(1)

Provedbenom uredbom (EU) 2016/388 (2) („početna uredba”) Europska komisija („Komisija”) uvela je konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz cijevi od duktilnog lijevanog željeza (poznato i kao sferoidno grafitno lijevano željezo) podrijetlom iz Indije („početne mjere”). Ispitni postupak koji je doveo do uvođenja početnih mjera dalje u tekstu navodi se kao „početni ispitni postupak”.

(2)

Uvedena antidampinška pristojba kretala se od 0 % za društvo Electrosteel Castings Ltd do 14,1 % za društvo Jindal Saw Limited i „sva ostala društva”.

(3)

Provedbenom uredbom (EU) 2016/387 (3) Komisija je na isti proizvod uvela i konačnu kompenzacijsku pristojbu. Uvedena kompenzacijska pristojba kretala se od 8,7 % za društvo Jindal Saw Limited do 9 % za društvo Electrosteel Castings Ltd i „sva ostala društva”.

(4)

Nakon presuda Općeg suda u predmetima T-300/16 i T-301/16 (4) Komisija je ispravila pogreške koje je Opći sud utvrdio u izračunu antidampinške i kompenzacijske pristojbe za Jindal Saw Limited. Provedbenim uredbama (EU) 2020/526 (5) i (EU) 2020/527 (6) Komisija je ponovno uvela novu konačnu antidampinšku i kompenzacijsku pristojbu za Jindal Saw Limited po stopi od 3 % i 6 %.

(5)

Stope antidampinške pristojbe koje su trenutačno na snazi iznose 0 % za Electrosteel Castings Ltd, 3 % za Jindal Saw Limited i 14,1 % za „sva ostala društva”. Kompenzacijske pristojbe koje su trenutačno na snazi iznose 6 % za društvo Jindal Saw Limited i 9 % društvo za Electrosteel Castings Ltd i „sva ostala društva”.

(6)

Nakon objave obavijesti o skorom isteku mjera (7) Komisija je primila zahtjev za reviziju u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe.

(7)

Zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera podnijeli su 21. prosinca 2020. Saint-Gobain PAM, Saint-Gobain PAM Deutschland GmbH i Saint-Gobain PAM España S.A. („podnositelji zahtjeva”), u ime proizvođača iz Unije koji čine više od 50 % ukupne proizvodnje cijevi od duktilnog lijevanog željeza u Uniji. Zahtjev za reviziju temeljio se na pretpostavci da bi istek mjera vjerojatno doveo do nastavka ili ponavljanja dampinga i nastavka ili ponavljanja štete industriji Unije.

(8)

Nakon što je utvrdila da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera, Komisija je 17. ožujka 2021. pokrenula reviziju zbog predstojećeg isteka mjera u pogledu uvoza u Uniju cijevi od duktilnog lijevanog željeza podrijetlom iz Indije („predmetna zemlja”) na temelju članka 11. stavka 2. osnovne uredbe. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (8) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(9)

Komisija je istog dana pokrenula i reviziju zbog predstojećeg isteka kompenzacijskih mjera u pogledu uvoza istog proizvoda (9).

(10)

Ispitnim postupkom u vezi s nastavkom ili ponavljanjem dampinga i štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020. („razdoblje ispitnog postupka revizije”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2017. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

(11)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je posebno obavijestila proizvođače iz Unije, poznate proizvođače iz Indije i indijska nadležna tijela, poznate uvoznike, korisnike i udruženja za koje se zna da se na njih odnosi pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera te ih pozvala na sudjelovanje.

(12)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima. Ni jedna zainteresirana strana nije zatražila saslušanje.

(13)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

(14)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak koji se sastoji od triju proizvođača iz Unije. Ti proizvođači iz Unije dio su iste grupe društava. Komisija je uzorak odabrala na temelju obujma proizvodnje i prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji u razdoblju ispitnog postupka revizije, tj. od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020. Konačni uzorak proizvođača iz Unije činio je [70–85] % procijenjene ukupne proizvodnje u Uniji i [70–85] % procijenjenog ukupnog obujma prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji te je osigurao dobru zemljopisnu distribuciju.

(15)

U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe Komisija je zainteresirane strane pozvala da se očituju o privremenom uzorku, ali nije primila primjedbe. Stoga je privremeni uzorak potvrđen te se smatra reprezentativnim za industriju Unije.

(16)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Međutim, s obzirom na to da se nije javio nijedan nepovezani uvoznik, odabir uzorka nije bio potreban.

(17)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih poznatih proizvođača iz Indije zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Uz to, Komisija je zatražila indijsku vladu da utvrdi ostale proizvođače koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku, i/ili da stupi u kontakt s njima.

(18)

Budući da su samo tri proizvođača dostavila odgovor u okviru uzorkovanja u predviđenom roku, Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban.

(19)

Komisija je poslala upitnike grupi triju proizvođača iz Unije u uzorku i trima proizvođačima izvoznicima koji su dostavili odgovor u okviru uzorkovanja. Ti su upitnici bili objavljeni i na internetu (10) na dan pokretanja postupka.

(20)

Komisija je primila odgovore na upitnik od triju proizvođača iz Unije u uzorku i jednog proizvođača izvoznika – društva Tata Metaliks Limited („TML”). Iako su dostavila odgovore u okviru uzorkovanja, druga dva proizvođača izvoznika nakon toga nisu dostavila odgovor na upitnik pa stoga nisu surađivala u ispitnom postupku.

(21)

Zbog izbijanja bolesti COVID-19 i mjera ograničenja kretanja Komisija nije mogla provesti posjete radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe u prostorima proizvođača izvoznika. Komisija je umjesto toga na daljinu provjerila sve informacije koje je smatrala nužnima za svoja utvrđivanja u skladu s Obavijesti o posljedicama izbijanja covida-19 za antidampinške i antisubvencijske ispitne postupke (11). Komisija je provela provjeru na daljinu sljedećeg proizvođača izvoznika:

(22)

Komisija je zatražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za ispitni postupak. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih proizvođača iz Unije i povezanog prodajnog subjekta iz Italije:

(23)

Komisija je 18. ožujka 2022. objavila bitne činjenice i razmatranja na temelju kojih je namjeravala zadržati antidampinške pristojbe na snazi. Svim je stranama dano razdoblje unutar kojeg su mogle iznijeti primjedbe na objavu.

(24)

Samo je Tata Metaliks Limited dostavio primjedbe u roku. Komisija je razmotrila i, prema potrebi, uzela u obzir primjedbe. Nijedna strana nije zatražila saslušanje.

(25)

Jedan korisnik (Hydro Mat Benelux) i jedan proizvođač izvoznik (Tata Metaliks Limited) dostavili su primjedbe na pokretanje postupka.

(26)

Komisija je navela da je Tata Metaliks Limited dostavio svoje primjedbe na pokretanje postupka 17. veljače 2022., više od devet mjeseci nakon roka od 37 dana od datuma objave Obavijesti o pokretanju postupka kako je utvrđen u točki 5.2. te obavijesti. Stoga Komisija taj podnesak nije uzela u obzir.

(27)

Komisija je navela da, iako je dostavio primjedbe na pokretanje postupka, Hydro Mat Benelux nije u potpunosti surađivao u ispitnom postupku. Točnije, to društvo nije ispunilo upitnik za korisnike koji se mogao koristiti za unakrsnu provjeru nekih izjava navedenih u nastavku, na primjer prodajnih cijena proizvođača izvoznika ili dokumenata povezanih s javnom nabavom.

(28)

Prvo, Hydro Mat Benelux tvrdio je da postupak treba prekinuti jer zahtjev nije podnesen u roku od tri mjeseca prije datuma isteka navedenog u Obavijesti o skorom isteku (12).

(29)

Komisija je pojasnila da datum podnošenja naveden u Obavijesti o pokretanju postupka ne odgovara datumu na koji je zahtjev podnesen. U otvorenoj verziji zahtjeva za reviziju dostupnoj u javnom spisu od 17. ožujka 2021., kojem mogu pristupiti sve zainteresirane strane, može se vidjeti da je zahtjev uredno podnesen 18. prosinca 2020., odnosno u roku predviđenom u članku 11. stavku 2. osnovne uredbe. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(30)

Drugo, Hydro Mat Benelux tvrdio je da se u zahtjevu previše koristi klauzula o povjerljivosti. Točnije, industrija Unije indeksirala je sve pokazatelje povezane sa svojim gospodarskim rezultatima. Hydro Mat Benelux uputio je na Provedbenu uredbu (EU) 2020/1336 (13), u kojoj je Komisija otkrila mikroekonomske podatke jednog proizvođača iz Unije .

(31)

Komisija je navela da su u Provedbenoj uredbi (EU) 2020/1336 svi mikropokazatelji (prodajne cijene i obujmi, jedinični trošak proizvodnje, troškovi rada, završne zalihe, profitabilnost itd.) navedeni u rasponima ili indeksima.

(32)

Osim toga, Komisija je smatrala da verzija zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera koja je uložena u spis na uvid zainteresiranim stranama sadržava sve bitne dokaze i sažetke podataka označenih kao povjerljivi u verziji koja nije povjerljiva kako bi zainteresirane strane dale smislene primjedbe i ostvarile svoje pravo na obranu u cijelom postupku.

(33)

U tom pogledu, Komisija podsjeća i da se člankom 19. osnovne uredbe omogućava zaštita povjerljivih podataka u okolnostima kada bi njihovo objavljivanje davalo znatne komparativne prednosti konkurentu ili bi imalo značajne štetne učinke na osobu koja daje podatke ili na osobu od koje je ta osoba primila podatke. Stoga su te tvrdnje odbačene.

(34)

Treće, Hydro Mat Benelux tvrdio je da prva polovina 2020. ne održava uobičajene gospodarske okolnosti i smatrao je da razdoblje nije reprezentativno za procjenu posljedica isteka predmetnih mjera usmjerenu na budućnost. Tvrdio je da su negativni rezultati industrije Unije u prvoj polovini 2020. posljedica negativnog utjecaja pandemije bolesti COVID-19 na gospodarstvo i povećanja troška sirovina na svjetskim tržištima koje se nije moglo prenijeti na potrošače na kraju proizvodnog lanca. Nadalje, tvrdio je da za razdoblje 2017.–2019. glavni pokazatelji ne pokazuju ranjivost, već zdravu industriju Unije, posebno ako se analiziraju proizvodnja, proizvodni kapacitet, zalihe, ulaganja, prodajne cijene i profitabilnost.

(35)

Komisija je podsjetila da se člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe zahtijeva da zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera sadržava dostatne dokaze da bi istekom mjera vjerojatno došlo do nastavka ili ponavljanja štete. U predmetnom slučaju konkretna analiza štete iz zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera sadržava dokaze koji upućuju na znatan ulazak indijskog uvoza na tržište Unije po cijenama koje su znatno niže od cijena i ciljnih cijena industrije Unije. U skladu s tim Komisija je smatrala da zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera sadržava dovoljno dokaza o nastavku štete te je odbacila tu tvrdnju.

(36)

Četvrto, Hydro Mat Benelux analizirao je razdoblje 2017.–2020. i tvrdio da dostupni podaci o uvozu ne podupiru tvrdnju o vjerojatnom ponavljanju štete. Osim toga, tvrdio je da indijske izvozne cijene i marže sniženja cijena i ciljnih cijena koje je izračunao podnositelj zahtjeva nisu pouzdane jer izvozne cijene odražavaju transfernu cijenu između povezanih strana, tj. indijskih proizvođača i njihovih povezanih društava kćeri. Naposljetku, tvrdio je da su indijski proizvođači povećali svoj proizvodni kapacitet kako bi odgovorili na rastuće indijsko domaće tržište i da glavni indijski proizvođači izvoznici ne planiraju proširiti svoj proizvodni kapacitet.

(37)

Komisija je smatrala da nijedna tvrdnja ne dovodi u pitanje zaključak da je bilo dovoljno dokaza za pokretanje antidampinškog ispitnog postupka revizije. Doista, zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera sadržavao je dostatne dokaze da je dampinški uvoz imao materijalno štetan učinak na stanje industrije Unije. Točnije, podnositelji zahtjeva dostavili su izračune sniženja cijena na razini granice, ali i na razini isporuke do prostora kupaca, koji pokazuju sniženje od najmanje 14,9 %. Konkretna analiza štete iz zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera pokazala je povećan prodor uvoza iz Indije na tržište unije (u apsolutnom i relativnom smislu) po cijenama koje su znatno niže od cijena industrije Unije. Čini se da je to imalo materijalno štetan učinak na stanje industrije Unije, što se, primjerice, vidjeti iz smanjenja prodaje i tržišnog udjela ili pogoršanja financijskih rezultata. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(38)

Za tvrdnju da će se povećanje indijske proizvodnje usmjeriti samo na indijsko tržište zainteresirana strana nije navela nikakve dokaze. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(39)

Peto, Hydro Mat Benelux tvrdio je da pitanja opće konkurentnosti ne bi trebala opravdavati nalaz o nastavku ili ponavljanju štete. Naveo je različite argumente kao što su činjenica da se potrošnja u Uniji smanjila od početka krize u europodručju, sa smanjenjem javne potrošnje, što je stoga negativno utjecalo na konkurentnost industrije Unije, ali i konkurentnost plastičnih cijevi, poteškoće u privlačenju zaposlenika, održavanje vladajućeg položaja, pritisak jeftinijeg kineskog uvoza na natječajni postupak.

(40)

Ta se tvrdnja razmatra u uvodnoj izjavi 155.

(41)

Nakon objave društvo Tata Metaliks Limited tvrdilo je da se podaci iz zahtjeva za reviziju koji se odnose na podatke o industriji Unije i uvoz odnose na razdoblje od srpnja 2019. do lipnja 2020. Međutim, u Obavijesti o pokretanju postupka definirano je da je razdoblje ispitnog postupka revizije trajalo od siječnja 2020. do prosinca 2020. Društvo je smatralo da su podnositelji zahtjeva trebali ažurirati zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera na temelju razdoblja ispitnog postupka revizije definiranog u Obavijesti o pokretanju postupka i da su se ti podaci trebali staviti na raspolaganje stranama. Budući da stranama nije dostavila taj ažurirani zahtjev za reviziju, društvo je smatralo da je Komisija prekršila članak 6.1.2. i članak 6.4. Sporazuma o antidampingu WTO-a.

(42)

Prvo, uobičajena je praksa Komisije da temelji svoje nalaze na najnovijim podacima koji su dostupni. Ti podaci ne odgovaraju nužno razdoblju definiranom u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera jer u trenutku podnošenja zahtjeva za reviziju možda nisu bili dostupni. Sporazum o antidampingu WTO-a ne sadržava nikakve odredbe na temelju kojih bi Komisija bila dužna temeljiti svoje nalaze na istom razdoblju koje je definirano u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera. Drugo, sve strane mogle su dostaviti primjedbe na nalaze i dokaze koji su se odnosili na razdoblje ispitnog postupka revizije definirano u Obavijesti o pokretanju postupka za vrijeme ispitnog postupka. Komisija je stoga smatrala da nije prekršila nikakva postupovna prava ni Sporazum o antidampingu WTO-a te je odbacila tu tvrdnju.

(43)

Društvo Tata Metaliks Limited uputilo je i na činjenicu da je Komisija odbacila njegove primjedbe na pokretanje postupka jer su podnesene nakon roka navedenog u Obavijesti o pokretanju postupka (vidjeti uvodnu izjavu 26.). Prema njegovu mišljenju rok bi se primjenjivao tek nakon primitka revidiranih podataka podnositelja zahtjeva koji bi se odnosili na razdoblje ispitnog postupka revizije kako je definirano u Obavijesti o pokretanju postupka. Društvo Tata Metaliks Limited tvrdilo je i da je „ustaljeno načelo prirodne pravde” i „ustaljeno pravno stajalište u svim nadležnostima” da se podnesci o pravnim pitanjima mogu podnijeti nakon isteka rokova.

(44)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 42., razdoblje ispitnog postupka revizije odnosilo se na najnovije razdoblje za koje su podaci bili dostupni, a to razdoblje ne odgovara uvijek početnoj procjeni zahtjeva za reviziju. Nadalje, rok iz Obavijesti o pokretanju postupka odnosio se izričito na datum objave Obavijesti, a ne na neki drugi datum, kao što je datum dostave bilo kakvih informacija koje dostavlja neka strana. Rok iz Obavijesti o pokretanju postupka ne razlikuje se za pravna pitanja i činjenična pitanja, već se na obje vrste pitanja primjenjuje na isti način. Komisija je stoga odbacila tu tvrdnju.

(45)

Predmetni proizvod isti je kao i u početnom ispitnom postupku, odnosno cijevi od duktilnog lijevanog željeza (poznato i kao sferoidno grafitno lijevano željezo) („duktilne cijevi”), osim cijevi od duktilnog lijevanog željeza bez unutarnje i vanjske obloge („neobložene cijevi”), podrijetlom iz Indije, koje su trenutačno razvrstane u oznake KN ex 7303 00 10 (oznaka TARIC 7303001010) i ex 7303 00 90 (TARIC oznaka 7303009010) („predmetni proizvod”).

(46)

Duktilne cijevi upotrebljavaju se za opskrbu pitkom vodom, odlaganje otpadnih voda i navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta. Voda se kroz duktilne cijevi može provoditi s pomoću pritiska ili gravitacijom. Cijevi mogu biti promjera od 60 mm do 2 000 mm i duge 5,5, 6,7 ili 8 metara. Obično su iznutra obložene cementom ili drugim materijalima, a izvana su obložene cinkom, obojene ili oblijepljene vrpcom. Glavni su krajnji korisnici javna komunalna poduzeća.

(47)

Kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku, ovim je ispitnim postupkom revizije zbog predstojećeg isteka mjera potvrđeno da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

(48)

Stoga se ti proizvodi smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

(49)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe i kako je navedeno u Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je ispitala je li vjerojatno da će istek postojećih mjera dovesti do nastavka ili ponavljanja dampinga. Komisija je prvo ispitala je li se damping nastavio u razdoblju ispitnog postupka revizije („RIPR”) (odjeljak 3.1.), a zatim postoji li vjerojatnost nastavka ili ponavljanja dampinga ako mjere isteknu (odjeljak 3.2.).

(50)

U razdoblju početnog ispitnog postupka (14) Indija je u Uniju izvezla [80 000–100 000] tona predmetnog proizvoda (na temelju podataka za EU-27) (15). Od 2016. do 2018., nakon uvođenja konačnih mjera u ožujku 2016., uvoz se smanjio i kretao od 38 000 do 55 000 tona godišnje. Uvoz iz Indije 2019. ponovno se povećao na [64 000–75 000] tona.

(51)

U razdoblju ispitnog postupka revizije uvoz predmetnog proizvoda smanjio se na [44 000–52 000] tona. Nakon razdoblja ispitnog postupka revizije 2021. uvoz se ponovno povećao na razinu iz 2019.

(52)

Ukupno, uvoz predmetnog proizvoda iz Indije ostao je u razdoblju ispitnog postupka revizije na visokoj razini i činio je približno [10–14] % tržišta Unije, u usporedbi s [15–20] % tržišnog udjela koji je indijski uvoz imao u razdoblju početnog ispitnog postupka.

(53)

Na početku su tri indijska proizvođača pristala surađivati. Međutim, dva društva/grupe društava poslije su povukla pristanak na suradnju (vidjeti odjeljak 1.5.). Jedino društvo koje je surađivalo, Tata Metaliks Limited, u razdoblju ispitnog postupka revizije prodalo je većinu svoje proizvodnje na domaćem tržištu. Njegov ukupni prijavljeni obujam izvoza u Uniju bio je beznačajan, odnosno [< 1 %] ukupnog obujma uvoza predmetnog proizvoda iz Indije u Uniju (16). Zbog vrlo malih količina koje je Tata Metaliks Limited izvezao u Uniju Komisija je smatrala da njegov izvoz ne može činiti pouzdanu osnovu na temelju koje bi se odredilo je li se nastavio dampinški uvoz iz Indije u Uniju.

(54)

Budući da je ukupni izvoz predmetnog proizvoda u razdoblju ispitnog postupka revizije ostao relativno visok (vidjeti uvodnu izjavu 51.), Komisija je svoje nalaze o nastavku dampinga uvoza iz Indije u Uniju temeljila na najboljim raspoloživim podacima u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. Svoje je nalaze u tom pogledu temeljila na statističkim podacima o uvozu kako ih je evidentirao Eurostat.

(55)

Kako bi utvrdila uobičajenu vrijednost, Komisija je prvo ispitala podatke koje je dostavio jedini proizvođač koji surađuje, Tata Metaliks Limited. U RIPR-u to je društvo znatnu količinu predmetnog proizvoda prodalo na domaćem tržištu. Tata Metaliks Limited evidentirao je domaće cijene u svojem računovodstvenom sustavu na temelju dužinskih metara. Za potrebe utvrđivanja dampinga Tata Metaliks Limited pretvorio je cijene primjenom omjera konverzije metara u kilograme. U ispitnom postupku otkrilo se da ta metoda nije točno odražavala stvarnu masu proizvoda te proizašle cijene po kilogramu stoga nisu bile reprezentativne za stvarne prodajne cijene. Komisija je stoga odlučila da neće koristiti informacije koje je dostavio Tata Metaliks Limited za određivanje uobičajene vrijednosti i da će se umjesto toga osloniti na raspoložive podatke u skladu s člankom 18. osnovne uredbe.

(56)

Nakon objave Tata Metaliks Limited tvrdio je da metodologija koju je primjenjivao za pretvaranje mjerne jedinice za domaću prodaju iz duljine u masu nije bila netočna. Stoga je tražio Komisiju da uzme u obzir njegove podatke za određivanje uobičajene vrijednosti.

(57)

Komisija je napomenula da osim opće tvrdnje Tata Metaliks Limited nije dao nikakav konkretan argument o točnosti podataka koje je dostavio. Za razliku od tvrdnje društva Tata Metaliks Limited Komisija je za vrijeme unakrsne provjere na daljinu (vidjeti uvodnu izjavu 21.) utvrdila znatna odstupanja između prijavljene i stvarne mase prodanih proizvoda. Komisija je stoga zadržala svoje stajalište da se podaci društva Tata Metaliks Limited ne mogu koristiti za određivanje uobičajene vrijednosti.

(58)

Budući da drugi proizvođači iz Indije nisu surađivali, Komisija je uobičajenu vrijednost odredila na temelju raspoloživih podataka, a posebno informacija iz zahtjeva za reviziju. Te su informacije uključivale ponuđene, dogovorene i plaćene cijene za više količina, promjera i vrsta predmetnog proizvoda u nekoliko država i općina.

(59)

Budući da je Komisija smatrala da male količine izvoza društva Tata Metaliks Limited (vidjeti uvodnu izjavu 53.) nisu reprezentativne za ukupni izvoz predmetnog proizvoda na tržište Unije i da drugi proizvođači iz Indije nisu surađivali, odredila je izvoznu cijenu na temelju podataka Eurostata o cijeni na razini CIF-a prilagođenoj na razinu franko tvornica.

(60)

Nakon objave Tata Metaliks Limited tvrdio je da je metodologija koju je primijenila Komisija nepravedna i netočna jer će se to društvo kazniti zbog dampinga drugih proizvođača izvoznika, dok bi ti proizvođači nastavili ostvarivati korist od pojedinačnih antidampinških stopa koje su im određene.

(61)

Komisija je podsjetila da s obzirom na to da je Tata Metaliks Limited za vrijeme razdoblja ispitnog postupka revizije izvezao vrlo ograničene količine u Uniju, Komisija nije mogla koristiti njegove podatke za određivanje izvozne cijene. Budući da nijedan drugi proizvođač izvoznik nije surađivao, nije imala drugog izbora nego osloniti se na statističke podatke. Osim toga, u svakom slučaju i kako je detaljno opisano u uvodnoj izjavi 193., u ovoj reviziji Komisija donosi zaključak isključivo o tome jesu li mjere nužne. Stoga se stope pristojbe utvrđene u početnom ispitnom postupku neće mijenjati. Komisija je zato odbacila tu tvrdnju.

(62)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu na temelju cijene franko tvornica kako je navedeno u odjeljcima 3.1.3. i 3.1.4.

(63)

Na temelju toga dampinška marža izražena kao postotak cijene CIF na granici Unije, s neplaćenom carinom, iznosila je 12 % u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(64)

Komisija je stoga zaključila da su indijski proizvođači u razdoblju ispitnog postupka revizije nastavili izvoziti predmetni proizvod u Uniju po dampinškim cijenama.

(65)

Slijedom nalaza o postojanju kontinuiranog dampinga tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije Komisija je, u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe, ispitala vjerojatnost nastavka dampinga u slučaju isteka mjera. Komisija je posebno analizirala sljedeće elemente: proizvodni i rezervni kapacitet u Indiji, cijene koje Indija naplaćuje trećim zemljama i privlačnost tržišta Unije u smislu veličine tržišta i cijena.

(66)

U razdoblju ispitnog postupka revizije ukupna procijenjena proizvodnja indijskih proizvođača predmetnog proizvoda iznosila je približno dva milijuna tona godišnje. Procijenjeni proizvodni kapacitet iznosio je približno 2,5 milijuna tona. Stoga je rezervni kapacitet iznosio približno 500 000 tona godišnje, što je više od potrošnje predmetnog proizvoda na tržištu Unije u razdoblju ispitnog postupka revizije, koja je iznosila [388 000–454 000] tona.

(67)

Na temelju dokaza koje je dostavio podnositelj zahtjeva i koje su potvrdile informacije proizvođača koji surađuje (Tata Metaliks Limited), nekoliko indijskih proizvođača, uključujući Tata Metaliks Limited (17), planira ulagati u dodatna povećanja kapaciteta (18). Procjenjuje se da će se u sljedećih nekoliko godina instalirati ukupni dodatni kapacitet od približno 1,5 milijuna tona.

(68)

Očekivano povećanje kapaciteta odgovara procijenjenom povećanju potražnje na indijskom tržištu. Međutim, glavni poznati proizvođači namjeravaju se usmjeriti i na izvozna tržišta (19). Na primjer, društvo ESL Steel Limited (dio grupe Vedanta Group) izričito je u studiji izvedivosti navelo da se njegov novi pogon nalazi u blizini luke, što poboljšava izglede za izvoz. U izvješću je posebno naveden veliki potencijal za izvoz u istočnu Europu (20). Namjeru budućeg proširenja na tržište Unije navelo je i društvo koje surađuje, Tata Metaliks Limited, za vrijeme unakrsne provjere na daljinu njegovih odgovora na upitnik.

(69)

Štoviše, prema jednom važnom sudioniku, društvu Srikalahasthi Pipes Limited („SPL”), srednjoročno i dugoročno (od 7 do 10 godina) ponuda će na indijskom tržištu premašiti potražnju zbog dovršetka projekata gospodarenja vodom i otpadnim vodama. To će stoga indijskim proizvođačima dati dodatni poticaj da se sve više usmjere na izvozna tržišta.

(70)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je zaključila da indijski proizvođači imaju znatan rezervni kapacitet, koji bi mogli iskoristiti za proizvodnju predmetnog proizvoda za izvoz na tržište Unije ako mjere isteknu, i da se očekuje daljnji rast tog rezervnog kapaciteta.

(71)

Kad je riječ o cijenama koje Indija naplaćuje trećim zemljama, Komisija je to ispitala na temelju statističkih podataka o izvozu iz baze podataka Global Trade Atlas („GTA”) na razini oznake KN, tj. 7303 00 30. Na temelju tih statističkih podataka Komisija je utvrdila da je tržište Unije i dalje privlačno u smislu veličine i cijena jer je daleko najvažnije izvozno tržište za indijske proizvođače duktilnih cijevi i čini 40 % njihova ukupnog izvoza. Štoviše, izvoz u Uniju 25 je puta veći od izvoza na drugo najveće izvozno tržište Indije – Katar. U njega odlazi tek 2 % ukupnog indijskog izvoza. Naposljetku, uvozne cijene indijskih proizvođača izvoznika za tržište Unije u razdoblju ispitnog postupka revizije bile su nešto više od cijena koje se naplaćuju drugim zemljama. Stoga, ako se dopusti istek mjera, proizvođači izvoznici dobili bi poticaj za dodatno povećanje izvoza u Uniju.

(72)

Tržište duktilnih cijevi u Uniji je veliko ([388 000–454 000] tona, vidjeti uvodnu izjavu 66.). Podnositelji zahtjeva očekuju da će tržište u sljedećih pet godina dodatno rasti (21).

(73)

U RIPR-u prosječna cijena po toni na tržištu Unije iznosila je [1 020–1 200] EUR. U istom je razdoblju cijena na indijskom domaćem tržištu iznosila 595 EUR po toni (franko tvornica). Stoga su cijene na tržištu Unije bile otprilike dvostruke više od cijena uvoza iz Indije.

(74)

Stoga je tržište Unije i dalje bilo privlačno indijskim proizvođačima u smislu njegove veličine i cijena. To dodatno potvrđuje činjenica da je u razdoblju ispitnog postupka revizije tržišni udio indijskih proizvođača izvoznika i dalje bio znatan (vidjeti tablicu 2.) i da je, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 71., tržište Unije činilo 40 % ukupnog izvoza predmetnog proizvoda iz Indije.

(75)

Ispitni postupak pokazao je da je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije indijski izvoz nastavio ulaziti na tržište Unije po dampinškim cijenama.

(76)

Komisija je na temelju članka 18. osnovne uredbe utvrdila i da postoje dokazi da će se damping vjerojatno nastaviti ako se dopusti istek mjera. Rezervni kapacitet u Indiji bio je visok u usporedbi s potrošnjom u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Nadalje, privlačnost tržišta Unije s obzirom na veličinu i cijene ukazuje na vjerojatnost da će se indijski izvoz i rezervni kapacitet usmjeriti na tržište Unije ako mjere isteknu. Komisija je stoga zaključila da postoji velika vjerojatnost da bi istek antidampinških mjera doveo do znatnog povećanja dampinškog uvoza predmetnog proizvoda iz Indije u Uniju.

(77)

S obzirom na prethodno navedeno Komisija je zaključila da bi istek antidampinških mjera vjerojatno doveo do nastavka dampinga.

(78)

Predmetni proizvod u Uniji proizvodi pet društava. Tri su društva dio iste grupe. Na temelju raspoloživih podataka iz zahtjeva u Uniji ne postoje drugi proizvođači predmetnog proizvoda. Oni zato čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(79)

Budući da su podaci o procjeni štete prvenstveno izvedeni iz iste grupe proizvođača, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 14., vrijednosti za analizu štete navedene su u rasponima ili u indeksiranom obliku radi zaštite povjerljivosti.

(80)

Utvrđeno je da je ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iznosila [372 000–436 000] tona. Komisija je taj iznos utvrdila na temelju svih raspoloživih podataka o industriji Unije, kao što su makro podatci koje je dostavio podnositelj zahtjeva i podatci koje su proizvođači iz Unije u uzorku dostavili tijekom ispitnog postupka.

(81)

Komisija je utvrdila potrošnju u Uniji na temelju obujma ukupne prodaje industrije Unije u Uniji, ograničene proizvodnje na temelju podataka prikupljenih od proizvođača iz Unije u uzorku i procjena za preostale proizvođače iz Unije koje je dostavio podnositelj zahtjeva te ukupnog uvoza iz svih zemalja u Uniju kako ga navodi Eurostat (baza podataka Comext).

(82)

Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 1.

Potrošnja u Uniji (u tisućama tona)

(83)

Potrošnja u Uniji bila je promjenjiva u razmatranom razdoblju. Ukupno, blago se povećala za 3 % u 2018., zatim se povećala za 8 % u 2019. i smanjila za 8 % u 2020. Stoga se potrošnja u razmatranom razdoblju povećala za 3 %.

(84)

Upotreba cijevi od duktilnog željeza po prirodi je povezana s ulaganjima u infrastrukturu za pročišćavanje voda, pa su vodoopskrbna društva i društva za pročišćavanje voda, u javnom ili privatnom vlasništvu, najveći potrošači cijevi od duktilnog željeza u Uniji. Duktilne cijevi uglavnom se koriste u velikim infrastrukturnim projektima. Nadalje, pandemija bolesti COVID-19 nije imala velik utjecaj na kretanje potrošnje u Uniji jer je unapređenje vodnih mreža stalan prioritet javnih tijela. Stoga kretanje potrošnje u Uniji odražava kretanje ulaganja u infrastrukturu.

(85)

Industrija Unije izvijestila je o vlastitoj upotrebi predmetnog proizvoda, koja je činila manje od 5 % ukupne potrošnje u Uniji 2017. te se u razmatranom razdoblju smanjila pa je u razdoblju ispitnog postupka revizije činila manje od 1 %. Komisija je stoga smatrala da vlastita upotreba nije imala nikakav konkretan učinak na analizu štete.

(86)

Komisija je obujam uvoza utvrdila na temelju podataka Eurostata (baza podataka Comext). Tržišni udio uvoza utvrđen je na temelju potrošnje u Uniji kako je navedeno u uvodnoj izjavi 81.

(87)

Uvoz predmetnog proizvoda u Uniju iz Indije kretao se kako slijedi:

Tablica 2.

Obujam uvoza (u 1 000 tona) i tržišni udio

(88)

U razmatranom se razdoblju indijski obujam uvoza znatno mijenjao: uvoz se smanjio za 14 % u 2018., povećao se za 68 % u 2019. i naposljetku se u razdoblju ispitnog postupka revizije smanjio za 31 %.

(89)

Komisija je ponderirane prosječne cijene uvoza utvrdila na temelju podataka Eurostata (baza podataka Comext).

(90)

Ponderirana prosječna cijena uvoza u Uniju iz Indije razvijala se kako slijedi:

Tablica 3.

Uvozne cijene (EUR/tona)

(91)

Uvozne cijene bile su u razdoblju 2017.–2018. prilično stabilne. Uvozne cijene povećale su se za 5 % u 2019. i ostale su stabilne u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(92)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 53., samo je jedan indijski proizvođač surađivao u ispitnom postupku. Taj je proizvođač prijavio zanemarivu količinu izvezenu u Uniju, odnosno manje od 1 % ukupnog obujma uvoza predmetnog proizvoda iz Indije u Uniju. Komisija je stoga smatrala da taj obujam izvoza nije reprezentativan za izvoz predmetnog proizvoda u Uniju i odlučila je odrediti sniženje cijena na temelju raspoloživih podataka.

(93)

Komisija je usporedila ponderirane prosječne indijske uvozne cijene CIF, prilagođene za troškove nakon uvoza, s ponderiranom prosječnom cijenom industrije Unije. Indijske uvozne cijene snizile su cijene industrije Unije za približno [30–45] % u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(94)

U razdoblju ispitnog postupka revizije obujam uvoza iz trećih zemalja osim Indije iznosio je [8 700–20 200] tona, a tržišni udio [2–4] % potrošnje u Uniji. U razmatranom razdoblju ponderirana prosječna cijena uvoza iz trećih zemalja bila je na razini usporedivoj s cijenama proizvođača iz Unije u uzorku u razdoblju 2017.–2018. i približno 25 % niža u razdoblju 2019.–2020. (vidjeti tablicu 8.). Premda se obujam uvoza iz trećih zemalja blago povećao (tj. za 2 %), podrijetlo uvezenih duktilnih cijevi nije bilo stabilno u razmatranom razdoblju. Na primjer, glavni uvoz iz trećih zemalja 2017. dolazio je iz Kine, Rusije i Švicarske, dok su u razdoblju ispitnog postupka revizije glavni uvoznici bili Turska i Ujedinjeni Arapski Emirati.

(95)

Ukupni obujam uvoza u Uniju te kretanje tržišnog udjela i cijena za uvoz cijevi od duktilnog lijevanog željeza iz ostalih trećih zemalja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 4.

Obujam uvoza i tržišni udio ostalih trećih zemalja

(96)

Procjena gospodarskog stanja industrije Unije uključivala je ocjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(97)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 13., odabir uzorka proveden je radi procjene gospodarskog stanja industrije Unije.

(98)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je makroekonomske pokazatelje procijenila na temelju podataka koji se odnose na sve proizvođače iz Unije navedene u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Podaci su se odnosili na proizvođače iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(99)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga.

(100)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(101)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 5.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(102)

Proizvodnja u Uniji smanjila se za 9 % u razmatranom razdoblju, nakon što se povećala za 10 % u 2018.

(103)

Proizvodni kapacitet pratio je slično kretanje jer se smanjio za 10 % u razmatranom razdoblju.

(104)

Iskorištenost kapaciteta ostala je stabilna jer je smanjenje proizvodnog kapaciteta pratilo smanjenje proizvodnje u Uniji.

(105)

Nakon konačne objave Tata Metaliks Limited tvrdio je da uvoz iz Indije nije mogao biti razlog zbog kojeg je industrija Unije smanjila svoj proizvodni kapacitet, već je to bila posljedica smanjenja potražnje u usporedbi s 2019.

(106)

Odluka industrije Unije da smanji svoj proizvodni kapacitet donesena je prije krize uzrokovane bolešću COVID-19 i stoga odluka nije bila povezana sa smanjenjem potrošnje od 2019. do razdoblja ispitnog postupka revizije. Zato je ta tvrdnja odbačena.

(107)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udio u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 6.

Obujam prodaje i tržišni udio proizvođača iz Unije

(108)

Obujam prodaje istovjetnog proizvoda industrije Unije u razmatranom razdoblju i tržišni udio nisu pratili povećanje potrošnje u Uniji, osim za 2019. Točnije, industrija Unije 2019. nije ostvarila korist od povećanja potrošnje, za razliku od uvoza iz Indije.

(109)

Nakon konačne objave Tata Metaliks Limited tvrdio je da je tržišni udio industrije Unije ostao visok na približno 85 % i da se u razdoblju ispitnog postupka revizije povećao u usporedbi s prethodnim godinama. I obujam prodaje Unije dosljedno je bio veći nego 2017. Obujam u razdoblju ispitnog postupka revizije mogao je biti veći da nije bilo učinka krize uzrokovane bolešću COVID-19. Strana je smatrala da zaključak Komisije ne odražava činjenično stanje.

(110)

Komisija je zaključila da industrija Unije nije ostvarila korist od velikog tržišnog udjela. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 133., proizvođači iz Unije u uzorku ostvarivali su gubitak tijekom cijelog razmatranog razdoblja zbog znatnog cjenovnog pritiska indijskog uvoza (vidjeti uvodnu izjavu 151.). Osim toga, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 108., tržišni udio Unije nije pratio povećanje potrošnje u Uniji i, za razliku od uvoza iz Indije, prodaja Unije nije ostvarila korist od povećanja potrošnje 2019. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(111)

Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja u Uniji povećala se za 3 %, dok se obujam prodaje nepovezanim kupcima u Uniji povećao za 2 %. Stoga se tržišni udio industrije Unije u razmatranom razdoblju malo smanjio iako se potrošnja povećala.

(112)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 7.

Zaposlenost i produktivnost

(113)

Broj zaposlenika industrije Unije uključenih u proizvodnju predmetnog proizvoda ostao je stabilan u razdoblju 2017.–2018. i smanjio se za otprilike 6 % u razdoblju 2019.–2020.

(114)

Produktivnost radne snage industrije Unije, izmjerena kao proizvodnja (u tonama) po zaposlenoj osobi, povećala se za 10 % u razdoblju 2017.–2018. i smanjila za 13 % u razdoblju 2018.–2020. To se može objasniti kao kombinirani učinak:

(115)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 92., suradnja proizvođača izvoznika iz Indije bila je ograničena.

(116)

Pokazatelji štete pokazuju da je, unatoč antidampinškim mjerama koje su na snazi od 2016. i koje su na početku dovele do određene zaštite i poboljšanja rezultata, gospodarsko stanje industrije Unije i dalje bilo štetno. Stoga nije bilo moguće utvrditi oporavak od prethodnog dampinga.

(117)

Damping je bio znatno iznad granice de minimis. Utjecaj visine dampinga na industriju Unije znatan je s obzirom na obujam i cijene proizvoda uvezenih iz Indije.

(118)

Zbog kontinuiranog nepravednog određivanja cijena indijskih izvoznika industrija Unije nije se mogla oporaviti od prethodnog dampinga.

(119)

Nakon konačne objave Tata Metaliks Limited tvrdio je da nije bilo apsolutnog povećanja obujma indijskog uvoza i da je taj uvoz imao tržišni udio od približno samo 15 %. Nadalje, zainteresirana strana istaknula je da su se gospodarski rezultati industrije Unije poboljšali nakon uvođenja početnih mjera i da se nakon toga njihov učinak smanjio. Stoga indijski uvoz nije prouzročio štetu industriji Unije.

(120)

Komisija je primijetila da zainteresirana strana nije potkrijepila svoje tvrdnje da su se gospodarski rezultati industrije Unije poboljšali nakon uvođenja početnih mjera. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 133., profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku bila je negativna tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(121)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku prema nepovezanim kupcima u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 8.

Prodajne cijene u Uniji i jedinični trošak

(122)

Prosječna jedinična prodajna cijena industrije Unije nepovezanim kupcima u Uniji povećala se za 7 % u razmatranom razdoblju, što odražava povećanje jediničnog troška proizvodnje (5 %).

(123)

Nakon konačne objave Tata Metaliks Limited tvrdio je da navodno smanjenje cijena iskrcane robe pokazuje da uvoz nije uzrokovao nikakav pad ni ograničenje rasta cijena.

(124)

Komisija je primijetila da zainteresirana strana nije potkrijepila svoju tvrdnju kako cijene iskrcane robe, koje su smanjile cijene Unije za približno 40 %, u razmatranom razdoblju nisu uzrokovale nikakav pad ni ograničenje rasta cijena proizvođača iz Unije. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(125)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 9.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku (EUR/zaposlenik)

(126)

Prosječni troškovi rada po zaposleniku ostali su stabilni do 2019. i smanjili su se za 6 % u razmatranom razdoblju. U razdoblju ispitnog postupka revizije prosječni troškovi rada po zaposleniku smanjili su se jer je francuska država financirala nezaposlenost zbog prekida rada koji je uzrokovala pandemija bolesti COVID-19.

(127)

Nakon konačne objave Tata Metaliks Limited napomenuo je da na temelju tog parametra nije bilo štete za industriju Unije.

(128)

Komisija je podsjetila, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 126., da je smanjenje prosječnih troškova rada po zaposleniku bilo posljedica izvanrednog financiranja francuske države u razdoblju ispitnog postupka revizije. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(129)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 10.

Zalihe

(130)

Razina završnih zaliha proizvođača iz Unije u uzorku ostala je stabilna u odnosu na proizvodnju.

(131)

Nakon konačne objave Tata Metaliks Limited tvrdio je da su se zalihe znatno smanjile u razdoblju ispitnog postupka revizije, što pokazuje da se industrija Unije usmjerila na smanjenje svoje proizvodnje. Zainteresirana strana tvrdila je da bi se zalihe povećale da je na njih utjecao uvoz iz Indije.

(132)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 102., smanjenje zaliha koje je strana opazila u razdoblju ispitnog postupka revizije pratilo je smanjenje proizvodnje Unije. Osim toga, Komisija nije utvrdila nikakvu korelaciju između smanjenja zaliha opaženog uglavnom u razdoblju ispitnog postupka revizije i uvoza iz Indije jer utjecaj uvoza iz Indije nije bio vidljiv samo u razdoblju ispitnog postupka revizije, već tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(133)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 11.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(134)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje. Profitabilnost proizvođača u uzorku bila je negativna u razmatranom razdoblju, a kretala se od približno –5/–9 % u 2017. do –3/–7 % u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(135)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Kretanje neto novčanog toka ostalo je negativno tijekom cijelog razmatranog razdoblja, osim 2018.

(136)

Ulaganja (uglavnom usmjerena na nadogradnje opreme za proizvodnju, povećanje kvalitete, produktivnosti i fleksibilnosti u proizvodnom procesu) povećala su se u razdoblju 2017.–2019. i smanjila na najmanju razinu 2020.

(137)

Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Kretao se slično kao i profitabilnost, sa znatnim smanjenjem 2019., nakon kojeg je uslijedilo neznatno poboljšanje 2020. U razmatranom razdoblju ostao je negativan i pogoršao se za 53 %.

(138)

Unatoč antidampinškim mjerama na snazi indijski uvoz duktilnih cijevi ostao je znatan, sa stabilnim tržišnim udjelima od [9 % do 18 %] u razmatranom razdoblju. U razdoblju ispitnog postupka revizije tržišni udio bio je od [10 do 14] %. Istodobno su uvozne cijene pokazale silazni trend i smanjile su cijene Unije za [30–45] % u razdoblju ispitnog postupka revizije unatoč tome što su na snazi bile antidampinške i kompenzacijske mjere.

(139)

Kretanje makroekonomskih pokazatelja, posebno obujma proizvodnje i prodaje te zaposlenosti i produktivnosti, pokazalo je stabilne trendove ili trendove blagog smanjenja. Tržišni udio industrije Unije smanjio se u razdoblju ispitnog postupka revizije i dosegao je razinu sličnu onoj iz 2017. Povećanje tržišnog udjela 2018. unatoč relativno stabilnom obujmu prodaje posljedica je sve manje potrošnje u tom razdoblju. Iako je industrija Unije u velikoj mjeri uspjela zadržati obujam prodaje i tržišni udio, to je bilo na štetu profitabilnosti i drugih financijskih pokazatelja kako je objašnjeno u sljedećoj uvodnoj izjavi.

(140)

Premda se prosječna jedinična prodajna cijena proizvođača iz Unije u razmatranom razdoblju povećala za 7 %, što je više od povećanja troška proizvodnje od 5 %, industrija Unije i dalje nije uspjela postići održive profitne marže. Zbog cjenovnog pritiska indijskog uvoza industrija Unije nije mogla povećati prodajne cijene kako bi pokrivale prosječne troškove proizvodnje, pa je ostvarivala gubitke tijekom cijelog razmatranog razdoblja (s izuzetkom 2018., kad je poslovala gotovo na pragu profitabilnosti). Stoga je indijski uvoz u razdoblju ispitnog postupka revizije izvršio i znatan pritisak na cijene u prodaji proizvođača iz Unije. Ostali financijski pokazatelji (novčani tok, povrat ulaganja) slijedili su sličan trend kao i profitabilnost te su tijekom razmatranog razdoblja imali negativne ili niske vrijednosti. Premda je došlo do određenih povećanja 2017. i 2018., i ulaganja su općenito bila na niskoj razini.

(141)

S obzirom na prethodno navedeno, Komisija je zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu.

(142)

Nakon konačne objave Tata Metaliks Limited tvrdio je da je pogoršanje financijskih rezultata industrije Unije bilo posljedica čimbenika koji nisu povezani s navodnim dampinškim uvozom.

(143)

Komisija je primijetila da strana nije iznijela nove elemente zbog kojih bi mogla promijeniti svoj zaključak. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(144)

Tata Metaliks Limited tvrdio je i da ne postoji korelacija između kretanja uvoza i razine gubitaka koje je prijavila industrija Unije i da stoga ne postoji uzročno-posljedična veza između uvoza i financijskih rezultata industrije Unije.

(145)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 93., Komisija je utvrdila da su uvozne cijene iz Indije znatno snizile cijene industrije Unije. Osim toga, Komisija je napomenula da strana nije iznijela dokaze iz kojih je vidljivo da su na industriju Unije utjecali drugi čimbenici. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(146)

Nadalje, Tata Metaliks Limited tvrdio je da nije mogao ispitati korelaciju između sniženja cijena i gospodarskih rezultata industrije Unije jer Komisija nije otkrila izračune sniženja cijena za razmatrano razdoblje.

(147)

Komisija je napomenula da su strani dostavljene informacije potrebne za utvrđivanje postojanja sniženja cijena. Kad je riječ o razdoblju ispitnog postupka revizije, nalazi o sniženju cijena utvrđeni su u uvodnim izjavama 92. i 93. Za 2017., 2018. i 2019. u uvodnoj izjavi 91. navedene su jedinične cijene za indijski uvoz, a u uvodnoj izjavi 121. ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku nepovezanim kupcima. Strana je stoga imala sve informacije na temelju kojih je Komisija zaključila da je postojalo sniženje cijena. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(148)

Naposljetku, strana je tvrdila da se obujam uvoza smanjio od 2019. do razdoblja ispitnog postupka revizije. Strana je stoga zaključila da nije bilo učinka obujma.

(149)

Komisija je primijetila da se uvoz iz Indije u razdoblju ispitnog postupka revizije vratio na razine iz 2017. Osim toga, glavni učinak uvoza iz Indije utvrđen je na razini niskih cijena, koje su uzrokovale znatan pritisak na tržišne cijene Unije. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(150)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. osnovne uredbe ispitala je li dampinški uvoz iz Indije prouzročio materijalnu štetu industriji Unije. Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 7. osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici koji su istodobno mogli uzrokovati štetu industriji Unije. Komisija je osigurala da se sve moguće štete prouzročene drugim čimbenicima, a ne dampinškim uvozom iz Indije, ne pripisuju dampinškom uvozu. Ti su čimbenici sljedeći:

(151)

Komisija je prvo ispitala postoji li uzročno-posljedična veza između dampinškog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(152)

Indijski uvoz duktilnih cijevi ostao je znatan, s tržišnim udjelom većim od 10 % tijekom cijelog razmatranog razdoblja i s niskim razinama cijena u razdoblju ispitnog postupka revizije, iako su na snazi bile antidampinške mjere. Zbog znatnog cjenovnog pritiska indijskog uvoza, industrija Unije nije mogla prenijeti povećanje svojih troškova proizvodnje klijentima, što je rezultiralo gubicima u cijelom razmatranom razdoblju. Komisija je stoga zaključila da obujam i razine cijena uvoza iz ispitnog postupka uzrokuju materijalnu štetu.

(153)

Obujmi uvezeni iz ostalih trećih zemalja činili su samo od [2 do 4] % tržišnog udjela u razdoblju ispitnog postupka revizije. Kako je prikazano u tablici 4., u razdoblju ispitnog postupka revizije prosječna uvozna cijena iz trećih zemalja bila je 50 % viša od prosječne uvozne cijene iz Indije.

(154)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 40., jedna strana tvrdila je da bi pitanja opće konkurentnosti trebala opravdavati nalaz o prekidu ili neponavljanju štete. Navela je različite čimbenike, kao što su smanjenje potrošnje duktilnih cijevi u Uniji od početka krize u europodručju, koja je uzrokovala smanjenje javne potrošnje, poteškoće u privlačenju osoblja, održavanje vladajućeg položaja, pritisak jeftinijeg kineskog uvoza na natječajni postupak za javnu nabavu. Osim toga, tvrdila je da su plastične cijevi glavni konkurent industrije Unije jer su jeftinije i zato privlače velik dio javnih natječaja.

(155)

Suprotno tvrdnjama te strane, potrošnja u Uniji i tržišni udio industrije Unije povećali su se, dok je zaposlenost u razmatranom razdoblju ostala stabilna. Osim toga, nema dokaza o tome da se tržišni udio plastičnih cijevi u razmatranom razdoblju povećao u odnosu na duktilne cijevi. Treba napomenuti da se plastične cijevi ne natječu u segmentu cijevi velikih promjera. Stoga ti čimbenici nisu pridonijeli utvrđenoj šteti. Osim toga, kineski uvoz odvijao se po mnogo višim cijenama od indijskog uvoza te u mnogo manjem obujmu. Naposljetku, strana nije odredila kako bi vladajući položaj, ako postoji, mogao uzrokovati štetu. Te su tvrdnje stoga odbačene.

(156)

Kad je riječ o izvoznim rezultatima industrije Unije, obujam izvoza u razmatranom se razdoblju kretao kako slijedi:

Tablica 12.

Izvozni rezultati industrije Unije

(157)

U razmatranom razdoblju obujam se smanjio za 50 %. Premda su se cijene izvoza povećale za 17 %, to nije bilo dovoljno za pokrivanje troškova proizvodnje tijekom cijelog razmatranog razdoblja, kako je prikazano u tablici 8. Izvoz stoga nije umanjio uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog izvoza iz Indije i utvrđene štete.

(158)

Ispitani su i mogući drugi čimbenici, kao što je kriza uzrokovana pandemijom bolesti COVID-19, ali nijedan od njih nije mogao umanjiti uzročno-posljedičnu vezu dampinškog uvoza i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije. Komisija je učinke svih poznatih čimbenika na stanje industrije Unije razlikovala i razdvojila od štetnih učinaka dampinškog uvoza.

(159)

Nakon konačne objave Tata Metaliks Limited tvrdio je da je kriza uzrokovana bolešću COVID-19 negativno utjecala na gospodarsko stanje industrije Unije u prvoj polovini 2020. Naveo je da su početna ograničenja kretanja uvedena kao javnozdravstvena mjera uzrokovala zaustavljanje mnogih građevinskih projekata.

(160)

Kako je prethodno opisano, ograničenja kretanja zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19 nisu znatno utjecala na tržište Unije za duktilne cijevi u razdoblju ispitnog postupka revizije. Ukupna potrošnja u Uniji te godine bila je slična potrošnji 2018. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(161)

S obzirom na prethodna razmatranja, Komisija je zaključila da je dampinškim uvozom iz Indije prouzročena materijalna šteta industriji Unije i da ostali čimbenici, uzeti u obzir pojedinačno ili zajedno, ne umanjuju uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i materijalne štete. Šteta je posebno očita u razvoju proizvodnje, iskorištenosti kapaciteta, obujmu prodaje na tržištu Unije, tržišnom udjelu, produktivnosti, profitabilnosti i povratu ulaganja.

(162)

Komisija je u uvodnoj izjavi 141. zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u razdoblju ispitnog postupka revizije. Komisija je stoga u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe procijenila vjerojatnost nastavka štete koju je uzrokovao dampinški uvoz iz Indije ako se dopusti istek mjera.

(163)

Komisija je u tom pogledu analizirala sljedeće elemente: proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u Indiji, odnos cijena u Uniji i indijskih cijena, privlačnost tržišta Unije i učinak potencijalnog uvoza iz Indije na stanje industrije Unije ako bi mjere istekle.

(164)

Kako je već opisano u uvodnim izjavama od 66. do 71., rezervni kapacitet dostupan u Indiji iznosio je približno 500 000 tona godišnje, što je više od potrošnje predmetnog proizvoda na tržištu Unije, koja je u razdoblju ispitnog postupka revizije iznosila [od 388 000 do 454 000] tona. Osim toga, indijski proizvođači planirali su uložiti u novi proizvodni kapacitet. Stoga će sljedećih godina ponuda na indijskom tržištu biti veća od potražnje. To će stoga indijskim proizvođačima dati dodatni poticaj da se sve više usmjere na izvozna tržišta.

(165)

Dostupni i budući rezervni kapacitet indijskih proizvođača izvoznika mogao bi se koristiti za proizvodnju predmetnog proizvoda za izvoz na tržište Unije ako se dopusti istek mjera.

(166)

Nakon konačne objave Tata Metaliks Limited tvrdio je da nema dokaza o tome da će se navodni rezervni proizvodni kapacitet u Indiji nužno koristiti za proizvodnju duktilnih cijevi i da će se izvoziti jer će ponuda u Indiji biti veća od potražnje. Osim toga, Komisija nije ispitala privlačnost drugih izvoznih tržišta i nije analizirala nikakve podatke nakon razdoblja ispitnog postupka revizije. Naposljetku, strana je tvrdila da se svako određivanje vjerojatnosti nastavka dampinga i štete mora temeljiti na pozitivnim dokazima (22). Stoga je zaključila da je zaključak o vjerojatnosti netočan.

(167)

Komisija je primijetila da je strana potvrdila da u Indiji postoji rezervni kapacitet. Osim toga, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 66. do 70., Komisija je utvrdila predmetni rezervni kapacitet specifično za predmetni proizvod. Usto, kako je objašnjeno u istim uvodnim izjavama, Komisija je utvrdila da će se dugoročno potražnja na indijskom tržištu smanjiti, a sama je strana priznala da planira proširiti svoju prodaju na tržište Unije. Nadalje, kako je opisano u odjeljku 6.2. u nastavku, tržište Unije smatralo se privlačnim za indijske proizvođače i stoga se može zaključiti da bi raspoloživi rezervni kapaciteti u Indiji bili barem djelomično iskorišteni za povećanje izvoza na tržište Unije. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(168)

Kad je riječ o pozitivnim dokazima koji se zahtijevaju na temelju navedene sudske prakse, Komisija je smatrala da je ispunila sve zahtjeve postojeće sudske prakse te su se njezina procjena i zaključci o vjerojatnosti nastavka dampinga i štete temeljili na pozitivnim dokazima prikupljenima za vrijeme ispitnog postupka. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(169)

S obzirom na prethodno navedeno, Komisija je zaključila da bi istek mjera vrlo vjerojatno uzrokovao znatno povećanje dampinškog uvoza iz Indije po cijenama nižima od cijena industrije Unije, što bi dodatno pogoršalo štetu koju je pretrpjela industrija Unije. To bi ozbiljno ugrozilo održivost industrije Unije.

(170)

Tržište Unije privlačno je zbog svoje veličine i cijena. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 71., daleko je najvažnije izvozno tržište za indijske proizvođače duktilnih cijevi i čini 40 % njihova ukupnog izvoza. Izvoz u Uniju 25 je puta veći od izvoza na drugo najveće izvozno tržište Indije – Katar, koji čini 2 % indijskog izvoza duktilnih cijevi. Usto, indijske uvozne cijene za tržište Unije bile su u razdoblju ispitnog postupka revizije malo veće od cijena za te druge zemlje, zbog čega je tržište Unije bilo nešto unosnije od ostalih tržišta.

(171)

Unatoč postojećim mjerama indijski proizvođači izvoznici prodali su Uniji u razmatranom razdoblju znatan obujam duktilnih cijevi te su u razdoblju ispitnog postupka revizije i dalje imali znatan tržišni udio (približno [od 10 do 14] %). Te cijevi prodane su po cijeni koja je čak i uz antidampinške pristojbe bila znatno ispod prodajnih cijena industrije Unije na tržištu Unije.

(172)

Tržište Unije stoga se smatra privlačnim za indijske proizvođače i može se zaključiti da bi raspoloživi rezervni kapaciteti u Indiji bili barem djelomično iskorišteni za povećanje izvoza na tržište Unije. S tim u vezi podsjeća se da je tržišni udio indijskog uvoza bio na visokim razinama [17–19] % u razdoblju početnog ispitnog postupka, tj. prije uvođenja antidampinških pristojbi.

(173)

Na temelju toga i uzimajući u obzir prethodno i trenutačno štetno stanje industrije Unije, nepostojanje mjera najvjerojatnije bi dovelo do znatnog povećanja dampinškog uvoza iz Indije po štetnim cijenama, što bi dovelo do još većih gubitaka za proizvođače iz Unije. Stoga je Komisija zaključila da bi dopuštanje isteka mjera vrlo vjerojatno dovelo do znatnog povećanja dampinškog uvoza iz Indije po štetnim cijenama i vjerojatno bi se nastavila materijalna šteta.

(174)

U skladu s člankom 21. osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera bilo protivno interesu Unije kao cjeline. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na procjeni svih postojećih interesa, uključujući interese industrije Unije, uvoznika, korisnika i interese javne politike u pogledu predmetnog proizvoda kako je utvrđeno u Direktivi 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (23) („Direktiva o ekološkom dizajnu”) i povezanim uredbama o pojedinačnim proizvodima. U skladu s člankom 21. stavkom 1. trećom rečenicom osnovne uredbe posebna pozornost posvećena je potrebi da se industrija zaštiti od negativnih učinaka štetnog dampinga.

(175)

Sve zainteresirane strane dobile su priliku iznijeti svoja stajališta u skladu s člankom 21. stavkom 2. osnovne uredbe.

(176)

Industrija Unije ima sjedišta u trima državama članicama (Francuskoj, Njemačkoj i Španjolskoj) i u vezi s predmetnim proizvodom izravno zapošljava više od 2 200 zaposlenika.

(177)

Antidampinške mjere koje su na snazi nisu spriječile ulazak dampinškog uvoza iz Indije na tržište Unije te je industrija Unije u razdoblju ispitnog postupka revizije pretrpjela materijalnu štetu.

(178)

Komisija je na temelju navedenog utvrdila da u slučaju isteka mjera postoji velika vjerojatnost nastavka štete uzrokovane uvozom podrijetlom iz te zemlje. Priljev znatnih količina dampinškog uvoza iz Indije nanio bi daljnju štetu industriji Unije.

(179)

Nakon konačne objave Tata Metaliks Limited tvrdio je da je industrija Unije bila zaštićena više od šest godina iako je imala tržišni udio od 85 %. Stoga nije izgledno da bi stavljanje postojećih mjera izvan snage utjecalo na industriju Unije. Ako dođe do određenog utjecaja, Unija može tražiti Komisiju da pokrene novi ispitni postupak.

(180)

Suprotno tvrdnji zainteresirane strane Komisija je na temelju analize svih relevantnih pokazatelja štete, uključujući kretanje tržišnog udjela industrije Unije, utvrdila da industrija Unije i dalje trpi materijalnu štetu koju uzrokuje dampinški uvoz iz Indije. Komisija je zaključila da će se šteta vjerojatno nastaviti i pogoršati dopusti li se istek mjera. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(181)

Komisija je stoga zaključila da je zadržavanje antidampinških mjera protiv Indije u interesu industrije Unije.

(182)

Komisija je stupila u kontakt sa svim nepovezanim uvoznicima, trgovcima i korisnicima koji su joj poznati. Nitko od njih nije odgovorio na upitnik Komisije.

(183)

Komisija nije primila primjedbe u kojima se navodi da bi zadržavanje mjera imalo znatan negativan učinak na uvoznike i korisnike koji bi nadmašivao pozitivan učinak mjera na industriju Unije.

(184)

S obzirom na navedeno Komisija je zaključila da nije bilo uvjerljivih razloga u interesu Unije protiv zadržavanja postojećih mjera na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz Indije.

(185)

Na temelju Komisijinih zaključaka o nastavku dampinga, nastavku štete i interesu Unije, trebalo bi zadržati antidampinške mjere koje se primjenjuju na uvoz cijevi od duktilnog lijevanog željeza podrijetlom iz Indije.

(186)

Nakon objave Tata Metaliks Limited tvrdio je da bi nastavak mjera trebalo smatrati iznimkom, a ne pravilom. Posebno je uputio na članak 11. stavak 1. osnovne antidampinške uredbe, u kojem se navodi da antidampinške mjere ostaju na snazi samo onoliko dugo koliko je potrebno i istječu pet godina od uvođenja. Budući da su pristojbe produljene do kraja ove revizije, tvrdio je da bi do vjerojatnog zaključenja ove revizije pristojbe bile na snazi već više od sedam godina. Zbog toga je tražio da Komisija prekine ispitni postupak.

(187)

Komisija je podsjetila da se u članku 11. stavku 2. osnovne uredbe navodi: „Konačna antidampinška mjera istječe pet godina od uvođenja ili pet godina od datuma zadnje revizije mjere koja pokriva damping i štetu, osim ako je revizijom utvrđeno da bi istjecanje mjere vjerojatno dovelo do nastavka ili ponavljanja dampinga i štete.” Odluka o nastavku mjera temelji se na detaljnoj procjeni svih činjenica utvrđenih u ispitnom postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe. Stoga nastavak mjera nije automatski niti je „pravilo”. Komisija je zato odbacila tvrdnju da bi se mjere trebale ukinuti.

(188)

Kako bi se rizik od izbjegavanja mjera zbog velike razlike u stopama pristojbi sveo na najmanju moguću razinu, potrebne su posebne mjere kako bi se osigurala primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Društva na koja se primjenjuju pojedinačne antidampinške pristojbe moraju carinskim tijelima država članica predočiti valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Na uvoz uz koji nije priložen takav račun trebalo bi primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(189)

Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe na uvoz, to nije jedini element o kojem carinska tijela trebaju voditi računa. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica mogu provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) radi provjere točnosti pojedinosti navedenih u deklaraciji te bi trebala osigurati da daljnja primjena niže stope pristojbe bude opravdana, u skladu s carinskim propisima.

(190)

Ako se obujam izvoza jednog od društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje obujma moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U tim okolnostima i ako su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprječavanje izbjegavanja mjera. U tom se ispitnom postupku može, među ostalim, ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i posljedičnim uvođenjem pristojbe na razini zemlje.

(191)

Stope antidampinške pristojbe za pojedinačna društva navedene u ovoj Uredbi primjenjuju se isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz Indije koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Taj uvoz ne bi trebao podlijegati nikakvoj drugoj pojedinačnoj stopi antidampinške pristojbe.

(192)

Nakon objave Tata Metaliks Limited tražio je Komisiju da mu dodijeli pojedinačnu dampinšku maržu. Alternativno, smatrao je da bi Komisija trebala barem razmotriti proširenje pojedinačnih antidampinških stopa dodijeljenih drugim proizvođačima predmetnog proizvoda iz Indije koji su surađivali u početnom ispitnom postupku tako da uključi i Tata Metaliks Limited s obzirom na to da je surađivao s Komisijom u ovom ispitnom postupku revizije.

(193)

Komisija je podsjetila da se ispitnim postupkom revizije zbog predstojećeg isteka mjera na temelju članka 11. stavka 2. osnovne uredbe nastoji isključivo utvrditi jesu li postojeće mjere i dalje potrebne. U toj vrsti ispitnog postupka revizije nije moguće utvrditi pojedinačne stope pristojbe za društva koja nisu surađivala u početnom ispitnom postupku. Pojedinačna stopa antidampinške pristojbe može se utvrditi samo nakon ispitnog postupka revizije u skladu s člankom 11. stavkom 3. ili člankom 11. stavkom 4. osnovne uredbe. Zahtjev je stoga odbačen.

(194)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (24). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, uredba o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(195)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (25), kad se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, trebala bi se primijeniti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, objavljena u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(196)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036,

(1)

Uredbom (EU) 2016/387 (2) („početna uredba”) Europska komisija („Komisija”) uvela je kompenzacijsku pristojbu na uvoz cijevi od duktilnog lijevanog željeza (poznato i kao sferoidno grafitno lijevano željezo) podrijetlom iz Indije („početne mjere”). Ispitni postupak koji je doveo do uvođenja početnih mjera dalje u tekstu navodi se kao „početni ispitni postupak”.

(2)

Uvedena kompenzacijska pristojba kretala se od 8,7 % za društvo Jindal Saw Limited do 9 % za društvo Electrosteel Castings Ltd i „sva ostala društva”.

(3)

Uredbom (EU) 2016/388 (3) Komisija je na isti proizvod uvela i konačnu antidampinšku pristojbu. Uvedena antidampinška pristojba kretala se od 0 % za društvo Electrosteel Castings Ltd do 14,1 % za društvo Jindal Saw Limited i „sva ostala društva”.

(4)

Nakon presuda Općeg suda u predmetima T-300/16 i T-301/16 (4) Komisija je ispravila pogreške koje je Opći sud utvrdio u izračunu antidampinške i kompenzacijske pristojbe za društvo Jindal Saw Limited. Uredbama (EU) 2020/526 (5) i (EU) 2020/527 (6) Komisija je ponovno uvela novu konačnu antidampinšku i kompenzacijsku pristojbu za društvo Jindal Saw Limited, po stopi od 3 % i 6 %.

(5)

Kompenzacijske pristojbe koje su trenutačno na snazi iznose 6 % za društvo Jindal Saw Limited i 9 % društvo za Electrosteel Castings Ltd i „sva ostala društva”. Stope antidampinške pristojbe koje su trenutačno na snazi iznose 0 % za društvo Electrosteel Castings Ltd, 3 % za društvo Jindal i 14,1 % za „sva ostala društva”.

(6)

Nakon objave obavijesti o skorom isteku mjera (7) Komisija je primila zahtjev za reviziju u skladu s člankom 18. osnovne uredbe.

(7)

Zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera podnijela su 21. prosinca 2020. društva Saint-Gobain PAM, Saint-Gobain PAM Deutschland GmbH i Saint-Gobain PAM España S.A. („podnositelji zahtjeva”) u ime proizvođača iz Unije koji čine više od 50 % ukupne proizvodnje cijevi od duktilnog lijevanog željeza u Uniji. Zahtjev za reviziju temeljio se na pretpostavci da bi istek mjera vjerojatno doveo do nastavka ili ponavljanja subvencioniranja i nastavka ili ponavljanja štete industriji Unije.

(8)

U skladu s člankom 10. stavkom 7. osnovne uredbe Komisija je prije pokretanja postupka obavijestila indijsku vladu da je primila pravilno dokumentirani zahtjev za reviziju. Komisija je pozvala indijsku vladu na savjetovanje u cilju pojašnjavanja situacije u vezi sa sadržajem zahtjeva za reviziju i postizanjem sporazumnog rješenja. Indijska vlada prihvatila je ponudu za savjetovanje, koje je potom održano 10. ožujka 2021. Tijekom savjetovanja nije bilo moguće postići sporazumno rješenje.

(9)

Nakon savjetovanja s Odborom osnovanim u skladu s člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća (8) Komisija je utvrdila da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera i 17. ožujka 2021. na temelju članka 18. stavka 2. osnovne uredbe pokrenula je reviziju zbog predstojećeg isteka mjera u pogledu uvoza u Uniju cijevi od duktilnog lijevanog željeza podrijetlom iz Indije („predmetna zemlja”). Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (9) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(10)

Komisija je istog dana pokrenula reviziju zbog predstojećeg isteka antidampinških mjera na uvoz istog proizvoda (10).

(11)

Ispitnim postupkom u vezi s nastavkom ili ponavljanjem subvencioniranja i štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020. („razdoblje ispitnog postupka revizije”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2017. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

(12)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je posebno obavijestila proizvođače iz Unije, poznate proizvođače iz Indije i indijska nadležna tijela, poznate uvoznike, korisnike i udruženja za koje se zna da se na njih odnosi pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera te ih pozvala na sudjelovanje.

(13)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima. Ni jedna zainteresirana strana nije zatražila saslušanje.

(14)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 27. osnovne uredbe.

(15)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak koji se sastoji od triju proizvođača iz Unije. Ti proizvođači iz Unije dio su iste grupe društava. Komisija je uzorak odabrala na temelju obujma proizvodnje i prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji u razdoblju ispitnog postupka revizije, tj. od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020. Konačni uzorak proizvođača iz Unije činio je [70–85] % procijenjene ukupne proizvodnje u Uniji i [70–85] % procijenjenog ukupnog obujma prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji te je osigurao dobru zemljopisnu distribuciju.

(16)

U skladu s člankom 27. stavkom 2. osnovne uredbe Komisija je zainteresirane strane pozvala da se očituju o privremenom uzorku, ali nije primila primjedbe. Stoga je privremeni uzorak potvrđen te se smatra reprezentativnim za industriju Unije.

(17)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Međutim, s obzirom na to da se nije javio nijedan nepovezani uvoznik, odabir uzorka nije bio potreban.

(18)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih poznatih proizvođača iz Indije zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Uz to, Komisija je zatražila indijsku vladu da utvrdi ostale proizvođače koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku, i/ili da stupi u kontakt s njima.

(19)

Budući da su samo tri proizvođača dostavila odgovor u okviru uzorkovanja u predviđenom roku, Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban.

(20)

Komisija je poslala upitnike indijskoj vladi, grupi triju proizvođača iz Unije u uzorku i trima proizvođačima izvoznicima koji su dostavili odgovor u okviru uzorkovanja. Ti su upitnici bili objavljeni i na internetu (11) na dan pokretanja postupka.

(21)

Komisija je primila odgovore na upitnik od triju proizvođača iz Unije, indijske vlade i samo jednog proizvođača iz Indije – društva Tata Metaliks Limited („TML”). Iako su dostavila odgovore u okviru uzorkovanja, druga dva proizvođača iz Indije nakon toga nisu dostavila odgovor na upitnik, pa stoga nisu surađivala u ispitnom postupku.

(22)

Zbog izbijanja bolesti COVID-19 i mjera ograničenja kretanja koje su uvele mnoge treće zemlje Komisija nije mogla provesti posjete radi provjere u skladu s člankom 26. osnovne uredbe u prostorima proizvođača izvoznika i indijske vlade. Komisija je umjesto toga na daljinu provjerila sve informacije koje je smatrala nužnima za svoja utvrđivanja u skladu s Obavijesti o posljedicama izbijanja covida-19 za antidampinške i antisubvencijske ispitne postupke (12). Komisija je provela provjeru na daljinu sljedećeg proizvođača izvoznika:

(23)

Komisija je zatražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za ispitni postupak. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih proizvođača iz Unije i povezanog prodajnog subjekta iz Italije:

(24)

Komisija je 18. ožujka 2022. objavila bitne činjenice i razmatranja na temelju kojih je namjeravala zadržati antidampinške pristojbe na snazi. Svim je stranama dano razdoblje unutar kojeg su mogle iznijeti primjedbe na objavu.

(25)

Samo je Tata Metaliks Limited dostavio primjedbe u roku. Komisija je razmotrila primjedbe društva Tata Metaliks Limited i prema potrebi ih uzela u obzir. Primjedbe je dostavila i indijska vlada, ali više od deset dana nakon isteka roka za dostavu primjedbi.

(26)

Kako bi se ispitni postupak završio u propisanom roku, u točki 7. Obavijesti o pokretanju postupka određeno je da Komisija neće prihvatiti podneske zainteresiranih strana nakon roka za dostavu primjedbi na konačnu objavu. U skladu s tim Komisija nije mogla uzeti u obzir primjedbe indijske vlade. Međutim, napomenula je da u njezinu podnesku nisu izneseni elementi koje Komisija već nije razmotrila za vrijeme ispitnog postupka. Nijedna strana nije zatražila saslušanje.

(27)

Jedan korisnik (Hydro Mat Benelux) i jedan proizvođač izvoznik (Tata Metaliks Limited) dostavili su primjedbe na pokretanje postupka.

(28)

Komisija je navela da je Tata Metaliks Limited primjedbe na pokretanje postupka dostavio 17. veljače 2022., više od devet mjeseci nakon roka od 37 dana od datuma objave Obavijesti o pokretanju postupka kako je utvrđen u točki 5.2. te obavijesti. Stoga Komisija taj podnesak nije uzela u obzir.

(29)

Komisija je navela da, iako je dostavio primjedbe na pokretanje postupka, Hydro Mat Benelux nije u potpunosti surađivao u ispitnom postupku. Točnije, to društvo nije ispunilo upitnik za korisnike koji se mogao koristiti za unakrsnu provjeru nekih izjava navedenih u nastavku, na primjer prodajnih cijena proizvođača izvoznika ili dokumenata povezanih s javnom nabavom.

(30)

Prvo, Hydro Mat Benelux tvrdio je da postupak treba prekinuti jer zahtjev nije podnesen u roku od tri mjeseca prije datuma isteka navedenog u Obavijesti o skorom isteku (13).

(31)

Komisija je pojasnila da datum podnošenja naveden u Obavijesti o pokretanju postupka ne odgovara datumu na koji je zahtjev podnesen. U otvorenoj verziji zahtjeva za reviziju dostupnoj u javnom spisu od 17. ožujka 2021., kojem mogu pristupiti sve zainteresirane strane, može se vidjeti da je zahtjev uredno podnesen 18. prosinca 2020., odnosno u roku predviđenom u članku 18. stavku 4. osnovne uredbe. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(32)

Drugo, Hydro Mat Benelux tvrdio je da se u zahtjevu previše koristi klauzula o povjerljivosti. Točnije, industrija Unije indeksirala je sve pokazatelje povezane sa svojim gospodarskim rezultatima. Hydro Mat Benelux uputio je na Provedbenu uredbu (EU) 2020/1336 (14), u kojoj je Komisija otkrila mikroekonomske podatke jednog proizvođača iz Unije.

(33)

Komisija je napomenula da su u Provedbenoj uredbi (EU) 2020/1336 svi mikropokazatelji (prodajne cijene i obujmi, jedinični trošak proizvodnje, troškovi rada, završne zalihe, profitabilnost itd.) navedeni u rasponima ili indeksima.

(34)

Osim toga, Komisija je smatrala da verzija zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera koja je uložena u spis na uvid zainteresiranim stranama sadržava sve bitne dokaze i sažetke podataka označenih kao povjerljivi u verziji koja nije povjerljiva kako bi zainteresirane strane dale smislene primjedbe i ostvarile svoje pravo na obranu u cijelom postupku.

(35)

U tom pogledu, Komisija podsjeća i da se člankom 29. osnovne uredbe omogućava zaštita povjerljivih podataka u okolnostima kada bi njihovo objavljivanje davalo znatne komparativne prednosti konkurentu ili bi imalo značajne štetne učinke na osobu koja daje podatke ili na osobu od koje je ta osoba primila podatke. Stoga su te tvrdnje odbačene.

(36)

Treće, Hydro Mat Benelux tvrdio je da prva polovina 2020. ne održava uobičajene gospodarske okolnosti i smatrao da razdoblje nije reprezentativno za procjenu posljedica isteka predmetnih mjera usmjerenu na budućnost. Hydro Mat Benelux tvrdio je da su negativni rezultati industrije Unije u prvoj polovini 2020. posljedica negativnog utjecaja pandemije bolesti COVID-19 na gospodarstvo i povećanja troška sirovina na svjetskim tržištima koje se nije moglo prenijeti na potrošače na kraju proizvodnog lanca. Nadalje, tvrdio je da za razdoblje 2017.–2019. glavni pokazatelji ne pokazuju ranjivost, već zdravu industriju Unije, posebno ako se analiziraju proizvodnja, proizvodni kapacitet, zalihe, ulaganja, prodajne cijene i profitabilnost.

(37)

Komisija je podsjetila da se člankom 18. osnovne uredbe zahtijeva da zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera sadržava dostatne dokaze da bi istekom mjera vjerojatno došlo do nastavka ili ponavljanja štete. U predmetnom slučaju konkretna analiza štete iz zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera sadržava dokaze koji upućuju na znatan ulazak indijskog uvoza na tržište Unije po cijenama koje su znatno niže od cijena i ciljnih cijena industrije Unije. U skladu s tim Komisija je smatrala da zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera sadržava dovoljno dokaza o nastavku štete te je odbacila tu tvrdnju.

(38)

Četvrto, Hydro Mat Benelux analizirao je razdoblje 2017.–2020. i tvrdio da dostupni podaci o uvozu ne podupiru tvrdnju o vjerojatnom ponavljanju štete. Osim toga, tvrdio je da indijske izvozne cijene i marže sniženja cijena i ciljnih cijena koje je izračunao podnositelj zahtjeva nisu pouzdane jer izvozne cijene odražavaju transfernu cijenu između povezanih strana, tj. indijskih proizvođača i njihovih povezanih društava kćeri. Naposljetku, Hydro Mat Benelux tvrdio je da su indijski proizvođači povećali svoj proizvodni kapacitet kako bi odgovorili na rastuće indijsko domaće tržište i da glavni indijski proizvođači izvoznici ne planiraju proširiti svoj proizvodni kapacitet.

(39)

Komisija je smatrala da nijedna tvrdnja ne dovodi u pitanje zaključak da je bilo dovoljno dokaza za pokretanje antisubvencijskog ispitnog postupka revizije. Doista, zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera sadržavao je dostatne dokaze da je subvencijski uvoz imao materijalno štetan učinak na stanje industrije Unije. Točnije, podnositelji zahtjeva dostavili su izračune sniženja cijena na razini granice Unije, ali i na razini isporuke do prostora kupaca, koji pokazuju sniženje od najmanje 14,9 %. Konkretna analiza štete iz zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera pokazala je povećan prodor uvoza iz Indije na tržište Unije (u apsolutnom i relativnom smislu) po cijenama koje su znatno niže od cijena industrije Unije. Čini se da je to uzrokovalo štetu industriji Unije, što se, primjerice, vidjeti iz smanjenja prodaje i tržišnog udjela i pogoršanja financijskih rezultata. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(40)

Za tvrdnju da će se povećanje indijske proizvodnje usmjeriti samo na indijsko tržište Hydro Mat Benelux nije naveo dokaze. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(41)

Peto, Hydro Mat Benelux tvrdio je da pitanja opće konkurentnosti ne bi trebala opravdavati nalaz o nastavku ili ponavljanju štete. Naveo je različite argumente kao što su činjenica da se potrošnja u Uniji smanjila od početka krize u europodručju sa smanjenjem javne potrošnje, što je stoga negativno utjecalo na konkurentnost industrije Unije, ali i konkurentnost plastičnih cijevi, poteškoće u privlačenju zaposlenika, održavanje vladajućeg položaja, pritisak jeftinijeg kineskog uvoza na natječajni postupak.

(42)

Ta se tvrdnja razmatra u uvodnoj izjavi 256.

(43)

Nakon objave društvo Tata Metaliks Limited tvrdilo je da se podaci iz zahtjeva za reviziju koji se odnose na podatke o industriji Unije i uvoz odnose na razdoblje od srpnja 2019. do lipnja 2020. Međutim, u Obavijesti o pokretanju postupka definirano je da je razdoblje ispitnog postupka revizije trajalo od siječnja 2020. do prosinca 2020. Društvo je smatralo da su podnositelji zahtjeva trebali ažurirati zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera na temelju razdoblja ispitnog postupka revizije definiranog u Obavijesti o pokretanju postupka i da su se ti podaci trebali staviti na raspolaganje stranama. Budući da stranama nije dostavila ažurirani zahtjev za reviziju, društvo je smatralo da je Komisija prekršila članak 12.1.2. i članak 12.1.3. Sporazuma WTO-a o subvencijama i kompenzacijskim mjerama („Sporazum o subvencijama i kompenzacijskim mjerama”).

(44)

Prvo, uobičajena je praksa Komisije da nalaze temelji na najnovijim dostupnim podacima. Ti podaci ne odgovaraju nužno razdoblju definiranom u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera jer u trenutku podnošenja zahtjeva za reviziju možda nisu bili dostupni. Sporazum o subvencijama i kompenzacijskim mjerama ne sadržava odredbe na temelju kojih bi Komisija bila dužna temeljiti svoje nalaze na istom razdoblju koje je definirano u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera. Drugo, sve strane mogle su dostaviti primjedbe na nalaze i dokaze koji su se odnosili na razdoblje ispitnog postupka revizije definirano u Obavijesti o pokretanju postupka za vrijeme ispitnog postupka. Komisija je stoga smatrala da nije prekršila ni postupovna prava ni Sporazum o subvencijama i kompenzacijskim mjerama te je odbacila tu tvrdnju.

(45)

Društvo Tata Metaliks Limited uputilo je i na činjenicu da je Komisija odbacila njegove primjedbe na pokretanje postupka jer su podnesene nakon roka navedenog u Obavijesti o pokretanju postupka (vidjeti uvodnu izjavu 28.). Prema njegovu mišljenju rok bi se primjenjivao tek nakon primitka revidiranih podataka podnositelja zahtjeva koji bi se odnosili na razdoblje ispitnog postupka revizije kako je definirano u Obavijesti o pokretanju postupka. Društvo Tata Metaliks Limited tvrdilo je i da je „ustaljeno načelo prirodne pravde” i „ustaljeno pravno stajalište u svim nadležnostima” da se podnesci o pravnim pitanjima mogu podnijeti nakon isteka rokova.

(46)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 44., razdoblje ispitnog postupka revizije odnosilo se na najnovije razdoblje za koje su podaci bili dostupni, a to razdoblje ne odgovara uvijek početnoj procjeni zahtjeva za reviziju. Nadalje, rok iz Obavijesti o pokretanju postupka odnosio se izričito na datum objave Obavijesti, a ne na neki drugi datum, kao što je datum dostave bilo kakvih informacija koje dostavlja neka strana. Rok iz Obavijesti o pokretanju postupka ne razlikuje se za pravna pitanja i činjenična pitanja, već se na obje vrste pitanja primjenjuje na isti način. Komisija je stoga odbacila tu tvrdnju.

(47)

Predmetni proizvod isti je kao i u početnom ispitnom postupku, odnosno cijevi od duktilnog lijevanog željeza (poznato i kao sferoidno grafitno lijevano željezo) („duktilne cijevi”), osim cijevi od duktilnog lijevanog željeza bez unutarnje i vanjske obloge („neobložene cijevi”), podrijetlom iz Indije, koje su trenutačno razvrstane u oznake KN ex 7303 00 10 (oznaka TARIC 7303001010) i ex 7303 00 90 (oznaka TARIC 7303009010) („predmetni proizvod”).

(48)

Duktilne cijevi upotrebljavaju se za opskrbu pitkom vodom, odlaganje otpadnih voda i navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta. Voda se kroz duktilne cijevi može provoditi s pomoću pritiska ili gravitacijom. Cijevi mogu biti promjera od 60 mm do 2 000 mm i duge 5,5, 6,7 ili 8 metara. Obično su iznutra obložene cementom ili drugim materijalima, a izvana su obložene cinkom, obojene ili oblijepljene vrpcom. Glavni su krajnji korisnici javna komunalna poduzeća.

(49)

Kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku, ovim je ispitnim postupkom revizije zbog predstojećeg isteka mjera potvrđeno da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

(50)

Stoga se ti proizvodi smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

(51)

U skladu s člankom 18. osnovne uredbe i kako je navedeno u Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je ispitala je li vjerojatno da će istek postojećih mjera dovesti do nastavka ili ponavljanja subvencioniranja.

(52)

U razdoblju početnog ispitnog postupka (15) Indija je u Uniju izvezla [80 000–100 000] tona predmetnog proizvoda (na temelju podataka za EU-27) (16). Od 2016. do 2018., nakon uvođenja konačnih mjera u ožujku 2016., uvoz se smanjio i kretao od 38 000 do 55 000 tona godišnje. Uvoz iz Indije 2019. ponovno se povećao na [64 000–75 000] tona.

(53)

U razdoblju ispitnog postupka revizije uvoz predmetnog proizvoda smanjio se na [44 000–52 000] tona. Nakon razdoblja ispitnog postupka revizije 2021. uvoz se ponovno povećao na razinu iz 2019.

(54)

Ukupno, uvoz predmetnog proizvoda iz Indije ostao je u razdoblju ispitnog postupka revizije na visokim razinama i činio je približno [10–14] % tržišta Unije, u usporedbi s [15–20] % tržišnog udjela koji je indijski uvoz imao u razdoblju početnog ispitnog postupka.

(55)

U ispitnom postupku surađivalo je samo jedno društvo, Tata Metaliks Limited (vidjeti odjeljak 1.5.). To društvo bilo je korisnik triju programa izvoza protiv kojih su u početnom ispitnom postupku uvedene kompenzacijske mjere, uglavnom za njegov izvoz u treće zemlje. Međutim, to je društvo u razdoblju ispitnog postupka revizije većinu svoje proizvodnje prodavalo na domaćem tržištu (17). Indijski proizvođači izvoznici koji su u Uniju izvozili znatne količine nisu surađivali. Komisija je stoga odlučila da se za određivanje razine subvencioniranja proizvođača izvoznika duktilnih cijevi iz Indije neće ograničiti na upotrebu informacija koje je dostavio Tata Metaliks Limited, već da će se umjesto toga osloniti na raspoložive podatke u skladu s člankom 28. osnovne uredbe.

(56)

S obzirom na navedeno Komisija je za svoju analizu koristila sve podatke koje je imala na raspolaganju, a posebno:

(57)

Komisija je ispitala je li se subvencioniranje nastavilo tako što je analizirala je li indijska industrija duktilnih cijevi i dalje ostvarivala koristi od subvencija protiv kojih su u početnom ispitnom postupku uvedene kompenzacijske mjere. Za programe subvencija koji su završili Komisija je ispitala i jesu li oni zamijenjeni drugim sličnim programima i jesu li stvoreni novi programi.

(58)

S obzirom na nalaze iz ovog odjeljka koji potvrđuju da su nastavljene subvencije protiv kojih su u početnom ispitnom postupku uvedene kompenzacijske mjere, Komisija je odlučila da nije potrebno ispitivati sve ostale subvencije za koje je podnositelj zahtjeva tvrdio da postoje. Nakon što Komisija utvrdi da postoje dokazi o nastavku subvencioniranja iznad razine de minimis u skladu s člankom 18. osnovne uredbe, u ispitnom postupku revizije nije nužno utvrditi točan iznos subvencije.

(59)

Komisija je u početnom ispitnom postupku uvela kompenzacijske mjere protiv sljedećih programa:

(60)

Komisija je u početnom ispitnom postupku zaključila da su se programom ciljnog proizvoda, koji je bio na snazi u razdoblju početnog ispitnog postupka, pružale subvencije u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. osnovne uredbe. Taj se program temelji na Planu za vanjsku trgovinsku politiku („FTP”) za razdoblje 2009.–2014.

(61)

Stope subvencije utvrđene za FPS u početnom ispitnom postupku iznosile su od 3,11 % do 4,35 %.

(62)

Međutim, nakon razdoblja početnog ispitnog postupka program je završio, a zamijenio ga je novi program – program za izvoz robe iz Indije („MEIS”). MEIS je zamijenio nekoliko prethodnih programa, uključujući FPS. MEIS-om su predviđeni slični uvjeti kao i FPS-om, protiv kojeg su u početnom ispitnom postupku uvedene kompenzacijske mjere. Komisija je stoga u početnom ispitnom postupku smatrala da bi se nalazi za FPS primjenjivali i na MEIS.

(63)

Program MEIS i dalje je bio na snazi u razdoblju ispitnog postupka revizije. Postojanje programa potvrdili su i indijska vlada u odgovoru na upitnik i Tata Metaliks Limited, proizvođač izvoznik koji je surađivao i koji je ujedno bio korisnik tog programa.

(64)

Program MEIS temelji se na Zakonu o vanjskoj trgovini (razvoj i reguliranje) iz 1992. (br. 22 iz 1992.), koji je stupio na snagu 7. kolovoza 1992. Na temelju Zakona o vanjskoj trgovini indijska vlada nadležna je za izdavanje obavijesti o izvoznoj i uvoznoj politici. Te su obavijesti sažete u dokumentima o vanjskotrgovinskoj politici koje Ministarstvo trgovine uobičajeno izdaje svakih pet godina i redovito ažurira.

(65)

MEIS je opisan u petogodišnjem Planu za vanjsku trgovinsku politiku za razdoblje 2015.–2020. („FTP 2015.–2020.”). Postupci kojima se uređuje FTP 2015.–2020. dodatno su opisani u „Priručniku o postupcima za razdoblje 2015.–2020.” („HOP 2015.–2020.”).

(66)

Detaljni opis MEIS-a nalazi se u poglavlju 3. dokumenta FTP 2015.–2020. i poglavlju 3. dokumenta HOP 2015.–2020.

(67)

Uvjete za taj program ispunjava svaki proizvođač izvoznik ili trgovac izvoznik.

(68)

Društva koja ispunjavaju uvjete mogu ostvariti koristi iz MEIS-a tako da određene proizvode izvoze u određene zemlje razvrstane u skupinu A („tradicionalna tržišta” koja uključuju sve države članice Unije), skupinu B („tržišta u nastajanju i ciljna tržišta”) i skupinu C („ostala tržišta”). Zemlje razvrstane u pojedine skupine i popis proizvoda s odgovarajućim stopama naknade navedeni su u Dodatku 3B ažuriranom HOP-u.

(69)

Korist se ostvaruje u obliku kredita za carine koji je jednak postotku vrijednosti FOB izvoza. Stopa u okviru programa MEIS u razdoblju ispitnog postupka revizije iznosila je 3 %.

(70)

Na temelju točke 3.06 dokumenta FTP 2015.–2020. određene vrste izvoza isključene su iz programa, na primjer izvoz uvezene ili pretovarene robe, procijenjeni izvoz, izvoz usluga i izvozni promet jedinica koje posluju u posebnim gospodarskim zonama/jedinicama koje posluju za izvoz.

(71)

Krediti za carine u okviru MEIS-a mogu se slobodno prenositi i vrijede 18 mjeseci od dana izdavanja, a kreditni bonovi za carine izdani 1. siječnja 2016. ili nakon tog datuma vrijede 24 mjeseca od dana izdavanja u skladu s točkom 3.13. ažuriranog dokumenta HOP 2015.–2020.

(72)

Mogu se upotrijebiti za: i. plaćanje carina na uvoz ulaznih elementa ili robe, uključujući kapitalna dobra; ii. plaćanje trošarina na nabavu ulaznih elemenata ili robe na domaćem tržištu, uključujući kapitalna dobra i njihovo plaćanje; iii. plaćanje poreza na usluge na nabavu usluga. Bonovi se mogu i prodati na tržištu.

(73)

Zahtjev za ostvarivanje koristi u okviru MEIS-a mora se podnijeti na internetskim stranicama Glavne uprave za vanjsku trgovinu. Zahtjevu na internetu moraju se priložiti odgovarajući dokumenti (otpremnice, potvrde banke o realizaciji i dokaz o istovaru). Mjerodavno regionalno tijelo indijske vlade nakon temeljite provjere dokumenata izdaje kredit za carine. Sve dok izvoznik dostavlja odgovarajuće dokumente, regionalno tijelo ne može odlučivati o dodjeljivanju kredita za carine.

(74)

U skladu s člankom 3. stavkom 2. i člankom 5. osnovne uredbe Komisija je utvrdila da primatelj ostvaruje korist u vrijeme izvršavanja izvozne transakcije u okviru navedenog programa. Indijska vlada trenutačno izdaje kredit za carine koji proizvođač izvoznik knjiži kao potraživanje koje proizvođač izvoznik može nadoknaditi u svakom trenutku. To je financijski doprinos u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. osnovne uredbe. Nakon što carinska tijela izdaju izvoznu otpremnicu indijska vlada više ne može odlučivati o dodjeljivanju subvencije. S obzirom na navedeno, Komisija je smatrala primjerenim procijeniti korist u okviru MEIS-a kao zbroj iznosa zarađenih u izvoznim transakcijama izvršenima u okviru tog programa tijekom RIP-a.

(75)

MEIS pravno ovisi o izvršenju izvoza i stoga se smatra specifičnim u smislu članka 4. stavka 2. točaka (a) i (b) osnovne uredbe.

(76)

Komisija je zaključila da su se programom MEIS pružale subvencije u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe. Kredit za carine u okviru MEIS-a financijski je doprinos indijske vlade jer će se kredit na kraju upotrijebiti za nadoknađivanje uvoznih carina plaćenih za kapitalna dobra, smanjujući na taj način prihod indijske vlade od pristojbi koje bi u suprotnom trebalo platiti. Osim toga, izvoznik koji ne podliježe plaćanju tih uvoznih carina ostvaruje korist od kredita za carine u okviru MEIS-a. Programom se društvu koje na tržištu prodaje bonove u okviru MEIS-a daje izravan financijski doprinos.

(77)

Komisija je napomenula da je MEIS istekao nakon razdoblja ispitnog postupka revizije, to jest 1. siječnja 2021. Međutim, do kraja 2021. društva još mogu podnijeti zahtjev za dodjelu bonova u okviru MEIS-a za izvozne transakcije izvršene 2020. Nadalje, društva do 15. rujna 2023. još mogu koristiti bonove u okviru MEIS-a dobivene 2021. za podmirivanje dospjelih uvoznih carina. Stoga su pogodnosti u okviru tog programa dobivene tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije i nastavit će se ostvarivati i nakon uvođenja mjera.

(78)

Komisija je nadalje napomenula da je indijska vlada u kolovozu 2021. objavila smjernice za novi program – program otpusta carina i poreza na izvezene proizvode, koji je zamijenio MEIS. Navedeno je da je program otpusta carina i poreza na izvezene proizvode mehanizam za povrat poraza/carina/davanja na središnjoj, državnoj ili lokalnoj razini, koji se trenutačno ne vraćaju u okviru nekog drugog mehanizma, a nastali su u postupku proizvodnje i distribucije izvezenih proizvoda (19). Indijska vlada najavila je stope povrata za različite sektore. Te stope mogu se revidirati u bilo kojem trenutku. Iako stope za industriju željeza i predmetni proizvod nisu objavljene za vrijeme ispitnog postupka, taj je sektor tražio da ga se uključi u program, što je potvrdio i Tata Metaliks Limited, proizvođač koji surađuje, a o stopi za tu industriju još se raspravljalo (20).

(79)

Budući da se pravna situacija nije bitno promijenila, Komisija je smatrala da je industrija duktilnih cijevi u razdoblju ispitnog postupka revizije i dalje ostvarivala koristi od MEIS-a. Komisija je iste nalaze utvrdila u Provedbenoj uredbi (EU) 2022/433.

(80)

Zbog nedostatka suradnje nije bilo moguće izračunati točnu razinu subvencioniranja tog programa u razdoblju ispitnog postupka revizije. Komisija je u tu svrhu koristila raspoložive podatke u skladu s člankom 28. osnovne uredbe. Stopa subvencije u razdoblju početnog ispitnog postupka za FPS protiv kojeg su uvedene kompenzacijske mjere u početnom ispitnom postupku i koji je zamijenio MEIS (za koji je utvrđeno da se njime ostvaruje slična korist) bila je od 3,11 % do 4,35 % (vidjeti uvodnu izjavu 61.).

(81)

Budući da je stopa u okviru programa MEIS iznosila 3 % vrijednosti FOB, u usporedbi s 5 % vrijednosti FOB u okviru FPS-a u razdoblju početnog ispitnog postupka, korist koju je industrija duktilnih cijevi ostvarila u okviru MEIS-a u RIPR-u smanjila se u skladu s tim. U Provedbenoj uredbi (EU) 2022/433 koristi utvrđene za proizvođače hladnovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika iznosile su 1,87 % i 1,92 % za stopu u okviru programa MEIS od 2 %. Komisija je smatrala da će koristi za proizvođače duktilnih cijevi u okviru MEIS-a stoga na sličan način iznositi malo manje od 3 % i da stoga neće biti zanemarive.

(82)

Nakon objave društvo Tata Metaliks Limited tvrdilo je da se MEIS-om daje povrat (a) neizravnih poreza povezanih s proizvodnjom i distribucijom izvezenih proizvoda i (b) kumulativnih neizravnih poreza na ulazne elemente utrošene u proizvodnji izvezenih proizvoda. Društvo je tvrdilo da se na temelju Sporazuma o subvencijama i kompenzacijskim mjerama na povrat tih kategorija poreza ne mogu uvesti kompenzacijske mjere. Tvrdilo je i da, čak i ako se utvrdi da se protiv MEIS-a mogu uvesti kompenzacijske mjere, taj je program ukinut 31. prosinca 2020.

(83)

Komisija je odbacila te tvrdnje. Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 60. do 81., društvima iz Indije vraća se fiksni postotak vrijednosti FOB izvoza u obliku bonova za carine. Uvjetima programa nije određeno da vrijednost bona za carine mora odgovarati iznosu poreza koje je društvo platilo niti se ti iznosi provjeravaju. Kad je riječ o vjerojatnosti nastavka programa subvencija, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 77., društva do 15. rujna 2023. i dalje mogu koristiti bonove u okviru MEIS-a dobivene 2021. za podmirivanje dospjelih uvoznih carina. Stoga će se koristi u okviru tog programa nastaviti ostvarivati i nakon razdoblja ispitnog postupka revizije.

(84)

Društvo Tata Metaliks Limited tvrdilo je i da se programom otpusta carina i poreza na izvezene proizvode u trenutku dostavljanja podneska (31. ožujka 2022.) više nisu ostvarivale koristi i da Komisija stoga ne može smatrati rasprave o toj koristi znakom vjerojatnog (budućeg) subvencioniranja predmetnog proizvoda.

(85)

S obzirom na program otpusta carina i poreza na izvezene proizvode Komisija je napomenula da je samo društvo Tata Metaliks Limited za vrijeme unakrsne provjere na daljinu smatralo da će se pregovarati o novoj stopi za industriju duktilnih cijevi. Činjenica da o stopi nije donesena odluka u trenutku dostave podneska ne dovodi u pitanje veliku vjerojatnost određivanja nove stope i nastavak subvencioniranja u okviru tog novog programa nakon 2023. Komisija je stoga odbacila tu tvrdnju.

(86)

Komisija je u početnom ispitnom postupku utvrdila da se programom za poticanje izvoza s povlaštenom carinom na uvoz kapitalnih dobara („EPCGS”) pruža subvencija protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere i da on čini financijski doprinos indijske vlade. Taj se program i dalje primjenjivao u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(87)

Detaljni opis EPCGS-a nalazi se u poglavlju 5. dokumenta FTP 2015.–2020. i u poglavlju 5. dokumenta HOP 2015.–2020.

(88)

Uvjete za tu mjeru ispunjavaju proizvođači izvoznici i trgovci izvoznici „povezani s” pomoćnim proizvođačima i pružateljima usluga.

(89)

Pod uvjetom da ima izvoznu obvezu društvo smije uvoziti kapitalna dobra (nova i rabljena kapitalna dobra do 10 godina starosti) po sniženoj stopi carine. Indijska vlada u tu svrhu izdaje, nakon podnošenja zahtjeva i plaćanja pristojbe, dozvolu programa EPCGS. Programom je predviđena snižena stopa uvozne carine, koja se primjenjuje na sva kapitalna dobra koja se uvoze u okviru tog programa. Kako bi se ispunila izvozna obveza, uvezena kapitalna dobra moraju se koristiti za proizvodnju određene količine proizvoda predviđenih za izvoz tijekom određenog razdoblja. Prema dokumentu FTP 2015.–2020. u okviru EPCGS-a kapitalna se dobra mogu uvoziti po stopi carine od 0 %. Obveza izvoza, koja odgovara šesterostrukom iznosu ušteđene pristojbe, mora se ispuniti u roku od najviše šest godina.

(90)

Nositelj dozvole u okviru EPCGS-a može nabavljati kapitalna dobra i na domaćem tržištu. U tom slučaju domaći proizvođač kapitalnih dobara može iskoristiti mogućnost bescarinskog uvoza komponenata potrebnih za proizvodnju takvih kapitalnih dobara. Druga je mogućnost da domaći proizvođač zatraži olakšicu u obliku procijenjenog izvoza u pogledu kapitalnih dobara isporučenih nositelju dozvole u okviru EPCGS-a.

(91)

Programom EPCGS pružaju se subvencije u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe. Smanjenje carine predstavlja financijski doprinos indijske vlade budući da ta koncesija smanjuje prihod indijske vlade od carina koje bi u suprotnom trebalo platiti. Osim toga, smanjenjem carine izvoznik ostvaruje korist jer ušteđene carine pri uvozu poboljšavaju likvidnost društva.

(92)

Nadalje, EPCGS de iure ovisi o realizaciji izvoza s obzirom na to da se takve dozvole ne mogu dobiti bez preuzimanja obveze izvoza. Stoga se smatra da je to specifična subvencija protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere na temelju članka 4. stavka 4. prvog podstavka točke (a) osnovne uredbe.

(93)

EPCGS se ne može smatrati dozvoljenim sustavom povrata carina ili sustavom povrata kao zamjene u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. osnovne uredbe. Kapitalna dobra nisu uključena u područje primjene tih dopuštenih sustava, kao što se navodi u točki (i) Priloga I. osnovnoj uredbi, jer se ne upotrebljavaju u proizvodnji izvezenih proizvoda.

(94)

U početnom ispitnom postupku iznos subvencije protiv kojeg se mogu uvesti kompenzacijske mjere izračunan je u skladu s člankom 7. stavkom 3. osnovne uredbe na temelju neplaćenih carina na uvezena kapitalna dobra u razdoblju koje odražava uobičajeno amortizacijsko razdoblje takvih kapitalnih dobara u predmetnoj industriji. Tako izračunan iznos, koji se može pripisati RIP-u, prilagođen je tako da su mu tijekom tog razdoblja dodane kamate kako bi odražavao punu vremensku vrijednost novca. Komercijalna kamatna stopa tijekom razdoblja ispitnog postupka u Indiji smatrala se prikladnom za tu svrhu. U skladu s člankom 7. stavkom 1. točkom (a) osnovne uredbe naknade koje su ta društva morala platiti radi dobivanja subvencije oduzete su od ukupnog iznosa subvencije ako je subvencija zatražena.

(95)

U skladu s člankom 7. stavcima 2. i 3. osnovne uredbe taj se iznos subvencije raspodijelio na odgovarajući izvozni promet u razdoblju početnog ispitnog postupka kao primjereni nazivnik jer subvencija ovisi o ostvarenom izvozu i nije odobrena upućivanjem na proizvedene, prerađene, izvezene ili transportirane količine.

(96)

Stopa subvencije utvrđena za taj program u razdoblju početnog ispitnog postupka iznosila je od 0,03 % do 0,38 %.

(97)

U zahtjevu za reviziju i odgovarajućim prilozima podnositelj zahtjeva dokazao je da su proizvođači duktilnih cijevi iz Indije nastavili ostvarivati korist od programa. Postojanje programa potvrdila je i indijska vlada u odgovoru na upitnik. Osim toga, Komisija je utvrdila da je društvo Tata Metaliks Limited koristilo program za uvoz kapitalnih dobara koja se koriste u proizvodnji predmetnog proizvoda. Korist od programa mogla se u razdoblju ispitnog postupka revizije rasporediti na predmetni proizvod.

(98)

U skladu s tim Komisija je zaključila da postoje dostatni dokazi koji pokazuju da su proizvođači izvoznici u razdoblju ispitnog postupka revizije nastavili ostvarivati korist od subvencija u okviru programa EPCGS.

(99)

Zbog nedostatka suradnje nije bilo moguće izračunati točnu razinu subvencioniranja tog programa u razdoblju ispitnog postupka revizije. Komisija je u tu svrhu koristila raspoložive podatke u skladu s člankom 28. osnovne uredbe. Stopa subvencije utvrđena za taj program u razdoblju početnog ispitnog postupka iznosila je od 0,03 % do 0,38 % (vidjeti uvodnu izjavu 96.).

(100)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je zaključila da razina subvencioniranja u okviru tog programa u razdoblju ispitnog postupka revizije nije bila zanemariva, a u svakom slučaju nije bila niža od razina utvrđenih u početnom ispitnom postupku.

(101)

Nakon objave Tata Metaliks Limited tvrdio je da je program EPCGS dopuštena subvencija jer je njime određeno oslobođenje od poreza na izvozne proizvode ako su namijenjeni za domaću potrošnju i da se protiv njega stoga ne mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(102)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 93., kapitalna dobra nisu uključena u područje primjene tih dopuštenih sustava, kako je utvrđeno u točki (i.) Priloga I. osnovnoj uredbi, jer se ne upotrebljavaju u proizvodnji izvezenih proizvoda. Komisija je stoga odbacila tu tvrdnju.

(103)

Komisija je u početnom ispitnom postupku utvrdila da proizvođači izvoznici predmetnog proizvoda ostvaruju korist od programa povrata carine kojim se daje povrat određenog postotka vrijednosti FOB izvoza („stopa DDS-a”). Stopa DDS-a za predmetni proizvod u razdoblju početnog ispitnog postupka iznosila je 1,9 % vrijednosti FOB. Program DDS i dalje se primjenjivao u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(104)

Pravna osnova koja se primjenjivala tijekom ispitnog postupka revizije bila su Pravila za povrat carina i središnjih trošarina iz 1995. („Pravila o DDS-u iz 1995.”), kako su izmijenjena 2006. i zatim zamijenjena Pravilima za povrat carina i središnjih trošarina iz 2017. („Pravila iz 2017.”), koja su stupila na snagu 1. listopada 2017. Metoda izračuna tog programa povrata carine opisana je u okviru pravila 3. stavka 2. Pravila o DDS-u iz 1995. Pravilom 12. stavkom 1. točkom (a) podtočkom ii. Pravila o DDS-u uređena je izjava koju proizvođači izvoznici moraju podnijeti da bi ostvarili korist od programa. Navedena pravila ostala su ista u Pravilima o DDS-u iz 2017. i odgovaraju pravilu 3. stavku 2. odnosno pravilu 13. stavku 1. točki (a) podtočki ii.

(105)

Usto, Okružnica br. 24/2001 sadržava posebne upute o načinu primjene pravila 3. stavka 2. i izjavu koju izvoznici trebaju dostaviti u skladu s pravilom 12. stavkom 1. točkom (a) podtočkom ii.

(106)

U pravilu 4. Pravila o DDS-u iz 1995. propisano je da središnja vlada može revidirati iznos ili stope utvrđene u skladu s pravilom 3. Indijska vlada uvela je niz izmjena, pri čemu su posljednje izmjene, kojima se revidiraju stope, Obavijest br. 95/2018 – CUSTOMS i Obavijest br. 07/2020 – CUSTOMS.

(107)

Stopa DDS-a za predmetni proizvod u razdoblju početnog ispitnog postupka iznosila je 1,9 % vrijednosti FOB.

(108)

Uvjete za taj program ispunjava svaki proizvođač izvoznik ili trgovac izvoznik.

(109)

U okviru programa svako društvo koje izvozi proizvode koji ispunjavaju uvjete ostvaruje pravo na iznos koji odgovara postotku deklarirane vrijednosti FOB izvezenog proizvoda. U pravilu 3. stavku 2. Pravila za povrat carina i središnjih trošarina navodi se kako se izračunava iznos subvencije. Iznos za povrat temelji se na prosječnim vrijednostima relevantnih carina plaćenih na uvoz sirovina na razini industrije i prosječnom omjeru potrošnje u industriji prikupljenima od proizvođača koje indijska vlada smatra reprezentativnim proizvođačima izvoznih proizvoda koji ispunjavaju uvjete (takozvana „sveindustrijska stopa” ili „AIR”). Indijska vlada zatim je utvrdila iznos koji će se vratiti kao postotak prosječne izvozne vrijednosti izvezenih proizvoda koji ispunjavaju uvjete.

(110)

Indijska vlada taj postotak upotrebljava za izračun iznosa povrata carine na koji svi izvoznici koji ispunjavaju uvjete imaju pravo. Stopu za taj program određuje indijska vlada za svaki proizvod posebno.

(111)

Prema indijskoj vladi povrat carine može se odrediti i na temelju stvarne carine, za proizvode ako ne ispunjavaju uvjete za AIR ili, ako je riječ o društvima, ako ona utvrde da rabat na temelju AIR-a iznosi manje od 80 % stvarne carine/poreza.

(112)

Da bi moglo ostvarivati koristi od tog programa, društvo mora izvoziti. Kad se podaci o pošiljci unesu u carinski poslužitelj, utvrđuje se da se izvoz odvija u skladu s programom DDS te se neopozivo određuje iznos DDS-a. Nakon otpreme i nakon što društvo dostavi opći izvozni manifest, a carinski ured uspješno usporedi taj dokument s podacima iz otpremnice, ispunjeni su svi uvjeti za odobrenje plaćanja iznosa povrata izravnom uplatom na bankovni račun izvoznika ili mjenicom.

(113)

Izvoznik je dužan dostaviti i dokaz realizacije izvoznih prihoda potvrdom banke o realizaciji. Taj se dokument može dostaviti nakon što je plaćen iznos povrata. Indijska vlada osigurava povrat plaćenog iznosa ako izvoznik ne dostavi potvrdu banke o realizaciji u zadanom roku.

(114)

Iznos povrata može se iskoristiti u bilo koju svrhu i, u skladu s indijskim računovodstvenim standardima, može se uknjižiti na obračunskoj osnovi kao prihod u komercijalnim računima nakon ispunjenja izvozne obveze.

(115)

Komisija je u početnom ispitnom postupku utvrdila da su se programom DDS pružale subvencije u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe. Takozvani iznos povrata carine financijski je doprinos indijske vlade jer se radi o izravnom prijenosu sredstava indijske vlade. Nema ograničenja za upotrebu tih sredstava. Nadalje, iznosom povrata carine izvoznik ostvaruje korist jer se tako poboljšava njegova likvidnost.

(116)

Stopu povrata carine za izvoz određuje indijska vlada za svaki proizvod posebno. Međutim, iako se na subvenciju upućuje kao na povrat carine, program nema sve značajke dozvoljenog sustava povrata carine ili sustava povrata u slučaju zamjene u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. osnovne uredbe niti je program usklađen s pravilima utvrđenima u Prilogu I. točki I., Prilogu II. (definicija i pravila za povrat) i Prilogu III. (definicija i pravila za povrat u slučaju zamjene) osnovnoj uredbi. Gotovinsko plaćanje izvozniku nije nužno povezano sa stvarnim plaćanjima uvoznih carina na sirovine i nije kredit za carinu namijenjen za nadoknađivanje uvoznih carina za prošli ili budući uvoz sirovina. Osim toga, nema sustava ni postupka na snazi kojima bi se potvrdilo koji se ulazni elementi upotrebljavaju u proizvodnji izvezenih proizvoda i u kojim količinama. Usto, indijska vlada nije provela daljnje ispitivanje na temelju obuhvaćene stvarne količine ulaznih elemenata, iako bi se ono trebalo provesti ako nema djelotvorno provedenog sustava provjere (točka 5. Priloga II. i točka 3. dio II. Priloga III. osnovnoj uredbi).

(117)

Uplata indijske vlade nakon što izvoznici obave izvoz ovisi o realizaciji izvoza pa se smatra da je to specifična subvencija protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere na temelju članka 4. stavka 4. točke (a) osnovne uredbe.

(118)

S obzirom na navedeno, Komisija je zaključila da se protiv programa DDS mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(119)

U skladu s člankom 3. stavkom 2. i člankom 5. osnovne uredbe Komisija je u početnom ispitnom postupku izračunala iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere u pogledu koristi koju ostvaruje primatelj (odnosno iznosa koji prima kao povrat carine), za koju je utvrđeno da postoji u razdoblju početnog ispitnog postupka. U tom je smislu Komisija utvrdila da primatelj ostvaruje korist u vrijeme izvršavanja izvozne transakcije u okviru navedenog programa. U tom trenutku indijska vlada obvezna je platiti iznos povrata, što čini financijski doprinos u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. osnovne uredbe. Nakon što carinska tijela izdaju izvoznu otpremnicu u kojoj je, među ostalim, naveden iznos povrata koji se treba dodijeliti za tu izvoznu transakciju, indijska vlada više ne može odlučivati o dodjeljivanju subvencije.

(120)

Budući da glavni proizvođači izvoznici nisu surađivali, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 55., Komisija nije mogla provjeriti plaćaju li zaista uvozne carine za sirovine koje koriste u proizvodnji predmetnog proizvoda. Da je ta tvrdnja iznesena i potvrđena, premda ne postoji sustav ili postupak kojim bi se potvrdilo koji se ulazni elementi upotrebljavaju u proizvodnji izvezenih proizvoda i u kojim količinama, Komisija bi provela provjeru plaćenih carina za izračun prekomjernog otpusta u skladu s točkom 5. Priloga II. osnovnoj uredbi.

(121)

S obzirom na navedeno, Komisija je smatrala primjerenim ocijeniti korist u okviru DDS-a kao zbroj iznosa povrata zarađenih u izvoznim transakcijama obavljenima u okviru tog programa tijekom razdoblja početnog ispitnog postupka.

(122)

U skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne uredbe Komisija je te iznose subvencija raspodijelila na ukupni izvozni promet društva tijekom razdoblja početnog ispitnog postupka kao primjereni nazivnik jer subvencija ovisi o realizaciji izvoza, a nije bila odobrena s obzirom na proizvedene, izrađene, izvezene ili transportirane količine.

(123)

Utvrđene stope subvencije za taj su program u razdoblju početnog ispitnog postupka iznosile od 1,37 % do 1,66 %.

(124)

U zahtjevu za reviziju i odgovarajućim prilozima podnositelj zahtjeva dostavio je dokaze o tome da je industrija duktilnih cijevi nastavila ostvarivati korist od DDS-a u razdoblju ispitnog postupka revizije. Nadalje, indijska vlada potvrdila je nastavak programa DDS u odgovoru na upitnik. Osim toga, i Tata Metaliks Limited, proizvođač koji je surađivao, ostvarivao je korist od tog programa u razdoblju ispitnog postupka revizije, većinom za svoj izvoz u treće zemlje.

(125)

U odgovorima na upitnik i Tata Metaliks Limited i indijska vlada tvrdili su da DDS nije subvencija protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere. Indijska vlada nadalje je tvrdila da povrat neizravnih poreza ili uvoznih naknada mora biti veći od iznosa tih poreza ili naknada koji su stvarno naplaćeni na ulazne elemente koji se upotrebljavaju u proizvodnji izvezenog proizvoda kako bi se taj povrat smatrao subvencijom. Indijska vlada smatra da bi se kompenzacijske mjere čak i u tim slučajevima mogle uvesti samo na prekomjerni povrat. Kako bi poduprla tu tvrdnju, indijska vlada uputila je na Izvješće povjerenstva – Europska unija – Kompenzacijske mjere za određeni polietilen tereftalat iz Pakistana, WT/DS486/R.

(126)

Indijska vlada nadalje je tvrdila da prihvatljivost u okviru programa ne ovisi o realizaciji izvoza niti je ograničena na određeni sektor, industriju i/ili regiju. Smatrala je da se povratom neutraliziraju plaćene carine i središnje trošarine izračunane prema prosječnim količinama relevantnih ulaznih elemenata (uvezenih i domaćih), za koje je uočeno da se obično koriste u proizvodnji razreda robe koja se izvozi. Različiti načini na koje pojedinačni izvoznici nabavljaju ulazne elemente uzimaju se u obzir i uravnotežuju u prosjecima. Indijska vlada stoga je smatrala da je DDS rabat na porez/carinu, a ne subvencija.

(127)

Kako je detaljno opisano u uvodnim izjavama od 115. do 118., Komisija je u početnom ispitnom postupku smatrala da DDS nema sve značajke dopuštenog sustava povrata carine ili sustava povrata u slučaju zamjene u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. osnovne uredbe. Suprotno tvrdnjama indijske vlade koristi koje su društva primila u okviru programa DDS nisu izravno povezane s pristojbama koje se plaćaju na uvoz sirovina koje društvo upotrebljava za proizvode koji se izvoze. Izvozno društvo prima gotovinska plaćanja koja su povezana samo s vrijednošću FOB njegova izvoza. Društva uopće ne moraju uvoziti sirovine.

(128)

Stoga i s obzirom na to da se mehanizmom programa ne predviđa pojedinačna procjena društva u pogledu poreza/troškova plaćenih za utrošene ulazne elemente u proizvodnji, Komisija ne može smatrati cijeli iznos povrata carine u okviru DDS-a samo naknadom za carine/troškove koje društva plaćaju za sirovine utrošene u proizvodnji predmetnog proizvoda. Naposljetku, budući da glavni proizvođači izvoznici nisu surađivali, Komisija nije mogla provjeriti veze specifične za određeni slučaj između koristi u okviru DDS-a i potencijalnih carina plaćenih na uvoz sirovina koje se koriste u proizvodnji predmetnog proizvoda.

(129)

Komisija je stoga zaključila da su proizvođači izvoznici duktilnih cijevi iz Indije u razdoblju ispitnog postupka revizije nastavili ostvarivati korist u okviru DDS-a. Nadalje, s obzirom na to da nije surađivao nijedan proizvođač izvoznik s reprezentativnim obujmom izvoza u Uniju u razdoblju ispitnog postupka revizije, Komisija nije imala na raspolaganju informacije specifične za određeno društvo na temelju kojih bi izračunala iznos subvencije ostvarene u razdoblju ispitnog postupka revizije. Međutim, za nalaz o nastavku subvencioniranja koji je utvrdila u ovoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera Komisija nije smatrala potrebnim izračunati te iznose. Nadalje, iako se od razdoblja početnog ispitnog postupka stopa povrata carina za predmetni proizvod malo smanjila (s 1,9 % na 1,8 %, a zatim na 1,6 % u razdoblju ispitnog postupka revizije), pravila DDS-a nisu se promijenila. Čak i ako bi se smanjenje stope DDS-a (od 16 %) odrazilo u proporcionalnom smanjenju razina subvencioniranja u usporedbi s razinama utvrđenima u početnom ispitnom postupku (od 1,37 % do 1,66 %), Komisija je smatrala da ta razina subvencioniranja u okviru programa i dalje ne bi bila zanemariva.

(130)

Komisija je stoga zaključila da su proizvođači duktilnih cijevi u razdoblju ispitnog postupka revizije nastavili primati subvencije u okviru programa DDS.

(131)

Nakon objave Tata Metaliks Limited tvrdio je da postoji odgovarajuća veza između stopa povrata i carina plaćenih na sirovine utrošene u proizvodnji predmetnog proizvoda. Posebno je napomenuo da izvoznici, kako bi dobili povrat carine, moraju dostaviti otpremnicu na kojoj navode zahtjev za povrat carine primjenjiv na proizvod. Indijska carina izdaje otpremnicu na kojoj navodi iznos povrata tek nakon provjere. Stoga, prema njegovu mišljenju, povrat carine nije prekomjerni otpust.

(132)

Kako je već objašnjeno u uvodnoj izjavi 109., Komisija je smatrala da se zahtjev za povrat carine odnosi na fiksni postotak iznosa koji se vraća. Napomenula je da taj iznos ne odgovara nužno iznosu carina koji bi društvo platilo za utrošene ulazne elemente u proizvodnji. Nadalje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 128., zbog nesuradnje proizvođača izvoznika nije bilo moguće provjeriti plaćaju li oni zaista uvozne carine za sirovine koje koriste u proizvodnji predmetnog proizvoda. Komisija je stoga odbacila tu tvrdnju.

(133)

Komisija je u početnom ispitnom postupku smatrala da je indijska vlada skupom mjera povjerila rudarskim društvima koja vade željeznu rudu da osiguraju željeznu rudu uz neprimjereno nisku naknadu. Ta opskrba robom činila je financijsku korist za primatelje, specifična je i stoga se protiv nje mogu uvesti kompenzacijske mjere (21).

(134)

Prvo, indijska vlada uvela je od ožujka 2007. izvozne poreze na željeznu rudu, prvo po stopi od 300 INR po toni (što odgovara postotku od 12 % do 15 %). U ožujku 2011. stopa je povećana na 20 %, a u prosincu 2011. dodatno je povećana na 30 %. To izvozno ograničenje putem izvoznih poreza bilo je usmjereno na zaštitu i promicanje industrija na kraju proizvodnog lanca tako da se domaćim industrijama na kraju proizvodnog lanca osiguraju jeftine sirovine i ulazni elementi.

(135)

Drugo, u svibnju 2008. Ministarstvo željeznice uvelo je dvostruku politiku vozarina, razliku između vozarina za prijevoz željezne rude za domaću potrošnju i za izvoz. Budući da vozarine u željezničkom prometu čine znatan dio ukupnog troška željezne rude, prosječna razlika između vozarina za prijevoz željezne rude za domaću potrošnju i za izvoz bila je trostruka.

(136)

Te su dvije mjere stoga usmjerene na destimuliranje izvoza željezne rude pa je njima 2007./2008. zapravo uspostavljen sustav „ciljnih izvoznih ograničenja”, koji je dodatno proširen u ožujku i prosincu 2011. povećanjima stope izvoznog poreza na željeznu rudu.

(137)

Kako bi utvrdila je li ispunjen prvi kriterij, tj. je li indijska vlada povjerila zadaće rudarskim društvima koja vade željeznu rudu ili ih je usmjeravala, Komisija je analizirala je li potpora indijske vlade industriji duktilnih cijevi (posebno putem narušavanja cijena željezne rude) uistinu bila „cilj” vladine politike (a ne tek „nuspojava” izvršenja općih regulatornih ovlasti). Komisija je napomenula da nekoliko dokumenata podupire njezin zaključak o tome da je indijska vlada izričito radila na potpori industriji duktilnih cijevi kao cilju politike. Točnije, u Izvješću Dang iz 2005. izričito se navodi cilj politike koji koristi indijskim proizvođačima čelika („zajamčeni pristup domaćim zalihama željezne rude po diskontnim cijenama u odnosu na svjetske”) te se navodi da tu prednost treba čuvati i poticati. Komisija je primijetila da je indijska vlada u skladu s ciljevima politike utvrđenima u tom izvješću poduzela određene mjere specifično za potporu indijskoj industriji duktilnih cijevi.

(138)

Različiti službeni dokumenti pokazali su vezu između ciljeva politike za potporu industrije duktilnih cijevi i povezanih mjera koje je uspješno poduzela indijska vlada radi ostvarenja tih ciljeva, na primjer izvješće radne skupine za industriju čelika za dvanaesti petogodišnji plan, objavljeno u studenome 2011.

(139)

Komisija je stoga zaključila da uvođenjem tih ciljnih izvoznih ograničenja (posebno izvoznih poreza i dvostruke politike vozarina) indijska vlada stavlja indijska rudarska društva koja vade željeznu rudu u ekonomski nelogičnu situaciju u kojoj se navode na prodaju svojih dobara po cijeni nižoj od one koju bi mogla ostvariti daje te politike nije bilo. Zaista, mjere koje je poduzela indijska vlada ograničile su slobodu djelovanja rudarskim društvima koja vade željeznu rudu time što im se u praksi ograničilo donošenje poslovnih odluka o tome gdje će i po kojoj cijeni prodavati svoj proizvod, čime su ona usmjerena da osiguravaju željeznu rudu domaćem tržištu uz neprimjereno nisku naknadu.

(140)

Komisija je utvrdila i da je indijska vlada od rudarskih društava koja vade željeznu rudu „očekivala” da neće drastično smanjiti domaću proizvodnju (s obzirom na uspostavljene mjere ograničavanja izvoza), već da će održavati stabilnu opskrbu domaćom željeznom rudom. Zaista, Komisija je primijetila da je lako ex ante predvidjeti da rudarska društva koja vade željeznu rudu ne bi neutralizirala znatno početno ulaganje i visoke fiksne troškove smanjenjem opsega proizvodnje samo zato da izbjegnu prekomjernu ponudu na tržištu te posljedični pritisak na smanjenje domaćih cijena u skladu s mjerama indijske vlade. Drugim riječima, primjenjujući ciljna izvozna ograničenja indijska vlada znala je kako će proizvođači željezne rude odgovoriti na te mjere i koje će posljedice iz njih proizaći. S obzirom na njihove poslovne djelatnosti i strukturu troškova, iako ti proizvođači mogu malo smanjiti svoju domaću proizvodnju kako bi odgovorili na ograničenje izvoza, oni je ne bi zaustavili niti smanjili na vrlo nisku razinu te su podaci zaista i pokazali te predviđene učinke. U razdoblju 2012.–2013. izvozna prodaja smanjila se za više od 60 % u odnosu na razdoblje 2011.–2012. i nastavila se znatno smanjivati, doživjevši pad od 84 % u razdoblju 2014.–2015. u odnosu na razdoblje 2011.–2012. Istodobno se proizvodnja smanjila samo za 24 % od 2011.–2012. do 2014.–2015. U tom smislu Komisija je utvrdila da je vlada proizvođačima ulaznih elemenata povjerila zadaću ili ih je usmjeravala da osiguravaju robu domaćim korisnicima željezne rude, odnosno proizvođačima čelika, uključujući proizvođače duktilnih cijevi, uz neprimjereno nisku naknadu. Rudarskim društvima koja vade željeznu rudu dana je odgovornost za stvaranje umjetnog sektoriziranog domaćeg tržišta niskih cijena u Indiji te su u tom smislu djelovala kao zastupnik za indijsku vladu i provodila njezinu politiku osiguravanja željezne rude uz neprimjereno nisku naknadu industriji duktilnih cijevi.

(141)

Naposljetku, Komisija je pronašla i dokaze koji pokazuju da je sama indijska vlada priznala uspjeh svoje politike ciljnih izvoznih ograničenja, što dokazuje da je rezultat bio namjeran, a ne samo nuspojava regulatornih mjera.

(142)

Zaključno, Komisija je utvrdila da je indijska vlada rudarskim društvima povjerila zadaću provedbe politike sa svrhom uspostavljanja sektoriziranog domaćeg tržišta i osiguravanja željezne rude za domaću industriju željeza i čelika uz neprimjereno nisku naknadu. Izvozni porez i dvostruka politika vozarina nipošto nisu jednostavna mjera za povećanje prometa, već je jasno da čine afirmativne radnje koje je indijska vlada poduzela kako bi navela rudarska društva koja vade željeznu rudu da provode navedene ciljeve politike za potporu industriji željeza i čelika, a posebno industriji duktilnih cijevi.

(143)

Komisija je zatim ocijenila drugi element, tj. jesu li rudarska društva koja vade željeznu rudu u Indiji „privatna tijela” kojima je indijska vlada povjerila zadaću u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke iv. osnovne uredbe. Komisija je u tom pogledu utvrdila da su dva indijska proizvođača izvoznika kupovala veliku većinu željezne rude od privatnih poduzeća, osim male količine željezne rude koju su kupili od društva National Mineral Development Corporation („NMDC”), društva u državnom vlasništvu. Neovisno o tome što je NMDC u javnom vlasništvu (i što se potencijalno može okarakterizirati kao „javno tijelo”), Komisija je sve te dobavljače smatrala „privatnim tijelima” kojima je indijska vlada povjerila zadatak ili ih je usmjeravala, u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke iv. osnovne uredbe, da osiguravaju željeznu rudu uz neprimjereno nisku naknadu.

(144)

U sljedećem je koraku Komisija provjerila treći element, tj. jesu li rudarska društva koja vade željeznu rudu stvarno provodila prethodno navedenu vladinu politiku osiguravanja željezne rude uz neprimjereno nisku naknadu. Komisija je u tom pogledu napomenula da je ciljnim izvoznim ograničenjima postignut cilj koji je indijska vlada nastojala ostvariti, a to je destimuliranje izvoza željezne rude i osiguravanje njezine dostupnosti za domaću industriju na kraju proizvodnog lanca po nižim cijenama. Bez obzira na smanjenje proizvodnje željezne rude zbog zatvaranja određenih rudnika radi zaštite okoliša, na indijskom tržištu vidljiv je stalan i nelogičan višak kapaciteta u odnosu na zbroj domaće potrošnje i izvoza, umanjeno za uvoz. To je dovelo do prekomjerne opskrbe domaćeg tržišta željeznom rudom, kako je potvrdila i čemu je težila indijska vlada, s obzirom na prirodnu nemogućnost rudarskih društava da brzo prilagode svoju proizvodnju izvoznim ograničenjima.

(145)

Nadalje, Komisija je analizirala eventualni utjecaj koji je prekomjerna opskrba željeznom rudom zbog izvoznih ograničenja indijske vlade imala na domaću cijenu željezne rude u Indiji. Komisija je uzela uvoznu cijenu željezne rude u Kini (s obzirom na to da je Kina najveći uvoznik željezne rude) i prilagođenu australsku cijenu FOB (kako bi se isključili troškovi međunarodnih vozarina) kao najbliže moguće zamjene za nenarušenu indijsku domaću cijenu te je utvrdila da su intervencije indijske vlade u pogledu željezne rude (koje su dovele do drastičnog smanjenja izvoza željezne rude i do prekomjerne opskrbe u Indiji) utjecale i na domaće cijene željezne rude. Prvo, od 2008. domaće cijene željezne rude u Indiji stalno su bile niže od međunarodnih cijena, a drugo, iako je vidljiv znatan rast međunarodnih cijena u razdoblju 2008.–2011., koje odgovara razdoblju od trenutka kad su izvozna ograničenja uvedena (2007./2008.) do trenutka kad su pojačana (2011.), kretanje domaćih cijena željezne rude u Indiji uglavnom je bilo bez oscilacija, kao da je Indija bila izdvojena od stanja u ostatku svijeta te se ono na nju nije odrazilo. Stoga se prema Komisiji ciljnim izvoznim ograničenjima indijske vlade ostvario cilj stavljanja željezne rude na raspolaganje domaćim industrijama po nižim cijenama s pomoću održavanja stabilnosti indijskih cijena, iako su cijene željezne rude na svjetskom tržištu znatno rasle. Komisija je zaključila da ne postoji razlog zbog kojeg indijske cijene ne bi slijedile trendove međunarodnih cijena da nije bilo sustava ciljnih izvoznih ograničenja koji je uspostavila indijska vlada. Indijski proizvođači željezne rude imali bi koristi od profitabilnije prodaje po višim međunarodnim cijenama da nije bilo ciljnih izvoznih ograničenja. Umjesto toga bili su navedeni da nastave proizvodnju i lokalnu opskrbu željeznom rudom po nižim cijenama kako bi provodili ciljeve politike indijske vlade.

(146)

Naposljetku, Komisija je ispitala posljednja dva elementa, to jest bi li posao opskrbljivanja željeznom rudom uz neprimjereno nisku naknadu uobičajeno bio u nadležnosti indijske vlade i razlikuje li se takva praksa u pravom smislu od prakse koju indijska vlada uobičajeno primjenjuje. Komisija je utvrdila da je opskrba indijske industrije čelika željeznom rudom koja se nalazi na indijskom tlu posao koji je uobičajeno u nadležnosti indijske vlade jer ona svojim propisima odlučuje o načinu opskrbe sirovinama koje se nalaze u Indiji pri izvršenju njezina suvereniteta nad prirodnim resursima. Kad je riječ o kriteriju „ne razlikuje u pravom smislu”, Komisija je navela da taj kriterij zahtijeva potvrdan nalaz da se opskrba robom koju provode privatna tijela kojima je povjerena zadaća ne razlikuje u pravom smislu od pretpostavke da je vlada sama opskrbljivala takvom robom. U tom pogledu, Komisija je utvrdila da ne postoji razlika u pravom smislu između izravnog interveniranja na tržištu opskrbom željeznom rudom u okviru sustava promjenjivih vladinih cijena ili povjeravanjem odgovornosti rudarskim društvima za opskrbu željeznom rudom uz neprimjereno nisku naknadu.

(147)

Ukratko, Komisija je u zaključila da je indijska vlada ciljnim izvoznim ograničenjima navela domaća rudarska društva koja vade željeznu rudu da željeznu rudu prodaju lokalno te im je povjerila zadaću da tu sirovinu u Indiji osiguravaju uz neprimjereno nisku naknadu. Spornim mjerama ostvaren je željeni učinak narušavanja domaćeg tržišta željezne rude u Indiji i spuštanja cijene na umjetno nisku razinu u korist industrije na kraju proizvodnog lanca. Posao opskrbljivanja željeznom rudom uz neprimjereno nisku naknadu uobičajeno je u nadležnosti vlasti, a praksa vlade ne razlikuje se u pravom smislu od prakse koju vlade uobičajeno primjenjuju. Komisija je stoga zaključila da je indijska vlada osigurala neizravan financijski doprinos u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočaka iv. i iii. osnovne uredbe kako se on tumači i primjenjuje u skladu s relevantnim standardom WTO-a na temelju članka 1. stavka 1. točke (a) podtočaka iv. i iii. Sporazuma o subvencijama i kompenzacijskim mjerama.

(148)

I Tata Metaliks Limited i indijska vlada tvrdili su da je jedno od dvaju ciljnih izvoznih ograničenja koja je Komisija utvrdila u početnom ispitnom postupku, odnosno dvostruka politika vozarina, prekinuto 10. svibnja 2016. Tvrdili su da se od tog datuma na prijevoz željezne rude za domaću potrošnju i izvoz primjenjuju isti uvjeti i troškovi.

(149)

Komisija je procijenila sve dokaze iz zahtjeva za reviziju i odgovarajućih priloga o nastavku mjera te dokaze koje je utvrdila u ispitnom postupku. U ispitnom postupku utvrđeno je da je indijska vlada, unatoč ukidanju dvostruke politike vozarina u svibnju 2016., u razdoblju ispitnog postupka revizije nastavila indijskim proizvođačima predmetnog proizvoda osiguravati željeznu rudu uz neprimjereno nisku naknadu povjeravanjem zadaće rudarskim društvima koja vade željeznu rudu.

(150)

Prvo, u razdoblju ispitnog postupka revizije na snazi je i dalje bio izvozni porez od 30 % na željeznu rudu visoke kvalitete. Indijska vlada potvrdila je da je posljednja izmjena izvoznih poreza provedena putem Obavijesti br. 15/2016-Customs od 1. ožujka 2016., kojom su željezne rude slabije kvalitete (s udjelom željeza manjim od 58 %) izuzete od izvozne pristojbe (društva za proizvodnju duktilnih cijevi ne koriste željeznu rudu slabije kvalitete).

(151)

Drugo, Komisija je napomenula da je indijska vlada 15. siječnja 2021. donijela novu politiku o prijevozu željezne rude (22). Tom se politikom (nazvanom „politika o željeznoj rudi iz 2021.”) određuju prioriteti povezani s utovarom i istovarom željezne rude na temelju različitih kategorija kupaca, pri čemu domaći prijevoz željezne rude ima prioritet u odnosu na prijevoz za izvoz. Kako se izričito navodi, svrha je nove politike „promicati domaću proizvodnju čelika”. Stoga, slično prethodnoj dvostrukoj politici vozarina, jasno je da je i ta nova politika dodatna mjera u korist domaće industrije čelika koju provodi indijska vlada, što pokazuje njezin namjeran cilj niže cijene željezne rude u njezinu korist.

(152)

Treće, uz tu novu politiku o željeznoj rudi iz 2021. Komisija je smatrala da nekoliko drugih političkih dokumenata dokazuje da je indijska vlada nastavila domaćoj industriji davati jeftinije sirovine od početnog ispitnog postupka i u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(153)

Na primjer, politički cilj podupiranja domaće industrije čelika potvrđen je u nacionalnoj politici za čelik iz 2017., koja se primjenjuje i danas (23). U toj se politici ističe važnost željezne rude dostupne na domaćem tržištu po konkurentnim cijenama:

(154)

U Izjavi o vanjskoj trgovinskoj politici za razdoblje 2015.–2020. potvrđuje se indijska politika osiguravanja jeftine željezne rude na kraju proizvodnog lanca na domaćem tržištu radi izvoza jeftinih proizvoda na početku proizvodnog lanca:

„Nedavno ukidanje zabrane vađenja željezne rude u nekim državama oslobodit će djelatnost vađenja željezne rude. Indija istodobno pokreće program proizvodnje za koju će željezna ruda biti potrebna na domaćem tržištu” (28).

(155)

I u nacionalnoj politici o mineralima iz 2019. prepoznaje se važnost dostupnosti jeftinih minerala za industrije na kraju proizvodnog lanca: „Osiguravanje pristupa dovoljnim, pouzdanim, povoljnim i održivim zalihama minerala postaje sve važniji čimbenik za funkcioniranje industrija na kraju proizvodnog lanca i cijelog gospodarstva” (29).

(156)

Stoga su podaci na raspolaganju Komisiji i novi elementi iz spisa pokazali da su nalazi početnog ispitnog postupka i dalje valjani te da je indijska vlada novim skupom mjera, uključujući sustav izvoznih ograničenja, u razdoblju ispitnog postupka revizije nastavila rudarskim društvima koja vade željeznu rudu povjeravati zadaću osiguravanja željezne rude uz neprimjereno nisku naknadu. Komisija je stoga zaključila da je u razdoblju ispitnog postupka revizije indijska vlada osigurala neizravan financijski doprinos u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočaka iv. i iii. osnovne uredbe kako se on tumači i primjenjuje u skladu s relevantnim standardom WTO-a na temelju članka 1. stavka 1. točke (a) podtočaka iv. i iii. Sporazuma o subvencijama i kompenzacijskim mjerama.

(157)

Zbog nedostatka suradnje nije bilo moguće izračunati točnu razinu subvencioniranja tog programa u razdoblju ispitnog postupka revizije, pa je Komisija koristila raspoložive podatke u skladu s člankom 28. osnovne uredbe, a posebno zahtjev za reviziju u kojem su se nalazili dokazi o tome da su cijene željezne rude u Indiji u razdoblju ispitnog postupka revizije ostale niže od međunarodnih cijena.

(158)

Na temelju toga Komisija je zaključila da razina subvencioniranja u okviru tog programa u razdoblju ispitnog postupka revizije nije bila zanemariva, a u svakom slučaju nije bila niža od razina utvrđenih u početnom ispitnom postupku.

(159)

Nakon objave Tata Metaliks Limited tvrdio je da se na temelju prava WTO-a protiv izvoznih poreza ne mogu uvesti kompenzacijske mjere. Nadalje, smatrao je da je cilj nove politike o željeznoj rudi iz 2020. bio samo olakšati brz i učinkovit prijevoz željezne rude unutar zemlje i da u okviru te politike nije ostvarena nikakva financijska korist. Stoga je smatrao da zaključci Komisije o tom programu nisu točni.

(160)

Komisija je ponovila, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 151., da je cilj nove politike o željeznoj rudi bio promicati domaću proizvodnju čelika. Smatrala je da je nova politika očito dodatna mjera u korist domaće industrije čelika koju provodi indijska vlada. Iako se mjerom ne daje izravna financijska subvencija, činjenica da domaći prijevoz željezne rude ima prednost nad prijevozom za izvoz jasno pokazuje postojanje namjernog cilja u korist indijske industrije duktilnih cijevi.

(161)

S obzirom na nalaze detaljno opisane u prethodnim uvodnim izjavama od 148. do 158., Komisija je i dalje smatrala da unatoč ukidanju dvostruke politike vozarina u svibnju 2016. izvozni porezi zajedno s novom politikom o željeznoj rudi čine sustav „ciljnih izvoznih ograničenja” kojim je indijska vlada nastavila davati neizravan financijski doprinos u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočaka iv. i iii. osnovne uredbe, kako se on tumači i primjenjuje u skladu s relevantnim standardom WTO-a na temelju članka 1. stavka 1. točke (a) podtočaka iv. i iii. Sporazuma o subvencijama i kompenzacijskim mjerama.

(162)

S obzirom na prethodna razmatranja, Komisija je zaključila da su industrija duktilnih cijevi i proizvođači cijevi iz Indije u razdoblju ispitnog postupka revizije nastavili ostvarivati korist od subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere. Unatoč smanjenju stopa u okviru programa MEIS i dvostruke politike vozarina, u ispitnom postupku nisu utvrđene nikakve naznake da se razina subvencioniranja znatno smanjila u usporedbi s početnim ispitnim postupkom. Dokazi iz zahtjeva za reviziju koje je dostavio indijski proizvođač koji je surađivao zapravo su potvrdili da bi koristi koje se ostvaruju tim subvencijama i dalje bile znatne, a u svakom slučaju iznad razine de minimis.

(163)

Komisija je stoga zaključila da su indijski proizvođači izvoznici u razdoblju ispitnog postupka revizije nastavili izvoziti predmetni proizvod u Uniju po subvencioniranim cijenama.

(164)

Slijedom nalaza o postojanju kontinuiranog subvencioniranja tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije Komisija je, u skladu s člankom 18. osnovne uredbe, ispitala vjerojatnost nastavka subvencioniranja u slučaju isteka mjera.

(165)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 162., utvrđeno je da su u razdoblju ispitnog postupka revizije indijski izvoznici predmetnog proizvoda nastavili ostvarivati korist od subvencija koje dodjeljuju indijska tijela, a protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(166)

U okviru programa subvencija ponovno se ostvaruju koristi i nema pokazatelja da će se te koristi u doglednoj budućnosti ukinuti, čak i ako se sami programi u određenoj mjeri mijenjaju. Štoviše, svaki izvoznik ispunjava uvjete za nekoliko subvencija.

(167)

Ispitano je i bi li obujam izvoza u Uniju bio znatan u slučaju ukidanja mjera. Komisija je posebno analizirala sljedeće elemente: proizvodni i rezervni kapacitet u Indiji, cijene koje Indija naplaćuje trećim zemljama i privlačnost tržišta Unije u smislu veličine tržišta i cijena.

(168)

U razdoblju ispitnog postupka revizije ukupna procijenjena proizvodnja indijskih proizvođača predmetnog proizvoda iznosila je približno dva milijuna tona godišnje. Procijenjeni proizvodni kapacitet iznosio je približno 2,5 milijuna tona. Stoga je rezervni kapacitet iznosio približno 500 000 tona godišnje, što je više od potrošnje predmetnog proizvoda na tržištu Unije u razdoblju ispitnog postupka revizije, koja je iznosila [388 000–454 000] tona.

(169)

Na temelju dokaza koje je dostavio podnositelj zahtjeva i koje su potvrdile informacije proizvođača koji surađuje (Tata Metaliks Limited), nekoliko indijskih proizvođača, uključujući Tata Metaliks Limited (30), planira ulagati u dodatna povećanja kapaciteta (31). Procjenjuje se da će se u sljedećih nekoliko godina instalirati ukupni dodatni kapacitet od približno 1,5 milijuna tona.

(170)

Očekivano povećanje kapaciteta odgovara procijenjenom povećanju potražnje na indijskom tržištu. Međutim, glavni poznati proizvođači namjeravaju se usmjeriti i na izvozna tržišta (32). Na primjer, društvo ESL Steel Limited (dio grupe Vedanta Group) izričito je u studiji izvedivosti navelo da se njegov novi pogon nalazi u blizini luke, što poboljšava izglede za izvoz. U izvješću je posebno naveden veliki potencijal za izvoz u istočnu Europu (33). Namjeru budućeg proširenja na tržište Unije navelo je i društvo koje surađuje, Tata Metaliks Limited, za vrijeme unakrsne provjere na daljinu njegovih odgovora na upitnik.

(171)

Štoviše, prema jednom važnom sudioniku, društvu Srikalahasthi Pipes Limited, srednjoročno i dugoročno (od 7 do 10 godina) ponuda će na indijskom tržištu premašiti potražnju zbog dovršetka projekata gospodarenja vodom i otpadnim vodama. To će stoga indijskim proizvođačima dati dodatni poticaj da se sve više usmjere na izvozna tržišta.

(172)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je zaključila da indijski proizvođači izvoznici imaju znatan rezervni kapacitet, koji bi mogli iskoristiti za proizvodnju predmetnog proizvoda za izvoz na tržište Unije ako se dopusti istek mjera, i da se očekuje daljnji rast tog rezervnog kapaciteta.

(173)

Kad je riječ o cijenama koje Indija naplaćuje trećim zemljama, Komisija je to ispitala na temelju statističkih podataka o izvozu iz baze podataka Global Trade Atlas („GTA”) na razini oznake KN, tj. 7303 00 30. Na temelju tih statističkih podataka Komisija je utvrdila da je tržište Unije i dalje privlačno u smislu veličine i cijena jer je daleko najvažnije izvozno tržište za indijske proizvođače duktilnih cijevi i čini 40 % njihova ukupnog izvoza. Štoviše, izvoz u Uniju 25 je puta veći od izvoza na drugo najveće izvozno tržište Indije – Katar. U njega odlazi tek 2 % ukupnog indijskog izvoza. Naposljetku, uvozne cijene indijskih proizvođača izvoznika za tržište Unije u razdoblju ispitnog postupka revizije bile su nešto više od cijena koje se naplaćuju drugim zemljama. Stoga, ako se dopusti istek mjera, proizvođači izvoznici dobili bi poticaj za dodatno povećanje izvoza u Uniju.

(174)

Tržište duktilnih cijevi u Uniji je veliko ([388 000–454 000] tona, vidjeti uvodnu izjavu 168.). Podnositelji zahtjeva očekuju da će tržište u sljedećih pet godina dodatno rasti (34).

(175)

U razdoblju ispitnog postupka revizije prosječna cijena po toni na tržištu Unije iznosila je [1 020–1 200] EUR. U istom je razdoblju cijena na indijskom domaćem tržištu iznosila 595 EUR po toni (franko tvornica). Stoga su cijene na tržištu Unije bile otprilike dvostruke više od cijena uvoza iz Indije.

(176)

Stoga je tržište Unije i dalje bilo privlačno indijskim proizvođačima izvoznicima u smislu njegove veličine i cijena. To dodatno potvrđuje činjenica da je u razdoblju ispitnog postupka revizije tržišni udio indijskih proizvođača izvoznika i dalje bio znatan (vidjeti tablicu 2.) i da je, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 173., tržište Unije činilo 40 % ukupnog izvoza predmetnog proizvoda iz Indije.

(177)

Ispitni postupak pokazao je da je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije indijski uvoz nastavio ulaziti na tržište Unije po subvencioniranim cijenama.

(178)

Komisija je utvrdila i da postoje dokazi da će se subvencioniranje vjerojatno nastaviti ako se dopusti istek mjera. Rezervni kapacitet u Indiji bio je visok u usporedbi s potrošnjom u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Nadalje, privlačnost tržišta Unije s obzirom na veličinu i cijene ukazuje na vjerojatnost da će indijski izvoz i neiskorišteni kapaciteti biti usmjereni na tržište Unije dopusti li se istek mjera. Komisija je stoga zaključila da postoji velika vjerojatnost da bi istek kompenzacijskih mjera vjerojatno doveo do preusmjeravanja subvencioniranog uvoza predmetnog proizvoda na tržište Unije. S obzirom na navedeno, Komisija je zaključila da bi istek kompenzacijskih mjera vjerojatno doveo do nastavka subvencioniranja.

(179)

Predmetni proizvod u Uniji proizvodi pet društava. Tri su društva dio iste grupe. Na temelju raspoloživih podataka iz zahtjeva u Uniji ne postoje drugi proizvođači predmetnog proizvoda. Oni zato čine „industriju Unije” u smislu članka 9. stavka 1. osnovne uredbe.

(180)

Budući da su podaci o procjeni štete prvenstveno izvedeni iz iste grupe proizvođača, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 15., vrijednosti za analizu štete navedene su u rasponima ili u indeksiranom obliku radi zaštite povjerljivosti.

(181)

Utvrđeno je da je ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iznosila [372 000–436 000] tona. Komisija je taj iznos utvrdila na temelju svih raspoloživih podataka o industriji Unije, kao što su makro podatci koje su dostavili podnositelji zahtjeva i podatci koje su proizvođači iz Unije u uzorku dostavili tijekom ispitnog postupka.

(182)

Komisija je utvrdila potrošnju u Uniji na temelju obujma ukupne prodaje industrije Unije u Uniji, ograničene proizvodnje na temelju podataka prikupljenih od proizvođača iz Unije u uzorku i procjena za preostale proizvođače iz Unije koje su dostavili podnositelji zahtjeva te ukupnog uvoza iz svih zemalja u Uniju kako ga navodi Eurostat (baza podataka Comext).

(183)

Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 1.

Potrošnja u Uniji (u tisućama tona)

(184)

Potrošnja u Uniji bila je promjenjiva u razmatranom razdoblju. Ukupno, blago se povećala za 3 % u 2018., zatim se povećala za 8 % u 2019. i smanjila za 8 % u 2020. Stoga se potrošnja u razmatranom razdoblju povećala za 3 %.

(185)

Upotreba cijevi od duktilnog željeza po prirodi je povezana s ulaganjima u infrastrukturu za pročišćavanje voda, pa su vodoopskrbna društva i društva za pročišćavanje voda, u javnom ili privatnom vlasništvu, najveći potrošači cijevi od duktilnog željeza u Uniji. Duktilne cijevi uglavnom se koriste u velikim infrastrukturnim projektima. Nadalje, pandemija bolesti COVID-19 nije imala velik utjecaj na kretanje potrošnje u Uniji jer je unapređenje vodnih mreža stalan prioritet javnih tijela. Stoga kretanje potrošnje u Uniji odražava kretanje ulaganja u infrastrukturu.

(186)

Industrija Unije izvijestila je o vlastitoj upotrebi predmetnog proizvoda koja je činila manje od 5 % ukupne potrošnje u Uniji 2017. te se u razmatranom razdoblju smanjila pa je u razdoblju ispitnog postupka revizije činila manje od 1 %. Komisija je stoga smatrala da vlastita upotreba nije imala nikakav konkretan učinak na analizu štete.

(187)

Komisija je obujam uvoza utvrdila na temelju podataka Eurostata (baza podataka Comext). Tržišni udio uvoza utvrđen je na temelju potrošnje u Uniji kako je navedeno u uvodnoj izjavi 182.

(188)

Uvoz predmetnog proizvoda u Uniju iz Indije kretao se kako slijedi:

Tablica 2.

Obujam uvoza (u 1 000 tona) i tržišni udio

(189)

U razmatranom razdoblju indijski obujam uvoza i tržišni udio znatno su se mijenjali: obujam uvoza smanjio se za 14 % u 2018., povećao se za 68 % u 2019. i naposljetku se u razdoblju ispitnog postupka revizije smanjio za 31 %.

(190)

Komisija je ponderirane prosječne cijene uvoza utvrdila na temelju podataka Eurostata (baza podataka Comext).

(191)

Ponderirana prosječna cijena uvoza u Uniju iz Indije razvijala se kako slijedi:

Tablica 3.

Uvozne cijene (EUR/tona)

(192)

Uvozne cijene bile su u razdoblju 2017.–2018. prilično stabilne. Uvozne cijene povećale su se za 5 % u 2019. i ostale su stabilne u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(193)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 55., samo je jedan indijski proizvođač surađivao u ispitnom postupku. Taj je proizvođač prijavio zanemarivu količinu izvezenu u Uniju, odnosno manje od 1 % ukupnog obujma uvoza predmetnog proizvoda iz Indije u Uniju. Komisija je stoga smatrala da taj obujam izvoza nije reprezentativan za izvoz predmetnog proizvoda u Uniju i odlučila je odrediti sniženje cijena na temelju raspoloživih podataka.

(194)

Komisija je usporedila ponderirane prosječne indijske uvozne cijene CIF, prilagođene za troškove nakon uvoza, s ponderiranom prosječnom cijenom industrije Unije. Indijske uvozne cijene snizile su cijene industrije Unije za približno [30–45] % u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(195)

U razdoblju ispitnog postupka revizije obujam uvoza iz trećih zemalja osim Indije iznosio je [8 700–20 200] tona, a tržišni udio [2–4] % potrošnje u Uniji. U razmatranom razdoblju ponderirana prosječna cijena uvoza iz trećih zemalja bila je na razinama usporedivima s cijenama proizvođača iz Unije u uzorku u razdoblju 2017.–2018. i približno 25 % niža u razdoblju 2019.–2020. (vidjeti tablicu 8.). Premda se obujam uvoza iz trećih zemalja blago povećao (tj. za 2 %), podrijetlo uvezenih duktilnih cijevi nije bilo stabilno u razmatranom razdoblju. Na primjer, glavni uvoz iz trećih zemalja 2017. dolazio je iz Kine, Rusije i Švicarske, dok su u razdoblju ispitnog postupka revizije glavni uvoznici bili Turska i Ujedinjeni Arapski Emirati.

(196)

Ukupni obujam uvoza u Uniju te kretanje tržišnog udjela i cijena za uvoz cijevi od duktilnog lijevanog željeza iz ostalih trećih zemalja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 4.

Obujam uvoza i tržišni udio ostalih trećih zemalja

(197)

Procjena gospodarskog stanja industrije Unije uključivala je ocjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(198)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 15., odabir uzorka proveden je radi procjene gospodarskog stanja industrije Unije.

(199)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je makroekonomske pokazatelje procijenila na temelju podataka koji se odnose na sve proizvođače iz Unije navedene u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Podaci su se odnosili na proizvođače iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(200)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere i oporavak od prethodnog dampinga ili subvencioniranja.

(201)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(202)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 5.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(203)

Proizvodnja u Uniji smanjila se za 9 % u razmatranom razdoblju, nakon što se povećala za 10 % u 2018.

(204)

Proizvodni kapacitet pratio je slično kretanje jer se smanjio za 10 % u razmatranom razdoblju.

(205)

Iskorištenost kapaciteta ostala je stabilna jer je smanjenje proizvodnog kapaciteta pratilo smanjenje proizvodnje u Uniji.

(206)

Nakon konačne objave Tata Metaliks Limited tvrdio je da uvoz iz Indije nije mogao biti razlog zbog kojeg je industrija Unije smanjila svoj proizvodni kapacitet, već je to bila posljedica smanjenja potražnje u usporedbi s 2019.

(207)

Odluka industrije Unije da smanji svoj proizvodni kapacitet donesena je prije krize uzrokovane bolešću COVID-19 i stoga odluka nije bila povezana sa smanjenjem potrošnje od 2019. do razdoblja ispitnog postupka revizije. Zato je ta tvrdnja odbačena.

(208)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udio u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 6.

Obujam prodaje i tržišni udio proizvođača iz Unije

(209)

Obujam prodaje istovjetnog proizvoda industrije Unije u razmatranom razdoblju i tržišni udio nisu pratili povećanje potrošnje u Uniji. Točnije, industrija Unije 2019. nije ostvarila korist od povećanja potrošnje, za razliku od uvoza iz Indije.

(210)

Nakon konačne objave Tata Metaliks Limited tvrdio je da je tržišni udio industrije Unije ostao visok na približno 85 % i da se u razdoblju ispitnog postupka revizije povećao u usporedbi s prethodnim godinama. I obujam prodaje Unije dosljedno je bio veći nego 2017. Obujam u razdoblju ispitnog postupka revizije mogao je biti veći da nije bilo učinka krize uzrokovane bolešću COVID-19. Strana je smatrala da zaključak Komisije ne odražava činjenično stanje.

(211)

Komisija je zaključila da industrija Unije nije ostvarila korist od velikog tržišnog udjela. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 234., proizvođači iz Unije u uzorku ostvarivali su gubitak tijekom cijelog razmatranog razdoblja zbog znatnog cjenovnog pritiska indijskog uvoza (vidjeti uvodnu izjavu 245.). Osim toga, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 209., tržišni udio Unije nije pratio povećanje potrošnje u Uniji i, za razliku od uvoza iz Indije, prodaja Unije nije ostvarila korist od povećanja potrošnje 2019. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(212)

Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja u Uniji povećala se za 3 %, dok se obujam prodaje nepovezanim kupcima u Uniji povećao za 2 %. Zato se tržišni udio industrije Unije u razmatranom razdoblju malo smanjio iako se potrošnja povećala.

(213)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 7.

Zaposlenost i produktivnost