseg rada podnositelja zahtjeva;

(d)

lokacija na kojoj će se aktivnosti provoditi;

(e)

pripadajuće privilegije koje su odobrene podnositelju zahtjeva;

(f)

izjava o sukladnosti podnositelja zahtjeva u pogledu primjenjivih zahtjeva;

(g)

datum izdavanja i valjanost odobrenja;

(h)

povezani dodatni uvjeti ili ograničenja.


PRILOG II

ZAHTJEVI ZA ORGANIZACIJE UKLJUČENE U PROJEKTIRANJE ILI PROIZVODNJU OPREME ZA PRUŽANJE USLUGA ATM-a/ANS-a

(Dio-DPO.OR)

PODDIO A –   OPĆI ZAHTJEVI (DPO.OR.A)

DPO.OR.A.001   Područje primjene

U ovom se Prilogu utvrđuju zajednički zahtjevi u pogledu prava i obveza podnositelja zahtjeva za odobrenje organizacije i nositelja odobrenja organizacije za projektiranje ili proizvodnju opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a.

DPO.OR.A.005   Prihvatljivost

Svaka fizička ili pravna osoba koja je dokazala ili je spremna dokazati svoju sposobnost za projektiranje ili proizvodnju opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a u skladu s točkom DPO.OR.A.010 može podnijeti zahtjev za odobrenje projektne ili proizvodne organizacije pod uvjetima utvrđenima u ovom Prilogu.

DPO.OR.A.010   Zahtjev za odobrenje projektne ili proizvodne organizacije i dokazivanje sposobnosti

(a)

Zahtjev za odobrenje projektne ili proizvodne organizacije podnosi se u obliku i na način koji utvrdi Agencija.

(b)

Kako bi dobila odobrenje, organizacija uključena u projektiranje ili proizvodnju opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a mora ispunjavati zahtjeve utvrđene u ovoj Uredbi ako su ti zahtjevi primjenjivi na projektiranje ili proizvodnju sustava za pružanje usluga ATM-a/ANS-a i sastavnih dijelova ATM-a/ANS-a kojim se organizacija bavi ili namjerava baviti.

DPO.OR.A.015   Priručnik organizacije

(a)

Organizacija uključena u projektiranje ili proizvodnju opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a uspostavlja i održava priručnik organizacije u kojem se navode sljedeće informacije:

1.

izjava, koju je potpisao odgovorni rukovoditelj, kojom se potvrđuje da će se uvijek postupati u skladu s priručnikom organizacije i s bilo kojim drugim povezanim priručnicima kojima se definira sukladnost organizacije sa zahtjevima;

2.

funkcije i imena ključnih rukovoditelja iz točke DPO.OR.B.020;

3.

dužnosti i odgovornosti rukovoditelja, uključujući pitanja u kojima mogu izravno surađivati s Agencijom u ime organizacije;

4.

organigram koji prikazuje linije zaduženja i odgovornosti rukovoditelja unutar organizacije, uključujući izravnu odgovornost odgovornog rukovoditelja;

5.

opći opis ljudskih resursa organizacije;

6.

opći opis objekata smještenih na svakoj lokaciji navedenoj u odobrenju organizacije;

7.

opći opis područja rada organizacije koji je relevantan za uvjete odobrenja;

8.

postupke za provjeru i dokazivanje da je projekt opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a, ili njegove izmjene, u skladu s primjenjivim detaljnim specifikacijama i zahtjevima utvrđenima Delegiranom uredbom (EU) 2023/1768 te nema nesigurna ili nezaštićena svojstva, ovisno o slučaju;

9.

postupak pripreme i održavanja tehničkih podataka i zapisa za svaki model svakog dijela opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a za koji je izdan certifikat ili izjava o sukladnosti projekta u skladu s Delegiranom uredbom (EU) 2023/1768, ovisno o slučaju;

10.

postupke za obavješćivanje Agencije o organizacijskim promjenama;

11.

postupak izmjene priručnika organizacije;

12.

opis, izravno ili pomoću upućivanja, sustava i postupaka upravljanja organizacije;

13.

opis, izravno ili pomoću upućivanja, upravljanja ugovarateljima i postupaka nadzora iz točke DPO.OR.B.015 ovog Priloga.

(b)

Priručnik organizacije prema potrebi se izmjenjuje kako bi ostao ažuran opis organizacije, a jedna njegova kopija, uključujući izmjene, dostavlja se Agenciji.

(c)

Zahtjev za odobrenje izmjene iz točke DPO.OR.B.005 ovog Priloga mora se temeljiti na podnošenju predloženih izmjena priručnika organizacije.

DPO.OR.A.025   Trajanje, kontinuirana valjanost i privilegije odobrenja organizacije

(a)

Odobrenje organizacije vrijedi neograničeno vrijeme pod sljedećim uvjetima:

1.

organizacija ostaje usklađena s Uredbom (EU) 2018/1139 i delegiranim i provedbenim aktima donesenima na temelju te uredbe;

2.

organizacija nije predala odobrenje niti ga je Agencija privremeno oduzela ili ukinula.

(b)

Nakon što je odobrenje predano ili ukinuto, bez odgode se vraća Agenciji ako je izdano u papirnatom obliku.

(c)

Nositelj odobrenja organizacije ima pravo, u okviru uvjeta odobrenja i u skladu s odgovarajućim postupcima sustava upravljanja projektom:

1.

klasificirati promjene opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a kao „veće” ili „manje”;

2.

odobriti manje izmjene certifikata za opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a i/ili izjava izdanih na temelju Delegirane uredbe (EU) 2023/1768;

3.

odobriti određene veće izmjene certifikata za opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a izdanog na temelju Delegirane uredbe (EU) 2023/1768;

4.

izdati izjave o sukladnosti projekta za opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a na temelju članka 5. Delegirane uredbe (EU) 2023/1768; i

5.

izdati isprave o sukladnosti opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a na temelju članka 6. Delegirane uredbe (EU) 2023/1768.

DPO.OR.A.030   Pomaganje i suradnja

(a)

Organizacija uključena u projektiranje ili proizvodnju opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a olakšava inspekcijske preglede i revizije koje provodi Agencija ili kvalificirani subjekt koji djeluje u njezino ime te surađuje prema potrebi radi učinkovitog i djelotvornog izvršavanja ovlasti Agencije.

(b)

Organizacija uključena u projektiranje ili proizvodnju opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a surađuje s pružateljima ATM-a/ANS-a koji upotrebljavaju njezinu opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a i pomaže im u postupku dokazivanja sukladnosti dotičnim nadležnim tijelima.

DPO.OR.A.035   Nalazi i korektivne mjere

Nakon primitka obavijesti o nalazima od Agencije, organizacija uključena u projektiranje ili proizvodnju opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a:

(a)

utvrđuje temeljni uzrok nesukladnosti;

(b)

određuje plan korektivnih mjera;

(c)

dokazuje zadovoljavajuću provedbu korektivne mjere Agenciji u roku koji je Agencija predložila i odobrila, kako je definirano u točki DPO.AR.C.015. podtočki (e) podpodtočki 2.

DPO.OR.A.040   Neposredna reakcija na problem koji utječe na sigurnost, zaštitu ili interoperabilnost

Organizacija uključena u projektiranje ili proizvodnju opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a provodi sve mjere sigurnosti i zaštite, uključujući naloge o opremi za pružanje usluga ATM-a/ANS-a, koje Agencija poduzima u skladu s točkama DPO.AR.A.010 i DPO.AR.A.015.

DPO.OR.A.045   Otkazivanje, nepravilno funkcioniranje i kvarovi

(a)

Nositelj odobrenja izdanog u skladu s ovom Uredbom:

1.

uspostavlja i održava sustav za prikupljanje, istraživanje i analizu izvješća i informacija o otkazivanju, nepravilnom funkcioniranju i kvarovima ili drugim događajima koji su uzrokovali ili bi mogli uzrokovati negativne učinke na kontinuiranu usklađenost opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a s primjenjivim zahtjevima;

2.

obavješćuje sve poznate korisnike dotične opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a i, na zahtjev, sve osobe ovlaštene na temelju drugih povezanih propisa, o sustavu uspostavljenom u skladu s podpodtočkom 1. te o tome kako dostaviti takva izvješća i informacije o otkazivanju, nepravilnom funkcioniranju i kvarovima ili drugim događajima.

(b)

Za organizacije koje imaju glavno mjesto poslovanja u državi članici sustav uspostavljen u skladu s podtočkom (a) podpodtočkom 1. uključuje odredbe o izvješćivanju o događajima povezanima sa sigurnošću i daljnjem postupanju koje ispunjavaju zahtjeve iz uredbi (EU) br. 376/2014 i (EU) 2018/1139 te delegiranih i provedbenih akata donesenih na temelju tih uredbi.

(c)

Nositelj odobrenja izvješćuje Agenciju o svakom otkazivanju, nepravilnom funkcioniranju, kvaru ili drugom događaju za koji dozna i koji je prouzročio ili bi mogao dovesti do nesigurnog, nezaštićenog ili oslabljenog stanja.

(d)

Za nositelje odobrenja koji nemaju glavno mjesto poslovanja u državi članici izvješća se sastavljaju u obliku i na način koji utvrdi Agencija, što je prije moguće i u svakom slučaju podnose najkasnije 72 sata nakon što je osoba ili organizacija saznala za određeni događaj, osim ako to spriječe iznimne okolnosti.

(e)

Nositelj odobrenja istražuje događaj o kojem je izviješteno u skladu s podtočkom (c), uključujući nedostatke koji su doveli do tog događaja, te izvješćuje Agenciju o rezultatima svoje istrage i svim mjerama koje namjerava poduzeti ili koje predlaže poduzeti kako bi ispravio te nedostatke.

DPO.OR.A.050   Prenosivost odobrenja

Odobrenje organizacije nije prenosivo, osim kao posljedica promjene vlasništva organizacije.

PODDIO B –   UPRAVLJANJE (DPO.OR.B)

DPO.OR.B.001   Sustav upravljanja

(a)

Organizacija uključena u projektiranje ili proizvodnju opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a uspostavlja i održava sustav upravljanja koji uključuje sljedeće:

1.

jasno definirane linije odgovornosti i ovlasti u cijeloj svojoj organizaciji, uključujući izravnu odgovornost odgovornog rukovoditelja;

2.

opis opće filozofije i načela organizacije, koji zajedno čine politiku, koji potpisuje odgovorni rukovoditelj;

3.

sredstva za provjeru rada i funkcioniranja organizacije u pogledu pokazatelja učinka i ciljeva učinka sustava upravljanja;

4.

postupak za utvrđivanje promjena unutar organizacije i konteksta u kojem djeluje koji mogu utjecati na uspostavljene procese, postupke i proizvode te, prema potrebi, za promjenu sustava upravljanja kako bi se uzele u obzir te promjene;

5.

postupak za utvrđivanje opsega izmjena opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a i povezanog rizika;

6.

postupak revizije sustava upravljanja, utvrđivanja uzroka neadekvatnog rada sustava upravljanja, utvrđivanja posljedica takvog neadekvatnog rada te uklanjanje ili ublažavanje tih uzroka;

7.

postupak kojim se osigurava da je osoblje organizacije osposobljeno i stručno za izvršavanje svojih dužnosti na siguran, učinkovit, trajan i održiv način. U tom smislu organizacija uspostavlja politike zapošljavanja i osposobljavanja osoblja;

8.

službena komunikacijska sredstva kojima se osigurava da je sve osoblje organizacije u cijelosti upoznato sa sustavom upravljanja, kojima se omogućuje priopćavanje važnih informacija i obrazlaganje poduzimanja određenih radnji i mjera te razloga za uvođenje ili mijenjanje postupaka;

9.

u pogledu aktivnosti projektiranja, postupke za:

i.

projektiranje opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a i za izmjene njezina projekta;

ii.

jamčenje da je projektiranje opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a ili izmjene njezina projekta u skladu s primjenjivim specifikacijama, uključujući neovisnu funkciju provjere dokazivanja sukladnosti na temelju koje organizacija Agenciji dostavlja isprave o sukladnosti i povezanu dokumentaciju;

iii.

provjeru prihvatljivosti elemenata opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a ili zadaća koje obavljaju organizacije s kojima je sklopljen ugovor iz točke DPO.OR.B.015;

iv.

jamčenje da je osoblje uključeno u projektiranje opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a dovoljno brojno, osposobljeno i kompetentno te da je ovlašteno za izvršavanje dodijeljenih odgovornosti;

v.

blisku i učinkovitu koordinaciju među odjelima i unutar odjela;

10.

u pogledu aktivnosti proizvodnje, postupke za:

i.

izdavanje i odobravanje dokumenata ili njihove izmjene;

ii.

evaluacijske revizije i kontrolu organizacija s kojima je sklopljen ugovor iz točke DPO.OR.B.015;

iii.

provjeravanje jesu li ulazni materijali i oprema, uključujući opskrbu novim predmetima ili predmetima koje upotrebljavaju kupci opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a, u skladu s primjenjivim projektnim podacima;

iv.

provjeravanje je li oprema za pružanje usluga ATM-a/ANS-a u skladu s primjenjivim projektnim podacima;

v.

identifikaciju i sljedivost;

vi.

organizacijske procese;

vii.

inspekcije i ispitivanja;

viii.

umjeravanje alata i opreme za ispitivanje;

ix.

kontrolu nesukladnih stavki;

x.

koordinaciju s podnositeljem zahtjeva za odobrenje projekta ili nositeljem odobrenja projekta;

xi.

vođenje i čuvanje evidencije o obavljenom poslu;

xii.

izdavanje dokumenata o puštanju u promet;

xiii.

rukovanje, skladištenje i pakiranje opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a.

(b)

Organizacija uključena u projektiranje ili proizvodnju opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a dokumentira sve ključne procese sustava upravljanja, uključujući postupak za informiranje osoblja o njihovim odgovornostima i postupak za izmjenu tih procesa.

(c)

Organizacija uključena u projektiranje ili proizvodnju opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a uspostavlja u okviru svojeg sustava upravljanja funkciju za praćenje njezine usklađenosti s primjenjivim zahtjevima i primjerenosti uspostavljenih postupaka. Praćenje usklađenosti mora uključivati sustav povratnih informacija o nalazima koje se dostavljaju odgovornom rukovoditelju kako bi se, prema potrebi, osigurala djelotvorna provedba korektivnih mjera.

(d)

Sustav upravljanja mora biti razmjeran veličini organizacije uključene u projektiranje ili proizvodnju opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a i razmjeran složenosti njezinih aktivnosti, uzimajući u obzir opasnosti i povezane rizike svojstvene tim aktivnostima.

(e)

Uz sustav upravljanja iz podtočke (a) organizacija uključena u projektiranje ili proizvodnju opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a uspostavlja, provodi i održava sustav upravljanja informacijskom sigurnošću u skladu s Provedbenom uredbom (EU) 2023/203 kako bi se osiguralo pravilno upravljanje rizicima za informacijsku sigurnost koji mogu utjecati na sigurnost zračnog prometa.

DPO.OR.B.005   Upravljanje promjenama

(a)

Nakon što se izda odobrenje organizacije, za svaku značajnu promjenu sustava upravljanja prije provedbe potrebno je odobrenje Agencije, osim ako se o takvoj promjeni obavijesti i ako se njome upravlja u skladu s postupkom koji je odobrila Agencija. Organizacija Agenciji podnosi zahtjev za odobrenje kojim dokazuje trajnu sukladnost s primjenjivim zahtjevima.

(b)

O svakoj izmjeni opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a obavješćuje se Agenciju te je prije provedbe svake takve izmjene potrebno odobrenje Agencije, osim ako se takvom promjenom upravlja u skladu s postupkom upravljanja promjenama koji je odobrila Agencija. U tom se postupku upravljanja promjenama definira klasifikacija izmjena opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a i opisuje kako će se o takvim promjenama obavješćivati i kako će se njima upravljati.

DPO.OR.B.010   Zahtjevi u pogledu sredstava

Organizacija uključena u projektiranje ili proizvodnju opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a osigurava da su njezini objekti i oprema, uključujući objekte i opremu za ispitivanje, primjereni i prikladni za obavljanje svih svojih zadaća i aktivnosti i upravljanje njima u skladu s primjenjivim zahtjevima.

DPO.OR.B.015   Ugovorene aktivnosti

(a)

Ugovorene aktivnosti uključuju sve aktivnosti unutar područja djelovanja organizacije u skladu s uvjetima certifikata, koje obavljaju druge organizacije koje su ili same certificirane za obavljanje takvih aktivnosti ili, ako nisu certificirane, rade pod nadzorom takve organizacije. Organizacija uključena u projektiranje ili proizvodnju opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a osigurava da je pri ugovaranju bilo kojeg dijela svojih aktivnosti s vanjskim organizacijama ili pri nabavi bilo kojeg dijela svojih aktivnosti od vanjskih organizacija, ugovorena ili kupljena aktivnost, ovisno o slučaju, u skladu s primjenjivim zahtjevima.

(b)

Ako organizacija uključena u projektiranje ili proizvodnju opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a ugovori bilo koji dio svojih aktivnosti s organizacijom koja sama nije certificirana u skladu s ovom Uredbom za provedbu takvih aktivnosti, ona osigurava da organizacija s kojom je sklopljen ugovor radi pod njezinim nadzorom. Organizacija uključena u projektiranje ili proizvodnju opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a osigurava da Agencija ima pristup organizaciji s kojom je sklopljen ugovor kako bi se utvrdila njezina kontinuirana usklađenost s primjenjivim zahtjevima iz ove Uredbe.

DPO.OR.B.020   Zahtjevi za osoblje

(a)

Organizacija uključena u projektiranje ili proizvodnju opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a imenuje odgovornog rukovoditelja koji je ovlašten osigurati da se sve aktivnosti mogu financirati i provoditi u skladu s primjenjivim zahtjevima ove Uredbe. Odgovorni rukovoditelj odgovoran je za uspostavljanje i održavanje djelotvornog sustava upravljanja.

(b)

Definiraju se i ovlasti, dužnosti i odgovornosti osoba imenovanih za određeno radno mjesto, a posebno za rukovodeće osoblje koje je odgovorno za sigurnost, kvalitetu, zaštitu, financije i ljudske resurse.

DPO.OR.B.025   Čuvanje evidencije

(a)

Organizacija uključena u projektiranje ili proizvodnju opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a uspostavlja sustav za vođenje evidencije koji omogućuje odgovarajuće pohranjivanje evidencije i pouzdanu sljedivost svih svojih aktivnosti, posebno obuhvaćajući sve elemente navedene u točki DPO.OR.B.001.

(b)

Format i vrijeme čuvanja zapisa iz podtočke (a) utvrđuju se u postupcima sustava upravljanja organizacije.

(c)

Zapisi se pohranjuju na način kojim se osigurava njihova zaštita od oštećenja, mijenjanja i krađe.

(d)

Organizacija uključena u projektiranje ili proizvodnju opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a održava registar opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a koja je u upotrebi.

PODODJELJAK C –   TEHNIČKI ZAHTJEVI (DPO.OR.C)

DPO.OR.C.001   Organizacije uključene u projektiranje ili proizvodnju opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a

(a)

Podnositelj zahtjeva za odobrenje projektne ili proizvodne organizacije za opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a i nositelj odobrenja projektne ili proizvodne organizacije za opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a imaju pravo, ovisno o slučaju, na bilo što od sljedećeg:

1.

imati ili podnijeti zahtjev za izdavanje certifikata za projektiranje opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a;

2.

izdati izjavu o sukladnosti projekta za opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a;

3.

na zahtjev pružatelja ATM-a/ANS-a izdati ispravu o sukladnosti za opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a.

(b)

U pogledu aktivnosti projektiranja, organizacija uključena u projektiranje ili proizvodnju opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a:

1.

izdaje izjavu o sukladnosti projekta za opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a, ovisno o slučaju;

2.

izdaje podatke i informacije, uključujući upute, pod svojom odgovornošću u okviru svojih uvjeta odobrenja kako ih je utvrdila Agencija;

3.

za svaki model svakog dijela opreme za koji je izdana izjava o opremi za pružanje usluga ATM-a/ANS-a priprema i održava ažuriranu datoteku s potpunim tehničkim podacima i evidencijom.

(c)

U pogledu aktivnosti proizvodnje, organizacija uključena u projektiranje ili proizvodnju opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a:

1.

proizvodi svaki artikl osiguravajući da je dovršena oprema za pružanje usluga ATM-a/ANS-a u skladu s projektnim podacima i da je sigurna za ugradnju;

2.

za svaki model svakog dijela opreme za koji je izdana izjava o opremi za pružanje usluga ATM-a/ANS-a priprema i održava ažuriranu datoteku s potpunim tehničkim podacima i evidencijom;

3.

priprema, održava i ažurira izvornike svih priručnika koji se zahtijevaju prema primjenjivim specifikacijama izjave za određenu opremu;

4.

stavlja na raspolaganje korisnicima opreme za ATM/ANS i Agenciji na zahtjev upute za kontinuiranu prikladnost koje su potrebne za upotrebu i održavanje opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a te izmjene tih uputa;

5.

označava svaki proizvod;

6.

nastavlja ispunjavati primjenjive zahtjeve utvrđene u ovoj Uredbi.

(d)

Uz podtočku (c), organizacija uključena u proizvodnju opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a ima pravo, u okviru svojih uvjeta odobrenja, utvrditi da je svaka dovršena oprema za pružanje usluga ATM-a/ANS-a u skladu s primjenjivim projektnim podacima i da je u stanju za siguran rad prije izdavanja EASA-ina obrasca o otpuštanju u uporabu u kojem se navodi da je oprema za pružanje usluga ATM-a/ANS-a proizvedena u skladu s primjenjivim zahtjevima ove Uredbe i primjenjivim projektnim podacima.

(e)

EASA-in obrazac o otpuštanju u uporabu iz podtočke (d) za svaki primjerak proizvedene opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a sadržava barem sljedeće informacije:

1.

opis opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a;

2.

broj dijela opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a;

3.

serijski broj opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a;

4.

izjavu da je oprema za pružanje usluga ATM-a/ANS-a proizvedena u skladu s primjenjivim projektnim podacima i da je u stanju za siguran rad;

5.

upućivanje na certifikat ili izjavu o sukladnosti projekta.

DPO.OR.C.005   Koordinacija

Organizacija uključena u projektiranje ili proizvodnju opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a osigurava:

(a)

zadovoljavajuću koordinaciju, uz odgovarajuće dogovore, između aktivnosti projektiranja i proizvodnje, prema potrebi;

(b)

zadovoljavajuću koordinaciju i odgovarajuću potporu relevantnim pružateljima ATM-a/ANS-a i zrakoplovnim poduzećima u pogledu kontinuirane prikladnosti opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a, prema potrebi.

DPO.OR.C.010   Nalozi o opremi za pružanje usluga ATM-a/ANS-a

Kada Agencija izda nalog o opremi za pružanje usluga ATM-a/ANS-a, u skladu s točkom ATM/ANS.EQMT.CERT.065 Priloga II. Delegiranoj uredbi (EU) 2023/1768, organizacija koja je uključena u projektiranje ili proizvodnju opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a:

(a)

predlaže odgovarajuće korektivne mjere i podnosi ih, zajedno s pripadajućim detaljima, Agenciji na odobrenje;

(b)

nakon što Agencija odobri prijedlog iz podtočke (a), svim poznatim korisnicima i vlasnicima opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a stavlja na raspolaganje odgovarajuće opisne podatke i upute za izvedbu, a na zahtjev i svakoj osobi koja mora poštovati nalog o opremi za pružanje usluga ATM-a/ANS-a.


15.9.2023   

HR

Službeni list Europske unije

L 228/39


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2023/1770

оd 12. rujna 2023.

o utvrđivanju odredaba o opremi zrakoplova potrebnoj za korištenje zračnog prostora jedinstvenog europskog neba i operativnih pravila povezanih s korištenjem zračnog prostora jedinstvenog europskog neba te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 29/2009 i provedbenih uredbi (EU) br. 1206/2011, (EU) br. 1207/2011 i (EU) br. 1079/2012

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2018/1139 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2018. o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva i osnivanju Agencije Europske unije za sigurnost zračnog prometa i izmjeni uredbi (EZ) br. 2111/2005, (EZ) br. 1008/2008, (EU) br. 996/2010, (EU) br. 376/2014 i direktiva 2014/30/EU i 2014/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage uredbi (EZ) br. 552/2004 i (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3922/91 (1), a posebno njezin članak 44. stavak 1. točku (a),

budući da:

(1)

U skladu s člankom 140. stavkom 2. Uredbe (EU) 2018/1139 provedbena pravila donesena na temelju Uredbe (EZ) br. 552/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (2) koja je stavljena izvan snage moraju se najkasnije do 12. rujna 2023. prilagoditi odredbama Uredbe (EU) 2018/1139.

(2)

Operativni postupci za korištenje zračnog prostora i potrebnu opremu zrakoplova trebali bi se ujednačeno primjenjivati unutar zračnog prostora jedinstvenog europskog neba u skladu s bitnim zahtjevima iz točke 1. Priloga VIII. Uredbi (EU) 2018/1139, za postizanje interoperabilnosti i sigurnih operacija. Stoga bi te zahtjeve trebalo uvesti za operatore zrakoplova kada lete u zračni prostor jedinstvenog europskog neba, unutar njega ili iz njega.

(3)

Kako bi se osigurao kontinuitet operacija zrakoplova opremljenih sredstvima komunikacije, navigacije i nadzora za korištenje zračnog prostora jedinstvenog europskog neba, ova bi se Uredba trebala temeljiti na odgovarajućim provedbenim pravilima donesenima na temelju Uredbe (EZ) br. 552/2004 uz potrebne prilagodbe.

(4)

Posebno, u Uredbi Komisije (EZ) br. 29/2009 (3) i provedbenim uredbama (EU) br. 1206/2011 (4), (EU) br. 1207/2011 (5) i (EU) br. 1079/2012 (6) navode se detaljne odredbe o operativnim pravilima povezanima s korištenjem zračnog prostora i opremom zrakoplova. Uredbu (EZ) br. 29/2009 i provedbene uredbe (EU) br. 1206/2011, (EU) br. 1207/2011 i (EU) br. 1079/2012 trebalo bi stoga staviti izvan snage.

(5)

Kad god je to moguće, postojeće zahtjeve koji proizlaze iz tih uredbi trebalo bi ponoviti u ovoj Uredbi kako bi se poštovala legitimna očekivanja operatora zrakoplova i pružatelja ATM-a/ANS-a na koje ti zahtjevi utječu.

(6)

Primjereno je da se ti zahtjevi nastave primjenjivati na operatore zrakoplova koji prometuju kao opći zračni promet u zračnom prostoru jedinstvenog europskog neba, tijekom svih faza leta i na operativnoj površini, uz iznimku zrakoplova iz članka 2. stavka 3. točke (a) Uredbe (EU) 2018/1139. Države članice trebale bi biti odgovorne za osiguravanje da se pri operacijama tih zrakoplova uzima u obzir sigurnost plovidbe svih drugih zrakoplova. Međutim, države članice mogu odlučiti primjenjivati ovu Uredbu na te zrakoplove.

(7)

U skladu s područjem primjene Uredbe (EZ) br. 29/2009 ovom bi se Uredbom trebala predvidjeti ista izuzeća od zahtjeva u pogledu podatkovne veze koja su odobrena Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2019/2012 (7).

(8)

Člankom 14. stavkom 2. Provedbene uredbe (EU) br. 1079/2012 predviđena su izuzeća od obveze da na zrakoplovu bude radijska oprema s mogućnošću razmaka između kanala od 8,33 kHz. Ovom se Uredbom ne bi trebala mijenjati postojeća izuzeća.

(9)

Pri izradi zahtjeva u ovoj Uredbi u obzir su uzeti sadržaj glavnog plana ATM-a i u njemu navedene komunikacijske, navigacijske i nadzorne sposobnosti.

(10)

U svojem Mišljenju 01/2023 Agencija Europske unije za sigurnost zračnog prometa pripremila je i Komisiji dostavila nacrt provedbenih pravila u skladu s člankom 75. stavkom 2. točkama (b) i (c) te člankom 76. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1139.

(11)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem odbora osnovanog člankom 127. Uredbe (EU) 2018/1139,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1.   Ovom se Uredbom utvrđuju operativna pravila povezana s korištenjem zračnog prostora i zahtjevi u pogledu opreme zrakoplova potrebne za siguran i ujednačen rad u zračnom prostoru jedinstvenog europskog neba.

2.   Ova se Uredba primjenjuje na operatore zrakoplova iz članka 2. stavka 1. točke (b) podtočaka i. i ii. te članka 2. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) 2018/1139 koji su uključeni u opći zračni promet i lete u zračni prostor jedinstvenog europskog neba, unutar njega ili iz njega.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Provedbene uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)

„jedinica kontrole zračnog prometa” (jedinica ATC) znači opći pojam koji se može odnositi na centar oblasne kontrole zračnog prometa, jedinicu prilazne kontrole ili aerodromski kontrolni toranj;

(2)

„usluga podatkovne veze” znači skup povezanih transakcija upravljanja zračnim prometom, koje podržavaju podatkovne komunikacije zrak-zemlja, koje imaju jasno definiran operativni cilj te započinju i završavaju operativnim događajem;

(3)

„operacija s otklonjenim nositeljem signala” znači slučaj kada se jednim zemaljskim odašiljačem ne može osigurati određena operativna pokrivenost, te su signali iz dvaju ili više zemaljskih odašiljača otklonjeni od nazivne središnje frekvencije kanala kako bi se smanjili problemi smetnji.

Članak 3.

Oprema zrakoplova i operativna pravila

Operatori zrakoplova osiguravaju da su njihovi zrakoplovi opremljeni i da se njima upravlja u skladu s pravilima i postupcima utvrđenima u Prilogu I. (dio – COM) i Prilogu II. (dio – SUR).

Članak 4.

Načini usklađivanja

1.   Agencija razvija prihvatljive načine usklađivanja (AMC) koji se mogu koristiti za uspostavljanje usklađenosti s ovom Uredbom, Uredbom (EU) 2018/1139 i delegiranim i provedbenim aktima donesenima na temelju te uredbe.

2.   Za uspostavljanje usklađenosti s ovom Uredbom mogu se primjenjivati alternativni načini usklađivanja.

3.   Nadležna tijela uspostavljaju sustav za dosljednu evaluaciju usklađenosti svojih alternativnih načina usklađivanja i alternativnih načina usklađivanja organizacija pod njihovim nadzorom s Uredbom (EU) 2018/1139 i delegiranim i provedbenim aktima donesenima na temelju nje.

4.   Nadležna tijela obavješćuju Agenciju o svim alternativnim načinima usklađivanja koje fizičke i pravne osobe pod njihovim nadzorom ili ona sama primjenjuju za postizanje usklađenosti s ovom Uredbom.

Članak 5.

Stavljanje izvan snage

Uredba (EZ) br. 29/2009 i provedbene uredbe (EU) br. 1206/2011, (EU) br. 1207/2011 i (EU) br. 1079/2012 stavljaju se izvan snage.

Članak 6.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 12. rujna 2023.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)   SL L 212, 22.8.2018., str. 1.

(2)  Uredba (EZ) br. 552/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2004. o interoperabilnosti Europske mreže za upravljanje zračnim prometom (Uredba o interoperabilnosti) (SL L 96, 31.3.2004., str. 26.).

(3)  Uredba Komisije (EZ) br. 29/2009 od 16. siječnja 2009. o utvrđivanju zahtjeva u vezi s uslugama podatkovnih veza za jedinstveno europsko nebo (SL L 13, 17.1.2009., str. 3.).

(4)  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1206/2011 od 22. studenoga 2011. o utvrđivanju zahtjeva u vezi s identifikacijom zrakoplova u okviru nadzora za jedinstveno europsko nebo (SL L 305, 23.11.2011., str. 23.).

(5)  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1207/2011 od 22. studenoga 2011. o utvrđivanju zahtjeva u vezi s učinkovitošću i interoperabilnošću nadzora za jedinstveno europsko nebo SL L 305, 23.11.2011., str. 35.).

(6)  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1079/2012. od 16. studenoga 2012. o utvrđivanju zahtjeva za razmak između govornih kanala za jedinstveno europsko nebo (SL L 320, 17.11.2012., str. 14.).

(7)  Provedbena odluka Komisije (EU) 2019/2012 оd 29. studenoga 2019. o izuzećima na temelju članka 14. Uredbe Komisije (EZ) br. 29/2009 o utvrđivanju zahtjeva u vezi s uslugama podatkovnih veza za jedinstveno europsko nebo (SL L 312, 3.12.2019., str. 95.).


PRILOG I.

Komunikacija

(Dio – COM)

AUR.COM.1001   Predmet

U ovom se dijelu utvrđuju zahtjevi za opremu zrakoplova i operativna pravila u pogledu korištenja zračnog prostora kojima su obuhvaćeni primjenjivi zahtjevi za usluge podatkovnih veza i razmak između govornih kanala.

GLAVA 1. –   USLUGE PODATKOVNIH VEZA

AUR.COM.2001   Područje primjene

Ova se glava primjenjuje samo na letove koji se obavljaju kao opći zračni promet u skladu s pravilima instrumentalnog letenja iznad FL 285 unutar zračnog prostora jedinstvenog europskog neba, isključujući zračni prostor koji nije dio regije EUR Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva (ICAO) i Finskog gornjeg područja letnih informacija (UIR) sjeverno od 61° 30′ te Švedskog UIR sjeverno od 61° 30′.

AUR.COM.2005   Zahtjevi za opremu zrakoplova

1.

Operator zrakoplova:

(a)

osigurava da svaki zrakoplov kojim upravlja ima mogućnost korištenja sljedećih usluga podatkovnih veza:

i.

sposobnost uspostavljanja komunikacija podatkovnom vezom;

ii.

upravljanje komunikacijama s kontrolom zračnog prometa (ATC);

iii.

odobrenja i informacije ATC-a;

iv.

provjera mikrofona ATC-a.

(b)

poduzima odgovarajuće mjere kako bi osigurao da se razmjena podataka može uspostaviti između njegovih zrakoplova koji imaju mogućnost podatkovne veze i svih jedinica ATC-a koje mogu kontrolirati letove koje obavlja, uzimajući u obzir moguća ograničenja pokrivenosti svojstvena korištenoj komunikacijskoj tehnologiji.

2.

Točka 1. ne primjenjuje se:

(a)

na zrakoplove čija je svjedodžba o plovidbenosti prvi put izdana prije 1. siječnja 1995.;

(b)

na zrakoplove čija je svjedodžba o plovidbenosti prvi put izdana prije 1. siječnja 2018. koji su prije tog datuma opremljeni opremom za podatkovnu vezu kojom se osigurava interoperabilnost aplikacija ATS-a preko mreže zrak-zemlja sustava ACARS, koja se prvenstveno upotrebljava kada radarski nadzor nije praktičan;

(c)

na zrakoplove s certificiranim maksimalnim brojem sjedala za 19 putnika ili manje čija je najveća certificirana masa pri uzlijetanju 45 359 kg (100 000 lb) ili manja, a za koje je svjedodžba o plovidbenosti prvi put izdana prije 5. veljače 2020.;

(d)

na zrakoplove na probnim letovima, zrakoplove koji se isporučuju, letove radi održavanja i letove na kojima sastavni dijelovi podatkovne veze privremeno ne rade pod uvjetima navedenima u primjenjivoj listi minimalne opreme;

(e)

kombinacije tipova i modela zrakoplova navedene u Dodatku I.;

(f)

kombinacije tipova i modela zrakoplova navedene u Dodatku II. za koje je svjedodžba o plovidbenosti prvi put izdana prije 5. veljače 2020.

AUR.COM.2010   Operativni postupci i osposobljavanje za DLS

Operatori zrakoplova poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurali:

(a)

da su njihovi operativni postupci u skladu s ovom glavom i da se to odražava u njihovim operativnim priručnicima; i

(b)

da je osoblje koje radi s opremom za podatkovne veze propisno upoznato s ovom glavom i odgovarajuće osposobljeno za svoje radno mjesto.

GLAVA 2. –   RAZMAK IZMEĐU GOVORNIH KANALA

AUR.COM.3001   Područje primjene

Ova se glava primjenjuje samo na letove koji se obavljaju kao opći zračni promet unutar zračnog prostora jedinstvenog europskog neba koji je dio ICAO-ove regije EUR i na kojima se pružaju govorne radiokomunikacijske usluge zrak-zemlja i zemlja-zemlja u frekvencijskom pojasu 117,975 – 137 MHz. Područje letnih informacija (FIR)/UIR Canarias isključeno je iz područja primjene.

AUR.COM.3005   Zahtjevi za opremu zrakoplova

(1)

Operatori zrakoplova moraju osigurati da sva oprema za glasovnu komunikaciju koja je stavljena u uporabu nakon 17. studenoga 2013. uključuje mogućnost razmaka između kanala od 8,33 kHz i da se može podesiti na razmak između kanala od 25 kHz.

(2)

Izuzeća od obveze upravljanja zrakoplovom za koji se zahtijeva radijska oprema s mogućnošću razmaka između kanala od 8,33 kHz za slučajeve s ograničenim utjecajem na mrežu, koja su odobrile države članice u skladu s člankom 14. stavkom 2. Provedbene uredbe (EU) br. 1079/2012, i dalje vrijede.


Dodatak i.

Izuzeća navedena u točki 2. podtočki (e) pravila AUR.COM.2005

Tip/serija/model zrakoplova

Proizvođač

ICAO-ova oznaka tipa

AN-12 – svi

Antonov

AN12

AN-124 100

Antonov

A124

IL-76 – svi

Iljušin

IL76

A300 – svi

Airbus

A30B

A306

A3ST

A310 – svi

Airbus

A310

A-319/-320/-321 kojima je svjedodžba o plovidbenosti prvi puta izdana od 1. siječnja 1995. do uključivo 5. srpnja 1999.

Airbus

A319

A320

A321

A340 – svi

Airbus

A342

A343

A345

A346

A318-112

Airbus

A318

AVROLINER (RJ-100)

AVRO

RJ1H

AVROLINER (RJ-85)

AVRO

RJ85

BA146-301

British Aerospace

B463

B717-200

Boeing

B712

B737-300

Boeing

B733

B737-400

Boeing

B734

B737-500

Boeing

B735

B747-400

Boeing

B744

B757-200

Boeing

B752

B757-300

Boeing

B753

B767-200

Boeing

B762

B767-300

Boeing

B763

B767-400

Boeing

B764

MD-82

Boeing

MD82

MD-83

Boeing

MD83

MD-11 – svi

Boeing

MD11

CL-600-2B19 (CRJ100/200/440)

Bombardier

CRJ1/CRJ2

Dornier 328-100

Dornier

D328

Dornier 328-300

Dornier

J328

Fokker 70

Fokker

F70

Fokker 100

Fokker

F100

King Air serija (90/100/200/300)

Beechcraft

BE9L

BE20

B350

Hercules L-382-G-44K-30

Lockheed

C130

SAAB 2000/SAAB SF2000

SAAB

SB20


Dodatak II.

Izuzeća navedena u točki 2. podtočki (f) pravila AUR.COM.2005

Tip/serija/model zrakoplova

Proizvođač

ICAO-ova oznaka tipa

A330 serija 200/300

Airbus

A332/A333

Global Express/5000

BD-700-1A10/1A11

Bombardier

GLEX/GL5T

CL-600-2C10 (CRJ-700)

Bombardier

CRJ7

C525C, CJ4

Cessna

C25C

C560XL (Citation XLS+)

Cessna

C56X

Falcon 2000 – svi

Dassault

F2TH

Falcon 900 – svi

Dassault

F900

EMB-500 (Phenom 100)

Embraer

E50P

EMB-505 (Phenom 300)

Embraer

E55P

EMB-135BJ (Legacy 600)

Embraer

E35L

EMB-135EJ (Legacy 650)

Embraer

E35L

EMB-145 (135/140/145)

Embraer

E135

E145, E45X

PC-12

Pilatus

PC12


PRILOG II.

Nadzor

(Dio – SUR)

AUR.SUR.1001   Predmet

U ovom se dijelu utvrđuju zahtjevi za opremu zrakoplova i operativna pravila u pogledu korištenja zračnog prostora kojima su obuhvaćeni primjenjivi zahtjevi za nadzor.

GLAVA 1.   OVISNI KOOPERATIVNI NADZOR

AUR.SUR.2001   Područje primjene

(1)

Ova se glava primjenjuje samo na letove koji se obavljaju kao opći zračni promet u skladu s pravilima instrumentalnog letenja unutar zračnog prostora jedinstvenog europskog neba koji je dio regije EUR Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva (ICAO).

(2)

Ne dovodeći u pitanje stavak 1., AUR.SUR.2015 se primjenjuje na sve letove koji se obavljaju kao opći zračni promet.

AUR.SUR.2005   Zahtjevi za opremu zrakoplova

1.

Operatori zrakoplova osiguravaju:

(a)

da su zrakoplovi opremljeni ispravnim transponderima sekundarnog nadzornog radara koji ispunjavaju sljedeće uvjete:

i.

imaju sposobnosti za elementarni nadzor u modu S (ELS) tijekom leta;

ii.

imaju dovoljan kontinuitet da ne predstavljaju operativni rizik;

(b)

da su zrakoplovi s najvećom certificiranom masom pri uzlijetanju većom od 5 700 kg ili s maksimalnom stvarnom putnom brzinom većom od 250 čvorova za koje je svjedodžba o plovidbenosti prvi put izdana 7. lipnja 1995. ili nakon tog datuma opremljeni ispravnim transponderima sekundarnog nadzornog radara koji ispunjavaju sljedeće uvjete:

i.

imaju mogućnosti za automatski zavisni nadzor – emitiranje (ADS-B) Out s proširenim samouključivanjem (ES) na 1 090 MHz, uz mogućnosti iz točke (a) podtočke i.;

ii.

imaju dovoljan kontinuitet da ne predstavljaju operativni rizik;

(c)

da su zrakoplovi s fiksnim krilima s najvećom certificiranom masom pri uzlijetanju većom od 5 700 kg ili s maksimalnom stvarnom putnom brzinom većom od 250 čvorova za koje je svjedodžba o plovidbenosti prvi put izdana 7. lipnja 1995. ili nakon tog datuma opremljeni ispravnim transponderima sekundarnog nadzornog radara koji ispunjavaju sljedeće uvjete:

i.

imaju mogućnosti za poboljšani nadzor u modu S (EHS) u zraku i mogućnosti iz točke (a) podtočke i. i točke (b) podtočke i.;

ii.

imaju dovoljan kontinuitet da ne predstavljaju operativni rizik.

2.

Točka 1. podtočke (b) i (c) ne primjenjuju se na zrakoplove koji pripadaju jednoj od sljedećih kategorija:

(a)

zrakoplovi koji obavljaju let radi održavanja;

(b)

zrakoplovi koji se isporučuju za izvoz;

(c)

zrakoplovi za koje se planira da više neće letjeti nakon 31. listopada 2025.

3.

Operatori zrakoplova kojima je svjedodžba o plovidbenosti prvi put izdana prije 7. prosinca 2020. moraju ispunjavati zahtjeve iz točke 1. podtočaka (b) i (c), podložno sljedećim uvjetima:

(a)

prije 7. prosinca 2020. uspostavili su program modernizacije kojim se dokazuje usklađenost s točkom 1. podtočkama (b) i (c);

(b)

za te zrakoplove nisu dodijeljena financijska sredstva Unije da bi ti zrakoplovi ispunili zahtjeve iz točke 1. podtočaka (b) i (c).

4.

Operatori zrakoplova osiguravaju da zrakoplovi opremljeni u skladu s točkama 1., 2. i 3. i čija je najveća certificirana masa pri uzlijetanju veća od 5 700 kg ili koji mogu letjeti najvećom stvarnom putnom brzinom većom od 250 čvorova lete s više različitih antena.

AUR.SUR.2010   Transponder koji privremeno ne funkcionira

Ako transponder zrakoplova privremeno nema mogućnost ispunjavanja zahtjeva iz točke 1. podtočaka (b) i (c) pravila AUR.SUR.2005, operatori smiju obavljati operacije tim zrakoplovima najviše tri uzastopna dana.

AUR.SUR.2015   Transponder i 24-bitna adresa zrakoplova prema ICAO-u

Operatori osiguravaju da u zrakoplovima kojima obavljaju letove svi transponderi s modom S rade s 24-bitnom ICAO adresom zrakoplova, koja odgovara registraciji koju je dodijelila država u kojoj je zrakoplov registriran.

AUR.SUR.2020   Operativni postupci i osposobljavanje za nadzor

Operatori zrakoplova poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurali:

(a)

da su njihovi operativni postupci u skladu s ovom glavom i da se to odražava u njihovim operativnim priručnicima; i

(b)

da je osoblje koje radi s opremom za nadzor propisno upoznato s ovom glavom i odgovarajuće osposobljeno za svoje radno mjesto.


15.9.2023   

HR

Službeni list Europske unije

L 228/49


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2023/1771

оd 12. rujna 2023.

o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2017/373 u pogledu sustava i sastavnih dijelova za upravljanje zračnim prometom i pružanje usluga u zračnoj plovidbi te o stavljanju izvan snage uredbi (EZ) br. 1032/2006, (EZ) br. 633/2007 i (EZ) br. 262/2009

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2018/1139 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2018. o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva i osnivanju Agencije Europske unije za sigurnost zračnog prometa i izmjeni uredbi (EZ) br. 2111/2005, (EZ) br. 1008/2008, (EU) br. 996/2010, (EU) br. 376/2014 i direktiva 2014/30/EU i 2014/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage uredbi (EZ) br. 552/2004 i (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3922/91 (1), a posebno njezin članak 43. stavak 1. točke (a), (e) i (f), članak 44. stavak 1. točku (a) i članak 62. stavak 15. točke (a) i (c),

budući da:

(1)

U skladu s člankom 140. stavkom 2. Uredbe (EU) 2018/1139 provedbena pravila donesena na temelju Uredbe (EZ) br. 552/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (2) stavljene izvan snage moraju se najkasnije do 12. rujna 2023. prilagoditi odredbama Uredbe (EU) 2018/1139.

(2)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2017/373 (3) utvrđuju se zajednički zahtjevi za pružanje usluga upravljanja zračnim prometom i usluga u zračnoj plovidbi („ATM/ANS”) i drugih mrežnih funkcija za upravljanje zračnim prometom („mrežne funkcije ATM-a”) za opći zračni promet i za njihov nadzor.

(3)

U skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2023/1769 (4), sustavi ATM-a/ANS-a i sastavni dijelovi ATM-a/ANS-a („oprema za pružanje usluga ATM-a/ANS-a”) podliježu certificiranju ili davanju izjave od strane organizacija uključenih u projektiranje i proizvodnju opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a. Kako bi se osigurala odgovarajuća instalacija, testiranje na licu mjesta i sigurno puštanje u upotrebu takve opreme te njezin nadzor, Provedbenu uredbu (EU) 2017/373 trebalo bi izmijeniti kako bi se uključili potrebni zahtjevi koji se primjenjuju na pružatelje ATM-a/ANS-a i njihova nadležna tijela.

(4)

Kako bi se osigurao kontinuitet zahtjeva za upotrebu opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a izmjene Provedbene uredbe (EU) 2017/373 trebale bi se temeljiti na relevantnim provedbenim pravilima donesenima na temelju Uredbe (EZ) br. 552/2004 uz potrebne prilagodbe.

(5)

Konkretno, Uredbom Komisije (EZ) br. 1032/2006 (5) utvrđuju se zahtjevi za automatske sustave za razmjenu podataka o letu u svrhu obavješćivanja, koordinacije i prijenosa letova između jedinica kontrole zračnog prometa, Uredbom Komisije (EZ) br. 633/2007 (6) utvrđuju se zahtjevi za primjenu protokola za prijenos poruka o letu koji se upotrebljava u svrhu obavješćivanja, koordinacije i prijenosa letova između jedinica kontrole zračnog prometa, a Uredbom Komisije (EZ) br. 262/2009 (7) utvrđuju se zahtjevi u vezi s usklađenom dodjelom i uporabom Mode S upitnih kodova za jedinstveno europsko nebo (SES). Ti bi se zahtjevi trebali odražavati u Provedbenoj uredbi (EU) 2017/373.

(6)

Zahtjevi koji se odnose na komunikacije zrak-zemlja s razmakom između kanala od 8,33 kHz, koji su utvrđeni u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 1079/2012 (8), ne primjenjuju se ni na usluge koje se pružaju u zračnom prostoru jedinstvenog europskog neba izvan europske regije (EUR) Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva (ICAO), kako je definirana u svesku I. europskog (EUR) plana zračne plovidbe ICAO-a (dok. 7754), ni na usluge u području letnih informacija/gornjem području letnih informacija (FIR/UIR) Canarias, jer lokalni uvjeti nisu dostatno opravdali neophodnost njihove primjene. Ovom bi se Uredbom trebalo predvidjeti isto područje primjene.

(7)

Člankom 14. stavkom 2. Provedbene uredbe (EU) br. 1079/2012 predviđena su izuzeća od obveze konverzije svih dodijeljenih frekvencija u razmak između kanala od 8,33 kHz. Ovom se Uredbom ne bi trebala mijenjati postojeća izuzeća.

(8)

Zahtjevi povezani s dodjelom Mode S upitnih kodova utvrđeni u Uredbi Komisije (EZ) 262/2009 ne primjenjuju se na usluge koje se pružaju u zračnom prostoru jedinstvenog europskog neba izvan ICAO-ve regije EUR zbog njezina malog lokalnog opsega prometa i geografskog položaja čiji zračni prostor graniči samo sa zračnim prostorom pod nadležnošću pružatelja ATM-a/ANS-a iz trećih zemalja, što opravdava različite lokalne mehanizme koordinacije s okolnim državama koje nisu članice EU-a. Ovom bi se Uredbom trebalo predvidjeti isto područje primjene.

(9)

Provedbenu uredbu (EU) 2017/373 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti, a uredbe (EZ) br. 1032/2006, (EZ) br. 633/2007 i (EZ) br. 262/2009 staviti izvan snage.

(10)

Pri izradi zahtjeva u ovoj Uredbi u obzir su uzeti sadržaj glavnog plana upravljanja zračnim prometom i komunikacijske, navigacijske i nadzorne sposobnosti koje su u njemu sadržane.

(11)

Agencija Europske unije za sigurnost zračnog prometa predložila je mjere u svojem Mišljenju br. 01/2023 (9) u skladu s člankom 75. stavkom 2. točkama (b) i (c) te člankom 76. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1139.

(12)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem odbora osnovanog člankom 127. Uredbe (EU) 2018/1139,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Izmjene Provedbene uredbe (EU) 2017/373

Provedbena uredba (EU) 2017/373 mijenja se kako slijedi:

1.

članak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)

točka 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.

‚upravitelj mreže’ znači tijelo kojem su povjerene zadaće potrebne za provedbu funkcija iz članka 6. Uredbe (EZ) br. 551/2004;”

(b)

dodaju se točke 9., 10., 11., 12. i 13.:

„9.

‚Mode S ispitivač’ znači sustav koji se sastoji od antene i elektroničkih dijelova koji podržava pristupanje pojedinačnom zrakoplovu putem Mode Select-a („Mode S”);

10.

„prikladan Mode S ispitivač” znači Mode S ispitivač koji ispunjava najmanje jedan od sljedećih uvjeta:

(a)

ispitivač se oslanja, barem djelomično, na sve upite i odgovore Mode S-a za prihvat ciljeva Mode S-a;

(b)

ispitivač zaključava prihvaćene ciljeve Mode S-a kao odgovor na sve upite Mode S-a, trajno ili privremeno, na dijelu ili na cijelom području njegove pokrivenosti; ili

(c)

ispitivač upotrebljava komunikacijske protokole više lokacija za aplikacije podatkovnih veza;

11.

„operator Mode S-a” znači osoba, organizacija ili poduzeće koje upravlja ili nudi upravljanje Mode S ispitivačem, uključujući:

(a)

pružatelje usluga nadzora;

(b)

proizvođače Mode S ispitivača;

(c)

operatore aerodroma;

(d)

istraživačke ustanove;

(e)

bilo koje druge subjekte koji imaju pravo upravljanja Mode S ispitivačem;

12.

„štetna smetnja” znači smetnja koja sprečava ispunjavanje zahtjeva u pogledu performansi;

13.

„plan dodjele upitnih kodova” znači najnoviji odobreni cjeloviti skup dodjele upitnih kodova;”;

2.

u članku 3. umeće se stavak 6.a:

„6.a   Države članice osiguravaju da upotreba zemaljskog odašiljača kojim se upravlja na njihovu državnom području ne uzrokuje štetne smetnje u drugim nadzornim sustavima.”

;

3.

umeću se članci 3.e i 3.f:

„Članak 3.e

Dodjela Mode S upitnih kodova

1.   Države članice osiguravaju da se promjene dodjele upitnih kodova koje proizlaze iz ažuriranja plana dodjele upitnih kodova priopće odgovarajućim operatorima Mode S-a pod njihovom nadležnošću, u roku od 14 kalendarskih dana od primitka ažuriranog plana dodjele.

2.   Najmanje svakih šest mjeseci, putem sustava za dodjelu upitnih kodova, države članice stavljaju na raspolaganje drugim državama članicama ažuriranu evidenciju dodjele i uporabe upitnih kodova za prikladne Mode S ispitivače unutar njihova područja nadležnosti.

3.   Kada postoji preklapanje pokrivenosti Mode S ispitivača smještenog unutar područja nadležnosti države članice i pokrivenosti Mode S ispitivača smještenog unutar područja nadležnosti treće zemlje, dotična država članica:

(a)

osigurava da se treća zemlja obavijesti o sigurnosnim zahtjevima povezanima s dodjelom i uporabom upitnih kodova;

(b)

poduzima potrebne mjere za koordinaciju uporabe upitnih kodova s dotičnom trećom zemljom.

4.   Država članica obavješćuje pružatelje operativnih usluga u zračnom prometu koji su pod njezinu nadležnošću o Mode S ispitivačima koji djeluju pod nadležnošću treće zemlje za koje dodjela upitnog koda nije usklađena.

5.   Države članice provjeravaju valjanost zahtjeva za upitne kodove zaprimljenih od operatora Mode S-a prije nego što ih stave na raspolaganje putem sustava dodjele upitnih kodova radi koordinacije, kako je utvrđeno u točki 15. Priloga IV. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2019/123 (*1).

6.   Države članice osiguravaju da operatori Mode S-a koji nisu pružatelji usluga nadzora ispunjavaju zahtjeve iz točke CNS.TR.205 u Prilogu VIII.

7.   Zahtjevi utvrđeni u stavcima od 1. do 6. ne primjenjuju se u zračnom prostoru jedinstvenog europskog neba koji nije dio europske regije (EUR) Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva (ICAO).

Članak 3.f

Korištenje zračnog prostora jedinstvenog europskog neba

1.   U kontekstu zaštite spektra države članice osiguravaju da transponder sekundarnog nadzornog radara u bilo kojem zrakoplovu koji leti iznad države članice ne bude podvrgnut prekomjernim upitima koje šalju zemaljski nadzorni upitivači i koji ili izazivaju odgovore ili su, iako ne izazivaju odgovor, dovoljno jaki da premaše minimalni prag prijemnika transpondera sekundarnog nadzornog radara. U slučaju neslaganja među državama članicama u pogledu potrebnih mjera, te države članice upućuju predmet Komisiji na rješavanje.

2.   Države članice osiguravaju konverziju svih dodijeljenih govornih frekvencija u razmak između kanala od 8,33 kHz. Zahtjevi za konverziju ne primjenjuju se na dodjele frekvencija:

(a)

koje će ostati u razmaku između kanala od 25 kHz na sljedećim frekvencijama:

1.

frekvencija za slučaj opasnosti (121,5 MHz);

2.

pomoćna frekvencija za operacije traganja i spašavanja (123,1 MHz);

3.

frekvencije za digitalne veze VHF (VDL) dodijeljene za korištenje u zračnom prostoru jedinstvenog europskog neba;

4.

frekvencije zrakoplovnog komunikacijskog sustava za komunikaciju i obraćanje i izvješćivanje (ACARS) (131,525 MHz, 131,725 MHz i 131,825 MHz);

(b)

pri operacijama s otklonjenim nositeljem signala u razmaku između kanala od 25 kHz.

3.   Zahtjevi utvrđeni u stavku 2. ne primjenjuju se ni u zračnom prostoru jedinstvenog europskog neba koji nije dio ICAO-ve regije EUR ni u području letnih informacija (FIR)/gornjeg područja letnih informacija (UIR) Canarias.

4.   Izuzeća od obveze osiguravanja konverzije svih dodijeljenih frekvencija u razmak između kanala od 8,33 kHz za slučajeve koji imaju ograničen utjecaj na mrežu, a koje su odobrile države članice u skladu s člankom 14. stavkom 2. Provedbene uredbe (EU) br. 1079/2012 o kojima je Komisija obaviještena ostaju valjana.

5.   Države članice uspostavljaju i objavljuju u nacionalnim publikacijama zrakoplovnih informacija, prema potrebi, postupke za postupanje sa zrakoplovima koji nisu opremljeni:

(a)

Mode S transponderima sekundarnog nadzornog radara;

(b)

radijskom opremom koja ima mogućnost razdvajanja kanala od 8,33 kHz.

(*1)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/123 оd 24. siječnja 2019. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu mrežnih funkcija za upravljanje zračnim prometom (ATM) i stavljanju izvan snage Uredbe Komisije (EU) br. 677/2011 (SL L 28, 31.1.2019., str. 1.).” "

4.

Prilozi I., II., III., IV., VIII., IX., X. i XII. mijenjaju se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Stavljanje izvan snage

Uredbe (EZ) br. 1032/2006, (EZ) br. 633/2007 i (EZ) br. 262/2009 stavljaju se izvan snage.

Članak 3.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 12. rujna 2023.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)   SL L 212, 22.8.2018., str. 1.

(2)  Uredba (EZ) br. 552/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2004. o interoperabilnosti Europske mreže za upravljanje zračnim prometom (Uredba o interoperabilnosti) (SL L 96, 31.3.2004., str. 26.).

(3)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/373 od 1. ožujka 2017. o utvrđivanju zajedničkih zahtjeva za pružatelje usluga upravljanja zračnim prometom/pružatelje usluga u zračnoj plovidbi i drugih mrežnih funkcija za upravljanje zračnim prometom i za njihov nadzor, o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 482/2008 i provedbenih uredbi (EU) br. 1034/2011, (EU) br. 1035/2011 i (EU) 2016/1377 te o izmjeni Uredbe (EU) br. 677/2011 (SL L 62, 8.3.2017., str. 1.).

(4)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/1769 od 12. rujna 2023. o utvrđivanju tehničkih zahtjeva i administrativnih postupaka za odobravanje organizacija uključenih u projektiranje ili proizvodnju sustava i sastavnih dijelova za upravljanje zračnim prometom/pružanje usluga u zračnoj plovidbi te o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2023/203 (vidjeti stranicu 19. ovoga Službenog lista).

(5)  Uredba Komisije (EZ) br. 1032/2006 od 6. srpnja 2006. o utvrđivanju zahtjeva za automatske sustave za razmjenu podataka o letu u svrhu obavješćivanja, koordinacije i prijenosa letova između jedinica kontrole zračnog prometa (SL L 186, 7.7.2006., str. 27.).

(6)  Uredba Komisije (EZ) br. 633/2007 od 7. lipnja 2007. o utvrđivanju zahtjeva za primjenu protokola za prijenos poruka o letu koji se upotrebljava u svrhu obavješćivanja, koordinacije i prijenosa letova između jedinica kontrole zračnog prometa (SL L 146, 8.6.2007., str. 7.).

(7)  Uredba Komisije (EZ) br. 262/2009 od 30. ožujka 2009. o utvrđivanju zahtjeva u vezi s usklađenom dodjelom i uporabom Mode S upitnih kodova za jedinstveno europsko nebo (SL L 84, 31.3.2009., str. 20.).

(8)  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1079/2012. od 16. studenoga 2012. o utvrđivanju zahtjeva za razmak između govornih kanala za jedinstveno europsko nebo (SL L 320, 17.11.2012., str. 14.).

(9)  https://www.easa.europa.eu/document-library/opinions


PRILOG

Prilozi I., II., III., IV., VIII., IX., X. i XII. Provedbenoj uredbi (EU) 2017/373 mijenjaju se kako slijedi:

1.

Prilog I. mijenja se kako slijedi:

(a)

umeće se točka 30.a:

„30.a

„oprema za pružanje usluga ATM-a/ANS-a” znači sastavni dijelovi ATM-a/ANS-a kako su definirani u članku 3. stavku 6. Uredbe (EU) 2018/1139 i sustavi ATM-a/ANS-a kako su definirani u članku 3. stavku 7. te uredbe, osim sastavnih dijelova u zrakoplovu koji podliježu propisima Uredbe Komisije (EU) br. 748/2012 (*1);

(*1)  Uredba Komisije (EU) br. 748/2012 od 3. kolovoza 2012. o utvrđivanju provedbenih pravila za certifikaciju plovidbenosti i ekološku certifikaciju zrakoplova i s njima povezanih proizvoda, dijelova i uređaja te za certifikaciju projektnih i proizvodnih organizacija (SL L 224, 21.8.2012., str. 1.).”;"

(b)

umeće se točka 34.a:

„34.a

‚granica’ znači vodoravna ili okomita ravnina koja označava zračni prostor u kojem ATC jedinica pruža operativne usluge kontrole zračnog prometa;”;

(c)

umeću se točke 39.a i 39.b:

„39.a

‚koordinacijski podaci’ znači podaci koji su važni za operativno osoblje u vezi s postupkom obavješćivanja, koordinacije i prijenosa letova te u vezi s postupkom civilno-vojne koordinacije;

39.b

‚točka koordinacije’ (dalje u tekstu COP) znači točka na granici ili u blizini granice koju koriste i na koju se pozivaju ATC jedinice tijekom postupaka koordinacije;”;

(d)

umeće se točka 40.a:

„40.a

‚usluga podatkovne veze’ znači skup povezanih transakcija upravljanja zračnim prometom, koje podržavaju podatkovne komunikacije zrak-zemlja, koje imaju jasno definiran operativni cilj te započinju i završavaju operativnim događajem;”;

(e)

umeće se točka 46.a:

„46.a

‚prikladan upitni kod’ znači bilo koji kod od II i SI kodova, osim:

(a)

II koda 0;

(b)

koda (kodova) ispitivača koji su rezervirani za upravljanje i dodjelu od strane vojnih subjekata, uključujući međuvladine organizacije, a posebno NATO;”;

(f)

umeće se točka 47.a:

„47.a

‚predviđeni podaci’ znači točka koordinacije, predviđeno vrijeme zrakoplova i očekivana razina leta zrakoplova na točki koordinacije;”;

(g)

umeće se točka 62.a:

„62.a

‚slijed provedbe’ znači vremenski slijed provedbe dodjela upitnih kodova s kojim se operatori Mode S-a moraju uskladiti kako bi se izbjegli privremeni konflikti upitnih kodova;”;

(h)

umeće se točka 73.a:

„73.a

‚obaviještena jedinica’ znači ATC jedinica koja je primila informacije;”;

(i)

umeće se točka 81.a:

„81.a

‚prijemna jedinica’ znači jedinica kontrole zračnog prometa koja prima podatke;”;

(j)

točka 88. zamjenjuje se sljedećim:

„88.

‚sigurnosna direktiva’ znači dokument koji izdaje ili donosi nadležno tijelo i kojim:

1.

se nalažu mjere koje se moraju izvesti na funkcionalnom sustavu, ili se utvrđuju ograničenja njegove operativne upotrebe, kako bi se ponovno uspostavila sigurnost, kada dokazi pokazuju da bi u protivnom sigurnost zračnog prometa mogla biti ugrožena; ili

2.

se nalažu mjere koje se moraju izvesti na opremi za pružanje usluga ATM-a/ANS-a koja podliježe ispravi o sukladnosti izdanoj u skladu s člankom 6. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2023/1768 (*2) kako bi se riješilo utvrđeno opasno ili nesigurno stanje, ili oboje, i kako bi se ponovno uspostavile učinkovitost i interoperabilnost te opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a ako dokazi pokazuju da bi sigurnost, zaštita, učinkovitost ili interoperabilnost te opreme na drugi način mogli biti ugroženi.

(*2)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2023/1768 od 14. srpnja 2023. o utvrđivanju detaljnih pravila za certificiranje i izdavanje izjave o sukladnosti sustava pružanja usluga upravljanja zračnim prometom/pružanja usluga u zračnoj plovidbi i sastavnih dijelova pružanja usluga upravljanja zračnim prometom/pružanja usluga u zračnoj plovidbi (SL L 228, 15.9.2023., str. 1..)”;"

(k)

umeću se točke 107.a i 107.b:

„107.a

‚radno mjesto’ znači namještaj i tehnička oprema na kojima član osoblja koje pruža operativne usluge u zračnom prometu obavlja zadaće povezane s njihovim poslom;

107.b

‚upozorenje’ znači poruka koja se prikazuje na radnom mjestu, kada zakaže sustav automatizirane koordinacije;”;

2.

1. Prilog II. mijenja se kako slijedi:

(a)

u točki ATM/ANS.AR.A.020 podtočka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

Nadležno tijelo bez nepotrebne odgode obavješćuje Agenciju u slučaju bilo kakvih znatnih problema povezanih s provedbom relevantnih odredbi Uredbe (EU) 2018/1139 i delegiranih i provedbenih akata donesenih na temelju te uredbe ili uredbi (EZ) br. 549/2004, (EZ) br. 550/2004 i (EZ) br. 551/2004 koje se primjenjuju na pružatelje usluga.”;

(b)

točka ATM/ANS.AR.A.030 zamjenjuje se sljedećim:

ATM/ANS.AR.A.030 Sigurnosne direktive

(a)

Nadležno tijelo izdaje sigurnosnu direktivu kada utvrdi bilo što od sljedećeg:

1.

postojanje nesigurnog stanja koje zahtijeva trenutačno djelovanje;

2.

stanje koje štetno utječe na razinu sigurnosti, zaštite, učinkovitosti ili interoperabilnosti u opremi koja podliježe ispravi o sukladnosti u skladu s člankom 6. Delegirane uredbe (EU) 2023/1768 i to će stanje vjerojatno postojati ili se razviti u drugoj opremi ATM-a/ANS-a.

(b)

Sigurnosna direktiva prosljeđuje se predmetnim pružateljima usluga ATM-a/ANS-a i sadržava najmanje sljedeće informacije:

1.

identifikaciju nesigurnog stanja;

2.

identifikaciju ugroženog funkcionalnog sustava;

3.

potrebne mjere i njihovu utemeljenost;

4.

rok za provedbu potrebnih mjera;

5.

datum njezina stupanja na snagu.

(c)

Nadležno tijelo prosljeđuje primjerak sigurnosne direktive Agenciji i svim drugim nadležnim tijelima na koja se to odnosi u roku od mjesec dana od njezina izdavanja.

(d)

Nadležno tijelo provjerava usklađenost pružatelja ATM-a/ANS-a s direktivama o sigurnosti i, prema potrebi, s direktivama o opremi za pružanje usluga ATM-a/ANS-a.”;

(c)

podtočka (a) u točki ANS.AR.C.005 zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

U okviru točke ATM/ANS.AR.B.001 podtočke (a) podpodtočke 1. nadležno tijelo utvrđuje postupak kojim provjerava:

1.

prije izdavanja svjedodžbe, usklađenost pružatelja usluga s primjenjivim zahtjevima utvrđenima u prilozima od III. do XIII. i svim primjenjivim uvjetima priloženima toj svjedodžbi. Svjedodžba se izdaje u skladu s Dodatkom 1. ovome Prilogu;

2.

usklađenost sa svim obvezama u vezi sa sigurnošću iz akta o imenovanju izdanom u skladu s člankom 8. Uredbe (EZ) br. 550/2004;

3.

kontinuiranu usklađenost pružatelja usluga koje nadzire s primjenjivim zahtjevima;

4.

provedbu ciljeva u pogledu sigurnosti, zaštite i interoperabilnosti, primjenjivih zahtjeva i drugih uvjeta utvrđenih u ispravi o sukladnosti za opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a; tehničkih ograničenja i ograničenja učinkovitosti te uvjeta utvrđenih u certifikatima opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a i/ili izjavama o opremi za pružanje usluga ATM-a/ANS-a; te sigurnosnih mjera, uključujući direktive o opremi za pružanje usluga ATM-a/ANS-a, koje je Agencija propisala u skladu s točkom ATM/ANS.EQMT.AR.A.030 Priloga I. Delegiranoj uredbi (EU) 2023/1768;

5.

provedbu sigurnosnih direktiva, korektivnih mjera i prisilnih mjera.”;

(d)

točka ATM/ANS.AR.C.050 mijenja se kako slijedi:

i.

podtočke (c), (d), (e) i (f) zamjenjuju se sljedećim:

„(c)

Nalaz razine 1. nadležno tijelo izdaje kada se otkrije bilo kakva ozbiljna neusklađenost s primjenjivim zahtjevima iz Uredbe (EU) 2018/1139 i delegiranih i provedbenih akata donesenih na temelju nje, kao i iz uredbi (EZ) br. 549/2004, (EZ) br. 550/2004 i (EZ) br. 551/2004 i iz njihovih provedbenih pravila, s postupcima i priručnicima pružatelja ATM-a/ANS-a, s uvjetima iz svjedodžbe, s aktom o imenovanju, ako je primjenjivo, ili sa sadržajem izjave, ako ta neusklađenost predstavlja značajan rizik za sigurnost leta ili na drugi način dovodi u pitanje sposobnost pružatelja usluga za nastavak operacija.

Nalazi razine 1. uključuju, između ostalog:

1.

objavljivanje operativnih postupaka i/ili pružanje usluge na način kojim se u sigurnost leta unosi značajan rizik;

2.

stjecanje ili održavanje valjanosti svjedodžbe pružatelja usluga dostavljanjem krivotvorenih dokaznih dokumenata;

3.

dokaze o zloupotrebi ili neovlaštenoj upotrebi svjedodžbi pružatelja usluga;

4.

nepostojanje odgovornog rukovoditelja.

(d)

Nalaz razine 2. nadležno tijelo izdaje kada se otkrije bilo kakva druga neusklađenost s primjenjivim zahtjevima iz Uredbe (EU) 2018/1139 i delegiranih i provedbenih akata donesenih na temelju nje, kao i iz uredbi (EZ) br. 549/2004, (EZ) br. 550/2004 i (EZ) br. 551/2004 i iz njihovih provedbenih pravila, s postupcima i priručnicima pružatelja ATM-a/ANS-a, s uvjetima svjedodžbe ili sa sadržajem izjave.

(e)

Kad se tijekom nadzora ili na bilo koji drugi način otkrije nalaz, nadležno tijelo, ne dovodeći u pitanje bilo kakve dodatne mjere zahtijevane Uredbom (EU) 2018/1139 i delegiranim i provedbenim aktima donesenima na temelju nje, kao i uredbama (EZ) br. 549/2004, (EZ) br. 550/2004 i (EZ) br. 551/2004 i njihovim provedbenim pravilima, obavješćuje pružatelja usluga o nalazu u pisanom obliku i zahtijeva korektivne mjere za rješavanje svih utvrđenih neusklađenosti.

1.

U slučaju nalaza razine 1. nadležno tijelo odmah poduzima odgovarajuće mjere, a ako je to primjereno može i ograničiti, privremeno oduzeti ili oduzeti u cijelosti ili dijelom predmetnu svjedodžbu, osiguravajući kontinuitet usluga pod uvjetom da se ne ugrožava sigurnost, a u slučaju upravitelja mreže ono obavješćuje Komisiju. Poduzete mjere ovise o razmjerima nalaza i ostaju na snazi sve dok pružatelj ATM-a/ANS-a ne poduzme zadovoljavajuće korektivne mjere.

2.

U slučaju nalaza razine 2., nadležno tijelo:

i.

odobrava pružatelju usluga rok za provedbu korektivnih mjera uključen u plan mjera primjeren prirodi nalaza;

ii.

ocjenjuje plan korektivnih mjera i provedbe koji je predložio pružatelj usluga te ga prihvaća ako se na temelju ocjenjivanja zaključi da je dostatan za rješavanje neusklađenosti.

3.

U slučaju nalaza razine 2., kada pružatelj usluga ne dostavi plan korektivnih mjera koji je nadležnom tijelu prihvatljiv s obzirom na nalaze, ili kada pružatelj usluga ne provede korektivne mjere u roku koji je nadležno tijelo prihvatilo ili produljilo, nalaz se može podići na nalaz razine 1. i poduzimaju se mjere utvrđene u točki 1.

(f)

Ako otkrije da pružatelj ATM-a/ANS-a integrira opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a u svoj funkcionalni sustav bez osiguravanja usklađenosti s točkom ATM/ANS.OR.A.045 podtočkom (g), nadležno tijelo, uzimajući u obzir potrebu da se osigura sigurnost i kontinuitet operacija, poduzima sve mjere potrebne za ograničavanje područja primjene dotične opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a ili zabranjuje njezinu upotrebu pružateljima ATM-a/ANS-a pod svojim nadzorom.”;

ii.

dodaje se podtočka (g):

„(g)

U slučajevima za koje se ne zahtijevaju nalazi razine 1. ili 2., nadležno tijelo može izdati zapažanja.”;

3.

Prilog III. mijenja se kako slijedi:

(a)

u točki ATM/ANS.OR.A.045 dodaju se podtočke od (g) do (j):

„(g)

Prije integriranja opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a u funkcionalni sustav, pružatelj ATM-a/ANS-a osigurava:

(1)

da agencija certificira novu ili izmijenjenu opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a u skladu s Delegiranom uredbom (EU) 2023/1768, a proizvodi je odobrena projektna ili proizvodna organizacija u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2023/1769 (*3); ili

(2)

odobrena projektna organizacija u skladu s Delegiranom uredbom (EU) 2023/1768 deklarira novu ili izmijenjenu opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a koju je proizvela odobrena projektna ili proizvodna organizacija u skladu s Provedbenom uredbom (EU) 2023/1769; ili

(3)

za novu ili izmijenjenu opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a izdaje se isprava o sukladnosti u skladu s člankom 6. stavkom 1. Delegirane uredbe (EU) 2023/1768; ili

(4)

ako oprema za pružanje usluga ATM-a/ANS-a ne podliježe ocjenjivanju sukladnosti na temelju Delegirane uredbe (EU) 2023/1768, provjereno je da je konkretna oprema za pružanje usluga ATM-a/ANS-a u skladu s primjenjivim specifikacijama i kvalifikacijama.

(h)

Pružatelj ATM-a/ANS-a osigurava provjeru da je oprema za pružanje usluga ATM-a/ANS-a u skladu sa specifikacijama proizvođača opreme, uključujući instalaciju i testiranje na licu mjesta.

(i)

Prije nego što stavi u upotrebu opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a, pružatelj ATM-a/ANS-a osigurava da izmijenjeni funkcionalni sustav koji objedinjuje tu opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a ispunjava sve primjenjive zahtjeve te utvrđuje sva odstupanja i ograničenja.

(j)

Kada stavi u upotrebu opremu za pružanje usluga ATM-a/ANS-a, pružatelj ATM-a/ANS-a osigurava da se oprema za pružanje usluga ATM-a/ANS-a, ili izmijenjena oprema, raspoređuje u skladu s uvjetima upotrebe i svim primjenjivim ograničenjima te da ispunjava sve primjenjive zahtjeve.

(*3)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/1769 od 12. rujna 2023. o utvrđivanju tehničkih zahtjeva i administrativnih postupaka za odobravanje organizacija uključenih u projektiranje ili proizvodnju sustava i sastavnih dijelova za upravljanje zračnim prometom/pružanje usluga u zračnoj plovidbi te o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2023/203 (SL L 228, 15.9.2023., str. 19..).”;"

(b)

točka ATM/ANS.OR.A.060 zamjenjuje se sljedećim:

ATM/ANS.OR.A.060 Trenutačna reakcija na sigurnosni problem

(a)

Pružatelj usluga primjenjuje sve sigurnosne mjere, uključujući sigurnosne direktive, koje odredi nadležno tijelo u skladu s točkom ATM/ANS.AR.A.025 podtočkom (c).

Ako se sigurnosna direktiva izdaje radi ispravljanja stanja iz isprave o sukladnosti izdane u skladu s člankom 6. Delegirane uredbe (EU) 2023/1768, pružatelj ATM-a/ANS-a dužan je, osim ako nadležno tijelo odredi drukčije u slučaju da je potrebno hitno djelovanje:

1.

predložiti odgovarajuće korektivne mjere i detalje o tim prijedlozima dostaviti nadležnom tijelu na odobrenje;

2.

nakon odobrenja nadležnog tijela postupiti u skladu s njim.”;

(c)

u točki ATM/ANS.OR.B.005 podtočki (a) dodaje se podpodtočka (8):

„(8)

postupak kojim se osigurava da su projekt opreme za pružanje usluga ATM-a/ANS-a ili izmjene tog projekta, podložno članku 6. Delegirane uredbe (EU) 2023/1768 u skladu s primjenjivim specifikacijama, uključujući neovisnu funkciju provjere dokazivanja sukladnosti na temelju koje pružatelj ATM-a/ANS-a izdaje ispravu o sukladnosti i povezanu dokumentaciju o usklađenosti.”

(d)

točka ATM/ANS.OR.D.025 mijenja se kako slijedi:

1.

podtočka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)

Upravitelj mreže dostavlja Komisiji i Agenciji godišnje izvješće o svojim aktivnostima. To izvješće uključuje njegovu operativnu učinkovitost kao i bilo koje druge značajne aktivnosti i razvoje, posebno u području sigurnosti.”

2.

podtočka (d) podpodtočka 3. zamjenjuje se sljedećim:

„(3)

za upravitelja mreže, njegovu performansu u usporedbi s ciljevima performanse postavljenim u strateškom planu mreže, uspoređujući stvarnu performansu s performansom zadanom u operativnom planu mreže upotrebom pokazatelja performanse utvrđenih operativnim planom mreže;”

4.

Prilog IV. mijenja se kako slijedi:

(a)

točka ATS.OR.400 zamjenjuje se sljedećim:

ATS.OR.400 Zrakoplovna pokretna usluga (komunikacije zrak-zemlja) – općenito

(a)

Pružatelj operativnih usluga u zračnom prometu u komuniciranju za potrebe operativnih usluga u zračnom prometu upotrebljava govornu komunikaciju ili podatkovnu vezu ili oboje.

(b)

Ako se govorna komunikacija zrak-zemlja temelji na razmaku između kanala od 8,33 kHz, pružatelj operativnih usluga u zračnom prometu mora osigurati:

1.

da svi dijelovi opreme za govornu komunikaciju zrak-zemlja uključuju mogućnost razdvajanja kanala od 8,33 kHz i mogu se podesiti na razmak kanala od 25 kHz;

2.

da sve dodijeljene govorne frekvencije imaju mogućnost razdvajanja kanala od 8,33 kHz;

3.

da su postupci koji se primjenjuju na zrakoplove opremljene radijskom opremom s mogućnošću razdvajanja kanala od 8,33 kHz i na zrakoplove koji nisu opremljeni takvom opremom, uključene u prijenos između jedinica operativnih usluga u zračnom prometu, navedeni u pisanom sporazumu između tih jedinica ATS-a;

4.

da se zrakoplovi koji nisu opremljeni radijskim uređajima s mogućnošću razdvajanja kanala od 8,33 kHz mogu prihvatiti pod uvjetom da se njima može sigurno upravljati u granicama kapaciteta sustava za upravljanje zračnim prometom na UHF-u ili pri dodjeli frekvencija od 25 kHz; i

5.

da godišnje obavještava državu članicu koja ga je imenovala o svojim planovima za rukovanje državnim zrakoplovima koji nisu opremljeni radijskom opremom s mogućnošću razdvajanja kanala od 8,33 kHz, uzimajući u obzir ograničenja kapaciteta povezana s postupcima koje države članice objavljuju u svojim nacionalnim zbornicima zrakoplovnih informacija (AIP-ovi).

(c)

Ako se za pružanje usluga kontrole zračnog prometa upotrebljava izravna dvosmjerna govorna komunikacija između pilota i kontrolora ili komunikacija preko podatkovne veze, pružatelj operativnih usluga u zračnom prometu mora imati uređaje za snimanje na svim tim komunikacijskim kanalima zrak-zemlja.

(d)

Ako se za pružanje usluge letnih informacija, uključujući aerodromsku uslugu letnih informacija (AFIS), upotrebljava izravna dvosmjerna govorna komunikacija zrak-zemlja ili komunikacija preko podatkovne veze, pružatelj operativnih usluga u zračnom prometu mora imati uređaje za snimanje na svim tim komunikacijskim kanalima zrak-zemlja, osim ako nadležno tijelo odredi drukčije.”;

(b)

točka ATS.OR.415 zamjenjuje se sljedećim:

ATS.OR.415 Zrakoplovna pokretna usluga (komunikacije zrak-zemlja) – usluga oblasne kontrole

Pružatelj operativnih usluga u zračnom prometu osigurava:

(a)

da sredstva za komunikaciju zrak-zemlja omogućuju dvosmjernu govornu komunikaciju između jedinice koja pruža uslugu oblasne kontrole i odgovarajuće opremljenih zrakoplova koji lete bilo gdje unutar kontroliranih područja; i

(b)

sredstva za komunikaciju zrak-zemlja omogućuju dvosmjernu podatkovnu komunikaciju između jedinice koja pruža uslugu oblasne kontrole i odgovarajuće opremljenih zrakoplova koji lete unutar zračnog prostora iz točke AUR.COM.2001 Provedbene uredbe Komisije (EU) 2023/1770 (*4) radi pružanja usluga podatkovnih veza iz točke AUR.COM.2005 podtočke 1. podpodtočke (a) te provedbene uredbe.

(*4)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/1770 od 12. rujna 2023. o utvrđivanju odredbi o opremi zrakoplova potrebnoj za upotrebu zračnog prostora jedinstvenog europskog neba i operativnih pravila povezanih s upotrebom zračnog prostora jedinstvenog europskog neba te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 29/2009 i provedbenih uredbi (EU) br. 1206/2011, (EU) br. 1207/2011 i (EU) br. 1079/2012 (SL L 228, 15.9.2023., str. 39..). ”;"

(c)

točka ATS.OR.430 zamjenjuje se sljedećim:

ATS.OR.430 Zrakoplovna nepokretna usluga (komunikacije zemlja-zemlja) – općenito

(a)

Pružatelj operativnih usluga u zračnom prometu osigurava da se za potrebe operativnih usluga u zračnom prometu za komunikaciju zemlja-zemlja koriste komunikacijska sredstva koja omogućuju izravan razgovor ili podatkovna veza ili oboje.

(b)

Ako komunikacija za koordinaciju kontrole zračnog prometa uključuje automatizirane elemente, pružatelj operativnih usluga u zračnom prometu mora osigurati:

1.

da su na raspolaganju odgovarajuća sredstva za automatsko primanje pohranu, obradu, izvlačenje i prikazivanje i prijenos relevantnih informacija o letu;

2.

da se nefunkcioniranje ili nepravilnosti automatizirane koordinacije jasno prikazuju kontroloru ili kontrolorima zračnog prometa odgovornima za koordinaciju letova u jedinici koja predaje zrakoplov;

3.

da su upozorenja povezana s razmjenom informacija o sustavu proslijeđena odgovarajućim radnim mjestima;

4.

da su informacije o postupcima razmjene relevantnih informacija o sustavu dostavljene kontrolorima zračnog prometa;

5.

da kontrolori zračnog prometa imaju na raspolaganju sredstva za preinaku razmijenjenih informacija o letu.”;

(d)

umeće se točka ATS.OR.446.:

ATS.OR.446 Nadzorni podaci

(a)

Pružatelji operativnih usluga u zračnom prometu ne upotrebljavaju podatke Mode S ispitivača koji djeluju pod nadležnošću treće zemlje, ako dodjela upitnog koda nije usklađena.

(b)

Pružatelji operativnih usluga u zračnom prometu osiguravaju da su na raspolaganju potrebna sredstva da bi kontrolori zračnog prometa mogli identificirati pojedinačne zrakoplove s pomoću funkcije identifikacije zrakoplova u silaznoj vezi, kako je detaljno opisano u Dodatku 1.

(c)

Pružatelji operativnih usluga u zračnom prometu osiguravaju nesmetane operacije unutar zračnog prostora pod njihovom odgovornošću te na granici sa susjednim zračnim prostorima, primjenjujući odgovarajuće minimalne zahtjeve za razdvajanje zrakoplova.”;

(e)

u točki ATS.TR.230 dodaje se podtočka (c):

„(c)

Koordinaciju prijenosa kontrole između jedinica koje pružaju uslugu oblasne kontrole unutar ICAO-ve regije EUR ili, ako je tako dogovoreno s drugim jedinicama kontrole zračnog prometa, podupiru automatizirani postupci kako je utvrđeno u Dodatku 2.”;

(f)

dodaju se dodaci 1. i 2.:

„Dodatak 1.

Pojedinačna identifikacija zrakoplova pomoću funkcije identifikacije zrakoplova u silaznoj vezi kako se zahtijeva točkom ATS.OR.446 podtočkom (b)

Funkcija identifikacije zrakoplova u silaznoj vezi koristi se za pojedinačnu identifikaciju zrakoplova na sljedeći način:

(a)

Pružatelj operativnih usluga u zračnom prometu prijavljuje upravitelju mreže opseg zračnog prostora u kojem se utvrđuje pojedinačna identifikacija zrakoplova upotrebom funkcije identifikacije zrakoplova u silaznoj vezi.

(b)

SSR kôd uočljivosti A1000 dodjeljuje se zrakoplovima kod kojih je pojedinačna identifikacija zrakoplova utvrđena upotrebom funkcije identifikacije zrakoplova u silaznoj vezi.

(c)

Osim ako se primjenjuje jedan od uvjeta iz podtočke (d), SSR kôd uočljivosti A1000 dodjeljuje se zrakoplovima u odlasku ili zrakoplovima za koje je, u skladu s podtočkom (g), potrebna promjena koda, pri čemu se primjenjuju sljedeći uvjeti:

1.

identifikacija zrakoplova u silaznoj vezi u skladu je s odgovarajućim unosom podataka u plan leta za taj zrakoplov;

2.

upravitelj mreže priopćio je da određeni zrakoplov ispunjava uvjete za dodjelu SSR koda uočljivosti A1000.

(d)

SSR kôd uočljivosti A1000 ne dodjeljuje se zrakoplovima iz podtočke (c) ako je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta:

1.

pružatelj usluga u zračnoj plovidbi kod kojeg je došlo do neplaniranih prekida rada nadzornog senzora na zemlji, uspostavio je krizne mjere koje zahtijevaju dodjelu diskrecijskih SSR kodova zrakoplovima;

2.

radi izuzetnih vojnih kriznih mjera, od pružatelja usluga u zračnoj plovidbi zahtijeva se dodjela diskrecijskih SSR kodova zrakoplovima;

3.

zrakoplov koji ispunjava uvjete za dodjelu SSR kôda uočljivosti A1000 u skladu s podtočkom (c) iziđe iz ili je preusmjeren izvan područja zračnog prostora iz podtočke (a);

(e)

Zrakoplovima kojima nije dodijeljen SSR kôd uočljivosti A1000 uspostavljen u skladu s podtočkom (c) dodjeljuje se SSR kôd koji je u skladu s popisom dodjele kodova o kojem su se dogovorile države članice u koordinaciji s trećim zemljama.

(f)

Kada je zrakoplovu dodijeljen SSR kôd, prvom prilikom se obavlja provjera kako bi se potvrdilo da je SSR kôd koji je odredio pilot jednak onom koji je bio dodijeljen letu.

(g)

SSR kodovi dodijeljeni zrakoplovima koje predaju pružatelji operativnih usluga u zračnom prometu iz susjednih država automatski se provjeravaju kako bi se utvrdilo mogu li se dodjele zadržati u skladu s popisom dodjele kodova o kojem su se dogovorile države članice u koordinaciji s trećim zemljama.

(h)

Sa susjednim pružateljima usluga u zračnoj plovidbi koji utvrđuju pojedinačnu identifikaciju zrakoplova upotrebom diskrecijskih SSR kodova sklapaju se formalni sporazumi koji sadržavaju najmanje sljedeće:

1.

obvezu susjednih pružatelja usluga u zračnoj plovidbi da predaju zrakoplove s provjerenim diskrecijskim SSR kodovima dodijeljenima u skladu s popisom dodjele kodova o kojem su se dogovorile države članice u koordinaciji s trećim zemljama;

2.

obvezu obavješćivanja prihvatnih jedinica o bilo kakvoj zapaženoj nepravilnosti u radu sastavnih dijelova nadzornih sustava koji se nalaze u zrakoplovu;

(i)

pružatelji operativnih usluga u zračnom prometu osiguravaju da dodjela diskretnih SSR kodova u skladu s popisom dodjele kodova o kojem su se dogovorile države članice u koordinaciji s trećim zemljama radi utvrđivanja pojedinačne identifikacije zrakoplova ispunjava sljedeće uvjete:

1.

SSR kodovi se zrakoplovima dodjeljuju automatski, u skladu s popisom dodjele kodova o kojem su se dogovorile države članice u koordinaciji s trećim zemljama;

2.

SSR kodovi dodijeljeni zrakoplovima koje predaju pružatelji operativnih usluga u zračnom prometu iz susjednih država provjeravaju se kako bi se utvrdilo mogu li se dodjele zadržati u skladu s popisom dodjele kodova o kojem su se dogovorile države članice u koordinaciji s trećim zemljama;

3.

SSR kodovi razvrstavaju se u različite kategorije kako bi se omogućila diferencirana dodjela kodova;

4.

SSR kodovi iz različitih kategorija iz točke 3. dodjeljuju se u skladu sa smjerovima letova;

5.

višestruka istovremena dodjela istog SSR koda dodjeljuje se letovima koji se obavljaju u smjerovima čiji kodovi nisu u konfliktu;

6.

kontrolori zračnog prometa automatski se obavješćuju kada se dodjele SSR kodova nenamjerno udvostručavaju.;

Dodatak 2.

Postupci koje treba provesti za automatiziranu koordinaciju kako je propisano točkom ATS.TR.230 podtočkom (c)

A

Obvezni postupci koji se provode između jedinica koje pružaju uslugu oblasne kontrole zračnog prometa ili, ako je tako dogovoreno, s drugim jedinicama kontrole zračnog prometa ili između njih, su sljedeći:

(a)

Obavješćivanje

1.

Letne informacije koje se odnose na postupak obavješćivanja moraju uključivati najmanje:

i.

identifikaciju zrakoplova;

ii.

SSR mod i kôd (ako je na raspolaganju);

iii.

aerodrom odlaska;

iv.

predviđene podatke;

v.

aerodrom odredišta;

vi.

broj i tip zrakoplova;

vii.

tip leta;

viii.

mogućnosti i status opreme.

2.

Informacije o „mogućnostima i statusu opreme” uključuju najmanje smanjeni minimum vertikalnog razdvajanja (RSVM) i mogućnost razdvajanja kanala od 8,33 kHz. Informacije mogu sadržavati i druge elemente u skladu s pisanim sporazumom.

3.

Postupak obavješćivanja izvodi se najmanje jedanput za svaki odgovarajući let za koji se planira prijelaz granice, osim u slučaju kada let podliježe postupku preduzletnog obavješćivanja i koordinacije.

4.

Kriteriji za prekogranično obavješćivanje o letovima moraju biti u skladu s pisanim sporazumom.

5.

Ako se postupak obavješćivanja ne može izvesti do dvostrano dogovorenog vremena prije postupka početne koordinacije, treba ga uključiti u postupak početne koordinacije.

6.

Ako se izvodi, postupak obavješćivanja mora prethoditi postupku početne koordinacije.

7.

Postupak obavješćivanja obavlja se ponovno svaki put kada se prije postupka početne koordinacije promijeni bilo koji od sljedećih podataka:

i.

točka koordinacije (COP)

ii.

očekivani SSR kod na točki prijenosa kontrole,

iii.

aerodrom odredišta;

iv.

tip zrakoplova;

v.

mogućnosti i status opreme.

8.

Ako se utvrde odstupanja između prenesenih podataka i odgovarajućih podataka u prijemnom sustavu, ili ako takve informacije nisu na raspolaganju, što bi rezultiralo potrebom za korektivnim mjerama kada se prime sljedeći podaci u sklopu početne koordinacije, to se odstupanje predaje na rješavanje odgovarajućem radnom mjestu kontrolora.

9.

Vremenski kriteriji za započinjanje postupka obavješćivanja

i.

Postupak obavješćivanja započinje parametarski broj minuta prije procijenjenog vremena COP-a.

ii.

Parametri obavješćivanja moraju biti uključeni u pisani sporazum između dotičnih jedinica ATC-a.

iii.

Parametri obavješćivanja mogu se odrediti posebno za svaku točku koordinacije.

(b)

Početna koordinacija

1.

Za let na koji se odnosi početna koordinacija dogovoreni uvjeti prijenosa leta su operativno obvezujući za obje jedinice kontrole zračnog prometa, osim u slučaju kada je koordinacija prekinuta ili revidirana.

2.

Informacije o letu na koji se odnosi postupak početne koordinacije moraju uključivati najmanje:

i.

identifikaciju zrakoplova;

ii.

SSR mod i kôd;

iii.

aerodrom odlaska;

iv.

predviđene podatke;

v.

aerodrom odredišta;

vi.

broj i tip zrakoplova;

vii.

tip leta;

viii.

mogućnosti i status opreme.

3.

Informacije o „mogućnostima i statusu opreme” uključuju najmanje RSVM i mogućnost razdvajanja kanala od 8,33 kHz te druge elemente kako je obostrano dogovoreno pisanim sporazumom.

4.

Postupak početne koordinacije izvodi se za sve odgovarajuće letove za koje se planira prijelaz granice.

5.

Kriteriji za prekograničnu početnu koordinaciju letova moraju biti u skladu s pisanim sporazumom.

6.

Ako već nije započet ručno, postupak početne koordinacije započinje automatski, u skladu s pisanim sporazumom:

i.

u dvostrano dogovorenom parametarskom vremenskom razdoblju prije procijenjenog vremena u točki koordinacije; ili

ii.

vremena kada je let na dvostrano dogovorenoj udaljenosti od točke koordinacije.

7.

Postupak početne koordinacije za let izvodi se samo jedanput, osim ako se započne postupak prekida koordinacije.

8.

Nakon prekida postupka koordinacije, ista jedinica može ponovno započeti postupak početne koordinacije.

9.

Jedinica koja predaje zrakoplov obavješćuje se o završetku postupka početne koordinacije, uključujući potvrdu prijemne jedinice – let se tada smatra „koordiniranim”.

10.

Ako se ne potvrdi završetak postupka početne koordinacije u skladu s primjenjivim zahtjevima za kvalitetu usluge, to će rezultirati upozorenjem na radnom mjestu kontrolora koje je odgovorno za koordinaciju leta unutar jedinice koja predaje zrakoplov.

11.

Informacije o početnoj koordinaciji stavljaju se na raspolaganje odgovarajućem radnom mjestu kontrolora u prijemnoj jedinici.

(c)

Revizija koordinacije

1.

Postupak revizije koordinacije osigurava povezivanje s letom koji je prethodno koordiniran.

2.

Za let na koji se odnosi postupak revizije koordinacije dogovoreni uvjeti prijenosa leta su operativno obvezujući za obje jedinice kontrole zračnog prometa, osim u slučaju kada je koordinacija prekinuta ili su uvjeti dodatno revidirani.

3.

Postupak revizije koordinacije osigurava sljedeće informacije o letu, ako su se promijenile:

i.

SSR mod i kôd;

ii.

procijenjeno vrijeme i razina leta,

iii.

mogućnosti i status opreme.

4.

Ako je tako dvostrano dogovoreno, podaci revizije koordinacije sadržavaju sljedeće informacije, ako su se promijenile:

i.

točke koordinacije;

ii.

rute.

5.

Postupak revizije koordinacije može se izvoditi jedanput ili više puta s jedinicom s kojom se let trenutačno koordinira.

6.

Postupak revizije koordinacije provodi se:

i.

ako procijenjeno vrijeme preleta točke koordinacije odstupa za više od dvostrano dogovorene vrijednosti od onog koje je prethodno dano,

ii.

ako se razina predaje, SSR kôd ili mogućnosti i status opreme razlikuju od prethodno danih.

7.

Ako je tako dvostrano dogovoreno, postupak revizije koordinacije provodi se kada dođe do bilo kakve promjene sljedećeg:

i.

točke koordinacije;

ii.

rute.

8.

Jedinica koja predaje zrakoplov obavješćuje se o završetku postupka revizije koordinacije, uključujući potvrdu prijemne jedinice.

9.

Ako se ne potvrdi završetak postupka revizije koordinacije u skladu s primjenjivim zahtjevima za kvalitetu usluge, to će rezultirati upozorenjem na radnom mjestu kontrolora koje je odgovorno za koordinaciju leta unutar jedinice koja predaje zrakoplov.

10.

Postupak revizije koordinacije izvodi se neposredno nakon relevantnog unosa ili ažuriranja.

11.

Postupak revizije koordinacije zaustavlja se nakon što je let udaljen za dvostrano dogovoreno vrijeme/udaljenost od točke prijenosa kontrole u skladu sa sporazumom.

12.

Informacije o reviziji koordinacije stavljaju se na raspolaganje odgovarajućem radnom mjestu kontrolora u prijemnoj jedinici.

13.

Kada završetak postupka revizije koordinacije nije potvrđen u skladu s primjenjivim zahtjevima za kvalitetu usluge, jedinica koja predaje zrakoplov započinje verbalnu koordinaciju.

(d)

Prekid koordinacije

1.

Postupak prekida koordinacije osigurava povezivanje s prethodnim postupkom obavješćivanja ili koordinacije koji je otkazan.

2.

Postupak prekida koordinacije provodi se s jedinicom za koordinirani let:

i.

ako ta jedinica više nije sljedeća jedinica u koordinacijskom nizu;

ii.

ako je plan leta u predajnoj jedinici otkazan i koordinacija više nije relevantna;

iii.

ako je od prethodne jedinice primljena informacija o prekidu koordinacije u odnosu na određeni let.

3.

Postupak prekida koordinacije može se provoditi s jedinicom za let za koji je obavljeno izvješćivanje:

i.

ako ta jedinica više nije sljedeća jedinica u koordinacijskom nizu;

ii.

ako je plan leta u predajnoj jedinici otkazan i koordinacija više nije relevantna;

iii.

ako je od prethodne jedinice primljena informacija o prekidu koordinacije u odnosu na određeni let;

iv.

ako let kasni na ruti i revidirana procjena ne može biti određena automatski.

4.

Jedinica koja predaje zrakoplov obavješćuje se o završetku postupka prekida koordinacije, uključujući potvrdu prijemne jedinice.

5.

Ako se ne potvrdi završetak postupka prekida koordinacije u skladu s primjenjivim zahtjevima za kvalitetu usluge, to će rezultirati upozorenjem na radnom mjestu kontrolora koje je odgovorno za koordinaciju leta unutar jedinice koja predaje zrakoplov.

6.

Informacije o prekidu koordinacije stavljaju se na raspolaganje odgovarajućem radnom mjestu kontrolora u jedinici koja je obaviještena ili jedinici s kojom je koordinacija prekinuta.

7.

Kada završetak postupka prekida koordinacije nije potvrđen u skladu s primjenjivim zahtjevima za kvalitetu usluge, jedinica koja predaje zrakoplov započinje verbalnu koordinaciju.

(e)

Osnovni podaci o letu

1.

Informacije u okviru postupka osnovnih podataka o letu osiguravaju najmanje:

i.

identifikaciju zrakoplova;

ii.

SSR mod i kôd.

2.

Bilo kakve dodatne informacije koje se daju u okviru postupka osnovnih podataka o letu podliježu dvostranom sporazumu.

3.

Postupak osnovnih podataka o letu izvodi se automatski za svaki odgovarajući let.

4.

Kriteriji za osnovne podatke o letu moraju biti u skladu s pisanim sporazumom.

5.

Jedinica koja predaje zrakoplov obavješćuje se o završetku postupka osnovnih podataka o letu, uključujući potvrdu prijemne jedinice.

6.

Ako se ne potvrdi završetak postupka osnovnih podataka o letu u skladu s primjenjivim zahtjevima za kvalitetu usluge, to će rezultirati upozorenjem na odgovarajućem radnom mjestu kontrolora unutar jedinice koja predaje zrakoplov.

(f)

Promjena osnovnih podataka o letu

1.

U postupku promjene osnovnih podataka o letu mora se osigurati povezivanje s letom na koji se odnosi prethodni postupak osnovnih podataka o letu.

2.

Bilo kakve druge informacije koje se odnose na postupak promjene osnovnih podataka o letu i s njima povezani kriteriji, podliježu dvostranom sporazumu.

3.

Postupak promjene osnovnih podataka o letu provodi se samo za let o kojem je prethodno dana obavijest u okviru postupka osnovnih podataka o letu.

4.

Postupak promjene osnovnih podataka o letu započinje automatski u skladu s dvostrano dogovorenim kriterijima.

5.

Jedinica koja predaje zrakoplov obavješćuje se o završetku postupka promjene osnovnih podataka o letu, uključujući potvrdu prijemne jedinice.

6.

Ako se ne potvrdi završetak postupka promjene osnovnih podataka o letu u skladu s primjenjivim zahtjevima za kvalitetu usluge, to će rezultirati upozorenjem na odgovarajućem radnom mjestu kontrolora unutar jedinice koja predaje zrakoplov.

7.

Informacija o promjeni osnovnih podataka o letu stavlja se na raspolaganje odgovarajućem radnom mjestu kontrolora u prijemnoj jedinici.

B

Ako se jedinice dogovore da će provoditi preduzletno obavješćivanje, postupci promjene frekvencije ili ručnog preuzimanja komunikacija su sljedeći:

(a)

Preduzletno obavješćivanje i koordinacija

1.

Informacije koje se odnose na postupak preduzletnog obavješćivanja i koordinacije moraju uključivati najmanje:

i.

identifikaciju zrakoplova;

ii.

SSR mod i kôd (ako je na raspolaganju);

iii.

odlazni aerodrom;

iv.

procijenjeno vrijeme uzlijetanja ili predviđene podatke, kako je dvostrano dogovoreno;

v.

odredišni aerodrom;

vi.

broj i tip zrakoplova.

2.

Informacije koje se odnose na postupak preduzletnog obavješćivanja i koordinacije iz jedinice kontrole završnog kontroliranog područja (TMA) ili ACC moraju uključivati sljedeće:

i.

tip leta;

ii.

mogućnosti i status opreme.

3.

Informacije o „mogućnostima i statusu opreme” uključuju najmanje RSVM i mogućnost razdvajanja kanala od 8,33 kHz

4.

Informacije o „mogućnostima i statusu opreme” mogu sadržavati i druge elemente kako je dvostrano dogovoreno pisanim sporazumom.

5.

Postupak preduzletnog obavješćivanja i koordinacije provodi se jedanput ili više puta za svaki odgovarajući let za koji se planira prijelaz granice, kada vrijeme leta od uzlijetanja do točke koordinacije nije dovoljno da bi se mogli obaviti postupci početne koordinacije i obavješćivanja.

6.

Kriteriji za prekogranično preduzletno obavješćivanje i koordinaciju letova moraju biti u skladu s pisanim sporazumom.

7.

Postupak preduzletnog obavješćivanja i koordinacije obavlja se ponovno svaki put kada se prije uzlijetanja promijeni bilo koji podatak koji je povezan s prethodnim postupkom preduzletnog obavješćivanja i koordinacije.

8.

Jedinica koja predaje zrakoplov obavješćuje se o završetku postupka preduzletnog obavješćivanja i koordinacije, uključujući potvrdu prijemne jedinice.

9.

Ako se ne potvrdi završetak postupka preduzletnog obavješćivanja i koordinacije u skladu s primjenjivim zahtjevima za kvalitetu usluge, to će rezultirati upozorenjem na radnom mjestu kontrolora koje je odgovorno za obavješćivanje/koordinaciju leta unutar jedinice koja predaje zrakoplov.

10.

Informacije o preduzletnom obavješćivanju/koordinaciji stavljaju se na raspolaganje odgovarajućem radnom mjestu kontrolora u jedinici koja se obavješćuje.

(b)

Promjena frekvencije

1.

Informacije koje se odnose na postupak promjene frekvencije uključuju identifikaciju zrakoplova i bilo koje od sljedećih podataka, ako su na raspolaganju:

i.

oznaku otpuštanja;

ii.

odobrenu razinu leta;

iii.

dodijeljen smjer/putanju ili izravno odobrenje;

iv.

dodijeljenu brzinu;

v.

dodijeljenu stopu uspinjanja/spuštanja.

2.

Ako je dvostrano tako dogovoreno, podaci o promjeni frekvencije uključuju sljedeće:

i.

trenutačni položaj na putanji;

ii.

frekvenciju za koju je dana uputa.

3.

Postupak promjene frekvencije ručno započinje kontrolor koji predaje zrakoplov.

4.

ATC jedinica koja predaje zrakoplov obavješćuje se o završetku postupka promjene frekvencije, uključujući potvrdu prihvatne jedinice.

5.

Ako se ne potvrdi završetak postupka promjene frekvencije u skladu s primjenjivim zahtjevima za kvalitetu usluge, to će rezultirati upozorenjem na odgovarajućem radnom mjestu kontrolora unutar ATC jedinice koja predaje zrakoplov.

6.

Informacije o promjeni frekvencije stavljaju se bez odlaganja na raspolaganje prihvatnom kontroloru.

(c)

Ručno preuzimanje komunikacija

1.

Informacije koje se odnose na postupak ručnog preuzimanja komunikacija moraju uključivati najmanje identifikaciju zrakoplova.

2.

Postupak ručnog preuzimanja komunikacija započinje prihvatna jedinica kada se uspostavi komunikacija.

3.

Prihvatna ATC jedinica obavješćuje se o završetku postupka ručnog preuzimanja komunikacija, uključujući potvrdu jedinice koja predaje zrakoplov.

4.

Ako se ne potvrdi završetak postupka ručnog preuzimanja komunikacija u skladu s primjenjivim zahtjevima za kvalitetu usluge, to će rezultirati upozorenjem na odgovarajućem radnom mjestu kontrolora unutar prihvatne ATC jedinice.

5.

Informacije o ručnom preuzimanju komunikacija stavljaju se odmah na raspolaganje kontroloru u jedinici koja predaje zrakoplov.

(d)

Obavješćivanje o namjeri prijelaza

1.

Informacije koje se odnose na postupak obavješćivanja o namjeri prijelaza uključuju najmanje:

i.

identifikaciju zrakoplova;

ii.

SSR mod i kôd;

iii.

broj i tip zrakoplova;

iv.

oznaku odgovornog sektora;

v.

rutu prijelaza uključujući procijenjeno vrijeme i razinu leta za svaku točku na ruti.

2.

Postupak obavješćivanja o namjeri prijelaza započinje kontrolor ručno ili se započinje automatski kako je opisano u pisanom sporazumu.

3.

Jedinica koja obavješćuje, obavješćuje se o završetku postupka obavješćivanja o namjeri prijelaza, uključujući potvrdu jedinice koja se obavješćuje.

4.

Ako se ne potvrdi završetak postupka obavješćivanja o namjeri prijelaza u skladu s primjenjivim zahtjevima za kvalitetu usluge, to će rezultirati upozorenjem u jedinici koja obavješćuje.

5.

Informacije o obavješćivanju o namjeri prijelaza stavljaju se na raspolaganje odgovarajućem radnom mjestu kontrolora u jedinici koja se obavješćuje.

(e)

Zahtjev za odobrenje prijelaza

1.

Informacije koje se odnose na postupak zahtjeva za odobrenje prijelaza uključuju najmanje:

i.

identifikaciju zrakoplova;

ii.

SSR mod i kôd;

iii.

broj i tip zrakoplova;

iv.

oznaku odgovornog sektora;

v.

rutu prijelaza uključujući procijenjeno vrijeme i razinu leta za svaku točku na ruti.

2.

Ako je tako dvostrano dogovoreno, zahtjev za odobrenje prijelaza sadrži podatke o mogućnostima i statusu opreme.

3.

Informacije o „mogućnostima i statusu opreme” uključuju najmanje RSVM i mogu sadržavati i druge elemente kako je dvostrano dogovoreno.

4.

Zahtjev za odobrenje prijelaza započinje kontrolor prema svojem vlastitom sudu, u skladu s uvjetima navedenim u pisanom sporazumu.

5.

Jedinica koja šalje zahtjev obavješćuje se o završetku postupka zahtjeva za odobrenje prijelaza, uključujući potvrdu jedinice koja prima zahtjev.

6.

Ako se ne potvrdi završetak postupka zahtjeva za odobrenje prijelaza u skladu s primjenjivim zahtjevima za kvalitetu usluge, to će rezultirati upozorenjem odgovarajućeg radnog mjesta kontrolora u jedinici koja šalje zahtjev.

7.

Informacije o zahtjevu za odobrenje prijelaza stavljaju se na raspolaganje odgovarajućem radnom mjestu kontrolora u jedinici koja prima zahtjev.

8.

Na postupak zahtjeva za odobrenje prijelaza odgovara se:

i.

prihvaćanjem predloženih detalja o ruti/zračnom prostoru prijelaza;

ii.

protuprijedlogom koji sadrži drukčije detalje o ruti/zračnom prostoru prijelaza, kako je određeno u donjem odjeljku 6.;

iii.

odbijanjem predloženih detalja o ruti/zračnom prostoru prijelaza.

9.

Ako se operativni odgovor ne primi unutar dvostrano dogovorenog vremenskog intervala, dat će se odgovarajuće upozorenje radnom mjestu kontrolora u jedinici koja šalje zahtjev.

(f)

Protuprijedlog za prijelaz

1.

Postupak protuprijedloga za prijelaz osigurava povezivanje s letom za koji je prethodno obavljena koordinacija.

2.

Informacije koje se odnose na postupak protuprijedloga za prijelaz uključuju najmanje:

i.

identifikaciju zrakoplova;

ii.

rutu prijelaza uključujući procijenjeno vrijeme i razinu leta za svaku točku na ruti.

3.

Protuprijedlog uključuje predloženu novu razinu i/ili rutu leta.

4.

Jedinica koja daje protuprijedlog obavješćuje se o završetku postupka protuprijedloga za prijelaz, uključujući potvrdu jedinice koja je dala prvobitni zahtjev.

5.

Ako se ne potvrdi završetak postupka protuprijedloga za prijelaz u skladu s primjenjivim zahtjevima za kvalitetu usluge, to će rezultirati upozorenjem odgovarajućeg radnog mjesta kontrolora u jedinici koja daje protuprijedlog.

6.

Informacije o protuprijedlogu za prijelaz stavljaju se na raspolaganje odgovarajućem radnom mjestu kontrolora u jedinici koja je uložila prvobitni zahtjev.

7.

Nakon potvrde o uspješnoj obradi informacija o protuprijedlogu za prijelaz u jedinici koja je uložila prvobitni zahtjev, slijedi operativni odgovor jedinice koja je uložila prvobitni zahtjev.

8.

Operativni odgovor na protuprijedlog za prijelaz može biti prihvaćanje ili odbijanje.

9.

Ako se operativni odgovor ne primi unutar dvostrano dogovorenog vremenskog intervala, dat će se upozorenje odgovarajućem radnom mjestu kontrolora u jedinici koja je dala protuprijedlog.

(g)

Otkazivanje prijelaza

1.

Postupak otkazivanja prijelaza osigurava povezivanje s prethodnim postupkom obavješćivanja ili koordiniranja koji je otkazan.

2.

Postupak otkazivanja prijelaza započinje jedinica koja je odgovorna za let, kada se dogodi nešto od sljedećeg:

i.

let o kojem se prethodno obavijestilo postupkom osnovnih podataka o letu sada neće ući u zračni prostor obaviještene jedinice, ili više nije značajan za obaviještenu jedinicu;

ii.

prijelaz se neće obaviti rutom koja je navedena u informacijama sadržanima u obavijesti o namjeri prijelaza;

iii.

prijelaz se neće obaviti u skladu s uvjetima o kojima se dogovara ili u skladu s uvjetima koji su dogovoreni nakon dijaloga o prijelazu zračnog prostora.

3.

Postupak otkazivanja prijelaza započinje se automatski ili ga započinje kontrolor ručno, u skladu s pisanim sporazumom.

4.

Jedinica koja otkazuje prijelaz obavješćuje se o završetku postupka otkazivanja prijelaza, uključujući potvrdu jedinice koja je obaviještena/kojoj je poslan zahtjev.

5.

Ako se ne potvrdi završetak postupka otkazivanja prijelaza u skladu s primjenjivim zahtjevima za kvalitetu usluge, to će rezultirati upozorenjem odgovarajućeg radnog mjesta u jedinici koja otkazuje prijelaz.

6.

Informacije o otkazivanju prijelaza stavljaju se na raspolaganje odgovarajućem radnom mjestu kontrolora u jedinici koja je obaviještena/kojoj je poslan zahtjev.

C

Između jedinica koje pružaju usluge oblasne kontrole potrebne za pružanje usluga podatkovnih veza iz točke AUR.COM.2005 podtočke 1. podtočke (a) Provedbene uredbe Komisije (EU) 2023/1770, ili, ako je tako dogovoreno, s drugim jedinicama ili između njih, sljedeći postupci uključuju automatizaciju:

(a)

Prosljeđivanje prijave

1.

Informacije koje se odnose na postupak prosljeđivanja prijave uključuju najmanje:

i.

identifikaciju zrakoplova;

ii.

aerodrom odlaska;

iii.

aerodrom odredišta;

iv.

vrstu prijave;

v.

parametre prijave.

2.

Za svaki prijavljeni let s podatkovnom vezom za koji se planira prijelaz granice izvodi se jedan postupak prosljeđivanja prijave.

3.

Postupak prosljeđivanja prijave započinje tijekom ili neposredno nakon ranijeg od vremena utvrđenog, u skladu s pisanim sporazumom, iz:

i.

parametarskog broja minuta prije procijenjenog vremena na koordinacijskoj točki;

ii.

vremena kada je let na dvostrano dogovorenoj udaljenosti od točke koordinacije.

4.

Kriteriji za postupak prosljeđivanja prijave moraju biti u skladu s pisanim sporazumom.

5.

Informacije o prosljeđivanju prijave uključuju se u odgovarajuće letne informacije u prijemnoj jedinici.

6.

Status prijave leta može se prikazati na odgovarajućem radnom mjestu kontrolora unutar prijemne jedinice.

7.

Jedinica koja predaje zrakoplov obavješćuje se o završetku postupka prosljeđivanja prijave, uključujući potvrdu prijemne jedinice.

8.

Ako se završetak postupka prosljeđivanja prijave ne potvrdi u skladu s primjenjivim zahtjevima za kvalitetu usluge, to će rezultirati započinjanjem zahtjeva zrakoplovu da uspostavi kontakt zrak-zemlja podatkovnom vezom.

(b)

Obavješćivanje sljedećeg nadležnog tijela

1.

Informacije koje se odnose na postupak obavješćivanja sljedećeg nadležnog tijela uključuju najmanje:

i.

identifikaciju zrakoplova;

ii.

aerodrom odlaska;

iii.

aerodrom odredišta.

2.

Za svaki odgovarajući let koji prelazi granicu izvodi se jedan postupak obavješćivanja sljedećeg nadležnog tijela.

3.

Postupak obavješćivanja sljedećeg nadležnog tijela započinje nakon što sustav u zrakoplovu potvrdi zahtjev sljedećeg nadležnog tijela za podacima o zrakoplovu.

4.

Nakon uspješne obrade informacija obavješćivanja sljedećeg nadležnog tijela, prijemna jedinica započinje zahtjev za komunikaciju sa zrakoplovom podatkovnom vezom između kontrolora i pilota (CPDLC).

5.

Ako se informacije obavješćivanja sljedećeg nadležnog tijela ne prime u skladu s dvostrano dogovorenim parametarskim vremenom, prijemna jedinica primjenjuje lokalne postupke za započinjanje komunikacije podatkovnom vezom sa zrakoplovom.

6.

Jedinica koja predaje zrakoplov obavješćuje se o završetku postupka obavješćivanja sljedećeg nadležnog tijela, uključujući potvrdu prijemne jedinice.

7.

Ako se završetak postupka obavješćivanja sljedećeg nadležnog tijela ne potvrdi u skladu s primjenjivim zahtjevima za kvalitetu usluge, to će rezultirati započinjanjem lokalnih postupaka u jedinici koja predaje zrakoplov.

;

5.

u Prilogu VIII. poddijelu B dodaje se odjeljak 2.:

ODJELJAK 2.

Tehnički zahtjevi za pružatelje nadzornih usluga

CNS.TR.205 Dodjela i uporaba Mode S upitnih kodova

(a)

Pružatelj usluga nadzora upravlja samo prikladnim Mode S ispitivačem, uporabom prikladnog upitnog koda, ako im je za tu namjenu država članica dodijelila upitni kod.

(b)

Pružatelj usluga nadzora koji namjerava upravljati ili upravlja prikladnim Mode S ispitivačem za koji nije dodijeljen upitni kod podnosi predmetnoj državi članici zahtjev za upitni kod, uključujući barem sljedeće ključne stavke:

1.

jedinstvenu referentnu oznaku zahtjeva koju dodjeljuje predmetna država članica;

2.

potpune podatke za kontakt predstavnika države članice odgovornog za koordinaciju dodjele upitnog koda za Mode S;

3.

potpune podatke o kontaktnoj točki operatora Mode S-a za pitanja u vezi s dodjelom upitnog koda za Mode S;

4.

naziv Mode S ispitivača;

5.

uporabu Mode S-a (operativnu ili probnu);

6.

lokaciju Mode S ispitivača;

7.

planirani datum prvog Mode S prijenosa Mode S ispitivača;

8.

zahtijevanu pokrivenost Mode S-om;

9.

posebne operativne zahtjeve;

10.

mogućost SI koda;

11.

mogućnost „djelovanja II/SI koda”;

12.

mogućnost karte pokrivenosti.

(c)

Pružatelj usluga nadzora postupa u skladu s ključnim stavkama dodijeljenih upitnih kodova koje je primio, uključujući barem sljedeće stavke:

1.

odgovarajuću referentnu oznaku zahtjeva koju dodjeljuje predmetna država članica;

2.

jedinstvenu referentnu oznaku dodjele koju dodjeljuje služba za dodjelu upitnih kodova;

3.

zamijenjene referentne oznake, prema potrebi;

4.

dodijeljeni upitni kod;

5.

ograničenja pokrivenosti nadzora i zaključavanja u obliku raspona podijeljenog na sektore i karte pokrivenosti Mode S-a;

6.

razdoblje provedbe tijekom kojeg se dodjela mora prijaviti u Mode S ispitivač, koji je naveden u zahtjevu;

7.

slijed provedbe koji se mora poštovati;

8.

neobvezno i povezano s drugim alternativama: preporuka skupina;

9.

posebna operativna ograničenja, ako se zahtijevaju.

(d)

Pružatelj usluga nadzora najmanje svakih šest mjeseci obavješćuje predmetnu državu članicu o svakoj promjeni u planiranju instalacije ili u operativnom statusu prikladnih Mode S ispitivača u vezi s bilo kojim ključnim stavkama dodjele upitnih kodova, koje su navedene u točki (c).

(e)

Pružatelj usluga nadzora osigurava da svaki od njihovih Mode S ispitivača upotrebljava isključivo upitni kod koji mu je dodijeljen.”;

(6)

u Prilogu IX. točka ATFM.TR.100 zamjenjuje se sljedećim:

ATFM.TR.100 Metode rada i operativni postupci za pružatelje upravljanja protokom zračnog prometa

Pružatelj upravljanja protokom zračnog prometa mora moći dokazati da su njegove metode rada i operativni postupci u skladu s uredbama Komisije (EU) br. 255/2010 (*5) i (EU) 2019/123.

(*5)  Uredba Komisije (EU) br. 255/2010 od 25. ožujka 2010. o utvrđivanju zajedničkih pravila za upravljanje protokom zračnog prometa (SL L 80, 26.3.2010., str. 10.).”;"

(7)

u Prilogu X. točka ASM.TR.100 zamjenjuje se sljedećim:

ASM.TR.100 Metode rada i operativni postupci za pružatelje upravljanja zračnim prostorom

Pružatelj upravljanja zračnim prostorom mora moći dokazati da su njegove metode rada i operativni postupci u skladu s uredbama Komisije (EZ) br. 2150/2005 (*6) i (EU) 2019/123.

(*6)  Uredba Komisije (EZ) br. 2150/2005 od 23. prosinca 2005. o utvrđivanju zajedničkih pravila za fleksibilno korištenje zračnog prostora (SL L 342, 24.12.2005., str. 20.).”;"

(8)

Prilog XII. mijenja se kako slijedi:

(a)

točka NM.TR.100 zamjenjuje se sljedećim:

NM.TR.100 Metode rada i operativni postupci za upravitelja mreže

Upravitelj mreže mora moći dokazati da su njegove metode rada i operativni postupci u skladu s uredbama Komisije (EU) br. 255/2010 i (EU) 2019/123.”

(b)

dodaje se Odjeljak 2:

ODJELJAK 2.

Tehnički zahtjevi za provedbu mrežnih funkcija za upravljanje zračnim prometom (mrežne funkcije)

NM.TR.105 Dodjela i uporaba Mode S upitnih kodova

(a)

Upravitelj mreže uspostavlja postupak kojim osigurava da se sustavom dodjele upitnih kodova:

1.

provjerava sukladnost zahtjeva za dodjelu kodova s primjenjivim konvencijama u vezi s formatom i podacima;

2.

provjerava potpunost, točnost i pravovremenost zahtjeva za upitnim kodom;

3.

u roku od najviše šest mjeseci od podnošenja zahtjeva:

i.

obave simulacije ažuriranja plana dodjele upitnih kodova na temelju zahtjeva čije je rješavanje u tijeku;

ii.

pripremi predloženo ažuriranje plana dodjele upitnih kodova, koje se dostavlja na odobrenje državi članici na koju to utječe;

iii.

osigura da su predloženim ažuriranjem plana dodjele upitnih kodova ispunjeni u najvećoj mogućoj mjeri operativni zahtjevi iz zahtjeva za dodjelu kodova, kako je opisano ključnim stavkama 7., 8. i 9. iz točke CNS.TR.205 podtočke (b);

iv.

ažurira i dostavlja državama članicama plan dodjele upitnih kodova odmah nakon njegova odobrenja, ne dovodeći u pitanje nacionalne postupke za dostavu informacija o Mode S ispitivačima kojima upravlja vojska.

(b)

Upravitelj mreže poduzima potrebne mjere kojima osigurava da vojne jedinice koje upravljaju prikladnim Mode S ispitivačima s bilo kojim upitnim kodom osim II 0 koda i drugih kodova rezerviranih za vojno upravljanje ispunjavaju zahtjeve u pogledu dodjele i uporabe Mode S upitnih kodova.

(c)

Upravitelj mreže poduzima potrebne mjere kojima osigurava da vojne jedinice koje upravljaju Mode S ispitivačima sa II 0 kodom ili drugim upitnim kodovima rezerviranima za vojno upravljanje nadziru isključivu uporabu tih upitnih kodova kako bi se izbjegla neusklađena uporaba bilo kojeg prikladnog upitnog koda.

(d)

Upravitelj mreže poduzima potrebne mjere kojima osigurava da dodjela i uporaba upitnih kodova za vojne jedinice nema štetan učinak na sigurnost općeg zračnog prometa.

NM.TR.110 Označivanje letova koji ispunjavaju uvjete za pojedinačnu identifikaciju s pomoću funkcije identifikacije zrakoplova

(a)

Upravitelj mreže na temelju prijavljenog opsega zračnog prostora u skladu s podtočkom (b) točke ATS.OR.446 dodatka 1. ovoj Uredbi i planova leta predanih u skladu s točkom SERA.4013 Provedbene Uredbe (EU) br. 923/2012 procjenjuje prikladnost leta za dodjelu SSR koda uočljivosti A1000.

(b)

Upravitelj mreže obavješćuje sve jedinice operativnih usluga u zračnom prometu o onim letovima koji ispunjavaju uvjete za uporabu SSR koda uočljivosti A1000.”


(*1)  Uredba Komisije (EU) br. 748/2012 od 3. kolovoza 2012. o utvrđivanju provedbenih pravila za certifikaciju plovidbenosti i ekološku certifikaciju zrakoplova i s njima povezanih proizvoda, dijelova i uređaja te za certifikaciju projektnih i proizvodnih organizacija (SL L 224, 21.8.2012., str. 1.).”;

(*2)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2023/1768 od 14. srpnja 2023. o utvrđivanju detaljnih pravila za certificiranje i izdavanje izjave o sukladnosti sustava pružanja usluga upravljanja zračnim prometom/pružanja usluga u zračnoj plovidbi i sastavnih dijelova pružanja usluga upravljanja zračnim prometom/pružanja usluga u zračnoj plovidbi (SL L 228, 15.9.2023., str. 1..)”;

(*3)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/1769 od 12. rujna 2023. o utvrđivanju tehničkih zahtjeva i administrativnih postupaka za odobravanje organizacija uključenih u projektiranje ili proizvodnju sustava i sastavnih dijelova za upravljanje zračnim prometom/pružanje usluga u zračnoj plovidbi te o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2023/203 (SL L 228, 15.9.2023., str. 19..).”;

(*4)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/1770 od 12. rujna 2023. o utvrđivanju odredbi o opremi zrakoplova potrebnoj za upotrebu zračnog prostora jedinstvenog europskog neba i operativnih pravila povezanih s upotrebom zračnog prostora jedinstvenog europskog neba te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 29/2009 i provedbenih uredbi (EU) br. 1206/2011, (EU) br. 1207/2011 i (EU) br. 1079/2012 (SL L 228, 15.9.2023., str. 39..). ”;

(*5)  Uredba Komisije (EU) br. 255/2010 od 25. ožujka 2010. o utvrđivanju zajedničkih pravila za upravljanje protokom zračnog prometa (SL L 80, 26.3.2010., str. 10.).”;

(*6)  Uredba Komisije (EZ) br. 2150/2005 od 23. prosinca 2005. o utvrđivanju zajedničkih pravila za fleksibilno korištenje zračnog prostora (SL L 342, 24.12.2005., str. 20.).”;”


15.9.2023   

HR

Službeni list Europske unije

L 228/73


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2023/1772

оd 12. rujna 2023.

o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 923/2012 u pogledu operativnih pravila u vezi s upotrebom sustava i sastavnih dijelova za upravljanje zračnim prometom i usluge u zračnoj plovidbi u zračnom prostoru jedinstvenog europskog neba te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1033/2006

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2018/1139 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2018. o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva i osnivanju Agencije Europske unije za sigurnost zračnog prometa i izmjeni uredbi (EZ) br. 2111/2005, (EZ) br. 1008/2008, (EU) br. 996/2010, (EU) br. 376/2014 i direktiva 2014/30/EU i 2014/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage uredbi (EZ) br. 552/2004 i (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3922/91 (1), a posebno njezin članak 31. i članak 44. stavak 1. točku (a),

budući da:

(1)

U skladu s člankom 140. stavkom 2. Uredbe (EU) 2018/1139 provedbena pravila donesena na temelju Uredbe (EZ) br. 552/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (2) stavljene izvan snage moraju se najkasnije do 12. rujna 2023. prilagoditi odredbama Uredbe (EU) 2018/1139.

(2)

Uredbom Komisije (EZ) br. 1033/2006 (3) utvrđeni su zahtjevi o postupcima za planove leta u fazi prije polijetanja za jedinstveno europsko nebo.

(3)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 923/2012 (4) utvrđena su zajednička pravila zračnog prometa i operativne odredbe u vezi s uslugama i postupcima u zračnoj plovidbi.

(4)

Kako bi se osigurao kontinuitet zahtjeva za upotrebu opreme za upravljanje zračnim prometom i usluge u zračnoj plovidbi („ATM/ANS”) u zračnom prostoru jedinstvenog europskog neba, Provedbenu uredbu (EU) br. 923/2012 trebalo bi izmijeniti kako bi se uključili odgovarajući zahtjevi za planiranje leta sadržani u Uredbi (EZ) br. 1033/2006, koja se stavlja izvan snage ovom Uredbom.

(5)

Budući da su upravitelju mreže povjerene zadaće obrade plana leta u fazi prije polijetanja, Provedbena uredba (EU) br. 923/2012 trebala bi se primjenjivati i na upravitelja mreže.

(6)

Neophodno je da se svi korisnici pri podnošenju planova leta pridržavaju operativnih priručnika koje izrađuje i održava upravitelj mreže.

(7)

Ponavljajući planovi leta (RPL) više se ne primjenjuju u regiji EUR i stoga bi svako upućivanje na RPL trebalo ukloniti.

(8)

Zahtjevi povezani s postupcima za planove leta u fazi prije polijetanja za jedinstveno europsko nebo, koji su utvrđeni u Uredbi (EZ) br. 1033/2006, ne primjenjuju se na usluge koje se pružaju u zračnom prostoru jedinstvenog europskog neba izvan europske regije (EUR) Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva (ICAO) kako je definirana u svesku I. plana zračne plovidbe EUR (dok. 7754) ICAO-a zbog njihova malog intenziteta prometa i geografske situacije s granicama zračnog prostora samo sa zračnim prostorom pod nadležnošću pružatelja ATM-a/ANS-a iz trećih zemalja, što opravdava različite sporazume o lokalnoj koordinaciji s okolnim državama koje nisu članice EU-a.

(9)

Uredbu (EZ) br. 1033/2006 trebalo bi stoga staviti izvan snage, a Provedbenu uredbu (EU) br. 923/2012 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(10)

U izmijenjenim zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi uzet je u obzir sadržaj Glavnog plana upravljanja zračnim prometom i komunikacijske, navigacijske i nadzorne sposobnosti koje su u njemu sadržane.

(11)

Agencija Europske unije za sigurnost zračnog prometa predložila je mjere u svojem Mišljenju br. 01/2023 (5) u skladu s člankom 75. stavkom 2. točkama (b) i (c) te člankom 76. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1139.

(12)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem odbora uspostavljenog u skladu s člankom 127. Uredbe (EU) 2018/1139,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Izmjene Provedbene uredbe (EU) br. 923/2012

Provedbena uredba (EU) br. 923/2012 mijenja se kako slijedi:

1.

u članku 1. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Ova se Uredba primjenjuje i na nadležna tijela država članica, pružatelje usluga u zračnoj plovidbi, upravitelja mreže, operatore aerodroma i zemaljsko osoblje uključeno u operacije zrakoplova.”

;

2.

članak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)

umeće se sljedeća točka 19.a:

„19.a

‚identifikacija zrakoplova’ znači skupina slova, brojki ili njihova kombinacija koja je ili identična pozivnom znaku zrakoplova ili je njegov kodirani ekvivalent koji se upotrebljava u komunikacijama zrak-zemlja i koji se koristi za identifikaciju zrakoplova u komunikaciji zemlja-zemlja usluga u zračnom prometu;”;

(b)

umeće se sljedeća točka 69.a:

„69.a

‚predviđeni datum početka vožnje’ znači predviđeni datum na koji zrakoplov započinje kretanje povezano s odlaskom;”;

(c)

umeće se sljedeća točka 89.b:

„89.b

‚integrirani sustav za obradu početnog plana leta’ (‚IFPS’) znači sustav u okviru Europske mreže za upravljanje zračnim prometom, preko kojeg se u zračnom prostoru na koji se primjenjuje ova Uredba pružaju usluge centralizirane obrade i distribucije planova leta, koje se sastoje od primanja, vrednovanja i distribucije planova leta;”;

(d)

umeće se sljedeća točka 96.a:

„96.a

‚upravitelj mreže (NM) ’ znači tijelo kojem su povjerene zadaće potrebne za provedbu funkcija iz članka 6. Uredbe (EZ) br. 551/2004;”;

(e)

umeće se sljedeća točka 97.a:

„97.a

‚NOTAM’ znači obavijest koja se distribuira telekomunikacijski i koja sadrži informacije u vezi s uspostavljanjem, stanjem ili promjenom bilo kojeg zrakoplovnog sredstva, usluge, postupka ili opasnosti, o kojima je pravovremeno saznanje bitno za osoblje koje je uključeno u letačke operacije;”;

(f)

umeće se sljedeća točka 99.a:

„99.a

‚izdavatelj plana leta’ znači osoba ili organizacija, uključujući jedinice ATS-a, pilote, operatore i zastupnike koji djeluju u njihovo ime, koja integriranom sustavu za obradu početnog plana leta (IFPS-u) predaje planove leta i bilo kakve s njima povezane poruke za ažuriranje;”;

(g)

umeće se sljedeća točka 100.a:

„100.a

‚faza prije polijetanja’ znači razdoblje između prve predaje plana leta do prvog davanja odobrenja kontrole zračnog prometa;”;

3.

Prilog se mijenja u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Stavljanje izvan snage

Uredba (EZ) br. 1033/2006 stavlja se izvan snage.

Članak 3.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 12. rujna 2023.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)   SL L 212, 22.8.2018., str. 1.

(2)  Uredba (EZ) br. 552/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2004. o interoperabilnosti Europske mreže za upravljanje zračnim prometom (Uredba o interoperabilnosti) (SL L 96, 31.3.2004., str. 26.).

(3)  Uredba Komisije (EZ) br. 1033/2006 od 4. srpnja 2006. o utvrđivanju zahtjeva o postupcima za planove leta u fazi prije polijetanja za jedinstveno europsko nebo (SL L 186, 7.7.2006., str. 46.).

(4)  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 923/2012 od 26. rujna 2012. o utvrđivanju zajedničkih pravila zračnog prometa i operativnih odredaba u vezi s uslugama i postupcima u zračnoj plovidbi te o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 1035/2011 i uredaba (EZ) br. 1265/2007, (EZ) br. 1794/2006, (EZ) br. 730/2006, (EZ) br. 1033/2006 i (EU) br. 255/2010 (SL L 281, 13.10.2012., str. 1.).

(5)  https://www.easa.europa.eu/document-library/opinions.


PRILOG

Prilog Provedbenoj uredbi (EU) 923/2012 mijenja se kako slijedi:

1.

točka SERA.2001 zamjenjuje se sljedećim:

SERA.2001 Predmet

Ne dovodeći u pitanje točku SERA.1001, ovaj se Prilog primjenjuje na korisnike zračnog prostora i zrakoplove:

(a)

koji lete u Uniju, unutar Unije ili iz Unije;

(b)

koji imaju državljanstvo i registracijske oznake države članice Unije te lete u bilo kojem zračnom prostoru u mjeri u kojoj nisu u suprotnosti s pravilima koja je objavila država nadležna za područje preleta.”

2.

točka SERA.4001 mijenja se kako slijedi:

(a)

podtočke (c) i (d) zamjenjuju se sljedećim:

„(c)

Plan leta:

1.

predaje se, prije polaska:

i.

upravitelju mreže izravno ili preko prijavnog ureda za usluge u zračnom prometu, u skladu s operativnim priručnicima koji sadržavaju potrebne upute i informacije koje razvija i održava upravitelj mreže, ako se namjerava letjeti u skladu s IFR-om na dijelu ili cijeloj ruti leta unutar zračnog prostora jedinstvenog europskog neba; ili

ii.

prijavnom uredu za usluge u zračnom prometu za druge slučajeve.

2.

šalje se, tijekom leta, odgovarajućoj jedinici za operativne usluga u zračnom prometu ili kontrolnoj radijskoj postaji zrak-zemlja.

(d)

Osim ako je nadležno tijelo za domaće VFR letove propisalo neki kraći rok, plan leta za svaki let koji se planira obavljati preko međunarodnih granica ili za koji će se pružiti usluga kontrole zračnog prometa ili savjetodavne usluge u zračnom prometu mora se predati kako slijedi:

1.

najviše 120 sati prije predviđenog vremena početka vožnje;

2.

najmanje 3 sata prije predviđenog vremena početka vožnje za letove koji mogu podlijegati mjerama upravljanja protokom zračnog prometa;

3.

najmanje 60 minuta prije polaska za sve ostale letove koji nisu obuhvaćeni podtočkom 2.; ili

4.

ako je predan tijekom leta, u vrijeme koje osigurava da ga je odgovarajuća jedinica ATS-a zaprimila, najmanje 10 minuta prije predviđenog trenutka dolaska zrakoplova do:

i.

predviđene točke ulaska u kontrolirano područje ili savjetodavno područje; ili

ii.

točke prijelaza zračnog puta ili savjetodavne rute.”;

(b)

dodaju se sljedeće podtočke (e) i (f):

„(e)

Za letove koji se djelomično ili u cijelosti obavljaju u skladu s IFR-om, a ulaze u područje nadležnosti jedinice za operativne usluge u zračnom prometu, za koje upravitelj mreže prethodno nije dostavio plan leta, dotična jedinica upravitelju mreže šalje identifikaciju zrakoplova, vrstu zrakoplova, mjesto ulaska do svojeg područja odgovornosti, vrijeme i razinu leta na toj točki, rutu i odredišni aerodrom leta.

(f)

Zahtjevi utvrđeni u podtočkama (c), (d) i (e) ne primjenjuju se na zračni prostor jedinstvenog europskog neba koji nije dio ICAO-ove regije EUR.”;

3.

točka SERA.4005 zamjenjuje se sljedećim:

SERA.4005 Sadržaj plana leta

(a)

Plan leta uključuje sve informacije koje nadležno tijelo smatra relevantnima u smislu sljedećeg:

1.

identifikacije zrakoplova;

2.

pravila leta i vrste leta;

3.

broja i vrste (vrsta) zrakoplova i kategorije vrtložne turbulencije;

4.

opreme i mogućnosti zrakoplova;

5.

aerodroma ili operativnog mjesta polaska;

6.

predviđenog datuma i vremena početka vožnje;

7.

putne brzine (putnih brzina);

8.

putne razine (putnih razina);

9.

rute letenja;

10.

aerodroma ili operativnog mjesta odredišta i ukupnog predviđenog trajanja leta;

11.

alternativnog aerodroma ili operativnog mjesta (alternativnih aerodroma ili operativnih mjesta);

12.

autonomije leta;

13.

ukupnog broja osoba u zrakoplovu;

14.

opreme za slučaj nužde i preživljavanje, uključujući sustav spašavanja uz pomoć balistički izbačenih padobrana;

15.

ostale informacije.

(b)

Za planove leta koji se predaju tijekom leta, dopunske informacije o letu mogu se prema potrebi dobiti od aerodroma polaska ili operativnog mjesta polaska. Umjesto predviđenog vremena početka vožnje treba osigurati i podatke o vremenu na prvoj točki rute na koju se plan leta odnosi.”

4.

točka SERA.4010 zamjenjuje se sljedećim:

SERA.4010 Popunjavanje plana leta

(a)

Plan leta sadržava, prema potrebi, informacije o relevantnim stavkama navedenima u točki SERA.4005 podtočki (a) podtočkama 1. do 11. u vezi s cijelom rutom ili njezinim dijelom za koji se predaje plan leta.

(b)

Operatori zrakoplova, izdavatelji plana leta i jedinice za operativne usluge u zračnom prometu dok slijede neophodne upute iz točke SERA.4001 podtočke (c) podtočke 1. podtočke i. moraju:

1.

slijediti upute za ispunjavanje obrasca plana leta sadržane u Dodatku 6.;

2.

poštovati sva ograničenja utvrđena u relevantnim zbornicima zrakoplovnih informacija (AIP).

(c)

Operatori zrakoplova ili subjekti koji djeluju u njihovo ime, a koji namjeravaju letjeti u zračnom prostoru jedinstvenog europskog neba u skladu s IFR-om na dijelu rute ili cijeloj ruti, u relevantnu stavku plana leta unose odgovarajući pokazatelj za opremu dostupnu u zrakoplovu i njezine mogućnosti u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2023/1770 (*1), kako se zahtijeva u točki SERA.4005 podtočki (a) podtočki 4.

(d)

Operatori zrakoplova koji nisu opremljeni u skladu s Provedbenom uredbom (EU) 2023/1770 koji namjeravaju letjeti u zračnom prostoru jedinstvenog europskog neba unose odgovarajući pokazatelj za opremu koja je dostupna u zrakoplovu i njezine mogućnosti te sva eventualna izuzeća u odgovarajuće stavke plana leta u skladu s točkom SERA.4005 podtočkom (a) podtočkom 4. i točkom SERA.4005 podtočkom (a) podtočkom 15. Uz to, plan leta sadržava, prema potrebi, informacije o svim drugim točkama ako to propisuje nadležno tijelo ili ako osoba koja predaje plan leta smatra da je to potrebno.

(*1)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/1770 od 12. rujna 2023. o utvrđivanju odredaba o opremi zrakoplova potrebnoj za korištenje zračnog prostora jedinstvenog europskog neba i operativnih pravila povezanih s korištenjem zračnog prostora jedinstvenog europskog neba te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 29/2009 i provedbenih uredbi (EU) br. 1206/2011, (EU) br. 1207/2011 i (EU) br. 1079/2012 (SL L 228, XX.9.2023., str. 39..)”;"

5.

umeće se točka SERA.4013:

SERA.4013 Prihvaćanje plana leta

(a)

Upravitelj mreže, za dio rute na kojem se leti u skladu s IFR-om, i prijavni ured za usluge u zračnom prometu moraju poduzeti potrebne mjere kako bi osigurali da je plan leta, kada se primi ili izmijeni:

(1)

u skladu s primjenjivim konvencijama o formatu i podacima;

(2)

potpun i, u mjeri u kojoj je to moguće, precizan;

(3)

ako je potrebno, prihvatljiv za operativne usluge u zračnom prometu; i

(4)

prihvaćen, odnosno da su njegove eventualne izmjene također prihvaćene, i da je to javljeno izdavatelju plana leta.

(b)

Jedinice kontrole zračnog prometa dostavljaju upravitelju mreže sve potrebne promjene plana leta koje utječu na stavke povezane s rutom ili razinom leta, kako je navedeno u točki SERA.4005 podtočki (a) podtočkama od 1. do 10., koje bi mogle utjecati na sigurno izvođenje leta, za planove leta i povezane poruke o ažuriranju koje su prethodno primile od upravitelja mreže. Jedinica kontrole zračnog prometa ne smije u fazi prije polijetanja provoditi bilo kakve druge promjene ili otkazivanje plana leta bez koordinacije s operatorom zrakoplova.

(c)

Upravitelj mreže obavješćuje sve jedinice ATS-a kojih se to tiče o prihvaćenom planu leta i svim prihvaćenim promjenama u fazi prije polijetanja koje se odnose na stavke navedene u točki SERA.4005 podtočki (a) podtočkama od 1. do 10. plana leta i povezanih poruka o ažuriranju.

(d)

Upravitelj mreže obavješćuje operatora zrakoplova o svim potrebnim promjenama plana leta prije polijetanja koje utječu na stavke navedene u točki SERA.4005 podtočki (a) podtočkama od 1. do 10. u vezi s rutom ili razinom leta, a koje bi mogle utjecati na sigurno izvođenje leta, za planove leta i povezane poruke o ažuriranju koji su prethodno primljeni.

(e)

Izdavatelj plana leta, ako nije operator zrakoplova ili pilot, osigurava da se uvjeti prihvaćanja plana leta i bilo kakve potrebne promjene tih uvjeta, kako ih je dojavio upravitelj mreže za dio leta koji se obavlja u skladu s IFR-om ili prijavni uredi za usluge u zračnom prometu, stave na raspolaganje operatoru zrakoplova ili pilotu koji je predao plan leta.

(f)

Operator zrakoplova osigurava da se uvjeti prihvaćanja plana leta i bilo kakve potrebne promjene plana leta kako ih je izdavatelju plana leta dojavio upravitelj mreže ili prijavni ured za usluge u zračnom prometu, uključe u planirano izvođenje leta i prenesu pilotu.

(g)

Prije izvođenja leta operator zrakoplova osigurava da sadržaj plana leta ispravno odražava operativne namjere.

(h)

Upravitelj mreže obrađuje i distribuira informacije o mogućnosti razmaka između kanala od 8,33 kHz primljene u planovima leta.

(i)

Zahtjevi utvrđeni u podtočkama od (a) do (h) ne primjenjuju se na zračni prostor jedinstvenog europskog neba koji nije dio ICAO-ove regije EUR.”;

6.

točka SERA.4015 zamjenjuje se sljedećim:

SERA.4015 Promjene plana leta

(a)

Sve promjene plana leta dostavljene za IFR let ili VFR let koji se izvodi kao kontrolirani let dojavljuju se:

1.

tijekom faze prije polijetanja, upravitelju mreže za letove koji se namjeravaju obavljati u skladu s IFR-om na dijelu rute ili na cijeloj ruti, a prijavnim uredima za usluge u zračnom prometu što je prije moguće;

2.

tijekom leta, podložno odredbama točke SERA.8020 podtočke (b), odgovarajućoj jedinici za operativne usluge u zračnom prometu.

Za ostale VFR letove, o značajnim promjenama plana leta izvješćuje odgovarajuća jedinica za operativne usluge u zračnom prometu što je prije moguće.

(b)

U slučaju kašnjenja predviđenog vremena početka vožnje većeg od 30 minuta za kontrolirani let ili kašnjenja od jednog sata za nekontrolirani let za koji je dostavljen plan leta, plan leta se mijenja ili se predaje novi plan leta, a stari plan leta otkazuje se, ovisno o tome što je primjenjivo. Za svaki let koji se izvodi u skladu s IFR-om o kašnjenjima duljima od 15 minuta obavješćuje se upravitelja mreže.

(c)

U slučaju promjene opreme zrakoplova i stanja njezinih mogućnosti za let, operatori zrakoplova ili subjekti koji djeluju u njihovo ime šalju poruku o promjenama upravitelju mreže ili prijavnim uredima za usluge u zračnom prometu s odgovarajućim pokazateljem unesenim u odgovarajuću stavku obrasca plana leta.

(d)

Ako su informacije u vezi s autonomijom leta ili ukupnim brojem osoba u zrakoplovu, koje su predane prije odlaska, netočne u vrijeme odlaska, to predstavlja značajnu promjenu plana leta te se mora prijaviti.

(e)

Zahtjevi utvrđeni u podtočkama od (a) do (d) ne primjenjuju se na zračni prostor jedinstvenog europskog neba koji nije dio ICAO-ove regije EUR.”;

7.

dodaje se sljedeći Odjeljak 15:

ODJELJAK 15.

Postupci za komunikaciju između kontrolora i pilota preko podatkovnih veza (CPDLC)

SERA.15001 Uspostavljanje podatkovne veze i neuspješno uspostavljanje podatkovne veze

(a)

Adresa za prijavu dodijeljena jedinici za operativne usluge u zračnom promet objavljuje se u nacionalnim zbornicima zrakoplovnih informacija (AIP).

(b)

Nakon primitka valjanog zahtjeva za uspostavljanje podatkovne veze od zrakoplova koji se približava području usluge podatkovne veze ili je u njemu, jedinica za operativne usluge u zračnom prometu prihvaća zahtjev i, ako ga može povezati s planom leta, uspostavlja vezu sa zrakoplovom.

(c)

Pružatelj operativnih usluga u zračnom prometu uspostavlja postupke za rješavanje, što je prije moguće, problema neuspješnog uspostavljanja podatkovne veze.

(d)

Operator zrakoplova uspostavlja postupke za rješavanje, što je prije moguće, problema neuspješnog uspostavljanja podatkovne veze.

SERA.15005 Uspostavljanje CPDLC-a

(a)

CPDLC se uspostavlja dovoljno unaprijed kako bi se osiguralo da zrakoplov komunicira s odgovarajućom jedinicom kontrole zračnog prometa.

(b)

Informacije o tome kada i, ako je primjenjivo, gdje bi zrakoplovni ili zemaljski sustavi trebali uspostaviti CPDLC objavljuju se u okružnicama ili zbornicima zrakoplovnih informacija.

(c)

Pilot mora moći u bilo kojem trenutku tijekom pružanja usluge identificirati jedinicu kontrole zračnog prometa koja pruža uslugu kontrole zračnog prometa.

SERA.15010 Prijenos CPDLC-a

(a)

Pri prijenosu CPDLC-a prijenos glasovne komunikacije i CPDLC-a započinju istodobno.

(b)

Ako se kontrola nad zrakoplovom prenosi s jedinice kontrole zračnog prometa u kojoj je CPDLC dostupan na jedinicu kontrole zračnog prometa u kojoj CPDLC nije dostupan, završetak CPDLC-a započinje istodobno s prijenosom glasovne komunikacije.

(c)

Kontrolora zračnog prometa obavješćuje se pri pokušaju prijenosa CPDLC-a koji dovodi do promjene tijela nadležnog za podatke ako postoje poruke podatkovne veze za koje nije zaprimljen odgovor za završetak. Ako kontrolor zračnog prometa odluči prenijeti kontrolu nad zrakoplovom bez primanja odgovora od pilota na poslanu poruku (poruke) uzlazne veze, kontrolor zračnog prometa obično koristi glasovnu komunikaciju kako bi razjasnio svaku dvosmislenost povezanu s porukama uzlazne veze na koje još nije dobio odgovor.

SERA.15015 Struktura poruka CPDLC-a

(a)

Tekst poruka CPDLC-a sastoji se od jednostavnog jezika ili kratica i kodova te mora biti u standardnom formatu poruke. Jednostavni jezik izbjegava se ako se duljina teksta može smanjiti upotrebom odgovarajućih kratica i kodova. Ne koriste se riječi i izrazi koji nisu neophodni, kao što su izrazi pristojnosti.

(b)

Kontrolor zračnog prometa i pilot konstruiraju poruke CPDLC-a koristeći standardne elemente poruke, elemente poruke sa slobodnim tekstom ili njihovu kombinaciju. Kontrolori zračnog prometa i piloti u porukama trebaju izbjegavati elemente slobodnog teksta.

(c)

Ako predviđeni skup poruka CPDLC-a nije prikladan za posebne okolnosti nadležno tijelo može, uz savjetovanje s operatorima i drugim pružateljima operativnih usluga u zračnom prometu, odrediti da je u porukama prihvatljiva upotreba elemenata slobodnog teksta. U takvim slučajevima dotično nadležno tijelo određuje format prikaza, predviđenu namjenu i atribute za svaki element poruke slobodnog teksta.

(d)

Poruka CPDLC-a ne smije imati više od od pet elemenata, od kojih samo dva mogu sadržavati varijablu odobrenja rute.

(e)

Struktura poruka CPDLC-a koje se sastoje od više elemenata:

1.

ako je potrebno odgovoriti na poruku CPDLC-a s više elemenata, odgovor se odnosi na sve elemente poruke;

2.

ako se odobrenje za jedan element ili bilo koji dio poruke odobrenja ne može ispoštovati, pilot šalje odgovor „UNABLE” za cijelu poruku;

3.

kontrolor odgovara porukom „UNABLE” koja se primjenjuje na sve elemente zahtjeva ako se ne može odobriti nijedan element zahtjeva za odobrenje s jednim ili više elemenata. Tekuće odobrenje (odobrenja) se ne ponavlja;

4.

ako se zahtjev za odobrenje s više elemenata može samo djelomično odobriti, kontrolor odgovara porukom „UNABLE” koja se odnosi na sve elemente poruke zahtjeva i, prema potrebi, navodi razlog i/ili informacije o tome kada se može očekivati odobrenje;

5.

kada se mogu odobriti svi elementi zahtjeva za odobrenje s jednim ili više elemenata, kontrolor odgovara tako što šalje odobrenja koja odgovaraju svakom elementu zahtjeva. Taj odgovor mora biti jedna uzlazna poruka;

6.

ako poruka CPDLC-a sadržava više od jednog elementa poruke, a atribut odgovora za poruku je „Y”, jedinstvena poruka odgovora, ako se upotrebljava, sadržava jednak broj odgovorâ istim redoslijedom.

SERA.15020 Odgovaranje na poruke CPDLC-a

(a)

Osim ako nadležno tijelo odredi drukčije, govorno ponavljanje poruka CPDLC-a radi potvrđivanja nije potrebno.

(b)

Osim ako je potrebno ispraviti poslanu poruku CPDLC-a, kada kontrolor ili pilot komunicira putem CPDLC-a, odgovor je obično putem CPDLC-a. Kada kontrolor ili pilot komunicira govorno, i odgovor se obično daje govorno.

SERA.15025 Ispravljanje poruka CPDLC-a

(a)

Ako se smatra da je potreban ispravak poruke CPDLC-a ili ako je potrebno pojasniti sadržaj takve poruke, kontrolor zračnog prometa i pilot koriste se najprikladnijim raspoloživim sredstvima za priopćavanje točnih podataka ili za pružanje potrebnog pojašnjenja.

(b)

Ako se govorna komunikacija koristi za ispravljanje poruke CPDLC-a za koju još nije primljen operativni odgovor, govornoj poruci kontrolora ili pilota mora prethoditi sljedeća fraza: „DISREGARD CPDLC (vrsta poruke) MESSAGE, BREAK” — nakon čega slijedi ispravno odobrenje, uputa, informacija ili zahtjev.

(c)

Pri upućivanju na poruku CPDLC-a koju treba zanemariti potrebno je paziti na njezinu formulaciju kako bi se izbjegla svaka dvosmislenost u vezi s ispravkom odobrenja, upute, informacije ili zahtjeva.

(d)

Ako se nakon toga govornom komunikacijom pregovara o poruci CPDLC-a za koju je potreban operativni odgovor, šalje se odgovarajući odgovor za zaključivanje poruke CPDLC-a kako bi se osigurala pravilna sinkronizacija dijaloga CPDLC-a. To se može postići izričitim govornim upućivanjem primatelja poruke da zaključi dijalog ili omogućavanjem sustavu da automatski zaključi dijalog.

SERA.15030 Postupci komunikacije kontrolora u hitnim slučajevima, u slučaju opasnosti ili kvara opreme za CPDLC

(a)

Kada je kontrolor zračnog prometa ili pilot upozoren da jedna poruka podatkovnom vezom između kontrolora i pilota nije prošla, kontrolor zračnog prometa ili pilot poduzima jedno od sljedećeg, prema potrebi:

1.

govornom komunikacijom potvrđuje radnje koje će se poduzeti u vezi s povezanim dijalogom, pri čemu informacijama prethodi sljedeća formulacija: „CPDLC MESSAGE FAILURE”;

2.

putem podatkovne veze između kontrolora i pilota ponovno šalje poruku podatkovne veze koja nije prošla.

(b)

Kontrolori zračnog prometa koji su dužni prenijeti informacije o neispravnosti cjelokupnog zemaljskog komunikacijskog sustava podatkovne veze između kontrolora i pilota trebaju prije poruke svim stanicama za koje je vjerojatno da će je primiti odaslati opći poziv: „ALL STATIONS CPDLC FAILURE” — nakon čega slijedi identifikacija stanice koja tu poruku odašilje.

(c)

Ako komunikacija podatkovnom vezom između kontrolora i pilota ne uspije, a komunikacija se vrati na govornu, smatra se da sve neodgovorene poruke CPDLC-a nisu isporučene, a cijeli dijalog koji uključuje poruke na koje nije odgovoreno mora se ponovno započeti govornom komunikacijom.

(d)

Ako je komunikacija podatkovnom vezom između kontrolora i pilota neuspješna, ali je ponovno uspostavljena prije nego što se treba vratiti na glasovnu komunikaciju, smatra se da sve neodgovorene poruke nisu isporučene, a cijeli dijalog koji uključuje neodgovorene poruke ponovno se pokreće putem CPDLC-a.

SERA.15035 Namjerno isključivanje sustava CPDLC

(a)

Ako se planira gašenje sustava komunikacijske mreže ili zemaljskog sustava CPDLC, objavljuje se NOTAM kako bi se sve strane na koje to utječe obavijestilo o razdoblju isključivanja i, prema potrebi, o pojedinostima u pogledu frekvencija za govornu komunikaciju koje će se koristiti.

(b)

Zrakoplove se u komunikaciji s jedinicama ATC-a obavješćuje glasovnom komunikacijom ili CPDLC-om o svakom predstojećem prekidu usluge CPDLC-a.

SERA.15040 Prestanak slanja zahtjeva CPDLC-a

(a)

Ako kontrolor zahtijeva od svih postaja ili od određenog leta da izbjegavaju slati zahtjeve CPDLC-a u određenom vremenskom razdoblju, upotrebljava se sljedeća fraza: ((pozivni znak) ili ALL STATIONS) STOP SENDING CPDLC REQUESTS [UNTIL ADVISED] [(razlog)].

(b)

Nastavak uobičajene uporabe CPDLC-a dopušta se sljedećim izrazom: ((pozivni znak) ili ALL STATIONS) RESUME NORMAL CPDLC OPERATIONS.

SERA.15045 Upotreba CPDLC-a u slučaju neuspješne glasovne komunikacije zrak-zemlja

Postojanje CPDLC veze između jedinice operativnih usluga u zračnom prometu i zrakoplova ne bi trebalo spriječiti pilota i kontrolora zračnog prometa da započnu i izvrše sve potrebne radnje u slučaju neuspješne glasovne komunikacije zrak-zemlja.

SERA.15050 Testiranje CPDLC-a

Ako bi testiranje CPDLC-a zrakoplovom moglo utjecati na operativne usluge u zračnom prometu koje se pružaju zrakoplovu, prije takvog testiranja potrebna je koordinacija.”;

8.

dodaje se Dodatak 6. kako slijedi:

„Dodatak 6.

POPUNJAVANJE PLANA LETA

1.   Obrazac plana leta ICAO-a

Image 1

2.   Upute za ispunjavanje obrasca plana leta

2.1.   Općenito

Strogo se pridržavajte propisanih formata i načina navođenja podataka.

Započnite unositi podatke u prvi predviđeni prostor. Ako je na raspolaganju višak prostora, ostavite neiskorištene prostore praznima.

Sva vremena unesite s 4 znamenke, prema UTC-u.

Unesite sva predviđena trajanja leta s 4 znamenke (sati i minute).

Osjenčano područje koje prethodi stavci 3 popunjavaju službe ATS-a i COM-a, osim ako je delegirana odgovornost za izdavanje poruka s planom leta.

2.2.   Upute za unošenje podataka ATS-a

Popunite stavke od 7 do 18 i, ako to zahtijeva nadležno tijelo ili se općenito smatra potrebnim, stavku 19 kako je navedeno u nastavku.

UNESITE jednu od sljedećih identifikacijskih oznaka zrakoplova, ne dulju od 7 alfanumeričkih znakova i bez crtica ili simbola:

(a)

ICAO oznaku za operatora zrakoplova nakon koje slijedi identifikacijska oznaka leta (npr. KLM511, NGA213, JTR25) kada se u radiotelefoniji pozivni znak koji zrakoplov treba upotrebljavati sastoji od oznake telefonije ICAO-a za operatora nakon koje slijedi oznaka leta (npr. KLM511, NIGERIA 213, JESTER 25); ili

(b)

državu ili zajedničku oznaku i registracijsku oznaku zrakoplova (npr. EIAKO, 4XBCD, N2567GA):

1.

ako se u radiotelefoniji pozivni znak koji zrakoplov upotrebljava sastoji samo od te identifikacije (npr. CGAJS) ili mu prethodi oznaka telefonije ICAO-a za operatora zrakoplova (npr. BLIZZARD CGAJS);

2.

ako zrakoplov nije opremljen radijskom opremom.

Flight rules (Pravila leta)

UNESITE jedno od sljedećih slova kako bi se označila kategorija pravila letenja koja pilot namjerava poštovati:

I

ako je predviđeno da se cijeli let izvodi prema IFR-u; ili

V

ako je predviđeno da se cijeli let izvodi prema VFR-u; ili

Y

ako se let u početku izvodi prema IFR-u, nakon čega slijedi jedna ili više naknadnih promjena pravila letenja; ili

Z

ako se let u početku izvodi prema VFR-u, nakon čega slijedi jedna ili više naknadnih promjena pravila letenja.

U stavci 15 navedite točku ili točke na kojima se planira promjena pravila letenja.

Type of flight (Vrsta leta)

UNESITE jedno od sljedećih slova kako bi se označila vrsta leta ako to zahtijeva nadležno tijelo:

S

redoviti zračni prijevoz;

N

povremeni zračni prijevoz;

G

opće zrakoplovstvo;

M

vojni let;

X

nijedno od navedenog.

Upišite „STS” i navedite status leta prema STS-u u stavci 18 ili, ako je potrebno navesti druge razloge za posebno postupanje ATS-a, upišite „RMK” u stavci 18. i navedite te razloge.

NUMBER (Broj zrakoplova) (1 ili 2 znaka)

UNESITE broj zrakoplova, ako je više od jedan.

TYPE OF AIRCRAFT (Tip zrakoplova) (2 do 4 znaka)

UNESITE odgovarajuću oznaku, kako je navedeno u dokumentu 8643, Oznake tipa zrakoplova, ILI, ako takva oznaka nije dodijeljena, ili u slučaju letova u formaciji koji se sastoje od više od jednog tipa, UNESITE ZZZZ, napišite „TYP/” i NAVEDITE (broj i) tip (tipove) zrakoplova u stavci 18.

WAKE TURBULENCE CATEGORY (Kategorija vrtložnih turbulencija) (1 znak)

UNESITE kosu crtu i jedno od sljedećih slova kojima se označuje kategorija vrtložnih turbulencija zrakoplova:

J

SUPER, čime se označuje tip zrakoplova koji je tako naveden u dokumentu ICAO-a 8643, Oznake tipa zrakoplova, najnovije izdanje;

H

TEŠKI, čime se označuje tip zrakoplova s najvećom certificiranom masom pri uzlijetanju od 136 000 kg ili više, osim tipova zrakoplova navedenih u dokumentu ICAO-a 8643 u kategoriji SUPER (J);

M

SREDNJI, čime se označuje tip zrakoplova s najvećom certificiranom masom pri uzlijetanju manjom od 136 000 kg ali većom od 7 000 kg;

L

LAKI, čime se označuje tip zrakoplova s najvećom certificiranom masom pri uzlijetanju od 7 000 kg ili manjom.

Sposobnosti obuhvaćaju sljedeće elemente:

(a)

prisutnost odgovarajuće ispravne opreme u zrakoplovu;

(b)

opremu i sposobnosti u skladu s kvalifikacijama letačke posade; i

(c)

ako je primjenjivo, odobrenje nadležnog tijela.

Oprema i mogućnosti za radiokomunikaciju, navigaciju i pomoć pri prilaženju

UNESITE jedno slovo kako slijedi:

N

ako se ne nosi nikakva oprema COM/NAV/za pomoć pri prilaženju za rutu na kojoj se leti ili ako je ta oprema neispravna; ili

S

ako se nosi standardna oprema COM/NAV/za pomoć pri prilaženju za rutu na kojoj se leti i ta je oprema ispravna; i/ili

UNESITE jedno ili više sljedećih slova kojima se označuje koja je ispravna oprema i sposobnosti COM/NAV/za pomoć pri prilaženju na raspolaganju:

A

Sustav slijetanja GBAS

J7

CPDLC FANS 1/A SATCOM (Iridium)

B

LPV (APV sa SBAS)

K

MLS

C

Loran C

L

ILS

D

DME

M1

ATC SATVOICE (INMARSAT)

E1

FMC WPR ACARS

M2

ATC SATVOICE (MTSAT)

E2

D-FIS ACARS

M3

ATC SATVOICE (Iridium)

E3

PDC ACARS

O

VOR

G

GNSS. Ako se bilo koji dio leta planira izvesti prema IFR-u, oslanja se na prijamnike GNSS-a koji su u skladu s ICAO-ovim Prilogom 10. sveskom I.

P1

CPDLC RCP 400

P2

CPDLC RCP240

P3

SATVOICE RCP 400

H

HF RTF

P4-P9

Rezervirano za RCP

I

Inercijska navigacija

R

Odobreno za PBN

J1

CPDLC ATN VDL Mode 2

T

TACAN

J2

CPDLC FANS 1/A HFDL

U

UHF RTF

J3

CPDLC FANS 1/A VDL Mode A

V

VHF RTF

J4

CPDLC FANS 1/A VDL Mode 2

W

Odobreno za RVSM

J5

CPDLC FANS 1/A SATCOM (INMARSAT)

X

Odobreno za MNPS

J6

CPDLC FANS 1/A

SATCOM (MTSAT)

Y

VHF s mogućnošću razmaka između kanala od 8,33 kHz

Z

Ostala oprema koja se nosi ili druge mogućnosti

Svi alfanumerički znakovi koji nisu prethodno navedeni su rezervirani.

Nadzorna oprema i sposobnosti

UNESITE

N ako se ne nosi nikakva nadzorna oprema za rutu na kojoj se leti ili ako je ta oprema neispravna;

ILI

UNESITE

jedan ili više sljedećih deskriptora, najviše 20 znakova, za opis ispravne nadzorne opreme i/ili sposobnosti zrakoplova:

SSR modovi A i C

A

transponder – mod A (4 znamenke – 4 096 kodova)

C

transponder – mod A (4 znamenke – 4 096 kodova) i mod C

SSR mod S

E

transponder – mod S, uključujući identifikaciju zrakoplova, barometarsku visinu i sposobnost proširenog samouključivanja (ADS-B)

H

transponder – mod S, uključujući identifikaciju zrakoplova, barometarsku visinu i poboljšane sposobnosti nadzora

I

transponder – mod S, uključujući identifikaciju zrakoplova, ali bez mogućnosti barometarske visine

L

transponder – mod S, uključujući identifikaciju zrakoplova, barometarsku visinu, sposobnost proširenog samouključivanja (ADS-B) i poboljšane sposobnosti nadzora

P

transponder – moe S, uključujući barometarsku visinu, ali bez mogućnosti identifikacije zrakoplova

S

transponder – mod S, uključujući barometarsku visinu i mogućnost identifikacije zrakoplova

X

transponder – mod S, bez identifikacije zrakoplova ni mogućnosti barometarske visine

ADS-B

B1

ADS-B s namjenskom sposobnošću odašiljanja ADS-B na 1 090 Mhz („out”)

B2

ADS-B s namjenskom sposobnošću primanja i odašiljanja ADS-B na 1 090 Mhz („in” i „out”)

U1

sposobnost odašiljanja ADS-B korištenjem UAT-a

U2

sposobnost odašiljanja i primanja ADS-B korištenjem UAT-a

V1

sposobnost odašiljanja ADS-B korištenjem VDL moda 4

V2

sposobnost odašiljanja i primanja ADS-B korištenjem VDL moda 4

ADS-C

D1

ADS-C sa sposobnostima FANS 1/A

G1

ADS-C sa sposobnostima ATN

Alfanumerički znakovi koji nisu prethodno navedeni su rezervirani.

UNESITE

oznaku lokacije aerodroma polaska od četiri slova prema ICAO-u, kako je navedeno u dokumentu 7910 Location Indicators (Oznake lokacije);

ILI

ako nije dodijeljena oznaka lokacije,

UNESITE ZZZZ i NAVEDITE, u stavci 18:

naziv i lokaciju aerodroma, a ispred toga napišite „DEP/”; ili

prvu točku rute ili marker radiofara, a ispred toga napišite „DEP/...”, ako zrakoplov nije poletio s aerodroma;

ILI,

ako je plan leta primljen od zrakoplova tijekom leta,

u stavku 18 UNESITE riječ „AFIL” i NAVEDITE oznaku lokacije od četiri slova prema ICAO-u jedinice ATS-a od koje se mogu dobiti dopunske informacije za plan leta, a ispred toga napišite „DEP/”.

ZATIM, BEZ RAZMAKA,

UNESITE, za plan leta koji je podnesen prije polaska, predviđeno vrijeme početka vožnje (EOBT), ili, za plan leta koji je dobiven od zrakoplova tijekom leta, točno ili procijenjeno vrijeme prelaska prve točke na ruti na koju se odnosi plan leta.

UNESITE prvu putnu brzinu kao u (a) i prvu putnu razinu kao u (b), bez razmaka između njih.

I

nakon strelice UNESITE opis rute kao u (c).

(a)

Putna brzina (najviše 5 znakova)

UNESITE stvarnu brzinu za prvi dio leta ili za cijeli dio leta na kojem se leti putnom brzinom, u:

kilometrima na sat, izraženo kao K nakon čega slijede 4 znamenke (npr. K0830), ili

čvorovima, izraženo kao N nakon čega slijede 4 znamenke (npr. N0485), ili

stvarnom Machovu broju, ako tako propisuje nadležno tijelo, na najbližu stotinku Macha, izraženo kao M nakon čega slijede 3 znamenke (npr. M082).

(b)

Putna razina (najviše 5 znakova)

UNESITE planiranu putnu razinu za prvi dio leta ili za cijeli dio predviđene rute, u obliku:

putne razine, izraženo kao F nakon čega slijede 3 znamenke (npr. F085; F330), ili

standardne metričke razine u desecima metara, ako tako propisuje nadležno tijelo, izraženu kao S nakon čega slijede 4 znamenke (npr. S1130), ili

apsolutne visine u stotinama stopa, izraženo kao A nakon čega slijede 3 znamenke (npr. A045; A100), ili

apsolutne visine u desecima metara, izraženo kao M nakon čega slijede 4 znamenke (npr. M0840), ili

za nekontrolirane VFR letove, slova VFR.

(c)

Ruta (uključujući promjene razine, brzine i/ili pravila letenja)

Letovi na zadanim rutama ATS

UNESITE,

ako je aerodrom polaska smješten na ruti ATS ili je s njom povezan, oznaku prve rute ATS,

ILI

ako aerodrom polaska nije na ruti ATS niti je s njom povezan, slova DCT nakon kojih slijedi točka spajanja na prvu rutu ATS, nakon čega slijedi oznaka rute ATS.

ZATIM

UNESITE

svaku točku na kojoj se planira započeti promjena brzine i/ili razine, ili na kojoj se planira promjena rute ATS i/ili se planira promjena pravila letenja,

I ZA SVAKO OD TOGA

 

oznaku sljedećeg segmenta rute ATS, čak i ako je ista kao i prethodna,

ILI

DCT, ako je let do sljedeće točke izvan određene rute, osim ako su obje točke definirane geografskim koordinatama.

Letovi izvan zadanih ruta ATS

UNESITE

točke obično udaljene jedna od druge najviše 30 minuta letenja ili 370 km (200 NM), uključujući svaku točku na kojoj se planira promjena brzine ili razine, promjena putanje ili promjena pravila letenja,

ILI,

ako to zahtijeva nadležno tijelo/nadležna tijela,

DEFINIRAJTE

putanju letova koji se pretežno obavljaju u smjeru istok-zapad između 70°N i 70°S, upućivanjem na značajne točke koje čine sjecišta polovice ili cijelih stupnjeva zemljopisne širine s meridijanima u razmacima od 10 stupnjeva zemljopisne dužine. Za letove koji se obavljaju u područjima izvan tih zemljopisnih širina, putanje se definiraju značajnim točkama koje čine sjecište paralela zemljopisne širine s meridijanima obično u razmacima od 20 stupnjeva zemljopisne dužine. Udaljenost između značajnih točaka, koliko je to moguće, ne smije biti veća od jednog sata leta. Dodatne značajne točke utvrđuju se prema potrebi.

 

Za letove koji se pretežno obavljaju u smjeru sjever-jug, definirati putanje upućivanjem na značajne točke koje čine sjecište cijelih stupnjeva zemljopisne dužine s određenim paralelama zemljopisne širine u razmacima od 5 stupnjeva.

UNESITE

DCT između uzastopnih točaka, osim ako su obje točke definirane geografskim koordinatama ili relativnim smjerom i udaljenošću.

KORISTITE SAMO konvencije iz sljedećih točaka od (1) do (5) i ODVOJITE svaku podstavku bjelinom.

Image 2

Kodirana oznaka dodijeljena ruti ili segmentu rute, uključujući, prema potrebi, kodiranu oznaku dodijeljenu standardnoj odlaznoj ili dolaznoj ruti (npr. BCN1, Bl, R14, UB10, KODAP2 A).

Image 3

Kodirana oznaka (od 2 do 5 znakova) dodijeljena točki (npr. LN, MAY, HADDY),

ili, ako nije dodijeljena kodirana oznaka, na jedan od sljedećih načina:

samo stupnjevi (7 znamenki):

dvije znamenke koje opisuju zemljopisnu širinu u stupnjevima, nakon kojih slijedi „N” (sjeverna) ili „S” (južna), nakon čega slijede tri znamenke koje opisuju zemljopisnu dužinu u stupnjevima, nakon kojih slijedi „E” (istočna) ili „W” (zapadna). Prema potrebi dopunite točan broj znamenki umetanjem nula, npr. 46N078 W;

stupnjevi i minute (11 znamenki):

četiri znamenke koje opisuju zemljopisnu širinu u stupnjevima i deseticama i jedinicama minuta, nakon kojih slijedi „N” (sjeverna) ili „S” (južna), nakon čega slijedi pet znamenki koje opisuju zemljopisnu dužinu u stupnjevima i deseticama i jedinicama minuta, nakon kojih slijedi „E” (istočna) ili „W” (zapadna). Prema potrebi dopunite točan broj znamenki umetanjem nula, npr. 4620N07805 W;

relativni smjer i udaljenost od referentne točke:

identifikacijom referentne točke, iza koje slijedi relativni smjer od te točke u obliku tri znamenke za magnetske stupnjeve, nakon čega slijedi udaljenost od te točke u obliku 3 znamenke za nautičke milje. U područjima blizu Zemljinih geografskih polova gdje nadležno tijelo utvrdi da je upućivanje na magnetske stupnjeve nepraktično, mogu se koristiti pravi (tj. geografski) stupnjevi. Prema potrebi dopunite točan broj znamenki umetanjem nula – npr. točka 180° magnetski na udaljenosti od 40 NM od VOR „DUB” treba biti izražena kao DUB180040.

Image 4

Točka na kojoj se planira započinjanje promjene brzine (5 % TAS ili 0,01 Macha ili više) ili promjene razine, izražena točno kao u prethodnoj točki (2), nakon koje slijedi kosa crta i putna brzina i putna razina, izražene točno kao u prethodnim točkama (a) i (b), bez bjelina između njih, čak i ako će se promijeniti samo jedna od tih varijabli.

Primjeri:

LN/N0284A045

MAY/N0305Fl80

HADDY/N0420F330

4602N07805 W/N0500F350

46N078 W/M082F330

DUB180040/N0350M0840

Image 5

Točka u kojoj se planira promjena pravila letenja, izražena točno kao u prethodnim točkama (2) ili (3), ovisno što je primjenjivo, nakon čega slijedi bjelina i jedno od sljedećeg:

VFR ako je s IFR-a na VFR

IFR ako je s VFR-a na IFR

Primjeri:

LN VFR

LN/N0284A050 IFR

Image 6

Slovo C nakon kojeg slijedi kosa crta; ZATIM točka na kojoj se planira početi putno penjanje, izražena točno kao u prethodnoj točki (2), nakon čega slijedi kosa crta; ZATIM brzina koju treba održavati tijekom putnog penjanja, izražena točno kao u prethodnoj točki (a), nakon čega slijede dvije razine kojima se definira razina koja će se zauzeti tijekom putnog penjanja, pri čemu je svaka razina izražena točno kao u prethodnoj točki (b), ili razina iznad koje se planira putno penjanje nakon čega slijedi riječ „PLUS”, bez bjelina između.

Primjeri:

C/48N050 W/M082F290F350

C/48N050 W/M082F290PLUS

C/52N050 W/M220F580F620

Odredišni aerodrom i ukupno proteklo vrijeme (8 znakova)

UNESITE

oznaku lokacije odredišnog aerodroma od četiri slova prema ICAO-u, kako je navedeno u dokumentu 7910 Location Indicators,

ILI,

ako nije dodijeljena oznaka lokacije,

UNESITE

ZZZZ i NAVEDITE u stavci 18 naziv i lokaciju aerodroma, a ispred toga napišite DEST/.

ZATIM, BEZ RAZMAKA,

UNESITE

ukupno procijenjeno proteklo vrijeme.

Alternativni odredišni aerodrom

UNESITE

oznaku lokacije od četiri slova prema ICAO-u, kako je navedeno u dokumentu 7910 Location Indicators, za najviše dva alternativna odredišna aerodroma, odvojeno bjelinom,

ILI,

ako alternativnom odredišnom aerodromu (ili više njih) nije dodijeljena oznaka lokacije,

UNESITE

ZZZZ i NAVEDITE u stavci 18 naziv i lokaciju alternativnog odredišnog aerodroma (alternativnih odredišnih aerodroma), a ispred toga napišite ALTN/.

Crtice ili kose crte smiju se koristiti samo kako je propisano u nastavku.

UNESITE

0 (nulu) ako nema drugih informacija,

ILI,

sve ostale potrebne informacije točnim slijedom kako je prikazano u nastavku, u obliku odgovarajućeg pokazatelja odabranog među onima koji su definirani u nastavku, nakon čega slijedi kosa crta i informacije koje treba zabilježiti:

STS/

Razlog posebnog postupanja ATS-a, npr. misija traganja i spašavanja, kako slijedi:

 

ALTRV:

za let koji se izvodi u skladu s rezervacijom visine;

 

ATFMX:

za let za koji je nadležno tijelo odobrilo izuzeće od mjera ATFM-a;

 

FFR:

gašenje požara;

 

FLTCK:

ispitni let za kalibriranje navigacijskih sredstava;

 

HAZMAT:

za let na kojem se prevoze opasni materijali;

 

HEAD:

letovi kojima se prevoze poglavari država;

 

HOSP:

za medicinski let koji su prijavila zdravstvena tijela;

 

HUM:

za let u okviru humanitarne misije;

 

MARSA:

za let za koji vojni subjekt preuzima odgovornost za razdvajanje vojnih zrakoplova;

 

MEDEVAC:

za hitnu medicinsku evakuaciju koja je ključna za spašavanje života;

 

NONRVSM:

za let koji nema sposobnosti za RVSM, a namjerava letjeti u zračnom prostoru RVSM-a;

 

SAR:

za let u misiji traganja i spašavanja; i

 

STATE:

za let koji služi za vojne, carinske ili policijske potrebe.

 

Ostali razlozi za posebno postupanje ATS-a označavaju se oznakom „RMK/”.

PBN/

Pokazatelj sposobnosti RNAV i/ili RNP. Uključite onoliko deskriptora navedenih u nastavku koliko se primjenjuje na let, do najviše osam unosa, tj. ukupno ne više od 16 znakova.


SPECIFIKACIJE ZA RNAV

A1

RNAV 10 (RNP 10)

C1

RNAV 2 svi dopušteni senzori

 

 

C2

RNAV 2 GNSS

B1

RNAV 5 svi dopušteni senzori

C3

RNAV 2 DME/DME

B2

RNAV 5 GNSS

C4

RNAV 2 DME/DME/IRU

B3

RNAV 5 DME/DME

 

 

B4

RNAV 5 VOR/DME

D1

RNAV 1 svi dopušteni senzori

B5

RNAV 5 INS ili IRS

D2

RNAV 1 GNSS

B6

RNAV 5 LORANC

D3

RNAV 1 DME/DME

 

 

D4

RNAV 1 DME/DME/IRU


SPECIFIKACIJE ZA RNP

L1

RNP 4

S1

RNP APCH

 

 

S2

RNP APCH s BARO-VNAV-om

O1

Osnovni RNP 1 svi dopušteni senzori

 

 

O2

Osnovni RNP 1 GNSS

T1

RNP AR APCH s RF (potrebno posebno odobrenje)

O3

Osnovni RNP 1 DME/DME

T2

RNP AR APCH bez RF (potrebno posebno odobrenje)

O4

Osnovni RNP 1 DME/DME/IRU

 

 

Kombinacije alfanumeričkih znakova koje nisu prethodno navedene su rezervirane.

NAV/

Značajni podaci povezani s navigacijskom opremom, osim onih navedenih u PBN/, kako zahtijeva nadležno tijelo.

 

Navedite poboljšanje (augmentation) GNSS-a u okviru ovog pokazatelja, s razmakom između dviju ili više metoda za poboljšanje, npr. NAV/GBAS SBAS.

 

Navedite EURPRNAV ako se P-RNAV koji je odobren za zrakoplov oslanja isključivo na VOR/DME za određivanje pozicije.

COM/

Navedite komunikacijsku opremu i sposobnosti koji nisu navedeni u stavci 10 a).

DAT/

Navedite opremu i sposobnosti za podatkovnu komunikaciju koji nisu navedeni u stavci 10.a ili „CPDLCX” kako bi se naznačilo odobreno izuzeće od zahtjeva za opremanje s CPDLC-ATN-B1.

SUR/

Navedite nadzornu opremu i sposobnosti koji nisu navedeni u stavci 10 b). Navedite onoliko specifikacija RSP-a koliko se primjenjuje na let, s njihovom oznakom (oznakama) bez bjelina. Različite specifikacije RSP-a odvajaju se bjelinom. Primjer: RSP180 RSP400.

 

Unesite EUADSBX, EUEHSX, EUELSX ili njihovu kombinaciju kako bi se navela izuzeća odobrena u pogledu zahtjeva za opremanje transponderima sa SSR modom S ili odašiljačima ADS-B.

DEP/

Naziv i lokacija aerodroma polaska, ako je u stavci 13 upisano ZZZZ, ili jedinica ATS-a od koje se mogu dobiti dopunske informacije za plan leta, ako je u stavci 13 upisano AFIL. Za aerodrome koji nisu navedeni u odgovarajućem zborniku zrakoplovnih informacija, navesti lokaciju kako slijedi:

 

Četiri znamenke koje opisuju zemljopisnu širinu u stupnjevima i deseticama i jedinicama minuta, nakon kojih slijedi „N” (sjeverna) ili „S” (južna), nakon čega slijedi pet znamenki koje opisuju zemljopisnu dužinu u stupnjevima i deseticama i jedinicama minuta, nakon kojih slijedi „E” (istočna) ili „W” (zapadna). Prema potrebi dopunite točan broj znamenki umetanjem nula, npr. 4620N07805 W (11 znakova)

ILI,

relativni smjer i udaljenost od najbliže značajne točke, kako slijedi:

 

identifikacija značajne točke, nakon čega slijedi relativni smjer od te točke u obliku 3 znamenke za magnetske stupnjeve, nakon čega slijedi udaljenost od te točke u obliku 3 znamenke za NM. U područjima blizu Zemljinih geografskih polova gdje nadležno tijelo utvrdi da je upućivanje na magnetske stupnjeve nepraktično, mogu se koristiti pravi (tj. geografski) stupnjevi. Prema potrebi dopunite točan broj brojki umetanjem nula – npr. točka 180° magnetski na udaljenosti od 40 NM od VOR „DUB” treba biti izražena kao DUB180040;

ILI,

prvu točku rute (naziv ili LAT/LONG) ili marker radiofara, ako zrakoplov nije poletio s aerodroma.

DEST/

Naziv i lokacija odredišnog aerodroma, ako je u stavci 16 navedeno ZZZZ. Za aerodrome koji nisu navedeni u odgovarajućem zborniku zrakoplovnih informacija navedite lokaciju u LAT/LONG ili relativni smjer i udaljenost od najbliže značajne točke, kako je opisano u prethodnoj stavci DEP/.

DOF/

Datum polaska leta u formatu od 6 znamenki (YYMMDD, pri čemu YY izražava godinu, MM mjesec, a DD dan).

REG/

Država ili zajednička oznaka i registracijska oznaka zrakoplova, ako se razlikuje od identifikacije zrakoplova iz stavke 7.

EET/

Značajne točke ili oznake granica FIR-a i ukupno predviđeno trajanje leta od polijetanja do takvih točaka ili granica FIR-a, ako je tako propisano na temelju regionalnih sporazuma o zračnoj plovidbi, ili od strane nadležnog tijela.

Primjeri:

EET/CAP0745 XYZ0830

 

EET/EINN0204

SEL/

Kôd SELCAL, za zrakoplove koji su opremljeni da ga mogu primati.

TYP/

Tip (tipovi) zrakoplova, čemu prema potrebi, bez razmaka, prethodi broj (brojevi) zrakoplova, a različiti tipovi odvajaju se jednom bjelinom, ako je u stavci 9 uneseno ZZZZ.

Primjer:

TYP/2F15 5F5 3B2

CODE/

Adresa zrakoplova (izražena u obliku alfanumeričke oznake od 6 heksadecimalnih znakova) ako to zahtijeva nadležno tijelo. Primjer: „F00001” je najmanja adresa zrakoplova u određenom bloku prema ICAO-u.

DLE/

Kašnjenje na ruti ili čekanje, umetnite značajnu točku (točke) na ruti na kojoj se planira kašnjenje, nakon čega slijedi duljina kašnjenja izražena s četiri znamenke za vrijeme u satima i minutama (hhmm).

Primjer:

DLE/MDG0030

OPR/

Oznaka prema ICAO-u ili naziv operatora zrakoplova, ako se razlikuje od identifikacije zrakoplova iz stavke 7.

ORGN/

Osmoslovna AFTN adresa izdavatelja ili drugi odgovarajući podaci za kontakt, u slučajevima kada se izdavatelja plana leta ne može odmah identificirati, kako to zahtijeva nadležno tijelo.

PER/

Podaci o performansama zrakoplova, koji se definiraju jednim slovom kako je navedeno u dokumentu Procedures for Air Navigation Services — Aircraft Operations (PANS-OPS, Doc 8168), Volume I — Flight Procedures, ako je tako propisalo nadležno tijelo.

ALTN/

Naziv alternativnog odredišnog aerodroma (alternativnih odredišnih aerodroma), ako je u stavci 16 navedeno ZZZZ. Za aerodrome koji nisu navedeni u odgovarajućem zborniku zrakoplovnih informacija navedite lokaciju u LAT/LONG ili relativni smjer i udaljenost od najbliže značajne točke, kako je opisano u prethodnoj stavci DEP/.

RALT/

Četveroslovna oznaka lokacije prema ICAO-u alternativnog aerodroma na ruti (četveroslovne oznake lokacije alternativnih aerodroma na ruti), kako je navedeno u dokumentu 7910 Location indicators, ili naziv alternativnog aerodroma na ruti (nazivi alternativnih aerodroma na ruti), ako nije dodijeljena oznaka. Za aerodrome koji nisu navedeni u odgovarajućem zborniku zrakoplovnih informacija navedite lokaciju u LAT/LONG ili relativni smjer i udaljenost od najbliže značajne točke, kako je opisano u prethodnoj stavci DEP/.

TALT/

Četveroslovna oznaka lokacije (četveroslovne oznake lokacije) prema ICAO-u alternativnog aerodroma za uzlijetanje, kako je navedeno u dokumentu 7910 Location indicators, ili naziv alternativnog aerodroma za uzlijetanje, ako nije dodijeljena oznaka. Za aerodrome koji nisu navedeni u odgovarajućem zborniku zrakoplovnih informacija navedite lokaciju u LAT/LONG ili relativni smjer i udaljenost od najbliže značajne točke, kako je opisano u prethodnoj stavci DEP/.

RIF/

Pojedinosti o ruti do izmijenjenog aerodroma odredišta, nakon čega slijedi ICAO-ova četveroslovna oznaka lokacije aerodroma. Za izmijenjenu rutu potrebno je ponovno odobrenje tijekom leta.

Primjeri:

RIF/DTA HEC KLAX

 

RIF/ESP G94 CLA YPPH

RVR/

Zahtjev u pogledu minimuma vizualne vidljivosti na uzletno-sletnoj stazi potrebnog za let, izražava se s tri znamenke.

RFP/

Podatak o broju podnesenih zamjenskih planova leta u formatu „Q” iza kojeg slijedi jedna znamenka koja označava iteraciju zamjene.

Primjeri:

RFP/Q2.

RMK/

Sve druge napomene jednostavnim jezikom ako to zahtijeva nadležno tijelo ili ako to smatra potrebnim.

Autonomija leta

Nakon E/

UNESITE četveroznamenkasti broj koji pokazuje autonomiju leta u satima i minutama.

Broj osoba u zrakoplovu

Nakon P/

UNESITE ukupan broj osoba (putnika i posade) u zrakoplovu, ako to zahtijeva nadležno tijelo.. UNESITE „TBN” (javit će se naknadno) ako ukupan broj osoba nije poznat u trenutku podnošenja plana leta.

Oprema za slučaj opasnosti i oprema za preživljavanje

R/

(RADIO) PREKRIŽITE U ako UHF na frekvenciji 243,0 MHz nije dostupan.

PREKRIŽITE V ako VHF na frekvenciji 121,5 MHz nije dostupan.

PREKRIŽITE E ako odašiljač za lociranje pozicije u slučaju nužde (ELT) nije dostupan.

S/(SURVIVAL EQUIPMENT)

PREKRIŽITE sve pokazatelje ako se ne nosi oprema za preživljavanje.

PREKRIŽITE P ako se ne nosi oprema za preživljavanje u polarnim uvjetima.

PREKRIŽITE D ako se ne nosi oprema za preživljavanje u pustinjama.

PREKRIŽITE M ako se ne nosi oprema za preživljavanje u moru.

PREKRIŽITE J ako se ne nosi oprema za preživljavanje u džunglama.

J/(JACKETS)

PREKRIŽITE sve pokazatelje ako se ne nose prsluci za spašavanje.

PREKRIŽITE L ako prsluci za spašavanje nisu opremljeni svjetlima.

PREKRIŽITE F ako prsluci za spašavanje nisu opremljeni fluoresceinom.

PREKRIŽITE U ili V ili oboje kao u prethodnoj točki R/kako bi se navelo kakav je radio ugrađen u prsluk za spašavanje, odnosno postoji li uopće.

D/(DINGHIES)

(BROJ)

PREKRIŽITE D i C ako se ne nose splavi za spašavanje; ili

UPIŠITE koliko se splavi nosi; i

pod (CAPACITY) – UPIŠITE ukupnu nosivost, izraženu kao broj osoba, za sve splavi koje se nose; i

pod (COVER) – PREKRIŽITE slovo C ako splavi nemaju krov; i

pod (COLOUR) – NAPIŠITE koje su boje splavi ako postoje.

A/(AIRCRAFT COLOUR AND MARKINGS)

NAPIŠITE koje je boje zrakoplov i navedite koje su uočljive oznake.

N/(REMARKS)

PREKRIŽITE slovo N ako nemate nikakvih napomena, ili NAVEDITE koja se druga oprema za preživljavanje nosi i sve druge eventualne napomene u vezi s opremom za preživljavanje.

C/(PILOT)

UNESITE ime zapovjednika zrakoplova.

2.3   FILED BY (Podnio)

UNESITE

ime jedinice, agencije ili osobe koja podnosi plan leta.

.

(*1)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/1770 od 12. rujna 2023. o utvrđivanju odredaba o opremi zrakoplova potrebnoj za korištenje zračnog prostora jedinstvenog europskog neba i operativnih pravila povezanih s korištenjem zračnog prostora jedinstvenog europskog neba te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 29/2009 i provedbenih uredbi (EU) br. 1206/2011, (EU) br. 1207/2011 i (EU) br. 1079/2012 (SL L 228, XX.9.2023., str. 39..)”;”


15.9.2023   

HR

Službeni list Europske unije

L 228/94


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2023/1773

оd 17. kolovoza 2023.

o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) 2023/956 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu obveza izvješćivanja za potrebe mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama tijekom prijelaznog razdoblja

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2023/956 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. svibnja 2023. o uspostavi mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (1), a posebno njezin članak 35. stavak 7.,

budući da:

(1)

Uredbom (EU) 2023/956 utvrđuju se obveze izvješćivanja za potrebe mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama tijekom prijelaznog razdoblja od 1. listopada 2023. do 31. prosinca 2025.

(2)

U prijelaznom razdoblju uvoznici ili neizravni carinski zastupnici izvješćuju o količini uvezene robe, izravnim i neizravnim emisijama koje su u nju ugrađene i svim cijenama ugljika koje treba platiti za te emisije, uključujući cijene ugljika koje treba platiti za emisije ugrađene u relevantne materijale prekursora.

(3)

Prvo izvješće trebalo bi podnijeti do 31. siječnja 2024. za robu uvezenu tijekom četvrtog tromjesečja 2023. Posljednje izvješće trebalo bi podnijeti do 31. siječnja 2026. za robu uvezenu tijekom četvrtog tromjesečja 2025.

(4)

Komisija treba donijeti provedbena pravila za te zahtjeve za izvješćivanje.

(5)

Zahtjevi za izvješćivanje trebali bi biti ograničeni na ono što je potrebno kako bi se opterećenje uvoznika u prijelaznom razdoblju svelo na najmanju moguću mjeru i olakšalo neometano uvođenje zahtjeva deklaracije o CBAM-u nakon prijelaznog razdoblja.

(6)

U skladu s Prilogom IV. Uredbi (EU) 2023/956 detaljna pravila za izračun ugrađenih emisija uvezene robe trebala bi se temeljiti na metodologiji primjenjivoj u okviru sustava trgovanja emisijama za postrojenja u EU-u, kako je posebno navedeno u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2018/2066 (2). Načela za utvrđivanje ugrađenih emisija robe navedene u Prilogu I. Uredbi (EU) 2023/956 trebala bi biti usmjerena na utvrđivanje relevantnih procesa proizvodnje za kategorije robe i praćenje izravnih i neizravnih emisija tih procesa. Pri izvješćivanju tijekom prijelaznog razdoblja trebalo bi uzeti u obzir i postojeće norme i postupke relevantnog zakonodavstva Unije. Pri izvješćivanju o proizvodnji vodika i njegovih derivata trebalo bi uzeti u obzir Direktivu (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (3).

(7)

Granice sustava procesâ proizvodnje, uključujući podatke o emisijama na razini postrojenja, pripisane emisije procesâ proizvodnje i ugrađene emisije robe, trebale bi se koristiti za utvrđivanje podataka koje treba dostaviti u svrhu ispunjavanja obveza izvješćivanja. Za te bi obveze uvoznici i neizravni carinski zastupnici potrebne informacije trebali pribaviti od operatora postrojenja. Uvoznici i neizravni carinski zastupnici te bi informacije trebali primati pravodobno kako bi mogli ispuniti svoje obveze izvješćivanja. U te bi informacije trebali biti uključeni standardni emisijski faktori koje treba koristiti za izračun izravnih ugrađenih emisija, ponajprije emisijski faktori goriva, emisijski faktori procesa i referentni faktori učinkovitosti za proizvodnju električne i toplinske energije.

(8)

Budući da izvještajno razdoblje počinje 1. listopada 2023., uvoznici i neizravni carinski zastupnici imaju ograničeno vrijeme da se usklade s obvezama izvješćivanja. Mogu se ostvariti sinergije sa sustavima praćenja i izvješćivanja koje već koriste operatori iz trećih zemalja. Stoga bi privremeno odstupanje od metoda izračuna za izvješćivanje o ugrađenim emisijama trebalo dopustiti na ograničeno razdoblje, do kraja 2024. Ta fleksibilnost trebala bi se primjenjivati ako operator u trećoj zemlji podliježe obveznom sustavu praćenja i izvješćivanja povezanom sa sustavom određivanja cijena ugljika ili drugim obveznim sustavima praćenja i izvješćivanja ili ako operator prati emisije iz postrojenja, među ostalim za potrebe projekta smanjenja emisija.

(9)

U ograničenom razdoblju do 31. srpnja 2024. deklaranti koji izvješćuju, a koji od operatora iz trećih zemalja ne mogu dobiti sve informacije za utvrđivanje stvarnih ugrađenih emisija uvezene robe u skladu s metodologijom utvrđenom u Prilogu III. ovoj Uredbi trebali bi moći koristiti i upućivati na alternativnu metodu za utvrđivanje izravnih ugrađenih emisija.

(10)

Obveze izvješćivanja također bi trebale biti donekle fleksibilne kad je riječ o utvrđivanju faza proizvodnje u postrojenjima čiji doprinos udjelu ugrađenih izravnih emisija uvezene robe nije znatan. To bi obično vrijedilo za konačne faze proizvodnje proizvoda od čelika ili aluminija na kraju proizvodnog lanca. U tom bi slučaju trebalo predvidjeti odstupanje od zahtijevanih obveza izvješćivanja kako bi se za faze proizvodnje u postrojenjima čiji doprinos izravnim emisijama ne prelazi 20 % ukupnih ugrađenih emisija uvezene robe mogle navesti procijenjene vrijednosti. Tim bi se pragom malim operatorima u trećim zemljama trebala omogućiti dovoljna fleksibilnost.

(11)

Jedan je od ciljeva prijelaznog razdoblja prikupljanje podataka radi detaljnije razrade metodologije za izračun ugrađenih neizravnih emisija nakon tog razdoblja, što će se učiniti u provedbenom aktu donesenom u skladu s člankom 7. stavkom 7. Uredbe (EU) 2023/956. U tom kontekstu izvješćivanje o neizravnim emisijama u prijelaznom razdoblju trebalo bi biti otvoreno i osmišljeno tako da se može odabrati najprikladnija vrijednost među onima navedenima u odjeljku 4.3. Priloga IV. Uredbi (EU) 2023/956. Međutim, izvješćivanje o neizravnim emisijama ne bi trebalo uključivati izvješćivanje na temelju prosječnog emisijskog faktora mreže Unije jer je ta vrijednost već poznata Komisiji.

(12)

Podaci prikupljeni u prijelaznom razdoblju trebali bi biti osnova za izvješća koja Komisija treba predstaviti u skladu s člankom 30. stavcima 2. i 3. Uredbe (EU) 2023/956. Podaci prikupljeni u prijelaznom razdoblju također bi trebali pomoći u definiranju jedinstvene metodologije praćenja, izvješćivanja i verifikacije nakon prijelaznog razdoblja. Komisija bi u svojem radu posebno trebala procijeniti prikupljene podatke kako bi se nakon prijelaznog razdoblja prilagodila metodologija koja se primjenjuje.

(13)

Okvirni raspon kazni koje treba izreći deklarantu koji izvješćuje, a koji nije ispunio obveze izvješćivanja trebao bi se temeljiti na zadanim vrijednostima koje Komisija stavi na raspolaganje i objavi u prijelaznom razdoblju za ugrađene emisije o kojima nije izviješteno. Okvirni najveći raspon trebao bi biti usklađen s kaznom na temelju članka 16. stavaka 3. i 4. Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4), ali u obzir bi trebalo uzeti i to da je obveza u prijelaznom razdoblju ograničena na izvješćivanje o podacima. Kriteriji koje nadležna tijela trebaju primjenjivati za određivanje stvarnog iznosa kazne trebali bi se temeljiti na težini i trajanju neprijavljivanja. Komisija bi trebala pratiti izvješća o CBAM-u kako bi se informacije koje su potrebne nadležnim tijelima mogle okvirno procijeniti i kako bi kazne koje se izriču bile dosljedne.

(14)

Radi učinkovite provedbe obveza izvješćivanja Komisija bi trebala uspostaviti prijelazni CBAM registar kao elektroničku bazu podataka za prikupljanje informacija dostavljenih tijekom prijelaznog razdoblja. Prijelazni CBAM registar trebao bi biti osnova za uspostavu CBAM registra u skladu s člankom 14. Uredbe (EU) 2023/956.

(15)

Prijelazni CBAM registar za deklarante koji izvješćuju trebao bi postati sustav za podnošenje i upravljanje izvješćima o CBAM-u, uključujući provjere, okvirne procjene i postupke preispitivanja. Radi točne procjene obveza izvješćivanja prijelazni CBAM registar trebao bi biti interoperabilan s postojećim carinskim sustavima.

(16)

Kako bi se osigurao učinkovit i ujednačen sustav izvješćivanja, trebalo bi utvrditi tehničke aranžmane za funkcioniranje prijelaznog CBAM registra, kao što su aranžmani za razvoj, ispitivanje i uvođenje te za održavanje i moguće izmjene elektroničkih sustava, zaštitu podataka, ažuriranje podataka, ograničenje obrade podataka, vlasništvo nad sustavima i sigurnost. Ti bi aranžmani trebali biti u skladu s načelom tehničke i integrirane zaštite podataka iz članka 27. Uredbe (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (5) i članka 25. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (6), kao i sa sigurnošću obrade u skladu s člankom 33. Uredbe (EU) 2018/1725 i člankom 32. Uredbe (EU) 2016/679.

(17)

Kako bi kontinuitet izvješćivanja o podacima u svakom trenutku bio zajamčen, važno je predvidjeti primjenu alternativnih rješenja u slučaju privremenog kvara elektroničkih sustava za izvješćivanje o podacima. U tu svrhu Komisija bi trebala osmisliti plan kontinuiteta poslovanja u okviru CBAM-a.

(18)

Kako bi se osigurao pristup prijelaznom CBAM registru, za upravljanje autentifikacijom i postupkom ovjere pristupa za deklarante koji izvješćuju trebao bi se koristiti sustav za Jedinstveno upravljanje korisnicima i digitalni potpis (UUM&DS) kako je naveden u članku 16. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2023/1070 (7).

(19)

Za potrebe identifikacije deklaranata koji izvješćuju i utvrđivanja njihova popisa s registracijskim i identifikacijskim brojevima gospodarskih subjekata (EORI) prijelazni CBAM registar trebao bi biti interoperabilan sa sustavom za registraciju i identifikaciju gospodarskih subjekata kako je naveden u članku 30. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2023/1070.

(20)

Za potrebe provjere i izvješćivanja nacionalni sustavi trebali bi sadržavati potrebne informacije o robi navedenoj u Prilogu I. Uredbi (EU) 2023/956 kako je navedeno u Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2019/2151 (8).

(21)

Za pružanje informacija o uvezenoj robi navedenoj u Prilogu I. Uredbi (EU) 2023/956 trebalo bi koristiti utvrđivanje uvezene robe razvrstavanjem u kombiniranu nomenklaturu („KN”) iz Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2658/87 (9) i odredbe o skladištenju iz Provedbene uredbe (EU) 2023/1070.

(22)

Ovom se Uredbom poštuju temeljna prava i načela priznata u Povelji Europske unije o temeljnim pravima, prije svega pravo na zaštitu osobnih podataka. Osobni podaci gospodarskih subjekata i drugih osoba koji se obrađuju u elektroničkim sustavima trebali bi biti ograničeni na skup podataka utvrđen u Prilogu I. ovoj Uredbi. Ako je u svrhu Provedbene uredbe nužno obrađivati osobne podatke, to bi trebalo provoditi u skladu sa zakonodavstvom Unije o zaštiti osobnih podataka. U tom bi pogledu svaka obrada osobnih podataka koju provode tijela država članica trebala podlijegati Uredbi (EU) 2016/679 i nacionalnim zahtjevima o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka. Svaka obrada osobnih podataka koju provodi Komisija treba podlijegati Uredbi (EU) 2018/1725. Osobni podaci trebali bi se čuvati u obliku koji omogućuje identifikaciju ispitanikâ samo onoliko dugo koliko je potrebno u svrhe radi kojih se osobni podaci obrađuju. U tom pogledu razdoblje čuvanja podataka za prijelazni CBAM registar ograničeno je na pet godina od primitka izvješća o CBAM-u.

(23)

Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725 te je on dao mišljenje 28. srpnja 2023.

(24)

Budući da prvo izvještajno razdoblje počinje 1. listopada 2023., ova bi Uredba hitno trebala stupiti na snagu.

(25)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za CBAM,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

PREDMET I DEFINICIJE

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom utvrđuju pravila za obveze izvješćivanja utvrđene u članku 35. Uredbe (EU) 2023/956 u pogledu robe navedene u Prilogu I. toj uredbi uvezene na carinsko područje Unije u prijelaznom razdoblju od 1. listopada 2023. do 31. prosinca 2025. („prijelazno razdoblje”).

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

„deklarant koji izvješćuje” znači bilo koja od sljedećih osoba:

(a)

uvoznik koji podnosi carinsku deklaraciju za puštanje robe u slobodni promet u svoje ime i za svoj račun;

(b)

osoba koja ima odobrenje za podnošenje carinske deklaracije iz članka 182. stavka 1. Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (10)i koja prijavljuje uvoz robe;

(c)

neizravni carinski zastupnik, ako carinsku deklaraciju podnosi neizravni carinski zastupnik imenovan u skladu s člankom 18. Uredbe (EU) br. 952/2013, ako uvoznik ima poslovni nastan izvan Unije ili ako je neizravni carinski zastupnik pristao na obveze izvješćivanja u skladu s člankom 32. Uredbe (EU) 2023/956.

2.

„rabat” znači svaki iznos za koji se iznos koji treba platiti ili koji je platila osoba odgovorna za plaćanje cijene ugljika smanjuje prije ili nakon što je plaćen, u novčanom ili bilo kojem drugom obliku.

POGLAVLJE II.

PRAVA I OBVEZE DEKLARANATA KOJI IZVJEŠĆUJU POVEZANI S PRIJAVOM

Članak 3.

Obveze izvješćivanja deklaranata koji izvješćuju

1.   Svaki deklarant koji izvješćuje na temelju podataka koje operator može dostaviti kako je predviđeno u Prilogu III. ovoj Uredbi dostavlja sljedeće informacije o robi navedenoj u Prilogu I. Uredbi (EU) 2023/956 uvezenoj u tromjesečju na koje se odnosi izvješće o CBAM-u:

(a)

količinu uvezene robe, izraženu u megavatsatima za električnu energiju i u tonama za drugu robu;

(b)

vrstu robe kako je utvrđena oznakom KN.

2.   Svaki deklarant koji izvješćuje u izvješćima o CBAM-u o ugrađenim emisijama robe navedene u Prilogu I. Uredbi (EU) 2023/956 navodi sljedeće informacije iz Priloga I. ovoj Uredbi:

(a)

zemlju podrijetla uvezene robe;

(b)

postrojenje u kojem je roba proizvedena, utvrđeno na temelju sljedećih podataka:

(1)

važeći Zakonik Ujedinjenih naroda za lokaciju trgovine i prijevoza (UN/LOCODE) lokacije;

(2)

naziv poduzeća postrojenja, adresu postrojenja i njegov prijepis na engleskom jeziku;

(3)

geografske koordinate glavnog izvora emisija postrojenja;

(c)

korištene načine proizvodnje utvrđene u odjeljku 3. Priloga II. ovoj Uredbi, koji odražavaju tehnologiju korištenu za proizvodnju robe, i informacije o posebnim parametrima kojima se kvalificira navedeni odabrani način proizvodnje kako je utvrđen u odjeljku 2. Priloga IV. za utvrđivanje ugrađenih izravnih emisija;

(d)

specifične ugrađene izravne emisije robe, koje se utvrđuju pretvorbom pripisanih izravnih emisija iz procesa proizvodnje u emisije specifične za robu izražene kao CO2e po toni u skladu s odjeljcima F i G Priloga III. ovoj Uredbi;

(e)

zahtjeve za izvješćivanje koji utječu na ugrađene emisije robe kako su navedeni u odjeljku 2. Priloga IV. ovoj Uredbi;

(f)

ako je uvezena roba električna energija, deklarant koji izvješćuje dostavlja sljedeće informacije:

(1)

emisijski faktor za električnu energiju izražen kao tone CO2e po MWH (megavatsat) kako je utvrđen u skladu s odjeljkom D Priloga III. ovoj Uredbi;

(2)

izvor podataka ili metodu korištenu za utvrđivanje emisijskog faktora električne energije kako je utvrđena u skladu s odjeljkom D Priloga III. ovoj Uredbi;

(g)

ako je riječ o robi proizvedenoj od čelika, identifikacijski broj čeličane iz koje potječe određena šarža sirovina, ako je poznat.

3.   Za specifične ugrađene neizravne emisije svaki deklarant koji izvješćuje u izvješćima o CBAM-u navodi sljedeće informacije kako su navedene u Prilogu I. ovoj Uredbi:

(a)

potrošnju električne energije procesa proizvodnje izraženu u megavatsatima po toni proizvedene robe;

(b)

naznaku radi li se o stvarnim emisijama ili zadanim vrijednostima koje je Komisija stavila na raspolaganje i objavila za prijelazno razdoblje u skladu s odjeljkom D Priloga III. ovoj Uredbi;

(c)

odgovarajući emisijski faktor potrošene električne energije;

(d)

količinu specifičnih ugrađenih neizravnih emisija, koja se utvrđuje pretvorbom pripisanih ugrađenih neizravnih emisija procesa proizvodnje u neizravne emisije specifične za robu i izražava kao CO2e po toni u skladu s odjeljcima F i G Priloga III. ovoj Uredbi.

4.   Ako za utvrđivanje podataka primijeni pravila koja se razlikuju od onih iz Priloga III. ovoj Uredbi, deklarant koji izvješćuje dostavlja dodatne informacije i opisuje metodologiju pravila primijenjenih za određivanje ugrađenih emisija. Opisana pravila dovode do sličnog obuhvata i točnosti podataka o emisijama, uključujući granice sustava, praćene procese proizvodnje, emisijske faktore i druge metode korištene za izračunavanje i izvješćivanje.

5.   Za potrebe izvješćivanja deklarant koji izvješćuje može zatražiti da operator koristi elektronički predložak Komisije i navede sadržaj komunikacije iz odjeljaka 1. i 2. Priloga IV.

Članak 4.

Izračun ugrađenih emisija

1.   Za potrebe članka 3. stavka 2. specifične ugrađene emisije robe proizvedene u postrojenju utvrđuju se jednom od sljedećih metoda, koje ovise o odabiru metodologije praćenja utvrđene u skladu s točkom B.2. Priloga III. ovoj Uredbi, a sastoje se od:

(a)

utvrđivanja emisija iz tokova izvora na temelju podataka o djelatnostima dobivenih putem mjernih sustava i faktora izračuna iz laboratorijskih analiza ili standardnih vrijednosti;

(b)

utvrđivanja emisija iz izvora emisija kontinuiranim mjerenjem koncentracije relevantnog stakleničkog plina u dimnom plinu i protoka dimnog plina.

2.   Odstupajući od stavka 1., specifične ugrađene emisije robe proizvedene u postrojenju do 31. prosinca 2024. mogu se utvrđivati primjenom jedne od sljedećih metoda praćenja i izvješćivanja ako dovode do sličnog obuhvata i točnosti podataka o emisijama u usporedbi s metodama navedenima u tom stavku:

(a)

sustav određivanja cijena ugljika na mjestu na kojem se nalazi postrojenje; ili

(b)

obvezni sustav praćenja emisija na mjestu na kojem se nalazi postrojenje; ili

(c)

sustav praćenja emisija u postrojenju koji može uključivati verifikaciju koju provodi akreditirani verifikator.

3.   Odstupajući od stavaka 1. i 2., deklarant koji izvješćuje za svaki uvoz robe za koji nema sve informacije navedene u članku 3. stavcima 2. i 3. do 31. srpnja 2024. može upotrebljavati druge metode za utvrđivanje emisija, uključujući zadane vrijednosti koje Komisija stavi na raspolaganje i objavi za prijelazno razdoblje ili bilo koju drugu zadanu vrijednost navedenu u Prilogu III. U takvim slučajevima deklarant koji izvješćuje u izvješćima o CBAM-u navodi i upućuje na metodologiju koju je upotrijebio za utvrđivanje takvih vrijednosti.

Članak 5.

Korištenje procijenjenih vrijednosti

Odstupajući od članka 4., do 20 % ukupnih ugrađenih emisija složene robe može se temeljiti na procjenama operatora postrojenja.

Članak 6.

Prikupljanje podataka i izvješćivanje o unutarnjoj proizvodnji

1.   Za robu koja je stavljena u unutarnju proizvodnju, a zatim puštena u slobodni promet kao ista roba ili prerađeni proizvod, deklarant koji izvješćuje u izvješćima o CBAM-u za tromjesečje nakon onoga u kojem je završen carinski postupak proveden u skladu s člankom 257. Uredbe (EU) br. 952/2013 navodi sljedeće informacije:

(a)

količine robe navedene u Prilogu I. Uredbi (EU) 2023/956 koja je puštena u slobodni promet nakon unutarnje proizvodnje u tom razdoblju;

(b)

ugrađene emisije koje odgovaraju količinama robe iz točke (a) koja je puštena u slobodni promet nakon unutarnje proizvodnje u tom razdoblju;

(c)

zemlju podrijetla robe iz točke (a), ako je poznata;

(d)

postrojenja u kojima je proizvedena roba iz točke (a), ako su poznata;

(e)

količine robe navedene u Prilogu I. Uredbi (EU) 2023/956 stavljene u unutarnju proizvodnju koja je rezultirala prerađenim proizvodima koji su pušteni u slobodni promet u tom razdoblju;

(f)

ugrađene emisije koje odgovaraju robi koja je korištena za proizvodnju količina prerađenih proizvoda iz točke (e);

(g)

u slučaju oslobođenja od obrasca za zaključenje postupka koje je odobrila carina u skladu s člankom 175. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/2446 (11) deklarant koji izvješćuje podnosi to oslobođenje.

2.   Izvješćivanje i izračun ugrađenih emisija iz stavka 1. točaka (b) i (f) obavljaju se u skladu s člancima 3., 4. i 5.

3.   Odstupajući od stavka 2., ako se prerađeni proizvod ili roba stavljena u unutarnju proizvodnju puštaju u slobodni promet u skladu s člankom 170. stavkom 1. Delegirane uredbe (EU) 2015/2446, ugrađene emisije iz stavka 1. točaka (b) i (f) izračunavaju se na temelju ponderiranih prosječnih ugrađenih emisija ukupne robe iz iste kategorije robe u okviru CBAM-a kako je definirana u Prilogu II. ovoj Uredbi stavljene u unutarnju proizvodnju od 1. listopada 2023.

Ugrađene emisije iz prvog podstavka izračunavaju se kako slijedi:

(a)

ugrađene emisije iz stavka 2. točke (b) su ukupne ugrađene emisije robe stavljene u unutarnju proizvodnju koja se uvozi; i

(b)

ugrađene emisije iz stavka 2. točke (f) su ukupne ugrađene emisije robe stavljene u unutarnju proizvodnju koja je korištena u jednom ili više postupaka obrade pomnožene s postotkom količina prerađenih proizvoda dobivenih od nje koji su uvezeni.

Članak 7.

Izvješćivanje o informacijama o cijeni ugljika koju treba platiti

1.   Ako je primjenjivo, deklarant koji izvješćuje u izvješćima o CBAM-u navodi sljedeće informacije o cijeni ugljika koju treba platiti za ugrađene emisije u zemlji podrijetla:

(a)

vrstu proizvoda prema oznaci KN;

(b)

vrstu cijene ugljika;

(c)

zemlju u kojoj treba platiti cijenu ugljika;

(d)

oblik rabata ili drugi oblik naknade dostupan u toj zemlji koji bi doveo do smanjenja te cijene ugljika;

(e)

iznos cijene ugljika koju treba platiti, opis instrumenta za određivanje cijene ugljika i mogućih mehanizama naknade;

(f)

naznaku odredbe pravnog akta kojim je propisana cijena ugljika, rabat ili drugi oblik relevantne naknade, uključujući presliku tog pravnog akta;

(g)

količinu obuhvaćenih izravnih ili neizravnih emisija;

(h)

količinu ugrađenih emisija obuhvaćenih rabatom ili drugim oblikom naknade, uključujući besplatne dodjele, ako je primjenjivo.

2.   Novčani iznosi iz stavka 1. točke (e) pretvaraju se u EUR na temelju prosječnih deviznih tečajeva u godini koja prethodi godini u kojoj se podnosi izvješće. Godišnji prosječni devizni tečajevi temelje se na tečajevima koje objavljuje Europska središnja banka. Za valute za koje Europska središnja banka ne objavljuje tečajeve godišnji prosječni devizni tečajevi temelje se na javno dostupnim informacijama o efektivnim deviznim tečajevima. Komisija prosječne godišnje devizne tečajeve navodi u prijelaznom CBAM registru.

Članak 8.

Podnošenje izvješća o CBAM-u

1.   Za svako tromjesečje od 1. listopada 2023. do 31. prosinca 2025. deklarant koji izvješćuje izvješća o CBAM-u podnosi u prijelazni CBAM registar najkasnije mjesec dana nakon kraja tog tromjesečja.

2.   Deklarant koji izvješćuje u prijelazni CBAM registar dostavlja informacije i navodi:

(a)

podnosi li izvješće o CBAM-u uvoznik u svoje ime i za svoj račun;

(b)

podnosi li izvješće o CBAM-u neizravni carinski zastupnik u ime uvoznika.

3.   Ako nije suglasan sam ispuniti obveze izvješćivanja koje se primjenjuju na uvoznika u skladu s ovom Uredbom, neizravni carinski zastupnik obavješćuje uvoznika o obvezi postupanja u skladu s ovom Uredbom. Obavijest uključuje informacije iz članka 33. stavka 1. Uredbe (EU) 2023/956.

4.   Izvješća o CBAM-u uključuju informacije iz Priloga I. ovoj Uredbi.

5.   Nakon što je podneseno u prijelazni CBAM registar, izvješću o CBAM-u dodjeljuje se jedinstvena identifikacijska oznaka izvješća.

Članak 9.

Izmjena i ispravak izvješća o CBAM-u

1.   Deklarant koji izvješćuje podneseno izvješće o CBAM-u može izmijeniti do dva mjeseca nakon završetka relevantnog izvještajnog tromjesečja.

2.   Odstupajući od stavka 1., deklarant koji izvješćuje izvješća o CBAM-u za prva dva izvještajna razdoblja može izmijeniti do roka za podnošenje trećeg izvješća o CBAM-u.

3.   Na opravdani zahtjev deklaranta koji izvješćuje nadležno tijelo ocjenjuje taj zahtjev i prema potrebi mu dopušta da ponovno podnese izvješće o CBAM-u ili da ga ispravi nakon roka iz stavaka 1. i 2. te u roku od godine dana od završetka relevantnog izvještajnog tromjesečja. Izvješće o CBAM-u ponovno se podnosi ili ispravlja, ovisno o slučaju, najkasnije mjesec dana nakon što to odobri nadležno tijelo.

4.   Nadležna tijela obrazlažu odbijanje zahtjeva iz stavka 3., a deklaranta koji izvješćuje obavješćuju o pravu na žalbu.

5.   Izvješće o CBAM-u koje je predmet spora ne smije se mijenjati. Može se zamijeniti kako bi se uzeo u obzir ishod tog spora.

POGLAVLJE III.

ADMINISTRACIJA ZA POTREBE IZVJEŠĆIVANJA O CBAM-U

Članak 10.

Prijelazni CBAM registar

1.   Prijelazni CBAM registar je standardizirana i sigurna elektronička baza podataka koja sadržava zajedničke podatkovne elemente za izvješćivanje tijekom prijelaznog razdoblja te za osiguravanje pristupa, obrade predmeta i povjerljivosti.

2.   Prijelazni CBAM registar omogućuje komunikaciju, provjere i razmjenu informacija između Komisije, nadležnih tijela, carinskih tijela i deklaranata koji izvješćuju u skladu s poglavljem V.

Članak 11.

Komisijine provjere izvješća o CBAM-u i upotreba informacija

1.   Komisija može provjeriti izvješća o CBAM-u kako bi procijenila usklađenost s obvezama izvješćivanja deklaranata koji izvješćuju u prijelaznom razdoblju i do tri mjeseca nakon roka za podnošenje posljednjeg izvješća o CBAM-u.

2.   Za obavljanje zadaća utvrđenih u ovoj Uredbi i Uredbi (EU) 2023/956 Komisija se služi prijelaznim CBAM registrom i informacijama sadržanima u njemu.

Članak 12.

Okvirna procjena Komisije

1.   Komisija u indikativne svrhe državama članicama dostavlja popis deklaranata koji izvješćuju s poslovnim nastanom u državi članici za koje Komisija ima razloga vjerovati da nisu ispunili obvezu podnošenja izvješća o CBAM-u.

2.   Ako smatra da izvješće o CBAM-u ne sadržava sve informacije koje se zahtijevaju u člancima od 3. do 7. ili da je izvješće nepotpuno ili netočno u skladu s člankom 13., Komisija nadležnom tijelu u državi članici u kojoj deklarant koji izvješćuje ima poslovni nastan dostavlja okvirnu procjenu tog izvješća o CBAM-u.

Članak 13.

Nepotpuna ili netočna izvješća o CBAM-u

1.   Izvješće o CBAM-u smatra se nepotpunim ako ga deklarant koji izvješćuje nije sastavio u skladu s Prilogom I. ovoj Uredbi.

2.   Izvješće o CBAM-u smatra se netočnim u bilo kojem od sljedećih slučajeva:

(a)

podaci ili informacije u dostavljenom izvješću nisu u skladu sa zahtjevima utvrđenima u člancima od 3. do 7. ove Uredbe i njezinu Prilogu III.;

(b)

deklarant koji izvješćuje dostavio je netočne podatke i informacije;

(c)

deklarant koji izvješćuje nije na odgovarajući način obrazložio primjenu drugih pravila izvješćivanja od onih navedenih u Prilogu III. ovoj Uredbi.

Članak 14.

Procjena izvješća o CBAM-u i upotreba informacija od strane nadležnih tijela

1.   Nadležno tijelo države članice poslovnog nastana deklaranta koji izvješćuje pokreće preispitivanje i procjenu podataka, informacija, popisa deklaranata koji izvješćuju koje dostavi Komisija i okvirnu procjenu iz članka 12. u roku od tri mjeseca od dostave tog popisa ili okvirne procjene.

2.   Za obavljanje zadaća utvrđenih u ovoj Uredbi i Uredbi (EU) 2023/956 nadležna tijela služe se prijelaznim CBAM registrom i informacijama sadržanima u njemu.

3.   Tijekom ili nakon prijelaznog razdoblja nadležna tijela mogu pokrenuti postupak ispravka zbog bilo čega od sljedećeg:

(a)

izvješća o CBAM-u nepotpuna su ili netočna;

(b)

izvješće o CBAM-u nije podneseno.

4.   Ako pokrene postupak ispravka, nadležno tijelo deklaranta koji izvješćuje obavješćuje da je izvješće u postupku preispitivanja i da su potrebne dodatne informacije. Zahtjev nadležnog tijela za dodatne informacije uključuje informacije koje se zahtijevaju u člancima od 3. do 7. Deklarant koji izvješćuje dodatne informacije dostavlja putem prijelaznog CBAM registra.

5.   Nadležno tijelo ili drugo tijelo koje je nadležno tijelo imenovalo izdaje odobrenje za pristup prijelaznom CBAM registru i upravlja registracijom na nacionalnoj razini uzimajući u obzir EORI broj u skladu s tehničkim aranžmanom utvrđenim u članku 20.

Članak 15.

Povjerljivost

1.   Na sve odluke nadležnih tijela i informacije koje nadležno tijelo primi tijekom obavljanja svojih dužnosti povezanih s izvješćivanjem u skladu s ovom Uredbom, a koje su povjerljive ili dostavljene na povjerljivoj osnovi, primjenjuje se obveza čuvanja poslovne tajne. Nadležno tijelo ne smije otkriti takve informacije bez izričite suglasnosti osobe ili tijela koje ih je dostavilo.

Odstupajući od prvog podstavka, takve informacije mogu se objaviti bez dopuštenja ako je to predviđeno ovom Uredbom i ako ih je nadležno tijelo obvezno ili ovlašteno objaviti na temelju prava Unije ili nacionalnog prava.

2.   Povjerljive informacije iz stavka 1. nadležna tijela mogu priopćiti carinskim tijelima Unije.

3.   Svako otkrivanje ili priopćavanje informacija iz stavaka 1. i 2. provodi se u skladu s primjenjivim odredbama o zaštiti podataka.

POGLAVLJE IV.

IZVRŠENJE

Članak 16.

Kazne

1.   Države članice izriču kazne u sljedećim slučajevima:

(a)

ako deklarant koji izvješćuje nije poduzeo potrebne korake kako bi ispunio obvezu podnošenja izvješća o CBAM-u; ili

(b)

ako je izvješće o CBAM-u netočno ili nepotpuno u skladu s člankom 13. i deklarant koji izvješćuje nije poduzeo potrebne korake kako bi ga ispravio, a nadležno je tijelo pokrenulo postupak ispravka u skladu s člankom 14. stavkom 4.

2.   Kazna iznosi između 10 EUR i 50 EUR po toni neprijavljenih emisija. Kazna se povećava u skladu s europskim indeksom potrošačkih cijena.

3.   Pri određivanju stvarnog iznosa kazne za neprijavljene emisije izračunane na temelju zadanih vrijednosti koje je Komisija stavila na raspolaganje i objavila za prijelazno razdoblje nadležna tijela uzimaju u obzir sljedeće čimbenike:

(a)

opseg neprijavljenih informacija;

(b)

neprijavljene količine uvezene robe i neprijavljene emisije koje se odnose na tu robu;

(c)

spremnost deklaranta koji izvješćuje da ispuni zahtjeve za informacije ili ispravi izvješće o CBAM-u;

(d)

namjerno ili nepažljivo ponašanje deklaranta koji izvješćuje;

(e)

prijašnji odnos deklaranta koji izvješćuje prema usklađenosti s obvezama izvješćivanja;

(f)

razinu suradnje deklaranta koji izvješćuje kako bi se okončala povreda;

(g)

je li deklarant koji izvješćuje dobrovoljno poduzeo mjere kako bi spriječio slične povrede u budućnosti.

4.   Više kazne izriču se ako je zaredom podneseno više od dva nepotpuna ili netočna izvješća u smislu članka 13. ili ako izvješće nije podneseno dulje od šest mjeseci.

POGLAVLJE V.

TEHNIČKI ELEMENTI POVEZANI S PRIJELAZNIM CBAM REGISTROM

ODJELJAK 1.

Uvod

Članak 17.

Opseg središnjeg sustava

1.   Prijelazni CBAM registar interoperabilan je sa sljedećim sustavima:

(a)

sustavom za Jedinstveno upravljanje korisnicima i digitalni potpis (UUM&DS) za potrebe upravljanja registracijom korisnika i pristupom za Komisiju, države članice i deklarante koji izvješćuju, kako je naveden u članku 16. Provedbene uredbe (EU) 2023/1070;

(b)

sustavom za registraciju i identifikaciju gospodarskih subjekata (EORI) za potrebe potvrđivanja i preuzimanja informacija o identitetu gospodarskog subjekta, kako je naveden u članku 30. Provedbene uredbe (EU) 2023/1070, za podatke utvrđene u Prilogu V. ovoj Uredbi;

(c)

sustavom nadzora za potrebe dohvaćanja informacija o carinskim uvoznim deklaracijama za robu iz Priloga I. Uredbi (EU) 2023/956 za potrebe provjera izvješća o CBAM-u i usklađenosti, razvijenim u okviru projekta Surveillance 3 u okviru CZU-a (SURV3), kako je naveden u članku 99. Provedbene uredbe (EU) 2023/1070;

(d)

sustavom TARIC, kako je naveden u Uredbi (EEZ) br. 2658/87.

2.   Prijelazni CBAM registar interoperabilan je s decentraliziranim sustavima razvijenima ili unaprijeđenima Provedbenom odlukom (EU) 2019/2151 za potrebe dohvaćanja informacija o carinskim uvoznim deklaracijama za robu navedenu u Prilogu I. Uredbi (EU) 2023/956, koje su navedene u prilozima VI. i VII. ovoj Uredbi, te za potrebe provjere izvješća o CBAM-u i osiguravanje usklađenosti deklaranata koji izvješćuju ako te informacije nisu dostupne u sustavu SURV3.

Članak 18.

Kontaktne točke za elektroničke sustave

Komisija i države članice određuju kontaktne točke za svaki elektronički sustav iz članka 17. ove Uredbe radi razmjene informacija kako bi se osigurali koordinirani razvoj, rad i održavanje tih elektroničkih sustava.

Komisija i države članice međusobno se obavješćuju o pojedinostima tih kontaktnih točaka i odmah se međusobno obavješćuju o svim promjenama tih podataka.

ODJELJAK 2.

Prijelazni CBAM registar

Članak 19.

Struktura prijelaznog CBAM registra

Prijelazni CBAM registar sastoji se od sljedećih zajedničkih komponenti („zajedničke komponente”):

(a)

portala za gospodarske subjekte u okviru CBAM-a (CBAM TP);

(b)

portala nadležnih tijela za CBAM (CBAM CAP) s dva odvojena prostora:

(1)

jedan za nacionalna nadležna tijela (CBAM CAP/N); i

(2)

drugi za Komisiju (CBAM CAP/C);

(c)

upravljanja pristupom korisnika CBAM-a;

(d)

pozadinskih usluga CBAM registra (CBAM BE);

(e)

javne stranice o CBAM-u na internetskim stranicama Europa.

Članak 20.

Uvjeti suradnje u prijelaznom CBAM registru

1.   Komisija predlaže uvjete suradnje, sporazum o razini usluge i sigurnosni plan, koje dogovara s nadležnim tijelima. Komisija upravlja prijelaznim CBAM registrom u skladu s dogovorenim uvjetima.

2.   Prijelazni CBAM registar upotrebljava se za izvješća o CBAM-u i evidencije o uvoznim deklaracijama na koje se ta izvješća odnose.

Članak 21.

Upravljanje pristupom korisnika CBAM-a

1.   Za autentifikaciju i verifikaciju pristupa deklaranta koji izvješćuje o robi iz Priloga I. Uredbi (EU) 2023/956 za potrebe pristupa komponentama CBAM registra upotrebljava se sustav UUM&DS iz članka 17. stavka 1. točke (a).

2.   Komisija pruža usluge autentifikacije koje korisnicima prijelaznog CBAM registra omogućuju siguran pristup tom registru.

3.   Komisija upotrebljava sustav UUM&DS za izdavanje odobrenja svojem osoblju za pristup prijelaznom CBAM registru i ovlasti nadležnim tijelima za izdavanje vlastitih odobrenja.

4.   Nadležna tijela upotrebljavaju sustav UUM&DS za izdavanje odobrenja za pristup prijelaznom CBAM registru svojem osoblju i deklarantima koji izvješćuju s poslovnim nastanom u njihovoj državi članici.

5.   Nadležno tijelo za pružanje potrebnih podataka za pristup prijelaznom CBAM registru može odlučiti upotrebljavati sustav za upravljanje identitetom i pristupom uspostavljen u njegovoj državi članici u skladu s člankom 26. ove Uredbe (nacionalni carinski sustav eIDAS).

Članak 22.

Portal za gospodarske subjekte u okviru CBAM-a

1.   Portal za gospodarske subjekte u okviru CBAM-a je jedinstvena ulazna točka prijelaznog CBAM registra za deklarante koji izvješćuju. Portalu se može pristupiti s interneta.

2.   Portal za gospodarske subjekte u okviru CBAM-a interoperabilan je s pozadinskim uslugama CBAM registra.

3.   Deklarant koji izvješćuje portal za gospodarske subjekte u okviru CBAM-a upotrebljava za:

(a)

podnošenje izvješća o CBAM-u putem internetskog sučelja ili sučelja između sustava; i

(b)

primanje obavijesti o obvezama usklađenosti s CBAM-om.

4.   Portal za gospodarske subjekte u okviru CBAM-a deklarantima koji izvješćuju omogućuje pohranu informacija o postrojenjima trećih zemalja i ugrađenim emisijama za kasniju ponovnu upotrebu.

5.   Pristupom portalu za trgovinu u okviru CBAM-a upravlja isključivo sustav za upravljanje pristupom CBAM-u iz članka 26.

Članak 23.

Portal nadležnih tijela za CBAM (CBAM CAP) za nacionalna nadležna tijela u okviru CBAM-a (CBAM CAP/N)

1.   Portal nadležnih tijela za CBAM za nacionalna nadležna tijela jedinstvena je ulazna točka prijelaznog CBAM registra za nadležna tijela. Portalu se može pristupiti s interneta.

2.   Portal nadležnih tijela za CBAM za nacionalna nadležna tijela interoperabilan je s pozadinskim uslugama CBAM registra putem interne mreže Komisije.

3.   Nadležna tijela upotrebljavaju portal nadležnih tijela za CBAM za nacionalna nadležna tijela za obavljanje zadaća utvrđenih u ovoj Uredbi i Uredbi (EU) 2023/956.

4.   Pristupom portalu nadležnih tijela za CBAM za nacionalna nadležna tijela upravlja isključivo sustav za upravljanje pristupom CBAM-u iz članka 26.

Članak 24.

Portal nadležnih tijela za CBAM (CBAM CAP) za Komisiju (CBAM CAP/C)

1.   Portal nadležnih tijela za CBAM za Komisiju jedinstvena je ulazna točka prijelaznog CBAM registra za Komisiju. Portal je dostupan na internoj mreži Komisije i na internetu.

2.   Portal nadležnih tijela za CBAM za Komisiju interoperabilan je s pozadinskim uslugama CBAM registra putem interne mreže Komisije.

3.   Komisija upotrebljava portal nadležnih tijela za CBAM za Komisiju za obavljanje zadaća utvrđenih u ovoj Uredbi i Uredbi (EU) 2023/956.

4.   Pristupom portalu nadležnih tijela za CBAM za Komisiju upravlja isključivo sustav za upravljanje pristupom CBAM-u iz članka 26.

Članak 25.

Pozadinske usluge CBAM registra (CBAM BE)

1.   Pozadinske usluge CBAM registra služe za sve zahtjeve koje podnesu:

(a)

deklaranti koji izvješćuju putem portala za gospodarske subjekte CBAM-a;

(b)

nadležna tijela putem portala CBAM CAP/N;

(c)

Komisija putem portala CBAM CAP/C.

2.   Pozadinske usluge CBAM registra na središnjoj razini pohranjuju sve informacije povjerene prijelaznom CBAM registru i upravljaju njima. Jamče njihovu postojanost, cjelovitost i dosljednost.

3.   Pozadinskim uslugama CBAM registra upravlja Komisija.

4.   Pristupom pozadinskim uslugama CBAM registra upravlja isključivo sustav za upravljanje pristupom CBAM-u iz članka 26.

Članak 26.

Sustav upravljanja pristupom

Komisija uspostavlja sustav upravljanja pristupom koji potvrđuje zahtjeve za pristup koje deklaranti koji izvješćuju i druge osobe podnesu u sustavu UUM&DS iz članka 17. stavka 1. točke (a) tako što povezuje identitet država članica s EU-ovim sustavima upravljanja identitetom i pristupom u skladu s člankom 27.

Članak 27.

Administracijski sustav upravljanja

Komisija uspostavlja administracijski sustav kako bi upravljala pravilima provjere vjerodostojnosti i ovlasti za potvrđivanje identifikacijskih podataka deklaranata koji izvješćuju i drugih osoba za potrebe pristupa elektroničkim sustavima.

Članak 28.

Sustavi država članica za upravljanje identitetom i pristupom

Države članice uspostavljaju ili koriste postojeći sustav za upravljanje identitetom i pristupom radi:

(a)

sigurne registracije i pohrane identifikacijskih podataka deklaranata koji izvješćuju i drugih osoba;

(b)

sigurne razmjene potpisanih i šifriranih identifikacijskih podataka deklaranata koji izvješćuju i drugih osoba.

ODJELJAK 3.

Funkcioniranje elektroničkih sustava i osposobljavanje za njihovu upotrebu

Članak 29.

Razvoj, testiranje i puštanje u rad elektroničkih sustava i upravljanje njima

1.   Komisija razvija, ispituje i pušta u rad zajedničke komponente prijelaznog CBAM registra te njima upravlja, a ispitati ih mogu i države članice. Nadležno tijelo države članice u kojoj deklarant koji izvješćuje ima poslovni nastan obavješćuje Komisiju o odlukama o kaznama i odgovarajućem ishodu tog postupka putem elektroničkih sustava razvijenih na nacionalnoj razini koji se odnose na izvršenje i kazne ili na drugi način.

2.   Komisija zajedničke specifikacije sučelja s komponentama elektroničkih sustava razvijenima na nacionalnoj razini osmišljava i održava u bliskoj suradnji s državama članicama.

3.   Kako bi se zajedničke tehničke specifikacije pravodobno uvele, Komisija ih prema potrebi utvrđuje u bliskoj suradnji s državama članicama i podložno njihovu preispitivanju. Države članice i, prema potrebi, Komisija sudjeluju u razvoju i puštanju sustava u rad. Komisija i države članice surađuju i s deklarantima koji izvješćuju i drugim dionicima.

Članak 30.

Održavanje i mijenjanje elektroničkih sustava

1.   Komisija održava zajedničke komponente, a države članice održavaju svoje nacionalne komponente.

2.   Komisija osigurava neprekinut rad elektroničkih sustava.

3.   Komisija može mijenjati zajedničke komponente elektroničkih sustava kako bi popravila kvarove, dodala nove ili izmijenila postojeće funkcionalnosti.

4.   Komisija obavješćuje države članice o izmjenama i ažuriranjima zajedničkih komponenti.

5.   Komisija objavljuje informacije o izmjenama i ažuriranjima elektroničkih sustava iz stavaka 3. i 4.

Članak 31.

Privremeni kvar elektroničkih sustava

1.   U slučaju privremenog kvara prijelaznog CBAM registra, deklaranti koji izvješćuju i druge osobe dužni su informacije potrebne za ispunjavanje potrebnih formalnosti podnijeti na način koji je propisala Komisija, što ne moraju nužno biti tehnike elektroničke obrade podataka.

2.   Komisija obavješćuje države članice i deklarante koji izvješćuju o svakoj nedostupnosti elektroničkih sustava koja je posljedica privremenog kvara.

3.   Komisija priprema plan kontinuiteta poslovanja u okviru CBAM-a koji dogovara s državama članicama. U slučaju privremenog kvara prijelaznog registra za CBAM Komisija ocjenjuje uvjete za aktivaciju tog plana.

Članak 32.

Podupiranje osposobljavanja za upotrebu zajedničkih komponenti i o njihovu funkcioniranju

Komisija podupire države članice u upotrebi zajedničkih komponenti elektroničkih sustava i njihovu funkcioniranju tako što im osigurava odgovarajuće materijale za osposobljavanje.

ODJELJAK 4.

Zaštita podataka, upravljanje podacima te sigurnost elektroničkih sustava i vlasništvo nad njima

Članak 33.

Zaštita osobnih podataka

1.   Osobni podaci zabilježeni u prijelaznom CBAM registru i komponentama elektroničkih sustava razvijenih na nacionalnoj razini obrađuju se za potrebe provedbe Uredbe (EU) 2023/956 uzimajući u obzir posebne ciljeve tih baza podataka kako su utvrđeni u ovoj Uredbi. Svrhe u koje bi se osobni podaci mogli obrađivati jesu sljedeće:

(a)

autentifikacija i upravljanje pristupom;

(b)

praćenje, provjere i preispitivanje izvješća o CBAM-u;

(c)

priopćenja i obavijesti;

(d)

usklađenost i sudski postupci;

(e)

funkcioniranje IT infrastrukture, uključujući interoperabilnost s decentraliziranim sustavima na temelju ove Uredbe;

(f)

statistika i preispitivanje funkcioniranja Uredbe (EU) 2023/956 i ove Uredbe.

2.   U skladu s člankom 62. Uredbe (EU) 2018/1725 nacionalna nadzorna tijela država članica u području zaštite osobnih podataka i Europski nadzornik za zaštitu podataka surađuju kako bi nadzor nad obradom osobnih podataka zabilježenih u prijelaznom CBAM registru i komponentama elektroničkih sustava razvijenih na nacionalnoj razini bio koordiniran.

3.   Odredbama iz ovog članka ne dovodi se u pitanje pravo na ispravak osobnih podataka u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) 2016/679.

Članak 34.

Ograničenja pristupa podacima i obrade podataka

1.   Podacima koje je unio u prijelazni CBAM registar deklarant koji izvješćuje može pristupiti ili ih na drugi način obrađivati. Komisija i nadležna tijela također im mogu pristupiti i na drugi ih način obrađivati.

2.   Ako se utvrde incidenti i problemi u operativnim procesima za pružanje usluga sustava u kojima je Komisija izvršitelj obrade, Komisija može imati pristup podacima u tim procesima samo u svrhu rješavanja registriranog incidenta ili problema. Komisija osigurava povjerljivost takvih podataka.

Članak 35.

Vlasništvo nad sustavima

Komisija je vlasnik sustava prijelaznog CBAM registra.

Članak 36.

Sigurnost sustava

1.   Komisija osigurava sigurnost prijelaznog CBAM registra.

2.   Komisija i države članice u tu svrhu poduzimaju potrebne mjere kako bi:

(a)

spriječile da neovlaštene osobe pristupe uređajima koji se upotrebljavaju za obradu podataka;

(b)

spriječile da neovlaštene osobe unose podatke, ostvare bilo kakav uvid u njih ili da ih izmijene ili izbrišu;

(c)

otkrile bilo koju aktivnost iz točaka (a) i (b).

3.   Komisija i države članice međusobno se obavješćuju o svim aktivnostima koje bi mogle dovesti do kršenja ili sumnje na kršenje sigurnosti prijelaznog CBAM registra.

4.   Komisija i države članice utvrđuju sigurnosne planove koji se odnose na prijelazni CBAM registar.

Članak 37.

Voditelj obrade prijelaznog CBAM registra

Za prijelazni CBAM registar i u vezi s obradom osobnih podataka Komisija i države članice djeluju kao zajednički voditelji obrade kako je utvrđeno člankom 4. točkom 7. Uredbe (EU) 2016/679 i člankom 3. točkom 8. Uredbe (EU) 2018/1725.

Članak 38.

Razdoblje čuvanja podataka

1.   Kako bi se ostvarili ciljevi ove Uredbe i Uredbe (EU) 2023/956, a posebno njezina članka 30., razdoblje čuvanja podataka u prijelaznom CBAM registru ograničeno je na pet godina od primitka izvješća o CBAM-u.

2.   Neovisno o stavku 1., ako je podnesena žalba ili su započeli sudski postupci koji uključuju podatke pohranjene u prijelazni CBAM registar, ti se podaci čuvaju do okončanja žalbenog ili sudskog postupka i koriste se samo za potrebe prethodno navedenog žalbenog ili sudskog postupka.

Članak 39.

Ocjenjivanje elektroničkih sustava

Komisija i države članice ocjenjuju komponente za koje su odgovorne te posebice analiziraju sigurnost i integritet komponenti i povjerljivost podataka koji se obrađuju u tim komponentama.

Komisija i države članice obavješćuju se o rezultatima tih ocjena.

Članak 40.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 17. kolovoza 2023.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)   SL L 130, 16.5.2023., str. 52.

(2)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/2066 od 19. prosinca 2018. o praćenju i izvješćivanju o emisijama stakleničkih plinova u skladu s Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o izmjeni Uredbe Komisije (EU) br. 601/2012 (SL L 334, 31.12.2018., str. 1.).

(3)  Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 328, 21.12.2018., str. 82.).

(4)  Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (SL L 275, 25.10.2003., str. 32.).

(5)  Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (Uredba EU-a o zaštiti podataka) (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).

(6)  Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(7)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/1070 od 1. lipnja 2023. o tehničkim protokolima za razvoj, održavanje i upotrebu elektroničkih sustava za razmjenu i pohranu informacija u skladu s Uredbom (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 143, 2.6.2023., str. 65.).

(8)  Provedbena odluka Komisije (EU) 2019/2151 od 13. prosinca 2019. o uspostavi programa rada u pogledu razvoja i uvođenja elektroničkih sustava iz Carinskog zakonika Unije (SL L 325, 16.12.2019., str. 168.).

(9)  Uredba Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL L 256, 7.9.1987., str. 1.)

(10)  Uredba (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije /SL L 269, 10.10.2013., str. 1.).

(11)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/2446 od 28. srpnja 2015. o dopuni Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o detaljnim pravilima koja se odnose na pojedine odredbe Carinskog zakonika Unije (SL L 343, 29.12.2015., str. 1.).


PRILOG I.

Informacije koje treba dostaviti u izvješćima o CBAM-u

Kad podnosi izvješće o CBAM-u, deklarant koji izvješćuje vodi se strukturom izvješća o CBAM-u navedenom u tablici 1 ovog Priloga i prijelaznom CBAM registru te uključuje detaljne informacije iz tablice 2 ovog Priloga.

Tablica 1.

Struktura izvješća o CBAM-u

Izvješće o CBAM-u

Datum izdavanja izvješća

ID nacrta izvješća

ID izvješća

Izvještajno razdoblje

Godina

-- Deklarant koji izvješćuje

---- Adresa

-- Zastupnik (*1)

---- Adresa

-- Uvoznik (*1)

---- Adresa

-- Nadležno tijelo

-- Potpisi

---- Potvrda izvješća

---- Vrsta primjenjive metodologije izvješćivanja

-- Napomene

-- Uvezena roba u okviru CBAM-a

Broj stavke robe

---- Zastupnik (*1)

------ Adresa

---- Uvoznik (*1)

------ Adresa

---- Oznaka robe

Oznaka podbroja Harmoniziranog sustava

Oznaka kombinirane nomenklature

------ Pojedinosti o robi

---- Zemlja podrijetla

---- Uvezena količina po carinskom postupku

------ Postupak

-------- Informacije o unutarnjoj proizvodnji

------ Područje uvoza

------ Mjera robe (po postupku)

------ Mjera robe (unutarnja proizvodnja)

------ Posebna upućivanja za robu

---- Mjera robe (uvezene)

---- Ukupne emisije uvezene robe

---- Popratni dokumenti (za robu)

------ Prilozi

---- Napomene

---- Emisije robe u okviru CBAM-a

Redni broj emisija

Zemlja proizvodnje

------ Naziv poduzeća koje upravlja postrojenjem

-------- Adresa

-------- Podaci za kontakt

------ Postrojenje

-------- Adresa

------ Mjera robe (proizvedene)

------ Emisije postrojenja

------ Izravne ugrađene emisije

------ Neizravne ugrađene emisije

------ Način proizvodnje i kvalifikacijski parametri

-------- Kvalifikacijski parametri izravnih emisija

-------- Kvalifikacijski parametri neizravnih emisija

------ Popratni dokumenti (za definiciju emisija)

-------- Prilozi

------ Cijena ugljika koju treba platiti

-------- Proizvodi obuhvaćeni cijenom ugljika koju treba platiti

---------- Mjera robe (obuhvaćene)

------ Napomene


Tablica 2.

Detaljni zahtjevi za informacije u izvješću o CBAM-u

Izvješće o CBAM-u

Datum izdavanja izvješća

ID nacrta izvješća

ID izvješća

Izvještajno razdoblje

Godina

Ukupna uvezena roba

Ukupne emisije

-- Deklarant koji izvješćuje

Identifikacijski broj

Ime

Funkcija

---- Adresa

Država članica poslovnog nastana

Potpodjela

Grad

Ulica

Dodatni redak za ulicu

Broj

Poštanski broj

Poštanski pretinac

-- Zastupnik (*2)

Identifikacijski broj

Ime

---- Adresa

Država članica poslovnog nastana

Potpodjela

Grad

Ulica

Dodatni redak za ulicu

Broj

Poštanski broj

Poštanski pretinac

-- Uvoznik (*2)

Identifikacijski broj

Ime

---- Adresa

Država članica ili zemlja poslovnog nastana

Potpodjela

Grad

Ulica

Dodatni redak za ulicu

Broj

Poštanski broj

Poštanski pretinac

-- Nadležno tijelo

Referentni broj

-- Potpisi

---- Potvrda izvješća

Potvrda globalnih podataka o izvješću

Upotreba potvrde podataka

Datum potpisivanja

Mjesto potpisivanja

Potpis

Funkcija potpisnika

---- Vrsta primjenjive metodologije izvješćivanja

Druga primjenjiva metodologija izvješćivanja

-- Napomene

Dodatne informacije

-- Uvezena roba u okviru CBAM-a

Broj stavke robe

---- Zastupnik (*2)

Identifikacijski broj

Ime

------ Adresa

Država članica poslovnog nastana

Potpodjela

Grad

Ulica

Dodatni redak za ulicu

Broj

Poštanski broj

Poštanski pretinac

---- Uvoznik (*2)

Identifikacijski broj

Ime

------ Adresa

Država članica ili zemlja poslovnog nastana

Potpodjela

Grad

Ulica

Dodatni redak za ulicu

Broj

Poštanski broj

Poštanski pretinac

---- Oznaka robe

Oznaka podbroja Harmoniziranog sustava

Oznaka kombinirane nomenklature

------ Pojedinosti o robi

Opis robe

---- Zemlja podrijetla

Oznaka zemlje

----- Uvezena količina po carinskom postupku

Redni broj

------ Postupak

Zatraženi postupak

Prethodni postupak

Informacije o unutarnjoj proizvodnji

Država članica odobrenja unutarnje proizvodnje

Oslobođenje od obrasca za zaključenje postupka za unutarnju proizvodnju

Odobrenje

Vrijeme početka globalizacije

Vrijeme završetka globalizacije

Rok za podnošenje obrasca za zaključenje postupka

------ Područje uvoza

Područje uvoza

------ Mjera robe (po postupku)

Neto masa

Dodatne mjerne jedinice

Vrsta mjerne jedinice

------ Mjera robe (unutarnja proizvodnja)

Neto masa

Dodatne mjerne jedinice

Vrsta mjerne jedinice

------ Posebna upućivanja za robu

Dodatne informacije

---- Mjera robe (uvezene)

Neto masa

Dodatne mjerne jedinice

Vrsta mjerne jedinice

---- Ukupne emisije uvezene robe

Emisije robe po jedinici proizvoda

Ukupne emisije robe

Izravne emisije robe

Neizravne emisije robe

Vrsta mjerne jedinice za emisije

---- Popratni dokumenti (za robu)

Redni broj

Vrsta

Zemlja izdavanja isprave

Referentni broj

Broj stavke elementa u ispravi

Naziv tijela izdavatelja

Datum početka valjanosti

Datum prestanka valjanosti

Opis

------ Prilozi

Ime datoteke

Jedinstveni identifikator resursa

Multimedijske ekstenzije za elektroničku poštu

Uključeni binarni predmet

---- Napomene

Dodatne informacije

---- Emisije robe u okviru CBAM-a

Redni broj emisija

Zemlja proizvodnje

------ Naziv poduzeća koje upravlja postrojenjem

Identifikacijska oznaka operatora

Ime operatora

-------- Adresa

Oznaka zemlje

Potpodjela

Grad

Ulica

Dodatni redak za ulicu

Broj

Poštanski broj

Poštanski pretinac

-------- Podaci za kontakt

Ime

Telefonski broj

e-adresa

------ Postrojenje

Identifikacijska oznaka postrojenja

Ime postrojenja

Gospodarska djelatnost

-------- Adresa

Država poslovnog nastana

Potpodjela

Grad

Ulica

Dodatni redak za ulicu

Broj

Poštanski broj

Poštanski pretinac

Broj parcele ili zemljišta

UNLOCODE

Geografska širina

Geografska dužina

Vrsta koordinata

------ Mjera robe (proizvedene)

Neto masa

Dodatne mjerne jedinice

Vrsta mjerne jedinice

------ Emisije postrojenja

Ukupne emisije postrojenja

Izravne emisije postrojenja

Neizravne emisije postrojenja

Vrsta mjerne jedinice za emisije

------ Izravne ugrađene emisije

Vrsta određivanja

Vrsta određivanja (električna energija)

Vrsta primjenjive metodologije izvješćivanja

Primjenjiva metodologija izvješćivanja

Specifične (izravne) ugrađene emisije

Drugi izvor

Izvor emisijskog faktora (za električnu energiju)

Emisijski faktor

Uvezena električna energija

Ukupne ugrađene emisije uvezene električne energije

Vrsta mjerne jedinice

Izvor vrijednosti emisijskog faktora

Obrazloženje

Ispunjenje uvjetovanosti

------ Neizravne ugrađene emisije

Vrsta određivanja

Izvor emisijskog faktora

Emisijski faktor

Specifične (neizravne) ugrađene emisije

Vrsta mjerne jedinice

Potrošena električna energija

Izvor električne energije

Izvor vrijednosti emisijskog faktora

------ Način proizvodnje i kvalifikacijski parametri

Redni broj

Identifikacijska oznaka metode

Naziv metode

Identifikacijski broj konkretne čeličane

Dodatne informacije

-------- Kvalifikacijski parametri izravnih emisija

Redni broj

Identifikator parametra

Naziv parametra

Opis

Vrsta vrijednosti parametra

Vrijednost parametra

Dodatne informacije

-------- Kvalifikacijski parametri neizravnih emisija

Redni broj

Identifikator parametra

Naziv parametra

Opis

Vrsta vrijednosti parametra

Vrijednost parametra

Dodatne informacije

------ Popratni dokumenti (za definiciju emisija)

Redni broj

Vrsta dokumenta o emisijama

Zemlja izdavanja isprave

Referentni broj

Broj stavke elementa u ispravi

Naziv tijela izdavatelja

Datum početka valjanosti

Datum prestanka valjanosti

Opis

-------- Prilozi

Ime datoteke

Jedinstveni identifikator resursa

Multimedijske ekstenzije za elektroničku poštu

Uključeni binarni predmet

------ Cijena ugljika koju treba platiti

Redni broj

Vrsta instrumenta

Opis i naznaka pravnog akta

Iznos cijene ugljika koju treba platiti

Valuta

Tečaj

Iznos (EUR)

Oznaka zemlje

-------- Proizvodi obuhvaćeni cijenom ugljika koju treba platiti

Redni broj

Vrsta obuhvaćene robe

Oznaka KN obuhvaćene robe

Količina obuhvaćenih emisija

Količina obuhvaćena besplatnom dodjelom, rabatom ili drugim oblikom naknade

Dopunske informacije

Dodatne informacije

---------- Mjera robe (obuhvaćene)

Neto masa

Dodatne mjerne jedinice

Vrsta mjerne jedinice

------ Napomene

Redni broj

Dodatne informacije


(*1)  Napomena: zastupnici/uvoznici moraju biti registrirani na razini izvješća o CBAM-u ili razini uvezene robe u okviru CBAM-a (ovisno o tome jesu li isti ili različiti zastupnici/uvoznici povezani s uvezenom robom u okviru CBAM-a).

(*2)  Napomena: zastupnici/uvoznici moraju biti registrirani na razini izvješća o CBAM-u ili razini uvezene robe u okviru CBAM-a (ovisno o tome jesu li isti ili različiti zastupnici/uvoznici povezani s uvezenom robom u okviru CBAM-a).


PRILOG II.

Definicije i načini proizvodnje robe

1.   DEFINICIJE

Za potrebe ovog Priloga te priloga III., IV., VIII. i IX. primjenjuju se sljedeće definicije:

0.

„podaci o djelatnostima” znači količina goriva ili materijala koji su potrošeni ili proizvedeni u postupku koji je bitan za metodologiju na temelju izračuna, izraženo u teradžulima, kao masa u tonama ili (za plinove) kao volumen u normalnim kubičnim metrima, kako je prikladno;

1.

„razina djelatnosti” znači količina proizvedene robe (izražena u MWh za električnu energiju ili u tonama za drugu robu) unutar granica procesa proizvodnje;

2.

„izvještajno razdoblje” znači razdoblje koje je operator postrojenja odlučio upotrijebiti kao referentnu vrijednost za utvrđivanje ugrađenih emisija;

3.

„tok izvora” znači bilo koje od sljedećeg:

(a)

specifična vrsta goriva, sirovine ili proizvoda koja kao rezultat potrošnje ili proizvodnje uzrokuje emisije relevantnih stakleničkih plinova na jednom izvoru emisija ili njih više;

(b)

specifična vrsta goriva, sirovine ili proizvoda koja sadržava ugljik i uključena je u izračun emisija stakleničkih plinova primjenom metode bilance mase;

4.

„izvor emisija” znači zasebno prepoznatljiv dio postrojenja ili proces unutar postrojenja iz kojeg se ispuštaju relevantni staklenički plinovi;

5.

„nesigurnost” znači parametar povezan s rezultatom utvrđivanja količine, koji označava raspršenost vrijednosti koje bi se opravdano mogle pripisati mjerenoj količini, uključujući učinke sustavnih kao i nasumičnih faktora, koji je izražen u postocima i koji opisuje interval pouzdanosti oko srednje vrijednosti koji obuhvaća 95 % zaključenih vrijednosti uzimajući u obzir moguću asimetričnu raspodjelu vrijednosti;

6.

„faktori izračuna” znači neto kalorična vrijednost, emisijski faktor, preliminarni emisijski faktor, oksidacijski faktor, konverzijski faktor, sadržaj ugljika ili udio biomase;

7.

„emisije zbog izgaranja” znači emisije stakleničkih plinova koje nastaju prilikom egzotermne reakcije goriva s kisikom;

8.

„emisijski faktor” znači prosječni stupanj emisije stakleničkog plina u odnosu na podatke o djelatnostima toka izvora, pod pretpostavkom potpune oksidacije pri izgaranju i potpune konverzije pri svim ostalim kemijskim reakcijama;

9.

„oksidacijski faktor” znači omjer ugljika koji oksidira u CO2 kao posljedica izgaranja u odnosu na ukupni sadržaj ugljika u gorivu, izražen kao udio, pri čemu se ugljikov monoksid (CO) ispušten u atmosferu uzima kao molarno istovrijedna količina CO2;

(10)

„konverzijski faktor” znači omjer ugljika ispuštenoga kao CO2 u odnosu na ukupni sadržaj ugljika u toku izvora prije procesa emisije, izražen kao udio, pri čemu se CO ispušten u atmosferu uzima kao molarno istovrijedna količina CO2;

11.

„točnost” znači stupanj podudaranja rezultata mjerenja i stvarnih vrijednosti određene količine ili referentne vrijednosti utvrđene empirijskim putem, koristeći međunarodno prihvaćene i sljedive materijale za umjeravanje i standardne metode, uzimajući u obzir i nasumične i sustavne faktore;

12.

„umjeravanje” znači skup radnji koje u određenim uvjetima uspostavljaju odnose među vrijednostima koje pokazuje mjerni instrument ili sustav ili vrijednostima koje predstavljaju materijaliziranu mjeru ili referentni materijal, i pripadajućim vrijednostima neke količine iz referentnog standarda;

13.

„konzervativno” znači skupina pretpostavki koje su definirane kako bi se osiguralo da ne dođe do podcjenjivanja prijavljenih emisija ili precjenjivanja proizvodnje topline, električne energije ili robe;

14.

„biomasa” znači biorazgradiv dio proizvoda, otpada i ostataka biološkog podrijetla iz poljoprivrede, uključujući tvari biljnog i životinjskog podrijetla, iz šumarstva i povezanih industrija, uključujući ribarstvo i akvakulturu, te biorazgradiv udio otpada, uključujući industrijski i komunalni otpad biološkog podrijetla;

15.

„otpad” znači svaka tvar ili predmet koji posjednik odbacuje ili namjerava ili mora odbaciti, isključujući tvari koje su namjerno modificirane ili kontaminirane radi prilagodbe ovoj definiciji;

16.

„ostaci” znači tvar koja nije konačni proizvod ili proizvodi koji su neposredni cilj procesa proizvodnje; ona nije primarni cilj procesa proizvodnje i proces nije namjerno izmijenjen radi njezine proizvodnje;

17.

„ostaci iz poljoprivrede, akvakulture, ribarstva i šumarstva” znači ostaci koji su izravno proizvedeni u okviru djelatnosti poljoprivrede, akvakulture, ribarstva i šumarstva, a koji ne uključuju ostatke iz povezanih industrija ili prerade;

18.

„zakonski mjeriteljski nadzor” znači nadzor mjernih zadaća u području primjene mjernih instrumenata koji provodi javno tijelo ili regulator radi zaštite javnog interesa, javnog zdravlja, javne sigurnosti, javnog reda, zaštite okoliša, ubiranja poreza i doprinosa, zaštite potrošača te poštene trgovine;

19.

„aktivnosti protoka podataka” znači aktivnosti povezane sa stjecanjem i obradom podataka te rukovanjem podacima koji su potrebni za pripremanje izvješća o emisijama iz podataka primarnog izvora;

20.

„mjerni sustav” znači cjelovit skup mjernih instrumenata i druge opreme, kao što je oprema za uzorkovanje i obradu podataka, koji se koristi za utvrđivanje varijabli kao što su podaci o djelatnostima, sadržaj ugljika, kalorična vrijednost ili emisijski faktor za emisije stakleničkih plinova;

21.

„neto kalorična vrijednost” (NCV) znači određena količina energije koja se ispušta u obliku topline pri potpunom izgaranju goriva ili materijala s kisikom u standardnim uvjetima, umanjena za toplinu isparavanja eventualno nastale vode;

22.

„emisije iz proizvodnih procesa” znači emisije stakleničkih plinova, osim emisija zbog izgaranja, koje nastaju kao rezultat namjernih ili nenamjernih reakcija između tvari ili njihovih pretvorbi, čija primarna svrha nije proizvodnja topline, među ostalim iz sljedećih procesa:

(a)

kemijska, elektrolitička ili pirometalurška redukcija metalnih spojeva u rudama, koncentratima i sekundarnim materijalima;

(b)

uklanjanje nečistoća iz metala i metalnih spojeva;

(c)

razgradnja karbonata, uključujući one koji se koriste za čišćenje dimnih plinova;

(d)

kemijska sinteza proizvoda i međuproizvoda u kojima u reakciji sudjeluje ugljični materijal;

(e)

korištenje aditiva ili sirovina koji sadržavaju ugljik;

(f)

kemijska ili elektrolitička redukcija oksida metala ili nemetala, kao što su oksidi silicija i fosfati;

23.

„šarža” znači količina goriva ili materijala koji su reprezentativno uzorkovani i označeni te isporučeni kao jedna pošiljka, ili kontinuirano tijekom određenog vremenskog razdoblja;

24.

„miješano gorivo” znači gorivo koje sadržava i biomasu i fosilni ugljik;

25.

„miješani materijal” znači materijal koji sadržava i biomasu i fosilni ugljik;

26.

„preliminarni emisijski faktor” znači procijenjeni ukupni faktor emisije goriva ili materijala na temelju sadržaja ugljika iz njegova udjela biomase i fosilnog udjela prije nego se pomnoži s fosilnim udjelom kako bi se dobio emisijski faktor;

27.

„fosilni udio” znači omjer fosilnog i anorganskog ugljika u odnosu na ukupni sadržaj ugljika u gorivu ili materijalu, izražen kao udio;

28.

„udio biomase” znači omjer ugljika koji potječe iz biomase u odnosu na ukupni sadržaj ugljika u gorivu ili materijalu, izražen kao udio;

29.

„kontinuirano mjerenje emisija” znači niz postupaka čiji je cilj utvrđivanje vrijednosti količine s pomoću periodičnih mjerenja, bilo s pomoću mjerenja u dimnjaku ili s pomoću ekstrakcijskih postupaka gdje su mjerni instrumenti smješteni u blizini dimnjaka, pri čemu nisu uključene mjerne metodologije na temelju prikupljanja pojedinačnih uzoraka iz dimnjaka;

30.

„inherentni CO2” znači CO2 koji je dio toka izvora;

31.

„fosilni ugljik” znači anorganski i organski ugljik koji nije biomasa;

32.

„mjerna točka” znači izvor emisija kod kojeg se mjerenje emisije provodi sustavom kontinuiranog mjerenja emisija (CEMS), odnosno presjek cjevovodnog sustava kod kojeg se protok CO2 utvrđuje sustavom za kontinuirano mjerenje;

33.

„fugitivne emisije” znači nepravilne ili nenamjeravane emisije iz izvora koji nisu lokalizirani odnosno koji su previše neujednačeni ili premaleni da bi se pojedinačno pratili;

34.

„standardni uvjeti” znači temperatura od 273,15 K i pritisak od 101 325 Pa, koji definiraju normalne kubične metre (Nm3);

35.

„posredni podaci” znači godišnje vrijednosti koje su empirijski potvrđene ili su izvedene iz prihvaćenih izvora, a koje operator koristi kao zamjenske podatke kako bi osigurao potpuno izvješćivanje ako nije moguće proizvesti sve potrebne podatke ili faktore u okviru odgovarajuće metodologije praćenja;

36.

„mjerljiva toplina” znači neto protok topline koja se prenosi poznatim cjevovodima ili kanalima s pomoću nositelja topline kao što su posebice para, vrući zrak, voda, ulje, tekući metali i soli, za koji je postavljeno ili bi se moglo postaviti mjerilo topline;

37.

„mjerilo topline” znači mjerilo toplinske energije ili bilo koji drugi uređaj za mjerenje i bilježenje količine proizvedene toplinske energije na temelju volumenâ protoka i temperatura;

38.

„nemjerljiva toplina” znači bilo koja toplina različita od mjerljive topline;

39.

„otpadni plinovi” znači plinovi koji sadržavaju nepotpuno oksidirani ugljik u plinovitom stanju pod standardnim uvjetima koji nastaju kao posljedica bilo kojeg procesa iz točke 22.;

40.

„proces proizvodnje” znači kemijski ili fizikalni procesi koji se provode u dijelovima postrojenja za proizvodnju robe u skupnoj kategoriji robe definiranoj u tablici 1 odjeljka 2. ovog Priloga i njegove određene granice sustava u pogledu ulaznih i izlaznih materijala te odgovarajućih emisija;

41.

„način proizvodnje” znači posebna tehnologija koja se u procesu proizvodnje koristi za proizvodnju robe iz skupne kategorije robe;

42.

„skup podataka” znači jedna vrsta podataka, bilo na razini postrojenja ili procesa proizvodnje, ovisno o okolnostima, kao jedno od sljedećeg:

(a)

količina goriva ili materijala potrošenih ili proizvedenih u okviru procesa proizvodnje kako je relevantno za metodologiju koja se temelji na izračunu, izražena u teradžulima, kao masa u tonama ili, za plinove, kao volumen u normiranim kubičnim metrima, prema potrebi, među ostalim za otpadne plinove;

(b)

faktor izračuna;

(c)

neto količina mjerljive topline te relevantni parametri potrebni za utvrđivanje te količine, posebno:

protok mase medija za prijenos topline, i

entalpija prenesenog i vraćenog medija za prijenos topline, kako je specificirana sastavom, temperaturom, pritiskom i zasićenošću;

(d)

količine nemjerljive topline, specificirane odgovarajućim količinama goriva iskorištenog za proizvodnju te topline, i neto kalorična vrijednost (NCV) mješavine goriva;

(e)

količine električne energije;

(f)

količine CO2 prenesenog između postrojenja;

(g)

količine prekursora primljenih izvan postrojenja i njihovi relevantni parametri, kao što su zemlja podrijetla, korišteni način proizvodnje, specifične izravne i neizravne emisije, cijena ugljika koju treba platiti;

(h)

parametri relevantni za cijenu ugljika koju treba platiti;

43.

„minimalni zahtjevi” znači metode praćenja za dobivanje podataka uz najmanji dopušteni uloženi trud kako bi se dobili podaci o emisijama koji su prihvatljivi za potrebe Uredbe (EU) 2023/956;

44.

„preporučena poboljšanja” znači metode praćenja kojima se dokazano dobivaju podaci koji su točniji ili manje podložni pogreškama u odnosu na puku primjenu minimalnih zahtjeva i koje se mogu odabrati na dobrovoljnoj osnovi;

45.

„pogreška” znači izostavljanje, krivo tumačenje ili greška u podacima iz izvješća operatora, ne uzimajući u obzir dopuštenu nesigurnost pri mjerenjima i laboratorijskim analizama;

46.

„materijalna pogreška” znači pogreška koja po mišljenju verifikatora, pojedinačno ili zajedno s drugim pogreškama, prelazi razinu materijalnosti ili bi mogla utjecati na obradu izvješća operatora koju provodi nadležno tijelo;

47.

„razumno jamstvo” znači visoka, ali ne apsolutna razina jamstva, pozitivno izražena u mišljenju verifikatora, o tome sadržava li izvješće operatora materijalne pogreške;

48.

„prihvatljivi sustav praćenja, izvješćivanja i verifikacije” znači sustavi praćenja, izvješćivanja i verifikacije u kojima je uspostavljeno postrojenje za potrebe određivanja cijena ugljika ili obvezni sustavi praćenja emisija ili sustav praćenja emisija u postrojenju koji može uključivati verifikaciju akreditiranog verifikatora, u skladu s člankom 4. stavkom 2. ove Uredbe.

2.   RASPOREĐIVANJE OZNAKA KN PREMA SKUPNIM KATEGORIJAMA ROBE

U tablici 1 ovog Priloga definirane su skupne kategorije robe za svaku oznaku KN obuhvaćenu Prilogom I. Uredbi (EU) 2023/956. Te se kategorije upotrebljavaju za potrebe definiranja granica sustava procesâ proizvodnje za utvrđivanje ugrađenih emisija koje odgovaraju robi navedenoj u Prilogu I. Uredbi (EU) 2023/956.

Tablica 1.

Raspoređivanje oznaka KN prema skupnim kategorijama robe

Oznaka KN

Skupna kategorija robe

Staklenički plin

Cement

 

 

2507 00 80 – Ostale kaolinske gline

Kalcinirana glina

Ugljikov dioksid

2523 10 00 – Cement u obliku klinkera

Cement u obliku klinkera

Ugljikov dioksid

2523 21 00 – Bijeli cement, neovisno je li umjetno obojan ili ne

2523 29 00 – Portland-cement, ostalo

2523 90 00 – Ostali hidraulični cementi

Cement

Ugljikov dioksid

2523 30 00 – Aluminatni cement

Aluminatni cement

Ugljikov dioksid

Električna energija

 

 

2716 00 00 – Električna energija

Električna energija

Ugljikov dioksid

Gnojivo

 

 

2808 00 00 – Dušična kiselina; sulfodušične kiseline

Dušična kiselina

Ugljikov dioksid i dušikov oksid

3102 10 – Urea, neovisno je li u vodenoj otopini ili ne

Urea

Ugljikov dioksid

2814 – Amonijak, bezvodni ili u vodenoj otopini

Amonijak

Ugljikov dioksid

2834 21 00 – Kalijevi nitrati

3102 – Dušična gnojiva, mineralna ili kemijska

osim 3102 10 (Urea)

3105 – Mineralna ili kemijska gnojiva koja sadržavaju dva ili tri gnojiva elementa – dušik, fosfor i kalij; ostala gnojiva

osim: 3105 60 00 – Mineralna ili kemijska gnojiva koja sadržavaju dva gnojiva elementa – fosfor i kalij

Miješana gnojiva

Ugljikov dioksid i dušikov oksid

Željezo i čelik

 

 

2601 12 00 – Aglomerirane rudače i koncentrati željeza (osim prženih željeznih pirita)

Sinterirana rudača

Ugljikov dioksid

7201 – Sirovo željezo i zrcalno željezo, u hljepčićima, blokovima ili drugim primarnim oblicima

Neki proizvodi iz KN-a 7205 (Granule i prah od sirovog željeza, zrcalnog (manganskog) željeza, željeza ili čelika) mogu biti obuhvaćeni ovom oznakom

Sirovo željezo

Ugljikov dioksid

7202 1 – Feromangan

FeMn

Ugljikov dioksid

7202 4 – Ferokrom

FeCr

Ugljikov dioksid

7202 6 – Feronikal

FeNi

Ugljikov dioksid

7203 – Željezni materijali dobiveni izravnom redukcijom željezne rudače i ostali spužvasti željezni proizvodi

DRI

Ugljikov dioksid

7206 – Željezo i nelegirani čelik, u ingotima ili drugim primarnim oblicima (osim željeza iz tarifnoga broja 7203 )

7207 – Poluproizvodi od željeza ili nelegiranog čelika

7218 – Nehrđajući čelik u ingotima ili drugim primarnim oblicima; poluproizvodi od nehrđajućeg čelika

7224 – Ostali legirani čelici u ingotima ili drugim primarnim oblicima; poluproizvodi od ostalih legiranih čelika

Sirovi čelik

Ugljikov dioksid

7205 – Granule i prah od sirovog željeza, zrcalnog (manganskog) željeza, željeza ili čelika (ako nije obuhvaćeno kategorijom „Sirovo željezo”)

7208 – Plosnati valjani proizvodi, od željeza ili nelegiranog čelika, širine 600  mm ili veće, toplovaljani, neplatirani niti prevučeni

7209 – Plosnati valjani proizvodi od željeza ili nelegiranog čelika, širine 600  mm ili veće, hladnovaljani (hladnoreducirani), neplatirani niti prevučeni

7210 – Plosnati valjani proizvodi od željeza ili nelegiranog čelika, širine 600  mm ili veće, platirani ili prevučeni

7211 – Plosnati valjani proizvodi od željeza ili nelegiranog čelika, širine manje od 600  mm, neplatirani niti prevučeni

7212 – Plosnati valjani proizvodi od željeza ili nelegiranog čelika, širine manje od 600  mm, platirani ili prevučeni

7213 – Šipke, toplovaljane, u nepravilno namotanim kolutima, od željeza ili nelegiranog čelika

7214 – Ostale šipke od željeza ili nelegiranog čelika, samo kovane, toplovaljane, toplovučene ili toploistiskivane i dalje neobrađene, ali uključujući one usukane poslije valjanja

7215 – Ostale šipke od željeza ili nelegiranog čelika

7216 – Profili od željeza i nelegiranoga čelika

7217 – Žica od željeza ili nelegiranog čelika

7219 – Plosnati valjani proizvodi od nehrđajućeg čelika, širine 600  mm i veće

7220 – Plosnati valjani proizvodi od nehrđajućeg čelika, širine manje od 600  mm

7221 – Šipke, toplovaljane, u nepravilno namotanim kolutima, od nehrđajućeg čelika

7222 – Ostale šipke od nehrđajućeg čelika; profili od nehrđajućeg čelika

7223 – Žica od nehrđajućeg čelika

7225 – Plosnati valjani proizvodi od ostalih legiranih čelika, širine 600  mm i veće

7226 – Plosnati valjani proizvodi od ostalih legiranih čelika, širine manje od 600  mm

7227 – Šipke, toplovaljane, u nepravilno namotanim kolutima, od ostalih legiranih čelika

7228 – Ostale šipke od ostalih legiranih čelika; profili od ostalih legiranih čelika; šuplje šipke za bušenje od legiranog ili nelegiranog čelika

7229 – Žica od ostalih legiranih čelika

7301 – Žmurje (talpe) od željeza ili čelika, neovisno jesu li bušene, probijene ili izrađene spajanjem elemenata ili ne; zavareni profili od željeza ili čelika

7302 – Dijelovi za izgradnju željezničkih i tramvajskih kolosijeka od željeza ili čelika: tračnice, tračnice vodilice i ozubljene tračnice, skretnički jezičci, skretnička srca, skretničko polužje i drugi dijelovi skretnica, pragovi, vezice, klizni jastuci, stezni klinovi, podložne ploče, elastične pritiskalice, uporne pločice, spojne motke i drugi dijelovi posebno konstruirani za spajanje i pričvršćivanje tračnica

7303 – Cijevi i šuplji profili od lijevanog željeza

7304 – Cijevi i šuplji profili, bešavni, od željeza (osim od lijevanog željeza) ili čelika

7305 – Ostale cijevi (na primjer, zavarene, zakovane ili zatvorene na sličan način), kružnog poprečnog presjeka, vanjskog promjera većeg od 406,4  mm, od željeza ili čelika

7306 – Ostale cijevi i šuplji profili (na primjer, s otvorenim spojevima ili zavareni, zakovani ili zatvoreni na sličan način), od željeza ili čelika

7307 – Pribor za cijevi (na primjer, spojnice, koljena, kolčaci), od željeza ili čelika

7308 –Konstrukcije (isključujući montažne zgrade iz tarifnog broja 9406 ) i dijelovi konstrukcija (na primjer, mostovi i sekcije mostova, vrata prijevodnica (splavnica), tornjevi, rešetkasti stupovi, krovovi, kosturi krovišta, vrata i prozori te okviri za njih, pragovi za vrata, kapci, ograde, potporni stupovi i stupovi), od željeza ili čelika; ploče, šipke, profili, cijevi i slično, pripremljeni za uporabu u konstrukcijama, od željeza ili čelika

7309 – Rezervoari, cisterne, bačve i slični spremnici za bilo koji materijal (osim za stlačene ili ukapljene plinove), od željeza ili čelika, obujma većeg od 300  l, neovisno imaju li oblogu ili toplinsku izolaciju ili ne, ali neopremljeni mehaničkim ni toplinskim uređajima

7310 – Rezervoari, cisterne, burad, bačve, kante, limenke i slični spremnici, za bilo koji materijal (osim za stlačene ili ukapljene plinove), od željeza ili čelika, obujma ne većeg od 300  l, neovisno jesu li obloženi ili toplinski izolirani ili ne, ali neopremljeni mehaničkim ni toplinskim uređajima

7311 – Spremnici za stlačene ili ukapljene plinove, od željeza ili čelika

7318 – Vijci, svornjaci, matice, vijci za pragove, vijci s kukom, zakovice, klinovi, rascjepke, podloške (uključujući elastične podloške) i slični proizvodi, od željeza ili čelika

7326 – Ostali proizvodi od željeza ili čelika

Proizvodi od željeza ili čelika

Ugljikov dioksid

Aluminij

 

 

7601 – Aluminij u sirovim oblicima

Aluminij u sirovim oblicima

Ugljikov dioksid i perfluorougljici

7603 – Prah i ljuskice, od aluminija

7604 – Šipke i profili od aluminija

7605 – Žica od aluminija

7606 – Ploče, limovi i trake, od aluminija, debljine veće od 0,20  mm

7607 – Folije od aluminija (neovisno jesu li tiskane ili s podlogom od papira, kartona, plastičnih masa ili sličnih materijala ili ne) debljine (ne računajući podlogu) ne veće od 0,20  mm

7608 – Cijevi od aluminija

7609 00 00 – Pribor za cijevi od aluminija (na primjer, spojnice, koljena, kolčaci)

7610 – Konstrukcije (osim montažnih zgrada iz tarifnog broja 9406 ) i dijelovi konstrukcija (mostovi i sekcije mostova, tornjevi, rešetkasti stupovi, krovovi, kosturi krovišta, vrata i prozori te okviri za njih, pragovi za vrata, ograde, potporni stupovi i stupovi), od aluminija; limovi, šipke, profili, cijevi i slično, od aluminija, pripremljeni za uporabu u konstrukcijama

7611 00 00 – Rezervoari, cisterne, bačve i slično, od aluminija, za bilo koji materijal (osim stlačenih ili ukapljenih plinova), obujma većeg od 300  l, neovisno jesu li obloženi ili toplinski izolirani ili ne, ali neopremljeni mehaničkim ni toplinskim uređajima

7612 – Aluminijske bačve, burad, limenke, kutije i slični spremnici (uključujući krute ili sklopive cjevaste spremnike), za bilo koji materijal (osim za stlačene ili ukapljene plinove), obujma ne većeg od 300  l, neovisno jesu li obloženi ili toplinski izolirani ili ne, ali neopremljeni mehaničkim i toplinskim uređajima

7613 00 00 – Aluminijski spremnici za stlačeni ili ukapljeni plin

7614 – Žica u strukovima, užad, pletene trake i slično, od aluminija, električno neizolirani

7616 – Ostali proizvodi od aluminija

Proizvodi od aluminija

Ugljikov dioksid i perfluorougljici

Kemikalije

 

 

2804 10 000 – Vodik

Vodik

Ugljikov dioksid

3.   NAČINI PROIZVODNJE, GRANICE SUSTAVA I ODGOVARAJUĆI PREKURSORI

3.1.   Međusektorska pravila

Za utvrđivanje razine djelatnosti (proizvedene količine) robe, koja se koristi kao nazivnik u 50. i 51. jednadžbi (odjeljak F.1. Priloga III.) primjenjuju se pravila praćenja iz odjeljka F.2. Priloga III.

Ako se u istom postrojenju za proizvodnju robe obuhvaćene istom oznakom KN upotrebljava više načina proizvodnje i ako su tim načinima proizvodnje dodijeljeni zasebni procesi proizvodnje, ugrađene emisije te robe izračunavaju se zasebno za svaki način proizvodnje.

Za praćenje izravnih emisija prate se svi izvori emisija i tokovi izvora povezani s procesom proizvodnje, uzimajući u obzir posebne zahtjeve utvrđene u odjeljcima od 3.2. do 3.19. ovog Priloga, prema potrebi, i pravila utvrđena u Prilogu III.

Ako se upotrebljava hvatanje CO2, primjenjuju se pravila iz odjeljka B.8.2. Priloga III.

Za praćenje neizravnih emisija utvrđuje se ukupna potrošnja električne energije svakog procesa proizvodnje unutar granica sustava utvrđenih u skladu s odjeljcima od 3.2. do 3.19. ovog Priloga i, prema potrebi, u skladu s odjeljkom A.4. Priloga III. Relevantni emisijski faktor električne energije utvrđuje se u skladu s odjeljkom D.2. Priloga III.

Ako su navedeni, relevantni prekursori odnose se na odgovarajuće skupne kategorije robe.

3.2.   Kalcinirana glina

3.2.1.   Posebne odredbe

Glinama obuhvaćenima oznakom KN 2507 00 80 koje nisu kalcinirane dodijeljene su ugrađene emisije u vrijednosti nula. Treba ih uključiti u izvješće o CBAM-u, ali nisu potrebne dodatne informacije od njihova proizvođača. Sljedeće se odredbe odnose samo na gline koje su obuhvaćene tom oznakom KN i koje su kalcinirane.

3.2.2.   Način proizvodnje

Za kalciniranu glinu praćenje izravnih emisija obuhvaća:

sve procese koji su izravno ili neizravno povezani s procesima proizvodnje, kao što su priprema sirovina, miješanje, sušenje, kalciniranje i čišćenje dimnog plina,

emisije CO2 od izgaranja goriva i, prema potrebi, sirovina.

Relevantni prekursori: ne postoje.

3.3.   Cement u obliku klinkera

3.3.1.   Posebne odredbe

Ne pravi se razlika između sivog i bijelog cementa u obliku klinkera.

3.3.2.   Način proizvodnje

Za cement u obliku klinkera praćenje izravnih emisija obuhvaća:

kalciniranje vapnenca i drugih karbonata u sirovinama, konvencionalna fosilna goriva za peći, alternativna fosilna goriva za peći i sirovine, goriva od biomase za peći (kao što su goriva dobivena iz otpada), goriva koja se ne koriste u pećima, sadržaj nekarbonatnog ugljika u vapnencu i škriljevcu ili alternativne sirovine kao što je lebdeći pepeo koje se koriste u pećima i sirovine koje se koriste za pročišćavanje dimnog plina.

Primjenjuju se dodatne odredbe odjeljka B.9.2. Priloga III.

Relevantni prekursori: ne postoje.

3.4.   Cement

3.4.1.   Posebne odredbe

Ne postoje.

3.4.2.   Način proizvodnje

Praćenje izravnih emisija za cement obuhvaća:

cjelokupne emisije CO2 od izgaranja goriva, prema potrebi za sušenje materijala.

Relevantni prekursori:

cement u obliku klinkera,

kalcinirana glina, ako se upotrebljava u procesu.

3.5.   Aluminatni cement

3.5.1.   Posebne odredbe

Ne postoje.

3.5.2.   Način proizvodnje

Praćenje izravnih emisija za aluminatni cement obuhvaća:

sve emisije CO2 od izgaranja goriva koje su izravno ili neizravno povezane s procesom,

procesne emisije iz karbonata u sirovinama, ako je primjenjivo, i čišćenja dimnog plina.

Relevantni prekursori: ne postoje.

3.6.   Vodik

3.6.1.   Posebne odredbe

U obzir se uzima samo proizvodnja čistog vodika ili smjesa vodika i dušika koja se upotrebljava u proizvodnji amonijaka. Nije obuhvaćena proizvodnja sintetskog plina ili vodika u rafinerijama ili organskim kemijskim postrojenjima ako se vodik upotrebljava isključivo u tim postrojenjima i ne upotrebljava se za proizvodnju robe iz Priloga I. Uredbi (EU) 2023/956.

3.6.2.   Načini proizvodnje

3.6.2.1.   Parno reformiranje i djelomična oksidacija

Praćenje izravnih emisija za te načine proizvodnje obuhvaća:

sve procese koji su izravno ili neizravno povezani s proizvodnjom vodika i čišćenjem dimnog plina,

sva goriva koja se upotrebljavaju u procesu proizvodnje vodika neovisno o tome upotrebljavaju li se kao energija i goriva koja se upotrebljavaju za druge procese izgaranja, među ostalim u svrhu proizvodnje tople vode ili pare.

Relevantni prekursori: ne postoje.

3.6.2.2.   Elektroliza vode

Praćenje izravnih emisija za taj način proizvodnje prema potrebi obuhvaća:

sve emisije koje nastaju upotrebom goriva koja je izravno ili neizravno povezana s procesom proizvodnje vodika i čišćenjem dimnog plina.

Neizravne emisije: ako je proizvedeni vodik certificiran u skladu s Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2023/1184 (1), za električnu energiju može se primijeniti emisijski faktor nula. U svim drugim slučajevima primjenjuju se pravila o neizravnim ugrađenim emisijama (odjeljak D Priloga III.).

Relevantni prekursori: ne postoje.

Pripisivanje emisija proizvodima: ako se ispušta nusproizvod kisika, sve emisije procesa proizvodnje pripisuju se vodiku. Ako se nusproizvod kisika koristi u drugim procesima u postrojenju ili se prodaje, a izravne ili neizravne emisije nisu jednake nuli, emisije procesa proizvodnje pripisuju se vodiku na temelju molarnih omjera prema sljedećoj jednadžbi:

Formula
(1. jednadžba)

pri čemu:

Formula

znači izravne ili neizravne emisije pripisane vodiku proizvedenom u izvještajnom razdoblju, izražene u tonama CO2;

Em total

znači izravne ili neizravne emisije cijelog procesa proizvodnje u izvještajnom razdoblju, izražene u tonama CO2;

Formula

znači masa kisika prodanog ili iskorištenog u postrojenju u izvještajnom razdoblju, izražena u tonama;

Formula

znači masa kisika provedenog u izvještajnom razdoblju, izražena u tonama;

Formula

znači masa vodika proizvedenog u izvještajnom razdoblju, izražena u tonama;

Formula

znači molarna masa O2 (31,998 kg/kmol); i

Formula

znači molarna masa H2 (2,016 kg/kmol).

3.6.2.3.   Klor-alkalna elektroliza i proizvodnja klorata

Praćenje izravnih emisija za te načine proizvodnje prema potrebi obuhvaća:

sve emisije koje nastaju upotrebom goriva koja je izravno ili neizravno povezana s procesom proizvodnje vodika i čišćenjem dimnog plina.

Neizravne emisije: ako je proizvedeni vodik certificiran u skladu s Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2023/1184 (1), za električnu energiju može se primijeniti emisijski faktor nula. U svim drugim slučajevima primjenjuju se pravila o neizravnim ugrađenim emisijama (odjeljak D Priloga III.).

Relevantni prekursori: ne postoje.

Pripisivanje emisija proizvodima: budući da se vodik u tom procesu proizvodnje smatra nusproizvodom, frakciji vodika koji se prodaje ili koristi kao prekursor u postrojenju pripisuje se samo molarni udio cjelokupnog procesa. Pod uvjetom da izravne ili neizravne emisije nisu jednake nuli, emisije procesa proizvodnje pripisuju se vodiku koji se upotrebljava ili prodaje s pomoću sljedećih jednadžbi:

Klor-alkalna elektroliza:

Formula
(2. jednadžba)

Proizvodnja natrijeva klorata:

Formula
(3. jednadžba)

pri čemu:

Formula

znači izravne ili neizravne emisije pripisane vodiku prodanom ili korištenom kao prekursor u izvještajnom razdoblju, izražene u tonama CO2;

Em total

znači izravne ili neizravne emisije procesa proizvodnje u izvještajnom razdoblju, izražene u tonama CO2;

Formula

znači masa vodika prodanog ili korištenog kao prekursor u izvještajnom razdoblju, izražena u tonama;

Formula

znači masa vodika proizvedenog u izvještajnom razdoblju, izražena u tonama;

Formula

znači masa klora proizvedenog u izvještajnom razdoblju, izražena u tonama;

m NaOH,prod

znači masa natrijeva hidroksida (kaustična soda) proizvedenog u izvještajnom razdoblju, izražena u tonama, izračunana kao 100 % NaOH;

Formula

znači masa natrijeva klorata proizvedenog u izvještajnom razdoblju, izražena u tonama, izračunana kao 100 % NaClO3;

Formula

znači molarna masa H2 (2,016 kg/kmol);

Formula

znači molarna masa Cl2 (70,902 kg/kmol);

M NaOH

znači molarna masa NaOH (39,997 kg/kmol); i

Formula

znači molarna masa NaClO3 (106,438 kg/kmol).

3.7.   Amonijak

3.7.1.   Posebne odredbe

O hidridima i anhidridima amonijaka izvješćuje se zajedno kao 100-postotni amonijak.

Ako se CO2 iz proizvodnje amonijaka koristi kao sirovina za proizvodnju uree ili drugih kemikalija, primjenjuje se točka (b) odjeljka B.8.2. Priloga III. Ako je odbitak CO2 dopušten u skladu s tim odjeljkom i ako bi to dovelo do negativnih specifičnih ugrađenih izravnih emisija amonijaka, te emisije jednake su nuli.

3.7.2.   Načini proizvodnje

3.7.2.1.   Proces Haber-Bosch s parnim reformiranjem prirodnog plina ili bioplina

Praćenje izravnih emisija za taj način proizvodnje obuhvaća:

sva goriva koja su izravno ili neizravno povezana s proizvodnjom amonijaka i materijali koji se upotrebljavaju za čišćenje dimnog plina,

sva se goriva prate, neovisno o tome koriste li se kao energetski ili neenergetski ulazni materijali,

ako se upotrebljava bioplin, primjenjuju se odredbe odjeljka B.3.3. Priloga III.,

ako se u proces dodaje vodik iz drugih načina proizvodnje, on se smatra prekursorom s vlastitim ugrađenim emisijama.

Relevantni prekursori: odvojeno proizveden vodik, ako se upotrebljava u postupku.

3.7.2.2.   Proces Haber-Bosch s uplinjavanjem ugljena ili drugih goriva

Taj se način proizvodnje primjenjuje ako se vodik proizvodi uplinjavanjem ugljena, teških rafinerijskih goriva ili drugih fosilnih sirovina. Ulazni materijali mogu uključivati biomasu, za koju treba uzeti u obzir odredbe odjeljka B.3.3. Priloga III.

Praćenje izravnih emisija za taj način proizvodnje obuhvaća:

sva goriva koja su izravno ili neizravno povezana s proizvodnjom amonijaka i materijali koji se upotrebljavaju za čišćenje dimnog plina,

svaki unos goriva prati se kao jedan tok goriva, neovisno o tome koristi li se kao energetski ili neenergetski ulazni materijal,

ako se u proces dodaje vodik iz drugih načina proizvodnje, on se smatra prekursorom s vlastitim ugrađenim emisijama.

Relevantni prekursori: odvojeno proizveden vodik, ako se upotrebljava u postupku.

3.8.   Dušična kiselina

3.8.1.   Posebne odredbe

Količine proizvedene dušične kiseline prate se i prijavljuju kao 100-postotna dušična kiselina.

3.8.2.   Način proizvodnje

Praćenje izravnih emisija za dušičnu kiselinu obuhvaća:

CO2 iz svih goriva izravno ili neizravno povezanih s proizvodnjom dušične kiseline i materijala za čišćenje dimnog plina;

emisije N2O iz svih izvora koji emitiraju N2O u procesu proizvodnje, uključujući neublažene i ublažene emisije. Sve emisije N2O koje nastaju izgaranjem goriva isključene su iz praćenja.

Relevantni prekursori: amonijak (kao 100-postotni amonijak).

3.9.   Urea

3.9.1.   Posebne odredbe

Ako CO2 koji se koristi u proizvodnju uree potječe iz proizvodnje amonijaka, uračunava se kao oduzimanje ugrađenih emisija amonijaka kao prekursora uree ako je odredbama odjeljka 3.7. ovog Priloga dopušteno takvo odbijanje. Međutim, ako se kao prekursor upotrebljava amonijak proizveden bez izravnih fosilnih emisija CO2, upotrijebljeni CO2 može se odbiti od izravnih emisija postrojenja koje proizvodi CO2, pod uvjetom da je u delegiranom aktu donesenom u skladu s člankom 12. stavkom 3.b Direktive 2003/87/EZ proizvodnja uree definirana kao slučaj u kojem je CO2 trajno kemijski vezan tako da ne ulazi u atmosferu uobičajenom upotrebom, uključujući sve uobičajene aktivnosti koje se odvijaju nakon isteka vijeka trajanja proizvoda. Ako bi takav odbitak doveo do negativnih specifičnih izravnih ugrađenih emisija uree, te emisije jednake su nuli.

3.9.2.   Način proizvodnje

Praćenje izravnih emisija za ureu obuhvaća:

CO2 iz svih goriva izravno ili neizravno povezanih s proizvodnjom uree i materijala za čišćenje dimnog plina,

ako se kao ulazni materijal u procesu dobiva iz drugog postrojenja, dobiveni CO2koji nije vezan u urei smatra se emisijom ako u okviru prihvatljivog sustava za praćenje, izvješćivanje i verifikaciju već nije uračunan kao emisija iz postrojenja u kojem je proizveden.

Relevantni prekursori: amonijak (kao 100-postotni amonijak).

3.10.   Miješana gnojiva

3.10.1.   Posebne odredbe

Ovaj se odjeljak primjenjuje na proizvodnju svih gnojiva koja sadržavaju dušik, uključujući amonijev nitrat, kalcijev amonijev nitrat, amonijev sulfat, amonijev fosfat, otopine uree amonijeva nitrata, kao i dušično-fosforno (NP), dušično-kalijevo (NK) i dušično-fosforno-kalijevo (NPK) gnojivo. Uključene su sve vrste postupaka kao što je miješanje, neutralizacija, granuliranje, prilling, bez obzira na to radi li se samo o fizičkom miješanju ili kemijskoj reakciji.

Količine različitih dušikovih spojeva u konačnom proizvodu bilježe se u skladu s Uredbom (EU) 2019/1009 Europskog parlamenta i Vijeća (2)):

sadržaj dušika kao amonijaka (NH4 +),

sadržaj dušika kao nitrata (NO3 ),

sadržaj dušika kao uree,

sadržaj dušika u drugim (organskim) oblicima.

Izravne i neizravne emisije procesa proizvodnje koji pripadaju toj skupnoj kategoriji robe mogu se utvrditi za cijelo izvještajno razdoblje i pripisati svim miješanim gnojivima na proporcionalnoj osnovi po toni konačnog proizvoda. Ugrađene emisije izračunavaju se zasebno za svaku vrstu gnojiva uzimajući u obzir relevantnu masu korištenih prekursora i primjenjujući prosječne ugrađene emisije za svaki prekursor u izvještajnom razdoblju.

3.10.2.   Način proizvodnje

Praćenje izravnih emisija za miješana gnojiva obuhvaća:

CO2 iz svih goriva izravno ili neizravno povezanih s proizvodnjom gnojiva, kao što su goriva za sušila i ulazne materijale za grijanje, i materijala za čišćenje dimnog plina.

Relevantni prekursori:

amonijak (kao 100-postotni amonijak), ako se upotrebljava u postupku,

dušična kiselina (kao 100-postotna dušična kiselina), ako se upotrebljava u postupku,

urea, ako se upotrebljava u postupku,

miješana gnojiva (posebno soli koje sadržavaju amonijak ili dušik), ako se upotrebljavaju u postupku.

3.11.   Sinterirana rudača

3.11.1.   Posebne odredbe

Ova skupna kategorija robe uključuje sve vrste proizvodnje peleta željezne rudače (za prodaju, ali i za izravnu uporabu u istom postrojenju) i proizvodnju sintera. U mjeri u kojoj su obuhvaćene oznakom KN 2601 12 00, mogu biti obuhvaćene i željezne rudače koje se upotrebljavaju kao prekursori ferokroma (FeCr), feromangana (FeMn) ili feronikla (FeNi).

3.11.2.   Način proizvodnje

Praćenje izravnih emisija za sinteriranu rudaču obuhvaća:

CO2 iz procesnih materijala kao što su vapnenac i drugi karbonati ili karbonatne rudače,

CO2 iz svih goriva, uključujući koks, otpadne plinove kao što je plin iz koksara, plin iz visokih peći ili konvertorski plin, izravno ili neizravno povezanih s procesom proizvodnje, i materijala koji se upotrebljavaju za čišćenje dimnog plina.

Relevantni prekursori: ne postoje.

3.12.   FeMn (feromangan), FeCr (ferokrom) i FeNi (feronikal)

3.12.1.   Posebne odredbe

Taj proces obuhvaća samo proizvodnju legura navedenih u oznakama KN 7202 1, 7202 4 i 7202 6. Ostali materijali od željeza sa znatnim sadržajem legura, kao što je zrcalno željezo, nisu obuhvaćeni. Niklovo sirovo željezo (NPI) uključeno je ako je udio nikla veći od 10 %.

Ako se otpadni plinovi ili drugi dimni plinovi emitiraju bez ublažavanja, CO sadržan u dimnom plinu smatra se molarnim ekvivalentom emisija CO2.

3.12.2.   Način proizvodnje

Praćenje izravnih emisija za FeMn, FeCr i FeNi obuhvaća:

emisije CO2 uzrokovane ulaznim gorivom, bez obzira na to je li namijenjeno za energetsku ili neenergetsku upotrebu,

emisije CO2 iz ulaznih materijala u procesu kao što je vapnenac i čišćenja dimnog plina,

emisije CO2 iz potrošnje elektroda ili pasta za elektrode,

ugljik koji ostaje u proizvodu ili u troski ili otpadu uzima se u obzir primjenom metode bilance mase u skladu s odjeljkom B.3.2. Priloga III.

Relevantni prekursori: sinterirana rudača, ako se upotrebljava u procesu.

3.13.   Sirovo željezo

3.13.1.   Posebne odredbe

Ova skupna kategorija robe uključuje nelegirano sirovo željezo iz visokih peći i sirovo željezo koje sadržava legure (npr. zrcalno željezo), neovisno o fizičkom obliku (npr. ingoti, granule). Niklovo sirovo željezo (NPI) uključeno je ako je udio nikla manji od 10 %. U integriranim čeličanama tekuće sirovo željezo („topli metal”) koje se izravno ulijeva u konvertor kisika je proizvod na temelju kojeg se proces proizvodnje sirovog željeza razlikuje od procesa proizvodnje sirovog čelika. Ako postrojenje ne prodaje ili ne prenosi sirovo željezo u druga postrojenja, nije potrebno odvojeno pratiti emisije iz proizvodnje sirovog željeza. Može se utvrditi uobičajeni proces proizvodnje koji uključuje proizvodnju sirovog čelika, a podložno pravilima odjeljka A.4. Priloga III., i daljnja faza proizvodnje.

3.13.2.   Načini proizvodnje

3.13.2.1.   Proizvodnja u visokim pećima

Praćenje izravnih emisija za taj način proizvodnje obuhvaća:

CO2 iz goriva i redukcijskih sredstava kao što su koks, koksna prašina, ugljen, loživa ulja, plastični otpad, prirodni plin, drvni otpad, ugljen te iz otpadnih plinova kao što je plin iz koksara, plin iz visokih peći ili konvertorski plin,

ako se upotrebljava biomasa, uzimaju se u obzir odredbe odjeljka B.3.3. Priloga III.,

CO2 iz procesnih materijala kao što su vapnenac, magnezit i drugi karbonati, karbonatne rudače, materijale za čišćenje dimnog plina,

ugljik koji ostaje u proizvodu ili u troski ili otpadu uzima se u obzir primjenom metode bilance mase u skladu s odjeljkom B.3.2. Priloga III.

Relevantni prekursori:

sinterirana rudača,

sirovo željezo ili neposredno reducirano željezo (DRI) iz drugih postrojenja ili procesa proizvodnje, ako se upotrebljava u procesu,

FeMn, FeCr, FeNi, ako se upotrebljavaju u procesu,

vodik, ako se upotrebljava u procesu.

3.13.2.2.   Smanjivanje taljenja

Praćenje izravnih emisija za ovaj način proizvodnje obuhvaća:

CO2 iz goriva i redukcijskih sredstava kao što su koks, koksna prašina, ugljen, loživa ulja, plastični otpad, prirodni plin, drvni otpad, ugljen, otpadni plinovi iz procesa ili konvertorski plin itd.,

ako se upotrebljava biomasa, uzimaju se u obzir odredbe odjeljka B.3.3. Priloga III.,

CO2 iz procesnih materijala kao što su vapnenac, magnezit i drugi karbonati, karbonatne rudače, materijale za čišćenje dimnog plina,

ugljik koji ostaje u proizvodu ili u troski ili otpadu uzima se u obzir primjenom metode bilance mase u skladu s odjeljkom B.3.2. Priloga III.

Relevantni prekursori:

sinterirana rudača,

sirovo željezo ili DRI iz drugih postrojenja ili procesa proizvodnje, ako se upotrebljava u procesu,

FeMn, FeCr, FeNi, ako se upotrebljavaju u procesu,

vodik, ako se upotrebljava u procesu.

3.14.   DRI (neposredno reducirano željezo)

3.14.1.   Posebne odredbe

Definiran je samo jedan način proizvodnje, ali u različitim tehnologijama mogu se upotrebljavati rudače različite kvalitete, što može zahtijevati peletizaciju ili sinteriranje, te različita redukcijska sredstva (prirodni plin, različita fosilna goriva ili biomasa, vodik). Stoga sinterirana rudača ili vodik mogu biti relevantni prekursori. Kao proizvodi mogu biti relevantni željezne spužve, željezo briketirano u vrućem stanju (HBI) ili drugi oblici neposredno reduciranog željeza, uključujući DRI koji se odmah stavlja u elektrolučne peći ili druge procese na kraju proizvodnog lanca.

Ako postrojenje ne prodaje ili ne prenosi DRI u druga postrojenja, nije potrebno odvojeno pratiti emisije iz proizvodnje DRI-ja. Može se upotrebljavati uobičajeni proces proizvodnje koji uključuje proizvodnju čelika, a podložno pravilima odjeljka A.4. Priloga III., i daljnja faza proizvodnje.

3.14.2.   Način proizvodnje

Praćenje izravnih emisija za ovaj način proizvodnje obuhvaća:

CO2 iz goriva i redukcijskih sredstava kao što su prirodni plin, loživa ulja, otpadni plinovi iz procesa ili konvertorski plin itd.,

ako se upotrebljava bioplin ili drugi oblik biomase, uzimaju se u obzir odredbe odjeljka B.3.3. Priloga III.,

CO2 iz procesnih materijala kao što su vapnenac, magnezit i drugi karbonati, karbonatne rudače, materijali za čišćenje dimnog plina,

ugljik koji ostaje u proizvodu ili u troski ili otpadu uzima se u obzir primjenom metode bilance mase u skladu s odjeljkom B.3.2. Priloga III.

Relevantni prekursori:

sinterirana rudača, ako se upotrebljava u procesu,

vodik, ako se upotrebljava u procesu,

sirovo željezo ili DRI iz drugih postrojenja ili procesa proizvodnje, ako se upotrebljava u procesu,

FeMn, FeCr, FeNi, ako se upotrebljavaju u procesu.

3.15.   Sirovi čelik

3.15.1.   Posebne odredbe

Granice sustava obuhvaćaju sve potrebne aktivnosti i jedinice za dobivanje sirovog čelika:

ako proces počinje vrućim metalom (tekuće sirovo željezo), granice sustava uključuju osnovni konvertor kisika, vakuumsko otplinjavanje, sekundarnu metalurgiju, dekarburizaciju argonom i kisikom/dekarburizaciju vakuumskim kisikom, kontinuirano lijevanje ili lijevanje ingota, prema potrebi toplo valjanje ili kovanje, te sve potrebne pomoćne aktivnosti kao što su prijenosi, ponovno zagrijavanje i čišćenje dimnog plina;

ako se u postupku koristi elektrolučna peć, granice sustava uključuju sve relevantne aktivnosti i jedinice kao što su sama elektrolučna peć, sekundarna metalurgija, vakuumsko otplinjavanje, dekarburizacija argonom i kisikom/dekarburizacija vakuumskim kisikom, kontinuirano lijevanje ili lijevanje ingota, prema potrebi toplo valjanje ili kovanje, te sve potrebne pomoćne aktivnosti kao što su prijenosi, zagrijavanje sirovina i opreme, ponovno zagrijavanje i čišćenje dimnog plina;

u ovu skupnu kategoriju robe uključeni su samo primarno toplo valjanje i grubo oblikovanje kovanjem kojima se dobivaju poluproizvodi iz oznaka KN 7207, 7218 i 7224. Svi ostali procesi valjanja i kovanja uključeni su u skupnu kategoriju robe pod nazivom „proizvodi od željeza ili čelika”.

3.15.2.   Načini proizvodnje

3.15.2.1.   Osnovna proizvodnja čelika oksidacijom

Praćenje izravnih emisija za taj način proizvodnje obuhvaća:

CO2 iz goriva kao što su ugljen, prirodni plin, loživa ulja, otpadni plinovi kao što je plin iz visokih peći, plin iz koksara ili konvertorski plin itd.,

CO2 iz procesnih materijala kao što su vapnenac, magnezit i drugi karbonati, karbonatne rudače, materijale za čišćenje dimnog plina,

ugljik koji u proces ulazi u ostacima, slitinama, grafitu itd. i ugljik koji ostaje u proizvodu ili troski ili otpadu uzima se u obzir primjenom metode bilance mase u skladu s odjeljkom B.3.2. Priloga III.

Relevantni prekursori:

sirovo željezo i DRI, ako se upotrebljavaju u procesu,

FeMn, FeCr, FeNi, ako se upotrebljavaju u procesu,

sirovi čelik iz drugih postrojenja ili procesa proizvodnje, ako se upotrebljava u procesu.

3.15.2.2.   Elektrolučna peć

Praćenje izravnih emisija za taj način proizvodnje obuhvaća:

CO2 iz goriva kao što su ugljen, prirodni plin, loživa ulja te iz otpadnih plinova kao što je plin iz visokih peći, plin iz koksara ili konvertorski plin,

CO2 iz potrošnje elektroda i pasta za elektrode,

CO2 iz procesnih materijala kao što su vapnenac, magnezit i drugi karbonati, karbonatne rudače, materijale za čišćenje dimnog plina,

ugljik koji ulazi u proces, npr. u obliku ostataka, slitina i grafita, i ugljik koji ostaje u proizvodu ili troski ili otpadu uzima se u obzir primjenom metode bilance mase u skladu s odjeljkom B.3.2. Priloga III.

Relevantni prekursori:

sirovo željezo i DRI, ako se upotrebljavaju u procesu,

FeMn, FeCr, FeNi, ako se upotrebljavaju u procesu,

sirovi čelik iz drugih postrojenja ili procesa proizvodnje, ako se upotrebljava u procesu.

3.16.   Proizvodi od željeza ili čelika

3.16.1.   Posebne odredbe

Podložno pravilima iz odjeljka A.4. Priloga III. i odjeljaka od 3.11. do 3.15. ovog Priloga, proces proizvodnje proizvoda od željeza ili čelika može se primjenjivati u sljedećim slučajevima:

sve faze integrirane čeličane u proizvodnji sirovog željeza ili DRI-ja, sirovog čelika, poluproizvoda i gotovih proizvoda od čelika pod oznakama KN navedenima u odjeljku 2. ovog Priloga granice sustava obuhvaćaju kao jedan proces,

granice sustava obuhvaćaju proizvodnju sirovog čelika, poluproizvoda i gotovih proizvoda od čelika pod oznakama KN navedenima u odjeljku 2. ovog Priloga,

granice sustava obuhvaćaju proizvodnju gotovih proizvoda od čelika pod oznakama KN navedenima u odjeljku 2. ovog Priloga, počevši od sirovog čelika, poluproizvoda ili drugih gotovih proizvoda od čelika pod oznakama KN navedenima u odjeljku 2. koji su primljeni iz drugih postrojenja ili proizvedeni u istom postrojenju, ali zasebnim procesom proizvodnje.

Izbjegavaju se dvostruko brojanje ili nedostaci u praćenju procesa proizvodnje u postrojenju. Proces proizvodnje „proizvoda od željeza ili čelika” obuhvaća sljedeće faze proizvodnje:

sve faze proizvodnje robe obuhvaćene oznakama KN iz odjeljka 2. ovog Priloga za skupnu kategoriju robe „proizvodi od željeza ili čelika” koje već nisu obuhvaćene zasebnim procesima proizvodnje sirovog željeza, DRI-ja ili sirovog čelika kako se zahtijeva odjeljcima od 3.11. do 3.15. ovog Priloga i kako se primjenjuju u postrojenju,

sve faze proizvodnje koje se primjenjuju u postrojenju, počevši od sirovog čelika, uključujući, ali ne ograničavajući se na: ponovno zagrijavanje, ponovno taljenje, lijevanje, toplo valjanje, hladno valjanje, kovanje, luženje, kaljenje, prevlačenje, oblaganje, galvaniziranje, izvlačenje žice, rezanje, zavarivanje, završnu obradu.

Za proizvode koji sadržavaju više od 5 % mase drugih materijala, npr. izolacijski materijali iz oznake KN 7309 00 30, kao masa proizvedene robe navodi se samo masa željeza ili čelika.

3.16.2.   Način proizvodnje

Praćenje izravnih emisija za proizvode od željeza ili čelika obuhvaća:

sve emisije CO2 iz izgaranja goriva i procesne emisije iz obrade dimnog plina koje su povezane s fazama proizvodnje u postrojenju, uključujući, ali ne ograničavajući se na: ponovno zagrijavanje, ponovno taljenje, lijevanje, toplo valjanje, hladno valjanje, kovanje, luženje, kaljenje, prevlačenje, oblaganje, galvaniziranje, izvlačenje žice, rezanje, zavarivanje i završnu obradu proizvoda od željeza ili čelika.

Relevantni prekursori:

sirovi čelik, ako se upotrebljava u procesu,

sirovo željezo i DRI, ako se upotrebljavaju u procesu,

FeMn, FeCr, FeNi, ako se upotrebljavaju u procesu,

proizvodi od željeza ili čelika, ako se upotrebljavaju u procesu.

3.17.   Aluminij u sirovim oblicima

3.17.1.   Posebne odredbe

Ova skupna kategorija robe obuhvaća nelegirani i legirani aluminij u fizičkom obliku tipičnom za neobrađene kovine kao što su ingoti, ploče, poluge ili granule. U integriranim tvornicama aluminija obuhvaćen je i tekući aluminij koji se izravno naplaćuje za proizvodnju proizvoda od aluminija. Ako postrojenje ne prodaje ili ne prenosi aluminij u sirovim oblicima u druga postrojenja, nije potrebno odvojeno pratiti emisije iz proizvodnje aluminija u sirovim oblicima. Može se utvrditi uobičajeni proces proizvodnje koji uključuje proizvodnju aluminija u sirovim oblicima, a podložno pravilima odjeljka A.4. Priloga III., i daljnji procesi proizvodnje proizvoda od aluminija.

3.17.2.   Načini proizvodnje

3.17.2.1.   Primarno (elektrolitičko) taljenje

Praćenje izravnih emisija za taj način proizvodnje obuhvaća:

emisije CO2 iz potrošnje elektroda ili pasta za elektrode,

emisije CO2 iz svih upotrijebljenih goriva (npr. za sušenje i predgrijavanje sirovina, zagrijavanje ćelija za elektrolizu, zagrijavanje potrebno za lijevanje),

emisije CO2 iz obrade dimnog plina, iz kalcinirane sode ili vapnenca, ako je relevantno.

emisije perfluorougljika uzrokovane anodnim efektima koji se prate u skladu s odjeljkom B.7. Priloga III.

Relevantni prekursori: ne postoje.

3.17.2.2.   Sekundarno taljenje (recikliranje)

Aluminijski otpad glavni je ulazni materijal za sekundarno taljenje (recikliranje) aluminija. Međutim, ako se dodaje aluminij u sirovim oblicima iz drugih izvora, on se smatra prekursorom. Nadalje, ako proizvod tog procesa sadržava više od 5 % slitinskih elemenata, ugrađene emisije tog proizvoda računaju se kao da je masa slitinskih elemenata jednaka masi aluminija u sirovim oblicima iz primarnog taljenja.

Praćenje izravnih emisija za taj način proizvodnje obuhvaća:

emisije CO2 iz goriva koja se upotrebljavaju za sušenje i predgrijavanje sirovina, u pećima za taljenje, u predobradi otpada kao što je skidanje obloga i oduljivanje, emisije iz izgaranja povezanih ostataka te goriva potrebnih za lijevanje ingota, poluga ili ploča,

emisije CO2 iz goriva koja se upotrebljavaju u povezanim djelatnostima kao što su obrada površinskog sloja i oporaba troske,

emisije CO2 iz obrade dimnog plina, iz kalcinirane sode ili vapnenca, ako je relevantno.

Relevantni prekursori:

aluminij u sirovim oblicima iz drugih izvora, ako se upotrebljava u procesu.

3.18.   Proizvodi od aluminija

3.18.1.   Posebne odredbe

Podložno pravilima iz odjeljka A.4. Priloga III. i odjeljka 3.17. ovog Priloga, proces proizvodnje proizvoda od aluminija može se primjenjivati u sljedećim slučajevima:

sve faze u integriranoj tvornici aluminija od proizvodnje aluminija u sirovim oblicima do poluproizvoda i proizvoda od aluminija pod oznakama KN navedenima u odjeljku 2. ovog Priloga granice sustava obuhvaćaju kao jedan proces,

granice sustava obuhvaćaju proizvodnju proizvoda od aluminija pod oznakama KN navedenima u odjeljku 2. ovog Priloga, počevši od poluproizvoda ili drugih proizvoda od aluminija pod oznakama KN navedenima u odjeljku 2. koji su primljeni iz drugih postrojenja ili proizvedeni u istom postrojenju, ali zasebnim procesom proizvodnje.

Izbjegavaju se dvostruko brojanje ili nedostaci u praćenju procesa proizvodnje u postrojenju. Proces proizvodnje „proizvoda od aluminija” obuhvaća sljedeće faze proizvodnje:

sve faze proizvodnje robe obuhvaćene oznakama KN iz odjeljka 2. ovog Priloga za skupnu kategoriju robe „proizvodi od aluminija” koje već nisu obuhvaćene zasebnim procesima proizvodnje aluminija u sirovim oblicima kako se zahtijeva odjeljkom 3.17. ovog Priloga i kako se primjenjuju u postrojenju,

sve faze proizvodnje koje se primjenjuju u postrojenju, počevši od aluminija u sirovim oblicima, uključujući, ali ne ograničavajući se na: ponovno zagrijavanje, ponovno taljenje, lijevanje, valjanje, ekstrudiranje, kovanje, oblaganje, galvaniziranje, izvlačenje žice, rezanje, zavarivanje, završnu obradu.

Ako proizvod sadržava više od 5 % mase slitinskih elemenata, ugrađene emisije tog proizvoda računaju se kao da je masa slitinskih elemenata jednaka masi aluminija u sirovim oblicima iz primarnog taljenja.

Za proizvode koji sadržavaju više od 5 % mase drugih materijala, npr. izolacijski materijali iz oznake KN 7611 00 00 kao masa proizvedene robe navodi se samo masa aluminija.

3.18.2.   Način proizvodnje

Praćenje izravnih emisija za proizvode od aluminija obuhvaća:

sve emisije CO2 iz potrošnje goriva u procesima izrade proizvoda od aluminija te iz čišćenja dimnog plina.

Relevantni prekursori:

aluminij u sirovim oblicima, ako se upotrebljava u procesu proizvodnje (pri čemu se primarni i sekundarni aluminij razmatraju zasebno, ako su podaci poznati),

proizvodi od aluminija, ako se upotrebljavaju u procesu proizvodnje.

3.19.   Električna energija

3.19.1.   Posebne odredbe

Za električnu energiju praćenje i izvješćivanje provode se samo za izravne emisije. Emisijski faktor električne energije utvrđuje se u skladu s odjeljkom D.2. Priloga III.

3.19.2.   Načini proizvodnje

Praćenje izravnih emisija za električnu energiju obuhvaća:

sve emisije zbog izgaranja i procesne emisije iz obrade dimnog plina.

Relevantni prekursori: ne postoje.


(1)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2023/1184 od 10. veljače 2023. o dopuni Direktive (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem metodologije Unije za detaljna pravila za proizvodnju obnovljivih tekućih i plinovitih goriva nebiološkog podrijetla namijenjenih uporabi u prometu (SL L 157, 20.6.2023., str. 11.).

(2)  Uredba (EU) 2019/1009 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o utvrđivanju pravila o stavljanju gnojidbenih proizvoda EU-a na raspolaganje na tržištu te o izmjenama uredaba (EZ) br. 1069/2009 i (EZ) br. 1107/2009 i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2003/2003 (SL L 170, 25.6.2019., str. 1.).


PRILOG III.

Pravila za utvrđivanje podataka, među ostalim o emisijama na razini postrojenja, pripisanim emisijama procesima proizvodnje i ugrađenim emisijama robe

A.   NAČELA

A.1.   Opći pristup

1.

Za potrebe utvrđivanja ugrađenih emisija robe navedene u Prilogu I. Uredbi (EU) 2023/956 obavljaju se sljedeće aktivnosti:

(a)

procesi proizvodnje koji se odnose na robu proizvedenu u postrojenju utvrđuju se s pomoću skupnih kategorija robe kako su definirane u odjeljku 2. Priloga II. te relevantnih načina proizvodnje navedenih u odjeljku 3. Priloga II., uzimajući u obzir pravila za određivanje granica sustava procesa proizvodnje u skladu s odjeljkom A.4. ovog Priloga;

(b)

na razini postrojenja koje proizvodi robu izravne emisije stakleničkih plinova navedenih u Prilogu II. za tu robu prate se u skladu s metodama iz odjeljka B ovog Priloga;

(c)

ako je mjerljiva toplina uvezena u postrojenje, proizvedena ili potrošena u njemu ili izvezena iz njega, neto protok topline i emisije povezane s njezinom proizvodnjom prate se u skladu s metodama iz odjeljka C ovog Priloga;

(d)

za potrebe praćenja neizravnih emisija ugrađenih u proizvedenu robu potrošnja električne energije u relevantnim procesima proizvodnje prati se u skladu s metodama iz odjeljka D.1. ovog Priloga. Ako se električna energija proizvodi u postrojenju ili je proizvodi izvor koji ima izravnu tehničku vezu s postrojenjem, emisije povezane s tom proizvodnjom prate se kako bi se utvrdio emisijski faktor te električne energije. Ako se postrojenje električnom energijom napaja iz mreže, emisijski faktor te električne energije utvrđuje se u skladu s odjeljkom D.2.3. ovog Priloga. Prati se i sva električna energija prenesena između procesa proizvodnje ili izvezena iz postrojenja;

(e)

izravne emisije u postrojenjima koje su posljedica proizvodnje i potrošnje topline i električne energije te svi relevantni tokovi otpadnih plinova pripisuju se procesima proizvodnje povezanima s proizvedenom robom primjenom pravila iz odjeljka F ovog Priloga. Te pripisane emisije upotrebljavaju se za izračun specifičnih izravnih i neizravnih ugrađenih emisija proizvedene robe u skladu s odjeljkom F ovog Priloga;

(f)

ako su u odjeljku 3. Priloga II. definirani relevantni prekursori za robu proizvedenu u postrojenjima, zbog čega ta roba postaje „složena roba”, ugrađene emisije relevantnog prekursora utvrđuju se u skladu s odjeljkom E ovog Priloga te se pridodaju ugrađenim emisijama proizvedene složene robe primjenom pravila iz odjeljka G ovog Priloga. Ako su sami prekursori složena roba, taj se postupak ponavlja sve dok se ne iscrpe svi prekursori.

2.

Ako operator primjenom metoda iz odjeljka A.3. ovog Priloga ne može na odgovarajući način utvrditi stvarne podatke za jedan ili više skupova podataka i ako nisu dostupne druge metode za uklanjanje nedostataka u podacima, zadane vrijednosti koje je Komisija stavila na raspolaganje i objavila za prijelazno razdoblje mogu se upotrebljavati pod uvjetima iz članka 4. stavka 3. ove Uredbe. U tom se slučaju dodaje kratko objašnjenje zašto nisu upotrijebljeni stvarni podaci.

3.

Praćenje se odvija u izvještajnom razdoblju kojim se osigurava da se u najvećoj mogućoj mjeri izbjegnu nereprezentativni podaci zbog kratkoročnih fluktuacija u procesima proizvodnje i praznine u podacima. Zadano je izvještajno razdoblje kalendarska godina. Međutim, operator kao alternativu može odabrati:

(a)

ako postrojenje ima obvezu usklađenosti u okviru prihvatljivog sustava praćenja, izvješćivanja i verifikacije, izvještajno razdoblje tog sustava ako obuhvaća najmanje tri mjeseca;

(b)

svoju fiskalnu godinu, ako takvo razdoblje omogućuje veću kvalitetu podataka od kalendarske godine.

Ugrađene emisije robe izračunavaju se kao prosjek odabranog izvještajnog razdoblja.

4.

Za emisije izvan granica postrojenja koje su relevantne za izračun ugrađenih emisija upotrebljavaju se podaci iz zadnjeg dostupnog izvještajnog razdoblja, kako ih je prijavio dobavljač ulaznih materijala (npr. električne energije, topline, prekursora). Emisije izvan granica postrojenja uključuju:

(a)

neizravne emisije ako se električna energija dobiva iz mreže;

(b)

emisije iz električne energije i topline uvezenih iz drugih postrojenja;

(c)

ugrađene izravne i neizravne emisije prekursora iz drugih postrojenja.

5.

Podaci o emisijama tijekom cijelog izvještajnog razdoblja izražavaju se u tonama CO2e zaokruženima na pune tone.

Svi parametri koji se koriste za izračun emisija zaokružuju se tako da uključuju sve znamenke važne za potrebe izračuna emisija i izvješćivanja o njima.

Specifične izravne i neizravne ugrađene emisije izražavaju se u tonama CO2e po toni robe zaokruženima tako da uključuju sve važne znamenke, na najviše pet decimalnih mjesta.

A.2.   Načela praćenja

Za praćenje stvarnih podataka na razini postrojenja i za skupove podataka potrebne za pripisivanje emisija robi primjenjuju se sljedeća načela:

1.

Potpunost: metodologija praćenja obuhvaća sve parametre potrebne za utvrđivanje ugrađenih emisija sve robe navedene u Prilogu I. Uredbi (EU) 2023/956 u skladu s metodama i formulama iz ovog Priloga.

(a)

Izravne emisije na razini postrojenja uključuju izgaranje i emisije iz proizvodnih procesa.

(b)

Izravne ugrađene emisije uključuju pripisane emisije relevantnog procesa proizvodnje u skladu s odjeljkom F ovog Priloga na temelju izravnih emisija u postrojenju, emisija povezanih s relevantnim protocima topline i tokovima materijala između granica procesnog sustava, uključujući otpadne plinove, ako je relevantno. Izravne ugrađene emisije uključuju i izravne ugrađene emisije relevantnih prekursora.

(c)

Neizravne emisije na razini postrojenja obuhvaćaju emisije povezane s potrošnjom električne energije u postrojenju.

(d)

Neizravne ugrađene emisije uključuju neizravne emisije robe proizvedene u postrojenju i neizravne ugrađene emisije relevantnih prekursora.

(e)

Za svaki parametar odabire se odgovarajuća metoda u skladu s odjeljkom A.3. ovog Priloga kako bi se izbjegli dvostruko brojanje i nedostatak podataka.

2.

Dosljednost i usporedivost: praćenje i izvješćivanje moraju biti dosljedni i usporedivi kroz vrijeme. U tu se svrhu odabrane metode utvrđuju u pisanoj dokumentaciji o metodologiji praćenja kako bi se dosljedno upotrebljavale. Metodologija se mijenja samo ako je to objektivno opravdano. Relevantni su razlozi:

(a)

promjene konfiguracije postrojenja, korištene tehnologije, ulaznih materijala i goriva ili proizvedene robe;

(b)

potreba za uvođenjem novih izvora podataka ili metoda praćenja jer su se promijenili trgovinski partneri odgovorni za podatke koji se koriste u metodologiji praćenja;

(c)

može se poboljšati točnost podataka, pojednostavniti protok podataka ili poboljšati sustav kontrole.

3.

Transparentnost: podaci o praćenju, uključujući pretpostavke, referentne vrijednosti, podatke o djelatnostima, emisijske faktore, faktore izračuna, podatke o ugrađenim emisijama kupljenih prekursora, mjerljivu toplinu i električnu energiju, zadane vrijednosti ugrađenih emisija, informacije o cijeni ugljika koju treba platiti i sve druge podatke relevantne za potrebe ovog Priloga, dobavljaju se, evidentiraju, sakupljaju, analiziraju i dokumentiraju na transparentan način koji neovisnim trećim stranama, kao što su akreditirani verifikatori, omogućuje da ponove postupak utvrđivanja emisija. Dokumentacija uključuje evidenciju svih promjena metodologije.

Potpuna i transparentna evidencija svih podataka relevantnih za utvrđivanje ugrađenih emisija proizvedene robe, uključujući potrebne popratne dokumente, čuva se u postrojenju najmanje četiri godine nakon izvještajnog razdoblja. Deklarant koji izvješćuje smije dobiti uvid u tu evidenciju.

4.

Točnost: odabranom metodologijom praćenja osigurava se da pri utvrđivanju emisija ne dolazi do sustavnih ni svjesnih pogrešaka. Svaki izvor netočnosti mora se utvrditi i što više smanjiti. Potrebno je postupati s dužnom pažnjom kako bi se postigla što veća moguća točnost izračuna i mjerenja emisija.

Ako podaci nedostaju ili se očekuje da će neizbježno nedostajati, kao zamjenski podaci upotrebljavaju se konzervativne procjene. Podaci o emisijama na konzervativnim se procjenama temelje i u sljedećim slučajevima:

(a)

ugljikov monoksid (CO) potrebno je izračunati kao molarno istovrijednu količinu CO2;

(b)

sve emisije biomase u bilancama mase i za preneseni CO2, ako nije moguće utvrditi sadržaj biomase u materijalima ili gorivima, smatraju se emisijama iz fosilnog ugljika.

5.

Cjelovitost metodologije: odabrana metodologija praćenja mora pružati razumno jamstvo cjelovitosti podataka o emisijama o kojima se izvješćuje. Emisije se utvrđuju primjenom odgovarajućih metodologija praćenja utvrđenih u ovom Prilogu. U prijavljenim podacima o emisijama ne smije biti materijalnih pogrešaka, informacije u njima moraju biti odabrane i prikazane nepristrano, a izračun ugrađenih emisija robe proizvedene u postrojenju mora biti vjerodostojan i uravnotežen.

6.

Za povećanje kvalitete podataka o kojima se izvješćuje mogu se primijeniti neobvezne mjere, posebno aktivnosti protoka podataka i kontrole u skladu s odjeljkom H ovog Priloga.

7.

Troškovna učinkovitost: kod odabira metodologije praćenja treba postići ravnotežu između poboljšanja koja proizlaze iz veće točnosti i dodatnih troškova. Pri praćenju emisija i izvješćivanju o njima nastoji se postići najveća moguća točnost, osim ako je to tehnički neizvedivo ili dovodi do neopravdano visokih troškova.

8.

Kontinuirano poboljšavanje: potrebno je redovito provjeravati mogu li se metodologije praćenja poboljšati. Ako se podaci o emisijama verificiraju, sve preporuke za poboljšanja uključene u izvješća o verifikaciji uzimaju se u obzir za provedbu u razumnom roku, osim ako bi poboljšanje uzrokovalo neopravdano visoke troškove ili ne bi bilo tehnički izvedivo.

A.3.   Metode koje predstavljaju najbolji raspoloživi izvor podataka

1.

Za utvrđivanje ugrađenih emisija robe i temeljne skupove podataka, kao što su emisije povezane s pojedinačnim tokovima izvora ili izvorima emisija ili količine mjerljive topline, glavno je načelo uvijek odabrati najbolji raspoloživi izvor podataka. U tu svrhu primjenjuju se sljedeća vodeća načela:

(a)

prednost se daje metodama praćenja opisanima u ovom Prilogu. Ako za određeni skup podataka ne postoji metoda praćenja opisana u ovom Prilogu ili bi njezina primjena dovela do neopravdano visokih troškova ili je tehnički neizvediva, metode praćenja iz drugog prihvatljivog sustava za praćenje, izvješćivanje i verifikaciju mogu se primjenjivati pod uvjetima iz članka 4. stavka 2. ove Uredbe ako obuhvaćaju traženi skup podataka. Ako ni takve metode nisu dostupne, nisu tehnički izvedive ili bi dovele do neopravdano visokih troškova, mogu se primjenjivati neizravne metode utvrđivanja skupa podataka u skladu s točkom 2. Ako ni takve metode nisu dostupne, nisu tehnički izvedive ili bi dovele do neopravdano visokih troškova, zadane vrijednosti koje je Komisija stavila na raspolaganje i objavila za prijelazno razdoblje mogu se upotrebljavati pod uvjetima iz članka 4. stavka 3. ove Uredbe;

(b)

metoda izravnog ili neizravnog utvrđivanja smatra se prikladnom ako se sva mjerenja, analize, uzorkovanja, umjeravanja i validacije za određivanje specifičnih skupova podataka provode primjenom metoda definiranih u relevantnim normama EN ili ISO. Ako takve norme nisu dostupne, mogu se koristiti nacionalne norme. Ako ne postoje primjenjive objavljene norme, koriste se odgovarajući nacrti normi, smjernice za najbolju industrijsku praksu ili druge znanstveno dokazane metodologije kojima se ograničavaju odstupanja pri uzorkovanju i mjerenju;

(c)

u okviru jedne metode iz točke (a) prednost se daje mjernim instrumentima ili laboratorijskog analizi pod nadzorom operatora, a ne onima pod nadzorom drugog pravnog subjekta kao što su dobavljač goriva ili materijala ili trgovinski partneri za proizvedenu robu;

(d)

odabiru se oni mjerni instrumenti koji pokazuju najnižu nesigurnost u uporabi bez neopravdano visokih troškova. Prednost se daje instrumentima pod zakonskim mjeriteljskim nadzorom, osim ako su dostupni drugi instrumenti sa znatno manjom nesigurnošću u uporabi. Instrumenti se koriste samo u uvjetima koji su u skladu sa specifikacijama njihove uporabe;

(e)

ako se upotrebljavaju laboratorijske analize ili ako laboratoriji obrađuju uzorke, umjeravaju, validiraju metode ili obavljaju aktivnosti povezane s kontinuiranim mjerenjima emisija, primjenjuju se zahtjevi iz odjeljka B.5.4.3. ovog Priloga.

2.

Neizravne metode utvrđivanja: ako za traženi skup podataka nije dostupna metoda izravnog utvrđivanja, posebno u slučajevima u kojima treba odrediti neto mjerljivu toplinu koja odlazi u različite procese proizvodnje, može se primijeniti neizravna metoda utvrđivanja, kao što je:

(a)

izračun koji se temelji na poznatom kemijskom ili fizikalnom procesu, primjenom odgovarajućih prihvaćenih vrijednosti iz literature za kemijska i fizikalna svojstva predmetnih tvari, odgovarajućih stehiometrijskih faktora i termodinamičkih svojstava kao što su reakcijske entalpije, prema potrebi;

(b)

izračun koji se temelji na podacima o konstrukciji postrojenja kao što su energetske učinkovitosti tehničkih jedinica ili izračunana potrošnja energije po jedinici proizvoda;

(c)

korelacije koje se temelje na empirijskim ispitivanjima za utvrđivanje vrijednosti procjene za traženi skup podataka iz neumjerene opreme ili podataka dokumentiranih u protokolima za proizvodnju. U tu svrhu osigurava se da se tom korelacijom ispunjavaju zahtjevi dobre inženjerske prakse te da se ona primjenjuje samo za utvrđivanje vrijednosti koje su unutar raspona za koji je utvrđena. Valjanost takvih korelacija ocjenjuje se najmanje jednom godišnje.

3.

Kako bi se utvrdili najbolji raspoloživi izvori podataka, odabire se izvor podataka koji je najviši u poretku prikazanom u točki 1. i koji je već dostupan u postrojenju. Međutim, ako je tehnički izvedivo primijeniti izvor podataka koji je viši u poretku bez neopravdano visokih troškova, takav bolji izvor podataka primjenjuje se bez nepotrebne odgode. Ako su za isti skup podataka dostupni različiti izvori podataka koji su jednako rangirani u skladu s točkom 1., odabire se izvor podataka kojim se osigurava najjasniji protok podataka s najnižim inherentnim i kontrolnim rizikom od pogreške.

4.

Izvori podataka odabrani u skladu s točkom 3. koriste se za utvrđivanje ugrađenih emisija i izvješćivanje o njima.

5.

U mjeri u kojoj je to izvedivo bez neopravdano visokih troškova, za potrebe sustava kontrole u skladu s odjeljkom H ovog Priloga utvrđuju se dodatni izvori podataka ili metode za utvrđivanje skupova podataka kako bi se omogućila potvrda izvora podataka iz točke 3. Odabrani izvori podataka, ako postoje, utvrđuju se u dokumentaciji o metodologiji praćenja.

6.

Preporučena poboljšanja: redovito, ali najmanje jednom godišnje, provjerava se postoje li novi izvori podataka kako bi se poboljšale metode praćenja. Ako se smatraju točnijima u skladu s rangiranjem iz točke 1., takvi novi izvori podataka utvrđuju se u dokumentaciji o metodologiji praćenja i primjenjuju se od najranijeg mogućeg datuma.

7.

Tehnička izvedivost: ako se tvrdi da primjena određene metodologije utvrđivanja nije tehnički izvediva, ta se tvrdnja obrazlaže u dokumentaciji o metodologiji praćenja. Tvrdnja se ponovno procjenjuje tijekom redovitih provjera u skladu s točkom 6. To se obrazloženje temelji na tome ima li postrojenje tehničke kapacitete koji su dovoljni za potrebe predloženog izvora podataka ili metode praćenja koja se može primijeniti u traženom roku za potrebe ovog Priloga. Ti tehnički kapaciteti uključuju dostupnost potrebnih metoda i tehnologije.

8.

Neopravdano visoki troškovi: ako se tvrdi da primjena određene metodologije utvrđivanja skupa podataka uzrokuje neopravdano visoke troškove, ta se tvrdnja obrazlaže u dokumentaciji o metodologiji praćenja. Tvrdnja se ponovno procjenjuje tijekom redovitih provjera u skladu s točkom 6. Neopravdana visina troškova utvrđuje se na sljedeći način.

Troškovi za utvrđivanje određenog skupa podataka smatraju se neopravdano visokima ako operatorova procjena troškova premašuje koristi određene metode utvrđivanja. Korist se u tu svrhu izračunava množenjem faktora poboljšanja s referentnom cijenom od 20 EUR po toni CO2e, a troškovi uključuju odgovarajuće razdoblje amortizacije koje se temelji na ekonomskom životnom vijeku opreme, ako je primjenjivo.

Faktor poboljšanja jednak je:

(a)

smanjenju procijenjene nesigurnosti u mjerenju, izraženo u postocima, pomnoženo s procijenjenim povezanim emisijama u izvještajnom razdoblju. Povezane emisije znači:

(1)

izravne emisije uzrokovane predmetnim tokom izvora ili izvorom emisija;

(2)

emisije pripisane količini mjerljive topline;

(3)

neizravne emisije povezane s predmetnom količinom električne energije;

(4)

ugrađene emisije iz proizvedenog materijala ili potrošenog prekursora;

(b)

1 % povezanih emisija, ako se ne radi o smanjenju mjerne nesigurnosti.

Za mjere povezane s poboljšanjem metodologije praćenja postrojenja ne smatra se da dovode do neopravdano visokih troškova ako oni ne prelaze ukupni iznos od 2 000 EUR godišnje.

A.4.   Podjela postrojenja na procese proizvodnje

Postrojenja se dijele na procese proizvodnje s granicama sustava kojima se jamči da se relevantni ulazni i izlazni materijali te emisije mogu pratiti u skladu s odjeljcima od B do E ovog Priloga te da se izravne i neizravne emisije mogu pripisati skupnim kategorijama robe utvrđenima u odjeljku 2. Priloga II. primjenom pravila iz odjeljka F ovog Priloga.

Postrojenja se na procese proizvodnje dijele na sljedeći način:

(a)

za svaku skupnu kategoriju robe definiranu u odjeljku 2. Priloga II. koja je relevantna za postrojenje definira se jedan proces proizvodnje;

(b)

odstupajući od točke (a), zasebni procesi proizvodnje mogu se definirati za svaki način proizvodnje ako se u istom postrojenju različiti načini proizvodnje u skladu s odjeljkom 3. Priloga II. primjenjuju za istu skupnu kategoriju robe ili ako operator dobrovoljno odluči zasebno pratiti različitu robu ili skupine robe. Može se upotrebljavati i raščlanjenija definicija procesa proizvodnje ako je u skladu s prihvatljivim sustavom praćenja, izvješćivanja i verifikacije koji se primjenjuje u postrojenju;

(c)

odstupajući od točke (a), ako se barem dio prekursora relevantnih za složenu robu proizvodi u istom postrojenju kao i složena roba i ako se odgovarajući prekursori ne prenose iz postrojenja radi prodaje ili korištenja u drugim postrojenjima, proizvodnja prekursora i složene robe može biti obuhvaćena zajedničkim procesom proizvodnje. U tom se slučaju izostavlja zaseban izračun ugrađenih emisija prekursora;

(d)

mogu se primijeniti sljedeća sektorska odstupanja od točke (a):

1.

ako se dvije ili više vrsta robe iz skupnih kategorija robe sinterirana rudača, sirovo željezo, FeMn, FeCr, FeNi, DRI, sirovi čelik ili proizvodi od željeza ili čelika proizvode u istom postrojenju, ugrađene emisije mogu se pratiti i o njima se može izvješćivati utvrđivanjem jednog zajedničkog procesa proizvodnje za svu tu robu;

2.

ako se dvije ili više vrsta robe iz skupnih kategorija aluminij u sirovim oblicima ili proizvodi od aluminija proizvode u istom postrojenju, ugrađene emisije mogu se pratiti i o njima se može izvješćivati utvrđivanjem jednog zajedničkog procesa proizvodnje za svu tu robu;

3.

za proizvodnju miješanih gnojiva praćenje i izvješćivanje za odgovarajući proces proizvodnje može se pojednostavniti utvrđivanjem jedinstvene vrijednosti ugrađenih emisija po toni dušika sadržanog u miješanim gnojivima, neovisno o kemijskom obliku dušika (amonijak, nitrat ili urea);

(e)

ako se u dijelu postrojenja proizvodi roba koja nije navedena u Prilogu I. Uredbi (EU) 2023/956, preporučeno je poboljšanje taj dio pratiti kao jedan dodatni proces proizvodnje kako bi se potvrdila potpunost podataka o ukupnim emisijama postrojenja.

B.   PRAĆENJE IZRAVNIH EMISIJA NA RAZINI POSTROJENJA

B.1   Cjelovitost tokova izvora i izvora emisija

Operator mora jasno poznavati granice postrojenja i njegove procese proizvodnje, a oni moraju biti definirani u dokumentaciji o metodologiji praćenja, uzimajući u obzir zahtjeve specifične za sektor utvrđene u odjeljku 2. Priloga II. i odjeljku B.9 ovog Priloga. Primjenjuju se sljedeća načela:

1.

obuhvaćeni su barem svi relevantni izvori emisija stakleničkih plinova i tokovi izvora koji su izravno ili neizravno povezani s proizvodnjom robe navedene u odjeljku 2. Priloga II.;

2.

preporučeno je poboljšanje obuhvatiti sve izvore emisija i tokove izvora u cijelom postrojenju kako bi se provjerila vjerodostojnost te kako bi se nadzirale energetska učinkovitost i učinkovitost emisija postrojenja u cjelini;

3.

uključuju se sve emisije iz redovnog rada i emisije iz neuobičajenih događaja tijekom izvještajnog razdoblja, uključujući pokretanje, isključivanje i izvanredne situacije;

4.

ne uključuju se emisije iz pokretnih strojeva u svrhu prijevoza.

B.2   Izbor metodologije praćenja

Primjenjuje se jedna od sljedećih metodologija:

1.

metodologija koja se temelji na izračunu, koja se sastoji od utvrđivanja emisija iz tokova izvora na temelju podataka o djelatnostima dobivenih putem mjernih sustava i dodatnih parametara iz laboratorijskih analiza ili standardnih vrijednosti. Metodologija koja se temelji na izračunu može se primijeniti u skladu sa standardnom metodom ili metodom bilance mase;

2.

metodologija koja se temelji na mjerenju, koja se sastoji od utvrđivanja emisija iz izvora emisija kontinuiranim mjerenjem koncentracije odgovarajućeg stakleničkog plina u dimnom plinu i protoka dimnog plina.

Odstupajući od navedenoga, druge metodologije mogu se upotrebljavati pod uvjetima navedenima u članku 4. stavcima 2. i 3. i članku 5. ove Uredbe.

Odabire se metodologija praćenja koja daje najtočnije i najpouzdanije rezultate, osim ako je metodologija koju treba odabrati propisana sektorskim zahtjevima u skladu s odjeljkom B.9. Primijenjena metodologija praćenja može biti kombinacija metodologija tako da se različiti dijelovi emisija postrojenja prate primjenom jedne od primjenjivih metodologija.

U dokumentaciji o metodologiji praćenja jasno se navodi:

(a)

za koji se tok izvora koristi standardna metoda koja se temelji na izračunu ili metoda bilanca mase, uključujući detaljan opis postupka utvrđivanja svakog relevantnog parametra iz odjeljka B.3.4. ovog Priloga;

(b)

za koji se izvor emisija koristi metodologija koja se temelji na mjerenju, uključujući opis svih relevantnih elemenata iz odjeljka B.6. ovog Priloga;

(c)

dokaz da emisije postrojenja nisu dvostruko brojanje i da ne nedostaju podaci o njima, što se prikazuje odgovarajućim dijagramom i opisom procesa postrojenja.

Emisije postrojenja utvrđuju se sljedećom jednadžbom:

Formula
(4. jednadžba)

pri čemu:

EmInst

znači (izravne) emisije postrojenja izražene u tonama CO2e;

Emcalc,i

znači emisije iz toka izvora i utvrđene primjenom metodologije koja se temelji na izračunu, izražene u tonama CO2e;

Emmeas,j

znači emisije iz izvora emisija j utvrđene primjenom metodologije koja se temelji na mjerenju, izražene u tonama CO2e; i

Emother,k

znači emisije utvrđene drugom metodom, indeks k, izražene u tonama CO2e.

B.3.   Formule i parametri za metodologiju koja se temelji na izračunu za CO2

B.3.1.   Standardna metoda

Emisije se izračunavaju zasebno za svaki tok izvora kako je objašnjeno u nastavku.

B.3.1.1.   Emisije zbog izgaranja

Emisije zbog izgaranja izračunavaju se standardnom metodom na sljedeći način:

Formula
(5. jednadžba)

pri čemu:

Emi

znači emisije [t CO2] uzrokovane gorivom i;

EFi

znači emisijski faktor [t CO2/TJ] goriva i;

ADi

znači podaci o djelatnostima [TJ] goriva i, izračunani kao

Formula
(6. jednadžba)

FQi

znači potrošena količina [t ili m3] goriva i;

NCVi

znači neto kalorična vrijednost (niža ogrjevna vrijednost) [TJ/t ili TJ/m3] goriva i;

OFi

znači faktor oksidacije (bezdimenzionalni) goriva i, izračunan kao

Formula
(7. jednadžba)

Cash

znači ugljik sadržan u pepelu i prašini nastaloj tijekom čišćenja dimnih plinova; i

Ctotal

znači ukupni ugljik sadržan u izgaranom gorivu.

Konzervativna pretpostavka prema kojoj je OF = 1 uvijek se može primijeniti kako bi se pojednostavnilo praćenje.

Ako to dovede do veće točnosti, standardna metoda za emisije zbog izgaranja može se prilagoditi na sljedeći način:

(a)

podaci o djelatnostima izraženi su kao količina goriva (tj. u t ili m3);

(b)

vrijednost EF izražena je u t CO2/t goriva ili t CO2/m3 goriva, ovisno o slučaju; i

(c)

vrijednost NCV može se izostaviti iz izračuna. Međutim, preporučeno je poboljšanje unijeti vrijednost NCV kako bi se omogućili provjera dosljednosti i praćenje cjelokupnog procesa proizvodnje.

Ako emisijski faktor goriva i treba izračunati iz analiza sadržaja ugljika i vrijednosti NCV, primjenjuje se sljedeća jednadžba:

Formula
(8. jednadžba)

Ako emisijski faktor materijala ili goriva izražen u t CO2/t treba izračunati iz analiziranog sadržaja ugljika, primjenjuje se sljedeća jednadžba:

Formula
(9. jednadžba)

pri čemu:

f

znači omjer između molarne mase CO2 i molarne mase C: f = 3,664 t CO2/t C.

Budući da je emisijski faktor biomase jednak nuli ako su ispunjeni kriteriji iz odjeljka B.3.3., ta se činjenica za miješana goriva (tj. goriva koja sadržavaju i fosilne komponente i komponente biomase) može uzeti u obzir na sljedeći način:

Formula
(10. jednadžba)

pri čemu:

EFpre,i

znači preliminarni emisijski faktor goriva i (tj. emisijski faktor pod pretpostavkom da je cjelokupno gorivo fosilno), i

BFi

znači udio biomase (bezdimenzionalni) u gorivu i.

Za fosilna goriva i goriva u kojima udio biomase nije poznat vrijednost BFi postavlja se na konzervativnu vrijednost koja je jednaka nuli.

B.3.1.2.   Emisije iz proizvodnih procesa

Emisije iz proizvodnih procesa izračunavaju se standardnom metodom na sljedeći način:

Formula
(11. jednadžba)

pri čemu:

ADj

znači podaci o djelatnostima [t materijala] materijala j;

EFj

znači emisijski faktor [t CO2/t] materijala j; i

CFj

znači konverzijski faktor (bezdimenzionalni) materijala j.

Konzervativna pretpostavka prema kojoj je CFj = 1 uvijek se može primijeniti kako bi se pojednostavnilo praćenje.

U slučaju miješanih ulaznih materijala u procesu koji sadržavaju anorganske i organske oblike ugljika operator može odabrati jednu od sljedećih mogućnosti:

1.

odrediti ukupni preliminarni emisijski faktor za miješani materijal analizom ukupnog sadržaja ugljika (CCj) i primjenom konverzijskog faktora i, ako je primjenjivo, udjela biomase i neto kalorične vrijednosti u odnosu na taj ukupni sadržaj ugljika; ili

2.

odrediti organske i anorganske sadržaje odvojeno i postupati s njima kao da su dva odvojena toka izvora.

S obzirom na dostupne mjerne sustave za podatke o djelatnostima i metode za utvrđivanje emisijskog faktora, kad je riječ o emisijama iz razgradnje karbonata, od sljedećih metoda za svaki tok izvora odabire se metoda koja daje točnije rezultate:

metoda A (temelji se na ulazu): emisijski faktor, konverzijski faktor i podaci o djelatnostima odnose se na količinu materijala koji ulazi u proces. Upotrebljavaju se standardni emisijski faktori čistih karbonata kako su navedeni u tablici 3 Priloga VIII., uzimajući u obzir sastav materijala utvrđen u skladu s odjeljkom B.5. ovog Priloga;

metoda B (temelji se na proizvodnji): emisijski faktor, konverzijski faktor i podaci o djelatnostima odnose se na količinu materijala koji je proizveden u procesu. Upotrebljavaju se standardni emisijski faktori metalnih oksida nakon dekarbonizacije kako su navedeni u tablici 4 Priloga VIII., uzimajući u obzir sastav relevantnog materijala utvrđen u skladu s odjeljkom B.5. ovog Priloga.

Za procesne emisije CO2 koje nisu iz karbonata primjenjuje se metoda A.

B.3.2.   Metoda bilance mase

Količine CO2 relevantne za svaki tok izvora izračunavaju se na temelju sadržaja ugljika u svakom materijalu bez razlikovanja goriva i procesnih materijala. Ugljik koji napušta postrojenje u proizvodima umjesto da se emitira uzima se u obzir u izlaznim tokovima izvora, koji stoga imaju negativne podatke o djelatnostima.

Emisije koje odgovaraju svakom toku izvora izračunavaju se na sljedeći način:

Formula
(12. jednadžba)

pri čemu:

ADk

znači podaci o djelatnostima [t] materijala k; za izlazne proizvode vrijednost ADk negativna je;

f

znači omjer između molarne mase CO2 i molarne mase C: f = 3,664 t CO2/t C; i

CCk

znači sadržaj ugljika u materijalu k (bezdimenzionalan i pozitivan).

Ako se sadržaj ugljika u gorivu k izračunava iz emisijskog faktora izraženog u t CO2/TJ, primjenjuje se sljedeća jednadžba:

Formula
(13. jednadžba)

Ako se sadržaj ugljika u materijalu ili gorivu k izračunava iz emisijskog faktora izraženog u t CO2/t, primjenjuje se sljedeća jednadžba:

Formula
(14. jednadžba)

Za miješana goriva, tj. goriva koja sadržavaju i fosilne komponente i komponente biomase ili miješane materijale, ako su zadovoljeni kriteriji iz odjeljka B.3.3., udio biomase može se uzeti u obzir na sljedeći način:

Formula
(15. jednadžba)

pri čemu:

CCpre,k

znači preliminarni sadržaj ugljika u gorivu k (tj. emisijski faktor pod pretpostavkom da je cjelokupno gorivo fosilno); i

BFk

znači udio biomase u gorivu k (bezdimenzionalni).

Za fosilna goriva ili materijale i goriva ili materijale u kojima udio biomase nije poznat vrijednost BF postavlja se na konzervativnu vrijednost koja je jednaka nuli. Ako se biomasa upotrebljava kao ulazni materijal ili gorivo, a izlazni materijali sadržavaju ugljik, udio biomase u ukupnoj bilanci mase tretira se konzervativno, što znači da udio biomase u ukupnom izlaznom ugljiku ne prelazi ukupni udio biomase sadržan u ulaznim materijalima i gorivima, osim ako operator primjenom stehiometrijske metode ili analizama izotopa 14C dokaže da je udio biomase veći.

B.3.3.   Kriteriji za nultu stopu emisija iz biomase

Ako se koristi kao gorivo za izgaranje, biomasa mora ispunjavati kriterije iz ovog odjeljka. Ako biomasa koja se upotrebljava za izgaranje nije u skladu s tim kriterijima, sadržaj ugljika u njoj smatra se fosilnim ugljikom.

1.

Biomasa mora ispunjavati kriterije održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova utvrđene u članku 29. stavcima od 2. do 7. i članku 29. stavku 10. Direktive (EU) 2018/2001.

2.

Odstupajući od prethodne točke, biomasa sadržana u otpadu i ostacima ili proizvedena iz otpada i ostataka koji nisu ostaci iz poljoprivrede, akvakulture, ribarstva i šumarstva mora ispunjavati samo kriterije utvrđene u članku 29. stavku 10. Direktive (EU) 2018/2001. Ova se točka primjenjuje i na otpad i ostatke koji se prerađuju u proizvod koji prethodi daljnjoj preradi u goriva.

3.

Električna energija, grijanje i hlađenje proizvedeni iz krutog komunalnog otpada ne podliježu kriterijima utvrđenima u članku 29. stavku 10. Direktive (EU) 2018/2001.

4.

Kriteriji utvrđeni u članku 29. stavcima od 2. do 7. i članku 29. stavku 10. Direktive (EU) 2018/2001 primjenjuju se neovisno o geografskom podrijetlu biomase.

5.

Usklađenost s kriterijima utvrđenima u članku 29. stavcima od 2. do 7. i članku 29. stavku 10. Direktive (EU) 2018/2001 procjenjuje se u skladu s člankom 30. i člankom 31. stavkom 1. te direktive.

B.3.4.   Relevantni parametri

U skladu s formulama iz odjeljaka od B.3.1. do B.3.3. ovog Priloga, za svaki tok izvora utvrđuju se sljedeći parametri:

1.

Standardna metoda, izgaranje:

minimalni zahtjev: količina goriva (t ili m3), emisijski faktor (t CO2/t ili t CO2/m3),

preporučeno poboljšanje: količina goriva (t ili m3), NCV (TJ/t ili TJ/m3), emisijski faktor (t CO2/TJ), oksidacijski faktor, udio biomase, dokaz o ispunjavanju kriterija iz odjeljka B.3.3.

2.

Standardna metoda, emisije iz proizvodnih procesa:

minimalni zahtjev: podaci o djelatnostima (t ili m3), emisijski faktor (t CO2/t ili t CO2/m3),

preporučeno poboljšanje: podaci o djelatnostima (t ili m3), emisijski faktor (t CO2/t ili t CO2/m3), konverzijski faktor.

3.

Bilanca mase:

minimalni zahtjev: količina materijala (t), sadržaj ugljika (t C/t materijala),

preporučeno poboljšanje: količina materijala (t), sadržaj ugljika (t C/t materijala), NCV (TJ/t), udio biomase, dokaz o ispunjavanju kriterija iz odjeljka B.3.3.

B.4.   Zahtjevi za podatke o djelatnostima

B.4.1.   Kontinuirano mjerenje ili mjerenje po šaržama

Ako je za izvještajno razdoblje potrebno utvrditi količine goriva ili materijala, uključujući robu ili međuproizvode, jedna od sljedećih metoda može se odabrati i utvrditi u dokumentaciji o metodologiji praćenja:

1.

na temelju kontinuiranog mjerenja u okviru procesa u kojem se materijal troši ili proizvodi;

2.

na temelju sabranih izmjerenih količina koje su dostavljene ili proizvedene zasebno (u šaržama), uzimajući u obzir relevantne promjene u zalihama. U tu svrhu primjenjuje se sljedeće:

(a)

količina goriva ili materijala potrošenog u izvještajnom razdoblju računa se kao količina goriva ili materijala uvezenog u tom razdoblju, umanjeno za količinu izvezenog goriva ili materijala, uvećano za količinu goriva ili materijala na zalihi na početku izvještajnog razdoblja, umanjeno za količinu goriva ili materijala na zalihi na kraju izvještajnog razdoblja;

(b)

razina proizvodnje robe ili međuproizvoda računa se kao količina izvezena u izvještajnom razdoblju, umanjeno za uvezenu količinu, umanjeno za količinu proizvoda ili materijala na zalihi na početku izvještajnog razdoblja, uvećano za količinu proizvoda ili materijala na zalihi na kraju izvještajnog razdoblja. Kako bi se izbjeglo dvostruko brojanje, proizvodi iz procesa proizvodnje vraćeni u isti proces proizvodnje oduzimaju se iz razine proizvodnje.

Ako utvrđivanje količina na zalihi izravnim mjerenjem nije tehnički izvedivo ili bi dovelo do neopravdano visokih troškova, te količine mogu se procijeniti na temelju jednog od sljedećeg:

1.

podataka iz prethodnih godina i njihove korelacije s odgovarajućim razinama djelatnosti u izvještajnom razdoblju;

2.

dokumentiranih postupaka i odgovarajućih podataka u revidiranim financijskim izvještajima za izvještajno razdoblje.

Ako utvrđivanje količina proizvoda, materijala ili goriva za cijelo izvještajno razdoblje nije tehnički izvedivo ili bi dovelo do neopravdano visokih troškova, može se odabrati sljedeći najprikladniji dan kako bi se jedno izvještajno razdoblje odvojilo od drugog. Potrebno ga je uskladiti sa zahtijevanim izvještajnim razdobljem. Povezana odstupanja za svaki proizvod, materijal ili gorivo jasno se bilježe kao temelj reprezentativne vrijednosti za izvještajno razdoblje i dosljedno se uzimaju u obzir u odnosu na sljedeću godinu.

B.4.2.   Nadzor operatora nad mjernim sustavima

Preferiranom metodom određivanja količina proizvoda, materijala ili goriva smatraju se mjerni sustavi pod nadzorom operatora postrojenja. Mjerni sustavi koji nisu pod nadzorom operatora, posebno ako su pod kontrolom dobavljača materijala ili goriva, mogu se koristiti u sljedećim slučajevima:

1.

ako operator ne raspolaže vlastitim mjernim sustavom za utvrđivanje odgovarajućeg skupa podataka;

2.

ako utvrđivanje odgovarajućeg skupa podataka mjernim sustavom operatora nije tehnički izvedivo ili bi dovelo do neopravdano visokih troškova;

3.

ako operator raspolaže dokazima da mjerni sustav izvan njegove kontrole daje pouzdanije rezultate i manje je podložan rizicima od pogrešaka.

Ako se koriste mjerni sustavi koji nisu pod nadzorom operatora, primjenjivi izvori podataka jesu sljedeći:

(1)

iznosi na fakturama koje izdaje trgovinski partner ako je riječ o komercijalnoj transakciji između dva neovisna trgovinska partnera;

(2)

izravna očitanja iz mjernih sustava.

B.4.3.   Zahtjevi za mjerne sustave

Mora biti osigurano dubinsko razumijevanje nesigurnosti povezane s mjernim količinama goriva i materijala, uključujući utjecaj radnog okruženja i, prema potrebi, nesigurnost utvrđivanja zaliha. Odabiru se mjerni instrumenti koji pokazuju najmanju moguću nesigurnost, ne uzrokuju neopravdano visoke troškove i prikladni su za okoliš u kojem se koriste, u skladu s primjenjivim tehničkim standardima i zahtjevima. Ako su dostupni, prednost se daje instrumentima koji podliježu zakonskom mjeriteljskom nadzoru. U tom se slučaju kao vrijednost nesigurnosti može koristiti vrijednost najveće dopuštene pogreške pri korištenju u skladu s odgovarajućim nacionalnim zakonodavstvom o zakonskom mjeriteljskom nadzoru za predmetni zadatak mjerenja.

Ako ga treba zamijeniti zbog neispravnosti ili zato što umjeravanje pokazuje da zahtjevi više nisu ispunjeni, mjerni instrument zamjenjuje se instrumentom koji u usporedbi s njim pokazuje istu ili manju nesigurnost.

B.4.4.   Preporučeno poboljšanje

Preporučenim poboljšanjem smatra se postizanje mjerne nesigurnosti koja se podudara s ukupnim emisijama toka izvora ili izvora emisija, s najnižom razinom nesigurnosti za najveće dijelove emisija. Kao smjernica, nesigurnost za emisije veće od 500 000 t CO2 godišnje u cijelom izvještajnom razdoblju, uzimajući u obzir promjene zaliha, ako je primjenjivo, iznosi 1,5 % ili manje. Za emisije niže od 10 000 t CO2 godišnje prihvatljiva je nesigurnost niža od 7,5 %.

B.5.   Zahtjevi za faktore izračuna za CO2

B.5.1.   Metode za utvrđivanje faktora izračuna

Faktori izračuna potrebni za metodologiju koja se temelji na izračunu utvrđuju se jednom od sljedećih metoda:

1.

upotreba standardnih vrijednosti;

2.

upotreba posrednih podataka koji se temelje na empirijskim korelacijama između relevantnog faktora izračuna i drugih svojstava koja se mogu lakše mjeriti;

3.

upotreba vrijednosti koje se temelje na laboratorijskoj analizi.

Faktori izračuna utvrđuju se u skladu sa stanjem koje se koristi za povezane podatke o djelatnostima, koji se odnose na stanje goriva ili materijala u kojem su gorivo ili materijal kupljeni ili uporabljeni u procesu koji prouzrokuje emisije, prije nego što se isuši ili na drugi način obradi za laboratorijsku analizu. Ako to dovodi do neopravdano visokih troškova ili ako se može postići veća točnost, o podacima o djelatnostima i faktorima izračuna može se dosljedno izvješćivati u skladu sa stanjem u kojem se izvode laboratorijske analize.

B.5.2.   Primjenjive standardne vrijednosti

Standardne vrijednosti tipa I primjenjive su samo ako za isti parametar i materijal ili gorivo nisu dostupne standardne vrijednosti tipa II.

Standardne vrijednosti tipa I jesu sljedeće:

(a)

standardni faktori navedeni u Prilogu VIII.;

(b)

standardni faktori navedeni u najnovijim smjernicama IPCC-a za inventare stakleničkih plinova (1);

(c)

vrijednosti koje se temelje na laboratorijskim analizama provedenima u prošlosti koje nisu starije od pet godina i koje se smatraju reprezentativnima za gorivo ili materijal.

Standardne vrijednosti tipa II jesu sljedeće:

(a)

standardni faktori koje zemlja u kojoj se nalazi postrojenje koristi za dostavu svojeg najnovijeg inventara Tajništvu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime;

(b)

vrijednosti koje objavljuju nacionalne istraživačke ustanove, javna tijela, tijela za normizaciju, statistički uredi itd. u svrhu izvješćivanja o emisijama koje je raščlanjenije nego u prethodnoj točki;

(c)

vrijednosti koje utvrđuje i za koje jamči dobavljač goriva ili materijala ako postoje dokazi da sadržaj ugljika ima interval pouzdanosti od 95 % uz najviše 1 %;

(d)

stehiometrijske vrijednosti za sadržaj ugljika i povezane vrijednosti iz literature za neto kaloričnu vrijednost (NCV) čiste tvari;

(e)

vrijednosti koje se temelje na laboratorijskim analizama provedenima u prošlosti koje nisu starije od dvije godine i koje se smatraju reprezentativnima za gorivo ili materijal.

Kako bi se zajamčila dosljednost tijekom vremena, sve standardne vrijednosti koje se koriste utvrđuju se u dokumentaciji o metodologiji praćenja, a mijenjaju se samo ako postoje dokazi da je nova vrijednost primjerenija i reprezentativnija za upotrijebljeno gorivo ili materijal u odnosu na prethodnu. Ako se standardna vrijednost mijenja na godišnjoj osnovi, u dokumentaciji o metodologiji praćenja umjesto same vrijednosti utvrđuje se njezin mjerodavni primjenjivi izvor.

B.5.3.   Uspostava korelacija za utvrđivanje posrednih podataka

Posredni faktor za sadržaj ugljika ili emisijski faktor može se izvesti iz sljedećih parametara u kombinaciji s empirijskom korelacijom koja se utvrđuje najmanje jednom godišnje u skladu sa zahtjevima za laboratorijske analize iz odjeljka B.5.4 ovog Priloga kako slijedi:

(a)

mjerenje gustoće pojedinih ulja ili plinova, uključujući one koji su karakteristični za rafinerije ili industriju čelika;

(b)

neto kalorična vrijednost pojedinačnih vrsta ugljena.

Korelacija mora zadovoljavati zahtjeve dobre industrijske prakse i primjenjuje se samo na one vrijednosti posrednog faktora koje su unutar raspona za koji je utvrđen.

B.5.4.   Zahtjevi za laboratorijske analize

Ako su laboratorijske analize potrebne za utvrđivanje svojstava (uključujući vlažnost, čistoću, koncentraciju, udio ugljika, udio biomase, neto kaloričnu vrijednost, gustoću) proizvoda, materijala, goriva ili otpadnih plinova ili za uspostavu korelacija između parametara za potrebe neizravnog utvrđivanja potrebnih podataka, analiza mora biti u skladu sa zahtjevima iz ovog odjeljka.

Rezultat analize koristi se samo za razdoblje dostave ili šaržu goriva ili materijala za koje su uzeti uzorci i za koje su uzorci bili namijenjeni kao reprezentativni. Pri određivanju određenog parametra koriste se rezultati svih provedenih analiza s obzirom na taj parametar.

B.5.4.1.   Primjena normi

Sve analize, uzorkovanja, umjeravanja i validacije u svrhu utvrđivanja faktora izračuna izvode se upotrebom metoda koje se temelje na odgovarajućim normama ISO. Ako takve norme nisu dostupne, metode se temelje na odgovarajućim normama EN ili nacionalnim normama ili zahtjevima utvrđenima u prihvatljivom sustavu praćenja, izvješćivanja i verifikacije. Ako ne postoje primjenjive objavljene norme, mogu se koristiti odgovarajući nacrti normi, smjernice za najbolju industrijsku praksu ili druge znanstveno dokazane metodologije kojima se ograničavaju odstupanja pri uzorkovanju i mjerenju.

B.5.4.2.   Preporuke o planu uzorkovanja i najmanjoj učestalosti analiza

Analize relevantnih goriva i materijala navedenih u tablici 1 ovog Priloga izvode se u skladu s minimalnim učestalostima. Druga učestalost analize može se upotrijebiti u sljedećim slučajevima:

(a)

ako tablica ne sadržava primjenjivu minimalnu učestalost;

(b)

ako je prihvatljivim sustavom praćenja, izvješćivanja i verifikacije predviđena druga minimalna učestalost analize za istu vrstu materijala ili goriva;

(c)

ako bi minimalna učestalost navedena u tablici 1 ovog Priloga dovela do neopravdano visokih troškova;

(d)

ako se na temelju povijesnih podataka, uključujući analitičke vrijednosti za odgovarajuća goriva ili materijale u izvještajnom razdoblju koje neposredno prethodi trenutačnom izvještajnom razdoblju, oscilacije u analitičkim vrijednostima za odgovarajuća goriva ili materijale ne prelaze trećinu vrijednosti nesigurnosti u utvrđivanju podataka o djelatnostima za predmetno gorivo ili materijal.

Ako postrojenje radi samo dio godine ili ako se goriva ili materijali dostavljaju u šaržama koje se troše u više izvještajnih razdoblja, može se odabrati primjereniji raspored analiza, pod uvjetom da to dovodi do nesigurnosti usporedive s onom iz posljednje podpodtočke prethodne podtočke.

Tablica 1.

Minimalna učestalost analiza

Gorivo/materijal

Minimalna učestalost analiza

Prirodni plin

Najmanje jednom tjedno

Ostali plinovi, osobito sintetski plin i procesni plinovi kao što su rafinerijski miješani plin, plin iz koksara, plin iz visokih peći, konvertorski plin, plin iz naftnih i plinskih polja

Najmanje jednom dnevno – s pomoću odgovarajućih postupaka u različitim dijelovima dana

Loživa ulja (primjerice lako, srednje, teško loživo ulje, bitumen)

Svakih 20 000 tona goriva i najmanje šest puta godišnje

Ugljen, koksni ugljen, koks, petrol-koks, treset

Svakih 20 000 tona goriva/materijala i najmanje šest puta godišnje

Ostala goriva

Svakih 10 000 tona goriva i najmanje četiri puta godišnje

Neobrađeni kruti otpad (čisti fosilni ili miješani fosilni s biomasom)

Svakih 5 000 tona otpada i najmanje četiri puta godišnje

Tekući otpad, prethodno obrađeni kruti otpad

Svakih 10 000 tona otpada i najmanje četiri puta godišnje

Karbonatni minerali (uključujući vapnenac i dolomit)

Svakih 50 000 tona materijala i najmanje četiri puta godišnje

Gline i škriljevci

Količina materijala koja odgovara emisijama 50 000 tona CO2 i najmanje četiri puta godišnje

Ostali materijali (primarni proizvod, poluproizvod i konačni proizvod)

Ovisno o vrsti materijala i varijacijama, količina materijala koja odgovara emisijama 50 000 tona CO2 i najmanje četiri puta godišnje

Uzorci su reprezentativni za ukupnu šaržu ili vremensko razdoblje isporuka za koje su uzeti. Kako bi uzorci bili reprezentativni, potrebno je uzeti u obzir heterogenost materijala i sve druge relevantne aspekte kao što su raspoloživa oprema za uzorkovanje, moguće razdvajanje faza ili lokalna distribucija veličina čestica, stabilnost uzorka itd. Metoda uzorkovanja utvrđuje se u dokumentaciji o metodologiji praćenja.

Preporučenim se poboljšanjem smatra primjena namjenskog plana uzorkovanja za svaki relevantni materijal ili gorivo, u skladu s primjenjivima normama, koji sadržava relevantne informacije o metodologijama za pripremu uzorka, uključujući informacije o odgovornostima, lokacijama, učestalosti i količinama, te metodologijama za skladištenje i prijevoz uzoraka.

B.5.4.3.   Preporuke za laboratorije

Laboratoriji koji se koriste za analize pri utvrđivanju faktora izračuna akreditirani su za odgovarajuće metode analize u skladu s normom ISO/IEC 17025. Laboratoriji koji nisu akreditirani mogu se koristiti za utvrđivanje faktora izračuna samo ako postoje dokazi da pristup akreditiranim laboratorijima nije tehnički izvediv ili bi doveo do neopravdano visokih troškova te da je neakreditirani laboratorij dovoljno kompetentan. Laboratorij se smatra dovoljno kompetentnim ako ispunjava sve sljedeće uvjete:

1.

ekonomski je neovisan o operatoru ili je barem organizacijski zaštićen od utjecaja uprave postrojenja;

2.

primjenjuje primjenjive standarde za zatražene analize;

3.

zapošljava osoblje koje je osposobljeno za pojedine zadatke koji su mu dodijeljeni;

4.

na odgovarajući način upravlja uzorkovanjem i pripremom uzoraka, uključujući nadzor nad integritetom uzoraka;

5.

redovito osigurava kvalitetu umjeravanja, uzorkovanja i analitičkih metoda primjerenim metodama, uključujući redovito sudjelovanje u programima ispitivanja stručnosti, primjenu analitičkih metoda na certificiranim referentnim materijalima ili međuusporedbu s akreditiranim laboratorijem;

6.

na odgovarajući način upravlja opremom, među ostalim održavanjem i provedbom postupaka za umjeravanje, korekciju, održavanje i popravak opreme te vođenjem evidencije o tome.

B.5.5.   Preporučene metode za utvrđivanje faktora izračuna

Preporučenim se poboljšanjem smatraju primjena standardnih vrijednosti samo za tokove izvora koji odgovaraju manjim količinama emisija i primjena laboratorijskih analiza za sve glavne tokove izvora. Na sljedećem popisu primjenjive metode navedene su redoslijedom kvalitete podataka od manje prema većoj:

1.

standardne vrijednosti tipa I;

2.

standardne vrijednosti tipa II;

3.

korelacije za utvrđivanje posrednih podataka;

4.

analize provedene izvan kontrole operatora, npr. one koje je proveo dobavljač goriva ili materijala, sadržane u dokumentaciji o kupnji, bez dodatnih informacija o primijenjenim metodama;

5.

analize u neakreditiranim laboratorijima ili u akreditiranim laboratorijima, ali s pojednostavnjenim metodama uzorkovanja;

6.

analize u akreditiranim laboratorijima uz primjenu najbolje prakse za uzorkovanje.

B.6.   Zahtjevi za metodologiju koja se temelji na mjerenju za CO2 i N2O

B.6.1.   Opće odredbe

Za metodologiju koja se temelji na mjerenju potrebno je koristiti sustav za kontinuirano mjerenje emisija (CEMS) smješten na odgovarajućoj mjernoj točki.

Za praćenje emisija N2O obvezna je primjena metodologije koja se temelji na mjerenju. Za praćenje emisija CO2 ona se primjenjuje samo ako dovodi do točnijih podataka od metodologije koja se temelji na izračunu. Primjenjuju se zahtjevi u pogledu nesigurnosti mjernih sustava u skladu s odjeljkom B.4.3. ovog Priloga.

CO ispušten u atmosferu uzima se kao molarno istovrijedna količina CO2.

Ako je u jednom postrojenju više izvora emisija koji se ne mogu mjeriti kao jedan izvor emisija, operator mjeri emisije iz tih izvora zasebno te zbraja rezultate kako bi dobio ukupne emisije predmetnog plina tijekom izvještajnog razdoblja.

B.6.2.   Metoda i izračun

B.6.2.1.   Emisije u izvještajnom razdoblju (godišnje emisije)

Ukupne emisije iz izvora emisija u izvještajnom razdoblju utvrđuju se zbrajanjem svih satnih vrijednosti izmjerenih koncentracija stakleničkih plinova pomnoženih sa satnim vrijednostima protoka dimnog plina, pri čemu se za satne vrijednosti uzima prosjek svih pojedinačnih rezultata mjerenja za predmetni sat rada, primjenom sljedeće formule:

Formula
(16. jednadžba)

pri čemu:

GHG Emtotal

znači ukupne godišnje emisije stakleničkih plinova u tonama;

GHG conchourly,i

znači satne koncentracije emisija stakleničkih plinova u g/Nm3 u protoku dimnog plina mjerene tijekom rada za sat ili kraće referentno razdoblje i;

Vhourly,i

znači obujam dimnog plina u Nm3 za sat ili kraće referentno razdoblje i, utvrđen integracijom protoka tijekom referentnog razdoblja;

HoursOp

znači ukupan broj sati (ili kraćih referentnih razdoblja) za koje se primjenjuje metodologija na temelju mjerenja, uključujući sate za koji su podaci zamijenjeni u skladu s odjeljkom B.6.2.6. ovog Priloga.

Indeks i odnosi se na pojedinačni sat rada (ili referentna razdoblja).

Satni prosjeci za svaki izmjereni parametar izračunavaju se prije daljnje obrade upotrebom svih raspoloživih podatkovnih točaka za taj sat. Ako se mogu dobiti bez dodatnih troškova, za izračunavanje godišnjih emisija upotrebljavaju se podaci za kraća referentna razdoblja.

B.6.2.2.   Utvrđivanje koncentracije stakleničkih plinova

Koncentracija stakleničkih plinova koja se razmatra u dimnom plinu utvrđuje se kontinuiranim mjerenjem na reprezentativnoj točki na jedan od sljedećih načina:

izravno mjerenje koncentracije stakleničkih plinova;

neizravno mjerenje: u slučaju visoke koncentracije u dimnom plinu koncentracija stakleničkih plinova može se izračunati s pomoću neizravnog mjerenja koncentracije uzimajući u obzir izmjerene vrijednosti koncentracije svih drugih komponenti i toka plina primjenom sljedeće formule:

Formula
(17. jednadžba)

pri čemu:

conci

znači koncentracija komponente i plina.

B.6.2.3.   Emisije CO2 iz biomase

Količina CO2 iz biomase koja ispunjava kriterije iz odjeljka B.3.3. ovog Priloga prema potrebi se može oduzeti od ukupnih izmjerenih emisija CO2, pod uvjetom da se za količinu emisija CO2 iz biomase upotrebljava jedna od sljedećih metoda:

1.

metodologija koja se temelji na izračunu, uključujući metodologije u kojima se upotrebljavaju analize i uzorkovanje na temelju norme ISO 13833 (Emisije iz stacionarnih izvora – Određivanje omjera ugljikova dioksida dobivena iz biomase (biogeni) i ugljikova dioksida nastala iz fosilnih goriva – Uzorkovanje i određivanje radioaktivnoga ugljika);

2.

druga metoda koja se temelji na odgovarajućoj normi, uključujući normu ISO 18466 (Emisije iz stacionarnih izvora – Utvrđivanje biogenog udjela u CO2 u dimnom plinu primjenom metode bilance);

3.

druga metoda dopuštena u okviru prihvatljivog sustava za praćenje, izvješćivanje i verifikaciju.

B.6.2.4.   Utvrđivanje emisija CO2e iz N2O

Kad je riječ o mjerenju N2O, ukupne godišnje emisije N2O iz svih izvora emisija, izražene u tonama do tri decimalna mjesta, pretvaraju se u godišnji CO2e u zaokruženim tonama primjenom sljedeće formule i vrijednosti potencijala globalnog zagrijavanja (GWP) iz Priloga VIII.:

CO2e [t] = N2Oannual[t] × GWPN2O (18. jednadžba)

pri čemu:

N2Oannual

znači ukupne godišnje emisije N2O, izračunane u skladu s odjeljkom B.6.2.1. ovog Priloga.

B.6.2.5.   Utvrđivanje protoka dimnog plina

Protok dimnog plina može se utvrditi jednom od sljedećih metoda:

izračun s pomoću odgovarajuće bilance mase, uzimajući u obzir sve značajne parametre na ulaznoj strani, među ostalim za emisije CO2 barem ulaznih materijala, protok ulaznog zraka i učinkovitost procesa te parametre na izlaznoj strani, uključujući barem izlaz proizvoda i koncentraciju kisika (O2), sumporova dioksida (SO2) i dušikovih oksida (NOx);

utvrđivanje kontinuiranim mjerenjem protoka na reprezentativnoj točki.

B.6.2.6.   Postupanje s prazninama u mjerenju

Ako oprema za kontinuirano mjerenje parametra u jednom dijelu sata ili referentnog razdoblja nije bila pod nadzorom, nije bila dostupna ili nije radila, predmetni satni prosjek izračunava se razmjerno preostalim podatkovnim točkama za taj sat ili kraće referentno razdoblje, pod uvjetom da je dostupno najmanje 80 % najvećeg mogućeg broja podatkovnih točaka za taj parametar.

Ako je dostupno manje od 80 % najvećeg mogućeg broja podatkovnih točaka za taj parametar, primjenjuju se metode u nastavku.

Ako se parametar izravno mjeri kao koncentracija, upotrebljava se zamjenska vrijednost koja je jednaka zbroju prosječne koncentracije i dvostruke standardne devijacije povezane s tim prosjekom, koja se računa sljedećom jednadžbom:

Formula
(19. jednadžba)

pri čemu:

Formula

znači aritmetička sredina koncentracije određenog parametra tijekom cijelog izvještajnog razdoblja ili, u slučaju posebnih okolnosti u trenutku gubitka podataka, tijekom odgovarajućeg razdoblja koje odražava te posebne okolnosti; i

σ c

znači najbolja procjena standardne devijacije koncentracije određenog parametra tijekom cijelog izvješćivanja ili, ako su primijenjene posebne okolnosti u trenutku gubitka podataka, odgovarajuće razdoblje koje odražava posebne okolnosti.

Ako izvještajno razdoblje nije primjenjivo za utvrđivanje takvih zamjenskih vrijednosti zbog značajnih tehničkih izmjena na postrojenju, za određivanje prosječne i standardne devijacije odabire se drugi dovoljno reprezentativan vremenski okvir koji, ako je moguće, traje najmanje šest mjeseci.

Ako je riječ o parametru koji nije koncentracija, zamjenske vrijednosti utvrđuju se odgovarajućim modelom bilance mase ili bilance energije procesa. Taj se model potvrđuje korištenjem preostalih izmjerenih parametara metodologije koja se temelji na mjerenju i podataka pri normalnim uvjetima rada, uzimajući u obzir vremensko razdoblje istog trajanja kao i razdoblje za koje podaci nedostaju.

B.6.3.   Zahtjevi u pogledu kvalitete

Sva se mjerenja provode primjenom metoda koje se temelje na sljedećim normama:

1.

ISO 20181:2023 Emisije iz nepokretnih izvora – Osiguranje kvalitete rada automatskih mjernih sustava

2.

ISO 14164:1999 Emisije iz stacionarnih izvora – Određivanje volumnog protoka plinova u odvodnim kanalima – Automatska metoda

3.

ISO 14385-1:2014 Emisije iz stacionarnih izvora – Staklenički plinovi – Dio 1.: Umjeravanje automatskih mjernih sustava

4.

ISO 14385-2:2014 Emisije iz stacionarnih izvora – Staklenički plinovi – Dio 2.: Kontinuirana kontrola kvalitete automatskih mjernih sustava

5.

ostalim relevantnim ISO normama, osobito normi ISO 16911-2 (Emisije iz stacionarnih izvora – Ručno i automatsko utvrđivanje brzine i volumena protoka u vodovima).

Ako ne postoje primjenjive objavljene norme, koriste se odgovarajući nacrti normi, smjernice za najbolju industrijsku praksu ili druge znanstveno dokazane metodologije kojima se ograničavaju odstupanja pri uzorkovanju i mjerenju.

Razmatraju se svi relevantni aspekti sustava kontinuiranog mjerenja, uključujući lokaciju opreme, umjeravanje, mjerenje, osiguranje kvalitete i kontrolu kvalitete.

Laboratoriji koji izvode mjerenje, umjeravanje i procjene odgovarajuće opreme za sustave kontinuiranog mjerenja moraju biti akreditirani u skladu s normom ISO/IEC 17025 za predmetne metode analize ili aktivnosti umjeravanja. Ako laboratorij nema takvu akreditaciju, mora se osigurati dostatna stručnost u skladu s odjeljkom B.5.4.3. ovog Priloga.

B.6.4.   Potvrđivanje izračuna

Emisije CO2 utvrđene metodologijom koja se temelji na mjerenju potvrđuju se izračunom godišnjih emisija svakog predmetnog stakleničkog plina za iste izvore emisija i tokove izvora. U tu svrhu zahtjevi utvrđeni u odjeljcima od B.4. do B.6. ovog Priloga mogu se prema potrebi pojednostavniti.

B.6.5.   Minimalni zahtjevi za kontinuirana mjerenja emisija

Kao minimalni zahtjev potrebno je postići nesigurnost od najviše 7,5 % emisija stakleničkih plinova iz izvora emisija tijekom cijelog izvještajnog razdoblja. Za manje izvore emisija ili u iznimnim okolnostima može se dopustiti nesigurnost od 10 %. Preporučeno je poboljšanje postići nesigurnost od 2,5 % barem za izvore emisija koji emitiraju više od 100 000 tona fosilnog CO2e po izvještajnom razdoblju.

B.7.   Zahtjevi za utvrđivanje emisija perfluorougljika

Praćenjem su obuhvaćene emisije perfluorougljika (PFC) koje nastaju zbog anodnih efekata, uključujući fugitivne emisije PFC-a. Emisije koje nisu povezane s anodnim efektima utvrđuju se na temelju metoda procjene u skladu s najboljom industrijskom praksom, posebno smjernicama Međunarodnog instituta za aluminij.

Emisije PFC-a računaju se na temelju emisija koje se mjere u odvodu ili dimnjaku („emisije iz točkastog izvora”) i fugitivnih emisija, koristeći učinkovitost skupljanja odvoda:

emisije PFC-a (ukupne) = emisije PFC-a (odvoda)/učinkovitost skupljanja (20. jednadžba)

Učinkovitost skupljanja mjeri se pri utvrđivanju emisijskih faktora specifičnih za postrojenje.

Emisije CF4 i C2F6 kroz odvod ili dimnjak računaju se primjenom jedne od sljedećih metoda:

1.

metoda A (bilježe se minute anodnih efekata po ćeliji-danu);

2.

metoda B (bilježe se prenaponi anodnih efekata).

B.7.1.   Metoda izračuna A – nagibna metoda

Za utvrđivanje emisija PFC-a primjenjuju se sljedeće jednadžbe:

emisije CF4 [t] = AEM × (SEFCF4/1 000) × PrAl (21. jednadžba)

emisije C2F6 [t] = emisije CF4 × FC2F6 (22. jednadžba)

pri čemu:

AEM

znači minute anodnih efekata/ćelija-dan;

SEFCF4

nači nagibni emisijski faktor izražen u [(kg emisije CF4/t proizvedenog Al)/(minute anodnih efekata/ćelija-dan)]. Ako se koriste različite vrste ćelija, prema potrebi se primjenjuju različiti faktori SEF;

PrAl

znači proizvodnja primarnog aluminija [t] u izvještajnom razdoblju; i

FC2F6

znači maseni udio C2F6 [t C2F6/t CF4].

Minute anodnih efekata po ćeliji-danu izražavaju učestalost anodnih efekata (broj anodnih efekata/ćelija-dan) pomnoženu s prosječnim trajanjem anodnih efekata (minute anodnih efekata/pojava):

AEM = učestalost × prosječno trajanje. (23. jednadžba)

Emisijski faktor: emisijski faktor za CF4 (nagibni emisijski faktor, SEFCF4) izražava količinu [kg] emisija CF4 po toni proizvedenog aluminija po minutama anodnih efekata/ćelija-dan. Emisijski faktor (maseni udio FC2F6) C2F6 izražava količinu [kg] emisija C2F6 razmjerno količini [kg] emisija CF4.

Minimalni zahtjev: primjenjuju se emisijski faktori specifični za tehnologiju iz tablice 2 ovog Priloga.

Preporučeno poboljšanje: emisijski faktori za CF4 i C2F6 specifični za postrojenje utvrđuju se kontinuiranim ili isprekidanim mjerenjima na terenu. Za utvrđivanje tih emisijskih faktora primjenjuje se najbolja industrijska praksa, posebno najnovije smjernice Međunarodnog instituta za aluminij. Emisijskim faktorom uzimaju se u obzir i emisije koje nisu povezane s anodnim efektima. Svaki emisijski faktor utvrđuje se s maksimalnom nesigurnošću od ± 15 %. Emisijski faktori utvrđuju se najmanje svake tri godine ili češće ako je to potrebno zbog relevantnih izmjena u postrojenju. Relevantne izmjene obuhvaćaju promjenu raspodjele trajanja anodnih efekata, promjenu u nadzornom algoritmu koja utječe na kombinaciju vrsta anodnih efekata ili prirodu operacije obaranja anodnog efekta.

Tablica 2.

Emisijski faktori specifični za pojedinu tehnologiju u vezi s podacima o djelatnostima kod nagibne metode

Tehnologija

Emisijski faktor za CF4 (SEFCF4)

[(kg CF4/t Al)/(AE-min/ćelija-dan)]

Emisijski faktor za C2F6 (FC2F6)

[t C2F6/t CF4]

Starije pretpečene anode s točkastim doziranjem (PFPB L)

0,122

0,097

Moderne pretpečene anode s točkastim doziranjem (PFPB M)

0,104

0,057

Moderne pretpečene anode s točkastim doziranjem bez potpuno automatiziranih strategija intervencije za anodni efekt za emisije PFC-a (PFPB MW)

 (*1)

 (*1)

Pretpečene anode s centralnim doziranjem (CWPB)

0,143

0,121

Pretpečene anode s bočnim doziranjem (SWPB)

0,233

0,280

Søderberg anode s vertikalnim klinovima (VSS)

0,058

0,086

Søderberg anode s horizontalnim klinovima (HSS)

0,165

0,077

B.7.2.   Metoda izračuna B – metoda prenapona

Za metodu prenapona upotrebljavaju se sljedeće jednadžbe:

emisije CF4 [t] = OVC × (AEO/CE) × PrAl × 0,001 (24. jednadžba)

emisije C2F6 [t] = emisije CF4 × FC2F6 (25. jednadžba)

pri čemu:

OVC

znači koeficijent prenapona („emisijski faktor”) izražen kao kg CF4 po toni proizvedenog aluminija po mV prenapona;

AEO

znači prenapon anodnih efekata po ćeliji [mV] koji se utvrđuje kao integral (vrijeme × napon iznad ciljnog napona) podijeljen s vremenom (trajanjem) prikupljanja podataka;

CE

znači prosječna učinkovitost struje kod proizvodnje aluminija [%];

PrAl

znači godišnja proizvodnja primarnog aluminija [t]; i

FC2F6

znači maseni udio C2F6 [t C2F6/t CF4].

Izraz AEO/CE (prenapon anodnih efekata/učinkovitost struje) izražava vremenski integriran prosječni prenapon anodnih efekata [mV prenapona] po prosječnoj učinkovitosti struje [%].

Minimalni zahtjev: primjenjuju se emisijski faktori specifični za tehnologiju iz tablice 3 ovog Priloga.

Preporučeno poboljšanje: upotrebljavaju se emisijski faktori za CF4 [(kg CF4/t Al)/(mV)] i C2F6 [t C2F6/t CF4] specifični za postrojenje utvrđeni kontinuiranim ili isprekidanim mjerenjima na terenu. Za utvrđivanje tih emisijskih faktora primjenjuje se najbolja industrijska praksa, posebno najnovije smjernice Međunarodnog instituta za aluminij. Emisijski faktori utvrđuju se s maksimalnom nesigurnošću od ± 15 %. Emisijski faktori utvrđuju se najmanje svake tri godine ili češće ako je to potrebno zbog relevantnih izmjena u postrojenju. Relevantne izmjene obuhvaćaju promjenu raspodjele trajanja anodnih efekata, promjenu u nadzornom algoritmu koja utječe na kombinaciju vrsta anodnih efekata ili prirodu operacije obaranja anodnog efekta.

Tablica 3.

Emisijski faktori specifični za pojedinu tehnologiju u vezi s podacima o djelatnostima kod prenapona

Tehnologija

Emisijski faktor za CF4

[(kg CF4/t Al)/mV]

Emisijski faktor za C2F6

[t C2F6/t CF4]

Pretpečene anode s centralnim doziranjem (CWPB)

1,16

0,121

Pretpečene anode s bočnim doziranjem (SWPB)

3,65

0,252

B.7.3.   Utvrđivanje emisija CO2e

Emisije CO2e izračunavaju se iz emisija CF4 i C2F6 na sljedeći način, korištenjem potencijala globalnog zagrijavanja navedenih u Prilogu VIII.

emisije PFC-a [t CO2e] = emisije CF4 [t] × GWPCF4 + emisije C2F6 [t] × GWPC2F6 (26. jednadžba)

B.8.   Zahtjevi za prijenose CO2 između postrojenja

B.8.1.   CO2 sadržan u plinovima („inherentni CO2”)

Inherentni CO2 koji je prenesen u postrojenje, uključujući onaj sadržan u prirodnom plinu, otpadnom plinu (što uključuje plin iz visokih peći i plin iz koksara) ili u ulaznim materijalima u procesu (što uključuje sintetski plin), uključuje se u emisijski faktor za taj tok izvora.

Ako se inherentni CO2 prenosi iz postrojenja kao dio toka izvora u drugo postrojenje, ne računa se u emisije postrojenja iz kojeg potječe. Međutim, ako se inherentni CO2 emitira (npr. ispušta ili spaljuje na baklji) ili prenosi subjektima koji ne prate emisije za potrebe ove Uredbe ili prihvatljivog sustava za praćenje, izvješćivanje i verifikaciju, računa se u emisije postrojenja iz kojeg potječe.

B.8.2.   Prihvatljivost za odbijanje uskladištenog ili korištenog CO2

Za CO2 koji potječe iz fosilnog ugljika i koji potječe iz izgaranja ili procesa koji dovode do emisija iz proizvodnih procesa ili koji se uvozi iz drugih postrojenja, među ostalim u obliku inherentnog CO2, u sljedećim se slučajevima može smatrati da se ne emitira:

1.

ako se CO2 koristi u postrojenju ili se prenosi iz postrojenja u bilo što od sljedećeg:

(a)

postrojenje za hvatanje CO2 koje prati emisije za potrebe ove Uredbe ili prihvatljivog sustava praćenja, izvješćivanja i verifikacije;

(b)

postrojenje ili transportnu mrežu radi dugoročnoga geološkog skladištenja CO2 koje prati emisije za potrebe ove Uredbe ili prihvatljivog sustava praćenja, izvješćivanja i verifikacije;

(c)

skladišni geoprostor radi dugoročnoga geološkog skladištenja koji prati emisije za potrebe ove Uredbe ili prihvatljivog sustava praćenja, izvješćivanja i verifikacije;

2.

ako se CO2 koristi unutar postrojenja ili se iz njega prenosi subjektu koji prati emisije za potrebe ove Uredbe ili prihvatljivog sustava praćenja, izvješćivanja i verifikacije kako bi se proizveli proizvodi u kojima je ugljik koji potječe iz CO2 trajno kemijski vezan tako da ne ulazi u atmosferu uobičajenom upotrebom, uključujući sve uobičajene aktivnosti koje se odvijaju nakon isteka vijeka trajanja proizvoda, kako je definirano u delegiranom aktu donesenom u skladu s člankom 12. stavkom 3.b Direktive 2003/87/EZ.

CO2 prenesen u drugo postrojenje za potrebe navedene u točkama 1. i 2. može se smatrati neemitiranim samo u mjeri u kojoj se u cijelom lancu nadzora do skladišnoga geoprostora ili postrojenja u kojem se CO2 upotrebljava i uključujući sve prijevoznike pruže dokazi o udjelu CO2 koji se stvarno skladišti ili upotrebljava za proizvodnju kemijski stabilnih proizvoda u usporedbi s ukupnom količinom CO2 prenesenog iz postrojenja iz kojeg potječe.

Ako se CO2 upotrebljava u istom postrojenju za potrebe iz točaka 1. i 2., primjenjuju se metode praćenja iz odjeljaka od 21. do 23. Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2018/2066.

B.8.3.   Pravila za praćenje prijenosa CO2

Identitet i podaci za kontakt odgovorne osobe postrojenja ili subjekata koji primaju CO2 jasno se navodi u dokumentaciji o metodologiji praćenja. Količina CO2 koja se smatra neemitiranom navodi se u komunikaciji u skladu s Prilogom IV.

Identitet i podaci za kontakt odgovorne osobe postrojenja ili subjekata iz kojih je CO2 primljen jasno se navodi u dokumentaciji o metodologiji praćenja. Primljena količina CO2 navodi se u komunikaciji u skladu s Prilogom IV.

Za utvrđivanje količine CO2 koja je prenesena iz jednog postrojenja u drugo primjenjuje se metodologija na temelju mjerenja. Za količinu CO2 koja je trajno kemijski vezana u proizvodima primjenjuje se metodologija na temelju izračuna, po mogućnosti primjenom bilance mase. Primijenjene kemijske reakcije i svi relevantni stehiometrijski faktori navode se u dokumentaciji o metodologiji praćenja.

B.9.   Zahtjevi za pojedine sektore

B.9.1.   Dodatna pravila za jedinice za izgaranje

Emisije zbog izgaranja obuhvaćaju sve emisije CO2 nastale izgaranjem goriva koja sadržavaju ugljik, uključujući otpad, neovisno o bilo kojoj drugoj klasifikaciji takvih emisija ili goriva. Ako nije jasno djeluje li materijal kao gorivo ili ulazni materijal u procesu, npr. za smanjenje metalnih rudača, emisije tog materijala prate se na isti način kao i emisije zbog izgaranja. Uzimaju se u obzir sve nepokretne jedinice za izgaranje, uključujući kotlove, plamenike, turbine, grijače, pećnice, spalionice, peći za kalciniranje, peći, štednjake, sušilice, motore, gorive ćelije, CLC jedinice, baklje, jedinice za toplinsko ili katalitičko naknadno izgaranje.

Praćenje nadalje uključuje emisije CO2 iz procesa pročišćavanja dimnog plina, posebno CO2 iz vapnenca ili drugih karbonata za odsumporavanje i slično pročišćavanje, te iz uree koja se upotrebljava u jedinicama za uklanjanje dušikovih oksida (NOx).

B.9.1.1.   Odsumporavanje i drugo pročišćavanje kiselih plinova

Emisije CO2 iz procesa nastale korištenjem karbonata za pročišćavanje kiselih plinova iz toka dimnog plina izračunavaju se na temelju potrošenog karbonata (metoda A). Ako je riječ o odsumporavanju, izračun se alternativno može temeljiti na količini proizvedenoga gipsa (metoda B). U tom slučaju emisijski faktor je stehiometrijski omjer suhoga gipsa (CaSO4×2H2O) i emitiranog CO2: 0,2558 t CO2/t gipsa.

B.9.1.2.   Uklanjanje dušikovih oksida (NOx)

Ako se kao redukcijsko sredstvo u jedinici za uklanjanje dušikovih oksida koristi urea, procesne emisije CO2 iz njezine upotrebe računaju se metodom A, primjenom emisijskog faktora na temelju stehiometrijskog omjera od 0,7328 t CO2/t uree.

B.9.1.3.   Praćenje baklji

Pri izračunu emisija iz baklji obuhvaća se i rutinsko i operativno spaljivanje (prekidi, pokretanje, zaustavljanje i krizne situacije). Potrebno je uključiti inherentni CO2 u spaljenim plinovima.

Ako preciznije praćenje nije tehnički izvedivo ili bi dovelo do neopravdano visokih troškova, upotrebljava se referentni emisijski faktor od 0,00393 t CO2/Nm3, dobiven izgaranjem čistog etana koji se upotrebljava kao konzervativna posredna vrijednost za spaljene plinove.

Preporučeno je poboljšanje utvrditi emisijske faktore specifične za postrojenje, koji se izvode iz procjene molekularne težine toka baklje, koristeći modeliranje procesa na temelju standardnih industrijskih modela. Ponderirani godišnji prosječni iznos molekularne težine spaljenog plina dobiva se vodeći računa o relativnim omjerima i molekularnim težinama svakog uključenog toka.

Za podatke o djelatnostima prihvatljiva je veća mjerna nesigurnost nego za druga goriva koja izgaraju.

B.9.2.   Dodatna pravila za emisije iz proizvodnje cementa u obliku klinkera

B.9.2.1.   Dodatna pravila za metodu A (koja se temelji na ulazu)

Ako se za utvrđivanje emisija iz proizvodnih procesa koristi metoda A (koja se temelji na ulazu u peć), primjenjuju se sljedeća posebna pravila:

ako prašina iz cementne peći ili prašina iz mimovoda napušta sustav peći, povezane količine sirovina ne smatraju se ulaznim materijalom u procesu. Emisije iz cementne peći izračunavaju se zasebno u skladu s odjeljkom B.9.2.3. ovog Priloga;

može se opisati ili sirovinsko brašno u cjelini ili zasebni ulazni materijal u procesu, pri čemu se izbjegava dvostruko brojanje ili izostavljanje vraćenih ili zaobiđenih materijala. Ako se podaci o djelatnostima utvrđuju na temelju proizvedenog klinkera, neto količina sirovinskog brašna može se odrediti s pomoću empirijskog omjera sirovinskog brašna i klinkera, specifičnog za tu lokaciju. Taj se omjer ažurira najmanje jednom godišnje u skladu sa smjernicama najbolje industrijske prakse.

B.9.2.2.   Dodatna pravila za metodu B (koja se temelji na izlazu)

Ako se za utvrđivanje emisija iz proizvodnih procesa koristi metoda B (koja se temelji na izlazu iz peći), primjenjuju se sljedeća posebna pravila:

Podaci o djelatnostima utvrđuju se kao količina klinkera [t] proizvedena tijekom izvještajnog razdoblja na jedan od sljedećih načina:

izravnim vaganjem klinkera;

na temelju isporuka cementa, prema bilanci materijala uzimajući u obzir otpremanje klinkera, zalihe klinkera te odstupanja u zalihama klinkera, koristeći sljedeću jednadžbu:

Formula
(27. jednadžba)

pri čemu:

Cliprod

znači količina proizvedenog klinkera, izražena u tonama;

Cemdeliv

znači količina isporuka cementa, izražena u tonama;

CemSV

znači odstupanja u zalihama cementa, izražena u tonama;

CCR

znači omjer klinkera i cementa (u tonama klinkera po toni cementa);

Clis

znači količina dostavljenog klinkera, izražena u tonama;

Clid

znači količina otpremljenog klinkera, izražena u tonama; i

CliSV

znači odstupanja u zalihama klinkera, izražena u tonama.

Omjer klinkera i cementa izvodi se zasebno za svaki različiti proizvod iz cementa na temelju laboratorijskih analiza u skladu s odredbama odjeljka B.5.4. ili se izračunava kao omjer iz razlike u isporukama cementa i promjenama zaliha i svih materijala koji su korišteni kao dodaci cementu, uključujući prašinu iz mimovoda i prašinu iz cementne peći.

Kao minimalni zahtjev za utvrđivanje emisijskog faktora primjenjuje se standardna vrijednost od 0,525 t CO2/t klinkera.

B.9.2.3.   Emisije povezane s ispuštenom prašinom

Procesne emisije CO2 iz prašine iz mimovoda ili prašine iz cementne peći koja napušta sustav peći dodaju se emisijama, korigirane za omjer djelomične kalcinacije prašine iz cementne peći.

Minimalni zahtjev: primjenjuje se emisijski faktor od 0,525 t CO2/t prašine.

Preporučeno poboljšanje: emisijski faktor (EF) utvrđuje se najmanje jednom godišnje u skladu s odredbama odjeljka B.5.4. ovog Priloga i primjenom sljedeće jednadžbe:

Formula
(28. jednadžba)

pri čemu:

EFCKD

znači emisijski faktor djelomično kalcinirane prašine iz cementne peći [t CO2/t CKD];

EFCli

znači emisijski faktor klinkera [t CO2/t klinkera] specifičan za postrojenje; i

d

znači stupanj kalcinacije prašine iz cementne peći (ispušteni CO2 kao % ukupnog karbonatnog CO2 u smjesi sirovine).

B.9.3.   Dodatna pravila za emisije iz proizvodnje dušične kiseline

B.9.3.1.   Opća pravila za mjerenje N2O

Emisije N2O utvrđuju se metodologijom koja se temelji na mjerenju. Koncentracije N2O u dimnom plinu iz svakog izvora emisija mjere se na reprezentativnoj točki iza opreme za ublažavanje emisija NOx/N2O, ako se koristi ublažavanje emisija. Primjenjuju se tehnike kojima se mogu mjeriti koncentracije N2O svih izvora emisija i u ublaženim i u neublaženim uvjetima. Sva mjerenja prema potrebi se prilagođavaju na osnovi suhog plina i o njima se dosljedno izvješćuje.

B.9.3.2.   Utvrđivanje protoka dimnog plina

Za praćenje protoka dimnog plina primjenjuje se metoda bilance mase utvrđena u odjeljku B.6.2.5. ovog Priloga, osim ako to nije tehnički izvedivo. U tom slučaju može se koristiti alternativna metoda, uključujući primjenu druge metode bilance mase na temelju značajnih parametara, kao što je ulazno punjenje amonijakom, ili utvrđivanje protoka s pomoću kontinuiranog mjerenja protoka emisija.

Protok dimnog plina izračunava se prema sljedećoj formuli:

Vflue gas flow [Nm3/h] = Vair × (1 – O2,air)/(1 – O2,flue gas) (29. jednadžba)

pri čemu:

Vair

znači ukupni protok ulaznog zraka u Nm3/h kod standardnih uvjeta;

O2,air

znači udio volumena O2 u suhom zraku (= 0,2095); i

O2,flue gas

znači udio volumena O2 u dimnom plinu.

Vair

se izračunava kao zbroj svih protoka zraka koji ulaze u proizvodnu jedinicu dušične kiseline, posebno primarnog i sekundarnog ulaznog zraka te ulaznog zraka za brtvljenje, ako je primjenjivo.

Sva mjerenja prilagođavaju se na osnovi suhog plina i o njima se dosljedno izvješćuje.

B.9.3.3   Koncentracije kisika (O2)

Ako je to potrebno za izračunavanje protoka dimnog plina u skladu s odjeljkom B.9.3.2. ovog Priloga, mjere se koncentracije kisika u dimnom plinu primjenom zahtjeva iz odjeljka B.6.2.2. ovog Priloga. Sva mjerenja prilagođavaju se na osnovi suhog plina i o njima se dosljedno izvješćuje.

C.   Protoci topline

C.1.   Pravila za utvrđivanje neto mjerljive topline

C.1.1.   Načela

Sve utvrđene količine mjerljive topline uvijek se odnose na neto količinu mjerljive topline, utvrđenu kao sadržaj topline (entalpija) u protoku topline koji je prenesen do procesa koji troši toplinu ili vanjskog korisnika umanjen za sadržaj topline u povratnom toku.

Procesi koji troše toplinu koji su potrebni za upravljanje proizvodnjom i distribucijom topline, kao što su odzračivači, priprema dodatne vode i redovito ispuhivanje, uzimaju se u obzir kod učinkovitosti sustava za toplinu i uračunavaju se u ugrađene emisije robe.

Ako se isti medij za prijenos topline koristi u nekoliko uzastopnih procesa, a njegova toplina troši se na različitim razinama temperature, količina topline koja je potrošena u svakom pojedinom procesu koji troši toplinu utvrđuje se zasebno, osim ako su ti procesi dio cjelokupnog procesa proizvodnje iste robe. Ponovno zagrijavanje medija za prijenos između uzastopnih procesa koji troše toplinu smatra se dodatnom proizvodnjom topline.

Ako se toplina koristi za hlađenje putem apsorpcijskog procesa hlađenja, taj se proces hlađenja smatra procesom koji troši toplinu.

C.1.2.   Metodologija za utvrđivanje neto količina mjerljive topline

Za potrebe odabira izvora podataka za kvantifikaciju tokova energije u skladu s odjeljkom A.4. ovog Priloga u obzir se uzimaju sljedeće metode za utvrđivanje neto količina mjerljive topline:

C.1.2.1.   Metoda 1: mjerenja

U okviru ove metode operator mjeri sve relevantne parametre, osobito temperaturu, pritisak te stanje prenesenog i vraćenog medija za prijenos topline. Stanje medija u slučaju pare odnosi se na njegovu zasićenost ili stupanj pregrijavanja. Mjeri se brzina (volumetrijskog) protoka medija za prijenos topline. Na temelju izmjerenih vrijednosti entalpija i specifični volumen medija za prijenos topline utvrđuju se korištenjem odgovarajućih tablica za paru ili inženjerskog softvera.

Brzina protoka mase medija izračunava se kao:

Formula
(30. jednadžba)

pri čemu:

Formula

znači brzina protoka mase u kg/s;

Formula

znači brzina volumetrijskog protoka u m3/s; i

v

znači specifični volumen u m3/kg.

Budući da se brzina protoka mase smatra jednakom za preneseni i vraćeni medij, brzina protoka topline izračunava se upotrebom razlike u entalpiji između prenesenog toka i povratnog toka na sljedeći način:

Formula
(31. jednadžba)

pri čemu:

Formula

znači brzina protoka topline u kJ/s;

hflow

znači entalpija prenesenog toka u kJ/kg;

hreturn

znači entalpija povratnog toka u kJ/kg; i

Formula

znači brzina protoka mase u kg/s.

Ako se para ili topla voda koriste kao medij za prijenos topline, pri čemu se kondenzat ne vraća ili procjena entalpije vraćenog kondenzata nije izvediva, hreturn utvrđuje se na temelju temperature od 90 °C.

Ako je poznato da brzine protoka mase nisu jednake, primjenjuje se sljedeće:

(a)

ako postoje dokazi da kondenzat ostaje u proizvodu (npr. u procesima s „ubrizgavanjem pregrijane pare”), ne oduzima se odgovarajuća količina entalpije kondenzata;

(b)

ako je poznato da se medij za prijenos topline gubi (npr. zbog curenja ili istjecanja u kanalizaciju), procjena za odgovarajući protok mase oduzima se od protoka mase prenesenog medija za prijenos topline.

Za utvrđivanje godišnjeg neto protoka topline iz prethodnih podataka ovisno o dostupnoj mjernoj opremi i dostupnom sustavu za obradu podataka primjenjuje se jedna od sljedećih metoda:

(a)

utvrđivanje godišnjih prosječnih vrijednosti za parametre kojima se utvrđuje godišnja prosječna entalpija prenesenog i vraćenog medija za prijenos topline, pomnoženo s ukupnim godišnjim protokom mase primjenom 31. jednadžbe;

(b)

utvrđivanje satnih vrijednosti protoka topline i zbrajanje tih vrijednosti tijekom ukupnog godišnjeg vremena rada sustava za toplinu. Ovisno o sustavu za obradu podataka, satne vrijednosti mogu se prema potrebi zamijeniti drugim vremenskim intervalima.

C.1.2.2.   Metoda 2: izračun posredne vrijednosti na temelju izmjerene učinkovitosti

Količine neto mjerljive topline utvrđuju se na temelju unosa goriva i izmjerene učinkovitosti koja se odnosi na proizvodnju topline:

Formula
(32. jednadžba)

Formula
(33. jednadžba)

pri čemu:

Q

znači količina topline izražena u TJ;

ηH

znači izmjerena učinkovitost proizvodnje topline;

EIn

znači unos energije iz goriva;

ADi

znači godišnji podaci o djelatnostima (tj. potrošene količine) goriva i; i

NCVi

znači neto kalorična vrijednost goriva i.

Vrijednost ηΗ mjeri se tijekom primjereno dugog razdoblja, tijekom kojeg se u dovoljnoj mjeri uzimaju u obzir različita stanja opterećenja postrojenja, ili se preuzima iz dokumentacije proizvođača. Pritom na sljedeći način treba uzeti u obzir krivulju opterećenja određenoga dijela primjenom godišnjeg faktora opterećenja:

Formula
(34. jednadžba)

pri čemu:

LF

znači faktor opterećenja;

EIn

znači unos energije kako je utvrđen primjenom 33. jednadžbe tijekom izvještajnog razdoblja; i

EMax

znači maksimalni unos goriva ako je jedinica za proizvodnju topline radila na 100 % nazivnog opterećenja tijekom cijele kalendarske godine.

Učinkovitost se temelji na situaciji u kojoj je sav kondenzat vraćen. Trebalo bi pretpostaviti da je temperatura vraćenoga kondenzata 90 °C.

C.1.2.3.   Metoda 3: izračun posredne vrijednosti na temelju referentne učinkovitosti

Ova je metoda jednaka metodi 3, ali se za nju koristi referentna učinkovitost od 70 % (ηRef,H = 0,7) u 32. jednadžbi.

C.1.3.   Posebna pravila

Ako postrojenje troši mjerljivu toplinu proizvedenu egzotermnim kemijskim procesima koji nisu izgaranje, kao što je proizvodnja amonijaka ili dušične kiseline, ta se količina potrošene topline utvrđuje odvojeno od druge mjerljive topline i dodjeljuju joj se nulte emisije CO2e.

Ako se mjerljiva toplina regenerira iz nemjerljive topline proizvedene iz goriva i upotrebljava u procesima proizvodnje nakon te uporabe, npr. iz ispušnih plinova, radi izbjegavanja dvostrukog brojanja relevantna količina neto mjerljive topline podijeljena s referentnom učinkovitošću od 90 % oduzima se od količine utrošenog goriva.

C.2.   Utvrđivanje emisijskog faktora mješavine goriva mjerljive topline

Ako se u procesu proizvodnje troši mjerljiva toplina proizvedena u postrojenju, emisije povezane s toplinom utvrđuju se jednom od sljedećih metoda.

C.2.1.   Emisijski faktor mjerljive topline proizvedene u postrojenju načinima različitima od kogeneracije

Za mjerljivu toplinu proizvedenu izgaranjem goriva u postrojenju, osim topline proizvedene kogeneracijom, utvrđuje se emisijski faktor relevantne mješavine goriva, a emisije koje se mogu pripisati procesu proizvodnje izračunavaju se kao:

EmHeat = EFmix × Qconsumed/η (35. jednadžba)

pri čemu:

EmHeat

znači emisije povezane s toplinom procesa proizvodnje, izražene u t CO2;

EFmix

znači emisijski faktor odgovarajuće mješavine goriva, izražen u t CO2/TJ, uključujući emisije od pročišćavanja dimnog plina, ako je primjenjivo;

Qconsumed

znači količina mjerljive topline potrošene u procesu proizvodnje, izražena u TJ; i

η

znači učinkovitost procesa proizvodnje topline.

Vrijednost EFmix

izračunava se kao:

EFmix = (Σ ADi × NCVi × EFi + EmFGC)/(Σ ADi × NCVi) (36. jednadžba)

pri čemu:

ADi

znači godišnji podaci o djelatnostima (tj. potrošene količine) goriva i korištene za proizvodnju mjerljive topline, izraženi u tonama ili Nm3;

NCVi

znači neto kalorična vrijednost goriva i, izražena u TJ/t ili TJ/Nm3;

EFi

znači emisijski faktori goriva i, izraženi u t CO2/TJ; i

EmFGC

znači procesne emisije od pročišćavanja dimnog plina, izražene u t CO2.

Ako je otpadni plin dio korištene mješavine goriva, a emisijski faktor tog otpadnog plina veći je od standardnog emisijskog faktora prirodnog plina navedenog u tablici 1 Priloga VIII., za izračun vrijednosti EFmix koristi se taj standardni emisijski faktor, a ne emisijski faktor otpadnog plina.

C.2.2.   Emisijski faktor mjerljive topline proizvedene kogeneracijom u postrojenju

Ako se mjerljiva toplina i električna energija proizvode kogeneracijom (tj. kombiniranom proizvodnjom toplinske i električne energije), relevantne emisije pripisane mjerljivoj toplini i električnoj energiji utvrđuju se u skladu sa zahtjevima iz ovog odjeljka. Pravila o električnoj energiji prema potrebi se primjenjuju i na proizvodnju mehaničke energije.

Emisije iz kogeneracijske jedinice utvrđuju se kako slijedi:

Formula
(37. jednadžba)

pri čemu:

EmCHP

znači emisije iz kogeneracijske jedinice tijekom izvještajnog razdoblja, izražene u t CO2;

ADi

znači godišnji podaci o djelatnostima (tj. potrošene količine) goriva i korištene u kogeneracijskoj jedinici, izraženi u tonama ili Nm3;

NCVi

znači neto kalorična vrijednost goriva i, izražena u TJ/t ili TJ/Nm3;

EFi

znači emisijski faktori goriva i, izraženi u t CO2/TJ; i

EmFGC

znači procesne emisije od pročišćavanja dimnog plina, izražene u t CO2.

Unos energije u kogeneracijsku jedinicu izračunava se u skladu s 33. jednadžbom. Odgovarajuće prosječne učinkovitosti proizvodnje topline i električne energije (ili mehaničke, ako je primjenjivo) tijekom izvještajnog razdoblja izračunavaju se kako slijedi:

Formula
(38. jednadžba)

Formula
(39. jednadžba)

pri čemu:

ηheat

znači prosječna učinkovitost proizvodnje topline tijekom izvještajnog razdoblja (bezdimenzionalna);

Qnet

znači neto količina topline koju je u izvještajnom razdoblju proizvela kogeneracijska jedinica, izražena u TJ kako je utvrđeno u skladu s odjeljkom C.1.2;

EIn

znači unos energije kako je utvrđen primjenom 33. jednadžbe, izražen u TJ;

ηel

znači prosječna učinkovitost proizvodnje električne energije tijekom izvještajnog razdoblja (bezdimenzionalna); i

Eel

znači neto proizvodnja električne energije u kogeneracijskoj jedinici tijekom izvještajnog razdoblja, izražena u TJ.

Ako utvrđivanje učinkovitosti vrijednosti ηheat i ηel nije tehnički izvedivo ili bi dovelo do neopravdano visokih troškova, koriste se vrijednosti koje se temelje na tehničkoj dokumentaciji (konstrukcijske vrijednosti) postrojenja. Ako te vrijednosti nisu dostupne, koriste se konzervativne zadane vrijednosti ηheat = 0,55 i ηel = 0,25.

Faktori pripisivanja za toplinu i električnu energiju iz kogeneracije izračunavaju se kako slijedi:

Formula
(40. jednadžba)

Formula
(41. jednadžba)

pri čemu:

FCHP,Heat

znači faktor pripisivanja za toplinu (bezdimenzionalni);

FCHP,El

znači faktor pripisivanja za električnu energiju (ili mehaničku, ako je primjenjivo) (bezdimenzionalni);

ηref, heat

znači referentna učinkovitost za proizvodnju topline u samostalnom kotlu (bezdimenzionalna); i

ηref,el

znači referentna učinkovitost proizvodnje električne energije bez kogeneracije (bezdimenzionalna).

Odgovarajuće referentne učinkovitosti specifične za gorivo navedene su u Prilogu IX.

Specifični emisijski faktor mjerljive topline povezane s kogeneracijom koji se koristi za pripisivanje emisija povezanih s toplinom procesima proizvodnje izračunava se kao:

EFCHP,Heat = EmCHP × FCHP,Heat/Qnet (42. jednadžba)

pri čemu:

EFCHP, heat

znači emisijski faktor za proizvodnju mjerljive topline u kogeneracijskoj jedinici, izražen u t CO2/TJ; i

Qnet

znači neto proizvedena toplina u kogeneracijskoj jedinici, izražena u TJ.

Specifični emisijski faktor električne energije povezane s kogeneracijom koji se koristi za pripisivanje neizravnih emisija procesima proizvodnje izračunava se kao:

EFCHP,El = EmCHP × FCHP,El/EEl,prod (43. jednadžba)

pri čemu:

EEl,prod

znači električna energija proizvedena u kogeneracijskoj jedinici.

Ako je otpadni plin dio korištene mješavine goriva, a emisijski faktor tog otpadnog plina veći je od standardnog emisijskog faktora prirodnog plina navedenog u tablici 1 Priloga VIII., za izračun vrijednosti EFmix koristi se taj standardni emisijski faktor, a ne emisijski faktor otpadnog plina.

C.2.3.   Emisijski faktor mjerljive topline proizvedene izvan postrojenja

Ako se u procesu proizvodnje troši mjerljiva toplina proizvedena izvan postrojenja, emisije povezane s toplinom utvrđuju se jednom od sljedećih metoda.

1.

Ako se na postrojenje koje proizvodi mjerljivu toplinu primjenjuje prihvatljiv sustav za praćenje, izvješćivanje i verifikaciju ili ako operator postrojenja koje troši mjerljivu toplinu odgovarajućim odredbama ugovora o isporuci zajamči da postrojenje koje proizvodi toplinu prati emisije u skladu s ovim Prilogom, emisijski faktor mjerljive topline određuje se odgovarajućim jednadžbama iz odjeljaka C.2.1. ili C.2.2. na temelju podataka o emisijama koje dostavi operator postrojenja koje proizvodi mjerljivu toplinu.

2.

Ako metoda u skladu s točkom 1. nije dostupna, koristi se standardna vrijednost na temelju standardnog emisijskog faktora goriva koje se najčešće koristi u industriji zemlje, uz pretpostavku učinkovitosti kotla od 90 %.

D.   Električna energija

D.1.   Izračun emisija povezanih s električnom energijom

Emisije povezane s proizvodnjom ili potrošnjom električne energije za potrebe izračuna ugrađenih emisija u skladu s odjeljkom F.1. izračunavaju se sljedećom jednadžbom:

Formula
(44. jednadžba)

pri čemu:

Em el

znači emisije povezane s proizvedenom ili potrošenom električnom energijom, izražene u t CO2;

E el

znači proizvedena ili potrošena električna energija, izražena u MWh ili TJ; i

EF el

znači emisijski faktor električne energije, izražen u t CO2/MWh ili t CO2/TJ.

D.2.   Pravila za utvrđivanje emisijskog faktora električne energije kao uvezene robe

Za utvrđivanje specifičnih stvarnih ugrađenih emisija električne energije kao uvezene robe primjenjuju se samo izravne emisije u skladu s odjeljkom 2. Priloga IV. Uredbi (EU) 2023/956.

Emisijski faktor za izračun specifičnih stvarnih ugrađenih emisija električne energije utvrđuje se kako slijedi:

(a)

kao relevantni emisijski faktor CO2 koristi se specifična zadana vrijednost za treću zemlju, skupinu trećih zemalja ili regiju u trećoj zemlji kako je utvrđeno u odjeljku D.2.1. ovog Priloga;

(b)

ako nije dostupna specifična zadana vrijednost u skladu s točkom (a), koristi se emisijski faktor CO2 u EU-u kako je utvrđeno u odjeljku D.2.2. ovog Priloga;

(c)

ako deklarant koji izvješćuje dostavi dostatne dokaze na temelju službenih i javnih informacija koji pokazuju da je emisijski faktor CO2 u trećoj zemlji, skupini trećih zemalja ili regiji u trećoj zemlji iz koje se uvozi električna energija niži od vrijednosti u skladu s točkama (a) i (b) i ako su ispunjeni uvjeti iz odjeljka D.2.3. ovog Priloga, utvrđuju se navedene niže vrijednosti na temelju dostavljenih dostupnih i pouzdanih podataka;

(d)

deklarant koji izvješćuje za izračun ugrađenih emisija uvezene električne energije umjesto zadanih vrijednosti može primijeniti stvarne ugrađene emisije ako su ispunjeni kumulativni kriteriji iz točaka od (a) do (d) navedeni u odjeljku 5. Priloga IV. Uredbi (EU) 2023/956, a izračun se temelji na podacima koje je u skladu s ovim Prilogom utvrdio proizvođač električne energije, izračunanima u skladu s odjeljkom D.2.3. ovog Priloga.

D.2.1.   Emisijski faktor CO2 na temelju specifičnih zadanih vrijednosti

U skladu s odjeljkom 4.2.1. Priloga IV. Uredbi (EU) 2023/956 koriste se emisijski faktori CO2 u trećoj zemlji, skupini trećih zemalja ili regiji u trećoj zemlji, koji se temelje na najboljim podacima dostupnima Komisiji. Za potrebe ove Uredbe ti emisijski faktori CO2 temelje se na podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), a Komisija ih unosi u prijelazni CBAM registar.

D.2.2.   Emisijski faktor CO2 u EU-u

U skladu s odjeljkom 4.2.2. Priloga IV. Uredbi (EU) 2023/956 koristi se emisijski faktor CO2 u EU-u. Za potrebe ove Uredbe emisijski faktor CO2 u Uniji temelji se na podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), a Komisija ih unosi u prijelazni CBAM registar.

D.2.3.   Emisijski faktor CO2 na temelju pouzdanih podataka deklaranta koji izvješćuje

Za potrebe odjeljka D.2. točke (c) ovog Priloga deklarant koji izvješćuje dostavlja skupove podataka iz alternativnih službenih izvora, uključujući nacionalne statistike za petogodišnje razdoblje koje završava dvije godine prije podnošenja izvješća.

Kako bi se uzeo u obzir učinak politika dekarbonizacije, kao što je povećanje proizvodnje obnovljive energije, i klimatskih uvjeta, kao što su posebno hladne godine, na godišnju opskrbu električnom energijom u predmetnim zemljama, deklarant koji izvješćuje emisijski faktor CO2 izračunava na temelju ponderiranog prosjeka emisijskog faktora CO2 za petogodišnje razdoblje koje završava dvije godine prije podnošenja izvješća.

Deklarant koji izvješćuje u tu svrhu na temelju sljedeće jednadžbe izračunava godišnje emisijske faktore CO2 po tehnologiji fosilnoga goriva i njihovu bruto proizvodnju električne energije u trećoj zemlji koja može izvoziti električnu energiju u EU:

Formula
(45. jednadžba)

pri čemu:

Em el,y

znači godišnji emisijski faktor CO2 za sve tehnologije fosilnih goriva u određenoj godini u trećoj zemlji koja može izvoziti električnu energiju u EU;

E el,y

znači ukupna bruto proizvodnja električne energije iz svih tehnologija fosilnih goriva u toj godini; EF i znači emisijski faktor CO2 za svaku korištenu tehnologiju fosilnih goriva „i”; i

E el,i,y

znači godišnja bruto proizvodnja električne energije za svaku tehnologiju fosilnih goriva „i”.

Deklarant koji izvješćuje emisijski faktor CO2 izračunava kao pomični prosjek tih godina počevši od tekuće godine minus dvije na temelju sljedeće jednadžbe:

Formula
(46. jednadžba)

pri čemu:

Em el

znači emisijski faktor CO2 koji proizlazi iz pomičnog prosjeka emisijskih faktora CO2 iz prethodnih pet godina, počevši od tekuće godine minus dvije godine do tekuće godine minus šest godina;

Em el,y

znači emisijski faktor CO2 za svaku godinu „i”;

i

znači promjenjivi indeks za godine koje treba razmotriti; i

y

znači tekuća godina.

D.2.4.   Emisijski faktor CO2 na temelju stvarnih emisija CO2 iz postrojenja

U skladu s odjeljkom 5. Priloga IV. Uredbi (EU) 2023/956 deklarant koji izvješćuje za izračun ugrađenih emisija umjesto zadanih vrijednosti može primijeniti stvarne ugrađene emisije uvezene električne energije ako su ispunjeni kumulativni uvjeti iz točaka od (a) do (d) tog odjeljka.

D.3.   Pravila za utvrđivanje količina električne energije koje se koriste za proizvodnju robe koja nije električna energija

Za potrebe utvrđivanja ugrađenih emisija mjerenje količina električne energije odnosi se na radnu snagu, a ne na prividnu snagu (složena snaga). Mjeri se samo komponenta radne snage, a jalova snaga zanemaruje se.

Razina djelatnosti za proizvodnju električne energije odnosi se na neto električnu energiju koja napušta granice sustava elektrane ili kogeneracijske jedinice, umanjenu za interno potrošenu električnu energiju.

D.4.   Pravila za utvrđivanje ugrađenih neizravnih emisija električne energije kao ulaznog materijala za proizvodnju robe koja nije električna energija

Emisijski faktori za električnu energiju u prijelaznom razdoblju utvrđuju se na temelju:

(a)

prosječnog emisijskog faktora u zemlji podrijetla elektroenergetske mreže, na temelju podataka Međunarodne agencije za energiju (IEA) koje je Komisija objavila u prijelaznom CBAM registru; ili

(b)

drugog emisijskog faktora u zemlji podrijetla elektroenergetske mreže koji se temelji na javno dostupnim podacima koji su ili prosječni emisijski faktor ili emisijski faktor CO2 kako je naveden u odjeljku 4.3. Priloga IV. Uredbi (EU) 2023/956.

Odstupajući od točaka (a) i (b), u slučajevima navedenima u odjeljcima od D.4.1. do D.4.3. mogu se koristiti stvarni emisijski faktori za električnu energiju.

D.4.1.   Emisijski faktor električne energije proizvedene u postrojenju načinima različitima od kogeneracije

Za električnu energiju proizvedenu izgaranjem goriva u postrojenju, osim električne energije proizvedene kogeneracijom, utvrđuje se emisijski faktor električne energije EFEl, a emisije koje se mogu pripisati proizvodnji električne energije izračunavaju se kao:

EFEl = (Σ ADi × NCVi × EFi + EmFGC)/Elprod (47. jednadžba)

pri čemu:

ADi

znači godišnji podaci o djelatnostima (tj. potrošene količine) goriva i korištene za proizvodnju električne energije, izraženi u tonama ili Nm3;

NCVi

znači neto kalorična vrijednost goriva i, izražena u TJ/t ili TJ/Nm3;

EFi

znači emisijski faktori goriva i, izraženi u t CO2/TJ; i

EmFGC

znači procesne emisije od pročišćavanja dimnog plina, izražene u t CO2; i

Elprod

znači neto količina proizvedene električne energije, izražena u MWh. Može uključivati količine električne energije proizvedene iz drugih izvora osim izgaranja goriva.

Ako je otpadni plin dio korištene mješavine goriva, a emisijski faktor tog otpadnog plina veći je od standardnog emisijskog faktora prirodnog plina navedenog utablici 1 Priloga VIII., za izračun vrijednosti EFEl koristi se taj standardni emisijski faktor, a ne emisijski faktor otpadnog plina.

D.4.2.   Emisijski faktor električne energije proizvedene kogeneracijom u postrojenju

Emisijski faktor proizvodnje električne energije kogeneracijom utvrđuje se u skladu s odjeljkom C.2.2. ovog Priloga.

D.4.3.   Emisijski faktor električne energije proizvedene izvan postrojenja

1.

Ako se električna energija dobiva iz izvora s izravnom tehničkom vezom i ako su dostupni svi relevantni podaci, emisijski faktor te električne energije utvrđuje se primjenom odjeljka D.4.1. ili D.4.2., ovisno o slučaju.

2.

Ako se električna energija dobiva od proizvođača na temelju ugovora u kupnji električne energije, emisijski faktor za električnu energiju utvrđen u skladu s odjeljkom D.4.1. ili D.4.2., ovisno o slučaju, može se koristiti ako ga je proizvođač električne energije dostavio operatoru i stavio na raspolaganje u skladu s Prilogom IV.

E.   Praćenje prekursora

Ako su u opisu načina proizvodnje za procese proizvodnje definirane za postrojenje navedeni relevantni prekursori, utvrđuje se količina svakog prekursora potrošenog u procesima proizvodnje postrojenja kako bi se u skladu s odjeljkom G ovog Priloga izračunale ukupne ugrađene emisije proizvedene složene robe.

Odstupajući od prethodne točke, ako su proizvodnja i korištenje prekursora obuhvaćeni istim procesom proizvodnje, utvrđuje se samo količina korištenog dodatnog prekursora dobivenog iz drugih postrojenja ili procesa proizvodnje.

Količina koja se koristi i svojstva emisija utvrđuju se zasebno za svako postrojenje iz kojeg je prekursor dobiven. Metode za utvrđivanje potrebnih podataka utvrđuju se u dokumentaciji o metodologiji praćenja postrojenja primjenom sljedećih odredbi:

1.

Ako se prekursor proizvodi u postrojenju, ali u različitom procesu proizvodnje kako je određen primjenom pravila iz odjeljka A.4. ovog Priloga, treba utvrditi sljedeće skupove podataka:

(a)

specifične ugrađene izravne i neizravne emisije prekursora kao prosjek tijekom izvještajnog razdoblja, izražene u tonama CO2e po toni prekursora;

(b)

količinu prekursora potrošenog u svakom procesu proizvodnje postrojenja za koje je taj prekursor relevantan.

2.

Ako se prekursor dobiva iz drugog postrojenja, treba utvrditi sljedeće skupove podataka:

(a)

zemlju podrijetla uvezene robe;

(b)

postrojenje u kojem je proizveden, utvrđeno na temelju:

jedinstvenog identifikatora postrojenja, ako je dostupan,

važećeg Zakonika Ujedinjenih naroda za lokaciju trgovine i prijevoza (UN/LOCODE) lokacije,

točne adrese i njezina prijepisa na engleskom jeziku, i

geografskih koordinata postrojenja;

(c)

korišteni način proizvodnje kako je definiran u odjeljku 3. Priloga II:;

(d)

vrijednosti primjenjivih specifičnih parametara potrebnih za utvrđivanje ugrađenih emisija, kako je navedeno u odjeljku 2. Priloga IV.;

(e)

specifične ugrađene izravne i neizravne emisije prekursora kao prosjek tijekom najnovijeg dostupnog izvještajnog razdoblja, izražene u tonama CO2(e) CO2e po toni prekursora;

(f)

datum početka i završetka izvještajnog razdoblja koje upotrebljava postrojenje iz kojeg je prekursor dobiven;

(g)

informacije o cijeni ugljika koju treba platiti za prekursor, ako je relevantno.

Postrojenje koje proizvodi prekursor dostavlja relevantne informacije, po mogućnosti služeći se elektroničkim predloškom iz članka 3. stavka 5. i Priloga IV.

3.

Za svaku količinu prekursora za koju su dobiveni nepotpuni ili nejasni podaci iz točke 2. zadane vrijednosti koje je Komisija stavila na raspolaganje i objavila za prijelazno razdoblje mogu se upotrebljavati pod uvjetima iz članka 4. stavka 3. ove Uredbe.

F.   Pravila o pripisivanju emisija iz postrojenja robi

F.1.   Metode izračuna

Za potrebe raspoređivanja emisija postrojenja na robu emisije te ulazni i izlazni materijali pripisuju se procesima proizvodnje definiranima u skladu s odjeljkom A.4. ovog Priloga primjenom 48. jednadžbe za izravne emisije i 49. jednadžbe za neizravne emisije, pri čemu se za parametre jednadžbe koriste ukupni iznosi tijekom cijelog izvještajnog razdoblja. Pripisane izravne i neizravne emisije zatim se primjenom 50. i 51. jednadžbe pretvaraju u specifične ugrađene izravne i neizravne emisije robe proizvedene procesom proizvodnje.

Formula
(48. jednadžba)

Ako izračunana vrijednost AttrEm Dir ima negativnu vrijednost, postavlja se na nulu.

Formula
(49. jednadžba)

Formula
(50. jednadžba)

Formula
(51. jednadžba)

pri čemu:

AttrEm Dir

znači pripisane izravne emisije procesa proizvodnje tijekom cijelog izvještajnog razdoblja, izražene u t CO2e;

AttrEm indir

znači pripisane neizravne emisije procesa proizvodnje tijekom cijelog izvještajnog razdoblja, izražene u t CO2e;

DirEm *

znači izravno pripisive emisije procesa proizvodnje, utvrđene za izvještajno razdoblje primjenom pravila iz odjeljka B ovog Priloga i sljedećih pravila:

Mjerljiva toplina: ako se goriva troše za proizvodnju mjerljive topline koja se troši izvan procesa proizvodnje koji se razmatra ili koja se upotrebljava u više procesa proizvodnje (što uključuje uvoz iz drugih postrojenja i izvoz u njih), emisije goriva ne ubrajaju se u izravno pripisive emisije procesa proizvodnje, nego se dodaju u okviru parametra EmH,import kako bi se izbjeglo dvostruko brojanje.

Otpadni plinovi:

emisije uzrokovane otpadnim plinovima proizvedenima i u cijelosti potrošenima u istom procesu proizvodnje uključene su u parametar DirEm*.

Emisije od izgaranja otpadnih plinova izvezenih iz procesa proizvodnje u potpunosti su uključene u parametar DirEm* bez obzira na to gdje su potrošene. Međutim, za izvoz otpadnih plinova izračunava se parametar WGcorr,export.

Emisije nastale izgaranjem otpadnih plinova uvezenih iz drugih procesa proizvodnje ne uzimaju se u obzir u parametru DirEm*. Umjesto toga izračunava se vrijednost parametra WGcorr,import.

Em H,imp

znači emisije jednake količini mjerljive topline uvezene u proces proizvodnje, utvrđene za izvještajno razdoblje u skladu s pravilima iz odjeljka C ovog Priloga i sljedećim pravilima:

Emisije povezane s mjerljivom toplinom uvezene u proces proizvodnje uključuju uvoz iz drugih postrojenja, drugih procesa proizvodnje u istom postrojenju te toplinu primljenu iz tehničke jedinice (npr. središnje interne elektrane postrojenja ili složenije parne mreže s nekoliko jedinica za proizvodnju topline) koja isporučuje toplinu za više procesa proizvodnje.

Emisije iz mjerljive topline izračunavaju se sljedećom jednadžbom:

Formula
(52. jednadžba)

pri čemu:

EFheat

znači emisijski faktor za proizvodnju mjerljive topline utvrđen u skladu s odjeljkom C.2. ovog Priloga, izražen u t CO2/TJ; i

Qimp

znači neto toplina uvezena u proces proizvodnje i potrošena u njemu, izražena u TJ.

Em H,exp

znači emisije jednake količini mjerljive topline izvezene iz procesa proizvodnje, utvrđene za izvještajno razdoblje u skladu s pravilima iz odjeljka C ovog Priloga. Za isporučenu toplinu koriste se emisije stvarno poznate mješavine goriva u skladu s odjeljkom C.2., a ako stvarna mješavina goriva nije poznata, koristi se standardni emisijski faktor goriva koje se najčešće koristi u zemlji i industriji, uz pretpostavku učinkovitosti kotla od 90 %.

Toplina oporabljena iz procesa koji koriste električnu energiju i proizvodnje dušične kiseline ne uzima se u obzir.

WG corr,imp

znači pripisane izravne emisije procesa proizvodnje u kojem se troše otpadni plinovi uvezeni iz drugih procesa proizvodnje, ispravljeni za izvještajno razdoblje s pomoću sljedeće jednadžbe:

Formula
(53. jednadžba)

pri čemu:

VWG

znači količina uvezenog otpadnog plina;

NCVWG

znači neto kalorična vrijednost uvezenog otpadnog plina; i

EFNG

znači standardni emisijski faktor prirodnog plina kako je naveden u Prilogu VIII.

WG corr,exp

znači emisije jednake količini otpadnih plinova izvezenih iz procesa proizvodnje, utvrđene za izvještajno razdoblje u skladu s pravilima iz odjeljka B ovog Priloga i sljedećom jednadžbom:

Formula
(54. jednadžba)

pri čemu:

VWG,exp

znači količina otpadnog plina izvezena iz procesa proizvodnje;

NCVWG

znači neto kalorična vrijednost otpadnog plina; i

EFNG

znači standardni emisijski faktor prirodnog plina kako je naveden u Prilogu VIII., a

Corrη

znači faktor kojim se uzima u obzir razlika u učinkovitosti između korištenja otpadnog plina i referentnoga goriva prirodnog plina. Standardna vrijednost faktora Corrη iznosi 0,667.

Em el,prod

znači emisije jednake količini električne energije proizvedene u granicama procesa proizvodnje, utvrđene za izvještajno razdoblje u skladu s pravilima iz odjeljka D ovog Priloga.

Em el,cons

znači emisije jednake količini električne energije potrošene u granicama procesa proizvodnje, utvrđene za izvještajno razdoblje u skladu s pravilima iz odjeljka D ovog Priloga.

SEE g,Dir

znači specifične izravne ugrađene emisije robe „g”, izražene u t CO2e po toni, valjane za izvještajno razdoblje.

SEE g,Indir

znači specifične neizravne ugrađene emisije robe „g” izražene u t CO2e po toni, valjane za izvještajno razdoblje.

AL g

znači razina djelatnosti robe „g”, tj. količina robe „g” koja je u izvještajnom razdoblju proizvedena u tom postrojenju, utvrđena u skladu s odjeljkom F.2. ovog Priloga, izražena u tonama.

F.2.   Metodologija za praćenje razina djelatnosti

Razina djelatnosti procesa proizvodnje izračunava se kao ukupna masa sve robe navedene u Prilogu I. Uredbi (EU) 2023/956 i skupne kategorije robe u skladu s odjeljkom 2. Priloga II. na koju se odnosi proces proizvodnje koja je u izvještajnom razdoblju napustila proces proizvodnje. Ako su procesi proizvodnje definirani tako da je uključena i proizvodnja prekursora, dvostruko brojanje izbjegava se tako što se broje samo konačni proizvodi koji izlaze iz granica sustava procesa proizvodnje. U obzir se uzimaju sve posebne odredbe utvrđene za proces proizvodnje ili način proizvodnje iz odjeljka 3. Priloga II. Ako se u istom postrojenju za proizvodnju robe obuhvaćene istom oznakom KN upotrebljava više načina proizvodnje i ako su tim načinima proizvodnje dodijeljeni zasebni procesi proizvodnje, ugrađene emisije te robe izračunavaju se zasebno za svaki način proizvodnje.

U obzir se uzima samo roba koja se može prodati ili izravno upotrijebiti kao prekursor u drugom procesu proizvodnje. Proizvodi koji nisu u skladu sa specifikacijama, nusproizvodi, otpad i ostaci nastali u procesu proizvodnje, neovisno o tome jesu li vraćeni u procese proizvodnje, isporučeni u druga postrojenja ili zbrinuti, ne uključuju se u utvrđivanje razine djelatnosti. Stoga im se pri ulasku u drugi proces proizvodnje dodjeljuje nulta stopa ugrađenih emisija.

Za utvrđivanje razina djelatnosti primjenjuju se zahtjevi za mjerenje iz odjeljka B.4. ovog Priloga.

F.3.   Metode praćenja potrebne za pripisivanje emisija procesima proizvodnje

F.3.1.   Načela pripisivanja podataka procesima proizvodnje

1.

Metode odabrane za pripisivanje skupova podataka procesima proizvodnje utvrđuju se u dokumentaciji o metodologiji praćenja. Redovito se preispituju kako bi se u skladu s odjeljkom A ovog Priloga poboljšala kvaliteta podataka kad je to moguće.

2.

Ako podaci za određeni skup podataka nisu dostupni za svaki proces proizvodnje, odabire se odgovarajuća metoda za utvrđivanje potrebnih podataka za svaki pojedinačni proces proizvodnje. U tu se svrhu primjenjuje jedno od sljedećih načela ovisno o tome na temelju kojeg se načela dobivaju točniji rezultati:

(a)

ako se na istoj proizvodnoj liniji proizvodi različita roba jedna za drugom, proizvodni ulazi i izlazi i pripadajuće emisije raspoređuju se sekvencijalno na temelju godišnjeg vremena korištenja za svaki proces proizvodnje;

(b)

proizvodni ulazi i izlazi i pripadajuće emisije raspoređuju se na temelju mase ili volumena pojedinačnih komada robe koji se proizvode ili procjena na temelju omjera predmetnih slobodnih reakcijskih entalpija kemijskih reakcija ili na temelju drugog prikladnog ključa dodjele koji počiva na znanstveno utemeljenoj metodologiji.

3.

Ako rezultatima mjerenja pridonosi nekoliko mjernih instrumenata različite kvalitete, primjenjuje se jedna od sljedećih metoda za podjelu podataka na razini postrojenja na količine materijala, goriva, mjerljive topline ili električne energije po procesu proizvodnje:

(a)

utvrđivanje podjele na temelju metode utvrđivanja, kao što su zasebno mjerenje, procjena i korelacija, koja se primjenjuje jednako za svaki proces proizvodnje. Ako je zbroj podataka za proces proizvodnje različit od podataka utvrđenih zasebno za postrojenje, primjenjuje se jedinstveni „faktor usklađivanja” za jedinstvenu korekciju kako bi se postigli ukupni iznosi za postrojenje na sljedeći način:

RecF = DInst/Σ DPP (55. jednadžba)

pri čemu:

RecF

znači faktor usklađivanja;

DInst

znači vrijednost podataka utvrđena za postrojenje u cjelini; i

DPP

znači vrijednosti podataka za različite procese proizvodnje.

Podaci za svaki proces proizvodnje potom se korigiraju na sljedeći način, pri čemu DPP,corr znači korigirana vrijednost parametra DPP:

DPPP,corr = DPP × RecF (56. jednadžba)

(b)

ako su za samo jedan proces proizvodnje podaci nepoznati ili lošije kvalitete od podataka za druge procese proizvodnje, poznati podaci za proces proizvodnje mogu se oduzeti od ukupnih podataka za postrojenje. Toj se metodi daje prednost samo za procese proizvodnje koji u manjim količinama doprinose dodjeli za postrojenje.

F.3.2.   Postupak za praćenje oznaka KN robe i prekursora

Za potrebe ispravnog pripisivanja podataka procesima proizvodnje postrojenje vodi popis sve robe i prekursora koje proizvede te prekursora koje je dobilo izvan postrojenja zajedno s njihovim primjenjivim oznakama KN. Na temelju tog popisa:

1.

proizvodi i njihovi godišnji podaci o proizvodnji pripisuju se procesima proizvodnje u skladu sa skupnim kategorijama robe iz odjeljka 2. Priloga II.;

2.

te se informacije uzimaju u obzir za zasebno pripisivanje ulaza, izlaza i emisija procesima proizvodnje.

U tu svrhu uspostavlja se, dokumentira, provodi i održava postupak za redovito provjeravanje jesu li robe i prekursori koji se proizvode u postrojenju u skladu s oznakama KN koje su primijenjene pri utvrđivanju dokumentacije za metodologiju praćenja. Osim toga, taj postupak sadržava odredbe za utvrđivanje proizvodi li postrojenje novu robu i osiguravanje da se za novi proizvod utvrdi primjenjiva oznaka KN i doda na popis robe za pripisivanje povezanih ulaza, izlaza i emisija odgovarajućem procesu proizvodnje.

F.4.   Dodatna pravila za pripisivanje izravnih emisija

1.

Emisije iz tokova izvora ili izvora emisija koji služe samo jednom procesu proizvodnje u potpunosti se pripisuju tom procesu proizvodnje. Ako se koristi bilanca mase, izlazni tokovi izvora oduzimaju se u skladu s odjeljkom B.3.2. ovog Priloga. Radi izbjegavanja dvostrukog brojanja, tokovi izvora koji su pretvoreni u otpadne plinove, uz iznimku otpadnih plinova proizvedenih i u cijelosti potrošenih u istom procesu proizvodnje, pripisuju se primjenom 53. i 54. jednadžbe. Potrebno praćenje NCV-a i količine odgovarajućeg otpadnog plina odvija se primjenom pravila iz odjeljaka B.4. i B.5. ovog Priloga.

2.

Sljedeće metode za pripisivanje izravnih emisija primjenjuju se samo ako tokovi izvora ili izvori emisija služe za više procesa proizvodnje:

(a)

emisije iz tokova izvora ili izvora emisija koji se upotrebljavaju za proizvodnju mjerljive topline pripisuju se procesima proizvodnje u skladu s odjeljkom F.5. ovog Priloga;

(b)

ako se otpadni plinovi ne upotrebljavaju u istom procesu proizvodnje u kojem su proizvedeni, emisije koje iz njih potječu pripisuju se u skladu s pravilima i jednadžbama iz odjeljka F.1. ovog Priloga;

(c)

ako se količine tokova izvora pripisive procesima proizvodnje određuju mjerenjem prije korištenja u procesu proizvodnje, primjenjuje se odgovarajuća metodologija u skladu s odjeljkom F.3.1. ovog Priloga;

(d)

ako se emisije iz tokova izvora ili izvora emisija ne mogu pripisati u skladu s drugim metodama, pripisuju se primjenom koreliranih parametara koji su već pripisani procesima proizvodnje u skladu s odjeljkom F.3.1. ovog Priloga. Količine toka izvora i njihove emisije u tu se svrhu pripisuju razmjerno omjeru u kojem se ti parametri pripisuju procesima proizvodnje. Odgovarajući parametri uključuju masu proizvedene robe, masu ili volumen potrošenoga goriva ili materijala, količinu proizvedene nemjerljive topline, sate rada ili poznate učinkovitosti opreme.

F.5.   Dodatna pravila za pripisivanje emisija iz mjerljive topline

Primjenjuju se opća načela izračuna navedena u odjeljku F.1. ovog Priloga. Relevantni protoci topline utvrđuju se u skladu s odjeljkom C.1. ovog Priloga i emisijskim faktorom mjerljive topline primjenom odjeljka C.2. ovog Priloga.

Ako se gubici mjerljive topline utvrđuju odvojeno od količina upotrijebljenih u procesima proizvodnje, emisije povezane s tim gubicima topline pribrajaju se razmjerno emisijama svih procesa proizvodnje u kojima se upotrebljava mjerljiva toplina proizvedena u postrojenju kako bi se zajamčilo da je 100 % količine neto mjerljive topline proizvedene u postrojenju ili koju je postrojenje uvezlo ili izvezlo, kao i količine prenesene između proizvodnih procesa, pripisano procesima proizvodnje bez izostavljanja ili dvostrukog brojanja.

G.   Izračun specifičnih ugrađenih emisija složene robe

U skladu s Prilogom IV. Uredbi (EU) 2023/956 specifične ugrađene emisije SEEg složene robe g izračunavaju se kako slijedi.

Formula
(57. jednadžba)

Formula
(58. jednadžba)

pri čemu:

SEE g

znači specifične izravne ili neizravne ugrađene emisije (složene) robe „g” izražene u t CO2e po toni robe „g”;

AttrEm g

znači pripisane izravne ili neizravne emisije procesa proizvodnje u kojem se dobiva roba g, utvrđene za izvještajno razdoblje u skladu s odjeljkom F.1. ovog Priloga, izražene u t CO2e;

AL g

razina djelatnosti procesa proizvodnje u kojem se dobiva roba g, utvrđene za izvještajno razdoblje u skladu s odjeljkom F.2. ovog Priloga, izražena u tonama;

EE InpMat

znači ugrađene izravne ili neizravne emisije svih prekursora potrošenih u izvještajnom razdoblju koji su u odjeljku 3. Priloga II. utvrđeni kao relevantni za proces proizvodnje robe g, izražene u t CO2e;

M i

znači masa prekursora i korištenog u procesu proizvodnje kojim se dobiva roba g tijekom izvještajnog razdoblja, izražena u tonama prekursora i; i

SEE i

znači specifične izravne ili neizravne ugrađene emisije prekursora i, izražene u t CO2e po toni prekursora i.

U ovom izračunu u obzir se uzimaju samo prekursori koji nisu obuhvaćeni istim procesom proizvodnje kao roba g. Ako se isti prekursor dobiva iz različitih postrojenja, prekursor iz svakog postrojenja obrađuje se zasebno.

Ako prekursor i i sâm ima prekursore, prvo se ti prekursori uzimaju u obzir primjenom iste metode izračuna kako bi se izračunale ugrađene emisije prekursora i prije nego što se upotrijebe za izračun ugrađenih emisija robe g. Ta se metoda ponavlja za sve prekursore koji su složena roba.

Parametar Mi odnosi se na ukupnu masu prekursora potrebnu za proizvodnju količine robe ALg. Uključuje i količine prekursora koje ne završe u složenoj robi, nego se u procesu proizvodnje mogu proliti, odsjeći, spaliti, kemijski modificirati itd. i napustiti proces kao nusproizvodi, ostaci, otpad ili emisije.

Kako bi se dobili podaci koji se mogu koristiti neovisno o razinama djelatnosti, za svaki prekursor i utvrđuje se specifična masena potrošnja mi i uključuje u komunikaciju u skladu s Prilogom IV.

Formula
(59. jednadžba)

Specifične ugrađene emisije složene robe g stoga se mogu izraziti kao:

Formula
(60. jednadžba)

pri čemu:

ae g

znači specifične pripisane izravne ili neizravne emisije procesa proizvodnje kojim se dobiva roba g, izražene u t CO2e po toni robe g, jednake specifičnim ugrađenim emisijama bez ugrađenih emisija prekursorâ:

Formula
(61. jednadžba)

m i

znači specifična masena potrošnja prekursora i korištenog u procesu proizvodnje kojim se dobiva jedna tona robe g, izražena u tonama prekursora i po toni robe g (tj. bezdimenzionalna); i

SEE i

znači specifične izravne ili neizravne ugrađene emisije prekursora i izražene u t CO2e po toni prekursora i.

H.   Neobvezne mjere za povećanje kvalitete podataka

1.

Izvori rizika od pogrešaka u protoku podataka od primarnih prema konačnim podacima utvrđuju se u skladu s Prilogom IV. Uspostavlja se, dokumentira, provodi i održava učinkovit sustav kontrole kako komunikacija koja proizlazi iz aktivnosti protoka podataka ne bi sadržavala pogreške i kako bi bila usklađena s dokumentacijom o metodologiji praćenja i ovim Prilogom.

Procjena rizika u skladu s prvom točkom na zahtjev se stavlja na raspolaganje Komisiji i nadležnom tijelu. Ako se operator odluči za verifikaciju u skladu s preporučenim poboljšanjima, procjenu rizika stavlja na raspolaganje i za potrebe verifikacije.

2.

Za potrebe procjene rizika uspostavljaju se, dokumentiraju, provode i održavaju pisani postupci za aktivnosti protoka podataka i aktivnosti kontrole, a upućivanja na njih uključuju se u dokumentaciju o metodologiji praćenja.

3.

Aktivnosti kontrole iz točke 2. prema potrebi uključuju:

(a)

osiguranje kvalitete odgovarajuće mjerne opreme;

(b)

osiguranje kvalitete sustavâ informacijske tehnologije čime se osigurava da su relevantni sustavi osmišljeni, dokumentirani, testirani, provedeni, kontrolirani i održavani na način kojim se osigurava obrada pouzdanih, točnih i pravodobnih podataka u skladu s rizicima utvrđenima u procjeni rizika;

(c)

razdvajanje zadaća u aktivnostima protoka podataka i aktivnostima kontrole te upravljanje potrebnim kompetencijama;

(d)

interne preglede i potvrđivanje podataka;

(e)

ispravke i korektivne radnje;

(f)

nadzor nad procesima koje obavljaju vanjski izvođači;

(g)

vođenje evidencije i dokumentacije, uključujući upravljanje različitim inačicama dokumenata.

4.

Za potrebe točke 3. podtočke (a) sva se odgovarajuća mjerna oprema redovito i prije korištenja umjerava, prilagođava i provjerava u odnosu na mjerne norme sljedive do međunarodnih mjernih normi, ako su dostupne, a razmjerno uočenim rizicima.

Ako se komponente mjernih sustava ne mogu umjeriti, navode se u dokumentaciji o metodologiji praćenja i uspostavljaju se alternativne aktivnosti kontrole.

Ako se utvrdi da oprema ne zadovoljava traženu razinu učinkovitosti, operator bez odgode poduzima potrebne korektivne radnje.

5.

Za potrebe točke 3. podtočke (d) podaci nastali na temelju aktivnosti protoka podataka iz točke 2. redovito se pregledavaju i potvrđuju. Takav pregled i potvrđivanje podataka uključuju:

(a)

provjeru potpunosti podataka;

(b)

usporedbu podataka utvrđenih tijekom prethodnog izvještajnog razdoblja, a osobito provjere dosljednosti na temelju vremenskog niza podataka o učinkovitosti relevantnih procesa proizvodnje u pogledu emisija stakleničkih plinova;

(c)

usporedbu podataka i vrijednosti nastalih na temelju različitih sustava za prikupljanje operativnih podataka, posebno za proizvodne protokole, podatke o prodaji i podatke o zalihama relevantne robe;

(d)

usporedbe i provjere potpunosti podataka na razini postrojenja i procesa proizvodnje relevantne robe.

6.

Za potrebe točke 3. podtočke (e), ako se utvrdi da aktivnosti protoka podataka ili aktivnosti kontrole ne funkcioniraju učinkovito ili da se pri njihovu provođenju ne poštuju pravila utvrđena u dokumentaciji o postupcima za te aktivnosti, provode se korektivne radnje, a predmetni podaci ispravljaju se bez nepotrebne odgode.

7.

Za potrebe točke 3. podtočke (f), ako se jedna ili više aktivnosti protoka podataka ili aktivnosti kontrole iz točke 1. dodijele izvođačima izvan postrojenja, provode se sve sljedeće radnje:

(a)

provjera kvalitete aktivnosti protoka podataka i aktivnosti kontrole koje izvode vanjski izvođači u skladu s ovim Prilogom;

(b)

utvrđivanje primjerenih zahtjeva za rezultate procesa koje izvode vanjski izvođači i metoda koje se koriste u tim procesima;

(c)

provjera kvalitete rezultata i metoda iz podtočke (b) ove točke;

(d)

osigurava se da se pri provedbi aktivnosti koje izvode vanjski izvođači uzimaju u obzir inherentni rizici i kontrolni rizici utvrđeni u procjeni rizika.

8.

Prati se učinkovitost sustava kontrole, što uključuje interne provjere i uzimanje u obzir nalaza verifikatora ako se primjenjuje verifikacija.

Ako se utvrdi da je neučinkovit ili nerazmjeran utvrđenim rizicima, sustav kontrole poboljšava se, a dokumentacija o metodologiji praćenja prema potrebi se ažurira u skladu s tim, uključujući temeljne pisane postupke za aktivnosti protoka podataka, procjene rizika i aktivnosti kontrole.

9.

Preporučeno poboljšanje: podatke o emisijama postrojenja i specifičnim ugrađenim emisijama robe koje prikuplja u skladu s Prilogom IV. operator može dobrovoljno dati na verifikaciju neovisnom verifikatoru akreditiranom u skladu s normom ISO 14065 ili pravilima prihvatljivog sustava za praćenje, izvješćivanje i verifikaciju koji su relevantni za postrojenje.

(1)  Međunarodni panel UN-a o klimatskim promjenama (IPCC): Smjernice IPCC-a za nacionalni inventar stakleničkih plinova.

(*1)  (*) Postrojenje mora vlastitim mjerenjima odrediti faktor. Ako to nije tehnički izvedivo ili uključuje neopravdano visoke troškove, upotrebljavaju se vrijednosti za metodologiju CWPB.


PRILOG IV.

Sadržaj preporučene komunikacije operatora postrojenja prema deklarantima koji izvješćuju

1.   SADRŽAJ PREDLOŠKA KOMUNIKACIJE O PODACIMA O EMISIJAMA

Opće informacije

1.

Informacije o postrojenju:

(a)

ime i podaci za kontakt operatora;

(b)

naziv postrojenja;

(c)

podaci za kontakt postrojenja;

(d)

jedinstveni identifikator postrojenja, ako je dostupan;

(e)

važeći Zakonik Ujedinjenih naroda za lokaciju trgovine i prijevoza (UN/LOCODE) lokacije;

(f)

točna adresa i njezin prijepis na engleskom jeziku;

(g)

geografske koordinate glavnog izvora emisija postrojenja.

2.

Za svaku skupnu kategoriju robe, korišteni procesi i načini proizvodnje kako su navedeni u tablici 1 Priloga II.

3.

Za svu robu navedenu zasebno za svaku oznaku KN ili agregiranu po skupnoj kategoriji robe u skladu s odjeljkom 2. Priloga II.:

(a)

specifične izravne ugrađene emisije svake pojedine robe;

(b)

informacije o kvaliteti podataka i korištenim metodama, posebice ako su ugrađene emisije u potpunosti utvrđene na temelju praćenja ili ako je upotrijebljena neka od zadanih vrijednosti koje je Komisija stavila na raspolaganje i objavila za prijelazno razdoblje;

(c)

specifične neizravne ugrađene emisije svake pojedine robe te metoda utvrđivanja emisijskog faktora i korišteni izvor informacija;

(d)

emisijski faktor za električnu energiju kao uvezenu robu, izražen u tonama CO2e po MWh te izvor podataka ili metoda korištena za utvrđivanje emisijskog faktora električne energije ako se razlikuje od emisijskih faktora koje je Komisija navela u prijelaznom CBAM registru;

(e)

ako se umjesto o stvarnim podacima o specifičnim ugrađenim emisijama izvješćuje o zadanim vrijednostima koje je Komisija stavila na raspolaganje i objavila za prijelazno razdoblje, kratak opis razloga za to;

(f)

sektorske informacije u skladu s odjeljkom 2. ovog Priloga, ako su relevantne;

(g)

prema potrebi, informacije o cijeni ugljika koju treba platiti. Ako se cijena ugljika koju treba platiti za prekursore dobiva iz drugih postrojenja, svaka cijena ugljika koju treba platiti za te prekursore navodi se zasebno po zemlji podrijetla.

Preporučeno poboljšanje općih informacija

1.

ukupne emisije iz postrojenja, uključujući:

(a)

podatke o djelatnostima i faktore izračuna za svaki korišteni tok izvora;

(b)

emisije iz svakog izvora emisija koji se prati primjenom metodologije koja se temelji na mjerenju;

(c)

emisije utvrđene drugim metodama;

(d)

količine CO2 dobivenog iz drugih postrojenja ili izvezenih u druga postrojenja u svrhu geološkog skladištenja ili kao ulaznog materijala za proizvode u kojima je CO2 trajno kemijski vezan;

2.

bilanca uvezene, proizvedene, potrošene i izvezene mjerljive topline, otpadnih plinova i električne energije;

3.

količina svih prekursora dobivenih iz drugih postrojenja i njihove specifične izravne i neizravne ugrađene emisije;

4.

količina prekursora korištenog u svakom procesu proizvodnje, bez prekursora proizvedenih u istom postrojenju;

5.

informacije o načinu izračuna pripisanih izravnih i neizravnih emisija svakog procesa proizvodnje;

6.

razina djelatnosti i pripisane emisije svakog procesa proizvodnje;

7.

popis sve relevantne proizvedene robe po oznakama KN, uključujući prekursore koji nisu obuhvaćeni zasebnim procesima proizvodnje;

8.

kratak opis postrojenja, njegovih glavnih procesa proizvodnje, svih procesa proizvodnje koji nisu obuhvaćeni CBAM-om, glavnih elemenata primijenjene metodologije praćenja, toga jesu li primijenjena pravila prihvatljivog sustava praćenja, izvješćivanja i verifikacije te koje su mjere za poboljšanje kvalitete podataka poduzete, ponajprije je li primijenjen bilo koji oblik verifikacije;

9.

prema potrebi, informacije o emisijskom faktoru električne energije u ugovoru o kupnji električne energije.

2.   SEKTORSKI PARAMETRI KOJE TREBA UKLJUČITI U KOMUNIKACIJU

Skupna kategorija robe

Zahtjevi za izvješćivanje u izvješću o CBAM-u

Kalcinirana glina

je li glina kalcinirana

Cement u obliku klinkera

nema

Cement

maseni omjer potrošenog cementa u obliku klinkera u tonama po proizvedenoj toni cementa (omjer klinkera i cementa izražen u postocima)

Aluminatni cement

nema

Vodik

nema

Urea

čistoća (maseni postotak uree, postotak dušika)

Dušična kiselina

koncentracija (maseni postotak)

Amonijak

koncentracija ako je riječ o vodenoj otopini

Miješana gnojiva

informacije koje se u svakom slučaju zahtijevaju na temelju Uredbe (EU) 2019/1009:

sadržaj dušika kao amonijaka (NH4+),

sadržaj dušika kao nitrata (NO3–)

sadržaj dušika kao uree

sadržaj dušika u drugim (organskim) oblicima

Sinterirana rudača

nema

Sirovo željezo

glavno korišteno redukcijsko sredstvo

maseni postotak Mn, Cr, Ni, ukupno ostalih elemenata u slitini

FeMn (feromangan)

maseni postotak mangana i ugljika

FeCr (ferokrom)

maseni postotak kroma i ugljika

FeNi (feronikal)

maseni postotak nikla i ugljika

DRI (neposredno reducirano željezo)

glavno korišteno redukcijsko sredstvo

maseni postotak Mn, Cr, Ni, ukupno ostalih elemenata u slitini

Sirovi čelik

glavno redukcijsko sredstvo prekursora, ako je poznato

maseni postotak Mn, Cr, Ni, ukupno ostalih elemenata u slitini

tone otpada korištenog za proizvodnju 1 t sirovog čelika

postotak otpada koji je pretpotrošački otpad

Proizvodi od željeza ili čelika

glavno redukcijsko sredstvo u proizvodnji prekursora, ako je poznato

maseni postotak Mn, Cr, Ni, ukupno ostalih elemenata u slitini

maseni postotak sadržanih materijala koji nisu željezo ili čelik ako čine više od 1 % do 5 % ukupne mase robe

tone otpada korištenog za proizvodnju 1 t proizvoda

postotak otpada koji je pretpotrošački otpad

Aluminij u sirovim oblicima

tone otpada korištenog za proizvodnju 1 t proizvoda

postotak otpada koji je pretpotrošački otpad

ako ukupni sadržaj elemenata koji nisu aluminij premašuje 1 %, ukupni postotak takvih elemenata

Proizvodi od aluminija

tone otpada korištenog za proizvodnju 1 t proizvoda

postotak otpada koji je pretpotrošački otpad

ako ukupni sadržaj elemenata koji nisu aluminij premašuje 1 %, ukupni postotak takvih elemenata


PRILOG V.

Podaci iz sustava EORI

Tablica 1 sadržava informacije o gospodarskim subjektima kako su navedene u EOS-u, koje su interoperabilne s prijelaznim CBAM registrom.

Tablica 1.

Podaci iz sustava EORI

EORI sustav gospodarskih subjekata (EOS)

Identifikacija korisnika

EORI zemlja + EORI nacionalni broj

EORI zemlja

Početak valjanosti EORI broja

Datum isteka EORI broja

Carinske informacije o korisniku

EORI skraćeno ime

EORI puno ime

EORI jezik

EORI datum osnivanja

EORI vrsta osobe

EORI gospodarska djelatnost

Popis EORI adresa objekata

Adrese objekata

EORI adresa

EORI jezik

EORI ime

Poslovni nastan u Uniji

EORI početak valjanosti adrese

EORI istek valjanosti adrese

PDV ili porezni brojevi

„PDV” ili „porezni broj”

Nacionalna identifikacijska oznaka + PDV broj ili porezni broj (objediniti oznaku zemlje s nacionalnom identifikacijskom oznakom)

EORI pravni status

EORI jezik pravnog statusa

EORI pravni status

EORI početak i istek valjanosti pravnog statusa

Popis kontakata

Kontakt

EORI adresa za kontakt

EORI jezik za kontakt

EORI puno ime za kontakt

EORI ime za kontakt

Oznaka sporazuma o objavljivanju

 

Opis polja adrese

Ulica i kućni broj

Poštanski broj

Grad

Oznaka zemlje

Popis podataka o komunikaciji

Vrsta komunikacije


PRILOG VI.

Dopuna zahtjeva za podatke za postupak unutarnje proizvodnje

Tablica 1 sadržava informacije iz decentraliziranih carinskih sustava, koji su interoperabilni s prijelaznim CBAM registrom u skladu s člankom 17. ove Uredbe.

Tablica 1.

Dodatne informacije za postupak unutarnje proizvodnje

Zahtjevi za podatke od carinskih tijela nakon obrasca za zaključenje postupka unutarnje proizvodnje ako deklarantu koji izvješćuje nije dodijeljeno izuzeće

Zemlja izdavanja

Upućivanje na zapis podataka

Broj verzije zapisa podataka

Status verzije zapisa podataka

Datum početka izvještajnog razdoblja

Datum završetka izvještajnog razdoblja

Nadzorni carinski ured (za unutarnju proizvodnju)

Referentni broj odobrenja za postupak unutarnje proizvodnje

Identifikacijski broj uvoznika/nositelja odobrenja za postupak unutarnje proizvodnje

Zemlja uvoznica

Identifikacijska oznaka stavke robe (redni br.)

Tarifni podbroj Harmoniziranog sustava

Oznaka kombinirane nomenklature

Opis robe

Oznaka zatraženog postupka

Oznaka prethodnog postupka

Oznaka zemlje podrijetla

Oznaka zemlje odredišta

Zemlja otpreme

Neto masa

Vrsta mjerne jedinice

Dodatne mjerne jedinice

Statistička vrijednost

Neto masa stvarnog proizvoda korištenog u prerađenim proizvodima puštenima u slobodni promet

Neto masa stvarnih proizvoda puštenih u slobodni promet pod istom oznakom robe

Identifikacijski broj i status zastupnika

Vrsta prijevoza na granici


PRILOG VII.

Podaci iz nacionalnih sustava

Tablica 1. sadržava informacije iz decentraliziranih sustava, koji su interoperabilni s prijelaznim CBAM registrom u skladu s člankom 17. ove Uredbe.

Tablica 1.

Podaci iz nacionalnih sustava

Izdavatelj

Upućivanje na zapis podataka

Broj verzije zapisa podataka

Status verzije zapisa podataka

Broj uvozne deklaracije

Broj deklaracije robne stavke

Datum prihvaćanja deklaracije

Oznaka zatraženog postupka

Oznaka prethodnog postupka

Oznaka zemlje podrijetla

Oznaka zemlje povlaštenog podrijetla

Oznaka zemlje odredišta

Zemlja otpreme

Redni broj kvote

Opis robe

Tarifni podbroj Harmoniziranog sustava

Oznaka kombinirane nomenklature

Oznaka TARIC

Neto masa

Statistička vrijednost

Dodatne mjerne jedinice

Vrsta deklaracije

Vrsta dodatne deklaracije

Oblik

Identifikacijski broj uvoznika

Zemlja uvoznica

Identifikacijski broj primatelja

Identifikacijski broj deklaranta

Identifikacijski broj korisnika odobrenja

Vrsta korisnika odobrenja

Referentni broj odobrenja

Identifikacijski broj zastupnika

Vrsta prijevoza na granici

Vrsta prijevoza u unutrašnjosti


Prilog VIII.

Standardni faktori za praćenje izravnih emisija na razini postrojenja

1.   Emisijski faktori goriva povezani s neto kaloričnim vrijednostima (NCV)

Tablica 1.

Emisijski faktori goriva povezani s neto kaloričnom vrijednošću (NCV) i neto kaloričnim vrijednostima po masi goriva

Opis vrste goriva

Emisijski faktor (t CO2/TJ)

Neto kalorična vrijednost (TJ/Gg)

Izvor

Sirova nafta

73,3

42,3

Smjernice IPCC-a iz 2006.

Orimulzija

77,0

27,5

Smjernice IPCC-a iz 2006.

Kondenzati prirodnog plina

64,2

44,2

Smjernice IPCC-a iz 2006.

Motorni benzin

69,3

44,3

Smjernice IPCC-a iz 2006.

Kerozin (osim kerozina za mlazne motore)

71,9

43,8

Smjernice IPCC-a iz 2006.

Nafta iz škriljevca

73,3

38,1

Smjernice IPCC-a iz 2006.

Plinsko ulje/dizelsko gorivo

74,1

43,0

Smjernice IPCC-a iz 2006.

Ostatak tekućeg goriva

77,4

40,4

Smjernice IPCC-a iz 2006.

Ukapljeni naftni plinovi

63,1

47,3

Smjernice IPCC-a iz 2006.

Etan

61,6

46,4

Smjernice IPCC-a iz 2006.

Nafta

73,3

44,5

Smjernice IPCC-a iz 2006.

Bitumen

80,7

40,2

Smjernice IPCC-a iz 2006.

Maziva

73,3

40,2

Smjernice IPCC-a iz 2006.

Naftni koks

97,5

32,5

Smjernice IPCC-a iz 2006.

Rafinerijske sirovine

73,3

43,0

Smjernice IPCC-a iz 2006.

Rafinerijski plin

57,6

49,5

Smjernice IPCC-a iz 2006.

Parafinski voskovi

73,3

40,2

Smjernice IPCC-a iz 2006.

Bijeli špirit i SBP

73,3

40,2

Smjernice IPCC-a iz 2006.

Ostali naftni proizvodi

73,3

40,2

Smjernice IPCC-a iz 2006.

Antracit

98,3

26,7

Smjernice IPCC-a iz 2006.

Koksni ugljen

94,6

28,2

Smjernice IPCC-a iz 2006.

Drugi bitumenski ugljen

94,6

25,8

Smjernice IPCC-a iz 2006.

Subbitumenski ugljen

96,1

18,9

Smjernice IPCC-a iz 2006.

Lignit

101,0

11,9

Smjernice IPCC-a iz 2006.

Naftni škriljevac i katranski pijesci

107,0

8,9

Smjernice IPCC-a iz 2006.

Briketi

97,5

20,7

Smjernice IPCC-a iz 2006.

Metalurški koks i lignit

107,0

28,2

Smjernice IPCC-a iz 2006.

Plinski koks

107,0

28,2

Smjernice IPCC-a iz 2006.

Katran kamenog ugljena

80,7

28,0

Smjernice IPCC-a iz 2006.

Plin iz plinara

44,4

38,7

Smjernice IPCC-a iz 2006.

Plin iz koksara

44,4

38,7

Smjernice IPCC-a iz 2006.

Plin iz visokih peći

260

2,47

Smjernice IPCC-a iz 2006.

Plin iz oksidacijskih visokih peći

182

7,06

Smjernice IPCC-a iz 2006.

Prirodni plin

56,1

48,0

Smjernice IPCC-a iz 2006.

Industrijski otpad

143

nema

Smjernice IPCC-a iz 2006.

Otpadna ulja

73,3

40,2

Smjernice IPCC-a iz 2006.

Treset

106,0

9,76

Smjernice IPCC-a iz 2006.

Otpadne gume

85,0  (1)

nema

Svjetski poslovni savjet za održivi razvoj – Inicijativa cementne industrije za održivi razvoj (WBCSD CSI)

Ugljikov monoksid

155,2  (2)

10,1

J. Falbe i M. Regitz, Römpp Chemie Lexikon, Stuttgart, 1995.

Metan

54,9  (3)

50,0

J. Falbe i M. Regitz, Römpp Chemie Lexikon, Stuttgart, 1995.


Tablica 2.

Emisijski faktori goriva povezani s neto kaloričnom vrijednošću (NCV) i neto kaloričnim vrijednostima po biomasi materijala

Materijal biomase

Preliminarni emisijski faktor

[t CO2/TJ]

NCV [GJ/t]

Izvor

Drvo/drvni otpad (osušen na zraku (4))

112

15,6

Smjernice IPCC-a iz 2006.

Sulfitne lužine (crni lug)

95,3

11,8

Smjernice IPCC-a iz 2006.

Ostale primarne krute biomase

100

11,6

Smjernice IPCC-a iz 2006.

Drveni ugljen

112

29,5

Smjernice IPCC-a iz 2006.

Biobenzin

70,8

27,0

Smjernice IPCC-a iz 2006.

Biodizeli

70,8

37,0

Smjernice IPCC-a iz 2006. (5)

Druga tekuća biogoriva

79,6

27,4

Smjernice IPCC-a iz 2006.

Odlagališni plin (6)

54,6

50,4

Smjernice IPCC-a iz 2006.

Plin iz mulja (4)

54,6

50,4

Smjernice IPCC-a iz 2006.

Ostali bioplin (4)

54,6

50,4

Smjernice IPCC-a iz 2006.

Komunalni otpad (udio biomase) (4)

100

11,6

Smjernice IPCC-a iz 2006.

2.   Emisijski faktori povezani s emisijama iz proizvodnih procesa

Tablica 3.

Stehiometrijski emisijski faktor za emisije iz proizvodnih procesa zbog razgradnje karbonata (metoda A)

Karbonat

Emisijski faktor (t CO2/t karbonata)

CaCO3

0,440

MgCO3

0,522

Na2CO3

0,415

BaCO3

0,223

Li2CO3

0,596

K2CO3

0,318

SrCO3

0,298

NaHCO3

0,524

FeCO3

0,380

Općenito

Emisijski faktor = [M(CO2)]/{Y * [M(x)] + Z * [M(CO32-)]}

X

=

metal

M(x)

=

molekularna težina X u [g/mol]

M(CO2)

=

molekularna težina CO2 u [g/mol]

M(CO32-)

=

molekularna težina CO32- u [g/mol]

Y

=

stehiometrijski broj X

Z

=

stehiometrijski broj CO32-


Tablica 4.

Stehiometrijski emisijski faktor za emisije iz proizvodnih procesa zbog razgradnje karbonata na temelju zemnoalkalijskih oksida (metoda B)

Oksid

Emisijski faktor (t CO2/t oksida)

CaO

0,785

MgO

1,092

BaO

0,287

Općenito:

XYOZ

Emisijski faktor = [M(CO2)]/{Y × [M(x)] + Z × [M(O)]}

X

=

zemnoalkalijski ili alkalijski metal

M(x)

=

molekularna težina X u [g/mol]

M(CO2)

=

molekularna težina CO2 [g/mol]

M(O)

=

molekularna težina O [g/mol]

Y

=

stehiometrijski broj X

 

=

1 (za zemnoalkalijske metale)

 

=

2 (za alkalijske metale)

Z

=

stehiometrijski broj O = 1


Tablica 5,

Emisijski faktori za emisije iz proizvodnih procesa iz drugih materijala (proizvodnja željeza ili čelika te prerada obojenih metala)  (8)

Ulazni ili izlazni materijal

Sadržaj ugljika

(t C/t)

Emisijski faktor

(t CO2/t)

Neposredno reducirano željezo (DRI)

0,0191

0,07

Ugljene elektrode EAF

0,8188

3,00

EAF dodatak ugljika u peć

0,8297

3,04

Željezni briketi, dobiveni iz vrućeg željeza

0,0191

0,07

Plin iz oksidacijskih visokih peći

0,3493

1,28

Naftni koks

0,8706

3,19

Sirovo željezo

0,0409

0,15

Željezo/otpadno željezo

0,0409

0,15

Čelik/otpadni čelik

0,0109

0,04

3.   Potencijal globalnog zagrijavanja stakleničkih plinova koji nisu CO2

Tablica 6.

Potencijal globalnog zagrijavanja

Plin

Potencijal globalnog zagrijavanja

N2O

265 t CO2e/t N2O

CF4

6 630  t CO2e/t CF4

C2F6

11 100  t CO2e/t C2F6


(1)  Ova je vrijednost preliminarni emisijski faktor, tj. prije primjene udjela biomase ako je to primjenjivo.

(2)  Na temelju NCV od 10,12 TJ/t.

(3)  Na temelju NCV od 50,01 TJ/t.

(4)  Navedeni emisijski faktor uključuje pretpostavku oko 15 % udjela vode u drvu. Udio vode u svježem drvu iznosi do 50 %. Za određivanje NCV-a potpuno suhog drva upotrebljava se sljedeća jednadžba:

Formula

Pri čemu je NCVdry NCV potpuno suhog materijala, w je sadržaj vode (maseni udio), a

Formula
je entalpija isparavanja vode. Istom jednadžbom iz NCV-a suhog materijala može se izračunati NCV za određeni sadržaj vode.

(5)  Vrijednost NCV-a preuzeta je iz Priloga III. Direktivi (EU) 2018/2001.

(6)  Za odlagališni plin, plin iz mulja i ostali bioplin standardne vrijednosti odnose se na čisti biometan. Za dobivanje ispravnih standardnih vrijednosti potrebno je korigirati sadržaj metana u plinu.

(7)  U smjernicama IPCC-a navode se i vrijednosti za fosilni udio komunalnog otpada: EF = 91,7 t CO2/TJ; NCV = 10 GJ/t

(8)  Smjernice IPCC-a za nacionalni inventar stakleničkih plinova iz 2006.


PRILOG IX.

Usklađene referentne vrijednosti učinkovitosti za odvojenu proizvodnju električne energije i topline

U tablicama u nastavku usklađene referentne vrijednosti učinkovitosti za odvojenu proizvodnju električne energije i topline temelje se na neto kaloričnoj vrijednosti i standardnim atmosferskim ISO uvjetima (temperatura okoline 15 °C, 1,013 bara, relativna vlažnost 60 %).

Tablica 1.

Referentni faktori učinkovitosti za proizvodnju električne energije

Kategorija

Vrsta goriva

Godina izrade

Prije 2012.

2012.–2015.

Od 2016. nadalje

Kruta goriva

S1

Kameni ugljen uključujući antracit, bitumenski ugljen, sub-bitumenski ugljen, koks, polukoks, naftni koks

44,2

44,2

44,2

S2

Lignit, briketi lignita, nafta iz škriljevca

41,8

41,8

41,8

S3

Treset, briketi treseta

39,0

39,0

39,0

S4

Suha biomasa uključujući drvo i druga kruta biomasa uključujući drvene pelete i drvene brikete, sušene drvne strugotine, čisto i suho otpadno drvo, ljuske orašastih plodova te koštice masline i drugih plodova

33,0

33,0

37,0

S5

Druga kruta biomasa uključujući sve vrste drva koje nisu uključene u S4 te crni lug i sulfitnu lužinu

25,0

25,0

30,0

S6

Komunalni i industrijski otpad (neobnovljivi) i obnovljivi/biorazgradivi otpad

25,0

25,0

25,0

Tekuća goriva

L7

Teško loživo ulje, plinsko ulje/dizelsko ulje, drugi naftni proizvodi

44,2

44,2

44,2

L8

Tekuća biogoriva uključujući biometanol, bioetanol, biobutanol, biodizel i ostala tekuća biogoriva

44,2

44,2

44,2

L9

Otpadne tekućine, uključujući biorazgradive i neobnovljive otpatke (uključujući loj, mast i istrošeno sjemenje)

25,0

25,0

29,0

Plinovita goriva

G10

Prirodni plin, ukapljeni naftni plin, ukapljeni prirodni plin i biometan

52,5

52,5

53,0

G11

Rafinerijski plinovi, vodik i sintezni plin

44,2

44,2

44,2

G12

Bioplin stvoren anaerobnom razgradnjom, odlagališni plin i plin iz pogona za pročišćavanje otpadnih voda

42,0

42,0

42,0

G13

Plin iz koksara, plin iz visokih peći, jamski plin i drugi pridobiveni plinovi (osim rafinerijskog plina)

35,0

35,0

35,0

Ostalo

O14

Otpadna toplina (uključujući ispušne plinove nastale u postupcima na visokim temperaturama ili egzotermnim kemijskim reakcijama)

 

 

30,0


Tablica 2.

Referentni faktori učinkovitosti za proizvodnju topline

Kategorija

Vrsta goriva

Godina izrade

Prije 2016.

Od 2016. nadalje

Topla voda

Para (1)

Izravna uporaba ispušnih plinova (2)

Topla voda

Para (1)

Izravna uporaba ispušnih plinova (2)

Kruta goriva

S1

Kameni ugljen uključujući antracit, bitumenski ugljen, sub-bitumenski ugljen, koks, polukoks, naftni koks

88

83

80

88

83

80

S2

Lignit, briketi lignita, nafta iz škriljevca

86

81

78

86

81

78

S3

Treset, briketi treseta

86

81

78

86

81

78

S4

Suha biomasa uključujući drvo i druga kruta biomasa uključujući drvene pelete i drvene brikete, sušene drvne strugotine, čisto i suho otpadno drvo, ljuske orašastih plodova te koštice masline i drugih plodova

86

81

78

86

81

78

S5

Druga kruta biomasa uključujući sve vrste drva koje nisu uključene u S4 te crni lug i sulfitnu lužinu

80

75

72

80

75

72

S6

Komunalni i industrijski otpad (neobnovljivi) i obnovljivi/biorazgradivi otpad

80

75

72

80

75

72

Tekuća goriva

L7

Teško loživo ulje, plinsko ulje/dizelsko ulje, drugi naftni proizvodi

89

84

81

85

80

77

L8

Tekuća biogoriva uključujući biometanol, bioetanol, biobutanol, biodizel i ostala tekuća biogoriva

89

84

81

85

80

77

L9

Otpadne tekućine, uključujući biorazgradive i neobnovljive otpatke (uključujući loj, mast i istrošeno sjemenje)

80

75

72

75

70

67

Plinovita goriva

G10

Prirodni plin, ukapljeni naftni plin, ukapljeni prirodni plin i biometan

90

85

82

92

87

84

G11

Rafinerijski plinovi, vodik i sintezni plin

89

84

81

90

85

82

G12

Bioplin stvoren anaerobnom razgradnjom, odlagališni plin i plin iz pogona za pročišćavanje otpadnih voda

70

65

62

80

75

72

G13

Plin iz koksara, plin iz visokih peći, jamski plin i drugi pridobiveni plinovi (osim rafinerijskog plina)

80

75

72

80

75

72

Ostalo

O14

Otpadna toplina (uključujući ispušne plinove nastale u postupcima na visokim temperaturama ili egzotermnim kemijskim reakcijama)

92

87


(1)  Ako se za parna postrojenja ne uzima u obzir povrat kondenzata u izračunima učinkovitosti kogeneracijske proizvodnje (kombinirana proizvodnja topline i električne energije), učinkovitost pare prikazana u prethodnoj tablici uvećava se za pet postotnih bodova.

(2)  Vrijednosti za izravnu uporabu ispušnih plinova upotrebljavaju se ako je temperatura 250 °C ili veća.


15.9.2023   

HR

Službeni list Europske unije

L 228/196


UREDBA KOMISIJE (EU) 2023/1774

оd 14. rujna 2023.

o ispravku određenih jezičnih verzija Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o prehrambenim aditivima

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o prehrambenim aditivima (1), a posebno njezin članak 10. stavak 3.,

budući da:

(1)

Nizozemska i talijanska jezična verzija Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 sadržavaju pogrešan prijevod izraza u dijelu E, u unosima koji se odnose na kategoriju hrane 17.1., čime se sužava opseg proizvoda u kojima se određeni prehrambeni aditivi mogu upotrebljavati.

(2)

Nizozemsku i talijansku jezičnu verziju Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 trebalo bi stoga na odgovarajući način ispraviti. To ne utječe na ostale jezične verzije.

(3)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjima Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje donesenima 17. travnja 2018. i 10. ožujka 2021.,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

(Ne odnosi se na verziju na hrvatskom jeziku.)

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. rujna 2023.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)   SL L 354, 31.12.2008., str. 16.


15.9.2023   

HR

Službeni list Europske unije

L 228/197


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2023/1775

оd 14. rujna 2023.

o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2018/330 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih bešavnih cijevi od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1), a posebno njezin članak 14. stavak 1.,

budući da:

(1)

Uvoz određenih bešavnih cijevi od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine podliježe konačnim antidampinškim pristojbama uvedenima Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2018/330 (2).

(2)

Društvo Zhejiang Tsingshan Steel Pipe, Co. Ltd, Lishui, s dodatnom oznakom TARIC (3) B 263, na koje se primjenjuje stopa pristojbe od 56,9 % za proizvođače koji surađuju, a nisu uključeni u uzorak, 10. siječnja 2023. obavijestilo je Komisiju da je promijenilo naziv u Tsingshan Steel Pipe, Co. Ltd, Lishui.

(3)

Društvo je od Komisije zatražilo potvrdu da promjena naziva ne utječe na njegovo pravo na stopu antidampinške pristojbe koja se na to društvo primjenjivala pod njegovim prijašnjim nazivom.

(4)

Komisija je ispitala dostavljene informacije i zaključila da je promjena naziva pravilno registrirana pri nadležnim tijelima i nije dovela do novih odnosa s drugim grupama društava koje Komisija nije istraživala.

(5)

Stoga promjena naziva ne utječe na nalaze u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2018/330 ni na stopu antidampinške pristojbe koja se primjenjuje na to društvo. Dokazi u spisu potvrdili su i da se promjena naziva primjenjuje od 21. rujna 2022., kad je Uprava za regulaciju tržišta u Qingtianu odobrila promjenu u registraciji poduzeća.

(6)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem odbora osnovanog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Prilog I. Provedbenoj uredbi (EU) 2018/330 mijenja se kako slijedi:

„Zhejiang Tsingshan Steel Pipe, Co. Ltd, Lishui

B 263”

zamjenjuje se sljedećim:

„Tsingshan Steel Pipe, Co. Ltd, Lishui

B 263”

2.   Dodatna oznaka TARIC B 263 prethodno dodijeljena društvu Zhejiang Tsingshan Steel Pipe, Co. Ltd, Lishui od 21. rujna 2022. primjenjuje se na društvo Tsingshan Steel Pipe, Co. Ltd, Lishui. Sav iznos konačne pristojbe koji je plaćen na uvoz proizvoda koje je proizvelo društvo Tsingshan Steel Pipe, Co. Ltd, Lishui i koji premašuje iznos antidampinške pristojbe utvrđene člankom 1. stavkom 2. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2018/330 za društvo Zhejiang Tsingshan Steel Pipe, Co. Ltd, Lishui vraća se ili otpušta u skladu s primjenjivim carinskim zakonodavstvom.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. rujna 2023.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)   SL L 176, 30.6.2016., str. 21.

(2)   SL L 63, 6.3.2018., str. 15.

(3)  Integrirana tarifa Europske unije.


15.9.2023   

HR

Službeni list Europske unije

L 228/199


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2023/1776

оd 14. rujna 2023.

o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz melamina podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1) („osnovna uredba”), a posebno njezin članak 11. stavak 2.,

budući da:

1.   POSTUPAK

1.1   Prethodni ispitni postupak i mjere na snazi

(1)

Nakon ispitnog postupka („početni ispitni postupak”) Vijeće je Provedbenom uredbom Vijeća (EU) br. 457/2011 (2) uvelo konačne antidampinške mjere na uvoz melamina podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK” ili „Kina”).

(2)

Komisija je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2017/1171 (3) ponovno uvela konačne antidampinške mjere na uvoz melamina podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera („prethodna revizija zbog predstojećeg isteka mjera”).

(3)

Mjere koje su trenutačno na snazi u obliku su nepromjenjive pristojbe u iznosu od 415 EUR po toni na sav uvoz iz NRK-a osim za tri kineska proizvođača izvoznika koji surađuju i na čiji se izvoz primjenjuje najniža uvozna cijena od 1 153 EUR po toni.

(4)

Nakon objave obavijesti o skorom isteku mjera na snazi (4) Komisija je primila zahtjev za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe.

(5)

Zahtjev su 31. ožujka 2022. podnijela društva Borealis Agrolinz Melamine GmbH, OCI Nitrogen BV i Grupa Azoty Zaklady Azotowe Pulawy SA („podnositelji zahtjeva”) u ime Unijine industrije melamina u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe.

1.2   Pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera

(6)

Nakon savjetovanja s odborom osnovanim na temelju članka 15. stavka 1. osnovne uredbe Komisija je utvrdila da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera te je na temelju članka 11. stavka 2. osnovne uredbe 1. srpnja 2022. pokrenula reviziju zbog predstojećeg isteka antidampinških mjera koje se primjenjuju na uvoz melamina podrijetlom iz Narodne Republike Kine. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (5) („Obavijest o pokretanju postupka”).

1.3   Razdoblje ispitnog postupka revizije i razmatrano razdoblje

(7)

Ispitnim postupkom u vezi s nastavkom ili ponavljanjem dampinga obuhvaćeno je razdoblje od 1. srpnja 2021. do 30. lipnja 2022. („razdoblje ispitnog postupka revizije” ili „RIPR”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2019. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

1.4   Zainteresirane strane

(8)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka mjera obavijestila podnositelje zahtjeva, druge poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače izvoznike iz NRK-a, tijela NRK-a, poznate uvoznike, korisnike i trgovce te udruženja za koja se zna da se revizija na njih odnosi te ih je pozvala na sudjelovanje.

(9)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima. Nijedna zainteresirana strana nije zatražila saslušanje.

1.5   Tvrdnje o pokretanju postupka

(10)

Kineska gospodarska komora uvoznika i izvoznika metala, minerala i kemikalija („CCCMC”) dostavila je primjedbe u na zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera ili aspekte povezane s pokretanjem ovog ispitnog postupka kako je propisano u točki 5.2. Obavijesti o pokretanju postupka.

(11)

CCCMC je dostavio primjedbe o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, postojanju znatnih poremećaja u NRK-u i odabiru odgovarajuće reprezentativne zemlje. Odgovori na te primjedbe dani su u odjeljcima 3.2.2., 3.2.2.1. i 3.2.2.2.

(12)

Osim toga, CCCMC je tvrdio da zahtjev sadržava pogrešno izračunanu dampinšku maržu. Naveo je u tom pogledu da su podnositelji zahtjeva izračunali uobičajenu vrijednost za dvije proizvodne tehnologije koje se primjenjuju u NRK-u, ali nisu uzeli u obzir različite proizvodne postupke (npr. proizvođači potpuno integriranog melamina u odnosu na proizvođače koji koriste kupljenu ureu) i različite sirovine (melamin dobiven iz prirodnog plina ili ugljena kao dviju mogućih konačnih sirovina). Kad je riječ o izvoznoj cijeni, CCCMC smatra da su podnositelji zahtjeva pogrešno upotrijebili cijene melamina podrijetlom iz NRK-a koji se izvozi u treće zemlje jer na njih utječe situacija na odgovarajućim lokalnim tržištima i stoga nisu reprezentativne za odluke o cijenama izvoza u Uniju.

(13)

Komisija je napomenula da CCCMC nije utvrdio nijednu konkretnu pogrešku u izračunu dampinške marže. Samo je tvrdio da su podaci korišteni za izračun uobičajene vrijednosti nedostatni jer ne obuhvaćaju sve moguće proizvodne postupke i sirovine koji se upotrebljavaju u proizvodnji. Komisija je u tom pogledu ispitala zahtjev u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe i zaključila da su zahtjevi za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera ispunjeni, tj. da su podneseni dostatni dokazi za pokretanje postupka. U skladu s člankom 5. stavkom 2. osnovne uredbe po analogiji zahtjev sadržava podatke koji su razumno raspoloživi podnositeljima zahtjeva. Pravni standard dokaza potreban za pokretanje revizije („dostatni” dokazi) razlikuje se od onoga što je potrebno za privremeno ili konačno utvrđivanje postojanja dampinga. Stoga, dokazi koji količinom ili kvalitetom nisu dostatni da bi se opravdalo privremeno ili konačno utvrđivanje dampinga ipak mogu biti dostatni da bi opravdali pokretanje ispitnog postupka (6).

(14)

Osim toga, Komisija je u pogledu izvozne cijene istaknula da u kontekstu razmatranja objašnjenih u uvodnoj izjavi 13. podnositelji zahtjeva nisu pogriješili kad su upotrijebili izvozne cijene za treće zemlje kako bi utvrdili ponavljanje dampinga u situaciji u kojoj se izvozna cijena za Uniju temelji na najnižoj uvoznoj cijeni.

(15)

Stoga je Komisija odbacila tvrdnju CCCMC-a da je dampinška marža pogrešno izračunana u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera.

(16)

CCCMC je nadalje tvrdio da su navodi o vjerojatnosti ponavljanja dampinga iz zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera neosnovani. Posebno se osvrnuo na postojanje neiskorištenog kapaciteta u NRK-u i razinu izvoznih cijena za treće zemlje.

(17)

CCCMC je u tom pogledu tvrdio da su podnositelji zahtjeva pogrešno pretpostavili da bi kineski proizvođači u slučaju isteka mjere mobilizirali svoj veliki neiskorišteni kapacitet. Prema mišljenju CCCMC-a prijelazno razdoblje u kojem bi dodatni proizvođači ispunili tehničke zahtjeve kupaca iz Unije i stekli iskustvo u trgovačkim praksama u Uniji trajalo bi godinama. Osim toga, tvrdio je da jedno kinesko društvo navedeno u zahtjevu gradi novo postrojenje samo kako bi zamijenilo postojeći proizvodni kapacitet. Stoga je od Komisije zatražio da provjeri točnost, pouzdanost i vjerojatnost planiranih povećanja proizvodnog kapaciteta navedenih u zahtjevu (7).

(18)

Osim toga, CCCMC je osporio pretpostavku podnositelja zahtjeva da bi u slučaju isteka mjera kineski proizvođači svoj jeftini izvoz preusmjerili iz trećih zemalja na tržište Unije po istoj cijeni. Prema mišljenju CCCMC-a podnositelji zahtjeva nisu objasnili zašto su kineske izvozne cijene za treće zemlje pouzdan pokazatelj budućih izvoznih cijena za Uniju. Udruženje je nadalje tvrdilo da bi kineski proizvođači prodavali po trenutačnoj visokoj izvoznoj cijeni za Uniju čak i ako bi se mjere ukinule i da ne bi napustili već razvijena pouzdana izvozna tržišta trećih zemalja.

(19)

Komisija je napomenula da CCCMC nije dostavio nikakve dokaze kojima bi potkrijepio svoje tvrdnje o neiskorištenom kapacitetu ili o izvoznoj cijeni za treće zemlje. Naprotiv, kretanje uvoza podrijetlom iz NRK-a u razdoblju 2018.–2021., kako je prikazano u tablici 9 zahtjeva, upućuje na to da su kineski proizvođači sposobni i spremni mobilizirati svoj neiskorišteni kapacitet ili preusmjeriti izvoz iz trećih zemalja u Uniju ovisno o cijeni na tržištu Unije. Naposljetku, Komisija je napomenula da se analiza koju su podnositelji zahtjeva dostavili u zahtjevu mora ispitati i s obzirom na zahtjeve u pogledu dostatnih dokaza utvrđene u članku 11. stavku 2. i članku 5. stavku 2. osnovne uredbe. Pri ispitivanju zahtjeva zaključila je da je analiza neiskorištenog kapaciteta u NRK-u i izvoznih cijena za treće zemlje dostatan dokaz o vjerojatnosti ponavljanja dampinga za potrebe zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera.

(20)

Stoga je Komisija odbacila tvrdnje CCCMC-a o analizi vjerojatnosti ponavljanja dampinga uključenoj u zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera.

(21)

Nadalje, CCCMC je dostavio primjedbe o vjerojatnosti ponavljanja štete. S obzirom na to uputio je na tvrdnje koje su podnositelji zahtjeva iznijeli u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera. Prvo, pokušao je osporiti važnost povećanja tržišnog udjela kineskog uvoza s 5 % na 6 % u razdoblju 2018.–2021., kako je sažeto prikazano u tablici 14 zahtjeva. Drugo, tvrdio je da razlika između prodajnih cijena industrije Unije i kineskih uvoznih cijena proizlazi iz razlike u troškovima proizvodnje. Treće, izrazio je sumnju da bi profitne stope proizvođača iz Unije mogle postati negativne ako bi se cijene industrije Unije smanjile na iste razine kao kineske uvozne cijene.

(22)

Komisija je napomenula da je podnositelj zahtjeva samo ukazao na činjenicu da se uvoz iz Kine povećava, što je uistinu bilo tako u razdoblju 2018.–2021., a pritom nije istaknuo važnost tog povećanja. Međutim, Komisija je napomenula i da je iz iste tablice vidljivo da je povećanje znatno izraženije ako se kao polazišna točka uzme 2019. ili 2020. Tvrdnja CCCMC-a stoga je odbačena. Kad je riječ o tvrdnji o razlici između prodajnih cijena industrije Unije i kineskih uvoznih cijena, Komisija je napomenula, prvo, da tvrdnja CCCMC-a nije potkrijepljena nikakvim dokazima o trošku proizvodnje kineskih proizvođača izvoznika i, drugo, da trošak proizvodnje melamina uglavnom ovisi o trošku uree, koji pak u prvom redu ovisi o trošku prirodnog plina. I urea i prirodni plin proizvodi su čije su cijene, pod uvjetom da nema poremećaja u državama, uvelike usklađene na svjetskim tržištima. Tvrdnja je stoga odbačena. Kad je riječ o trećoj tvrdnji, Komisija je napomenula da, s obzirom na to da su troškovi proizvodnje proizvođača iz Unije na otprilike istim razinama kao kineske uvozne cijene ili su iznad njih, profitne stope proizvođača iz Unije zaista bi mogle postati negativne ili, u najboljem slučaju, kretati se oko praga isplativosti ako se cijene industrije Unije smanje na iste razine kao kineske uvozne cijene.

1.6   Odabir uzorka

(23)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

1.6.1   Odabir uzorka proizvođača iz Unije

(24)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak od triju proizvođača iz Unije, koji se nalaze u tri različite države članice. Komisija je odabrala uzorak na temelju obujma proizvodnje i prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji u razdoblju od 1. srpnja 2021. do 30. lipnja 2022. koji su prijavili proizvođači iz Unije u okviru analize reprezentativnosti prije pokretanja postupka. Uzorkom je obuhvaćeno 82 % procijenjene proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o njezinu privremenom uzorku. Nije zaprimljena nijedna primjedba te se uzorak smatrao reprezentativnim za industriju Unije.

1.6.2   Odabir uzoraka nepovezanih uvoznika

(25)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka bio potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Javio se samo jedan nepovezani uvoznik, i to Borghi SpA, Grandate, Italija. Komisija je stoga odlučila da odabir uzorka nije potreban i zatražila od društva Borghi SpA da ispuni upitnik za nepovezane uvoznike. Međutim, društvo Borghi SpA nije dostavilo odgovor na upitnik.

1.6.3   Odabir uzorka proizvođača izvoznika iz NRK-a

(26)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika u NRK-u zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Uz to, Komisija je zatražila od Misije Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji da utvrdi ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da stupi u kontakt s njima.

(27)

Jedan proizvođač iz predmetne zemlje, društvo Xinjiang Xinlianxin Energy Chemical Co., Ltd. („Xinjiang XLX”), dostavio je zatražene podatke i pristao da ga se uključi u uzorak. Proizvođač je činio manje od 3 % ukupnog uvoza melamina podrijetlom iz NRK-a u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(28)

Komisija je zbog niske razine suradnje smatrala prikladnim primijeniti članak 18. osnovne uredbe na proizvođače izvoznike iz NRK-a koji nisu surađivali i temeljiti svoje nalaze za cijelu zemlju o vjerojatnosti nastavka i/ili ponavljanja dampinga i štete na raspoloživim podacima.

(29)

U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o Komisijinim razmatranjima sa svim poznatim predmetnim proizvođačima izvoznicima te s tijelima predmetne zemlje. Osim toga, Komisija je obavijestila društvo Xinjiang XLX da zbog administrativne učinkovitost možda neće provesti postupak dopune podataka i provjeru odgovora na upitnik. Međutim, sve informacije koje društvo dostavi mogu se prema potrebi upotrijebiti kao raspoloživi podaci. Nisu dostavljene nikakve primjedbe.

1.7   Odgovori na upitnik

(30)

Komisija je Vladi Narodne Republike Kine („kineska vlada”) poslala upitnik o postojanju znatnih poremećaja u NRK-u u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe.

(31)

Komisija je poslala upitnike jednom proizvođaču izvozniku koji je surađivao, proizvođačima iz Unije u uzorku, jednom nepovezanom uvozniku koji se javio tijekom postupka uzorkovanja i svim poznatim korisnicima melamina. Svi su primjenjivi upitnici na dan pokretanja postupka postali dostupni i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu (8). Za vrijeme ispitnog postupka Komisija je podnositeljima zahtjeva poslala upitnik tražeći makroekonomske podatke o industriji Unije.

(32)

Odgovori na upitnik primljeni su od jednog proizvođača izvoznika koji je surađivao, triju proizvođača iz Unije u uzorku, podnositeljâ zahtjeva, jednog nepovezanog uvoznika i triju korisnika.

1.8   Provjera

(33)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete te interesa Unije.

(34)

Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava:

Proizvođači iz Unije:

Borealis Agrolinz Melamine GmbH, Linz, Austrija,

Grupa Azoty Zaklady Azotowe, Pulawy, Poljska,

OCI Nitrogen B.V., Geleen, Nizozemska.

(35)

Podaci koji su u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera korišteni za izračun uobičajene vrijednosti daljinski su provjereni na internetu s podacima sljedećeg proizvođača iz Unije:

OCI Nitrogen B.V., Geleen, Nizozemska.

1.9   Daljnji postupak

(36)

Komisija je 14. lipnja 2023. objavila osnovne činjenice i razmatranja na temelju kojih je namjeravala zadržati antidampinške pristojbe koje su na snazi. Svim je strankama određen rok u kojem su mogle iznijeti primjedbe na objavu i zatražiti saslušanje.

(37)

Primjedbe su dostavili društvo Xinjiang XLX i CCCMC. Komisija je razmotrila i, prema potrebi, uzela u obzir primjedbe. Proizvođači iz Unije u uzorku složili su se sa zaključkom Komisije i nisu dostavili dodatne primjedbe. Nijedna strana nije zatražila saslušanje.

2.   PROIZVOD IZ POSTUPKA REVIZIJE I ISTOVJETNI PROIZVOD

2.1   Proizvod iz postupka revizije

(38)

Proizvod koji je predmet ove revizije jest melamin („proizvod iz postupka revizije”), trenutačno razvrstan u oznaku KN 2933 61 00.

(39)

Melamin je bijeli kristalni prah koji se proizvodi prvenstveno iz uree i koji se uglavnom upotrebljava za proizvodnju laminata, smola, ljepila za drvo, smjesa za oblikovanje te u obradi papira/tekstila.

2.2   Predmetni proizvod

(40)

Predmetni proizvod u ovom ispitnom postupku jest proizvod iz postupka revizije (vidjeti uvodnu izjavu 38.) podrijetlom iz Kine.

2.3   Istovjetni proizvod

(41)

Kako je pokazao ispitni postupak koji je rezultirao uvođenjem mjera koje su na snazi (9), sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

predmetni proizvod pri izvozu u Uniju,

proizvod iz postupka revizije koji se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu predmetne zemlje (Kina), i

proizvod iz postupka revizije koji u Uniji proizvodi i prodaje industrija Unije.

Stoga se ti proizvodi smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

3.   DAMPING

3.1   Uvodne napomene

(42)

U razmatranom se razdoblju nastavio uvoz melamina iz NRK-a. Njegov je obujam u prvoj polovini razmatranog razdoblja bio manji nego u razdoblju početnog ispitnog postupka (tj. od 1. siječnja 2009. do 31. prosinca 2009.). Međutim, u drugoj polovini razmatranog razdoblja obujam uvoza znatno se povećao i uvelike premašio obujam zabilježen u razdoblju početnog ispitnog postupka. U razdoblju ispitnog postupka revizije uvoz melamina iz NRK-a bio je gotovo četiri puta veći nego u razdoblju početnog ispitnog postupka. Ujedno je bio osmerostruko veći u odnosu na razdoblje ispitnog postupka prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera.

(43)

Prema podacima Eurostata (baza podataka Comext) udio uvezenog melamina iz NRK-a na tržištu Unije bio je oko 15 % u razdoblju ispitnog postupka revizije (vidjeti tablicu 3) u usporedbi s tržišnim udjelom od 6,5 % tijekom početnog ispitnog postupka i 2 % tijekom prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera. U apsolutnom smislu obujam uvoza melamina podrijetlom iz NRK-a prvo se smanjio sa 17 434 tone u razdoblju početnog ispitnog postupka na 7 938 tona u razdoblju ispitnog postupka prve revizije zbog predstojećeg isteka mjera, da bi se zatim ponovno povećao na 64 673 tone u razdoblju ispitnog postupka ove revizije zbog predstojećeg isteka mjera.

(44)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 27., u ispitnom postupku surađivao je samo jedan proizvođač iz NRK-a, koji je činio manje od 3 % uvoza predmetnog proizvoda u razdoblju ispitnog postupka revizije. Komisija je stoga obavijestila tijela NRK-a da zbog te vrlo ograničene suradnje može primijeniti članak 18. osnovne uredbe na nalaze o utvrđivanju vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga. Komisija u tom pogledu nije zaprimila primjedbe ni zahtjeve za intervenciju službenika za saslušanje.

(45)

Stoga su se u skladu s člankom 18. osnovne uredbe nalazi o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga temeljili na raspoloživim podacima, osobito informacijama iz zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera, dostupnim informacijama turskih proizvođača proizvoda u lancu vrijednosti amonijaka, informacijama Turskog zavoda za statistiku i Glavne uprave za gradsku vodu i kanalizaciju pokrajine Kocaeli te bazi podataka Global Trade Atlas.

3.2   Nastavak dampinga tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije

3.2.1   Postupak za utvrđivanje uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe za uvoz melamina podrijetlom iz NRK-a

(46)

Budući da su pri pokretanju ispitnog postupka bili raspoloživi dostatni dokazi koji su u pogledu NRK-a upućivali na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, Komisija je pokrenula ispitni postupak na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(47)

Kako bi prikupila informacije koje je smatrala potrebnima za ispitni postupak u pogledu navodnih znatnih poremećaja, Komisija je kineskoj vladi poslala upitnik. Osim toga, Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da iznesu svoja stajališta, dostave informacije i popratne dokaze o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u roku od 37 dana od datuma objave Obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije. Kineska vlada nije dostavila odgovor na upitnik. Komisija je zatim obavijestila kinesku vladu da će za utvrđivanje postojanja znatnih poremećaja u NRK-u upotrijebiti raspoložive podatke u smislu članka 18. osnovne uredbe.

(48)

Primjedbe koje je dostavio CCCMC razmatraju se u odjeljku 3.2.2.1.

(49)

Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka navela i da će s obzirom na raspoložive dokaze možda morati odabrati odgovarajuću reprezentativnu zemlju u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe u svrhu utvrđivanja uobičajene vrijednosti na temelju nenarušenih cijena odnosno referentnih vrijednosti. Navela je i da je moguća reprezentativna treća zemlja za NRK u ovom slučaju Turska, ali da će ispitati druge moguće odgovarajuće zemlje u skladu s kriterijima utvrđenima u članku 2. stavku 6.a prvoj alineji osnovne uredbe.

(50)

Komisija je 24. veljače 2023. objavila bilješku o izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti („bilješka o izvorima”).

(51)

Komisija je u bilješci o izvorima obavijestila zainteresirane strane da će se zbog nesuradnje morati osloniti na raspoložive podatke u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. Stoga je Komisija podatke iz zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera namjeravala upotrijebiti u kombinaciji s drugim izvorima podataka koji se smatraju primjerenima prema relevantnim kriterijima utvrđenima u članku 2. stavku 6.a osnovne uredbe u skladu s člankom 18. stavkom 5. osnovne uredbe.

(52)

Komisija je putem bilješke o izvorima usto obavijestila zainteresirane strane o tome da namjerava upotrijebiti Tursku kao reprezentativnu zemlju te o relevantnim izvorima koje namjerava upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti, pri čemu je Turska odabrana kao reprezentativna zemlja.

(53)

Komisija je u bilješci o izvorima obavijestila zainteresirane strane da će zbog nesuradnje druge izravne troškove i režijske troškove proizvodnje temeljiti na podacima o industriji Unije navedenima u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera.

(54)

Zainteresirane je strane nadalje obavijestila da će troškove prodaje te administrativne i opće troškove i dobit utvrditi na temelju javno dostupnih podataka za tri turska proizvođača proizvoda u lancu vrijednosti amonijaka, odnosno društva Ege Gübre Sanayii A.Ş., Tekfen Holding A.Ş. i Bagfaş Bandirma Gübre Fabrikalari A.Ş.

(55)

Naposljetku, Komisija je putem bilješke o izvorima pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe na izvore i primjerenost Turske kao reprezentativne zemlje te da predlože i druge zemlje ako dostave dovoljno informacija o relevantnim kriterijima.

(56)

Komisija je zaprimila primjedbe CCCMC-a. Udruženje je tvrdilo da bi Komisija trebala upotrijebiti odgovor društva Xinjiang XLX na upitnik kao raspoložive podatke i uzeti u obzir različite proizvodne postupke i sirovine pri izračunu uobičajene vrijednosti te je osporilo nenarušene vrijednosti određenih ulaznih elemenata, troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti. Primjedbe se razmatraju u odjeljcima 3.2.2.2., 3.2.2.3.1., 3.2.2.3.2. i 3.2.2.3.5. ove Uredbe.

3.2.2   Uobičajena vrijednost

(57)

U skladu s člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe „[u]običajena vrijednost obično se temelji na cijenama, koje su nezavisni kupci platili ili plaćaju, u uobičajenom tijeku trgovine, u zemlji izvoznici”.

(58)

Međutim, prema članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe, „ako se utvrdi […] da upotreba domaćih cijena i troškova u zemlji izvoznici nije primjerena zbog toga što u toj zemlji postoje znatni poremećaji u smislu točke (b), uobičajena vrijednost izračunava se isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti” i ona „uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”.

(59)

Kako je objašnjeno u nastavku, Komisija je u ovom ispitnom postupku zaključila da je, s obzirom na raspoložive dokaze te nesuradnju kineske vlade i izostanak konstruktivne suradnje proizvođača izvoznika, primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe primjerena.

(60)

Uobičajena vrijednost izračunana je u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe. U zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera podnositelji zahtjeva izračunali su uobičajenu vrijednost za dvije proizvodne tehnologije, tehnologiju Tsinghua koja se primjenjuje isključivo u NRK-u i tehnologiju Eurotecnica koja se primjenjuje u NRK-u, ali i među proizvođačima u Uniji. Komisija je za potrebe ovog ispitnog postupka ograničila svoje nalaze na tehnologiju Eurotecnica, za koju se popis čimbenika proizvodnje i njihovih količina potrošnje mogao na odgovarajući način provjeriti s podnositeljima zahtjeva koji su dostavili podatke za zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera. Komisija je smatrala da je uobičajena vrijednost izračunana na temelju prosječnih količina potrošnje, koje su izvedene iz letka proizvođača opreme korištene u proizvodnom postupku i navedene u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera, reprezentativnija u smislu stopa iskorištenosti za potrebe nalaza za cijelu zemlju nego pojedinačne potrošnje koje je jedan proizvođač izvoznik koji je surađivao ostvario u svojim posebnim uvjetima rada.

3.2.2.1   Postojanje znatnih poremećaja

3.2.2.1.1   Uvod

(61)

Člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe propisano je: „Znatni poremećaji su oni poremećaji do kojih dolazi ako prijavljene cijene ili troškovi, uključujući troškove sirovina i energije, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije. Pri procjeni postojanja znatnih poremećaja u obzir se uzima, među ostalim, mogući učinak jednog ili više sljedećih elemenata:

na dotičnom tržištu u znatnoj mjeri djeluju poduzeća koja su u vlasništvu ili pod kontrolom vlasti zemlje izvoznice odnosno koja ta tijela politički nadziru ili im pružaju smjernice,

prisutnost države u poduzećima zbog koje država može utjecati na cijene ili troškove,

javne politike ili mjere kojima se diskriminira u korist domaćih dobavljača ili se na drugi način utječe na sile slobodnog tržišta,

nepostojanje, diskriminatorna primjena ili neodgovarajuće izvršavanje zakonodavstva o stečaju, trgovačkim društvima ili o vlasništvu,

poremećaji u području troškova plaća,

pristup financijskim sredstvima odobravaju institucije koje provode ciljeve javnih politika ili na drugi način ne djeluju neovisno o državi”.

(62)

Budući da popis iz članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe nije kumulativan, nije potrebno uzeti u obzir sve elemente kako bi se utvrdili znatni poremećaji. Nadalje, za dokazivanje postojanja jednog ili više elemenata s popisa mogu se upotrijebiti iste činjenične okolnosti. Međutim, svaki zaključak o znatnim poremećajima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe mora se donijeti na temelju svih raspoloživih dokaza. Pri općoj procjeni postojanja poremećaja u obzir se mogu uzeti i opći kontekst i situacija u zemlji izvoznici, osobito ako temeljni elementi gospodarskog i upravnog ustroja zemlje izvoznice vladi daju znatne ovlasti da intervenira u gospodarstvo tako da cijene i troškovi nisu posljedica slobodnog kretanja tržišnih sila.

(63)

U članku 2. stavku 6.a točki (c) osnovne uredbe utvrđeno je sljedeće: „[a]ko Komisija ima utemeljene naznake o mogućem postojanju znatnih poremećaja u smislu točke (b) u određenoj zemlji ili u određenom sektoru u toj zemlji i ako je to primjereno za djelotvornu primjenu ove Uredbe, Komisija izrađuje, stavlja na raspolaganje javnosti i redovito ažurira izvješće u kojem se navode okolnosti iz točke (b) na tržištu u toj zemlji ili sektoru”.

(64)

Na temelju te odredbe Komisija je izradila Izvješće o NRK-u („Izvješće”) (10) iz kojeg je vidljivo postojanje znatnih vladinih intervencija na mnogim razinama gospodarstva, uključujući specifične poremećaje mnogih ključnih čimbenika proizvodnje (kao što su zemljište, energija, kapital, sirovine i radna snaga) te u pojedinim sektorima (na primjer čelika i kemikalija). U trenutku pokretanja postupka zainteresirane strane pozvane su da ospore, dopune ili dostave primjedbe na dokaze iz dokumentacije ispitnog postupka. Izvješće je dodano u dokumentaciju ispitnog postupka u fazi pokretanja postupka. Zahtjev je isto tako sadržavao neke relevantne dokaze kojima se dopunjuje Izvješće.

(65)

Točnije, u zahtjevu se upućivalo na Izvješće i navedeno je da su strukturni poremećaji u mnogim kineskim industrijskim sektorima pridonijeli osobito niskom trošku prirodnog plina i uplitanju države u tržište uree, jedne od glavnih komponenata melamina. Zahvaljujući niskoj cijeni prirodnog plina proizvođači melamina mogli su proizvoditi proizvod iz postupka revizije po umjetno niskoj cijeni. U zahtjevu se nadalje navode različite vrste državne intervencije na tržištu uree, kao što su postojanje strogih uvoznih kvota za ureu, visoki izvozni porezi tijekom vrhunca sezone, izuzeće domaće prodaje uree od PDV-a i strateško stvaranje zaliha uree koje je kineska vlada provodila putem državnog sustava za gnojiva. Osim toga, u zahtjevu se upućivalo na različite nalaze Sjedinjenih Američkih Država o intervencijama kineske vlade u korist kineske industrije melamina, kao što su davanje povlaštenih zajmova, programi poreza na dohodak, porezni programi izuzeća od tarifa, rabati na PDV, izuzeća od administrativnih pristojbi, vladine odredbe i nekoliko bespovratnih sredstava te na programe izvoznih subvencija za tržište melamina koje su utvrdila tijela Sjedinjenih Američkih Država. Nadalje, u zahtjevu je istaknuto da je politikama kineske vlade, kao što su one navedene u 14. petogodišnjem planu, potvrđeno kontinuirano sudjelovanje države u sektorima petrokemije i kemije, koji su kategorizirani kao „temeljna industrija nacionalnog gospodarstva”, kao i u prethodnim petogodišnjim planovima, kao što su Smjernice za poticanje visokokvalitetnog razvoja petrokemijske i kemijske industrije tijekom 14. petogodišnjeg plana, u kojima se upućuje na socijalističko tržišno gospodarstvo kao sveobuhvatno načelo i cilj kako bi se stvorili kineski nacionalni predvodnici. Osim toga, upućujući ponovno na Izvješće, u zahtjevu se navode znatni poremećaji zbog neodgovarajuće primjene zakonodavstva o stečaju, trgovačkim društvima i vlasništvu te pristupa kapitalu putem financijskog sustava. Prema zahtjevu tim se politikama vjerojatno narušava industrija melamina.

(66)

Komisija je ispitala je li bilo primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u, s obzirom na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Učinila je to na temelju raspoloživih dokaza iz dokumentacije, uključujući dokaze sadržane u Izvješću, koje se oslanja na javno dostupne izvore. Pritom su ispitane znatne državne intervencije u gospodarstvu NRK-a općenito, ali i konkretne situacije na tržištu u relevantnom sektoru, uključujući proizvod iz postupka revizije. Komisija je te dokazne materijale dodatno nadopunila svojim istraživanjem o raznim kriterijima koji su relevantni za potvrdu postojanja znatnih poremećaja u NRK-u.

3.2.2.1.2   Znatni poremećaji koji utječu na domaće cijene i troškove u NRK-u

(67)

Kineski gospodarski sustav temelji se na konceptu „socijalističkog tržišnog gospodarstva”. Taj je koncept sadržan u kineskom Ustavu i određuje gospodarsko upravljanje NRK-om. Temeljno je načelo sljedeće: „socijalističko javno vlasništvo proizvodnih sredstava, točnije u vlasništvu cijelog naroda i kolektivnom vlasništvu radnika”. Gospodarstvo u državnom vlasništvu je „pokretačka sila nacionalnoga gospodarstva” i država ima zadaću „osigurati njegovu konsolidaciju i rast” (11). S obzirom na takvo opće uređenje kineskog gospodarstva, ne samo da su moguće znatne državne intervencije u gospodarstvu nego su takve intervencije izričito propisane. Ideja da javno vlasništvo ima prednost pred privatnim prožima cijeli pravni sustav i istaknuta je kao glavno načelo u svim glavnim zakonodavnim aktima. Kineski Zakon o vlasništvu odličan je primjer toga: u njemu se upućuje na primarni stadij socijalizma i državi se povjerava održavanje osnovnog gospodarskog sustava u kojem javno vlasništvo ima glavnu ulogu. Zakonom je dopušteno i postojanje i razvoj drugih oblika vlasništva uz državno vlasništvo (12).

(68)

Usto, prema kineskom zakonodavstvu socijalističko tržišno gospodarstvo razvija se pod vodstvom Komunističke partije Kine (KPK). Strukture kineske države i KPK-a povezane su na svakoj razini (pravna, institucionalna, osobna) i tvore nadstrukturu u kojoj se uloge KPK-a i države ne razlikuju. Izmjenom kineskog Ustava u ožujku 2018. vodeća uloga KPK-a dobila je još veći značaj jer je izričito potvrđena u tekstu članka 1. Ustava. Nakon postojeće prve rečenice odredbe koja glasi: „[s]ocijalistički sustav temeljni je sustav Narodne Republike Kine” ubačena je nova druga rečenica, koja glasi: „Glavna značajka socijalizma s kineskim obilježjima vodstvo je Komunističke partije Kine”. (13) To pokazuje neupitnu i sve veću kontrolu KPK-a nad gospodarskim sustavom NRK-a. To vođenje i kontrola svojstveni su kineskom sustavu i znatno nadilaze uobičajenu situaciju u drugim zemljama u kojima vlade imaju široku makroekonomsku kontrolu u granicama unutar kojih djeluju sile slobodnog tržišta.

(69)

Kineska država provodi intervencionističku gospodarsku politiku kako bi ispunila svoje ciljeve, koji se podudaraju s političkim programom KPK-a umjesto da odražavaju prevladavajuće gospodarske uvjete na slobodnom tržištu (14). Intervencionistički gospodarski instrumenti koje primjenjuju kineska tijela raznovrsni su te uključuju sustav industrijskog planiranja, financijski sustav i razinu regulatornog okruženja.

(70)

Prvo, na razini opće administrativne kontrole smjer kineskog gospodarstva određuje složeni sustav industrijskog planiranja koji utječe na sve gospodarske aktivnosti u toj zemlji. Svi ti planovi zajedno obuhvaćaju sveobuhvatnu i složenu matricu sektora i međusektorskih politika te se donose na svim razinama vlasti. Na pokrajinskoj razini planovi su podrobni, a u nacionalnim se planovima postavljaju općenitiji ciljevi. U planovima se navode i sredstva potpore relevantnim industrijama/sektorima te rokovi unutar kojih se ciljevi moraju ostvariti. Neki planovi i dalje sadržavaju izričite ciljeve za rezultate proizvodnje. Pojedinačni industrijski sektori i/ili projekti izdvajaju se u planovima kao (pozitivni ili negativni) prioriteti u skladu s vladinim prioritetima i za njih se utvrđuju posebni razvojni ciljevi (modernizacija industrije, širenje na međunarodnoj razini itd.). Neovisno o tome jesu li u privatnom ili državnom vlasništvu, gospodarski subjekti praktički moraju prilagoditi svoje poslovne aktivnosti stvarnom stanju koje je određeno sustavom planiranja. To nije samo zato što planovi obvezuju, nego i zato što se relevantna kineska tijela na svim razinama vlasti pridržavaju sustava planova i u skladu s njim primjenjuju ovlasti koje su im povjerene, čime potiču gospodarske subjekte da se pridržavaju prioriteta utvrđenih u tim planovima (vidjeti i odjeljak 3.2.2.1.5. u nastavku) (15).

(71)

Drugo, na razini raspodjele financijskih sredstava u financijskom sustavu NRK-a prevladavaju poslovne banke i banke za provedbu državne politike u državnom vlasništvu. Pri utvrđivanju i provedbi politike odobravanja zajmova te banke moraju nastojati ispuniti ciljeve državne industrijske politike, umjesto da u prvom redu procjenjuju gospodarsku vrijednost predmetnog projekta (vidjeti i odjeljak 3.2.2.1.8. u nastavku) (16). Isto vrijedi i za druge sastavnice kineskog financijskog sustava, kao što su tržišta dionica, obveznica, privatnog vlasničkog kapitala itd. Osim toga, ti su dijelovi financijskog sektora institucionalno i operativno ustrojeni tako da nisu usmjereni na postizanje maksimalno učinkovitih financijskih tržišta, nego na osiguravanje kontrole i omogućivanje intervencija države i KPK-a (17).

(72)

Treće, na razini regulatornog okruženja intervencije države u gospodarstvo javljaju se u različitim oblicima. Na primjer, pravila o javnoj nabavi redovito se upotrebljavaju za ispunjenje ciljeva politike umjesto za gospodarsku učinkovitost, čime se dovode u pitanje tržišna načela u tom području. U primjenjivom zakonodavstvu izričito se navodi da se javna nabava provodi kako bi se olakšalo ostvarivanje ciljeva utvrđenih u državnim politikama. Međutim, priroda tih ciljeva nije jasno definirana, pa tijela koja donose odluke imaju veliku slobodu u odlučivanju (18). Slično tomu, u području ulaganja kineska vlada ima znatnu kontrolu i utjecaj nad predmetom i iznosom državnih i privatnih ulaganja. Vlasti provode provjere ulaganja i primjenjuju različite poticaje, ograničenja i zabrane u području ulaganja kao važan instrument potpore ciljevima industrijske politike, kao što su zadržavanje državne kontrole nad ključnim sektorima ili jačanje domaće industrije (19).

(73)

Ukratko, kineski gospodarski model temelji se na određenim osnovnim postulatima kojima se predviđaju i potiču raznovrsne državne intervencije. Takve znatne državne intervencije u suprotnosti su sa slobodnim djelovanjem tržišnih sila, a posljedica je toga narušavanje djelotvorne raspodjele resursa u skladu s tržišnim načelima (20).

3.2.2.1.3   Znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) prve alineje osnovne uredbe: na dotičnom tržištu u znatnoj mjeri djeluju poduzeća koja su u vlasništvu ili pod kontrolom vlasti zemlje izvoznice odnosno koja ta tijela politički nadziru ili im pružaju smjernice

(74)

Poduzeća koja posluju u vlasništvu ili pod kontrolom države, koja država politički nadzire i/ili im pruža smjernice čine bitan dio gospodarstva u NRK-u.

(75)

Analiza najvećih kineskih proizvođača melamina, a to su društva Henan Zhongyuan Dahua Co., Ltd. (21), Henan Haohua Junhua Co., Ltd., (22)Sichuan Golden-Elephant Sincerity Chemical Co., Ltd. (23) i Xinjiang Xinlianxin Chemical Energy Co., Ltd. (24), ukazuje na znatno uplitanje države. Poduzeće u državnom vlasništvu Henan Zhongyuan Dahua Co., Ltd. u potpunom je vlasništvu društva Henan Energy and Chemical Industry Group (poduzeće u državnom vlasništvu pod nadzorom Komisije Državnog vijeća za nadzor i upravljanje državnom imovinom (SASAC) (25)), dok kineska vlada ima udio od 35 % u društvu Henan Haohua Junhua Co., Ltd., (26) koje drži Sinochem Holding, poduzeće u državnom vlasništvu pod nadzorom SASAC-a, preko svojeg društva kćeri Haohua Chemical Co. Sinochem Holding (27). Osim formalnog vlasništva državna tijela mogu kontrolirati i nadzirati društva neformalnim kanalima, kao što pokazuje slučaj društva za proizvodnju melamina Sichuan Golden-Elephant Sincerity Co., Ltd. (28) u privatnom vlasništvu, koje je, prema javnim izvorima, od Gradske uprave za nadzor tržišta Meishana i Središnje podružnice Meishana Narodne banke Kine (29) primilo financijsku potporu u obliku povlaštenog zajma „za poticanje kvalitetnog razvoja te stabilizaciju gospodarstva i sudionika na tržištu” (30). Društvo Xinjiang XLX (31), proizvođač izvoznik koji je surađivao, također ističe na svojim internetskim stranicama da je „pod političkim vodstvom i uz veliku potporu autonomnog regionalnog, državnog, pokrajinskog partijskog odbora i vlade društvo Xinlianxin ostvarilo nagli razvoj i svjedočilo velikim razvojnim postignućima svojeg okruga […] pod snažnim vodstvom središnjeg odbora Partije u čijem je središtu drug Xi Jinping i uz punu potporu autonomnog regionalnog, okružnog i pokrajinskog odbora i vlade” (32). Osim toga, s obzirom na to da su intervencije KPK-a u donošenju operativnih odluka postale norma i u privatnim društvima (33), pri čemu je KPK preuzeo vodstvo u gotovo svim aspektima gospodarstva te zemlje, utjecaj države putem struktura KPK-a u društvima zapravo dovodi do toga da su gospodarski subjekti pod kontrolom i političkim nadzorom vlade, s obzirom na to u kojoj su mjeri strukture države i partije srasle u NRK-u.

(76)

To je očito i na razini Kineskog saveza petrokemijske i kemijske industrije („CPCIF”), sektorskog industrijskog udruženja. U skladu s člankom 3. Statuta CPCIF-a organizacija „prihvaća profesionalno usmjeravanje, nadzor i upravljanje koje provode subjekti nadležni za registraciju i upravljanje, subjekti nadležni za jačanje Partije te relevantni upravni odjeli nadležni za upravljanje industrijom” (34).

(77)

Stoga čak ni proizvođači u privatnom vlasništvu u sektoru proizvoda iz postupka revizije ne mogu poslovati po tržišnim uvjetima. Doista, i javna i privatna poduzeća u tom sektoru politički se nadziru i usmjeravaju kako je objašnjeno i u odjeljku 3.2.2.1.5. u nastavku.

3.2.2.1.4   Znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe: prisutnost države u poduzećima zbog koje država može utjecati na cijene ili troškove

(78)

Osim što kontrolira gospodarstvo preko poduzeća u državnom vlasništvu i s pomoću drugih alata, kineska vlada može utjecati na cijene i troškove svojom prisutnošću u poduzećima. Iako se može smatrati da pravo relevantnih državnih tijela na imenovanje i razrješenje ključnog rukovodstva u poduzećima u državnom vlasništvu, kako je predviđeno kineskim zakonodavstvom, odražava pripadajuća prava vlasništva (35), ćelije KPK-a u poduzećima u državnom i privatnom vlasništvu još su jedan važan način na koji država može utjecati na donošenje poslovnih odluka. Prema zakonu o trgovačkim društvima NRK-a organizacija KPK-a mora se osnovati u svakom društvu (s barem tri člana KPK-a kako je određeno u Ustavu KPK-a (36)), a društvo mora omogućiti uvjete potrebne za rad te partijske organizacije. Čini se da se u prošlosti taj zahtjev nije uvijek poštovao ni strogo provodio. Međutim, barem od 2016. KPK pojačava svoje zahtjeve za kontrolu poslovnih odluka u društvima kao stvar političkog načela (37), uključujući vršenje pritiska na privatna društva da na prvo mjesto stave „patriotizam” te da se pridržavaju partijske stege (38). U 2017. zabilježeno je da su partijske ćelije postojale u 70 % od približno 1,86 milijuna društava u privatnom vlasništvu i da je pritisak da organizacije KPK-a imaju konačnu riječ u poslovnim odlukama u društvima u kojima djeluju sve veći (39). Ta se pravila primjenjuju općenito na cijelo kinesko gospodarstvo u svim sektorima, uključujući proizvođače proizvoda iz postupka revizije i dobavljače ulaznih elemenata za taj proizvod.

(79)

Osim toga, 15. rujna 2020. objavljen je dokument pod naslovom „Smjernice glavnog ureda središnjeg odbora KPK-a o jačanju rada Ujedinjene fronte u privatnom sektoru za novo doba” („Smjernice”) (40), kojim je dodatno proširena uloga partijskih odbora u privatnim poduzećima. U odjeljku II.4. Smjernica navodi se: „moramo povećati ukupni kapacitet Partije da predvodi rad Ujedinjene fronte u privatnom sektoru i učinkovito pojačati rad u tom području”; a odjeljak III.6. glasi: „moramo dodatno intenzivirati aktivnosti jačanja Partije u privatnim poduzećima i omogućiti ćelijama Partije da učinkovito igraju svoju ulogu tvrđave, a članovima Partije da igraju svoju ulogu zaštitnika i predvodnika”. Smjernicama se stoga naglašava te nastoji povećati uloga KPK-a u društvima i drugim subjektima u privatnom sektoru (41).

(80)

Ispitnim postupkom potvrđeno je da su preklapanja upravljačkih položaja i članstva u KPK-u/partijskih funkcija uobičajena u sektoru melamina. Naime, predsjednici upravnih odbora društava Henan Zhongyuan Dahua Co., Ltd., Henan Haohua Junhua Co., Ltd., Sichuan Golden Elephant Sincerity Co., Ltd. i Xinjiang Xin Lian Xin Chemical Energy Co., Ltd. ujedno su i tajnici partijskih odbora u svojim društvima.

(81)

Prisutnost i intervencije države na financijskim tržištima (vidjeti i odjeljak 3.2.2.1.8. u nastavku) te u nabavi sirovina i ulaznih elemenata stvaraju dodatne poremećaje na tržištu (42). Stoga prisutnost države u društvima, u sektoru melamina i drugim sektorima (kao što su financijski sektor i sektor ulaznih elemenata) omogućava kineskoj vladi da utječe na cijene i troškove.

3.2.2.1.5   Znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) treće alineje osnovne uredbe: javne politike ili mjere kojima se diskriminira u korist domaćih dobavljača ili se na drugi način utječe na sile slobodnog tržišta

(82)

Smjerom kineskog gospodarstva uvelike se upravlja u okviru razrađenog sustava planiranja u kojem se utvrđuju prioriteti i postavljaju ciljevi na koje se moraju usredotočiti središnja vlast te pokrajinske i lokalne vlasti. Relevantni planovi postoje na svim razinama vlasti i obuhvaćaju gotovo sve gospodarske sektore. Ciljevi utvrđeni planskim instrumentima obvezni su, a tijela na svakoj administrativnoj razini nadziru kako odgovarajuća niža razina vlasti provodi te planove. Zbog sustava planiranja u NRK-u resursi se općenito usmjeravaju u sektore za koje je vlada odredila da su strateški ili na drugi način politički važni, umjesto da se raspodjeljuju u skladu s tržišnim silama (43).

(83)

Kineska tijela donijela su niz politika kojima se usmjerava funkcioniranje sektora proizvoda iz postupka revizije.

(84)

Za početak, u 14. petogodišnjem planu za sirovine (44) navodi se da će se „znatno poboljšati intenzivan razvoj parkova kemijske industrije te time uspostaviti skupina baza petrokemijske industrije” (45). U planu se zatim poziva industriju na „strogu kontrolu novog proizvodnog kapaciteta za ureu”, jednu od glavnih komponenata melamina, i „povećanje standarda za uklanjanje zastarjelog proizvodnog kapaciteta i primjenu sveobuhvatnih standarda za poticanje gašenja zastarjelog proizvodnog kapaciteta u skladu sa zakonima i propisima” (46). Nadalje, „svi lokaliteti moraju povećati usklađenost s ovim planom i uključiti njegove glavne sadržaje i projekte u svoje ključne zadaće na lokalnoj razini. Petrokemijski i kemijski sektori […] sastavljaju posebna mišljenja o provedbi posvećujući posebnu pozornost ciljevima i zadaćama ovog Plana i uzimajući u obzir stvarne uvjete koji prevladavaju u prethodno navedenim sektorima” (47). Osim toga, u 14. petogodišnjem planu za zeleni razvoj industrije (48) navodi se da bi „u industrijama kao što je urea novi kapacitet trebalo staviti pod strogi nadzor” (49). To je u skladu s Katalogom smjernica za prilagodbu industrijske strukture iz 2019. (50), u kojem su postrojenja za proizvodnju uree svrstana među postrojenja „koja je potrebno ukloniti” i stoga moraju biti pod nadzorom (51). Na razini pokrajine u 14. petogodišnjem planu za visokokvalitetni razvoj kemijske industrije pokrajine Jiangsu (52) navodi se namjera lokalnih tijela da „nastave nadzirati novi proizvodni kapacitet u industrijama u kojima postoji višak, kao što su rafiniranje nafte, urea, amonijev fosfat, kaustična soda, polivinil klorid, kalcinirana soda, kalcijev karbid i žuti fosfor” (53). U 14. petogodišnjem planu za razvoj kemijske industrije pokrajine Shandong (54) utvrđuju se „povećanje dodane vrijednosti i oplemenjivanje proizvoda te ubrzavanje oblikovanja sustava kemijske industrije na bazi ugljena s trima glavnim kategorijama: kemikalijama na bazi ugljena koje sadržavaju kisik, kemijskim međuproizvodima na bazi ugljena i kemijskim novim materijalima na bazi ugljena” te „usmjeravanje na razvoj industrijskog lanca finijih kemikalija na bazi ugljena” (55).

(85)

Osim toga, u Smjernicama za poticanje visokokvalitetnog razvoja petrokemijske i kemijske industrije tijekom 14. petogodišnjeg plana (56) kvantificiraju se dodatni parametri planiranog razvoja sektora: „Petrokemijska i kemijska industrija u osnovi će do 2025. stvoriti visokokvalitetni razvojni obrazac s velikim domaćim kapacitetima za inovacije, razumnim strukturnim planom te zelenim, sigurnim, niskougljičnim razvojem. Uvelike će povećati i kapacitete za osiguravanje visokokvalitetnog proizvoda, znatno poboljšati ključnu konkurentnost i poduzeti odlučne mjere za ostvarivanje visoke razine samostalnosti i samopoboljšanja” (57) i nekoliko ciljeva kemijskog sektora: „Dodatno će se povećati razina koncentracije proizvodnje kemikalija u velikim količinama te će stopa iskorištenosti kapaciteta premašiti 80 % […] i otvorit će se oko 70 parkova kemijske industrije s konkurentskim prednostima” (58). Naglašena je i potreba da se: „fiskalne, financijske, regionalne, investicijske politike, politike uvoza i izvoza, energetske politike, politike zaštite okoliša, cjenovne i druge politike usklade s industrijskim politikama” kao i da se „u potpunosti iskoristi uloga nacionalne zajedničke platforme za suradnju industrije i područja financija te potiču veze između banaka i poduzeća i industrijsko-financijska suradnja” (59).

(86)

U Obavijesti Nacionalnog povjerenstva za razvoj i reforme o uspješnom potpisivanju i izvršavanju srednjoročnih i dugoročnih ugovora o ugljenu za 2021. (60) nadalje se od relevantnih sudionika na tržištu zahtijeva da „poboljšaju razvoj samodiscipline u industriji. Sva relevantna industrijska udruženja trebala bi usmjeravati poduzeća da jačaju samodisciplinu, ispunjavaju zahtjeve iz srednjoročnih i dugoročnih ugovora te ne potpisuju nepoštene ugovore iskorištavanjem stanja ponude i potražnje na tržištu i vladajućeg položaja industrije. Velika poduzeća trebala bi biti uzor i svjesno regulirati odluke o potpisivanju ugovora” (61). Tim i drugim sredstvima kineska vlada stoga usmjerava i kontrolira gotovo svaki aspekt razvoja i funkcioniranja tog sektora te ulazne elemente na početku proizvodnog lanca.

(87)

Ukratko, kineska vlada uvela je mjere kojima subjekte navodi da postupaju u skladu s ciljevima javne politike koji se odnose na sektor melamina. Takvim se mjerama sprečava slobodno djelovanje tržišnih sila.

3.2.2.1.6   Znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) četvrte alineje osnovne uredbe: nepostojanje, diskriminatorna primjena ili neodgovarajuće izvršavanje zakonodavstva o stečaju, trgovačkim društvima ili o vlasništvu

(88)

Prema podacima u dokumentaciji kineski stečajni sustav nije primjeren za ispunjavanje svojih glavnih ciljeva, kao što su pravedno podmirenje potraživanja i dugova te zaštita zakonskih prava i interesa vjerovnika i dužnika. Izgleda da je razlog tomu činjenica da je, iako se kineski zakon o stečaju službeno temelji na načelima koja su slična onima u odgovarajućim zakonima u drugim zemljama, jedno od glavnih obilježja kineskog sustava njegova sustavna nedovoljna provedba. Broj stečajeva i dalje je iznimno nizak u odnosu na veličinu gospodarstva te zemlje, upravo zbog toga što postupci u slučaju nesolventnosti imaju brojne nedostatke, čiji je učinak zapravo odvraćanje od podnošenja zahtjeva za pokretanje stečajnog postupka. Nadalje, država i dalje ima snažnu i aktivnu ulogu u postupcima u slučaju nesolventnosti, što često izravno utječe na ishod tih postupaka (62).

(89)

Osim toga, nedostaci u sustavu prava vlasništva posebno su očiti kada je riječ o vlasništvu nad zemljištem i pravima korištenja zemljišta u NRK-u (63). Sva zemljišta u vlasništvu su države (ruralno zemljište u zajedničkom vlasništvu i urbano zemljište u državnom vlasništvu), a njihova dodjela i dalje ovisi isključivo o državi. Postoje pravne odredbe čiji je cilj transparentno ustupanje prava korištenja zemljišta po tržišnim cijenama, na primjer uvođenjem postupaka nadmetanja. Međutim, te se odredbe redovito ne poštuju pa određeni kupci stječu svoje zemljište besplatno ili po cijenama nižima od tržišnih (64). Osim toga, nadležna tijela pri dodjeli zemljišta često nastoje ostvariti određene političke ciljeve, uključujući provedbu gospodarskih planova (65).

(90)

Baš kao i drugi sektori kineskoga gospodarstva, proizvođači proizvoda iz postupka revizije podliježu uobičajenim odredbama kineskih zakona o stečaju, trgovačkim društvima i vlasništvu. Zbog toga su i ta društva podložna poremećajima „odozgo”, koji su posljedica diskriminatorne primjene ili neodgovarajuće provedbe stečajnog zakona i zakona o vlasništvu. Čini se da se ta razmatranja, na temelju raspoloživih dokaza, u potpunosti primjenjuju i u sektoru melamina. U ovom se ispitnom postupku nije otkrilo ništa što bi dovelo u pitanje te nalaze.

(91)

Komisija je u kontekstu svega navedenoga zaključila da je došlo do diskriminatorne primjene ili neodgovarajuće provedbe stečajnog zakona i zakona o vlasništvu u sektoru proizvoda iz postupka revizije.

3.2.2.1.7   Znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe: poremećaji u području troškova plaća

(92)

Sustav tržišno utemeljenih plaća ne može se u potpunosti razviti u NRK-u jer je radnicima i poslodavcima onemogućeno ostvarivanje prava na kolektivno udruživanje. NRK nije ratificirao niz temeljnih konvencija Međunarodne organizacije rada (ILO), posebno onih koje se odnose na slobodu udruživanja i kolektivno pregovaranje (66). U skladu s nacionalnim pravom aktivan je samo jedan sindikat. Međutim, ta organizacija nije nezavisna od državnih tijela i tek se neznatno uključuje u kolektivno pregovaranje i zaštitu prava radnika (67). Nadalje, mobilnost kineske radne snage ograničena je sustavom registracije kućanstava, kojim je pristup svim davanjima iz sustava socijalne sigurnosti i ostalim davanjima ograničen na lokalne stanovnike određenog administrativnog područja. Zbog toga su radnici koji nemaju lokalnu boravišnu dozvolu u nepovoljnom položaju kad je riječ o zapošljavanju te primaju manji dohodak od radnika koji imaju boravišnu dozvolu (68). To dovodi do poremećaja u troškovima plaća u NRK-u.

(93)

Nisu dostavljeni nikakvi dokazi o tome da sektor melamina ne podliježe opisanom kineskom sustavu radnog prava. Stoga poremećaji troškova plaća utječu na taj sektor i izravno (kada je riječ o proizvodnji predmetnog proizvoda ili glavne sirovine za njegovu proizvodnju) i neizravno (kada je riječ o pristupu kapitalu ili ulaznim elementima društava koja podliježu istom sustavu rada u NRK-u).

3.2.2.1.8   Znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe: pristup financijskim sredstvima odobravaju institucije koje provode ciljeve javnih politika ili na drugi način ne djeluju neovisno o državi

(94)

Poslovni subjekti u NRK-u suočavaju se s različitim poremećajima u pristupu kapitalu.

(95)

Prvo, za kineski financijski sustav karakterističan je snažan položaj banaka u državnom vlasništvu (69), koje pristup financijskim sredstvima ne odobravaju samo na temelju gospodarske održivosti projekta nego i drugih kriterija. Slično kao nefinancijska poduzeća u državnom vlasništvu, banke su povezane s državom ne samo vlasništvom nego i osobnim vezama (izvršne direktore velikih financijskih institucija u državnom vlasništvu imenuje KPK) (70) te, kao i nefinancijska poduzeća u državnom vlasništvu, redovito provode javne politike koje je osmislila vlada. Banke pritom poštuju izričitu zakonsku obvezu poslovanja u skladu s potrebama nacionalnog gospodarskog i socijalnog razvoja te prema smjernicama iz državnih industrijskih politika (71). Tomu pridonose i dodatna postojeća pravila u skladu s kojima se financijska sredstva usmjeravaju u sektore za koje je vlada odredila da se potiču ili su u nekom drugom smislu važni (72).

(96)

Iako je utvrđeno da se u raznim pravnim odredbama upućuje na potrebu za poštovanjem uobičajenih bankarskih praksi i bonitetnih pravila, kao što je potreba za provjerom kreditne sposobnosti dužnika, velik broj dokaza, uključujući nalaze ispitnih postupaka u svrhu trgovinske zaštite, upućuje na to da te odredbe imaju tek sekundarnu ulogu u primjeni raznih pravnih instrumenata.

(97)

Na primjer, kineska vlada pojasnila je da čak i odluke privatnih komercijalnih banaka mora nadgledati KPK i da moraju biti u skladu s nacionalnim politikama. Jedan od tri opća cilja države u vezi s upravljanjem bankama sad je jačanje vodstva Partije u sektoru bankarstva i osiguranja, među ostalim u odnosu na operativna i upravljačka pitanja (73). Isto tako, kriterijima ocjenjivanja uspješnosti komercijalnih banaka sada se mora posebno uzeti u obzir kako subjekti „služe nacionalnim razvojnim ciljevima i realnom gospodarstvu”, a posebno kako „služe strateškim industrijama i industrijama u nastajanju” (74).

(98)

Nadalje, česti poremećaji u rejtinzima obveznica i kreditnim rejtinzima imaju mnogobrojne razloge, među ostalima i taj što na procjenu rizika utječu strateška važnost društva za kinesku vladu i koliko je čvrsto bilo kakvo implicitno vladino jamstvo. Procjene uvelike upućuju na to da kineski kreditni rejtinzi sustavno odgovaraju nižim međunarodnim rejtinzima (75).

(99)

Tomu pridonose i dodatna postojeća pravila u skladu s kojima se financijska sredstva usmjeravaju u sektore za koje je vlada odredila da se potiču ili su u nekom drugom smislu važni (76). To dovodi do sklonosti kreditiranju poduzeća u državnom vlasništvu, velikih privatnih poduzeća s dobrim vezama i poduzeća u ključnim industrijskim sektorima, što znači da dostupnost i trošak kapitala nisu jednaki za sve sudionike na tržištu.

(100)

Drugo, troškovi zaduživanja održavaju se na umjetno niskoj razini kako bi se potaknuo rast ulaganja. To je dovelo do prekomjerne upotrebe kapitalnih ulaganja sa sve manjim povratima ulaganja. Primjer za to je rast učinka korporativne poluge u državnom sektoru unatoč naglom padu profitabilnosti, što navodi na zaključak da mehanizmi koji djeluju u bankarskom sustavu ne reagiraju na način uobičajen u poslovnom okruženju.

(101)

Treće, iako je u listopadu 2015. postignuta liberalizacija nominalnih kamatnih stopa, cjenovni signali i dalje nisu rezultat sila slobodnog tržišta, nego na njih utječu poremećaji izazvani djelovanjem države. Udio pozajmljivanja po referentnoj ili nižoj stopi na kraju 2018. i dalje je činio najmanje jednu trećinu svih zajmova (77). Službeni mediji u NRK-u nedavno su izvijestili da je KPK zatražio „smanjenje kamatne stope na tržištu zajmova” (78). Umjetno niske kamatne stope dovode do određivanja preniskih cijena i time do prekomjernog korištenja kapitala.

(102)

Opći kreditni rast u NRK-u upućuje na sve lošiju učinkovitost raspodjele kapitala bez ikakvih znakova ograničavanja kredita koji bi se mogli očekivati u okruženju nenarušenog tržišta. Zbog toga se količina neprihodonosnih kredita brzo povećala, pri čemu je kineska vlada više puta odlučila izbjeći neispunjavanje obveza, pa su nastala tzv. „zombi” poduzeća, ili prenijeti vlasništvo nad dugom (npr. spajanjem ili zamjenom duga za vlasnički udio), a da pritom zapravo nije riješen opći problem zaduženosti niti su uklonjeni njegovi glavni uzroci.

(103)

U biti, unatoč mjerama za liberalizaciju tržišta, na sustav kreditiranja poduzeća u NRK-u utječu znatni poremećaji koji proizlaze iz trajne i sveobuhvatne uloge države na tržištima kapitala. Prema tomu, znatne državne intervencije u financijski sustav ozbiljno utječu na tržišne uvjete na svim razinama.

(104)

U ovom ispitnom postupku nisu dostavljeni dokazi o tome da na sektor proizvoda iz postupka revizije ne utječu državne intervencije u financijskom sustavu u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe. Prema tomu, znatne državne intervencije u financijski sustav ozbiljno utječu na tržišne uvjete na svim razinama.

3.2.2.1.9   Sustavna priroda opisanih poremećaja

(105)

Komisija je istaknula da su poremećaji opisani u Izvješću karakteristični za kinesko gospodarstvo. Raspoloživi dokazi pokazuju da se činjenice o kineskom sustavu kako je opisan u odjeljcima od 3.2.2.1.2. do 3.2.2.1.5. i u dijelu I. Izvješća te njegova obilježja mogu uočiti u cijeloj zemlji i u svim gospodarskim sektorima. Isto vrijedi i za čimbenike proizvodnje prethodno opisane u odjeljcima od 3.2.2.1.6. do 3.2.2.1.8. te u dijelu II. Izvješća.

(106)

Komisija podsjeća da su za proizvodnju proizvoda iz postupka revizije potrebni određeni ulazni elementi. Kada proizvođači melamina kupuju ulazne elemente ili ugovaraju njihovu nabavu, cijene koje plaćaju (i koje se iskazuju kao njihovi troškovi) očito su izložene istim prethodno navedenim sustavnim poremećajima. Primjerice, dobavljači ulaznih elemenata zapošljavaju radnu snagu koja je izložena poremećajima. Mogu pozajmiti novac koji je izložen poremećajima u financijskom sektoru/raspodjeli kapitala. Osim toga, dio su sustava planiranja koji se primjenjuje na svim razinama vlasti i u svim sektorima.

(107)

Stoga ne samo da domaće prodajne cijene proizvoda iz postupka revizije nisu primjerene za uporabu u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe nego su i svi troškovi ulaznih elemenata (uključujući sirovine, energiju, zemljište, financiranje, rad itd.) nepouzdani jer na određivanje njihovih cijena utječu znatne državne intervencije, kako je opisano u dijelovima I. i II. Izvješća. Naime, opisane državne intervencije u raspodjelu kapitala, zemljišta, rada, energije i sirovina prisutne su u cijelom NRK-u. To znači, na primjer, da je ulazni element koji je proizveden u Kini spajanjem niza čimbenika proizvodnje izložen znatnim poremećajima. Isto vrijedi i za ulazne elemente ulaznih elemenata i tako dalje. Ni kineska vlada ni proizvođači izvoznici nisu u ovom ispitnom postupku predočili nikakve dokaze ni argumente koji bi to osporili.

(108)

Komisija je zaprimila primjedbe CCCMC-a, koji je zastupao tri kineska proizvođača melamina – Sichuan Golden-Elephant Sincerity Chemicals Co., Ltd, Shandong Holitech Chemical Industry Co., Ltd i Henan Junhua Development Ltd (79).

(109)

Prvo, CCCMC je tvrdio da se u članku 2.2. Sporazuma o antidampingu WTO-a ne priznaje koncept znatnih poremećaja. Nadalje, čak i ako bi koncept znatnih poremećaja bio obuhvaćen člankom 2.2. Sporazuma o antidampingu, što prema mišljenju CCCMC-a nije slučaj, izračun uobičajene vrijednosti koji je pripremio EU također bi trebao biti u skladu s člankom 2.2.1.1. Sporazuma o antidampingu i s tumačenjem tog članka koje je Žalbeno tijelo dalo u predmetu EU – biodizel (Argentina) (DS473). Stoga CCCMC smatra da bi izračun uobičajene vrijednosti bio dopušten samo u situacijama u kojima se istovjetni proizvod ne prodaje „u uobičajenom tijeku trgovine” ili ako je riječ o „posebnoj situaciji na tržištu”. Navodni znatni poremećaji u zemlji izvoznici stoga bi morali pripadati jednoj od tih kategorija kako bi Komisija mogla nastaviti s revizijom zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe. CCCMC smatra da to nije slučaj jer metodologija na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe dopušta izračun uobičajene vrijednosti nakon što se utvrde znatni poremećaji, a ne u skladu s konceptima predviđenima člankom 2.2. Sporazuma o antidampingu. Osim toga, CCCMC je tvrdio da Sporazum o antidampingu ne sadržava članak kojim se dopušta da se za utvrđivanje uobičajene vrijednosti upotrebljavaju podaci iz treće zemlje koji ne odražavaju pravilno razinu cijena ili troškova u zemlji podrijetla. Uobičajena vrijednost u antidampinškim ispitnim postupcima mora se odrediti na temelju prodajnih cijena ili troškova društava u zemlji podrijetla ili barem na temelju cijena ili troškova koji mogu odražavati razinu cijena ili troškova u zemlji podrijetla. CCCMC je u tom pogledu osobito uputio na izvješće povjerenstva WTO-a u predmetu EU – metodologije prilagodbe cijena II. (Rusija) (DS494) kao primjer uspješnog pravnog osporavanja usklađenosti metodologije na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe s pravilima WTO-a. CCCMC je zbog svih prethodno navedenih razloga smatrao da članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe nije u skladu sa Sporazumom o antidampingu i da se ne bi trebao primjenjivati u ovom slučaju.

(110)

Kad je riječ o argumentima CCCMC-a o usklađenosti metodologije na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe s pravilima WTO-a, Komisija smatra da su odredbe članka 2. stavka 6.a u potpunosti u skladu s obvezama Europske unije u okviru WTO-a i sudskom praksom na koju se poziva CCCMC. Komisija na početku navodi da ako postoje znatni poremećaji, troškovi i cijene u zemlji izvoznici nisu primjereni za izračun uobičajene vrijednosti. U tim se okolnostima člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe predviđa izračun troškova proizvodnje i prodaje na temelju nenarušenih cijena odnosno referentnih vrijednosti, uključujući one u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji koja je na sličnom stupnju razvoja kao zemlja izvoznica. Osim toga, izvješće WTO-a u predmetu EU – biodizel nije se odnosilo na primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, nego na primjenu posebne odredbe iz članka 2. stavka 5. osnovne uredbe. U svakom slučaju, pravo WTO-a kako ga tumači Žalbeno tijelo u predmetu EU – biodizel dopušta upotrebu podataka iz treće zemlje koji su propisno prilagođeni ako je takva prilagodba potrebna i potkrijepljena. Osim toga, kad je riječ o sporu EU – metodologije prilagodbe cijena II., u izvješću povjerenstva izričito se smatralo da su odredbe članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe izvan područja primjene spora. Nadalje, Komisija je podsjetila da su se EU i Ruska Federacija žalili na nalaze povjerenstva, koji nisu konačni, pa prema ustaljenoj sudskoj praksi WTO-a, nemaju pravni status u sustavu WTO-a jer ih nije odobrilo Tijelo za rješavanje sporova odlukom članica WTO-a. Stoga se argumenti CCCMC-a nisu se mogli prihvatiti.

(111)

Drugo, kad je riječ o dokazima o postojanju znatnih poremećaja, CCCMC je tvrdio da su dokazi koje su dostavili podnositelji zahtjeva nedostatni za opravdanje nalaza o „znatnim poremećajima” u kineskoj industriji melamina i da bi vlastita analiza Komisije tijekom ispitnog postupka stoga zahtijevala znatno veće potkrjepljenje, osobito kako bi se dopunili navodi industrije Unije o poremećajima, koji se, prema mišljenju CCCMC-a, nisu mogli provjeriti zbog njihove opće prirode bez neodgovarajućeg navođenja osnovnih izvora. Kao primjer CCCMC ukazuje na činjenicu da je upućivanje industrije Unije na 14. petogodišnji plan ograničeno samo na tvrdnju da se njime nastoje „stvoriti kineski nacionalni predvodnici”. Slično tomu, CCCMC kritizira upućivanje industrije Unije na Smjernice za poticanje visokokvalitetnog razvoja petrokemijske i kemijske industrije tijekom 14. petogodišnjeg plana. Smatra da su Smjernice dokument kojim se ne utvrđuju obvezujuća pravila, već se daju upute i, osim toga, navodi određeni broj ciljeva koje industrija Unije nije spomenula, uključujući cilj da se „u potpunosti iskoristi odlučujuća uloga tržišta u raspodjeli resursa, ojača uloga vlade” i „stvori tržišno usmjereno, legalizirano i internacionalizirano poslovno okruženje […], potiče učinkovita globalna raspodjela resursa čimbenika i poveća koordinacija na početku i na kraju industrijskog lanca te koordinacija zajedničkog razvoja među povezanim industrijama”. CCCMC je u tom kontekstu usporedio Smjernice s postojećim inicijativama industrijske politike EU-a.

(112)

CCCMC je u tom pogledu naglasio i da Izvješće više nije ažurno, posebno s obzirom na znatne gospodarske promjene u EU-u i Kini nakon njegove objave. Istaknuo je obvezu Komisije u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (c) osnovne uredbe da redovito ažurira Izvješće te je tvrdio da opetovana, potpuno ista upućivanja industrije EU-a ili u zaključcima Komisije na Izvješće ne bi bila prikladna. S obzirom na to pozvao se na presudu Žalbenog tijela WTO-a u predmetu SAD – kompenzacijske mjere (DS437) i naveo da se tvrdnja o narušavanju cijena mora u svakom slučaju razmotriti zasebno te mora biti utvrđena i na odgovarajući način objašnjenja u izvješću tijela koje provodi ispitni postupak.

(113)

Komisija se nije složila s argumentima CCCMC-a o analizi dostatnosti dokaza. Prvo, kad je riječ o navodnoj nedostatnosti dokaza u podnescima industrije Unije, Komisija je tijekom ovog ispitnog postupka zaista prikupljala dodatne podatke kako bi dopunila raspoložive izvore, uključujući zahtjev i Izvješće, i provjerila navode iznesene pri pokretanju postupka te u konačnici utvrdila postoje li u sektoru melamina znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Rezultati ispitnog postupka Komisije utvrđeni su u uvodnim izjavama od 67. do 104. i zainteresirane strane imaju mogućnost dostaviti dodatne primjedbe na njih. U svakom slučaju, kad je riječ o dostatnosti dokaza u fazi pokretanja postupka, Komisija podsjeća da je u točki 4.1. Obavijesti o pokretanju postupka upućeno na brojne elemente na kineskom tržištu melamina kako bi se dokazalo da na tržište utječu poremećaji. Komisija je smatrala da su dokazi navedeni u Obavijesti o pokretanju postupka bili dovoljni da se opravda pokretanje ispitnog postupka na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Doista, iako se utvrđivanje stvarnog postojanja znatnih poremećaja i posljedične primjene metodologije propisane člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe provodi samo u trenutku konačne objave, člankom 2. stavkom 6.a točkom (e) osnovne uredbe utvrđuje se obveza prikupljanja podataka potrebnih za primjenu te metodologije ako je ispitni postupak pokrenut na toj osnovi. Komisija je u ovom slučaju smatrala da su dokazi dostavljeni u zahtjevu dostatni za pokretanje ispitnog postupka na toj osnovi. Stoga je Komisija poduzela potrebne mjere kako bi mogla primijeniti metodologiju iz članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u slučaju da se tijekom ispitnog postupka potvrdi postojanje znatnih poremećaja.

(114)

Drugo, kad je riječ o argumentu o kineskim dokumentima o politikama, Komisija ističe da je kinesko gospodarstvo obuhvaćeno složenom mrežom petogodišnjih planova, koja utječe na odluke javnih tijela na svim razinama. Suprotno argumentu CCCMC-a Komisija petogodišnje planove smatra obvezujućim dokumentima; tako je, primjerice, u 14. petogodišnjem planu cijeli odjeljak posvećen „unapređenju mehanizma za planiranje provedbe” te se navodi sljedeće: „Kad je riječ o obvezujućim pokazateljima, velikim inženjerskim projektima i zadaćama javnih službi, zaštiti okoliša, sigurnosti i drugim područjima navedenima u ovom Planu, potrebno je pojasniti odgovornosti stranaka i vremenski raspored, dodijeliti javna sredstva, usmjeravati i nadzirati socijalne resurse i osigurati dovršetak u skladu s rasporedom. Kad je riječ o očekivanim pokazateljima i zadaćama u područjima industrijskog razvoja i strukturne prilagodbe navedenima u ovom Planu, za njihovo postizanje potrebno se ponajprije osloniti na ulogu sudionika na tržištu. Vlade na svim razinama moraju stvoriti povoljno političko, institucionalno i pravno okruženje.” (80) Nadalje, i u Smjernicama za poticanje visokokvalitetnog razvoja petrokemijske i kemijske industrije tijekom 14. petogodišnjeg plana upućuje se na konkretnu državnu intervenciju, nastavno na argument iznesen u zahtjevu, te se navodi da kineska poduzeća moraju „ubrzati transformaciju i modernizaciju tradicionalnih industrija te snažno razvijati nove kemijske materijale i fine kemikalije. Ubrzati digitalnu transformaciju industrije, povećati razinu samosigurnosti i čiste proizvodnje, pospješiti kvalitetu, učinkovitost i energetsku transformaciju petrokemijske industrije te promicati napredak Kine iz velike petrokemijske zemlje u uspješnu petrokemijsku zemlju” (81).

(115)

Treće, kad je riječ o navodnim sličnostima trenutačnih industrijskih politika EU-a s politikama u Kini, Komisija nije vidjela relevantnost te točke u kontekstu procjene postojanja znatnih poremećaja u Kini u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe.

(116)

Četvrto, Komisija je u pogledu tvrdnje o zastarjelosti dokaza iz Izvješća napomenula da je Izvješće sveobuhvatan dokument koji se temelji na opsežnim objektivnim dokazima, uključujući zakonodavstvo, propise i druge službene dokumente o politikama koje su objavila kineska tijela, izvješća trećih strana iz međunarodnih organizacija, akademske studije i članke znanstvenika te druge pouzdane neovisne izvore. Budući da je stavljeno na raspolaganje javnosti već u prosincu 2017., sve zainteresirane strane imale su dovoljno vremena da ga ospore, dopune ili dostave primjedbe na njega i na dokaze na kojima se ono temelji, no nijedna stranka nije dostavila argumente ili dokaze koji osporavaju izvore i podatke navedene u Izvješću.

(117)

Peto, kad je riječ o predmetu SAD – kompenzacijske mjere (Kina), Komisija podsjeća da se on nije odnosio na primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, koji je relevantna pravna osnova za utvrđivanje uobičajene vrijednosti u ovom ispitnom postupku. Taj se spor odnosio na drukčije činjenično stanje i na tumačenje Sporazuma WTO-a o subvencijama i kompenzacijskim mjerama.

(118)

Naposljetku, Komisija je podsjetila da je kineska vlada imala priliku dostaviti primjedbe na navodne poremećaje opisane u Izvješću i reviziji zbog predstojećeg isteka mjera te pružiti dokaze protiv navoda. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 47., kineska vlada nije odgovorila na odgovarajući upitnik i stoga je Komisija temeljila svoje nalaze o postojanju znatnih poremećaja na kineskom tržištu na raspoloživim podacima u skladu s člankom 18. osnovne uredbe.

(119)

CCCMC je nakon objave ponovio argumente i izričito uputio na svoj prethodni podnesak. Nadalje, društvo Xinjiang XLX dostavilo je iste argumente kao CCCMC.

(120)

Prvo, CCCMC i društvo Xinjiang XLX ustrajali su na tome da članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe nije u skladu s pravom WTO-a, a posebno s člankom 2.2. Sporazuma o antidampingu, te su kritizirali Komisiju jer nije objasnila kako je njezina praksa primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe usklađena s obrazloženjem navedenim u nekoliko zaključaka Žalbenog tijela WTO-a u kojima je utvrđeno da slične prakse EU-a i drugih članica u izračunu uobičajene vrijednosti nisu usklađene s obvezama iz članka 2.2. Sporazuma o antidampingu. Nadalje, tražili su od Komisije da njihov argument ne odbaci samo tvrdnjom da WTO dopušta upotrebu podataka iz treće zemlje već da objasni kako je provela prilagodbu koja se zahtijeva člankom 2.2. Sporazuma o antidampingu i došla do troška proizvodnje „u zemlji podrijetla”. CCCMC i društvo Xinjiang XLX u tom su pogledu uputili na nalaze Žalbenog tijela u sporovima EU – biodizel (Argentina) (DS473) i Ukrajina – antidampinške mjere za amonijev nitrat (DS493). Stoga, dokle god je Komisija izračunavala uobičajenu vrijednost na temelju troška proizvodnje u Turskoj bez prilagodbe ili objašnjenja kako su ti podaci naposljetku prilagođeni kako bi odražavali trošak proizvodnje u zemlji podrijetla, odnosno Kini, CCCMC i društvo Xinjiang XLX tvrdili su da metodologija koju je Komisija primijenila u ovom ispitnom postupku nije spojiva s obvezama EU-a na temelju članka 2.2. Sporazuma o antidampingu. Prema mišljenju CCCMC-a i društva Xinjiang XLX Komisija je stoga dužna temeljito preispitati metodologiju izračuna uobičajene vrijednosti i povezane zaključke.

(121)

Ti se argumenti ne mogu prihvatiti. Kako je Komisija već podsjetila u uvodnoj izjavi 110., sudska praska Žalbenog tijela na koju se pozivaju CCCMC i društvo Xinjiang XLX ne odnosi se na primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Stoga argument da metodologija Komisije za izračun uobičajene vrijednosti na temelju tog članka ne bi bila spojiva s pravom WTO-a s obzirom na obrazloženje Žalbenog tijela nije osnovan. Komisija u tom pogledu ne odbacuje jednostavno argumente stranaka, već izražava svoje pravno stajalište da su odredbe članka 2. stavka 6.a potpuno usklađene s obvezama Europske unije u okviru WTO-a. Stoga se ne može složiti sa zahtjevom CCCMC-a i društva Xinjiang XLX da preispita metodologiju propisanu člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe.

(122)

Drugo, CCCMC i društvo Xinjiang XLX smatrali su da su obrazloženje Komisije o znatnim poremećajima i povezani dokazi na koje je uputila nedostatni. Konkretno, CCCMC i društvo Xinjiang XLX izrazili su zabrinutost zbog toga što se Komisija i dalje znatno oslanja na Izvješće koje je objavljeno u prosincu 2017. i stoga je sad prilično zastarjelo, s obzirom na to da su u svjetskom gospodarstvu, uključujući posebno gospodarstva EU-a i Kine, zabilježena velika gospodarska previranja i već su uvedene važne političke i strukturne promjene radi prilagodbe novim domaćim i globalnim okolnostima. CCCMC i društvo Xinjiang XLX u tom su pogledu istaknuli da se industrijska strategija EU-a, koja je donesena u ožujku 2020., morala ažurirati već u svibnju 2021. kako bi se u obzir uzele nove „krizne” okolnosti. Stoga su CCCMC i društvo Xinjiang XLX smatrali da se elementi koji su u Izvješću opisani kao relevantni za utvrđivanje znatnih poremećaja sad moraju ponovno ispitati i ažurirati konkretnim novim zaključcima o tome jesu li još i danas aktualni. U tom su kontekstu uputili i na članak 2. stavak 6.a točku (c) osnovne uredbe u skladu s kojom je Komisija, među ostalim, dužna redovito ažurirati Izvješće.

(123)

Nadalje, kad je riječ o „Smjernicama za poticanje visokokvalitetnog razvoja petrokemijske i kemijske industrije tijekom 14. petogodišnjeg plana”, CCCMC i društvo Xinjiang XLX tvrdili su da Komisija nije uzela u obzir: i. da je taj dokument dokument sa smjernicama, a ne obvezan propis u kojem se navode detaljne obveze ili pravila za predmetne sektore i ii. da uključuje svrhe ili ciljeve, kao što su ciljevi da se „u potpunosti iskoristi odlučujuća uloga tržišta u raspodjeli resursa, ojača uloga vlade” ili „stvori tržišno usmjereno, legalizirano i internacionalizirano poslovno okruženje”, koji su u suprotnosti sa zaključcima Komisije o poremećajima. Slično tomu, kad je riječ o petogodišnjem planu koji je navela Komisija, CCCMC i društvo Xinjiang XLX osporili su Komisijino tumačenje sustava planova u Kini i istaknuli da ti petogodišnji planovi ne pokazuju da bi javna tijela donosila obvezujuće odluke, već da se u petogodišnjim planovima nastoje pojasniti odgovarajuće odgovorne strane te se posebno navodi da je uloga vlade „stvoriti povoljno političko, institucionalno i pravno okruženje”, što je uloga vlada svugdje, među ostalim i u EU-u. Isto tako, CCCMC i društvo Xinjiang ponovili su argument da se, slično industrijskim politikama EU-a, Smjernicama za poticanje visokokvalitetnog razvoja petrokemijske i kemijske industrije tijekom 14. petogodišnjeg plana kineskim poduzećima prepušta da poduzmu odgovarajuće mjere za transformaciju i modernizaciju sektora. CCCMC i društvo Xinjiang XLX nadalje su tvrdili da Komisija nije odgovorila na prethodni argument da u skladu s nalazima Žalbenog tijela u predmetu SAD – kompenzacijske mjere tijelo koje provodi ispitni postupak mora u svojem izvješću utvrditi i na odgovarajući način objasniti postojanje narušavanja cijena koje proizlazi iz državne intervencije. CCCMC i društvo Xinjiang XLX to smatraju zahtjevom da Komisija iznese aktualne činjenične podatke i detaljnu analizu navodne kineske državne intervencije koja ima posljedične učinke na tržište i utječe na ponašanje na razini proizvođača. Naposljetku, CCCMC i društvo Xinjiang XLX istaknuli su svoje stajalište da je Komisija obvezna predočiti dokaze o konkretnom izvršavanju navodnih vladinih ovlasti za intervenciju na tržištu melamina koje je dovelo do stvarnog i dokazivog narušavanja cijena odgovarajućih proizvođača melamina i da se upućivanja Komisije na planove kineske vlade, smjernice ili druge političke inicijative kineske vlade ne mogu izjednačiti sa stvarnom državnom intervencijom.

(124)

Ti se argumenti nisu mogli prihvatiti. Kad je riječ o oslanjanju Komisije na Izvješće i o činjenici da je objavljeno 2017., Komisija ponavlja svoje stajalište objašnjeno u uvodnoj izjavi 116. Osim toga, Komisija podsjeća da utvrđivanje prisutnosti znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe nije uvjetovano postojanjem Izvješća, a kamoli datumom njegove objave. Komisija nadalje napominje da se osnovni aksiomi kineskog gospodarstva, kao što su paradigma socijalističkog tržišnog gospodarstva, sustav planiranja ili KPK-ovo upravljanje gospodarstvom u kombinaciji s prisutnošću Partije u pojedinačnim tržišnim subjektima na temelju koje ima ovlast za uplitanje u upravljačke odluke, nisu promijenili od objave Izvješća, osim što su vjerojatno postali još izraženiji. Iako su nalazi Izvješća stoga i dalje uglavnom valjani, Komisija ih je u ovom ispitnom postupku svejedno dopunila dodatnim dokazima, kako je detaljno opisano, primjerice, u uvodnim izjavama 76., 77., 79., 80. i od 84. do 86. S obzirom na to neosnovan je i argument CCCMC-a i društva Xinjiang XLX o obvezi Komisije da ažurira Izvješće u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (c) osnovne uredbe jer je Komisija posebno za potrebe ovog ispitnog postupka doista ispitala relevantne okolnosti koje se odnose na postojanje znatnih poremećaja, uzimajući u obzir najnovije raspoložive dokaze (82).

(125)

Kad je riječ o paralelama koje CCCMC i društvo Xinjiang XLX povlače između kineskih dokumenata o politikama i industrijskih strategija EU-a, Komisija napominje da stranke ne iznose nikakve dodatne argumente, osim što ustraju na navodnoj relevantnosti industrijskih politika EU-a u kontekstu procjene znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe u Kini. Stoga Komisija ponavlja svoje stajalište koje je već iznijela u uvodnoj izjavi 115.

(126)

Kad je riječ o argumentima o tome u kojoj su mjeri kineski dokumenti o politikama na koje upućuje Komisija, kao što su oni navedeni u uvodnim izjavama od 84. do 86., dokumenti sa smjernicama, koliko kineski sustav planiranja i gospodarski ustroj zbog svoje prirode dovode do obvezujućih odluka javnih tijela i u kojoj je mjeri relevantnim dokumentima o politikama pojedinačnim poduzećima prepušteno da poduzmu odgovarajuće mjere, Komisija napominje da CCCMC i društvo Xinjiang XLX zanemaruju nedvosmislene zahtjeve iz relevantnih kineskih dokumenata o politikama koje tijela primatelji moraju provesti, kako je opisano, primjerice, u uvodnoj izjavi 84. U kombinaciji s postojanjem konkretnih brojčanih ciljeva za razvoj pojedinačnog sektora (83) uglavnom je nevažno mogu li pojedinačni tržišni subjekti, kako bi ostvarili postavljene ciljeve politike i razvojne ciljeve, odabrati operativne metode i tako nastojati ostvariti te ciljeve politike na učinkovit, „tržišno orijentiran” način. Komisija nadalje podsjeća na strukture uspostavljene u Kini za sveobuhvatno okruženje za državne intervencije u gospodarstvo, kako je detaljno opisano u odjeljcima od 3.2.2.1.1. do 3.2.2.1.9. U tom okruženju pojedinačni tržišni subjekti, kao što je društvo Xinjiang XLX, i industrijska udruženja iskazuju odanost KPK-u i razvojnim ciljevima koje je odredila Partija/država (84), a u zamjenu mogu očekivati potporu svojem poslovanju, među ostalim putem fiskalnih, financijskih, investicijskih politika, politika prostornog planiranja i drugih politika vladinih tijela, banaka pod državnom kontrolom itd. Stoga državna tijela izvršavaju svoju ovlast za oblikovanje tržišta melamina, među ostalim unutar pojedinačnih gospodarskih subjekata. Taj zaključak vrijedi neovisno o posebnoj pravnoj prirodi pojedinačnih dokumenata o politikama, kao što su Smjernice za poticanje visokokvalitetnog razvoja petrokemijske i kemijske industrije tijekom 14. petogodišnjeg plana.

(127)

Kad je riječ o upućivanju CCCMC-a i društva Xinjiang XLX na nalaze Žalbenog tijela u predmetu SAD – kompenzacijske mjere, Komisija navodi da je na taj argument već odgovoreno u uvodnoj izjavi 117.

(128)

S obzirom na navedeno, argumenti CCCMC-a i društva Xinjiang XLX odbačeni su.

3.2.2.1.10   Zaključak

(129)

Analiza iz odjeljaka od 3.2.2.1.2. do 3.2.2.1.9., koja je uključivala ispitivanje svih raspoloživih dokaza o intervenciji NRK-a u svoje gospodarstvo općenito i u sektor proizvoda iz postupka revizije, pokazala je da cijene ili troškovi proizvoda iz postupka revizije, uključujući troškove sirovina, energije i radne snage, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječe znatna vladina intervencija u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, kako je vidljivo iz stvarnog ili mogućeg utjecaja jednog ili više relevantnih elemenata navedenih u njoj. Na temelju toga Komisija je zaključila da u ovom predmetu nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti.

(130)

Komisija je stoga uobičajenu vrijednost izračunala isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti, to jest, u ovom slučaju, na temelju odgovarajućih troškova proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, kako je objašnjeno u sljedećem odjeljku.

3.2.2.2   Reprezentativna zemlja

(131)

Odabir reprezentativne zemlje temeljio se na sljedećim kriterijima u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe:

sličan stupanj gospodarskog razvoja kao u NRK-u. U tu svrhu Komisija je iz baze podataka Svjetske banke odabrala zemlje čiji je bruto nacionalni dohodak po stanovniku sličan bruto nacionalnom dohotku NRK-a (85),

proizvodnja proizvoda iz postupka revizije u toj zemlji (86),

raspoloživost relevantnih javnih podataka u reprezentativnoj zemlji,

ako postoji više mogućih reprezentativnih zemalja, prednost bi se, ako je to primjereno, trebala dati zemlji s odgovarajućom razinom socijalne zaštite i zaštite okoliša.

(132)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 50., Komisija je objavila bilješku o izvorima u kojoj je opisala činjenice i dokaze na kojima se temelje relevantni kriteriji te obavijestila zainteresirane strane o svojoj namjeri da upotrijebi Tursku kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju u ovom slučaju ako se potvrdi postojanje znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe.

(133)

Komisija je u bilješci o izvorima objasnila da će se zbog izostanka konstruktivne suradnje osloniti na raspoložive podatke u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. Odabir reprezentativne zemlje temeljio se na podacima iz zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera u kombinaciji s drugim izvorima podataka koji se smatraju primjerenima prema relevantnim kriterijima utvrđenima u članku 2. stavku 6.a osnovne uredbe u skladu s člankom 18. stavkom 5. osnovne uredbe, uključujući statističke podatke o uvozu, nacionalne statističke podatke reprezentativne zemlje, izvore podataka o tržištu, naknade koje naplaćuju pružatelji komunalnih usluga u reprezentativnoj zemlji i financijske podatke proizvođača u reprezentativnoj zemlji.

(134)

Kad je riječ o proizvodnji proizvoda iz postupka revizije, u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera podnositelji zahtjeva ispitali su sedam zemalja (Indija, Iran, Japan, Katar, Rusija, Trinidad i Tobago i Sjedinjene Američke Države) u kojim se odvijala proizvodnja melamina (87).

(135)

Kad je riječ o stupnju gospodarskog razvoja, samo je Rusija bila zemlja na sličnom stupnju razvoja kao NRK u razdoblju ispitnog postupka revizije. Međutim, s obzirom na nedavna geopolitička i gospodarska zbivanja u Rusiji u kombinaciji sa sankcijama koje su na snazi te na činjenicu da je Rusija odlučila da od travnja 2022. neće objavljivati detaljne podatke o uvozu i izvozu, Komisija Rusiju nije smatrala prikladnom reprezentativnom zemljom.

(136)

U tom su kontekstu podnositelji zahtjeva utvrdili da je Turska zemlja na sličnom stupnju razvoja kao NRK s proizvodnjom u istoj općoj kategoriji proizvoda, odnosno proizvoda u lancu vrijednosti amonijaka, kojem pripada i melamin (88).

(137)

Kad je riječ o dostupnosti relevantnih javnih podataka u reprezentativnoj zemlji, u skladu sa zahtjevom podaci o važnim čimbenicima proizvodnje bili su lako dostupni za Tursku. Osim toga, relevantni podaci o troškovima prodaje te općim i administrativnim troškovima i dobiti bili su javno dostupni za istu opću kategoriju proizvoda. Podnositelji zahtjeva utvrdili su jednog proizvođača iz iste opće kategorije proizvoda, društvo Ege Gübre Sanayii A.Ş. („Ege Gübre”). Komisija je u bilješci o izvorima utvrdila još dva proizvođača iz iste opće kategorije proizvoda, društva Tekfen Holding A.Ş. („Tekfen”) i Bagfaş Bandirma Gübre Fabrikalari A.Ş. („Bagfaş”). Sva tri društva bila su proizvođači dušičnih gnojiva (89), imala su javno dostupne financijske podatke za razdoblje ispitnog postupka revizije i bila su profitabilna u tom razdoblju.

(138)

CCCMC je u svojim primjedbama na bilješku o izvorima naveo da bi Komisija trebala uzeti u obzir različite proizvodne postupke i sirovine koji se upotrebljavaju u proizvodnji melamina. Osim toga, tvrdio je da bi Komisija trebala upotrijebiti odgovor društva Xinjiang XLX na upitnik kao raspoložive podatke.

(139)

Komisija je navela da je bez suradnje kineskih proizvođača melamina koji upotrebljavaju različite proizvodne postupke i sirovine na koje upućuje CCCMC svoje nalaze temeljila na raspoloživim podacima. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 60., Komisija je u ovom slučaju smatrala prikladnijim temeljiti svoje nalaze na podacima iz zahtjeva nego na podacima jednog kineskog društva. Osim toga, Komisija je doista upotrijebila određene elemente iz odgovora kineskog proizvođača na upitnik kao raspoložive podatke. Stoga su te tvrdnje odbačene.

3.2.2.3   Nenarušeni troškovi i referentne vrijednosti i izvori korišteni za njihovo utvrđivanje

(140)

Uzimajući u obzir sve informacije iz zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera i nakon analize primjedbi zainteresiranih strana, utvrđeni su sljedeći čimbenici proizvodnje, njihovi izvori i nenarušene vrijednosti za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe:

Tablica 1.

Čimbenici proizvodnje melamina

Čimbenik proizvodnje

Oznaka robe u Turskoj

Nenarušena vrijednost (u CNY)

Mjerna jedinica

Izvor informacija

Sirovine

Karbanid/Urea

310210

4,41

kg

baza podataka Global Trade Atlas (GTA) (90)

Amonijak

281410

5,91

kg

baza podataka GTA

Energija/komunalne usluge

Električna energija

ne primjenjuje se

0,56

kWh

Turski zavod za statistiku

Prirodni plin

ne primjenjuje se

53,58

GJ

Turski zavod za statistiku

Para

ne primjenjuje se

199,04

tona

Zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera

Voda

ne primjenjuje se

9,78

m3

Glavna uprava za gradsku vodu i kanalizaciju pokrajine Kocaeli

Radna snaga

Kvalificirana i nekvalificirana radna snaga

ne primjenjuje se

35,53

sat

Turski zavod za statistiku

Nusproizvodi

Amonijak

281410

5,89

kg

baza podataka GTA

3.2.2.3.1   Sirovine

(141)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina dostavljenih do vrata tvornice proizvođača iz reprezentativne zemlje, Komisija je kao temelj upotrijebila ponderiranu prosječnu cijenu uvoza u reprezentativnu zemlju na temelju podataka iz baze podataka GTA, kojoj su dodane uvozne carine (91) i troškovi prijevoza (92). Uvozna cijena u reprezentativnoj zemlji utvrđena je kao ponderirani prosjek jediničnih cijena uvoza iz svih trećih zemalja osim NRK-a i zemalja koje nisu članice WTO-a („zemlje koje nisu članice WTO-a”) i koje su navedene u Prilogu I. Uredbi (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća (93).

(142)

Komisija je odlučila izuzeti uvoz iz NRK-a u reprezentativnu zemlju jer je u odjeljku 3.2.2.1. zaključila da nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u zbog postojanja znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Budući da nema dokaza koji potvrđuju da isti poremećaji ne utječu jednako na proizvode namijenjene za izvoz, Komisija je smatrala da su isti poremećaji utjecali na izvozne cijene. Nakon isključenja uvoza iz NRK-a i zemalja koje nisu članice WTO-a u reprezentativnu zemlju obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja ostao je reprezentativan.

(143)

Komisija je ispitala jesu li u Turskoj ulazni elementi, za koje su kao izvor nenarušenog troška korišteni statistički podaci o uvozu, podlijegali izvoznim ograničenjima koja su mogla narušiti domaće cijene, a time i uvozne cijene (94). Komisija je utvrdila da Turska nije primjenjivala nikakva izvozna ograničenja na izvoz uree i amonijaka u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(144)

Komisija je nadalje ispitala je li uvoz iz NRK-a i zemalja koje nisu članice WTO-a mogao narušiti uvozne cijene (95). Utvrdila je da je u razdoblju ispitnog postupka revizije manje od 14,5 % uvezene uree podrijetlom bilo iz NRK-a i zemalja koje nisu članice WTO-a. Udio uvezenog amonijaka podrijetlom iz NRK-a i zemalja koje nisu članice WTO-a nije premašio 0,01 % u razdoblju ispitnog postupka revizije. Komisija je stoga zaključila da uvoz iz NRK-a i zemalja koje nisu članice WTO-a vjerojatno nije utjecao na uvozne cijene.

(145)

CCCMC je u primjedbama na bilješku o izvorima tvrdio da Komisija nije trebala upotrijebiti uvozne cijene za utvrđivanje nenarušenog troška sirovina u Turskoj jer na te cijene utječu različiti čimbenici, npr. uvezena količina, udaljenost od zemlje podrijetla, i stoga one ne odražavaju domaće cijene sirovina u Turskoj.

(146)

Komisija se s tim nije složila. Uvezene sirovine konkuriraju cijenom domaćim sirovinama na turskom tržištu. Stoga je Komisija smatrala da ponderirana prosječna uvozna cijena dostatno odražava domaću cijenu sirovina u Turskoj.

(147)

Nadalje, CCCMC je u primjedbama na bilješku o izvorima naveo da bi Komisija, ako nastavi upotrebljavati uvozne cijene kao približne vrijednosti za domaće cijene sirovina u reprezentativnoj zemlji, trebala umanjiti njihovu vrijednost za vrijednost prekooceanskog prijevoza i osiguranja uključenu u statističke podatke o uvozu i zabilježenu na razini cijene CIF.

(148)

Komisija se s tim nije složila. Kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 146., uvozne cijene odražavaju prevladavajuću razinu cijena na domaćem tržištu reprezentativne zemlje. Međutim, ukupni trošak sirovine koji snosi proizvođač u reprezentativnoj zemlji uključuje sav trošak nabave sirovine i njezina prijevoza do vrata tvornice. To je ujedno element u kojem se uvezene i domaće sirovine natječu. Prema tome, uvozna cijena sirovine na razini cijene CIF dodatno je uvećana za primjenjivu uvoznu carinu i trošak prijevoza u reprezentativnoj zemlji kako je navedeno u uvodnoj izjavi 141.

(149)

Naposljetku, CCCMC je u primjedbama na bilješku o izvorima tvrdio da ponderirana prosječna uvozna cijena uree nije prikladna referentna vrijednost i stoga bi je trebalo prilagoditi zbog sljedećih triju razloga:

u razmatranom se razdoblju ponderirana prosječna uvozna cijena uree u Turskoj više nego udvostručila kao posljedica ničim izazvanog i neopravdanog agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine (s 264 USD po toni 2019. na 568 USD po toni u razdoblju ispitnog postupka revizije (96)),

uvoz iz Sjedinjenih Američkih Država („SAD”) narušio je prosječnu uvoznu cijenu previsokom jediničnom cijenom od oko 1 500 CNY po kilogramu. Stoga bi uvoz iz SAD-a trebalo isključiti (97),

uvoz iz Katara narušio je prosječnu uvoznu cijenu jer se na njega primjenjuju antidampinške mjere koje je uvela Indija. Slično kao i u prethodnoj točki uvoz iz Katara trebalo bi isključiti (98).

(150)

Komisija je utvrdila da je kretanje uvozne cijene uree u Turskoj savršeno slijedilo kretanje uvozne cijene uree na pet najvećih uvoznih tržišta uree (Indija, Brazil, SAD, Unija, Australija), koja čine 60 % svjetskog uvoza uree (99). Uvozna cijena uree na tih pet tržišta prvo se 2020. blago smanjila, nakon čega je 2021. i u razdoblju ispitnog postupka revizije postojano rasla. U razdoblju ispitnog postupka revizije njezina se vrijednost više nego udvostručila u odnosu na 2019.

(151)

Komisija je stoga zaključila da uvozna cijena uree u Turskoj nije bila narušena. Točnije, slijedila je globalna kretanja cijene uree.

(152)

Kad je riječ o uvoznoj cijeni uree podrijetlom iz SAD-a, Komisija je navela da se previsoka jedinična cijena odnosila samo na 8 kg od gotovo 2 milijuna tona uree uvezene u Tursku u razdoblju ispitnog postupka revizije. Stoga nije utjecala na ponderiranu prosječnu uvoznu cijenu koja se koristila kao referentna vrijednost za nenarušenu vrijednost uree.

(153)

Kad je riječ o primjeni antidampinških pristojbi u Indiji na uvoz podrijetlom iz Katara, Komisija je navela da, prvo, CCCMC nije dostavio nikakve dokaze da bi se nalazi indijskih tijela o dampingu trebali proširiti na katarski izvoz u Tursku. Drugo, mjere koje je uvela Indija odnosile su se na melamin, a ne na ureu, sirovinu o kojoj je riječ.

(154)

Komisija je na temelju razmatranja iznesenih u uvodnim izjavama od 150. do 153. odbacila tvrdnje CCCMC-a opisane u uvodnoj izjavi 149.

(155)

Nakon konačne objave CCCMC je ponovio da bi uvoz iz Katara trebalo isključiti iz izračuna nenarušenog troška uree jer katarski izvoz podliježe antidampinškim mjerama u Indiji. Stranka je uputila na reviziju zbog predstojećeg isteka antidampinških mjera na uvoz određenih cijevnih priključaka od nehrđajućeg čelika za tupo zavarivanje podrijetlom iz NRK-a, u kojoj je Komisija odbacila Maleziju kao potencijalnu reprezentativnu zemlju jer su u SAD-u bile na snazi antidampinške mjere na uvoz takvih priključaka podrijetlom iz Malezije (100).

(156)

Prvo, Komisija je navela da se svaki ispitni postupak mora procijeniti zasebno i da se odlukom donesenom u jednom ispitnom postupku ne stvara presedan koji je općenito primjenjiv u svim ostalim naknadnim ispitnim postupcima. Drugo, u slučaju na koji je CCCMC uputio Malezija se smatrala jednom od potencijalnih reprezentativnih zemalja. Nalazi druge jurisdikcije o dampingu bili su relevantni jer su odluke o cijenama proizvođača priključaka u Maleziji, na koje je utjecalo njihovo dampinško ponašanje, mogle narušiti njihove troškove prodaje te administrativne i opće troškove i razine profitabilnosti. U ovom se slučaju Katar nije koristio kao izvor financijskih podataka, tj. podataka o troškovima prodaje te administrativnim i općim troškovima i nenarušenoj dobiti. Bio je samo jedna od zemalja podrijetla uree uvezene u Tursku te je kao takav pridonio vrijednosti nenarušenog troška uree. Iz navedenog proizlazi da dvije situacije nisu bile nimalo usporedive. Nije bilo naznaka (niti su podnositelji zahtjeva iznijeli argumente u tom smislu) da bi navodno dampinško ponašanje na trećem tržištu narušilo cijene katarskog izvoza uree u Tursku. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(157)

Nakon konačne objave CCCMC je ponovno istaknuo da bi Komisija trebala oduzeti prekooceanski prijevoz i osiguranje od uvozne cijene sirovina. Prema mišljenju CCCMC-a Komisija nije pojasnila zašto uvozne cijene odražavaju prevladavajuću razinu cijena na domaćem tržištu reprezentativne zemlje. Tvrdio je u tom pogledu da trošak društva u reprezentativnoj zemlji uključuje samo trošak sirovine i domaćeg prijevoza.

(158)

Komisija se s tim nije složila. Kad razmatra treba li sirovinu nabaviti od domaćeg ili stranog dobavljača, proizvođač proizvoda iz postupka revizije u reprezentativnoj zemlji uspoređuje ukupni trošak sirovine do vrata svoje tvornice. Takav ukupan trošak sirovine koju isporučuje domaći dobavljač u reprezentativnoj zemlji obično uključuje cijenu sirovine i domaćeg prijevoza. Ako sirovinu isporučuje strani dobavljač, ukupni trošak obično uključuje cijenu sirovine, domaćeg prijevoza u zemlji izvoznici, manipulacije i utovara (tj. cijenu na razini FOB), prekooceanskog prijevoza i osiguranja (tj. cijenu na razini CIF dostupnu u statističkim podacima o uvozu), uvozne carine (tj. cijenu pri isporuci) i domaćeg prijevoza. Proizvođač u reprezentativnoj zemlji obično će se odlučiti za nabavu iz inozemstva samo ako je uvozna cijena na vratima njegove tvornice konkurenta cijeni domaćeg dobavljača. Prema tome, Komisija je smatrala da su uvozne cijene sirovina na razini CIF, tj. uključujući prekooceanski prijevoz i osiguranje, prikladna približna vrijednost za domaće cijene (na razini EXW) tih sirovina u reprezentativnoj zemlji. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

3.2.2.3.2   Energija i komunalne usluge

(159)

Komisija je namjeravala upotrijebiti prosječne cijene električne energije koje su se primjenjivale na industrijske korisnike u drugoj polovini 2021. i prvoj polovini 2022. i koje je objavio Turski zavod za statistiku (101). Upotrijebila je tarife primjenjive na kategoriju potrošnje od 70 000 do 150 000 MWh. Kako bi utvrdila primjenjivu kategoriju potrošnje, Komisija je kao raspoložive podatke koristila potrošnju električne energije koju je prijavilo društvo Xinjiang XLX.

(160)

Cijene električne energije koje je naveo Turski zavod za statistiku uključivale su sve poreze. Stoga je Komisija odbila PDV od 18 % od cijene električne energije navedene u nacionalnim statističkim podacima.

(161)

Komisija je namjeravala upotrijebiti prosječne cijene prirodnog plina koje su se primjenjivale na industrijske korisnike u drugoj polovini 2021. i prvoj polovini 2022. i koje je objavio Turski zavod za statistiku (102). Upotrijebila je tarife primjenjive na kategoriju potrošnje od 26 100 000 do 104 000 000 m3. Kako bi utvrdila primjenjivu kategoriju potrošnje, Komisija je kao raspoložive podatke koristila potrošnju prirodnog plina koju je prijavilo društvo Xinjiang XLX.

(162)

U turskim statističkim podacima kao mjerna jedinica koristio se kubični metar. Međutim, potrošnja navedena u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera izmjerena je u gigadžulima (GJ). Komisija je primijenila faktor konverzije od 0,0373 GJ/m3 kako bi došla od nenarušenog troška jednog gigadžula u Turskoj.

(163)

Cijene prirodnog plina koje je naveo Turski zavod za statistiku uključivale su sve poreze. Stoga je Komisija odbila PDV od 18 % od cijene prirodnog plina navedene u nacionalnim statističkim podacima.

(164)

Kako bi utvrdila nenarušeni trošak pare, Komisija je primijenila pristup iz zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera. Podnositelji zahtjeva utvrdili su nenarušeni trošak pare tako što su nenarušeni trošak prirodnog plina pomnožili s faktorom koji se temelji na empirijskom odnosu između troška prirodnog plina i troška pare koji su zabilježili podnositelji zahtjeva.

(165)

Komisija je upotrijebila primjenjive cijene vode u Turskoj koje Glavna uprava za gradsku vodu i kanalizaciju pokrajine Kocaeli (103), odgovorna za vodoopskrbu te odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda u toj pokrajini, naplaćuje industrijskim korisnicima. Primjenjive cijene bile su dostupne na internetskim stranicama turskog tijela.

(166)

CCCMC je u primjedbama na bilješku o izvorima tvrdio da su troškovi električne energije i prirodnog plina u Turskoj narušeni jer su znatno rasli tijekom cijelog razdoblja ispitnog postupka revizije. Naveo je da su povećanja cijena energije uzrokovana pritiskom na cijene prirodnog plina nakon ničim izazvanog i neopravdanog agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine, citirajući izvješće o melaminu (Europa) koje je 23. ožujka 2022. objavila neovisna služba za prikupljanje informacija o robi („ICIS”) (104).

(167)

Komisija je na početku navela da izvješće koje citira CCCMC ne sadržava detaljnu analizu kretanja cijena energije u Europi, posebno u usporedbi s NRK-om. U njemu se samo spominje rast cijena prirodnog plina u kontekstu pregovora o cijeni melamina za drugo tromjesečje 2022., tj. posljednje tromjesečje razdoblja ispitnog postupka revizije.

(168)

Osim toga, ničim izazvan i neopravdan agresivni rat Rusije protiv Ukrajine doveo je do poremećaja na energetskim tržištima u cijelom svijetu (105). Stoga se trend rasta cijena energije u Turskoj kao takav teško može smatrati izoliranom pojavom koja se odnosi samo na tursko tržište.

(169)

Iako su početno utvrđeni nenarušeni troškovi električne energije i prirodnog plina činili samo 5 % izračunane uobičajene vrijednosti, nenarušeni trošak pare bio je povezan s troškom prirodnog plina i činio je 15 % izračunane uobičajene vrijednosti.

(170)

Stoga je Komisija dodatno ispitala kretanje cijena energije koje plaćaju industrijski korisnici u Turskoj. Početno je utvrđeno da nenarušeni trošak električne energije iznosi 0,65 CNY/kWh, a nenarušeni trošak prirodnog plina 80,91 CNY/GJ.

(171)

Komisija je utvrdila da su se u razdoblju ispitnog postupka revizije cijene električne energije i prirodnog plina povećavale stopom koja je uvelike premašila već visoku stopu inflacije (78,6 % (106)) u Turskoj. Cijene energije osobito su porasle u prvoj polovini 2022., kad je električna energija koštala 3,5, a plin 6 puta više nego u prvoj polovini 2021.

(172)

Stoga je Komisija zbog znatnog udjela električne energije, prirodnog plina i pare u izračunanoj uobičajenoj vrijednosti smatrala prikladnim prilagoditi početno utvrđene nenarušene troškove električne energije i prirodnog plina. Kao polazišnu točku uzela je cijene električne energije i prirodnog plina koje su se primjenjivale na industrijske korisnike u Turskoj u drugoj polovini 2021. te je povećala te tarife u skladu s rastom cijena energije utvrđenim u društvu Xinjiang XLX (107) kako bi odredila referentnu vrijednost za prvu polovinu 2022. Zatim je izračunala prosječne nenarušene troškove električne energije, plina i pare na temelju stvarnih cijena koje su se primjenjivale u Turskoj u drugoj polovini 2021. i prilagođenih vrijednosti za prvu polovinu 2022. Nakon tih prilagodbi udio električne energije, prirodnog plina i pare u izračunanoj uobičajenoj vrijednosti smanjio se na 15 %.

3.2.2.3.3   Radna snaga

(173)

U zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera podnositelji zahtjeva upotrijebili su podatke o plaćama kvalificirane (inženjer u industrijskom sektoru) i nekvalificirane radne snage (radnik u tvornici) u Turskoj koje je objavio Institut za gospodarska istraživanja (108). Međutim, na temelju podataka dostupnih u otvorenoj verziji zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera ili na odgovarajućim internetskim stranicama nije se moglo potvrditi razdoblje koje je obuhvaćeno podacima. Nadalje, referentna vrijednost koju su upotrijebili podnositelji zahtjeva sadržavala je samo plaće bez dodatnih troškova rada, npr. socijalnih doprinosa.

(174)

Komisija je stoga odlučila upotrijebiti dostupne podatke Turskog zavoda za statistiku o trošku rada u relevantnom industrijskom sektoru (109). Upotrijebila je najnovije troškove rada po satu (110) zabilježene u odjeljku 20. – Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti u Europskoj zajednici (NACE Rev. 2) (111). Budući da je najnovijim podacima bila obuhvaćena samo 2020., Komisija je prilagodila trošak rada na temelju indeksa troškova rada koji je bio primjenjiv na proizvodnju u trećem i četvrtom tromjesečju 2021. te prvom i drugom tromjesečju 2022. (112) i koji je objavio Turski zavod za statistiku.

3.2.2.3.4   Nusproizvodi

(175)

Prema podacima iz zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera proizvodnjom melamina dobiva se samo jedan nusproizvod, amonijak. Kako bi utvrdila njezinu nenarušenu cijenu, Komisija je prosječnoj uvoznoj cijeni u Tursku dodala i uvozne carine i troškove unutarnjeg prijevoza, primjenjujući istu metodologiju kao i za sirovine.

(176)

Amonijak dobiven kao nusproizvod ponovno se uvodi u proizvodni postupak u postrojenju za ureu. Prema zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera takav je amonijak manje učinkovit u postrojenju za ureu od amonijaka koji je izvorno proizveden za upotrebu u takvom postrojenju. Stoga su podnositelji zahtjeva nenarušenu vrijednost nusproizvoda umanjili za postotak na temelju prethodnog iskustva. Komisija je primijenila isti koeficijent prilagodbe.

3.2.2.3.5   Režijski troškovi proizvodnje, troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit

(177)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe „izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”. Osim toga, mora se utvrditi vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi se obuhvatili troškovi koji nisu uključeni u prethodno navedene čimbenike proizvodnje.

(178)

U zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera podnositelji zahtjeva procijenili su fiksni trošak na temelju fiksnog troška proizvodnje jedne tone melamina jednog podnositelja zahtjeva. Procijenjeni fiksni trošak smanjen je kako bi se uzela u obzir razlika u stupnju razvoja između Turske i države članice u kojoj je podnositelj zahtjeva smješten.

(179)

Komisija je primjenom metodologije podnositelja zahtjeva taj fiksni trošak uključila u izračun nenarušenog troška proizvodnje kao režijske troškove. Stvarna vrijednost fiksnog troška ažurirana je na temelju provjerenog odgovora na upitnik podnositelja zahtjeva navedenog u uvodnoj izjavi 178. i prilagođena za razliku u stupnju gospodarskog razvoja.

(180)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 137., nije bilo proizvođača melamina u Turskoj. Stoga su troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi i dobit utvrđeni na temelju financijskih podataka triju turskih proizvođača iz iste opće kategorije proizvoda. U ovom ispitnom postupku to su proizvođači proizvoda u lancu vrijednosti amonijaka, kojem pripada i melamin, odnosno proizvođači dušičnih gnojiva.

(181)

Komisija je upotrijebila financijske podatke kojima je obuhvaćeno razdoblje ispitnog postupka revizije i koje su društva Ege Gübre (113), Tekfen (114) i Bagfaş (115) objavila na svojim internetskim stranicama ili internetskoj platformi za javno objavljivanje. Ako su bili dostupni, Komisija se oslanjala na podatke dostavljene za segment najbliži proizvodu iz postupka revizije. Prihodi i rashodi od ulaganja nisu uzeti u obzir.

(182)

Sva tri društva imala su raspoložive financijske podatke za razdoblja obuhvaćena razdobljem ispitnog postupka revizije. Osim toga, sva su tri društva bila profitabilna u razdoblju ispitnog postupka revizije. Stoga je Komisija izračunala ponderirane prosječne troškove prodaje te opće i administrativne troškove i dobit kako bi utvrdila nenarušene troškove prodaje te opće i administrativne troškove i dobit u reprezentativnoj zemlji.

(183)

Primjenjivi ponderirani prosječni troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi i dobit utvrđeni su kao postotak troškova prodane robe u iznosu od 16,5 % odnosno 21,6 %.

(184)

CCCMC je u primjedbama na bilješku o izvorima tvrdio da su dušična gnojiva proizvodi koji imaju drukčija fizička i kemijska svojstva od melamina, drukčiju krajnju upotrebu i ciljne kupce. Stoga bi trebalo upotrijebiti financijske podatke proizvođača melamina u Turskoj. Ako takvi podaci nisu raspoloživi, Komisija bi trebala upotrijebiti troškove prodaje te opće i administrativne troškove i dobit podnositelja zahtjeva kao stvarnih proizvođača melamina. Naposljetku, ako bi Komisija ustrajala na upotrebi financijskih podataka turskih društava, trebali bi se uzeti u obzir samo troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi i dobit društva Tekfen jer druga dva društva nisu imala revidirane financijske podatke.

(185)

Komisija je napomenula da bi se moglo smatrati da dušična gnojiva koja se proizvode u lancu vrijednosti amonijaka pripadaju istoj općoj kategoriji proizvoda. U ovom se slučaju zbog različitog stupnja gospodarskog razvoja NRK-a i Unije ne bi mogli upotrijebiti troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi i dobit proizvođača iz Unije. Naposljetku, ni Komisija ni CCCMC nisu mogli utvrditi jesu li financijski podaci društava Ege Gübre i Bagfaş revidirani. Budući da se Komisija u ovom ispitnom postupku oslanjala na financijske podatke društava koja zapravo ne proizvode proizvod iz postupka revizije, ponderirani prosjek svih triju proizvođača smatrao se prikladnijim i reprezentativnijim.

(186)

Komisija je stoga odbacila tvrdnje CCCMC-a o nenarušenim troškovima prodaje te općim i administrativnim troškovima i dobiti.

(187)

Nakon konačne objave društvo Xinjiang XLX i CCCMC ponovili su da bi Komisija trebala isključiti društva Ege Gübre i Bagfaş iz utvrđivanja troškova prodaje te općih i administrativnih troškova i dobiti jer nije bilo jasno jesu li financijski izvještaji tih dvaju društava revidirani.

(188)

Komisija je u tom pogledu provela dodatno istraživanje te je mogla potvrditi da su financijski podaci dvaju društava Ege Gübre (116) i Bagfaş (117) revidirani u razdobljima korištenima za utvrđivanje troškova prodaje te općih i administrativnih troškova i dobiti. Tvrdnja se stoga odbacuje.

3.2.2.4   Izračun uobičajene vrijednosti

(189)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(190)

Budući da je melamin roba koja nema dodatne vrste proizvoda, uobičajena vrijednost izračunana je samo za jedan proizvod (jednu vrstu proizvoda).

(191)

Komisija je utvrdila nenarušeni trošak izrade. S obzirom na izostanak konstruktivne suradnje proizvođača izvoznika Komisija se oslonila na informacije o upotrebi svakog čimbenika proizvodnje melamina primjenom tehnologije Eurotecnica koje su podnositelji zahtjeva naveli u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera.

(192)

Nenarušeni trošak izrade umanjen je za nenarušenu vrijednost nusproizvoda prilagođenu naniže za gubitak učinkovitosti (vidjeti uvodne izjave 175. i 176.).

(193)

Komisija je zatim nenarušenim troškovima izrade dodala režijske troškove i tako dobila nenarušeni trošak proizvodnje. Podnositelji zahtjeva naveli su režijske troškove kao fiksni trošak u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera. Vrijednost fiksnog troška ažurirana je u skladu s odgovorom na upitnik o šteti odgovarajućeg podnositelja zahtjeva i umanjena za razliku u stupnju gospodarskog razvoja.

(194)

Komisija je zatim nenarušenom trošku proizvodnje dodala nenarušene troškove prodaje te opće i administrativne troškove i dobit u iznosu od 16,5 % odnosno 21,6 % (vidjeti uvodne izjave od 180. do 183.).

(195)

Naposljetku, Komisija je utvrdila da se u NRK-u porez na dodanu vrijednost („PDV”) koji se primjenjuje na izvoz melamina (13 %) vraća samo djelomično (10 %). Trošak proizvodnje melamina za izvoz proizvođača u NRK-u uvećan je za razliku između plaćenog ili dugovanog PDV-a i povrata PDV-a. Komisija je stoga dodala još 3 % nenarušenoj vrijednosti melamina utvrđenoj u skladu s uvodnim izjavama od 191. do 194.

(196)

Na temelju toga Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost na temelju cijena franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

3.2.3   Izvozna cijena

(197)

S obzirom na izostanak konstruktivne suradnje proizvođača izvoznika iz NRK-a izvozna cijena za sav uvoz melamina utvrđena je na temelju podataka Eurostata o uvozu, zabilježenih na razini cijene CIF i prilagođenih na razinu franko tvornica oduzimanjem troškova pomorskog prijevoza, osiguranja i domaćeg prijevoza u NRK-u.

(198)

Prosječni trošak pomorskog prijevoza i osiguranja temeljio se na analizi statističkih podataka o uvozu dostupnih u bazi podataka GTA (118). Komisija je utvrdila vrijednost pomorskog prijevoza i osiguranja kao razliku između jedinične uvozne cijene melamina podrijetlom iz NRK-a u Uniji (zabilježene na razini cijene CIF) i jedinične izvozne cijene melamina koji se izvozi iz NRK-a u Uniju (zabilježene na razini FOB) u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(199)

Domaći prijevoz u NRK-u temeljio se na izvješću o NRK-u u izvješću o poslovanju Doing Business (119).

3.2.4   Usporedba i dampinške marže

(200)

Komisija je izračunanu uobičajenu vrijednost utvrđenu u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe usporedila s prethodno utvrđenom izvoznom cijenom na temelju cijena franko tvornica. Na temelju toga ponderirana prosječna dampinška marža izražena kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznosila je više od 40 %.

(201)

Stoga je Komisija zaključila da se damping nastavio u razdoblju ispitnog postupka revizije.

3.3   Vjerojatnost nastavka dampinga

(202)

Slijedom nalaza o postojanju dampinga tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije Komisija je, u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe, ispitala vjerojatnost nastavka dampinga u slučaju stavljanja mjera izvan snage. Analizirani su sljedeći dodatni elementi: proizvodni kapacitet i neiskorišteni kapacitet u NRK-u i privlačnost tržišta Unije.

3.3.1   Proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u NRK-u

(203)

Komisija je zbog nesuradnje utvrdila proizvodni kapacitet i neiskorišteni kapacitet u NRK-u na temelju podataka navedenih u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera (120). Godišnji proizvodni kapacitet procijenjen je na temelju proizvodnog kapaciteta 2020. i tekućih projekata za proširenje kapaciteta 2021. prema podacima podnositelja zahtjeva (121). Osim toga, Komisija je utvrdila dodatne projekte za proširenje kapaciteta (koji nisu bili uključeni u izvješće CEH) na temelju podataka koje je objavilo društvo Eurotecnica (122). Stoga će se godišnji proizvodni kapacitet od [2 600 000–2 800 000] tona koji je već bio dostupan u razdoblju ispitnog postupka revizije vjerojatno povećati na [3 000 000–3 200 000] tona u narednim godinama.

(204)

Iskorištenost kapaciteta procijenjena je na [40–45] % u razdoblju ispitnog postupka revizije i očekuje se da će se do 2025. povećati na [45–55] % (123). Prema tomu, obujam proizvodnje iznosio je [1 040 000–1 260 000] tona u razdoblju ispitnog postupka revizije i vjerojatno će se do 2025. povećati na [1 350 000–1 760 000] tona.

(205)

Stoga je neiskorišteni kapacitet u NRK-u iznosio više od 1 500 000 tona u razdoblju ispitnog postupka revizije, a u bliskoj bi se budućnosti mogao kretati između 1 400 000 i 1 600 000 tona. To je gotovo četiri puta više od ukupne potrošnje u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(206)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je zaključila da kineski proizvođači izvoznici imaju znatne neiskorištene kapacitete koji bi se mogli mobilizirati za izvoz u Uniju, što bi vrlo vjerojatno dovelo do porasta izvoza po dampinškim cijenama ako se dopusti istek mjera.

3.3.2   Privlačnost tržišta Unije

(207)

Kako bi utvrdila privlačnost tržišta Unije, Komisija je ispitala kineske izvozne cijene za Uniju u usporedbi s izvoznim cijenama za tržišta trećih zemalja, veličinu tržišta Unije i postojeće mjere koje su treće zemlje uvele kako bi zatvorile svoja tržišta za kineski melamin.

(208)

Komisija je zbog izostanka konstruktivne suradnje upotrijebila bazu podataka GTA (124) za kineski izvoz pod tarifnim podbrojem HS-a 2933 61 (melamin) kako bi usporedila kineske izvozne cijene za Uniju s onima za treća tržišta, kao i s prosječnom prodajnom cijenom proizvođača iz Unije na tržištu Unije.

(209)

U razdoblju ispitnog postupka revizije kineski proizvođači izvezli su 588 000 tona melamina, tj. oko polovine svoje procijenjene proizvodnje. Najvažnija izvozna tržišta trećih zemalja bili su Indija (14 %), Turska (12 %), Rusija (8 %), Brazil (8 %), Vijetnam (6 %) i Tajland (6 %).

(210)

Ponderirana prosječna kineska izvozna cijena (na razini FOB) za Uniju u razdoblju ispitnog postupka revizije bila je 10 % viša od ponderirane prosječne izvozne cijene za šest najvećih izvoznih odredišta navedenih u uvodnoj izjavi 209. Osim toga, izvozna cijena za Uniju bila je do 12 % viša od izvozne cijene za Indiju, drugo najvažnije izvozno tržište (nakon Unije s udjelom od 15 %).

(211)

Komisija je kineske izvozne cijene za treća tržišta iz uvodne izjave 209. (na razini FOB) dodatno prilagodila razini cijene CIF na granici Unije dodavanjem prosječnog troška pomorskog prijevoza i osiguranja iz NRK-a u Uniju (vidjeti uvodnu izjavu 198.). Takve izvozne cijene za treće zemlje bile su 27 % niže od prosječne prodajne cijene proizvođača iz Unije na tržištu Unije. U slučaju stavljanja mjera izvan snage kineski proizvođač izvoznik imao bi poticaj izvoziti u Uniju po cijenama višima od onih koje naplaćuje kupcima u trećim zemljama, ali još uvijek nižima od prodajne cijene proizvođača iz Unije i tako stvarati dodatan pritisak na cijenu u Uniji.

(212)

Nadalje, u razdoblju ispitnog postupka revizije potrošnja u Uniji iznosila je oko 430 000 tona i tako činila [35–40] % procijenjene proizvodnje melamina u NRK-u.

(213)

Uvoz podrijetlom iz NRK-a imao je znatan tržišni udio na tržištu Unije u drugoj polovini razmatranog razdoblja. Tržišni se udio povećao 2021. (6,4 %) i posebno u razdoblju ispitnog postupka revizije (14,9 %). To je kretanje bilo u korelaciji s naglim porastom cijene melamina na tržištu Unije i pokazalo je da kombinacija veličine tržišta i cijena Unije privlači priljev kineskog melamina, za koji je utvrđeno da se u razdoblju ispitnog postupka revizije izvozio po dampinškim cijenama.

(214)

Naposljetku, na dvama tržištima trećih zemalja, SAD-a i Euroazijske ekonomske unije („EAEU”), zadržane su mjere trgovinske zaštite za potpuno ili djelomično zatvaranje tih tržišta za uvoz iz NRK-a. SAD je 2015. uveo antidampinške i kompenzacijske mjere na uvoz melamina podrijetlom iz NRK-a i 2021. produljio njihovu primjenu za još pet godina (125). Kineski izvoz melamina u SAD podliježe antidampinškoj pristojbi na razini zemlje od 363,31 % i preostaloj antisubvencijskoj pristojbi od 154,58 %. U travnju 2022. EAEU je uveo konačne antidampinške pristojbe za melamin iz NRK-a u rasponu od 15,22 % do 19,08 % (126).

(215)

SAD i Rusija (kao najveća članica EAEU-a) činili su svaki [3–5] % svjetske potrošnje melamina 2020. (127) S obzirom na visoku razinu mjera kineski proizvođači melamina gotovo su potpuno prestali izvoziti u SAD; izvoz je iznosio samo 80 tona u razdoblju ispitnog postupka revizije i manje od 50 tona u prethodnim godinama razmatranog razdoblja. Nakon što je EAEU uveo mjere, prosječni mjesečni obujam kineskog izvoza melamina u regiju smanjio se s 3 900 tona u razdoblju ispitnog postupka revizije (3 360 tona 2021., 2 200 tona 2020., 2 950 tona 2019.) na oko 230 tona u drugoj polovini 2022.

(216)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 214. i 215., instrumenti trgovinske zaštite imali su odvraćajući učinak na kineski izvoz melamina u SAD i Rusiju. Kineski proizvođači vjerojatno bi pokušali nadoknaditi gubitak dvaju izvoznih tržišta pronalaženjem novih prilika za izvoz u Uniju u slučaju ukidanja mjera koje su trenutačno predmet revizije.

(217)

Komisija je stoga zaključila da bi tržište Unije vjerojatno privuklo veći obujam dampinškog uvoza melamina podrijetlom iz NRK-a zbog sljedećih razloga:

kineska izvozna cijena za Uniju bila je viša od izvozne cijene za treće zemlje u razdoblju ispitnog postupka revizije,

ako bi se izvoz u treće zemlje preusmjerio u Uniju, kineski proizvođači izvoznici mogli bi naplaćivati više izvozne cijene koje bi i dalje bile niže od prodajnih cijena proizvođača iz Unije na tržištu Unije, čime bi se stvorio dodatan pritisak na cijene,

tržište Unije privlačno je zbog svoje veličine i u razdoblju ispitnog postupka revizije činilo je oko [35–40] % kineske proizvodnje melamina te bilo najveće izvozno odredište,

kineski proizvođači traže alternativne prilike za izvoz nakon što su SAD i EAEU uveli instrumente trgovinske zaštite za uvoz melamina iz NRK-a i tako zatvorili dva izvozna tržišta.

(218)

Nakon konačne objave društvo Xinjiang XLX i CCCMC istaknuli su da je nalaz o višoj kineskoj izvoznoj cijeni za Uniju u usporedbi s trećim zemljama činjenično točan, ali ne i specifičan za izvoz melamina. Tvrdili su da više izvozne cijene za Uniju odražavaju općenito više prodajne cijene u Uniji zbog viših troškova proizvodnje povezanih s troškovima rada, energije i zaštite okoliša. Osim toga, visoka izvozna cijena ne bi bila moguća zbog nižeg stupnja gospodarskog razvoja treće zemlje.

(219)

Komisija je napomenula da, bez obzira na razloge za višu izvoznu cijenu za Uniju, to ne mijenja činjenicu da kineski proizvođači melamina mogu naplaćivati višu cijenu na tržištu Unije u usporedbi s drugim velikim izvoznim tržištima i tako ostvariti veću profitabilnost prodaje. Zaključila je da stranke nisu iznijele argumente kojima bi osporile njezine nalaze da je viša kineska izvozna cijena za Uniju pokazatelj privlačnosti tržišta Unije. Stranke su svojim primjedbama zapravo potvrdile Komisijine nalaze o tome.

(220)

Nakon konačne objave društvo Xinjiang XLX i CCCMC nadalje su naveli da kineski proizvođači melamina nisu zainteresirani za preusmjeravanje svojeg izvoza iz trećih zemalja u Uniju. Stranke su tvrdile da su kineski proizvođači s godinama razvili stabilna izvozna tržišta u više trećih zemalja i ne bi napustili postojeće kupce na tim tržištima zbog, među ostalim, diversifikacije rizika. Čak i ako bi se dio izvoza preusmjerio u Uniju, proizvođači ne bi bili motivirani sniziti izvozne cijene za Uniju.

(221)

Komisija je navela da stranke nisu dostavile nikakve dokaze kojima bi potkrijepile argumente. Smatrala je da bi usmjeravanje na tržište s višim cijenama bila razborita poslovna odluka. Kineski proizvođači zapravo bi mogli povećati svoje izvozne cijene (u usporedbi s izvoznim cijenama za treće zemlje), ali tako da ostanu niže od cijena u Uniji i time ostvariti konkurentsku prednost. Komisija je odbacila tu tvrdnju.

(222)

Osim toga, nakon konačne objave društvo Xinjiang XLX i CCCMC potvrdili su da je tržište Unije zbog svoje veličine privlačno kineskim proizvođačima melamina.

(223)

Naposljetku, stranke se nisu složile da bi zatvaranje tržišta SAD-a i EAEU-a/Rusije nakon što su njihove jurisdikcije uvele antidampinške mjere dovelo do povećanja izvoza u Uniju. Uputile su na činjenicu da je nakon uvođenja mjera 2015. u SAD-u obujam kineskog izvoza u Uniju ostalo prilični nizak.

(224)

Komisija je napomenula da je u trenutku uvođenja mjera u SAD-u tržište Unije već bilo zaštićeno najnižom uvoznom cijenom i/ili fiksnom preostalom pristojbom. Osim toga, zbog međunarodnih cijena melamina koje su prevladavale u tom razdoblju (128) kineski proizvođači nisu imali priliku prodrijeti na tržište Unije i tako nadoknaditi gubitak tržišta SAD-a. Kineski izvoz melamina u Uniju naglo se povećao čim su se međunarodne cijene melamina povećale iznad razine najniže uvozne cijene (2021. i u razdoblju ispitnog postupka revizije). Godina 2021. i razdoblje ispitnog postupka revizije učinkovita su simulacija situacije u kojoj se ne primjenjuju antidampinške mjere na uvoz melamina podrijetlom iz NRK-a za tri glavna proizvođača izvoznika koja podliježu najnižoj uvoznoj cijeni.

(225)

Prema tome, Komisija je zaključila da uvođenje mjera u SAD-u nije dovelo do neposrednog povećanja izvoza u Uniju zbog niske međunarodne cijene melamina u tom razdoblju, što je omogućilo zaštitu tržišta Unije najnižom uvoznom cijenom i/ili fiksnom preostalom pristojbom. Stoga je Komisija potvrdila nalaze o privlačnosti tržišta Unije nakon zatvaranja tržišta SAD-a i EAEU-a/Rusije.

3.3.3   Zaključak o vjerojatnosti nastavka dampinga

(226)

S obzirom na nalaze o nastavku dampinga tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije navedene u uvodnoj izjavi 201. i o vjerojatnom kretanju izvoza u slučaju isteka mjera kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 202. do 217., Komisija je zaključila da postoji velika vjerojatnost da bi istek antidampinških mjera na uvoz iz NRK-a doveo do nastavka dampinga.

4.   ŠTETA

4.1   Definicija industrije Unije i proizvodnje u Uniji

(227)

Prema informacijama koje su dostupne u zahtjevu istovjetni proizvod proizvodila su u razdoblju ispitnog postupka revizije tri podnositelja zahtjeva i dva druga proizvođača. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe. Druga dva proizvođača iz Unije, društva BASF AG, Ludwigshafen, Njemačka i S.C. Azomures S.A., Targu Mures, Rumunjska, nisu se javila.

(228)

Utvrđeno je da je ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iznosila 382 186 tona. Taj je podatak izračunan na temelju odgovora na upitnik triju proizvođača iz Unije u uzorku i odgovora na upitnik o makropokazateljima koje su dostavili podnositelji zahtjeva.

(229)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 24., odabir uzorka proveden je radi utvrđivanja mogućeg nastavka štete koju je pretrpjela industrija Unije. Proizvođači iz Unije odabrani u uzorak činili su približno 82 % ukupne procijenjene proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji. Tri proizvođača u uzorku podnositelji su zahtjeva.

4.2   Potrošnja u Uniji

(230)

Komisija je utvrdila potrošnju u Uniji na temelju: (a) podataka podnositeljâ zahtjeva koji se odnose na prodaju istovjetnog proizvoda industrije Unije, djelomično provjerenih u odnosu na obujam prodaje koji su prijavili proizvođači iz Unije u uzorku i (b) uvoza proizvoda iz ispitnog postupka u Uniju iz svih trećih zemalja kako je navedeno u bazi podataka Comext (Eurostat).

(231)

Na temelju toga potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 2.

Potrošnja u Uniji (u tonama)

 

2019.

2020.

2021.

RIPR

Ukupna potrošnja u Uniji

390 729

364 168

427 309

432 773

Indeks (2019. = 100)

100

93

109

111

Izvor: Eurostat, podnositelj zahtjeva

(232)

Revizija je pokazala da se potrošnja u Uniji povećala za 11 % u razmatranom razdoblju. Izbijanje pandemije bolesti COVID-19 negativno je utjecalo na potrošnju u Uniji 2020., ali ona se znatno oporavila 2021. i u razdoblju ispitnog postupka revizije.

4.3   Uvoz iz predmetne zemlje

4.3.1   Obujam i tržišni udio uvoza iz predmetne zemlje

(233)

Komisija je obujam uvoza iz predmetne zemlje utvrdila na temelju statističkih podataka Eurostata, kako je podrobno objašnjeno u uvodnoj izjavi 229. Kineski tržišni udio utvrđen je usporedbom uvoza s potrošnjom u Uniji kako je navedeno u tablici 2.

(234)

Uvoz iz NRK-a kretao se kako slijedi:

Tablica 3.

Obujam uvoza i tržišni udio

 

2019.

2020.

2021.

RIPR

Obujam uvoza iz NRK-a (u tonama)

6 704

1 222

27 270

64 673

Indeks (2019. = 100)

100

18

407

965

Tržišni udio uvoza iz NRK-a (%)

1,7

0,3

6,4

14,9

Indeks (2019. = 100)

100

20

372

871

Izvor: Eurostat

(235)

Obujam uvoza iz Kine smanjio se za znatnih 82 % od 2019. do 2020., što se može objasniti prekidima proizvodnje u Kini nakon izbijanja pandemije bolesti COVID-19 i naglim smanjenjem potrošnje u Uniji. Obujam kineskog uvoza eksponencijalno se 2021. povećao na količinu četiri puta veću od količine uvezene 2019. U razdoblju ispitnog postupka revizije obujam uvoza ponovno je znatno porastao na više nego dvostruko veću količinu u odnosu na onu uvezenu 2021.

(236)

U primjedbi na konačnu objavu društvo Xinjiang XLX i CCCMC tvrdili su da je povećanje kineskog uvoza u Uniju bilo uzrokovano manjkom ponude na razini industrije Unije u kombinaciji s velikom potražnjom korisnika nakon pandemije bolesti COVID-19, tj. 2021. i u razdoblju ispitnog postupka revizije. Stoga industrija Unije nije mogla zadovoljiti tu potražnju i korisnici su morali prijeći na uvoz iz Kine. Društvo Xinjiang XLX dodalo je da je osim toga industrija Unije znatno povećala cijene u tom razdoblju i stoga su korisnici morali pronaći alternativne izvore opskrbe.

(237)

Komisija je navela da su u svakoj godini razmatranog razdoblja neiskorišteni kapaciteti proizvođača iz Unije u uzorku iznosili najmanje 80 000 tona (vidjeti tablicu 6) i jasno premašivali ukupni obujam kineskog uvoza u Uniju (vidjeti tablicu 3). Iz navedenog proizlazi da je industrija Unije sigurno mogla zamijeniti ukupan zabilježeni uvoz iz Kine i potom zadovoljiti potražnju u tom obujmu na tržištu Unije u razmatranom razdoblju. Kad je riječ o cijenama koje naplaćuje industrija Unije, Komisija je navela da su ta povećanja cijena industrije Unije bila potpuno u skladu s tržišnim signalima u kontekstu velike potražnje i znatnog povećanja troškova zabilježenih 2021. i u razdoblju ispitnog postupka revizije. Te su tvrdnje stoga odbačene.

4.3.2   Cijene uvoza iz Kine i sniženje cijena

4.3.2.1   Cijene

(238)

Komisija je prosječne cijene uvoza iz Kine utvrdila na temelju statističkih podataka Eurostata.

(239)

Ponderirana prosječna cijena uvoza iz Kine kretala se kako slijedi:

Tablica 4.

Uvozne cijene (EUR/tona)

 

2019.

2020.

2021.

RIPR

Kina

1 155

958

1 627

2 224

Indeks (2019. = 100)

100

83

141

193

Izvor: Eurostat

(240)

Prosječne cijene uvoza melamina iz Kine povećale su se u razmatranom razdoblju za 93 %, što pokazuje da su kineski proizvođači djelomično slijedili općenito pozitivno kretanje cijena na tržištu Unije, kako je prikazano u tablici 8.

4.3.2.2   Sniženje cijena

(241)

Budući da se izvozne cijene jedinog proizvođača izvoznika koji je surađivao nisu mogle smatrati reprezentativnima s obzirom na to da su temeljne količine izvoza činile manje od 3 % ukupnog izvoza iz Kine u Uniju u razdoblju ispitnog postupka revizije (vidjeti uvodnu izjavu 27.), Komisija je utvrdila sniženje cijena usporedbom: (a) ponderiranih prosječnih statističkih cijena uvoza iz NRK-a u razdoblju ispitnog postupka revizije, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 196., utvrđenih na temelju cijene CIF, uz odgovarajuće prilagodbe za konvencionalnu stopu carine, antidampinšku pristojbu (129) i troškove nakon uvoza, te (b) ponderiranih prosječnih prodajnih cijena triju proizvođača iz Unije naplaćenih nepovezanim kupcima na tržištu Unije, prilagođenih na razinu franko tvornica. Tako izračunana marža sniženja cijena iznosila je 12,6 %.

4.4   Obujam i cijene uvoza iz trećih zemalja

(242)

Komisija je utvrdila obujam i cijene uvoza iz trećih zemalja primjenjujući istu metodologiju kao za NRK (vidjeti odjeljak 4.3.1.).

(243)

Obujam uvoza iz trećih zemalja u razmatranom razdoblju kretao se kako slijedi:

Tablica 5.

Uvoz iz trećih zemalja

Zemlja

 

2019.

2020.

2021.

RIPR

Katar

Obujam uvoza (u tonama)

33 941

26 256

35 622

31 725

 

Indeks (2019. = 100)

100

77

105

93

 

Tržišni udio (%)

8,7

7,2

8,3

7,3

 

Indeks (2019. = 100)

100

83

96

84

 

Prosječna cijena (EUR/tona)

1 011

824

1 548

2 479

 

Indeks (2019. = 100)

100

81

153

245

Trinidad i Tobago

Obujam uvoza (u tonama)

13 719

8 370

14 112

12 507

 

Indeks (2019. = 100)

100

61

103

91

 

Tržišni udio (%)

3,5

2,3

3,3

3,0

 

Indeks (2019. = 100)

100

65

94

84

 

Prosječna cijena (EUR/tona)

1 091

850

1 572

2 485

 

Indeks (2019. = 100)

100

78

144

227

Japan

Obujam uvoza (u tonama)

13 699

9 195

9 499

7 576

 

Indeks (2019. = 100)

100

67

69

55

 

Tržišni udio (%)

3,5

2,5

2,2

1,8

 

Indeks (2019. = 100)

100

72

63

50

 

Prosječna cijena (EUR/tona)

1 076

912

1 295

2 046

 

Indeks (2019. = 100)

100

85

120

190

Ostale treće zemlje

Obujam uvoza (u tonama)

37 825

28 238

22 673

21 480

 

Indeks (2019. = 100)

100

75

60

57

 

Tržišni udio (%)

9,7

7,8

5,3

5,0

 

Indeks (2019. = 100)

100

80

55

51

 

Prosječna cijena (EUR/tona)

940

816

1 671

2 447

 

Indeks (2019. = 100)

100

87

178

260

Ukupan uvoz isključujući Kinu

Obujam uvoza (u tonama)

99 183

72 059

81 907

73 288

 

Indeks (2019. = 100)

100

73

83

74

 

Tržišni udio (%)

25,4

19,8

19,2

17,0

 

Indeks (2019. = 100)

100

78

76

67

 

Prosječna cijena (EUR/tona)

1 004

835

1 557

2 427

 

Indeks (2019. = 100)

100

83

155

242

Izvor: Eurostat

(244)

Najvažniji izvori uvoza izvan Kine uključivali su Katar, Trinidad i Tobago i Japan. Uvoz iz svake od tih zemalja smanjio se u razmatranom razdoblju za najmanje 7 % i do najviše 45 %, dok se ukupan uvoz iz trećih zemalja isključujući Kinu smanjio za 26 %.

(245)

U razdoblju ispitnog postupka revizije prosječne uvozne cijene dviju zemalja koje su u razdoblju ispitnog postupka revizije uz Kinu imale pojedinačni tržišni udio veći od 2 %, odnosno Katara (7,3 %) i Trinidada i Tobaga (3 %), premašivale su prosječne cijene uvoza iz NRK-a za više od 200 EUR po toni.

(246)

Društvo Xinjiang XLX i CCCMC tvrdili su da gornja tablica pokazuje da Komisija nije procijenila ulogu uvoza melamina iz Rusije u Uniju. Uvoz iz Rusije bio je znatan do ničim izazvanog i neopravdanog agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine, nakon čega je, prema tvrdnjama društva Xinjiang XLX i CCCMC-a, ruski uvoz zamijenjen uvozom iz Kine, što je čimbenik koji bi objasnio i povećanje kineskog uvoza otada.

(247)

Komisija se s tim nije složila. U svakom je slučaju pojedinačno procijenila uvoz iz Rusije u okviru uvoza iz „ostalih trećih zemalja” (vidjeti tablicu 5). Međutim, uvoz iz Rusije nije pojedinačno naveden u gornjoj tablici jer su u razdoblju ispitnog postupka revizije osim predmetne zemlje Katar, Trinidad i Tobago i Japan bili tri zemlje izvoznice s najvećim obujmom izvoza u Uniju. Tržišni udio Rusije u razdoblju ispitnog postupka revizije iznosio je 1,4 %, a na najvišoj razini u razmatranom razdoblju bio je 2020., kad je dosegnuo 4,3 %. Stoga je gubitak tržišnog udjela Rusije od te godine kad je bio na vrhuncu (minus 2,9 postotnih bodova) neznatan u odnosu na povećanje tržišnog udjela Kine (plus 14,6 postotnih bodova). Tvrdnja da je gubitak tržišnog udjela uvoza iz Rusije znatno pridonio povećanju tržišnog udjela uvoza iz Kine stoga je odbačena.

(248)

Nakon konačne objave društvo Xinjiang XLX i CCCMC naveli su da su prosječne cijene kineskog uvoza u razdoblju ispitnog postupka revizije bile na razinama iznad odgovarajućih cijena uvoza iz Japana i Rusije i da su sve zemlje izvoznice uglavnom slijedile trend povećanja cijena 2021. i u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(249)

Komisija se složila da su prosječne cijene uvoza iz Japana i Rusije doista bile niže od prosječnih cijena uvoza iz Kine u razdoblju ispitnog postupka revizije u skladu s podacima Eurostata. Međutim, njihov zajednički tržišni udio od 3,2 % bio je mnogo manji od tržišnog udjela uvoza iz Kine. Komisija je nadalje napomenula da predmetne stranke nisu iznijele nikakve tvrdnje koje proizlaze iz tih činjenica. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(250)

Na temelju prethodno navedenoga, tj. kretanja obujma uvoza iz trećih zemalja i cijena uvoza iz najvažnijih izvora osim Kine, Komisija je zaključila da uvoz iz trećih zemalja nije imao štetan utjecaj na industriju Unije.

4.5   Gospodarsko stanje industrije Unije

4.5.1   Opće napomene

(251)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je ocjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(252)

Za potrebe procjene štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je procijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka i informacija iz odgovora podnositelja zahtjeva na upitnik, propisno provjerenih u odnosu na podatke u zahtjevu i odgovore proizvođača iz Unije u uzorku na upitnik, te na temelju Eurostatovih statističkih podataka. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku.

(253)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga.

(254)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične prodajne cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

4.5.2   Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(255)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 6.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

 

2019.

2020.

2021.

RIPR

Obujam proizvodnje (u tonama)

403 513

401 780

396 575

382 187

Indeks (2019. = 100)

100

100

98

95

Proizvodni kapacitet (u tonama)

480 383

480 578

477 621

472 494

Indeks (2019. = 100)

100

100

99

98

Iskorištenost kapaciteta (%)

84,0

83,6

83,0

80,9

Indeks (2019. = 100)

100

100

99

96

Izvor: Podnositelji zahtjeva

(256)

Proizvodnja industrije Unije smanjila se za 5 % tijekom razmatranog razdoblja. Proizvodni kapacitet industrije Unije ostao je gotovo isti u razmatranom razdoblju s tek malim smanjenjem od 2 %. Zbog toga se iskorištenost kapaciteta smanjila za 4 %.

4.5.3   Obujam prodaje i tržišni udio

(257)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udio u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 7.

Obujam prodaje i tržišni udio

 

2019.

2020.

2021.

RIPR

Ukupni obujam prodaje na tržištu Unije – nepovezani kupci

284 842

290 888

318 133

294 513

Indeks (2019. = 100)

100

102

112

103

Tržišni udio (%)

72,9

79,9

74,5

68,1

Indeks (2019. = 100)

100

110

102

93

Izvor: Eurostat, podnositelji zahtjeva

(258)

Obujam prodaje industrije Unije nepovezanim kupcima povećao se za 12 % od 2019. do 2021., ali se od 2021. do razdoblja ispitnog postupka revizije smanjio za 9 postotnih bodova na razinu od 3 % iznad one 2019.

(259)

Od 2019. do 2020. industrija Unije mogla je povećati svoj tržišni udio za 10 % popunjavanjem praznine koja je nastala nakon pandemije bolesti COVID-19 i smanjenja količina uvoza iz Kine (vidjeti uvodnu izjavu 234. i tablicu 3). Od 2020. do razdoblja ispitnog postupka revizije industrija Unije zabilježila je znatan gubitak tržišnih udjela od gotovo 12 postotnih bodova, dok je u razdoblju ispitnog postupka revizije izgubila 4,8 postotnih bodova tržišnog udjela u odnosu na 2019.

4.5.4   Rast

(260)

Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja u Uniji povećala se za 11 % (vidjeti tablicu 2), dok se obujam prodaje industrije Unije nepovezanim kupcima u Uniji povećao za 8 % (vidjeti tablicu 7). Prema tome, industrija Unije zabilježila je rast u apsolutnom smislu, ali se u relativnom smislu smanjila. Drugim riječima, industrija Unije nije mogla ostvariti iste koristi od tržišnog rasta kao uvoz iz Kine.

4.5.5   Cijene i čimbenici koji utječu na cijene

(261)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije prema nepovezanim kupcima u Uniji i jedinični trošak proizvodnje u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 8.

Prodajne cijene u Uniji i trošak proizvodnje

 

2019.

2020.

2021.

RIPR

Ponderirana prosječna jedinična prodajna cijena u Uniji

1 149

928

1 863

2 811

Ponderirana prosječna jedinična prodajna cijena u Uniji (indeks, 2019. = 100)

100

81

162

245

Jedinični trošak proizvodnje

980

906

1 611

2 250

Jedinični trošak proizvodnje (indeks, 2019. = 100)

100

92

164

230

Izvor: proizvođači iz Unije u uzorku

(262)

Nakon pada od 8 % od 2019. do 2020. jedinični trošak proizvodnje eksponencijalno je rastao do razine koja je u razdoblju ispitnog postupka revizije bila 130 % iznad razine iz 2019. To naglo povećanje troška proizvodnje bilo je uzrokovano vrlo velikim povećanjem cijena plina počevši od 2021.

(263)

Prodajne su cijene slijedile sličan trend. Od 2019. do 2020. jedinične prodajne cijene smanjile su se za 19 % u skladu s gospodarskim padom povezanim s pandemijom bolesti COVID-19. Međutim, od 2020. do razdoblja ispitnog postupka revizije jedinične prodajne cijene trostruko su se povećale.

4.5.6   Zaposlenost i produktivnost

(264)

Zaposlenost, produktivnost i prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 9.

Zaposlenost i produktivnost

 

2019.

2020.

2021.

RIPR

Broj zaposlenika

647

632

642

641

Indeks (2019. = 100)

100

98

99

99

Produktivnost rada (u tonama po zaposleniku)

515

524

508

498

Indeks (2019. = 100)

100

102

99

97

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

71 772

73 491

77 431

76 913

Prosječni troškovi rada po zaposleniku (indeks, 2019. = 100)

100

102

108

107

Izvor: podnositelji zahtjeva, proizvođači iz Unije u uzorku

(265)

Prosječni troškovi rada povećali su se za 7 % tijekom razmatranog razdoblja. Broj zaposlenika i produktivnost rada ostali su stabilni u razmatranom razdoblju. U industriji Unije bilo je u cijelom razmatranom razdoblju zaposleno gotovo 650 djelatnika, pri čemu je proizvodnja po zaposleniku iznosila oko 500 tona.

4.5.7   Zalihe

(266)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 10.

Zalihe

 

2019.

2020.

2021.

RIPR

Završne zalihe

20 615

12 151

5 372

24 530

Indeks (2019. = 100)

100

59

26

119

Završne zalihe kao postotak proizvodnje

5,2

3,1

1,4

6,3

Indeks (2019. = 100)

100

59

26

121

Izvor: proizvođači iz Unije u uzorku

(267)

Razine zaliha znatno su varirale u razmatranom razdoblju. U razdoblju ispitnog postupka revizije razina je bila 19 % iznad razine 2019. To je dodatni pokazatelj da je krajem razmatranog razdoblja industrija Unije sve teže prodavala svoje proizvode zbog dramatičnog povećanja uvoza iz Kine.

4.5.8   Profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala

(268)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 11.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

 

2019.

2020.

2021.

RIPR

Profitabilnost prodaje u Uniji nepovezanim kupcima (%)

8,0

–4,1

12,3

17,3

Profitabilnost prodaje u Uniji nepovezanim kupcima (Indeks, 2019. = 100)

100

–51

154

216

Novčani tok

46 403 891

12 158 042

95 868 270

118 352 455

Novčani tok (indeks, 2019. = 100)

100

26

207

255

Ulaganja

42 800 119

25 704 881

32 880 347

33 110 890

Ulaganja (indeks, 2019. = 100)

100

60

77

77

Povrat ulaganja (%)

14,5

–10,2

46,2

88,4

Povrat ulaganja (indeks, 2019. = 100)

100

–70

319

610

Izvor: proizvođači iz Unije u uzorku

(269)

Komisija je utvrdila dobit proizvođača iz Unije u uzorku iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje melamina nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od temeljne prodaje. Tako utvrđena profitabilnost povećala se s 8 % 2019. na 17,3 % u razdoblju ispitnog postupka revizije. Industrija Unije bilježila je 2020. velike gubitke zbog gospodarskog pada uzrokovanog pandemijom bolesti COVID-19, ali nakon toga brzo se i uspješno oporavila.

(270)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Novčani tok se u razmatranom razdoblju pozitivno kretao, pri čemu je novčani tok ostvaren poslovanjem bio za 155 % veći u razdoblju ispitnog postupka revizije u odnosu na 2019.

(271)

Razina ulaganja industrije Unije slijedila je trend smanjenja u razmatranom razdoblju (–13 % od 2019. do razdoblja ispitnog postupka revizije). Kako je prethodno navedeno u kontekstu iskorištenosti kapaciteta (tablica 6), industrija Unije nema neposrednu potrebu za ulaganjem u nove proizvodne kapacitete.

(272)

Povrat ulaganja jest dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja, a kretao se kao i analizirane stope profitabilnosti.

(273)

Nijedan proizvođač iz Unije u uzorku nije prijavio poteškoće u svojoj sposobnosti prikupljanja kapitala. Kako je prikazano u tablici 11, dostupni novčani tok uvelike je premašivao ulaganja, a jedina iznimka bila je 2020.

4.5.9   Zaključak o stanju industrije Unije

(274)

U kontekstu sve veće potrošnje industrija Unije povećala je obujam prodaje u razmatranom razdoblju. Međutim, 2021. i u razdoblju ispitnog postupka revizije izgubila je znatne tržišne udjele u odnosu na NRK, zbog čega je njezin tržišni udio bio gotovo 5 postotnih bodova manji na kraju razmatranog razdoblja u odnosu na njegov početak. Zbog izuzetno povoljnih tržišnih uvjeta u Uniji uzrokovanih nadoknađivanjem zaostatka nakon što je 2020. zabilježena slaba potražnja zbog pandemije bolesti COVID-19, cijene u Uniji bile su znatno više od najnižih uvoznih cijena koje se primjenjuju na proizvođače izvoznike koji su surađivali u početnom ispitnom postupku. Zbog toga je obujam uvoza od tih proizvođača izvoznika smjesta ponovno porastao. Taj je uvoz imao znatno niže cijene od cijena industrije Unije.

(275)

Iako je industrija Unije stoga izgubila znatne tržišne udjele u odnosu na Kinu, njezini financijski pokazatelji nisu pretrpjeli štetu zbog tog naglog povećanja uvoza iz Kine jer je industrija Unije još uvijek mogla postići izuzetno dobre cijene 2021. i u prvoj polovini 2022. Dobit industrije Unije ostala je na zdravim razinama i dosegnula vrhunac u razdoblju ispitnog postupka revizije, što pokazuje da su proizvođači iz Unije mogli uključiti povećanja troškova u svoje prodajne cijene. U tim su okolnostima mjere na snazi služile kao donja granica kad su cijene još bile niže (2019. i 2020.) i tako osigurale ravnopravne uvjete na Unijinu tržištu melamina. Kad su potom cijene dosegnule nezapamćeno visoke razine, koje nisu zabilježene od početnog ispitnog postupka, industrija Unije izgubila je znatne tržišne udjele, ali je i dalje ostvarivala solidnu dobit. Kineski proizvođači tim mjerama zapravo nisu bili isključeni s tržišta Unije, osobito kad su cijene naglo rasle, te su stoga bili prisutni i profitirali od rasta potrošnje.

(276)

U konačnici se većina pokazatelja štete, kao što su proizvodnja, prodaja, zaposlenost, profitabilnost i novčani tok, kretala pozitivno i/ili je bila na zadovoljavajućoj razini. Međutim, neki pokazatelji upućuju na nepovoljniju situaciju industrije Unije. Konkretno, industrija Unije izgubila je tržišne udjele u korist kineskog uvoza. Slično tomu, ukupna proizvodnja i stope iskorištenosti kapaciteta u razmatranom razdoblju su se smanjile, dok su se razine zaliha povećale.

(277)

Na temelju navedenog Komisija je zaključila da industrija Unije općenito nije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe tijekom razmatranog razdoblja.

5.   VJEROJATNOST PONAVLJANJA ŠTETE AKO BI SE MJERE STAVILE IZVAN SNAGE

(278)

Budući da je Komisija zaključila da industrija Unije nije pretrpjela materijalnu štetu tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije (vidjeti uvodnu izjavu 276.), u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe procijenila je postoji li vjerojatnost ponavljanja prvotne štete uzrokovane dampinškim uvozom iz Kine u slučaju isteka mjera.

(279)

Komisija se u tom pogledu oslonila na podatke koje su na raspolaganje stavile stranke koje su surađivale i sve druge podatke u dokumentaciji o proizvodnom kapacitetu i neiskorištenom kapacitetu u Kini kako bi ispitala privlačnost tržišta Unije i vjerojatni utjecaj uvoza iz Kine u slučaju isteka mjera.

(280)

Kako je zaključeno u uvodnim izjavama 204. i 205., u Kini postoje znatni neiskorišteni kapaciteti koji približno čine četverostruku godišnju potrošnju u Uniji. Osim toga, kako je zaključeno u uvodnoj izjavi 216., tržište Unije privlačno je za kineske proizvođače s obzirom na cijene na tržištu Unije i njegovu veličinu. Na temelju toga istek antidampinških mjera vrlo će vjerojatno dovesti do povećanja kineskog izvoza u Uniju.

(281)

U svojim primjedbama na konačnu objavu društvo Xinjiang XLX i CCCMC tvrdili su da Komisija nije analizirala vjerojatni opseg povećanja kineske izvozne prodaje u Uniju i vjerojatni vremenski okvir u kojem će do tog povećanja doći, iako bi oba čimbenika izravno utjecala na razmjere nastale štete.

(282)

Komisija je podsjetila da u skladu s člankom 11. stavkom 2. nije potrebno utvrditi razmjere daljnje ili ponovljene štete. Dovoljno je utvrditi da će se šteta vjerojatno nastaviti ili ponoviti.

(283)

CCCMC je dodao da Komisija nije odgovorila na prijašnje primjedbe CCCMC-a koje se izravno odnose na to da kineski proizvođači s novim ili povećanim kapacitetom vjerojatno neće moći brzo ili lako iskoristiti taj kapacitet i početi izvoziti na tržište Unije. CCCMC je uputio i na svoje primjedbe o vjerojatnosti ponavljanja dampinga za koje smatra da bi otklonile i zabrinutost zbog dolaska novog uvoza iz Kine kao posljedica kineskog preusmjeravanja s drugih postojećih izvoznih tržišta ili zatvaranja drugih tržišta zbog uvođenja antidampinških mjera.

(284)

Komisija je pojasnila da je odgovorila na sve dostavljene primjedbe. Odgovori na primjedbe koje su se odnosile na vjerojatnost nastavka dampinga i ponavljanja štete dani su u odjeljku 3.3., a primjenjuju se mutatis mutandis za ponavljanje štete. Kad je riječ o primjedbama CCCMC-a na temelju pokretanja postupka, Komisija upućuje na protuargumente u uvodnoj izjavi 22.

(285)

Bez obzira na to Komisija je potvrdila da su ukupni neiskorišteni kapaciteti u Kini kako je navedeno u uvodnim izjavama od 202. do 204. toliko veliki da će vjerojatno doći do ponavljanja štete u slučaju isteka mjera.

(286)

Kad je riječ o tvrdnji CCCMC-a o otklanjanju zabrinutosti zbog dolaska novog uvoza iz Kine, Komisija je uputila na svoj protuargument u odjeljku 3.3. uvodnoj izjavi 220.

(287)

Komisija je analizirala vjerojatne učinke takvog povećanja uvoza ispitivanjem vjerojatnih razina cijena ako se dopusti istek mjera. Komisija je u tom pogledu smatrala, kad je riječ o Kini, da su razine uvoznih cijena u razdoblju ispitnog postupka revizije razumna osnova jer je kineski uvoz imao znatan tržišni udio od 14,9 % u razdoblju ispitnog postupka revizije. Na temelju toga i kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 240., Komisija je utvrdila znatno sniženje cijena u odnosu na cijene industrije Unije za 12,6 %. Ako se izvoznoj cijeni ne doda primjenjiva antidampinška pristojba, to sniženje cijena bilo bi i više, odnosno iznosilo bi 15,6 %.

(288)

U svojim primjedbama na konačnu objavu društvo Xinjiang XLX tvrdilo je da se Komisija nije trebala osloniti na razinu sniženja cijena izračunanu za razmatrano razdoblje kako bi opravdala vjerojatnost ponavljanja štete jer su cijene industrije Unije od 2021. bile izuzetno visoke, zbog čega je sniženje cijena bilo više nego što bi bilo da cijene nisu bile na tako visokoj razini.

(289)

Komisija je podsjetila da je po svojem značenju sniženje cijena, kako se neprestano koristi u antidampinškim ispitnim postupcima na temelju osnovne uredbe, po prirodi objektivno i sastoji se od jednostavne usporedbe između stvarnih cijena industrije Unije i cijena izvoza iz predmetne zemlje, nakon potrebnog usklađivanja. Osim toga, tvrdnja društva Xinjiang XLX nije bila dodatno potkrijepljena i kvantificirana, stoga je odbačena.

(290)

Kad je riječ o obujmu i cijenama uvoza iz Kine, Komisija je nadalje navela da je u skladu s najnovijim statističkim podacima dostupnima u Eurostatu obujam kineskog uvoza nastavio znatno rasti, dok su cijene tog uvoza počele znatno padati (130). U devet mjeseci nakon razdoblja ispitnog postupka revizije, odnosno od 1. srpnja 2022. do 31. ožujka 2023., obujam kineskog izvoza u Uniju dosegnuo je razinu od 93 345 tona, što je, ekstrapolirano na 12 mjeseci, 92,4 % više nego u razdoblju ispitnog postupka revizije (131), po prosječnoj cijeni od 1 585 EUR, što je 28,8 % manje nego u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(291)

Osim toga, Komisija je analizirala kretanje uvoza iz trećih zemalja osim Kine u istim razdobljima. Uvoz iz drugih zemalja osim Kine iznosio je 61 668 tona u devet mjeseci nakon razdoblja ispitnog postupka revizije, što je, ekstrapolirano na 12 mjeseci, povećanje od 12,2 % u odnosu na razdoblje ispitnog postupka revizije (132). Prosječne cijene uvoza iz trećih zemalja smanjile su se za 20,4 % na 1 931 EUR po toni u odnosu na razdoblje ispitnog postupka revizije, što je još uvijek znatno više od prosječne cijene uvoza iz Kine.

(292)

Stoga se u devet mjeseci nakon razdoblja ispitnog postupka revizije uvoz iz NRK-a drastično povećao i njegove su se cijene znatno smanjile, puno više u odnosu na uvoz iz trećih zemalja.

(293)

Nakon konačne objave društvo Xinjiang XLX tvrdilo je da je Komisijina analiza čimbenika u razdoblju nakon razmatranog razdoblja manjkava jer u njoj nisu uzeti u obzir utjecaj dugotrajne energetske krize u Uniji i utjecaji ničim izazvanog i neopravdanog agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine na tržište.

(294)

Komisija je podsjetila da, kao prvo, nije obvezna provesti analizu čimbenika štete nastalih nakon razmatranog razdoblja. U ovom je ispitnom postupku odlučila analizirati obujam i cijene uvoza iz predmetne zemlje kako bi dopunila zaključke donesene s obzirom na analizu svih relevantnih čimbenika štete u razmatranom razdoblju. U svakom slučaju, Komisija je navela da su izvori energije roba kojom se trguje po cijenama na svjetskom tržištu. Stoga bi cijene energije jednako u cijelom svijetu utjecale na proizvođače melamina koji plaćaju nenarušene cijene na svjetskom tržištu.

(295)

Podnositelji zahtjeva dostavili su 23. svibnja 2023. pojedinosti o kretanju pokazatelja štete nakon razdoblja ispitnog postupka revizije (133). Dostavljeni podaci pokazali su da je daljnje veliko povećanje uvoza iz NRK-a i njegova tržišnog udjela, po cijenama koje sve brže padaju, neposredno znatno negativno utjecalo na stanje industrije Unije. Osobito su pokazali da je to dovelo do vrlo izraženog pada obujma prodaje i jakog pada cijena, a time i gubitka tržišnog udjela i profitabilnosti industrije Unije.

(296)

Komisija je na temelju prethodno navedenoga zaključila da bi izostanak mjera vrlo vjerojatno doveo do daljnjeg znatnog povećanja dampinškog uvoza iz Kine po štetnim cijenama i vjerojatnog ponavljanja materijalne štete.

6.   INTERES UNIJE

6.1   Uvod

(297)

U skladu s člankom 21. osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li zadržavanje mjera bilo protivno interesu Unije u cjelini. Određivanje interesa Unije temeljilo se na procjeni različitih uključenih interesa, tj. interesa industrije Unije, uvoznika i korisnika.

(298)

Sve zainteresirane strane dobile su priliku iznijeti svoja stajališta u skladu s člankom 21. stavkom 2. osnovne uredbe.

(299)

Komisija je na temelju toga ispitala postoje li, bez obzira na zaključke o vjerojatnosti nastavka dampinga i vjerojatnosti ponavljanja štete, uvjerljivi razlozi koji bi doveli do zaključka da zadržavanje postojećih mjera nije u interesu Unije.

6.2   Interes industrije Unije

(300)

Kako je zaključeno u uvodnoj izjavi 276., industrija Unije više ne trpi materijalnu štetu. Međutim, kako je zaključeno u uvodnoj izjavi 295., industrija Unije ne bi se mogla nositi s ukidanjem mjera jer bi to vjerojatno dovelo do znatnog povećanja uvoza iz Kine po cijenama nižima od cijena industrije Unije. Ukidanje mjera stoga bi dovelo u pitanje dugoročnu financijsku održivost industrije. Shodno tome, nastavak mjera u interesu je industrije Unije.

6.3   Interes nepovezanih uvoznika i korisnika

(301)

Svi poznati nepovezani uvoznici i korisnici obaviješteni su o pokretanju postupka revizije.

(302)

Jedan nepovezani uvoznik iz Italije ispunio je obrazac za uzorkovanje, ali nije dostavio potpuni odgovor na upitnik.

(303)

Tri korisnika dostavila su odgovore na upitnik. Sveukupne kupnje tih korisnika, uključujući kupnje od proizvođača iz Unije, uvoz iz Kine i uvoz iz drugih zemalja, činile su samo oko 3 % ukupne potrošnje. Samo je jedan predmetni korisnik kupio melamin iz Kine te je u razdoblju ispitnog postupka revizije taj uvoz činio samo 1–4 % (raspon je naveden radi povjerljivosti) ukupnog uvoza Unije iz NRK-a. Na temelju tog obujma kupnje suradnja korisnika nije se mogla smatrati reprezentativnom za sve korisnike.

(304)

Ipak, njihovi su odgovori analizirani. U odgovoru korisnika koji je također kupio malu količinu iz Kine nisu navedeni ključni potrebni podaci, kao što su kupovne cijene iz Kine, prodajne cijene proizvoda koji sadržavaju melamin i imena kupaca. Na temelju toga nije se mogao donijeti nikakav smislen zaključak osim da je društvo ostvarilo vrlo solidnu dobit i da su njegove kupnje melamina iz Unije (u velikim količinama) ili drugih zemalja činile samo manji dio njegovih troškova sirovina (< 5 %). Odgovori dvaju drugih korisnika na upitnik nisu se mogli smisleno analizirati jer su dostavili samo zatražene tablice i nisu odgovorili na druga pitanja.

(305)

Jedan je od tih korisnika preporučio da se ne produlje antidampinške mjere jer su proizvodni kapaciteti u Uniji ograničeni, industrija iverice ugrožena je zbog trenutačnih razina cijena melamina i stoga bi uvoz mogao stabilizirati stanje cijena i osigurati opskrbu. Komisija je odbacila tu tvrdnju. Mjere na snazi nisu takve prirode da zabranjuju uvoz iz Kine, što je vidljivo iz kineskog tržišnog udjela 2021. i u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(306)

Stoga je Komisija zaključila da nema naznaka da bi negativni učinak zadržavanja mjera na korisnike i/ili uvoznike nadmašio pozitivni učinak mjera.

6.4   Zaključak o interesu Unije

(307)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da zadržavanje mjera na uvoz melamina podrijetlom iz Kine nije u interesu Unije.

7.   ANTIDAMPINŠKE MJERE

(308)

Na temelju Komisijinih zaključaka o vjerojatnosti nastavka dampinga, vjerojatnosti ponavljanja štete i interesu Unije trebalo bi zadržati antidampinške mjere koje se primjenjuju na uvoz melamina podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

(309)

Kako bi se rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbe sveo na najmanju moguću razinu, potrebne su posebne mjere kako bi se osigurala primjena pojedinačnih najnižih uvoznih cijena. Društva na koja se primjenjuju najniže uvozne cijene moraju carinskim tijelima država članica predočiti valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 4. ove Uredbe. Na uvoz uz koji nije priložen takav račun trebalo bi primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(310)

Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu najnižih uvoznih cijena, to nije jedini element o kojem carinska tijela trebaju voditi računa. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 4. ove Uredbe, carinska tijela država članica moraju provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) radi provjere točnosti pojedinosti navedenih u izjavi te moraju osigurati da je daljnja primjena najnižih uvoznih cijena opravdana, u skladu s carinskim propisima.

(311)

Ako se obujam izvoza jednog od društava koja ostvaruju korist od najniže uvozne cijene znatno poveća nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje obujma moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U takvim okolnostima, i pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera. U tom se ispitnom postupku može, među ostalim, ispitati potreba za ukidanjem najnižih uvoznih cijena i posljedičnim uvođenjem pristojbe za cijelu zemlju.

(312)

Najniže uvozne cijene propisane člankom 1. stavkom 2. ove Uredbe primjenjuju se isključivo na uvoz proizvoda iz postupka revizije podrijetlom iz Kine koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz proizvoda iz postupka revizije koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(313)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (134). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima se dokazuje da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, uredba o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(314)

Sve zainteresirane strane obaviještene su o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti zadržavanje postojećih mjera. Svim strankama dan je i rok u kojem su mogle podnijeti očitovanja na ovu objavu i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima. Svi podnesci i primjedbe propisno su uzeti u obzir.

(315)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (135), kada se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, trebala bi se primijeniti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, objavljena u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(316)

Odbor osnovan člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036 dao je pozitivno mišljenje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Uvodi se konačna antidampinška pristojba na uvoz melamina, koji je trenutačno razvrstan u oznaku KN 2933 61 00, podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

2.   Stope konačne antidampinške pristojbe koje se primjenjuju na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno, za proizvod opisan u stavku 1. koji proizvode društva navedena u nastavku, jesu sljedeće:

Društvo

Najniža uvozna cijena (EUR/tona neto mase proizvoda)

Pristojba (EUR/tona neto mase proizvoda)

Dodatna oznaka TARIC

Sichuan Golden-Elephant Sincerity Chemical Co., Ltd

1 153

 

A 986

Shandong Holitech Chemical Industry Co., Ltd

1 153

 

A 987

Henan Junhua Development Company Ltd

1 153

 

A 988

Sva ostala društva

415

A 999

3.   Iznos konačne antidampinške pristojbe za pojedinačno navedene proizvođače koja se primjenjuje na proizvod opisan u stavku 1. računa se kao razlika između najniže uvozne cijene i neto cijene franko granica Unije prije carinjenja, u svim slučajevima u kojima je potonja cijena niža od najniže uvozne cijene. Tim pojedinačno navedenim proizvođačima ne naplaćuje se nikakva pristojba kada je neto cijena franko granica Unije prije carinjenja jednaka odgovarajućoj najnižoj uvoznoj cijeni ili viša od nje.

4.   Uvjet za primjenu najniže uvozne cijene utvrđene za trgovačka društva navedena u stavku 2. podnošenje je carinskim tijelima država članica valjanog trgovačkog računa na kojem se nalazi datirana izjava koju je potpisao službenik subjekta koji izdaje račun, uz navođenje njegova imena i funkcije, koja glasi: „Ja, niže potpisani, potvrđujem da je (obujam) melamina prodanog za izvoz u Europsku uniju i navedenog na ovom računu proizvelo društvo (naziv društva i adresa) (dodatna oznaka TARIC) u Narodnoj Republici Kini. Izjavljujem da su podaci na ovom računu potpuni i točni.” Ako se ne predoči takav račun, primjenjuje se stopa pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala trgovačka društva”.

5.   Za pojedinačno navedene proizvođače i u slučajevima kada je roba oštećena prije puštanja u slobodni promet, pa se cijena koja je stvarno plaćena ili je plativa raspodjeljuje radi utvrđivanja carinske vrijednosti u skladu s člankom 131. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/2447 (136), prethodno utvrđena najniža uvozna cijena smanjuje se za postotak koji odgovara raspodjeli stvarno plaćene ili plative cijene. Pristojba koju treba platiti stoga je jednaka razlici između smanjene najniže uvozne cijene i umanjene neto cijene franko granica Unije, prije carinjenja.

6.   Za sva ostala trgovačka društva i u slučajevima kada su proizvodi oštećeni prije puštanja u slobodni promet te se stoga stvarno plaćena ili plativa cijena raspodjeljuje radi utvrđivanja carinske vrijednosti u skladu s člankom 131. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447, iznos antidampinške pristojbe, izračunan na temelju prethodno navedenog stavka 2., smanjuje se za postotak koji odgovara raspodjeli stvarno plaćene ili plative cijene.

Članak 2.

Ako nije drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinama.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. rujna 2023.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)   SL L 176, 30.6.2016., str. 21.

(2)  Provedbena uredba Vijeća (EU) br. 457/2011 od 10. svibnja 2011. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz melamina podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 124, 13.5.2011., str. 2.).

(3)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/1171 od 30. lipnja 2017. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz melamina podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 170, 1.7.2017., str. 62.).

(4)  Obavijest o predstojećem isteku određenih antidampinških mjera (SL C 396, 30.9.2021., str. 12.).

(5)  Obavijest o pokretanju postupka revizije zbog predstojećeg isteka antidampinških mjera koje se primjenjuju na uvoz melamina podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL C 252, 1.7.2022., str. 6.).

(6)  Presuda Općeg suda od 11. srpnja 2017., Viraj Profiles Ltd/Vijeće Europske unije, predmet T-67/14, ECLI:EU:T:2017:481, t. 98.

(7)  Vidjeti točku 103. i sliku 1 zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera.

(8)  https://tron.trade.ec.europa.eu/investigations/case-view?caseId=2609

(9)  Vidjeti bilješku 2.

(10)  Radni dokument službi Komisije o znatnim poremećajima u gospodarstvu Narodne Republike Kine u svrhu ispitnih postupaka trgovinske zaštite, 20. prosinca 2017., SWD(2017) 483 final/2.

(11)  Izvješće – poglavlje 2., str. 6.–7.

(12)  Izvješće – poglavlje 2., str. 10.

(13)  Dostupno na: www.npc.gov.cn/englishnpc/constitution2019/201911/1f65146fb6104dd3a2793875d19b5b29.shtml (pristup 2. svibnja 2022.).

(14)  Izvješće – poglavlje 2., str. 20.–21.

(15)  Izvješće – poglavlje 3., str. 41., 73.–74.

(16)  Izvješće – poglavlje 6., str. 120.–121.

(17)  Izvješće – poglavlje 6., str. 122.–135.

(18)  Izvješće – poglavlje 7., str. 167.–168.

(19)  Izvješće – poglavlje 8., str. 169.–170., 200.–201.

(20)  Izvješće – poglavlje 2., str. 15.–16., Izvješće – poglavlje 4., str. 50., str. 84., Izvješće – poglavlje 5., str. 108.–109.

(21)  Vidjeti: http://www.hnzydhjt.com/ (pristup 2. svibnja 2023.).

(22)  Vidjeti: https://www.sohu.com/a/427199857_120109837 (pristup 2. svibnja 2023.).

(23)  Vidjeti: http://scaffi.com/news/2492.html (pristup 2. svibnja 2023.).

(24)  Vidjeti: https://www.hnxlx.com.cn/About/subcompany/cid/155/id/87?btwaf=23932495 (pristup 2. svibnja 2023.).

(25)  Vidjeti: https://aiqicha.baidu.com/company_detail_30432795595614 (pristup 2. svibnja 2023.).

(26)  Vidjeti: https://aiqicha.baidu.com/company_detail_31950371346728 (pristup 2. svibnja 2023.).

(27)  Ibid.

(28)  Vidjeti: http://www.jxgf.com/ (pristup 2. svibnja 2023.).

(29)  Vidjeti: https://sichuan.scol.com.cn/ggxw/202209/58612536.html (pristup 2. svibnja 2023.).

(30)  Vidjeti: https://www.sohu.com/a/575647079_120952561 (pristup 2. svibnja 2023.).

(31)  Vidjeti: http://www.xjxlx.com.cn/ (pristup 2. svibnja 2023.).

(32)  Vidjeti: http://www.xjxlx.com.cn/News/detail/fid/3/cid/470/id/5404.html (pristup 2. svibnja 2023.).

(33)  Vidjeti, primjerice, članak 33. Ustava KPK-a, članak 19. kineskog Zakona o trgovačkim društvima ili Smjernice glavnog ureda središnjeg odbora KPK-a o jačanju rada Ujedinjene fronte u privatnom sektoru za novo doba (potpuni podaci navedeni su u nastavku).

(34)  Vidjeti: http://www.cpcif.org.cn/detail/40288043661e27fb01661e386a3f0001?e=1 (pristup 2. svibnja 2023.).

(35)  Izvješće – poglavlje 5., str. 100.–101.

(36)  Izvješće – poglavlje 2., str. 26.

(37)  Vidjeti, primjerice: Blanchette, J. – Xi’s Gamble: The Race to Consolidate Power and Stave off Disaster; Foreign Affairs, sv. 100, br. 4, srpanj/kolovoz 2021., str. 10.–19.

(38)  Izvješće – poglavlje 2., str. 31.–32.

(39)  Dostupno na: https://www.reuters.com/article/us-china-congress-companies-idUSKCN1B40JU (pristup 2. svibnja 2023.).

(40)  Smjernice glavnog ureda središnjeg odbora KPK-a o jačanju rada Ujedinjene fronte u privatnom sektoru za novo doba. Dostupno na: www.gov.cn/zhengce/2020-09/15/content_5543685.htm (pristup 15. studenoga 2022.).

(41)  Financial Times (2020). Chinese Communist Party asserts greater control over private enterprise (Komunistička partija Kine povećava kontrolu nad privatnim poduzećima), dostupno na: https://on.ft.com/3mYxP4j (pristup 2. svibnja 2023.).

(42)  Izvješće – poglavlja od 14.1. do 14.3.

(43)  Izvješće – poglavlje 4., str. 41.–42., 83.

(44)  14. petogodišnji plan za sirovine. Dostupno na: https://www.miit.gov.cn/zwgk/zcwj/wjfb/tz/art/2021/art_2960538d19e34c66a5eb8d01b74cbb20.html (pristup 2. svibnja 2023.).

(45)  Ibid., odjeljak II.3.

(46)  Ibid., odjeljak IV.I.

(47)  Ibid., odjeljak VIII.1.

(48)  14. petogodišnji plan za zeleni razvoj industrije. Dostupno na: http://www.gov.cn/zhengce/zhengceku/2021-12/03/content_5655701.htm (miit.gov.cn) (pristup 2. svibnja 2023.).

(49)  Ibid., odjeljak III.2.

(50)  Vidjeti odjeljak I.1.39. i odjeljak I.1.56. Priloga Katalogu smjernica, dostupan na: www.gov.cn/xinwen/2019-11/06/5449193/files/26c9d25f713f4ed5b8dc51ae40ef37af.pdf (pristup 2. svibnja 2023.).

(51)  Odjeljak III. Kataloga smjernica.

(52)  14. petogodišnji plan za visokokvalitetni razvoj kemijske industrije pokrajine Jiangsu. Dostupno na: https://huanbao.bjx.com.cn/news/20210906/1175114.shtml (pristup 2. svibnja 2023.).

(53)  Ibid., odjeljak 2.2.2.

(54)  14. petogodišnji plan za razvoj kemijske industrije pokrajine Shandong. Dostupno na: https://huanbao.bjx.com.cn/news/20211201/1191133.shtml (pristup 2. svibnja 2023.).

(55)  Ibid., odjeljak III.4.

(56)  Smjernice za poticanje visokokvalitetnog razvoja petrokemijske i kemijske industrije tijekom 14. petogodišnjeg plana. Dostupno na: http://www.gov.cn/zhengce/zhengceku/2022-04/08/content_5683972.htm#msdynttrid=WRmyf07ph0z74SHmXoOLKjRWl09BdZ4lGdYp9fiI9xU (pristup 2. svibnja 2023.).

(57)  Ibid., odjeljak I.3.

(58)  Ibid.

(59)  Ibid., odjeljak VIII.

(60)  Obavijest o uspješnom potpisivanju i izvršavanju srednjoročnih i dugoročnih ugovora o ugljenu za 2021. Dostupno na: http://www.gov.cn/zhengce/zhengceku/2020-12/09/content_5568450.htm (pristup 2. svibnja 2023.).

(61)  Ibid.

(62)  Izvješće – poglavlje 6., str. 138.–149.

(63)  Izvješće – poglavlje 9., str. 216.

(64)  Izvješće – poglavlje 9., str. 213.–215.

(65)  Izvješće – poglavlje 9., str. 209.–211.

(66)  Izvješće – poglavlje 13., str. 332.–337.

(67)  Izvješće – poglavlje 13., str. 336.

(68)  Izvješće – poglavlje 13., str. 337.–341.

(69)  Izvješće – poglavlje 6., str. 114.–117.

(70)  Izvješće – poglavlje 6., str. 119.

(71)  Izvješće – poglavlje 6., str. 120.

(72)  Izvješće – poglavlje 6., str. 121.–122., 126.–128., 133.–135.

(73)  Vidjeti službeni dokument o politici Kineskog regulatornog tijela za bankarstvo i osiguranje (CBIRC) od 28. kolovoza 2020.: Three-year action plan for improving corporate governance of the banking and insurance sectors (2020–2022), dostupno na: http://www.cbirc.gov.cn/cn/view/pages/ItemDetail.html?docId=925393&itemId=928 (pristup 2. svibnja 2023.). U Planu se nalaže „daljnja provedba smjera iz uvodnog govora glavnog tajnika Xija Jinpinga o unapređenju reforme korporativnog upravljanja financijskim sektorom”. Nadalje, cilj II. odjeljka u planu jest promicanje organske integracije vodstva Partije u korporativno upravljanje: „integracija vodstva Partije u korporativno upravljanje bit će sustavnija i standardiziranija te će se temeljiti na postupcima […]. O važnim operativnim i upravljačkim pitanjima mora se raspravljati u partijskom odboru prije nego što o njima odluči upravni odbor ili više rukovodstvo.”

(74)  Vidjeti Obavijest CBIRC-a o metodi procjene uspješnosti poslovnih banaka, izdanu 15. prosinca 2020. Dostupno na: http://jrs.mof.gov.cn/gongzuotongzhi/202101/t20210104_3638904.htm (posljednji pristup 2. svibnja 2023.).

(75)  Vidjeti Radni dokument MMF-a Resolving China’s Corporate Debt Problem, Wojciech Maliszewski, Serkan Arslanalp, John Caparusso, José Garrido, Si Guo, Joong Shik Kang, W. Raphael Lam, T. Daniel Law, Wei Liao, Nadia Rendak, Philippe Wingender, Jiangyan, listopad 2016., WP/16/203.

(76)  Izvješće – poglavlje 6., str. 121.–122., 126.–128., 133.–135.

(77)  Vidjeti OECD (2019.), OECD Economic Surveys: Kina 2019., OECD Publishing, Pariz, str. 29. Dostupno na: https://doi.org/10.1787/eco_surveys-chn-2019-en (pristup 2. svibnja 2023.).

(78)  Vidjeti: http://www.gov.cn/xinwen/2020-04/20/content_5504241.htm (pristup 2. svibnja 2023.).

(79)  Društvo Henan Haohua Junhua drži 81 % društva Henan Junhua Development. Vidjeti: https://aiqicha.baidu.com/company_detail_31229783116721 (posljednji pristup 5. lipnja 2023.).

(80)  14. petogodišnji plan za nacionalni gospodarski i socijalni razvoj i dugoročne ciljeve za 2035. Dostupno na: http://www.gov.cn/xinwen/2021-03/13/content_5592681.htm (pristup 2. svibnja 2023.).

(81)  Ibid, odjeljak 1.1.

(82)  Takav je pristup Opći sud potvrdio u svojoj presudi od 21. lipnja 2023., Guangdong Haomei New Materials i Guangdong King Metal Light Alloy Technology protiv Komisije, T-326/21, EU:T:2023:347, točka 104.

(83)  Vidjeti, primjerice, uvodnu izjavu 85.

(84)  Vidjeti uvodne izjave 75. i 76.

(85)  Otvoreni podaci Svjetske banke – viši srednji dohodak. Dostupno na: https://data.worldbank.org/income-level/upper-middle-income (posljednji pristup 3. srpnja 2023.).

(86)  Ako se ni u jednoj zemlji koja je na sličnom stupnju razvoja ne proizvodi proizvod iz postupka revizije, može se uzeti u obzir proizvodnja proizvoda koji pripada istoj općoj kategoriji i/ili sektoru kao proizvod iz postupka revizije.

(87)  Točke 59. i 60. i tablica 1 zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera.

(88)  Odjeljak 5.2.3. zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera.

(89)  Prirodni plin ili ugljen konačne su sirovine koje se koriste u proizvodnji melamina i dušičnih gnojiva. Prirodni plin ili ugljen upotrebljavaju se za proizvodnju amonijaka. Amonijak se može dalje prerađivati u ureu ili dušičnu kiselinu. Dušična kiselina upotrebljava se za proizvodnju amonijeva nitrata, koji je dušično gnojivo. Može se dalje miješati kako bi se proizvele druge vrste dušičnih gnojiva, npr. smjesa uree i amonijeva nitrata (amonijev nitrat pomiješan s ureom) ili kalcijev amonijev nitrat (amonijev nitrat pomiješan s kalcijem dobivenim iz vapnenca). Urea s dodatkom amonijaka može se upotrebljavati i za proizvodnju melamina. Dušična gnojiva, ureu i melamin često proizvode ista vertikalno integrirana društva.

(90)  Dostupno na: https://connect.ihsmarkit.com/gta/home (posljednji pristup 6. veljače 2023.)

(91)  Međunarodni trgovinski centar, karta pristupa tržištu. Dostupno na: https://www.macmap.org/en/query/customs-duties (posljednji pristup 5. travnja 2023.).

(92)  Izvješće o poslovanju Doing Business 2020. Economy profile Turkey, str. 51. Dostupno na: https://archive.doingbusiness.org/content/dam/doingBusiness/country/t/turkey/TUR.pdf (posljednji pristup 9. veljače 2023.). Metodologija prekograničnog trgovanja. Dostupno na: https://archive.doingbusiness.org/en/methodology/trading-across-borders (posljednji pristup 9. veljače 2023.).

(93)  Uredba (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o zajedničkim pravilima za uvoz iz određenih trećih zemalja (SL L 123, 19.5.2015., str. 33.). U članku 2. stavku 7. osnovne uredbe navodi se da se domaće cijene u tim zemljama ne mogu upotrijebiti za određivanje uobičajene vrijednosti.

(94)  Inicijativa Global Trade Alert. Dostupno na: https://www.globaltradealert.org/data_extraction (posljednji pristup 6. veljače 2023.).

(95)  Azerbajdžan, Bjelarus, Sjeverna Koreja, Turkmenistan, Uzbekistan.

(96)  CCCMC se služio UN-ovom bazom podataka Comtrade.

(97)  Vidjeti Prilog III. bilješci o izvorima.

(98)  Vidjeti https://www.dgtr.gov.in/anti-dumping-cases/anti-dumping-investigation-concerning-imports-melamine-originating-or-exported (posljednji pristup 5. travnja 2023.).

(99)  Statistički podaci o uvozu preuzeti su iz baze podataka GTA dostupne na: https://connect.ihsmarkit.com/gta/home (posljednji pristup 4. travnja 2023.).

(100)  Uvodna izjava 103. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2023/809 od 13. travnja 2023. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih cijevnih priključaka od nehrđajućeg čelika za tupo zavarivanje, među ostalim i kao gotovih proizvoda, podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Tajvana nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 101, 14.4.2023., str. 22.).

(101)   Elektrik ve Doğal Gaz Fiyatları, I. Dönem: Ocak-Haziran 2022 (Cijene električne energije i prirodnog plina, prvi semestar: siječanj–lipanj 2022.), tablica 1. Dostupno na: https://data.tuik.gov.tr/Bulten/Index?p=Elektrik-ve-Dogal-Gaz-Fiyatlari-I.-Donem:-Ocak-Haziran-2022-45567 (posljednji pristup 20. siječnja 2023.).

(102)   Elektrik ve Doğal Gaz Fiyatları, I. Dönem: Ocak-Haziran 2022 (Cijene električne energije i prirodnog plina, prvi semestar: siječanj–lipanj 2022.), tablica 3. Dostupno na: https://data.tuik.gov.tr/Bulten/Index?p=Elektrik-ve-Dogal-Gaz-Fiyatlari-I.-Donem:-Ocak-Haziran-2022-45567 (posljednji pristup 20. siječnja 2023.).

(103)  Dostupno na: https://www.isu.gov.tr/sufiyatlari/ (posljednji pristup 30. siječnja 2023.).

(104)  Vidjeti https://www.icis.com/explore/commodities/chemicals/melamine/ (posljednji pristup 11. travnja 2023.).

(105)  Vidjeti, primjerice: https://www.weforum.org/agenda/2022/11/russia-ukraine-invasion-global-energy-crisis/ (posljednji pristup 9. lipnja 2023.), https://blogs.worldbank.org/developmenttalk/energy-shock-could-sap-global-growth-years (posljednji pristup 9. lipnja 2023.), https://www.reuters.com/business/energy/year-russia-turbocharged-global-energy-crisis-2022-12-13/ (posljednji pristup 9. lipnja 2023.).

(106)  Indeks potrošačkih cijena, ožujak 2023., tablica 2. Dostupno na: https://data.tuik.gov.tr/Bulten/Index?p=Consumer-Price-Index-March-2023-49652&dil=2 (posljednji pristup 11. travnja 2023.).

(107)  Komisija potvrđuje da se kretanje cijena energije zabilježeno u društvu Xinjiang XLX temeljilo na narušenim troškovima i cijenama. Budući da u ovoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera cilj nije izračunati točnu dampinšku maržu, već utvrditi je li se damping nastavio, Komisija je smatrala prihvatljivim upotrijebiti povećanje cijena energije zabilježeno u društvu Xinjiang XLX kao konzervativnu približnu vrijednost za prilagodbu nenarušenog troška električne energije i prirodnog plina.

(108)  Dostupno na: https://www.erieri.com/salary (posljednji pristup 6. veljače 2023.).

(109)  Dostupno na: https://data.tuik.gov.tr/Kategori/GetKategori?p=istihdam-issizlik-ve-ucret-108&dil=2 (posljednji pristup 6. veljače 2023.).

(110)  Tablica Monthly average labour cost and components by economic activity, 2020 (Mjesečna prosječna cijena rada i sastavnice po gospodarskim djelatnostima za 2020.), dostupno na: https://data.tuik.gov.tr/Kategori/GetKategori?p=istihdam-issizlik-ve-ucret-108&dil=2 (posljednji pristup 6. veljače 2023.).

(111)  Statistička klasifikacija ekonomskih djelatnosti u Europskoj zajednici, dostupno na: https://ec.europa.eu/eurostat/documents/3859598/5902521/KS-RA-07-015-EN.PDF (posljednji pristup 6. veljače 2023.).

(112)  Tablica Labour Cost Indices (2015 = 100) (Indeksi troškova rada (2015. = 100)), dostupno na: https://data.tuik.gov.tr/Kategori/GetKategori?p=istihdam-issizlik-ve-ucret-108&dil=2 (posljednji pristup 6. veljače 2023.).

(113)  Dostupno na: http://www.egegubre.com.tr/mali.html (posljednji pristup 7. veljače 2023.).

(114)  Dostupno na: https://www.tekfen.com.tr/en/financial-statements-4-22 (posljednji pristup 7. veljače 2023.).

(115)  Dostupno na: https://www.kap.org.tr/en/sirket-finansal-bilgileri/4028e4a240f2ef4701410810f53601c4 (posljednji pristup 7. veljače 2023.).

(116)  Vidjeti izvješća o reviziji za razdoblja od 1. siječnja do 31. prosinca 2021. i od 1. siječnja do 30. lipnja 2022., dostupno na: https://www.kap.org.tr/Bildirim/1004178 i https://www.kap.org.tr/tr/Bildirim/1056023 (posljednji pristup 28. lipnja 2023.).

(117)  Vidjeti izvješća o reviziji za razdoblja od 1. siječnja do 31. prosinca 2021. i od 1. siječnja do 30. lipnja 2022., dostupno na: https://www.kap.org.tr/tr/Bildirim/1007098 i https://www.kap.org.tr/tr/Bildirim/1057306 (posljednji pristup 28. lipnja 2023.).

(118)  Dostupno na: https://connect.ihsmarkit.com/gta/home (posljednji pristup 22. veljače 2023.).

(119)   Economy Profile China. Doing Business 2020, str. 84., 88. Dostupno na: https://archive.doingbusiness.org/content/dam/doingBusiness/country/c/china/CHN.pdf (posljednji pristup 22. veljače 2023.).

(120)  Odjeljak 5.3.1. zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera i njegovi prilozi 8.1. i 8.2. Prilozi 8.1. i 8.2. uključuju Chemicals Economics Handbook – Melamine 2020 (Priručnik za kemijsku ekonomiju – Melamin 2020.) („izvješće CEH”) i odgovarajući Data Workbook (podatkovna radna knjiga). Budući da je izvješće CEH zaštićeno autorskim pravima treće strane, podaci iz izvješća i podatkovne radne knjige navedeni su u rasponima.

(121)  Prilog 8.2. zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera. Vidjeti tablice China-Producers (Proizvođači u Kini) i China-Additional capacity (Dodatni kapaciteti u Kini).

(122)  Popis upućivanja 2023. Dostupno na: https://www.eurotecnica.it/images/PDF/reflist.pdf (posljednji pristup 12. travnja 2023.).

(123)  Prilog 8.2. zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera. Vidjeti tablicu China-Supply Demand (Ponuda i potražnja u Kini).

(124)  Dostupno na: https://connect.ihsmarkit.com/gta/home (posljednji pristup 12. travnja 2023.).

(125)   Melamine From the People’s Republic of China: Antidumping Duty and Countervailing Duty Orders (Melamin iz Narodne Republike Kine: nalozi za plaćanje antidampinških i kompenzacijskih pristojbi). Dostupno na: https://www.federalregister.gov/documents/2015/12/28/2015-32632/melamine-from-the-peoples-republic-of-china-antidumping-duty-and-countervailing-duty-orders (posljednji pristup 10. svibnja 2023.).

(126)  Obavijest Odjela za obranu unutarnjeg tržišta Euroazijske ekonomske komisije „o primjeni antidampinških mjera protiv melamina podrijetlom iz Narodne Republike Kine i uvezenog na carinsko područje Euroazijske ekonomske unije”. Dostupno na: http://www.eurasiancommission.org/ru/act/trade/podm/investigations/PublicDocuments/AD34_notice_dated05042022.pdf (posljednji pristup 10. svibnja 2023.).

(127)  Prilog 8.2. zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera. Vidjeti tablice World consumption of melamine by region (Svjetska potrošnja melamina po regijama) i Central and Eastern European consumption of melamine by country (Potrošnja melamina u srednjoj i istočnoj Europi po zemljama).

(128)  Primjerice, kineske izvozne cijene za šest glavnih izvoznih tržišta kretale su se u rasponu od oko 750 EUR po toni do 850 EUR po toni 2015. i 2016. Izvor: baza podataka Global Trade Atlas. Dostupno na: https://my.ihs.com/ (posljednji pristup 28. lipnja 2023.).

(129)  Kad je riječ o dodanoj antidampinškoj pristojbi, mjere se sastoje od najnižih uvoznih cijena za tri proizvođača izvoznika i fiksne posebne pristojbe za sve druge proizvođače izvoznike. Uvoz triju stranaka s najnižim uvoznim cijenama po cijeni višoj od najniže cijene bio je oslobođen antidampinške pristojbe, dok su se primjenjive antidampinške pristojbe na uvoz od tih stranka po cijeni nižoj od najnižih uvoznih cijena razlikovale ovisno o neto vrijednosti računa prije uvoza. Na uvoz od drugih proizvođača izvoznika primjenjivala se preostala posebna pristojba od 415 EUR po toni. Uzimajući u obzir tu mješovitu sliku, iznos dodanih antidampinških pristojbi utvrđen je na temelju podataka o uvozu melamina koje su dostavile države članice u skladu s člankom 14. stavkom 6. osnovne uredbe jer je taj skup podataka uključivao plaćene iznose.

(130)  Potpuni izvadak dostupan u TRON t23.002667.

(131)   93 345/(9/12) = 124 459. 124 459/64 673 = 192,4 %.

(132)   61 668/(9/12) = 82 223. 82 223/73 288 = 112,2 %.

(133)  Upućivanje na TRON: t23.002400 od 23. svibnja 2023.

(134)  European Commission, Directorate-General for Trade, Directorate G, Rue de la Loi 170, 1040 Bruxelles, Belgija.

(135)  Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).

(136)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2447 оd 24. studenoga 2015. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o Carinskom zakoniku Unije (SL L 343, 29.12.2015., str. 558.).


15.9.2023   

HR

Službeni list Europske unije

L 228/247


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2023/1777

оd 14. rujna 2023.

o uvođenju naknadnog nadzora Unije nad uvozom etanola iz obnovljivih izvora za gorivo

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/478 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2015. o zajedničkim pravilima za uvoz (1), a posebno njezin članak 10.,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o zajedničkim pravilima za uvoz iz određenih trećih zemalja (2), a posebno njezin članak 7.,

nakon savjetovanja s Odborom za zaštitne mjere i zajednička pravila za izvoz,

budući da:

(1)

U skladu s člankom 10. Uredbe (EU) 2015/478 nadzor Unije može se uvesti ako kretanja uvoza proizvoda prijete nanošenjem štete proizvođačima u Uniji i ako je to u interesu Unije. Člankom 7. Uredbe (EU) 2015/755 predviđena je mogućnost uvođenja nadzora ako je to u interesu Unije. Naknadni nadzor, kojim se od svake države članice zahtijeva da Europskoj komisiji dostavi podatke o uvozu ubrzo nakon stvarnog uvoza, može se uvesti na temelju obiju uredaba, odnosno u skladu s člankom 10. stavkom 1. točkom (a) i člankom 7. stavkom 1. točkom (a).

(2)

Na temelju informacija dostupnih Komisiji uvoz etanola iz obnovljivih izvora za gorivo nedavno je znatno porastao.

(3)

Uvoz bioetanola za gorivo iz svih zemalja povećao se u razdoblju od 2021. do 2022. za gotovo 80 % (u nedostatku oznaka TARIC, te se količine temelje na punim oznakama KN i mogu uključivati i druge vrste bioetanola). S obzirom na količine, najvažnije zemlje izvoznice 2022. bile su Brazil, Sjedinjene Američke Države, Ujedinjena Kraljevina i Peru.

(4)

Dodatna analiza na temelju ekstrapoliranih podataka o oznaci TARIC za tri najreprezentativnije oznake KN (tj. više od 90 % uvoza na razini TARIC) pokazala je da se uvoz bioetanola za gorivo u razdoblju od 2021. do 2022. povećao za 45 %. Osim toga, u prvih pet mjeseci 2023. zabilježen je porast za dodatnih 43,5 % u usporedbi s istim razdobljem 2022.

(5)

Prema tim ekstrapoliranim podacima, tri najveće zemlje izvoznice u Uniju su Sjedinjene Američke Države, Brazil i Peru. Pakistan je zabilježio najveći porast uvoza od 179 % u razdoblju od 2021. do 2022., što ga čini četvrtom najvažnijom zemljom s obzirom na uvezene količine. U istom se razdoblju uvoz iz Sjedinjenih Američkih Država povećao za 96 %, a iz Brazila za 37 %. Uvoz iz Perua smanjio se za 13 %.

(6)

Tržište EU-a čini se vrlo privlačnim zbog visokih cijena. Uvozne cijene iz Brazila i Sjedinjenih Američkih Država niže su od cijena u EU-u za više od 15 % (3). Nadalje, obje zemlje imaju vrlo velike proizvodne kapacitete.

(7)

Kao što je prikazano u tablici u nastavku, proizvodnja u Sjedinjenim Američkim Državama i Brazilu znatno je veća od njihove domaće potrošnje, što znači da raspolažu viškom kapaciteta za izvozna tržišta. Potrošnja u EU-u iznosi oko 4,6 milijuna tona, a proizvođači iz SAD-a i Brazila raspolažu ukupnim viškom kapaciteta od 5,5 milijuna tona, koji je dostupan za izvoz i može zadovoljiti potražnju u Uniji.

Tablica 1.

Proizvodnja i potrošnja 2022.

Godina 2022. (u tonama)

Sjedinjene Američke Države

Brazil

EU

Proizvodnja

46 210 800

22 549 600

3 970 000

Potrošnja

41 685 000

21 517 400

4 605 200

Višak kapaciteta

4 525 800

1 032 200

– 635 200

(8)

Povećanje uvoza vremenski se preklapa sa smanjenjem tržišnog udjela industrije Unije od 10 %. Udio uvoza u odnosu na proizvodnju u EU-u povećao se s 21 % u 2021. na 39 % u 2022.

(9)

Treba podsjetiti da je naknadni nadzor uvoza etanola iz obnovljivih izvora za gorivo („bioetanol”) prvi put uveden u studenome 2020. Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2020/1628 (4). Tom su uredbom uvedene određene oznake TARIC na razdoblje od godinu dana.

(10)

Probedbena uredba (EU) 2020/1628 prestala je važiti 4. studenoga 2021. te su stoga oznake deaktivirane u carinskom sustavu. Uvoz bioetanola smanjio se 2021., pa u to vrijeme nije bilo razloga za produljenje nadzora.

(11)

Međutim, na temelju nedavnih kretanja uvoza etanola iz obnovljivih izvora za gorivo, velikih raspoloživih proizvodnih kapaciteta, osobito u SAD-u i Brazilu, kako je navedeno u uvodnoj izjavi(7), i nižih cijena uvoza u Uniju, štetni učinci na proizvođače iz Unije mogli bi se stoga povećati u bliskoj budućnosti.

(12)

Kako je utvrdila industrija Unije, većina gospodarskih pokazatelja pogoršala se od četvrtog tromjesečja 2021., što upućuje na štetu koju su pretrpjeli proizvođači iz EU-a u uzorku u razdoblju od četvrtog tromjesečja 2021. do trećeg tromjesečja 2022.:

proizvodnja (smanjenje od 10 %),

iskorištenost kapaciteta (smanjenje od 9 %),

količina prodanih proizvoda u Uniji (smanjenje od 6 %),

zalihe (povećanje od 15 %),

ulaganja (smanjenje od 44 %),

profitabilnost (smanjenje od 57 %).

(13)

Stoga interes Unije nalaže da je uvoz etanola iz obnovljivih izvora za gorivo potrebno staviti pod naknadni nadzor Unije kako bi se prije objave službenih statističkih podataka o uvozu prikupili statistički podaci koji omogućuju brzu analizu kretanja uvoza iz svih trećih zemalja. Kako bi se zaštitilo osjetljivo tržište etanola iz obnovljivih izvora za gorivo u Uniji i otkrile nagle promjene na svjetskom tržištu, potrebni su ažurni trgovinski podaci.

(14)

Budući da se etanol za gorivo može razvrstati u razne tarifne brojeve KN koji sadržavaju druge proizvode, trebalo bi odrediti posebne oznake TARIC kako bi odgovarajuće praćenje bilo ograničeno samo na relevantne proizvode. Naknadni nadzor obuhvaća proizvode navedene u Prilogu ovoj Uredbi.

(15)

Kako bi se omogućilo pravilno praćenje kretanja uvoza i izbjeglo ponovno deaktiviranje relevantnih oznaka TARIC, trebalo bi uvesti naknadni nadzor na razdoblje od tri godine,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Uvoz etanola iz obnovljivih izvora za gorivo iz Priloga ovoj Uredbi podliježe naknadnom nadzoru Unije u skladu s uredbama (EU) 2015/478 i (EU) 2015/755.

2.   Razvrstavanje proizvoda koji su obuhvaćeni ovom Uredbom temelji se na oznaci TARIC. Podrijetlo proizvoda koji su obuhvaćeni ovom Uredbom određuje se u skladu s člankom 60. Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (5).

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova Uredba primjenjuje se od sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije i ostaje na snazi tri godine.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. rujna 2023.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)   SL L 83, 27.3.2015., str. 16.

(2)   SL L 123, 19.5.2015., str. 33.

(3)  Izvor podataka: europska industrija.

(4)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/1628 оd 3. studenoga 2020. o uvođenju naknadnog nadzora Unije nad uvozom etanola iz obnovljivih izvora za gorivo (SL L 366, 4.11.2020., str. 12.).

(5)  Uredba (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije (SL L 269, 10.10.2013., str. 1.).


PRILOG

Popis proizvoda koji podliježu naknadnom nadzoru Unije

Predmetni proizvod koji podliježe naknadnom nadzoru je etanol iz obnovljivih izvora za gorivo, tj. etilni alkohol proizveden iz poljoprivrednih proizvoda (kako su navedeni u Prilogu I. Ugovoru o funkcioniranju Europske unije), denaturirani ili nedenaturirani, isključujući proizvode s udjelom vode većim od 0,3 % (m/m), mjereno u skladu s normom EN 15376, ali uključujući etilni alkohol proizveden od poljoprivrednih proizvoda (kako su navedeni u Prilogu I. Ugovoru o funkcioniranju Europske unije) koji je sastojak mješavina s benzinom s udjelom etilnog alkohola većim od 10 % (v/v) namijenjenih za upotrebu kao gorivo. Predmetni proizvod obuhvaća i etilni alkohol proizveden od poljoprivrednih proizvoda (kako su navedeni u Prilogu I. Ugovoru o funkcioniranju Europske unije) sadržan u etil-tert-butil eteru (ETBE).

Opseg proizvoda ograničen je isključivo na etanol iz obnovljivih izvora koji se upotrebljava kao gorivo. Stoga nisu obuhvaćeni sintetični etanol i etanol iz obnovljivih izvora koji nije namijenjen za upotrebu kao gorivo, tj. služi za industrijsku upotrebu i proizvodnju pića.

Predmetni proizvod trenutačno je obuhvaćen sljedećim oznakama KN i TARIC:

Oznaka KN

Dodatak oznake TARIC

ex 2207 10 00

11

ex 2207 20 00

11

ex 2208 90 99

11

ex 2710 12 21

10

ex 2710 12 25

10

ex 2710 12 31

10

ex 2710 12 41

10

ex 2710 12 45

10

ex 2710 12 49

10

ex 2710 12 50

10

ex 2710 12 70

10

ex 2710 12 90

10

ex 2909 19 10

10

ex 3814 00 10

10

ex 3814 00 90

70

ex 3820 00 00

10

ex 3824 99 92

66


ODLUKE

15.9.2023   

HR

Službeni list Europske unije

L 228/251


PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2023/1778

оd 12. rujna 2023.

o određenim privremenim hitnim mjerama povezanima s afričkom svinjskom kugom u Švedskoj

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2023) 6246)

(Vjerodostojan je samo tekst na švedskom jeziku)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o prenosivim bolestima životinja te o izmjeni i stavljanju izvan snage određenih akata u području zdravlja životinja („Zakon o zdravlju životinja”) (1), a posebno njezin članak 259. stavak 2.,

budući da:

(1)

Afrička svinjska kuga zarazna je virusna bolest koja pogađa držane i divlje svinje te može ozbiljno utjecati na populaciju tih životinja i unosnost uzgoja jer uzrokuje poremećaje u premještanjima pošiljaka tih životinja i proizvoda dobivenih od njih unutar Unije te u izvozu u treće zemlje.

(2)

U slučaju izbijanja afričke svinjske kuge kod divljih svinja postoji ozbiljan rizik od širenja te bolesti na druge divlje svinje i na objekte u kojima se drže svinje.

(3)

Delegiranom uredbom Komisije 2020/687 (2) dopunjuju se pravila za kontrolu bolesti s popisa koje su navedene u članku 9. stavku 1. točkama (a), (b) i (c) Uredbe (EU) 2016/429 i definirane kao bolesti kategorije A, B i C u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2018/1882 (3). Konkretno, u člancima od 63. do 66. Delegirane uredbe (EU) 2020/687 propisano je poduzimanje određenih mjera u slučaju službene potvrde izbijanja bolesti kategorije A kod divljih životinja, koje uključuju afričku svinjsku kugu kod divljih svinja. Tim je odredbama posebno propisano uspostavljanje zaražene zone i zabrana premještanja divljih životinja vrsta s popisa te proizvoda životinjskog podrijetla od tih životinja.

(4)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2023/594 (4) utvrđene su posebne mjere za kontrolu afričke svinjske kuge. Konkretno, u članku 3. točki (b) te provedbene uredbe propisano je uspostavljanje zaražene zone u slučaju izbijanja te bolesti kod divljih svinja na području države članice u skladu s člankom 63. Delegirane uredbe (EU) 2020/687. Osim toga, člankom 6. te provedbene uredbe utvrđeno je da to područje treba navesti kao zonu ograničenja II u dijelu II. njezina Priloga I. i da zaraženu zonu uspostavljenu u skladu s člankom 63. Delegirane uredbe (EU) 2020/687 treba odmah prilagoditi kako bi obuhvaćala barem zonu ograničenja II. Posebne mjere za kontrolu afričke svinjske kuge utvrđene u Provedbenoj uredbi (EU) 2023/594 među ostalim uključuju zabrane premještanja pošiljaka svinja držanih u zonama ograničenja II i od njih dobivenih proizvoda izvan tih zona ograničenja.

(5)

Švedska je obavijestila Komisiju o potvrdi jednog izbijanja afričke svinjske kuge kod divljih svinja u općini Fagersta 6. rujna 2023. Stoga je nadležno tijelo te države članice uspostavilo zaraženu zonu u skladu s Delegiranom uredbom (EU) 2020/687 i Provedbenom uredbom (EU) 2023/594.

(6)

Kako bi se spriječili nepotrebni poremećaji trgovine u Uniji i izbjeglo da treće zemlje nametnu neopravdane prepreke trgovini, potrebno je u Švedskoj na razini Unije brzo utvrditi zaraženu zonu za afričku svinjsku kugu u suradnji s tom državom članicom.

(7)

Kako bi se spriječilo daljnje širenje afričke svinjske kuge, do uvrštenja područja u Švedskoj na kojem je zabilježeno nedavno izbijanje kod divljih svinja kao zone ograničenja II u dio II. Priloga I. Provedbenoj uredbi (EU) 2023/594, posebne mjere za kontrolu afričke svinjske kuge utvrđene u toj uredbi, koje se primjenjuju na premještanja pošiljaka svinja držanih u zonama ograničenja II i od njih dobivenih proizvoda izvan tih zona, trebale bi se primjenjivati i na premještanja tih pošiljaka iz zaražene zone koju je Švedska uspostavila nakon tog nedavnog izbijanja, uz mjere utvrđene u člancima od 63. do 66. Delegirane uredbe (EU) 2020/687.

(8)

Stoga bi tu zaraženu zonu trebalo navesti u Prilogu ovoj Odluci i na nju bi se trebale primjenjivati posebne mjere za kontrolu afričke svinjske kuge koje se primjenjuju na zone ograničenja II iz Provedbene uredbe (EU) 2023/594. Međutim, zbog te nove epidemiološke situacije u pogledu afričke svinjske kuge i uzimajući u obzir povećani neposredni rizik od daljnjeg širenja te bolesti, u skladu s tom provedbenom uredbom ne bi se smjela odobravati premještanja pošiljaka držanih svinja i proizvoda dobivenih od njih iz zaražene zone u druge države članice i treće zemlje. U ovoj bi Odluci trebalo utvrditi i trajanje navedenog zoniranja.

(9)

Stoga bi se radi ublažavanja rizika koji proizlaze iz nedavnog izbijanja afričke svinjske kuge kod divljih svinja u Švedskoj ovom Odlukom trebalo propisati da do datuma njezina isteka Švedska ne bi smjela odobravati premještanja pošiljaka svinja držanih u zaraženoj zoni i proizvoda dobivenih od njih u druge države članice i treće zemlje.

(10)

S obzirom na hitnost epidemiološke situacije u Uniji u pogledu širenja afričke svinjske kuge, važno je da se mjere utvrđene u ovoj Provedbenoj odluci što prije počnu primjenjivati.

(11)

U skladu s tim, do donošenja mišljenja Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje, trebalo bi odmah uspostaviti zaraženu zonu u Švedskoj i navesti je u Prilogu ovoj Odluci te utvrditi trajanje tog zoniranja.

(12)

Ova će se Odluka preispitati na sljedećem sastanku Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Švedska osigurava da se odmah uspostavi zaražena zona za afričku svinjsku kugu u skladu s člankom 63. Delegirane uredbe (EU) 2020/687 i člankom 3. točkom (b) Provedbene uredbe (EU) 2023/594 i da ona obuhvaća barem područja navedena u Prilogu ovoj Odluci.

Članak 2.

Švedska osigurava da se posebne mjere za kontrolu afričke svinjske kuge koje se primjenjuju na zone ograničenja II utvrđene u Provedbenoj uredbi (EU) 2023/594 primjenjuju i na područjima koja su u Prilogu ovoj Odluci navedena kao zaražena zona, uz mjere utvrđene u člancima od 63. do 66. Delegirane uredbe (EU) 2020/687.

Članak 3.

Švedska osigurava da se ne odobravaju premještanja pošiljaka svinja držanih na područjima koja su u Prilogu navedena kao zaražena zona i proizvoda dobivenih od njih u druge države članice i treće zemlje.

Članak 4.

Ova se Odluka primjenjuje do 6. prosinca 2023.

Članak 5.

Ova je Odluka upućena Kraljevini Švedskoj.

Sastavljeno u Bruxellesu 12. rujna 2023.

Za Komisiju

Stella KYRIAKIDES

Članica Komisije


(1)   SL L 84, 31.3.2016., str. 1.

(2)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/687 od 17. prosinca 2019. o dopuni Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu pravila za sprečavanje i kontrolu određenih bolesti s popisa (SL L 174, 3.6.2020., str. 64.).

(3)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/1882 оd 3. prosinca 2018. o primjeni određenih pravila za sprečavanje i suzbijanje bolesti na kategorije bolesti s popisa i o utvrđivanju popisa vrsta i skupina vrsta koje predstavljaju znatan rizik za širenje tih bolesti s popisa (SL L 308, 4.12.2018., str. 21.).

(4)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/594 оd 16. ožujka 2023. o utvrđivanju posebnih mjera za kontrolu afričke svinjske kuge i o stavljanju izvan snage Provedbene uredbe (EU) 2021/605 (SL L 79, 17.3.2023., str. 65.).


PRILOG

Područja u Švedskoj utvrđena kao zaražena zona iz članka 1.

Datum do kojeg se primjenjuje

County of Västmanland:

30 % of municipality of Surahammar down in the east by the road nr 66,

Total 100 % municipality of Fagersta,

68 % of municipality of Norberg up in the north nearby the road 270 and nr 68,

6 % of municipality of Skinnskatteberg down in the south by the road nr 250,

0,4 % of municipality of Västerås down in the south-est by the road nr 685

12 % of municipality of Sala in the east by the road nr 681

County of Dalarna:

1 % of municipalities of Avesta in the north-east by the road nr 693

6 % of municipalities of Smedjebacken in the west by the road nr 66

6.12.2023.