ISSN 1977-0847

Službeni list

Europske unije

L 108

European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

Godište 65.
7. travnja 2022.


Sadržaj

 

II.   Nezakonodavni akti

Stranica

 

 

UREDBE

 

*

Uredba Vijeća (EU) 2022/555 od 5. travnja 2022. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 168/2007 o osnivanju Agencije Europske unije za temeljna prava

1

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/556 оd 1. travnja 2022. o razvrstavanju određene robe u kombiniranu nomenklaturu

13

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/557 оd 1. travnja 2022. o razvrstavanju određene robe u kombiniranu nomenklaturu

16

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/558 оd 6. travnja 2022. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz određenih sustava grafitnih elektroda podrijetlom iz Narodne Republike Kine

20

 

 

ODLUKE

 

*

Provedbena odluka Vijeća (EU) 2022/559 od 5. travnja 2022. o izmjeni Provedbene odluke (EU) 2019/310 u pogledu odobrenja izdanog Poljskoj za nastavak primjene posebne mjere kojom se odstupa od članka 226. Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost

51

 

*

Provedbena odluka Komisije (EU) 2022/560 оd 31. ožujka 2022. o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk GHB614 (BCS-GHØØ2-5) ili se sastoje ili su proizvedeni od njega, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (priopćeno pod brojem dokumenta C(2022) 1891)  ( 1 )

60

 

 

PREPORUKE

 

*

Preporuka Komisije (EU) 2022/561 оd 6. travnja 2022. o praćenju prisutnosti glikoalkaloida u krumpiru i proizvodima od krumpira

66

 

 

Ispravci

 

*

Ispravak Uredbe Vijeća (EU) 2022/110 od 27. siječnja 2022. o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za 2022. za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova koje se primjenjuju u Sredozemnom i Crnome moru ( SL L 21, 31.1.2022. )

68

 

*

Ispravak Provedbene uredbe Komisije (EU) 2020/469 оd 14. veljače 2020. o izmjeni Uredbe (EU) br. 923/2012, Uredbe (EU) br. 139/2014 i Uredbe (EU) 2017/373 u pogledu zahtjeva za upravljanje zračnim prometom/uslugama u zračnoj plovidbi, oblikovanja struktura zračnog prostora i kvalitete podataka, sigurnosti uzletno-sletnih staza te o stavljanju izvan snage Uredbe Komisije (EU) br. 73/2010 ( SL L 104, 3.4.2020. )

69

 


 

(1)   Tekst značajan za EGP.

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.


II. Nezakonodavni akti

UREDBE

7.4.2022   

HR

Službeni list Europske unije

L 108/1


UREDBA VIJEĆA (EU) 2022/555

od 5. travnja 2022.

o izmjeni Uredbe (EZ) br. 168/2007 o osnivanju Agencije Europske unije za temeljna prava

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 352.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir suglasnost Europskog parlamenta (1),

u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)

Agencija Europske unije za temeljna prava („Agencija”) uspostavljena je Uredbom Vijeća (EZ) br. 168/2007 (2) da bi institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i državama članicama pružila pomoć i stručno znanje o temeljnim pravima.

(2)

Kako bi se prilagodio djelokrug Agencije te poboljšali upravljanje Agencijom i učinkovitost njezina rada potrebno je izmijeniti određene odredbe Uredbe (EZ) br. 168/2007, ne mijenjajući cilj i zadaće Agencije.

(3)

S obzirom na stupanje na snagu Ugovora iz Lisabona djelokrug Agencije trebao bi također obuhvaćati policijsku suradnju i pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima, područja koja su posebno osjetljiva u pogledu temeljnih prava.

(4)

Područje zajedničke vanjske i sigurnosne politike trebalo bi isključiti iz djelokruga Agencije. Time se ne bi trebalo dovoditi u pitanje Agencijino pružanje pomoći i stručnog znanja, primjerice aktivnosti osposobljavanja o pitanjima temeljnih prava, institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije, uključujući one koji rade u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike.

(5)

Nadalje, potrebne su određene ciljane tehničke izmjene Uredbe (EZ) br. 168/2007 da bi upravljanje Agencijom i njezin rad bili u skladu s načelima zajedničkog pristupa priloženog Zajedničkoj izjavi Europskog parlamenta, Vijeća EU-a i Europske komisije o decentraliziranim agencijama od 19. srpnja 2012. („zajednički pristup”). Usklađivanje Uredbe (EZ) br. 168/2007 s načelima utvrđenima u zajedničkom pristupu prilagođeno je posebnom radu i naravi Agencije i teži pojednostavnjenju djelovanja Agencije, njezinoj većoj učinkovitosti te boljem upravljanju njome.

(6)

Definiciju područjâ djelovanja Agencije potrebno je temeljiti isključivo na programskom dokumentu Agencije. Sadašnji bi pristup usporednog utvrđivanja opsežnog tematskog višegodišnjeg okvira svakih pet godina trebalo napustiti jer je postao suvišan zbog programskog dokumenta koji Agencija donosi svake godine od 2017. radi usklađenosti s Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1271/2013 (3), koja je zamijenjena Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2019/715 (4). Na temelju plana politike Unije i potreba dionikâ, programski dokument jasno utvrđuje područja i posebne projekte na kojima Agencija treba raditi. Time bi se Agenciji trebalo omogućiti da tijekom vremena planira svoj rad i tematsku usmjerenost, uz godišnju prilagodbu novim prioritetima.

(7)

Agencija bi do 31. siječnja svake godine svoj nacrt programskog dokumenta trebala dostaviti Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji te nacionalnim časnicima za vezu i Znanstvenom odboru. Svrha je Agencije da, obavljajući svoje zadaće potpuno neovisno, vodeći se raspravama ili mišljenjima o takvom nacrtu programskog dokumenta osmisli najrelevantniji program rada za potporu Uniji i državama članicama pružanjem pomoći i stručnog znanja u vezi s temeljnim pravima.

(8)

Kako bi se osigurala neometana komunikacija između Agencije i država članica, Agencija i nacionalni časnici za vezu trebali bi međusobno blisko surađivati. Tom suradnjom ne bi se trebala dovoditi u pitanje neovisnost Agencije.

(9)

Da bi se osiguralo bolje upravljanje i funkcioniranje Upravnog odbora Agencije, trebalo bi izmijeniti niz odredaba Uredbe (EZ) br. 168/2007.

(10)

S obzirom na važnu ulogu Upravnog odbora, njegovi bi članovi trebali biti neovisni te dobro poznavati područje temeljnih prava kao i posjedovati odgovarajuće iskustvo u upravljanju, uključujući administrativne vještine i vještine upravljanja proračunom.

(11)

Trebalo bi isto tako pojasniti da, iako se mandati članova Upravnog odbora i zamjenika članova ne mogu uzastopno obnavljati, trebalo bi biti moguće ponovno imenovati bivšeg člana ili zamjenika člana na još jedan mandat koji nije uzastopan. Ako je, s jedne strane, nemogućnost uzastopnog obnavljanja opravdana da bi se osigurala njihova neovisnost, s druge bi strane omogućivanje ponovnog imenovanja na još jedan mandat koji nije uzastopan državama članicama olakšalo imenovanje prikladnih članova koji ispunjavaju sve zahtjeve.

(12)

Kad je riječ o zamjeni članova Upravnog odbora ili zamjenika članova, potrebno je pojasniti da u svim slučajevima prestanka mandata prije isteka petogodišnjeg razdoblja, ne samo u slučaju gubitka neovisnosti, već i u drugim slučajevima kao što su ostavka ili smrt, novi član ili novi zamjenik člana dovršava petogodišnji mandat njegova prethodnika, osim ako je preostalo vrijeme mandata manje od dvije godine, u kojem slučaju novi petogodišnji mandat može teći ispočetka.

(13)

Radi usklađivanja sa situacijom unutar institucija Unije Upravni odbor Agencije trebao bi imati ovlasti tijela za imenovanje. Osim u pogledu imenovanja ravnatelja, te bi ovlasti trebalo delegirati ravnatelju. Upravni odbor trebao bi izvršavati ovlasti tijela za imenovanje u odnosu na osoblje Agencije samo u izvanrednim okolnostima.

(14)

Kako bi se izbjegli zastoji i pojednostavnio postupak glasovanja za odabir članova Izvršnog odbora, trebalo bi propisati da ih Upravni odbor bira većinom svojih članova koji imaju pravo glasa.

(15)

Radi dodatnog usklađivanja Uredbe (EZ) br. 168/2007 sa zajedničkim pristupom i jačanja kapaciteta Upravnog odbora za nadgledanje administrativnog, operativnog i proračunskog upravljanja Agencije, Upravnom odboru potrebno je dodijeliti dodatne zadaće, a zadaće dodijeljene Izvršnom odboru potrebno je dodatno pojasniti. Dodatne zadaće Upravnog odbora trebale bi uključivati donošenje sigurnosne strategije, uključujući pravila o razmjeni klasificiranih podataka EU-a, komunikacijsku strategiju te pravila o postupanju u slučaju sukoba interesa i sprečavanju tih sukoba u pogledu njegovih članova i članova Znanstvenog odbora. Trebalo bi pojasniti da zadaća Izvršnog odbora da nadgleda pripremne radnje potrebne Upravnom odboru za donošenje odluka podrazumijeva razmatranje pitanja proračuna i ljudskih resursa. Osim toga, Izvršni odbor trebalo bi zadužiti za donošenje strategije za borbu protiv prijevara koju priprema ravnatelj i osiguravanje odgovarajućeg postupanja na temelju revizije i istraga Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) ili Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO). Trebalo bi propisati i da Izvršni odbor, prema potrebi, zbog hitnosti može donositi određene privremene odluke u ime Upravnog odbora.

(16)

Radi pojednostavnjenja postojećeg postupka zamjene članova Znanstvenog odbora, Upravnom bi odboru trebalo omogućiti da imenuje sljedeću osobu s rezervnog popisa za preostalo vrijeme mandata ako je potrebno zamijeniti člana prije kraja njegova mandata.

(17)

S obzirom na vrlo selektivan postupak imenovanja i često mali broj potencijalnih kandidata koji ispunjavaju kriterije odabira, mandat ravnatelja Agencije trebalo bi biti moguće jednokratno produljiti za najviše pet godina, posebno uzimajući u obzir rad i dužnosti ravnatelja Agencije te zahtjeve Agencije u narednim godinama. Osim toga, s obzirom na važnost položaja i temeljit postupak koji uključuje Europski parlament, Vijeće i Komisiju, takav bi se postupak trebao pokrenuti tijekom 12 mjeseci prije kraja mandata ravnatelja.

(18)

Nadalje, radi stabilnijeg mandata ravnatelja, a samim time i djelovanja Agencije, trebalo bi povećati većinu potrebnu za predlaganje njegova razrješenja s trenutačne većine od jedne trećine na dvotrećinsku većinu članova Upravnog odbora. Naposljetku, radi utvrđivanja sveukupne odgovornosti ravnatelja za administrativno upravljanje Agencijom, trebalo bi propisati odgovornost ravnatelja za provedbu odluka koje donese Upravni odbor, pripremu strategije za Agenciju za borbu protiv prijevara i pripremu akcijskog plana na temelju zaključaka iz izvješća o unutarnjoj ili vanjskoj reviziji i istraga OLAF-a ili EPPO-a.

(19)

Radi usklađivanja Uredbe (EZ) br. 168/2007 sa zajedničkim pristupom, potrebno je propisati da bi Komisija trebala naručiti evaluaciju Agencije svakih pet godina.

(20)

Uredbu (EZ) br. 168/2007 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Izmjene Uredbe (EZ) br. 168/2007

Uredba (EZ) br. 168/2007 mijenja se kako slijedi:

1.

članak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 2.

Cilj

Cilj je Agencije relevantnim institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i državama članicama pružiti pomoć i stručno znanje o temeljnim pravima pri provedbi prava Unije te podršku u poduzimanju mjera ili utvrđivanju smjerova djelovanja unutar njihovih nadležnosti s ciljem potpunog poštovanja temeljnih prava.”;

2.

članak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 3.

Djelokrug

1.   Agencija obavlja svoje zadaće unutar nadležnosti Unije radi ispunjavanja cilja utvrđenog u članku 2.

2.   Pri obavljanju svojih zadaća Agencija se poziva na temeljna prava iz članka 6. Ugovora o Europskoj uniji (UEU).

3.   Agencija se bavi pitanjima temeljnih prava u Uniji i državama članicama pri provedbi prava Unije, osim za akte ili aktivnosti Unije ili država članica povezane sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom ili u okviru te politike. ”;

3.

članak 4. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i.

točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

prikuplja, bilježi, analizira i diseminira relevantne, objektivne, pouzdane i usporedive informacije i podatke, uključujući rezultate istraživanja i praćenja koje joj dostavljaju države članice, institucije, tijela, uredi i agencije Unije, centri za istraživanje, nacionalna tijela, nevladine organizacije, treće zemlje i međunarodne organizacije, posebno nadležna tijela Vijeća Europe;”;

ii.

točke (c) i (d) zamjenjuju se sljedećim:

„(c)

provodi i potiče znanstvena istraživanja i ankete, pripremne studije i studije izvedivosti te sudjeluje u njima, uključujući, kada je to prikladno i u skladu s njezinim prioritetima te godišnjim i višegodišnjim programima rada, na zahtjev Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije;

(d)

sastavlja i objavljuje zaključke i mišljenja o određenim temama, kada institucije Unije i države članice provode pravo Unije, bilo na vlastitu inicijativu ili na zahtjev Europskog parlamenta, Vijeća ili Komisije;”;

(b)

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Zaključci, mišljenja i izvješća iz stavka 1. mogu se odnositi na prijedloge Komisije na temelju članka 293. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) ili na stajališta koja zauzimaju institucije tijekom zakonodavnih postupak samo ako je zahtjev odnosne institucije dan u skladu sa stavkom 1. točkom (d). Oni se ne odnose na zakonitost akata u smislu članka 263. UFEU-a niti na pitanje je li država članica povrijedila neku obvezu iz Ugovorâ u smislu članka 258. UFEU-a.”;

(c)

dodaju se sljedeći stavci:

„3.   Prije donošenja izvješća iz stavka 1. točke (e) savjetuje se sa Znanstvenim odborom.

4.   Agencija najkasnije do 15. lipnja svake godine dostavlja izvješća iz stavka 1. točaka (e) i (g) Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji, Revizorskom sudu, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija .”;

4.

članak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 5.

Područje djelovanja

Agencija izvršava svoje zadaće na temelju godišnjih i višegodišnjih programa rada, koji su usklađeni s raspoloživim financijskim i ljudskim resursima. To ne dovodi u pitanje odgovore Agencije na zahtjeve Europskog parlamenta, Vijeća ili Komisije na temelju članka 4. stavka 1. točaka (c) i (d) izvan područja utvrđenih godišnjim i višegodišnjim programima rada, pod uvjetom da to dopuštaju financijski i ljudski resursi.”;

5.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 5.a

Godišnje i višegodišnje programiranje

1.   Ravnatelj svake godine sastavlja nacrt programskog dokumenta koji posebno sadržava godišnje i višegodišnje programe rada u skladu s člankom 32. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/715 (*1).

2.   Ravnatelj dostavlja nacrt programskog dokumenta Upravnom odboru. Ravnatelj nacrt programskog dokumenta dostavlja Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji najkasnije do 31. siječnja svake godine, kako ga je potvrdio Upravni odbor. U Vijeću, nadležno pripremno tijelo raspravlja o nacrtu višegodišnjeg programa rada i može pozvati Agenciju da predstavi taj nacrt.

3.   Ravnatelj također dostavlja nacrt programskog dokumenta nacionalnim časnicima za vezu iz članka 8. stavka 1. i Znanstvenom odboru najkasnije 31. siječnja svake godine kako bi se relevantnim državama članicama i Znanstvenom odboru omogućilo da daju svoja mišljenja o nacrtu.

4.   S obzirom na ishod rasprave u nadležnom pripremnom tijelu Vijeća i na mišljenja zaprimljena od Komisije, država članica i Znanstvenog odbora, ravnatelj dostavlja nacrt programskog dokumenta Upravnom odboru na donošenje. Donesen programski dokument ravnatelj dostavlja Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i nacionalnim časnicima za vezu iz članka 8. stavka 1.

(*1)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/715 оd 18. prosinca 2018. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela osnovana na temelju UFEU-a i Ugovora o Euratomu na koja se upućuje u članku 70. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 122, 10.5.2019., str. 1.).”;"

6.

u članku 6. stavku 2. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

institucija, tijela, ureda i agencija Unije, kao i tijela, ureda i agencija država članica;”;

7.

članak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 7.

Veze s relevantnim tijelima, uredima i agencijama Unije

Agencija osigurava odgovarajuću koordinaciju s relevantnim tijelima, uredima i agencijama Unije. Uvjeti suradnje prema potrebi se utvrđuju u memorandumima o razumijevanju.”;

8.

članak 8. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Svaka država članica imenuje državnog službenika za nacionalnog časnika za vezu.

Nacionalni časnik za vezu služi kao glavna kontaktna točka za Agenciju u državi članici.

Agencija i nacionalni časnici za vezu međusobno blisko surađuju.

Agencija nacionalnim časnicima za vezu dostavlja sve dokumente sastavljene u skladu s člankom 4. stavkom 1.”;

(b)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Administrativni mehanizmi za suradnju prema stavku 2. u skladu su s pravom Unije te ih donosi Upravni odbor na temelju nacrta koji dostavlja ravnatelj nakon što Komisija dostavi mišljenje. Kada se Komisija ne slaže s tim administrativnim mehanizmima, Upravni odbor ih preispituje te, uz potrebne izmjene, usvaja dvotrećinskom većinom svih članova.”;

9.

članak 9. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 9.

Suradnja s Vijećem Europe

Da bi se izbjeglo udvostručivanje te osigurala komplementarnost i dodana vrijednost, Agencija svoje aktivnosti koordinira s aktivnostima Vijeća Europe, posebno u pogledu godišnjih i višegodišnjih programa rada i suradnje s civilnim društvom u skladu s člankom 10.

S tim ciljem Unija, u skladu s postupkom predviđenim člankom 218. UFEU-a, sklapa sporazum s Vijećem Europe u svrhu uspostave bliske suradnje između Vijeća Europe i Agencije. Sukladno tom sporazumu Vijeće Europe imenuje neovisnu osobu u Upravni i Izvršni odbor Agencije, u skladu s člancima 12. i 13.”;

10.

u članku 10. stavku 4. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

davanje prijedloga Upravnom odboru o godišnjim i višegodišnjim programima rada koje je potrebno donijeti u skladu s člankom 5.a;”;

11.

članak 12. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i.

uvodni dio zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Članovi Upravnog odbora osobe su s dobrim poznavanjem područja temeljnih prava i odgovarajućim iskustvom u upravljanju organizacijama u javnom ili privatnom sektoru, uključujući administrativne vještine i vještine upravljanja proračunom, kako slijedi:”;

ii.

dodaje se sljedeći podstavak:

„Države članice, Komisija i Vijeće Europe nastoje postići jednaku zastupljenost žena i muškaraca u Upravnom odboru.”;

(b)

stavci 3., 4. i 5. zamjenjuju se sljedećim:

„3.   Mandat članova Upravnog odbora i zamjenika članova traje pet godina. Bivši član ili zamjenik člana mogu se ponovno imenovati na još jedan mandat koji nije uzastopan.

4.   Osim u slučaju redovne zamjene i smrti, mandat člana ili zamjenika člana završava se samo ako podnese ostavku. Međutim, ako član ili zamjenik člana više ne ispunjava kriterije neovisnosti, odmah podnosi ostavku i o tome obavješćuje Komisiju i ravnatelja. Ako nije riječ o uobičajenoj zamjeni, dotična strana imenuje novog člana ili zamjenika člana za preostalo razdoblje mandata. Dotična strana isto tako imenuje novog člana ili zamjenika člana za preostalo razdoblje mandata ako je Upravni odbor, na temelju prijedloga jedne trećine svojih članova ili Komisije, ustanovio da dotični član ili zamjenik člana više ne ispunjava kriterije neovisnosti. Ako je preostali mandat kraći od dvije godine, mandat novog člana ili zamjenika člana može se produžiti na puni mandat od pet godina.

5.   Upravni odbor bira predsjednika i potpredsjednika te druga dva člana Izvršnog odbora iz članka 13. stavka 1. među svojim članovima imenovanima na temelju stavka 1. točke (a) na mandatno razdoblje od dvije i pol godine, koje se može jednom produžiti.

Predsjednik i potpredsjednik Upravnog odbora biraju se dvotrećinskom većinom članova Upravnog odbora iz stavka 1. točaka (a) i (c) ovog članka. Druga dva člana Izvršnog odbora iz članka 13. stavka 1. biraju se većinom glasova članova Upravnog odbora iz stavka 1. točaka (a) i (c) ovog članka.”;

(c)

stavak 6. mijenja se kako slijedi:

i.

točke (a) i (b) zamjenjuju se sljedećim:

„(a)

donosi godišnje i višegodišnje programe rada Agencije;

(b)

donosi godišnja izvješća iz članka 4. stavka 1. točaka (e) i (g), uspoređujući u izvješću o svojim aktivnostima posebno postignute rezultate s ciljevima godišnjih i višegodišnjih programa rada;”;

ii.

točka (e) zamjenjuje se sljedećim:

„(e)

u skladu sa stavcima 7.a i 7.b ovog članka, u pogledu osoblja Agencije izvršava ovlasti dodijeljene tijelu za imenovanje odnosno tijelu za sklapanje ugovora o radu („ovlasti tijela za imenovanje”) Pravilnikom o osoblju za dužnosnike Europske unije („Pravilnik o osoblju”) i Uvjetima zaposlenja ostalih službenika Unije („Uvjeti zaposlenja”) koji su utvrđeni Uredbom Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 (*2);

(*2)  SL L 56, 4.3.1968., str. 1.”;"

iii.

točka (i) zamjenjuje se sljedećim:

„(i)

donosi provedbena pravila za primjenu Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja u skladu s člankom 110. stavkom 2. Pravilnika o osoblju;”;

iv.

dodaju se sljedeće točke:

„(m)

donosi sigurnosnu strategiju, uključujući pravila o razmjeni klasificiranih podataka EU-a;

(n)

donosi pravila za sprečavanje sukoba interesa i upravljanje sukobima interesa u odnosu na svoje članove, kao i članove Znanstvenog odbora;

(o)

donosi i redovno ažurira komunikacijsku strategiju iz članka 4. stavka 1. točke (h).”;

(d)

umeću se sljedeći stavci:

„7.a   Upravni odbor donosi, u skladu s člankom 110. stavkom 2. Pravilnika o osoblju, odluku na temelju članka 2. stavka 1. Pravilnika o osoblju i članka 6. Uvjeta zaposlenja kojom se relevantne ovlasti tijela za imenovanje delegiraju ravnatelju i utvrđuju uvjeti pod kojima se to delegiranje ovlasti može suspendirati. Ravnatelj je ovlašten dalje delegirati te ovlasti.

7.b   Ako je to potrebno zbog izvanrednih okolnosti, Upravni odbor može odlukom privremeno suspendirati delegiranje ovlasti tijela za imenovanje ravnatelju i ovlasti koje je ravnatelj delegirao dalje te ih izvršavati sam ili ih delegirati jednom od svojih članova ili članu osoblja koji nije ravnatelj.”;

(e)

stavci 8., 9. i 10. zamjenjuju se sljedećim:

„8.   Odluke Upravnog odbora u pravilu se donose većinom glasova svih članova.

Odluke iz stavka 6. točaka od (a) do (e), (g), (k) i (l) donose se dvotrećinskom većinom glasova svih članova.

Odluke iz članka 25. stavka 2. donose se jednoglasno.

Svaki član Upravnog odbora, ili u njegovoj odsutnosti njegov zamjenik, ima jedan glas. Predsjednik ima odlučujući glas.

Osoba koju imenuje Vijeće Europe može glasovati samo o odlukama iz stavka 6. točaka (a), (b) i (k).

9.   Predsjednik saziva Upravni odbor dva puta godišnje, ne uključujući izvanredne sastanke. Predsjednik saziva izvanredne sastanke na vlastitu inicijativu ili na zahtjev Komisije ili barem jedne trećine članova Upravnog odbora.

10.   Predsjednik ili potpredsjednik Znanstvenog odbora i ravnatelj Europskog instituta za jednakost spolova mogu prisustvovati sastancima Upravnog odbora u svojstvu promatrača. Ravnatelji drugih relevantnih agencija i tijela Unije, kao i drugih međunarodnih tijela navedenih u člancima 8. i 9., mogu također prisustvovati u svojstvu promatrača kada ih Izvršni odbor pozove.”;

12.

članak 13. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 13.

Izvršni odbor

1.   Upravnom odboru pomaže Izvršni odbor. Izvršni odbor nadgleda pripremne radnje koje su potrebne Upravnom odboru za donošenje odluka. Posebno razmatra pitanja proračuna i ljudskih resursa.

2.   Izvršni odbor isto tako:

(a)

preispituje programski dokument Agencije iz članka 5.a na temelju nacrta koji priprema ravnatelj i dostavlja ga Upravnom odboru na donošenje;

(b)

preispituje godišnji nacrt proračuna Agencije i dostavlja ga Upravnom odboru na donošenje;

(c)

preispituje nacrt godišnjeg izvješća o aktivnostima Agencije i dostavlja ga Upravnom odboru na donošenje;

(d)

na temelju nacrta koji je pripremio ravnatelj donosi strategiju borbe protiv prijevara za Agenciju koja je razmjerna rizicima od prijevara, uzimajući u obzir troškove i koristi mjera koje treba provesti;

(e)

osigurava odgovarajuće postupanje na temelju nalaza i preporuka koji proizlaze iz izvješća o unutarnjoj i vanjskoj reviziji i evaluacija te istraga Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) ili Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO);

(f)

ne dovodeći u pitanje odgovornosti ravnatelja iz članka 15. stavka 4., pomaže mu i savjetuje ga pri provedbi odluka Upravnog odbora s ciljem pojačanja nadzora administrativnog upravljanja i upravljanja proračunom.

3.   Prema potrebi, Izvršni odbor može zbog hitnosti donositi privremene odluke u ime Upravnog odbora, među ostalim o suspenziji delegiranja ovlasti tijela za imenovanje, u skladu s uvjetima iz članka 12. stavaka 7.a i 7.b, i o proračunskim pitanjima.

4.   Izvršni odbor čine predsjednik i potpredsjednik Upravnog odbora, dva druga člana Upravnog odbora koje bira Upravni odbor u skladu s člankom 12. stavkom 5. te jedan od predstavnika Komisije u Upravnom odboru.

Osoba koju imenuje Vijeće Europe u Upravni odbor može sudjelovati na sastancima Izvršnog odbora.

5.   Predsjednik saziva Izvršni odbor. Može se sazvati i na zahtjev jednog od članova. Odluke se donose većinom glasova prisutnih članova. Osoba koju imenuje Vijeće Europe može glasovati o točkama koje se odnose na odluke u kojima ima pravo glasa u Upravnom odboru sukladno članku 12. stavku 8.

6.   Ravnatelj sudjeluje na sastancima Izvršnog odbora bez prava glasa.”;

13.

članak 14. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Znanstveni odbor sastoji se od 11 neovisnih osoba visokokvalificiranih u području temeljnih prava, s odgovarajućim kompetencijama iz područja znanstvene kvalitete i istraživačkih metodologija. Upravni odbor imenuje 11 članova i odobrava rezervni popis sastavljen s obzirom na postignuća nakon transparentnog natječaja i postupka odabira te nakon savjetovanja s nadležnim odborom Europskog parlamenta. Upravni odbor u Znanstvenom odboru osigurava ravnomjernu geografsku zastupljenost te nastoji postići jednaku zastupljenost žena i muškaraca. Članovi Upravnog odbora ne mogu biti članovi Znanstvenog odbora. Poslovnikom iz članka 12. stavka 6. točke (g) utvrđuju se detaljni uvjeti za imenovanje Znanstvenog odbora.”;

(b)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Članovi Znanstvenog odbora neovisni su. Mogu biti zamijenjeni samo na vlastiti zahtjev ili u slučaju da su trajno spriječeni u obavljanju dužnosti. Međutim, ako član više ne ispunjava uvjete neovisnosti, odmah podnosi ostavku i o tome obavješćuje Komisiju i ravnatelja. Osim toga, na prijedlog jedne trećine svojih članova ili Komisije, Upravni odbor može proglasiti nedovoljnu neovisnost i opozvati imenovanje dotične osobe. Upravni odbor imenuje sljedeću osobu s rezervnog popisa za preostalo vrijeme mandata. Ako je preostalo razdoblje mandata kraće od dvije godine, mandat novog člana može se produžiti na puni mandat od pet godina. Agencija na svojoj internetskoj stranici objavljuje i ažurira popis članova Znanstvenog odbora.”;

(c)

u stavku 5. dodaje se sljedeći podstavak:

„Znanstveni odbor posebno savjetuje ravnatelja i Agenciju o metodologiji znanstvenog istraživanja koja se primjenjuje u radu Agencije.”;

14.

članak 15. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavci 3. i 4. zamjenjuju se sljedećim:

„3.   Mandat ravnatelja traje pet godina.

Tijekom 12 mjeseci prije kraja petogodišnjeg razdoblja, Komisija provodi evaluaciju posebno kako bi ocijenila:

(a)

postignuća ravnatelja;

(b)

dužnosti i zahtjeve Agencije u idućim godinama.

Na prijedlog Komisije, uzimajući u obzir evaluaciju, Upravni odbor može jedanput produžiti mandat ravnatelja za najviše pet godina.

Upravni odbor obavješćuje Europski parlament i Vijeće o namjeri produživanja mandata ravnatelja. Tijekom razdoblja od mjesec dana prije nego što Upravni odbor službeno donese odluku o produžetku tog mandata, ravnatelj može biti pozvan na davanje izjave pred nadležnim odborom Europskog parlamenta te odgovarati na pitanja njegovih članova.

Ako njegov mandat nije produžen, ravnatelj ostaje na funkciji do imenovanja njegova nasljednika.

4.   Ravnatelj je odgovoran za:

(a)

izvršavanje zadaća iz članka 4., a posebno pripremu i objavljivanje dokumenata koji se sastavljaju u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkama od (a) do (h) u suradnji sa Znanstvenim odborom;

(b)

pripremu i provedbu programskog dokumenta Agencije iz članka 5.a;

(c)

pitanja svakodnevnog upravljanja;

(d)

provedbu odluka koje donese Upravni odbor;

(e)

izvršenje proračuna Agencije, u skladu s člankom 21.;

(f)

provedbu učinkovitih postupaka praćenja i evaluacije povezanih s djelovanjem Agencije s obzirom na njezine ciljeve u skladu sa stručno priznatim standardima i pokazateljima uspješnosti;

(g)

izradu akcijskog plana na temelju zaključaka retrospektivnih evaluacija kojima se ocjenjuje uspješnost programa i aktivnosti koje imaju za posljedicu znatnu potrošnju, u skladu s člankom 29. Delegirane uredbe (EU) 2019/715;

(h)

godišnje izvješćivanje Upravnog odbora o rezultatima sustava praćenja i evaluacije;

(i)

izradu strategije Agencije za borbu protiv prijevara i njezino podnošenje Izvršnom odboru na odobrenje;

(j)

izradu akcijskog plana kako bi se dalje postupalo na temelju zaključaka iz izvješća o unutarnjoj ili vanjskoj reviziji i evaluacija, kao i istraga OLAF-a te izvješćivanje Komisije i Upravnog odbora o napretku;

(k)

suradnju s nacionalnim časnicima za vezu;

(l)

suradnju s civilnim društvom, uključujući koordinaciju Platforme za temeljna prava u skladu s člankom 10.”;

(b)

stavak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„7.   Ravnatelja se može razriješiti dužnosti prije isteka njegova mandata odlukom Upravnog odbora na temelju prijedloga dvije trećine njegovih članova ili Komisije u slučaju povrede dužnosti, nezadovoljavajuće ocjene njegova rada ili učestalih ili ozbiljnih nepravilnosti.”;

15.

u članku 17. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Ako Agencija donosi odluke na temelju članka 8. Uredbe (EZ) br. 1049/2001, može se podnijeti žalba ombudsmanu ili se može pokrenuti postupak pred Sudom Europske unije (Sud), kako je predviđeno člancima 228. odnosno 263. UFEU-a.”;

16.

članak 19. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 19.

Preispitivanje ombudsmana

Rad Agencije podliježe nadzoru Europskog ombudsmana u skladu s člankom 228. UFEU-a.”;

17.

članak 20. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 3. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Ne dovodeći u pitanje druge resurse, prihodi Agencije sadrže subvenciju Unije, koja je unesena u opći proračun Unije (dio ‚Komisija’).”;

(b)

stavak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„7.   Na temelju projekcije, Komisija u prednacrt općeg proračuna Unije unosi projekcije koje smatra potrebnima za plan radnih mjesta i iznos subvencije na teret općeg proračuna, koje podnosi proračunskom tijelu u skladu s člankom 314. UFEU-a.”;

18.

članak 24. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 24.

Osoblje

1.   Pravilnik o osoblju i Uvjeti zaposlenja te pravila koja zajednički donose institucije Unije u svrhu primjene Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja primjenjuju se na osoblje Agencije i na ravnatelja.

2.   Upravni odbor može usvojiti odredbe kojima se nacionalnim stručnjacima iz država članica omogućuje da budu privremeno upućeni na rad u Agenciji.”;

19.

članak 26. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 26.

Povlastice i imuniteti

Na Agenciju se primjenjuje Protokol br. 7. o povlasticama i imunitetima Europske unije priložen UEU-u i UFEU-u.”;

20.

u članku 27. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Sud je nadležan u postupcima pokrenutima protiv Agencije pod uvjetima predviđenima u člancima 263. i 265. UFEU-a.”;

21.

u članku 28. stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„2.   Sudjelovanje iz stavka 1. i relevantni modaliteti određuju se na temelju odluke relevantnog Vijeća za pridruživanje, uzimajući u obzir poseban status svake zemlje. U odluci se posebno navode priroda, opseg i način sudjelovanja tih zemalja u radu Agencije, unutar okvira utvrđenog u člancima 4. i 5., uključujući odredbe vezane uz sudjelovanje u inicijativama koje poduzima Agencija, u financijskim doprinosima i osoblju. Odlukom treba poštovati ovu Uredbu te Pravilnik o osoblju i Uvjete zaposlenja. Odlukom se predviđa da zemlja sudionica imenuje neovisnu osobu koja ispunjava uvjete iz članka 12. stavka 1. točke (a) za promatrača u Upravnom odboru bez prava glasa. Nakon odluke Vijeća za pridruživanje Agencija se može baviti pitanjima temeljnih prava u relevantnoj zemlji u području primjene odredaba iz članka 3. stavka 1., u onoj mjeri u kojoj je to potrebno za postupno usklađivanje te zemlje s pravom Unije.

3.   Vijeće može, djelujući jednoglasno na temelju prijedloga Komisije, odlučiti pozvati zemlju s kojom je Unija sklopila Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju da sudjeluje u Agenciji u svojstvu promatrača. Ako ono to učini na odgovarajući se način primjenjuje stavak 2.”;

22.

članak 29. briše se;

23.

članak 30. mijenja se kako slijedi:

(a)

naslov se zamjenjuje sljedećim:

Evaluacije i preispitivanje”;

(b)

stavci 3. i 4. zamjenjuju se sljedećim:

„3.   Najkasnije do 28. travnja 2027. i svakih pet godina nakon toga Komisija naručuje evaluaciju u kojoj se posebno ocjenjuju učinak, djelotvornost i učinkovitost Agencije i njezine radne prakse. Prilikom evaluacije uzimaju se u obzir stajališta Upravnog odbora te drugih dionika na razini Unije i na nacionalnoj razini.

4.   Pri svakoj drugoj evaluaciji iz stavka 3. ocjenjuju se i rezultati koje je Agencija ostvarila u pogledu svojih ciljeva, ovlasti i zadaća. Pri evaluaciji se posebno mogu razmotriti potreba za izmjenom mandata Agencije te financijske posljedice takve izmjene.

5.   Komisija zaključke evaluacije iz stavka 3. dostavlja Upravnom odboru. Upravni odbor razmatra zaključke evaluacije i Komisiji izdaje preporuke koje bi mogle biti potrebne s obzirom na promjene u Agenciji, njezinu radnu praksu i opseg njezine misije.

6.   Komisija izvješćuje Europski parlament i Vijeće o nalazima evaluacije iz stavka 3. i preporukama Upravnog odbora iz stavka 5.. Rezultati te evaluacije i te preporuke objavljuju se.”;

24.

članak 31. briše se.

Članak 2.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Luxembourgu 5. travnja 2022.

Za Vijeće

Predsjednik

B. LE MAIRE


(1)  Suglasnost od 6. srpnja 2021. (još nije objavljena u Službenom listu).

(2)  Uredba Vijeća (EZ) br. 168/2007 od 15. veljače 2007. o osnivanju Agencije Europske unije za temeljna prava (SL L 53, 22.2.2007., str. 1.).

(3)  Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 7.12.2013., str. 42.).

(4)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/715 od 18. prosinca 2018. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela osnovana na temelju UFEU-a i Ugovora o Euratomu na koja se upućuje u članku 70. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 122, 10.5.2019., str. 1.).


7.4.2022   

HR

Službeni list Europske unije

L 108/13


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2022/556

оd 1. travnja 2022.

o razvrstavanju određene robe u kombiniranu nomenklaturu

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije (1), a posebno njezin članak 57. stavak 4. i članak 58. stavak 2.,

budući da:

(1)

Radi osiguravanja jedinstvene primjene kombinirane nomenklature priložene Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 (2) potrebno je donijeti mjere za razvrstavanje robe iz Priloga ovoj Uredbi.

(2)

Uredbom (EEZ) br. 2658/87 utvrđena su opća pravila za tumačenje kombinirane nomenklature. Ta se pravila primjenjuju i na svaku drugu nomenklaturu koja se u cijelosti ili djelomično temelji na njoj ili kojom se uvodi daljnja podjela i koja je utvrđena posebnim odredbama Unije radi primjene tarifnih i drugih mjera povezanih s trgovinom robom.

(3)

U skladu s navedenim općim pravilima robu opisanu u stupcu 1. tablice u Prilogu ovoj Uredbi trebalo bi na temelju obrazloženja navedenog u stupcu 3. razvrstati u odgovarajuću oznaku KN iz stupca 2.

(4)

Primjereno je odrediti da u skladu s člankom 34. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 952/2013 osoba kojoj su dane obvezujuće tarifne informacije za robu na koju se odnosi ova Uredba, a koje nisu u skladu s ovom Uredbom, može nastaviti navoditi te informacije tijekom određenog razdoblja. Trebalo bi odrediti da to razdoblje traje tri mjeseca.

(5)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za carinski zakonik,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Roba opisana u stupcu 1. tablice u Prilogu razvrstava se u kombiniranu nomenklaturu u oznaku KN iz stupca 2. te tablice.

Članak 2.

U skladu s člankom 34. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 952/2013 obvezujuće tarifne informacije koje nisu u skladu s ovom Uredbom mogu se nastaviti navoditi tijekom razdoblja od tri mjeseca od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 1. travnja 2022.

Za Komisiju,

u ime predsjednice,

Gerassimos THOMAS

Glavni direktor

Glavna uprava za oporezivanje i carinsku uniju


(1)  SL L 269, 10.10.2013., str. 1.

(2)  Uredba Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL L 256, 7.9.1987., str. 1.).


PRILOG

Opis robe

Razvrstavanje (oznaka KN)

Obrazloženje

1.

2.

3.

Komplet opisan kao „kompozitni sustav za stomatološke popravke” u kartonskoj kutiji za pojedinačnu prodaju u koju su zapakirani svi sastavni elementi te upute za uporabu.

Komplet se sastoji od:

3006 40 00

Razvrstavanje se utvrđuje u skladu s općim pravilima 1, 3 (b) i 6 za tumačenje kombinirane nomenklature, napomenom 4 (f) uz poglavlje 30 i nazivima oznaka KN 3006 i 3006 40 00 .

Razvrstavanje u tarifni broj 9021 isključeno je jer nije riječ o pripremljenom proizvodu (poput krunice) koji izgledom liči na oštećeni dio tijela (vidjeti i Objašnjenja Harmoniziranog sustava za tarifni broj 9021 , odjeljak III. prvi stavak i dio (B) točku 4. i prvu rečenicu drugog podstavka).

Kompozitni materijali kojima su napunjene brizgalice daju kompletu njegovu bitnu značajku. Mogu se upotrebljavati u stomatologiji kao zubna punila obuhvaćena tarifnim brojem 3006 (napomena 4 (f) za poglavlje 30, vidjeti i prethodno navedena Objašnjenja Harmoniziranog sustava za tarifni broj 9021 , odjeljak III. prvi stavak dio (B) drugi podstavak prva rečenica).

Razvrstavanje u tarifni broj 3824 i tarifni broj 3906 isključeno je jer je proizvod posebno obuhvaćen tekstom napomene 4 (f) za poglavlje 30 kao zubna punila.

Proizvod se stoga razvrstava pod oznaku KN 3006 40 00 kao ostala zubna punila.

opaquer paste

(2 x 2 ml),

paste za dentin, za vrat i za krunu zuba te prozirne paste

(4 x 4 g),

sredstva za vezivanje metala

(1 x 7 ml),

četkice (1 drška + 10 glava),

jednokratnih posuda,

papirnatog jastučića za miješanje,

pokrova za zaštitu od svjetla.

Paste su izrađene od kompozitnih materijala i temelje se na metakrilatima i anorganskom punilu te su predstavljene u brizgalicama pripremljenima za uporabu.

Vezivno sredstvo je tekućina za vezivanje metala i kompozitnih materijala.

Dijelovi kompleta namijenjeni su za zajedničku uporabu u stomatologiji za izradu krunica (privremenih i trajnih), mostova, inleja, onleja, ljuskica i vanjskih krunica, kao i za popravak stomatoloških tretmana te kao zubna punila.


7.4.2022   

HR

Službeni list Europske unije

L 108/16


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2022/557

оd 1. travnja 2022.

o razvrstavanju određene robe u kombiniranu nomenklaturu

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije (1), a posebno njezin članak 57. stavak 4. i članak 58. stavak 2.,

budući da:

(1)

Radi osiguravanja jedinstvene primjene kombinirane nomenklature priložene Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 (2) potrebno je donijeti mjere za razvrstavanje robe iz Priloga ovoj Uredbi.

(2)

Uredbom (EEZ) br. 2658/87 utvrđena su opća pravila za tumačenje kombinirane nomenklature. Ta se pravila primjenjuju i na svaku drugu nomenklaturu koja se u cijelosti ili djelomično temelji na njoj ili kojom se uvodi daljnja podjela i koja je utvrđena posebnim odredbama Unije radi primjene tarifnih i drugih mjera povezanih s trgovinom robom.

(3)

U skladu s navedenim općim pravilima robu opisanu u stupcu (1) tablice u Prilogu trebalo bi na temelju obrazloženja navedenog u stupcu (3) razvrstati u odgovarajuću oznaku KN iz stupca (2).

(4)

Primjereno je odrediti da u skladu s člankom 34. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 952/2013 osoba kojoj su dane obvezujuće tarifne informacije za robu na koju se odnosi ova Uredba, a koje nisu u skladu s ovom Uredbom, može nastaviti navoditi te informacije tijekom određenog razdoblja. Trebalo bi odrediti da to razdoblje traje tri mjeseca.

(5)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za carinski zakonik,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Roba opisana u stupcu (1) tablice u Prilogu razvrstava se u kombiniranu nomenklaturu u oznaku KN iz stupca (2) te tablice.

Članak 2.

U skladu s člankom 34. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 952/2013 obvezujuće tarifne informacije koje nisu u skladu s ovom Uredbom mogu se nastaviti navoditi tijekom razdoblja od tri mjeseca od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 1. travnja 2022.

Za Komisiju

Gerassimos THOMAS

Glavni direktor

Glavna uprava za oporezivanje i carinsku uniju


(1)  SL L 269, 10.10.2013., str. 1.

(2)  Uredba Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL L 256, 7.9.1987., str. 1.).


PRILOG

Opis robe

Razvrstavanje (oznaka KN)

Razlozi

(1)

(2)

(3)

1)

Frakcija bogata bjelančevinama, dobivena odvajanjem brašna od graška na frakciju bogatu proteinima i frakciju bogatu škrobom, predstavljena u obliku finog praha bež boje ili u obliku peleta, u malim vrećama (15 do 20 kg) ili velikim vrećama (500 do 1 000  kg).

Proizvod ima sljedeća analitička svojstva (sadržaj suhe mase):

7,4 % škroba

54 % bjelančevina.

Proizvod se proizvodi od sušenog graška (Pisum sativum), koji se pere, ljušti i melje kako bi se dobilo brašno od graška. Brašno se zatim odvaja na frakciju bogatu proteinima i frakciju bogatu škrobom u centrifugalnom separatoru. Nakon tog postupka frakcija bogata bjelančevinama ostavlja se u obliku praha ili se aglomerira u pelete.

Proizvod se na prepoznatljiv način i isključivo koristi kao životinjska hrana.

2309 90 31

Razvrstavanje se utvrđuje u skladu s općim pravilima 1 i 6 za tumačenje kombinirane nomenklature, napomenom 1 uz poglavlje 23 i nazivima oznaka KN 2309 , 2309 90 i 2309 90 31 .

Proizvod je izgubio bitne značajke izvornog materijala frakcioniranjem u centrifugalnom separatoru. Stoga je isključeno razvrstavanje u tarifni broj 1106 kao brašno od suhog mahunastog povrća te razvrstavanje kao dalje pripremljeni biljni proizvod iz tarifnog broja 2005.

Razvrstavanje u tarifni broj 2302 također je isključeno jer proizvod nije ostatak prosijavanja, mljevenja ili druge obrade mahunarki (vidjeti Objašnjenja Harmoniziranog sustava za tarifni broj 2302 , točka (C)). Proizvod je namjerno proizveden od brašna od graška. Dalje se prerađuje i upotrebljava isključivo kao životinjska hrana (vidjeti i Opće napomene s objašnjenjem Harmoniziranog sustava uz poglavlje 23).

Proizvod se stoga razvrstava u oznaku KN 2309 90 31 kao ostali pripravci koje se rabi za prehranu životinja, s masenim udjelom škroba manjim od 10 %.

2)

Frakcija bogata škrobom, dobivena odvajanjem brašna od graška na frakciju bogatu proteinima i frakciju bogatu škrobom, predstavljena u obliku praha svijetložute boje ili u obliku peleta, u rasutom stanju ili u velikim vrećama (25 do 1 000  kg).

Proizvod ima sljedeća analitička svojstva (sadržaj suhe mase):

73 % škroba

13 % bjelančevina.

Proizvod se proizvodi od sušenog graška (Pisum sativum), koji se pere, ljušti i melje kako bi se dobilo brašno od graška. Brašno se zatim odvaja na frakciju bogatu proteinima i frakciju bogatu škrobom u centrifugalnom separatoru. Nakon tog postupka frakcija bogata škrobom ostavlja se u obliku praha ili se aglomerira u pelete.

Proizvod se na prepoznatljiv način i isključivo koristi kao životinjska hrana.

2309 90 51

Razvrstavanje se utvrđuje u skladu s općim pravilima 1 i 6 za tumačenje kombinirane nomenklature, napomenom 1 uz poglavlje 23 i nazivima oznaka KN 2309 , 2309 90 i 2309 90 51 .

Proizvod je izgubio bitne značajke izvornog materijala frakcioniranjem u centrifugalnom separatoru. Stoga je isključeno razvrstavanje u tarifni broj 1106 kao brašno od suhog mahunastog povrća te razvrstavanje kao dalje pripremljeni biljni proizvod iz tarifnog broja 2005 .

Razvrstavanje u tarifni broj 2302 također je isključeno jer proizvod nije ostatak prosijavanja, mljevenja ili druge obrade mahunarki (vidjeti Objašnjenja Harmoniziranog sustava za tarifni broj 2302 , točka (C)). Proizvod je namjerno proizveden od brašna od graška. Dalje se prerađuje i upotrebljava isključivo kao životinjska hrana (vidjeti i Opće napomene s objašnjenjem Harmoniziranog sustava uz poglavlje 23).

Proizvod se stoga razvrstava u oznaku KN 2309 90 51 kao ostali pripravci koje se rabi za prehranu životinja, s masenim udjelom škroba većim od 30 %.


7.4.2022   

HR

Službeni list Europske unije

L 108/20


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2022/558

оd 6. travnja 2022.

o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz određenih sustava grafitnih elektroda podrijetlom iz Narodne Republike Kine

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1) („osnovna uredba”), a posebno njezin članak 9. stavak 4.,

budući da:

1.   POSTUPAK

1.1.   Pokretanje postupka

(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 17. veljače 2021. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom određenih sustava grafitnih elektroda podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”, „Kina” ili „predmetna zemlja”) na temelju osnovne uredbe. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (2).

1.2.   Evidentiranje

(2)

S obzirom na to da uvjeti utvrđeni u članku 14. stavku 5.a osnovne uredbe nisu ispunjeni, na uvoz predmetnog proizvoda tijekom razdoblja prethodnog objavljivanja nije primijenjeno evidentiranje.

1.3.   Privremene mjere

(3)

U skladu s člankom 19.a osnovne uredbe Komisija je 17. rujna 2021. stranama dostavila sažetak predloženih privremenih pristojbi i pojedinosti o izračunu dampinških marži i marži dostatnih za uklanjanje štete nanesene industriji Unije (prethodno objavljivanje). Tri strane dostavile su primjedbe. Međutim, primjedbe su bile općenite i nisu se odnosile na točnost izračuna. Te će se primjedbe stoga razmatrati tek u konačnoj fazi.

(4)

Komisija je 14. listopada 2021. Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2021/1812 (3) („privremena uredba”) uvela privremenu antidampinšku pristojbu na uvoz određenih sustava grafitnih elektroda podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

1.4.   Daljnji postupak

(5)

Nakon objave bitnih činjenica i razmatranja na temelju kojih je uvedena privremena antidampinška pristojba („privremena objava”), podnositelji pritužbe, proizvođači izvoznici u uzorku, Kineska gospodarska komora („CCCME”), nekoliko korisnika, uključujući Europsku federaciju proizvođača željeza i čelika („Eurofer”), nekoliko uvoznika i Vlada Narodne Republike Kine („kineska vlada”) dostavili su pisane podneske u kojima su iznijeli stajališta o privremenim nalazima u roku predviđenom člankom 2. stavkom 1. privremene uredbe.

(6)

Nakon uvođenja privremenih mjera zainteresiranim stranama koje su to zatražile omogućeno je da budu saslušane. Saslušanja su održana s podnositeljima pritužbe, Euroferom, društvom NLMK Europe („NLMK”), društvom Misano S.p.A. („Misano”) i društvom Imerys France („Imerys”).

(7)

Komisija je nastavila prikupljati i provjeravati sve informacije koje je smatrala potrebnima za svoje konačne nalaze. U tu svrhu organizirane su dodatne unakrsne provjere na daljinu s dvama proizvođačima iz Unije u uzorku, odnosno društvom GrafTech France S.N.C. („GrafTech France”) i društvom Showa Denko Europe GmbH („Showa Denko”), te jednim proizvođačem izvoznikom, odnosno društvom Nantong Yangzi Co., Ltd. („grupa Yangzi”).

(8)

Komisija je 19. siječnja 2022. obavijestila sve zainteresirane strane o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih namjerava uvesti konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz određenih sustava grafitnih elektroda podrijetlom iz Kine („konačna objava”). Svim je stranama dano razdoblje unutar kojeg su mogle iznijeti primjedbe na konačnu objavu.

(9)

Nakon konačne objave stranama koje su to zatražile omogućeno je da budu saslušane. Saslušanja su održana s podnositeljima pritužbe, CCCME-om i grupom Fangda Carbon New Material Co., Ltd („grupa Fangda”).

(10)

Primjedbe koje su dostavile zainteresirane strane razmotrene su i, prema potrebi, uzete u obzir u ovoj Uredbi. Na temelju primjedbi koje je dostavilo društvo Liaoning Dantan Technology Group Co., Ltd. („Liaoning Dantan”) Komisija je revidirala svoje nalaze koji se odnose na izračun njegove dampinške marže i objavila ih predmetnoj strani.

1.5.   Tvrdnja o prekomjernoj upotrebi povjerljivih informacija

(11)

CCCME je tvrdio da se pritužba prekomjerno oslanja na povjerljive podatke i pozvao Komisiju da u tim i budućim postupcima poduzme potrebne mjere kako bi strane mogle iznijeti relevantne i smislene primjedbe.

(12)

Komisija je smatrala da je verzija pritužbe koja je zainteresiranim stranama dana na uvid sadržavala sve bitne dokaze i sažetke koji nisu povjerljive prirode o podacima dostavljenima pod povjerljivom oznakom kako bi zainteresirane strane mogle iznijeti smislene primjedbe i ostvariti svoja prava na obranu tijekom cijelog postupka.

(13)

Komisija je nadalje podsjetila da se člankom 19. osnovne uredbe i člankom 6.5. Sporazuma WTO-a o antidampingu omogućava zaštita povjerljivih podataka u okolnostima kada bi njihovo objavljivanje davalo znatne komparativne prednosti konkurentu ili bi imalo znatne štetne učinke na osobu koja daje podatke ili na osobu od koje je ta osoba primila podatke.

(14)

Tvrdnja je stoga odbačena.

1.6.   Zahtjev da Komisija razmotri suspenziju antidampinških mjera u skladu s člankom 14. stavkom 4. osnovne uredbe

(15)

Nakon privremene i konačne objave Misano, grupa Fangda i CCCME tvrdili su da bi antidampinške mjere trebalo suspendirati u skladu s člankom 14. stavkom 4. osnovne uredbe zbog promjena na tržištu nakon završetka razdoblja ispitnog postupka.

(16)

Ne dovodeći u pitanje isključivo pravo Komisije na odlučivanje o primjeni članka 14. stavka 4. osnovne uredbe Komisija je u ovoj fazi napomenula da predmetne strane nisu dostavile dokaze kojima bi potkrijepile zaključak da industrija Unije više nije oštećena. Umjesto toga, predmetne su se strane u tvrdnji da nastavak ili ponavljanje štete nisu vjerojatni pozvale na očekivani rast, povećanje cijena i očekivano smanjenje obujma uvoza. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 138., Komisija je utvrdila da navodno povećanje cijena uvoza iz Kine ne znači nužno da se šteta više ne nanosi ili da se više neće nanositi. Stoga je Komisija smatrala da u ovoj fazi nije potrebno poduzimati daljnje mjere.

1.7.   Odabir uzorka

(17)

Budući da nije bilo primjedbi u pogledu odabira uzorka, potvrđene su uvodne izjave od 12. do 17. privremene uredbe.

1.8.   Razdoblje ispitnog postupka i razmatrano razdoblje

(18)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 24. privremene uredbe, ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020. („razdoblje ispitnog postupka” ili „RIP”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2017. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(19)

Neke zainteresirane strane, uključujući Trasteel International SA („Trasteel”), istaknule su da je razmatrano razdoblje uključivalo razdoblje s iznimno visokim cijenama povezanima s manjkom opskrbe i povećanim cijenama glavne sirovine (2017.–2018.), a završilo je razdobljem na koje je utjecala pandemija bolesti COVID-19 (2020.). Zatražile su da razmatrano razdoblje obuhvaća 2016., kad se tržište smatralo „uobičajenim”. Nakon konačne objave Trasteel je ponovio taj zahtjev.

(20)

Taj je zahtjev odbačen. Razmatrano razdoblje utvrđeno je pri pokretanju postupka, a u skladu s ustaljenom praksom obuhvaćalo je razdoblje ispitnog postupka i tri prethodne kalendarske godine. Analizom tog razdoblja Komisija je dobila podatke potrebne za točne nalaze, pri čemu su se u obzir mogle uzeti sve iznimne okolnosti.

2.   PREDMETNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD

2.1.   Tvrdnje u pogledu opsega proizvoda i isključenja proizvoda

(21)

U privremenoj fazi proizvođač iz Unije (Sangraf Italy), korisnik (NLMK), nepovezani uvoznik (CTPS Srl) i CCCME zaprimili su četiri tvrdnje u pogledu opsega proizvoda. Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 30. do 38. privremene uredbe, Komisija je odbacila tri zahtjeva za isključenje, ali je prihvatila da se iz opsega ispitnog postupka isključe nastavci koji se uvoze posebno.

(22)

Nakon privremene objave kineska vlada, Eurofer, NLMK, Imerys, Misano, grupa Fangda i Liaoning Dantan tvrdili su da Komisija nije u potpunosti razmotrila razlike u vrstama grafitnih elektroda. Prema tim zainteresiranim stranama, s jedne strane, većinu grafitnih elektroda koje Kina izvozi u Uniju čine elektrode malog promjera i velike snage ili izuzetno velike snage koje se upotrebljavaju u pećima s loncima, a malu količinu čine elektrode velikog promjera i ultravelike snage. S druge strane, industrija Unije proizvodi uglavnom elektrode ultravelike snage koje se upotrebljavaju u elektrolučnim pećima. Zainteresirane strane dodale su da se elektrode velike i izuzetno velike snage od elektroda ultravelike snage razlikuju po ulaznom materijalu (koks), tehnologiji proizvodnje, upotrebi i kvaliteti proizvoda te da pripadaju različitim tržišnim segmentima. Ne postoji mogućnost njihove međusobne zamjene. Zatražile su da se male elektrode (različitih definicija) promjera 500 mm ili manjeg za Eurofer, promjera 350 mm ili manjeg za NLMK, promjera 500 mm ili manjeg za Imerys, promjera 130–250 mm za COMAP, promjera 450 mm ili manjeg za grupu Fangda i CCCME isključe iz opsega.

(23)

Nakon konačne objave Eurofer, grupa Fangda i CCCME ponovili su svoje tvrdnje. Osim toga, CTPS Srl zatražio je da se isključe elektrode promjera 400 mm ili manjeg. Međutim, Trasteel je zatražio da se isključe elektrode promjera 450 mm ili manjeg. Tvrdili su da Unija ne proizvodi dovoljno tih elektroda malog promjera. Dodatno su tvrdili da velik broj grafitnih elektroda promjera većeg od 350 mm čine elektrode velike snage koje se upotrebljavaju u pećima s loncima i da bi se njih isto tako trebalo isključiti iz opsega. Komisija je odbacila te tvrdnje s obzirom na nalaz u uvodnim izjavama od 27. do 31.

(24)

Istodobno, proizvođači iz Unije nakon konačne objave usprotivili su se isključivanju grafitnih elektroda promjera 350 mm ili manjeg iz opsega proizvoda. Proizvođači iz Unije tvrdili su da mogu povećati proizvodnju grafitnih elektroda promjera 350 mm. Smatrali su da je pad proizvodnje i prodaje grafitnih elektroda promjera 350 mm u Uniji u razmatranom razdoblju bio rezultat, a ne uzrok povećanja jeftinog nepoštenog uvoza iz Kine.

(25)

Međutim, Komisija je napomenula da se proizvodnja grafitnih elektroda promjera 350 mm ili manjeg u Uniji počela smanjivati 2018., u vrijeme kad se tržišni udio industrije Unije povećavao, a kineski tržišni udio smanjivao. Proizvodnja elektroda svih veličina u Uniji posljedično se smanjila kad se kineski tržišni udio počeo povećavati 2019. i 2020. Zbog tih kretanja Komisija nije mogla potvrditi izjave proizvođačâ iz Unije u tom pogledu.

(26)

Nakon konačne objave Henschke GmbH zatražio je upotrebu klasifikacije obične snage/velike snage/iznimno velike snage/ultravelike snage i isključivanje grafitnih elektroda obične snage/velike snage/iznimno velike snage iz uvođenja antidampinških mjera. Komisija je odbacila tu tvrdnju. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 37. privremene uredbe, ne postoji službeni industrijski standard koji bi omogućio jasno razlikovanje među različitim razredima grafitnih elektroda, posebno među elektrodama velike snage/iznimno velike snage i ultravelike snage.

(27)

Komisija je utvrdila da su grafitne elektrode manjeg promjera uglavnom grafitne elektrode velike snage/iznimno velike snage, dok veće grafitne elektrode pripadaju razredu ultravelike snage. Međutim, bez precizne definicije različitih razreda činilo se da se veličine približnog promjera 400–500 mm preklapaju. Osim toga, Komisija je utvrdila i da se grafitne elektrode velike snage/iznimno velike snage obično upotrebljavaju u pećima s loncima, dok se grafitne elektrode ultravelike snage gotovo isključivo upotrebljavaju u elektrolučnim pećima. Iako su podnositelji pritužbe naveli primjere u kojima to nije slučaj, ipak se činilo da je ta međusobna zamjenjivost vrlo ograničena.

(28)

Komisija je utvrdila i da se u postupku proizvodnje manjih elektroda u velikoj mjeri upotrebljavao naftni koks nižeg razreda, dok se za proizvodnju većih elektroda ultravelike snage upotrebljavao visokokvalitetan i skup iglični koks. Činilo se i da je postupak proizvodnje elektroda velike snage/iznimno velike snage općenito kraći i jednostavniji od postupka proizvodnje elektroda ultravelike snage (npr. kraći postupak grafitizacije, manja količina impregnacije i ponovnog pečenja), iako se razlikuje od proizvođača do proizvođača. Komisija je stoga zaključila da se grafitne elektrode manjeg i većeg promjera u određenoj mjeri razlikuju po tehničkim svojstvima i upotrebi.

(29)

Neki su korisnici iz Unije prijavili poteškoće pri nabavi grafitnih elektroda malog promjera od proizvođačâ iz Unije i tvrdili da industrija Unije nije proizvodila tu vrstu elektroda u dovoljnim količinama jer se usredotočila na elektrode većeg promjera/višeg razreda. Tvrdili su i da osim Kine postoji malo alternativnih izvora opskrbe odgovarajuće kvalitete. Komisija je istodobno napomenula da je iskorištenost kapaciteta industrije Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka iznosila 55,8 % i da industrija Unije stoga ima rezervni kapacitet za proizvodnju više količina svih promjera.

(30)

Komisija je isto tako napomenula da je proizvodnja grafitnih elektroda nazivnog promjera 350 mm ili manjeg u Uniji bila minimalna i činila manje od 1 % proizvodnje grafitnih elektroda u Uniji. Nadalje, u ispitnom se postupku pokazalo da su se grafitne elektrode nazivnog promjera 400 mm ili većeg proizvodile u Uniji u znatnijim količinama.

(31)

Komisija je stoga zaključila da se, iako između grafitnih elektroda velike snage/izuzetno velike snage i grafitnih elektroda ultravelike snage ne postoji jasna granica u pogledu veličine, čini da su grafitne elektrode nazivnog promjera 350 mm ili manjeg prvenstveno, ako ne i isključivo, elektrode velike snage/izuzetno velike snage. One imaju različite namjene, proizvodne postupke i tehnička svojstva u usporedbi s elektrodama ultravelike snage. Elektrode ultravelike snage ujedno su i one koje proizvodi industrija Unije i na njih dampinški uvoz može imati neke negativne učinke.

(32)

S obzirom na navedena razmatranja Komisija je smatrala primjerenim iz opsega proizvoda isključiti grafitne elektrode nazivnog promjera 350 mm ili manjeg.

2.2.   Zaključak

(33)

Komisija je potvrdila zaključke iz uvodnih izjava 32. i 33. privremene uredbe o isključivanju nastavaka iz opsega proizvoda.

(34)

Komisija je usto odlučila, kako je prethodno objašnjeno, iz opsega proizvoda isključiti grafitne elektrode nazivnog promjera 350 mm (4) ili manjeg.

3.   DAMPING

(35)

Nakon privremene objave Komisija je od triju proizvođača izvoznika u uzorku, od kineske vlade, od CCCME-a i od podnositelja pritužbe primila pisane primjedbe na privremene nalaze o dampingu.

3.1.   Uobičajena vrijednost

(36)

Pojedinosti o izračunu uobičajene vrijednosti utvrđene su u uvodnim izjavama od 47. do 168. privremene uredbe.

3.1.1.   Postojanje znatnih poremećaja

(37)

Nakon privremene objave kineska vlada, CCCME i društvo Liaoning Dantan dostavili su primjedbe o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(38)

Kineska vlada navela je da, kao prvo, u prvom izvješću o NRK-u (dalje u tekstu „Izvješće”) (5) postoje nedostaci te da odlukama koje se na njemu temelje nedostaje činjenična i pravna osnova. Točnije, kineska vlada tvrdila je da sumnja da Izvješće može predstavljati službeno stajalište Komisije. Kad je u pitanju činjenična strana Izvješća, kineska vlada smatra da je ono pogrešno, jednostrano i da ne odgovara stvarnom stanju. Štoviše, činjenica da je Komisija izdala izvješća o zemljama za nekoliko odabranih zemalja izaziva zabrinutost u vezi s tretmanom najpovlaštenije nacije. Nadalje, kineska vlada smatra da to što se Komisija oslanja na dokaze iz izvješća nije u skladu s duhom poštenog i pravednog zakona jer zapravo predstavlja donošenje suda o predmetu prije provedbe postupka.

(39)

Kad je riječ o prvoj točki o statusu Izvješća na temelju zakonodavstva EU-a, Komisija je podsjetila da se člankom 2. stavkom 6.a točkom (c) osnovne uredbe ne propisuje određen oblik za izvješća o znatnim poremećajima niti se tom odredbom definira kanal za objavljivanje. Komisija je podsjetila da je Izvješće tehnički dokument koji se temelji na činjenicama i upotrebljava se isključivo u kontekstu ispitnih postupaka trgovinske zaštite. Stoga je Izvješće na odgovarajući način objavljeno kao radni dokument službi Komisije jer je u potpunosti opisan i njime se ne izražavaju nikakva politička stajališta, preferencije ili odluke. To ne utječe na njegov sadržaj, odnosno na objektivne izvore informacija o postojanju znatnih poremećaja u kineskom gospodarstvu relevantnih za svrhu primjene članka 2. stavka 6.a točke (c) osnovne uredbe. Na primjedbe da je Izvješće činjenično netočno i jednostrano Komisija je napomenula da je Izvješće sveobuhvatan dokument koji se temelji na opsežnim objektivnim dokazima, uključujući zakonodavstvo, propise i druge službene dokumente o politikama koje je objavila kineska vlada, izvješća trećih strana iz međunarodnih organizacija, akademske studije i članke znanstvenika te druge pouzdane neovisne izvore. Budući da je Izvješće stavljeno na raspolaganje javnosti u prosincu 2017., sve zainteresirane strane imale su dovoljno prilika da ga ospore, dopune ili dostave primjedbe na njega i na dokaze na kojima se ono temelji. Dosad nijedna strana nije dostavila dokaze da su izvori upotrijebljeni u Izvješću pogrešni.

(40)

Kao odgovor na tvrdnju kineske vlade koja se odnosi na kršenje tretmana najpovlaštenije nacije, Komisija je podsjetila da se, kako je propisano člankom 2. stavkom 6.a točkom (c) osnovne uredbe, izvješće o bilo kojoj zemlji izrađuje samo ako Komisija ima utemeljene naznake o mogućem postojanju znatnih poremećaja u određenoj zemlji ili sektoru u toj zemlji. Nakon stupanja na snagu odredaba članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u prosincu 2017. Komisija je imala takve naznake o znatnim poremećajima za Kinu. Komisija je isto tako u listopadu 2020. objavila izvješće o poremećajima u Rusiji, a možda će prema potrebi objaviti još izvješća. Podsjetila je i da izvješća nisu obvezna za primjenu članka 2. stavka 6.a. U članku 2. stavku 6.a točki (c) opisani su uvjeti pod kojima Komisija izdaje izvješća o zemljama, a u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (d) podnositelji pritužbe nisu obvezni koristiti se izvješćem niti je prema članku 2. stavku 6.a točki (e) postojanje izvješća o zemlji uvjet za pokretanje ispitnog postupka u skladu s člankom 2. stavkom 6.a. U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (e) dostatni dokazi koje podnositelji pritužbe iznesu o znatnim poremećajima u bilo kojoj zemlji u skladu s kriterijima iz članka 2. stavka 6.a točke (b) mogu biti temelj za pokretanje ispitnog postupka na toj osnovi. Stoga se pravila o znatnim poremećajima u pojedinim zemljama primjenjuju na sve zemlje bez ikakve razlike i bez obzira na postojanje izvješća o zemlji. Stoga se, po definiciji, pravilima koja se odnose na poremećaje u pojedinoj zemlji ne krši tretman najpovlaštenije nacije.

(41)

Drugo, kineska vlada i CCCME tvrdili su da izračun uobičajene vrijednosti na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe nije u skladu sa Sporazumom o antidampingu, posebice s člankom 2.2. tog sporazuma, u kojem se navodi iscrpan popis situacija u kojima se uobičajena vrijednost može izračunati, a „znatni poremećaji” nisu navedeni među njima. Štoviše, kineska vlada smatra da upotreba podataka iz odgovarajuće reprezentativne zemlje nije u skladu s člankom VI.1. točkom (b) GATT-a i člankom 2.2.1.1. Sporazuma o antidampingu, prema kojima se pri izračunu uobičajene vrijednosti zahtijeva upotreba troška proizvodnje u zemlji podrijetla.

(42)

Treće, kineska vlada, CCCME i Liaoning Dantan tvrdili su da ispitna praksa Komisije na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe nije u skladu s pravilima WTO-a zbog toga što je Komisija, suprotno članku 2.2.1.1. Sporazuma o antidampingu, zanemarila poslovne knjige kineskih proizvođača, a da nije utvrdila jesu li te knjige u skladu s opće prihvaćenim računovodstvenim načelima u Kini. U vezi s tim kineska vlada podsjetila je da su Žalbeno tijelo u predmetu Europska unija – Antidampinške mjere za biodizel iz Argentine (DS473) i povjerenstvo u izvješću iz predmeta Europska unija – Metodologije prilagodbe troškova II. (Rusija) (DS494) naveli da, u skladu s člankom 2.2.1.1. Sporazuma o antidampingu, ako poslovne knjige koje vodi izvoznik ili proizvođač koji je predmet ispitnog postupka (u prihvatljivim granicama) točno i pouzdano odgovaraju svim stvarnim troškovima tog proizvođača ili izvoznika za proizvod koji se razmatra, može se smatrati da „na prihvatljiv način odražavaju troškove povezane s proizvodnjom i prodajom proizvoda koji se razmatra” te bi se tijelo koje provodi ispitni postupak trebalo služiti takvim poslovnim knjigama za utvrđivanje troška proizvodnje proizvođača iz ispitnog postupka.

(43)

Kad je riječ o drugom i trećem argumentu o navodnoj neusklađenosti članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe s pravom WTO-a, posebice odredbama članaka 2.2. i 2.2.1.1. Sporazuma o antidampingu, i s nalazima u predmetima DS473 i DS494, Komisija se pozvala na uvodnu izjavu 54. privremene uredbe, u kojoj su slične tvrdnje zainteresiranih strana već odbačene. Nadalje, kad je riječ o tvrdnji da pojam znatnih poremećaja iz članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe nije naveden među situacijama u kojima je dopušteno izračunati uobičajenu vrijednost u skladu s člankom 2.2. Sporazuma o antidampingu, Komisija je podsjetila da se u domaćem pravu ne moraju upotrebljavati potpuno isti izrazi kao u predmetnim sporazumima kako bi ono bilo u skladu s tim sporazumima te da članak 2. stavak 6.a smatra potpuno usklađenim s relevantnim pravilima Sporazuma o antidampingu (a posebno s mogućnostima za izračun uobičajene vrijednosti iz članka 2.2. Sporazuma o antidampingu). U svakom slučaju, te su tvrdnje odbačene jer ne sadržavaju nove elemente.

(44)

Četvrto, kineska vlada navela je da bi Komisija trebala biti dosljedna i u potpunosti ispitati postoje li u reprezentativnoj zemlji takozvani poremećaji na tržištu. Ako se podaci reprezentativne zemlje jednostavno prihvate bez takve procjene, bila bi riječ o „dvostrukim standardima”. Kineska vlada smatra da se isto primjenjuje na procjenu cijene i troškova industrije EU-a.

(45)

Kad je riječ o četvrtoj točki, u kojoj se od Komisije zahtijeva da utvrdi da podaci trećih zemalja koji se upotrebljavaju u postupcima Komisije nisu pod utjecajem poremećaja na tržištu, Komisija podsjeća da, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, uobičajenu vrijednost izračunava na temelju odabranih podataka koji nisu domaće cijene i troškovi u zemlji izvoznici samo ako utvrdi da ti podaci najprikladnije odražavaju nenarušene cijene i troškove. U tom je postupku Komisija obvezna upotrebljavati samo nenarušene podatke. U tom se pogledu zainteresirane strane pozivaju da dostave primjedbe o predloženim izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti u ranim fazama ispitnog postupka. Komisija te primjedbe u potpunosti uzima u obzir u konačnoj odluci o nenarušenim podacima koje bi trebalo upotrijebiti za izračun uobičajene vrijednosti. Kad je riječ o zahtjevu kineske vlade prema kojem bi Komisija trebala procijeniti moguće poremećaje na unutarnjem tržištu EU-a, Komisija nije vidjela relevantnost te točke u kontekstu procjene postojanja znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe.

(46)

Peto, društvo Liaoning Dantan tvrdilo je da je Komisija u uvodnoj izjavi 54. privremene uredbe iznijela vrlo općenite tvrdnje i nije izričito objasnila pravnu osnovu u sporazumima WTO-a, uključujući Protokol o pristupanju Kine WTO-u, koja bi podržala primjenu članka 2. točke 6.a osnovne uredbe. S obzirom na to da Komisija nije izričito jasno obrazložila svoje stajalište, Komisijina objava nije u skladu s pravnim standardima odgovarajućeg obrazloženja primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(47)

Komisija se nije složila s petim argumentom društva Liaoning Dantan. U uvodnoj izjavi 54. privremene uredbe Komisija je navela zašto je zakonodavstvo EU-a na snazi spojivo s pravom WTO-a. Kad je riječ o argumentu društva Liaoning Dantan koji se odnosi na Protokol o pristupanju Kine, Komisija je podsjetila da se u antidampinškim postupcima u vezi s proizvodima iz Kine dijelovi odjeljka 15. Protokola o pristupanju Kine WTO-u koji nisu istekli i dalje primjenjuju pri utvrđivanju uobičajene vrijednosti, kako u pogledu standarda tržišnoga gospodarstva tako i u pogledu upotrebe metodologije koja se ne temelji na strogoj usporedbi s kineskim cijenama ili troškovima. Nadalje, čini se da je Lianoning Dantan poistovjetio obvezu navođenja razloga za materijalnu primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe s navodnom obvezom objašnjavanja pravne osnove WTO-a koja podržava primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Komisija je u uvodnim izjavama od 57. do 113. privremene uredbe detaljno objasnila razloge za primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, čime je u potpunosti ispunila svoju pravnu obvezu navođenja primjerenog obrazloženja. Stoga je argument društva Liaoning Dantan odbačen.

(48)

Uz argumente o spojivosti članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe s pravom WTO-a CCCME je tvrdio i da su kineski petogodišnji planovi samo smjernice u kojima se izražavaju stajališta o politikama za budućnost. CCCME smatra da takvi planovi nisu obvezujući, među ostalim i s obzirom na to da se ne donose na isti način kao zakoni ili dekreti. Štoviše, CCCME je istaknuo da se slični dokumenti mogu pronaći i u Europi, među ostalim u Komisijinim dokumentima o politikama.

(49)

Komisija je podsjetila da se u kineskom sustavu planiranja utvrđuju prioriteti i propisuju ciljevi na koje se središnja i lokalna vlada moraju usmjeriti. Relevantni planovi postoje na svim razinama vlade i obuhvaćaju gotovo sve gospodarske sektore, a nadležna tijela na svakoj upravnoj razini nadziru provedbu planova pripadajuće niže razine vlade. Kako je detaljno opisano u Izvješću, ciljevi koji se utvrđuju instrumentima za planiranje u biti jesu obvezujući s obzirom na to da se na temelju sustava planiranja sredstva dodjeljuju sektorima koje vlada odredi kao strateške ili na drugi način politički važne, umjesto da se raspodijele u skladu s tržišnim silama (6). Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(50)

Nadalje, društvo Liaoning Dantan iznijelo je prigovor u pogledu toga što se Komisija pozvala na niz međusektorskih čimbenika koji postoje u Kini kako bi pokazala postojanje znatnih poremećaja. U prvom redu, društvo Liaoning Dantan tvrdilo je da se funkcija člana i stalnog direktora Kineskog udruženja industrije ugljika ne može smatrati državnom intervencijom u njegovo poslovanje, a kamoli utjecajem na donošenje poslovnih odluka. Slično tomu, društvo Liaoning Dantan tvrdilo je da kao poduzeće u privatnom vlasništvu u cijelosti podliježe pravilima o modernom tržišno usmjerenom korporativnom upravljanju te da za svoje operativne aktivnosti odgovara isključivo privatnim dioničarima na temelju Zakona o trgovačkim društvima NRK-a. Nadalje, društvo Liaoning Dantan tvrdilo je da se postojanje državne intervencije ne može izjednačiti s postojanjem znatnih poremećaja te da Komisija ima pravnu obvezu utvrditi učinak narušavanja koji navodne državne intervencije imaju na njegove cijene i troškove.

(51)

Argumenti društva Liaoning Dantan o navodnom nepostojanju znatnih poremećaja unatoč postojanju državnih intervencija nisu se mogli prihvatiti. Prvo, društvo Liaoning Dantan nije dostavilo nikakve informacije kojima bi se dovela u pitanje opažanja Komisije (vidjeti uvodnu izjavu 90. privremene uredbe) o tome da se sektor grafitnih elektroda smatra poticanim sektorom i da je stoga podložan poremećajima. Isto vrijedi i za poremećaje koji se odnose na ulazne elemente potrebne za proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka (vidjeti ponajprije uvodne izjave 90. i 110. privremene uredbe). Drugo, iako je društvo Liaoning Dantan smatralo da se funkcija člana i stalnog direktora Kineskog udruženja industrije ugljika ne može smatrati državnom intervencijom, nije osporio primjedbu iz uvodne izjave 86. privremene uredbe da je svrha udruženja bila „provođenje partijske linije, smjernica i politika” te da udruženje „slijedi opće vodstvo Komunističke partije Kine”. Treće, kad je riječ o tvrdnji društva Liaoning Dantan da je ono poduzeće u privatnom vlasništvu s modernim korporativnim upravljanjem, Komisija je u uvodnim izjavama od 57. do 111. privremene uredbe opisala znatne državne intervencije u NRK-u koje dovode do poremećaja u djelotvornoj raspodjeli resursa u skladu s tržišnim načelima. Ti poremećaji utječu na gospodarske subjekte bez obzira na njihovu strukturu vlasništva ili organizaciju upravljanja. Te su tvrdnje stoga odbačene.

(52)

Nakon privremene objave kineska vlada, CCCME, društvo Liaoning Dantan i grupa Fangda dostavili su daljnje primjedbe o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(53)

Kineska vlada ponovila je svoje stajalište da članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe nije u skladu sa Sporazumom o antidampingu i da u Izvješću postoje činjenični i pravni nedostaci.

(54)

Točnije, kineska vlada tvrdila je da se u sadržaju Izvješća prekoračuje područje primjene antidampinških ispitnih postupaka, da se pogrešno tumače kineske institucije te da se legitimne konkurentske prednosti kineskih društava i uobičajene institucionalne razlike između Kine i EU-a smatraju osnovom za zaključak da je kinesko gospodarstvo pod utjecajem znatnih poremećaja na tržištu. Kineska vlada u vezi s tim kritizirala je praksu Komisije da svim stranama pruži priliku da ospore, dopune ili dostave primjedbe na Izvješće. Umjesto toga, kineska vlada tvrdila je da je Kina od početka zahtijevala da Komisija povuče Izvješće umjesto da ga dopuni ili izmijeni te da nije imala ni obvezu ni potrebu dostaviti primjedbe na Izvješće.

(55)

Kineska vlada nadalje je smatrala da ispitna praksa Komisije nije u skladu s člankom 2.2.1.1. Sporazuma o antidampingu i izvješćima o rješavanju sporova WTO-a u predmetima DS473 i DS494 jer Komisija nije ispunila svoju obvezu dokazivanja da znatni poremećaji tržišta dovode do toga da računovodstveni podaci kineskih društava ne odražavaju na prihvatljiv način troškove proizvodnje i prodaje koji se odnose na proizvode iz ispitnog postupka jer su predmet te analize pojedinačna poduzeća, a ne vlade ili institucije. Specifična pitanja kao što je nedostupnost podataka o troškovima poduzeća stoga se ne mogu objasniti širokom kineskom makroekonomskom politikom ili članstvom društava u industrijskom udruženju.

(56)

Komisija se nije složila s tim. Prvo, kad je riječ o navodnim činjeničnim nedostacima Izvješća, kineska vlada samo ponavlja prethodni argument razmotren u uvodnoj izjavi 39. Kad je riječ o zahtjevu kineske vlade da se Izvješće povuče umjesto da se zainteresiranim stranama pruži prilika da dostave primjedbe na njegov sadržaj, Komisija je podsjetila da u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (c) osnovne uredbe nije samo obvezna izraditi i staviti na raspolaganje javnosti izvješća u kojima se navode relevantne tržišne okolnosti kad postoje dobro utemeljene naznake o znatnim poremećajima, kao što je slučaj s NRK-om, nego je isto tako zainteresiranim stranama dužna pružiti dovoljno prilika da ospore, dopune ili dostave primjedbe na takva izvješća i dokaze na kojima se ona temelje. Komisija je primila na znanje odluku kineske vlade da ne iskoristi tu priliku i stoga je napomenula da se zahtjev kineske vlade za povlačenjem Izvješća bez razmatranja njegova sadržaja i dokaza ne može prihvatiti. Drugo, kad je riječ o spojivosti ispitnih praksi Komisije s pravom WTO-a, Komisija je već opsežno razmotrila argument kineske vlade u uvodnoj izjavi 54. privremene uredbe te u uvodnoj izjavi 43., uključujući stajalište Komisije da su odredbe članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u potpunosti u skladu s obvezama Unije prema WTO-u. Komisija je podsjetila da zbog postojanja znatnih poremećaja troškovi i cijene u zemlji izvoznici nisu primjereni za izračun uobičajene vrijednosti te da pravo WTO-a kako ga tumače povjerenstvo i Žalbeno tijelo WTO-a u predmetu DS473 u načelu dopušta upotrebu podataka iz treće zemlje, pravilno prilagođenih kad je to potrebno i potkrijepljeno.

(57)

CCCME je u primjedbama na završnu objavu iznio argumente povezane s Izvješćem i ponovio svoja prethodno izražena stajališta da članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe nije u skladu sa Sporazumom o antidampingu. Taj je argument iznijela i grupa Fangda u svojem podnesku. Grupa Fangda kao članica CCCME-a izričito je podržala njegovo mišljenje.

(58)

Kad je riječ o Izvješću, CCCME je ponovio da je Komisija oslanjajući se na Izvješće nastavila kružno argumentirati da izvoznici moraju osporiti navode iz Izvješća, koje je u svakom slučaju izrađeno s posebnom svrhom da proizvođačima iz Unije posluži kao osnova za pokretanje ispitnih postupaka u području trgovinske zaštite i u kojem se u ovom slučaju čak ni ne spominje sektor iz ispitnog postupka. CCCME je stoga podsjetio da teret dokazivanja snosi tijelo koje provodi ispitni postupak.

(59)

Osim toga, CCCME je ponovio svoj argument da su kineski petogodišnji planovi samo smjernice, a ne „zakoni”, „uredbe” ili „dekreti” obvezujuće prirode. CCCME je u tom pogledu istaknuo da slične smjernice postoje i u Europi.

(60)

Kad je riječ o spojivosti članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe s pravom WTO-a, CCCME je naveo da se pojam „znatni poremećaji” iz članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe ne pojavljuje ni u jednom pravilu iz Sporazuma WTO-a o antidampingu ili GATT-a iz 1994. Konkretnije, pojam „znatni poremećaji” ne potpada ni pod jednu kategoriju iz članka 2.2. Sporazuma o antidampingu. Kad je riječ o upotrebi podataka iz treće zemlje, CCCME je naveo da, unatoč tome što prema Žalbenom tijelu u predmetu DS473 upotreba podataka iz izvora izvan zemlje izvoznice nije zabranjena, Komisija naizgled zanemaruje činjenicu da je Žalbeno tijelo isto tako istaknulo da „to ne znači da tijelo koje provodi ispitni postupak može jednostavno zamijeniti trošak izvan zemlje podrijetla troškom proizvodnje u državi podrijetla” i da „pri upotrebi bilo kakvih informacija izvan zemlje za određivanje ‚troška proizvodnje u zemlji podrijetla’ na temelju članka 2.2. Sporazuma o antidampingu tijelo koje provodi ispitni postupak mora osigurati da se takve informacije upotrebljavaju za određivanje ‚troška proizvodnje u zemlji podrijetla’, zbog čega će tijelo koje provodi ispitni postupak možda morati te informacije prilagoditi.” CCCME stoga smatra da se Komisijin pristup čini neusklađenim s obvezama Unije na temelju članka 2.2. Sporazuma WTO-a o antidampingu. Drugo, CCCME je smatrao da se člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe krše članak 2.2.1.1. Sporazuma o antidampingu i odluka u predmetu DS437 jer prema članku 2. stavku 6.a, nakon što Komisija utvrdi postojanje „znatnih poremećaja”, nije potrebno ispuniti dva uvjeta iz članka 2.2.1.1. Sporazuma o antidampingu, odnosno uvjet usklađenosti poslovnih knjiga s općeprihvaćenim računovodstvenim načelima zemlje izvoznice i uvjet da poslovne knjige na prihvatljiv način odražavaju troškove povezane s proizvodnjom i prodajom razmatranog proizvoda.

(61)

Osim toga, CCCME je ponovio svoj prethodni argument da se u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe procjena navodnih znatnih poremećaja mora donijeti za svakog izvoznika i proizvođača zasebno te da bi Komisija u skladu s tim trebala potkrijepiti svoju procjenu barem za svakog proizvođača izvoznika u uzorku. Isti argument iznijela je i grupa Fangda.

(62)

Argumenti CCCME-a nisu se mogli prihvatiti. Prvo, kad je riječ o navodnom kružnom načinu argumentacije Komisije i tereta dokazivanja, Komisija je podsjetila, kako je već navedeno u uvodnim izjavama 53. i 55. privremene uredbe, da odjeljak 3.3.1. privremene uredbe sadržava cjelokupnu procjenu Komisije u pogledu postojanja znatnih poremećaja. Komisija nije uvidjela kružnost u načinu na koji je ta procjena donesena, tj. Komisija se oslanjala na dostupne dokaze, uključujući Izvješće, a zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na te dokaze. Drugo, kad je riječ o prirodi petogodišnjih planova, iako je napomenula da postojanje i priroda dokumenata o planiranju u Uniji nisu relevantni u kontekstu ovog ispitnog postupka, Komisija je podsjetila, kako je već detaljno objašnjeno u uvodnim izjavama 73. i 74. privremene uredbe i u uvodnoj izjavi 49., da konkretna priroda industrijskog planiranja u Kini nije samo sveobuhvatna i da ne obuhvaća samo gotovo cjelokupnu industrijsku proizvodnju u zemlji, nego i izravno utječe na odluke tržišnih subjekata o poslovanju zbog financijskih i drugih mehanizama kojima se takve subjekte potiče da postupaju u skladu s petogodišnjim planovima. Primjerice, Komisija je podsjetila da prema 13. petogodišnjem planu „[sve] lokalne vlade i vladini odjeli moraju naporno raditi na organizaciji, koordinaciji i usmjeravanju provedbe [t]og plana. Provest ćemo dinamičko praćenje i evaluaciju provedbe [t]og plana. […] Postupci odobravanja projekata i inicijativa uključenih u [t]aj plan bit će pojednostavnjeni i dat će im se prioritet u odabiru lokacije, dostupnosti zemljišta i dogovorima o financiranju. Osigurat ćemo da revizijski uredi igraju ulogu u nadzoru provedbe” (7). Treće, kad je riječ o navodnoj neusklađenosti članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe s pravom WTO-a, posebno s odredbama članaka 2.2. i 2.2.1.1. Sporazuma o antidampingu, i s nalazima u predmetu DS473, Komisija je ponovila svoje stajalište iz uvodne izjave 54. privremene uredbe i uvodne izjave 56. da je članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe u potpunosti u skladu s obvezama EU-a prema pravu WTO-a te da pravo WTO-a kako ga tumače povjerenstvo i Žalbeno tijelo WTO-a u predmetu DS473 dopušta upotrebu podataka iz treće zemlje, pravilno prilagođenih kad je to potrebno i potkrijepljeno. Nadalje, kad je riječ o tvrdnji da koncept znatnih poremećaja iz članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe nije na popisu situacija u kojima je dopustivo izračunati uobičajenu vrijednost u skladu s člankom 2.2. Sporazuma o antidampingu, taj je argument već razmotren u uvodnoj izjavi 43. U pogledu pojedinačne procjene znatnih poremećaja za svakog proizvođača izvoznika Komisija je podsjetila da, nakon utvrđivanja da zbog postojanja znatnih poremećaja u zemlji izvoznici u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u zemlji izvoznici, Komisija uobičajenu vrijednost može izračunati na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji za svakog proizvođača izvoznika u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe. Takvo je utvrđivanje provedeno na temelju procjene donesene u uvodnim izjavama od 57. do 111. privremene uredbe i primjenjuje se pojedinačno na svakog proizvođača izvoznika. Komisija je nadalje podsjetila da se člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe dopušta upotreba domaćih troškova samo ako je sa sigurnošću utvrđeno da nisu narušeni. Međutim, u dokumentaciji nema dokaza o tome da bi to bio slučaj.

(63)

Društvo Liaoning Dantan dostavilo je primjedbe koje se odnose na spojivost članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe s pravom WTO-a i na pravne standarde odgovarajućeg obrazloženja primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(64)

Točnije, društvo Liaoning Dantan tvrdilo je i. da je Komisija samo ponovila da je članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe spojiv s pravom WTO-a i da time nije dodatno obrazložila točnu pravnu osnovu kojom se osigurava spojivost članka 2. stavka 6.a s pravom WTO-a i ii. da nije dostavljeno objašnjenje o tome za koji se dio odjeljka 15. Protokola o pristupanju Kine WTO-u smatra da se i dalje primjenjuje, a kamoli obrazloženje kojim bi se to stajalište potkrijepilo. Stoga je društvo Liaoning Dantan zauzelo stajalište da upotreba podataka iz treće zemlje u izračunu uobičajene vrijednosti zbog navodnog postojanja znatnih poremećaja nije u skladu s člankom 2.2. i člankom 2.2.1.1. Sporazuma o antidampingu i izvješćima o rješavanju sporova u predmetu DS473.

(65)

Nadalje, društvo Liaoning Dantan ponovilo je da Komisija ima pravnu obvezu utvrditi da navodne državne intervencije dovode do znatnih poremećaja i da ono stoga nema obvezu dostaviti dokaze koji ukazuju na suprotno. Stoga društvo Liaoning Dantan smatra da Komisija nije ispunila svoju obvezu da postojanje znatnih poremećaja procijeni zasebno za svakog izvoznika i proizvođača u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(66)

Argumenti društva Liaoning Dantan moraju se odbaciti. Prvo, argument o spojivosti članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe s pravom WTO-a prethodno je detaljno razmotren. Komisija je stoga ponovila stajalište koje je iznijela u uvodnoj izjavi 54. privremene uredbe te u uvodnim izjavama 43. i 56. Kad je riječ o argumentu društva Liaoning Dantan koji se odnosi na odjeljak 15. Protokola o pristupanju Kine WTO-u, Komisija podsjeća na stajalište koje je iznijela u uvodnoj izjavi 47. Drugo, kad je riječ o argumentu o pojedinačnoj procjeni za svakog proizvođača izvoznika, Komisija se pozvala na uvodnu izjavu 62., u kojoj je taj argument razmotren.

3.1.2.   Zaključak

(67)

Budući da nije bilo drugih primjedbi, potvrđeni su nalazi iz uvodnih izjava od 57. do 113. privremene uredbe, prema kojima u ovom slučaju postoje znatni poremećaji, a upotreba domaćih cijena i troškova za utvrđivanje uobičajene vrijednosti nije primjerena.

3.1.3.   Reprezentativna zemlja

(68)

Iako je CCCME ponovo izrazio sumnje u to može li se Meksiko smatrati prikladnom reprezentativnom zemljom za utvrđivanje uobičajenih vrijednosti kineskih izvoznika, uvažio je i nastojanja Komisije da odredi primjeren iznos troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti, koji su u skladu sa zahtjevima iz članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(69)

Budući da nisu izneseni novi argumenti i da nije bilo drugih primjedbi, Komisija je potvrdila odabir Meksika kao reprezentativne zemlje iz uvodnih izjava od 114. do 148. privremene uredbe.

3.1.4.   Izvori korišteni za utvrđivanje nenarušenih troškova za faktore proizvodnje

(70)

Komisija je u uvodnim izjavama od 139. do 168. privremene uredbe iznijela pojedinosti o izvorima koji se koriste za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Nakon objave privremene uredbe nekoliko je strana iznijelo tvrdnje o različitim izvorima koji su korišteni za utvrđivanje uobičajene vrijednosti.

3.1.4.1.   Sirovine koje se upotrebljavaju u proizvodnom postupku

(71)

Europsko udruženje za ugljik i grafit (European Carbon and Graphite Association, „ECGA”) nakon privremene objave ponovilo je svoju tvrdnju da bi se Komisija pri izračunu uobičajene vrijednosti trebala oslanjati na reprezentativne cijene naftnog koksa (oznaka HS 2713 12) i da su cijene koje se upotrebljavaju u privremenoj fazi bile umjetno niske jer su se njima uglavnom pokrivali materijali niske kvalitete koji se ne mogu upotrebljavati u proizvodnji grafitnih elektroda.

(72)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 140. i 145. privremene uredbe, Komisija je privremeno odlučila utvrditi referentnu vrijednost na temelju meksičke uvozne cijene objedinjene na razini zemlje. Izvor informacija bila je baza podataka Global Trade Atlas („GTA”). Nastavno na tvrdnju ECGA-a Komisija je analizirala to pitanje i u istoj bazi podataka upotrijebljenoj u privremenoj fazi (tj. baze podataka GTA) pronašla detaljnije informacije o uvozu koje se odnose na različita mjesta uvoza u Meksiko kroz koja se naftni koks (oznaka HS 2713 12) uvozi u Meksiko morem i kopnom iz SAD-a. Na temelju meksičkih carinskih statističkih podataka iz baze podataka GTA uvozna cijena pri uvozu preko meksičkog pograničnog grada Nuevo Lareda (kopnom iz SAD-a) bila je približno 2 144 USD po toni, dok je cijena uvoza u druge dijelove Meksika iznosila približno 200 USD po toni. Na temelju javno dostupnih informacija (8) Komisija je smatrala da cijena od 200 USD po toni ne može odražavati trošak naftnog koksa visokog razreda potrebnog za proizvodnju grafitnih elektroda, nego da odražava znatno niži razred goriva koje se upotrebljava u proizvodnji električne energije i u cementnim pećima. Komisija je usto utvrdila da se meksički proizvođač grafitnih elektroda GrafTech Mexico nalazi u blizini Nuevo Lareda i da se njegov glavni dobavljač naftnog koksa isto tako nalazi u blizini tog grada na strani SAD-a. Meksički proizvođač potvrdio je da je njegov naftni koks u znatnim količinama uvezen kroz Nuevo Laredo i da se upotrebljavao u proizvodnji grafitnih elektroda. Komisija je stoga odlučila na temelju uvozne cijene za Nuevo Laredo utvrditi referentnu vrijednost za naftni koks kao reprezentativnu za naftni koks visokog razreda koji se upotrebljava posebno u proizvodnji grafitnih elektroda.

(73)

U primjedbama na privremenu objavu društvo Liaoning Dantan tvrdilo je da je Komisija primijenila pogrešan koeficijent preračunavanja vrijednosti FOB/CIF na meksičke podatke o uvozu na vrijednosti FOB iz baze podataka GTA. Društvo je posebno tvrdilo da su troškovi prijevoza precijenjeni i da bi Komisija trebala upotrijebiti poseban koeficijent za meksički uvoz jer većina razmatranog uvoza dolazi iz SAD-a.

(74)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 151. privremene uredbe, Komisija je nenarušenu cijenu sirovina utvrdila na temelju ponderirane prosječne uvozne cijene (CIF). Dok većina zemalja vrijednost uvoza prijavljuje na razini carinske granice (na primjer na razini CIF u slučaju prijevoza morem), Meksiko je prijavljuje ne uzimajući u obzir troškove prekooceanskog prijevoza tereta (odnosno na razini FOB). Stoga je Komisija u privremenim izračunima prijavljene meksičke vrijednosti prilagodila kako bi se postigla vrijednost na carinskoj granici (odnosno na razini CIF).

(75)

Komisija je ispitala tu tvrdnju i zaključila da upotrijebljeni koeficijent preračunavanja vrijednosti FOB/CIF ne odražava na prihvatljiv način podrijetlo proizvoda uvezenih u Meksiko. Komisija je stoga koeficijent vrijednosti FOB/CIF odlučila utvrditi na temelju stvarnog podrijetla uvezenih proizvoda. Pri uvozu preko Nuevo Lareda koeficijent nije primijenjen jer su proizvodi uvezeni kopnom.

(76)

Tablica faktora proizvodnje grafitnih elektroda navedenih u uvodnoj izjavi 150. privremene uredbe stoga je zamijenjena sljedećom tablicom:

Faktori proizvodnje grafitnih elektroda

Faktor proizvodnje

Oznaka robe

Nenarušena vrijednost (u RMB)

Mjerna jedinica

Sirovine

Naftni koks (pržen)

2713 12

14 789

tona

Naftni koks (nepržen)

2713 11

396

tona

Smola od katrana kamenog ugljena

2708 10

7 840

tona

Koks od smole od katrana kamenog ugljena

2708 20

3 917

tona

Koks i polukoks od kamenog ugljena

2704 00

1 860

tona

Ugljeni asfalt

2715 00

5 965

tona

Ugljen

2701 12

836

tona

Grafitni fragmenti

3801 10 , 3801 90

12 320

tona

Potrošni materijal

Rad

Plaće radne snage u proizvodnom sektoru

nije dostupno

13,37

sat

Energija

Električna energija

nije dostupno

0,48  (9)

kWh

Prirodni plin

nije dostupno

0,70

m3

Nusproizvod/otpad

Grafitni otpad

3801 90

12 320

tona

Otpad silicijeva karbida

2849 20

7 472

tona

3.1.4.2.   Električna energija

(77)

Nakon privremene objave grupa Fangda i društvo Liaoning Dantan istaknuli su da, suprotno navodu iz uvodne izjave 155. privremene uredbe, Komisija nije utvrdila cijenu električne energije na temelju cijena koje je objavilo Meksičko savezno povjerenstvo za električnu energiju („Comisión Federal de Electricidad” ili „CFE”).

(78)

Komisija je prihvatila tu tvrdnju i promijenila referentnu cijenu električne energije u skladu s uvodnom izjavom 155. privremene uredbe. Komisija je upotrijebila set CFE-a za industrijske korisnike visokonaponske mreže pod nazivom „DIT” (10).

(79)

Nadalje, društvo Liaoning Dantan ponovilo je tvrdnju koju je već iznijelo nakon druge bilješke da su cijene električne energije u Meksiku neopravdano visoke jer je nova meksička državna administracija navodno ugrozila proizvodnju i ulaganja u obnovljive izvore energije, čime je 2019. pogodovala proizvođaču električne energije u državnom vlasništvu CFE-u na štetu operatora obnovljivih izvora energije u privatnom vlasništvu. Društvo je nadalje tvrdilo da je izravna posljedica tog poremećaja potreba za prilagodbom naknada za prijenos u referentnoj cijeni električne energije kako bi odražavale nenarušenu vrijednost prije intervencije meksičke države na tržište, odnosno prije 2019., kad je na vlast došla nova meksička državna administracija.

(80)

Komisija je primijetila da predmetna strana nije dostavila nove dokaze. Osim toga, kako je već navedeno u uvodnoj izjavi 157. privremene uredbe, predmetna strana prethodno se pozvala samo na nekoliko tiskovnih članaka u kojima se tvrdi da je obnovljiva energija navodno ugrožena u Meksiku. Međutim, nisu dostavljeni konkretni dokazi o tome da je to doista slučaj i, što je važnije, da je ta navodna politika meksičke vlade utjecala na cijene električne energije u Meksiku. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju i zahtjev za prilagodbu naknada za prijenos u skladu s vrijednostima prije 2019.

3.1.4.3.   Postotak troškova prodaje te općih i administrativnih troškova

(81)

Društvo Liaoning Dantan ponovilo je tvrdnju da postotak troškova prodaje te općih i administrativnih troškova dobiven iz godišnjeg izvješća grupe GrafTech International za 2020. nije prikladan za upotrebu kao referentna vrijednost jer potječe iz konsolidiranih financijskih podataka različitih društava s poslovnim nastanom u zemljama s različitim razinama dohotka, uključujući zemlje s visokim dohotkom kao što je SAD.

(82)

Komisija je pojasnila da je opisana metodologija primijenjena jer je riječ o jedinim stvarnim financijskim podacima dostupnima za reprezentativnu zemlju i da u dokumentaciji nije bilo informacija koje bi ukazivale na to da upotrijebljena razina troškova prodaje te općih i administrativnih troškova nije bila primjerena. Zainteresirane strane obaviještene su o toj činjenici u dvjema bilješkama o izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Društvo je stoga imalo dovoljno prilika da dostavi dokaze da razina troškova prodaje te općih i administrativnih troškova grupe GraftTech International Ltd. nije prihvatljiva ili predloži alternativnu referentnu vrijednost umjesto narušenog postotka troškova prodaje te općih i administrativnih troškova, ali to nije učinilo. Tvrdnja je stoga odbačena.

(83)

Ista je strana tvrdila i da bi se neki troškovi prijavljeni u godišnjem izvješću grupe GrafTech International za 2020. trebali ukloniti s popisa troškova prodaje te općih i administrativnih troškova koji se upotrebljavaju za utvrđivanje postotka troškova prodaje te općih i administrativnih troškova (tj. naknada na temelju dionica i prilagodba vrednovanja na temelju dostupnih tržišnih vrijednosti).

(84)

Komisija je ispitala tu tvrdnju i smatra je opravdanom. Stoga su nakon uklanjanja tih troškova utvrđeni troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi u iznosu od 10,4 % na temelju troškova proizvodnje.

3.1.4.4.   Potrošni materijal, režijski troškovi proizvodnje i troškovi prijevoza za isporuku sirovina

(85)

Društvo Liaoning Dantan tvrdilo je da je Komisija referentnu vrijednost potrošnog materijala i režijskih troškova proizvodnje trebala utvrditi odvojeno od drugih ulaznih elemenata. Tvrdilo je da je Komisija umjesto toga trebala upotrijebiti njegove stvarne troškove za potrošni materijal i režijske troškove. Društvo Liaoning Dantan i CCCME nadalje su tvrdili da to isto pitanje vrijedi i u pogledu troškova prijevoza za isporuku sirovina, koje je Komisija izrazila kao postotak stvarnih troškova za sirovine i potom taj isti postotak primijenila na nenarušene troškove istih sirovina kako bi dobila nenarušene troškove prijevoza. Predmetne su strane tvrdile da je, s obzirom na to da su troškovi za sirovine ponovno izračunani primjenom nenarušenih cijena, to značilo da su i troškovi prijevoza bili povezani s povećanjem vrijednosti sirovina, što je prema njihovu mišljenju bilo pogrešno jer nije bilo takve povezanosti.

(86)

Komisija je primijetila da su ukupni troškovi potrošnog materijala za svakog proizvođača izvoznika koji surađuje iznosili između 0,01 % i 2,1 % ukupnih troškova proizvodnje. Komisija je stoga smatrala da je potrošni materijal imao vrlo ograničen utjecaj na ukupne troškove proizvodnje, a time i na izračun uobičajene vrijednosti. Stoga je odlučila da neće utvrditi pojedinačnu referentnu vrijednost za potrošni materijal, već da će je izraziti kao postotak ukupnih troškova za sirovine na temelju podataka o troškovima koje su dostavili proizvođači izvoznici i potom taj postotak primijeniti na ponovno izračunane troškove za sirovine pri upotrebi utvrđenih nenarušenih cijena. Nadalje, Komisija je napomenula da su znatni poremećaji utvrđeni u odjeljku 3.3.1. privremene uredbe. U tom slučaju, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe, mogu se upotrijebiti domaći troškovi, ali samo u onoj mjeri u kojoj je sa sigurnošću, na temelju točnih i odgovarajućih dokaza, utvrđeno da oni nisu narušeni. Predmetne strane nisu navele niti je Komisija utvrdila takve dokaze u pogledu faktora proizvodnje razvrstanih u kategoriju potrošnog materijala. Stoga Komisija nije mogla upotrijebiti podatke koje je dostavilo društvo Liaoning Dantan. Komisija je smatrala da je njezina metodologija izračuna nenarušene vrijednosti za potrošni materijal bila primjerena i da u dokumentaciji nisu bile dostupne bolje informacije. Društvo Liaoning Dantan nije dostavilo alternativnu vrijednost za upotrebu podataka iz baze podataka GTA o uvoznim vrijednostima u reprezentativnu zemlju ni alternativnu nenarušenu referentnu vrijednost za potrošni materijal. Stoga je tvrdnja u pogledu potrošnog materijala odbačena.

(87)

Kad je riječ o tvrdnji društva Liaoning Dantan o metodologiji Komisije za utvrđivanje nenarušene vrijednosti njegovih režijskih troškova proizvodnje kako je navedeno u uvodnoj izjavi 166. privremene uredbe, Komisija je napomenula da podaci o režijskim troškovima nisu bili lako dostupni u financijskim izvještajima proizvođača u reprezentativnoj zemlji. Osim toga, nakon utvrđivanja znatnih poremećaja, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe, mogu se upotrijebiti domaći troškovi, ali samo u onoj mjeri u kojoj je sa sigurnošću, na temelju točnih i uvjerljivih dokaza, utvrđeno da oni nisu narušeni. Društvo Liaoning Dantan nije navelo niti je Komisija utvrdila dokaze u pogledu režijskih troškova. Stoga je Komisija smatrala da je njezina metodologija izračuna nenarušene vrijednosti za režijske troškove primjerena i da nisu dostupne bolje informacije. Društvo Liaoning Dantan nije predložilo alternativnu nenarušenu referentnu vrijednost za režijske troškove. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(88)

Kad je riječ o tvrdnji društva Liaoning Dantan i CCCME-a o metodologiji Komisije za utvrđivanje nenarušenih troškova kineskog kopnenog prijevoza za isporuku sirovina, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 153. privremene uredbe, Komisija je napomenula da to društvo i CCCME nisu dostavili dokaze da na troškove prijevoza nisu utjecali znatni poremećaji u NRK-u niti su predložili alternativni način na koji bi Komisija trebala pojedinačno izračunati nenarušeni trošak prijevoza za svaku sirovinu. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

3.2.   Izvozna cijena

(89)

Pojedinosti o izračunu izvozne cijene utvrđene su u uvodnim izjavama 169. i 170. privremene uredbe. Budući da nije zaprimljena nijedna primjedba, te su uvodne izjave potvrđene.

3.3.   Usporedba

(90)

Društvo Liaoning Dantan tvrdilo je da bi Komisija trebala ponovno izračunati postotak troškova prodaje te općih i administrativnih troškova na temelju detaljne raščlambe troškova (kao što su troškovi prijevoza i dodatni troškovi) kako bi se omogućilo utvrđivanje posebnog postotka troškova prodaje te općih i administrativnih troškova za domaću prodaju u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe.

(91)

Komisija je pojasnila da je opisana metodologija primijenjena jer u financijskim podacima dostupnima za reprezentativnu zemlju nije bilo informacija o troškovima prodaje, općim i administrativnim troškovima, čime su isključeni troškovi prijevoza i dodatni troškovi. Zainteresirane strane obaviještene su o toj činjenici u dvjema bilješkama o izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Društvo je stoga imalo brojne prilike predložiti primjerenu referentnu vrijednost koja bi zamijenila navodno narušene troškove prodaje, opće i administrativne troškove. Međutim, to nije učinilo. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

3.4.   Primjedbe dostavljene nakon konačne objave

(92)

Grupa Yangzi tvrdila je da Komisija nije upotrijebila informacije iz odabrane reprezentativne zemlje, odnosno Meksika, nego izvozne cijene SAD-a. Predmetna je strana tvrdila da članak 2. stavak 6.a točka (a) osnovne uredbe jasno ukazuje na to da se Komisija nakon odabira reprezentativne zemlje mora držati tog odabira, osim u vrlo iznimnim i ispravno motiviranim okolnostima. Koristeći se izvoznim cijenama SAD-a kao odgovarajućom referentnom vrijednosti Komisija nije poštovala to pravilo.

(93)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 72., Komisija je referentnu vrijednost za naftni koks utvrdila na temelju statističkih podataka o meksičkom uvozu koji se odnose na uvoz u Nuevo Laredo, a ne na temelju statističkih podataka o izvozu SAD-a. Tvrdnja je stoga odbačena.

(94)

Grupa Yangzi i društvo Liaoning Dantan isto su tako tvrdili da Komisija ne bi trebala ograničiti izvor informacija na jednu ulaznu točku Meksika te da se uvozna luka i način prijevoza ne mogu smatrati objektivnim kriterijem jer dovode do izuzetno narušene i nereprezentativne cijene naftnog koksa.

(95)

U članku 2. stavku 6.a točki (a) navodi se da Komisija za utvrđivanje troškova proizvodnje može upotrijebiti odgovarajuće troškove proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji, pod uvjetom da su relevantni podaci lako dostupni. Stoga, sve dok su informacije lako dostupne, Komisija ima određenu diskrecijsku slobodu pri odabiru najprikladnijeg izvora informacija koji će upotrijebiti za utvrđivanje referentne vrijednosti u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji. Komisija je smatrala da ništa ne sprečava upotrebu podataka o uvozu specifičnih za određeno društvo (kao na primjer za utvrđivanje dobiti ili troškova proizvodnje, troškova prodaje, općih i administrativnih troškova) ili upotrebu statističkih podataka o uvozu za jednu ulaznu točku kad je to najprikladnije. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(96)

Grupa Yangzi tvrdila je da Komisija nije utvrdila da je GrafTech Mexico jedini proizvođač grafitnih elektroda u Meksiku i da druga društva možda proizvode grafitne elektrode niže kvalitete koristeći se uvezenim naftnim koksom niže kvalitete.

(97)

Komisija je tijekom ispitnog postupka utvrdila da je GrafTech Mexico jedini proizvođač proizvoda iz ispitnog postupka u Meksiku. Zainteresirane strane obaviještene su o toj činjenici u dvjema bilješkama o izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti iz uvodnih izjava 43. i 44. privremene uredbe te su pozvane da dostave primjedbe. Ni nakon jedne bilješke nisu zaprimljene primjedbe. Osim toga, Komisija je primijetila da zainteresirane strane nisu dostavile dokaze o postojanju drugih proizvođača grafitnih elektroda u Meksiku. U svakom slučaju, Komisija je smatrala da broj proizvođača grafitnih elektroda ne utječe na utvrđivanje referentne vrijednosti naftnog koksa koji se upotrebljava u proizvodnji grafitnih elektroda jer se referentna vrijednost utvrđuje na razini statističkih podataka o uvozu, a ne na razini proizvođača. Tvrdnja je stoga odbačena.

(98)

Grupa Yangzi tvrdila je da Komisija nije raspolagala dokazima koji ukazuju na to da se cijene od približno 200 USD po toni odnose na različite razrede i namjene naftnog koksa koji se nisu upotrebljavali u proizvodnji predmetnog proizvoda. Nadalje, grupa Fangda i CCCME tvrdili su da naftni koks koji se upotrebljava u proizvodnji energije nije deklariran pod oznakom HS 2713 12, nego pod oznakom HS 2713 11.

(99)

Trebalo bi napomenuti da grupa Yangzi nije dostavila dokaze kojima bi potkrijepila tu tvrdnju. Komisija se pozvala na tvrdnju Europskog udruženja za ugljik i grafit da su cijene naftnog koksa (oznaka HS 2713 12) upotrijebljene u privremenoj fazi bile umjetno niske (tj. da su iznosile približno 750 USD po toni) i da te cijene nisu reprezentativne za cijene naftnog koksa koju plaćaju razna društva za proizvodnju grafitnih elektroda u svijetu. Europsko udruženje za ugljik i grafit posebno je tvrdilo da je tijekom razdoblja ispitnog postupka najniža cijena za takav razred uvijek bila znatno veća od 750 USD po toni. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 72., Komisija je pri ispitivanju te tvrdnje primijetila da statistički podaci o meksičkom uvozu sadržani u bazi podataka GTA pokazuju znatnu razliku između prosječne uvozne cijene naftnog koksa (oznaka HS 2713 12) uvezenog preko meksičkog pograničnog grada Nuevo Lareda (kopnom iz SAD-a) i cijene uvoza u druge dijelove Meksika, pri čemu je za potonji način uvoza prosječna cijena po toni uz iste ulazne elemente bila deset puta niža.

(100)

Komisija je uvoznu cijenu od 200 USD po toni usporedila s dokazima dobivenima tijekom ispitnog postupka. Među ostalim, dokazi su uključivali: i. popis kupnji naftnog koksa koji su uvozili kineski proizvođači iz uzorka; ii. kopije računa o kupnji indijskih proizvođača koje je dostavilo Europsko udruženje za ugljik i grafit iz kojih se vidjeti da cijena naftnog koksa nije bila manja od 800 USD po toni; iii. informacije koje je dostavilo Europsko udruženje za ugljik i grafit s primjedbama na konačnu objavu u kojima su upućivali na kinesku internetsku stranicu (11) sa statističkim podacima o uvozu. Nadalje, nakon konačne objave grupa Fangda i društvo Liaoning Dantan dostavili su uvozne cijene u NRK-u na temelju iste kineske internetske stranice na kojoj su se prijavljene cijene naftnog koksa razreda koji se tijekom razdoblja ispitnog postupka upotrebljavao u proizvodnji grafitnih elektroda kretale u rasponu između 900 USD i 3 200 USD po toni. Komisija je stoga smatrala da niska cijena od 200 USD po toni ne može odražavati trošak naftnog koksa razreda potrebnog za proizvodnju grafitnih elektroda. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 72., ta jedinična uvozna cijena od 200 USD po toni slična je uvoznoj cijeni naftnog koksa nižeg razreda koji se upotrebljava isključivo u proizvodnji energije (neprženi naftni koks pod oznakom HS 2713 11), koja iznosi 60 USD po toni.

(101)

Naposljetku, nijedna zainteresirana strana nije dostavila dokaze da se naftni koks uvezen po cijeni od 200 USD po toni mogao upotrebljavati u proizvodnji grafitnih elektroda. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju i potvrdila svoju odluku da isključi uvoz u meksičkim carinskim uredima u kojima je ponderirana prosječna uvozna cijena iznosila približno 200 USD po toni.

(102)

Grupa Fangda i CCCME nadalje su tvrdili da Komisija nije dostavila pozitivne dokaze ili primjereno objašnjenje zbog čega su se proizvodi uvezeni preko Nuevo Lareda u suštini upotrebljavali kao ulazni materijal za proizvodnju grafitnih elektroda. Iako Komisija ima diskrecijsku slobodu osigurati da upotreba podataka o uvozu točnije odražava stanje u pogledu proizvodnje proizvođača izvoznika kako bi „osigurala da se takve informacije upotrijebe za utvrđivanje ‚troškova proizvodnje u zemlji podrijetla’”, takva selektivna upotreba podataka o uvozu mora biti objektivna i poštena te potkrijepljena pozitivnim dokazima.

(103)

Nadalje, kineska vlada tvrdila je da je Komisijina praksa daljnje procjene primjedbi svih strana bila usmjerena na rezultate, posebno u pogledu podataka o naftnom koksu (prženom). Ako je Komisija smatrala da je potrebno dodatno podijeliti meksičke carinske podatke o uvozu pod oznakom HS 2713 12, Komisija ili podnositelji pritužbe trebali su predložiti znanstvenu metodu podjele i osnovu za razlikovanje naftnog koksa (prženog) koji se upotrebljava u proizvodnji grafitnih elektroda od onoga koji se upotrebljava u druge svrhe. Bilo je nepouzdano razliku utvrđivati na temelju cijene ili mjesta carinske deklaracije. Osim toga, kineska vlada tvrdila je da taj pristup nije u skladu s odlukom koju je Komisija donijela u ispitnom postupku za elemente za pričvršćivanje (12), u kojoj Komisija nije prihvatila dokaze CCCME-a i proizvođača elemenata za pričvršćivanje koji idu u prilog isključivanju podataka o uvozu iz nekih zemalja. Kineska vlada stoga zahtijeva da EU zadrži objektivnu neutralnost i donese dosljednu metodu postupanja u svim slučajevima, umjesto da primjenjuje metodu kojom se ostvaruje najviša dampinška marža.

(104)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 140. i 145. privremene uredbe, Komisija je referentnu vrijednost odlučila utvrditi na temelju meksičke uvozne cijene objedinjene na razini zemlje na temelju baze podataka GTA jer nije bio dostupan drugi izvor informacija za reprezentativnu zemlju niti je postojala lako dostupna međunarodna referentna vrijednost. Za oznaku HS 2713 12 u tarifnom rasporedu Meksika ne postoji potpodjela između razreda, a nijedna zainteresirana strana nije dostavila metodologiju kojom se omogućuje razlikovanje razreda naftnog koksa koji se upotrebljava u proizvodnji grafitnih elektroda od drugih razreda. Komisija je utvrdila da je uvoz na razini meksičkih carinskih ulaznih točaka omogućio potrebno razlikovanje različitih razreda, pri čemu uvoz koji ulazi kroz Nuevo Laredo u najvećoj mjeri odražava razred naftnog koksa koji se može upotrebljavati u proizvodnji grafitnih elektroda. Istodobno, uvoz na drugim ulaznim točkama bio je ili zanemariv (vidjeti uvodnu izjavu 113.) ili je iznosio 200 USD po toni. Kad je riječ o potonjem, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 101., nijedna zainteresirana strana nije dostavila dokaze da bi se taj razred niže cijene mogao upotrebljavati u proizvodnji grafitnih elektroda. Stoga je Komisija utvrdila da se samo uvoz koji ulazi kroz Nuevo Laredo može uzeti u obzir za potrebe utvrđivanja referentne cijene naftnog koksa koji se upotrebljava u proizvodnji grafitnih elektroda. Nadalje, Komisija je ispitala razinu uvoznih cijena u Nuevo Laredu i utvrdila da je ponderirana prosječna uvozna cijena utvrđena na temelju znatnog obujma uvoza bila unutar raspona cijena naftnog koksa koji se upotrebljavao u proizvodnji grafitnih elektroda tijekom razdoblja ispitnog postupka koji su dostavili proizvođači izvoznici, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 108. Osim toga, jedini utvrđeni proizvođač proizvoda iz ispitnog postupka u reprezentativnoj zemlji, odnosno GrafTech Mexico, naveo je da je većina njegovih uvoznih potreba ispunjena uvozom preko Nuevo Lareda. Stoga je Komisija slično kao u ispitnom postupku za elemente za pričvršćivanje uzela u obzir sve prethodno opisane elemente i nije se temeljila samo na razlici u cijeni među različitim meksičkim carinskim ulaznim točkama. Komisija je stoga odbacila tvrdnje da su cijene uvoza naftnog koksa u Meksiko bile nereprezentativne ili neprimjerene.

(105)

Grupa Fangda tvrdila je da se dopis grupe GrafTech International od 21. prosinca 2021. o uvozu igličnog koksa društva GrafTech Mexico ne smije uzeti u obzir jer GrafTech International nije registriran kao zainteresirana strana. Osim toga, dopis je dostavljen nakon roka za dostavljanje primjedbi, a Komisija nije ispitala točnost i primjerenost dostavljenih informacija.

(106)

U skladu s osnovnom uredbom, a posebno njezinim člankom 2. stavkom 6.a točkom (e), Komisija prikuplja potrebne podatke u svrhu utvrđivanja uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe. To znači da je Komisija obvezna aktivno tražiti informacije, a ne uzimati u obzir samo one informacije koje su joj dostavile zainteresirane strane. Nadalje, ništa u osnovnoj uredbi ne sprečava Komisiju da se kao tijelo koje provodi ispitni postupak osloni na informacije koje nije dostavila zainteresirana strana sve dok su svi dokazi na koje se oslanja navedeni u dokumentaciji dostupnoj zainteresiranim stranama, ne dovodeći u pitanje članak 19. osnovne uredbe. Komisija stoga kao tijelo koje provodi ispitni postupak ima puno pravo, čak i obvezu, uzeti u obzir i ispitati sve informacije kojima raspolaže. Komisija je smatrala da je dopis naveden u prethodnoj uvodnoj izjavi sadržavao relevantne informacije, a neosporno je da je dopis uložen u dokumentaciju koja nije povjerljiva i kojoj su zainteresirane strane imale pristup. Nadalje, informacije u dopisu služile su samo kao dopuna drugim elementima koje je Komisija razmatrala kako bi došla do zaključka da se točka uvoza u Nuevo Laredo treba upotrebljavati kao referentna vrijednost za predmetni ulazni element, a posebno informacije o tome da su podaci u skladu s troškom ulaznog elementa stupnja kvalitete i razreda koji se upotrebljava u proizvodnji proizvoda iz ispitnog postupka u odabranoj reprezentativnoj zemlji i da su bili lako dostupni u odabranoj reprezentativnoj zemlji.

(107)

Grupa Fangda, CCCME, društvo Liaoning Dantan i grupa Yangzi tvrdili su da je uvozna cijena za Nuevo Laredo narušena i da nije reprezentativna za visokokvalitetni naftni koks relevantnog razreda. Te uvozne cijene bile su veće od uobičajene tržišne cijene i nije se moglo smatrati da su u skladu s tržišnim uvjetima. Nadalje su tvrdili da je visoka cijena posljedica poticaja da odgovarajući dobavljači u SAD-u povećaju svoje cijene zbog razlika u porezu na dohodak između SAD-a i Meksika. Uvozna cijena isto tako može odražavati cijenu naftnog koksa izuzetno visokog razreda, dok kineski proizvođači upotrebljavaju naftni koks nižih razreda. Društvo Liaoning Dantan i grupa Yangzi tvrdili su da se u godišnjem izvješću grupe GrafTech International za 2020. navodi da je GrafTech upotrebljavao mješavine igličnog koksa više kvalitete. U godišnjem izvješću grupe GrafTech International navodi se da „naša proizvodnja naftnog igličnog koksa posebno za grafitne elektrode omogućuje nam proizvodnju izuzetno kvalitetnog naftnog igličnog koksa najviše kvalitete”. Time bi se (djelomično) objasnila iznimno visoka cijena izvoza iz SAD-a u Meksiko. Primijetili su i da su uvozne cijene u Meksiku u razdoblju ispitnog postupka bile prilično stabilne, dok su zabilježene smanjene cijene uvoza u NRK.

(108)

Komisija je smatrala da referentna vrijednost za naftni koks koji se upotrebljava u proizvodnji grafitnih elektroda treba odražavati troškove reprezentativne zemlje, a ne uvozne cijene u drugim zemljama. Primijetila je da je ponderirana prosječna uvozna cijena od 2 144 USD po toni bila unutar raspona cijena koje su dostavili grupa Fangda i društvo Liaoning Dantan, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 100.

(109)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 104., Komisija je utvrdila da ta referentna vrijednost u najvećoj mogućoj mjeri odražava ulazne elemente koje upotrebljavaju proizvođači izvoznici grafitnih elektroda. Osim toga, suprotno izjavi predmetnih strana u prilog tvrdnji da su cijene bile stabilne Komisija je utvrdila razliku u cijenama od približno 20 % između najviših i najnižih ponderiranih prosječnih mjesečnih uvoznih cijena u Nuevo Laredu. Naposljetku, Komisija je utvrdila da godišnje izvješće grupe GrafTech International nije sadržavalo dokaze o udjelu različitih razreda naftnog koksa koji je kupilo društvo GrafTech Mexico ili o tome da je razred naftnog koksa koji proizvodi grupa GrafTech International viši od uobičajenog visokog razreda koji se upotrebljava u proizvodnji grafitnih elektroda. Stoga je Komisija potvrdila da je uvozna cijena u Nuevo Laredu bila odgovarajuća referentna cijena u reprezentativnoj zemlji.

(110)

Grupa Fangda i CCCME tvrdili su da je Komisija bez objašnjenja isključila uvoz iz drugih zemalja.

(111)

Suprotno toj tvrdnji Komisija je uzela u obzir podrijetlo iz svih zemalja (tj. SAD-a i Njemačke). Međutim, njemački uvoz smatrao se zanemarivim jer je činio približno 0,009 % ukupne količine uvezene preko Nuevo Lareda (13). Stoga su te tvrdnje odbačene.

(112)

Nadalje, društvo Liaoning Dantan tvrdilo je da Komisija nije dostavila dokaze koji ukazuju na to da uvoz kroz pet drugih ulaznih točaka (14) nije bio reprezentativan za naftni koks prikladan za proizvodnju grafitnih elektroda.

(113)

Ostalih pet ulaznih točaka koje su predmetne strane navele činile su ukupno 255 tona ili 2,6 % ukupnog meksičkog uvoza. Stoga je Komisija smatrala da su te količine bile preniske da bi bile reprezentativne. U svakom slučaju, čak i kad bi se tih preostalih pet ulaznih točaka uzelo u obzir, referentna cijena bila bi gotovo nepromijenjena (samo 0,1 % niža). Tvrdnja je stoga odbačena.

(114)

Društvo Liaoning Dantan tvrdilo je da Komisija nije trebala uzeti u obzir uvoz samo iz Nuevo Lareda jer je GrafTech International izjavio da se naftni koks većinski, ali ne u potpunosti, uvozi preko Nuevo Lareda.

(115)

Komisija je podsjetila da referentnu vrijednost nije utvrdila na temelju uvoznih cijena proizvođača GrafTech Mexico, nego na temelju statističkih podataka o meksičkom uvozu. Kako je prethodno objašnjeno, druge ulazne točke nisu uzete u obzir jer ponderirana prosječna uvozna cijena po toni nije odražavala cijenu kvalitete koja se upotrebljava u proizvodnji grafitnih elektroda, a količina uvoza nije bila reprezentativna. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(116)

Grupa Fangda, društvo Liaoning Dantan i CCCME tvrdili su da je Komisija pri utvrđivanju nenarušenih troškova proizvodnje trebala razmotriti prirodu, svojstva ili specifikacije materijala i namjenu proizvoda. Predmetne su strane posebno naglasile da prženi naftni koks koji se upotrebljava u proizvodnji grafitnih elektroda pripada različitim razredima i da su razlike u cijeni među razredima znatne. Nadalje, grupa Fangda i CCCME tvrdili su da se upotrebom meksičkog uvoza visokokvalitetnog naftnog koksa visoke cijene (prosječno 2 144 USD po toni, što je otprilike ista ili čak veća cijena od tržišne cijene visokokvalitetnog naftnog koksa) nije uzela u obzir činjenica da kineska društva upotrebljavaju i obični prženi naftni koks i visokokvalitetni prženi naftni koks.

(117)

Komisija je podsjetila da su predmetne strane imale više prilika da dostave primjedbe na predložene referentne vrijednosti, a nijedna nije dostavila pouzdane i lako dostupne podatke o referentnim cijenama u reprezentativnoj zemlji koje odražavaju navodno različite razrede prženog naftnog koksa ili visokokvalitetnog naftnog koksa. Komisija je primijetila da zainteresirane strane koje su iznijele tu tvrdnju nisu dostavile dokaze koji ukazuju na postojanje tehničkih i/ili kemijskih razlika među navodno različitim razredima naftnog koksa ni dokaze o tome kako se te razlike odražavaju u kupnjama koje prijavljuju predmetne strane. Njihove su se tvrdnje temeljile isključivo na razlikama u vlastitim kupovnim cijenama. Štoviše, jedan predmetni proizvođač izvoznik nije prijavio upotrebu druge vrste naftnog koksa čija je kupovna cijena bila znatno veća od upotrijebljene referentne vrijednosti. Osim toga, kao što su potvrdile sve zainteresirane strane, za taj ulazni element ne postoji lako dostupna međunarodna referentna vrijednost. U kontekstu navedenih razmatranja i kako je navedeno u uvodnoj izjavi 104., Komisija je utvrdila pouzdanu referentnu vrijednost za naftni koks koja je lako dostupna i koja u najvećoj mogućoj mjeri odražava faktor proizvodnje koji se upotrebljava u proizvodnji grafitnih elektroda u odabranoj reprezentativnoj zemlji. Tvrdnja je stoga odbačena.

(118)

Grupa Fangda, CCCME i društvo Liaoning Dantan ponovili su tvrdnju o troškovima prijevoza u Kini navedenu u uvodnoj izjavi 88. Međutim, predmetne strane nisu dostavile nove dokaze u prilog toj tvrdnji. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(119)

Nakon konačne objave društvo Liaoning Dantan tvrdilo je da je Komisija troškove potrošnje plina trebala utvrditi na temelju nenarušene cijene, a ne ih uključiti u potrošni materijal. Komisija je prihvatila tu tvrdnju i revidirala izračun. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 9., Komisija je predmetnoj strani objavila konačni izračun i nije zaprimila primjedbe.

(120)

Grupa Yangzi tvrdila je da je Komisija trebala upotrijebiti drugačiju stopu konverzije otpada nakon dodatnih unakrsnih provjera na daljinu održanih u prosincu 2021. Komisija je ispitala tu tvrdnju i utvrdila da se predložena stopa nije temeljila na cjelokupnom postupku proizvodnje grafitnih elektroda u društvu, nego se odnosila samo na ograničen broj koraka među mnogim koracima proizvodnje. Tvrdnja je stoga odbačena.

3.5.   Dampinške marže

(121)

Kako je detaljno objašnjeno u uvodnim izjavama od 35. do 90., Komisija je uzela u obzir primjedbe zainteresiranih strana dostavljene nakon privremene objave i nakon konačne objave, kako je opisano u uvodnoj izjavi 119., te je u skladu s tim ponovno izračunala dampinške marže.

(122)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 179. privremene uredbe, razina suradnje u ovom je slučaju bila niska jer je izvoz proizvođača izvoznika koji surađuju činio otprilike samo 62 % ukupnog izvoza u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka. Na temelju toga, Komisija je smatrala primjerenim dampinšku maržu na razini zemlje, primjenjivu na sve ostale proizvođače izvoznike koji ne surađuju, odrediti na razini najviše dampinške marže utvrđene za vrste proizvoda koje proizvođač izvoznik prodaje u reprezentativnim količinama s najvišom utvrđenom dampinškom maržom. Tako utvrđena dampinška marža iznosila je 74,9 %.

(123)

Konačne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF (troškovi, osiguranje, vozarina) na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

Društvo

Konačna dampinška marža

Grupa Fangda koju čine četiri proizvođača:

36,1  %

Liaoning Dantan Technology Group Co., Ltd.

23,0  %

Grupa Nantong Yangzi, koju čine tri proizvođača

51,7  %

Ostala društva koja surađuju

33,8  %

Sva ostala društva

74,9  %

4.   ŠTETA

4.1.   Definicija industrije Unije i proizvodnje u Uniji

(124)

Budući da nije bilo primjedbi u pogledu tog odjeljka, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 181. do 185. privremene uredbe.

4.2.   Potrošnja u Uniji

(125)

Komisija je potrošnju u Uniji utvrdila na temelju podataka koje je dostavila industrija Unije i obujma uvoza (razina oznake TARIC) iskazanog u podacima Eurostata. S obzirom na promjenu opsega proizvoda (uvodna izjava 34.) podaci su izmijenjeni, ali kretanja utvrđena u privremenoj uredbi ostala su nepromijenjena.

Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 1.

Potrošnja u Uniji (u tonama)

 

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka

Ukupna potrošnja u Uniji

170 528

175 944

148 753

127 573

Indeks

100

103

87

75

Izvor: Eurostat (Comext) i industrija Unije

(126)

Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja grafitnih elektroda u Uniji smanjila se za 25 %. Godine 2017. i 2018. zabilježena je visoka potrošnja potaknuta visokom potražnjom industrije čelika u Uniji, koja se oporavljala od krize čelika. Osim toga, u situaciji iznenadnog povećanja cijena grafitnih elektroda, proizvođači čelika stvarali su zalihe grafitnih elektroda u strahu od dodatnog povećanja. Prema podacima Eurofera, 2019. je proizvodnja čelika iz elektrolučnih peći pala na nisku razinu (–6,6 %) u usporedbi s 2018. Smanjila se potražnja za grafitnim elektrodama. Budući da se cijena grafitnih elektroda znatno smanjila, industriji na kraju proizvodnog lanca više nije bilo potrebno povećanje zaliha. Zbog toga su proizvođači čelika smanjivali svoje zalihe grafitnih elektroda. Potražnja se 2020. dodatno smanjila zbog pandemije bolesti COVID-19.

(127)

Jedna zainteresirana strana, Misano, osporila je metodologiju koju je Komisija upotrijebila za prilagodbu uvoza pod oznakom TARIC 8545110090 kako bi iz njega isključila grafitne elektrode prividne gustoće manje od 1,5 g/cm3 ili električnog otpora većeg od 7,0 μΩm, koje nisu bile obuhvaćene ovim ispitnim postupkom. Međutim, Misano nije predložio alternativnu metodologiju koju bi Komisija mogla primijeniti. Komisija je ipak razmotrila da kao alternativu podacima iz 2019. upotrijebi prosjek za razdoblje 2017.–2019., ali je napomenula da bi razlika u odnosu na izvornu metodologiju bila zanemariva i ne bi promijenila ukupna kretanja. Naime, upotrebom alternativne metodologije prilagodbe odbilo bi se 8 % umjesto 7,5 % ukupnog obujma uvoza i 2,8 % umjesto 3,3 % ukupne vrijednosti uvoza. Komisija je stoga potvrdila svoju metodologiju iz privremene uredbe za prilagodbu uvoza pod oznakom TARIC 8545110090 kako je opisana u uvodnoj izjavi 187. te uredbe.

4.3.   Uvoz iz predmetne zemlje

4.3.1.   Obujam i tržišni udio uvoza iz predmetne zemlje

(128)

Komisija je obujam uvoza utvrdila na temelju Eurostatove baze podataka Comext. Kako bi uzela u obzir isključenje manjih grafitnih elektroda iz opsega proizvoda, Komisija je odbila 9,1 % od ukupnog obujma kineskog uvoza kako je utvrđeno na temelju metodologije utvrđene u prethodnoj uvodnoj izjavi. Ta procjena udjela (u obujmu) kineskog uvoza nazivnog promjera 350 mm ili manjeg temeljila se na podacima o izvozu koje su dostavili kineski proizvođači izvoznici u uzorku.

(129)

Nakon konačne objave grupa Fangda dovela je u pitanje točnost prilagodbe ukupnog obujma kineskog uvoza, koji se smanjio za 9,1 % nakon isključenja manjih grafitnih elektroda, te zatražila da Komisija detaljnije razmotri stvarni obujam uvoza predmetnog proizvoda iz Kine. Međutim, grupa Fangda nije pojasnila na koji bi način metodologija Komisije bila neprimjerena ili netočna niti je predložila alternativnu, točniju metodologiju. Naime, nije bilo jasno ni smatra li grupa Fangda da je Komisija precijenila ili podcijenila uvoz manjih grafitnih elektroda. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(130)

Ta prilagodba nije uzrokovala promjenu kretanja utvrđenih u privremenoj uredbi.

(131)

Tržišni udio uvoza utvrđen je na temelju podataka o uvozu i podataka industrije Unije o prodaji na tržištu Unije.

(132)

Uvoz iz predmetne zemlje kretao se kako slijedi:

Tablica 2.

Obujam uvoza (u tonama) i tržišni udio

 

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka

Obujam uvoza iz Kine

38 410

39 250

41 752

43 113

Indeks

100

102

109

112

Tržišni udio (%)

22,5

22,3

28,1

33,8

Indeks

100

99

125

150

Izvor: Eurostat (Comext), industrija Unije

(133)

U kontekstu smanjenja potrošnje kineski uvoz povećao se na štetu industrije Unije. Obujam uvoza iz Kine tijekom razmatranog razdoblja povećao se za 12 %, a njegov tržišni udio za 50 % te je u razdoblju ispitnog postupka dosegnuo 33,8 % (+ 11,3 postotnih bodova). Tržišni udio industrije Unije smanjio se za 5,9 postotna boda, sa 61,1 % 2017. na 55,2 % 2020. (tablica 5.).

4.3.2.   Cijene proizvoda uvezenih iz predmetne zemlje i sniženje cijena

(134)

Komisija je cijene uvoza utvrdila na temelju Eurostatove baze podataka Comext. Kako bi uzela u obzir promjenu opsega proizvoda, Komisija je oduzela 6,5 % od ukupne vrijednosti kineskog uvoza. Ta procjena udjela (u vrijednosti) kineskog uvoza nazivnog promjera 350 mm ili manjeg temeljila se na podacima o izvozu koje su dostavili kineski proizvođači izvoznici u uzorku.

(135)

Ta prilagodba nije uzrokovala promjenu kretanja utvrđenih u privremenoj uredbi.

(136)

Prosječna cijena uvoza iz predmetne zemlje kretala se kako slijedi:

Tablica 3.

Uvozne cijene (EUR/tona)

 

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka

Kina

4 271

9 988

4 983

2 136

Indeks

100

234

117

50

Izvor: Eurostat (COMEXT)

(137)

Budući da nakon prilagodbe opsega proizvoda nije bilo znatne razlike u kretanjima u tablici 3. i da nije bilo primjedbi u pogledu tog odjeljka, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 194. do 196. privremene uredbe.

(138)

Nakon konačne objave Grupa Fangda i CCCME primijetili su da su se, prema njihovu izračunu, cijene uvoza iz Kine od kraja razdoblja ispitnog postupka do rujna 2021. povećale za 37,5 %. Međutim, Komisija je napomenula da se nalazi o dampingu i šteti temelje na razdoblju ispitnog postupka. Nadalje, povećanje cijene samo po sebi ne znači nužno da se uvoz više ne vrši po dampinškim cijenama ili da više nema štete, posebno u kontekstu u kojem je, kako su priznali grupa Fangda i CCCME, globalno povećanje cijene nafte dovelo do povećanja cijena glavnog ulaznog materijala, naftnog igličnog koksa, čime se dodatno povećava trošak proizvodnje grafitnih elektroda. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

4.4.   Gospodarsko stanje industrije Unije

4.4.1.   Opće napomene

(139)

Budući da nije bilo primjedbi u pogledu tog odjeljka, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 197. do 201. privremene uredbe.

4.4.2.   Makroekonomski pokazatelji

4.4.2.1.   Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(140)

S obzirom na ovaj odjeljak Komisija je obujam proizvodnje prilagodila u skladu s promjenom opsega proizvoda. Ta prilagodba nije uzrokovala promjenu kretanja utvrđenih u privremenoj uredbi.

(141)

Budući da nije bilo primjedbi, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 202. do 205. privremene uredbe.

(142)

Ukupna proizvodnja u Uniji u razmatranom razdoblju kretala se kako slijedi:

Tablica 4.

Zalihe

 

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka

Obujam proizvodnje (u tonama)

229 045

240 787

216 259

164 503

Indeks

100

105

94

72

Izvor: industrija Unije

4.4.2.2.   Obujam prodaje i tržišni udio

(143)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udio prilagođeni su u skladu s promjenom opsega proizvoda. Ta se prilagodba temeljila na podacima koje je dostavila industrija Unije. Ta prilagodba nije uzrokovala promjenu kretanja utvrđenih u privremenoj uredbi.

(144)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udio u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 5.

Obujam prodaje i tržišni udio

 

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka

Obujam prodaje na tržištu Unije (u tonama)

104 156

116 828

91 175

70 405

Indeks

100

112

88

68

Tržišni udio (%)

61,1

66,4

61,3

55,2

Indeks

100

109

100

90

Izvor: industrija Unije

(145)

Prodaja se povećala od 2017. do 2018., a zatim se smanjila u razdoblju 2018.–2020. Opće kretanje u skladu je s razvojem potrošnje. Međutim, u razmatranom razdoblju pad prodaje (-32 %) bio je izraženiji od pada potrošnje (–25 %).

(146)

Zbog toga se tržišni udio industrije Unije smanjio za 5,9 postotna boda. Tržišni udio trećih zemalja osim NRK-a smanjio se za 5,4 postotna boda. Tržišni udio industrije Unije smanjio se u korist kineskog uvoza, koji se u istom razdoblju povećao za 11,3 postotnih bodova (tablica 2.).

(147)

Grupa Fangda i CCCME nakon konačne objave tvrdili su da se potrošnja u Uniji smanjila (42 955 tona od 2017. do kraja razdoblja ispitnog postupka) i da je u smislu apsolutne vrijednosti veća od odgovarajućeg smanjenja obujma prodaje industrije Unije (33 751 tona od 2017. do kraja razdoblja ispitnog postupka). Komisija je smatrala da pad prodaje ne treba promatrati u smislu apsolutne vrijednosti, nego u odnosu na pad potrošnje. Tržišni udio u tom je pogledu relevantan pokazatelj, a tržišni udio industrije Unije u razmatranom se razdoblju smanjio. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

4.4.2.3.   Rast

(148)

Budući da nije bilo primjedbi u pogledu tog odjeljka, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodne izjave 209. privremene uredbe.

4.4.2.4.   Zaposlenost i produktivnost

(149)

Nakon konačne objave Grupa Fangda i CCCME napomenuli su da se zaposlenost u razmatranom razdoblju povećala kako bi potkrijepili stajalište da će industrija Unije u bliskoj budućnosti rasti. Međutim, Komisija je primijetila da je zaposlenost pratila kretanja proizvodnje i potrošnje na tržištu Unije. Nakon početnog povećanja od 2017. do 2018. zaposlenost se od 2018. do kraja razmatranog razdoblja smanjivala. Zbog toga se iz podataka o zaposlenosti ne može zaključiti da je industrija Unije očekivala budući rast, a ta je tvrdnja stoga odbačena.

(150)

Budući da nije bilo drugih primjedbi u pogledu tog odjeljka, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 210. do 212. privremene uredbe.

4.4.2.5.   Visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga

(151)

Budući da nije bilo primjedbi u pogledu tog odjeljka, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 213. do 215. privremene uredbe.

4.4.3.   Mikroekonomski pokazatelji

(152)

Promjena opsega proizvoda nije utjecala na mikropokazatelje. To je zato što nijedan proizvođač iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju nije proizvodio elektrode nazivnog promjera 350 mm ili manjeg. Budući da nije bilo drugih primjedbi u pogledu tog odjeljka, Komisija je potvrdila zaključke iz uvodnih izjava od 216. do 240. privremene uredbe.

4.5.   Zaključak o šteti

(153)

Kad je riječ o stanju industrije Unije, Komisija je prvo napomenula da se kretanja utvrđena u privremenoj uredbi nisu promijenila kao posljedica prilagodbe opsega proizvoda.

(154)

Nakon privremene objave neke su zainteresirane strane napomenule da su se neki pokazatelji (kapacitet, zaposlenost, prodajne cijene, profitabilnost, novčani tok) u razmatranom razdoblju kretali pozitivno i tvrdile su da, s obzirom na razinu dobiti industrije Unije u cjelini, nije bilo štete. Nakon konačne objave Trasteel, Fangda i CCCME ponovili su tvrdnju da se na temelju dostupnih makroekonomskih i mikroekonomskih podataka ne može smatrati da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu.

(155)

Prvo, podsjetili su da su svi glavni makropokazatelji imali znatno negativno kretanje: tržišni udio (sa 61,1 % na 55,2 %), prodaja u EU-u (–32 %) i proizvodnja (–28 %) u razmatranom razdoblju. Komisija je procijenila sve relevantne gospodarske čimbenike i indekse koji utječu na stanje industrije u skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe te je zaključila da su pokazatelji općenito dokazali materijalnu štetu, ali da nisu svi pokazatelji štete imali negativno kretanje.

(156)

Drugo, kako je detaljno objašnjeno u uvodnim izjavama od 216. do 218. privremene uredbe, dio industrije (društvo GrafTech) u određenoj se mjeri smatrao privremeno zaštićenim od izravnog tržišnog natjecanja, pri čemu su se u analizi razlikovali različiti dijelovi industrije. Mikropokazatelji bez društva GrafTech općenito su upućivali na vrlo negativno stanje.

(157)

Brojne zainteresirane strane iznijele su primjedbe na metodologiju kojom se Komisija koristila u gospodarskoj analizi industrije Unije, pri čemu je Komisija posebnu pozornost posvetila rezultatima društva GrafTech.

(158)

Prvo, jedna strana, Misano, smatrala je da je Komisija pogrešno „ocijenila” prodaju društva GrafTech France „zaštićenom od izravnog natjecanja s uvozom”. Prodaja društva GrafTech France na temelju dugoročnih ugovora nije se odvijala u uvjetima u kojima nije bilo natjecanja, nego se nudila nepovezanim kupcima društva GrafTech France u vrijeme kad su oni kupovali grafitne elektrode iz industrije Unije i od dobavljača izvan EU-a, među ostalim od kineskih proizvođača izvoznika.

(159)

Međutim, Komisija je smatrala da je cilj dugoročnih ugovora, a i njihov rezultat, bio osigurati određeni obujam prodaje po određenim cijenama. Dugoročni su ugovori kupcima pružali određenu sigurnost u pogledu ponude/cijena kad su potražnja i cijene bile visoke, a istodobno su štitili društvo GrafTech od mogućeg budućeg pada potražnje te mogućih nepoštenih praksi trećih zemalja od trenutka sklapanja tih dugoročnih ugovora s kupcima. Nadalje, Komisija je napomenula da je GrafTech France imao vrlo različitu razinu dobiti u usporedbi s druga dva društva u uzorku i da je postojanje tih dugotrajnih ugovora glavna razlika među njima i ključni čimbenik kojim se ta razlika u dobiti može objasniti.

(160)

Drugo, neke su strane, uključujući Eurofer, tvrdile da ti dugoročni ugovori neće isteći do kraja 2022. kako je navedeno u privremenoj uredbi jer će se neki od njih produljiti ili obnoviti.

(161)

Komisija je dodatno istražila to pitanje i doista se činilo da je GrafTech nakon razgovora s nekim svojim kupcima produljio postojeće dugoročne ugovore za jednu ili dvije godine. Postojanje tih produljenih dugoročnih ugovora samo po sebi nije upućivalo na to da bi se povoljni uvjeti koji su za to društvo postojali u razdoblju ispitnog postupka nastavili s obzirom na to da su produljenja uključivala izmjene ugovora koje su rezultat razgovora s njihovim kupcima. Detaljna analiza dodatnih informacija koje je GrafTech dostavio na povjerljivoj osnovi, a koje se odnose na te izmjene dugoročnih ugovora, među ostalim na pojedinosti o obujmu i cijenama, omogućila je Komisiji da potvrdi svoje privremene nalaze kako su navedeni u uvodnim izjavama 253. i 254. te da potvrdi da je GrafTech bio izložen istom pritisku dampinškog uvoza kao i drugi proizvođači iz Unije u vrijeme ponovnog pregovaranja o dugoročnim ugovorima. Štoviše, produljenim dugoročnim ugovorima obuhvaćen je samo manji dio ukupne prodaje društva GrafTech. Čak i uz produljene dugoročne ugovore velika većina obujma prodaje krajem 2023. više neće biti obuhvaćena postojećim dugoročnim ugovorima. Taj će se udio dodatno povećati krajem 2024. Komisija je napomenula i da su neki dugoročni ugovori istekli 2021. i nisu obnovljeni. Naposljetku, Komisija je napomenula da su se prosječne prodajne cijene društva GrafTech za prvu polovinu 2021. smanjile u odnosu na razdoblje ispitnog postupka (čak i uz prodaju u okviru dugoročnih ugovora), što ukazuje na to da je uvoz grafitnih elektroda iz Kine po niskim cijenama utjecao na to društvo. Stoga produljenje i obnavljanje nekih dugoročnih ugovora nisu promijenili zaključak o šteti.

(162)

Treće, jedna strana, Trasteel, uvoznik grafitnih elektroda, tvrdila je da uvjeti za upotrebu sektorske analize kao analitičkog alata u ovom slučaju nisu bili zadovoljeni i da Komisija nije provela „objektivno ispitivanje”. Međutim, Komisija je svoju analizu temeljila na objektivnom kriteriju, odnosno postojanju dugoročnih ugovora.

(163)

Nakon konačne objave Trasteel se usprotivio metodologiji tvrdeći da je šteta nanesena samo manjem dijelu proizvođača iz Unije, a ne industriji Unije u cjelini.

(164)

U skladu s pristupom navedenim u uvodnoj izjavi 218. privremene uredbe i kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 253. do 254. te uredbe, Komisija je utvrdila da je jeftin uvoz iz Kine utjecao i na GrafTech te da profitabilni dio industrije neće moći utjecati na neprofitabilni dio. Komisija se stoga u procjeni bavila industrijom Unije u cjelini. Trasteel nije objasnio zašto to ispitivanje nije bilo objektivno i nije predložio alternativnu metodologiju. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(165)

Na temelju prethodno navedenog i zbog razloga utvrđenih u uvodnim izjavama od 241. do 254. privremene uredbe Komisija je zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe.

5.   UZROČNOST

5.1.   Učinci dampinškog uvoza

(166)

Nakon privremene objave neke su strane osporavale uzročnost tvrdeći da Unija i kineska industrija proizvode različite proizvode, odnosno da Unija proizvodi velike elektrode visokog razreda, a kineska industrija male elektrode niskog razreda. Međutim, u ispitnom postupku pokazalo se znatno preklapanje između sustava grafitnih elektroda uvezenih iz Kine i onih koje proizvodi industrija Unije. Iako je naglasila da industrijski standard ne postoji i da se razredi temelje na samodeklaraciji, Komisija je napomenula da se [80–90] % izvoza kineskih proizvođača u uzorku odnosilo na elektrode ultravelike snage. Komisija je isto tako napomenula da je [70–80] % grafitnih elektroda koje su izvozili kineski proizvođači u uzorku imalo promjer od 500 mm ili veći. Stoga postoji znatno preklapanje između kineskog uvoza i proizvodnje u EU-u. Zbog toga je odbačena tvrdnja da ne postoji izravno natjecanje te da Unija i kineska industrija proizvode različite proizvode.

(167)

Osim toga, neki proizvodi uvezeni iz Kine koje industrija Unije ne proizvodi ili ih proizvodi samo u malim količinama isključeni su iz opsega proizvoda. Time se dodatno pojačava uzročno-posljedična veza.

(168)

Nakon konačne objave društvo Trasteel ukazalo je na povećanje prodajnih cijena u Uniji u razmatranom razdoblju i tvrdilo da bi uobičajeni odgovor tržišta na kineski damping podrazumijevao da industrija Unije smanji svoje cijene kako ne bi izgubila svoj tržišni udio. Društvo Trasteel to smatra dokazom da nije bilo štete. Da je industriji Unije nanesena šteta, smanjila bi svoje cijene kako ne bi izgubila tržišni udio. Komisija je u uvodnim izjavama 219. i 220. privremene uredbe već istaknula da su se cijene smanjile tijekom razdoblja ispitnog postupka. Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 221. i 223. te uredbe, smanjenje je bilo još znatnije za prodaju na „slobodnom tržištu”, koje je bilo izloženo konkurentskom pritisku uvoza. Međutim, čak ni znatno smanjenje prodajnih cijena nije spriječilo gubitak tržišnog udjela industrije Unije zbog povećanog dampinškog uvoza iz NRK-a.

(169)

Budući da nije bilo drugih primjedbi u pogledu tog odjeljka, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava 256. i 257. privremene uredbe.

5.2.   Učinci drugih čimbenika

(170)

Nakon privremene objave nekoliko je strana ponovilo primjedbe u vezi s analizom nepripisivanja, a posebno u vezi s pandemijom bolesti COVID-19 i utjecajem dugoročnih ugovora društva GrafTech. Nakon konačne objave Trasteel, grupa Fangda i CCCME ponovili su te primjedbe i ustrajali na tome da su poteškoće s kojima se suočava industrija Unije povezane s utjecajem pandemije bolesti COVID-19 i posljedičnim smanjenjem potražnje za sustavima grafitnih elektroda u industriji čelika.

5.2.1.   Pandemija bolesti COVID-19

(171)

Pandemija bolesti COVID-19 razmotrena je u uvodnoj izjavi 258. privremene uredbe. Komisija ponavlja da je kineski uvoz počeo rasti prije pandemije unatoč smanjenju potrošnje u EU-u i da se kineski tržišni udio od 2018. stalno povećavao.

(172)

Stoga je Komisija potvrdila svoje zaključke iz uvodne izjave 258. privremene uredbe.

5.2.2.   Utjecaj dugoročnih ugovora društva GrafTech

(173)

Neke su strane tvrdile da su dugoročni ugovori društva GrafTech kojima je ono ugovorno obvezalo neke svoje kupce pridonijeli gospodarskim smetnjama u ostatku industrije. Drugim riječima, tim se dugoročnim ugovorima navodno spriječilo da se potražnja za grafitnim elektrodama proširi na različite proizvođače iz Unije, osobito u teškim vremenima (pad potražnje povezan s pandemijom).

(174)

Nakon konačne objave Trasteel je tvrdio da bi se uzročnost, ako postoji, odnosila samo na manji dio prodaje u Uniji (koja nije obuhvaćena dugoročnim ugovorima), a ne na većinu industrije Unije.

(175)

Komisija je odbacila te tvrdnje. Prvo, suprotno tvrdnji društva Trasteel „ogromna većina” prodaje u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka nije bila „zaštićena” dugoročnim ugovorima. Naprotiv, prema podacima koje je dostavila industrija Unije većina prodaje u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka odvijala se bez dugoročnih ugovora. Drugo, dugoročni ugovori ne mogu se smatrati izvorom štete nanesene industriji Unije. Umjesto toga, ispitni postupak dokazao je da je uzrok štete nanesene industriji bio kineski dampinški uvoz. Osim toga, Komisija je napomenula da se prodaja društva GrafTech nepovezanim kupcima tijekom razdoblja ispitnog postupka znatno smanjila u usporedbi s 2019. Prodaja drugih proizvođača iz Unije u uzorku bez dugoročnih ugovora s kupcima u istom se razdoblju smanjila u manjoj mjeri. Nadalje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 161., prosječne prodajne cijene društva GrafTech za prvu polovinu 2021. smanjile su se u odnosu na razdoblje ispitnog postupka, što ukazuje na to da je uvoz grafitnih elektroda iz Kine po niskim cijenama utjecao na to društvo.

(176)

Komisija je stoga zaključila da je navedeni dampinški uvoz prouzročio materijalnu štetu industriji Unije u razmatranom razdoblju i da dugoročni ugovori društva GrafTech nisu umanjili uzročno-posljedičnu vezu u tolikoj mjeri da uvoz ne bi prouzročio materijalnu štetu.

5.2.3.   Uvoz iz trećih zemalja

(177)

Budući da nije bilo primjedbi u pogledu tog odjeljka, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava 261. i 264. privremene uredbe.

5.2.4.   Izvozni rezultati industrije Unije

(178)

Nakon konačne objave grupa Fangda i CCCME tvrdili su da se velik udio proizvodnje industrije Unije izvozi i utječe na ukupne poslovne rezultate industrije Unije te da su izvozni rezultati prekinuli uzročno-posljedičnu vezu. Međutim, Komisija je razmotrila izvozne rezultate industrije Unije i podsjetila da su, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 267. privremene uredbe, ukupni izvozni rezultati pokazivali slična kretanja kao i prodaja industrije Unije na tržištu Unije, no izvozna se prodaja u relativnom smislu smanjila manje od prodaje na tržištu Unije.

(179)

Budući da nije bilo drugih primjedbi u pogledu tog odjeljka, Komisija je potvrdila zaključke utvrđene u uvodnim izjavama 265. i 267. privremene uredbe.

5.2.5.   Potrošnja

(180)

Budući da nije bilo primjedbi u pogledu tog odjeljka, Komisija je potvrdila zaključke iz uvodne izjave 268. privremene uredbe.

5.2.6.   Ograničena upotreba

(181)

Budući da nije bilo primjedbi u pogledu tog odjeljka, Komisija je potvrdila zaključke iz uvodne izjave 269. privremene uredbe.

5.3.   Zaključak o uzročnosti

(182)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da nijedan od čimbenika, analiziranih pojedinačno ili zajedno, ne umanjuje uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije na način da takva veza više ne bi bila stvarna i bitna. Stoga je potvrdila zaključak iz uvodnih izjava od 270. do 274. privremene uredbe.

6.   INTERES UNIJE

6.1.   Interes industrije Unije

(183)

Nakon privremene objave Trasteel, uvoznik grafitnih elektroda, tvrdio je da industriji Unije nije potrebna zaštita jer se cijene predmetnog proizvoda povećavaju. Međutim, u ispitnom postupku utvrđeno je postojanje materijalne štete tijekom razdoblja ispitnog postupka, a tvrdnja u svakom slučaju nije bila potkrijepljena nikakvim dokazima koji bi potvrdili da se gospodarsko stanje industrije Unije promijenilo. Stoga je ta tvrdnja odbačena kao neutemeljena.

(184)

Budući da nije bilo daljnjih primjedbi u pogledu tog odjeljka, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 276. do 280. privremene uredbe.

6.2.   Interes nepovezanih uvoznika i trgovaca

(185)

Nakon privremene objave društva Trasteel i Misano tvrdila su da bi se uvođenjem antidampinških pristojbi doveo u pitanje položaj uvoznika na tržištu jer kupci možda neće htjeti kupovati po višoj cijeni. Jedna je strana navela da 50 % prometa ostvaruje prodajom grafitnih elektroda uvezenih iz Kine.

(186)

Kad je riječ o gospodarskim posljedicama za uvoznike, kako je opisano u uvodnoj izjavi 281. privremene uredbe, ispitnim je postupkom utvrđeno da su uvoznici u uzorku poslovali profitabilno, s prosječnom ponderiranom dobiti od otprilike 4 %, i da bi uvođenje mjera samo ograničeno utjecalo na njihovu profitabilnost.

(187)

Komisija je isto tako primijetila da su stope konačne antidampinške pristojbe za kineska društva koja surađuju bile niže od stope sniženja cijena. Stoga se očekuje da bi nepovezani uvoznici i trgovci i dalje mogli uvoziti grafitne elektrode iz Kine po konkurentnoj, ali poštenoj cijeni. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(188)

Društva Trasteel i Misano isto su tako dostavila primjedbe na interes uvoznika za nedostatak kapaciteta industrije Unije i rizik od nestašice, posebno u pogledu elektroda malih promjera. Te su primjedbe bile slične primjedbama nekih korisnika i razmotrene su u odjeljku 6.3. u nastavku.

(189)

Budući da nije bilo drugih primjedbi u pogledu interesa nepovezanih uvoznika, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava od 281. do 284. privremene uredbe.

6.3.   Interes korisnika

(190)

Nakon privremene objave neke su strane tvrdile da antidampinške pristojbe ugrožavaju profitabilnost i konkurentnost korisnikâ. Tvrdile su i da industrija na kraju proizvodnog lanca bez uvoza iz Kine ne može pouzdano nabavljati grafitne elektrode potrebne za nastavak rada. Nakon konačne objave Eurofer, grupa Fangda i CCCME ponovili su da postoji znatan rizik od nestašice opskrbe, posebno grafitnim elektrodama malog promjera.

(191)

Korisnici uglavnom predstavljaju industriju čelika, ali, kako navodi društvo Imerys, i neke manje korisnike kao što su proizvođači taljenih mineralnih oksida poput taljenog aluminija i taljenog cirkonija.

(192)

Kad je riječ o društvu Imerys, Komisija je napomenula da velik udio upotrijebljenih elektroda čine elektrode obične snage koje zbog svojih fizičkih svojstava nisu obuhvaćene opsegom ovog ispitnog postupka. Komisija je nakon analize svih podnesaka, među ostalim i podneska društva Imerys, napomenula da ono upotrebljava male i vrlo male elektrode koje su isključene iz opsega proizvoda, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 32.

(193)

Komisija je stoga pod pretpostavkom da se s obzirom na fizička svojstva taljenih mineralnih oksida proizvođači taljenih mineralnih oksida suočavaju sa sličnim ograničenjima zbog sličnih proizvodnih pogona očekivala da će se isključenjem grafitnih elektroda nazivnog promjera 350 mm ili manjeg iz opsega proizvoda ograničiti moguće negativne posljedice na takve korisnike.

(194)

Kad je riječ o industriji čelika, potvrđeni su povezani nalazi iz uvodnih izjava od 285. do 289. privremene uredbe, uz napomenu, kao što se pokazalo u primjedbama Eurofera nakon konačne objave, o postojanju poteškoća s nabavom sustava grafitnih elektroda malog promjera s kojima se neki proizvođači čelika u EU-u trenutačno suočavaju.

(195)

Komisija je napomenula i da su podnositelji pritužbe u primjedbama na konačnu objavu ponovili da proizvođači iz Unije imaju raspoložive kapacitete za proizvodnju grafitnih elektroda malog promjera.

(196)

Naposljetku, Komisija je podsjetila da će se mjerama samo omogućiti ponovna uspostava poštenog tržišnog natjecanja između Unije i kineskih proizvođača grafitnih elektroda, a ne spriječiti korisnici da nastave s opskrbom iz Kine.

(197)

Stoga su odbačene tvrdnje da bi antidampinške pristojbe ugrozile profitabilnost i konkurentnost korisnikâ te da industrija na kraju proizvodnog lanca ne može pouzdano nabavljati grafitne elektrode.

6.4.   Ostali čimbenici

(198)

Budući da nije bilo primjedbi u pogledu tog odjeljka, Komisija je potvrdila zaključke iz uvodnih izjava od 290. do 291. privremene uredbe.

(199)

Nakon konačne objave grupa Fangda i CCCME zatražili su da Komisija razmotri potencijalni štetni učinak mjera na okolišne ciljeve Unije. Međutim, Komisija je smatrala da mjere neće predstavljati rizik u smislu sigurnosti opskrbe, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 288. privremene uredbe i uvodnim izjavama 196. i 197. te da stoga neće spriječiti postizanje okolišnih ciljeva Unije i zelenu tranziciju. Naprotiv, cilj je mjera ponovno uspostaviti ravnopravne uvjete tržišnog natjecanja za proizvođače iz Unije i pridonijeti osiguravanju raznovrsnosti opskrbe za korisnike, što pogoduje proizvodnji čelika u elektrolučnim pećima u Uniji.

6.5.   Zaključak o interesu Unije

(200)

S obzirom na navedeno Komisija je potvrdila zaključke iz uvodne izjave 292. privremene uredbe.

7.   KONAČNE ANTIDAMPINŠKE MJERE

7.1.   Razina uklanjanja štete

(201)

U skladu s člankom 9. stavkom 4. trećim podstavkom osnovne uredbe Komisija je procijenila razvoj obujma uvoza tijekom razdoblja prethodnog objavljivanja kako bi uzela u obzir dodatnu štetu ako u tom razdoblju dođe do dodatnog znatnog povećanja uvoza koji je predmet ispitnog postupka. Prema bazi podataka Surveillance 2 usporedbom obujama uvoza predmetnog proizvoda u razdoblju ispitnog postupka s obujmima uvoza u razdoblju prethodnog objavljivanja nije utvrđeno daljnje znatno povećanje uvoza (došlo je samo do povećanja od 5,5 %). Stoga zahtjevi za povećanje u utvrđivanju marže štete na temelju članka 9. stavka 4. osnovne uredbe nisu ispunjeni te nije provedena prilagodba marže štete.

(202)

Budući da nije bilo drugih primjedbi u pogledu tog odjeljka, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 168. do 177. privremene uredbe, kako su izmijenjeni u tablici u uvodnoj izjavi 206.

(203)

Imajući na umu nisku razinu suradnje kineskih izvoznika, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 179. privremene uredbe, Komisija je smatrala da je preostalu maržu primjereno utvrditi na temelju raspoloživih podataka. Ta je marža utvrđena na razini najviše marže sniženja ciljnih cijena utvrđene za vrste proizvoda koje proizvođač izvoznik prodaje u reprezentativnim količinama s najvišom utvrđenom maržom sniženja ciljnih cijena. Tako izračunana preostala marža sniženja ciljnih cijena utvrđena je na razini od 187,1 %.

7.2.   Poremećaji u vezi sa sirovinama

(204)

Budući da nije bilo primjedbi u pogledu uvodnih izjava 308. i 309. privremene uredbe i da su marže dostatne za uklanjanje štete ostale više od dampinških marži utvrđenih i u konačnoj fazi ispitnog postupka, Komisija je smatrala da članak 7. stavak 2.a osnovne uredbe nije primjenjiv u predmetnom slučaju i da se umjesto njega primjenjuje članak 7. stavak 2.

7.3.   Konačne mjere

(205)

S obzirom na donesene zaključke u pogledu dampinga, štete, uzročnosti i interesa Unije te u skladu s člankom 9. stavkom 4. osnovne uredbe, trebalo bi uvesti konačne antidampinške mjere kako bi se spriječilo nanošenje daljnje štete industriji Unije dampinškim uvozom predmetnog proizvoda.

(206)

Na temelju prethodno navedenog, stope pristojbi koje će se uvesti određene su kako slijedi:

Društvo

Dampinška marža

Marža štete

Konačna antidampinška pristojba

Grupa Fangda

36,1  %

139,7  %

36,1  %

Liaoning Dantan Technology Group Co., Ltd.

23,0  %

98,5  %

23,0  %

Grupa Nantong Yangzi Carbon

51,7  %

150,5  %

51,7  %

Ostala društva koja surađuju

33,8  %

121,6  %

33,8  %

Sva ostala društva

74,9  %

187,1  %

74,9  %

(207)

Stope pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. One stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom ovog ispitnog postupka u odnosu na ta društva. Te se stope pristojbe primjenjuju isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetne zemlje koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Taj uvoz ne bi trebao podlijegati nikakvoj drugoj pojedinačnoj stopi antidampinške pristojbe.

(208)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (15). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima se društvu omogućuje da dokaže da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, uredba o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(209)

Kako bi se rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbe sveo na najmanju moguću razinu, potrebne su posebne mjere kako bi se osigurala primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Društva na koja se primjenjuju pojedinačne antidampinške pristojbe moraju carinskim tijelima država članica predočiti valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Na uvoz uz koji nije priložen takav račun trebalo bi primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(210)

Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe na uvoz, to nije jedini element o kojem carinska tijela trebaju voditi računa. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica moraju provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) radi provjere točnosti pojedinosti navedenih u deklaraciji te moraju osigurati da daljnja primjena niže stope pristojbe bude opravdana, u skladu s carinskim propisima.

(211)

Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi, antidampinšku pristojbu za „sva ostala društva” trebalo bi primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji nisu surađivali u ovom ispitnom postupku, već i na proizvođače koji nisu izvozili u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka.

7.4.   Konačna naplata privremenih pristojbi

(212)

S obzirom na utvrđene dampinške marže i razinu štete uzrokovane industriji Unije, trebalo bi konačno naplatiti iznose osigurane privremenom antidampinškom pristojbom koja je uvedena privremenom uredbom.

8.   ZAVRŠNE ODREDBE

(213)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe 2018/1046 (16), kad se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, trebala bi se primijeniti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, objavljena u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(214)

Nakon privremene objave grupa Nantong Yangzi Carbon istaknula je da grupu čine tri proizvođača: Nantong Yangzi Carbon Co., Ltd., Nantong Jiangdong Carbon Co. Ltd. i Wulanchabu Xufeng Carbon Technology Co. Ltd. Stoga je privremenu uredbu potrebno izmijeniti kako bi se navela imena svih proizvođača iz grupe Nantong Yangzhi Carbon u svrhu naplate privremene antidampinške pristojbe. Osim toga, njihova se imena moraju navesti i u svrhu uvođenja konačne antidampinške pristojbe.

(215)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem odbora osnovanog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036.

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Uvodi se konačna antidampinška pristojba na uvoz grafitnih elektroda vrste koja se upotrebljava za električne peći, prividne gustoće 1,5 g/cm3 ili veće i električnog otpora od 7,0 μΩm ili manjeg, neovisno o tome jesu li opremljene nastavcima, nazivnog promjera većeg od 350 mm, trenutačno razvrstanih u oznaku KN ex 8545 11 00 (oznake TARIC 8545110010 i 8545110015), podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

2.   Stope konačne antidampinške pristojbe koje se primjenjuju na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno, za proizvod opisan u stavku 1. koji proizvode društva navedena u nastavku, jesu sljedeće:

Zemlja

Društvo

Konačna antidampinška pristojba

Dodatna oznaka TARIC

NRK

Grupa Fangda, koju čine četiri proizvođača:

Fangda Carbon New Material Co., Ltd.,

Fushun Carbon Co., Ltd.,

Chengdu Rongguang Carbon Co., Ltd.,

Hefei Carbon Co., Ltd.

36,1  %

C 731

NRK

Liaoning Dantan Technology Group Co., Ltd.

23,0  %

C 732

NRK

Grupa Nantong Yangzi Carbon, koju čine tri proizvođača:

Nantong Yangzi Carbon Co., Ltd.,

Nantong Jiangdong Carbon Co. Ltd.,

Wulanchabu Xufeng Carbon Technology Co. Ltd.

51,7  %

C 733

NRK

Ostala društva koja surađuju navedena u Prilogu

33,8  %

 

NRK

Sva ostala društva

74,9  %

C 999

3.   Uvjet za primjenu pojedinačnih stopa pristojbe utvrđenih za društva navedena u stavku 2. podnošenje je carinskim tijelima država članica valjanog trgovačkog računa na kojem se nalazi datirana izjava koju je potpisao službenik subjekta koji izdaje račun, uz navođenje njegova imena i funkcije, koja glasi: „Ja, niže potpisani, potvrđujem da je (obujam) (predmetnog proizvoda) iz ovog računa koji se prodaje za izvoz u Europsku uniju proizvelo društvo (naziv društva i adresa) (dodatna oznaka TARIC) u Narodnoj Republici Kini. Izjavljujem da su podaci na ovom računu potpuni i točni.” Ako se takav račun ne predoči, primjenjuje se pristojba koja se primjenjuje na sva ostala društva.

4.   Ako nije drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinama.

Članak 2.

Iznosi osigurani privremenom antidampinškom pristojbom na temelju Provedbene uredbe (EU) 2021/1812 konačno se naplaćuju za proizvod kako je definiran u članku 1. stavku 1. Oslobađaju se iznosi za uvoz isključenih proizvoda (tj. uvoz grafitnih elektroda vrste koja se upotrebljava za električne peći, prividne gustoće 1,5 g/cm3 ili veće i električnog otpora od 7,0 μΩm ili manjeg, neovisno o tome jesu li opremljene nastavcima, nazivnog promjera 350 mm ili manjeg).

Članak 3.

Članak 1. stavak 2. može se izmijeniti kako bi se dodali novi proizvođači izvoznici iz Kine i kako bi se za njih uvela odgovarajuća ponderirana prosječna stopa antidampinške pristojbe za društva koja surađuju, a nisu uključena u uzorak. Novi proizvođač izvoznik mora dostaviti dokaze:

(a)

da nije izvozio proizvode opisane u članku 1. stavku 1. tijekom razdoblja ispitnog postupka (1. siječnja 2020.–31. prosinca 2020.);

(b)

da nije povezan s izvoznicima ili proizvođačima na koje se primjenjuju mjere uvedene ovom Uredbom; i

(c)

da je doista izvozio predmetni proizvod ili je preuzeo neopozivu ugovornu obvezu izvoza znatne količine tog proizvoda u Uniju nakon razdoblja ispitnog postupka.

Članak 4.

1.   Članak 1. stavak 2. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2021/1812 mijenja se kako slijedi:

„Nantong Yangzi Carbon Co., Ltd.”

zamjenjuje se sljedećim:

„Grupa Nantong Yangzi Carbon, koju čine tri proizvođača: Nantong Yangzi Carbon Co., Ltd., Nantong Jiangdong Carbon Co. Ltd., Wulanchabu Xufeng Carbon Technology Co. Ltd.”.

2.   Ovaj članak primjenjuje se za potrebe članka 2. od 16. listopada 2021.

Članak 5.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 6. travnja 2022.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)  SL L 176, 30.6.2016., str. 21.

(2)  Obavijest o pokretanju antidampinškog postupka u vezi s uvozom određenih sustava grafitnih elektroda podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL C 57, 17.2.2021., str. 3.).

(3)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/1812 оd 14. listopada 2021. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz određenih sustava grafitnih elektroda podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 366, 15.10.2021., str. 62.).

(4)  S obzirom na standardne promjere i opću toleranciju zabilježenu u industriji, isključivanjem grafitnih elektroda nazivnog promjera 350 mm ili manjeg u praksi će se osigurati da se isključenje odnosi i na neznatno veće elektrode.

(5)  Radni dokument službi Komisije o znatnim poremećajima u gospodarstvu Narodne Republike Kine u svrhu ispitnih postupaka trgovinske zaštite, 20. prosinca 2017., SWD(2017) 483 final/2.

(6)  Izvješće – poglavlje 4., str. 41.–42., 83.

(7)  Vidjeti poglavlje 80. odjeljak 2. 13. petogodišnjeg plana.

(8)  Izvor: „Petroleum coke: essential to manufacturing”, objavio National Association of Manufacturers, dostupno na: www.api.org/~/media/files/news/2014/14-november/petcoke-one-pager.pdf; „Petcoke markets and the cement industry”, objavio CemNET, dostupno na www.cemnet.com/News/story/169503/petcoke-markets-and-the-cement-industry.html; pristup 17. prosinca 2021.

(9)  Napominjemo da u uvodnoj izjavi 150. privremene uredbe električna energija nije bila izražena u kWh, nego u MWh.

(10)  Podaci su dostupni na internetskim stranicama povjerenstva Comisión Federal de Electricidad na: https://app.cfe.mx/Aplicaciones/CCFE/Tarifas/TarifasCREIndustria/Tarifas/DemandaIndustrialTran.aspx, pristup 8. prosinca 2021.

(11)  www.iccsino.com.cn

(12)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/191 od 16. veljače 2022. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih željeznih ili čeličnih elemenata za pričvršćivanje podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 36, 17.2.2022., str. 1.), uvodne izjave 229.–233.

(13)  Ukupni meksički uvoz podrijetlom iz Njemačke činio je 2,5 % ukupne količine, a 97,5 % uvoza podrijetlom je iz SAD-a.

(14)  To se odnosi na uvoz preko preostalih pet ulaznih točaka, osim onih u Nuevo Laredu i drugih dviju točaka na kojima je prosječna cijena iznosila približno 200 USD po toni.

(15)  European Commission, Directorate-General for Trade, Directorate G, Rue de la Loi/Wetstraat 170, 1040 Bruxelles/Brussel, Belgique/België.

(16)  Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).


ODLUKE

7.4.2022   

HR

Službeni list Europske unije

L 108/51


PROVEDBENA ODLUKA VIJEĆA (EU) 2022/559

od 5. travnja 2022.

o izmjeni Provedbene odluke (EU) 2019/310 u pogledu odobrenja izdanog Poljskoj za nastavak primjene posebne mjere kojom se odstupa od članka 226. Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (1), a posebno njezin članak 395. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)

Dopisom evidentiranim u Komisiji 26. srpnja 2021. Poljska je zatražila odobrenje za nastavak primjene posebne mjere kojom se odstupa od članka 226. Direktive 2006/112/EZ kako bi primijenila mehanizam razdvojenog plaćanja („posebna mjera”). Posebna mjera zahtijeva uključivanje posebne izjave da se porez na dodanu vrijednost (PDV) mora platiti na dobavljačev blokirani račun za PDV, za račune izdane u odnosu na isporuke robe i usluga koje su podložne prijevarama i koje su u Poljskoj općenito obuhvaćene mehanizmom prijenosa porezne obveze i solidarnom odgovornošću. Poljska je zatražila produljenje posebne mjere za razdoblje od tri godine, od 1. ožujka 2022. do 28. veljače 2025.

(2)

U skladu s člankom 395. stavkom 2. drugim podstavkom Direktive 2006/112/EZ Komisija je dopisom od 27. listopada 2021. zahtjev Poljske proslijedila ostalim državama članicama. Komisija je dopisom od 28. listopada 2021. obavijestila Poljsku da ima sve informacije potrebne za procjenu zahtjeva.

(3)

U skladu s člankom 2. Provedbene odluke Vijeća (EU) 2019/310 (2) Poljska je dopisom od 29. travnja 2021. Komisiji podnijela izvješće o ukupnom učinku posebne mjere na razinu prijevara u vezi s PDV-om i na dotične porezne obveznike.

(4)

Poljska je već poduzela brojne mjere za borbu protiv prijevara. Među ostalim uvela je mehanizam prijenosa porezne obveze i solidarnu odgovornost dobavljača i kupca, standardnu dokumentaciju o reviziji i stroža pravila za upis u registar obveznika PDV-a i odjavu poreznih obveznika te je povećala broj revizija. Međutim, Poljska i dalje smatra da su te mjere nedovoljne za sprečavanje prijevara u vezi s PDV-om.

(5)

Poljska je 1. srpnja 2018. uvela dobrovoljni mehanizam razdvojenog plaćanja, a 1. ožujka 2019. obvezni mehanizam razdvojenog plaćanja.

(6)

Roba i usluge obuhvaćeni područjem primjene posebne mjere navedeni su u Prilogu Provedbenoj odluci (EU) 2019/310 u skladu s poljskom klasifikacijom robe i usluga iz 2008. (PKWiU iz 2008.). Poljskom klasifikacijom robe i usluga iz 2015. (PKWiU iz 2015.) od 1. srpnja 2020. zamijenjen je PKWiU iz 2008. U okviru PKWiU-a iz 2015. uvedene su izmjene simbola statističke klasifikacije i uredničke izmjene naziva određene robe i usluga navedenih u Prilogu Provedbenoj odluci (EU) 2019/310. Iako zamjena PKWiU-a iz 2008. PKWiU-om iz 2015. nije prouzročila nikakve promjene u opsegu robe i usluga obuhvaćenih obveznim mehanizmom razdvojenog plaćanja, Prilog bi radi pravne sigurnosti trebalo ažurirati i zamijeniti Prilogom ovoj Odluci.

(7)

Posebna mjera nastavit će se primjenjivati na isporuke između poreznih obveznika robe i usluga navedenih u Prilogu Provedbenoj odluci (EU) 2019/310, kako je ažuriran i zamijenjen Prilogom ovoj Odluci, za isporuke među poduzećima i obuhvaćat će samo elektroničke bankovne transfere. Posebna mjera i dalje će se primjenjivati na sve dobavljače, uključujući dobavljače koji nemaju poslovni nastan u Poljskoj.

(8)

U izvješću koji je dostavila Poljska potvrđuje se da posebna mjera za isporuke robe i usluga koje su podložne prijevarama ostvaruje konkretne rezultate u borbi protiv poreznih prijevara.

(9)

Odobrenja za primjenu posebne mjere obično se odobravaju na ograničeno razdoblje kako bi Komisija mogla procijeniti je li posebna mjera primjerena i djelotvorna. Odobrenje za primjenu posebne mjere trebalo bi stoga produljiti do 28. veljače 2025.

(10)

S obzirom na široko područje primjene posebne mjere, Poljska bi, ako zatraži daljnje produljenje odobrenja za primjenu posebne mjere, trebala podnijeti izvješće o funkcioniranju i djelotvornosti posebne mjere u pogledu razine prijevara u vezi s PDV-om i utjecaja na porezne obveznike, među ostalim kad je riječ o povratu PDV-a, administrativnom opterećenju i troškovima za porezne obveznike.

(11)

Posebna mjera neće negativno utjecati na ukupan iznos poreznog prihoda koji je naplaćen u fazi konačne potrošnje ni na vlastita sredstva Unije koja proizlaze iz PDV-a.

(12)

Kako bi se osiguralo ostvarivanje ciljeva koji se posebnom mjerom žele postići, uključujući neprekinutu primjenu posebne mjere, te radi osiguravanja pravne sigurnosti u odnosu na porezno razdoblje, primjereno je da se odobrenje za produljenje posebne mjere dodijeli s učinkom od 1. ožujka 2022. Budući da je Poljska 26. srpnja 2021. zatražila odobrenje za nastavak primjene posebne mjere i nastavila primjenjivati pravni režim uspostavljen u skladu s njezinim nacionalnim pravom na temelju Provedbene odluke (EU) 2019/310 od 1. ožujka 2022., na odgovarajući se način poštuju opravdana očekivanja dotičnih osoba.

(13)

Provedbenu odluku (EU) 2019/310 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Provedbena odluka (EU) 2019/310 mijenja se kako slijedi:

1.

u članku 2. drugi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ako Poljska smatra da je potrebno produljenje mjere iz članka 1., ona Komisiji podnosi zahtjev za produljenje zajedno s izvješćem o ukupnom učinku te mjere na razinu prijevara u vezi s PDV-om i na dotične porezne obveznike”;

2.

u članku 3. drugom stavku datum „28. veljače 2022.” zamjenjuje se datumom „28. veljače 2025.”;

3.

Prilog se zamjenjuje tekstom iz Priloga ovoj Odluci.

Članak 2.

Ova Odluka proizvodi učinke od dana priopćenja.

Članak 3.

Ova je Odluka upućena Republici Poljskoj.

Sastavljeno u Luxembourgu 5. travnja 2022.

Za Vijeće

Predsjednik

B. LE MAIRE


(1)  SL L 347, 11.12.2006., str. 1.

(2)  Provedbena odluka Vijeća (EU) 2019/310 od 18. veljače 2019. kojom se Poljskoj odobrava uvođenje posebne mjere odstupanja od članka 226. Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (SL L 51, 22.2.2019., str. 19.)


PRILOG

„PRILOG

Popis isporuka robe i usluga obuhvaćenih člankom 1.

Članak 1. primjenjuje se na sljedeće isporuke robe i usluga koje su opisane u skladu s poljskom klasifikacijom robe i usluga (PKWiU iz 2015.):

Stavka

PKWiU iz 2015.

Naziv robe (skupine robe)/naziv usluga (skupine usluga)

1

05.10.10.0

Kameni ugljen

2

05.20.10.0

Lignit

3

ex 10.4

Životinjska i biljna ulja i masti – isključivo ulje repice

4

19.10.10.0

Koks i polukoks od ugljena, lignita ili treseta; retortni ugljen

5

19.20.11.0

Briketi i slična kruta goriva od kamenog ugljena

6

19.20.12.0

Briketi i slična kruta goriva od lignita

7

ex 20.59.12.0

Emulzije za senzitiziranje površine za uporabu u fotografiji; kemijski pripravci za uporabu u fotografiji, koji nisu drugdje klasificirani (drugdje nerazvrstani) – isključivo toneri bez glave za pisače pisača za automatsku obradu podataka.

8

ex 20.59.30.0

Tinta za pisaće strojeve, tinta za pisanje i druge tinte – isključivo patrone s tintom bez glave za pisača pisača za automatsku obradu podataka.

9

ex 22.21.30.0

Ploče, listovi, filmovi, folije, vrpce i plastične vrpce, koje nisu celularne strukture, neojačane, nelaminirane niti kombinirane s drugim materijalima

10

24.10.12.0

Feroslitine

11

24.10.14.0

Sirovo željezo i zrcalno sirovo željezo ili čelik, u obliku granula ili praha

12

24.10.31.0

Toplovaljani plosnati proizvodi od nelegiranog čelika, širine >= 600 mm

13

24.10.32.0

Toplovaljani plosnati proizvodi od nelegiranog čelika, širine < 600 mm

14

24.10.35.0

Toplovaljani plosnati proizvodi od ostalih legiranih čelika, širine >= 600 mm (isključujući proizvode od silicijskog elektročelika)

15

24.10.36.0

Toplovaljani plosnati proizvodi od ostalih legiranih čelika, širine < 600 mm (isključujući proizvode od silicijskog elektročelika)

16

24.10.41.0

Hladnovaljani plosnati proizvodi od nelegiranog čelika, širine >= 600 mm

17

24.10.43.0

Hladnovaljani plosnati proizvodi od ostalih legiranih čelika, širine >= 600 mm (isključujući proizvode od silicijskog elektročelika)

18

24.10.51.0

Plosnati valjani proizvodi od nelegiranog čelika, širine >= 600 mm, obloženi, platirani ili prevučeni

19

24.10.52.0

Plosnati valjani proizvodi od ostalih legiranih čelika, širine >= 600 mm, obloženi, platirani ili prevučeni

20

24.10.61.0

Toplovaljana žica i šipke u nepravilno namotanim kolutima, od nelegiranog čelika

21

24.10.62.0

Ostala žica i šipke od čelika, dalje neobrađene nego kovane, toplovaljane, toplovučene toploistiskivane, uključujući one usukane poslije valjanja

22

24.10.65.0

Toplovaljana žica i šipke u nepravilno namotanim kolutima, od ostalog legiranog čelika

23

24.10.66.0

Ostala žica i šipke od ostalog nehrđajućeg čelika, dalje neobrađene nego kovane, toplovaljane, toplovučene toploistiskivane, uključujući one usukane poslije valjanja

24

24.10.71.0

Toplovaljani teški profili, dalje neobrađeni, toplovučeni ili toploistiskani, od nelegiranog čelika

25

24.10.73.0

Teški profili, toplovaljani, toplovučeni ili toploistiskivani i dalje neobrađeni, od ostalih legiranih čelika

26

24.20.11.0

Cijevi, bešavne, koje se koristi za naftovode ili plinovode, od čelika

27

24.20.12.0

Zaštitne, proizvodne i bušeće cijevi, koje se upotrebljavaju u bušenju za dobivanje nafte ili plina, bešavne, od čelika

28

24.20.13.0

Ostale cijevi, kružnoga poprečnog presjeka, bešavne, od čelika

29

24.20.31.0

Cijevi koje se koristi za naftovode ili plinovode, zavarene, vanjskog promjera <= 406,4 mm, od čelika

30

24.20.33.0

Ostale cijevi kružnoga poprečnog presjeka, zavarene, vanjskog promjera <= 406,4 mm, od čelika

31

24.20.34.0

Cijevi, nekružnoga poprečnog presjeka, zavarene, vanjskog promjera <= 406,4 mm, od čelika

32

24.20.40.0

Pribor za cijevi, od nelijevanog čelika

33

24.31.10.0

Šipke, profili i čvrsti profili od nelegiranog čelika, hladnovučeni

34

24.31.20.0

Šipke, profili i čvrsti profili od drugog legiranog čelika, hladnovučeni

35

24.32.10.0

Hladnovaljani plosnati proizvodi od čelika, dalje neobrađeni, širine < 600 mm, neprevučeni

36

24.32.20.0

Hladnovaljani plosnati proizvodi od čelika, dalje neobrađeni, širine < 600 mm” premazani, platirani ili prevučeni

37

24.33.11.0

Otvoreni hladnooblikovani profili od nelegiranog čelika

38

24.33.20.0

Rebrasti limovi od nelegiranog čelika

39

24.34.11.0

Hladnovučene žice od nelegiranog čelika

40

24.41.10.0

Neobrađeno srebro ili kao poluproizvod ili u prahu

41

ex 24.41.20.0

Zlato u sirovim oblicima ili u obliku poluproizvoda ili praha, osim investicijskog zlata u smislu članka 121. Zakona o porezu na robu i usluge, podložno stavci 43.

42

24.41.30.0

Neobrađena platina ili kao poluproizvod ili u prahu

43

Neovisno o simbolu PKWiU-a

Investicijsko zlato u smislu članka 121. Zakona o porezu na robu i usluge

44

ex 24.41.40.0

Obične kovine ili srebro, platirani zlatom, dalje neobrađeni od oblika poluproizvoda – isključivo srebro, platirano zlatom, dalje neobrađeno od oblika poluproizvoda

45

ex 24.41.50.0

Obične kovine platirane srebrom i osnovne kovine, srebro ili zlato, platirani platinom, dalje neobrađeni od oblika poluproizvoda – isključivo zlato i srebro, platirani platinom, dalje neobrađeni od oblika poluproizvoda

46

24.42.11.0

Aluminij u sirovim oblicima

47

24.43.11.0

Olovo u sirovim oblicima

48

24.43.12.0

Cink u sirovim oblicima

49

24.43.13.0

Kositar u sirovim oblicima

50

24.44.12.0

Nerafinirani bakar; bakrene sonde za elektrolitsko rafiniranje

51

24.44.13.0

Rafinirani bakar i slitine bakra, u sirovim oblicima; Predslitine bakra

52

24.44.21.0

Prah i ljuskice od bakra i njegovih slitina

53

24.44.22.0

Ravne šipke, profili i žičane šipke, od bakra i njegovih slitina

54

24.44.23.0

Žice od bakra i njegovih slitina

55

24.45.11.0

Nikal u sirovim oblicima

56

ex 24.45.30.0

Ostale obojene kovine i proizvodi izrađeni od istih; kermeti; pepeo i ostaci koji sadržavaju kovine i spojeve kovina – isključivo otpad i otpaci od neplemenitih kovina

57

ex 25.11.23.0

Ostale konstrukcije i njihovi dijelovi; ploče, šipke i slično, od željeza, čelika ili aluminija – isključivo od čelika

58

ex 25.93.13.0

Tkanina, rešetke, mreže i ograde od željezne, čelične ili bakrene žice; ekspandirane kovine od željeza, čelika ili bakra – isključivo od čelika

59

ex 26.11.30.0

Elektronički integrirani krugovi – isključivo procesori

60

26.20.1

Računala i ostali strojevi za automatsku obradu podataka te njihovi dijelovi i pribor

61

ex 26.20.21.0

Jedinice za pohranu podataka – isključivo tvrdi diskovi (HDD-ovi)

62

ex 26.20.22.0

Jedinice za pohranu podataka bez pokretnih dijelova – isključivo SSD-ovi

63

ex 26.30.22.0

Mobilni telefoni ili druge bežične mreže – isključivo mobilni telefoni, uključujući pametne telefone

64

26.40.20.0

Televizijski prijamnici, neovisno jesu li kombinirani s radioprijamnikom ili aparatom za snimanje ili reprodukciju zvuka ili slike

65

ex 26.40.60.0

Konzole za videoigre (kao što se upotrebljavaju s televizijskim uređajem ili zasebnim zaslonom) i ostali uređaji za igre ili igre na sreću s elektroničkim zaslonom – isključujući njihove dijelove i pribor

66

26.70.13.0

Digitalni fotoaparati i digitalni kamkorderi

67

27.20.2

Električni akumulatori i njihovi dijelovi

68

28.11.41.0

Dijelovi motora s unutarnjim izgaranjem na paljenje s pomoću svjećica, osim dijelova za motore zrakoplova

69

ex 28.23.22.0

Dijelovi i pribor za uredske uređaje – isključivo patrone s tintom i glavom za pisače strojeva za automatsku obradu podataka, toneri s glavom za pisače strojeva za automatsku obradu podataka

70

ex 29.31.10.0

Ožičenje kabela za paljenje i druga ožičenja vrsta koje se rabi u vozilima, zrakoplovima ili plovilima – isključivo ožičenja kabela za paljenje i druga ožičenja vrsta koje se rabi u vozilima

71

29.31.21.0

Svjećice za paljenje; magneti za paljenje; dinamo-magneti; magnetski zamašnjaci; razvodnici; svici za paljenje

72

29.31.22.0

Elektropokretači i elektropokretači-generatori dvostruke namjene; ostali generatori i ostala oprema za motore s unutarnjim izgaranjem

73

29.31.23.0

Električna oprema za signalizaciju, vjetrobransko staklo, uređaji za odmrzavanje i uređaji za odmagljivanje

74

29.31.30.0

Dijelovi ostale električne opreme za motorna vozila

75

29.32.20.0

Sigurnosni pojasevi, zračni jastuci te dijelovi i pribor za karoserije

76

29.32.30.0

Dijelovi i pribor za motorna vozila, drugdje nerazvrstani, osim motocikala

77

30.91.20.0

Dijelovi i pribor motocikala i prikolica motocikala

78

ex 32.12.13.0

Nakit i drugi nakit te njihovi dijelovi, izrađeni od plemenitih kovina ili kovina platiranih plemenitim kovinama – isključivo dijelovi nakita i dijelovi drugog nakita od zlata, srebra i platine, to jest nedovršeni ili nepotpuni nakit i određeni dijelovi nakita, uključujući one obložene ili platirane plemenitim kovinama

79

38.11.49.0

Rabljena vozila, računala, televizori i drugi uređaji namijenjeni za otpad

80

38.11.51.0

Stakleni otpad

81

38.11.52.0

Papirni i kartonski otpad

82

38.11.54.0

Ostali gumeni otpad

83

38.11.55.0

Plastični otpad

84

38.11.58.0

Otpad koji sadrži kovine, osim opasnog otpada

85

38.12.26.0

Opasni metalni otpad

86

38.12.27

Otpadne i neispravne električne ćelije i akumulatori; istrošene galvanske ćelije i baterije te električni akumulatori

87

38.32.2

Sekundarne sirovine od metala

88

38.32.31.0

Sekundarne sirovine od stakla

89

38.32.32.0

Sekundarne sirovine od papira i kartona

90

38.32.33.0

Sekundarne sirovine od plastike

91

38.32.34.0

Sekundarne sirovine od gume

92

 

Motorni benzin, dizelsko gorivo, plinsko gorivo – u smislu odredaba o trošarinama

93

 

Ulje za grijanje i ulje za podmazivanje – u smislu odredaba o trošarinama

94

ex 58.29.11.0

Softverski paketi operativnih sustava – isključivo SSD-ovi

95

ex 58.29.29.0

Ostali softverski paketi – isključivo SSD-ovi

96

ex 59.11.23.0

Ostali videozapisi i videozapisi na diskovima, magnetskim vrpcama i sličnim medijima – isključivo SSD-ovi

97

Neovisno o simbolu PKWiU-a

Usluge prijenosa emisijskih jedinica stakleničkih plinova navedene u Zakonu od 12. lipnja 2015. o sustavu trgovanja emisijama stakleničkih plinova (Službeni list iz 2021., stavka 332.)

98

41.00.3

Građevinski radovi na stambenim zgradama (radovi na izgradnji novih zgrada, rekonstrukcija ili obnova postojećih zgrada)

99

41.00.4

Građevinski radovi na nestambenim zgradama (radovi na izgradnji novih zgrada, rekonstrukcija ili obnova postojećih zgrada)

100

42.11.20.0

Opći građevinski radovi na izgradnji autocesta, cesta, ulica i drugih cesta za vozila i pješake te izgradnja uzletno-sletnih staza

101

42.12.20.0

Opći građevinski radovi na izgradnji željeznica i podzemnih željeznica

102

42.13.20.0

Opći građevinski radovi na izgradnji mostova i tunela

103

42.21.21.0

Opći građevinski radovi na izgradnji cjevovoda

104

42.21.22.0

Opći građevinski radovi na izgradnji distribucijskih mreža, uključujući pomoćne radove

105

42.21.23.0

Građevinski radovi na izgradnji sustava za navodnjavanje (kanalizacije), vodovoda, postrojenja za obradu vode i uređaja za pročišćivanje otpadnih voda te crpnih stanica

106

42.21.24.0

Radovi na bušenju bunara i dovoda vode te postavljanje septičkih jama

107

42.22.21.0

Opći građevinski radovi na izgradnji telekomunikacijskih i eletroenergetskih prijenosnih vodova

108

42.22.22.0

Opći građevinski radovi na izgradnji telekomunikacijskih i eletroenergetskih distribucijskih vodova

109

42.22.23.0

Opći građevinski radovi na izgradnji elektrana

110

42.91.20.0

Opći građevinski radovi koji na izgradnji pristaništa, luka, brana, ustava i sličnih hidrotehničkih objekata

111

42.99.21.0

Opći građevinski radovi na izgradnji objekata za proizvodnju i rudarstvo

112

42.99.22.0

Opći građevinski radovi na izgradnji stadiona i sportskih terena

113

42.99.29.0

Opći građevinski radovi na izgradnji ostalih struktura niskogradnje, drugdje nespomenuti

114

43.11.10.0

Radovi koji uključuju rušenje zgrada

115

43.12.11.0

Radovi koji uključuju pripremu gradilišta, isključujući zemljane radove

116

43.12.12.0

Zemljani radovi: kopanje, kopanje jaraka i radovi na premještanju zemlje

117

43.13.10.0

Radovi koji uključuju iskapanje i geološko bušenje

118

43.21.10.1

Radovi koji uključuju izvođenje postrojenja za elektroenergetsku sigurnost

119

43.21.10.2

Radovi koji uključuju izvođenje drugih elektroenergetskih postrojenja

120

43.22.11.0

Radovi koji uključuju izvođenje vodoinstalaterskih i drenažnih radova

121

43.22.12.0

Radovi koji uključuju izvođenje sustava grijanja, ventilacije i klimatizacije

122

43.22.20.0

Radovi koji uključuju izvođenje plinskih instalacija

123

43.29.11.0

Izolacijski radovi

124

43.29.12.0

Postavljanje ograde

125

43.29.19.0

Ostali instalacijski radovi, drugdje nerazvrstani

126

43.31.10.0

Fasadni i štukaturski radovi

127

43.32.10.0

Instalacijski radovi za stolariju

128

43.33.10.0

Radovi koji uključuju postavljanje poda i oblaganje zidova

129

43.33.21.0

Radovi koji uključuju postavljanje podnih i zidnih obloga od teraca, mramora, granita i škriljevca

130

43.33.29.0

Ostali radovi koji uključuju postavljanje podova i zidova (uključujući tapete), drugdje nerazvrstani

131

43.34.10.0

Soboslikarski radovi

132

43.34.20.0

Izrada stakla

133

43.39.11.0

Radovi koji uključuju ukrašavanje

134

43.39.19.0

Radovi koji uključuju izvođenje ostalih završnih radova, drugdje nerazvrstani

135

43.91.11.0

Radovi koji uključuju izgradnju krovnih konstrukcija

136

43.91.19.0

Radovi koji uključuju druge radove na krovu

137

43.99.10.0

Radovi koji uključuju ugradnju izolaciju od vlage i vodonepropusnu izolaciju

138

43.99.20.0

Radovi koji uključuju sastavljanje i rastavljanje skele

139

43.99.30.0

Radovi na izgradnji temelja, uključujući zabijanje stupova (pilona)

140

43.99.40.0

Betonski radovi

141

43.99.50.0

Radovi koji uključuju podizanje čeličnih struktura

142

43.99.60.0

Radovi koji uključuju podizanje struktura od opeke i kamena

143

43.99.70.0

Radovi koji uključuju montažu i podizanje montažnih konstrukcija

144

43.99.90.0

Radovi koji uključuju izvođenje ostalih specijaliziranih radova, drugdje nerazvrstani

145

45.31.1

Usluge trgovine dijelovima i priborom za motorna vozila, osim za motocikle

146

45.32.1

Usluge specijalizirane trgovine na malo dijelovima i priborom za motorna vozila, osim za motocikle

147

45.32.2

Ostale usluge trgovine na malo dijelovima i priborom za motorna vozila, osim za motocikle

148

ex 45.40.10.0

Usluge veleprodaje motociklima te dijelovima i priborom za motocikle – isključivo prodaja dijelova i pribora za motocikle

149

ex 45.40.20.0

Usluge specijalizirane trgovine na malo motociklima te dijelovima i priborom za motocikle – isključivo prodaja dijelova i pribora za motocikle

150

ex 45.40.30.0

Ostale usluge trgovine na malo motociklima te dijelovima i priborom za motocikle – isključivo maloprodaja dijelova i pribora za motocikle


7.4.2022   

HR

Službeni list Europske unije

L 108/60


PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2022/560

оd 31. ožujka 2022.

o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk GHB614 (BCS-GHØØ2-5) ili se sastoje ili su proizvedeni od njega, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2022) 1891)

(Vjerodostojan je samo tekst na njemačkom jeziku)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (1), a posebno njezin članak 11. stavak 3. i članak 23. stavak 3.,

budući da:

(1)

Odlukom Komisije 2011/354/EU (2) odobreno je stavljanje na tržište hrane i hrane za životinje koja sadržava ili se sastoji ili je proizvedena od genetski modificiranog pamuka GHB614. To odobrenje obuhvaća i stavljanje na tržište proizvoda koji nisu hrana i hrana za životinje, a koji sadržavaju genetski modificirani pamuk GHB614 ili se od njega sastoje, za iste namjene kao i druge vrste pamuka, osim za uzgoj.

(2)

Društvo BASF SE, sa sjedištem u Njemačkoj, Komisiji je 22. travnja 2020. podnijelo zahtjev za produljenje tog odobrenja u ime društva BASF Agricultural Solutions Seed US LLC, sa sjedištem u Sjedinjenim Američkim Državama, u skladu s člancima 11. i 23. Uredbe (EZ) br. 1829/2003.

(3)

Europska agencija za sigurnost hrane („Agencija”) 7. srpnja 2021. dala je povoljno znanstveno mišljenje (3) u skladu s člancima 11. i 23. Uredbe (EZ) br. 1829/2003. Zaključila je da u zahtjevu za produljenje odobrenja nije bilo dokaza o novim opasnostima, promijenjenoj izloženosti ili znanstvenim dvojbama zbog kojih bi se promijenili zaključci prvobitne procjene rizika za genetski modificirani pamuk GHB614, koje je Agencija donijela 2009. (4)

(4)

Agencija je u svojem znanstvenom mišljenju uzela u obzir sva pitanja i dvojbe država članica koji su izneseni u okviru savjetovanja s nacionalnim nadležnim tijelima, kako je predviđeno u članku 6. stavku 4. i članku 18. stavku 4. Uredbe (EZ) br. 1829/2003.

(5)

Agencija je zaključila da je plan praćenja učinaka na okoliš koji je dostavio podnositelj zahtjeva i koji se sastoji od općeg plana nadzora u skladu s predviđenim namjenama proizvodâ.

(6)

Uzimajući u obzir te zaključke, trebalo bi produljiti odobrenje za stavljanje na tržište hrane i hrane za životinje koja sadržava genetski modificirani pamuk GHB614 ili se sastoji ili je proizvedena od njega, te proizvoda koji ga sadržavaju ili se od njega sastoje za namjene koje nisu hrana i hrana za životinje, osim za uzgoj.

(7)

Odlukom 2011/354/EU o prvobitnom odobrenju genetski modificiranom pamuku GHB614 dodijeljen je jedinstveni identifikacijski kôd u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 65/2004 (5). Taj bi jedinstveni identifikacijski kôd trebalo nastaviti upotrebljavati.

(8)

Čini se da za proizvode obuhvaćene ovom Odlukom nisu potrebni posebni zahtjevi za označivanje, osim onih utvrđenih u članku 13. stavku 1. i članku 25. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 te u članku 4. stavku 6. Uredbe (EZ) br. 1830/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (6). Međutim, kako bi se zajamčilo da se proizvodi koji sadržavaju genetski modificirani pamuk GHB614 ili se od njega sastoje i dalje upotrebljavaju u okviru granica odobrenja dodijeljenog ovom Odlukom, pri označivanju tih proizvoda, osim hrane i sastojaka hrane, trebalo bi jasno istaknuti da nisu namijenjeni za uzgoj.

(9)

Nositelj odobrenja trebao bi podnositi godišnja izvješća o provedbi i rezultatima aktivnosti utvrđenih u planu praćenja učinaka na okoliš. Te bi rezultate trebalo dostaviti u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Odluci Komisije 2009/770/EZ (7).

(10)

Mišljenje Agencije ne opravdava uvođenje posebnih uvjeta ili ograničenja za stavljanje na tržište, uporabu i rukovanje, uključujući zahtjeve za praćenje nakon stavljanja na tržište u pogledu konzumacije hrane i hrane za životinje koja sadržava genetski modificirani pamuk GHB614 ili se sastoji ili je proizvedena od njega, ili za zaštitu posebnih ekosustava/okoliša i/ili geografskih područja, kako je predviđeno u članku 6. stavku 5. točki (e) i članku 18. stavku 5. točki (e) Uredbe (EZ) br. 1829/2003.

(11)

Sve relevantne informacije o odobrenju proizvoda obuhvaćenih ovom Odlukom trebalo bi upisati u registar Zajednice genetski modificirane hrane i hrane za životinje iz članka 28. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1829/2003.

(12)

O ovoj je Odluci potrebno obavijestiti stranke Kartagenskog protokola o biološkoj sigurnosti uz Konvenciju o biološkoj raznolikosti putem mehanizma za razmjenu informacija o biološkoj sigurnosti, u skladu s člankom 9. stavkom 1. i člankom 15. stavkom 2. točkom (c) Uredbe (EZ) br. 1946/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (8).

(13)

Stalni odbor za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje nije donio mišljenje u roku koji je odredio njegov predsjednik. Smatralo se potrebnim donijeti ovaj provedbeni akt te ga je predsjednik odbora podnio žalbenom odboru na daljnje razmatranje. Žalbeni odbor nije dostavio mišljenje,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Genetski modificirani organizam i jedinstveni identifikacijski kôd

Genetski modificiranom pamuku (Gossypium hirsutum) GHB614, kako je naveden u točki (b) Priloga ovoj Odluci, dodjeljuje se jedinstveni identifikacijski kôd BCS-GHØØ2-5 u skladu s Uredbom (EZ) br. 65/2004.

Članak 2.

Produljenje odobrenja

Odobrenje za stavljanje na tržište sljedećih proizvoda produljuje se u skladu s uvjetima iz ove Odluke:

(a)

hrana i sastojci hrane koji sadržavaju genetski modificirani pamuk BCS-GHØØ2-5 ili se sastoje ili su proizvedeni od njega;

(b)

hrana za životinje koja sadržava genetski modificirani pamuk BCS-GHØØ2-5 ili se sastoji ili je proizvedena od njega;

(c)

proizvodi koji sadržavaju genetski modificirani pamuk BCS-GHØØ2-5 ili se od njega sastoje za namjene koje nisu one navedene u točkama (a) i (b), osim za uzgoj.

Članak 3.

Označivanje

1.   Za potrebe zahtjeva za označivanje utvrđenih u članku 13. stavku 1. i članku 25. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 te u članku 4. stavku 6. Uredbe (EZ) br. 1830/2003 „naziv organizma” jest „pamuk”.

2.   Na oznaci i pratećim dokumentima proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk iz članka 1. ili se od njega sastoje, osim proizvoda iz članka 2. točke (a), navodi se „nije za uzgoj”.

Članak 4.

Metoda detekcije

Za detekciju genetski modificiranog pamuka BCS-GHØØ2-5 primjenjuje se metoda navedena u točki (d) Priloga.

Članak 5.

Plan praćenja učinaka na okoliš

1.   Nositelj odobrenja osigurava uspostavu i provedbu plana praćenja učinaka na okoliš iz točke (h) Priloga.

2.   Nositelj odobrenja Komisiji podnosi godišnja izvješća o provedbi i rezultatima aktivnosti utvrđenih u planu praćenja u skladu s formatom utvrđenim u Odluci 2009/770/EZ.

Članak 6.

Registar Zajednice

Informacije iz Priloga upisuju se u registar Zajednice genetski modificirane hrane i hrane za životinje iz članka 28. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1829/2003.

Članak 7.

Nositelj odobrenja

Nositelj odobrenja je društvo BASF Agricultural Solutions Seed US LLC, Sjedinjene Američke Države, čiji je zastupnik u Uniji društvo BASF SE, Njemačka.

Članak 8.

Valjanost

Ova se Odluka primjenjuje u razdoblju od 10 godina od dana priopćenja.

Članak 9.

Adresat

Ova je Odluka upućena društvu BASF Agricultural Solutions Seed US LLC, 100 Park Avenue, Florham Park, New Jersey 07932, Sjedinjene Američke Države, čiji je zastupnik u Uniji društvo BASF SE, Carl-Bosch-Str. 38, D-67063 Ludwigshafen, Njemačka.

Sastavljeno u Bruxellesu 31. ožujka 2022.

Za Komisiju

Stella KYRIAKIDES

Članica Komisije


(1)  SL L 268, 18.10.2003., str. 1.

(2)  Odluka Komisije 2011/354/EU od 17. lipnja 2011. o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju ili se sastoje ili su proizvedeni od genetski modificiranog pamuka GHB614 (BCS-GHØØ2-5) na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 160, 18.6.2011., str. 90.).

(3)  EFSA-ino povjerenstvo za GMO (EFSA-ino povjerenstvo za genetski modificirane organizme), 2021. Scientific Opinion on the assessment of genetically modified cotton GHB614 for renewal authorisation under Regulation (EC) No 1829/2003 (Znanstveno mišljenje o procjeni genetski modificiranog pamuka GHB614 za produljenje odobrenja u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003) (zahtjev EFSA-GMO-RX-018). EFSA Journal 2021.;19(7):6671, 12 str.; https://doi.org/10.2903/j.efsa.2021.6671.

(4)  EFSA-ino povjerenstvo za GMO, 2009. Scientific Opinion of the Panel on Genetically Modified Organisms on an application (Reference EFSA-GMO-NL-2008-51) for the placing on the market of glyphosate tolerant genetically modified cotton GHB614, for food and feed uses, import and processing under Regulation (EC) No 1829/2003 from Bayer CropScience (Znanstveno mišljenje Povjerenstva za genetski modificirane organizme o zahtjevu društva Bayer CropScience (EFSA-GMO-NL-2008-51) za stavljanje na tržište genetski modificiranog pamuka GHB614 tolerantnog na glifosat za uporabu hrani i hrani za životinje te za uvoz i preradu na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003). EFSA Journal 2009.; 7(3):985, 24 str.; https://doi.org/10.2903/j.efsa.2009.985.

(5)  Uredba Komisije (EZ) br. 65/2004 od 14. siječnja 2004. o uspostavi sustava za određivanje i dodjelu jedinstvenih identifikacijskih kodova za genetski modificirane organizme (SL L 10, 16.1.2004., str. 5.).

(6)  Uredba (EZ) br. 1830/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o sljedivosti i označivanju genetski modificiranih organizama te sljedivosti hrane i hrane za životinje proizvedene od genetski modificiranih organizama i izmjeni Direktive 2001/18/EZ (SL L 268, 18.10.2003., str. 24.).

(7)  Odluka Komisije 2009/770/EZ od 13. listopada 2009. o utvrđivanju standardnih obrazaca za izvješćivanje o rezultatima praćenja namjernog uvođenja genetski modificiranih organizama u okoliš, kao proizvoda ili u sastavu proizvoda, za potrebe stavljanja na tržište, u skladu s Direktivom 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 275, 21.10.2009., str. 9.).

(8)  Uredba (EZ) br. 1946/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2003. o prekograničnom prijenosu genetski modificiranih organizama (SL L 287, 5.11.2003., str. 1.).


PRILOG

(a)   Podnositelj zahtjeva i nositelj odobrenja

Naziv

:

BASF Agricultural Solutions Seeds US LLC

Adresa

:

100 Park Avenue, Florham Park, New Jersey 07932, Sjedinjene Američke Države

Zastupnik u Uniji: BASF SE, Carl-Bosch-Str. 38, D-67063, Ludwigshafen, Njemačka.

(b)   Opis i specifikacija proizvoda

1.

Hrana i sastojci hrane koji sadržavaju genetski modificirani pamuk BCS-GHØØ2-5 ili se sastoje ili su proizvedeni od njega.

2.

Hrana za životinje koja sadržava genetski modificirani pamuk BCS-GHØØ2-5 ili se sastoji ili je proizvedena od njega.

3.

Proizvodi koji sadržavaju genetski modificirani pamuk BCS-GHØØ2-5 ili se od njega sastoje za namjene koje nisu one navedene u točkama 1. i 2., osim za uzgoj.

Genetski modificirani pamuk BCS-GHØØ2-5 eksprimira gen 2mEPSPS, koji daje toleranciju na herbicide na bazi glifosata.

(c)   Označivanje

1.

Za potrebe zahtjeva za označivanje utvrđenih u članku 13. stavku 1. i članku 25. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 te u članku 4. stavku 6. Uredbe (EZ) br. 1830/2003 „naziv organizma” jest „pamuk”.

2.

Na oznaci i pratećim dokumentima proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk BCS-GHØØ2-5 ili se od njega sastoje, osim proizvoda iz točke (b) podtočke 1., navodi se „nije za uzgoj”.

(d)   Metoda detekcije

1.

Za promjenu specifična metoda za kvantifikaciju genetski modificiranog pamuka BCS-GHØØ2-5 primjenom lančane reakcije polimerazom (PCR) u stvarnom vremenu;

2.

Validirana od strane referentnog laboratorija EU-a osnovanog na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003, objavljena na: http://gmo-crl.jrc.ec.europa.eu/StatusOfDossiers.aspx;

3.

Referentni materijal: AOCS 1108 i 0306 dostupni su na stranicama Američkog udruženja naftnih kemičara https://aocs.org/tech/crm.

(e)   Jedinstveni identifikacijski kôd

BCS-GHØØ2-5

(f)   Informacije koje se zahtijevaju na temelju Priloga II. Kartagenskom protokolu o biološkoj sigurnosti uz Konvenciju o biološkoj raznolikosti

[Mehanizam za razmjenu informacija o biološkoj sigurnosti, broj upisa: objavljuje se u registru Zajednice genetski modificirane hrane i hrane za životinje nakon priopćenja].

(g)   Uvjeti ili ograničenja za stavljanje na tržište i uporabu proizvoda te rukovanje njima

Nisu potrebni.

(h)   Plan praćenja učinaka na okoliš

Plan praćenja učinaka na okoliš u skladu s Prilogom VII. Direktivi 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (1).

[Poveznica: plan objavljen u registru Zajednice genetski modificirane hrane i hrane za životinje]

(i)   Zahtjevi za praćenje nakon stavljanja na tržište u pogledu uporabe u hrani namijenjenoj prehrani ljudi

Nisu potrebni.

Napomena: s vremenom će možda biti potrebno izmijeniti poveznice na relevantne dokumente. Te će se izmjene učiniti javno dostupnima ažuriranjem registra Zajednice genetski modificirane hrane i hrane za životinje.


(1)  Direktiva 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. ožujka 2001. o namjernom uvođenju u okoliš genetski modificiranih organizama i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/220/EEZ (SL L 106, 17.4.2001., str. 1.).


PREPORUKE

7.4.2022   

HR

Službeni list Europske unije

L 108/66


PREPORUKA KOMISIJE (EU) 2022/561

оd 6. travnja 2022.

o praćenju prisutnosti glikoalkaloida u krumpiru i proizvodima od krumpira

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 292.,

budući da:

(1)

Odbor Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) za kontaminante u prehrambenom lancu (CONTAM) donio je 2020. procjenu rizika od glikoalkaloida u hrani i hrani za životinje, posebno u krumpiru i proizvodima od krumpira (1).

(2)

Akutni toksični učinci krumpirovih glikoalkaloida (α-solanina i α-kakonina) na ljude uključuju gastrointestinalne simptome kao što su mučnina, povraćanje i proljev. Odbor CONTAM za te je učinke utvrdio najnižu razinu sa zapaženim štetnim učinkom (LOAEL) od 1 mg ukupnih glikoalkaloida iz krumpira po kilogramu tjelesne težine dnevno kao referentnu vrijednost za karakterizaciju rizika nakon akutne izloženosti. Granica izloženosti (MOE) viša od 10 upućuje na to da ne postoji opasnost za zdravlje. Pri granici izloženosti od 10 u obzir se uzimaju ekstrapolacija s LOAEL-a na razinu bez zapaženog štetnog učinka (NOAEL) (faktor 3) i interindividualna varijabilnost u toksikodinamičnosti (faktor 3,2.). S obzirom na to da su procjene akutne izloženosti u određenim scenarijima izloženosti rezultirale granicom izloženosti nižom od 10, to upućuje na postojanje opasnosti za zdravlje.

(3)

Odbor CONTAM preporučio je da se prikupi više podataka o prisutnosti glikoalkaloida i njihovih aglikona u sortama krumpira koje su dostupne na tržištu, u novim sortama krumpira koje su rezultat uzgojnih eksperimenata te u prerađenim proizvodima od krumpira, uključujući hranu za dojenčad.

(4)

Prisutnost glikoalkaloida u krumpiru i prerađenim proizvodima od krumpira može se smanjiti dobrim poljoprivrednim praksama, dobrim uvjetima skladištenja i prijevoza te dobrim proizvođačkim praksama. Međutim, kako bi se mogle utvrditi mjere koje treba poduzeti da bi se izbjegla ili smanjila prisutnost glikoalkaloida u krumpiru i prerađenim proizvodima od krumpira, potrebno je prikupiti više informacija o čimbenicima koji uzrokuju relativno visoke razine glikoalkaloida u tim namirnicama. Primjereno je, ako je moguće, posebno u prerađenim proizvodima od krumpira, analizirati i produkte razgradnje β-solanin i γ- solanin te kakonin i aglikon solanidin, s obzirom na to da ti spojevi imaju istu toksičnost kao α-solanin i α-kakonin.

(5)

Rezultati praćenja glikoalkaloida moraju biti pouzdani i usporedivi. Stoga je primjereno staviti na raspolaganje upute za njihovu ekstrakciju te zahtjeve koji se odnose na njihovu analizu. Budući da je prisutnost glikoalkaloida veća u neoguljenom nego u oguljenom krumpiru, a u manjim je krumpirima veća nego u većima, pri dostavljanju podataka o prisutnosti važno je navesti informacije o tim čimbenicima.

(6)

Kako bi se mogle izdati smjernice o tome kada bi trebalo ispitati koji čimbenici uzrokuju relativno visoke razine glikoalkaloida, primjereno je utvrditi okvirnu vrijednost za krumpir. Nadalje, primjereno je prikupiti više informacija o učincima obrade na razinu glikoalkaloida.

(7)

Stoga je primjereno preporučiti praćenje glikoalkaloida u krumpiru i proizvodima od krumpira i utvrđivanje čimbenika koji uzrokuju njihovu visoku razinu te prikupiti više informacija o učincima prerade na razinu glikoalkaloida,

DONIJELA JE OVU PREPORUKU:

(1)

Države članice trebale bi, uz aktivno sudjelovanje subjekata u poslovanju s hranom, pratiti glikoalkaloide α-solanin i α-kakonin u krumpiru i proizvodima od krumpira. Ako je moguće, trebalo bi analizirati i produkte razgradnje β-solanin i γ-solanin te kakonin i aglikon solanidin, posebno u prerađenim proizvodima od krumpira.

(2)

Kako bi se spriječila enzimska razgradnja α-kakonina, prije svega pri analizi sirovog krumpira (neoguljenog/oguljenog), krumpiru pri miješanju i homogenizaciji a prije ekstrakcije i čišćenja treba dodati otopinu 1 % mravlje kiseline u metanolu u omjeru 1:2 (volumen:masa). Preporučene metode analize su tekućinska kromatografija s ultraljubičastom fotodiodnom detekcijom (LC-UV-DAD) ili tekućinska kromatografija s masenom spektometrijom (LC-MS). Druge metode analize mogu se primijeniti pod uvjetom da postoje dokazi da daju pouzdane rezultate za pojedinačne glikoalkaloide. Granica kvantifikacije (LOQ) za određivanje svakog glikoalkaloida trebala bi po mogućnosti biti oko 1 mg/kg i ne viša od 5 mg/kg.

(3)

Države članice trebale bi, uz aktivno sudjelovanje subjekata u poslovanju s hranom, provesti istraživanja kako bi se utvrdilo koji čimbenici u krumpiru i prerađenim proizvodima od krumpira uzrokuju razine koje premašuju okvirnu razinu od 100 mg/kg kao zbroj α-solanina i α-kakonina.

(4)

Države članice i subjekti u poslovanju s hranom trebali bi do 30. lipnja svake godine EFSA-i dostaviti podatke za prethodnu godinu kako bi se podaci objedinili u jednoj bazi podataka u skladu sa zahtjevima iz Smjernica EFSA-e za standardni opis uzorka (SSD) za hranu i hranu za životinje i EFSA-inim dodatnim posebnim zahtjevima za izvješćivanje (2). Za krumpir i prerađene proizvode od krumpira važno je navesti sortu i veličinu krumpira (prosječnu masu krumpira, posebno za neoguljeni krumpir), je li riječ o mladom krumpiru ili skladištenom krumpiru (tj. zrelom i/ili uskladištenom tijekom duljeg razdoblja), mjesto uzorkovanja (proizvođač, veleprodaja, maloprodaja) te je li krumpir bio oguljen ili ne (3).

Sastavljeno u Bruxellesu 6. travnja 2022.

Za Komisiju

Stella KYRIAKIDES

Članica Komisije


(1)  Odbor CONTAM EFSA-e (Odbor EFSA-e za kontaminante u prehrambenom lancu), 2020. Scientific Opinion – Risk assessment of glycoalkaloids in feed and food, in particular in potatoes and potato-derived products (Znanstveno mišljenje – Procjena rizika od glikoalkaloida u hrani i hrani za životinje, posebno u krumpiru i proizvodima od krumpira). EFSA Journal 2020;18(8):6222, str. 190 https://doi.org/10.2903/j.efsa.2020.6222

(2)  https://www.efsa.europa.eu/en/call/call-continuous-collection-chemical-contaminants-occurrence-data-0

(3)  Pri ispitivanju učinka guljenja na sadržaj glikoalkaloida treba upotrebljavati guljač (za krumpir).


Ispravci

7.4.2022   

HR

Službeni list Europske unije

L 108/68


Ispravak Uredbe Vijeća (EU) 2022/110 od 27. siječnja 2022. o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za 2022. za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova koje se primjenjuju u Sredozemnom i Crnome moru

( Službeni list Europske unije L 21 od 31. siječnja 2022 .)

Na stranici 181., u Prilogu III., točki (f):

umjesto:

„(f)

ribolovne mogućnosti za svijetlocrvenu kozicu (Aristeus antennatus) i veliku crvenu kozicu (Aristaeomorpha foliacea) na otoku Korzici, Ligurskome moru, Tirenskome moru i otoku Sardiniji (geografska potpodručja GFCM-a 8, 10 i 11) izražene kao najviša razina ulova u tonama žive mase.

Vrsta:

Svijetlocrvena kozica

(Aristeus antennatus)

Zona:

geografska potpodručja GFCM-a 9, 10 i 11

(ARA/GF9-11)

Španjolska

0

 

 

Francuska

9

 

 

Italija

250

 

 

Unija

259

 

 

TAC

Nije relevantno

 

Najviša razina ulova

Vrsta:

Velika crvena kozica

(Aristaeomorpha foliacea)

Zona:

geografska potpodručja GFCM-a 8, 9, 10 i 11

(ARS/GF9-11)

Španjolska

0

 

 

Francuska

5

 

 

Italija

365

 

 

Unija

370

 

 

TAC

Nije relevantno

 

Najviša razina ulova”

treba stajati:

„(f)

ribolovne mogućnosti za svijetlocrvenu kozicu (Aristeus antennatus) i veliku crvenu kozicu (Aristaeomorpha foliacea) na otoku Korzici, Ligurskome moru, Tirenskome moru i otoku Sardiniji (geografska potpodručja GFCM-a 8, 9, 10 i 11) izražene kao najviša razina ulova u tonama žive mase.

Vrsta:

Svijetlocrvena kozica

(Aristeus antennatus)

Zona:

geografska potpodručja GFCM-a 8, 9, 10 i 11

(ARA/GF8-11)

Španjolska

0

 

 

Francuska

9

 

 

Italija

250

 

 

Unija

259

 

 

TAC

Nije relevantno

 

Najviša razina ulova

Vrsta:

Velika crvena kozica

(Aristaeomorpha foliacea)

Zona:

geografska potpodručja GFCM-a 8, 9, 10 i 11

(ARS/GF8-11)

Španjolska

0

 

 

Francuska

5

 

 

Italija

365

 

 

Unija

370

 

 

TAC

Nije relevantno

 

Najviša razina ulova”


7.4.2022   

HR

Službeni list Europske unije

L 108/69


Ispravak Provedbene uredbe Komisije (EU) 2020/469 оd 14. veljače 2020. o izmjeni Uredbe (EU) br. 923/2012, Uredbe (EU) br. 139/2014 i Uredbe (EU) 2017/373 u pogledu zahtjeva za upravljanje zračnim prometom/uslugama u zračnoj plovidbi, oblikovanja struktura zračnog prostora i kvalitete podataka, sigurnosti uzletno-sletnih staza te o stavljanju izvan snage Uredbe Komisije (EU) br. 73/2010

( Službeni list Europske unije L 104 od 3. travnja 2020 .)

Na stranici 26. u Prilogu III. točki 3. podtočki (a) u izmjenama točke ATM/ANS.OR.A.085 podtočke (g) Priloga III. Provedbenoj uredbi (EU) 2017/373:

umjesto:

„osigurati da su informacije iz točke AIS.OR.505 podtočke (a) dostavljene pružatelju AIS-a pravovremeno;”;

treba stajati:

„osigurati da su informacije iz točke AIS.TR.505 podtočke (a) dostavljene pružatelju AIS-a pravovremeno;”.

Na stranici 109. u Prilogu III. točki 3. podtočki (b) u izmjenama Dodatka 1. u tablici „Vrste podataka iz stupca 4 ‚Tip’” u drugom stupcu sedmog retka Priloga III. Provedbenoj uredbi (EU) 2017/373:

umjesto:

„kutna vrijednost”;

treba stajati:

„linearna vrijednost”.

Na stranici 148. u Prilogu III. točki 5. podtočki v. u izmjenama Dodatka 1. u tablici „Rasponi i razlučivosti za numeričke elemente uključene u METAR” u retku „Stanje uzletno-sletne staze” Priloga V. Provedbenoj uredbi (EU) 2017/373

umjesto:

„Stanje uzletno-sletne staze

Oznaka uzletno-sletne staze: (bez jedinica)

01–36; 88; 99

1

Talozi na uzletno-sletnoj stazi: (bez jedinica)

0–9

1

Razmjer kontaminacije uzletno-sletne staze: (bez jedinica)

1; 2; 5; 9

Dubina taloga: (bez jedinica)

00–90; 92–99

1

Koeficijent trenja/učinak kočenja: (bez jedinica)

00–95; 99

1”

treba stajati:

„Stanje uzletno-sletne staze

Oznaka uzletno-sletne staze: (bez jedinica)

Talozi na uzletno-sletnoj stazi: (bez jedinica)

Razmjer kontaminacije uzletno-sletne staze: (bez jedinica)

Dubina taloga: (bez jedinica)

Koeficijent trenja/učinak kočenja: (bez jedinica)

—”

Na stranici 197. u Prilogu III. točki 6. u izmjenama Dodatka 1. dijela 1. naslova točke GEN 3.4 Priloga VI. Provedbenoj uredbi (EU) 2017/373:

umjesto:

GEN 3.4 Komunikacijske usluge”;

treba stajati:

GEN 3.4 Komunikacijske i navigacijske usluge”.