26.4.2023

Službeni list Europske unije

L 111/1

UREDBA (EU) 2023/857 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 19. travnja 2023.

o izmjeni Uredbe (EU) 2018/842 o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma i o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1999

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 192. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),

budući da:

(1)

Pariški sporazum (4), donesen 12. prosinca 2015. u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) („Pariški sporazum”), stupio je na snagu 4. studenoga 2016. Stranke Pariškog sporazuma dogovorile su se da će zadržati povišenje globalne prosječne temperature na razini koja je znatno niža od 2 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju te da će ulagati napore u ograničavanje povišenja temperature na 1,5 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju. Ta obveza ojačana je donošenjem, u sklopu UNFCCC-a, Klimatskog pakta iz Glasgowa od 13. studenoga 2021., u kojem je Konferencija stranaka UNFCCC-a, koja služi kao sastanak stranaka Pariškog sporazuma, prepoznala da će učinci klimatskih promjena biti znatno manji pri povišenju temperature od 1,5 °C u odnosu na povišenje od 2 °C i odlučila uložiti napore u ograničavanje povišenja temperature na 1,5 °C.

(2)

Potreba za mjerama za smanjenje emisija stakleničkih plinova postaje sve hitnija, kao što je Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) naveo u svojem izvješću od 7. kolovoza 2021. naslovljenom Climate change 2021: The Physical Science Basis (Klimatske promjene 2022.: znanstveni temelji), svojem izvješću od 28. veljače 2022. naslovljenom Climate Change 2022: Impacts, Adaptation and Vulnerability (Klimatske promjene 2022.: učinci, prilagodba i osjetljivost) te svojem izvješću od 4. travnja 2022. naslovljenom Climate Change 2022: Mitigation of Climate Change (Klimatske promjene 2022.: ublažavanje klimatskih promjena). Unija bi stoga na tu hitnu situaciju trebala odgovoriti tako da uloži veće napore.

(3)

Unija je uspostavila regulatorni okvir za ostvarenje cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova za najmanje 40 % do 2030., koji je Europsko vijeće odobrilo 2014., prije stupanja na snagu Pariškog sporazuma. Taj regulatorni okvir čine, među ostalim, Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5), kojom se uspostavlja sustav trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije (EU sustav trgovanja emisijama), Uredba (EU) 2018/841 Europskog parlamenta i Vijeća (6), kojom se od država članica zahtijeva da uravnoteže emisije i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF), i Uredba (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća (7), kojom se utvrđuju nacionalni ciljevi za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030. u sektorima koji nisu obuhvaćeni Direktivom 2003/87/EZ ili Uredbom (EU) 2018/841.

(4)

U Komunikaciji Komisije od 11. prosinca 2019. o europskom zelenom planu pruža se polazna točka za postizanje cilja klimatske neutralnosti Unije najkasnije do 2050. i cilja ostvarivanja negativnih emisija nakon toga, kao što je utvrđeno u članku 2. stavku 1. Uredbe (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća (8) („Europski zakon o klimi”). Europski zeleni plan obuhvaća sveobuhvatan skup mjera i inicijativa koje se međusobno dopunjuju, a usmjerene su na postizanje klimatske neutralnosti u Uniji do 2050. te se u njemu utvrđuje nova strategija rasta kojom se Unija nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom, u kojem gospodarski rast nije povezan s upotrebom resursa. Uz to, europskim zelenim planom nastoji se zaštititi, očuvati i povećati prirodni kapital Unije te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika i utjecaja povezanih s okolišem. Pritom ta tranzicija ima aspekte rodne ravnopravnosti kao i poseban utjecaj na neke skupine u nepovoljnom položaju i ranjive skupine, kao što su starije osobe, osobe s invaliditetom i osobe manjinskog rasnog ili etničkog podrijetla. Stoga se mora osigurati da tranzicija bude pravedna i uključiva i da nitko ne bude zapostavljen.

(5)

Vijeće je 16. lipnja 2022. donijelo Preporuku o osiguravanju pravedne tranzicije prema klimatskoj neutralnosti (9), u kojoj je istaknulo potrebu za popratnim mjerama i za posebnom usmjerenošću na pružanje potpore onim regijama, gospodarskim djelatnostima, mikropoduzećima, malim i srednjim poduzećima, radnicima, kućanstvima i potrošačima, koji će se suočiti s najvećim izazovima. Tom se preporukom države članice potiču da razmotre niz mjera u područjima zapošljavanja i tranzicija na tržištu rada, otvaranja radnih mjesta i poduzetništva, zdravlja i sigurnosti na radu, javne nabave, sustava oporezivanja i sustava socijalne zaštite, osnovnih usluga i stanovanja, kao i, među ostalim, u svrhu jačanja rodne ravnopravnosti, te u područjima obrazovanja i osposobljavanja.

(6)

Donošenjem Uredbe (EU) 2021/1119 Unija je u zakonodavstvo unijela obvezujući cilj klimatske neutralnosti u cijelom gospodarstvu do 2050., čime će se do te godine emisije smanjiti na nultu neto razinu, te cilj ostvarenja negativnih emisija nakon toga. U toj se uredbi utvrđuje i obvezujući cilj Unije u pogledu domaćeg smanjenja neto emisija stakleničkih plinova (emisije nakon što se odbiju uklanjanja) do 2030. za najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990. Nadalje, u njoj se utvrđuje da se doprinos neto uklanjanja ostvarenju klimatskog cilja Unije za 2030. ograničava na 225 milijuna tona ekvivalenta CO2.

(7)	Radi provedbe obveza utvrđenih u Uredbi (EU) 2021/1119 i doprinosâ Unije na temelju Pariškog sporazuma trebalo bi prilagoditi regulatorni okvir Unije za ostvarenje cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030.

(8)

Uredbom (EU) 2018/842 utvrđuju se obveze država članica u pogledu njihovih minimalnih doprinosa za razdoblje od 2021. do 2030. ispunjenju postojećeg cilja Unije da se u 2030. njezine emisije stakleničkih plinova smanje za 30 % u odnosu na razine iz 2005. u sektorima obuhvaćenima člankom 2. te uredbe. Njome se također utvrđuju pravila za određivanje godišnjih emisijskih kvota i ocjenjivanje napretka država članica u ostvarivanju njihovih minimalnih doprinosa.

(9)

Iako će se trgovanje emisijama primjenjivati i na emisije stakleničkih plinova iz pomorskog prometa te iz zgrada, iz cestovnog prometa i drugih sektora, trebalo bi zadržati područje primjene Uredbe (EU) 2018/842. Stoga bi se Uredba (EU) 2018/842 i dalje trebala primjenjivati na emisije stakleničkih plinova iz domaće plovidbe, ali ne i na one iz međunarodne plovidbe. Uključivanje postrojenjâ za spaljivanje komunalnog otpada u Prilog I. Direktivi 2003/87/EZ za potrebe članaka 14. i 15. te direktive također ne bi trebalo promijeniti područje primjene Uredbe (EU) 2018/842. Emisije stakleničkih plinova pojedine države članice obuhvaćene područjem primjene Uredbe (EU) 2018/842 koje treba uzeti u obzir u provjerama usklađenosti i dalje će se određivati nakon dovršetka revizija inventara u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća (10).

(10)

U skladu sa smjernicama IPCC-a za nacionalne inventare stakleničkih plinova iz 2006., emisije CO2 iz biomase koja se koristi u energetske svrhe prijavljuju se u okviru kategorija korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva na temelju Uredbe (EU) 2018/841. Kako bi se izbjeglo dvostruko računanje, za emisije stakleničkih plinova iz biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase primjenjuje se nulta stopa za potrebe utvrđivanja emisija stakleničkih plinova na temelju Uredbe (EU) 2018/842. Kako bi se uzeli u obzir učinci neizravne prenamjene zemljišta i promicala održivost takvih goriva, važno je da sve države članice u potpunosti provedu Direktivu (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (11), uključujući njezine kriterije u pogledu održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova za takva goriva.

(11)

U nekim su se sektorima emisije stakleničkih plinova povećale ili su ostale stabilne. U svojoj Komunikaciji od 17. rujna 2020. o povećanju klimatskih ambicija Europe za 2030. – Ulaganje u klimatski neutralnu budućnost za dobrobit naših građana, Komisija je navela da se povećani opći cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. može postići samo uz doprinos svih sektora.

(12)

U svojim zaključcima od 11. prosinca 2020. Europsko vijeće navelo je da će Unija zajednički ostvariti novi cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. na troškovno najučinkovitiji mogući način, da će sve države članice sudjelovati u tom naporu, uzimajući u obzir razmatranja u pogledu pravednosti i solidarnosti, pri čemu nitko neće biti zapostavljen, te da novi cilj za 2030. treba postići na način kojim se čuva konkurentnost Unije i uzimaju u obzir različite polazne točke država članica i posebne nacionalne okolnosti te potencijal za smanjenje emisija stakleničkih plinova, uključujući polazne točke, okolnosti i potencijal otočnih država članica i otoka, kao i uloženi napori.

(13)

Da bi se u 2030. postigao novi cilj smanjenja neto emisija stakleničkih plinova Unije za najmanje 55 % u odnosu na razine emisija iz 1990., sektori obuhvaćeni Uredbom (EU) 2018/842 morat će postupno smanjivati svoje emisije stakleničkih plinova dok 2030. ne dosegnu smanjenje od 40 % u odnosu na razine emisija iz 2005. Uredbom (EU) 2018/842 doprinosi se i postizanju ciljeva Pariškog sporazuma, kao i cilja klimatske neutralnosti Unije najkasnije do 2050. na temelju Uredbe (EU) 2021/1119, čije postizanje zahtijeva konvergenciju napora svih država članica tijekom vremena, uzimajući u obzir posebne nacionalne okolnosti.

(14)

Cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova u 2030. utvrđen u Uredbi (EU) 2018/842 potrebno je revidirati za svaku državu članicu. Metodologija koja se upotrebljava za reviziju nacionalnih ciljeva smanjenja emisija stakleničkih plinova u 2030. trebala bi biti ista kao metodologija koja je upotrijebljena kada je donesena Uredba (EU) 2018/842, kada su nacionalni doprinosi utvrđeni uzimajući u obzir različite kapacitete i mogućnosti postizanja troškovne učinkovitosti u državama članicama kako bi se osigurala pravedna i uravnotežena raspodjela opterećenja. Cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za svaku državu članicu u 2030. trebalo bi stoga utvrditi s obzirom na razinu njihovih emisija stakleničkih plinova iz 2005. obuhvaćenih tom uredbom, kako su preispitane u skladu s njezinim člankom 4. stavkom 3., isključujući verificirane emisije stakleničkih plinova iz postrojenja koja su bila u pogonu 2005., a u EU sustav trgovanja emisijama uključene su tek nakon 2005.

(15)

Kao posljedica toga, od godine stupanja na snagu ove Uredbe potrebna su nova obvezujuća nacionalna ograničenja, izražena u godišnjim emisijskim kvotama. Ta će ograničenja postupno dovesti do cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova svake države članice u 2030. Zadržavaju se godišnja ograničenja za godine koje prethode godini stupanja na snagu ove Uredbe utvrđena u Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2020/2126 (12).

(16)

Pandemija bolesti COVID-19 i agresivni rat Rusije protiv Ukrajine utječu na gospodarstvo Unije i njezine razine emisija stakleničkih plinova u mjeri koja se još ne može potpuno kvantificirati. S druge strane, Unija uvodi svoj dosad najveći paket poticaja te ubrzava odmak od fosilnih goriva, što također potencijalno utječe na razinu emisija stakleničkih plinova. Zbog tih nesigurnosti i drugih nepredviđenih događaja koji utječu na emisije stakleničkih plinova primjereno je 2025. preispitati podatke o emisijama i, prema potrebi, 2025. ažurirati godišnje emisijske kvote za godine od 2026. do 2030. To ažuriranje trebalo bi provesti na temelju sveobuhvatnog preispitivanja podataka iz nacionalnih inventara koje provodi Komisija kako bi se utvrdio prosjek emisija stakleničkih plinova svake države članice u 2021., 2022. i 2023.

(17)

U skladu s Uredbom (EU) 2021/1119 prioritet bi trebalo dati smanjenjima izravnih emisija stakleničkih plinova, koje će se morati dopuniti povećanim uklanjanjem ugljika kako bi se postigla klimatska neutralnost. U Uredbi (EU) 2021/1119 potvrđeno je da ponori ugljika obuhvaćaju prirodna i tehnološka rješenja. Važno je da se uspostavi program Unije za certificiranje sigurnog uklanjanja ugljika i trajnog skladištenja uklanjanja ugljika postignutih s pomoću tehnoloških rješenja, kojim bi se državama članicama i sudionicima na tržištu pružila jasnoća za poboljšanje takvih uklanjanja ugljika. Kada takav program certificiranja stupi na snagu, može se provesti analiza obračuna takvih uklanjanja ugljika na temelju prava Unije.

(18)

Kako bi se potaknulo ranije djelovanje i dodatno osigurao okolišni integritet, potrebno je i primjereno sniziti gornje granice za posuđivanje i akumuliranje godišnjih emisijskih kvota za cijelo razdoblje od 2021. do 2030. S druge strane, države članice trebale bi moći postupno smanjivati svoje emisije stakleničkih plinova i na troškovno učinkovit način postići svoje povećane nacionalne ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova za 2030. S obzirom na nove i strože godišnje emisijske kvote propisane ovom Uredbom, primjereno je povećati postojeće gornje granice za prijenose godišnjih emisijskih kvota među državama članicama. Mogućnošću prijenosa godišnjih emisijskih kvota promiče se suradnja među državama članicama, čime im se omogućuje da postignu svoje ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova na troškovno učinkovit način, uz očuvanje okolišnog integriteta. Trebalo bi osigurati transparentnost takvih prijenosa kako bi se provodili na način koji odgovara objema stranama, uključujući putem dražbe, preko tržišnih posrednika koji djeluju u okviru agencija, putem bilateralnih sporazuma ili upotrebom elektroničkog sučelja s ciljem olakšavanja razmjene informacija o namjeravanim prijenosima i smanjenja transakcijskih troškova.

Države članice već su dužne dostaviti sažete informacije o izvršenim prijenosima u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2020/1208 (13). Nakon što Komisija objedini primljene informacije, sažetak primljenih informacija stavlja se na raspolaganje u elektroničkom obliku u roku od tri mjeseca od primitka izvješćâ država članica te se u njemu navodi raspon cijena plaćenih po transakciji godišnjih emisijskih kvota. Osim toga, tijekom dvaju razdoblja između objave provedbenih akata iz članka 38. stavka 4. Uredbe (EU) 2018/1999 i početka postupka provjere usklađenosti, države članice mogu 15. dana svakog mjeseca izvijestiti Komisiju o izvršenim prijenosima. Nadalje, kako bi se olakšala razmjena informacija o planiranim prijenosima, države članice poziva se da kontinuirano ažuriraju relevantne informacije. Komisija sastavlja sažetak primljenih informacija te ga pravodobno i u elektroničkom obliku stavlja na raspolaganje. Kako bi se poboljšala transparentnost, države članice trebale bi prije svakog stvarnog prijenosa obavijestiti Odbor za klimatske promjene osnovan Uredbom (EU) 2018/1999 o svojoj namjeri prijenosa dijela svoje godišnje emisijske kvote za određenu godinu. Stoga je primjereno izmijeniti Uredbu (EU) 2018/1999.

(19)

Za određene države članice moguće je u svrhu usklađenosti s Uredbom (EU) 2018/842 uzeti u obzir ograničeno poništavanje emisijskih jedinica iz EU sustava trgovanja emisijama („fleksibilna mogućnost u okviru EU sustava trgovanja emisijama”). Od onih država članica koje ispunjavaju uvjete, dvije nisu iskoristile fleksibilnu mogućnost u okviru EU sustava trgovanja emisijama, a jedna je nije iskoristila u potpunosti. S obzirom na povećanu razinu ambicije utvrđenu ovom Uredbom, tim državama članicama trebalo bi dati novu priliku da iskoriste ili dodatno iskoriste tu fleksibilnu mogućnost. Stoga je primjereno odrediti novi rok do kojeg te države članice imaju mogućnost obavijestiti Komisiju o namjeri da iskoriste ili dodatno iskoriste tu fleksibilnu mogućnost. Osim toga, s obzirom na posebnu strukturu gospodarstva Malte, nacionalni cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova te države članice na temelju bruto domaćeg proizvoda po stanovniku znatno premašuje njezin potencijal troškovno učinkovitog smanjenja. Stoga je primjereno povećati pristup Malte toj fleksibilnoj mogućnosti, a da se pritom ne ugrozi cilj Unije u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030.

(20)

Uz fleksibilnu mogućnost u okviru EU sustava trgovanja emisijama moguće je uzeti u obzir ograničenu količinu neto uklanjanja i neto emisija iz LULUCF-a radi usklađenosti država članica na temelju Uredbe (EU) 2018/842 („fleksibilna mogućnost u okviru LULUCF-a”). Kako bi se osiguralo da su dostatne mjere ublažavanja uvedene do 2030., primjereno je ograničiti upotrebu fleksibilne mogućnosti u okviru LULUCF-a razdvajanjem upotrebe fleksibilne mogućnosti u okviru LULUCF-a na dva razdoblja, od kojih je za svako određena gornja granica koja odgovara polovici najvišeg iznosa ukupnih neto uklanjanja utvrđenog u Prilogu III. Uredbi (EU) 2018/842. Također je primjereno uskladiti naslov tog priloga s Uredbom (EU) 2018/841 nakon njezine izmjene Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2021/268 (14). Stoga više nije potrebno da Komisija Uredbom (EU) 2018/842 bude ovlaštena za donošenje delegiranih akata radi izmjene naslova Priloga III. toj uredbi. Članak 7. stavak 2. Uredbe (EU) 2018/842 trebalo bi stoga brisati.

(21)

Ako Komisija utvrdi da država članica ne ostvaruje dovoljan napredak prema ostvarenju svojih godišnjih razina emisija na temelju Uredbe (EU) 2018/842, trebalo bi ojačati mehanizme korektivnih mjera na temelju te uredbe kako bi se omogućilo brzo i djelotvorno djelovanje. Stoga je primjereno revidirati zahtjeve koji se primjenjuju na planove korektivnih mjera koje države članice moraju podnijeti Komisiji u slučaju da ne ostvare dovoljan napredak.

(22)

Unija i države članice stranke su Konvencije Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (15) („Aarhuška konvencija”). Javni nadzor i pristup pravosuđu temeljni su elementi demokratskih vrijednosti Unije i alati kojim se štiti vladavina prava.

(23)

Djelovanje Unije u području klime trebalo bi se voditi najnovijim znanstvenim spoznajama. Savjete Europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene, osnovanog člankom 10.a Uredbe (EZ) br. 401/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (16), trebalo bi stoga razmotriti u kontekstu Uredbe (EU) 2018/842.

(24)

S obzirom na uvođenje ojačanog režima usklađenosti u Uredbu (EU) 2018/841, od 2026. primjereno je ukinuti odbitak emisija stakleničkih plinova koje svaka država članica proizvede u razdoblju od 2026. do 2030. u sektoru LULUCF-a i koje premašuju uklanjanja. Članak 9. stavak 2. Uredbe (EU) 2018/842 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(25)

Primjereno je da se, pri preispitivanju Uredbe (EU) 2018/842, u 2024. uzmu u obzir ciljevi Unije u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova na temelju Uredbe (EU) 2021/1119, predanost Unije ciljevima Pariškog sporazuma i sve relevantne obveze koje proizlaze iz konferencija stranaka UNFCCC-a. Nadalje, to bi preispitivanje trebalo uključivati putanju za smanjenje emisija stakleničkih plinova koja je usklađena s obvezujućim ciljem klimatske neutralnosti u Uniji do 2050. na temelju Uredbe (EU) 2021/1119.

(26)

Emisije stakleničkih plinova koji nisu CO2, kao što su to metan, dušikov oksid i fluorirani plinovi, čine više od 20 % emisija stakleničkih plinova u Uniji. Emisije stakleničkih plinova koji nisu CO2 obuhvaćene su Uredbom (EU) 2018/842 i stoga će nužno biti dio mjera koje će države članice uvesti kako bi ispunile svoje povećane ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. na temelju ove Uredbe. Države članice do 30. lipnja 2023. Komisiji trebaju dostaviti nacrt ažurirane verzije svojih integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova. Komisija će izdati smjernice u tom pogledu, među ostalim kako bi potaknula države članice da utvrde ciljeve i politike za smanjenje emisija metana. Isto tako, države članice trebaju procijeniti bi li trebale revidirati svoje strateške planove u okviru zajedničke poljoprivredne politike kako bi se u njima uzela u obzir povećana razina ambicije iz Uredbe (EU) 2018/842 koja je uvedena njezinim izmjenama ovom Uredbom. Komisija će u godišnja izvješća na temelju članka 29. stavka 5. Uredbe (EU) 2018/1999 uključiti informacije o rezultatima postignutima kombinacijom napora Unije i nacionalnih napora u pogledu emisija stakleničkih plinova koji nisu CO2. Komisija također treba ocijeniti nacrte integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova te može izdati preporuke državama članicama koje ne ostvare dovoljan napredak. Komisija će u kontekstu preispitivanja Uredbe (EU) 2018/841 procijeniti trenutačne trendove i projekcije budućih emisija stakleničkih plinova iz sektora poljoprivrede te regulatorne opcije kako bi se osigurala njihova usklađenost s ciljem postizanja dugoročnih smanjenja emisija stakleničkih plinova u svim sektorima gospodarstva u skladu s ciljem klimatske neutralnosti Unije i prijelaznim klimatskim ciljevima Unije utvrđenima u Uredbi (EU) 2021/1119. Pri preispitivanju Uredbe (EU) 2018/842 Komisija će procijeniti kako svi sektori obuhvaćeni tom uredbom doprinose smanjenju emisija stakleničkih plinova, uključujući posebno postignuto smanjenje emisija stakleničkih plinova koji nisu CO2, među ostalim i u sektorima koji nisu poljoprivreda.

(27)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, odnosno prilagođavanje obveza država članica s obzirom na Uredbu (EU) 2021/1119 u pogledu njihovih minimalnih doprinosa za razdoblje od 2021. do 2030. ispunjenju cilja Unije o smanjenju njezinih emisija stakleničkih plinova i doprinošenje postizanju ciljeva Pariškog sporazuma, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog svojeg opsega i učinka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(28)	Uredbe (EU) 2018/842 i (EU) 2018/1999 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Izmjene Uredbe (EU) 2018/842

Uredba (EU) 2018/842 mijenja se kako slijedi:

članak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 1.

Predmet

Ovom Uredbom utvrđuju se obveze država članica u pogledu njihovih minimalnih doprinosa za razdoblje od 2021. do 2030. ispunjenju cilja Unije da se u 2030. njezine emisije stakleničkih plinova smanje za 40 % u odnosu na razine emisija iz 2005. u sektorima obuhvaćenima člankom 2. ove Uredbe. Njome se doprinosi dugoročnom cilju klimatske neutralnosti u Uniji najkasnije do 2050., s ciljem postizanja negativnih emisija nakon toga. Njome se doprinosi postizanju ciljeva Uredbe (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća (*1) („Europski zakon o klimi”) i Pariškog sporazuma. Ovom se Uredbom također utvrđuju pravila za određivanje godišnjih emisijskih kvota i ocjenjivanje napretka država članica u ostvarivanju njihovih minimalnih doprinosa.

(*1) Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).”;"

u članku 2. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Ova Uredba primjenjuje se na emisije stakleničkih plinova iz kategorija izvora prema IPCC-u koje uključuju energiju, industrijske procese i upotrebu proizvoda, poljoprivredu i otpad, kako je utvrđeno na temelju Uredbe (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća (*2), isključujući emisije stakleničkih plinova iz djelatnosti navedenih u Prilogu I. Direktivi 2003/87/EZ, osim djelatnosti ‚pomorski promet’ i djelatnosti koje su navedene u tom prilogu samo za potrebe članaka 14. i 15. te direktive.

(*2) Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.).”;"

članak 4. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavci od 1. do 4. zamjenjuju se sljedećim:

„1. Svaka država članica mora u 2030. ograničiti svoje emisije stakleničkih plinova najmanje za postotak utvrđen za tu državu članicu u stupcu 2. Priloga I. u odnosu na svoje emisije stakleničkih plinova iz 2005. utvrđene na temelju stavka 3. ovog članka.

2. Podložno fleksibilnim mogućnostima predviđenima u člancima 5., 6. i 7. ove Uredbe i prilagodbi u skladu s člankom 10. stavkom 2. ove Uredbe te uzimajući u obzir sva umanjenja koja proizlaze iz primjene članka 7. Odluke br. 406/2009/EZ, svaka država članica osigurava da njezine emisije stakleničkih plinova:

(a)

u 2021. i 2022. ne premašuju ograničenje određeno linearnom putanjom koja započinje prosječnim emisijama stakleničkih plinova te države članice u 2016., 2017. i 2018. kako su utvrđene na temelju stavka 3. ovog članka, a završava 2030. na graničnoj vrijednosti utvrđenoj za tu državu članicu u stupcu 1. Priloga I. ovoj Uredbi; linearna putanja države članice započinje na petoj dvanaestini razdoblja od 2019. do 2020. ili u 2020., ovisno o tome koji datum znači nižu godišnju emisijsku kvotu za tu državu članicu;

(b)

u 2023., 2024. i 2025. ne premašuju ograničenje određeno linearnom putanjom koja započinje 2022. na razini godišnje emisijske kvote za tu državu članicu kako je utvrđena za tu godinu na temelju stavka 3. ovog članka, a završava 2030. na graničnoj vrijednosti utvrđenoj za tu državu članicu u stupcu 2. Priloga I. ovoj Uredbi;

(c)

u godinama od 2026. do 2030. ne premašuju ograničenje određeno linearnom putanjom koja započinje na razini prosječnih emisija stakleničkih plinova te države članice u 2021., 2022. i 2023. koje je ta država članica podnijela na temelju članka 26. Uredbe (EU) 2018/1999 i u skladu sa stavkom 3. ovog članka, a završava 2030. na graničnoj vrijednosti utvrđenoj za tu državu članicu u 2. stupcu Priloga I. ovoj Uredbi; linearna putanja države članice započinje na devetoj dvanaestini razdoblja od 2023. do 2024.

3. Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju godišnje emisijske kvote za svaku državu članicu u godinama od 2021. do 2030., izražene u tonama ekvivalenta CO2 u skladu s linearnim putanjama utvrđenima u stavku 2. ovog članka.

Za 2021. i 2022. Komisija određuje godišnje emisijske kvote na temelju sveobuhvatnog preispitivanja najnovijih podataka iz nacionalnih inventara za godine 2005., 2016., 2017. i 2018. koje države članice podnose u skladu s člankom 7. Uredbe (EU) br. 525/2013 te navodi vrijednost emisija stakleničkih plinova svake države članice za 2005., koja se upotrebljava za utvrđivanje tih godišnjih emisijskih kvota.

Za 2023., 2024. i 2025. Komisija određuje godišnje emisijske kvote na temelju vrijednosti emisija stakleničkih plinova svake države članice za 2005. navedene na temelju drugog podstavka ovog stavka i na temelju preispitanih vrijednosti podataka iz nacionalnih inventara za 2016., 2017. i 2018. iz tog drugog podstavka.

Za godine od 2026. do 2030. Komisija određuje godišnje emisijske kvote na temelju vrijednosti emisija stakleničkih plinova svake države članice za 2005. navedene na temelju drugog podstavka ovog stavka i na temelju sveobuhvatnog preispitivanja najnovijih podataka iz nacionalnih inventara za 2021., 2022. i 2023. koje su države članice podnijele na temelju članka 26. Uredbe (EU) 2018/1999.

4. Provedbenim aktima iz stavka 3. također se, na temelju postotaka koje države članice dostavljaju u skladu s člankom 6. stavcima 3., 3.a i 3.b, utvrđuju ukupne količine koje mogu biti uzete u obzir za usklađenost države članice na temelju članka 9. između 2021. i 2030. Ako zbroj ukupnih količina svih država članica premašuje zajedničku ukupnu količinu u iznosu od 100 milijuna, ukupna količina za svaku državu članicu razmjerno se smanjuje kako se ne bi premašila zajednička ukupna količina.”

;

(b)

dodaje se sljedeći stavak:

„6. Pri poduzimanju mjera za ograničavanje emisija stakleničkih plinova u skladu sa stavcima 1. i 2. države članice razmatraju potrebu za osiguravanjem poštene i socijalno pravedne tranzicije za sve. Komisija može izdati smjernice za potporu državama članicama u tom pogledu.”

;

članak 5. mijenja se kako slijedi:

(a)	stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. Za godine od 2021. do 2025. država članica može posuditi količinu do 7,5 % svoje godišnje emisijske kvote za sljedeću godinu.” ;

(b)

stavci 3. i 4. zamjenjuju se sljedećim:

„3. Država članica čije su emisije stakleničkih plinova za određenu godinu ispod njezine godišnje emisijske kvote za tu godinu, uzimajući u obzir upotrebu fleksibilnih mogućnosti u skladu s ovim člankom i člankom 6., može:

(a)	za 2021., višak svoje godišnje emisijske kvote do razine od 75 % svoje godišnje emisijske kvote za 2021. pohraniti za sljedeće godine do 2030.; i

(b)	za godine od 2022. do 2029., višak svoje godišnje emisijske kvote do razine od 25 % svojih godišnjih emisijskih kvota do te godine pohraniti za sljedeće godine do 2030.

4. Država članica može prenijeti do 10 % svoje godišnje emisijske kvote za određenu godinu na druge države članice za godine od 2021. do 2025. te do 15 % za godine od 2026. do 2030. Država članica primateljica može iskoristiti tu količinu za usklađenost na temelju članka 9. za tu godinu ili za sljedeće godine do 2030.”

;

(c)

umeće se sljedeći stavak:

„5.a Prije svakog prijenosa godišnjih emisijskih kvota na temelju stavaka 4. i 5., država članica u elektroničkom obliku obavješćuje Odbor za klimatske promjene osnovan Uredbom (EU) 2018/1999 o svojoj namjeri da prenese dio svoje godišnje emisijske kvote za određenu godinu.”

;

(d)

stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6. Prihode, ili njihovu jednakovrijednu financijsku vrijednost, ostvarene prijenosima godišnjih emisijskih kvota u skladu sa stavcima 4. i 5. države članice trebale bi iskoristiti za borbu protiv klimatskih promjena u Uniji ili u trećim zemljama. Države članice obavješćuju Komisiju o svim mjerama poduzetima u skladu s ovim stavkom i objavljuju te informacije u lako dostupnom obliku.”

;

članak 6. mijenja se kako slijedi:

(a)	u stavku 3. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim: „Države članice navedene u Prilogu II. mogu odlučiti revidirati prijavljeni postotak jednom u 2024. i jednom u 2027. U tom slučaju dotična država članica o toj odluci obavješćuje Komisiju do 31. prosinca 2024. odnosno do 31. prosinca 2027.”;

(b)

umeću se sljedeći stavci:

„3.a Malta do 31. prosinca 2023. obavješćuje Komisiju ako namjerava iskoristiti ograničeno poništavanje emisijskih jedinica iz EU sustava trgovanja emisijama iz stavka 1. ovog članka do postotka navedenog u Prilogu II. za svaku od godina u razdoblju od 2025. do 2030. radi njezine usklađenosti na temelju članka 9.

3.b Neovisno o stavku 3., države članice navedene u Prilogu II. koje do 31. prosinca 2019. nisu obavijestile Komisiju o namjeri korištenja ili potpunog iskorištavanja ograničenog poništavanja emisijskih jedinica iz EU sustava trgovanja emisijama iz stavka 1. ovog članka obavješćuju Komisiju do 31. prosinca 2023. o tome namjeravaju li koristiti ili dodatno koristiti to ograničeno poništavanje emisijskih jedinica iz EU sustava trgovanja emisijama, do postotka navedenog u Prilogu II. za svaku od godina u razdoblju od 2025. do 2030. za svaku dotičnu državu članicu, radi usklađenosti na temelju članka 9.”

;

(c)

stavci 4. i 5. zamjenjuju se sljedećim:

„4. Na zahtjev države članice središnji administrator koji je određen na temelju članka 20. stavka 1. Direktive 2003/87/EZ (‚središnji administrator’) uzima u obzir iznos do ukupne količine utvrđene na temelju članka 4. stavka 4. ove Uredbe radi usklađenosti te države članice na temelju članka 9. ove Uredbe. Desetina ukupne količine emisijskih jedinica iz EU sustava trgovanja emisijama utvrđene na temelju članka 4. stavka 4. ove Uredbe poništava se na temelju članka 12. stavka 4. Direktive 2003/87/EZ za svaku od godina u razdoblju od 2021. do 2030. za tu državu članicu. Šestina ukupne količine emisijskih jedinica iz EU sustava trgovanja emisijama utvrđene na temelju članka 4. stavka 4. ove Uredbe poništava se na temelju članka 12. stavka 4. Direktive 2003/87/EZ za svaku od godina u razdoblju od 2025. do 2030. za države članice koje su na temelju stavaka 3.a i 3.b ovog članka obavijestile Komisiju.

5. Ako je, u skladu sa stavkom 3., država članica obavijestila Komisiju o svojoj odluci da revidira prethodno prijavljeni postotak, za tu državu članicu poništava se odgovarajuća manja ili veća količina emisijskih jedinica iz EU sustava trgovanja emisijama za svaku od godina u razdoblju od 2026. do 2030. odnosno u razdoblju od 2028. do 2030.”

;

članak 7. mijenja se kako slijedi:

(a)	naslov se zamjenjuje sljedećim: „Dodatna upotreba neto uklanjanja iz LULUCF-a”;

(b)

stavak 1. mijenja se kako slijedi:

uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„1. U mjeri u kojoj emisije stakleničkih plinova države članice premaše njezine godišnje emisijske kvote za određenu godinu, uključujući eventualne godišnje emisijske kvote koje su pohranjene na temelju članka 5. stavka 3. ove Uredbe, količina do iznosa ukupnih neto uklanjanja i ukupnih neto emisija iz kombiniranih obračunskih kategorija zemljišta obuhvaćenih područjem primjene Uredbe (EU) 2018/841 može se uzeti u obzir radi njezine usklađenosti na temelju članka 9. ove Uredbe za tu godinu, pod sljedećim uvjetima:”

;

ii.

točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)	kumulativna količina koja se uzima u obzir za tu državu članicu za godine u razdoblju od 2021. do 2025. ne premašuje polovicu najvišeg iznosa ukupnih neto uklanjanja utvrđenog za tu državu članicu u Prilogu III. ovoj Uredbi;

(aa)	kumulativna količina koja se uzima u obzir za tu državu članicu za godine u razdoblju od 2026. do 2030. ne premašuje polovicu najvišeg iznosa ukupnih neto uklanjanja utvrđenog za tu državu članicu u Prilogu III. ovoj Uredbi;”.

(c)	stavak 2. briše se;

članak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 8.

Korektivne mjere

1. Ako Komisija, tijekom svoje godišnje ocjene na temelju članka 29. Uredbe (EU) 2018/1999 i uzimajući u obzir planiranu upotrebu fleksibilnih mogućnosti iz članaka 5., 6. i 7. ove Uredbe, utvrdi da država članica ne ostvaruje dovoljan napredak pri ispunjavanju svojih obveza na temelju članka 4. ove Uredbe, ta država članica u roku od tri mjeseca Komisiji podnosi plan korektivnih mjera koji obuhvaća:

(a)	detaljno objašnjenje zašto ta država članica ne ostvaruje dovoljan napredak u ispunjavanju tih obveza;

(b)	procjenu načina na koji su financijska sredstva Unije poduprla napore te države članice u ispunjavanju tih obveza i načina na koji ona namjerava upotrijebiti takva financijska sredstva za ostvarivanje napretka u njihovu ispunjavanju;

(c)

dodatne mjere, kojima se nadopunjuje integrirani nacionalni energetski i klimatski plan te države članice na temelju Uredbe (EU) 2018/1999 ili jača njegova provedba, a koje ona mora provesti kako bi ispunila te obveze s pomoću nacionalnih politika i mjera te provedbom mjera Unije, popraćene detaljnom procjenom koja se temelji na kvantitativnim podacima o predviđenim smanjenjima emisija stakleničkih plinova koja proizlaze iz tih mjera, ako su takvi podaci dostupni;

(d)	strogi raspored provedbe takvih mjera kojim se omogućuje ocjena godišnjeg napretka provedbe.

Ako je država članica osnovala nacionalno savjetodavno tijelo za klimu, može zatražiti njegov savjet kako bi utvrdila potrebne mjere iz prvog podstavka točke (c).

2. Europska agencija za okoliš u skladu sa svojim godišnjim programom rada pomaže Komisiji pri ocjenjivanju svih takvih planova korektivnih mjera.

3. Komisija može izdati mišljenje o primjerenosti planova korektivnih mjera podnesenih u skladu sa stavkom 1. te u tom slučaju to čini u roku od četiri mjeseca od primitka tih planova. Dotična država članica u najvećoj mogućoj mjeri uzima u obzir mišljenje Komisije te može na odgovarajući način revidirati svoj plan korektivnih mjera. Ako dotična država članica ne postupi u skladu s mišljenjem Komisije ili u skladu s većim dijelom mišljenja, Komisiji mora dostaviti obrazloženje.

4. Svaka država članica objavljuje svoj plan korektivnih mjera iz stavka 1. i sva obrazloženja iz stavka 3. Komisija objavljuje svoje mišljenje iz stavka 3.”

;

u članku 9. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Ako emisije stakleničkih plinova države članice u razdoblju od 2021. do 2025. iz članka 4. Uredbe (EU) 2018/841 premašuju njezina uklanjanja, kako je utvrđeno u skladu s člankom 12. te uredbe, središnji administrator umanjuje godišnje emisijske kvote te države članice za iznos jednak tom višku emisija stakleničkih plinova u tonama ekvivalenta CO2 za relevantne godine.”

;

članak 15. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 15.

Preispitivanje

1. Ova Uredba preispituje se uzimajući u obzir, među ostalim, razvoj nacionalnih okolnosti, način na koji svi gospodarski sektori doprinose smanjenju emisija stakleničkih plinova, međunarodna kretanja i napore uložene u postizanje dugoročnih ciljeva Pariškog sporazuma i Uredbe (EU) 2021/1119.

2. Komisija u roku od šest mjeseci nakon svakog globalnog pregleda stanja dogovorenog na temelju članka 14. Pariškog sporazuma podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o primjeni ove Uredbe, uključujući ravnotežu između ponude i potražnje za godišnjim emisijskim kvotama, kao i o prikladnosti nacionalnih ciljeva smanjenja emisija stakleničkih plinova iz Priloga I. ovoj Uredbi u pogledu njihova doprinosa klimatskim ciljevima Unije u skladu s Uredbom (EU) 2021/1119 i ciljevima Pariškog sporazuma. To izvješće osobito uključuje procjenu potrebe za dodatnim politikama i mjerama Unije s obzirom na potrebna smanjenja emisija stakleničkih plinova u Uniji i njezinim državama članicama u okviru za razdoblje nakon 2030. Ono uključuje i procjenu putanje za smanjenje emisija stakleničkih plinova obuhvaćenih ovom Uredbom koja je usklađena s ciljem klimatske neutralnosti najkasnije do 2050., uzimajući u obzir projekciju okvirnog proračuna Unije za stakleničke plinove iz članka 4. stavka 4. Uredbe (EU) 2021/1119 te važnost promicanja pravednosti i solidarnosti među državama članicama i troškovne učinkovitosti u postizanju tog cilja. Tom se izvješću prema potrebi mogu priložiti zakonodavni prijedlozi.

U izvješću iz prvog podstavka uzimaju se u obzir dugoročne strategije država članica izrađene i dostavljene na temelju članka 15. stavka 1. Uredbe (EU) 2018/1999 i njihova procjena koju je provela Komisija na temelju članka 15. stavka 9. te uredbe.”

;

10.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 15.a

Znanstveni savjeti

Europski znanstveni savjetodavni odbor za klimatske promjene osnovan člankom 10.a Uredbe (EZ) br. 401/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (*3) (‚Savjetodavni odbor’) može na vlastitu inicijativu pružati znanstvene savjete ili objavljivati izvješća o mjerama Unije, klimatskim ciljevima, godišnjim razinama emisija i fleksibilnim mogućnostima u skladu s ovom Uredbom. Komisija razmatra relevantne savjete i izvješća Savjetodavnog odbora, posebno u pogledu budućih mjera za daljnja smanjenja emisija stakleničkih plinova u sektorima obuhvaćenima ovom Uredbom.

(*3) Uredba (EZ) br. 401/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o Europskoj agenciji za okoliš i Europskoj informacijskoj i promatračkoj mreži za okoliš (SL L 126, 21.5.2009., str. 13.).”;"

11.	Prilozi I., II. i III. mijenjaju se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Izmjene Uredbe (EU) 2018/1999

Uredba (EU) 2018/1999 mijenja se kako slijedi:

u članku 26. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Od 2023. države članice utvrđuju i dostavljaju Komisiji konačne podatke iz inventara stakleničkih plinova do 15. ožujka svake godine (godina X) i preliminarne podatke iz inventara stakleničkih plinova do 15. siječnja svake godine, uključujući podatke o stakleničkim plinovima i informacije iz inventara iz Priloga V. Izvješće o konačnim podacima iz inventara stakleničkih plinova također uključuje potpuno i ažurno nacionalno izvješće o inventaru. U roku od tri mjeseca od primitka izvješćâ, Komisija informacije navedene u prvom stavku točki (n) dijelu 1. Priloga V. stavlja na raspolaganje u elektroničkom obliku Odboru za klimatske promjene iz članka 44. stavka 1. točke (a).”

;

u Prilogu V. dijelu 1. prvom stavku točka (n) zamjenjuje se sljedećim:

„(n)

informacije o:

i.	namjerama države članice da iskoristi fleksibilne mogućnosti iz članka 5. stavaka 4. i 5. Uredbe (EU) 2018/842 uključujući, ako je to moguće, informacije o količinama, vrsti prijenosa i procijenjenom rasponu cijena;

ii.	korištenju prihoda na temelju članka 5. stavka 6. Uredbe (EU) 2018/842;

iii.	namjerama države članice da koristi fleksibilnu mogućnost iz članka 7. stavka 1. Uredbe (EU) 2018/842.”.

Članak 3.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 19. travnja 2023.

Za Europski parlament

Predsjednica

R. METSOLA

Za Vijeće

Predsjednica

J. ROSWALL

(1) SL C 152, 6.4.2022., str. 189.

(2) SL C 301, 5.8.2022., str. 221.

(3) Stajalište Europskog parlamenta od 14. ožujka 2023. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 28. ožujka 2023.

(4) SL L 282, 19.10.2016., str. 4.

(5) Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (SL L 275, 25.10.2003., str. 32.).

(6) Uredba (EU) 2018/841 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. te o izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 i Odluke br. 529/2013/EU (SL L 156, 19.6.2018., str. 1.).

(7) Uredba (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma i izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 (SL L 156, 19.6.2018., str. 26.).

(8) Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).

(9) Preporuka Vijeća od 16. lipnja 2022. o osiguravanju pravedne tranzicije prema klimatskoj neutralnosti (SL C 243, 27.6.2022., str. 35.).

(10) Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.).

(11) Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 328, 21.12.2018., str. 82.).

(12) Provedbena odluka Komisije (EU) 2020/2126 оd 16. prosinca 2020. o utvrđivanju godišnjih emisijskih kvota država članica za razdoblje 2021.–2030. u skladu s Uredbom (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 426, 17.12.2020., str. 58.).

(13) Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/1208 оd 7. kolovoza 2020. o strukturi, formatu, postupcima dostavljanja i reviziji informacija koje države članice dostavljaju u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 749/2014 (SL L 278, 26.8.2020., str. 1.).

(14) Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/268 od 28. listopada 2020. o izmjeni Priloga IV. Uredbi (EU) 2018/841 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu referentnih razina za šume koje države članice trebaju primjenjivati za razdoblje od 2021. do 2025. (SL L 60, 22.2.2021., str. 21.).

(15) SL L 124, 17.5.2005., str. 4.

(16) Uredba (EZ) br. 401/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o Europskoj agenciji za okoliš i Europskoj informacijskoj i promatračkoj mreži za okoliš (SL L 126, 21.5.2009., str. 13.).

PRILOG

Prilozi I., II. i III. Uredbi (EU) 2018/842 mijenjaju se kako slijedi:

Prilog I. zamjenjuje se sljedećim:

„PRILOG I.

SMANJENJA EMISIJA STAKLENIČKIH PLINOVA DRŽAVA ČLANICA NA TEMELJU ČLANKA 4. STAVKA 1.

	Smanjenja emisija stakleničkih plinova država članica u 2030. u odnosu na razine iz 2005. utvrđene u skladu s člankom 4. stavkom 3.
	Stupac 1.	Stupac 2.
Belgija	-35 %	-47 %
Bugarska	-0 %	-10 %
Češka	-14 %	-26 %
Danska	-39 %	-50 %
Njemačka	-38 %	-50 %
Estonija	-13 %	-24 %
Irska	-30 %	-42 %
Grčka	-16 %	-22,7 %
Španjolska	-26 %	-37,7 %
Francuska	-37 %	-47,5 %
Hrvatska	-7 %	-16,7 %
Italija	-33 %	-43,7 %
Cipar	-24 %	-32 %
Latvija	-6 %	-17 %
Litva	-9 %	-21 %
Luksemburg	-40 %	-50 %
Mađarska	-7 %	-18,7 %
Malta	-19 %	-19 %
Nizozemska	-36 %	-48 %
Austrija	-36 %	-48 %
Poljska	-7 %	-17,7 %
Portugal	-17 %	-28,7 %
Rumunjska	-2 %	-12,7 %
Slovenija	-15 %	-27 %
Slovačka	-12 %	-22,7 %
Finska	-39 %	-50 %
Švedska	-40 %	-50 %

”

u Prilogu II. unos za Maltu zamjenjuje se sljedećim:

„Malta

7 %”

Prilog III. mijenja se kako slijedi:

(a)	naslov Priloga III. zamjenjuje se sljedećim: „UKUPNA NETO UKLANJANJA IZ KATEGORIJA ZEMLJIŠTA OBUHVAĆENIH UREDBOM (EU) 2018/841 KOJE DRŽAVE ČLANICE MOGU UZETI U OBZIR RADI USKLAĐENOSTI ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2030. NA TEMELJU ČLANKA 7. STAVKA 1. TOČAKA (a) I (aa) OVE UREDBE”;

(b)	unos za Ujedinjenu Kraljevinu briše se;

(c)	u posljednjem retku tablice broj „280” zamjenjuje se brojem „262,2”.

26.4.2023

Službeni list Europske unije

L 111/17

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2023/859

оd 25. travnja 2023.

o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2017/2470 u pogledu specifikacija nove hrane 2′-fukozil laktoza (mikrobni izvor) radi odobrenja njezine proizvodnje s izvedenim sojem bakterije Corynebacterium glutamicum ATCC 13032

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/2283 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o novoj hrani, o izmjeni Uredbe (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 258/97 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Komisije (EZ) br. 1852/2001 (1), a posebno njezin članak 12.,

budući da:

(1)	Uredbom (EU) 2015/2283 predviđeno je da se samo nova hrana koja je odobrena i uvrštena na popis Unije smije stavljati na tržište u Uniji.

(2)	U skladu s člankom 8. Uredbe (EU) 2015/2283, Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2017/2470 (2) utvrđen je Unijin popis nove hrane.

(3)	Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2016/376 (3) odobreno je, u skladu s Uredbom (EZ) br. 258/97 Europskog parlamenta i Vijeća (4), stavljanje na tržište sintetičke 2′-fukozil laktoze („2′-FL”) kao novog sastojka hrane.

(4)	Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2017/2201 (5) odobreno je, u skladu s Uredbom (EZ) br. 258/97, stavljanje na tržište 2′-FL-a (mikrobni izvor) proizvedenog od bakterije Escherichia coli soja BL21 kao novog sastojka hrane.

(5)

U skladu s člankom 5. Uredbe (EZ) br. 258/97 društvo Glycom A/S 23. lipnja 2016. obavijestilo je Komisiju da namjerava na tržište staviti 2′-FL (mikrobni izvor) proizveden bakterijskom fermentacijom s bakterijom Escherichia coli soj K-12. Na temelju te obavijesti 2′-fukozil laktoza mikrobnog podrijetla proizvedena bakterijom Escherichia coli soj K-12 uvrštena je na Unijin popis nove hrane kad je taj popis utvrđen.

(6)	Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/388 (6), u skladu s Uredbom (EU) 2015/2283, odobrena je izmjena specifikacija nove hrane 2′-FL (mikrobni izvor) proizvedene bakterijom Escherichia coli soj K-12 radi izmjene količina 2′-FL-a, D-laktoze i difukozil-D-laktoze.

(7)

Društvo Advanced Protein Technologies Corporation („podnositelj zahtjeva”) Komisiji je 7. srpnja 2020. podnijelo zahtjev u skladu s člankom 10. stavkom 1. Uredbe (EU) 2015/2283 za izmjenu specifikacija 2′-FL-a (mikrobni izvor) radi odobrenja njegove proizvodnje mikrobnom fermentacijom s pomoću genetski modificiranog izvedenog soja bakterije Corynebacterium glutamicum ATCC 13032.

(8)

Podnositelj zahtjeva Komisiji je 7. srpnja 2020. podnio i zahtjev za zaštitu vlasnički zaštićenih znanstvenih studija i podataka koje je dostavio u potporu zahtjevu, i to za testove nuklearne magnetske rezonancije („NMR”) radi određivanja identiteta 2′-FL-a (7); opis analiza genetske sekvencije genetski modificiranog proizvodnog soja 2′-FL-a (8); rezultate analiza kojima se potvrđuje odsutnost živih stanica izvedenog soja bakterije Corynebacterium glutamicum ATCC 13032 (9); bakterijski test povratnih mutacija s 2′-FL-om (10); in vitro test kromosomskih aberacija s 2′-FL-om (11); in vitro mikronukleus test na stanicama sisavaca s 2′-FL-om (12); in vitro mikronukleus test na ljudskim limfocitima s 2′-FL-om (13); studiju akutne oralne toksičnosti na štakorima (14), i 90-dnevnu studiju oralne toksičnosti na štakorima s 2′-FL-om (15).

(9)

Komisija je 13. listopada 2020. od Europske agencije za sigurnost hrane („Agencija”) zatražila da provede ocjenu 2′-FL-a proizvedenog mikrobnom fermentacijom s pomoću genetski modificiranog izvedenog soja bakterije Corynebacterium glutamicum ATCC 13032, u skladu s člankom 10. stavkom 3. Uredbe (EU) 2015/2283.

(10)

Agencija je 26. listopada 2022. u skladu sa zahtjevima iz članka 11. Uredbe (EU) 2015/2283 donijela znanstveno mišljenje o sigurnosti 2′-fukozil laktoze (2′-FL) proizvedene s izvedenim sojem (APC199) bakterije Corynebacterium glutamicum ATCC 13032 kao nove hrane u skladu s Uredbom (EU) 2015/2283 (16).

(11)

Agencija je u svojem znanstvenom mišljenju zaključila da je 2′-FL proizveden mikrobnom fermentacijom s pomoću genetski modificiranog izvedenog soja bakterije Corynebacterium glutamicum ATCC 13032 siguran kad se upotrebljava u trenutačno odobrenim uvjetima upotrebe. Stoga se u tom znanstvenom mišljenju iznosi dovoljno informacija na temelju kojih se može utvrditi da 2′-FL proizveden mikrobnom fermentacijom s pomoću genetski modificiranog izvedenog soja bakterije Corynebacterium glutamicum ATCC 13032 ispunjava uvjete za stavljanje na tržište u skladu s člankom 12. stavkom 1. Uredbe (EU) 2015/2283 kad se upotrebljava u trenutačno odobrenim uvjetima upotrebe.

(12)

Agencija je u svojem znanstvenom mišljenju navela da se njezin zaključak o sigurnosti nove hrane temelji na znanstvenim studijama i podacima iz dokumentacije podnositelja zahtjeva, i to na testovima nuklearne magnetske rezonancije („NMR”) radi određivanja identiteta 2′-FL-a; opisu analiza genetske sekvencije genetski modificiranog proizvodnog soja 2′-FL-a; rezultatima analiza kojima se potvrđuje odsutnost živih stanica izvedenog soja bakterije Corynebacterium glutamicum ATCC 13032; bakterijskom testu povratnih mutacija s 2′-FL-om; in vitro testu kromosomskih aberacija s 2′-FL-om; in vitro mikronukleus testu na stanicama sisavaca s 2′-FL-om; in vitro mikronukleus testu na ljudskim limfocitima s 2′-FL-om; i 90-dnevnoj studiji oralne toksičnosti na štakorima s 2′-FL-om, bez kojih ne bi mogla ocijeniti novu hranu i donijeti svoj zaključak.

(13)	Komisija je od podnositelja zahtjeva zatražila da dodatno pojasni dano obrazloženje u pogledu njegova zahtjeva za zaštitu vlasničkih prava nad tim studijama i podacima i da pojasni zahtjev za isključivo pravo upućivanja na njih, u skladu s člankom 26. stavkom 2. točkom (b) Uredbe (EU) 2015/2283.

(14)

Podnositelj zahtjeva izjavio je da je u trenutku podnošenja zahtjeva u skladu s nacionalnim pravom bio nositelj vlasničkih i isključivih prava upućivanja na znanstvene studije i podatke, i to za testove nuklearne magnetske rezonancije („NMR”) radi određivanja identiteta 2′-FL-a; opis analiza genetske sekvencije genetski modificiranog proizvodnog soja 2-FL-a; rezultate analiza kojima se potvrđuje odsutnost živih stanica izvedenog soja bakterije Corynebacterium glutamicum ATCC 13032; bakterijski test povratnih mutacija s 2′-FL-om; in vitro test kromosomskih aberacija s 2′-FL-om; in vitro mikronukleus test na stanicama sisavaca s 2′-FL-om; in vitro mikronukleus test na ljudskim limfocitima s 2′-FL-om; i 90-dnevnu studiju oralne toksičnosti na štakorima s 2′-FL-om, te da treće osobe ne mogu zakonito pristupiti tim podacima i studijama, koristiti se njima ili upućivati na njih.

(15)

Komisija je ocijenila sve informacije koje je dostavio podnositelj zahtjeva te zaključila da je podnositelj zahtjeva dostatno potkrijepio ispunjenje zahtjeva utvrđenih u članku 26. stavku 2. Uredbe (EU) 2015/2283. Stoga bi studije i podatke, odnosno testove nuklearne magnetske rezonancije („NMR”) radi određivanja identiteta 2′-FL-a; opis analiza genetske sekvencije genetski modificiranog soja za proizvodnju 2′-FL-a; rezultate analiza kojima se potvrđuje odsutnost živih stanica izvedenog soja bakterije Corynebacterium glutamicum ATCC 13032; bakterijski test povratnih mutacija s 2′-FL-om; in vitro test kromosomskih aberacija s 2′-FL-om; in vitro mikronukleus test na stanicama sisavaca s 2′-FL-om; in vitro mikronukleus test na ljudskim limfocitima s 2′-FL-om; i 90-dnevnu studiju oralne toksičnosti na štakorima s 2′-FL-om, trebalo zaštititi u skladu s člankom 27. stavkom 1. Uredbe (EU) 2015/2283. U skladu s tim, samo bi podnositelju zahtjeva trebalo odobriti stavljanje 2′-FL-a proizvedenog s izvedenim sojem bakterije Corynebacterium glutamicum ATCC 13032 na tržište u Uniji tijekom razdoblja od pet godina od stupanja na snagu ove Uredbe.

(16)

Međutim, ograničavanje odobrenja 2′-FL-a proizvedenog s izvedenim sojem bakterije Corynebacterium glutamicum ATCC 13032 i upućivanja na znanstvene podatke iz dokumentacije podnositelja zahtjeva isključivo za potrebe podnositelja zahtjeva ne sprečava buduće podnositelje zahtjeva da zatraže odobrenje za stavljanje na tržište iste nove hrane, pod uvjetom da se njihov zahtjev temelji na zakonito pribavljenim informacijama koje podupiru takvo odobrenje.

(17)

U zahtjevu i u mišljenju Agencije iznosi se dovoljno informacija na temelju kojih se može utvrditi da su izmjene specifikacija nove hrane 2′-fukozil laktoza (mikrobni izvor) radi odobrenja 2′-FL-a proizvedenog s izvedenim sojem bakterije Corynebacterium glutamicum ATCC 13032 u skladu s člankom 12. Uredbe (EU) 2015/2283 i da bi ih trebalo odobriti.

(18)	Prilog Provedbenoj uredbi (EU) 2017/2470 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(19)	Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilog Provedbenoj uredbi (EU) 2017/2470 mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Tijekom razdoblja od pet godina od 16. svibnja 2023. stavljanje na tržište u Uniji nove hrane 2′-fukozil laktoza (mikrobni izvor) proizvedene s izvedenim sojem bakterije Corynebacterium glutamicum ATCC 13032 odobreno je isključivo društvu Advanced Protein Technologies Corporation (17), osim ako budući podnositelj zahtjeva dobije odobrenje za tu novu hranu bez upućivanja na znanstvene podatke zaštićene u skladu s člankom 3. ili uz suglasnost društva Advanced Protein Technologies Corporation.

Članak 3.

Znanstveni podaci iz dokumentacije zahtjeva koji ispunjavaju uvjete utvrđene u članku 26. stavku 2. Uredbe (EU) 2015/2283 ne smiju se upotrebljavati u korist budućih podnositelja zahtjeva tijekom razdoblja od pet godina od datuma stupanja na snagu ove Uredbe bez suglasnosti društva Advanced Protein Technologies Corporation.

Članak 4.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 25. travnja 2023.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN

(1) SL L 327, 11.12.2015., str. 1.

(2) Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/2470 оd 20. prosinca 2017. o utvrđivanju Unijina popisa nove hrane u skladu s Uredbom (EU) 2015/2283 Europskog parlamenta i Vijeća o novoj hrani (SL L 351, 30.12.2017., str. 72.).

(3) Provedbena odluka Komisije (EU) 2016/376 оd 11. ožujka 2016. o odobravanju stavljanja na tržište 2′-O-fukozillaktoze kao sastojka nove hrane u skladu s Uredbom (EZ) br. 258/97 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 70, 16.3.2016., str. 27.).

(4) Uredba (EZ) br. 258/97 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. siječnja 1997. o novoj hrani i sastojcima nove hrane (SL L 43, 14.2.1997., str. 1.).

(5) Provedbena odluka Komisije (EU) 2017/2201 оd 27. studenoga 2017. o odobravanju stavljanja na tržište 2′-fukosilaktoze proizvedene od bakterije Escherichia coli soja BL21 kao novog sastojka hrane u skladu s Uredbom (EZ) br. 258/97 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 313, 29.11.2017., str. 5.).

(6) Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/388 od 11. ožujka 2019. o odobravanju izmjene specifikacija nove hrane 2′-fukozil laktoza proizvedene bakterijom Escherichia coli soj K-12 na temelju Uredbe (EU) 2015/2283 Europskog parlamenta i Vijeća i o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2017/2470 (SL L 70, 12.3.2019., str. 21.).

(7) Gyeonggi Business & Science Accelerator 2021. (neobjavljeno).

(8) Advanced Protein Technologies Corporation 2021. (neobjavljeno).

(9) Advanced Protein Technologies Corporation 2021. (neobjavljeno).

(10) Biotoxtech Company, Ltd. 2019.a (neobjavljeno).

(11) Biotoxtech Company, Ltd. 2019.b (neobjavljeno).

(12) Biotoxtech Company, Ltd. 2019.c (neobjavljeno).

(13) GenEvolutioN 2021. (neobjavljeno).

(14) Biotoxtech Company, Ltd. 2019.d (neobjavljeno).

(15) Biotoxtech Company, Ltd. 2019.e (neobjavljeno).

(16) EFSA Journal 2022.;20(12)7647.

(17) Adresa: 7th Floor GyeongGi-BioCenter, 147, Gwanggyo-ro, Yeongtong-gu, Suwon-si Gyeonggi-do, 16229 Južna Koreja.

PRILOG

U tablici 2. (Specifikacije) Priloga Provedbenoj uredbi (EU) 2017/2470 unos za 2′-fukozil laktozu (mikrobni izvor) zamjenjuje se sljedećim:

„Specifikacije

Zaštita podataka

Definicija:

Kemijski naziv: α-L-fukopiranozil-(1→2)-β-D-galaktopiranozil-(1→4)-D-glukopiranoza

Kemijska formula: C18H32O15

CAS br.: 41263-94-9

Molekulska masa: 488,44 g/mol

2′-fukozil laktoza proizvedena s genetski modificiranim sojem bakterije Corynebacterium glutamicum ATCC 13032, odobreno 16. svibnja 2023. Ovo uvrštenje temelji se na vlasnički zaštićenim znanstvenim dokazima i znanstvenim podacima zaštićenima u skladu s člankom 26. Uredbe (EU) 2015/2283.

Podnositelj zahtjeva: Advanced Protein Technologies Corporation, 7th Floor GyeongGi-BioCenter, 147, Gwanggyo-ro, Yeongtong-gu, Suwon-si Gyeonggi-do, 16229 Južna Koreja Tijekom razdoblja zaštite podataka stavljanje 2′-fukozil laktoze proizvedene s genetski modificiranim sojem bakterije Corynebacterium glutamicum ATCC 13032 na tržište u Uniji odobreno je isključivo društvu Advanced Protein Technologies Corporation, osim ako budući podnositelj zahtjeva dobije odobrenje za tu novu hranu bez upućivanja na vlasnički zaštićene znanstvene dokaze ili znanstvene podatke zaštićene u skladu s člankom 26. Uredbe (EU) 2015/2283 ili uz suglasnost društva Advanced Protein Technologies Corporation.

Datum završetka zaštite podataka: 16. svibnja 2028.”

2′-fukozil laktoza (mikrobni izvor)

Izvor: Genetski modificirani soj bakterije Escherichia coli K-12

Izvor: Genetski modificirani soj bakterije Escherichia coli BL-21

Izvor: Genetski modificirani soj bakterije Corynebacterium glutamicum ATCC 13032

Opis:

2′-fukozil laktoza prah je bijele do sivobijele boje koji se proizvodi mikrobiološkim postupkom.

Čistoća:

2′-fukozil laktoza ≥ 83 %

D-laktoza: ≤ 10,0 %

L-fukoza: ≤ 2,0 %

Difukozil-D-laktoza: ≤ 5,0 %

2′-fukozil-D-laktuloza: ≤ 1,5 %

Zbroj saharida (2′-fukozil laktoza, D-laktoza, L-fukoza, difukozil-D-laktoza, 2′-fukozil-D-laktuloza): ≥ 90 %

pH (20 °C, 5 %-tna otopina): 3,0–7,5

Voda: ≤ 9,0 %

Sulfatni pepeo: ≤ 2,0 %

Octena kiselina: ≤ 1,0 %

Ostaci bjelančevina: ≤ 0,01 %

Mikrobiološki kriteriji:

Ukupan broj aerobnih mezofilnih bakterija: ≤ 3 000 CFU/g

Kvasci ≤ 100 CFU/g

Plijesni: ≤ 100 CFU/g

Endotoksini: ≤ 10 EU/mg

CFU: jedinice koje tvore kolonije, EU: jedinice endotoksina.

Opis:

2′-fukozil laktoza prah je bijele do sivobijele boje, a tekući koncentrat (45 % ± 5 % m/v) bezbojna je ili žućkasta bistra vodena otopina. 2′-fukozil laktoza proizvodi se mikrobiološkim postupkom.

Čistoća:

2′-fukozil laktoza: ≥ 90 %

Laktoza: ≤ 5,0 %

Fukoza: ≤ 3,0 %

3′-fukozil laktoza: ≤ 5,0 %

Fukozilgalaktoza: ≤ 3,0 %

Difukozillaktoza: ≤ 5,0 %

Glukoza: ≤ 3,0 %

Galaktoza: ≤ 3,0 %

Voda: ≤ 9,0 % (prah)

Sulfatni pepeo: ≤ 0,5 % (prah i tekućina)

Ostaci bjelančevina: ≤ 0,01 % (prah i tekućina)

Teški metali:

Olovo: ≤ 0,02 mg/kg (prah i tekućina)

Arsen: ≤ 0,2 mg/kg (prah i tekućina)

Kadmij: ≤ 0,1 mg/kg (prah i tekućina)

Živa: ≤ 0,5 mg/kg (prah i tekućina)

Mikrobiološki kriteriji:

Ukupan broj mikroorganizama: ≤ 104 CFU/g (prah), ≤ 5 000 CFU/g (tekućina)

Kvasci i plijesni: ≤ 100 CFU/g (prah); ≤ 50 CFU/g (tekućina)

Enterobakterije/koliformi: nisu prisutni u 11 g (prah i tekućina)

Salmonella: negativan nalaz/100 g (prah), negativan nalaz/200 ml (tekućina)

Cronobacter: negativan nalaz/100 g (prah), negativan nalaz/200 ml (tekućina)

Endotoksini: ≤ 100 EU/g (prah), ≤ 100 EU/ml (tekućina)

Aflatoksin M1: ≤ 0,025 μg/kg (prah i tekućina)

CFU: jedinice koje tvore kolonije, EU: jedinice endotoksina.

Opis:

2′-fukozil laktoza prah je bijele do sivobijele boje/boje bjelokosti koji se proizvodi mikrobiološkim postupkom.

Čistoća:

2′-fukozil laktoza (m/m suhe tvari): ≥ 94,0 %

D-laktoza (m/m suhe tvari): ≤ 3,0 %

L-fukoza (m/m suhe tvari): ≤ 3,0 %

3-fukozil laktoza (m/m suhe tvari): ≤ 3,0 %

Difukozillaktoza (m/m suhe tvari): ≤ 2,0 %

D-glukoza (m/m suhe tvari): ≤ 3,0 %

D-galaktoza (m/m suhe tvari): ≤ 3,0 %

Voda: ≤ 9,0 %

Pepeo: ≤ 0,5 %

Ostaci bjelančevina: ≤ 0,005 %

Kontaminanti:

Arsen: ≤ 0,03 mg/kg

Aflatoksin M1: ≤ 0,025 μg/kg

Etanol: ≤ 1 000 mg/kg

Mikrobiološki kriteriji:

Ukupan broj mikroorganizama: ≤ 500 CFU/g

Kvasci i plijesni: ≤ 100 CFU/g

Enterobakterije: nisu prisutne u 10 g

Salmonella: nije prisutna u 25 g

Cronobacter spp.: nije prisutan u 10 g

Endotoksini: ≤ 100 EU/g

CFU: jedinice koje tvore kolonije, EU: jedinice endotoksina.

26.4.2023

Službeni list Europske unije

L 111/23

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2023/860

оd 25. travnja 2023.

o izmjeni i ispravku Provedbene uredbe (EU) 2022/128 u pogledu transparentnosti, izjave rukovodstva, koordinacijskog tijela, tijela za ovjeravanje i određenih odredaba za EFJP i EPFRR

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/2116 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. o financiranju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike te upravljanju njome i o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1306/2013 (1), a posebno njezin članak 11. stavak 2. prvi podstavak točke (b) i (c), članak 12. stavak 4., članak 53. stavak 2., članak 55. stavak 7. te članke 82., 92. i 100.,

budući da:

(1)	Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2022/128 (2) utvrđuju se pravila za primjenu Uredbe (EU) 2021/2116 u pogledu objave informacija o korisnicima Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) („transparentnost”).

(2)	Kako bi se olakšao pristup javnosti te poboljšao pristup objavljenim informacijama o korisnicima EFJP-a i EPFRR-a, informacije koje države članice objavljuju na svojim internetskim stranicama trebale bi biti dostupne i barem na jednom od tri radna jezika Komisije.

(3)

Člankom 44. Provedbene uredbe (EU) 2022/128 propisano je da države članice od korisnika prikupljaju informacije potrebne za njihovu identifikaciju, uključujući, prema potrebi, identifikaciju grupe. Trebalo bi pojasniti da država članica treba ex post objaviti samo naziv i identifikacijski broj za PDV ili porezni identifikacijski broj matičnog društva. Stoga bi taj članak trebalo na odgovarajući način ispraviti.

(4)

Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje za države članice, trebalo bi pojasniti da se za sva plaćanja, uključujući ona za cijelu financijsku godinu 2023. na temelju Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (3), za objavu informacija o korisnicima EFJP-a i EPFRR-a od 2024. treba upotrebljavati jedan zajednički obrazac.

(5)

Provedbenom uredbom (EU) 2022/128 stavljena je izvan snage Provedbena uredba Komisije (EU) br. 908/2014 (4) s učinkom od 1. siječnja 2023. Međutim, u njoj nije uzeto u obzir da se određene odredbe trebaju nastaviti primjenjivati u odnosu na nastale rashode i izvršena plaćanja za sheme potpore na temelju Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (5) do uključivo kalendarske godine 2022., na mjere provedene na temelju uredbi Europskog parlamenta i Vijeća (EU) br. 228/2013 (6), (EU) br. 229/2013 (7), (EU) br. 1308/2013 (8) i (EU) br. 1144/2014 (9) do 31. prosinca 2022., u odnosu na nastale rashode i izvršena plaćanja za operacije provedene u skladu s Uredbom (EU) br. 1308/2013 nakon 31. prosinca 2022. i do isteka tih programa potpore te u pogledu provedbe programa ruralnog razvoja u skladu s Uredbom (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (10). Time je nastala pravna praznina.

(6)

Iako se članak 59. Provedbene uredbe (EU) br. 908/2014 i dalje primjenjuje na plaćanja za financijske godine 2021., 2022. i 2023., poglavlje VI. Provedbene uredbe (EU) 2022/128, koje se odnosi na transparentnost, primjenjuje se samo na plaćanja izvršena od financijske godine 2024. nadalje. Stoga Provedbenom uredbom (EU) 2022/128 nisu u dovoljnoj mjeri uzete u obzir prijelazne odredbe članka 104. Uredbe (EU) 2021/2116 te je nastala pravna praznina za financijsku godinu 2023.

(7)

Potrebno je ispraviti područje primjene i datum početka primjene predmetnih odredbi provedbenih uredbi (EU) 2022/128 i (EU) br. 908/2014. Iako se na informacije koje treba objaviti do 31. svibnja 2023. i dalje primjenjuju odredbe utvrđene u članku 111. Uredbe (EU) br. 1306/2013 i članku 57. Provedbene uredbe (EU) br. 908/2014, na obveze objavljivanja od 31. svibnja 2024., a time i na financijsku godinu 2023., primjenjuju se novi zahtjevi za objavu.

(8)	Kako bi se povećala pravna jasnoća u pogledu informacija koje se moraju dati korisnicima, članak 61. Provedbene uredbe (EU) 2022/128 potrebno je ispraviti.

(9)

Osim toga, trebalo bi pojasniti da države članice moraju objavljivati i informacije o plaćanjima za nove mjere ili vrste intervencija koje bi mogle biti dopuštene na temelju budućeg zakonodavstva u području poljoprivredne politike čak i ako mjera ili vrsta intervencije još nije uvrštena na popis iz Priloga IX. Provedbenoj uredbi (EU) 2022/128.

(10)

Kako bi se uzela u obzir potreba za nastavkom primjene određenih odredbi u odnosu na nastale rashode i izvršena plaćanja za sheme potpore u skladu s Uredbom (EU) br. 1306/2013, olakšao prijenos informacija između država članica i Komisije i osigurala koherentnost u prelasku na aktualni zakonodavni okvir koji se primjenjuje od 1. siječnja 2023., države članice trebale bi podnijeti samo jednu izjavu rukovodstva kojom su obuhvaćeni i rashodi u skladu s Uredbom (EU) 2021/2116 i rashodi u skladu s Uredbom (EU) br. 1306/2013. Stoga je potrebno ispraviti Prilog I. Provedbenoj uredbi (EU) 2022/128.

(11)	Trebalo bi unijeti određene ispravke u priloge VIII. i IX. Provedbenoj uredbi (EU) 2022/128 kako bi se ujednačio tekst cijelog akta.

(12)	Provedbenu uredbu (EU) 2022/128 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti i ispraviti.

(13)	Budući da se ovom Uredbom utvrđuju ispravci Provedbene uredbe (EU) 2022/128 koja se primjenjuje od 1. siječnja 2023., ispravci bi se trebali primjenjivati retroaktivno od 1. siječnja 2023.

(14)	Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za poljoprivredne fondove,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

U članku 58. Provedbene uredbe (EU) 2022/128 stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Informacije iz stavka 1. pružaju se na službenom jeziku ili službenim jezicima države članice i jednom od tri radna jezika Komisije.”

Članak 2.

Provedbena uredba (EU) 2022/128 ispravlja se kako slijedi:

1.	u članku 44. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Država članica ex post objavljuje informacije o identifikaciji grupa iz stavka 1. prvog podstavka točke (c) ovog članka u skladu s člankom 98. Uredbe (EU) 2021/2116.” ;

u članku 58. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Informacije iz članka 98. Uredbe (EU) 2021/2116 u vezi s člankom 49. stavkom 3. prvim podstavkom točkama (a), (b), (d) i od (f) do (l) Uredbe (EU) 2021/1060 i informacije iz članka 111. Uredbe (EU) br. 1306/2013 za mjere iz članka 104. stavka 1. drugog podstavka točke (a) podtočaka od i. do iv. Uredbe (EU) 2021/2116 objavljuju se u otvorenim, strojno čitljivim formatima, kao što su CSV ili XLSX, i sadržavaju informacije iz Priloga VIII. ovoj Uredbi, uključujući oznaku operacije i mjera navedenu u Prilogu IX. ovoj Uredbi.”

;

članak 61. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 61.

Obavješćivanje korisnika

Obavješćivanje korisnika iz članka 99. Uredbe (EU) 2021/2116 provodi se uvrštavanjem odgovarajuće obavijesti u obrazac za podnošenje zahtjeva za primanje potpore iz EFJP-a ili EPFRR-a ili na neki drugi način prilikom prikupljanja podataka.”

;

u članku 64. drugom stavku točke (a) i (b) zamjenjuju se sljedećim:

„(a)

članak 2., članak 3. stavak 1. prvi podstavak, članak 3. stavak 2., članak 4. stavak 1. točka (b), članak 5., članak 6., članak 7., članci od 21. do 25., članak 27., članak 28., članak 29., članak 30. stavak 1. točke (a), (b) i (c), članak 30. stavci 2., 3. i 4., članci od 31. do 40. i članci od 42. do 47. te provedbene uredbe nastavljaju se primjenjivati:

i.	u odnosu na nastale rashode i izvršena plaćanja za sheme potpore na temelju Uredbe (EU) br. 1307/2013 za kalendarsku godinu 2022. i ranije;

ii.	za mjere provedene do 31. prosinca 2022. na temelju uredbi (EU) br. 228/2013, (EU) br. 229/2013, (EU) br. 1308/2013 i (EU) br. 1144/2014;

iii.	za programe potpore iz članka 5. stavka 6. prvog podstavka točke (c) i članka 5. stavka 7. Uredbe (EU) 2021/2117, u odnosu na nastale rashode i izvršena plaćanja za operacije provedene na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013 nakon 31. prosinca 2022. i do isteka tih programa potpore; i

iv.	u pogledu EPFRR-a, u odnosu na rashode korisnika i plaćanja koja je izvršila agencija za plaćanja u okviru provedbe programa ruralnog razvoja u skladu s Uredbom (EU) br. 1305/2013;

(b)	članci 57. i 59. te provedbene uredbe nastavljaju se primjenjivati na sva plaćanja izvršena na temelju Uredbe (EU) br. 1306/2013 za sve financijske godine do uključivo 2022.;”;

u članku 65. trećem stavku točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)	članak 60. primjenjuje se od financijske godine 2023.”;

6.	Prilozi I., VIII. i IX. zamjenjuju se tekstom iz Priloga ovoj Uredbi.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 2. primjenjuje se od 1. siječnja 2023.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 25. travnja 2023.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN

(1) SL L 435, 6.12.2021., str. 187.

(2) Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/128 оd 21. prosinca 2021. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) 2021/2116 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu agencija za plaćanja i drugih tijela, financijskog upravljanja, poravnanja računa, provjera, sredstava osiguranja i transparentnosti (SL L 20, 31.1.2022., str. 131.).

(3) Uredba (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 352/78, (EZ) br. 165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) 485/2008 (SL L 347, 20.12.2013., str. 549.).

(4) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 908/2014 оd 6. kolovoza 2014. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu agencija za plaćanje i drugih tijela, financijskog upravljanja, poravnanja računa, pravila o kontroli, jamstava i transparentnosti (SL L 255, 28.8.2014., str. 59.).

(5) Uredba (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 637/2008 i Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 (SL L 347, 20.12.2013., str. 608.).

(6) Uredba (EU) br. 228/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2013. o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u najudaljenijim regijama Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 247/2006 (SL L 78, 20.3.2013., str. 23.).

(7) Uredba (EU) br. 229/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2013. o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u korist manjih egejskih otoka i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1405/2006 (SL L 78, 20.3.2013., str. 41.).

(8) Uredba (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 671.).

(9) Uredba (EU) br. 1144/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o mjerama informiranja i promocije u vezi s poljoprivrednim proizvodima koje se provode na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 3/2008 (SL L 317, 4.11.2014., str. 56.).

(10) Uredba (EU) br. 1305/2013. Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005 (SL L 347, 20.12.2013., str. 487.).

PRILOG

„PRILOG I.

Izjava rukovodstva – agencija za plaćanja iz članka 4.

Ja, …, ravnatelj agencije za plaćanja …, podnosim računovodstvenu dokumentaciju za ovu agenciju za plaćanja za financijsku godinu od 16.10.xx. do 15.10.xx. + 1.

Na temelju vlastite prosudbe i informacija koje su mi na raspolaganju, uključujući, među ostalim, rezultate rada službe unutarnje revizije, izjavljujem sljedeće:

—

predočena računovodstvena dokumentacija, prema mojem najboljem saznanju, predstavlja istinit, potpun i točan pregled rashoda i primitaka za prethodno navedenu financijsku godinu. Konkretno, sva meni poznata dugovanja, predujmovi, jamstva i zalihe evidentirani su u računovodstvenoj dokumentaciji te su svi primici prikupljeni u vezi s EFJP-om i EPFRR-om pravilno knjiženi u korist odgovarajućih fondova,

—

uspostavio sam sustav kojim se pruža razumno jamstvo:

da su zakonita i pravilna plaćanja u odnosu na nastale rashode i izvršena plaćanja za sheme potpore na temelju Uredbe (EU) br. 1307/2013 za kalendarsku godinu 2022. i ranije, u pogledu mjera provedenih do 31. prosinca 2022. na temelju uredbi (EU) br. 228/2013, (EU) br. 229/2013, (EU) br. 1308/2013 i (EU) br. 1144/2014; za programe potpore iz članka 5. stavka 6. prvog podstavka točke (c) i članka 5. stavka 7. Uredbe (EU) 2021/2117 Europskog parlamenta i Vijeća u odnosu na nastale rashode i izvršena plaćanja za operacije provedene u skladu s Uredbom (EU) br. 1308/2013 nakon 31. prosinca 2022. i do isteka tih programa potpore; u pogledu EPFRR-a, u odnosu na rashode korisnika i plaćanja koja je izvršila agencija za plaćanja u okviru provedbe programa ruralnog razvoja u skladu s Uredbom (EU) br. 1305/2013;

ii.	da upravljački sustavi iz članka 9. stavka 3. prvog podstavka točke (d) podtočke ii. Uredbe (EU) 2021/2116 funkcioniraju pravilno i osiguravaju usklađenost rashoda s člankom 37. te uredbe;

iii.	kvalitete i pouzdanosti sustava izvješćivanja i podataka o pokazatelju u pogledu vrsta intervencija iz Uredbe (EU) 2021/2115 te da su rashodi popraćeni odgovarajućim prijavljenim ostvarenjem i da su ostvareni u skladu s primjenjivim upravljačkim sustavima.

Rashodi navedeni u računovodstvenoj dokumentaciji upotrijebljeni su u skladu s njihovom namjenom, kako je utvrđeno u Uredbi (EU) 2021/2116.

Nadalje, potvrđujem da su uspostavljene djelotvorne i razmjerne mjere protiv prijevara na temelju članka 59. Uredbe (EU) 2021/2116 te da se u njima uzimaju u obzir utvrđeni rizici.

Ovo jamstvo, međutim, podliježe sljedećim zadrškama:

Zaključno, potvrđujem da nemam saznanja o bilo kakvim neotkrivenim podacima koji bi mogli naštetiti financijskom interesu Unije.

Potpis

PRILOG VIII.

INFORMACIJE ZA POTREBE TRANSPARENTNOSTI U SKLADU S ČLANKOM 58.

Ime korisnika/pravnog subjekta/udruženja

Prezime korisnika

Ako pripada grupi, naziv matičnog društva i identifikacijski broj za PDV ili porezni identifikacijski broj

Općina

Oznaka mjere/vrste intervencije/sektora kako je utvrđeno u Prilogu IX.

Specifični cilj (1)

Datum početka (2)

Datum završetka (3)

Iznos po operaciji u okviru EFJP-a

Ukupni iznos EFJP-a za tog korisnika

Iznos po operaciji u okviru EPFRR-a

Ukupni iznos EPFRR-a za tog korisnika

Iznos po operaciji u okviru sufinanciranja

Ukupni iznos sufinanciranja za tog korisnika

Ukupni iznosi EPFRR-a i sufinanciranja

Ukupni iznos financiranja EU-a i sufinanciranja za tog korisnika

110

160

oznaka A

oznaka B

oznaka C

oznaka D

PRILOG IX.

Mjera / vrsta intervencije / sektor iz članka 58. (4)

Oznaka mjere / vrste intervencije / sektora

Naziv mjere / vrste intervencije / sektora

Svrha mjere / vrste intervencije / sektora

Operacije u obliku vrsta intervencija za izravna plaćanja iz članka 16. Uredbe (EU) 2021/2115

1.	Proizvodno nevezana potpora dohotku

I.1

Osnovna potpora dohotku za održivost

Osnovna potpora dohotku je plaćanje po površini koje nije povezano s proizvodnjom. Cilj je poticanje održivog prihoda i otpornosti poljoprivrednih gospodarstava u cijeloj Uniji kako bi se poboljšala sigurnost opskrbe hranom.

I.2

Dodatna preraspodijeljena potpora dohotku za održivost

Dodatna preraspodijeljena potpora dohotku za održivost je plaćanje po površini koje nije povezano s proizvodnjom. Cilj je poboljšati raspodjelu izravnih plaćanja preraspodjelom potpore s većih na manja ili srednja poljoprivredna gospodarstva.

I.3

Dodatna potpora dohotku za mlade poljoprivrednike

Dodatna potpora dohotku za mlade poljoprivrednike je plaćanje koje nije povezano s proizvodnjom i kojim se pruža veća potpora dohotku mladim poljoprivrednicima koji su prvi put osnovali poljoprivredno gospodarstvo. Cilj je modernizirati poljoprivredni sektor privlačenjem mladih i poboljšanjem njihova poslovnog razvoja.

I.4

Sheme za klimu i okoliš

Ekosheme su plaćanja koja nisu povezana s proizvodnjom. Cilj je usmjeriti potporu dohotku na poljoprivredne prakse korisne za okoliš, klimu i dobrobit životinja.

I.5

Plaćanja za male poljoprivrednike (članak 28.)

Plaćanja za male poljoprivrednike nisu povezana s proizvodnjom i zamjenjuju sva ostala izravna plaćanja za predmetne korisnike. Svrha plaćanja za male poljoprivrednike je promicanje uravnoteženije raspodjele potpore i smanjenje administrativnog opterećenja za korisnike malih iznosa i upravljačka tijela.

2.	Proizvodno vezana izravna plaćanja

I.6

Proizvodno vezana potpora dohotku

Proizvodno vezana potpora dohotku obuhvaća plaćanja po hektaru ili grlu povezana s određenom proizvodnjom. Cilj je poboljšati konkurentnost, održivost i/ili kvalitetu određenih sektora i proizvoda koji su posebno važni iz socijalnih, gospodarskih ili okolišnih razloga, a suočavaju se s određenim poteškoćama.

I.7

Posebno plaćanje za pamuk

Posebno plaćanje za pamuk je proizvodno vezano plaćanje koje se dodjeljuje po hektaru prihvatljive površine na kojoj se uzgaja pamuk. Za države članice proizvođače pamuka to je obvezan program za potporu proizvodnji pamuka u regijama u kojima je to važno za poljoprivredno gospodarstvo.

Mjere iz Priloga I. Uredbi (EU) br. 1307/2013

II.1

Program osnovnih plaćanja (glava III. poglavlje 1. odjeljci 1., 2., 3. i 5.)

Program osnovnih plaćanja je plaćanje po površini koje nije vezano uz proizvodnju i provodi se na temelju prava na plaćanje dodijeljenih poljoprivrednicima. Cilj je pružanje potpore dohotku poljoprivrednika, koji je u prosjeku znatno manji od prosječnog dohotka u ostatku gospodarstva.

II.2

Program jedinstvenih plaćanja po površini (članak 36.)

Program jedinstvenih plaćanja po površini je proizvodno nevezano plaćanje po površini koje se isplaćuje za prihvatljive hektare koje poljoprivrednik prijavi. Cilj je pružanje potpore dohotku poljoprivrednika, koji je u prosjeku znatno manji od prosječnog dohotka u ostatku gospodarstva.

II.3

Preraspodjela plaćanja (glava III. poglavlje 2.)

Preraspodjela plaćanja je proizvodno nevezano plaćanje po površini. Cilj je podržati manja poljoprivredna gospodarstva pružanjem dodatne potpore za prve hektare koje prijave u sklopu osnovnog plaćanja.

II.4

Plaćanje za poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš (glava III. poglavlje 3.)

Zeleno plaćanje je proizvodno nevezano plaćanje po površini koje se isplaćuje po hektaru. Cilj je primjenjivati tri poljoprivredne prakse u korist klime i okoliša: raznolikost usjeva, održavanje trajnih travnjaka i postojanje ekološki značajne površine na poljoprivrednoj površini.

II.5

Plaćanje za područja s prirodnim ograničenjima (glava III. poglavlje 4.)

Plaćanje za područja s prirodnim ograničenjima je proizvodno nevezano plaćanje po površini koje se dodjeljuje povrh osnovnog plaćanja poljoprivrednicima. Cilj je pružiti potporu poljoprivrednicima koji se nalaze na područjima s prirodnim ograničenjima.

II.6

Plaćanje za mlade poljoprivrednike (glava III. poglavlje 5.)

Plaćanje za mlade poljoprivrednike je plaćanje koje nije povezano s proizvodnjom i kojim se pruža veća potpora dohotku mladim poljoprivrednicima koji su nedavno prvi put osnovali poljoprivredno gospodarstvo. Cilj je promicati stvaranje i razvoj novih gospodarskih djelatnosti u poljoprivrednom sektoru, što je ključno za konkurentnost poljoprivrednog sektora u Uniji.

II.7

Dobrovoljna proizvodno vezana potpora (glava IV. poglavlje 1.)

Dobrovoljna proizvodno vezana potpora obuhvaća plaćanja po hektaru ili grlu povezana s određenom proizvodnjom. Cilj je poboljšati konkurentnost i održivost sektora koji su posebno važni iz ekonomskih, društvenih ili okolišnih razloga, a suočavaju se s određenim poteškoćama.

II.8

Posebno plaćanje za pamuk (glava IV. poglavlje 2.)

Posebno plaćanje za pamuk je proizvodno vezano plaćanje koje se dodjeljuje po hektaru prihvatljive površine na kojoj se uzgaja pamuk. Za države članice koje proizvode pamuk to je obvezan program za potporu proizvodnji pamuka u regijama u kojima je to važno za poljoprivredno gospodarstvo.

II.9

Program za male poljoprivrednike (glava V.)

Program za male poljoprivrednike odvojen je od proizvodnje i zamjenjuje sva ostala izravna plaćanja za predmetne korisnike. Cilj je promicanje uravnoteženije raspodjele potpore i smanjenje administrativnog opterećenja za korisnike malih iznosa i upravljačka tijela.

II.10

Mjere iz Priloga I. Uredbi Vijeća (EZ) br. 73/2009 (5)

Cilj je tih izravnih plaćanja odvojiti potporu od proizvodnje usjeva i stoke kako bi se poboljšala potpora dohotku poljoprivrednika.

Operacije u obliku sektorskih intervencija iz članka 42. Uredbe (EU) 2021/2115

III.1

U sektoru voća i povrća (članci od 49. do 53.)

Cilj je podržati koncentriranje ponude, konkurentnost i održivost sektora voća i povrća. To se čini preko organizacija proizvođača ili njihovih udruženja priznatih na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013 koji provode operativne programe u skladu s Uredbom (EU) 2021/2115. Korisnici su organizacije proizvođača i udruženja organizacija proizvođača. Programi traju od tri do sedam godina i njima se upravlja na osnovi financijske godine. Države članice trebaju odobriti svaki pojedini program.

III.2

U sektoru pčelarskih proizvoda (članci 54., 55. i 56.)

Cilj je poduprijeti pčelare, kvalitetu i tržište pčelarskih proizvoda.

III.3

U sektoru vina (članci od 57. do 60.)

Cilj je podržati konkurentnost i održivost sektora vina. Programe na nacionalnoj razini vode države članice u okviru svojih strateških planova i njima se upravlja na osnovi financijske godine. Korisnici su vinogradari te subjekti u proizvodnji vina i trgovini vinom ili njihova udruženja/organizacije. Operacije koje odobravaju države članice mogu biti godišnje ili višegodišnje.

III.4

U sektoru hmelja (članci 61. i 62.)

Cilj je podržati koncentriranje ponude, konkurentnost i održivost sektora hmelja preko organizacija proizvođača ili njihovih udruženja priznatih na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013 koji provode operativne programe u skladu s Uredbom (EU) 2021/2115. Korisnici su organizacije proizvođača i udruženja organizacija proizvođača. Programi traju od tri do sedam godina i njima se upravlja na osnovi financijske godine. Države članice trebaju odobriti svaki pojedini program.

III.5

U sektoru maslinova ulja i stolnih maslina (članci 63., 64. i 65.)

Cilj je podržati koncentriranje ponude, konkurentnost i održivost sektora maslinova ulja i stolnih maslina preko organizacija proizvođača ili njihovih udruženja priznatih na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013 koji provode operativne programe u skladu s Uredbom (EU) 2021/2115. Korisnici su organizacije proizvođača i udruženja organizacija proizvođača. Programi traju od tri do sedam godina i njima se upravlja na osnovi financijske godine. Države članice trebaju odobriti svaki pojedini program.

III.6

U drugim sektorima iz članka 1. stavka 2. točaka od (a) do (h), točaka (k) i (m), točaka od (o) do (t) i točke (w) Uredbe (EU) br. 1308/2013 te sektorima koji obuhvaćaju proizvode navedene u Prilogu XIII. Uredbi (EU) 2021/2115 (članci 66., 67. i 68.)

Cilj je podržati koncentriranje ponude, konkurentnost i održivost povezanih sektora preko organizacija proizvođača, njihovih udruženja priznatih na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013 te skupina proizvođača koje su privremeno odobrile države članice i koji provode operativne programe u skladu s Uredbom (EU) 2021/2115. Korisnici su organizacije proizvođača, udruženja organizacija proizvođača ili skupine proizvođača. Programi traju od tri do sedam godina i njima se upravlja na osnovi financijske godine. Države članice trebaju odobriti svaki pojedini program.

Mjere iz Uredbe (EU) br. 1308/2013

IV.1

Javna intervencija (poglavlje I. odjeljak 2.)

Kad tržišne cijene nekih poljoprivrednih proizvoda padnu ispod unaprijed određene razine, radi stabilizacije tržišta javna tijela država članica mogu intervenirati kupnjom viška zaliha, koji se potom može uskladištiti dok ne naraste tržišna cijena. Objavljuju se imena subjekata koji imaju koristi od potpore, odnosno subjekata od kojih je proizvod kupljen.

IV.2

Potpora za privatno skladištenje (poglavlje I. odjeljak 3.)

Dodjeljuje se kao privremena potpora proizvođačima određenih proizvoda za trošak privatnog skladištenja.

IV.3

EU-ov program u školama, program voća i program mlijeka u školama (poglavlje II. odjeljak 1.)

Cilj je poduprijeti distribuciju poljoprivrednih proizvoda djeci u dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama s ciljem povećanja njihove konzumacije voća, povrća i mlijeka te poboljšanja njihovih prehrambenih navika.

IV.4

Izvanredne mjere (poglavlje I. odjeljci 1., 2. i 3.)

Cilj je izvanrednih mjera odobrenih u skladu s člankom 219. stavkom 1., člankom 220. stavkom 1. i člankom 221. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) br. 1308/2013 pružiti potporu poljoprivrednim tržištima u skladu s člankom 5. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) 2021/2116.

IV.5

Potpora u sektoru voća i povrća (poglavlje II. odjeljak 3.)

Uzgajivači se potiču da se pridruže organizacijama proizvođača. One primaju potporu za provedbu operativnih programa utemeljenih na nacionalnoj strategiji. Osim toga, cilj je dodijeljene potpore ublažiti fluktuaciju dohotka u slučaju krize. Potpora se pruža za mjere za sprečavanje kriza i upravljanje krizama u okviru operativnih programa, tj. za sljedeće mjere: povlačenje proizvoda, zelena berba/neubiranje, promidžbeni i komunikacijski alati, osposobljavanje, osiguranje berbe, pomoć u dobivanju bankovnih zajmova i plaćanju administrativnih troškova osnivanja uzajamnih fondova (fondovi za stabilizaciju u vlasništvu poljoprivrednika).

IV.6

Potpora u sektoru vina (poglavlje II. odjeljak 4.)

Dodjeljuju se razne potpore radi postizanja ravnoteže na tržištu i povećanja konkurentnosti vina iz Unije: potpora promociji vina na tržištima trećih zemalja te informiranju o odgovornoj konzumaciji vina i o Unijinu sustavu zaštićenih oznaka izvornosti (ZOI) i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (ZOZP); sufinanciranje troškova za restrukturiranje i konverziju vinograda, za ulaganja u vinarije i pogone za stavljanje na tržište te za inovacije; potpora za zelenu berbu, uzajamne fondove, osiguranje berbe i destilaciju nusproizvoda.

IV.7

Potpora u sektoru maslinova ulja i stolnih maslina (poglavlje II. odjeljak 2.)

Potpora koja se dodjeljuje za trogodišnje programe rada koje izrađuju organizacije proizvođača, udruženja organizacija proizvođača ili međusektorske organizacije u jednom ili više sljedećih područja: praćenje tržišta i upravljanje u sektoru maslinova ulja i stolnih maslina; poboljšanje utjecaja uzgoja maslina na okoliš; poboljšanje konkurentnosti uzgoja maslina modernizacijom; poboljšanje kvalitete proizvodnje maslinova ulja i stolnih maslina; sustav sljedivosti, certificiranje i zaštita kvalitete maslinova ulja i stolnih maslina; širenje informacija o mjerama koje provode organizacije proizvođača, udruženja organizacija proizvođača ili međusektorske organizacije kako bi se poboljšala kvaliteta maslinova ulja i stolnih maslina.

IV.8

Potpora u pčelarskom sektoru (poglavlje II. odjeljak 5.)

Cilj je dodijeljene potpore podržati taj sektor putem pčelarskih programa radi poboljšanja proizvodnje i stavljanja na tržište pčelarskih proizvoda.

IV.9

Potpora u sektoru hmelja (poglavlje II. odjeljak 6.)

Potpora koja se dodjeljuje organizacijama proizvođača hmelja.

Operacija u obliku vrsta intervencija u području ruralnog razvoja iz članka 69. Uredbe (EU) 2021/2115

V.1

Obveze u području okoliša i klime te druge obveze upravljanja

Cilj je dodijeljene potpore poljoprivrednicima, posjednicima šuma i drugim upraviteljima zemljišta nadoknaditi dodatne troškove i izgubljeni prihod povezane s dobrovoljnim obvezama u području okoliša i klime i drugim obvezama upravljanja koje nadilaze obvezne standarde i koje pridonose specifičnim ciljevima ZPP-a, posebno u području okoliša, klime i dobrobiti životinja.

V.2

Prirodna ili druga ograničenja specifična za određeno područje

Cilj je dodijeljene potpore nadoknaditi poljoprivrednicima sve ili dio dodatnih troškova i izgubljenog prihoda povezanih s prirodnim ili drugim ograničenjima specifičnima za određeno područje na predmetnom području, kao što je primjerice planinsko područje.

V.3

Nepovoljni položaj specifičan za određeno područje koji proizlazi iz određenih obveznih zahtjeva

Cilj je dodijeljene potpore poljoprivrednicima, posjednicima šuma i drugim upraviteljima zemljišta nadoknaditi sve ili dio dodatnih troškova i izgubljenog prihoda povezanih s određenim nepovoljnim položajem specifičnim za određeno područje na predmetnom području koji proizlazi iz zahtjeva u okviru provedbe direktiva o mreži Natura 2000 (Direktiva Vijeća 92/43/EEZ (6) i Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (7)) ili, za poljoprivredna područja, Okvirne direktive o vodama (Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (8)).

V.4

Ulaganja, uključujući ulaganja u navodnjavanje

Cilj je dodijeljene potpore poduprijeti ulaganja u materijalnu ili nematerijalnu imovinu, uključujući ulaganja u navodnjavanje, kojima se pridonosi ostvarenju jednog ili više specifičnih ciljeva ZPP-a.

V.5

Pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika i novih poljoprivrednika te osnivanje ruralnih poduzeća

Cilj je dodijeljene potpore poduprijeti pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika, novih poljoprivrednika i, pod određenim uvjetima, osnivanje ruralnih poduzeća kako bi se pridonijelo ostvarenju jednog ili više specifičnih ciljeva ZPP-a.

V.6

Instrumenti za upravljanje rizicima

Cilj je dodijeljene potpore promicanje instrumenata za upravljanje rizicima koji poljoprivrednicima pomažu da upravljaju proizvodnim i dohodovnim rizicima povezanima s njihovom poljoprivrednom djelatnošću koji su izvan njihove kontrole.

V.7

Suradnja

Cilj je dodijeljene potpore poduprijeti suradnju u cilju doprinosa ostvarenju jednog ili više specifičnih ciljeva ZPP-a. To uključuje potporu suradnji radi:

(a)	pripreme i provedbe operacija operativne skupine Europskog partnerstva za inovacije za produktivnost i održivost u poljoprivredi;

(b)	pripreme i provedbe LEADER-a;

(c)	promicanja i podupiranja sustava kvalitete priznatih na razini Unije i nacionalnoj razini te njihove upotrebe od strane poljoprivrednika;

(d)	potpore skupinama proizvođača, organizacijama proizvođača ili međusektorskim organizacijama;

(e)	pripreme i provedbe strategija pametnih sela;

(f)	podupiranja drugih oblika suradnje.

V.8

Razmjena znanja i širenje informacija

Cilj je dodijeljene potpore poduprijeti razmjenu znanja i aktivnosti informiranja kojima se pridonosi jednom ili više specifičnih ciljeva ZPP-a, posebno one usmjerene na zaštitu prirode, okoliša i klime, uključujući aktivnosti obrazovanja i informiranja o okolišu te razvoj ruralnih poduzeća i zajednica. Takve mjere mogu uključivati mjere za promicanje inovacija, osposobljavanja i savjetovanja te razmjenu i širenje znanja i informacija.

Mjere predviđene glavom III. poglavljem I. Uredbe (EU) br. 1305/2013

VI.1

Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja (članak 14.)

Ova se mjera odnosi na osposobljavanje i druge vrste aktivnosti kao što su radionice, aktivnosti prenošenja znanja, demonstracijske aktivnosti, aktivnosti informiranja te programi kratkoročne razmjene na poljoprivrednim gospodarstvima i u šumama i posjeti poljoprivrednim gospodarstvima i šumama. Cilj je povećati ljudski potencijal osoba uključenih u poljoprivredni, prehrambeni i šumarski sektor, upravitelja zemljišta i malih i srednjih poduzeća (MSP-ova) koji djeluju u ruralnim područjima.

VI.2

Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i pomoć poljoprivrednim gospodarstvima (članak 15.)

Cilj je ove mjere korištenjem savjetodavnih usluga i uspostavljanjem savjetodavnih službi, službi za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i službi za pomoć poljoprivrednim gospodarstvima poboljšati održivo upravljanje poljoprivrednim i šumarskim gospodarstvima i MSP-ovima koji djeluju na ruralnim područjima te njihove gospodarske rezultate i okolišnu učinkovitost. Njome se promiče i osposobljavanje savjetnika.

VI.3

Sustavi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu (članak 16.)

Cilj je ove mjere pružiti potporu svim novim korisnicima sustava kvalitete Unije te nacionalnih i dobrovoljnih sustava kvalitete. Potporom se mogu obuhvatiti i troškovi nastali aktivnostima informiranja i promocije s ciljem povećanja potrošačke svijesti o postojanju i specifikacijama proizvoda proizvedenih u okviru tih sustava kvalitete Unije i nacionalnih sustava kvalitete.

VI.4

Ulaganja u fizičku imovinu (članak 17.)

Cilj je ove mjere poboljšati gospodarske rezultate i okolišnu učinkovitost poljoprivrednih gospodarstava i ruralnih poduzeća, unaprijediti učinkovitost sektora stavljanja na tržište i prerade poljoprivrednih proizvoda, uspostaviti infrastrukturu potrebnu za razvoj poljoprivrede i šumarstva i pružiti potporu nepovratnim ulaganjima potrebnima za postizanje okolišnih ciljeva.

VI.5

Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti (članak 18.)

VI.6

Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja (članak 19.)

Cilj je ove mjere poduprijeti stvaranje i razvoj novih održivih gospodarskih djelatnosti, kao što su nova poljoprivredna gospodarstva koja vode mladi poljoprivrednici, nova poduzeća u ruralnim područjima ili razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava. Potpora se daje i novim ili postojećim poduzećima za ulaganja u nepoljoprivredne djelatnosti i razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti koje su ključne za razvoj i konkurentnost ruralnih područja te svih poljoprivrednika koji proširuju svoje poljoprivredne djelatnosti. Ovom se mjerom osiguravaju plaćanja za poljoprivrednike koji ispunjavaju uvjete za program za male poljoprivrednike i koji trajno prenesu svoje poljoprivredno gospodarstvo na drugog poljoprivrednika.

VI.7

Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima (članak 20.)

Cilj je ove mjere podržati intervencije kojima se potiče rast i promiče okolišna i društveno-gospodarska održivost ruralnih područja, osobito razvojem lokalne infrastrukture (uključujući širokopojasni internet, obnovljive izvore energije i socijalnu infrastrukturu) i lokalnih temeljnih usluga, kao i obnovom sela i aktivnostima usmjerenima na obnovu i poboljšanje kulturne i prirodne baštine. Mjerom se podržava i preseljenje djelatnosti i prenamjena objekata s ciljem poboljšanja kvalitete života ili poboljšanja okolišne učinkovitosti naselja.

VI.8

Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma (članak 21., članci od 22. do 26.)

Cilj je ove mjere potaknuti ulaganja u razvoj šumskih područja, zaštitu šuma, inovacije u šumarstvu, šumarske tehnologije i šumske proizvode kako bi se pridonijelo potencijalu rasta ruralnih područja.

VI.9

Pošumljavanje i stvaranje šumskih područja (članak 22.)

Cilj je ove podmjere pružiti potporu operacijama pošumljavanja i stvaranja šumskih područja na poljoprivrednom i nepoljoprivrednom zemljištu.

VI.10

Uspostavljanje, regeneracija ili obnova poljoprivredno-šumarskih sustava (članak 23.)

Cilj je ove podmjere poduprijeti uspostavu poljoprivredno-šumarskih sustava i praksi u okviru kojih se drvenaste višegodišnje biljke namjerno integriraju s usjevima i/ili životinjama na istoj jedinici zemljišta.

VI.11

Sprečavanje i uklanjanje šteta u šumama nastalih šumskim požarima te elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima (članak 24.)

Cilj je ove podmjere spriječiti štetu uzrokovanu šumskim požarima, drugim elementarnim nepogodama (uključujući najezde nametnika i izbijanje bolesti) i opasnostima povezanima s klimatskim promjenama te obnoviti šumski potencijal (raščišćavanje i ponovna sadnja).

VI.12

Ulaganja u jačanje otpornosti i okolišne vrijednosti šumskih ekosustava (članak 25.)

Cilj je ove podmjere poduprijeti aktivnosti kojima se povećava okolišna vrijednost šume, olakšava prilagodba šuma klimatskim promjenama i ublažava utjecaj tih promjena, pružaju usluge ekosustava i povećava vrijednost javnog prostora šume. Trebalo bi se osigurati povećanje okolišne vrijednosti šume.

VI.13

Ulaganja u šumarske tehnologije te u preradu, mobiliziranje i stavljanje na tržište šumskih proizvoda (članak 26.)

Cilj je ove podmjere pružiti potporu ulaganju u strojeve i/ili opremu povezane sa sječom, rezanjem, mobilizacijom, preradom drva prije industrijskog piljenja drva. Glavni je cilj ove podmjere povećati gospodarsku vrijednost šuma.

VI.14

Uspostavljanje skupina i organizacija proizvođača (članak 27.)

Cilj je ove mjere poduprijeti uspostavu skupina i organizacija proizvođača, osobito u početnim godinama, kad nastaju dodatni troškovi, radi zajedničkog suočavanja s tržišnim izazovima i jačanja pregovaračke snage u pogledu proizvodnje i stavljanja proizvoda na tržište, među ostalim na lokalnim tržištima.

VI.15

Poljoprivreda, okoliš i klimatski uvjeti (članak 28.)

Cilj je ove mjere potaknuti upravitelje zemljišta da primjenjuju poljoprivredne prakse koje pridonose zaštiti okoliša, krajobraza, prirodnih resursa, ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama. Može se odnositi ne samo na poboljšanja poljoprivrednih praksi koja su korisna za okoliš već i na održavanje postojećih korisnih praksi.

VI.16

Ekološki uzgoj (članak 29.)

Ovom se mjerom podupire prelazak na prakse i metode ekološkog uzgoja i/ili njihovo održavanja kako bi se poljoprivrednici potaknuli na sudjelovanje u takvim programima, čime se odgovara na zahtjeve društva za okolišno prihvatljivim poljoprivrednim praksama.

VI.17

Plaćanja povezana s mrežom Natura 2000. i Okvirnom direktivom o vodama (članak 30.)

Cilj je ove mjere pružiti kompenzacijsku potporu korisnicima koji su u specifičnom nepovoljnom položaju zbog posebnih obveznih zahtjeva za predmetna područja koji proizlaze iz provedbe direktiva 92/43/EEZ, 2009/147/EZ i 2000/60/EZ, u usporedbi s poljoprivrednicima i šumarima na drugim područjima, koji nisu u takvom nepovoljnom položaju.

VI.18

Plaćanja za područja s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima (članak 31.)

Cilj je ove mjere pružiti potporu korisnicima koji se suočavaju s posebnim ograničenjima zbog svoje lokacije u planinskim područjima ili drugim područjima sa znatnim prirodnim ili posebnim ograničenjima.

VI.19

Dobrobit životinja (članak 33.)

Cilj je ove mjere osigurati plaćanja za poljoprivrednike koji dobrovoljno prihvate provesti aktivnosti povezane s jednom ili više obveza u području dobrobiti životinja.

VI.20

Šumarsko-okolišne i klimatske usluge i očuvanje šuma (članak 34.)

Cilj je ove mjere odgovoriti na potrebu za promicanjem održivog upravljanja šumama i šumskim područjima i njihovim poboljšanjem, uključujući održavanje i poboljšanje bioraznolikosti, vodnih i zemljišnih resursa i borbu protiv klimatskih promjena, te na potrebu za očuvanjem genetskih resursa šume, uključujući djelatnosti kao što su razvoj različitih sorti šumskih vrsta s ciljem prilagodbe posebnim lokalnim uvjetima.

VI.21

Suradnja (članak 35.)

Ovom se mjerom promiču oblici suradnje koja uključuje najmanje dvije strane i kojoj je cilj razvoj (među ostalim): pilot-projekata; novih proizvoda, praksi, postupaka i tehnologija u poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru; turističkih usluga; kratkih lanaca opskrbe i lokalnih tržišta; zajedničkih projekata ili praksi povezanih s okolišem ili klimatskim promjenama; projekata za održivu opskrbu biomasom; lokalnih razvojnih strategija izvan inicijative LEADER; planova upravljanja šumama; i diversifikacije u djelatnosti „društvene poljoprivrede”.

VI.22

Upravljanje rizicima (članak 36.)

Ova mjera predstavlja novi skup instrumenata za upravljanje rizicima te unapređuje trenutačne mogućnosti podupiranja osiguranja i uzajamnih fondova putem nacionalnih sredstava država članica namijenjenih izravnom plaćanju za pomoć poljoprivrednicima izloženima sve većim gospodarskim i okolišnim rizicima. Mjerom se uvodi i instrument za stabilizaciju prihoda kako bi se osigurala naknada poljoprivrednicima suočenima sa znatnim padom prihoda.

VI.22a

Izvanredna privremena potpora poljoprivrednicima i MSP-ovima koji su posebno pogođeni krizom uzrokovanom bolešću COVID-19 (članak 39.b)

Cilj je mjere pružiti poljoprivrednicima i malim i srednjim poduzećima (MSP-ovi) privremenu potporu zbog krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19.

VI.22b

Izvanredna privremena potpora poljoprivrednicima i MSP-ovima koji su posebno pogođeni ruskom invazijom na Ukrajinu (članak 39.c)

Cilj je mjere pružiti poljoprivrednicima i malim i srednjim poduzećima (MSP-ovi) privremenu potporu zbog ruske invazije na Ukrajinu.

VI.23

Financiranje dodatnih nacionalnih izravnih plaćanja za Hrvatsku (članak 40.)

Cilj je ove mjere da se poljoprivrednicima u Hrvatskoj koji ispunjavaju uvjete za dopunska nacionalna izravna plaćanja pruži dodatno plaćanje u okviru EPFRR-a.

VI.24

Potpora lokalnom razvoju u okviru inicijative LEADER (lokalni razvoj pod vodstvom zajednice) (članak 35. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (9))

Cilj je ove mjere zadržati inicijativu LEADER kao integrirani instrument za teritorijalni razvoj na podregionalnoj („lokalnoj”) razini koji će izravno pridonijeti uravnoteženom teritorijalnom razvoju ruralnih područja, što je jedan od općih ciljeva politike ruralnog razvoja.

VI.25.

Tehnička pomoć (članci od 51. do 54.)

Ovom se mjerom državama članicama želi dati mogućnost pružanja tehničke pomoći za potporu aktivnostima kojima se podupiru administrativni kapaciteti povezani s upravljanjem europskim strukturnim i investicijskim fondovima (ESI). Ciljevi tih aktivnosti mogu biti priprema, upravljanje, praćenje, evaluacija, informiranje i komunikacija, umrežavanje, rješavanje pritužbi te nadzor i revizija programa ruralnog razvoja.

VII.1

Mjere predviđene Uredbom (EU) br. 228/2013

Mjere POSEI posebni su poljoprivredni programi kojima se nastoje uzeti u obzir ograničenja najudaljenijih regija u skladu s člankom 349. Ugovora. Sastoje se od dva glavna elementa: posebnih režima opskrbe i mjera za potporu lokalnoj proizvodnji. Posebnim režimima opskrbe žele se smanjiti dodatni troškovi opskrbe osnovnim proizvodima koji nastaju zbog udaljenosti tih regija (s pomoću potpore za proizvode iz Unije i oslobađanja od plaćanja uvoznih carina na proizvode iz trećih zemalja), a mjerama za potporu lokalnoj proizvodnji želi se poduprijeti razvoj lokalnog poljoprivrednog sektora (izravna plaćanja i tržišne mjere). Mjere POSEI također omogućuju financiranje programa za zdravlje bilja.

VIII.1

Mjere predviđene Uredbom (EU) br. 229/2013

Režim za manje egejske otoke sličan je mjerama POSEI, ali nema istu pravnu osnovu u Ugovoru i ima uže područje primjene. Uključuje i posebne režime opskrbe (iako ograničene na potporu za proizvode iz Unije) i mjere za potporu lokalnim poljoprivrednim djelatnostima u obliku dodatnih plaćanja za posebno definirane lokalne proizvode.

IX.1

Mjere informiranja i promocije predviđene Uredbom (EU) br. 1144/2014

Mjere informiranja i promocije povezane s poljoprivrednim proizvodima i određenim prehrambenim proizvodima dobivenima od poljoprivrednih proizvoda koje se provode na unutarnjem tržištu ili u trećim zemljama, kako su navedene u Uredbi (EU) br. 1144/2014, mogu se, potpuno ili djelomično, financirati iz proračuna Unije podložno uvjetima utvrđenima u toj uredbi. Te će se mjere provoditi u obliku programa informiranja i promocije.

”

(1) Specifični cilj operacije mora odgovarati jednom ili više ciljeva utvrđenih u relevantnom zakonodavstvu Unije kojim se uređuje predmetna operacija, kako je opisano u Prilogu IX. Konkretno, specifični ciljevi operacije na temelju Uredbe (EU) 2021/2115 moraju odgovarati specifičnim ciljevima utvrđenima u njezinu članku 6. i biti u skladu s planom u okviru ZPP-a države članice. Nadalje, specifični ciljevi operacije u skladu s uredbama (EU) br. 1305/2013, (EU) br. 1307/2013 i (EU) br. 1308/2013 moraju odgovarati ciljevima utvrđenima u članku 110. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1306/2013 (dodatne smjernice države članice mogu pronaći u dokumentu Tehnički priručnik za okvir za praćenje i evaluaciju zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2014. – 2020./Technical Handbook on the Monitoring and Evaluation Framework of the Common Agricultural Policy 2014 – 2020).

(2) Informacije o datumu početka vrsta intervencija u obliku izravnih plaćanja, vrsta intervencija u području ruralnog razvoja, intervencija koje se odnose na prirodna ili druga ograničenja specifična za određeno područje i na nepovoljni položaj specifičan za određeno područje koji proizlazi iz određenih obveznih zahtjeva te mjera na temelju uredbi (EU) br. 228/2013 i (EU) br. 229/2013 nisu relevantne jer su to godišnje mjere i vrste intervencija.

(3) Informacije o datumu završetka vrsta intervencija u obliku izravnih plaćanja, vrsta intervencija u području ruralnog razvoja, intervencija koje se odnose na prirodna ili druga ograničenja specifična za određeno područje i na nepovoljni položaj specifičan za određeno područje koji proizlazi iz određenih obveznih zahtjeva te mjera na temelju uredbi (EU) br. 228/2013 i (EU) br. 229/2013 nisu relevantne jer su to godišnje mjere i vrste intervencija.

Za objavu sljedećih informacija:

(a)	nastali rashodi i izvršena plaćanja za sheme potpore na temelju Uredbe (EU) br. 1307/2013 za kalendarsku godinu 2022. i ranije;

(b)	za mjere provedene na temelju uredbi (EU) br. 228/2013, (EU) br. 229/2013, (EU) br. 1308/2013, i (EU) br. 1144/2014 do 31. prosinca 2022.;

(c)	za programe potpore iz članka 5. stavka 6. prvog podstavka točke (c) i članka 5. stavka 7. Uredbe (EU) 2021/2115, u odnosu na nastale rashode i izvršena plaćanja za operacije provedene u skladu s Uredbom (EU) br. 1308/2013 nakon 31. prosinca 2022. i do isteka tih programa potpore; i

(d)	plaćanja koja je izvršila agencija za plaćanja u okviru provedbe programa ruralnog razvoja u skladu s Uredbom (EU) br. 1305/2013; u ovoj se tablici objavljuju samo informacije propisane člankom 111. Uredbe (EU) br. 1306/2013, a ostali stupci ostaju prazni ili se upisuje ,nije primjenjivo.

(4) I druge mjere potpore koje budu donesene na temelju članka 39. stavka 2. Ugovora i/ili Uredbe (EU) br. 1308/2013.

(5) Uredba Vijeća (EZ) br. 73/2009 od 19. siječnja 2009. o utvrđivanju zajedničkih pravila za programe izravne potpore za poljoprivrednike u okviru zajedničke poljoprivredne politike i utvrđivanju određenih programa potpore za poljoprivrednike, o izmjeni uredaba (EZ) br. 1290/2005, (EZ) br. 247/2006, (EZ) br. 378/2007 i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1782/2003 (SL L 30, 31.1.2009., str. 16.).

(6) Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.).

(7) Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (SL L 20, 26.1.2010., str. 7.).

(8) Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).

(9) Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).

		ISSN 1977-0847
Službeni list Europske unije		L 111

Hrvatsko izdanje	Zakonodavstvo	Godište 66. 26. travnja 2023.

Sadržaj		I. Zakonodavni akti	Stranica
		UREDBE
	*	Uredba (EU) 2023/857 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. travnja 2023. o izmjeni Uredbe (EU) 2018/842 o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma i o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1999 ( 1 )	1

	II. Nezakonodavni akti
	UREDBE
*	Delegirana uredba Komisije (EU) 2023/858 оd 23. veljače 2023. o izmjeni Uredbe (EU) 2018/196 Europskog parlamenta i Vijeća o dodatnim carinama na uvoze određenih proizvoda podrijetlom iz Sjedinjenih Američkih Država	15
*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/859 оd 25. travnja 2023. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2017/2470 u pogledu specifikacija nove hrane 2′-fukozil laktoza (mikrobni izvor) radi odobrenja njezine proizvodnje s izvedenim sojem bakterije Corynebacterium glutamicum ATCC 13032 ( 1 )	17
*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/860 оd 25. travnja 2023. o izmjeni i ispravku Provedbene uredbe (EU) 2022/128 u pogledu transparentnosti, izjave rukovodstva, koordinacijskog tijela, tijela za ovjeravanje i određenih odredaba za EFJP i EPFRR	23


	(1) Tekst značajan za EGP.