(1)

Antisubvencijske mjere na uvoz određenog premazanog finog papira („PFP”) podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK” ili „Kina” ili „predmetna zemlja”) izvorno su uvedene 2011. Provedbenom uredbom Vijeća (EU) br. 425/2011 (2) („početne mjere”). Ispitni postupak koji je doveo do početnih mjera naziva se „početni ispitni postupak”.

(2)

Početne mjere bile su u obliku stope pristojbe ad valorem u rasponu od 4 % do 12 % za uvoz od pojedinačno navedenih izvoznika uz preostalu stopu za cijelu zemlju od 12 %.

(3)

Nakon antidampinškog ispitnog postupka Vijeće je Provedbenom uredbom (EU) br. 451/2011 (3) uvelo i konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz određenog premazanog finog papira podrijetlom iz NRK-a.

(4)

Komisija je 4. srpnja 2017., nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera („revizija zbog predstojećeg isteka mjera”) u skladu s člankom 18. Uredbe (EU) 2016/1037 („osnovna uredba”), produljila mjere utvrđene u početnom ispitnom postupku za pet godina na temelju Provedbene uredbe Komisije (EU) 2017/1187 (4) („uredba o reviziji zbog predstojećeg isteka mjera”).

(5)

Kompenzacijske pristojbe koje su trenutačno na snazi kreću se od 4 % do 12 %.

(6)

Nakon objave obavijesti o predstojećem isteku (5) kompenzacijskih mjera koje su na snazi za uvoz određenog premazanog finog papira podrijetlom iz NRK-a Europska komisija („Komisija”) zaprimila je zahtjev za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 18. osnovne uredbe.

(7)

Zahtjev je 31. ožujka 2022. podnijelo pet proizvođača iz Unije (Arctic Paper Grycksbo AB, Burgo Group SpA, Fedrigoni SpA, Lecta Group i Sappi Europe SA), koji se zajednički nazivaju „podnositelji zahtjeva” i čine više od 50 % ukupne proizvodnje određenog premazanog finog papira u Uniji.

(8)

Zahtjev za reviziju temeljio se na činjenici da bi istekom mjera vjerojatno došlo do nastavka ili ponavljanja subvencioniranja i ponavljanja štete za industriju Unije.

(9)

Nakon što je utvrdila da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera, Komisija je 30. lipnja 2022. pokrenula reviziju zbog predstojećeg isteka mjera u vezi s mjerama na snazi za uvoz određenog premazanog finog papira podrijetlom iz Narodne Republike Kine u Uniju na temelju članka 18. osnovne uredbe. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (6) („Obavijest o pokretanju postupka”). U skladu s člankom 18. stavkom 2. osnovne uredbe Komisija je pripremila izvješće o dostatnosti dokaza koje sadržava Komisijinu procjenu svih dokaza koji su joj dostupni i na temelju kojih je pokrenut ovaj ispitni postupak. To je izvješće dostupno u dokumentaciji predmeta koja se daje na uvid zainteresiranim stranama.

(10)

Komisija je prije početka revizije zbog predstojećeg isteka mjera i u skladu s člankom 10. stavkom 7. osnovne uredbe obavijestila kinesku vladu da je primila primjereno dokumentirani zahtjev za reviziju i pozvala kinesku vladu na savjetovanja radi pojašnjavanja situacije u pogledu sadržaja zahtjeva za reviziju i postizanja zajedničkog rješenja. Međutim, od kineske vlade nije zaprimljen nikakav odgovor.

(11)

Komisija je 30. lipnja 2022. putem obavijesti objavljene u Službenom listu Europske unije (7) najavila i pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka konačnih antidampinških mjera, koje su na snazi za uvoz određenog premazanog finog papira podrijetlom iz NRK-a u Uniju, u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. (8)

(12)

Ispitnim postupkom o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja subvencioniranja obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2021. („razdoblje ispitnog postupka revizije” ili „RIPR”). Ispitivanjem kretanja važnih za procjenu vjerojatnosti ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2018. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

(13)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka službeno obavijestila industriju Unije, poznate proizvođače izvoznike i Vladu Narodne Republike Kine („NRK”) te ih je pozvala na sudjelovanje.

(14)

Komisija je ujedno pri pokretanju postupka na internetu objavila upitnike za proizvođače izvoznike, nepovezane uvoznike, korisnike i proizvođače iz Unije. Isto je tako podnositeljima pritužbe poslala upitnik o makroekonomskim podacima. Upitnici su stavljeni na raspolaganje i nepovezanim uvoznicima i korisnicima na istoj internetskoj stranici GU-a za trgovinu (9).

(15)

Sve strane pozvane su da u rokovima utvrđenima u Obavijesti o pokretanju postupka iznesu stajališta, dostave informacije i pruže popratne dokaze. Zainteresirane strane imale su usto priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(16)

U Obavijesti o pokretanju ispitnog postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjera Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka proizvođača izvoznika u skladu s člankom 27. osnovne uredbe.

(17)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika u NRK-u zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Nije se javio nijedan proizvođač izvoznik.

(18)

Uz to, Komisija je zatražila od Misije NRK-a pri Europskoj uniji da utvrdi ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku, ako postoje, i/ili da stupi u kontakt s njima. Međutim, nije dobila odgovor.

(19)

Komisija je stoga obavijestila tijela NRK-a da zbog nesuradnje pri ispitivanju nastavka ili ponavljanja subvencioniranja namjerava upotrijebiti raspoložive podatke u skladu s člankom 28. osnovne uredbe. Tijela NRK-a nisu odgovorila.

(20)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju ispitnog postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjera navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je odabrala uzorak na temelju reprezentativnosti u smislu obujma proizvodnje i prodaje istovjetnog proizvoda u EU-u od 1. siječnja do 31. prosinca 2021. Uzorak se sastojao od tri proizvođača iz Unije. Proizvođači iz Unije u uzorku činili su približno 41 % procijenjenog ukupnog obujma proizvodnje i 37 % procijenjene prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku. Nije zaprimljena nijedna primjedba o privremenom uzorku i stoga je taj uzorak potvrđen. Uzorak je reprezentativan za industriju Unije.

(21)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih poznatih nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Međutim, nijedan uvoznik nije surađivao s Komisijom i dostavio zatražene informacije.

(22)

Komisija je Vladi Narodne Republike Kine („kineska vlada”) poslala upitnik. Nije zaprimljen odgovor na upitnik.

(23)

Komisija je poslala upitnik trima proizvođačima u Uniji u uzorku. Na dan pokretanja postupka isti su upitnici objavljeni na internetskoj stranici GU-a za trgovinu (10). Osim toga, Komisija je podnositeljima zahtjeva poslala upitnik o makroekonomskim podacima. Upitnici su stavljeni na raspolaganje i nepovezanim uvoznicima i korisnicima na istoj internetskoj stranici GU-a za trgovinu (11).

(24)

Odgovore na upitnik dostavila su tri proizvođača iz Unije u uzorku. Osim toga, podnositelji zahtjeva dostavili su Komisiji makroekonomske podatke. Ni od jednog od nepovezanih uvoznika nije zaprimljen odgovor. Nijedan korisnik nije dostavio odgovor na upitnik niti se javio za vrijeme ispitnog postupka.

(25)

Komisija je provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja subvencioniranja i štete te interesa Unije. Posjeti radi provjere obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava u Uniji:

(26)

Komisija je 14. lipnja 2023. objavila osnovne činjenice i razmatranja na temelju kojih je namjeravala uvesti kompenzacijske pristojbe. Svim je stranama dano razdoblje u kojem su mogle iznijeti primjedbe na tu objavu.

(27)

Proizvod iz postupka revizije isti je kao i u početnom ispitnom postupku i u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera, tj. određeni premazani fini papir („PFP”), odnosno papir ili karton premazan s jedne ili obje strane (isključujući kraft papir ili kraft karton), u listovima ili svitcima, težine 70 g/m2 ili više, a da ne prelazi 400 g/m2 i svjetline veće od 84 (izmjereno u skladu s normom ISO 2470-1).

(28)

Proizvod iz postupka revizije ne obuhvaća:

(29)

Proizvod koji je predmet ovog ispitnog postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjera je proizvod iz postupka revizije podrijetlom iz Kine koji je trenutačno obuhvaćen oznakama KN ex 4810 13 00, ex 4810 14 00, ex 4810 19 00, ex 4810 22 00, ex 4810 29 30, ex 4810 29 80, ex 4810 99 10 i ex 4810 99 80 (oznake TARIC 4810130020, 4810140020, 4810190020, 4810220020, 4810293020, 4810298020, 4810991020 i 4810998020).

(30)

Kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku te u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera, ovom revizijom zbog predstojećeg isteka mjera potvrđeno je da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

(31)

Komisija je zaključila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 2. točke (c) osnovne uredbe.

(32)

U skladu s člankom 18. osnovne uredbe i kako je navedeno u Obavijesti o pokretanju postupka, Komisija je ispitala postoji li vjerojatnost da će zbog isteka postojećih pristojbi doći do nastavka subvencioniranja.

(33)

Komisija je kineskoj vladi 29. rujna 2022. poslala upitnik. Od kineske vlade zatražila je i da upitnik proslijedi bankama i drugim financijskim institucijama za koje kineska vlada zna da su davale zajmove subjektima iz predmetne industrije, ali i proizvođačima, distributerima i drugim dobavljačima koji pružaju ulazne elemente za proizvodnju predmetnog proizvoda. Komisija nije zaprimila odgovor ni od kineske vlade ni od bilo koje financijske institucije kojoj je kineska vlada trebala proslijediti upitnik.

(34)

Osim toga, nijedan kineski proizvođač PFP-a nije surađivao s Komisijom u ovom ispitnom postupku.

(35)

Verbalnom notom od 18. siječnja 2023. Komisija je obavijestila kineska tijela o posljedicama nesuradnje i dala im je priliku da dostave primjedbe. Nije zaprimljena nijedna primjedba. U skladu s člankom 28. osnovne uredbe Komisija je smatrala da je upotreba raspoloživih podataka nužna kako bi se ispitao nastavak subvencioniranja u industriji papira u NRK-u općenito, a posebice kad je riječ o premazanom finom papiru.

(36)

U vezi s upotrebom raspoloživih podataka Komisija je navela da je članak 28. osnovne uredbe sličan članku 12.7. Sporazuma o subvencijama i kompenzacijskim mjerama (12). Žalbeno tijelo podsjetilo je da se člankom 12.7. Sporazuma o subvencijama i kompenzacijskim mjerama dopušta upotreba elemenata iz spisa isključivo za potrebe zamjene informacija koje nedostaju kako bi se precizno odredilo subvencioniranje ili šteta. U skladu s tim, Žalbeno tijelo objasnilo je da „mora postojati veza između ‚potrebnih informacija’ koje nedostaju i određenih ‚raspoloživih podataka’ na kojima se temelji određivanje iz članka 12.7.”. Stoga „se tijelo koje provodi ispitni postupak mora koristiti onim ‚raspoloživim podacima’ kojima se ‚objektivno zamjenjuju informacije koje zainteresirana strana nije dostavila’ kako bi se došlo do preciznog određivanja”. Žalbeno tijelo dalje je objasnilo da se „raspoloživi podaci” odnose na podatke koje tijelo koje provodi ispitni postupak posjeduje i koje ima u svom spisu. Budući da se određivanja iz članka 12.7. vrše na temelju „raspoloživih podataka”, „ne može ih se donijeti na temelju nečinjeničnih pretpostavki ili spekulacija”. Nadalje, kada rasuđuje i procjenjuje kojim se raspoloživim podacima mogu objektivno zamijeniti informacije koje nedostaju, tijelo koje provodi ispitni postupak „mora uzeti u obzir sve potvrđene podatke iz spisa”. Žalbeno tijelo objasnilo je da utvrđivanje „objektivne zamjene za „potrebne informacije” koje nedostaju podrazumijeva proces rasuđivanja i procjene” koji provodi tijelo koje provodi ispitni postupak. Ako je tijelu koje provodi ispitni postupak na raspolaganju više činjenica među kojima mora odabrati, „logično slijedi da proces rasuđivanja i procjene podrazumijeva usporedbu” kako bi se došlo do preciznog određenja. Potrebna procjena „raspoloživih podataka” i njezin oblik ovise o posebnim okolnostima određenog slučaja, uključujući prirodu, kvalitetu i količinu dokaza u dokumentaciji te posebna određenja koja treba izvršiti. Priroda i stupanj potrebnog objašnjenja i analize razlikuju se od jednog određivanja do drugog (13).

(37)

U skladu s tim Komisija se u analizi koristila svim raspoloživim podacima, a osobito sljedećim:

(38)

S obzirom na nesuradnju kineske vlade i kineskih proizvođača Komisija je na temelju članka 28. osnovne uredbe odlučila ispitati je li došlo do nastavka subvencioniranja na sljedeći način. Komisija je najprije ispitala je li industrija PFP-a u NRK-u nastavila ostvarivati korist od subvencija protiv kojih su u početnom ispitnom postupku i prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera uvedene kompenzacijske mjere. Zatim je analizirala ostvaruje li ta industrija korist od subvencija protiv kojih u početnom ispitnom postupku ili u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera nisu uvedene kompenzacijske mjere („dodatne subvencije” ili „nove subvencije”), kako se tvrdi u zahtjevu.

(39)

S obzirom na nalaze u nastavku kojima se potvrđuju nastavak subvencioniranja za većinu subvencija protiv kojih su u početnom ispitnom postupku i u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera uvedene kompenzacijske mjere te postojanje nekih novih dodatnih subvencija, Komisija je odlučila da nije potrebno ispitivati sve subvencije za koje su podnositelji zahtjeva tvrdili da postoje. Doista, u skladu s člankom 18. osnovne uredbe Komisija bi trebala ispitivati postoje li dokazi o nastavku subvencioniranja neovisno o njegovu iznosu.

(40)

Komisija je u početnom ispitnom postupku (23) utvrdila da je iznos subvencije ad valorem s obzirom na tu mjeru iznosio 5,37 % za grupaciju APP (24) i 1,26 % za grupaciju Chenming (25).

(41)

U početnom ispitnom postupku i prethodnom ispitnom postupku revizije Komisija je najprije ispitala jesu li povlašteni zajmovi dio provedbe središnjeg planiranja kineske vlade, čiji je cilj poticati razvoj industrije proizvodnje papira.

(42)

Industrija premazanog finog papira koja je bila predmet ispitnog postupka Komisije dio je šire kategorije industrije papira, koju se naziva i industrijom proizvodnje papira. Podnositelji zahtjeva tvrdili su da kineska vlada i dalje subvencionira svoju industriju papira i naveli su niz dokumenata o politici i planovima te zakonodavstvo na kojima se temelji nastavak državne potpore toj industriji.

(43)

Komisija je u početnom ispitnom postupku i prethodnom ispitnom postupku revizije utvrdila da postoje posebni planovi politike za industriju papira. U tim se planovima određivalo da državne vlasti pomno prate uspješnost industrije papira i provode posebne politike (npr. provedbenim dekretima) za ostvarenje ciljeva planova politike. Nadalje, ispitnim postupkom utvrdilo se i da se posebnim planovima politike predviđa davanje povlaštenih zajmova industriji proizvodnje papira.

(44)

Komisija je u prethodnom ispitnom postupku revizije utvrdila i da se financijsko tržište u NRK-u i dalje narušava intervencijama kineske vlade. Nalazi početnog ispitnog postupka doneseni na temelju vladinih planova koji su tad bili na snazi potvrđuju se trenutačnim ispitnim postupkom revizije zbog predstojećeg isteka mjera. I 14. petogodišnji plan (26) primjenjiv tijekom RIPR-a i prethodni 11., 12. i 13. petogodišnji plan ukazuju na to da je industrija papira „poticana industrija”.

(45)

U 13. petogodišnjem planu (2016.–2020.) potvrđuje se nastavak subvencioniranja s obzirom na to da je industrija papira izdvojena kao „poticana industrija”.

(46)

Na temelju 14. petogodišnjeg plana (2021.–2025.) (27) namjerava se ubrzati transformaciju i nadogradnju poduzeća u ključnim industrijama, kao što su kemijska industrija i proizvodnja papira, te poboljšati zeleni sustav proizvodnje.

(47)

U okviru inicijative „Made in China 2025” kineska laka industrija, kojoj pripada industrija papira, može primati potporu za financiranje svoje tehničke nadogradnje, stjecanje suvremene opreme za proizvodnju i ubrzanje zelene transformacije. U svojim financijskim izvještajima (28) kineski proizvođači PFP-a, kao što je grupacija Chenming, izričito upućuju na provedbu ciljeva iz plana „Made in China 2025”.

(48)

Komisija je u početnom ispitnom postupku u odnosu na Odluku br. 40 Državnog vijeća (29) („Odluka br. 40”) utvrdila da je taj akt nalog Državnog vijeća, tj. najvišeg administrativnog tijela u NRK-u, te je i dalje pravno obvezujuć za ostala javna tijela i gospodarske subjekte. Odlukom su industrijski sektori bili razvrstani u „poticane, ograničene i isključene projekte”. Taj je akt obvezujući dokument industrijske politike koji pokazuje kako kineska vlada održava politiku poticanja skupina poduzeća ili industrija, kao što je industrija papira, koje su razvrstane kao „poticana industrija”. Komisija je na temelju zahtjeva podnositelja zahtjeva potvrdila da je Odluka br. 40 i dalje bila na snazi tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije (30).

(49)

Kad je riječ o broju industrija navedenih kao „poticane”, ima ih ukupno 26, što čini samo dio kineskoga gospodarstva. Nadalje, samo određenim aktivnostima unutar tih 26 sektora daje se status „poticane”. Člankom 17. Odluke br. 40 određuje se i da „poticani projekti ulaganja” dobivaju određene povlastice i poticaje (financijsku potporu, izuzeće od uvozne carine, izuzeće od PDV-a i izuzeće od poreza). U odnosu na „ograničene i isključene projekte” Odlukom br. 40 državna tijela ovlašćuju se da provode izravne intervencije radi uređenja tržišta. Člancima 18. i 19. zapravo se od odgovarajućih tijela zahtijeva onemogućivanje financijskih institucija u davanju zajmova, dok se državnom upravnom odjelu za cijene nalaže da podigne cijenu električne energije, a društvima koja isporučuju električnu energiju da je prestanu isporučivati takvim „ograničenim i isključenim projektima”. Iz prethodno navedenoga očito je da Odluka br. 40 sadržava obvezujuća pravila i upute za sve gospodarske institucije i subjekte u obliku uputa o promicanju poticanih industrija i potporama za njih, a industrija proizvodnje papira jedna je od njih (31).

(50)

Komisija je u ispitnom postupku revizije utvrdila da se u nekoliko dokumenata o politici industriju papira izričito navodi kao „poticanu industriju”. To se osobito odnosi na 14. petogodišnji plan za industriju papira. Taj se plan provodi 14. petogodišnjim programom za industrijske tehnološke inovacije koji je izdalo Ministarstvo industrije i informacijske tehnologije. Program se odnosi i na „industrijsko restrukturiranje i modernizaciju […] industrije papira i povezanih industrija”. Slično tome, u prethodno navedenoj Odluci br. 40 navodi se potpora razvoju i modernizaciji industrije papira. Ti planovi politike stoga ne čine opće izjave o poticanju, već se njima subjekte usmjerava da poštuju cilj javne politike kojom se potiče razvoj industrije premazanog finog papira.

(51)

Usto, u članku 34. Zakona o poslovnim bankama [2015.], koji se primjenjuje na sve financijske institucije koje posluju u Kini, navodi se da „[p]oslovne banke odobravaju zajmove u skladu s potrebama nacionalnoga gospodarskog i socijalnog razvoja te industrijskim politikama države”. (32) Navedeno ukazuje na to da banke i druge financijske institucije donose odluke na temelju uputa vlade i javnih ciljeva.

(52)

Naposljetku, Komisija je podsjetila na svoje nalaze o ulozi Komisije za nacionalni razvoj i reformu („NDRC”) iz početnog ispitnog postupka i prethodnog ispitnog postupka revizije. NDRC je agencija Državnog vijeća koja koordinira makroekonomsku politiku i upravlja ulaganjima vlade. Državno vijeće, najviše administrativno tijelo vlade, među ostalim izdalo je Plan proizvodnje papira 2007., koji NDRC mora poštovati. Početnim ispitnim postupkom utvrđeno je i da NDRC trajno prikuplja detaljne informacije društava. Postojanje sustavnog mehanizma za prikupljanje podataka o društvima za upotrebu u vladinim planovima i projektima otkriva da se ti planovi i projekti smatraju važnim elementom državne industrijske politike.

(53)

Iz prethodno navedenoga proizlazi da se u odlukama koje financijske institucije donose o industriji papira (što uključuje i industriju premazanog finog papira) i dalje uzima u obzir potreba ostvarivanja navedenih ciljeva odgovarajućih planova politike.

(54)

S obzirom na navedene dokumente i njihove odredbe, za koje ne postoje dokazi ni naznake da više nisu na snazi, Komisija je ponovila svoje zaključke iz početnog ispitnog postupka i prethodnog ispitnog postupka revizije da je kineska industrija premazanog finog papira tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije i dalje bila ključna industrija, čiji je razvoj i dalje strateški politički cilj kineske vlade i ona ga aktivno nastoji ostvariti i usmjeravati.

(55)

Komisija je u početnom ispitnom postupku i prethodnom ispitnom postupku revizije (33) zaključila da je financijsko tržište u Kini narušeno državnim intervencijama te da se kamatne stope koje naplaćuju nevladine banke i ostale financijske institucije vjerojatno usklađuju s vladinim stopama. Tijekom ispitnog postupka nisu utvrđeni nikakvi elementi kojima bi se osporio prethodni nalaz, a ni kineska vlada tijekom trenutačnog ispitnog postupka nije dostavila nikakve dokaze da se ta situacija promijenila.

(56)

Osim toga, na temelju informacija iz zahtjeva za reviziju u nekoliko nacionalnih i regionalnih te općih i sektorskih planova vladina tijela na svim razinama i financijske institucije u državnom vlasništvu potiču se da promiču industriju papira općenito, a posebice industriju PFP-a.

(57)

Uz Zakon o poslovnim bankama u članku 15. Općih pravila o zajmovima, koje provodi Narodna banka Kine, navodi se da u skladu s državnom politikom relevantni odjeli mogu subvencionirati kamate na zajmove radi poticanja rasta određenih industrija i gospodarskog razvoja u nekim područjima (34).

(58)

Potpora kineske vlade industriji papira i dalje je usmjerena na financiranje njezine energetske transformacije i smanjenje negativnog učinka na okoliš koji proizlazi iz njezinih proizvodnih aktivnosti. Stoga ne čudi da su kineski proizvođači PFP-a ostvarili korist od povlaštenih zajmova kineskih banaka u državnom vlasništvu.

(59)

Komisija je na temelju raspoloživih informacija navedenih u uvodnoj izjavi 37. utvrdila da je većina velikih banaka i dalje u državnom vlasništvu. Kineska je vlada većinski dioničar u četirima najvećim bankama u NRK-u: Industrijskoj i poslovnoj banci Kine („ICBC”), Banci Kine („BOC”), Kineskoj banci za izgradnju („CCB”) i Poljoprivrednoj banci Kine („ABC”). U prethodnim ispitnim postupcima (35) kineska vlada tvrdila je da ima manje od 50 % udjela u banci Bank of Communications. Međutim, Komisija je u istim ispitnim postupcima utvrdila da su sljedeće banke djelomično ili u potpunosti u vlasništvu države ili pravnih osoba u vlasništvu države: Agricultural Bank of China, Bank of Beijing, Bank of China, Bank of Communications, Bank of Jiangsu, Bank of Kunlun, Bank of Nanjing, Bank of Ningbo, Bank of Qingdao, Bank of Shanghai, Bank of Tianjin, Bank of Yantai, CCB, China Bohai Bank, China CITIC Bank, China Construction Bank, China Development Bank, China Everbright Bank, China Guangfa Bank, China Industrial Bank, China Industrial International Trust Limited, China Merchants Bank, China Merchants Bank Financial Leasing Co., Ltd., China Minsheng Bank, Chongqing Rural Commercial Bank, Daye Trust Co., Ltd., Dongying Bank, EverGrowing Bank, Fudian Bank, Guangdong Development Bank, Guosen Securities Co., Hang Fung Bank, Ltd., Hangzhou Bank, Hankou Bank, Hengfeng Bank Co., Ltd., Huaxia Bank, Hubei Bank, Industrial and Commercial Bank of China (ICBC), Minsheng Securities Co.,Ltd., Postal Savings Bank, Qilu Bank, Shanghai Pudong Development Bank, Shanghai Rural Commercial Bank, Shenyang Rural Commercial Bank, Sinotruk Finance Co. Ltd. i Zheshang Bank. Komisija ja nadalje na istoj osnovi zaključila da postoje dokazi o formalnim pokazateljima vladine kontrole nad bankama u državnom vlasništvu. Na primjer, zadaća EXIM-a u području javne politike utvrđena je Obavješću o osnivanju Kineske izvozno-uvozne banke koju je izdalo Državno vijeće i Statutom EXIM-a. Kao 100 %-tni vlasnik država kontrolira EXIM imenovanjem članova njegova nadzornog odbora. Ti članovi na sastancima EXIM-a zastupaju interese države, uključujući politička razmatranja. Nema upravnog odbora. Država izravno imenuju upravu EXIM-a (36). Na njegovim internetskim stranicama (37) navodi se da je EXIM „posvećen pružanju potpore kineskoj vanjskoj trgovini, ulaganjima i međunarodnoj gospodarskoj suradnji” te „da je posvećen jačanju financijske potpore ključnim sektorima i slabim karikama u kineskom gospodarstvu kako bi se osigurao održiv i zdrav gospodarski i socijalni razvoj”.

(60)

Za vrijeme ovog ispitnog postupka nisu dostavljeni dokazi koji bi upućivali na to da se društvima odobravaju zajmovi u skladu s primjerenim procjenama kreditnog rejtinga. Komisija stoga nema informacije kojima bi se osporio prethodni nalaz da banke u državnom vlasništvu potiču poticane industrije i/ili provode nacionalne politike, kako je prethodno navedeno u uvodnim izjavama 58. i 59.

(61)

Na temelju navedenoga Komisija je zaključila da banke u državnom vlasništvu pri izvršavanju svoje javne funkcije u pogledu industrije papira provode posebne ciljeve javne politike, kako su predviđeni prethodno utvrđenim pravnim okvirom, čime djeluju kao javna tijela u smislu članka 2. točke (b) osnovne uredbe u vezi s člankom 3. stavkom 1. točkom (a) podtočkom i. osnovne uredbe.

(62)

Ukratko, financijske institucije u Kini posluju u općem pravnom okruženju u kojem ih se upućuje na to da se pri donošenju financijskih odluka pridržavaju industrijskih ciljeva politike kineske vlade (38).

(63)

Usto, čak i kad se banke u državnom vlasništvu ne bi smatrale javnim tijelima, Komisija je utvrdila da bi se one, kao i banke u privatnom vlasništvu, i dalje smatrale bankama kojima je kineska vlada povjerila i kojima nalaže izvršavanje funkcija koje su obično dane vladi (39) u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke iv. osnovne uredbe s obzirom na normativni okvir prethodno opisan u uvodnim izjavama 51. i 52. Stoga bi se njihovo postupanje u svakom slučaju pripisalo kineskoj vladi. Iz istih bi se razloga zajmovi koje su ostale financijske institucije dale društvima iz industrije papira pripisali kineskoj vladi.

(64)

Zbog nesuradnje kineskih proizvođača Komisija nije imala informacije o pojedinim društvima na osnovi kojih bi izračunala iznos subvencija dodijeljenih tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(65)

Komisija je u početnom ispitnom postupku i prethodnom ispitnom postupku revizije utvrdila da je industrija papira imala koristi od povlaštenih zajmova. Komisija je utvrdila da je iznos koristi razlika između iznosa koji je društvo platilo za vladin zajam i iznosa koji bi društvo platilo za usporedivi komercijalni zajam dostupan na tržištu. Taj je iznos potom raspoređen na ukupni promet proizvođača izvoznika koji surađuju. Iznos subvencije ad valorem utvrđen na temelju te mjere iznosio je 5,37 % za grupaciju APP i 1,26 % za grupaciju Chenming.

(66)

U trenutačnom ispitnom postupku Komisija na temelju raspoloživih informacija nije pronašla naznake da je obustavljeno davanje povlaštenih zajmova za proizvođače premazanog finog papira u NRK-u.

(67)

Komisija napominje da su podnositelji zahtjeva u zahtjevu i naknadnim podnescima dali primjere daljnjih zajmova koje su dobili proizvođači izvoznici, među ostalim i tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, osobito sljedeće:

(68)

Zbog izostanka suradnje kineske vlade i kineskih proizvođača izvoznika Komisija nije imala informacije o pojedinim društvima na osnovi kojih bi utvrdila da su zajmovi koje su naveli podnositelji zahtjeva dani u uobičajenim tržišnim uvjetima. Međutim, Komisija je na temelju raspoloživih informacija utvrdila da su kineski proizvođači izvoznici nastavili ostvarivati korist od povlaštenih zajmova. Doista, industriju papira i dalje se navodi kao „poticanu industriju”. Uz to, Komisija je u nedavnim ispitnim postupcima utvrdila da su se povlašteni zajmovi za poticane industrije davali po kamatnim stopama koje su bile znatno niže od stopa koje bi se naplaćivale da financijsko tržište nije narušeno, uključujući i izostankom valjanih kreditnih rejtinga (45).

(69)

Stoga je Komisija bez potrebe izračuna točnog iznosa subvencija dodijeljenih davanjem povlaštenih zajmova zaključila da je kineska vlada nastavila davati povlaštene zajmove po povoljnim kamatnim stopama u skladu s politikom navedenom u posebnim planovima i direktivama koji se odnose na industriju papira. Izravan prijenos sredstava u obliku povlaštenih zajmova i dalje je bio dostupan društvima iz industrije papira tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(70)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama od 66. do 69., financijske institucije usmjerava se s pomoću nekoliko pravnih dokumenata koji su posebno usmjereni na društva iz sektora papira. Na temelju tih dokumenata zaključuje se da financijske institucije daju povlaštene zajmove samo ograničenom broju industrija koje postupaju u skladu s relevantnim politikama kineske vlade.

(71)

Stoga je Komisija zaključila da subvencije u obliku davanja povlaštenih zajmova nisu općenito dostupne, već su specifične u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) osnovne uredbe. Štoviše, nijedna zainteresirana strana nije podnijela dokaze o tome da se davanje povlaštenih zajmova temelji na objektivnim kriterijima ili uvjetima na temelju članka 4. stavka 2. točke (b) osnovne uredbe.

(72)

S obzirom na navedeno Komisija je zaključila da je industrija premazanog finog papira nastavila ostvarivati korist od subvencija u obliku povlaštenih zajmova tijekom RIPR-a. S obzirom na postojanje financijskih doprinosa, koristi za proizvođače izvoznike i specifičnosti, taj se program subvencija i dalje smatra programom subvencija protiv kojeg se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(73)

Komisija je u početnom ispitnom postupku utvrdila da je iznos subvencije ad valorem s obzirom na tu mjeru iznosio 1,22 % za grupaciju APP i 0,58 % za grupaciju Chenming.

(74)

Tom se subvencijom društvu koje stekne Potvrdu o poduzeću visoke i nove tehnologije omogućava ostvarivanje koristi od smanjene stope poreza na dohodak od 15 % u usporedbi s uobičajenom stopom od 25 %.

(75)

Subvencija se pruža kao povlašteni porezni tretman iz članka 28. Zakona NRK-a o porezu na dobit poduzeća (br. 63, donesen 16. ožujka 2007.) (46), u kojem se navodi da se „stopa poreza na dobit poduzeća za poduzeća visoke i nove tehnologije kojima je potrebna posebna potpora države smanjuje na 15 %”. Člankom 93. Pravilnika za provedbu Zakona NRK-a o porezu na dobit poduzeća pojašnjeno je da:

„ Važna poduzeća visoke i nove tehnologije koja će podupirati država, kako se navodi u klauzuli 2. članka 28. Zakona o porezu na dobit poduzeća, odnose se na poduzeća koja posjeduju ključna prava intelektualnog vlasništva i ispunjavaju sljedeće uvjete:

Mjere za upravljanje utvrđivanjem visokotehnoloških poduzeća i ključnim područjima visokih i novih tehnologija koja podupire država zajednički određuju tehnološki, financijski i porezni odjeli u okviru Državnog vijeća, a stupaju na snagu nakon odobrenja Državnog vijeća  (47)  (48) . ”

(76)

U članku 10. Administrativnih mjera za određivanje poduzeća visoke i nove tehnologije navode se kriteriji prihvatljivosti za društva koja žele biti korisnici te smanjene stope poreza na dohodak. Ako društvo ispunjava sve uvjete utvrđene člankom 10., mora podnijeti zahtjev nadležnim tijelima u skladu s postupkom iz članka 11. istoga akta.

(77)

Svako društvo koje se namjerava prijaviti za tu smanjenu stopu poreza na dohodak mora podnijeti internetski zahtjev lokalnom Uredu za znanost i tehnologiju koji će ga privremeno razmotriti. Nakon toga lokalni Ured za znanost i tehnologiju dat će preporuku pokrajniskom Odjelu za znanost i tehnologiju. Prije odluke o izdavanju potvrde o poduzeću visoke i nove tehnologije Odjel može odlučiti provesti ispitni postupak neposredno u poslovnim prostorima podnositeljâ zahtjeva.

(78)

Kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku, smanjenu stopu poreza na dohodak trebalo bi se smatrati subvencijom u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe u obliku prihoda kojih se vlada odriče, čime društva primatelji ostvaruju korist. Ta je subvencija i dalje specifična u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) osnovne uredbe jer je samim zakonodavstvom, u skladu s kojim tijelo nadležno za odobravanje djeluje, pristup toj smanjenoj stopi poreza na dohodak ograničen samo na određena poduzeća i industrije koji su određeni kao poticani, kao što su oni koji pripadaju industriji premazanog finog papira.

(79)

Komisija nije imala nikakve naznake ni dokaze koji bi ukazivali na to da je industrija premazanog finog papira prestala ostvarivati korist od te smanjene stope poreza na dohodak ili da će predmetne subvencije i programi subvencioniranja biti obustavljeni u bliskoj budućnosti. Stoga je Komisija na temelju informacija koje su podnositelji zahtjeva (49) dostavili u zahtjevu te informacija iz nedavnih ispitnih postupaka (50) i javno dostupnih informacija (51) utvrdila da je industrija premazanog finog papira nastavila ostvarivati korist od povlaštenih poreznih politika za društva koja su priznata kao poduzeća visoke ili nove tehnologije (a to uključuje i industriju premazanog finog papira).

(80)

U zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera navedeni su dodatni dokazi o tome da su određeni kineski proizvođači PFP-a i dalje ostvarivali korist od brojnih oslobođenja od poreza i povrata poreza.

(81)

Grupacija Chenming navela je da je ostvarila korist od poreznih rabata u iznosu od približno 61 milijun RMB u 2018., 111 milijuna RMB u 2020. i 1 milijun RMB u prvoj polovini 2021. (52)

(82)

U odjeljku „Državna bespovratna sredstava” grupacija Chenming navela je povrate poreza u iznosu od 20 milijuna RMB u 2018., 80 milijuna RMB u 2019., 72 milijuna RMB u 2020. i 9 milijuna RMB u prvoj polovini 2021. (53)

(83)

Kombinirana vrijednost tih poreznih rabata/povrata poreza iznosi 81 milijun RMB, 192 milijuna RMB, 72 milijuna RMB odnosno 10 milijuna RMB, što čini 0,28 %, 0,63 %, 0,23 % odnosno 0,06 % prihoda poduzeća i 3,32 %, 11,56 %, 4,19 % odnosno 0,51 % njegove neto dobiti za 2018., 2019., 2020. i prvu polovinu 2021. (54) Slično tome, za 2020. društvo Gold East Paper (Jiangsu) zabilježilo je povrate poreza i odbitke u iznosu od 68 milijuna RMB, što čini 0,73 % njegova prihoda i 2,18 % njegove dobiti za tu godinu (55). Stoga, iako na temelju javno dostupnih informacija nije bilo moguće utvrditi u okviru kojeg su konkretnog oslobođenja od poreza ili povrata ostvarene te koristi, očit je nastavak davanja velikih povlastica.

(84)

Zbog nesuradnje kineske vlade i kineskih proizvođača izvoznika Komisija nije imala informacije o pojedinim društvima na osnovi kojih bi mogla izračunati iznos subvencija dodijeljenih tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Međutim, s obzirom na nalaze iz prethodnih ispitnih postupaka navedene u uvodnoj izjavi 78. i informacije iz zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera navedene u uvodnim izjavama od 79. do 83. te u nedostatku naznaka koje bi upućivale na suprotno Komisija je zaključila da su proizvođači PFP-a nastavili primati subvencije.

(85)

S obzirom na navedeno Komisija je zaključila da je industrija premazanog finog papira nastavila ostvarivati korist od subvencija u obliku povlaštenih poreznih politika za društva koja su priznata kao poduzeća visoke ili nove tehnologije tijekom RIPR-a. S obzirom na postojanje financijskih doprinosa, koristi za proizvođače izvoznike i specifičnosti, taj se program subvencija i dalje smatra programom subvencija protiv kojeg se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(86)

Komisija je u početnom ispitnom postupku utvrdila da je iznos subvencije ad valorem s obzirom na taj povlašteni porezni tretman iznosio 0,02 % za grupaciju APP i 0,05 % za grupaciju Chenming.

(87)

Na temelju prijeboja poreza za troškove istraživanja i razvoja društva imaju pravo na povlašteno porezno postupanje za aktivnosti istraživanja i razvoja u određenim prioritetnim područjima visoke tehnologije koja je odredila država ako su ispunjeni određeni pragovi za troškove istraživanja i razvoja.

(88)

Konkretnije, za rashode za istraživanje i razvoj nastale razvojem novih tehnologija, novih proizvoda i novih tehnika koji ne čine nematerijalnu imovinu i uračunani su u dobit i gubitak u trenutačnom razdoblju može se ostvariti dodatni odbitak od 75 % nakon što su u potpunosti odbijeni s obzirom na stvarno stanje. U slučajevima u kojima prethodno navedeni rashodi za istraživanje i razvoj čine nematerijalnu imovinu može ih se amortizirati na temelju 175 % troškova nematerijalne imovine. Od siječnja 2021. dodatni odbitak troškova istraživanja i razvoja prije oporezivanja povećan je na 100 % (56).

(89)

Povlašteni porezni tretman predviđa se u članku 30. stavku 1. Zakona NRK-a o porezu na dobit poduzeća (br. 63, donesen 16. ožujka 2007.), članku 95. Pravilnika o provedbi Zakona NRK-a o porezu na dobit poduzeća i u sljedećim obavijestima:

(90)

Od ovog povlaštenog poreznog tretmana korist ostvaruju društva kojima se priznaje da provode projekte istraživanja i razvoja. Za program su prihvatljivi samo projekti istraživanja i razvoja društava iz sektora novih i visokih tehnologija koja dobivaju prvenstvenu potporu države i projekti navedeni u Vodiču o ključnim područjima visokotehnološke industrijalizacije prema aktualnom Prioritetu razvoja koji je objavila Komisija za nacionalni razvoj i reformu.

(91)

Svako društvo koje se želi prijaviti za taj povlašteni porezni tretman mora podnijeti detaljne podatke o projektima istraživanja i razvoja lokalnom Uredu za znanost i tehnologiju. Nakon razmatranja porezni ured izdat će potvrdu o odobrenju. Iznos koji podliježe porezu na dobit smanjuje se za 50 % stvarnih troškova za odobrene projekte.

(92)

Kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku (58) i u prethodnom ispitnom postupku revizije (59), povlašteni porezni tretman trebao bi se smatrati subvencijom u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe u obliku prihoda kojih se vlada odriče, čime društva primatelji ostvaruju korist. Ta je subvencija i dalje specifična u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) osnovne uredbe jer je samim zakonodavstvom, u skladu s kojim tijelo nadležno za odobravanje djeluje, pristup tom programu ograničen samo na određena poduzeća i industrije koji su određeni kao poticani, kao što su oni koji pripadaju industriji premazanog finog papira.

(93)

Ni kineska vlada ni proizvođači izvoznici nisu dostavili dokaze koji bi ukazivali na to da je industrija premazanog finog papira prestala ostvarivati korist od tog povlaštenog poreznog tretmana ili da će predmetne subvencije i programi subvencioniranja biti obustavljeni u bliskoj budućnosti. Komisija je na temelju informacija koje su podnositelji (60) zahtjeva dostavili u zahtjevu utvrdila da je industrija premazanog finog papira tijekom RIPR-a nastavila ostvarivati korist od povlaštene porezne politike za istraživanje i razvoj. Doista, društva koja su formalno priznata kao društva visoke i nove tehnologije i dalje ostvaruju korist od povlaštenog poreznog tretmana.

(94)

Zbog izostanka suradnje kineske vlade i kineskih proizvođača izvoznika Komisija nije imala informacije o pojedinim društvima na osnovi kojih bi mogla izračunati iznos subvencija dodijeljenih tijekom RIPR-a. Međutim, s obzirom na nalaze iz prethodnih ispitnih postupaka navedene u uvodnoj izjavi 92., ukupne porezne olakšice koje su utvrdili podnositelji zahtjeva navedene u uvodnim izjavama od 79. do 83. i u nedostatku informacija koje bi upućivale na suprotno Komisija je zaključila da su proizvođači PFP-a nastavili primati subvencije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(95)

S obzirom na navedeno Komisija je zaključila da je industrija premazanog finog papira nastavila ostvarivati korist od subvencija u obliku povlaštenih poreznih politika za istraživanje i razvoj tijekom RIPR-a. S obzirom na postojanje financijskih doprinosa, koristi za proizvođače izvoznike i specifičnosti, taj se program subvencija i dalje smatra programom subvencija protiv kojeg se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(96)

Komisija je u početnom ispitnom postupku utvrdila da je iznos subvencije ad valorem s obzirom na taj program iznosio 1,34 % za grupaciju APP i 0,21 % za grupaciju Chenming.

(97)

Oslobađanje od poreza na prihode od dividende odnosi se na poduzeća u NRK-u koja su dioničari u drugim rezidentnim poduzećima u NRK-u. Prvo navedena imaju pravo na izuzeće od poreza na dohodak od određenih dividendi koje plaćaju drugo navedena poduzeća.

(98)

To oslobađanje od poreza na prihode od dividende predviđeno je člancima 25. i 26. Zakona NRK-a o porezu na dobit poduzeća i detaljnije je objašnjeno u članku 83. Pravilnika o provedbi Zakona NRK-a o porezu na dobit poduzeća, Dekretu br. 512 Državnog vijeća NRK-a, donesenog 6. prosinca 2007.

(99)

Pravna je osnova za ovaj program članak 26. stavak 2. Zakona o porezu na dobit poduzeća zajedno s Pravilnikom za provedbu Zakona NRK-a o porezu na dobit poduzeća.

(100)

Člankom 25. Zakona o porezu na dobit poduzeća, koji je uvod u poglavlje IV. „Povlaštene porezne politike”, propisuje se da „će država nuditi povlastice u području poreza na dobit poduzećima koja posluju u industrijama ili provode projekte čiji razvoj država posebno podupire i potiče”. Nadalje, u članku 26. stavku 2. navodi se da se oslobođenje od poreza primjenjuje na prihode od ulaganja u vlasnički kapital između „prihvatljivih rezidentnih poduzeća” zbog čega se čini da je njegovo područje primjene ograničeno samo na određena rezidentna poduzeća.

(101)

Od ovog oslobađanja od poreza na prihode od dividende korist ostvaruju sva rezidentna poduzeća koja su dioničari u drugim rezidentnim poduzećima u Kini.

(102)

Ta je subvencija specifična u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) osnovne uredbe jer se samim zakonodavstvom primjena tog oslobođenja ograničava samo na kvalificirana rezidentna poduzeća koja imaju veliku potporu države i čiji razvoj država potiče.

(103)

Društva se mogu koristiti ovim oslobađanjem od poreza na prihode od dividende izravno preko prijave poreza na dodanu vrijednost.

(104)

Komisija je u početnom ispitnom postupku (61) i prethodnom ispitnom postupku revizije (62) utvrdila da bi se to oslobađanje od poreza na prihode od dividende trebalo smatrati subvencijom u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe u obliku prihoda kojih se vlada odriče, čime društva primatelji ostvaruju korist. Ta je subvencija i dalje specifična u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) osnovne uredbe jer je samim zakonodavstvom, u skladu s kojim tijelo nadležno za odobravanje djeluje, pristup tom programu ograničen samo na rezidentna poduzeća u NRK-u koja imaju prihod od dividenda od drugih rezidentnih poduzeća u NRK-u nasuprot onim poduzećima koja ulažu u strana poduzeća.

(105)

Komisija nije raspolagala dokazima koji bi ukazivali na to da je industrija premazanog finog papira prestala ostvarivati korist od tog oslobađanja od poreza na prihode od dividende ili da će predmetne subvencije i programi subvencioniranja biti obustavljeni u bliskoj budućnosti. Komisija je na temelju informacija koje su podnositelji zahtjeva dostavili u zahtjevu (63) te informacija iz nedavnih ispitnih postupaka (64) utvrdila da industrija premazanog finog papira i dalje ostvaruje korist od oslobađanja od poreza na prihode od dividende.

(106)

Zbog izostanka suradnje kineske vlade i kineskih proizvođača izvoznika Komisija nije imala informacije o pojedinim društvima na osnovi kojih bi izračunala iznos subvencija dodijeljenih tijekom RIPR-a. Međutim, s obzirom na prijašnje nalaze iz prethodnih ispitnih postupaka navedene u uvodnoj izjavi 104., ukupne porezne olakšice koje su utvrdili podnositelji zahtjeva navedene u uvodnim izjavama 79. i 100. te u nedostatku informacija koje bi upućivale na suprotno Komisija je zaključila da su proizvođači PFP-a nastavili primati subvencije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(107)

S obzirom na navedeno Komisija je zaključila da je industrija premazanog finog papira nastavila ostvarivati korist od subvencija u obliku oslobođenja od poreza na dividende za kvalificirana rezidentna poduzeća tijekom RIPR-a. S obzirom na postojanje financijskih doprinosa, koristi za proizvođače izvoznike i specifičnosti, taj se program subvencija i dalje smatra programom subvencija protiv kojeg se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(108)

Komisija je u početnom ispitnom postupku utvrdila da je iznos subvencije ad valorem s obzirom na tu mjeru iznosio 1,17 % za grupaciju APP i 0,61 % za grupaciju Chenming.

(109)

Tom se mjerom daju povlastice u obliku izuzeća od PDV-a i uvoza kapitalnih dobara oslobođenog od carine za poduzeća sa stranim kapitalom ili domaća društva koja dobiju Potvrdu o državno poticanim projektima koju izdaju kineska tijela u skladu s odgovarajućim investicijskim, poreznim i carinskim zakonodavstvom.

(110)

Izuzeća od PDV-a i carine temelje se na nekoliko pravnih odredaba, tj. Okružnici Državnog vijeća o prilagodbi porezne politike za uvezenu opremu br. 37/1997, Objavi Ministarstva financija, Opće carinske uprave i Državne porezne uprave [2008.] br. 43, Obavijesti NDRC-a o važnim pitanjima o postupanju s pismom potvrde za domaće ili strano financirane projekte poticane od strane države, br. 316/2006 od 22. veljače 2006. i na Katalogu o uvezenoj robi koja se ne može osloboditi od carine za poduzeća sa stranim kapitalom ili domaća poduzeća – 2008.

(111)

Prihvatljivost je ograničena na podnositelje zahtjeva, bilo poduzeća sa stranim kapitalom ili domaća poduzeća, koja mogu dobiti Potvrdu o državno poticanom projektu.

(112)

U skladu s člankom I.1. Obavijesti NDRC-a o važnim pitanjima o postupanju s pismom potvrde za domaće ili strano financirane projekte poticane od strane države, br. 316/2006 od 22. veljače 2006., projekte sa stranim ulaganjem koji su usklađeni s „poticanim projektima sa stranim ulaganjem s prijenosom tehnike iz Kataloga smjernica za industrije sa stranim kapitalom i Industrijskog kataloga za strana ulaganja u središnjem i zapadnom dijelu Kine izuzima se od carinskih pristojbi te poreza na dodanu vrijednost za uvoz opreme, osim one koja je navedena u Katalogu uvozne robe koja ne uživa oslobođenje od poreza za projekte sa stranim ulaganjem”. Pismo o potvrdi projekata za projekte sa stranim ulaganjem poticane kategorije s ukupnim ulaganjem od 30 milijuna USD ili većim izdaje NDRC. Pismo o potvrdi projekta za projekte sa stranim ulaganjem poticane kategorije s ukupnim ulaganjem manjim od 30 milijuna USD izdaju komisije ili gospodarske općine na razini provincije. Nakon što dobiju pismo o potvrdi projekta poticane kategorije, društva predočavaju potvrde i druge dokumente za prijavu svojim lokalnim carinskim tijelima kako bi mogla dobiti izuzeće od carine i PDV-a na uvoz opreme.

(113)

Komisija je u početnom ispitnom postupku (65), prethodnom ispitnom postupku revizije (66) i drugim ispitnim postupcima (67) utvrdila da bi izuzeća od PDV-a i carine trebalo smatrati subvencijom u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe u obliku prihoda kojih se vlada odriče, čime društva primatelji ostvaruju korist. Ta je subvencija i dalje specifična u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) osnovne uredbe jer je samim zakonodavstvom, u skladu s kojim tijelo nadležno za odobravanje djeluje, pristup tom programu ograničen samo na poduzeća koja ulažu u okviru posebnih poslovnih kategorija taksativno definiranih zakonom (tj. katalog za usmjeravanje industrija za strana ulaganja i katalog ključnih industrija, proizvoda i tehnologija koje država trenutačno potiče).

(114)

Nisu dostavljeni dokazi koji bi ukazivali na to da je industrija premazanog finog papira prestala ostvarivati korist od tih izuzeća od PDV-a i carine ili da će predmetne subvencije i programi subvencioniranja biti obustavljeni u bliskoj budućnosti. Komisija je na temelju raspoloživih podataka, a osobito na temelju zaključaka Komisije o subvencijama u prošlim ispitnim postupcima (68), utvrdila da industrija premazanog finog papira i dalje ostvaruje korist od izuzeća od PDV-a i carina na uvezenu opremu.

(115)

Zbog izostanka suradnje kineske vlade i kineskih proizvođača izvoznika Komisija nije imala informacije o pojedinim društvima na osnovi kojih bi mogla izračunati iznos subvencija dodijeljenih tijekom RIPR-a. Međutim, s obzirom na nalaze iz prethodnih ispitnih postupaka navedene u uvodnoj izjavi 113., ukupne porezne olakšice koje su utvrdili podnositelji zahtjeva navedene u uvodnoj izjavi 112. i u nedostatku informacija koje bi upućivale na suprotno Komisija je zaključila da su proizvođači PFP-a nastavili primati subvencije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(116)

S obzirom na navedeno Komisija je zaključila da je industrija premazanog finog papira nastavila ostvarivati korist od subvencija u obliku izuzeća od PDV-a i carine na uvezenu opremu tijekom RIPR-a. S obzirom na postojanje financijskih doprinosa, koristi za proizvođače izvoznike i specifičnosti, taj se program subvencija i dalje smatra programom subvencija protiv kojeg se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(117)

Komisija je u početnom ispitnom postupku utvrdila da je iznos subvencije ad valorem s obzirom na tu subvenciju iznosio 0,03 % za grupaciju APP i 0,05 % za grupaciju Chenming.

(118)

Tom se mjerom daju povlastice u obliku smanjenja PDV-a ako poduzeća sa stranim kapitalom kupe domaće proizvedenu opremu.

(119)

Smanjenja PDV-a temelje se na nekoliko pravnih odredbi:

(120)

Prihvatljivost je ograničena na poduzeća sa stranim kapitalom koja kupuju opremu domaće proizvodnje i pripadaju poticanoj kategoriji.

(121)

Program ima za cilj povrat PDV-a plaćenog za kupnju domaće proizvedene opreme koju kupuju poduzeća sa stranim kapitalom ako oprema nije obuhvaćena Katalogom opreme koja nije izuzeta od plaćanja te ako vrijednost opreme ne prelazi ukupnu granicu ulaganja u poduzeća sa stranim kapitalom prema „probnim administrativnim mjerama za kupnju domaće proizvedene opreme”.

(122)

U početnom ispitnom postupku (69) utvrđeno je da su svi proizvođači koji su surađivali imali koristi od te mjere.

(123)

Komisija je u početnom i prethodnom ispitnom postupku (70) utvrdila da bi se smanjenja PDV-a trebalo smatrati subvencijom u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe u obliku prihoda kojih se vlada odriče, čime društva primatelji ostvaruju korist. Ta je subvencija i dalje specifična u smislu članka 4. stavka 4. točke (b) osnovne uredbe, s obzirom na to da subvencija ovisi o upotrebi domaće, a ne uvezene robe.

(124)

U trenutačnom ispitnom postupku podnositelji zahtjeva dostavili su dokaze o tome da su, prema Politici o povlaštenim subvencijama za masovno poduzetništvo i inovacije, smanjenja PDV-a na opremu proizvedenu u Kini koju kupuju poduzeća sa stranim kapitalom jedna od 83 subvencije dostupne važnim industrijama (71).

(125)

Ni kineska vlada ni proizvođači izvoznici nisu dostavili dokaze koji bi ukazivali na to da je industrija premazanog finog papira prestala ostvarivati korist od tog smanjenja PDV-a i izuzeća od carine ili da će predmetne subvencije i programi subvencioniranja biti obustavljeni u bliskoj budućnosti. Komisija je na temelju nedavnih ispitnih postupaka (72) utvrdila da industrija premazanog finog papira i dalje ostvaruje korist od smanjenja PDV-a na kupnju domaće proizvedene opreme.

(126)

Zbog izostanka suradnje kineske vlade i kineskih proizvođača izvoznika Komisija nije imala informacije o pojedinim društvima na osnovi kojih bi mogla izračunati iznos subvencija dodijeljenih tijekom RIPR-a. Međutim, s obzirom na prijašnje nalaze iz prethodnih ispitnih postupaka navedene u uvodnoj izjavi 123., ukupne porezne olakšice koje su utvrdili podnositelji zahtjeva navedene u uvodnoj izjavi 124. i u nedostatku informacija koje bi upućivale na suprotno Komisija je zaključila da su proizvođači PFP-a nastavili primati subvencije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(127)

S obzirom na navedeno Komisija je zaključila da je industrija premazanog finog papira nastavila ostvarivati korist od subvencija u obliku smanjenja PDV-a na domaće proizvedenu opremu tijekom RIPR-a. S obzirom na postojanje financijskih doprinosa, koristi za proizvođače izvoznike i specifičnosti, taj se program subvencija i dalje smatra programom subvencija protiv kojeg se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(128)

Komisija je u početnom ispitnom postupku utvrdila da industrija premazanog finog papira ostvaruje koristi od različitih programa bespovratnih sredstava. Točnije, Komisija je u početnom ispitnom postupku procijenila pet programa koje su naveli proizvođači izvoznici koji surađuju i utvrdila je da se protiv svih programa mogu uvesti kompenzacijske mjere. Komisija je primila na znanje i dodatnih šest programa koje su naveli proizvođači izvoznici koji surađuju, ali nije ih procjenjivala jer se radilo o malenim iznosima povlastica.

(129)

Komisija je u početnom ispitnom postupku (73), prethodnom ispitnom postupku revizije (74) i drugim ispitnim postupcima (75) utvrdila da su proizvođači premazanog finog papira u okviru planova kineske vlade kojima se potiče industriju papira ostvarili korist od nekoliko programa bespovratnih sredstava koje bi trebalo smatrati subvencijom u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe u obliku dodjele sredstava od kojih društva primatelji ostvaruju korist. Nedavno su američka tijela u okviru revizije radi isteka mjera u vezi s američkim uvozom nepremazanog finog papira („nepremazani fini papir iz Kine”) potvrdila da se i dalje dodjeljuju bespovratna sredstva (76).

(130)

Ni kineska vlada ni proizvođači izvoznici nisu dostavili dokaze koji bi ukazivali na to da je industrija premazanog finog papira prestala ostvarivati korist od tih bespovratnih sredstava ili da će predmetne subvencije i programi subvencioniranja biti obustavljeni u bliskoj budućnosti. Komisija je na temelju informacija koje su podnositelji (77) zahtjeva dostavili u zahtjevu te informacija iz nedavnih ispitnih postupaka (78) utvrdila da industrija premazanog finog papira kao poticana industrija i dalje ostvaruje korist od bespovratnih sredstava.

(131)

Prema zahtjevu podnositelja zahtjeva kineski proizvođači PFP-a i dalje primaju bespovratna sredstva. Primjerice, grupacija Chenming primila je vladine nagrade u iznosu od 228 milijuna RMB u 2019. i 800 000 RMB u 2020., što čini 0,75 % odnosno 0,003 % prihoda grupacije i 13,76 % odnosno 0,05 % njezine dobiti u tim razdobljima (79).

(132)

Na temelju prethodno navedenoga i bez potrebe izračuna točnog iznosa ostvarene koristi Komisija je zaključila da kineska vlada i dalje pruža različita bespovratna sredstva industriji premazanog finog papira i da proizvođači premazanog finog papira u NRK-u i dalje ostvaruju koristi od tih bespovratnih sredstava. Ta se bespovratna sredstva smatraju specifičnima u smislu članka 4. stavka 2. osnovne uredbe, a čini se i da su dodijeljena na ad hoc osnovi.

(133)

S obzirom na navedeno Komisija je zaključila da je industrija premazanog finog papira nastavila ostvarivati korist od subvencija u obliku bespovratnih sredstava tijekom RIPR-a. S obzirom na postojanje financijskih doprinosa, koristi za proizvođače izvoznike i specifičnosti, taj se program subvencija i dalje smatra programom subvencija protiv kojeg se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(134)

Komisija je u početnom ispitnom postupku utvrdila da je industrija premazanog finog papira u NRK-u ostvarila korist od ustupanja zemljišta, a osobito od prava korištenja zemljišta uz naknadu manju od primjerene.

(135)

Iznos subvencioniranja koji je u početnom ispitnom postupku utvrđen u vezi s tom mjerom određen je na 2,81 % za grupu APP i 0,69 % za grupaciju Chenming.

(136)

Podnositelji zahtjeva su u zahtjevu pružili dokaze o tome da je kineska vlada nastavila industriji premazanog finog papira davati prava korištenja zemljišta uz naknade manje od primjerene. Pravnu osnovu za tu tvrdnju čine sljedeći dokumenti (80):

(137)

U skladu s člankom 2. Zakona o upravljanju zemljištem država je vlasnik cjelokupnog zemljišta jer u skladu s kineskim ustavom i relevantnim zakonskim odredbama zemljište pripada svim kineskim državljanima. Zemljište se ne može prodavati, već se u skladu sa zakonom mogu ustupati prava korištenja zemljišta: državna tijela ustupaju prava na temelju javnog podnošenja ponuda, kotiranja ili dražbe.

(138)

Komisija je u početnom ispitnom postupku (81) utvrdila da bi se ustupanje prava korištenja zemljišta koje osigurava kineska vlada trebalo smatrati subvencijom u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke iii. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe u obliku osiguravanja robe na temelju kojeg društva primatelji ostvaruju korist.

(139)

Ni kineska vlada ni proizvođači izvoznici nisu dostavili dokaze koji bi ukazivali na to da je industrija premazanog finog papira prestala ostvarivati korist od ustupanja prava korištenja zemljišta uz naknadu manju od primjerene ili da će predmetne subvencije i programi subvencioniranja biti obustavljeni u bliskoj budućnosti.

(140)

Osim toga, Komisija je nedavno u nekoliko ispitnih postupaka, uključujući predmet o tkaninama od staklenih vlakana (82) i predmet o aluminijskoj konverterskoj foliji iz Kine (83), zaključila da kineski proizvođači mogu primati povrate od lokalnih tijela kako bi se nadoknadile cijene koje su platili za prava korištenja zemljišta. S obzirom na to, grupacija Chenming prijavila je 2019. povećanje svojih prava korištenja zemljišta u iznosu od 163 milijuna RMB. Taj se iznos 2020. povećao na 219 milijuna RMB, tj. riječ je o povećanju od 56 milijuna RMB (84).

(141)

Stoga je na temelju raspoloživih informacija Komisija zaključila da se stope koje se plaćaju za korištenje zemljišta i dalje subvencioniraju jer se sustavom koji je uvela kineska vlada ne poštuju tržišna načela. Budući da je industrija papira u okviru 13. i 14. petogodišnjeg plana i dalje bila „poticana industrija”, Komisija je na temelju raspoloživih informacija utvrdila da se povlašteno ustupanje zemljišta nastavlja. Ustupanje prava korištenja zemljišta koje kineska vlada osigurava industriji papira kao jednoj od poticanih industrija ukazuje na to da je subvencija specifična u smislu članka 4. stavka 2. osnovne uredbe.

(142)

Zbog izostanka suradnje kineske vlade i kineskih proizvođača izvoznika Komisija nije imala informacije o pojedinim društvima na osnovi kojih bi mogla izračunati iznos subvencija dodijeljenih tijekom RIPR-a. Međutim, s obzirom na nalaze iz prethodnih ispitnih postupaka navedene u uvodnoj izjavi 138., ukupne porezne olakšice koje su utvrdili podnositelji zahtjeva navedene u uvodnoj izjavi 136. i u nedostatku informacija koje bi upućivale na suprotno Komisija je zaključila da su proizvođači PFP-a nastavili primati subvencije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(143)

S obzirom na navedeno Komisija je zaključila da je industrija premazanog finog papira nastavila ostvarivati korist od ustupanja zemljišta uz naknadu manju od primjerene tijekom RIPR-a. S obzirom na postojanje financijskih doprinosa, koristi za proizvođače izvoznike i specifičnosti, taj se program subvencija i dalje smatra programom subvencija protiv kojeg se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(144)

Pravne osnove ovog programa čine sljedeći dokumenti:

(145)

U prethodnom ispitnom postupku revizije (85) i uvodnoj izjavi 458. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2022/72 Komisija je zaključila da je Sinosure javno tijelo u smislu članka 2. točke (b) osnovne uredbe. Točnije, kao i u kontekstu prethodno opisanog davanja povlaštenih zajmova, zaključak da su Sinosureu dodijeljene ovlasti za izvršavanje javnih funkcija temelji se na raspoloživim podacima o državnom vlasništvu, formalnim pokazateljima vladine kontrole te dokazima o tome da kineska vlada i dalje provodi znatnu kontrolu nad ponašanjem Sinosurea.

(146)

Kako je potvrđeno u prethodnom ispitnom postupku revizije i u drugim nedavnim ispitnim postupcima (86), vlada ima potpuno vlasništvo i provodi financijsku kontrolu nad društvom Sinosure. Država je jedini vlasnik društva Sinosure, odnosno ono je u 100-postotnom vlasništvu Državnog vijeća. U Statutu se navodi da je odjel odgovoran za poslovanje društva Ministarstvo financija i da je Sinosure dužan predati financijska i knjigovodstvena izvješća te fiskalno proračunsko izvješće Ministarstvu financija na provjeru i odobrenje.

(147)

U pogledu vladine kontrole društvo Sinosure, čiji je jedini vlasnik država, nema upravni odbor. Što se tiče nadzornog odbora, Državno vijeće imenuje sve njegove članove koji zadaće izvršavaju u skladu s „Privremenom uredbom o nadzornom odboru u važnim financijskim institucijama u državnom vlasništvu”. Vlada imenuje i više rukovodstvo društva Sinosure. Na internetskim stranicama Sinosurea (87) navodi se da je predsjednik Sinosurea tajnik odbora partije i da većinu višeg rukovodstva čine članovi odbora partije.

(148)

Pravnu osnovu za subvencije koje pruža društvo Sinosure čine sljedeći dokumenti:

(149)

Društvo Sinosure na svojim internetskim stranicama navodi da promiče kineski izvoz robe, osobito proizvoda visoke tehnologije. Prema studiji Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj („OECD”) kineska visokotehnološka industrija, čiji je dio industrija aluminijske konverterske folije, primila je 21 % ukupnog osiguranja zajmova za financiranje izvoza koje pruža Sinosure (89). Nadalje, Sinosure je preuzeo aktivnu ulogu u realizaciji inicijative „Made in China 2025”, kojom se poduzeća usmjeravaju na korištenje nacionalnih kreditnih resursa te provođenje znanstvenih i tehnoloških inovacija i tehnološke nadogradnje, a poduzećima koja izlaze na inozemna tržišta pomaže se da postanu konkurentnija na globalnom tržištu (90).

(150)

Institucionalni okvir i ostali dokumenti koje je izdala kineska vlada, a na temelju kojih Sinosure djeluje, dalje dokazuju da su Sinosureu povjerene ovlasti za izvršavanje vladinih politika. MOFCOM i Sinosure zajednički su 2004. izdali Obavijest o provedbi strategije promicanja trgovine s pomoću znanosti i tehnologije korištenjem osiguranja izvoznih kredita (Shang Ji Fa [2004.] br. 368 od 26. srpnja 2004.), koja je i dalje mjerodavna za djelatnosti Sinosurea. Promicanje izvoza visoke i nove tehnologije i proizvoda s visokom dodanom vrijednošću s pomoću osiguranja izvoznih kredita ubraja se u ciljeve ove Obavijesti.

(151)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 46., 57. i 113., Komisija je utvrdila da kineska vlada industriju premazanog finog papira smatra ključnom industrijom koju država aktivno razvija kao cilj javne politike. Podsjeća se da je industrija papira jedna od 26 industrija koje su određene kao „poticane”, kako je navedeno u uvodnim izjavama 46., 57. i prethodno. Komisija je napomenula da je djelatnost osiguranja izvoznih kredita koju provodi Sinosure sastavni dio šireg financijskog sektora u kojem su utvrđene državne intervencije koje izravno utječu na financijsko tržište NRK-a i remete njegovo normalno funkcioniranje, vidjeti i uvodne izjave 148. i 149.

(152)

Komisija je svjesna drugih dokumenata koji dokazuju da Sinosure izravno provodi vladine politike koje među ostalim donose korist proizvođačima izvoznicima. Takozvani Plan 840 opisan je u Obavijesti Državnog vijeća od 27. svibnja 2009. (91) Ime se odnosi na upotrebu 84 milijardi USD u obliku osiguranja izvoza i jedna je od šest mjera koje je Državno vijeće pokrenulo 2009. kako bi stabiliziralo potražnju izvoza nakon globalne gospodarske krize i naknadne povećane potražnje za osiguranjem izvoznih kredita. Šest mjera uključuju naročito povećanu pokrivenost osiguranja izvoznih kredita, davanje kratkoročnog osiguranja izvoznih kredita u visini od 84 milijarde USD u 2009. te smanjenje stope premije. Kao jedina politička institucija koja potpisuje osiguranja izvoznih kredita, Sinosure se navodi kao izvršitelj plana. U pogledu smanjenja premija osiguranja od Sinosurea se zahtijevalo da osigura smanjenje prosječne stope kratkoročnih izvoznih osiguranja za 30 % na osnovi ukupne prosječne stope u 2008.

(153)

Takozvani Plan 421 uključen je u Obavijest o pitanjima provedbe posebnih dogovora za financiranje osiguranja izvoza velikih kompletnih setova opreme koju su 22. lipnja 2009. zajednički izdali Ministarstvo trgovine i Ministarstvo financija. To je bila i važna politika kojom se podržavala kineska politika „izlaska prema van” kao odgovor na globalnu financijsku krizu iz 2009. i kojom su se osigurala sredstva u iznosu od 42,1 milijarde USD za financiranje osiguranja radi potpore izvoza velikih kompletnih setova opreme. Sinosure i neke druge financijske institucije davali bi ta sredstva i upravljali njima. Poduzeća koja su obuhvaćena tim dokumentom mogla su koristiti te povlaštene financijske mjere, uključujući osiguranje izvoznih kredita. Zbog nesuradnje kineske vlade Komisija nije mogla dobiti dodatne pojedinosti o primjeni te obavijesti. Zbog nedostatka dokaza o suprotnome Komisija je smatrala da je i industrija papira obuhvaćena tim dokumentom.

(154)

Do kraja 2019. društvo Sinosure poduprlo je izvoz, domaću trgovinu i ulaganja uz ukupnu vrijednost veću od 4,6 bilijuna USD. Također je olakšalo davanje zajmova u iznosu od 3,6 bilijuna RMB za više od 200 banaka (92).

(155)

Sinosure isto tako ima vrlo aktivnu ulogu u podupiranju društava koja sudjeluju u inicijativi „Jedan pojas, jedan put”, kao što je APP. To uključuje uvođenje posebnih mjera za ubrzanje rješavanja predmeta u vezi s procjenom štete i pomaganje izvoznim poduzećima radi najveće moguće kontrole rizika i djelotvornog ublažavanja financijskog pritiska (93).

(156)

Na temelju navedenih elemenata i s obzirom na nedostatak suradnje kineske vlade Komisija je zaključila da je Sinosure javno tijelo jer su mu povjerene vladine ovlasti za izvršavanje javnih funkcija. Do istih se zaključaka došlo i u prethodnim antisubvencijskim ispitnim postupcima o poticanim industrijama u NRK-u (94).

(157)

Budući da je Sinosure javno tijelo kojem su povjerene javne ovlasti i koje provodi zakone i planove vlade, odobravanje osiguranja izvoznih kredita proizvođačima premazanog finog papira predstavlja financijski doprinos u obliku mogućih izravnih prijenosa sredstava vlade u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. osnovne uredbe.

(158)

Zbog nesuradnje kineske vlade i kineskih proizvođača izvoznika Komisija nije imala informacije o pojedinim društvima na temelju kojih bi izračunala iznos subvencija dodijeljenih tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(159)

Te subvencije ovise o realizaciji izvoza u smislu članka 4. stavka 4. točke (a) osnovne uredbe te su stoga specifične.

(160)

S obzirom na navedeno Komisija je zaključila da je industrija premazanog finog papira nastavila ostvarivati korist od osiguranja izvoznih kredita koje pruža Sinosure tijekom RIPR-a. S obzirom na postojanje financijskih doprinosa, koristi za proizvođače izvoznike i specifičnosti, taj se program subvencija i dalje smatra programom subvencija protiv kojeg se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(161)

Od 1. srpnja 2015. program povrata ili izuzeća od PDV-a za proizvodnju i usluge rada u kojima se sveobuhvatno iskorištavaju resursi konsolidiran je u Obavijesti Ministarstva financija i Državne porezne uprave o tiskanju i izdavanju kataloga proizvoda i usluga rada sa sveobuhvatnim iskorištavanjem resursa (CaiShui [2015.] br. 78). Domaća prodaja premazanog finog papira podliježe stopi PDV-a od 17 %. U skladu s Obavijesti društva imaju pravo na smanjenje PDV-a od 50 % za proizvode koji sadržavaju najmanje 70 % recikliranih vlakana i poljoprivrednih ostataka kao što su otpaci šećerne trske, otpadni papir i slama.

(162)

Prema neprovjerenim informacijama koje je dostavila kineska vlada u okviru prethodnog ispitnog postupka revizije (95), na temelju navedene obavijesti politike povrata PDV-a primjenjive su na prodaju proizvoda u čijoj su se proizvodnji upotrebljavali reciklirani, ponovno upotrijebljeni ili suvišni materijali ili energija iz drugih proizvodnih postupaka.

(163)

Prema neprovjerenim informacijama koje je dostavila kineska vlada u okviru prethodnog ispitnog postupka revizije (96), programom upravlja Državna porezna uprava Narodne Republike Kine uz pomoć ostalih nadležnih tijela, a provode ga lokalna porezna tijela u svojim jurisdikcijama. Poduzeća koja se prijavljuju za povrat PDV-a moraju podnijeti zahtjev i ostalu relevantnu dokumentaciju poreznom tijelu na provjeru. Podnositelji zahtjeva mogu primiti povlastice nakon odobrenja zahtjeva.

(164)

Komisija je u prethodnom ispitnom postupku revizije (97) utvrdila da bi se smanjenja PDV-a koja kineska vlada daje za proizvode koji sadržavaju najmanje 70 % recikliranih vlakana i poljoprivrednih ostataka trebala smatrati subvencijom u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe u obliku prihoda kojih se vlada odriče, čime društva primatelji ostvaruju korist. Na temelju raspoloživih informacija Komisija je nadalje zaključila da je subvencija bila specifična u skladu s člankom 4. stavkom 2. osnovne uredbe.

(165)

Ni kineska vlada ni proizvođači izvoznici nisu dostavili dokaze koji bi ukazivali na to da je industrija premazanog finog papira prestala ostvarivati korist od tog smanjenja PDV-a ili da će predmetne subvencije i programi subvencioniranja biti obustavljeni u bliskoj budućnosti. Naime, u Obavijesti iz uvodnih izjava 161., 162. i 163. papir se posebno navodi kao proizvod za koji se iskorištavaju resursi kao što su otpaci šećerne trske, otpadni papir i slama te da proizvođači moraju poštovati tehničke propise specifične za industriju papirne mase i papira.

(166)

Usto, Komisija nije raspolagala dokazima o tome da je taj program obustavljen u odnosu na proizvođače premazanog finog papira.

(167)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je zaključila da kineska vlada industriji premazanog finog papira daje subvencije u obliku smanjenja PDV-a za proizvode koji sadržavaju najmanje 70 % recikliranih vlakana i poljoprivrednih ostataka i da su proizvođači premazanog finog papira u NRK-u nastavili ostvarivati korist od tih smanjenja tijekom RIPR-a.

(168)

S obzirom na navedeno Komisija je zaključila da je industrija premazanog finog papira nastavila ostvarivati korist od subvencija u obliku smanjenja PDV-a za proizvode koji sadržavaju najmanje 70 % recikliranih vlakana i poljoprivrednih ostataka tijekom RIPR-a. S obzirom na postojanje financijskih doprinosa, koristi za proizvođače izvoznike i specifičnosti, taj se program subvencija i dalje smatra programom subvencija protiv kojeg se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(169)

Na temelju svega navedenoga Komisija je zaključila da su proizvođači premazanog finog papira u NRK-u tijekom RIPR-a nastavili ostvarivati korist od subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(170)

Kako bi se analizirali proizvodni kapacitet i neiskorišteni kapacitet u NRK-u i s obzirom na nesuradnju kineske vlade i kineskih proizvođača izvoznika, Komisija se oslonila na informacije koje su podnositelji zahtjeva dostavili u svojem zahtjevu za reviziju, kako su navedeni u uvodnim izjavama u nastavku, u vezi s PFP-om i industrijom premazanog bezdrvnog papira, širim sektorom kojem PFP pripada.

(171)

Budući da su podaci za premazani bezdrvni papir bili lakše dostupni, podnositelji zahtjeva iskoristili su ih kako bi izračunali udio PFP-a u podacima o proizvodnji i kapacitetu.

(172)

Na temelju zahtjeva podnositelja zahtjeva (98) 2021. globalna potražnja za premazanim bezdrvnim papirom iznosila je približno 17,3 milijuna tona, a globalni kapaciteti iznosili su otprilike 20,7 milijuna tona. Podnositelji zahtjeva izračunali su da globalna potražnja za PFP-om iznosi približno 12,1 milijun tona i da kapaciteti iznose otprilike 14,5 milijuna tona.

(173)

Prema podnositelju zahtjeva potražnja za premazanim bezdrvnim papirom u EU-u iznosila je 2021. približno 3,2 milijuna tona, a kapaciteti premazanog bezdrvnog papira u EU-u iznosili su otprilike 5 milijuna tona. Komisija je izračunala da je potražnja za PFP-om u EU-u iznosila oko 2,64 milijuna tona i da su kapaciteti PFP-a u EU-u iznosili tek nešto više od 4 milijuna tona.

(174)

Kineski kapaciteti premazanog bezdrvnog papira iznosili su 2021. približno 6,8 milijuna tona, a kineska potražnja iznosila je 4,7 milijuna tona. Kineski kapaciteti PFP-a stoga su iznosili 4,8 milijuna tona, a domaća potražnja za predmetnim proizvodom iznosila je otprilike 3,3 milijuna tona (99).

(175)

Stoga je Kina 2021. imala neiskorišteni kapacitet PFP-a (100) od najmanje 0,9 milijuna tona i višak kapaciteta (101) od približno 1,5 milijuna tona, što iznosi otprilike 56 % ukupne potražnje za PFP-om u EU-u. Kad se sveukupno sagleda premazani bezdrvni papir, kineski višak kapaciteta iznosio je 2021. više od 2 milijuna tona (više od 80 % potrošnje u EU-u). Nije zabilježeno smanjenje viška kapaciteta. Stoga se može pretpostaviti da bi se u slučaju isteka mjera još veći neiskorišteni kapacitet mogao jednostavno preusmjeriti s premazanog bezdrvnog papira na proizvodnju PFP-a i prodavati na tržištu Unije.

(176)

Na temelju navedenoga Komisija je zaključila da kineski proizvođači izvoznici imaju znatan neiskorišteni kapacitet, koji bi mogli upotrijebiti za proizvodnju još više proizvoda PFP-a i koji bi se mogli izvoziti na tržište Unije ako bi se mjere stavile izvan snage. Komisija je zaključila i da bi se taj izvozni potencijal mogao povećati zbog očekivanog pada globalne i domaće potražnje u NRK-u u skladu s kretanjima u proteklom desetljeću, kako je opisano u odjeljku 5. zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera.

(177)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama od 172. do 175., ispitni postupak pokazao je da je potražnja za PFP-om u Uniji i dalje bila znatna. Iako se potrošnja u Uniji u razmatranom razdoblju smanjila, tržište Unije i dalje je drugo najveće na svijetu (iza kineskog tržišta) i čini približno 20 % globalne potrošnje. Nadalje, predviđa se smanjenje domaće potražnje u NRK-u, što ukazuje na snažan poticaj kineskim proizvođačima da pronađu alternativna tržišta koja bi mogla apsorbirati kineski višak kapaciteta.

(178)

Osim toga, nekoliko je zemalja uvelo mjere (102) protiv Kine u vezi s proizvodima od papira, uključujući Južnu Koreju, Indiju i SAD, kako je navedeno u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera.

(179)

Nadalje, na temelju raspoloživih podataka i osobito na temelju zahtjeva Komisija je utvrdila 27 zemalja u kojima su kineski izvoznici prodavali proizvod iz postupka revizije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije po cijenama nižima od ciljnih cijena industrije Unije. Kineski izvoz u te zemlje činio je približno 10 % obujma kineskog izvoza u treće zemlje.

(180)

Stoga, s obzirom na utvrđene znatne neiskorištene kapacitete, mogućnost povećanja neiskorištenog kapaciteta prelaskom s premazanog finog papira na druge vrste papira, ograničen pristup kineskih proizvođača premazanog finog papira važnim tržištima trećih zemalja, cijenu po kojoj bi kineski proizvođači izvoznici mogli prodavati na tržištu Unije i na predviđeno smanjenje domaće potrošnje u NRK-u, vjerojatno je da će se u slučaju isteka mjera subvencionirani uvoz preusmjeriti u Uniju. Stoga će u slučaju isteka mjera subvencionirani uvoz vjerojatno doći u Uniju u većem obujmu i uz cijene kojima će se sniziti cijene industrije Unije.

(181)

S obzirom na prethodna razmatranja Komisija je zaključila da je vjerojatno da bi se u slučaju stavljanja mjera izvan snage izvoz iz NRK-a usmjerio na tržište Unije.

(182)

Komisija je na temelju raspoloživih podataka zaključila da postoji dovoljno dokaza o tome da se subvencioniranje industrije PFP-a u NRK-u nastavilo tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije i da je vjerojatno da će se nastaviti i u budućnosti. Nije bilo dokaza koji bi upućivali na zaključak da će predmetne subvencije i programi subvencioniranja biti obustavljeni u bliskoj budućnosti.

(183)

Subvencioniranjem industrije premazanog finog papira kineskim se proizvođačima omogućilo da održe svoje proizvodne kapacitete na razini koja u velikoj mjeri viša od domaće potražnje unatoč smanjenju tržišta u Kini i cijelom svijetu.

(184)

Stoga je Komisija utvrdila da bi stavljanje kompenzacijskih mjera izvan snage vjerojatno dovelo do vraćanja znatnog obujma subvencioniranog uvoza predmetnog proizvoda na tržište Unije. Kineska vlada nastavila je industriji premazanog finog papira nuditi različite programe subvencioniranja i Komisija ima dovoljno dokaza o tome da je industrija premazanog finog papira tijekom RIPR-a ostvarila korist od nekoliko takvih programa.

(185)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije istovjetni je proizvod proizvodilo 17 proizvođača u Uniji. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 9. stavka 1. osnovne uredbe.

(186)

Ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iznosila je otprilike 3 700 000 tona. Komisija je taj iznos utvrdila na temelju odgovora na upitnik o makroekonomskim podacima koji je dostavila industrija Unije. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 20., u uzorak su odabrana tri proizvođača iz Unije i činili su oko 41 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(187)

Komisija je utvrdila potrošnju u Uniji na temelju upitnika o makroekonomskim podacima koji je dostavila industrija Unije i podataka Eurostata.

(188)

Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 1.

Potrošnja u Uniji (u tonama)

(189)

Potrošnja u Uniji smanjila se 2019. za 5 %, nakon čega je uslijedilo daljnje naglo smanjenje od 24 postotna boda 2020. povezano s pandemijom bolesti COVID-19. U 2021. zabilježeno je blago povećanje od 4 postotna boda, što ipak ni izdaleka nije dovoljno za povratak na razine zabilježene prije krize te je u razmatranom razdoblju dovelo do ukupnog smanjenja potrošnje u Uniji od 25 %. Kad se sagledaju dugoročna kretanja, procijenjena potrošnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije bila je 44 % manja od one utvrđene tijekom razdoblja početnog ispitnog postupka (4 572 057 tona). Smanjenje potrošnje u Uniji odražava općenito smanjenje potražnje za grafičkim papirom, koje je uglavnom rezultat razvoja digitalnih medija koji zamjenjuju tradicionalne tiskovne medije.

(190)

Komisija je obujam uvoza utvrdila na temelju podataka Eurostata. Tržišni udio uvoza utvrđen je na temelju upitnika o makroekonomskim podacima koji je dostavila industrija Unije i podataka Eurostata. Podaci Eurostata prethodno su provjereni u odnosu na raspoložive informacije.

(191)

Uvoz u Uniju iz predmetne zemlje kretao se kako slijedi za izvoznike na koje se trenutačno primjenjuju pristojbe:

Tablica 2.

Obujam uvoza (u tonama) i tržišni udio

(192)

Tijekom razmatranog razdoblja obujam uvoza u Uniju iz NRK-a bio je zanemariv. Naime, nakon što su 2011. uvedene mjere, uvoz u Uniju iz NRK-a smanjio se na neznatne razine.

(193)

Kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi, zbog zanemarivog obujma uvoza PFP-a iz NRK-a u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, cijene takve prodaje nisu se smatrale reprezentativnima i nisu se mogle iskoristiti za donošenje zaključaka o cijenama uvoza iz NRK-a u Uniju i praksi određivanja cijena proizvođača izvoznika.

(194)

Uvoz premazanog finog papira iz trećih zemalja osim Kine potjecao je uglavnom iz Južne Koreje i SAD-a.

(195)

(Zbirni) obujam uvoza u Uniju te tržišni udio i cijene za uvoz premazanog finog papira iz ostalih trećih zemalja kretali su se kako slijedi:

Tablica 3.

Uvoz iz trećih zemalja

(196)

Iako se u razmatranom razdoblju povećao ukupan obujam uvoza u Uniju iz zemalja osim NRK-a, zadržao se na veoma niskoj razini, što se može vidjeti iz njegova ukupnog tržišnog udjela, koji se u tom razdoblju povećao s 0,22 % na 0,95 %. U prosjeku su cijene tog uvoza bile više od prosječnih cijena industrije Unije. Stoga taj uvoz iz trećih zemalja nije pridonio štetnoj situaciji za EU.

(197)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe procjena gospodarskog stanja industrije Unije uključivala je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(198)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 20., odabir uzorka proveden je radi procjene gospodarskog stanja industrije Unije.

(199)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka koji se odnose na sve proizvođače iz Unije, a koji su navedeni u upitniku o makroekonomskim podacima koji je dostavila industrija Unije. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Oba su skupa podataka provjerena i utvrđeno je da su reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(200)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, iznosi subvencije i oporavak od prethodnog subvencioniranja.

(201)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(202)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 4.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(203)

U razmatranom razdoblju proizvodnja se smanjila za 25 %, a proizvodni kapacitet za 26 %. To je smanjenje proizvodnje i proizvodnog kapaciteta dugoročan trend povezan s prilagodbom industrije smanjenoj potražnji zbog digitalizacije društva.

(204)

Proizvođači iz Unije već su prije razmatranog razdoblja poduzeli velike napore u pogledu restrukturiranja usmjerene na rješavanje problema strukturnog viška kapaciteta koji proizlazi iz digitalizacije i u razmatranom razdoblju nastavili su s tim naporima. Kao rezultat zatvaranja određenih tvornica i prenamjene drugih tvornica tako da proizvode papirne proizvode koji nisu PFP u razmatranom razdoblju industrija Unije smanjila je svoj proizvodni kapacitet PFP-a za otprilike 1 400 000 tona.

(205)

Kontinuiranim smanjenjem svojeg proizvodnog kapaciteta industrija Unije uspjela je zadržati svoju iskorištenost kapaciteta na relativno stabilnoj razini u razmatranom razdoblju. Iznimka je 2020., u kojoj je iskorištenost kapaciteta bila manja u odnosu na prethodne i naredne godine, uglavnom zbog smanjenja proizvodnje nakon početka pandemije bolesti COVID-19 te godine.

(206)

Ispitnim postupkom utvrđeno je da je visoka iskorištenost kapaciteta važan čimbenik dugoročne održivosti industrije papira zbog visokih ulaganja u dugotrajnu imovinu i njihova učinka na prosječne troškove proizvodnje.

(207)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udio u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 5.

Obujam prodaje i tržišni udio (u tonama)

(208)

Obujam prodaje na tržištu Unije tijekom razmatranog razdoblja smanjio se za 25 %. Smanjio se za 5 % od 2018. do 2019., a 2020. zbog pandemije bolesti COVID-19 prodaja se naglo smanjila za dodatna 24 postotna boda. Zatim je 2021. došlo do malog povećanja od 4 postotna boda, no ne na razine prodaje zabilježene 2018. Smanjenje prodaje bilo je povezano sa smanjenom potražnjom za predmetnim proizvodom, koja se može pripisati digitalizaciji društva.

(209)

Budući da se predmetni proizvod gotovo uopće nije uvozio u razmatranom razdoblju, tržišni udio industrije Unije ostao je stabilan na oko 99 %.

(210)

Tijekom razmatranog razdoblja u industriji Unije nije došlo do rasta proizvodnje i prodaje. Naprotiv, ti su gospodarski pokazatelji blisko pratili pad potrošnje u Uniji.

(211)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 6.

Zaposlenost i produktivnost

(212)

Broj zaposlenika smanjio se za 22 % u razmatranom razdoblju. To je smanjenje bilo postupno i trajno u tom razdoblju. Odražava napore koje industrija Unije ulaže u dugoročnije restrukturiranje kako bi riješila problem strukturnog viška kapaciteta, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 204.

(213)

Znatna smanjenja radne snage popratila su usporediva smanjenja proizvodnje. Stoga se u razmatranom razdoblju produktivnost, izmjerena kao rezultat proizvodnje (u tonama) po zaposleniku godišnje, tek neznatno smanjila za 4 %. Produktivnost se 2020. naglo smanjila za 19 postotnih bodova zbog iznenadnog pada potražnje uzrokovanog pandemijom bolesti COVID-19. Stoga je 2020. produktivnost dosegla svoju najnižu razinu.

(214)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 142., nije bilo moguće sa sigurnošću utvrditi iznos subvencioniranja tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Ispitni postupak stoga je bio usmjeren na vjerojatnost nastavka subvencioniranja u slučaju stavljanja kompenzacijskih mjera izvan snage (vidjeti uvodne izjave 182., 183. i 184.).

(215)

U prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera industrija Unije pokazala je znakove oporavka od učinaka prethodnog subvencioniranja. U razdoblju koje se razmatra u ovom ispitnom postupku revizije zbog predstojećeg isteka mjera nije bilo takvih znakova oporavka s obzirom na to da je industrija Unije bila u teškom stanju, pri čemu je potreba za restrukturiranjem bila pogoršana negativnim posljedicama pandemije bolesti COVID-19.

(216)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku prema kupcima u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 7.

Prodajne cijene i trošak proizvodnje u Uniji (EUR/t)

(217)

Prosječna jedinična prodajna cijena industrije Unije nepovezanim kupcima u Uniji ostala je poprilično stabilna u razmatranom razdoblju te se smanjila tek za 1 %. Nakon što su 2019. blago porasle za 2 %, cijene su se smanjile za 8 postotnih bodova 2020., godine kad je počela pandemija bolesti COVID-19, jer je manja potražnja dovela do smanjenja cijena. U razdoblju ispitnog postupka revizije cijene su se ponovno povećale za 5 postotnih bodova zbog povećane potražnje.

(218)

Jedinični trošak proizvodnje industrije Unije blago se smanjio za 2 % od 2018. do 2019. Zbog pada cijena sirovina i energije 2020. došlo je do dodatnog smanjenja za 3 postotna boda. Cijene sirovina i energije znatno su se povećale 2021., zbog čega su se troškovi proizvodnje povećali za 11 postotnih bodova, što je u razmatranom razdoblju dovelo do ukupnog povećanja od 6 %.

(219)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 8.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(220)

Prosječni troškovi rada po zaposleniku bili su stabilni u razdoblju od 2018. do 2019. Smanjili su se za 6 % u 2020. u odnosu na 2019. Povećali su se neposredno nakon toga te su u razdoblju ispitnog postupka revizije dosegli razinu za 5 % višu od one iz 2018.

(221)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 9.

Zalihe

(222)

Završne zalihe industrije Unije u razmatranom razdoblju smanjile su se za 29 %. To je u skladu sa smanjenjem proizvodnje i proizvodnih kapaciteta.

(223)

U smislu postotka proizvodnje razina završnih zaliha u tom se razdoblju kretala oko 3 %.

(224)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 10.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(225)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje. Industrija Unije bilježila je gubitak u cijelom razmatranom razdoblju. Kao referentna vrijednost napominje se da je u početnom ispitnom postupku ciljna dobit za industriju utvrđena na 8 % (103). U razmatranom razdoblju profitabilnost industrije Unije smanjila se s –3,6 % na –9,5 %. U usporedbi s drugim godinama 2019. bila je najbolja jer je tad profitabilnost industrije Unije dosegla –0,8 % zbog kombinacije nižeg troška proizvodnje i dobrih prodajnih cijena. Profitabilnost je 2020. naglo pala na razinu od –5,6%, a u razdoblju ispitnog postupka revizije dodatno se smanjila na –9,5 %.

(226)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Tijekom razmatranog razdoblja novčani tok bio je pozitivan i njegovo je kretanje u velikoj mjeri odražavalo razvoj profitabilnosti, pri čemu je 2019. bila najbolja godina.

(227)

S obzirom na pad potražnje za PFP-om u Uniji i izvan nje tijekom razmatranog razdoblja, industrija Unije nije ulagala u nove kapacitete. Ulaganja su bila usmjerena na održavanje, zamjenu kapitala, poboljšanje energetske učinkovitosti i na mjere usmjerene na restrukturiranje i usklađivanje s normama za zaštitu okoliša.

(228)

Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Kretao se slično dobiti u razmatranom razdoblju.

(229)

S obzirom na trošak postojećeg duga, profitabilnost industrije Unije i stalan pad potražnje za PFP-om, sposobnost prikupljanja kapitala industrije Unije ostala je ograničena u razmatranom razdoblju.

(230)

Tijekom razmatranog razdoblja pokazatelji štete upućivali su na negativnu sliku. Došlo je do pada proizvodnog kapaciteta i proizvodnje, prodaje i zaposlenosti. Dobit i povrat ulaganja bili su negativni u cijelom razmatranom razdoblju, s time da su 2020. i 2021. bile najgore godine u tom razdoblju.

(231)

Negativna kretanja u obujmu proizvodnje i prodaje bila su rezultat stalnog pada potražnje za PFP-om u Uniji i inozemstvu zbog kojih je industrija Unije morala nastaviti s restrukturiranjem, što je uključivalo i zatvaranje tvornica papira i pretvaranje drugih u tvornice za proizvodnju drugih vrsta papira.

(232)

Očekuje se smanjenje buduće potražnje za PFP-om, pa će stanje industrije Unije ostati teško, uz daljnja smanjenja proizvodnje i proizvodnog kapaciteta do kojih će morati doći.

(233)

Mjere koje su na snazi osigurale su zaštitu industrije Unije i omogućile su joj da u razmatranom razdoblju zadrži velik tržišni udio. Međutim, industrija Unije nije mogla u dovoljnoj mjeri podići cijene PFP-a iznad razine pokrivanja troškova kako bi ostvarila dobit. Do toga je došlo 2018. i 2019. zbog rastućih cijena sirovina (posebice papirne mase) i zato što je bilo teško prenijeti povećane cijene na kupce industrije Unije. Pad potražnje i cijena povezan s pandemijom bolesti COVID-19 u 2020. naštetio je industriji Unije te je zabilježila znatne gubitke. Rastuće cijene sirovina i energije obilježile su 2021., što je dovelo do povećanja troškova proizvodnje od 11 % i daljnjeg pogoršanja bilanci. Osim toga, u cijelom razmatranom razdoblju industrija Unije morala je restrukturirati svoje aktivnosti, a proizvodni kapacitet smanjio se u tom razdoblju za 26 %. To je podrazumijevalo dodatan trošak.

(234)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Međutim, šteta za industriju Unije koja je uočena u tom razdoblju nije mogla nastati zbog subvencioniranog uvoza iz NRK-a zbog njegova vrlo ograničenog obujma. Uglavnom je prouzročena padom potražnje za PFP-om i povezanim visokim troškovima restrukturiranja, a oba su ta čimbenika znatno utjecala na profitabilnost industrije Unije.

(235)

Komisija je u uvodnoj izjavi 234. zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u razdoblju ispitnog postupka revizije. Komisija je u uvodnoj izjavi 234. zaključila i da šteta za industriju Unije koja je uočena tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije nije mogla nastati zbog subvencioniranog uvoza iz NRK-a zbog njegova vrlo ograničenog obujma. Komisija je stoga u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe procijenila vjerojatnost ponavljanja prvotne štete uzrokovane subvencioniranim uvozom iz NRK-a u slučaju isteka aktualnih mjera.

(236)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 177., tržište Unije drugo je najveće tržište PFP-a na svijetu. Naime, zbog njegove ukupne veličine i postojanja velikih kupaca PFP-a vrlo je privlačno kineskim proizvođačima PFP-a jer bi im takve velike isporuke omogućile iskorištavanje neiskorištenog proizvodnog kapaciteta, čime bi se pak smanjili njihovi jedinični troškovi proizvodnje. U skladu s tim, ako bi se mjere stavile izvan snage i s obzirom na gospodarske koristi iskorištavanja rezervnog proizvodnog kapaciteta u NRK-u, vjerojatno je da bi kineski proizvođači nudili PFP po niskim cijenama na tržištu Unije, čime bi se stvorio pritisak na cijene i profitabilnost industrije Unije.

(237)

Komisija je analizirala i praksu određivanja cijena kineskih proizvođača izvoznika na tržištima trećih zemalja kako bi utvrdila cjenovne učinke na industriju Unije u slučaju isteka mjera.

(238)

Budući da kineski proizvođači izvoznici nisu surađivali, Komisija je upotrijebila raspoložive podatke u skladu s člankom 18. osnovne uredbe kako bi utvrdila kineske izvozne cijene za treće zemlje. U tu su svrhu upotrijebljeni podaci iz zahtjeva za reviziju, koji se temelje na podacima društva Svan Data (104), a posebice podaci o kineskom izvozu povezani s oznakom robe 4810 19. Razlog za to bio je to što je podnositelj zahtjeva u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera objasnio da se predmetni proizvod izvozio uglavnom na temelju kineske oznake robe 4810 19.

(239)

Komisija je za potrebe usporedbe utvrdila sljedeće cijene:

(240)

Komisija je najprije usporedila ponderirane prosječne prodajne cijene industrije Unije koje su naplaćene nepovezanim kupcima u Uniji, prilagođene na razinu franko tvornica, s kineskim izvoznim cijenama za treće zemlje osim Unije, prilagođene na cijenu pri istovaru u Uniju tijekom RIPR-a. Usporedba cijena na temelju podataka utvrđenih u uvodnoj izjavi 239. pokazala je da su izvozne cijene za osam trećih zemalja bile niže od cijena industrije Unije. Taj je izvoz činio približno 1 % obujma kineskog izvoza. Taj se mali postotak može pripisati sniženim cijenama PFP-a u Uniji.

(241)

Komisija je zatim analizirala jesu li kineske ponderirane izvozne cijene za treće zemlje osim Unije, prilagođene na cijenu pri istovaru u Uniju, snizile cijene industrije Unije kad se usporede s ciljnom cijenom industrije Unije tijekom RIPR-a. Budući da kineski izvoznici nisu surađivali, Komisija je svoju analizu temeljila na podacima iz zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera. U analizi je utvrđeno 27 trećih zemalja u kojima su kineski proizvođači izvoznici prodavali predmetni proizvod tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije po cijenama nižima od prosječne ciljne cijene industrije Unije. Kineski izvoz u te zemlje činio je približno 10 % ukupnog obujma kineskog izvoza u ostale treće zemlje. Nadalje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 178., velika tržišta trećih zemalja zatvorena su za izvoz iz Kine zbog uvedenih pristojbi.

(242)

Zaključno, na temelju raspoloživih podataka analiza je pokazala da su kineski proizvođači izvoznici mogli prodavati po cijenama nižima od ciljne cijene u Uniji. S obzirom na znatne neiskorištene kapacitete dostupne u Kini, navodi se i da bi se velik obujam PFP-a mogao proizvoditi radi prodaje na tržištu EU-a. Komisija je stoga zaključila da bi u slučaju isteka mjera kineski izvoznici mogli vršiti znatan pritisak na cijene i time nanijeti štetu industriji Unije.

(243)

Ispitni postupak također je pokazao da je industrija Unije pretrpjela štetu i da je bila ranjiva. Navedeno je i da je industrija trenutačno u postupku restrukturiranja, kao što se može vidjeti iz smanjenja proizvodnog kapaciteta u razmatranom razdoblju, s time da su neka društva prenamijenila neke od svojih proizvodnih linija za proizvodnju drugih vrsta papira.

(244)

Ispitnim postupkom potvrđeni su i nalazi početnog ispitnog postupka o tome kako je visoka iskorištenost kapaciteta važan čimbenik dugoročne održivosti proizvođača papira jer je postupak proizvodnje kapitalno intenzivan. Bilo kakvim ponavljanjem subvencioniranog uvoza i pritiskom koji bi on stvorio na cijene lišilo bi se industriju Unije novčanog toka potrebnog za napore koje ulaže u restrukturiranje za prilagodbu padu potražnje za PFP-om na globalnoj razini. Poništili bi se i pozitivni učinci prethodnih napora uloženih u restrukturiranje i došlo bi do daljnjeg pogoršanja svih pokazatelja štete.

(245)

Na temelju toga zaključuje se da bi izostanak mjera vjerojatno doveo do znatnog povećanja subvencioniranog uvoza iz NRK-a po štetnim cijenama i vjerojatno bi se ponovila materijalna šteta.

(246)

U skladu s člankom 31. osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li zadržavanje postojećih antisubvencijskih mjera očito bilo protivno interesu Unije kao cjeline. Pri utvrđivanju interesa Unije u obzir su uzeti interesi svih raznih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, nepovezanih uvoznika, trgovaca i korisnika.

(247)

U ispitnom postupku utvrđeno je da je industrija Unije pretrpjela štetu i da se nalazi u ranjivom stanju. Poteškoće koje uzrokuje stalan pad potražnje za PFP-om zahtijevat će daljnje planove restrukturiranja, uključujući zatvaranje tvornica papira i pretvaranje drugih u tvornice za proizvodnju drugih vrsta papira.

(248)

Ako bi došlo do pritiska subvencioniranog uvoza iz NRK-a na cijene, industrija Unije ne bi mogla održati cijene PFP-a iznad razina kojima se pokrivaju troškovi, ostvariti potrebnu dobit za financiranje napora koje ulaže u restrukturiranje i prilagoditi se poteškoćama koje stvara stalan pad potražnje za PFP-om.

(249)

Komisija je stoga zaključila da bi održavanje antisubvencijskih mjera na snazi bilo u interesu industrije Unije.

(250)

Nije uspostavljena suradnja s nepovezanim uvoznicima ni trgovcima. Na temelju činjenice da tijekom razmatranog razdoblja gotovo nije bilo uvoza PFP-a iz NRK-a, Komisija je zaključila da uvoz predmetnog proizvoda ne čini velik dio poslovnih aktivnosti nepovezanih uvoznika i trgovaca i da nema čimbenika koji bi upućivali na to da bi se održavanjem mjera na njih nerazmjerno utjecalo.

(251)

Nijedan pojedinačni korisnik nije surađivao niti je dostavio odgovor na upitnik.

(252)

Komisija je zaprimila dva pisana podneska, jedan od društva Unitedprint.com, korisnika PFP-a iz Unije, i jedan od udruženja grafičke industrije Intergraf (109) (koje podupire Udruženje grafičke i srodnih industrija Kraljevine Nizozemske).

(253)

U podnesku Intergrafa objašnjava se da grafička industrija Unije trpi štetu zbog zamjene tiskovnih medija digitalnim i zbog velikog uvoza tiskanih proizvoda, osobito iz NRK-a. Intergraf tvrdi da antidampinške i antisubvencijske mjere narušavaju konkurentnost grafičkih poduzeća u Uniji, koja nisu zaštićena sličnim trgovinskim mjerama i moraju poštovati stroge standarde zaštite okoliša.

(254)

Intergraf je naveo da se svake godine iz Kine u EU izvozi više od 700 milijuna EUR tiskanog papira. To uključuje mnogo vrsta tiskanih proizvoda koji nisu tiskani na PFP-u. Na temelju raspoloživih informacija Komisija nije mogla procijeniti koji se udio proizvoda uvezenih iz NRK-a tiska na PFP-u, a koji na drugim vrstama papira.

(255)

U početnom ispitnom postupku utvrđeno je da je većina proizvoda koji se tiskaju na PFP-u „osjetljiva na vrijeme”, npr. časopisi, brošure, izravna pošta i umetci čiji je uvoz iz NRK-a manje vjerojatan zbog vremena potrebnog za prijevoz. Informacijama koje su podnositelji zahtjeva dostavili u ovoj reviziji potvrđuje se da su nalazi početnog ispitnog postupka i dalje valjani.

(256)

U skladu s tim Komisija je zaključila da iako je vjerojatno da se dio tiskanih materijala tiska na PFP-u izvan Unije zbog antidampinških i kompenzacijskih pristojbi, njihov je učinak na gospodarsko stanje grafičke industrije Unije ograničen.

(257)

Intergraf je isto tako ukazao na nestašice potrošnih materijala za PFP i na znatno povećanje cijena, posebice od sredine 2021. To je navedeno i u podnesku društva Unitedprint.com. Na temelju dostavljenih informacija Komisija nije mogla procijeniti odgovarajući obujam ponude i potražnje, a time i navodnu neravnotežu na tržištu. Nije mogla ocijeniti ni bi li se navedeno povećanje cijena moglo prenijeti na kupce. Navodi i da je 2021., u kontekstu nakon pandemije bolesti COVID-19, došlo do nestašica na mnogim tržištima sirovina.

(258)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je zaključila da nema uvjerljivih razloga povezanih s interesom Unije protiv zadržavanja postojećih mjera za uvoz PFP-a podrijetlom iz Kine.

(259)

Na temelju zaključaka do kojih je Komisija došla s obzirom na nastavak subvencioniranja i ponavljanje štete te s obzirom na interes Unije, trebalo bi zadržati antisubvencijske mjere koje se primjenjuju na PFP iz Kine.

(260)

Kako bi se rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbi sveo na najmanju moguću razinu, potrebne su posebne mjere kako bi se osigurala primjena pojedinačnih kompenzacijskih pristojbi. Društva na koja se primjenjuju pojedinačne kompenzacijske pristojbe moraju carinskim tijelima država članica predočiti valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Na uvoz uz koji nije priložen takav račun trebalo bi primjenjivati kompenzacijsku pristojbu koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(261)

Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa kompenzacijske pristojbe na uvoz, to nije jedini element o kojem carinska tijela trebaju voditi računa. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica dužna su provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) radi provjere točnosti podataka navedenih u izjavi te bi trebala osigurati da daljnja primjena niže stope pristojbe bude opravdana, u skladu s carinskim propisima.

(262)

Ako se obujam izvoza jednog od društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje obujma moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 23. stavka 1. osnovne uredbe. U tim okolnostima i ako su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera. U tom se ispitnom postupku može, među ostalim, ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i posljedičnim uvođenjem pristojbe za cijelu zemlju.

(263)

Stope kompenzacijske pristojbe za pojedinačna društva navedene u ovoj Uredbi primjenjuju se isključivo na uvoz proizvoda iz postupka revizije podrijetlom iz Kine koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz proizvoda iz postupka revizije koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Taj uvoz ne bi trebao podlijegati nikakvoj drugoj pojedinačnoj stopi kompenzacijske pristojbe.

(264)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa kompenzacijske pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (110). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, uredba o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(265)

Sve zainteresirane strane obaviještene su o osnovnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti zadržavanje postojećih mjera. Dano im je i razdoblje za podnošenje prigovora nakon te objave.

(266)

Komisija je primila podnesak industrije EU-a u kojem su dodatno potkrijepljeni nalazi Komisije da su kineski proizvođači izvoznici mogli prodavati po cijenama nižima od ciljne cijene u Uniji. Stoga se nije smatralo potrebnim izmijeniti tekst ove Uredbe.

(267)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (111), kada se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, trebala bi se primijeniti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, objavljena u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(268)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem odbora osnovanog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036,

(1)

Provedbenom uredbom (EU) br. 451/2011 (2) Vijeće je uvelo antidampinške pristojbe na uvoz određenog premazanog finog papira podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK” ili „predmetna zemlja”) („početne mjere”). Ispitni postupak koji je doveo do uvođenja početnih mjera dalje u tekstu naziva se „početni ispitni postupak”.

(2)

Nakon antisubvencijskog ispitnog postupka Vijeće je Provedbenom uredbom (EU) br. 452/2011 (3) uvelo i konačnu kompenzacijsku pristojbu na uvoz određenog premazanog finog papira podrijetlom iz NRK-a.

(3)

Antidampinške mjere bile su u obliku stope pristojbe ad valorem u rasponu od 8 % do 35,1 % za uvoz od pojedinačno navedenih izvoznika uz stopu preostale pristojbe za cijelu zemlju od 27,1 % za sve ostale izvoznike.

(4)

Nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (4) („osnovna uredba”) Vijeće je 3. srpnja 2017. ponovno uvelo konačne antidampinške mjere na uvoz određenog premazanog finog papira podrijetlom iz NRK-a na temelju Uredbe (EU)2017/1188 (5) („prethodna revizija zbog predstojećeg isteka mjera”).

(5)

Stope antidampinških pristojbi koje su trenutačno na snazi iznose od 8 % do 35,1 % na uvoz proizvođača izvoznika u uzorku i 27,1 % za sva ostala društva iz NRK-a.

(6)

Nakon objave obavijesti o predstojećem isteku (6) antidampinških mjera na snazi za uvoz određenog premazanog finog papira podrijetlom iz NRK-a Europska komisija („Komisija”) zaprimila je zahtjev za reviziju u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe. Zahtjev za reviziju podnijeli su 31. ožujka 2022. Arctic Paper Grycksbo AB, Burgo Group SpA, Fedrigoni SpA, Lecta Group i Sappi Europe SA („podnositelji zahtjeva”) u ime industrije određenog premazanog finog papira u Uniji u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe.

(7)

Zahtjev za reviziju temeljio se na činjenici da bi istekom mjera vjerojatno došlo do nastavka ili ponavljanja dampinga i nastavka ili ponavljanja štete za industriju Unije.

(8)

Nakon savjetovanja s odborom osnovanim na temelju članka 15. stavka 1. osnovne uredbe Komisija je utvrdila da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera te je 30. lipnja 2022. pokrenula reviziju zbog predstojećeg isteka mjera u vezi s uvozom određenog premazanog finog papira podrijetlom iz NRK-a u Uniju na temelju članka 11. stavka 2. osnovne uredbe. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (7) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(9)

Objavljivanjem obavijesti u Službenom listu Europske unije30. lipnja 2022., Komisija je najavila i pokretanje revizije konačnih kompenzacijskih mjera koje su na snazi za uvoz određenog premazanog finog papira podrijetlom iz Narodne Republike Kine u Uniju zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 18. Uredbe Vijeća (EZ) br. 597/2009 (8).

(10)

Ispitnim postupkom o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2021. („razdoblje ispitnog postupka revizije” ili „RIPR”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2018. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

(11)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka mjera posebno obavijestila podnositelje zahtjeva, druge poznate proizvođače iz Unije, proizvođače izvoznike, uvoznike i korisnike iz Unije za koje se zna da se to na njih odnosi te kineska nadležna tijela i pozvala ih da sudjeluju.

(12)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(13)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

(14)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju ispitnog postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjera navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak na temelju reprezentativnosti u smislu obujma proizvodnje i prodaje istovjetnog proizvoda u EU-u od 1. siječnja do 31. prosinca 2021. Uzorak se sastojao od tri proizvođača iz Unije. Proizvođači iz Unije u uzorku činili su približno 41 % procijenjenog ukupnog obujma proizvodnje i 37 % procijenjene prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji. U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku. Nije zaprimljena nijedna primjedba i stoga je privremeni uzorak potvrđen. Uzorak je reprezentativan za industriju Unije.

(15)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju ispitnog postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjera.

(16)

Sa zatraženim informacijama nije se javio nijedan nepovezani uvoznik.

(17)

U Obavijesti o pokretanju ispitnog postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjera Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka proizvođača izvoznika u skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe.

(18)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih poznatih proizvođača izvoznika u NRK-u zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Međutim, nijedan proizvođač izvoznik nije se javio sa zatraženim informacijama.

(19)

Uz to, Komisija je zatražila od Misije NRK-a pri Europskoj uniji da utvrdi ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku, ako postoje, i/ili da stupi u kontakt s njima. Međutim, nije dobila odgovor.

(20)

Komisija je Vladi Narodne Republike Kine („kineska vlada”) poslala upitnik o postojanju znatnih poremećaja u NRK-u u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Nije zaprimljen odgovor na upitnik.

(21)

Komisija je poslala upitnik trima proizvođačima u Uniji u uzorku. Na dan pokretanja postupka isti su upitnici objavljeni na internetskoj stranici GU-a za trgovinu (9). Osim toga, Komisija je podnositeljima zahtjeva poslala upitnik o makroekonomskim podacima. Upitnici su stavljeni na raspolaganje nepovezanim uvoznicima i korisnicima na istoj internetskoj stranici GU-a za trgovinu (10).

(22)

Odgovore na upitnik dostavila su tri proizvođača iz Unije u uzorku. Osim toga, podnositelji zahtjeva dostavili su Komisiji makroekonomske podatke. Proizvođači izvoznici nisu dostavili odgovor na upitnik. Ni od jednog od nepovezanih uvoznika nije zaprimljen odgovor. Nijedan korisnik nije dostavio odgovor na upitnik.

(23)

Budući da kineski proizvođači izvoznici ni kineska vlada nisu surađivali, nalazi u pogledu dampinga i štete doneseni su na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. Misija Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji obaviještena je o toj odluci. Nije zaprimljena nijedna primjedba.

(24)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete te interesa Unije.

(25)

Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorijama sljedećih društava:

(26)

Komisija je 14. lipnja 2023. objavila osnovne činjenice i razmatranja na temelju kojih je namjeravala zadržati antidampinške pristojbe koje su na snazi. Svim je stranama dano razdoblje u kojem su mogle iznijeti primjedbe na tu objavu.

(27)

Komisija je razmotrila primjedbe zainteresiranih strana i prema potrebi ih uzela u obzir. Saslušanje je omogućeno strankama koje su ga zatražile.

(28)

Proizvod iz postupka revizije isti je kao i u početnom ispitnom postupku i u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera, tj. određeni premazani fini papir („PFP”), odnosno papir ili karton premazan s jedne ili obje strane (isključujući kraft papir ili kraft karton), u listovima ili svitcima, težine 70 g/m2 ili više, a da ne prelazi 400 g/m2 i svjetline veće od 84 (izmjereno u skladu s normom ISO 2470-1).

(29)

Proizvod iz postupka revizije ne obuhvaća:

(30)

Proizvod koji je predmet ovog ispitnog postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjera je proizvod iz postupka revizije podrijetlom iz Kine koji je trenutačno obuhvaćen oznakama KN ex 4810 13 00, ex 4810 14 00, ex 4810 19 00, ex 4810 22 00, ex 4810 29 30, ex 4810 29 80, ex 4810 99 10 i ex 4810 99 80 (oznake TARIC 4810130020, 4810140020, 4810190020, 4810220020, 4810293020, 4810298020, 4810991020 i 4810998020).

(31)

Kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku te u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera, ovom revizijom zbog predstojećeg isteka mjera potvrđeno je da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

(32)

Komisija je zaključila da se ti proizvodi stoga smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

(33)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe Komisija je ispitala je li vjerojatno da će istek mjera na snazi dovesti do nastavka ili ponavljanja dampinga iz NRK-a.

(34)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 23., nijedan proizvođač izvoznik iz Kine nije surađivao u ispitnom postupku revizije zbog predstojećeg isteka mjera. Stoga, u skladu s člankom 18. osnovne uredbe nalazi povezani s vjerojatnošću nastavka ili ponavljanja dampinga temeljili su se na raspoloživim podacima, posebice na informacijama iz zahtjeva za reviziju i statističkim podacima Eurostata, bazi podataka Global Trade Atlas („GTA”) (12), podacima Brazilskog instituta za geografiju i statistiku (13) i brazilskog Ministarstva rudarstva i energetike (14) te javno dostupnim informacijama sa službenih internetskih stranica brazilskog društva Sylvamo Ltda. (15)

(35)

Statistički podaci pokazuju da je uvoz PFP-a iz NRK-a u Uniju iznosio manje od 200 tona tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Komisija je zaključila da te količine nisu reprezentativne jer su činile manje od 1 % ukupnog uvoza predmetnog proizvoda u Uniju. Stoga nije bilo moguće provesti smislenu analizu dampinga na temelju kineskog uvoza u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka. Ispitni postupak stoga je bio usmjeren na vjerojatnost ponavljanja dampinga.

(36)

Kad je riječ o NRK-u, s obzirom na to da su dostatni dokazi raspoloživi u vrijeme pokretanja ispitnog postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjera upućivali na to da postoje znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, Komisija je pokrenula ispitni postupak na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(37)

Kako bi prikupila informacije potrebne za ispitni postupak u pogledu navodnih znatnih poremećaja, Komisija je kineskoj vladi poslala upitnik. Osim toga, Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da iznesu svoja stajališta, dostave informacije i popratne dokaze o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u roku od 37 dana od datuma objave Obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije. Kineska vlada nije dostavila odgovor na upitnik i od zainteresiranih strana nije zaprimljen nikakav podnesak o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(38)

Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka navela i da je s obzirom na raspoložive dokaze privremeno odabrala Indoneziju kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe u svrhu utvrđivanja uobičajene vrijednosti na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti. U razdoblju ispitnog postupka Indonezija je od zemlje s visokim srednjim dohotkom postala zemlja s nižim dohotkom (16). Stoga je Komisija navela da će ispitati druge potencijalno odgovarajuće zemlje u skladu s kriterijima utvrđenima u članku 2. stavku 6.a prvoj alineji osnovne uredbe.

(39)

Komisija je 20. veljače 2023. bilješkom obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje namjerava upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti, pri čemu je Brazil odabran kao reprezentativna zemlja. Obavijestila je zainteresirane strane i da će troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit utvrditi na temelju raspoloživih informacija za društvo Sylvamo Ltda., brazilskog proizvođača iz reprezentativne zemlje. Primjedbe su zaprimljene samo od podnositeljâ zahtjeva i razmatraju se u odjeljku 3.3.4.

(40)

Međutim, prema članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe, „ako se […] utvrdi da upotreba domaćih cijena i troškova u zemlji izvoznici nije primjerena zbog toga što u toj zemlji postoje znatni poremećaji u smislu točke (b), uobičajena vrijednost izračunava se isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti” i ona „uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”.

(41)

Kako je objašnjeno u nastavku, Komisija je u ovom ispitnom postupku zaključila da je, s obzirom na raspoložive dokaze i nesuradnju kineske vlade i proizvođača izvoznika, primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe primjerena.

(42)

Člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe određeno je da su „znatni poremećaji oni poremećaji do kojih dolazi ako prijavljene cijene ili troškovi, uključujući troškove sirovina i energije, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije. Pri procjeni postojanja znatnih poremećaja u obzir se uzima, među ostalim, mogući učinak jednog ili više sljedećih elemenata:

(43)

Budući da popis iz članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe nije kumulativan, nije potrebno uzeti u obzir sve elemente kako bi se utvrdili znatni poremećaji. Nadalje, za dokazivanje postojanja jednog ili više elementa s popisa mogu se upotrijebiti iste činjenične okolnosti. Međutim, svaki zaključak o znatnim poremećajima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) mora se donijeti na temelju svih raspoloživih dokaza. Pri općoj procjeni postojanja poremećaja u obzir se mogu uzeti i opći kontekst i situacija u zemlji izvoznici, osobito ako temeljni elementi gospodarskog i upravnog ustroja zemlje izvoznice vladi daju znatne ovlasti da intervenira u gospodarstvo tako da cijene i troškovi nisu posljedica slobodnog kretanja tržišnih sila.

(44)

U članku 2. stavku 6.a točki (c) osnovne uredbe utvrđeno je: „Ako Komisija ima utemeljene naznake o mogućem postojanju znatnih poremećaja u smislu točke (b) u određenoj zemlji ili u određenom sektoru u toj zemlji i ako je to primjereno za djelotvornu primjenu ove Uredbe, Komisija izrađuje, stavlja na raspolaganje javnosti i redovito ažurira izvješće u kojem se navode okolnosti iz točke (b) na tržištu u toj zemlji ili sektoru.”

(45)

Na temelju te odredbe Komisija je izradila Izvješće o NRK-u („Izvješće”) (17) iz kojeg je vidljivo postojanje znatnih vladinih intervencija na mnogim razinama gospodarstva, uključujući specifične poremećaje mnogih ključnih čimbenika proizvodnje (kao što su zemljište, energija, kapital, sirovine i radna snaga) te u pojedinim sektorima (na primjer čelika i kemikalija). To je izvješće dodano u dokumentaciju ispitnog postupka u fazi pokretanja postupka, a zainteresirane strane pozvane su da ospore, dopune ili dostave primjedbe na dokaze iz dokumentacije ispitnog postupka u vrijeme pokretanja postupka.

(46)

U zahtjevu, u kojem se upućuje na Izvješće i njegove nalaze o poremećajima na tržištu, navodi se da opažanja iz Izvješća o tome da država znatno utječe na određivanje cijena i raspodjelu čimbenika proizvodnje, kao što su zemljište, energija, kapital i ulazni materijali, naročito vrijede za kineski sektor PFP-a.

(47)

Kineska vlada nije dostavila primjedbe ni dokaze kojima bi potkrijepila ili osporila postojeće dokaze iz dokumentacije predmeta, uključujući Izvješće i dodatne dokaze koje je dostavio podnositelj zahtjeva, o postojanju znatnih poremećaja i/ili primjerenosti primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u ovom predmetu niti je Komisija zaprimila primjedbe od kineskih proizvođača izvoznika.

(48)

Komisija je ispitala je li bilo primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u s obzirom na to da postoje znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Učinila je to na temelju raspoloživih dokaza iz dokumentacije, uključujući dokaze sadržane u Izvješću, koje se oslanja na javno dostupne izvore. Tom su analizom obuhvaćeni ispitivanje znatnih državnih intervencija u gospodarstvu NRK-a općenito i konkretne situacije na tržištu u relevantnom sektoru, uključujući proizvod iz postupka revizije. Komisija je te dokazne materijale dodatno nadopunila svojim istraživanjem o raznim kriterijima koji su relevantni za potvrdu postojanja znatnih poremećaja u NRK-u.

(49)

Kineski gospodarski sustav temelji se na konceptu „socijalističkog tržišnog gospodarstva”. Taj je koncept sadržan u kineskom Ustavu i određuje gospodarsko upravljanje NRK-om. Temeljno je načelo sljedeće: „proizvodna sredstva u socijalističkom javnom vlasništvu, točnije u vlasništvu cijelog naroda i kolektivnom vlasništvu radnika”. Gospodarstvo u državnom vlasništvu je „pokretačka sila nacionalnoga gospodarstva” i država ima zadaću „osigurati njegovu konsolidaciju i rast (18)”. S obzirom na takvo opće uređenje kineskog gospodarstva, ne samo da su moguće znatne državne intervencije u gospodarstvu nego su takve intervencije izričito propisane. Ideja da javno vlasništvo ima prednost pred privatnim prožima cijeli pravni sustav i istaknuta je kao glavno načelo u svim glavnim zakonodavnim aktima. Kineski Zakon o vlasništvu odličan je primjer toga: u njemu se upućuje na primarni stadij socijalizma i državi se povjerava održavanje osnovnog gospodarskog sustava u kojem javno vlasništvo ima glavnu ulogu. Zakonom je dopušteno postojanje i razvoj drugih oblika vlasništva uz državno vlasništvo (19).

(50)

Osim toga, na temelju kineskog prava socijalističko tržišno gospodarstvo razvija se pod vodstvom Komunističke partije Kine („KPK”). Strukture kineske države i KPK-a povezane su na svakoj razini (pravna, institucionalna, osobna) i tvore nadstrukturu u kojoj se uloge KPK-a i države ne razlikuju. Izmjenom kineskog Ustava u ožujku 2018. vodeća uloga KPK-a dobila je još veći značaj jer je izričito potvrđena u tekstu članka 1. Ustava. Nakon postojeće prve rečenice odredbe koja glasi: „Socijalistički sustav temeljni je sustav Narodne Republike Kine” ubačena je nova druga rečenica koja glasi: „Glavna značajka socijalizma s kineskim obilježjima vodstvo je Komunističke partije Kine”. (20) To pokazuje neupitnu i sve veću kontrolu KPK-a nad gospodarskim sustavom NRK-a. To vođenje i kontrola svojstveni su kineskom sustavu i znatno nadilaze uobičajenu situaciju u drugim zemljama u kojima vlade imaju široku makroekonomsku kontrolu u granicama unutar kojih djeluju sile slobodnog tržišta.

(51)

Kineska država provodi intervencionističku gospodarsku politiku kako bi ispunila svoje ciljeve, koji se podudaraju s političkim programom KPK-a umjesto da odražavaju prevladavajuće gospodarske uvjete na slobodnom tržištu (21). Intervencionistički gospodarski instrumenti koje primjenjuju kineska tijela raznovrsni su te uključuju sustav industrijskog planiranja, financijski sustav i razinu regulatornog okruženja.

(52)

Prvo, na razini opće administrativne kontrole smjer kineskog gospodarstva određuje složeni sustav industrijskog planiranja koji utječe na sve gospodarske aktivnosti u toj zemlji. Svi ti planovi zajedno obuhvaćaju sveobuhvatnu i složenu matricu sektora i međusektorskih politika te se donose na svim razinama vlasti. Na pokrajinskoj razini planovi su podrobni, a u nacionalnim se planovima postavljaju općenitiji ciljevi. U planovima se navode i sredstva potpore relevantnim industrijama/sektorima te rokovi unutar kojih se ciljevi moraju ostvariti. Neki planovi i dalje sadržavaju izričite ciljeve za rezultate proizvodnje. Pojedinačni industrijski sektori i/ili projekti izdvajaju se u planovima kao (pozitivni ili negativni) prioriteti u skladu s vladinim prioritetima i za njih se utvrđuju posebni razvojni ciljevi (modernizacija industrije, širenje na međunarodnoj razini itd.). Neovisno o tome jesu li u privatnom ili državnom vlasništvu, gospodarski subjekti praktički moraju prilagoditi svoje poslovne aktivnosti stvarnom stanju koje je određeno sustavom planiranja. To nije samo zato što planovi obvezuju nego i zato što se relevantna kineska tijela na svim razinama vlasti pridržavaju sustava planova i u skladu s njim primjenjuju ovlasti koje su im povjerene, čime potiču gospodarske subjekte da se pridržavaju prioriteta utvrđenih u tim planovima (vidjeti i odjeljak 3.3.2.5. u nastavku) (22).

(53)

Drugo, na razini raspodjele financijskih sredstava u financijskom sustavu NRK-a prevladavaju poslovne banke i banke za provedbu državne politike u državnom vlasništvu. Pri utvrđivanju i provedbi politike odobravanja zajmova te banke moraju nastojati ispuniti ciljeve državne industrijske politike, umjesto da u prvom redu procjenjuju gospodarsku vrijednost predmetnog projekta (vidjeti i odjeljak 3.3.2.8. u nastavku) (23). Isto vrijedi i za druge sastavnice kineskog financijskog sustava kao što su tržišta dionica, obveznica, privatnog vlasničkog kapitala itd. Osim toga, ti su dijelovi financijskog sektora institucionalno i operativno ustrojeni tako da nisu usmjereni na postizanje maksimalno učinkovitih financijskih tržišta, nego na osiguravanje kontrole i omogućivanje intervencija države i KPK-a (24).

(54)

Treće, na razini regulatornog okruženja intervencije države u gospodarstvo javljaju se u različitim oblicima. Na primjer, pravila o javnoj nabavi redovito se upotrebljavaju za ispunjenje ciljeva politike umjesto za gospodarsku učinkovitost, čime se dovode u pitanje tržišna načela u tom području. U primjenjivom zakonodavstvu izričito se navodi da se javna nabava provodi kako bi se olakšalo ostvarivanje ciljeva utvrđenih u državnim politikama. Međutim, priroda tih ciljeva nije jasno definirana, pa tijela koja donose odluke imaju veliku slobodu u odlučivanju (25). Slično tomu, u području ulaganja kineska vlada ima znatnu kontrolu i utjecaj nad predmetom i iznosom državnih i privatnih ulaganja. Vlasti provode provjere ulaganja i primjenjuju različite poticaje, ograničenja i zabrane u području ulaganja kao važan instrument potpore ciljevima industrijske politike, kao što su zadržavanje državne kontrole nad ključnim sektorima ili jačanje domaće industrije (26).

(55)

Ukratko, kineski gospodarski model temelji se na određenim osnovnim postulatima kojima se predviđaju i potiču raznovrsne državne intervencije. Takve znatne državne intervencije u suprotnosti su sa slobodnim djelovanjem tržišnih sila, a posljedica je toga narušavanje djelotvorne raspodjele resursa u skladu s tržišnim načelima (27).

(56)

Poduzeća koja posluju u vlasništvu ili pod kontrolom države, koja država politički nadzire i/ili im pruža smjernice čine bitan dio gospodarstva u NRK-u.

(57)

Iako se u industriji premazanog papira stupanj državnog vlasništva ne čini znatnim, kineska vlada i dalje ima udio u znatnom broju proizvođača, kao što je najveće poduzeće za proizvodnju papira u Kini, Shandong Chenming Paper Holding (28). Naime, u društvu Chenming Paper Holding udio ima Chenming holdings (15,2 %), u kojem udio (45,2 %) pak ima društvo Shandong Shouguang Jinxin Investment Development Holding Group Co., Ltd. (29), koje je u potpunosti u državnom vlasništvu. Osim toga, s obzirom na to da su intervencije KPK-a u donošenju operativnih odluka postale norma i u privatnim društvima (30), pri čemu je KPK preuzeo vodstvo u gotovo svim aspektima gospodarstva te zemlje, utjecaj države putem struktura KPK-a u društvima zapravo dovodi do toga da su gospodarski subjekti pod kontrolom i političkim nadzorom vlade, s obzirom na to u kojoj su mjeri strukture države i partije srasle u NRK-u.

(58)

To je očito i na razini Kineskog udruženja za papir, sektorskog industrijskog udruženja. Prema članku 3. njegova Statuta, Kinesko udruženje za papir „pridržava se općeg vodstva Komunističke partije Kine” i „prihvaća poslovne smjernice, nadzor i upravljanje subjekata zaduženih za registraciju i vodstvo za jačanje Partije te administrativnih odjela zaduženih za predmetnu industriju” (31).

(59)

Stoga čak ni proizvođači u privatnom vlasništvu u sektoru proizvoda iz postupka revizije ne mogu poslovati po tržišnim uvjetima. Doista, javna i privatna poduzeća u tom sektoru politički se nadziru i usmjeravaju kako je objašnjeno i u odjeljku 3.3.2.5. u nastavku.

(60)

Osim što kontrolira gospodarstvo preko poduzeća u državnom vlasništvu i s pomoću drugih alata, kineska vlada može utjecati na cijene i troškove svojom prisutnošću u poduzećima. Iako se može smatrati da pravo relevantnih državnih tijela na imenovanje i razrješenje ključnog rukovodstva u poduzećima u državnom vlasništvu, kako je predviđeno kineskim zakonodavstvom, odražava pripadajuća prava vlasništva (32), ćelije KPK-a u poduzećima u državnom i privatnom vlasništvu još su jedan važan način na koji država može utjecati na donošenje poslovnih odluka. Prema zakonu o trgovačkim društvima NRK-a organizacija KPK-a mora se osnovati u svakom društvu (s barem tri člana KPK-a kako je određeno u Ustavu KPK-a (33)), a društvo mora omogućiti uvjete potrebne za rad te partijske organizacije. Čini se da se u prošlosti taj zahtjev nije uvijek poštovao ni strogo provodio. Međutim, barem od 2016. KPK pojačava svoje zahtjeve za kontrolu poslovnih odluka u društvima kao stvar političkog načela (34), uključujući vršenje pritiska na privatna društva da na prvo mjesto stave „patriotizam” te da se pridržavaju partijske stege (35). U 2017. zabilježeno je da su partijske ćelije postojale u 70 % od približno 1,86 milijuna društava u privatnom vlasništvu i da je pritisak da organizacije KPK-a imaju konačnu riječ u poslovnim odlukama u društvima u kojima djeluju sve veći (36). To vrijedi općenito za cijelo kinesko gospodarstvo u svim sektorima, uključujući proizvođače proizvoda iz postupka revizije i dobavljače ulaznih elemenata za taj proizvod.

(61)

Osim toga, 15. rujna 2020. objavljen je dokument pod naslovom „Smjernice glavnog ureda središnjeg odbora KPK-a o jačanju rada Ujedinjene fronte u privatnom sektoru za novo doba” („Smjernice”) (37), kojim je dodatno proširena uloga partijskih odbora u privatnim poduzećima. U odjeljku II.4. Smjernica navodi se: „moramo povećati ukupni kapacitet Partije da predvodi rad Ujedinjene fronte u privatnom sektoru i učinkovito pojačati rad u tom području”, a odjeljak III.6. glasi: „moramo dodatno intenzivirati aktivnosti jačanja Partije u privatnim poduzećima i omogućiti ćelijama Partije da učinkovito igraju svoju ulogu tvrđave, a članovima Partije da igraju svoju ulogu zaštitnika i predvodnika”. Smjernicama se stoga naglašava i nastoji povećati uloga KPK-a u društvima i drugim subjektima u privatnom sektoru (38).

(62)

Ispitnim postupkom potvrđeno je da su u sektoru industrije premazanog papira česta preklapanja rukovodećih položaja i članstva u KPK-u/partijskih funkcija. Na primjer, predsjednik upravnog odbora društva Shandong Chenming Paper Group Co., Ltd. ujedno je tajnik partijskog odbora tog poduzeća (39). U članku na internetskim stranicama društva Shandong Chenming Paper nadalje se navodi da je grupacija predana provedbi odluka donesenih za vrijeme 20. nacionalnog kongresa Komunističke partije Kine i da se zalaže za „potpunu, preciznu i sveobuhvatnu provedbu novog koncepta razvoja, usredotočenost na glavni segment poslovanja, jačanje industrije, održavanje posvećenosti i odlučnosti te nova velika postignuća na putu modernizacije na kineski način” (40). Na sastanku s predsjednikom upravnog odbora grupacije tajnik općinskog partijskog odbora potvrdio je da će „općinski partijski odbor i općinska vlada nastaviti optimizirati poslovno okruženje, […] pravodobno koordinirati i otklanjati poteškoće i probleme u proizvodnim i operativnim procesima poduzećâ te u potpunosti podupirati društvo Chenming u stabilizaciji i povećanju proizvodnje kako bi se ostvario još bolji razvoj” (41).

(63)

Predsjednik upravnog odbora grupacije nadalje je „izrazio zahvalnost općinskom partijskom odboru i općinskoj vladi za njihovu potporu razvoju društva” te je potvrdio da će „društvo iskoristiti prilike i aktivno surađivati s općinskim partijskim odborom i općinskom vladom po pitanju organizacije i razvoja šumarske industrije” (42). Takva se uključenost može vidjeti i u drugim društvima u industriji premazanog papira. Primjerice, predsjednik upravnog odbora i generalni direktor društva Shandong Sun Paper Co., Ltd., koji je ujedno tajnik partijskog odbora (43), naveo je da „bez partijske politike reforme i otvaranja ne bi došlo do razvoja društva Sun Paper, a bez potpore Partije i vlade to društvo ne bi uživalo ugled koji ima” (44).

(64)

Prisutnost i intervencije države na financijskim tržištima (vidjeti i odjeljak 3.3.2.8. u nastavku) te u nabavi sirovina i ulaznih elemenata stvaraju dodatne poremećaje na tržištu (45). Stoga prisutnost države u društvima te u industriji premazanog papira i drugim industrijama (kao što su financijski sektor i industrije ulaznih elemenata) omogućuje kineskoj vladi da utječe na cijene i troškove.

(65)

Smjerom kineskog gospodarstva uvelike se upravlja u okviru razrađenog sustava planiranja u kojem se utvrđuju prioriteti i postavljaju ciljevi na koje se moraju usredotočiti središnja vlast i lokalne vlasti. Relevantni planovi postoje na svim razinama vlasti i obuhvaćaju gotovo sve gospodarske sektore. Ciljevi utvrđeni planskim instrumentima obvezni su, a tijela na svakoj administrativnoj razini nadziru kako odgovarajuća niža razina vlasti provodi te planove. Zbog sustava planiranja u NRK-u resursi se općenito usmjeravaju u sektore za koje je vlada odredila da su strateški ili na drugi način politički važni, umjesto da se raspodjeljuju u skladu s tržišnim silama (46).

(66)

Kineska tijela donijela su niz politika kojima se usmjerava funkcioniranje sektora proizvoda iz postupka revizije. Za početak, tehnologije povezane s premazanim papirom navedene su među poticanim industrijama u kineskom Katalogu smjernica za restrukturiranje industrije iz 2019. (47), što upućuje na namjeru vlasti da stvore regulatorno okruženje koje pogoduje razvoju sektora i koje bi usto moglo utrti put pristupu industrije financiranju. Osim toga, u Katalogu se isto tako navode ključni ciljevi proizvodnje, primjerice kad je riječ o raznim oblicima drvne papirne mase (48), upućuje se na razvoj napredne opreme za proizvodnju papirne mase i papira (49) te se navode razni sektori proizvodnje papira i drvne papirne mase koji će se ukinuti ako se ne zadovolje godišnji kapaciteti (50). Štoviše, u nacionalnom 14. petogodišnjem planu (51) industriju se poziva da „ubrza transformaciju i nadogradnju poduzeća u ključnim industrijama, kao što su kemijska industrija i proizvodnja papira” (52). U 14. petogodišnjem planu za razvoj šumarstva i travnjaka (53) naglašava se cilj „[j]ačanja tradicionalnih industrija [kako bi se] promicala dubinska prerada drva […], poduprla zelena i digitalna transformacija gospodarskih sektora kao što su šume, prerada drva i bambusa, šumarske kemikalije, papirna masa i papir” (54) i „bržeg ukidanja nepotrebnih proizvodnih kapaciteta […], promicanja tehnološke transformacije i poboljšanja stope iskorištenosti energije i sirovina” (55).

(67)

Osim toga, politike na nacionalnoj razini koje se odnose na industriju premazanog papira provode se na nižim razinama na temelju pripadajućih dokumenata o planovima. U 14. petogodišnjem planu provincije Shandong (56) o jačanju proizvodnje u toj provinciji navodi se da će „[d]o kraja 14. petogodišnjeg plana, […] razina željeza i čelika, obojenih metala, kućanskih uređaja, proizvodnje papira i drugih industrija biti među tri najveće u zemlji” (57), a nadalje se traži optimizirana novčana i porezna financijska potpora (58) te se izričito navodi da će „[p]rovincijski, općinski i okružni financijski upravni odjeli ojačati koordinaciju sredstava i sveobuhvatno uvesti metode kao što su ulaganja u vlasnički kapital, smanjene kamatne stope na zajmove, naknadne nagrade i subvencije radi veće potpore proizvodnoj industriji” (59). U Akcijskom planu provincije Shandong za jačanje napredne proizvodnje u toj provinciji za razdoblje 2022.–2025. (60) lokalna vlada navodi da „[p]rovincijska vodeća mala skupina za uspostavu uspješne proizvodnje u toj pokrajini ima sveobuhvatnu i koordinacijsku ulogu, a odgovarajući odjeli izravno pod nadležnošću pokrajinske vlade moraju propisno obavljati svoje dužnosti. Glavni odgovorni drugovi partijskih odbora i vlada na gradskoj i okružnoj razini oslanjaju se na istraživanje i razvoj te preuzimaju vodstvo u promicanju provedbe” (61). Akcijski plan provincije Jiangsu za vršnu razinu ugljika koji se primjenjuje na industrije i ključne sektore u toj provinciji (62) sadržava i upute za „[u]brzanje transformacije i nadogradnje tradicionalnih industrija […] kao što je […] proizvodnja papira” (63). Tim i drugim sredstvima kineska tijela stoga usmjeravaju i kontroliraju gotovo svaki aspekt razvoja i funkcioniranja tog sektora.

(68)

Ukratko, kineska vlada utvrdila je mjere kojima subjekte navodi da postupaju u skladu s ciljevima javne politike povezanima s industrijom premazanog papira. Takvim se mjerama sprečava slobodno djelovanje tržišnih sila.

(69)

Prema podacima u dokumentaciji kineski stečajni sustav ne uspijeva ispuniti svoje glavne ciljeve, kao što su pravedno podmirenje potraživanja i dugova te zaštita zakonskih prava i interesa vjerovnika i dužnika. Izgleda da je razlog tomu činjenica da je, iako se kineski zakon o stečaju službeno temelji na načelima koja su slična onima u odgovarajućim zakonima u drugim zemljama, jedno od glavnih obilježja kineskog sustava njegova sustavna nedovoljna provedba. Broj stečajeva i dalje je iznimno nizak u odnosu na veličinu gospodarstva te zemlje, upravo zbog toga što postupci u slučaju nesolventnosti imaju brojne nedostatke, čiji je učinak zapravo odvraćanje od podnošenja zahtjeva za pokretanje stečajnog postupka. Nadalje, država i dalje ima snažnu i aktivnu ulogu u postupcima u slučaju nesolventnosti, što često izravno utječe na ishod tih postupaka (64).

(70)

Osim toga, nedostaci u sustavu prava vlasništva posebno su očiti kada je riječ o vlasništvu nad zemljištem i pravima korištenja zemljišta u NRK-u. (65) Sva zemljišta u vlasništvu su države (ruralno zemljište u zajedničkom vlasništvu i urbano zemljište u državnom vlasništvu), a njihova dodjela i dalje ovisi isključivo o državi. Postoje pravne odredbe čiji je cilj transparentno ustupanje prava korištenja zemljišta po tržišnim cijenama, na primjer uvođenjem postupaka nadmetanja. Međutim, te se odredbe redovito ne poštuju pa određeni kupci stječu svoje zemljište besplatno ili po cijenama nižima od tržišnih (66). Osim toga, nadležna tijela pri dodjeli zemljišta često nastoje ostvariti određene političke ciljeve, uključujući provedbu gospodarskih planova (67).

(71)

Baš kao i drugi sektori kineskoga gospodarstva, proizvođači proizvoda iz postupka revizije podliježu uobičajenim odredbama kineskih zakona o stečaju, trgovačkim društvima i vlasništvu. Zbog toga su i ta društva podložna poremećajima „odozgo”, koji su posljedica diskriminatorne primjene ili neodgovarajuće provedbe stečajnog zakona i zakona o vlasništvu. Prema raspoloživim dokazima čini se da se ta razmatranja u potpunosti mogu primijeniti i na sektor šumarstva i proizvodnje drva. U ovom ispitnom postupku nije otkriveno ništa što bi dovelo u pitanje te nalaze.

(72)

Komisija je u kontekstu svega navedenoga zaključila da je došlo do diskriminatorne primjene ili neodgovarajuće provedbe stečajnog zakona i zakona o vlasništvu u sektoru proizvoda iz postupka revizije.

(73)

Sustav tržišno utemeljenih plaća ne može se u potpunosti razviti u NRK-u jer je radnicima i poslodavcima onemogućeno ostvarivanje prava na kolektivno udruživanje. NRK nije ratificirao niz temeljnih konvencija Međunarodne organizacije rada („ILO”), posebno onih koje se odnose na slobodu udruživanja i kolektivno pregovaranje (68). U skladu s nacionalnim pravom aktivan je samo jedan sindikat. Međutim, ta organizacija nije nezavisna od državnih tijela i tek se neznatno uključuje u kolektivno pregovaranje i zaštitu prava radnika (69). Nadalje, mobilnost kineske radne snage ograničena je sustavom registracije kućanstava, kojim je pristup svim davanjima iz sustava socijalne sigurnosti i ostalim davanjima ograničen na lokalne stanovnike određenog administrativnog područja. Zbog toga su radnici koji nemaju lokalnu boravišnu dozvolu u nepovoljnom položaju kad je riječ o zapošljavanju te primaju manji dohodak od radnika koji imaju boravišnu dozvolu (70). To dovodi do poremećaja u troškovima plaća u NRK-u.

(74)

Nisu dostavljeni nikakvi dokazi o tome da industrija premazanog papira ne podliježe opisanom kineskom sustavu radnog prava. Stoga poremećaji troškova plaća utječu na taj sektor izravno (kada je riječ o proizvodnji predmetnog proizvoda ili glavne sirovine za njegovu proizvodnju) i neizravno (kada je riječ o pristupu kapitalu ili ulaznim elementima društava koja podliježu istom sustavu rada u NRK-u).

(75)

Poslovni subjekti u NRK-u suočavaju se s različitim poremećajima u pristupu kapitalu. Prvo, za kineski financijski sustav karakterističan je snažan položaj banaka u državnom vlasništvu (71), koje pristup financijskim sredstvima ne odobravaju samo na temelju gospodarske održivosti projekta nego i drugih kriterija. Slično kao nefinancijska poduzeća u državnom vlasništvu banke su povezane s državom ne samo vlasništvom nego i osobnim vezama (izvršne direktore velikih financijskih institucija u državnom vlasništvu imenuje KPK) (72) te, kao i nefinancijska poduzeća u državnom vlasništvu, redovito provode javne politike koje je osmislila vlada. Banke pritom poštuju izričitu zakonsku obvezu poslovanja u skladu s potrebama nacionalnog gospodarskog i socijalnog razvoja te prema smjernicama iz državnih industrijskih politika (73). Tomu pridonose i dodatna postojeća pravila u skladu s kojima se financijska sredstva usmjeravaju u sektore za koje je vlada odredila da se potiču ili su u nekom drugom smislu važni (74).

(76)

Iako je utvrđeno da se u raznim pravnim odredbama upućuje na potrebu za poštovanjem uobičajenih bankarskih praksi i bonitetnih pravila, kao što je potreba za provjerom kreditne sposobnosti dužnika, velik broj dokaza, uključujući nalaze ispitnih postupaka u svrhu trgovinske zaštite (75), upućuje na to da te odredbe imaju tek sekundarnu ulogu u primjeni raznih pravnih instrumenata.

(77)

Na primjer, kineska vlada pojasnila je da čak i odluke privatnih komercijalnih banaka mora nadgledati KPK i da moraju biti u skladu s nacionalnim politikama. Jedan od tri opća cilja države u vezi s upravljanjem bankama sad je jačanje vodstva Partije u sektoru bankarstva i osiguranja, među ostalim u odnosu na operativna i upravljačka pitanja (76). Isto tako, kriterijima ocjenjivanja uspješnosti komercijalnih banaka sada se mora posebno uzeti u obzir kako subjekti „služe nacionalnim razvojnim ciljevima i realnom gospodarstvu”, a posebno kako „služe strateškim industrijama i industrijama u nastajanju” (77).

(78)

Nadalje, česti poremećaji u rejtinzima obveznica i kreditnim rejtinzima imaju mnogobrojne razloge, među ostalima i taj što na procjenu rizika utječu strateška važnost društva za kinesku vladu i koliko je čvrsto bilo kakvo implicitno vladino jamstvo. Procjene uvelike upućuju na to da kineski kreditni rejtinzi sustavno odgovaraju nižim međunarodnim rejtinzima (78).

(79)

Tomu pridonose i dodatna postojeća pravila u skladu s kojima se financijska sredstva usmjeravaju u sektore za koje je vlada odredila da se potiču ili su u nekom drugom smislu važni (79). To dovodi do sklonosti kreditiranju poduzeća u državnom vlasništvu, velikih privatnih poduzeća s dobrim vezama i poduzeća u ključnim industrijskim sektorima, što znači da dostupnost i trošak kapitala nisu jednaki za sve sudionike na tržištu.

(80)

Drugo, troškovi zaduživanja održavaju se na umjetno niskoj razini kako bi se potaknuo rast ulaganja. To je dovelo do prekomjerne upotrebe kapitalnih ulaganja sa sve manjim povratima ulaganja. Primjer za to je rast učinka korporativne poluge u državnom sektoru unatoč naglom padu profitabilnosti, što navodi na zaključak da mehanizmi koji djeluju u bankarskom sustavu ne reagiraju na način uobičajen u poslovnom okruženju.

(81)

Treće, iako je u listopadu 2015. postignuta liberalizacija nominalnih kamatnih stopa, cjenovni signali i dalje nisu rezultat sila slobodnog tržišta, nego na njih utječu poremećaji izazvani djelovanjem države. Udio pozajmljivanja po referentnoj ili nižoj stopi na kraju 2018. i dalje je činio najmanje jednu trećinu svih zajmova (80). Službeni mediji u NRK-u nedavno su izvijestili da je KPK zatražio „smanjenje kamatne stope na tržištu zajmova” (81). Umjetno niske kamatne stope dovode do određivanja preniskih cijena i time do prekomjernog korištenja kapitala.

(82)

Opći kreditni rast u NRK-u upućuje na sve lošiju učinkovitost raspodjele kapitala bez ikakvih znakova ograničavanja kredita koji bi se mogli očekivati u okruženju nenarušenog tržišta. Zbog toga se količina neprihodonosnih kredita brzo povećala, pri čemu je kineska vlada više puta odlučila izbjeći neispunjavanje obveza, pa su nastala tzv. „zombi” poduzeća, ili prenijeti vlasništvo nad dugom (npr. spajanjem ili zamjenom duga za vlasnički udio), a da pritom zapravo nije riješen opći problem zaduženosti niti su uklonjeni njegovi glavni uzroci.

(83)

U biti, unatoč mjerama za liberalizaciju tržišta, na sustav kreditiranja poduzeća u NRK-u utječu znatni poremećaji koji proizlaze iz trajne i sveobuhvatne uloge države na tržištima kapitala. Prema tomu, znatne državne intervencije u financijski sustav ozbiljno utječu na tržišne uvjete na svim razinama.

(84)

U ovom je ispitnom postupku Komisija utvrdila da, osim navedenim javnim politikama kojima se podupire industrija premazanog papira, kineska vlada također financijski podupire društva u tom sektoru. U godišnjem izvješću društva Shandong Chenming Paper Holding za 2022. to društvo navodi niz državnih bespovratnih sredstava za 2022. raspodijeljenih na sljedeća četiri projekta:

(85)

Komisija je istaknula da su poremećaji opisani u Izvješću karakteristični za kinesko gospodarstvo. Raspoloživi dokazi pokazuju da se činjenice o kineskom sustavu kako je opisan u odjeljcima od 3.3.2.2. do 3.3.2.5. i u dijelu I. Izvješća te njegova obilježja mogu uočiti u cijeloj zemlji i u svim gospodarskim sektorima. Isto vrijedi i za čimbenike proizvodnje prethodno opisane u odjeljcima od 3.3.2.6. do 3.3.2.8. te u dijelu II. Izvješća.

(86)

Komisija podsjeća da su za proizvodnju proizvoda iz postupka revizije potrebni određeni ulazni elementi. Kada proizvođači premazanog papira kupuju te ulazne elemente ili ugovaraju njihovu nabavu, cijene koje plaćaju (i koje se iskazuju kao njihovi troškovi) očito su izložene istim prethodno navedenim sustavnim poremećajima. Na primjer, dobavljači ulaznih elemenata zapošljavaju radnu snagu koja je izložena poremećajima. Mogu pozajmiti novac koji je izložen poremećajima u financijskom sektoru/raspodjeli kapitala. Osim toga, dio su sustava planiranja koji se primjenjuje na svim razinama vlasti i u svim sektorima.

(87)

Stoga ne samo da domaće prodajne cijene proizvoda iz postupka revizije nisu primjerene za uporabu u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe nego su i svi troškovi ulaznih elemenata (uključujući sirovine, energiju, zemljište, financiranje, rad itd.) nepouzdani jer na određivanje njihovih cijena utječu znatne državne intervencije, kako je opisano u dijelovima I. i II. Izvješća. Naime, državne intervencije opisane u pogledu raspodjele kapitala, zemljišta, rada, energije i sirovina prisutne su u cijelom NRK-u. To znači, na primjer, da je ulazni element koji je sam proizveden u NRK-u kombinacijom niza čimbenika proizvodnje izložen znatnim poremećajima. Isto vrijedi za ulazne elemente ulaznih elemenata i tako dalje. Ni kineska vlada ni proizvođači izvoznici nisu u ovom ispitnom postupku predočili dokaze ili argumente koji bi to osporili.

(88)

Analiza iz odjeljaka od 3.3.2.1. do 3.3.2.9., koja je uključivala ispitivanje svih raspoloživih dokaza o intervenciji NRK-a u svoje gospodarstvo općenito i u sektor proizvoda iz postupka revizije, pokazala je da cijene ili troškovi proizvoda iz postupka revizije, uključujući troškove sirovina, energije i radne snage, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječe znatna vladina intervencija u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, kako je vidljivo iz stvarnog ili mogućeg utjecaja jednog ili više relevantnih elemenata navedenih u njoj. Na temelju toga i zbog nesuradnje kineske vlade Komisija je zaključila da u ovom predmetu nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti.

(89)

Komisija je stoga uobičajenu vrijednost izračunala isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti, to jest, u ovom slučaju, na temelju odgovarajućih troškova proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, kako je opisano u sljedećem odjeljku.

(90)

Odabir reprezentativne zemlje trebao bi se temeljiti na sljedećim kriterijima u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe:

(91)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 39., Komisija je 20. veljače 2023. objavila bilješku o izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. U toj je bilješci Komisija opisala činjenice i dokaze na kojima se temelje relevantni kriteriji te obavijestila zainteresirane strane o svojoj namjeri da Brazil smatra odgovarajućom reprezentativnom zemljom u ovom slučaju ako se potvrdi postojanje znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe.

(92)

U skladu s kriterijima iz članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe Komisija je utvrdila da je Brazil zemlja s razinom gospodarskog razvoja sličnom onoj NRK-a. Svjetska banka na temelju bruto nacionalnog dohotka svrstava Brazil u kategoriju zemalja s „visokim srednjim dohotkom”. Nadalje, utvrđeno je da je Brazil zemlja u kojoj se proizvodi proizvod iz postupka revizije i da su dostupni relevantni javni podaci.

(93)

Konačno, s obzirom na nedostatak suradnje i na činjenicu da je Brazil utvrđen kao odgovarajuća reprezentativna zemlja te na temelju svih navedenih elemenata, nije bilo potrebno provesti ocjenu razine socijalne zaštite i zaštite okoliša u skladu s posljednjom rečenicom članka 2. stavka 6.a točke (a) prve alineje osnovne uredbe.

(94)

S obzirom na nedostatak suradnje i budući da je Brazil ispunio kriterije utvrđene u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe, Komisija je odabrala Brazil kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju.

(95)

Komisija je u bilješci o relevantnim izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti navela čimbenike proizvodnje kao što su materijali, energija i rad koji se upotrebljavaju za proizvodnju proizvoda iz postupka revizije, kako ih je naveo podnositelj zahtjeva u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera. Komisija je navela i da će za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe upotrijebiti bazu podataka GTA kako bi utvrdila nenarušeni trošak većine čimbenika proizvodnje, ponajprije sirovina. Osim toga, Komisija je navela da će se služiti informacijama iz ILOSTAT-a (86) za utvrđivanje nenarušenih troškova rada u proizvodnom sektoru te javnim tarifama za električnu energiju i plin brazilskog Ministarstva rudarstva i energetike (87). Zatim, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 98., Komisija je odlučila upotrijebiti podatke Brazilskog instituta za geografiju i statistiku (88) kao izvor za utvrđivanje troškova rada.

(96)

Naposljetku, Komisija je navela da će za utvrđivanje razumne razine troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti upotrijebiti financijske podatke samo jednog brazilskog proizvođača proizvoda iz postupka revizije, Sylvamo Ltda., kako je navedeno u uvodnoj izjavi 100. Nije zaprimljena nijedna primjedba na utvrđenu reprezentativnu zemlju. Međutim, od podnositeljâ zahtjeva zaprimljene su primjedbe o nizu pitanja koja su se razmatrala u navedenoj bilješci, kako je opisano u nastavku.

(97)

Prvo, podnositelji zahtjeva tvrdili su da Komisija nije uzela u obzir određene sirovine bez oznaka HS (punila, pigmenti – ostalo, veziva – ostalo, aditivi, ostalo). Međutim, to što te sirovine nisu navedene u tablici sirovina u bilješci o relevantnim izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti ne znači da su zanemarene. One su u Komisijinim izračunima registrirane kao potrošni materijal. Točnije, u kontekstu revizije zbog predstojećeg isteka mjera Komisija treba samo utvrditi postoji li vjerojatnost nastavka ili ponavljanja dampinga. S obzirom na nalaz iz uvodne izjave 122. o (znatnoj) razlici u cijeni tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije između izračunane uobičajene vrijednosti za prodaju u ostatku svijeta i naknadni zaključak o vjerojatnosti ponavljanja dampinga, Komisija u ovom ispitnom postupku nije bila dužna utvrditi damping cijena. Osim toga, predmetne sirovine činile su mali postotak ukupnog troška proizvodnje. Stoga su registrirane potrošni materijal, u postocima troškova koje je naveo podnositelj zahtjeva (koji zajedno čine približno 7 %).

(98)

Drugo, podnositelj zahtjeva zatražio je posebno prilagođene referentne vrijednosti za različite vrste troškova rada prema kojima bi se razlikovale razne vrste zaposlenika. Međutim, podnositelj zahtjeva nije dostavio takve podatke o troškovima rada za Brazil prema kojima bi se razlikovale razne vrste rada. Nadalje, da je Komisija provela takvo razlikovanje u referentnim vrijednostima rada i s obzirom na relativan udio troškova rada u ukupnom trošku proizvodnje, promjena u razlici između izračunane uobičajene vrijednosti i izvozne cijene za treće zemlje bila bi zanemariva. Osim toga, Komisija u kontekstu revizije zbog predstojećeg isteka mjera nije obvezna izračunati preciznu dampinšku maržu, nego utvrditi postoji li vjerojatnost nastavka ili ponavljanja dampinga. Ipak, kako bi se bolje odrazile plaće u proizvodnom sektoru za razdoblje ispitnog postupka revizije, Komisija je umjesto ILOSTAT-a (kako je najavljeno u bilješci o izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti) odlučila upotrijebiti podatke Brazilskog instituta za geografiju i statistiku (89) kao izvor za mjesečne plaće zaposlenika u proizvodnom sektoru na temelju prosječnih tjednih radnih sati u Brazilu za 2021.

(99)

Treće, podnositelj zahtjeva zatražio je da se u obzir uzmu i režijski troškovi proizvodnje (amortizacija strojeva, neizravan rad i troškovi parkiranja). Međutim, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 109., Komisija je te troškove već uzela u obzir u izračunima koristeći se postocima troškova navedenima u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera.

(100)

Četvrto, podnositelj zahtjeva kritizirao je to što Komisija u svojim izračunima nije upotrijebila dobit i troškove prodaje te opće i administrativne troškove najvećeg proizvođača premazanog finog papira u Brazilu, društva Suzano S.A., te to što je u obzir uzela samo drugog proizvođača proizvoda sličnih proizvodu iz postupka revizije, društva Sylvamo Ltda. Komisija je po tom pitanju smatrala da kombinirana dobit i troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi društva Suzano S.A. nisu reprezentativni za ono što bi industrija premazanog finog papira ostvarila u uobičajenim tržišnim uvjetima i da stoga nisu razumni. Zbog toga je odlučila ostati pri svojoj prvotnoj odluci da za izračun razumnog postotka troškova prodaje te općih i administrativnih troškova i dobiti upotrebljava samo društvo Sylvamo Ltda. Upotreba podataka društva Suzano S.A. samo bi dodatno povećala razliku utvrđenu između izračunane uobičajene vrijednosti i izvozne cijene za treće zemlje opisanu u uvodnoj izjavi 122. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 98., Komisija nije obvezna izračunati preciznu dampinšku maržu, nego utvrditi postoji li vjerojatnost nastavka ili ponavljanja dampinga. Stoga je odbacila tu tvrdnju.

(101)

Uzimajući u obzir sve informacije na temelju zahtjeva te naknadne informacije koje su prikupljene za vrijeme postupka i nakon analize primjedaba zainteresiranih strana, utvrđeni su sljedeći čimbenici proizvodnje i njihovi izvori kako bi se utvrdila uobičajena vrijednost u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe:

Tablica 1

Čimbenici proizvodnje određenog premazanog finog papira

(102)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina u reprezentativnoj zemlji, Komisija je kao temelj upotrijebila ponderiranu prosječnu cijenu uvoza u reprezentativnu zemlju kako je navedena u bazi podataka GTA, kojoj su dodane uvozne carine. Uvozna cijena u reprezentativnoj zemlji utvrđena je kao ponderirani prosjek jediničnih cijena uvoza iz svih trećih zemalja osim NRK-a i zemalja koje nisu članice WTO-a i koje su navedene u Prilogu 1. Uredbi (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća (93).

(103)

Komisija je odlučila isključiti uvoz iz NRK-a u reprezentativnu zemlju jer je u prethodnoj uvodnoj izjavi zaključila da nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u zbog postojanja znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. S obzirom na to da nema dokaza koji potvrđuju da isti poremećaji ne utječu jednako na proizvode namijenjene izvozu, Komisija je smatrala da su isti poremećaji utjecali na izvozne cijene. Nakon isključenja uvoza iz NRK-a u reprezentativnu zemlju obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja ostao je reprezentativan.

(104)

U pravilu bi se tim uvoznim cijenama trebale dodati cijene domaćeg prijevoza. Međutim, s obzirom na izostanak suradnje te prirodu ovog ispitnog postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjera koji je umjesto na utvrđivanje točnog iznosa dampinga usmjeren na utvrđivanje toga je li se damping nastavio tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije ili bi se mogao nastaviti, Komisija je odlučila da nisu potrebne prilagodbe uračunavanjem troškova domaćeg prijevoza. Takvim prilagodbama samo bi se povećala uobičajena vrijednost, a time i dampinška marža.

(105)

Kad je riječ o izravnom i neizravnom radu, za utvrđivanje plaća u Brazilu koristili su se statistički podaci o troškovima Brazilskog instituta za geografiju i statistiku (94). Komisija je upotrijebila podatke o mjesečnim plaćama zaposlenika u proizvodnom sektoru i prosječnim tjednim radnim satima u Brazilu za 2021. Na toj je osnovi izračunana satnica od 59,57 RMB po satu.

(106)

Cijenu električne energije u Brazilu objavljuje brazilsko Ministarstvo rudarstva i energetike (95). Komisija je koristila podatke o cijenama električne energije u industriji za 2021. i utvrdila je cijenu od 919,96 RMB/MWh (koja obuhvaća razdoblje ispitnog postupka revizije).

(107)

Kako bi utvrdila referentnu vrijednost za trošak plina, Komisija je upotrijebila statističke podatke brazilskog Ministarstva rudarstva i energetike (96). Upotrijebljena je prosječna jedinična cijena plina za industrijske korisnike u Brazilu iz 2021., čiji je iznos utvrđen na 344,29 RMB/MWh (i koja obuhvaća razdoblje ispitnog postupka revizije).

(108)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe „izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”. Osim toga, mora se utvrditi vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi se obuhvatili troškovi koji nisu uključeni u navedene čimbenike proizvodnje.

(109)

Zbog nesuradnje proizvođača izvoznika Komisija je za utvrđivanje nenarušene vrijednosti režijskih troškova proizvodnje upotrijebila raspoložive podatke u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. Komisija je stoga na temelju podataka koje je dostavio podnositelj utvrdila omjer režijskih troškova proizvodnje i ukupnih troškova proizvodnje i rada. Taj je postotak zatim primijenjen na nenarušenu vrijednost troška proizvodnje kako bi se izračunala nenarušena vrijednost režijskih troškova proizvodnje, ovisno o modelu koji se proizvodi.

(110)

Za utvrđivanje nenarušenog i razumnog iznosa troškova prodaje te općih i administrativnih troškova i dobiti Komisija je koristila najnovije dostupne financijske podatke društva Sylvamo Ltda. (97) (za financijsku godinu 2021.).

(111)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(112)

Prvo, Komisija je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje. Budući da proizvođači izvoznici nisu surađivali, Komisija se oslonila na informacije o upotrebi svakog čimbenika proizvodnje (materijala i rada) proizvoda iz postupka revizije koje su podnositelji zahtjeva naveli u zahtjevu za reviziju.

(113)

Nakon što je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje, Komisija je dodala režijske troškove proizvodnje (uključujući troškove rada), troškove prodaje te opće i administrativne troškove i dobit, kako je navedeno u uvodnim izjavama 109. i 110. Režijski troškovi proizvodnje utvrđeni su na temelju podataka koje su dostavili podnositelji zahtjeva, a troškovi rada utvrđeni su na temelju informacija preuzetih od Brazilskog instituta za geografiju i statistiku (98). Troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi i dobit utvrđeni su na temelju vrijednosti navedenih u financijskom izvještaju društva Sylvamo Ltda. za 2021. u reprezentativnoj zemlji, kako su zabilježene u revidiranoj računovodstvenoj dokumentaciji tog društva (99). Komisija je nenarušenim troškovima proizvodnje dodala stavke u nastavku:

(114)

Na toj je osnovi u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe i zbog nesuradnje Komisija izračunala uobičajenu vrijednost za proizvod iz postupka revizije na razini franko tvornica. Uobičajena vrijednost utvrđena na osnovi toga iznosila je 1 247,15 EUR/tona.

(115)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 34., nijedan kineski proizvođač izvoznik nije surađivao u ispitnom postupku, pa se Komisija morala osloniti na dostupne statističke podatke kako bi utvrdila postoji li vjerojatnost nastavka dampinga.

(116)

Prema podacima Eurostata kineski uvoz u Uniju iznosio je samo 197 tona, što čini tek 0,008 % ukupne potrošnje tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Komisija je zaključila da taj nizak obujam nije dostatna pouzdana osnova za nastavak analize dampinga. Komisija je stoga ispitni postupak usmjerila na vjerojatnost ponavljanja dampinga u slučaju isteka mjera.

(117)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe i s obzirom na razmatranja navedena u uvodnim izjavama 115. i 116. Komisija je ispitala postoji li vjerojatnost ponavljanja dampinga u slučaju isteka mjera. Pritom su analizirani sljedeći elementi: izvozna cijena PFP-a iz Kine u ostatak svijeta kako bi se procijenili praksa kineskih izvoznika na drugim tržištima, kineski proizvodni kapacitet i neiskorišteni kapacitet te privlačnost tržišta Unije.

(118)

Budući da kineski proizvođači izvoznici nisu surađivali, Komisija je upotrijebila raspoložive podatke u skladu s člankom 18. osnovne uredbe kako bi utvrdila kineske izvozne cijene za treće zemlje. Posebice je koristila podatke iz zahtjeva za reviziju, koji se temelje na podacima društva Svan Data (100).

(119)

Kad je riječ o kineskim izvoznim cijenama za treće zemlje osim EU-a, u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera podnositelj zahtjeva objasnio je da se predmetni proizvod izvozio uglavnom na temelju kineske oznake robe 4810 19, pa je Komisija ograničila usporedbu na tu oznaku robe i iskoristila je te podatke kao raspoložive podatke.

(120)

Kako bi utvrdila prosječnu izvoznu cijenu na razini franko tvornica za treće zemlje, Komisija je upotrijebila cijenu FOB za treće zemlje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 118. Ponderirana prosječna cijena FOB na razini kineskih luka utvrđena je na 781,22 EUR/tona. Komisija je od te cijene oduzela troškove unutarnjeg prijevoza kako su navedeni u zahtjevu za reviziju (101). Na toj je osnovi izvozna cijena na razini franko tvornica utvrđena na 755,22 EUR/tona.

(121)

Kako bi izrazila razliku između izračunane uobičajene vrijednosti i izvozne cijene na razini franko tvornica kao postotak odgovarajuće izvozne cijene CIF, Komisija je također izračunala izvoznu cijenu na razini CIF iz Kine u treće zemlje u skladu s metodologijom zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera. Prema toj metodologiji troškovi prekooceanske vozarine koji su dodani cijeni FOB za treće zemlje temeljili su se na cijenama iz 2019. jer je na cijene iz 2020. utjecala pandemija bolesti COVID-19 i stoga se nisu smatrale reprezentativnima. Na toj je osnovi izvozna cijena na razini CIF iz Kine u treće zemlje utvrđena na 844,22 EUR/tona.

(122)

Stoga je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije razlika između izvozne cijene na razini franko tvornica i uobičajene vrijednosti, kako je izračunana u odjeljku 3.4.2., izražena u obliku postotka odgovarajuće vrijednosti CIF, iznosila 58 %.

(123)

Kako bi se analizirali proizvodni kapacitet i neiskorišteni kapacitet u NRK-u i s obzirom na nesuradnju kineske vlade i kineskih proizvođača izvoznika, Komisija se u nedostatku drugih pouzdanih podataka oslonila na informacije koje su podnositelji zahtjeva dostavili u svojem zahtjevu za reviziju, kako su navedeni u uvodnim izjavama u nastavku, u vezi s PFP-om i industrijom premazanog bezdrvnog papira, širim sektorom kojem PFP pripada.

(124)

Budući da su podaci za premazani bezdrvni papir bili lakše dostupni, podnositelji zahtjeva iskoristili su ih kako bi izračunali udio PFP-a u podacima o proizvodnji i kapacitetu.

(125)

Na temelju zahtjeva podnositeljâ zahtjeva (102) 2021. globalna potražnja za premazanim bezdrvnim papirom iznosila je približno 17,3 milijuna tona, a globalni kapaciteti iznosili su otprilike 20,7 milijuna tona. Podnositelji zahtjeva izračunali su da globalna potražnja za PFP-om iznosi približno 12,1 milijun tona i da kapaciteti iznose otprilike 14,5 milijuna tona.

(126)

Prema podnositelju zahtjeva potražnja za premazanim bezdrvnim papirom u EU-u iznosila je 2021. približno 3,2 milijuna tona, a kapaciteti premazanog bezdrvnog papira u EU-u iznosili su otprilike 5 milijuna tona. Kako je navedeno u uvodnim izjavama 140. i 154., Komisija je izračunala da je potražnja za PFP-om u EU-u iznosila oko 2,6 milijuna tona i da su kapaciteti PFP-a u EU-u iznosili tek nešto više od 4 milijuna tona.

(127)

Kineski kapaciteti premazanog bezdrvnog papira iznosili su 2021. približno 6,8 milijuna tona, a kineska potražnja iznosila je 4,7 milijuna tona. Kineski kapaciteti PFP-a, kako su ih izračunali podnositelji zahtjeva, iznosili su 4,8 milijuna tona, a domaća potražnja za predmetnim proizvodom iznosila je otprilike 3,3 milijuna tona (103).

(128)

Stoga je Kina 2021. imala neiskorišteni kapacitet PFP-a (104) od najmanje 0,9 milijuna tona i višak kapaciteta (105) od približno 1,5 milijuna tona, što iznosi otprilike 56 % ukupne potražnje za PFP-om u EU-u. Kad se sveukupno sagleda premazani bezdrvni papir, kineski višak kapaciteta iznosio je 2021. više od 2 milijuna tona (više od 80 % potrošnje u EU-u). Nije zabilježeno smanjenje viška kapaciteta (vidjeti uvodnu izjavu 66.). Stoga se može pretpostaviti da bi se u slučaju isteka mjera još veći neiskorišteni kapacitet mogao jednostavno preusmjeriti s premazanog bezdrvnog papira na proizvodnju PFP-a i prodavati na tržištu Unije.

(129)

Na temelju navedenoga Komisija je zaključila da kineski proizvođači izvoznici imaju znatan neiskorišteni kapacitet, koji bi mogli upotrijebiti za proizvodnju još više proizvoda PFP-a i koji bi se mogli izvoziti na tržište Unije ako bi se mjere stavile izvan snage. Komisija je zaključila i da bi se taj izvozni potencijal mogao povećati zbog očekivanog pada globalne i domaće potražnje u NRK-u u skladu s kretanjima u proteklom desetljeću, kako je opisano u odjeljku 5. zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera.

(130)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama od 124. do 127., ispitni postupak pokazao je da je potražnja za PFP-om u Uniji i dalje bila znatna. Iako se potrošnja u Uniji u razmatranom razdoblju smanjila, tržište Unije i dalje je drugo najveće na svijetu (iza kineskog tržišta) i čini približno 20 % globalne potrošnje. Nadalje, predviđa se smanjenje domaće potražnje u NRK-u, što ukazuje na snažan poticaj kineskim proizvođačima da pronađu alternativna tržišta koja bi mogla apsorbirati kineski višak kapaciteta.

(131)

Osim toga, nekoliko je zemalja uvelo mjere (106) protiv Kine u vezi s proizvodima od papira, uključujući Južnu Koreju, Indiju i SAD, kako je navedeno u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera.

(132)

Nadalje, na temelju raspoloživih podataka i osobito na temelju zahtjeva Komisija je utvrdila 27 zemalja u kojima su kineski izvoznici prodavali proizvod iz postupka revizije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije po cijenama nižima od ciljnih cijena industrije Unije. Kineski izvoz u te zemlje činio je približno 10 % obujma kineskog izvoza u treće zemlje.

(133)

Stoga, s obzirom na utvrđene znatne neiskorištene kapacitete, mogućnost povećanja neiskorištenog kapaciteta prelaskom s premazanog finog papira na druge vrste papira, ograničen pristup kineskih proizvođača premazanog finog papira važnim tržištima trećih zemalja, cijenu po kojoj bi kineski proizvođači izvoznici mogli prodavati na tržištu Unije i na predviđeno smanjenje domaće potrošnje u NRK-u, vjerojatno je da će se u slučaju isteka mjera dampinški uvoz preusmjeriti u Uniju. Stoga će u slučaju isteka mjera dampinški uvoz vjerojatno doći u Uniju u većem obujmu i uz cijene kojima će se sniziti cijene industrije Unije.

(134)

S obzirom na prethodna razmatranja Komisija je zaključila da je vjerojatno da bi se u slučaju stavljanja mjera izvan snage izvoz iz NRK-a usmjerio na tržište Unije.

(135)

S obzirom na nalaze iz uvodne izjave 122. usporedba kineskih izvoznih cijena za treće zemlje s cijenom na tržištu reprezentativne zemlje u velikoj mjeri ukazuje na vjerojatnost ponavljanja dampinga.

(136)

Uz to, s obzirom na znatan proizvodni kapacitet dostupan u NRK-u te rezervni kapacitet i privlačnost tržišta Unije za izvoz, Komisija je zaključila da bi stavljanje mjera izvan snage vjerojatno dovelo do povećanog izvoza PFP-a iz NRK-a u Uniju po dampinškim cijenama.

(137)

Istovjetni proizvod tijekom razmatranog razdoblja proizvodilo je 17 proizvođača u Uniji. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(138)

Ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iznosila je otprilike 3 700 000 tona. Komisija je taj iznos utvrdila na temelju odgovora na upitnik o makroekonomskim podacima koji je dostavila industrija Unije. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 14., u uzorak su odabrana tri proizvođača iz Unije i činili su oko 41 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(139)

Komisija je utvrdila potrošnju u Uniji na temelju upitnika o makroekonomskim podacima koji je dostavila industrija Unije i podataka Eurostata.

(140)

Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 2.

Potrošnja u Uniji (u tonama)

(141)

Potrošnja u Uniji smanjila se 2019. za 5 %, nakon čega je uslijedilo daljnje naglo smanjenje od 24 postotna boda 2020. povezano s pandemijom bolesti COVID-19. U 2021. zabilježeno je blago povećanje od 4 postotna boda, što ipak ni izdaleka nije dovoljno za povratak na razine zabilježene prije krize te je u razmatranom razdoblju dovelo do ukupnog smanjenja potrošnje u Uniji od 25 %. Kad se sagledaju dugoročna kretanja, procijenjena potrošnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije bila je 44 % manja od one utvrđene tijekom razdoblja početnog ispitnog postupka (4 572 057 tona). Smanjenje potrošnje u Uniji odražava općenito smanjenje potražnje za grafičkim papirom, koje je uglavnom rezultat razvoja digitalnih medija koji zamjenjuju tradicionalne tiskovne medije.

(142)

Komisija je obujam uvoza utvrdila na temelju podataka Eurostata. Tržišni udio uvoza utvrđen je na temelju upitnika o makroekonomskim podacima koji je dostavila industrija Unije i podataka Eurostata. Podaci Eurostata prethodno su provjereni u odnosu na raspoložive informacije.

(143)

Uvoz u Uniju iz predmetne zemlje kretao se kako slijedi za izvoznike na koje se trenutačno primjenjuju pristojbe:

Tablica 3

Obujam uvoza (u tonama) i tržišni udio

(144)

Tijekom razmatranog razdoblja obujam uvoza u Uniju iz NRK-a bio je zanemariv. Naime, nakon što su 2011. uvedene mjere, uvoz u Uniju iz NRK-a smanjio se na neznatne razine.

(145)

Kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi, zbog zanemarivog obujma uvoza PFP-a iz NRK-a u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, cijene takve prodaje nisu se smatrale reprezentativnima i nisu se mogle iskoristiti za donošenje zaključaka o cijenama uvoza iz NRK-a u Uniju i praksi određivanja cijena proizvođača izvoznika.

(146)

Uvoz premazanog finog papira iz trećih zemalja osim Kine potjecao je uglavnom iz Južne Koreje i SAD-a.

(147)

(Zbirni) obujam uvoza u Uniju te tržišni udio i cijene za uvoz PFP-a iz ostalih trećih zemalja kretali su se kako slijedi:

Tablica 4

Uvoz iz trećih zemalja

(148)

Iako se u razmatranom razdoblju povećao ukupan obujam uvoza u Uniju iz zemalja osim NRK-a, zadržao se na veoma niskoj razini, što se može vidjeti iz njegova ukupnog tržišnog udjela, koji se u tom razdoblju povećao s 0,22 % na 0,95 %. U prosjeku su cijene tog uvoza bile više od prosječnih cijena industrije Unije. Stoga taj uvoz iz trećih zemalja nije pridonio štetnoj situaciji za EU.

(149)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe procjena gospodarskog stanja industrije Unije uključivala je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(150)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 138., odabir uzorka proveden je radi procjene gospodarskog stanja industrije Unije.

(151)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka koji se odnose na sve proizvođače iz Unije, navedenih u upitniku o makroekonomskim podacima koji je dostavila industrija Unije. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Oba su skupa podataka provjerena i utvrđeno je da su reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(152)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga.

(153)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(154)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 5

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(155)

U razmatranom razdoblju proizvodnja se smanjila za 25 %, a proizvodni kapacitet za 26 %. To je smanjenje proizvodnje i proizvodnog kapaciteta dugoročan trend povezan s prilagodbom industrije smanjenoj potražnji zbog digitalizacije društva.

(156)

Proizvođači iz Unije već su prije razmatranog razdoblja poduzeli velike napore u pogledu restrukturiranja usmjerene na rješavanje problema strukturnog viška kapaciteta koji proizlazi iz digitalizacije i u razmatranom razdoblju nastavili su s tim naporima. Kao rezultat zatvaranja određenih tvornica i prenamjene drugih tvornica tako da proizvode papirne proizvode koji nisu PFP u razmatranom razdoblju industrija Unije smanjila je proizvodni kapacitet PFP-a za otprilike 1 400 000 tona.

(157)

Kontinuiranim smanjenjem proizvodnog kapaciteta industrija Unije uspjela je zadržati iskorištenost kapaciteta na relativno stabilnoj razini u razmatranom razdoblju. Iznimka je 2020., u kojoj je iskorištenost kapaciteta bila manja u odnosu na prethodne i naredne godine, uglavnom zbog smanjenja proizvodnje nakon početka pandemije bolesti COVID-19 te godine.

(158)

Ispitnim postupkom utvrđeno je da je visoka iskorištenost kapaciteta važan čimbenik dugoročne održivosti industrije papira zbog visokih ulaganja u dugotrajnu imovinu i njihova učinka na prosječne troškove proizvodnje.

(159)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udio u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 6

Obujam prodaje i tržišni udio (u tonama)

(160)

Obujam prodaje na tržištu Unije tijekom razmatranog razdoblja smanjio se za 25 %. Smanjio se za 5 % od 2018. do 2019., a 2020. zbog pandemije bolesti COVID-19 prodaja se naglo smanjila za dodatna 24 postotna boda. Zatim je 2021. došlo do malog povećanja od 4 postotna boda, no ne na razine prodaje zabilježene 2018. Smanjenje prodaje bilo je povezano sa smanjenom potražnjom za predmetnim proizvodom, koja se može pripisati digitalizaciji društva.

(161)

Budući da se predmetni proizvod gotovo uopće nije uvozio u razmatranom razdoblju, tržišni udio industrije Unije ostao je stabilan na oko 99 %.

(162)

Tijekom razmatranog razdoblja u industriji Unije nije došlo do rasta proizvodnje i prodaje. Naprotiv, ti su gospodarski pokazatelji blisko pratili pad potrošnje u Uniji.

(163)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 7.

Zaposlenost i produktivnost

(164)

Broj zaposlenika smanjio se za 22 % u razmatranom razdoblju. To je smanjenje bilo postupno i trajno u tom razdoblju. Odražava napore koje industrija Unije ulaže u dugoročnije restrukturiranje kako bi riješila problem strukturnog viška kapaciteta, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 156.

(165)

Znatna smanjenja radne snage popratila su usporediva smanjenja proizvodnje. Stoga se u razmatranom razdoblju produktivnost, izmjerena kao rezultat proizvodnje (u tonama) po zaposleniku godišnje, tek neznatno smanjila za 4 %. Produktivnost se 2020. naglo smanjila za 19 postotnih bodova zbog iznenadnog pada potražnje uzrokovanog pandemijom bolesti COVID-19. Stoga je 2020. produktivnost dosegla svoju najnižu razinu.

(166)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 116., nije bilo moguće sa sigurnošću utvrditi visinu dampinške marže tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Ispitni postupak stoga je bio usmjeren na vjerojatnost ponavljanja dampinga u slučaju stavljanja antidampinških mjera izvan snage.

(167)

U prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera industrija Unije pokazala je znakove oporavka od učinaka prethodnog dampinga. U razdoblju koje se razmatra u ovom ispitnom postupku revizije zbog predstojećeg isteka mjera nije bilo takvih znakova oporavka s obzirom na to da je industrija Unije bila u teškom stanju, pri čemu je potreba za restrukturiranjem bila pogoršana negativnim posljedicama pandemije bolesti COVID-19.