(1)

Na temelju članka 11. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013 države članice ovlaštene su donijeti mjere očuvanja ribarstva u svojim vodama koje su potrebne kako bi ispunile obveze iz članka 6. Direktive Vijeća 92/43/EEZ („Direktiva o staništima”) (2), članka 4. Direktive 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća („Direktiva o pticama”) (3) i članka 13. stavka 4. Direktive 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća („Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji”) (4).

(2)

U članku 6. Direktive o staništima od država članica zahtijeva se da utvrde potrebne mjere očuvanja za posebna područja očuvanja koje odgovaraju ekološkim zahtjevima prirodnih stanišnih tipova i vrsta koji su prisutni na područjima iz priloga toj direktivi.

(3)

U članku 4. Direktive o pticama od država članica zahtijeva se da utvrde posebne mjere očuvanja koje se odnose na staništa vrsta navedenih u njezinu Prilogu I. Od država članica zahtijeva se i da poduzmu slične mjere očuvanja za migratorne vrste koje se redovito pojavljuju i koje nisu navedene u njezinu Prilogu I.

(4)

Na temelju članka 13. stavka 4. Okvirne direktive o pomorskoj strategiji države članice moraju donijeti programe mjera za postizanje ili održavanje dobrog stanja okoliša, uključujući mjere prostorne zaštite koje doprinose stvaranju koherentnih i reprezentativnih mreža zaštićenih morskih područja te primjereno obuhvaćaju raznolikost ekosustava koji ih čine, kao što su posebna područja očuvanja na temelju Direktive o staništima, područja posebne zaštite na temelju Direktive o pticama i zaštićena morska područja oko kojih su se dogovorile Unija ili predmetne države članice u okviru međunarodnih ili regionalnih sporazuma kojih su potpisnice.

(5)

Ako država članica smatra da je te mjere potrebno donijeti radi usklađivanja s obvezama koje ima na temelju propisa Unije u području okoliša, a te će mjere utjecati na druge države članice koje imaju izravan upravljački interes u ribarstvu, Komisija je ovlaštena za donošenje tih mjera putem delegiranih akata nakon što joj države članice dostave zajedničku preporuku.

(6)

U Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2017/118 (5) utvrđene su mjere očuvanja u određenim zaštićenim morskim područjima u Kattegatu i zaštićenom morskom području Bratten u Sjevernome moru.

(7)

Nakon savjetovanja sa Savjetodavnim vijećem za Sjeverno more Danska, Švedska i Njemačka Komisiji su 2. veljače 2021. dostavile dvije zajedničke preporuke za upravljanje ribarstvom u određenim područjima Kattegata. Danska je dostavila zajedničku preporuku za zaštitu struktura mekog morskog dna i morskih grebena od ribolova pokretnim pridnenim alatima u šest područja iz Okvirne direktive o pomorskoj strategiji i jednom lokalitetu iz mreže Natura 2000 u danskom dijelu Kattegata. Švedska je dostavila zajedničku preporuku za zaštitu osjetljivih vrsta i stanišnih tipova tako da se dopuste samo određeni ribolovni alati na četiri zaštićena morska područja u švedskom dijelu Kattegata.

(8)

Komisija je te mjere pisanim postupkom predstavila stručnoj skupini sastavljenoj od predstavnika država članica u listopadu 2021.

(9)

Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo (STECF) preispitao je te zajedničke preporuke i zaključio (6) da su mjere pozitivan korak prema smanjenju negativnih učinaka ribolovnih aktivnosti na predmetna staništa. Očekuje se i da te zajedničke preporuke pridonesu odgovarajućoj zaštiti određenih i osjetljivih vrsta i stanišnih tipova, uključujući povezane ekološke funkcije u zaštićenim morskim područjima.

(10)

Danskim prijedlogom mjera želi se u određenim područjima zabraniti pokretne pridnene alate. STECF je zaključio (7) da zabrana tih alata u tim osjetljivim staništima znači bolju zaštitu mekog morskog dna i morskih grebena (tip staništa 1170) od učinka ribolovnih aktivnosti, što doprinosi postizanju okolišnih ciljeva.

(11)

Švedskim prijedlogom mjera žele se odrediti područja ograničenog ribolova i područja u kojima su ribolovne operacije zabranjene. STECF je zaključio (8) da će učinak predloženih ribolovnih alata na područjima ograničenog ribolova vjerojatno biti nizak i da će predložene mjere biti pozitivan korak prema smanjenju negativnih učinaka ribolovnih aktivnosti na predmetna staništa. Komisija napominje i da su se države članice u zajedničkoj preporuci obvezale predložiti daljnje prilagodbe i ograničiti ribolov jednostrukim mrežama stajaćicama ako to budu smatrale potrebnim.

(12)

Države članice predložile su za konkretna područja mjere kontrole i izvršenja koje se temelje na upotrebi sustava automatske identifikacije („AIS”). STECF je zaključio (9) da bi AIS trebao biti dovoljan za praćenje u stvarnom vremenu u tim područjima.

(13)

Delegiranu uredbu (EU) 2017/118 trebalo bi izmijeniti tako da se u definiciju pokretnog pridnenog alata uključi škotska potegača kojom upravljaju dva plovila (SPR). SPR je nenamjerno isključen iz zajedničkih preporuka koje je Danska dostavila 2015. i 2016. radi zabrane uporabe pokretnih pridnenih alata u područjima 1. Države članice zatražile su od Komisije da ispravi taj propust.

(14)

Delegiranom uredbom (EU) 2017/118 i zajedničkom preporukom koju je dostavila Danska obuhvaćen je samo pokretni pridneni alat. Stoga bi radi jasnoće pojam „pokretni” trebalo uključiti u definiciju pridnenog alata predviđenog ovom Uredbom.

(15)

Delegiranu uredbu (EU) 2017/118 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(16)

Ovom Delegiranom uredbom ne dovode se u pitanje potreba za dodatnim mjerama očuvanja potrebnima za usklađivanje s relevantnim odredbama ni stajalište Komisije o potrebi usklađenosti zainteresiranih država članica s njihovim obvezama prema relevantnim Unijinim propisima o okolišu,

(1)

Komisija je ispitala zahtjev Grčke podnesen u skladu s člankom 105. Uredbe (EU) br. 1308/2013 za odobrenje izmjene specifikacije zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla „Επανομή” (Epanomi).

(2)

Komisija je u skladu s člankom 97. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1308/2013 objavila zahtjev za odobrenje izmjene specifikacije u Službenom listu Europske unije (2).

(3)

Komisiji nije dostavljen nijedan prigovor u smislu članka 98. Uredbe (EU) br. 1308/2013.

(4)

Stoga je primjereno odobriti izmjenu specifikacije u skladu s člankom 99. Uredbe (EU) br. 1308/2013.

(5)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta,

(1)

Na temelju definicije ispravka vrijednosti za kreditni rizik iz članka 4. stavka 1. točke 95. Uredbe (EU) br. 575/2013, samo se očekivani kreditni gubici koji se odražavaju u specifičnim ispravcima vrijednosti za kreditni rizik koje je izvršila institucija koja drži izloženost u statusu neispunjavanja obveza mogu uzeti u obzir pri dodjeli pondera rizika za potrebe članka 127. stavka 1. te uredbe. Međutim, kreditne gubitke obračunane u cijenu transakcije izloženosti u statusu neispunjavanja obveza koje institucija prodavatelj zadržava kao ostvareni gubitak institucija kupac nakon prodaje ne može priznati. Stoga se ponder rizika koji je primijenjen na izloženost u statusu neispunjavanja obveza može promijeniti nakon prodaje izloženosti, čak i ako je u cijenu transakcije uključen diskont u iznosu koji je jednak specifičnim ispravcima vrijednosti za kreditni rizik za očekivane kreditne gubitke koje je institucija prodavatelj knjižila prije prodaje. Time nastaje regulatorna prepreka stvaranju sekundarnih tržišta za izloženosti u statusu neispunjavanja obveza jer moguća neusklađenost između pondera rizika koje na izloženosti u statusu neispunjavanja obveza primjenjuju institucija prodavatelj i institucija kupac mogu transakciju učiniti manje privlačnom za instituciju kupca i tako dovesti do nepotrebnih prepreka za kreditne institucije koje žele ukloniti izloženosti u statusu neispunjavanja obveza iz svojih bilanci.

(2)

Kako bi se uzela u obzir i mogućnost da se zbog pandemije bolesti COVID-19 povećaju razine izloženosti u statusu neispunjavanja obveza u kreditnim institucijama, poželjno je ukloniti sve regulatorne prepreke stvaranju sekundarnih tržišta za izloženosti u statusu neispunjavanja obveza. Stoga je potrebno osigurati da specifični ispravci vrijednosti za kreditni rizik koji se priznaju za potrebe članka 127. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 uključuju sve diskonte uključene u cijenu transakcije izloženosti u statusu neispunjavanja obveza koje institucija kupac nije priznala povećanjem redovnog osnovnog kapitala. Konkretno, da bi se izbjeglo neprimjereno dvostruko priznavanje mogućeg smanjenja razine očekivanog gubitka od strane institucije kupca nakon kupnje i u redovnom osnovnom kapitalu te institucije i za potrebe utvrđivanja pondera rizika u skladu s člankom 127. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, u slučaju ponovnog vrednovanja izloženosti u statusu neispunjavanja obveza nakon njezine kupnje diskont više ne bi smio uključivati dio ponovno vrednovanog iznosa izloženosti u statusu neispunjavanja obveza koji je priznat kao povećanje redovnog osnovnog kapitala institucije.

(3)

Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 183/2014 (2) trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(4)

Ova se Uredba temelji na nacrtu regulatornih tehničkih standarda koji je Komisiji dostavilo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.

(5)

Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo provelo je otvoreno javno savjetovanje o nacrtu regulatornih tehničkih standarda na kojem se temelji ova Uredba, analiziralo je moguće povezane troškove i koristi te zatražilo savjet Interesne skupine za bankarstvo osnovane u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1093/2010 (3),

(1)

U skladu s člankom 53. stavkom 1. prvim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012, Komisija je ispitala zahtjev Italije za odobrenje izmjene specifikacije za zaštićenu oznaku izvornosti „Taleggio”, registriranu u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 1107/96 (2).

(2)

Budući da predmetna izmjena nije manja u smislu članka 53. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012, Komisija je u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) te uredbe objavila zahtjev za izmjenu u Službenom listu Europske unije (3).

(3)

Budući da Komisiji nije dostavljen ni jedan prigovor u smislu članka 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012, izmjenu specifikacije potrebno je odobriti,

(1)

U skladu s člankom 53. stavkom 1. prvim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012, Komisija je ispitala zahtjev Italije za odobrenje izmjene specifikacije za zaštićenu oznaku izvornosti „Monte Etna”, registriranu u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 1491/2003 (2).

(2)

Budući da predmetna izmjena nije manja u smislu članka 53. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012, Komisija je u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) te Uredbe objavila zahtjev za izmjenu u Službenom listu Europske unije (3).

(3)

Budući da Komisiji nije dostavljen ni jedan prigovor u smislu članka 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012, izmjenu specifikacije potrebno je odobriti,

(1)

U skladu s člankom 53. stavkom 1. prvim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012, Komisija je ispitala zahtjev Italije za odobrenje izmjene specifikacije za zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla „Radicchio di Verona”, registriranu u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 98/2009 (2).

(2)

Budući da predmetna izmjena nije manja u smislu članka 53. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012, Komisija je u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) te uredbe objavila zahtjev za izmjenu u Službenom listu Europske unije (3).

(3)

Budući da Komisiji nije dostavljen ni jedan prigovor u smislu članka 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012, izmjenu specifikacije potrebno je odobriti,

(1)

U skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012, zahtjev Švedske za upis naziva „Äkta Gränna Polkagrisar” u registar objavljen je u Službenom listu Europske unije (2).

(2)

Budući da Komisiji nije dostavljen ni jedan prigovor u smislu članka 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012, naziv „Äkta Gränna Polkagrisar” potrebno je upisati u registar,

(1)

U dijelu A Priloga II. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2019/2072 (2) utvrđen je popis karantenskih štetnih organizama Unije za koje nije poznato da se pojavljuju na području Unije. Cilj je Provedbene uredbe (EU) 2019/2072 sprečavanje ulaska, udomaćivanja i širenja takvih karantenskih štetnih organizama na području Unije utvrđivanjem posebnih zahtjeva, u njezinu Prilogu VII., koji se odnose na unos određenog bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta na područje Unije.

(2)

Thaumatotibia leucotreta (Meyrick) („navedeni štetni organizam”) uvršten je na popis u dijelu A Priloga II. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/2072 kao karantenski štetni organizam Unije za koji nije poznato da se pojavljuje u Uniji. Također je uvršten na popis prioritetnih štetnih organizama u Prilogu Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2019/1702 (3). To je polifagni štetni organizam, a tijekom graničnih kontrola na području Unije pronađen je na nekoliko biljaka domaćina.

(3)

Kako bi se područje Unije zaštitilo od navedenog štetnog organizma (4), posebni se zahtjevi primjenjuju na uvoz za plodove Capsicum (L.), Citrus L., osim Citrus aurantiifolia (Christm.) Swingle i Citrus limon (L.) Osbeck te za plodove Prunus persica (L.) Batsch i Punica granatum L. Citrus L. je kategorija koja obuhvaća i plodove Citrus sinensis Pers.

(4)

Prema postojećim uvoznim zahtjevima, informacije o slobodi određene zemlje ili određenog područja od navedenog štetnog organizma te o primjeni sustavnog pristupa i svakom tretiranju plodova nakon berbe moraju se dostaviti prije trgovine, zajedno s dokumentiranim dokazima o učinkovitosti tih zahtjeva. Te bi informacije trebale omogućiti lakšu ocjenu učinkovitosti postojećih posebnih zahtjeva. Ta bi se učinkovitost trebala mjeriti ovisno o broju neusklađenosti uzrokovanih određenim štetnim organizmom na uvezenim proizvodima domaćinima.

(5)

Budući da se tijekom graničnih kontrola na području Unije i dalje pojavljuju neusklađenosti pošiljaka s posebnim uvoznim zahtjevima zbog prisutnosti navedenog štetnog organizma na robi domaćinu, opravdano je izmijeniti posebne zahtjeve utvrđene u Prilogu VII. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/2072. Konkretno, trebalo bi izmijeniti posebne zahtjeve koji se odnose na slobodu mjesta proizvodnje od navedenog štetnog organizma te na primjenu postupka tretiranja nakon berbe i sustavnog pristupa kako bi se ponudila bolja jamstva da voće kojim se trguje nije zaraženo štetnim organizmima.

(6)

Izmjena posebnih zahtjeva temelji se na znanstvenim i tehničkim informacijama iz analize rizika od štetnih organizama koju je provela Europska i mediteranska organizacija za zaštitu bilja („EPPO”), na procjenama rizika od robe koje je Europska agencija za sigurnost hrane provela za plodove Citrus spp. uvezene iz Izraela (5) i Južne Afrike (6), na relevantnoj znanstvenoj literaturi i na primjedbama trećih zemalja zaprimljenima nakon savjetovanja sa Svjetskom trgovinskom organizacijom (Sporazum o sanitarnim i fitosanitarnim mjerama).

(7)

Kako bi se zajamčila fitosanitarna sigurnost i sljedivost, trebalo bi osigurati odgovarajuće odobravanje objekata, zahtjeve u pogledu objekata za tretiranje, praćenje, reviziju, postupke dokumentiranja i vođenje evidencije o primijenjenom postupku tretiranja.

(8)

Trenutačno se zahtjevi utvrđeni u Prilogu VII. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/2072 koji vrijede za plodove roda Citrus L. primjenjuju i na Citrus sinensis Pers. Na temelju podataka o nesukladnosti zbog prisutnosti navedenog štetnog organizma na plodovima roda CitrusL., plodovi vrste Citrus sinensis Pers.trebali bi podlijegati posebnim zahtjevima, a ne istima kao i drugi plodovi roda Citrus L. To je važno radi učinkovitijeg osiguravanja njihove slobode od navedenog štetnog organizma. Takvi zahtjevi trebali bi uključivati sustavni pristup s posebnim režimom tretiranja hladnoćom, po mogućnosti s korakom prethodnog hlađenja kako bi se osigurala najveća moguća vjerojatnost slobode od navedenog štetnog organizma.

(9)

Kako bi se nadležnim tijelima i specijaliziranim subjektima omogućilo da se prilagode sustavnom pristupu, za Citrus sinensis Pers. bi kao alternativni i privremeni zahtjev za razdoblje do 31. prosinca 2022. u okviru sustavnog pristupa trebalo predvidjeti fazu prethodnog hlađenja pulpe ploda do 5 °C a nakon nje tretiranje hladnoćom u trajanju od najmanje 25 dana na zadanoj temperaturi između – 1 °C i + 2 °C.

(10)

Kad je riječ o Citrus sinensis Pers., ako se tijekom prijevoza dotičnih plodova primjenjuje postupak tretiranja hladnoćom potrebno je voditi evidenciju o primjeni tog postupka i na zahtjev je staviti na raspolaganje.

(11)

Ova bi Uredba trebala stupiti na snagu i primjenjivati se što je prije moguće kako bi se pojačani zahtjevi kojima se povećava zaštita Unije od tog štetnog organizma proveli u najkraćem mogućem roku i kako bi se uzele u obzir pošiljke navedenih plodova koje se u trenutku stupanja na snagu ove Uredbe prevoze u Uniju.

(12)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

(1)

Češka jezična verzija Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/1502 (2) sadržava pogrešku u odjeljku 2.1.2. (Dokazivanje i provjera identiteta (fizička osoba)) u Prilogu, u retku koji se odnosi na razinu osiguranja identiteta „Visoka” i u stupcu „Potrebni elementi”, u točki 1.(c) u pogledu identifikacije potrebne razine osiguranja identiteta.

(2)

Češku jezičnu verziju Provedbene uredbe (EU) 2015/1502 trebalo bi stoga na odgovarajući način ispraviti. To ne utječe na ostale jezične verzije.

(3)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora iz članka 48. Uredbe (EU) br. 910/2014,

(1)

Uredbom (EU) 2015/2283 predviđeno je da se samo nova hrana koja je odobrena i uvrštena na Unijin popis nove hrane smije stavljati na tržište u Uniji.

(2)

U skladu s člankom 8. Uredbe (EU) 2015/2283 Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2017/2470 (2) utvrđen je Unijin popis nove hrane.

(3)

Društvo „Sabinsa Europe GmbH” („podnositelj zahtjeva”) Komisiji je 22. siječnja 2020. podnijelo zahtjev za odobrenje u skladu s člankom 10. stavkom 1. Uredbe (EU) 2015/2283 za stavljanje tetrahidrokurkuminoida na tržište Unije kao nove hrane. Tetrahidrokurkuminoidi se proizvode hidrogenacijom kurkuminoida ekstrahiranih iz rizoma biljke „kurkuma” (Curcuma longa L.). Podnositelj zahtjeva zatražio je da se odobri upotreba tetrahidrokurkuminoida u količinama koje ne premašuju 300 mg/dan, u dodacima prehrani kako su definirani u Direktivi 2002/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3) namijenjenima odrasloj populaciji osim trudnica i dojilja.

(4)

Podnositelj zahtjeva Komisiji je 22. siječnja 2020. podnio i zahtjev za zaštitu vlasnički zaštićenih podataka koje je dostavio u potporu zahtjevu i to za analitičke podatke (4), bakterijski test povratnih mutacija (5), in vitro mikronukleus test (6) te 90-dnevnu studiju subkronične oralne toksičnosti i test pretraživanja za reprodukcijsku/razvojnu toksičnost provedene na glodavcima (7).

(5)

Komisija je 29. srpnja 2020. zatražila od Europske agencije za sigurnost hrane („Agencija”) da provede procjenu tetrahidrokurkuminoida kao nove hrane.

(6)

Agencija je 27. listopada 2021. u skladu s člankom 11. Uredbe (EU) 2015/2283 donijela znanstveno mišljenje pod nazivom „Sigurnost tetrahidrokurkuminoida iz kurkume (Curcuma longa L.) kao nove hrane u skladu s Uredbom (EU) 2015/2283” (8).

(7)

U svojem znanstvenom mišljenju Agencija je zaključila da su tetrahidrokurkuminoidi sigurni za konzumaciju uz predložene uvjete uporabe, za predložene ciljne populacije, u količinama koje ne premašuju 140 mg/dan. Agencija je osim toga navela da takav unos, iako niži od razine 300 mg/dan koju je predložio podnositelj zahtjeva, rezultira granicom izloženosti koja je adekvatna tzv. „razinama bez zabilježenih štetnih učinaka” (engl. „No Observed Adverse Effect Levels”, NOAELs) koje su utvrđene studijom subkronične toksičnosti i studijom reprodukcijske/razvojne toksičnosti. Stoga se u tom znanstvenom mišljenju iznosi dovoljno informacija na temelju kojih se može utvrditi da tetrahidrokurkuminoidi, kad se upotrebljavaju u količinama koje ne premašuju 140 mg/dan, u dodacima prehrani namijenjenima odrasloj populaciji, osim trudnica i dojilja, ispunjavaju uvjete za stavljanje na tržište u skladu s člankom 12. stavkom 1. Uredbe (EU) 2015/2283.

(8)

U svojem znanstvenom mišljenju Agencija je navela da se njezini zaključci o sigurnosti te nove hrane temelje na analitičkim podacima, bakterijskom testu povratnih mutacija, in vitro mikronukleus testu te na 90-dnevnoj studiji subkronične oralne toksičnosti i testu pretraživanja za reprodukcijsku/razvojnu toksičnost provedenima na glodavcima, sadržanima u dokumentaciji podnositelja zahtjeva, bez kojih ne bi bila u mogućnosti procijeniti tu novu hranu ni doći do navedenih zaključaka.

(9)

Komisija je od podnositelja zahtjeva zatražila da dodatno pojasni dano obrazloženje u pogledu njegova zahtjeva za zaštitu vlasničkih prava nad tim studijama i testovima i da pojasni zahtjev za isključivo pravo upućivanja na njih, u skladu s člankom 26. stavkom 2. točkom (b) Uredbe (EU) 2015/2283.

(10)

Podnositelj zahtjeva izjavio je da je u trenutku podnošenja zahtjeva bio nositelj vlasničkih i isključivih prava upućivanja na analitičke podatke, bakterijski test povratnih mutacija, in vitro mikronukleus test te na 90-dnevnu studiju subkronične oralne toksičnosti i test pretraživanja za reprodukcijsku/razvojnu toksičnost provedene na glodavcima, te da stoga treće osobe ne mogu zakonito pristupiti tim studijama, koristiti se njima ili upućivati na njih.

(11)

Komisija je ocijenila sve informacije koje je dostavio podnositelj zahtjeva te zaključila da je dostatno potkrijepio ispunjenje zahtjeva utvrđenih u članku 26. stavku 2. Uredbe (EU) 2015/2283. Stoga bi analitički podaci, bakterijski test povratnih mutacija, in vitro mikronukleus test te 90-dnevna studija subkronične oralne toksičnosti i test pretraživanja za reprodukcijsku/razvojnu toksičnost provedeni na glodavcima trebali biti zaštićeni u skladu s člankom 27. stavkom 1. Uredbe (EU) 2015/2283. Stoga bi samo podnositelj zahtjeva trebao imati odobrenje za stavljanje tetrahidrokurkuminoida na tržište Unije tijekom razdoblja od pet godina od stupanja na snagu ove Uredbe.

(12)

Međutim, ograničavanje odobrenja tetrahidrokurkuminoida i upućivanja na znanstvene podatke iz dokumentacije podnositelja zahtjeva isključivo za potrebe podnositelja zahtjeva ne sprečava druge podnositelje zahtjeva da zatraže odobrenje za stavljanje na tržište iste nove hrane, pod uvjetom da se njihov zahtjev temelji na zakonito pribavljenim informacijama koje podupiru takvo odobrenje.

(13)

Primjereno je da se pri uvrštavanju tetrahidrokurkuminoida kao nove hrane na Unijin popis nove hrane navedu informacije iz članka 9. stavka 3. Uredbe (EU) 2015/2283. Nehidrogenizirani kurkuminoidi i/ili kurkumin upotrebljavaju se u dodacima prehrani na tržištu Unije od prije 15. svibnja 1997. Kurkumin i kurkuminoidi metaboliziraju se u tijelu putem istih metaboličkih putova putem kojih bi se metabolizirali i tetrahidrokurkuminoidi. Budući da se ne može isključiti da bi unos kurkuminoida iz kombinirane upotrebe jednog i drugog rezultirao granicom izloženosti nižom od granice izloženosti koju je odredila Agencija, potrebno je obavijestiti potrošače da dodatke prehrane koji sadržavaju tetrahidrokurkuminoide ne bi trebalo konzumirati ako se istoga dana konzumiraju i dodaci prehrani koji sadržavaju kurkumin i/ili kurkuminoide.

(14)

Tetrahidrokurkuminoide bi trebalo uvrstiti na Unijin popis nove hrane utvrđen u Provedbenoj uredbi (EU) 2017/2470. Prilog Provedbenoj uredbi (EU) 2017/2470 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(15)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

(1)

Vijeće je 23. lipnja 2014. donijelo Odluku 2014/386/ZVSP (1).

(2)

Unija ne priznaje te i dalje osuđuje nezakonito pripojenje Krima i Sevastopolja koje je izvršila Ruska Federacija kao kršenje međunarodnog prava. Unija ostaje nepokolebljiva u svojoj predanosti suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica i posvećena je potpunoj provedbi svoje politike nepriznavanja.

(3)

Na temelju preispitivanja Odluke 2014/386/ZVSP mjere ograničavanja utvrđene u toj odluci trebalo bi produljiti do 23. lipnja 2023.

(4)

Odluku 2014/386/ZVSP trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

(1)

Visokopatogena influenca ptica (HPAI) zarazna je virusna bolest ptica koja može ozbiljno utjecati na profitabilnost peradarstva te omesti trgovinu unutar Unije i izvoz u treće zemlje. Virusima visokopatogene influence ptica mogu se zaraziti ptice selice, koje te viruse mogu proširiti na velike udaljenosti tijekom jesenskih i proljetnih migracija. Zbog prisutnosti virusâ visokopatogene influence ptica kod divljih ptica postoji stalna opasnost od izravnog i neizravnog unošenja tih virusa na gospodarstva na kojima se drži perad ili ptice u zatočeništvu. U slučaju izbijanja visokopatogene influence ptica postoji rizik da se uzročnik bolesti proširi na druga gospodarstva na kojima se drži perad ili ptice u zatočeništvu.

(2)

Uredbom (EU) 2016/429 utvrđen je novi zakonodavni okvir za sprečavanje i kontrolu bolesti koje su prenosive na životinje ili ljude. Visokopatogena influenca ptica obuhvaćena je definicijom bolesti s popisa iz te uredbe i podliježe pravilima za sprečavanje i kontrolu bolesti utvrđenima u toj uredbi. Nadalje, Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2020/687 (2) dopunjuje se Uredba (EU) 2016/429 u pogledu pravila za sprečavanje i kontrolu određenih bolesti s popisa, uključujući mjere kontrole bolesti za visokopatogenu influencu ptica.

(3)

Provedbena odluka Komisije (EU) 2021/641 (3) donesena je u okviru Uredbe (EU) 2016/429 i njome se utvrđuju mjere kontrole bolesti povezane s izbijanjima visokopatogene influence ptica.

(4)

Konkretno, Provedbenom odlukom (EU) 2021/641 utvrđeno je da zone zaštite, zone nadziranja i dodatne zone ograničenja koje države članice uspostave nakon izbijanja visokopatogene influence ptica u skladu s Delegiranom uredbom (EU) 2020/687 moraju obuhvaćati barem područja koja su u Prilogu toj provedbenoj odluci navedena kao zone zaštite, zone nadziranja i dodatne zone ograničenja.

(5)

Prilog Provedbenoj odluci (EU) 2021/641 nedavno je izmijenjen Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2022/898 (4) nakon izbijanja visokopatogene influence ptica kod peradi ili ptica u zatočeništvu u Mađarskoj, Nizozemskoj i Slovačkoj koja je trebalo uzeti u obzir u tom prilogu.

(6)

Od datuma donošenja Provedbene odluke (EU) 2022/898 Njemačka, Mađarska i Nizozemska obavijestile su Komisiju o novim izbijanjima visokopatogene influence ptica u objektima u kojima se drži perad ili ptice u zatočeništvu, unutar ili izvan područja navedenih u Prilogu toj provedbenoj odluci.

(7)

Nadalje, Hrvatska je obavijestila Komisiju o izbijanju visokopatogene influence ptica na gospodarstvu na kojem se drži perad ili ptice u zatočeništvu u Osječko-baranjskoj županiji.

(8)

Nadalje, Bugarska je obavijestila Komisiju o izbijanju visokopatogene influence ptica na gospodarstvu na kojem se drži perad ili ptice u zatočeništvu u regiji Dobrich u toj državi članici.

(9)

Izbijanje te bolesti u Hrvatskoj nalazi se u neposrednoj blizini granice s Mađarskom te su nadležna tijela tih dviju država članica propisno surađivala na uspostavi potrebne zone nadziranja, u skladu s Delegiranom uredbom (EU) 2020/687, s obzirom na to da se zona nadziranja proteže na državno područje Mađarske.

(10)

Nadležna tijela Bugarske, Njemačke, Hrvatske, Mađarske i Nizozemske poduzela su potrebne mjere kontrole bolesti propisane Delegiranom uredbom (EU) 2020/687, uključujući uspostavu zona zaštite i zona nadziranja oko tih mjesta izbijanja bolesti.

(11)

Komisija je u suradnji s Bugarskom, Njemačkom, Hrvatskom, Mađarskom i Nizozemskom ispitala mjere kontrole bolesti koje su poduzele te države članice i uvjerila se da su granice zona zaštite i zona nadziranja koje su uspostavila nadležna tijela Bugarske, Njemačke, Hrvatske, Mađarske i Nizozemske na dovoljnoj udaljenosti od objekata u kojima su potvrđena nedavna izbijanja visokopatogene influence ptica.

(12)

U Prilogu Provedbenoj odluci (EU) 2021/641 trenutačno nema područja navedenih kao zone zaštite za Bugarsku ni područja navedenih kao zone zaštite i zone nadziranja za Hrvatsku.