6.4.2022

Službeni list Europske unije

L 107/1

DIREKTIVA VIJEĆA (EU) 2022/542

od 5. travnja 2022.

o izmjeni Direktive 2006/112/EZ i Direktive (EU) 2020/285 u pogledu stopa poreza na dodanu vrijednost

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 113.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (2),

u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)

Pravilima o stopama poreza na dodanu vrijednost (PDV), kako su predviđena Direktivom Vijeća 2006/112/EZ (3), nastoji se očuvati funkcioniranje unutarnjeg tržišta i spriječiti narušavanje tržišnog natjecanja. Ta su pravila osmišljena prije više od dva desetljeća na temelju načela podrijetla. U Komunikaciji od 7. travnja 2016. o akcijskom planu o PDV-u – Put k jedinstvenom europskom području PDV-a – vrijeme je za donošenje odluka te u Komunikaciji od 4. listopada 2017. o provedbi akcijskog plana o PDV-u – Put k jedinstvenom europskom području PDV-a – vrijeme je za djelovanje Komisija je najavila da navedena pravila za konačni sustav PDV-a namjerava prilagoditi za prekograničnu trgovinu robom među poduzećima koja se odvija među državama članicama i koja bi se temeljila na oporezivanju u državi članici odredišta.

(2)

U sustavu u okviru kojeg bi se isporuka robe i usluga oporezivala u državi članici odredišta dobavljači ne bi imali bilo kakvu znatnu korist od činjenice da imaju poslovni nastan u državi članici s nižim stopama PDV-a. Veća raznolikost stopa PDV-a u takvom sustavu ne bi narušila funkcioniranje unutarnjeg tržišta ni dovela do narušavanja tržišnog natjecanja. U tim okolnostima bilo bi primjereno državama članicama omogućiti veću fleksibilnost pri utvrđivanju stopa.

(3)

Robu i usluge na koje se mogu primjenjivati snižene stope trebalo bi usmjeriti na korist krajnjeg potrošača i na ciljeve od općeg interesa. Kako bi se izbjegla nepotrebna složenost i posljedično povećanje troškova poslovanja, osobito za trgovinu unutar Zajednice, snižene stope bi se uobičajeno primjenjivale u cijelom komercijalnom lancu nakon što države članice takvu robu i usluge na odgovarajući način odaberu.

(4)

Pravni okvir kojim se omogućuje primjena sniženih stopa trebao bi općenito biti usklađen s drugim politikama Unije, kao što su Uredba (EU) 2021/522 Europskog parlamenta i Vijeća (4) i Komunikacija Komisije od 11. prosinca 2019. o Europskom zelenom planu. Kako bi se državama članicama omogućila primjena sniženih stopa u cilju jačanja otpornosti njihovih zdravstvenih sustava, primjereno je proširiti opseg robe i usluga koje se smatraju ključnima za potporu pružanju zdravstvene skrbi te za kompenziranje i prevladavanje poteškoća u pogledu invaliditeta. Uz navedeno, državama članicama trebalo bi omogućiti da klimatski neutralnom i zelenom gospodarstvu doprinesu primjenom sniženih stopa na robu prihvatljivu za okoliš, uz pripremu postupnog ukidanja postojećeg povlaštenog postupanja u odnosu na robu koja je štetna za okoliš.

(5)

Budući da prema svim državama članicama treba jednako postupati, trebalo bi im pružiti iste mogućnosti za primjenu sniženih stopa, što bi svakako trebalo ostati iznimka od primjene standardne stope. Takvo jednako postupanje može se postići tako da se svim državama članicama omogući da na prihvatljivu robu i usluge u utvrđenim granicama primjenjuju najviše dvije snižene stope od najmanje 5 %, sniženu stopu nižu od najniže dopuštene stope od 5 % i izuzeće s pravom na odbitak ulaznog PDV-a.

(6)

Uzimajući u obzir potrebu da se širenje primjene sniženih stopa izbjegne iz proračunskih razloga te načelo jednakog postupanja, državama članicama trebalo bi omogućiti primjenu sniženih stopa koje nisu niže od najniže dopuštene stope od 5 % na isporuke robe ili usluga obuhvaćenih u najviše 24 točke navedene u Prilogu III. Direktivi 2006/112/EZ. Iz istih razloga države članice trebale bi moći primjenjivati sniženu stopu nižu od najniže dopuštene stope od 5 % i izuzeće s pravom na odbitak ulaznog PDV-a, ali samo na isporuke robe ili usluga obuhvaćenih u najviše sedam točaka navedenih u Prilogu III. Direktivi 2006/112/EZ, koje su odabrale među isporukom robe i usluga za koje se smatra da pokrivaju osnovne potrebe, primjerice robom i uslugama povezanim s isporukom hrane, vode, lijekova, farmaceutskih proizvoda, zdravstvenih i higijenskih proizvoda, prijevozom osoba i određenim kulturnim dobrima (knjige, novine i časopisi), ili među ostalim isporukama robe i usluga navedenih u Prilogu III. Direktivi 2006/112/EZ na koje druge države članice primjenjuju snižene stope niže od najniže dopuštene stope od 5 %, ili izuzeća s pravom na odbitak ulaznog PDV-a dok god poštuju primjenjive rokove. Primjereno je državama članicama koje već primjenjuju takve snižene stope ili izuzeća odobriti vrijeme potrebno za prilagodbu tim ograničenjima.

(7)

Primjereno je uključiti solarne ploče među navedenih sedam točaka u skladu s okolišnim obvezama Unije u pogledu dekarbonizacije i europskim zelenim planom te državama članicama omogućiti da uporabu obnovljivih izvora energije potiču i putem sniženih stopa PDV-a. Kako bi se podržao prijelaz na uporabu obnovljivih izvora energije i poticala energetska samodostatnost Unije, potrebno je državama članicama omogućiti da poboljšaju pristup krajnjih potrošača zelenim izvorima energije.

(8)	Činjenicu da se država članica koristi bilo kojom od tih mogućnosti trebalo bi smatrati mjerom koja je ugrađena u logiku sustava stopa PDV-a i donesena iz jasno utvrđenih socijalnih razloga u korist krajnjeg potrošača ili u općem interesu.

(9)

Uz opća pravila o stopama PDV-a, postoji niz odstupanja koja određenim državama članicama omogućuju primjenu nižih stopa. Te niže stope opravdane su posebnim zemljopisnim obilježjima ili socijalnim razlozima u korist krajnjeg potrošača ili su u općem interesu. Takve niže stope mogle bi biti relevantne za druge države članice. Stoga je u skladu s načelom jednakog postupanja primjereno predvidjeti mogućnost, dostupnu svim državama članicama, da niže stope primjenjuju na istu robu i usluge na koje se pod istim uvjetima u drugim državama članicama primjenjuju niže stope. Kako bi se uskladile s gornjom granicom od sedam točaka, države članice koje su takve niže stope 1. siječnja 2021. primjenjivale na isporuke robe ili usluga obuhvaćenih u više od sedam točaka navedenih u Prilogu III. Direktivi 2006/112/EZ trebale bi do 1. siječnja 2032. ili do donošenja konačnih odredaba, ovisno o tome što nastupi ranije, ograničiti primjenu sniženih stopa koje su niže od najniže dopuštene stope od 5 % i odobravanje izuzećâ s pravom na odbitak ulaznog PDV-a na isporuke robe ili usluga obuhvaćenih u sedam točaka navedenih u Prilogu III. Direktivi 2006/112/EZ. Tim izmjenama ne dovode se u pitanje odredbe o odstupanjima u pogledu primjene izuzećâ bez prava na odbitak ulaznog PDV-a iz Priloga X. Direktivi 2006/112/EZ.

(10)

Nadalje, trenutačno se nizom drugih odstupanja određenim državama članicama omogućuje da snižene stope koje nisu niže od 12 % primjenjuju na robu i usluge koje nisu navedene u Prilogu III. Direktivi 2006/112/EZ. S obzirom na blizinu razine tih sniženih stopa u odnosu na standardnu stopu i u skladu s načelom jednakog postupanja, primjereno je predvidjeti mogućnost, dostupnu svim državama članicama, da snižene stope koje nisu niže od 12 % primjenjuju na istu robu i usluge na koje se pod istim uvjetima u drugim državama članicama primjenjuju snižene stope koje nisu niže od 12 %.

(11)

Druge države članice trebale bi moći primjenjivati snižene stope koje nisu niže od 12 % na isporuke robe i usluga koje nisu navedene u Prilogu III. Direktivi 2006/112/EZ te snižene stope niže od 5 % i izuzeća s pravom na odbitak ulaznog PDV-a na isporuke robe ili usluga obuhvaćenih u bilo kojoj točki navedenoj u Prilogu III. Direktivi 2006/112/EZ, uz iznimku točaka od 1. do 6. i 10.c, pod uvjetom da poštuju strukturu stopa PDV-a predviđenu ovom Direktivom i odgovarajuće uvjete koje primjenjuju države članice koje su snižene stope ili izuzeća s pravom na odbitak ulaznog PDV-a primjenjivale 1. siječnja 2021. Te druge države članice trebale bi uključivati države članice koje trenutačno primjenjuju snižene stope i izuzeća s pravom na odbitak ulaznog PDV-a i koje bi htjele primjenjivati snižene stope koje nisu niže od 12 % na isporuke robe i usluga koje nisu navedene u Prilogu III. Direktivi 2006/112/EZ, snižene stope niže od 5 % ili izuzeća s pravom na odbitak ulaznog PDV-a na ostale isporuke robe i usluga, osim onih koje trenutačno primjenjuju.

(12)

Države članice koje su 1. siječnja 2021. primjenjivale snižene stope ili odobravale izuzeća s pravom na odbitak ulaznog PDV-a na temelju odstupanjâ trebale bi Odboru za PDV priopćiti glavne odredbe i uvjete odstupanja u svojem nacionalnom pravu koje su primjenjivale 1. siječnja 2021. i koje će drugim državama članicama biti dostupne. Kako bi se osigurala pravna sigurnost i svim državama članicama omogućio jednak pristup tim odstupanjima te na temelju informacija koje su dotične države članice dostavile do utvrđenog roka, Komisija, čim zaprimi te informacije, treba pripremiti i svim državama članicama dostaviti potpuni popis robe i usluga na koje se primjenjuju takve snižene stope ili izuzeća. Kako bi se svim državama članicama omogućio jednak pristup odstupanjima, ključno je da države članice poštuju rok za priopćavanje takvih informacija.

(13)

Na temelju informacija koje je dostavila Komisija, države članice trebale bi moći primjenjivati snižene stope i izuzeća s pravom na odbitak ulaznog PDV-a na isporuke robe i usluga na koje druge države članice primjenjuju takve stope i izuzeća, uz uvjet da se snižene stope i izuzeća primjenjuju pod istim uvjetima koji se primjenjuju u državama članicama koje već primjenjuju te stope i izuzeća. Radi korištenja tim mogućnostima države članice trebale bi donijeti podrobna pravila i Odboru za PDV priopćiti tekst donesenih odredaba. Na temelju tog priopćenja Komisija bi Vijeću trebala predstaviti izvješće s opsežnim popisom robe i usluga na koje države članice primjenjuju snižene stope i izuzeća s pravom na odbitak ulaznog PDV-a.

(14)

S obzirom na potrebu za osuvremenjivanjem i ažuriranjem popisa robe i usluga na koje se mogu primjenjivati snižene stope, Direktivu 2006/112/EZ trebalo bi izmijeniti kako bi se omogućila primjena sniženih stopa za ostvarivanje specifičnih ciljeva socijalne politike, osiguravanje jasnoće i uvažavanje načela neutralnosti, i to osobito osiguravanjem jednakog postupanja, u smislu stopa PDV-a, u odnosu na najam ili zakup i isporuku određene robe.

(15)

Kako bi se državama članicama omogućilo da podupiru prijelaz na okolišno prihvatljive sustave grijanja i u skladu s okolišnim obvezama Unije u pogledu dekarbonizacije, mogućnost primjene snižene stope u državama članicama na isporuku i ugradnju visokoučinkovitih sustava grijanja s niskim emisijama koji ispunjavaju kriterije iz zakonodavstva o okolišu trebala bi biti uključena u Prilog II.I Direktivi 2006/112/EZ.

(16)

Digitalizacija ima ključnu ulogu u stvaranju vrijednosti i poticanju konkurentnosti. Indeksom gospodarske i društvene digitalizacije mjeri se i rangira digitalna uspješnost država članica na temelju unaprijed utvrđenih pokazatelja koji pokazuju znatne razlike u digitalnom razvoju. Kako bi se prevladala slaba pokrivenost uslugama pristupa internetu i promicao njihov razvoj, države članice trebale bi moći primijeniti snižene stope na takve usluge. Primjena snižene stope na usluge pristupa internetu trebala bi se prilagoditi ciljevima navedenima u nacionalnoj politici digitalizacije te bi se stoga područje njezine primjene trebalo ograničiti. U skladu s Uredbom (EU) 2015/2120 Europskog parlamenta i Vijeća (5) uslugama pristupa internetu osigurava se povezivost, ali njima nisu obuhvaćeni sadržaji koji se pružaju putem interneta.

(17)

Nadalje, s obzirom na digitalnu transformaciju gospodarstva trebalo bi omogućiti državama članicama da prema takvim aktivnostima i događanjima postupaju jednako kao i prema aktivnostima i događanjima na koje je moguće primjenjivati snižene stope u slučaju fizičke prisutnosti sudionikâ takvih aktivnosti i događanja.

(18)

Kako bi se osiguralo oporezivanje u državi članici potrošnje, sve usluge koje se kupcu mogu isporučiti elektroničkim putem treba oporezivati u mjestu poslovnog nastana, stalne adrese ili uobičajenog boravišta kupca. Stoga je potrebno izmijeniti pravila kojima se uređuje mjesto pružanja usluga povezanih s takvim aktivnostima.

(19)	Radi osiguravanja pravne sigurnosti, potrebno je pojasniti da bi pri procjeni zahtjevâ za primjenu snižene stope u slučaju organizacija posvećenih društvenoj dobrobiti trebalo uzeti u obzir opću aktivnost i ciljeve organizacije u cjelini, neovisno o krajnjem korisniku isporuke robe ili usluga.

(20)

Nadalje, Direktivu 2006/112/EZ trebalo bi izmijeniti kako bi se snižene stope mogle primjenjivati u ograničenom broju posebnih okolnosti iz socijalnih razloga, u korist krajnjeg potrošača i radi ostvarenja cilja od općeg interesa. Stoga bi se popis robe i usluga na koje se mogu primjenjivati snižene stope navedene u Prilogu III. Direktivi 2006/112/EZ trebao proširiti na ograničen broj takvih postojećih odstupanja.

(21)

Pandemija bolesti COVID-19 istaknula je potrebu za prilagodbom Direktive 2006/112/EZ kako bi pravni okvir bio primjeren za rješavanje budućih kriza te kako bi se državama članicama omogućilo da brzo odgovore na izvanredne okolnosti, kao što su pandemije, humanitarne krize i prirodne katastrofe. U tu bi svrhu, države članice kojima je Komisija odobrila primjenu izuzeća od PDV-a na robu uvezenu u korist žrtava katastrofa trebale imati mogućnost da izuzeće s pravom na odbitak ulaznog PDV-a pod istim uvjetima primjenjuju na stjecanjâ unutar Zajednice i na isporuke te robe i usluga povezanih s takvom robom i na domaćem tržištu tijelima koja ispunjavaju uvjete kako bi mogle pomoći žrtvama takvih katastrofa. Ako uvjeti za izuzeća više nisu ispunjeni, isporuka takve robe i usluga trebala bi podlijegati PDV-u.

(22)

S obzirom na to da glavne ciljeve ove Direktive, to jest ažuriranje popisa robe i usluga na koje se mogu primjenjivati snižene stope i utvrđivanje razloga na temelju kojih se osigurava da države članice imaju jednak pristup primjeni sniženih stopa, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog postojećih ograničenja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(23)	Direktiva 2006/112/EZ izmijenjena je Direktivom Vijeća (EU) 2020/285 (6). Zbog različite strukture stopa PDV-a predviđenih ovom Direktivom trebalo bi izmijeniti upućivanja u Direktivi (EU) 2020/285.

(24)

U skladu sa Zajedničkom političkom izjavom država članica i Komisije od 28. rujna 2011. o dokumentima s objašnjenjima (7) države članice obvezale su se da će u opravdanim slučajevima obavijest o vlastitim mjerama za prenošenje u nacionalno zakonodavstvo popratiti dokumentom ili više takvih dokumenata u kojima se objašnjava veza između sastavnih dijelova određene direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata za prenošenje. Zakonodavac smatra da je dostava takvih dokumenata opravdana u vezi s ovom Direktivom.

(25)	Direktive 2006/112/EZ i (EU) 2020/285 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Izmjene Direktive 2006/112/EZ

Direktiva 2006/112/EZ mijenja se kako slijedi:

1.	u članku 53. dodaje se sljedeći stavak: „Ovaj se članak ne primjenjuje na pristup događanjima iz prvog stavka ako je nazočnost virtualna.”;

u članku 54. stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:

„Ako se usluge i pomoćne usluge odnose na aktivnosti koje se prenose preko interneta ili se na drugi način u virtualnom obliku stavljaju na raspolaganje, mjesto isporuke je mjesto u kojem osoba koja nije porezni obveznik ima poslovni nastan, stalnu adresu ili uobičajeno boravište.”;

u članku 59.a uvodni tekst zamjenjuju se sljedećim:

„Kako bi se spriječilo dvostruko oporezivanje, neoporezivanje ili narušavanje tržišnog natjecanja, države članice mogu, u pogledu usluga čije je mjesto pružanja uređeno člancima 44. i 45., člankom 54. stavkom 1. drugim podstavkom te člancima 56., 58. i 59.:”;

u članku 81. prvi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Države članice koje se na dan 1. siječnja 1993. nisu koristile mogućnošću primjene snižene stope na temelju članka 98. mogu, ako se koriste mogućnošću na temelju članka 89., predvidjeti da u pogledu isporuke umjetnina, kako je navedeno u Prilogu III. točki 26., oporezivi iznos bude jednak dijelu iznosa utvrđenog u skladu s člancima 73., 74., 76., 78. i 79.”;

članak 94. mijenja se kako slijedi:

(a)	stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Stopa koja se primjenjuje na uvoz robe jest stopa koja se primjenjuje na isporuku istovrsne robe unutar državnog područja države članice.”;

(b)

dodaje se sljedeći stavak:

„3. Odstupajući od stavka 2. ovog članka, države članice koje primjenjuju standardnu stopu na isporuku umjetnina, kolekcionarskih predmeta i antikviteta navedenih u Prilogu IX. dijelovima A, B i C mogu primjenjivati sniženu stopu, kako je navedeno u članku 98. stavku 1. prvom podstavku, na uvoz te robe unutar državnog područja države članice.”;

članak 98. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 98.

1. Države članice mogu primijeniti najviše dvije snižene stope.

Snižene stope utvrđuju se kao postotak oporezivog iznosa, koji ne smije biti manji od 5 %, i primjenjuju se samo na isporuke robe i usluga navedenih u Prilogu III.

Države članice mogu primjenjivati snižene stope na isporuke robe i usluga obuhvaćenih u najviše 24 točke navedene u Prilogu III.

2. Države članice, uz dvije snižene stope iz stavka 1. ovog članka, mogu primijeniti sniženu stopu nižu od najniže dopuštene stope od 5 % i izuzeće s pravom na odbitak PDV-a plaćenog u prethodnoj fazi na isporuke robe ili usluga obuhvaćenih u najviše sedam točaka navedenih u Prilogu III.

Snižena stopa niža od najniže dopuštene stope od 5 % i izuzeće s pravom na odbitak PDV-a plaćenog u prethodnoj fazi mogu se primijeniti samo na isporuke robe ili usluga obuhvaćenih u sljedećim točkama navedenim u Prilogu III.:

(a)	točke od 1. do 6. i 10.c;

(b)	svaka druga točka iz Priloga III. koja je obuhvaćena mogućnostima predviđenima člankom 105.a stavkom 1.

Za potrebe drugog podstavka točke (b) ovog stavka, smatra se da su transakcije povezane sa stanovanjem iz članka 105.a stavka 1. drugog podstavka obuhvaćene Prilogom III. točkom 10.

Države članice koje 1. siječnja 2021. primjenjuju snižene stope niže od najniže dopuštene stope od 5 % ili odobravaju izuzeća s pravom na odbitak PDV-a plaćenog u prethodnoj fazi na isporuke robe ili usluga obuhvaćenih u više od sedam točaka navedenih u Prilogu III. ograničavaju primjenu tih sniženih stopa ili odobravanje tih izuzeća radi usklađivanja s prvim podstavkom ovog stavka do 1. siječnja 2032. ili do donošenja konačnih odredaba iz članka 402., ovisno o tome što nastupi ranije. Države članice smiju odrediti na koje će isporuke robe ili usluga nastaviti primjenjivati navedene snižene stope ili odobravati navedena izuzeća.

3. Snižene stope i izuzeća iz stavaka 1. i 2. ovog članka ne primjenjuju se na elektronički isporučene usluge, uz iznimku usluga navedenih u točkama 6., 7., 8. i 13. Priloga III.

4. Pri primjeni sniženih stopa i izuzeća predviđenih ovom Direktivom države članice mogu se koristiti kombiniranom nomenklaturom ili statističkom klasifikacijom proizvoda po djelatnostima, ili objema, kako bi utvrdile precizan obuhvat dotične kategorije.”;

7.	umeće se sljedeći članak: „Članak 98.a Snižene stope i izuzeća iz članka 98. stavaka 1. i 2. ne primjenjuju se na nabavu umjetnina, kolekcionarskih predmeta i antikviteta na koje se primjenjuju posebne odredbe iz glave XII. poglavlja 4.”;

8.	članak 99. briše se;

9.	članak 100. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 100. Do 31. prosinca 2028. i svakih pet godina nakon toga, Komisija Vijeću podnosi izvješće o području primjene Priloga III., prema potrebi popraćeno odgovarajućim prijedlozima.”;

10.	članak 101. briše se;

11.

u glavi VIII. poglavlju 2. umeće se sljedeći odjeljak:

„Odjeljak 2.a

Izvanredne situacije

Članak 101.a

1. Ako je Komisija u skladu s člankom 53. prvim stavkom Direktive Vijeća 2009/132/EZ (*1) državi članici odobrila primjenu izuzeća na robu uvezenu u korist žrtava katastrofa, ta država članica može odobriti izuzeće s pravom na odbitak PDV-a plaćenog u prethodnoj fazi pod istim uvjetima, u odnosu na stjecanjâ unutar Zajednice i isporuke te robe i usluga povezanih s tom robom, uključujući usluge iznajmljivanja.

2. Država članica koja želi primijeniti mjeru iz stavka 1. o tome obavješćuje Odbor za PDV.

3. Ako se roba ili usluge koje su stekle organizacije koje se koriste izuzećem utvrđenim u stavku 1. ovog članka rabe u svrhe koje nisu predviđene glavom VIII. poglavljem 4. Direktive 2009/132/EZ, uporaba takve robe ili usluga podliježe PDV-u pod uvjetima koji se primjenjuju u trenutku prestanka ispunjavanja uvjetâ za to izuzeće.

(*1) Direktiva Vijeća 2009/132/EZ od 19. listopada 2009. o utvrđivanju područja primjene članka 143. točaka (b) i (c) Direktive 2006/112/EZ o oslobođenju od plaćanja poreza na dodanu vrijednost prilikom konačnog uvoza određene robe (SL L 292, 10.11.2009., str. 5.).”;"

12.	članci 102. i 103. brišu se;

13.

članak 104. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 104.

1. Austrija u općinama Jungholz i Mittelberg (Kleines Walsertal) može primjenjivati drugu standardnu stopu koja je niža od odgovarajuće stope koja se primjenjuje u ostatku Austrije, uz uvjet da ta stopa nije niža od 15 %.

2. Grčka u departmanima Lesbos, Kios, Samos, Dodekansko otočje, otočje Cikladi i na otocima Tasos, Sjeverni Sporadi, Samothraki i Skiros može primjenjivati stope koje su do 30 % niže od odgovarajućih stopa koje se primjenjuju u kontinentalnom dijelu zemlje.

3. Portugal, u slučaju transakcija koje se provode u autonomnim regijama Azori i Madeira te izravnog uvoza u navedene regije, može primjenjivati stope niže od stopa primjenjivih u kontinentalnom dijelu zemlje.

4. Portugal na cestarine na mostovima u području Lisabona može primjenjivati jednu od dviju sniženih stopa predviđenih člankom 98. stavkom 1.”;

14.	članci 104.a i 105. brišu se;

15.

umeću se sljedeći članci:

„Članak 105.a

1. Države članice koje su u skladu s pravom Unije 1. siječnja 2021. primjenjivale snižene stope niže od najniže dopuštene stope utvrđene u članku 98. stavku 1. ili su odobravale izuzeća s pravom na odbitak PDV-a plaćenog u prethodnoj fazi na isporuku robe ili usluga navedenih u točkama koje nisu točke od 1. do 6. i 10.c Priloga III. mogu, u skladu s člankom 98. stavkom 2., nastaviti primjenjivati navedene snižene stope ili odobravati navedena izuzeća, ne dovodeći u pitanje stavak 4. ovog članka.

Države članice koje su u skladu s pravom Unije 1. siječnja 2021. primjenjivale snižene stope niže od najniže dopuštene stope utvrđene u članku 98. stavku 1. na transakcije povezane sa stanovanjem koje nije dio socijalne politike mogu, u skladu s člankom 98. stavkom 2., nastaviti primjenjivati navedene snižene stope.

Države članice Odboru za PDV priopćuju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava i uvjete za primjenu sniženih stopa i izuzeća u vezi s člankom 98. stavkom 2. drugim podstavkom točkom (b) najkasnije 7. srpnja 2022.

Ne dovodeći u pitanje stavak 4. ovog članka, druge države članice, u skladu s člankom 98. stavkom 2. prvim podstavkom, mogu primjenjivati snižene stope niže od najniže dopuštene stope utvrđene u članku 98. stavku 1. ili izuzeća s pravom na odbitak PDV-a plaćenog u prethodnoj fazi na iste isporuke robe ili usluga iz prvog i drugog podstavka ovog stavka i pod istim uvjetima koji se primjenjuju 1. siječnja 2021. u državama članicama iz prvog i drugog podstavka ovog stavka.

2. Države članice koje su u skladu s pravom Unije 1. siječnja 2021. primjenjivale snižene stope niže od 12 %, uključujući snižene stope niže od najniže dopuštene stope utvrđene u članku 98. stavku 1. ili su odobravale izuzeća s pravom na odbitak PDV-a plaćenog u prethodnoj fazi na isporuku robe ili usluga koje nisu navedene u Prilogu III. mogu, u skladu s člankom 98. stavcima 1. i 2., nastaviti primjenjivati navedene snižene stope ili odobravati navedena izuzeća do 1. siječnja 2032. ili do donošenja konačnih odredaba iz članka 402., ovisno o tome što nastupi ranije, ne dovodeći u pitanje stavak 4. ovog članka.

3. Države članice koje su u skladu s pravom Unije 1. siječnja 2021. primjenjivale snižene stope koje nisu niže od 12 % na isporuku robe ili usluga koje nisu navedene u Prilogu III. mogu, u skladu s člankom 98. stavkom 1. prvim podstavkom, nastaviti primjenjivati navedene snižene stope, ne dovodeći u pitanje stavak 4. ovog članka.

Države članice Odboru za PDV priopćuju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava i uvjete za primjenu sniženih stopa iz prvog podstavka ovog stavka najkasnije 7. srpnja 2022.

Ne dovodeći u pitanje stavak 4. ovog članka, druge države članice, u skladu s člankom 98. stavkom 1. prvim podstavkom, mogu primjenjivati snižene stope koje nisu niže od 12 % na iste isporuke robe ili usluga iz prvog podstavka ovog stavka i pod istim uvjetima koji se primjenjuju 1. siječnja 2021. u državama članicama iz prvog podstavka ovog stavka.

4. Odstupajući od stavaka 1., 2. i 3., snižene stope ili izuzeća s pravom na odbitak PDV-a plaćenog u prethodnoj fazi za fosilna goriva, drugu robu sa sličnim učinkom na emisije stakleničkih plinova, kao što je treset, i drvo koje se upotrebljava kao ogrjevno drvo prestaju se primjenjivati do 1. siječnja 2030. Snižene stope ili izuzeća s pravom na odbitak PDV-a plaćenog u prethodnoj fazi za kemijske pesticide i kemijska gnojiva prestaju se primjenjivati do 1. siječnja 2032.

5. Države članice, koje u skladu sa stavkom 1. četvrtim podstavkom ovog članka, stavkom 3. trećim podstavkom ovog članka i člankom 105.b žele primjenjivati snižene stope koje nisu niže od 12 %, snižene stope niže od najniže dopuštene stope utvrđene u članku 98. stavku 1. ili izuzeća s pravom na odbitak PDV-a plaćenog u prethodnoj fazi, do 7. listopada 2023. donose detaljna pravila kojima se uređuje ostvarivanje tih mogućnosti. One Odboru za PDV priopćuju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje su donijele.

6. Do 1. srpnja 2025., na temelju informacija koje su dostavile države članice, Komisija Vijeću podnosi izvješće s opsežnim popisom robe i usluga iz stavaka 1. i 3. ovog članka i članka 105.b na koje se u državama članicama primjenjuju snižene stope, uključujući snižene stope niže od najniže dopuštene stope utvrđene u članku 98. stavku 1., ili izuzeća s pravom na odbitak PDV-a plaćenog u prethodnoj fazi.

Članak 105.b

Države članice koje su u skladu s pravom Unije 1. siječnja 2021. primjenjivale snižene stope, koje nisu niže od najniže dopuštene stope od 5 %, na transakcije povezane sa stanovanjem koje nije dio socijalne politike mogu, u skladu s člankom 98. stavkom 1. prvim podstavkom, nastaviti primjenjivati navedene snižene stope. U tom slučaju snižene stope koje treba primjenjivati na takve transakcije od 1. siječnja 2042. ne smiju biti niže od 12 %.

Države članice Odboru za PDV priopćuju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava i uvjete za primjenu sniženih stopa iz prvog stavka najkasnije 7. srpnja 2022.

Druge države članice, u skladu s člankom 98. stavkom 1. prvim podstavkom, mogu primjenjivati sniženu stopu koja nije niža od 12 % na transakcije iz prvog stavka ovog članka pod istim uvjetima koji se primjenjuju 1. siječnja 2021. u državama članicama iz prvog stavka ovog članka.

Za potrebe članka 98. stavka 1. trećeg podstavka smatra se da su transakcije iz ovog članka obuhvaćene Prilogom III. točkom 10.”;

16.	u glavi VIII. poglavlje 4. briše se;

17.	članci 123., 125., 128. i 129. brišu se;

18.

u članku 221. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Države članice mogu osloboditi porezne obveznike od obveze izdavanja računa utvrđene u članku 220. stavku 1. ili u članku 220.a za isporuke robe ili usluga koje su izvršili na njihovu državnom području i koje su izuzete, s pravom ili bez prava na odbitak PDV-a plaćenog u prethodnoj fazi, na temelju članka 98. stavka 2., članaka 105.a i 132., članka 135. stavka 1. točaka od (h) do (l), članaka 136., 371., 375., 376. i 377., članka 378. stavka 2., članka 379. stavka 2. te članaka od 380. do 390.c.”;

19.

u članku 288. prvom stavku točka 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.	vrijednosti transakcija koje se izuzimaju, uz pravo na odbitak PDV-a plaćenog u prethodnoj fazi, na temelju članka 98. stavka 2. ili članka 105.a;”;

20.

u članku 316. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Uz uvjet da umjetnine, kolekcionarski predmeti i antikviteti koji se isporučuju oporezivom preprodavatelju ili ih potonji uvozi ne podliježu sniženoj stopi, države članice oporezivim preprodavateljima dodjeljuju pravo da se odluče za primjenu maržnog sustava na sljedeće transakcije:

(a)	isporuku umjetnina, kolekcionarskih predmeta ili antikviteta, koje oporezivi preprodavatelj sam uvozi;

(b)	isporuku umjetnina koje njihovi autori ili njihovi pravni sljednici isporučuju oporezivom preprodavatelju;

(c)	isporuku umjetnina koje porezni obveznik koji nije oporezivi preprodavatelj isporučuje oporezivom preprodavatelju.”;

21.	u članku 387. točka (c) briše se;

22.	u Prilogu III. naslov se zamjenjuje sljedećim: „Popis isporuka robe i usluga na koje je moguće primijeniti snižene stope i izuzeća s pravom na odbitak PDV-a iz članka 98.”;

23.	Prilog III. mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Direktivi.

Članak 2.

Izmjene Direktive (EU) 2020/285

U članku 1. Direktive (EU) 2020/285 točka 15. zamjenjuje se sljedećim:

„15.

članak 288. zamjenjuje se sljedećim:

‚Članak 288.

1. Godišnji promet koji služi kao referentna vrijednost za primjenu izuzeća predviđenog člankom 284. sastoji se od sljedećih iznosa, bez PDV-a:

(a)	vrijednosti isporuka robe i usluga, u mjeri u kojoj bi bile oporezovane kad bi ih isporučio porezni obveznik koji nema pravo na izuzeće;

(b)	vrijednosti transakcija koje se izuzimaju, uz pravo na odbitak PDV-a plaćenog u prethodnoj fazi, na temelju članka 98. stavka 2. ili članka 105.a;

(c)	vrijednosti transakcija koje se izuzimaju na temelju članaka od 146. do 149. i članaka 151., 152. i 153.;

(d)	vrijednosti transakcija koje se izuzimaju na temelju članka 138. ako se primjenjuje izuzeće predviđeno tim člankom;

(e)	vrijednosti transakcija nekretninama, financijskih transakcija iz članka 135. stavka 1. točaka od (b) do (g) te usluga osiguranja i reosiguranja, ako te transakcije nisu pomoćne transakcije.

2. Raspolaganje materijalnim ili nematerijalnim osnovnim sredstvima poreznog obveznika ne uzima se u obzir u svrhu izračunavanja prometa iz stavka 1.’;”.

Članak 3.

Prenošenje

1. Države članice do 31. prosinca 2024. donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s člankom 1. točkama 1., 2., 5., 7. i 12. u vezi s brisanjem članka 103. Direktive 2006/112/EZ, i točkom 20. te člankom 2.

One primjenjuju te mjere od 1. siječnja 2025.

Države članice od 1. siječnja 2025. mogu primjenjivati zakone i druge propise u pogledu točaka 7. i 13. Priloga III. u vezi s pristupom izravnom prijenosu događanja ili posjeta preko interneta obuhvaćenom tim točkama, i točke 26. Direktive 2006/112/EZ, navedenih u Prilogu ovoj Direktivi.

2. Države članice Komisiji odmah dostavljaju tekst zakona i drugih propisa koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

3. Kada države članice donose odredbe iz stavaka 1. i 2., one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Države članice određuju načine tog upućivanja.

Članak 4.

Preispitivanje

Na temelju procjene o tome jesu li moguća rješenja prilagođena budućim potrebama digitalnog doba i usklađena s ciljem sustava PDV-a koji se temelji na načelu odredišta, Komisija, prema potrebi, podnosi zakonodavni prijedlog za izmjenu relevantnih odredaba ove Direktive u mjeri u kojoj se to odnosi na maržni sustav utvrđen u glavi XII. poglavlju 4. Direktive 2006/112/EZ.

Članak 5.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 6.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Luxembourgu 5. travnja 2022.

Za Vijeće

Predsjednik

B. LE MAIRE

(1) Mišljenje od 9. ožujka 2022. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(2) SL C 283, 10.8.2018., str. 35.

(3) Direktiva Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (SL L 347, 11.12.2006., str. 1.).

(4) Uredba (EU) 2021/522 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. ožujka 2021. o uspostavi Programa djelovanja Unije u području zdravlja (program „EU za zdravlje”) za razdoblje 2021.–2027. i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 282/2014 (SL L 107, 26.3.2021., str. 1.).

(5) Uredba (EU) 2015/2120 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o utvrđivanju mjera u vezi s pristupom otvorenom internetu i maloprodajnim naknadama za regulirane komunikacije unutar EU-a te o izmjeni Direktive 2002/22/EZ i Uredbe (EU) br. 531/2012 (SL L 310, 26.11.2015., str. 1.).

(6) Direktiva Vijeća (EU) 2020/285 od 18. veljače 2020. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu posebne odredbe za mala poduzeća i Uredbe (EU) br. 904/2010 u pogledu administrativne suradnje i razmjene informacija u svrhe praćenja ispravne primjene posebne odredbe za mala poduzeća (SL L 62, 2.3.2020., str. 13.).

(7) SL C 369, 17.12.2011., str. 14.

PRILOG

Prilog III. Direktivi 2006/112/EZ mijenja se kako slijedi:

točke od 3. do 8. zamjenjuju se sljedećim:

„3.	farmaceutski proizvodi koji se rabe u medicinske i veterinarske svrhe, među ostalim proizvodi koji se rabe za kontracepciju i higijensku zaštitu žena te upijajući higijenski proizvodi;

medicinska oprema, sredstva, uređaji, predmeti, pomagala i zaštitna oprema, uključujući zaštitne maske, koja je obično namijenjena za uporabu u zdravstvenoj skrbi ili za uporabu osoba s invaliditetom, roba za kompenziranje i prevladavanje poteškoća u pogledu invaliditeta, kao i prilagodba, popravak, najam i zakup takve robe;

5.	prijevoz putnika i prateći prijevoz robe, kao što su prtljaga, bicikli, uključujući električne bicikle, motorna ili druga vozila, ili pružanje usluga povezanih s prijevozom putnika;

isporuka, uključujući posudbu iz knjižnica, knjiga, novina i časopisa, u fizičkom ili elektroničkom obliku ili u oba oblika (uključujući brošure, letke i slične tiskane materijale, dječje slikovnice, crtanke ili bojanke, glazbena djela u tiskanom obliku ili u obliku rukopisnih bilješki, zemljovide te hidrografske ili slične grafičke prikaze), uz iznimku publikacija koje su u cijelosti ili većim dijelom namijenjene oglašavanju i publikacija koje se u cijelosti ili većim dijelom sastoje od videozapisa ili glazbenog sadržaja; izrada publikacija neprofitnih organizacija i pružanje usluga povezanih s takvom produkcijom;

7.	ulaznice za priredbe, kazalište, cirkus, sajam, zabavni park, koncert, muzej, zoološki vrt, kino, izložbe i slične kulturne događaje i objekte ili pristup izravnom prijenosu tih događanja ili posjeta preko interneta, ili oboje;

8.	prijem usluga radijskog i televizijskog emitiranja i internetskog prijenosa takvih programa koje osigurava pružatelj medijskih usluga; usluge pristupa internetu koje se pružaju u okviru politike digitalizacije, kako je definiraju države članice;”;

točke 10. i 10.a zamjenjuju se sljedećim:

„10.	osiguravanje i izgradnja prostora za stanovanje u okviru socijalne politike, kako je definiraju države članice; obnova i izmjena, uključujući rušenje i rekonstrukciju, te popravak prostorâ za stanovanje i privatnih stambenih objekata; iznajmljivanje nekretnina za stambenu uporabu;

10.a	gradnja i obnova javnih i drugih zgrada koje se rabe za aktivnosti od javnog interesa;”;

umeće se sljedeća točka:

„10.c

isporuka i ugradnja solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade koje se rabe za aktivnosti od javnog interesa te isporuka i ugradnja solarnih ploča u blizini takvih objekata, prostorâ i zgrada;”;

točka 11. zamjenjuje se sljedećim:

„11.	isporuka robe i usluga koje su uobičajeno namijenjene uporabi u poljoprivrednoj proizvodnji, uz iznimku kapitalnih dobara kao što su strojevi ili objekti; i, do 1. siječnja 2032., isporuka kemijskih pesticida i kemijskih gnojiva;”;

umeće se sljedeća točka:

„11.a

živi kopitari i pružanje usluga u vezi sa živim kopitarima;”;

točka 13. zamjenjuje se sljedećim:

„13.	ulaznice za sportska događanja ili pristup izravnom prijenosu tih događanja preko interneta, ili oboje; uporaba sportskih objekata i pružanje sportskih tečajeva ili tečajeva za tjelovježbu, i u slučaju kada se izravno prenose preko interneta;”;

7.	točka 14. briše se;

točka 15. zamjenjuje se sljedećim:

„15.	isporuka robe i usluga od strane organizacija koje se bave socijalnom skrbi ili socijalnom zaštitom kako ih definiraju države članice i koje države članice priznaju kao posvećene društvenoj dobrobiti, u mjeri u kojoj te transakcije nisu izuzete na temelju članaka 132., 135. i 136.;”;

točke 18. i 19. zamjenjuju se sljedećim:

„18.	pružanje usluga vezanih uz odvodnju otpadnih voda, čišćenje ulica, odvoz smeća i obradu ili recikliranje otpada, ako te usluge ne pružaju tijela iz članka 13.;

19.	pružanje usluga popravka kućanskih aparata, obuće i kožnih proizvoda, odjeće i tekstila za kućanstvo (uključujući krpanje i preradu);”;

10.

točka 21. zamjenjuje se sljedećim:

„21.	frizerske usluge;”;

11.

dodaju se sljedeće točke:

„22.

isporuka električne energije, centraliziranog grijanja i hlađenja te bioplina proizvedenog iz sirovina navedenih u dijelu A Priloga IX. Direktivi 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (*1); isporuka i ugradnja visokoučinkovitih sustava grijanja s niskim emisijama koji ispunjavaju referentne vrijednosti emisija (PM) utvrđene u Prilogu V. Uredbi Komisije (EU) 2015/1189 (*2) i Prilogu V. Uredbi Komisije (EU) 2015/1185 (*3) te im je dodijeljena oznaka EU-a za energetsku učinkovitost kao pokazatelj ispunjenja kriterija iz članka 7. stavka 2. Uredbe (EU) 2017/1369 Europskog parlamenta i Vijeća (*4); i, do 1. siječnja 2030., prirodni plin i drvo koje se upotrebljava kao ogrjevno drvo;

23.	živo bilje i ostali cvjećarski proizvodi, uključujući lukovice, pamuk, korijenje i slično, rezano cvijeće i ukrasno lišće;

24.	dječja odjeća i obuća; isporuka dječjih autosjedalica;

25.	isporuka bicikala, uključujući električne bicikle; usluge iznajmljivanja i popravka takvih bicikala;

26.	isporuka umjetnina, kolekcionarskih predmeta i antikviteta navedenih u dijelovima A, B i C Priloga IX.;

27.	pravne usluge koje se pružaju osobama s ugovorom o radu i nezaposlenim osobama u sudskim postupcima u području rada te pravne usluge koje se pružaju u okviru programa pravne pomoći, kako ga definiraju države članice;

28.	alati i ostala oprema vrste koja se obično rabi za usluge spašavanja ili prve pomoći kada se isporučuju javnim tijelima ili neprofitnim organizacijama koje djeluju u području civilne zaštite ili zaštite zajednice;

29.	pružanje usluga povezanih s radom brodova svjetionika, svjetionika ili drugih navigacijskih pomagala i usluga spašavanja života, uključujući organizaciju i održavanje usluga brodica za spašavanje.

(*1) Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 328, 21.12.2018., str. 82.)."

(*2) Uredba Komisije (EU) 2015/1189 оd 28. travnja 2015. o provedbi Direktive 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zahtjeva za ekološki dizajn kotlova na kruta goriva (SL L 193, 21.7.2015., str. 100.)."

(*3) Uredba Komisije (EU) 2015/1185 оd 24. travnja 2015. o provedbi Direktive 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zahtjeva za ekološki dizajn uređaja za lokalno grijanje prostora na kruto gorivo (SL L 193, 21.7.2015., str. 1.)."

(*4) Uredba (EU) 2017/1369 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2017. o utvrđivanju okvira za označivanje energetske učinkovitosti i o stavljanju izvan snage Direktive 2010/30/EU (SL L 198, 28.7.2017., str. 1.).”."

(*1) Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 328, 21.12.2018., str. 82.).

6.4.2022

Službeni list Europske unije

L 107/27

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2022/547

оd 5. travnja 2022.

o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz superupijajućih polimera podrijetlom iz Republike Koreje

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1), a posebno njezin članak 9. stavak 4.,

budući da:

1. POSTUPAK

1.1. Pokretanje postupka

(1)

Europska Komisija („Komisija”) pokrenula je 18. veljače 2021. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom u Uniju superupijajućih polimera („proizvod iz ispitnog postupka”) podrijetlom iz Republike Koreje („predmetna zemlja”) na temelju članka 5. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća („osnovna uredba”). Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak nakon što je Europska koalicija za superupijajuće polimere (engl. European Superabsorbent Polymer Coalition, dalje u tekstu „ESPC” ili „podnositelj pritužbe”) podnijela pritužbu. Pritužba je podnesena u ime dvaju proizvođača iz Unije, koji zajedno čine 65 % ukupne proizvodnje superupijajućih polimera u Uniji u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti dostatne za opravdanje pokretanja ispitnog postupka.

1.2. Primjedbe na pokretanje postupka

1.2.1. Ispitivanje interesa Unije u pritužbi

(3)

Nakon pokretanja postupka udruženje korisnika (3) tvrdilo je da su u pritužbi zanemareni interesi uvoznika i korisnika jer se u njoj zaključuje da je pokretanje antidampinškog ispitnog postupka u vezi s uvozom superupijajućih polimera podrijetlom iz Republike Koreje u interesu Unije, što je u suprotnosti s člankom 21. osnovne uredbe.

(4)	Slične je tvrdnje iznio proizvođač izvoznik koji surađuje, društvo LG Chem Ltd. („LG Chem”).

(5)

Komisija podsjeća da je u skladu s člankom 5. stavcima 2. i 9. osnovne uredbe pokretanje postupka opravdano ako su u pritužbi navedeni dostatni dokazi o postojanju dampinga, šteti i uzročno-posljedičnoj vezi između navodnog dampinškog uvoza i navodne štete. U skladu s tim odredbama podnositelj pritužbe nije obvezan u pritužbi provesti analizu interesa Unije. Stoga pritužba u tom smislu nije bila manjkava.

(6)	Komisija je u tom pogledu ispitala točnost i primjerenost dostavljenih dokaza i utvrdila da postoje dostatni dokazi koji opravdavaju pokretanje ovog ispitnog postupka u skladu s člankom 5. stavkom 3. osnovne uredbe.

(7)	Te su tvrdnje stoga odbačene.

1.2.2. Preuveličavanje dampinške marže i marže sniženja cijena u pritužbi

(8)

Društvo LG Chem tvrdilo je da je podnositelj pritužbe u pritužbi umjetno preuveličao dampinšku maržu i maržu sniženja cijena jer je superupijajuće polimere smatrao homogenim proizvodom. U tom je pogledu uglavnom ponovilo već dostavljene primjedbe o opsegu proizvoda koje se razmatraju u odjeljku 2.3.

(9)

Društvo LG Chem nadalje je tvrdilo da je izvozna cijena navedena u pritužbi pogrešno izračunana. Prema izvoru upotrijebljenom u pritužbi za izračun izvozne cijene, tj. Korejskoj službi za trgovinske statističke podatke, izvozna cijena trebala bi biti od 13 % do 18 % viša od cijene koju je naveo podnositelj pritužbe. Stoga je Komisija pogriješila kad je prihvatila dokaze o izvoznoj cijeni navedene u pritužbi.

(10)

U fazi pritužbe dovoljno je navesti dampinšku maržu i maržu sniženja cijena na temelju informacija koje su razumno raspoložive podnositelju pritužbe i za proizvod u cjelini. Činjenica da društvo LG Chem proizvod iz ispitnog postupka ne smatra homogenim ne znači da je usporedba koju su iznijeli podnositelji pritužbe pogrešna za potrebe pokretanja postupka. Analiza opravdanosti zahtjeva za detaljniju analizu dio je ispitnog postupka Komisije.

(11)

Kad je riječ o izvoznoj cijeni navedenoj u pritužbi, Komisija je napomenula da se više cijene koje je društvo LG Chem istaknulo u prilogu 8. pritužbi zapravo odnose na ukupan izvoz pod oznakom robe 3906 90 90, uključujući proizvode koji nisu predmetni proizvod, dok se izvozne cijene upotrijebljene za procjenu dampinga u točki 46. pritužbe odnose samo na predmetni proizvod filtriran na temelju dodatnog upita za ekstrakciju podataka u sustavu TRASS-a (4).

(12)	Komisija je stoga odbacila tvrdnje društva LG Chem.

1.2.3. Razina trgovine

(13)	Društvo LG Chem tvrdilo je i da podnositelj pritužbe nije prilagodio izvoznu cijenu za razlike u razini trgovine jer se njegova izvozna prodaja na tržištu Unije općenito provodila preko povezanog društva. Stoga su dampinška marža i marža sniženja cijena u pritužbi umjetno preuveličane.

(14)

Komisija podsjeća da je, kad je riječ o odbicima, podnositelj pritužbe prilagodio izvozne cijene samo za troškove prijevoza. To bi se moglo smatrati konzervativnim pristupom jer bi se prilagodbom izvoznih cijena u skladu s člankom 2. stavkom 9. ili dodatnim odbicima prodajnih provizija povezanih trgovaca uključenih u uvoz robe samo snizila izvozna cijena i povećala dampinška marža. Osim toga, čak i da nije bilo odbitaka za prijevoz, damping bi i dalje bio znatan, kao što proizlazi iz verzije pritužbe koja nije povjerljiva. Kad je riječ o navodno preuveličanoj marži sniženja cijena, Komisija je smatrala da je upotreba izvozne cijene na temelju statističkih podataka o uvozu dokaz koji je podnositeljima pritužbe razumno raspoloživ u fazi pokretanja postupka u svrhu dokazivanja sniženja cijena. Nadalje, u Republici Koreji postoje još dva proizvođača izvoznika koji izravno prodaju na tržištu Unije, a i samo društvo LG Chem dio svoje izvozne prodaje obavlja izravno. U svakom slučaju, društvo LG Chem nije pokazalo kako bi primjena drukčije izvozne cijene dovela do znatnog smanjenja sniženja cijena navedenog u pritužbi [10–30 %].

(15)	Stoga je ta tvrdnja odbačena.

1.2.4. Otvorena verzija pritužbe ne omogućuje razumijevanje informacija o sniženju cijena

(16)	Društvo LG Chem tvrdilo je da dokazi dostavljeni u otvorenoj verziji pritužbe o učincima uvoza iz Južne Koreje na sniženje cijena, tj. prilozi u obliku „izvješća o istraživanju tržišta”, ne omogućuju pravilno razumijevanje informacija o sniženju cijena.

(17)

Prvo, Komisija je podsjetila da bi verzija pritužbe koja nije povjerljiva trebala biti smislen sažetak informacija sadržanih u povjerljivoj verziji. Pri ispitivanju smislenosti sažetka potrebno je uzeti u obzir sve informacije sadržane u verziji koja nije povjerljiva o bilo kojoj temi. Kad je riječ o navodima o sniženju cijena i sniženju ciljnih cijena od strane korejskih izvoznika, Komisija je napomenula da odjeljak 5.3. verzije pritužbe koja nije povjerljiva sadržava sveobuhvatan sažetak usporedbi cijena na kojima se temelje navodi o sniženju cijena i sniženju ciljnih cijena, potkrijepljen smislenim sažecima ključnih informacija sadržanih u prilozima od 5-1 do 5-3-3 pritužbi. Komisija je smatrala da opis u pritužbi i podaci sažeti u navedenim prilozima omogućuju dostatno razumijevanje navoda o pritisku na cijene. Tržišna izvješća predstavljena su u pritužbi kao potvrda valjanosti navoda. Nadalje, Komisija je smatrala da izvješća o istraživanju tržišta koja se odnose na superupijajuće polimere uvezene u Europu sadržavaju detaljnu analizu potencijalnih strategija sudionika na tržištu. Čak bi i dijeljenje sažetka sadržaja negativno utjecalo na pružatelja usluga koji je prikupio povjerljive informacije.

(18)

Člankom 19. osnovne uredbe i člankom 6. stavkom 5. Sporazuma WTO-a o antidampingu (5) omogućava se zaštita povjerljivih podataka u okolnostima kad bi njihovo objavljivanje dalo znatnu prednost konkurentu ili bi imalo znatan štetni učinak na osobu koja daje podatke ili na osobu od koje je ta osoba primila podatke.

(19)	Informacije navedene u povjerljivoj verziji pritužbe pripadaju tim kategorijama. Osim toga, podnositelj pritužbe dostavio je dostatne sažetke sadržaja povjerljivih segmenata pritužbe.

(20)	Stoga je ta tvrdnja odbačena.

1.2.5. Agresivne cijene uvoza iz zemalja Dalekog istoka u 2019.

(21)	Kad je riječ o učincima smanjenja cijena u 2019., društvo LG Chem dostavilo je primjedbu na prilog 5-3-1-C pritužbi, u kojem se nejasno upućuje na „agresivnu cijenu uvoza iz zemalja Dalekog istoka”. Tvrdilo je da bi se tekst mogao odnositi i na uvoz iz Japana ili Kine.

(22)

Komisija se slaže da se izraz „uvoz iz zemalja Dalekog istoka” ne odnosi isključivo na uvoz iz Republike Koreje. Međutim, tim je riječima jasno obuhvaćen i uvoz iz Južne Koreje. Iako se u samom tom dokumentu ne navodi izričito pritisak Republike Koreje na cijene, njime se potkrepljuju drugi dostavljeni dokazi o uvozu iz Koreje.

(23)	Stoga je odbačena tvrdnja da tim dokazima nije potkrijepljena pritužba.

1.2.6. Neopravdana ciljna dobit u pritužbi

(24)	Društvo LG Chem tvrdilo je da u pogledu sniženja ciljnih cijena nema opravdanja za upotrebu ciljne dobiti od 10 % u pritužbi.

(25)

Kad je riječ o pragu, Komisija je podsjetila da su u pritužbi navedeni dostatni dokazi da je uvoz iz Republike Koreje doveo do znatnog sniženja cijena industrije Unije u iznosu od [10 %–30 %]. To je samo po sebi dovoljan dokaz učinka dampinškog uvoza na cijene u Uniji. Navedeno jasno proizlazi iz teksta članka 3. stavka 3. osnovne uredbe, u kojem su sniženje cijena i pad cijena navedeni kao mogući alternativni učinci dampinškog uvoza na cijene u Uniji. Tvrdnja iz pritužbe da su cijene pale za [30 %–60 %] stoga nije bila potrebna kako bi se dostatno dokazalo da se superupijajući polimeri iz Republike Koreje uvoze po štetnim cijenama. U svakom slučaju, ciljna dobit koju je odabrao podnositelj pritužbe nije obvezujuća za Komisijinu analizu sniženja ciljnih cijena. U članku 7. stavku 2.c osnovne uredbe navodi se da ciljna dobit ne smije biti niža od 6 %. Čak i ako se izračun podnositelja pritužbe prilagodi ciljnoj dobiti od 6 %, on i dalje pokazuje visoku maržu sniženja ciljnih cijena. Stoga nije relevantno da podnositelj pritužbe nije potkrijepio odabranu ciljnu dobit od 10 %.

(26)	Komisija je stoga odbacila tvrdnju da je izostanak obrazloženja odabrane ciljne dobiti pogreška u pritužbi.

1.2.7. Podaci o ulaganjima u pritužbi ne bi se trebali smatrati povjerljivima

(27)	Kad je riječ o ulaganjima navedenima u pritužbi, društvo LG Chem tvrdilo je da nije bilo razloga da podnositelji pritužbe s takvim podacima postupaju kao s povjerljivima.

(28)	Kako je već navedeno u uvodnoj izjavi 18., člankom 19. osnovne uredbe i člankom 6. stavkom 5. Sporazuma WTO-a o antidampingu omogućava se zaštita povjerljivih podataka u okolnostima kad bi njihovo objavljivanje dalo znatnu prednost konkurentu.

(29)

Informacije navedene u povjerljivoj verziji pritužbe pripadaju toj kategoriji. Nadalje, podnositelj pritužbe u otvorenoj je verziji za ulaganja naveo raspon kretanja indeksa tijekom RIP-a u usporedbi s 2017. On pokazuje da su se ulaganja znatno smanjila u razmatranom razdoblju i dovoljan je za razumijevanje tog pokazatelja štete. U svakom slučaju, relevantna kretanja prikazana su u tablici 10. u nastavku.

(30)	Komisija je stoga odbacila tvrdnju da je potrebno uključiti detaljne podatke o ulaganjima u otvorenu verziju pritužbe.

1.2.8. Dokazi o uzročno-posljedičnoj vezi s uvozom iz Južne Koreje

(31)

Društvo LG Chem tvrdilo je da, u suprotnosti s člankom 3. stavkom 6. osnovne uredbe, u pritužbi nisu predočeni dokazi o postojanju uzročno-posljedične veze između navodnog dampinškog uvoza iz Republike Koreje i štete za industriju Unije. Smatralo je da je industrija Unije samo tvrdila da je „dampinški uvoz iz Koreje vršio pritisak na sniženje prodajnih cijena u EU-u [...] i time prisilio industriju superupijajućih polimera EU-a da smanji svoje cijene, što je prouzročilo dramatične gubitke”.

(32)

Suprotno tvrdnjama društva LG Chem, podnositelj pritužbe dostavio je dostatne dokaze o postojanju uzročno-posljedične veze između uvoza iz predmetne zemlje i štete. Analiza pokazatelja štete koju je proveo podnositelj pritužbe pokazala je vremensku podudarnost između povećanog obujma uvoza iz Južne Koreje po niskim cijenama i pogoršanja rezultata industrije Unije, a time je pokazala i da je uvoz iz Južne Koreje na tržište Unije vršio pritisak na sniženje prodajnih cijena industrije Unije.

(33)	Stoga je ta tvrdnja odbačena.

1.3. Evidentiranje uvoza, neuvođenje privremenih mjera i daljnji postupak

(34)	Komisija je 17. rujna 2021., u skladu s člankom 19.a stavkom 2. osnovne uredbe, obavijestila države članice i sve zainteresirane strane da ne namjerava uvesti privremene pristojbe na uvoz superupijajućih polimera podrijetlom iz Republike Koreje i da će nastaviti ispitni postupak.

(35)	Budući da nisu uvedene privremene antidampinške mjere, Komisija nije evidentirala uvoz na temelju članka 14. stavka 5.a osnovne uredbe. Komisija je nastavila prikupljati i provjeravati sve informacije koje je smatrala potrebnima za svoje konačne nalaze.

(36)

Nakon objave Komisijine namjere da ne uvede privremene mjere održana su saslušanja s dvama proizvođačima iz Unije u uzorku (BASF Antwerpen NV („BASF”) i Nippon Shokubai Europe NV (BE) („Nippon Shokubai Europe” ili „NSE”), poznatim proizvođačem iz Unije (Evonik Operations GmbH („Evonik”)) i s proizvođačem izvoznikom LG Chem, na kojima su se te strane očitovale o neuvođenju privremenih mjera. Dostavile su svoje prezentacije i dodatne primjedbe nakon saslušanja, koje su uvrštene u dokumentaciju.

1.4. Razdoblje ispitnog postupka i razmatrano razdoblje

(37)

Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020. („razdoblje ispitnog postupka” ili „RIP”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2017. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

1.5. Zainteresirane strane

(38)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka obavijestila podnositelja pritužbe, druge poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače izvoznike i tijela Republike Koreje, poznate uvoznike, trgovce i korisnike te udruženja za koja se zna da se postupak na njih odnosi, te ih je pozvala na sudjelovanje.

(39)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima. Održana su saslušanja s jednim proizvođačem iz Unije u uzorku (BASF), jednim poznatim proizvođačem iz Unije (Evonik), proizvođačem izvoznikom koji surađuje LG Chem i dvama poznatim korisnicima iz Unije (Procter & Gamble International Operations SA („P&G”) i FATER SpA („Fater”)).

1.6. Odabir uzorka

(40)	U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

1.6.1. Odabir uzorka proizvođača iz Unije

(41)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Uzorak je odabrala na temelju obujma proizvodnje i prodaje istovjetnog proizvoda i na temelju zemljopisnog položaja. Uzorak se sastojao od dva proizvođača iz Unije. Proizvođači iz Unije u uzorku činili su više od 50 % procijenjene proizvodnje i prodaje u Uniji u razdoblju ispitnog postupka, pri čemu je omogućena dobra zemljopisna distribucija, te se uzorak smatrao reprezentativnim za industriju Unije. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku. Budući da nije zaprimila primjedbe, uzorak je potvrđen.

1.6.2. Odabir uzorka uvoznika

(42)	Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(43)	Jedan nepovezani uvoznik dostavio je zatražene informacije. S obzirom na mali broj odgovora, Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban i zatražila je od uvoznika koji surađuje da odgovori na upitnike.

1.6.3. Uzorkovanje proizvođača izvoznika u Republici Koreji

(44)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika iz Republike Koreje zatražila da dostave podatke utvrđene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od Misije Republike Koreje pri Europskoj uniji zatražila da utvrdi ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku, ako takvi postoje, i/ili da stupi u kontakt s njima.

(45)	Samo jedan proizvođač izvoznik u predmetnoj zemlji dostavio je zatražene informacije i pristao da ga se uključi u uzorak, stoga se odabir uzorka nije smatrao potrebnim.

1.7. Odgovori na upitnik i posjeti radi provjere

(46)	Komisija je poslala upitnike proizvođaču izvozniku koji surađuje, nepovezanom uvozniku koji surađuje i dvama proizvođačima iz Unije u uzorku. Ti su upitnici objavljeni i na internetu (6) na dan pokretanja postupka.

(47)

Komisija je zaprimila odgovore na upitnik od dvaju proizvođača iz Unije u uzorku, jednog proizvođača iz Unije koji nije uključen u uzorak (makroupitnik), dvaju korisnika i proizvođača izvoznika koji surađuje. Jedini nepovezani uvoznik koji je poslao odgovor u vezi s odabirom uzorka nije dostavio odgovor na upitnik.

(48)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje dampinga, nastale štete i interesa Unije. Zbog izbijanja pandemije bolesti COVID-19 i odgovarajućih mjera poduzetih za njezino suzbijanje („Obavijest o bolesti COVID-19”) (7) Komisija nije mogla obaviti posjete radi provjere u poslovnim prostorima društava koja surađuju i društava u uzorku u skladu s člankom 16. osnovne uredbe. Umjesto toga, Komisija je putem videokonferencije provela daljinske unakrsne provjere informacija koje su dostavila sljedeća društva:

proizvođači iz Unije

—	BASF Antwerpen N.V. (BE)

—	Nippon Shokubai Europe NV (BE)

korisnici

—	društvo B, čiji će identitet ostati povjerljiv za potrebe ispitnog postupka (8)

povezani uvoznici i trgovci

—	LG Chem Europe GmbH („LG Chem Europe”)

proizvođači izvoznici iz Koreje

—	LG Chem, Ltd.

1.8. Konačna objava

(49)

Komisija je 24. siječnja 2022. obavijestila sve zainteresirane strane o osnovnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih namjerava uvesti konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz superupijajućih polimera podrijetlom iz Republike Koreje („konačna objava”). Osim toga, Komisija je 4. veljače 2022. i 21. veljače 2022. poslala dvije dodatne konačne objave. Svim je stranama odobreno razdoblje unutar kojeg su mogle podnijeti primjedbe na konačnu objavu i na dodatne konačne objave. Komisija je primila primjedbe proizvođača izvoznika LG Chem, industrije Unije i nekoliko korisnika.

(50)	Nakon konačne objave zainteresiranim stranama omogućeno je da budu saslušane u skladu s odredbama točke 5.7. Obavijesti o pokretanju postupka. Održana su saslušanja s društvom LG Chem, Koalicijom za otvoreno i konkurentno tržište EU-a za superupijajuće polimere te Evonikom.

(51)	Nakon drugog dokumenta o dodatnoj objavi društvo LG Chem tvrdilo je da je dodjelom samo jednog dana za podnošenje primjedbi na znatne promjene nalaza Komisije povrijeđeno njegovo pravo na obranu, posebno zato što izvor pogreške nije objavljen.

(52)

Komisija je napomenula da društvo LG Chem nije zatražilo produljenje roka za podnošenje primjedbi o drugom dokumentu o dodatnoj objavi. Osim toga, društvu LG Chem odobrena su dva saslušanja nakon početnog roka za podnošenje primjedbi, na kojima je imalo priliku iznijeti svoje primjedbe o drugom dokumentu o dodatnoj objavi. Tijekom saslušanja pred službenikom za saslušanje nakon objave drugog dokumenta o dodatnoj objavi Komisija je istaknula da je društvo LG Chem u svojem odgovoru na konačnu objavu iznijelo primjedbu o nepodudarnosti podataka navedenih u pritužbi i konačnoj objavi te vlastitih podataka o istraživanju tržišta. Komisija je pažljivo analizirala primjedbe društva LG Chem i ispravila administrativnu pogrešku neuključivanja podataka jednog društva u makropodatke te je nastavila s drugim dokumentom o dodatnoj objavi.

(53)

Društvo LG Chem tvrdilo je i da je objava dodatnih podataka dovela do znatne promjene u usporedbi s prethodno objavljenim makropodacima jer su se znatno promijenile dimenzije i jer su se poboljšali trendovi svih pokazatelja. Nadalje, društvo LG Chem tvrdilo je da mu je upotreba raspona, kao posljedica dodavanja podataka o jednom društvu u drugom dokumentu o dodatnoj objavi, onemogućila razumijevanje revidiranih makroekonomskih pokazatelja.

(54)

Drugim dokumentom o dodatnoj objavi izmijenjeni su objavljeni makropodaci, a time i tržišni udjeli industrije Unije i zemalja uvoznica. Samo društvo LG Chem zatražilo je tu promjenu u svojim primjedbama na konačnu objavu prije drugog dokumenta o dodatnoj objavi. Ne samo da je istaknulo dimenzije podataka iz pritužbe, već je i dostavilo podatke o istraživanju tržišta koji pokazuju slične vrijednosti kao rasponi navedeni u drugom dokumentu o dodatnoj objavi. Stoga se ne može smatrati da izmijenjeni podaci već nisu bili predviđeni u obrani društva LG Chem.

(55)

S obzirom na ograničen broj proizvođača na tržištu jasno je da dodatni podaci jednog proizvođača znatno povećavaju apsolutne iznose, što je društvo LG Chem pretpostavilo u svojim početnim primjedbama. Međutim, obmanjujuća je tvrdnja da su se zbog toga poboljšali trendovi svih pokazatelja. Trendovi svih pokazatelja ostali su isti kao u izvornoj objavi. Ukupni indeks proizvodnje ostao je isti, uz tek minimalno povećanje za 2018. Primjetni su isti trendovi indeksa iskorištenosti kapaciteta, indeksa ukupne prodaje, indeksa ukupne zaposlenosti, indeksa produktivnosti i indeksa izvoza, iako ne u istom opsegu. Suprotno tvrdnjama društva LG Chem, trendovi se nisu poboljšali, već su nastavili pokazivati istu štetu, iako je opseg promjene bio drukčiji.

(56)

Osim toga, društvo LG Chem u svojim je primjedbama na drugi dokument o dodatnoj objavi izjavilo da revidirani brojčani podaci o tržišnim udjelima zapravo potvrđuju prethodnu tvrdnju tog društva da uvoz iz Koreje nikad nije preuzeo tržišne udjele industrije Unije. Ta tvrdnja pokazuje da trendovi objavljeni u drugom dokumentu o dodatnoj objavi općenito nisu doveli ni do promjene u procjeni društva LG Chem. Budući da se analiza i zaključci Komisije nisu promijenili, svi argumenti koje su stranke iznijele u odgovoru na dokument o općoj objavi i dalje su valjani.

(57)

Konačno, rasponi u makropodacima nisu društvu LG Chem otežali razumijevanje revidiranih makropokazatelja. Rasponi su bili potrebni kako bi se očuvala povjerljivost preciznih statističkih podataka o prodaji i drugih statističkih podataka proizvođača iz Unije čiji statistički podaci slučajno nisu uzeti u obzir u početnoj objavi. Ne samo da su navedeni indeksi pokazali jasnu sliku promjene pokazatelja, već su i rasponi dovoljno uski da se mogu razumjeti dimenzije svakog pokazatelja. Komisija je stoga odbacila tvrdnju da su kratkim rokom povrijeđena prava društva LG Chem na obranu.

2. PREDMETNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD

2.1. Predmetni proizvod

(58)

Predmetni su proizvod „superupijajući polimeri”, koji se sastoje od nepravilnih, okruglih ili aglomeriranih granula, u obliku praha, bijele boje i netopljivi u vodi, i nastaju polimerizacijom molekula monomera s umreživačima radi formiranja umreženih polimera, s velikom sposobnošću apsorbiranja i zadržavanja vode i vodenih otopina, podrijetlom iz Republike Koreje, trenutačno razvrstani u oznaku KN ex 3906 90 90 (oznaka TARIC 3906909017) („predmetni proizvod”). Oznake KN i TARIC navedene su samo u informativne svrhe.

(59)

Zbog svoje iznimne sposobnosti apsorbiranja superupijajući polimeri uglavnom se upotrebljavaju u higijenskim proizvodima za jednokratnu upotrebu, kao što su dječje pelene i pelene za inkontinenciju kod odraslih osoba, te za druge higijenske primjene, kao što su ženski higijenski proizvodi i jastučići za dojenje. Superupijajući polimeri mogu se upotrebljavati i u sektorima povezanima s hranom, primjerice u rashladnim sredstvima ili sredstvima za očuvanje svježine, te u kućanskim proizvodima, kao što su jednokratni oblozi za grijanje ili mirisi za prostor. Osim toga, mogu se upotrebljavati u poljoprivredi za zadržavanje vode. Međutim, u usporedbi s drugim primjenama uvelike prevladava njihova upotreba u higijenskim proizvodima za jednokratnu upotrebu.

2.2. Istovjetni proizvod

(60)

Ispitni je postupak pokazao da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

—	predmetni proizvod,

—	proizvod koji se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu Republike Koreje i

—	proizvod koji u Uniji proizvodi i prodaje industrija Unije.

(61)	Komisija je stoga zaključila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

2.3. Tvrdnje u pogledu opsega proizvoda

(62)	Na temelju dokaza navedenih u pritužbi Komisija je izvorno definirala proizvod iz ispitnog postupka u skladu s opisom koji je dostavila industrija Unije i u obrascima upitnika navela jedinstveni kontrolni broj proizvoda („PCN”).

(63)

Društvo LG Chem, proizvođač izvoznik koji surađuje, dostavilo je 8. ožujka 2021. niz primjedbi u kojima tvrdi da se superupijajući polimeri ne mogu smatrati homogenim proizvodom jer razlike s obzirom na fizička, tehnička i kemijska svojstva utječu na krajnje namjene i međusobnu zamjenjivost, kao i na postupke proizvodnje i povezane troškove proizvodnje te prodajne cijene proizvoda iz ispitnog postupka. Iste je primjedbe dostavilo i udruženje korisnika u pogledu krajnjih namjena, međusobne zamjenjivosti, postupka proizvodnje i distribucijskih kanala proizvoda. Kako bi analizirala te tvrdnje, Komisija je odlučila od proizvođača izvoznika i proizvođača iz Unije zatražiti ažurirane informacije na temelju detaljnijeg PCN-a, kako je opisano u odjeljku 2.3.5.

2.3.1. Zahtjev za isključenje proizvoda za posebne namjene

(64)

Prvo, društvo LG Chem zatražilo je da se iz ispitnog postupka isključe takozvani proizvodi za posebne namjene, odnosno proizvodi od superupijajućih polimera koji su prilagođeni posebnim zahtjevima i potrebama kupaca. Objasnilo je da zbog njihovih fizičkih, tehničkih i kemijskih svojstava takve vrste proizvoda nisu zamjenjive s drugim proizvodima od superupijajućih polimera.

(65)

Slične tvrdnje iznesene su za zajednički razvijene proizvode od superupijajućih polimera, odnosno proizvode koje su zajednički razvili društvo LG Chem i određeni kupac za isključive potrebe tog kupca. Osim već opisanih svojstava proizvoda za posebne namjene, zajednički razvijeni proizvodi dodatno se razlikuju s obzirom na distribucijske kanale te postupak i troškove proizvodnje. Stoga je društvo LG Chem zatražilo da se zajednički razvijeni proizvodi od superupijajućih polimera isključe iz opsega ispitnog postupka.

(66)	Društvo LG Chem zatražilo je i da se iz opsega predmetnog proizvoda isključe posebni distribucijski kanali za dugoročnu kupnju i globalne ugovore o dodjeli jer se oni ne natječu na tržištu Unije.

(67)

Međutim, društvo LG Chem nije tvrdilo da proizvode za posebne namjene i zajednički razvijene proizvode može proizvoditi samo LG Chem i da nema tržišnog natjecanja među različitim dobavljačima. Naprotiv, proizvode za posebne namjene i zajednički razvijene proizvode proizvode i proizvođači iz Unije na zahtjev određenih kupaca, kako je opisano u uvodnim izjavama 64. i 65. Nadalje, Komisija je zaključila da čak i korisnici superupijajućih polimera za posebne namjene ili zajednički razvijenih superupijajućih polimera radi stabilnosti opskrbe primjenjuju strategiju nabave iz više izvora, koja uključuje različite dobavljače i različite proizvodne lokacije, pa tako i dobavljače iz Unije. Osim toga, društvo LG Chem nije zatražilo da se proizvodi za posebne namjene ili zajednički razvijeni proizvodi uključe kao jedno od svojstava na razini PCN-a kako bi se uzele u obzir navodne razlike u troškovima proizvodnje ili cijenama. Nadalje, Komisija nije pronašla dokaze o postojanju takvih razlika.

(68)	Komisija je stoga odbila zahtjev za isključenje proizvoda za posebne namjene ili zajednički razvijenih proizvoda.

2.3.2. Zahtjev za isključenje superupijajućih polimera za kontrolu neugodnih mirisa

(69)

Drugo, društvo LG Chem zatražilo je da se iz opsega ispitnog postupka isključe proizvodi od superupijajućih polimera za kontrolu neugodnih mirisa jer se razlikuju od drugih proizvoda od superupijajućih polimera s obzirom na tehnička i kemijska svojstava, postupak proizvodnje, povezane troškove i krajnje namjene. Objasnilo je da se funkcija kontrole neugodnih mirisa postiže dodavanjem sirovina u određenom kemijskom sastavu, što rezultira višom cijenom za krajnje kupce. Zbog toga se tvrdilo da se proizvodi za kontrolu neugodnih mirisa ne mogu zamijeniti drugim proizvodima od superupijajućih polimera. Društvo LG Chem također je tvrdilo da je njegov uvoz proizvoda za kontrolu neugodnih mirisa bio vrlo ograničen, te da stoga uvoz proizvoda za kontrolu neugodnih mirisa iz Južne Koreje nije mogao nanijeti štetu proizvođačima superupijajućih polimera za kontrolu neugodnih mirisa iz Unije.

(70)

Komisija je provjerila nekoliko ugovora o nabavi superupijajućih polimera, koji su sadržavali mogućnost da kupac bez razlike u cijeni odabere između superupijajućih polimera za kontrolu neugodnih mirisa i superupijajućih polimera koji ne kontroliraju neugodne mirise. To pokazuje da se oba asortimana superupijajućih polimera međusobno izravno natječu unatoč tehničkim i kemijskim razlikama.

(71)

Komisija je stoga odbila taj zahtjev za isključenje. Međutim, kako je navedeno u odjeljku 2.3.5., Komisija je uključila kontrolu neugodnih mirisa kao jedno od svojstava na razini PCN-a kako bi se uzele u obzir moguće razlike u cijenama koje proizlaze iz dodavanja materijala za kontrolu neugodnih mirisa.

2.3.3. Zahtjev za isključenje bioloških superupijajućih polimera

(72)

Treće, društvo LG Chem zatražilo je da se iz opsega ispitnog postupka isključe organski proizvodi od superupijajućih polimera (tzv. „biološki superupijajući polimeri”), koji se kemijski razlikuju od nebioloških proizvoda od superupijajućih polimera jer se umjesto sirove nafte kao sirovina upotrebljava biodizel. Nadalje je objasnilo da biološki superupijajući polimeri podrazumijevaju drukčiji postupak proizvodnje i povezane troškove u usporedbi s nebiološkim proizvodima od superupijajućih polimera, što rezultira višom cijenom za krajnje kupce. Zbog toga se tvrdilo da se biološki superupijajući polimeri ne mogu zamijeniti drugim proizvodima od superupijajućih polimera. Društvo LG Chem tvrdilo je i da južnokorejski proizvođači ne opskrbljuju tržište Unije biološkim proizvodima od superupijajućih polimera, te da stoga uvoz južnokorejskih bioloških superupijajućih polimera nije mogao nanijeti štetu industriji Unije. Društvo LG Chem ponovilo je te primjedbe nakon konačne objave.

(73)

Pritužbom su bili obuhvaćeni nebiološki i biološki superupijajući polimeri jer industrija Unije proizvodi i jedne i druge. Nadalje, proizvode se različite vrste superupijajućih polimera, koje se razlikuju po obliku i svojstvima. Društvo LG Chem nije u dovoljnoj mjeri dokazalo da biološki superupijajući polimeri imaju zasebno tržište i da se ne natječu sa superupijajućim polimerima proizvedenima od sirove nafte. Komisija je stoga odbila taj zahtjev za isključenje.

2.3.4. Zahtjev za isključenje industrijskih superupijajućih polimera

(74)

Četvrto, društvo LG Chem zatražilo je isključenje proizvoda od industrijskih superupijajućih polimera iz opsega ispitnog postupka i tvrdilo je da se superupijajući polimeri koji nisu namijenjeni za higijenu ne mogu izjednačiti sa superupijajućim polimerima namijenjenima za higijenu. Objasnilo je da se te dvije kategorije razlikuju po fizičkim, kemijskim i tehničkim svojstvima jer proizvodi od superupijajućih polimera za industrijsku upotrebu obično imaju manje čestice. Na temelju toga tvrdilo se da se superupijajući polimeri namijenjeni za higijenu ne mogu zamijeniti superupijajućim polimerima za industrijsku upotrebu. Društvo LG Chem tvrdilo je i da se južnokorejski uvoz proizvoda od industrijskih superupijajućih polimera odnosi na tržišnu nišu s udjelom od otprilike od 1 % do 3 % ukupnog tržišta superupijajućih polimera u Uniji, zbog čega se njime nije mogla nanijeti šteta industriji Unije.

(75)

Žalba obuhvaća superupijajuće polimere namijenjene za higijenu i industriju jer industrija Unije proizvodi obje vrste. Iako je njihova krajnja upotreba različita, postupak proizvodnje te cjelokupna kemijska i tehnička svojstva u velikoj se mjeri preklapaju. Osim toga, nije nužno da se sve vrste proizvoda u ispitnom postupku međusobno izravno natječu. Kako je prikazano u odjeljku 2.3.5., Komisija je postupila u skladu sa zahtjevom da se upotreba za higijenu i industriju razlikuju tako što su te kategorije uvrštene u PCN.

2.3.5. Prijedlozi za raščlambu PCN-a

(76)

Društvo LG Chem dostavilo je 12. ožujka 2021. primjedbe i ponovilo tvrdnje o nehomogenoj prirodi predmetnog proizvoda, protiveći se izjavi podnositelja pritužbe da superupijajuće polimere obilježava njihova funkcijska sposobnost, a ne njihova kemijska struktura. S obzirom na to, društvo LG Chem naglasilo je da upotreba jedinstvenog PCN-a ne bi omogućila pravednu usporedbu različitih vrsta proizvoda od superupijajućih polimera, u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe, te je predložilo raščlambu PCN-a. Prema njoj su se proizvodi od superupijajućih polimera razlikovali po sirovinama koje se upotrebljavaju u postupku proizvodnje, obliku, prosječnom centrifugalnom kapacitetu zadržavanja (CRC), aditivima i dodatnim funkcijama (uključujući pjenaste proizvode, sprečavanje zgrudavanja, sprečavanje promjene boje i kontrolu neugodnih mirisa) te upotrebi.

(77)

Proizvođači iz Unije u uzorku, društva BASF i Nippon Shokubai Europe, dostavili su 19. ožujka 2021. primjedbe kao odgovor na primjedbe društva LG Chem. U preliminarnoj su primjedbi tvrdili da su primjedbe društva LG Chem na opseg proizvoda dostavljene nakon roka utvrđenog u Obavijesti o pokretanju postupka, te da bi ih stoga trebalo zanemariti i odbaciti.

(78)

Kad je riječ o primjedbama društva LG Chem o raščlambi PCN-a kako je navedeno u uvodnoj izjavi 76., proizvođači iz Unije tvrdili su da, iako je bilo ispravno potvrditi da superupijajuće polimere obilježava niz različitih parametara koji se mogu razlikovati ovisno o zahtjevima i preferencijama kupaca, nijedan od tih parametara nije važniji od ostalih u razlikovanju proizvoda od superupijajućih polimera. Konkretno, tvrdili su i dostavili dokaze u prilog tome da razlike u obliku, CRC-u, aditivima i dodatnim funkcijama ne ometaju usporedivost proizvoda i ne dovode do znatne razlike u cijeni.

(79)

Kad je riječ o razlikovanju proizvoda od superupijajućih polimera prema upotrebi, proizvođači iz Unije složno su potvrdili da bi superupijajuće polimere namijenjene za higijenu trebalo razlikovati od onih koji nisu namijenjeni za higijenu jer krajnja upotreba može dovesti do razlike u cijeni. Međutim, industrija EU-a usprotivila se razlikovanju unutar samog tržišta za higijenske proizvode koje je predložilo društvo LG Chem, tj. proizvoda za njegu za dojenčad, odrasle ili žene, te je tvrdila da su proizvodi od superupijajućih polimera namijenjeni za higijenu međusobno usporedivi. Na temelju toga društva BASF i Nippon Shokubai Europe usprotivila su se raščlambi PCN-a koju je predložilo društvo LG Chem te su tvrdila da jedinstveni PCN ne bi spriječio društvo LG Chem da zatraži prilagodbu na temelju članka 2. stavka 10. osnovne uredbe.

(80)

Ukratko, proizvođači iz Unije protivili su se zahtjevu društva LG Chem za isključenje proizvoda kako je opisano u odjeljku 2.3.1. i tvrdili su da društvo LG Chem nije dokazalo bitne razlike između proizvoda od superupijajućih polimera za koje je zatraženo isključenje i drugih proizvoda od superupijajućih polimera s obzirom na tehnička i fizička svojstva, upotrebu, percepciju kupaca ili međusobnu zamjenjivost.

(81)	Komisija je odlučila prikupiti više podataka radi analize zahtjeva za raščlanjeni PCN.

(82)

Na temelju dokaza u dokumentaciji Komisija je 9. travnja 2021. u dokumentaciju dodala bilješku u kojoj je pozvala sve zainteresirane strane da dostave podatke i primjedbe o novoj raščlambi PCN-a u kojoj bi se uzele u obzir razlike među proizvodima od superupijajućih polimera s obzirom na sirovine koje se upotrebljavaju u postupku njihove proizvodnje, oblik, CRC, različitost pjenastih i nepjenastih proizvoda, sprečavanje zgrudavanja, sprečavanje promjene boje, kontrolu neugodnih mirisa i upotrebu.

(83)	Proizvođači iz Unije u uzorku, društva BASF i Nippon Shokubai Europe, zajedno s proizvođačem iz Unije društvom Evonik, ponovili su tvrdnje kojima se protive raščlambi PCN-a tvrdeći da je ona proizvoljna i selektivna te da bi služila samo pojedinačnom interesu društva LG Chem u ispitnom postupku.

(84)

S druge strane, dva korisnika, društva FATER i P&G, poduprla su odluku o uvođenju nove raščlambe PCN-a. Oba su korisnika nadalje zatražila da se doda jedan kriterij razlikovanja, točnije „T20 – brzina dinamičke apsorpcije”, tj. brzina kojom određeni superupijajući polimer upija tekućine pod pritiskom, izražena u sekundama. U svojim su podnescima ta dva korisnika objasnila da je društvo P&G u prethodnom desetljeću razvilo i znatno poboljšalo metodu T20 te da je društva P&G i FATER trenutačno upotrebljavaju u proizvodima „osme generacije superupijajućih polimera”, koji će 2022. vjerojatno postati proizvodi „devete generacije superupijajućih polimera”. Stoga su oba korisnika smatrala da je uvođenje tog kriterija ključno kako bi se osigurao najveći stupanj usporedivosti proizvoda i njihovih cijena s drugim proizvodima od superupijajućih polimera.

(85)	Komisija je smatrala da je brzina apsorpcije opće svojstvo koje se razlikuje kod svih superupijajućih polimera. Međutim, razlikovanje svih vrsta superupijajućih polimera onemogućilo bi usporedbu cijena. Komisija je stoga u svojoj analizi odbila zahtjev za uvođenje tog kriterija.

(86)

Nakon što je razmotrila sve primjedbe koje su dostavile zainteresirane strane i na temelju dokaza u dokumentaciji, Komisija je 22. travnja 2021. odlučila izmijeniti raščlambu PCN-a predloženu u bilješci u dokumentaciji od 9. travnja 2021. Konačnom raščlambom PCN-a uzete su u obzir razlike među proizvodima od superupijajućih polimera s obzirom na sirovine koje se upotrebljavaju u postupku proizvodnje, oblik, CRC, kontrolu neugodnih mirisa i upotrebu, a odbačene su razlike između pjenastih i nepjenastih proizvoda te razlike s obzirom na sprečavanje zgrudavanja i sprečavanje promjene boje. Komisija je od proizvođača iz Unije u uzorku i proizvođača izvoznika zatražila da ponovno dostave dijelove odgovora na upitnik koji se odnose na PCN, u skladu s konačnom raščlambom PCN-a.

(87)

Nakon odluke o konačnoj raščlambi PCN-a društvo LG Chem tvrdilo je 27. svibnja 2021. da primjedbe zainteresiranih strana kojima se opravdava izmjena konačne raščlambe PCN-a nisu pravodobno dodane u dokumentaciju ispitnog postupka koja nije povjerljiva, čime se prekršilo odredbe iz članka 6. stavka 7. osnovne uredbe.

(88)	Komisija je društvu LG Chem odobrila produljenje roka za podnošenje primjedbi na te primjedbe.

(89)	Društvo LG Chem nadalje je tvrdilo da podaci drugih strana dostavljeni kao odgovor na podroban PCN ne omogućuju razumijevanje informacija koje su dostavljene kao povjerljive.

(90)

Komisija je podatke na koje je uputilo društvo LG Chem smatrala vrlo povjerljivima jer bi konkurenti upotrebom tih podataka mogli razumjeti poslovne strategije industrije Unije. Komisija je smatrala da su sažeci u verziji koja nije povjerljiva bili reprezentativni za podatke koji su dostavljeni kao povjerljivi te da su omogućili drugim zainteresiranim stranama da na odgovarajući način ostvare svoja prava na obranu. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

2.3.6. Zahtjev za isključenje proizvoda osme i devete generacije superupijajućih polimera

(91)

Nakon objave konačne raščlambe PCN-a dva korisnika, društva FATER i P&G, zatražila su isključenje proizvoda tzv. „osme i devete generacije superupijajućih polimera” na temelju toga što postoje određena fizička, tehnička i kemijska svojstva zbog koji se oni ne mogu zamijeniti s drugim vrstama proizvoda od superupijajućih polimera. Konkretno, kako je opisano u uvodnoj izjavi 84., korisnici su tvrdili da se zbog metode T20 proizvodi „osme i devete generacije superupijajućih polimera” razlikuju od svih ostalih proizvoda od superupijajućih polimera na tržištu Unije.

(92)

Komisija je ispitala te tvrdnje i zaključila da su za sve proizvode od superupijajućih polimera u određenoj mjeri svojstvene različite tehničke ili kemijske specifikacije. Međutim, oni u konačnici imaju istu krajnju upotrebu i zamjenjivi su te stoga i dalje obuhvaćeni definicijom predmetnog proizvoda iz uvodne izjave 58. Sve manje razlike u specifikacijama obuhvaćene su dodatnim informacijama na razini PCN-a. Stoga metoda T20 koja se upotrebljava za „osmu i devetu generaciju superupijajućih polimera” ne opravdava njihovo isključenje iz opsega proizvoda iz ispitnog postupka. Te su tvrdnje stoga odbačene.

(93)

U svojim primjedbama nakon konačne objave P&G i Fater tvrdili su da je Komisija netočno prikazala brzinu apsorpcije kao „opće svojstvo” koje se razlikuje kod svih proizvoda od superupijajućih polimera. Tvrdili su da bi se stoga i pet deskriptora upotrijebljenih u konačnoj raščlambi PCN-a jednako tako moglo smatrati „općim svojstvima” koja se razlikuju kod svih proizvoda od superupijajućih polimera. Društva P&G i Fater stoga su navela da bi upotreba razine T20 kao praga u raščlambi PCN-a Komisiji omogućila točniju analizu PCN-a.

(94)

Nadalje su tvrdila da Komisija nije potkrijepila razloge zbog kojih „metoda T20 primijenjena u ‚proizvodima osme i devete generacije superupijajućih polimera’ ne opravdavaa njihovo isključenje iz opsega proizvoda”. Tvrdila su i da Komisija nije uzela u obzir dodatne čimbenike svojstvene za metodu T20, primjerice proizvodni postupak i percepciju potrošača, kao ni razlike u pogledu fizičkih, tehničkih i kemijskih svojstava, zaključivši da svi proizvodi od superupijajućih polimera imaju „istu krajnju upotrebu i da su zamjenjivi” te da su „sve manje razlike u specifikacijama obuhvaćene dodatnim informacijama na razini PCN-a”.

(95)	Društva P&G i Fater tvrdila su i da Komisija nije uzela u obzir dokaze dostavljene u prilog činjenici da se postupak proizvodnje za proizvode osme i devete generacije superupijajućih polimera bitno razlikuje od postupka proizvodnje drugih vrsta superupijajućih polimera.

(96)

Naposljetku, društva P&G i Fater tvrdila su da bi isključenje proizvoda osme i devete generacije superupijajućih polimera iz opsega ovog ispitnog postupka bilo u interesu Unije jer bi se time izbjegao štetan učinak na cijene pelena društava P&G i Fater za trgovce na malo, a istodobno bi se omogućilo da na snazi ostanu antidampinške mjere na uvoz drugih proizvoda od superupijajućih polimera.

(97)

Kako je priopćeno zainteresiranim stranama, Komisija je zaključila da tehničke razlike same po sebi ne opravdavaju isključenje (vidjeti uvodnu izjavu 92.). Društva P&G i Fater nisu osporavala da se proizvodnja te vrste superupijajućih polimera temelji na istim sirovinama kao proizvodnja drugih superupijajućih polimera te da se njihova upotreba u higijenskim proizvodima za dojenčad i odrasle natječe s upotrebom drugih superupijajućih polimera u istoj vrsti proizvoda. Osim toga, sama činjenica da su pojedini korisnici prilagodili svoju proizvodnju superupijajućim polimerima s posebnim svojstvima ne opravdava to isključenje. Komisija je stoga odbacila tvrdnju da u svojoj ocjeni nije uzela u obzir određene čimbenike. Interes Unije detaljnije je opisan u odjeljku 6.

2.3.7. Zahtjev za isključenje proizvoda koji je podnijelo društvo Kimberly-Clark

(98)	U svojem podnesku nakon konačne objave društvo Kimberly-Clark zatražilo je od Komisije da iz opsega proizvoda isključi određenu vrstu superupijajućih polimera koju upotrebljava u svojem postupku proizvodnje. .

(99)

Komisija je napomenula da društvo Kimberly-Clark nije iznijelo dokaze kojima bi potkrijepilo svoju tvrdnju o različitim tehničkim svojstvima. Društvo Kimberly-Clark nije ni osporavalo da se posebna vrsta superupijajućih polimera koju koristi temelji na istim sirovinama kao drugi superupijajući polimeri te da se natječe s drugim superupijajućim polimerima koji se upotrebljavaju u istoj vrsti proizvoda. Osim toga, s obzirom na to da je taj zahtjev za isključenje podnesen u vrlo kasnoj fazi postupka, Komisija nije mogla provjeriti tvrdnje da određeni proizvođači ne bi mogli proizvoditi tu vrstu superupijajućih polimera. Komisija je stoga odbila taj zahtjev za isključenje.

3. DAMPING

3.1. Uobičajena vrijednost

(100)

Za proizvođače izvoznike u Republici Koreji nije proveden odabir uzorka. Društvo LG Chem bilo je jedini proizvođač izvoznik predmetnog proizvoda koji surađuje koji je iz Republike Koreje.

(101)

Komisija je najprije ispitala je li ukupni obujam domaće prodaje društva LG Chem reprezentativan u smislu članka 2. stavka 2. osnovne uredbe. Domaća je prodaja reprezentativna ako je ukupni obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima na domaćem tržištu po proizvođaču izvozniku činio najmanje 5 % njegova ukupnog obujma izvozne prodaje predmetnog proizvoda u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka. Iz toga slijedi da je ukupna prodaja istovjetnog proizvoda od strane društva LG Chem na domaćem tržištu bila reprezentativna.

(102)

Komisija je naknadno utvrdila vrste proizvoda koje na domaćem tržištu prodaje LG Chem, a koje su bile identične ili usporedive s vrstama proizvoda koje se prodaju za izvoz u Uniju s reprezentativnom domaćom prodajom.

(103)

Komisija je zatim ispitala je li domaća prodaja društva LG Chem na njegovu domaćem tržištu za svaku vrstu proizvoda koja je identična vrsti proizvoda koja se prodaje radi izvoza u Uniju ili usporediva s njom reprezentativna u smislu članka 2. stavka 2. osnovne uredbe. Domaća prodaja vrste proizvoda reprezentativna je ako ukupni obujam domaće prodaje te vrste proizvoda nezavisnim kupcima tijekom razdoblja ispitnog postupka čini najmanje 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje identične ili usporedive vrste proizvoda u Uniji.

(104)

Komisija je utvrdila da društvo LG Chem četiri vrste proizvoda ne prodaje na domaćem tržištu. Za te vrste proizvoda uobičajena vrijednost izračunana je kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 111. i 112.

(105)

Obujam prodaje jedne vrste proizvoda prodana činio je 4,3 % ukupnog obujma izvozne prodaje društva LG Chem u Uniju, što je tek neznatno ispod praga od 5 %. Budući da je prodajna cijena te vrste proizvoda bila u skladu s cijenama usporedivih modela koji se prodaju na domaćem tržištu, Komisija ju je smatrala reprezentativnom za predmetno tržište.

(106)

Komisija je zatim za svaku vrstu proizvoda definirala udio profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka kako bi odlučila hoće li za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 4. osnovne uredbe upotrebljavati stvarnu domaću prodaju.

(107)

Uobičajena vrijednost temelji se na stvarnoj domaćoj cijeni po vrsti proizvoda bez obzira na to je li ta prodaja profitabilna ili nije:

(a)	ako je obujam prodaje vrste proizvoda prodanog po neto prodajnoj cijeni jednakoj izračunanom trošku proizvodnje ili višoj od tog troška činio više od 80 % ukupnog obujma prodaje te vrste proizvoda i

(b)	ako je ponderirana prosječna prodajna cijena te vrste proizvoda jednaka jediničnom trošku proizvodnje ili viša od njega.

(108)

U ovom je slučaju uobičajena vrijednost ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje te vrste proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(109)

Uobičajena vrijednost stvarna je domaća cijena po vrsti proizvoda isključivo profitabilne domaće prodaje predmetnih vrsta proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka:

(a)	ako obujam profitabilne prodaje vrste proizvoda čini 80 % ukupnog obujma prodaje te vrste proizvoda ili manje ili

(b)	ako je ponderirana prosječna cijena te vrste proizvoda niža od jediničnog troška proizvodnje.

(110)

Analiza domaće prodaje pokazala je da je više od 80 % (9) ukupne domaće prodaje vrsta proizvoda koje su identične vrstama proizvoda prodanima za izvoz u Uniji ili usporedive s njima bilo profitabilno te da je ponderirana prosječna prodajna cijena bila viša od troška proizvodnje. U skladu s time uobičajena vrijednost za te vrste proizvoda izračunana je kao ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(111)

Za vrste proizvoda za koje nije bilo prodaje istovjetnog proizvoda u reprezentativnim količinama na domaćem tržištu, Komisija je uobičajenu vrijednost izračunala u skladu s člankom 2. stavcima 3. i 6. osnovne uredbe.

(112)

Za četiri vrste proizvoda koje se uopće ne prodaju na domaćem tržištu dodani su ponderirani prosječni troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit od svih transakcija obavljenih u uobičajenom tijeku trgovine na domaćem tržištu.

3.2. Izvozna cijena

(113)

Društvo LG Chem izvozilo je u Uniju izravno nezavisnim kupcima ili neizravno preko društva LG Chem Europe, povezanog uvoznika u Uniji.

(114)

Za prodaju predmetnog proizvoda izravno nezavisnim kupcima u Uniji izvozna cijena bila je stvarno plaćena ili naplativa cijena za predmetni proizvod kad se prodavao za izvoz u Uniju, u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe.

(115)

U svojim primjedbama na konačnu objavu društvo LG Chem osporavalo je prilagodbu koju je Komisija primijenila na ispravak vrijednosti za troškove kredita za njegovu izravnu prodaju u Uniji primjenom tromjesečne kamatne stope u Koreji i na temelju računovodstvene valute društva (KRW). Prema mišljenju društva, Komisija je trebala upotrijebiti stopu LIBOR koju je društvo LG Chem upotrijebilo u svojem odgovoru na upitnik i koja se temelji na valuti računa (EUR).

(116)

Društvo LG Chem tvrdilo je da bi ispravak vrijednosti trebao odražavati trošak koji se temelji na uvjetima plaćanja dogovorenima u trenutku prodaje. Prema mišljenju društva, dogovoreni uvjeti plaćanja su valute u kojima su računi denominirani, pa je stoga Komisija trebala primijeniti kratkoročne kamatne stope LIBOR-a za EUR.

(117)

Komisija se nije složila s tim stajalištem. Kako je objašnjeno i u upitniku, „kredit se odnosi na trošak vremena u kojem kupac mora platiti robu, tj. roka dogovorenog u uvjetima plaćanja”. Stoga su dogovoreni uvjeti dani tijekom kojih kupac mora platiti račun. Kad je riječ o kamatnoj stopi, ona bi trebala odražavati trošak koji bi društvo platilo za vlastito kratkoročno zaduživanje u istom iznosu računa. Stoga bi se trebala temeljiti na južnokorejskom vonu (KRW), funkcionalnoj valuti društva.

(118)

Izvozna cijena za prodaju preko društva LG Chem Europe utvrđena je na temelju cijene po kojoj se uvezeni proizvod prvi put preprodao nezavisnim kupcima u Uniji, u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe. U tom je slučaju cijena prilagođena za sve troškove nastale između uvoza i preprodaje, uključujući troškove prodaje, opće i administrativne troškove, te za ostvarenu dobit.

(119)

Kad je riječ o upotrijebljenoj profitnoj marži, društvo LG Chem Europe tvrdilo je da bi trebalo upotrijebiti njegovu profitnu maržu jer je točna i razumna.

(120)

Međutim, utvrđeno je da na metodu dodjele u potpunosti utjecala povezanost dvaju društava jer ju je društvo LG Chem izravno dodijelilo. Stoga transferna cijena nije bila ona koja bi se utvrdila u pregovorima s neovisnim uvoznikom. Komisija je stoga zaključila da profitna marža društva LG Chem Europe nije razumna. U skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe smatra se primjerenim upotrijebiti razumnu profitnu maržu neovisno o stvarnoj dobiti koja proizlazi iz transferne cijene kako bi se izbjegli učinci narušavanja koji mogu proizaći iz transferne cijene, u skladu s ustaljenom sudskom praksom sudova Unije. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(121)

Budući da nije bilo nepovezanih uvoznika koji surađuju, Komisija je odlučila upotrijebiti profitnu maržu koja je upotrijebljena u prethodnom postupku u vezi s drugim kemijskim proizvodom koji proizvodi slična industrija i koji se uvozi u sličnim okolnostima, odnosno profitnu maržu od 6,89 % (10) utvrđenu u ispitnom postupku o polivinil-alkoholima. Komisija smatra da je ta profitna marža najobjektivniji temelj za postizanje zadovoljavajuće procjene izvozne cijene u skladu s tržišnim uvjetima.

(122)

Nakon konačne objave društvo je ponovilo svoju tvrdnju i dostavilo izračun kojim je nastojalo dokazati da je trošak proizvoda koje je društvo LG Chem Europe kupilo od društva LG Chem bio viši od prodajne cijene istovjetnih PCN-a koje je društvo LG Chem izravno prodavalo nepovezanim kupcima u Uniji. Prema mišljenju društva, to je pokazalo da se profitna marža društva LG Chem Europe temeljila na trošku kupnje po tržišnim uvjetima, te bi je stoga trebalo upotrijebiti za prilagodbu u skladu s člankom 2. stavkom 9.

(123)

Društvo LG Chem u svojem je izračunu usporedilo cijenu društva LG Chem Europe (nakon odbitka naknada, troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti kako je utvrđeno u ispitnom postupku o polivinil-alkoholima) s izravnom prodajom društva LG Chem u EU-u (nakon odbitka prilagodbi) i stoga nije dostavilo dokaze suprotne argumentu da je povezanost dvaju društava, kako je utvrđeno tijekom ispitnog postupka, u potpunosti utjecalo na raspodjelu dobiti. Osim toga, cijene društva LG Chem Europe na razini franko tvornica uvećane za troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit utvrđene u ispitnom postupku o polivinil-alkoholima bile su u prosjeku [od 5 % do 8 %] više od cijena izravne prodaje društva LG Chem na razini franko tvornica. Prema mišljenju Komisije taj je raspon potpuno u skladu s maržom koju bi naplatio nepovezani uvoznik. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(124)

Društvo LG Chem osporavalo je i upotrebu profitne marže utvrđene u ispitnom postupku o polivinil-alkoholima. Društvo je tvrdilo da je ona utvrđena u razdoblju različitom od trenutačnog ispitnog postupka i da se distribucija superupijajućih polimera znatno razlikuje od distribucije polivinil-alkohola. Prema mišljenju društva, kao prvo, tržišni uvjeti za polivinil-alkohole znatno su se promijenili, zbog čega je smanjena profitna marža uvoznika u kemijskom sektoru u usporedbi s razdobljem trenutačnog ispitnog postupka, i kao drugo, superupijajući polimer je proizvod koji su zajednički razvili proizvođač i klijent te koji se obično prodaje na temelju dugoročnih ugovora, dok su polivinil-alkoholi robni proizvod koji se prodaje na promptnom tržištu.

(125)

Komisija ne smatra da profitna marža utvrđena u ispitnom postupku o polivinil-alkoholima nije primjerena. Prvo, informacije prikupljene od zainteresiranih strana pokazale su da je prosječna profitna marža uvoznika u sektoru kemikalija za posebne namjene 2020. bila od 10 % do 15 %. Drugo, suprotno argumentu društva LG Chem, i polivinil-alkoholi su proizvod koji se često razvija u skladu sa specifikacijama klijenata i često se prodaje na temelju dugoročnih ugovora, kako je potvrđeno u ispitnom postupku o polivinil-alkoholima. Treće, prikupljeni podaci pokazali su da je raspon dobiti nepovezanih uvoznika koji surađuju u ispitnom postupku o polivinil-alkoholima bio isti i prije razdoblja ispitnog postupka o polivinil-alkoholima. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

3.3. Ponuda za preuzimanje obveze

(126)

Nakon konačne objave, u roku navedenom u članku 8. stavku 2. osnovne uredbe, društvo LG Chem zajedno s društvom LG Chem Europe dostavilo je ponudu za preuzimanje obveze u pogledu cijena. Društvo je ponudilo dvije prosječne minimalne uvozne cijene podložne indeksaciji.

(127)

U nizu primjedbi dostavljenih Komisiji podnositelji pritužbe i Evonik usprotivili su se ponudi društva LG Chem zbog niza razloga, kao što su rizik od unakrsne kompenzacije cijena i rizik da bi minimalna uvozna cijena mogla postati referentna cijena na tržištu Unije te stoga dovesti do smanjenja tržišnog natjecanja. Zatražili su da se ponuda društva LG Chem odbije.

(128)

Nadalje, podnositelji pritužbe i Evonik tvrdili su da bi zbog neusklađenosti Republike Koreje s određenim odredbama konvencija Međunarodne organizacije rada (ILO) mogla uzrokovati poremećaje u troškovima proizvodnje korejskih superupijajućih polimera te u konačnici utjecati na svaku usporedbu cijena industrije Unije i korejskih uvoznih cijena. Zatražili su da Komisija u ovom ispitnom postupku uzme u obzir takve poremećaje, barem pri ispitivanju svake ponude za preuzimanje obveze u pogledu cijena koju dostavi proizvođač izvoznik.

(129)

Komisija nije smatrala da u kontekstu ovog ispitnog postupka raspolaže dostatnim dokazima o neusklađenosti s određenim odredbama konvencija Međunarodne organizacije rada (ILO) kako bi mogla donijeti zaključke o poremećajima u području troškova rada. U svakom slučaju, ponudu za preuzimanje obveze koju je podnijelo društvo LG Chem trebalo je odbiti zbog drugih razloga, te stoga takva ocjena nije bila potrebna.

(130)

U skladu s člankom 8. osnovne uredbe ponudom za preuzimanje obveze u pogledu cijena mora se ukloniti štetni učinak dampinga, a njezino prihvaćanje ne smije biti nepraktično. Komisija je ocijenila ponudu s obzirom na te kriterije i zaključila da bi njezino prihvaćanje bilo nepraktično i da ne bi uklonilo štetne učinke dampinga zbog razloga navedenih u nastavku.

(131)

Prvo, cijena predmetnog proizvoda i cijena sirovina na kojima se temeljila predložena indeksacija nisu stabilne. S obzirom na tu nestabilnost ne može se jamčiti da bi minimalna uvozna cijena bila dostatna za otklanjanje štetnih učinaka dampinga za vrijeme trajanja mjera.

(132)

Drugo, društvo LG Chem izvozio je nekoliko različitih vrsta proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka, uz razliku u cijenama od [30 %–40 %]. Ponderirana prosječna minimalna uvozna cijena po kategoriji predmetnog proizvoda dovela bi do minimalne uvozne cijene koja bi bila niža od nedampinške cijene za neke vrste proizvoda od superupijajućih polimera, uzimajući u obzir i nestabilnost cijena, kako je prethodno objašnjeno.

(133)

Treće, predložene minimalne uvozne cijene indeksirane su na dvije glavne sirovine za formulu za izračun cijena superupijajućih polimera, a to su propilen i kaustična soda. Međutim, drugi važni čimbenici, kao što su troškovi energije, ne uzimaju se u obzir pri indeksaciji.

(134)

Četvrto, vrste proizvoda od superupijajućih polimera i PCN-ovi ne mogu se lako međusobno razlikovati fizičkim pregledom. To znači da je visok rizik od pogrešnog prijavljivanja skupljih vrsta proizvoda kao jeftinijih. Zbog toga je obvezu teško pratiti, što je čini nepraktičnom u smislu članka 8. osnovne uredbe.

(135)

Peto, društvo LG Chem ima globalnu strukturu koju čini nekoliko povezanih društava, u Uniji i izvan nje, te prodaje brojne druge kemijske proizvode globalnim kupcima s poslovnim nastanom u Uniji i izvan nje. Superupijajući polimeri često se prodaju putem globalnih ugovora o dodjeli u kojima kupac s nekoliko lokacija u cijelom svijetu pregovara s društvom LG Chem o obujmu i cijenama za sve svoje povezane subjekte. U tim okolnostima Komisija ne bi mogla učinkovito pratiti te transakcije jer bi se one odvijale izvan Unije, što bi društvu LG Chem omogućilo da jednostavno unakrsno kompenzira cijene u Uniji s cijenama izvan Unije za globalne kupce. To bi samo po sebi ponudu učinilo nepraktičnom.

(136)

Komisija je poslala dopis podnositelju zahtjeva, u kojem je navela prethodno spomenute razloge za odbijanje ponude za preuzimanje obveze. Podnositelj zahtjeva dostavio je primjedbe u vezi s tim. Te su primjedbe stavljene na raspolaganje zainteresiranim stranama u spisu predmeta.

(137)

Društvo LG Chem u svojim je primjedbama osporavalo razloge za odbijanje njegove ponude za preuzimanje obveze koje je iznijela Komisija. Prema mišljenju društva LG Chem, predloženim mehanizmom indeksacije mogla se uzeti u obzir nestabilnost cijena i osigurati da se minimalnom uvoznom cijenom ukloni dampinška marža tijekom cijelog razdoblja trajanja mjera. Kad je riječ o različitim vrstama proizvoda, društvo LG Chem tvrdilo je da je znatna razlika u cijeni različitih vrsta proizvoda posljedica samo jednog PCN-a izvezenog u ograničenim količinama te je ponudilo revidirati svoju ponudu na temelju triju pojednostavnjenih PCN-a upotrijebljenih za potrebe sniženja cijena. Nadalje, tvrdilo je da nema rizika od unakrsne kompenzacije među različitim vrstama proizvoda jer carinska tijela mogu lako provjeriti različita svojstva u prodajnim dokumentima i listovima s tehničkim podacima koje društvo LG Chem mora pripremiti za svaku pošiljku. Naposljetku, društvo LG Chem tvrdilo je da nema rizika od unakrsne kompenzacije u okviru dugoročnih i globalnih ugovora o dodjeli te je ponudilo dostaviti informacije o prodaji globalnim kupcima u Uniji i izvan nje s ciljem smanjenja rizika.

(138)

Komisija je potvrdila da bi se predloženom indeksacijom mogao uzeti u obzir barem dio uočene nestabilnosti cijena. Međutim, predložene minimalne uvozne cijene samo su se djelomično temeljile na formuli za cijenu sirovina, dok je fiksni dio, koji čini oko 50 % cijene superupijajućih polimera, nepromjenjiv. Nadalje, kad je riječ o različitim vrstama proizvoda, čak i ako se ne uzme u obzir jedinstveni PCN izvezen u ograničenim količinama, razlika u cijeni preostalih devet PCN-a i dalje bi iznosila oko [15 %–30 %]. Što se tiče rizika od unakrsne kompenzacije, Komisija smatra da prodajni dokumenti sami po sebi ne bi spriječili rizik od pogrešnog prijavljivanja jer bi se carinska tijela mogla osloniti samo na te izjave. Naposljetku, Komisija prima na znanje ponudu društva LG Chem da dostavi informacije o prodaji globalnim kupcima. Međutim, Komisija smatra da se time ne bi smanjio rizik od unakrsne kompenzacije jer Komisija ne bi bila u mogućosti provjeriti jesu li dostavljene sve relevantne informacije te bi bilo iznimno teško osigurati provedbu obveze društva LG Chem. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(139)

Nadalje, društvo LG Chem tvrdilo je da razlozi za odbijanje njegove ponude za preuzimanje obveze u vezi s cijenama koje je Komisija iznijela nisu u skladu s nalazima iz dokumenta o općoj objavi. Društvo je tvrdilo sljedeće: i. Komisija je priznala da je cijena predmetnog proizvoda nestabilna, ali, prema njezinu mišljenju, to nije u skladu s navodom da je korejski uvoz smanjio cijene industrije Unije; ii. Komisija je tvrdila da je društvo LG Chem izvozilo deset različitih vrsta proizvoda koje je moguće odrediti na temelju čimbenika kao što su oblik granula proizvoda, stupanj poroznosti, nasipna gustoća i raspodjela veličine čestica, suprotno dokumentu o općoj objavi u kojem je Komisija izračun sniženja cijena i marže štete temeljila na pojednostavnjenom PCN-u, pri čemu se samo razmatra uključivanje kontrole neugodnih mirisa i upotreba proizvoda (higijenskih u odnosu na industrijske); iii. u dokumentu o općoj objavi Komisija nije smatrala da su formula za izračun cijene superupijajućih polimera i troškovi proizvođača iz Unije relevantni čimbenici koji nanose štetu industriji Unije iako ih je uzela u obzir pri odbijanju ponude za preuzimanje obveze; iv. Komisija je uzela u obzir važnost dugoročnih i globalnih ugovora o dodjeli pri odbijanju ponude za preuzimanje obveze društva LG Chem, ali to nije uzela u obzir u dokumentu o općoj objavi, posebno kad je riječ o izvoznim rezultatima industrije Unije i učincima uvoza iz Japana.

(140)

Ti su argumenti morali biti odbačeni. Prvo, Komisija je već analizirala činjenicu da su se cijene smatrale nestabilnima, tj. da fluktuiraju u skladu s cijenama sirovina. Utvrđeno je da to ima zanemariv učinak na profitabilnost i cijene industrije Unije, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 283. do 288., jer zbog dampinškog uvoza iz Koreje industrija Unije nije mogla povećati cijene onoliko koliko su se povećali njezini troškovi proizvodnje (vidjeti i uvodnu izjavu 249.). Drugo, Komisija je razmotrila različita svojstva superupijajućih polimera u odnosu na sposobnost carinskih službenika da razlikuju različite vrste proizvoda i provedivost predložene obveze. Međutim, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 182., Komisija smatra da je pojednostavnjeni PCN upotrijebljen u izračunu sniženja cijena bio dovoljno detaljan da obuhvati utjecaj glavnih svojstava superupijajućih polimera na trošak i cijenu. Treće, kad je riječ o prethodnoj točki, smatralo se da su globalni ugovori o dodjeli relevantni jer ugrožavaju praćenje i provedivost preuzete obveze zbog rizika od unakrsne kompenzacije. Nadalje, Komisija je u odjeljcima 5.2.3., 5.2.4. i 5.2.8 analizirala primjedbe društva LG Chem o učinku globalnih ugovora o dodjeli na uvoz iz Japana, izvoznim rezultatima industrije Unije i globalnim pregovorima o cijenama.

(141)

Stoga je Komisija ponudu za preuzimanje obveza smatrala neprovedivom, a time i nepraktičnom u smislu članka 8. osnovne uredbe, te ju je stoga odbila.

3.4. Usporedba

(142)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika koji surađuje na temelju cijena franko tvornica.

(143)

U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala pravedna usporedba Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena, u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe. Uobičajena vrijednost bila je prilagođena za troškove prijevoza, pakiranja, kredita i tehničke pomoći. Izvozna cijena bila je prilagođena za rukovanje, utovar i popratne troškove, troškove prijevoza, osiguranja i pakiranja, uvozne naknade i povrat carine, troškove kredita, bankovne naknade i troškove za tehničku pomoć ako je utvrđeno da su razumni, točni i potkrijepljeni provjerenim dokazima.

(144)

Društvo LG Chem zatražilo je prilagodbu razine trgovine za domaću prodaju. Društvo je tvrdilo da funkcije prodaje za izvoznu prodaju u Uniju ne obavlja samo njegov povezani uvoznik LG Chem Europe, nego i prodajni tim u sjedištu društva LG Chem u Republici Koreji. Prema mišljenju društva, s obzirom na to da je Komisija prilagodila izvoznu cijenu za troškove prodaje te opće i administrativne troškove povezanog uvoznika, u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe, Komisija bi od domaće cijene trebala odbiti i troškove prodaje koje snosi prodajni tim u Republici Koreji za domaću prodaju.

(145)

Ta je tvrdnja morala biti odbačena. Prvo, cilj prilagodbe na temelju članka 2. stavka 9. osnovne uredbe izračun je pouzdane izvozne cijene na koju ne utječe odnos između izvoznika u zemlji izvoznici i povezanog uvoznika u Uniji. Prilagodbe moraju obuhvaćati sve troškove nastale između uvoza i preprodaje (i za ostvarenu dobit) u mjeri u kojoj troškove tih stavki obično snosi uvoznik. Društvo LG Chem nije dokazalo da je izračun izvozne cijene u skladu s člankom 2. stavkom 9. premašio ono što se zahtijeva tom odredbom. Činjenica da je određivanje uobičajene vrijednosti i izvozne cijene uređeno različitim pravilima nije sama po sebi čimbenik koji utječe na usporedivost cijena i koji treba razmotriti u okviru prilagodbe na temelju članka 2. stavka 10. osnovne uredbe. Društvo LG Chem nije podnijelo dokaze da prilagodbe izvršene na temelju članka 2. stavka 10., kako je navedeno u uvodnoj izjavi 143., ne omogućuju pravednu usporedbu izvozne cijene i uobičajene vrijednosti ili da je prodavalo proizvode različitim vrstama kupaca na domaćem tržištu u usporedbi s tržištem Unije.

3.5. Dampinška marža

(146)

Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(147)

Na temelju toga konačna ponderirana prosječna dampinška marža, izražena kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznosi 13,4 % za jedinog proizvođača izvoznika koji surađuje.

(148)

Za sve ostale proizvođače izvoznike iz Republike Koreje Komisija je utvrdila dampinšku maržu na temelju dostupnih činjenica u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. U tu je svrhu Komisija utvrdila razinu suradnje proizvođača izvoznika.

(149)

Budući da još dva proizvođača u Republici Koreji nisu surađivala u ispitnom postupku, Komisija je smatrala da je razina suradnje niska. Stoga je smatrala primjerenim preostalu dampinšku maržu utvrditi na razini najviše dampinške marže reprezentativne vrste proizvoda.

(150)

Konačne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

Društvo	Konačna dampinška marža
LG Chem Ltd.	13,4 %
Sva ostala društva	18,8 %

4. ŠTETA

4.1. Definicija industrije Unije i proizvodnje u Uniji

(151)

Istovjetni proizvod tijekom razdoblja ispitnog postupka proizvodilo je pet proizvođača u Uniji. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(152)

Utvrđeno je da je ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka iznosila približno 346 590 milijuna tona. Komisija je utvrdila tu brojku na temelju svih dostupnih informacija koje se odnose na industriju Unije, kao što su odgovori na antidampinške upitnike proizvođača iz Unije koji su uključeni u uzorak te odgovor na makroupitnik proizvođača iz Unije koji nije uključen u uzorak. Podaci su unakrsno provjereni s brojkama u pritužbi radi pouzdanosti i cjelovitosti. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 41., proizvođači iz Unije u uzorku činili su više od 50 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji.

4.2. Utvrđivanje odgovarajućeg tržišta Unije

(153)

Komisija je utvrdila da je ukupna proizvodnja proizvođača iz Unije bila namijenjena slobodnom tržištu i da je stoga u izravnom tržišnom natjecanju s uvozom iz predmetne zemlje. Komisija je na temelju toga ispitala sve gospodarske pokazatelje koji se odnose na industriju Unije u cjelini.

4.3. Potrošnja u Uniji

(154)

Komisija je utvrdila potrošnju u Uniji na temelju odgovora proizvođača iz Unije u uzorku na antidampinški upitnik i makroupitnik te Eurostatovih podataka o uvozu.

(155)

Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 1.

Potrošnja u Uniji (u tonama)

	2017.	2018.	2019.	IP
Ukupna potrošnja u Uniji	[od 630 000 do 665 000 ]	[od 630 000 do 665 000 ]	[od 630 000 do 665 000 ]	[od 630 000 do 665 000 ]
Indeks	100	100	100	100
Izvor: proizvođači iz Unije u uzorku i oni koji nisu odabrani u uzorak te Eurostat

(156)

Tijekom razmatranog razdoblja ukupna potrošnja na slobodnom tržištu ostala je stabilna, uz minimalne fluktuacije koje su bile znatno manje od 1 %.

4.4. Uvoz iz predmetne zemlje

4.4.1. Obujam i tržišni udio uvoza iz predmetne zemlje

(157)

Kako bi izdvojila uvoz predmetnog proizvoda, Komisija je utvrdila obujam uvoza na temelju oznake KN (11) preuzete iz Eurostatove baze podataka, prilagođene podacima TRASS-a navedenima u pritužbi. Ta je prilagodba bila potrebna jer su Eurostatovi podaci za oznaku KN uključivali udio drugih proizvoda, čime bi se narušile i količine i cijene. Nijedna zainteresirana strana nije osporila tu prilagodbu. Tržišni udio uvoza utvrđen je na temelju obujma uvoza iz predmetne zemlje u odnosu na obujam ukupne potrošnje u Uniji prikazane u tablici 2.

(158)

Nakon konačne objave društvo LG Chem zatražilo je dodatnu objavu o metodologiji primijenjenoj pri utvrđivanju obujma i vrijednosti uvoza te objavu detaljnih podataka dobivenih iz TRASS-a. Komisija je dostavila dodatne informacije navedene u nastavku.

(159)

Kako je objašnjeno u točki 18. pritužbe, oznaka KN 3906 90 90 nije namijenjena isključivo za superupijajuće polimere. Podnositelj pritužbe dostavio je procjenu udjela superupijajućih polimera u ukupnom obujmu ocarinjenom pod oznakom KN 3906 90 90 na temelju podataka TRASS-a. Kako je vidljivo iz otvorene verzije priloga 5-1 pritužbi „Uvoz superupijajućih polimera u EU”, tijekom razmatranog razdoblja obujam izvoza superupijajućih polimera u EU iznosio je 84 % ukupnog uvoza ocarinjenog pod oznakom KN 3906 90 90. U prilogu se nadalje navodi da je podnositelj pritužbe upotrijebio te informacije kako bi prilagodio podatke Eurostata.

(160)

Komisija je primijenila istu metodologiju kao podnositelj pritužbe, koja se smatrala primjerenom i nije osporavana, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 119. dokumenta o općoj objavi konačne objave.

(161)

Komisija je dodatno pojasnila da baza podataka TRASS omogućuje odabir proizvoda prema nazivu. Stoga su obujam i vrijednost izvoza iz Koreje u EU pod oznakom HS 3906 90 90 filtrirani kako bi se uključili samo nazivi proizvoda koji se odnose na superupijajuće polimere. Odabrano je 15 proizvoda.

(162)

Međutim, podaci se mogu ekstrahirati iz TRASS-a samo ako su dostupni podaci najmanje triju poduzeća. Za 2018. to nije bio slučaj. Budući da je omjer izvoza superupijajućih polimera prema bazi podataka TRASS u odnosu na podatke Eurostata pod oznakom KN 3906 90 90 bio stabilan tijekom ostalih godina, Komisija je izračunala vrijednost za 2018. primjenom prosječnog omjera za ostale godine.

(163)

Osnovni podaci iz TRASS-a zaštićeni su autorskim pravom i Komisija ih ne može otkriti, ali se mogu kupiti.

(164)

Uvoz iz predmetne zemlje u razmatranom razdoblju kretao se kako slijedi.

Tablica 2.

Obujam uvoza (u tonama) i tržišni udio

	2017.	2018.	2019.	IP
Obujam uvoza iz predmetne zemlje (u tonama)	83 499	94 343	114 896	110 903
Indeks	100	113	138	133
Tržišni udio	[od 12 % do 14 %]	[od 13 % do 15 %]	[od 16 % do 18 %]	[od 16 % do 18 %]
Indeks	100	114	138	133
Izvor: Eurostat i podaci TRASS-a

(165)

Uvoz iz Republike Koreje povećao se tijekom razmatranog razdoblja s oko 83 500 tona na oko 110 900 tona, što je ukupno povećanje od 33 % od 2017. do RIP-a. To je povećanje bilo znatno veće od povećanja potrošnje.

(166)

Najveće povećanje obujma uvoza iz Republike Koreje zabilježeno je od 2018. do 2019., uz godišnje povećanje od 22 %, nakon čega je uslijedilo smanjenje od 3,5 % od 2019. do RIP-a.

(167)

Zbog toga se tržišni udio uvoza južnokorejskih proizvoda povećao sa [12 %–14 %] na [16 %–18 %] tijekom razmatranog razdoblja, što je povećanje od 33 % od 2017. do razdoblja ispitnog postupka. Treba napomenuti da su se obujam uvoza i tržišni udio Republike Koreje općenito brzo povećali tijekom razmatranog razdoblja.

4.4.2. Cijene proizvoda uvezenih iz predmetne zemlje i sniženje cijena

(168)

Komisija je cijene uvoza utvrdila na temelju podataka Eurostata, pri čemu je upotrijebila oznaku TARIC iz uvodne izjave 157., prilagođenu u skladu s podacima TRASS-a, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 157. do 162.

(169)

Nakon konačne objave društvo LG Chem istaknulo je da se cijene u Eurostatovim podacima temelje na cijenama CIF. Komisija je to uzela u obzir i pretvorila uvozne cijene FOB iz baze podataka TRASS u cijene CIF upotrebom omjera između vrijednosti FOB i CIF iz provjerenih podataka društva LG Chem. Prilagođene vrijednosti prikazane su u nastavku u tablici 3.

(170)

Prosječna cijena uvoza iz predmetne zemlje kretala se kako slijedi:

Tablica 3.

Uvozne cijene (EUR/t)

	2017.	2018.	2019.	IP
Uvozna cijena	1 191	1 252	1 169	1 074
Indeks	100	105	98	90
Izvor: Podaci TRASS-a navedeni u pritužbi.

(171)

Prosječne uvozne cijene iz Republike Koreje smanjile su se za 10 % tijekom razmatranog razdoblja, s 1 191 EUR/tona na 1 074 EUR/tona. Te su cijene ostale znatno niže od prodajnih cijena proizvođača iz Unije u uzorku i troška proizvodnje tijekom razmatranog razdoblja, kako je prikazano u tablici 7.

(172)

Sniženje cijena uvoza utvrđeno je na temelju podataka proizvođača izvoznika koji surađuje iz predmetne zemlje i podataka o domaćoj prodaji koje je industrija Unije dostavila u vrijeme ispitnog postupka. Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrdila uspoređujući:

—	ponderirane prosječne prodajne cijene po vrsti proizvoda proizvođača iz Unije u uzorku koje su naplaćene nepovezanim kupcima na tržištu Unije, prilagođene na razinu franko tvornica; i

—	odgovarajuće ponderirane prosječne cijene po uvezenoj vrsti proizvoda koje južnokorejski proizvođač koji surađuje naplaćuje prvom nezavisnom kupcu na tržištu Unije, utvrđene na temelju cijena CIF, uz odgovarajuće prilagodbe za troškove nakon uvoza.

(173)

Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu proizvoda za transakcije na istoj razini trgovine, nakon potrebnog usklađivanja i odbijanja rabata i popusta. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak teoretskog prometa proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka. Utvrđeno ponderirano prosječno sniženje cijena iznosilo je 14,7 %.

(174)

Nakon konačne objave društvo LG Chem tvrdilo je da mu nisu dostavljeni vlastiti detaljni podaci iz Priloga 3.b konačnoj objavi i da je opseg raspona za povjerljive podatke bio neodgovarajući. Komisija je prihvatila primjedbe društva LG Chem. Stoga su mu dostavljeni vlastiti povjerljivi podaci, a rasponi su suženi. Te su promjene uključene u dodatnu objavu osjetljivih podataka društvu LG Chem i industriji Unije 8. veljače 2022.

(175)

Društvo LG Chem tvrdilo je i da bi trebalo objaviti informacije na razini PCN-a. Međutim, u skladu s člankom 19. osnovne uredbe Komisija nije mogla otkriti tražene podatke po vrsti proizvoda. Ovaj se predmet odnosi na samo dva proizvođača iz Unije i tri PCN-a. Stoga bi objava takve razine detalja omogućila, izravno ili uz podatke o istraživanju tržišta, rekonstrukciju povjerljivih podataka o prodaji ili proizvodnji pojedinačnih proizvođača iz Unije. Nakon dodatne konačne objave društvo LG Chem ponovilo je svoju tvrdnju.

(176)

Komisija ne može objaviti detaljne podatke prikupljene od samo dvaju društava jer bi to bilo rizično utoliko što bi druge zainteresirane strane na temelju podataka o istraživanju tržišta mogle rekonstruirati povjerljive podatke pojedinačnih proizvođača. Riječ je o objektivnom riziku koji postoji na svakom tržištu na kojem posluje samo nekoliko poznatih proizvođača ili ih je samo nekoliko uključeno u ispitni postupak Komisije. Komisija je stoga odbacila tu tvrdnju.

(177)

Društvo LG Chem nadalje je tvrdilo da se brojčani podaci upotrijebljeni za sniženje cijena i sniženje ciljnih cijena ne temelje na evidenciji ispitnog postupka i da bi te razlike trebalo objasniti. Konkretno, tvrdilo je da ne može točno uskladiti izvoznu vrijednost CIF na granici EU-a objavljenu u Prilogu 3.b, kao ni detaljne izračune sniženja cijena i štete koji su mu priopćeni, s brojčanim podacima u popisima prodajnih transakcija društva LGC u tablicama EUSALUR i RLSALUR. Društvo LG Chem tvrdilo je i da bi izvozna vrijednost CIF na granici EU-a izražena u korejskim vonovima u Prilogu 2.1. konačnoj objavi rezultirala drukčijom vrijednosti u EUR od one iz Priloga 3.b.

(178)

Komisija je pojasnila da je vrijednosti CIF svake transakcije preračunala iz korejskih vonova u EUR prema odgovarajućem mjesečnom tečaju Europske središnje banke (ESB), dok je društvo LG Chem u svojim primjedbama navelo da je primijenilo godišnji tečaj ESB-a. Zbog mjesečnih oscilacija u količinama, konverzijom na temelju godišnjeg tečaja društvo LG Chem nužno je dobilo različite vrijednosti. Komisija je stoga odbacila tvrdnju da se brojčani podaci upotrijebljeni za potrebe sniženja cijena i sniženja ciljnih cijena razlikuju od podataka u dokumentaciji.

(179)

Društvo LG Chem tvrdilo je i da Komisija nije objasnila kako je utvrdila izračunanu vrijednost CIF, koja je upotrijebljena za potrebe sniženja cijena.

(180)

Komisija je pojasnila da je CIF za prodaju ostvarenu preko društva LG Chem Europe izračunan tako da su se od neto vrijednosti računa oduzeli troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi i dobit utvrđeni kako je prethodno objašnjeno u uvodnim izjavama od 118. do 125. te prilagodbe za sve troškove nastale nakon uvoza. Nadalje, suprotno tvrdnjama društva LG Chem, u Prilogu 3.a konačnoj objavi objašnjeno je kako je cijena CIF utvrđena u odnosu na prilagodbu troškova nakon uvoza. Komisija je stoga odbacila tu tvrdnju.

(181)

Društvo LG Chem nadalje je tvrdilo da je Komisija upotrijebila PCN za usporedbu cijena uvoza društva LG Chem s cijenama proizvođača iz Unije u uzorku, što je prejednostavno i čime nisu uzeta u obzir sva svojstva navedena u podnesku društva LG Chem od 28. travnja 2021., tj. sirovine, oblik, CRC, kontrola neugodnih mirisa, pjenasti proizvodi, sprečavanje zgrudavanja i sprečavanje promjene boje. Konkretno, razlike u CRC-u mogle bi same po sebi objasniti maržu sniženja cijena od 14,7 %.

(182)

Komisija upućuje na odjeljak 2.3.5., koji pokazuje da je Komisija prikupila podatke u detaljnom obliku kako bi mogla analizirati učinak različitih svojstava (uključujući CRC) koje je predložilo društvo LG Chem na trošak i cijenu. Međutim, ti podaci, zajedno s informacijama koje su prikupili i provjerili korisnici, nisu potvrdili navodni utjecaj drugih svojstava na trošak i cijenu osim onih koje je primijenila Komisija. Komisija je stoga odbila tvrdnju da je trebalo upotrijebiti detaljniji PCN.

(183)

Društvo LG Chem naposljetku je tvrdilo da je prilagodba stvarne cijene koju je naplaćivalo društvo LG Chem Europe za teoretski iznos troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti za potrebe sniženja cijena očita pogreška u ocjeni i nije u skladu s člankom 3. stavcima 2. i 3. osnovne uredbe jer se u skladu s presudom u predmetu Jindal (12) za usporedbu sniženja cijena one moraju usporediti na istoj razini trgovine. Opći sud potvrdio je u presudi u predmetu Hansol (13) da za potrebe sniženja cijena na odluku o kupnji kupca mogu utjecati cijene dogovorene između poduzetnika i kupaca, a ne cijene u međufazi.

(184)

Ta je tvrdnja morala biti odbačena. Prvo, članak 3. stavak 2. osnovne uredbe odnosi se na učinak dampinškog uvoza koji može prouzročiti štetu industriji Unije, a ne na preprodajnu cijenu društva (povezanog uvoznika) unutar Unije za drugog kupca.

(185)

Drugo, osnovnom uredbom ne predviđa se posebna metodologija u pogledu pojma marži sniženja cijena. Stoga Komisija ima diskrecijsku ovlast u procjeni tog čimbenika štete. Diskrecijska ovlast ograničena je potrebom da se zaključci temelje na pozitivnim dokazima i objektivnom ispitivanju, kako je propisano člankom 3. stavkom 2. osnovne uredbe.

(186)

Kad je riječ o elementima koji se uzimaju u obzir pri izračunu marži sniženja cijena (posebno izvozne cijene), Komisija mora utvrditi prvu točku na kojoj dolazi (ili može doći) do natjecanja s industrijom Unije na tržištu Unije. Ta je točka zapravo kupovna cijena prvog nepovezanog uvoznika jer to društvo u načelu može odabrati da izvor robe bude industrija Unije ili kupci izvan Europe. S druge strane, preprodajne cijene povezanih uvoznika ne odražavaju točku u kojoj započinje pravo natjecanje. Riječ je samo o točki u kojoj se uspostavljenom prodajnom strukturom izvoznika pokušava pronaći kupce, ali se ona nalazi iza točke u kojoj je odluka o uvozu već donesena. Naime, nakon što proizvođač izvoznik uspostavi svoj sustav povezanih društava u Uniji, već je odlučio da će izvor njegove robe biti izvan Europe. Stoga bi točka za usporedbu trebao biti trenutak kad roba prijeđe granicu Unije, a ne kasnije faze distribucijskog lanca, npr. prodaja krajnjem korisniku.

(187)

Tim se pristupom osigurava i usklađenost u slučajevima kad proizvođač izvoznik robu prodaje izravno nepovezanom kupcu (uvozniku ili krajnjem korisniku) jer se prema tom scenariju preprodajne cijene po definiciji ne bi upotrebljavale. Drukčiji pristup doveo bi do diskriminacije među proizvođačima izvoznicima isključivo na temelju prodajnih kanala koje upotrebljavaju.

(188)

U tom se slučaju ne može uzeti u obzir nominalna uvozna cijena jer su proizvođač izvoznik i uvoznik povezani. Stoga se pouzdana uvozna cijena po tržišnim uvjetima mora izračunati na temelju preprodajne cijene povezanog uvoznika kao početne točke. Za provedbu tog izračuna primjenjuju se pravila o izračunu izvozne cijene iz članka 2. stavka 9. osnovne uredbe, a ta se pravila primjenjuju i za utvrđivanje izvozne cijene za potrebe utvrđivanja dampinga. Primjenom članka 2. stavka 9. osnovne uredbe može se odrediti cijena koja je u potpunosti usporediva s cijenom CIF (na granici Unije) koja se upotrebljava pri ispitivanju prodaje nepovezanim kupcima.

(189)

Komisija je napomenula i da je taj pristup potvrdio Opći sud u presudi u predmetu Severstal (14).

(190)

Naposljetku, društvo LG Chem nije dostavilo dokaze o sustavnoj razlici u cijeni pri prodaji distributerima i izravnoj prodaji korisnicima za slične vrste proizvoda. Komisija nije pronašla ni dokaze o razlikama u određivanju cijena između prodaje distributerima i prodaje korisnicima na strani industrije Unije.

4.4.3. Tvrdnja da 2018. nije bilo sniženja cijena zbog povećanja cijena

(191)

Kad je riječ o učincima smanjenja cijena u 2018., društvo LG Chem tvrdilo je da su se cijene uvoza iz Južne Koreje i cijene industrije Unije povećale u odnosu na razine iz 2017. Stoga nije moglo doći do njihova sniženja.

(192)

Međutim, analiza kretanja uvoznih cijena na cijene industrije Unije utvrđena je za predmetno razdoblje u cjelini, tj. od 2017. do razdoblja ispitnog postupka. Iako se kretanja cijena procjenjuju za cijelo razmatrano razdoblje, izračuni sniženja cijena provode se samo za razdoblje ispitnog postupka (2020.). Stoga u ovom slučaju povećanje južnokorejskih cijena i cijena industrije Unije 2018. u usporedbi s njihovim razinama iz 2017. nije relevantno za izračun sniženja cijena tijekom RIP-a. Osim toga, to samo po sebi ne upućuje na izostanak sniženja cijena industrije Unije zbog uvoza iz Južne Koreje tijekom predmetnog razdoblja jer bi se do tog zaključka moglo doći samo na temelju detaljne usporedbe stvarne izvozne cijene i cijena Unije.

(193)

Naime, marža sniženja cijena definira se kao iznos za koji je stvarna uvozna cijena iz predmetne zemlje niža od stvarne cijene industrije Unije. Razlika između tih cijena, nakon potrebnih prilagodbi, izražava se kao postotak cijene industrije Unije.

(194)

Prosječna cijena uvoza iz Južne Koreje 2018. i dalje je bila na nižoj razini u usporedbi s prosječnim cijenama industrije Unije. Zbog toga, iako su se i južnokorejske cijene i cijene industrije Unije povećale tijekom spomenutog razdoblja, statistički podaci upućuju na to da bi se sniženje cijena dogodilo i 2018.

(195)

Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(196)

Nakon konačne objave društvo LG Chem tvrdilo je da nikad nije osporavalo da je u 2018. moglo doći do sniženja cijena. Navodi se da je tim tumačenjem tvrdnje društva LG Chem povrijeđeno njegovo pravo na dobro upravljanje.

(197)

Komisija je primila na znanje pojašnjenje društva LG Chem prema kojem ono nije nastojalo iznijeti prethodno navedenu tvrdnju. Budući da društvo LG Chem nije uputilo ni na jedan argument koji Komisija nije uzela u obzir, Komisija nije smatrala da je povrijedila pravo na dobro upravljanje.

4.5. Gospodarsko stanje industrije Unije

4.5.1. Opće napomene

(198)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(199)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 41., odabir uzorka proveden je radi utvrđivanja moguće štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(200)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka koje su dostavili proizvođači u uzorku i proizvođači izvan uzorka, a te je podatke provjerila usporedbom s podacima iz pritužbe. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Podaci su se odnosili na proizvođače iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(201)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga. Nakon konačne objave zainteresirane strane istaknule su određene razlike u makropokazateljima proizvodnje i prodaje u pritužbi i objavi. Nakon analize Komisija je prihvatila te tvrdnje i ispravila vrijednosti. Makroekonomske je podatke ažurirala vrijednostima jednog poduzeća. Zbog toga su apsolutne vrijednosti prikazane kao rasponi kako bi se osigurala povjerljivost.

(202)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

4.5.2. Makroekonomski pokazatelji

4.5.2.1. Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(203)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 4.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

	2017.	2018.	2019.	IP
Obujam proizvodnje (u tonama)	[od 525 000 do 560 000 ]	[od 530 000 do 565 000 ]	[od 540 000 do 575 000 ]	[od 520 000 do 555 000 ]
Indeks	100	102	105	98
Proizvodni kapacitet (u tonama)	[od 540 000 do 580 000 ]	[od 600 000 do 640 000 ]	[od 650 000 do 690 000 ]	[od 650 000 do 690 000 ]
Indeks	100	109	117	117
Iskorištenost kapaciteta	[od 93 % do 95 %]	[od 88 % do 90 %]	[od 84 % do 86 %]	[od 78 % do 80 %]
Indeks	100	94	90	83
Izvor: proizvođači iz Unije u uzorku i oni koji nisu odabrani u uzorak

(204)

Opseg proizvodnje industrije Unije povećao se za pet postotnih bodova od 2017. do 2019., a zatim se smanjio za sedam postotnih bodova od 2019. do razdoblja ispitnog postupka. Ukupni obujam proizvodnje smanjio se za 2 % u razmatranom razdoblju.

(205)

Proizvodni kapacitet stalno se povećavao tijekom razmatranog razdoblja, s [540 000–580 000] tona 2017. na [650 000–690 000] tona 2019. te je ostao na toj razini u razdoblju ispitnog postupka, što znači da je ukupno povećanje 17 %. Povećanje kapaciteta industrije superupijajućih polimera EU-a rezultat je velikog ulaganja jednog proizvođača iz Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(206)

Kako je prethodno prikazano u tablici 4., iako se proizvodni kapacitet Unije znatno povećao tijekom razmatranog razdoblja, iskorištenost kapaciteta Unije znatno se smanjila, s iskorištenosti kapaciteta od [93 %–95 %] 2017. na [78 %–80 %] u RIP-u. To je kretanje dovelo do ukupnog smanjenja iskorištenosti kapaciteta Unije od 17 % tijekom razmatranog razdoblja.

4.5.2.2. Pad iskorištenosti kapaciteta uzrokovan povećanjem kapaciteta

(207)

Društvo LG Chem očitovalo se o smanjenju iskorištenosti kapaciteta industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja, s posebnim osvrtom na ulagački projekt jednog proizvođača iz Unije koji je 2018. povećao proizvodni kapacitet. Tvrdilo je da dodatni kapaciteti nikad nisu bili predviđeni za opskrbu tržišta Unije jer su postojeći kapaciteti 2017. već premašivali potražnju na tržištu Unije. Stoga uvoz iz Južne Koreje nije mogao uzrokovati prekomjerni kapacitet proizvođača iz Unije.

(208)

Komisija se složila da je pad iskorištenosti kapaciteta tijekom razmatranog razdoblja, uz zadržavanje relativno stabilnog ukupnog obujma proizvodnje, povezan s povećanjem kapaciteta proizvođača iz Unije. Međutim, suprotno tvrdnjama društva LG Chem, ti dodatni kapaciteti nisu bili veći od potražnje na tržištu Unije. Ukupni proizvodni kapacitet industrije Unije 2017. iznosio je tek [86 %–88 %] potrošnje Unije. Nakon povećanja, proizvodni kapacitet zadržao se na razini koja je u skladu s potrošnjom u Uniji, uz višak od samo [1 %–2 %]. Stoga nema dokaza koji bi upućivali na to da dodatni kapaciteti nisu bili namijenjeni tržištu Unije.

(209)

Nakon druge dodatne konačne objave društvo LG Chem tvrdilo je da brojčani podaci ne podupiru zaključak da su dodatni kapaciteti industrije Unije izgrađeni tijekom razmatranog razdoblja namijenjeni tržištu Unije.

(210)

Komisija je zaključila da su povećanja kapaciteta dovela samo do minimalnog viška kapaciteta. Budući da su korisnici i društvo LG Chem u svojim argumentima o interesu Unije istaknuli da nije sav kapacitet automatski namijenjen za proizvodnju svake vrste superupijajućih polimera, minimalni višak kapaciteta od [1 %–2 %] ne upućuje na to da nije namijenjen tržištu Unije, nego da se njime stvara dovoljno kapaciteta za fleksibilnu proizvodnju različitih vrsta superupijajućih polimera kako bi se držao korak s potražnjom za različitim vrstama superupijajućih polimera. Osim toga, stvarna proizvodnja ostala je znatno ispod potrošnje u Uniji čak i nakon povećanja kapaciteta. Stoga je Komisija odbacila taj argument.

4.5.2.3. Kapacitet društva Sumitomo Seika nije uzet u obzir

(211)

Nadalje, društvo LG Chem tvrdilo je da je stanje prekomjernog kapaciteta industrije Unije navedeno u pritužbi podcijenjeno jer nije uzet u obzir proizvodni kapacitet proizvođača iz Unije Sumitomo Seika. Društvo LG Chem zatražilo je od Komisije da pojasni zašto kapaciteti i pokazatelji štete proizvođača iz Unije Sumitomo Seika nisu uzeti u obzir, s obzirom na to da su mogli utjecati na sliku štete prikazanu u pritužbi te je iskriviti.

(212)

Komisija je podsjetila da predmetno društvo nije surađivalo u ispitnom postupku. Međutim, suprotno tvrdnjama društva LG Chem, to ne znači da Komisija nije uzela u obzir pokazatelje kapaciteta i štete društva. Brojka od 47 000 tona koju je iznijelo društvo LG Chem upotrijebljena je i u Komisijinim makropodacima o proizvodnom kapacitetu te su izrađene procjene za preostale pokazatelje štete tog društva.

(213)

Stoga je ta tvrdnja odbačena.

4.5.2.4. Obujam prodaje i tržišni udio

(214)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udio u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 5.

Obujam prodaje i tržišni udio

	2017.	2018.	2019.	IP
Ukupni obujam prodaje na tržištu Unije (u tonama)	[od 350 000 do 380 000 ]	[od 370 000 do 400 000 ]	[od 370 000 do 400 000 ]	[od 320 000 do 350 000 ]
Indeks	100	104	103	89
Tržišni udio	[od 56 % do 58 %]	[od 58 % do 60 %]	[od 57 % do 59 %]	[od 49 % do 51 %]
Indeks	100	105	103	88
Izvor: proizvođači iz Unije u uzorku i oni koji nisu odabrani u uzorak

(215)

Ukupna prodaja na tržištu Unije tijekom razmatranog razdoblja ukupno se smanjila i zabilježila pad od 11 % od 2017. do RIP-a. Od 2017. do 2018. ukupni obujam prodaje u Uniju povećao se za 4 %, a zatim se stalno smanjivao do RIP-a. Najveći pad zabilježen je od 2019. do RIP-a, kad se ukupni obujam prodaje na tržištu Unije smanjio za 14 %.

(216)

Unatoč stabilnoj potrošnji Unije prikazanoj u tablici 1. obujam prodaje industrije Unije stalno se smanjivao tijekom razmatranog razdoblja, te se stoga tržišni udio posljedično smanjio za 12 % od 2017. do RIP-a. Slično kretanju obujma prodaje u Uniji, najveći pad tržišnog udjela zabilježen je od 2019. do RIP-a, uz godišnje smanjenje od 15 %.

(217)

Nakon konačne objave društvo LG Chem tvrdilo je da Komisija ne može analizirati kretanje obujma prodaje na tržištu Unije odvojeno od prodaje na izvoznim tržištima. Prodaja nije „izgubljena”, već je preusmjerena s tržišta Unije na izvozna tržišta.

(218)

Komisija nužno mora analizirati situaciju na tržištu Unije kako bi se utvrdila šteta koja mu je nanesena. Povećanje izvoza analizirano je u odjeljku 5.2.4. kako bi se utvrdilo je li ono prouzročilo nastalu štetu. Komisija je stoga odbila argument da je zasebno analizirala situaciju, ne uzimajući u obzir izvoz industrije Unije.

4.5.2.5. Rast

(219)

Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja Unije ostala je stabilna, dok se obujam prodaje industrije Unije na tržištu Unije smanjio za 12 %. Stoga je industrija Unije zabilježila gubitak tržišnog udjela, za razliku od tržišnog udjela uvoza iz predmetne zemlje, koji se znatno povećao tijekom istog razdoblja.

4.5.2.6. Zaposlenost i produktivnost

(220)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 6.

Zaposlenost i produktivnost

	2017.	2018.	2019.	IP
Broj zaposlenika	[od 1 000 do 1 150 ]	[od 1 000 do 1 150 ]	[od 950 do 1 100 ]	[od 950 do 1 100 ]
Indeks	100	98	92	91
Produktivnost (u tonama po EPRV-u)	492	510	564	529
Indeks	100	104	115	108
Izvor: proizvođači iz Unije u uzorku i oni koji nisu uključeni u uzorak

(221)

Razina zaposlenosti industrije Unije smanjila se tijekom razmatranog razdoblja. To je dovelo do smanjenja radne snage za 9 %, ne uzimajući u obzir neizravno zapošljavanje.

(222)

Kretanje produktivnosti slijedilo je kretanje obujma proizvodnje u Uniji, koji se povećavao do 2019., a zatim se smanjivao od 2019. do RIP-a. Produktivnost se od 2017. do 2019. povećala za 15 %, a zatim se smanjila uslijed smanjenja obujma proizvodnje. Ukupna produktivnost stoga se povećala za 8 %. Naime, iako se obujam proizvodnje povećavao do 2019., a zatim smanjivao tijekom RIP-a, broj zaposlenika stalno se i znatno smanjivao tijekom razmatranog razdoblja. Međutim, od 2019. do kraja RIP-a proizvodnja se smanjila brže od zaposlenosti zbog niže prodaje, što je dovelo do odgovarajućeg smanjenja produktivnosti (– 6 % od 2019. do RIP-a).

(223)

Nakon konačne objave društvo LG Chem tvrdilo je da se zaposlenost smanjila zbog modernizacije i da to nije pokazatelj štete. Iako se očekuje da će ulaganje društva NSE osigurati dodatnih 70 radnih mjesta, to je vjerojatno kompenzirano tehničkom nadogradnjom koju je BASF dovršio u svojem pogonu u Antwerpenu 2017. i namjerom BASF-a da provede strategiju digitalizacije segmenta svojeg poslovanja koji se odnosi na superupijajuće polimere.

(224)

Iako se ne može isključiti mogućnost da je modernizacija pridonijela smanjenju zaposlenosti, čak su i bez smanjenja zaposlenosti drugi pokazatelji i dalje upućivali na jasne znakove štete. Osim toga, u slučaju izostanka štete očekivalo bi se da će modernizacija dovesti do povećanja produktivnosti. To u ovom slučaju nije ispunjeno. Komisija je stoga odbacila tu tvrdnju.

4.5.2.7. Visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga

(225)

Dampinška marža društva LG Chem bila je znatno iznad razine de minimis. Utjecaj visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije bio je znatan s obzirom na obujam i cijene uvoza iz predmetne zemlje.

(226)

Ovo je prvi antidampinški ispitni postupak u vezi s predmetnim proizvodom. Stoga nisu bili raspoloživi podaci za procjenu učinaka mogućeg prethodnog dampinga.

4.5.3. Mikroekonomski pokazatelji

4.5.3.1. Cijene i čimbenici koji utječu na cijene

(227)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku prema nepovezanim kupcima u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 7.

Prodajne cijene u Uniji

	2017.	2018.	2019.	IP
Prosječna jedinična prodajna cijena u Uniji (EUR/tona)	[od 1 200 do 1 500 ]	[od 1 250 do 1 550 ]	[od 1 250 do 1 550 ]	[od 1 000 do 1 300 ]
Indeks	100	104	103	85
Jedinični trošak proizvodnje (EUR/tona)	[od 1 200 do 1 500 ]	[od 1 400 do 1 700 ]	[od 1 400 do 1 700 ]	[od 1 200 do 1 500 ]
Indeks	100	121	118	105
Izvor: proizvođači iz Unije u uzorku

(228)

Prodajne cijene na tržištu Unije prvo su se 2018. povećale za 4 %. Nakon toga su se smanjile za 1 %, a potom za dodatnih 17 % u razdoblju ispitnog postupka. Stoga je tijekom razmatranog razdoblja zabilježeno ukupno smanjenje prosječne jedinične prodajne cijene u Uniji od 15 %.

(229)

Jedinični trošak proizvodnje proizvođača u uzorku u razmatranom se razdoblju povećao za 5 %. Od 2017. do 2018. povećao se za 21 % Zatim se 2019. smanjio za 3 % i za dodatnih 11 % u RIP-u. To se kretanje može objasniti iznenadnim povećanjem cijena sirovina 2018., koje su se naknadno smanjile do RIP-a.

(230)

Kako je prikazano u tablici 7., prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku djelomično su prilagođene oscilacijama troška proizvodnje, ali mnogo sporijim tempom. Stoga su od 2018. do kraja RIP-a prodajne cijene ostale znatno ispod razine jediničnog troška proizvodnje.

(231)

Nakon konačne objave društvo LG Chem tvrdilo je da je analizom uvoza iz Koreje povrijeđeno njegovo pravo društva na obranu jer su rasponi navedeni u tablici 7., u kojoj su prikazane cijene od 1 000 do 1 300 EUR po toni u razdoblju ispitnog postupka („RIP”), tj. 2020., pretjerani te bi uvoz iz Koreje jednako tako mogao biti iznad, na usporedivoj razini ili ispod cijena proizvođača iz Unije u uzorku.

(232)

Rasponima prikazanima u tablici 7. ne povređuju se prava društva LG Chem na obranu. Budući da je Komisija u uvodnoj izjavi 171. objavila da su korejske cijene ostale znatno ispod cijena industrije Unije, društvu LG Chem bilo je jasno za potrebe obrane da korejske cijene za 2020. nisu bile iznad cijena industrije Unije niti su bile jednake ili vrlo blizu tim cijenama. Stvarna cijena proizvođača iz Unije osjetljiva je poslovna informacija i trebalo ju je zaštititi. Međutim, čak ni s užim rasponom društvo LG Chem ne bi nužno moglo vidjeti stvarnu razliku u cijeni i iznijeti tvrdnju o njezinoj visini. Stoga se drukčijim rasponom ne bi poboljšala sposobnost iznošenja primjedbi društva LG Chem. Osim toga, društvo LG Chem moglo je na temelju raspona troška proizvodnje u tablici 7. zaključiti da je korejska cijena bila znatno niža od troška proizvodnje industrije Unije. Komisija je stoga odbacila tu tvrdnju.

(233)

Društvo LG Chem nadalje je tvrdilo da tablica 7. uključuje sve proizvode proizvođača iz Unije u uzorku, uključujući biološke superupijajuće polimerne proizvode i proizvode SAVIVA, koji se ne natječu s korejskim uvozom.

(234)

Tablica 7. trebala bi uključivati sav uvoz predmetnog proizvoda. Budući da je Komisija odbila zahtjev društva LG Chem da se biološki superupijajući polimeri i SAVIVA isključe iz opsega proizvoda (vidjeti uvodnu izjavu 73.), ti su proizvodi ispravno uključeni u brojke. Komisija je stoga odbacila tu tvrdnju.

4.5.3.2. Troškovi rada

(235)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 8.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

	2017.	2018.	2019.	IP
Prosječni troškovi rada po zaposleniku (EUR)	[od 110 000 do 125 000 ]	[od 110 000 do 125 000 ]	[od 110 000 do 125 000 ]	[od 110 000 do 125 000 ]
Indeks	100	107	103	102
Izvor: proizvođači iz Unije u uzorku

(236)

Prosječni troškovi rada po zaposleniku povećali su se za 7 % 2018., a zatim su se 2019. smanjili za 3,5 % te dodatno za 1 % u RIP-u, što predstavlja ukupno povećanje od 2 % tijekom razmatranog razdoblja.

4.5.3.3. Zalihe

(237)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 9.

Zalihe

	2017.	2018.	2019.	IP
Završne zalihe (u tonama)	[od 50 000 do 60 000 ]	[od 50 000 do 60 000 ]	[od 70 000 do 80 000 ]	[od 75 000 do 85 000 ]
Indeks	100	92	124	142
Završne zalihe kao postotak proizvodnje	[od 20 % do 25 %]	[od 15 % do 18 %]	[od 20 % do 25 %]	[od 20 % do 25 %]
Indeks	100	87	105	121
Izvor: proizvođači iz Unije u uzorku

(238)

Razine završnih zaliha smanjile su se 2018. za 8 %, a zatim su se stalno i znatno povećavale od 2018. do kraja razdoblja ispitnog postupka. Tijekom razmatranog razdoblja općenito su se povećale za 42 %.

(239)

Ukupnu potrošnju Unije predstavlja potrošnja na slobodnom tržištu, te je stoga prodaja industrije Unije na tržištu Unije bila u izravnom tržišnom natjecanju s uvozom podrijetlom iz Republike Koreje. Stalni pritisak uvoza iz Južne Koreje na tržište Unije, zajedno sa smanjenjem prodaje i tržišnog udjela industrije Unije, djelomično mogu objasniti trend rasta završnih zaliha vidljiv u tablici 9.

(240)

Završne zalihe kao postotak proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku smanjile su se za 13 % 2018., a zatim su se 2019. i u RIP-u povećale iznad razina iz 2017., uz stope rasta od 5 % i 21 % u odnosu na 2017.

4.5.3.4. Profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala

(241)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 10.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

	2017.	2018.	2019.	IP
Profitabilnost prodaje u Uniji nepovezanim kupcima (% prodajnog prometa)	[od –2 % do –7 %]	[od –10 % do –15 %]	[od –5 % do –10 %]	[od –15 % do –20 %]
Indeks	(– 100 )	(– 469 )	(– 324 )	(– 756 )
Novčani tok (EUR)	[od –5 000 do –15 000 ]	[od 5 000 do 15 000 ]	[od 10 000 do 20 000 ]	[od 5 000 do 15 000 ]
Indeks	(– 100 )	126	182	73
Ulaganja (EUR)	[od 15 000 000 do 25 000 000 ]	[od 300 000 000 do 400 000 000 ]	[od 5 000 000 do 15 000 000 ]	[od 1 000 000 do 10 000 000 ]
Indeks	100	1 749	37	19
Povrat ulaganja	[od –1 % do –6 %]	[od –5 % do –10 %]	[od –5 % do –10 %]	[od –10 % do –15 %]
Indeks	(– 100 )	(– 630 )	(– 508 )	(–1 281 )
Izvor: proizvođači iz Unije u uzorku

(242)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje.

(243)

Prodaja industrije Unije nepovezanim kupcima kretala se od gubitka 2017. do znatnog gubitka 2018. i 2019. te još većeg gubitka u RIP-u. Unatoč blagom poboljšanju profitabilnosti od 2018. do 2019. profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku znatno se pogoršala tijekom razmatranog razdoblja te se u odnosu na 2017. smanjila za više od sedam puta.

(244)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Kretanje neto novčanog toka znatno se mijenjalo tijekom razmatranog razdoblja, uglavnom zbog povećanih troškova proizvodnje i negativne profitabilnosti.

(245)

Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Taj se povrat tijekom razmatranog razdoblja kretao negativno, slijedeći silazno kretanje slično kretanju profitabilnosti. U istom razdoblju industrija Unije smanjila je razinu svojih ulaganja za ukupno 81 %, uz povećanje 2018. zahvaljujući velikim ulaganjima jednog proizvođača iz Unije, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 205. Na sposobnost povećanja kapitala industrije Unije utjecali su gubitci nastali tijekom razmatranog razdoblja, što se može vidjeti iz smanjenja ulaganja.

(246)

Nakon konačne objave društvo LG Chem tvrdilo je da je Komisija trebala uzeti u obzir različita kretanja u smislu profitabilnosti dvaju proizvođača u uzorku. Društvo LG Chem komentiralo je da je 2017. samo NSE bilježio gubitke, dok je BASF i dalje bio profitabilan, a profitabilnost NSE-a poboljšala se u razdoblju od 2018. do RIP-a.

(247)

Komisija je analizirala štetu industrije Unije u cjelini, a ne na razini pojedinačnih proizvođača. Kako bi dobila uravnoteženu sliku, upotrijebila je reprezentativni uzorak industrije Unije. Međutim, Komisija je uz to analizirala i jesu li na sliku štete utjecale pojedinačne činjenice, kao što su ulaganja. Ti su čimbenici isključeni iz analize štete jer nisu bili dio redovnog poslovanja. Naposljetku, ne moraju sva društva koja su dio uzorka bilježiti isti trend za svaki pokazatelj. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

4.5.4. Zaključak o šteti

(248)

Svi glavni pokazatelji štete bili su negativni tijekom razmatranog razdoblja. Obujam proizvodnje industrije Unije smanjio se za oko 2 %, a njezin obujam prodaje na tržištu Unije za 11 %. S obzirom na stabilnu potrošnju na tržištu Unije, to je dovelo do smanjenja tržišnog udjela na tržištu Unije s [56 %–58 %] 2017. na [49 %–51 %] u RIP-u, što odgovara padu od 7 % tijekom razmatranog razdoblja.

(249)

Uvoz iz Republike Koreje povećao se za 33 % od 2017. do razdoblja ispitnog postupka, čime je došlo i do povećanja njegova tržišnog udjela iako je potrošnja na tržištu Unije ostala stabilna. Tržišni udio uvoza iz predmetne zemlje znatno se povećao, s [12 %–14 %] na [16 %–18 %]. Osim toga, cijene uvoza iz Južne Koreje pale su za 10 % tijekom tog razdoblja i stalno su bile niže od cijena industrije Unije. Tijekom razdoblja ispitnog postupka uvozne cijene proizvođača izvoznika koji surađuje bile su niže od cijena industrije Unije za prosječno 14,7 %. Nadalje, bez obzira na sniženje cijena, Komisija je na temelju kretanja iz tablica 2., 3., 5. i 7. nadalje napomenula da je dampinški uvoz snizio cijene industrije Unije. Naime, industrija Unije nije mogla povisiti cijene u jednakoj mjeri u kojoj su rasli njezini troškovi proizvodnje.

(250)

Prosječne cijene industrije Unije smanjile su se za 15 % tijekom razmatranog razdoblja, a od 2018. prosječne prodajne cijene na tržištu Unije utvrđene su znatno ispod odgovarajućih jediničnih troškova proizvodnje. Profitabilnost industrije Unije smanjila se s [od – 2 % do – 7 %] 2017. na [od – 15 % do – 20 %] tijekom RIP-a. Nadalje, završne zalihe industrije Unije ukupno su se povećale za 42 % tijekom razmatranog razdoblja i činile 25 % proizvodnje tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(251)

Samo je proizvodni kapacitet industrije Unije zabilježio pozitivno kretanje tijekom razmatranog razdoblja. Kako je prikazano u tablici 4., proizvodni kapacitet povećao se s [540 000–580 000] tona 2017. na [650 000–690 000] tona u RIP-u, što je ukupno povećanje od 17 %. Povećanje kapaciteta rezultat je velikog ulaganja jednog proizvođača iz Unije u 2018., s obzirom na vrlo visoku stopu iskorištenosti kapaciteta iz 2017. ([93 %–95 %]). Međutim, iskorištenost kapaciteta smanjila se za 17 % tijekom razmatranog razdoblja, s [93 %–95 %] 2017. na [78 %–80 %] u RIP-u.

(252)

Ukratko, iako je potrošnja na tržištu Unije ostala stabilna, industrija Unije nije uspjela zadržati svoj tržišni udio. Uvoz iz Republike Koreje bio je znatan tijekom razmatranog razdoblja, i to po cijenama koje su bile niže od cijena industrije Unije. Industrija Unije prodavala je od 2018. po cijenama koje više nisu pokrivale njezine troškove te je posljedično smanjila svoje razine proizvodnje i prodaje.

(253)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe.

(254)

Nakon konačne objave društvo LG Chem tvrdilo je da je zaključak da je trend svih pokazatelja štete u razmatranom razdoblju bio negativan pristran jer je proizvodnja bila stabilna, kapacitet se povećao, dio prodaje preusmjeren je na izvozna tržišta, ulaganja su bila znatna, na zaposlenost je utjecala modernizacija, a profitabilnost jednostavno odražava vrlo velika ulaganja u razdoblju 2017.–2018. Suprotno tvrdnjama društva LG Chem, Komisija je analizirala sve čimbenike i odgovorila na argumente društva LG Chem. Činjenica da se Komisija nije složila s argumentima društva LG Chem ne znači da je analiza nepristrana. Komisija je stoga odbacila tu tvrdnju.

(255)

Nakon drugog dokumenta o dodatnoj objavi društvo LG Chem tvrdilo je da su se svi revidirani pokazatelji poboljšali u usporedbi s prvotno objavljenim pokazateljima. Konkretno, podaci o prodaji i zaposlenosti upućuju na znatno ograničeniji pad tijekom razmatranog razdoblja i više ne idu u prilog zaključku o šteti.

(256)

Komisija je prethodno dokazala da brojčani podaci za svaki pokazatelj objavljen u drugom dokumentu o dodatnoj objavi podupiru početnu procjenu Komisije o postojanju štete ili barem nisu u suprotnosti s tom procjenom. Stoga je odbacila tvrdnju da ti brojčani podaci ne podupiru zaključak o šteti.

(257)

U svojim primjedbama nakon konačne objave Udruženje za otvoreno i konkurentno tržište superupijajućih polimera (15) („udruženje H”) tvrdilo je da su se nakon završetka razdoblja ispitnog postupka cijene superupijajućih polimera povećale. Udruženje H tvrdilo je i dostavilo dokaze u prilog tome da su cijene superupijajućih polimera trenutačno znatno više od cijena zabilježenih u razdoblju ispitnog postupka zbog viših troškova prijevoza te da su se korejske cijene povećale iznad cijena proizvođača iz Unije.

(258)

Komisija je napomenula da udruženje H nije osporilo njezinu analizu cijena superupijajućih polimera u razmatranom razdoblju. Njegove se tvrdnje odnose na razdoblje nakon razmatranog razdoblja i stoga ne pridonose analizi tog razdoblja. Nadalje, kao što je navelo i samo udruženje H, povećanje cijena nakon RIP-a uzrokovano je višim cijenama prijevoza. Te su cijene prijevoza povezane s aktualnim stanjem pandemije bolesti COVID-19. Ne može se potvrditi da je to dugoročna promjena cijena i da bi se stoga mogla isključiti daljnja šteta u budućnosti. Komisija stoga nije smatrala da bi to moglo izmijeniti njezine nalaze o šteti utvrđenoj tijekom razdoblja ispitnog postupka te je odbacila tu tvrdnju.

5. UZROČNOST

(259)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. osnovne uredbe ispitala je li zbog dampinškog uvoza iz predmetne zemlje industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu. Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 7. osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici koji su istodobno mogli uzrokovati štetu industriji Unije. Komisija je osigurala da se dampinškom uvozu ne pripisuje druga moguća šteta prouzročena čimbenicima koji nisu dampinški uvoz iz predmetne zemlje. Ti su čimbenici sljedeći: uvoz iz trećih zemalja, ugovori o proizvodima za posebne namjene, izvozni rezultati industrije Unije, pandemija bolesti COVID-19, formula za cijene u ugovorima o opskrbi sirovinama, formula za cijene u ugovorima o nabavi superupijajućih polimera, troškovi povećanja kapaciteta i troškovi istraživanja i razvoja.

5.1. Učinci dampinškog uvoza

(260)

Obujam uvoza iz Republike Koreje povećao se (kako je prikazano u tablici 2.) za 33 % od 2017. do razdoblja ispitnog postupka, te se stoga njegov tržišni udio povećao za 33 %, tj. s [12 %–14 %] na [16 %–18 %]. To je bilo na štetu industrije Unije. Naime, tijekom istog razdoblja (kako je prikazano u tablici 5.) prodaja industrije Unije smanjila se za 11 %, a njezin tržišni udio na tržištu Unije smanjio se za 12 %. Konkretno, tržišni udio industrije Unije smanjio se s [56 %–58 %] 2017. na [49 %–51 %] u RIP-u.

(261)

Cijene dampinškog uvoza smanjile su se za 10 % tijekom razmatranog razdoblja (kako je prikazano u tablici 3.). Za usporedbu, cijene industrije Unije na tržištu Unije u istom su se razdoblju smanjile za 15 %. Južnokorejski uvoz, koji je tijekom razmatranog razdoblja bio sve prisutniji na tržištu Unije, provodio se po cijenama koje su stalno bile niže od cijena industrije Unije.

(262)

Pritisak dampinškog uvoza uzrokovao je i znatno sprečavanje rasta cijena, što dokazuje činjenica da industrija Unije nije mogla povisiti cijene po istoj stopi kao i troškove. Naime, kako je prikazano u tablici 7., tijekom razmatranog razdoblja troškovi proizvodnje povećali su se za 5 %, dok su se prodajne cijene industrije Unije smanjile za 15 %. Tijekom razmatranog razdoblja ta nemogućnost povećanja cijena uzrokovala je znatan pad profitabilnosti industrije Unije, s [od – 2 % do – 7 %] na [od – 15 % do – 20 %], što je jasno neodrživa razina.

(263)

Istodobno se obujam uvoza iz Republike Koreje znatno povećao (za 33 %) i njegov se tržišni udio povećao za 33 %, dok se tržišni udio industrije Unije smanjio za 12 %. Naime, unatoč stabilnoj potrošnji na tržištu Unije od 2017. do razdoblja ispitnog postupka, južnokorejski uvoz nastavio je preuzimati tržišni udio industrije Unije. U istom razdoblju južnokorejske uvozne cijene smanjile su se za 10 % (tablica 3.), dok su se cijene industrije Unije smanjile još više, za 15 %, a troškovi proizvodnje povećali su se za 5 %. Dakle, već 2018. industrija Unije trpjela je materijalnu štetu uzrokovanu dampinškim uvozom.

(264)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da je uvozom iz Republike Koreje prouzročena materijalna šteta industriji Unije. Takva je šteta imala učinke i na obujam i na cijene.

(265)

Nakon konačne objave društvo LG Chem tvrdilo je da navodi o pritisku na cijene nisu potkrijepljeni činjenicama jer se u nedavnim specijaliziranim izvješćima za tisak navodi da su najmanje dva proizvođača iz Unije znatno povećala cijene superupijajućih polimera.

(266)

Ta se izvješća odnose na razdoblje nakon razmatranog razdoblja i stoga ne pridonose analizi tog razdoblja. Osim toga, takva povećanja cijena mogla bi biti povezana s više kratkoročnih čimbenika, kao što je manjak opskrbe uzrokovan nestašicom kontejnera na međunarodnoj razini, kako je istaknulo udruženje H. Komisija stoga nije smatrala da bi to moglo izmijeniti njezine nalaze o šteti utvrđenoj tijekom razdoblja ispitnog postupka te je odbacila tu tvrdnju.

(267)

Društvo LG Chem nadalje je tvrdilo da se većina pokazatelja štete počela smanjivati od 2019. do RIP-a, dok se korejski uvoz povećao tek od 2017. do 2019., što je razdoblje u kojem industrija Unije nije pretrpjela štetu s obzirom na obujam. Do deprecijacije prodaje i tržišnih udjela došlo je tijekom RIP-a, kad se industrija Unije odlučila više usmjeriti na izvozna tržišta i kada se povećao japanski uvoz.

(268)

U toj tvrdnji društvo LG Chem miješa dvije tvrdnje koje se navode i zasebno. Komisija u odjeljku 5.2.4. razmatra tvrdnju da se industrija Unije odlučila usmjeriti na izvozna tržišta, a tvrdnju da je povećanje japanskog uvoza tijekom RIP-a moglo pridonijeti šteti u odjeljku 5.2.3. Društvo LG Chem nadalje je tvrdilo da ne postoji veza između kretanja tržišnog udjela korejskog izvoza i kretanja tržišnog udjela industrije Unije jer je industrija Unije izgubila većinu tržišnih udjela 2020., u godini u kojoj je i uvoz iz Koreje izgubio tržišni udio.

(269)

Taj je argument usko povezan s argumentom društva LG Chem da je za gubitak tržišnih udjela u 2020. odgovoran japanski, a ne korejski uvoz, koji je razmotren i odbačen u uvodnim izjavama od 299. do 306.

(270)

Društvo LG Chem nadalje je tvrdilo da uvoz iz Koreje nikad nije utjecao na ulaganja, što je vidljivo iz kontinuiranog razvoja novih proizvoda proizvođača iz Unije.

(271)

Iako su se ulaganja proizvođača iz Unije doista povećala od 2017. do 2019., naglo su se smanjila tijekom RIP-a zbog pritiska na cijene uzrokovanog korejskim uvozom. Društvo LG Chem nije uključilo RIP u svoju analizu kontinuiranog razvoja novih proizvoda. Komisija je stoga odbacila tu tvrdnju.

5.2. Učinci drugih čimbenika

(272)

U svojim primjedbama na pokretanje postupka društvo LG Chem zatražilo je od Komisije da analizira je li do smanjenja prodaje i tržišnih udjela industrije Unije došlo zbog uvoza iz Japana, dodjele ugovora o proizvodima za posebne namjene na svjetskoj razini te ulaganja u povećanje kapaciteta. Društvo LG Chem uputilo je na pritužbu u kojoj su podnositelji naveli da je prodaja proizvođača iz Unije slijedila oscilacije slične kretanju potrošnje do 2019. i da se tržišni udio industrije Unije smanjio samo u odnosu na kretanje potrošnje u Uniji tijekom RIP-a. Društvo je tvrdilo da je veliko povećanje uvoza iz Japana uzrokovalo pad tržišnog udjela industrije Unije, dok je neznatno povećanje uvoza iz Republike Koreje posljedica ugovora o proizvodima za posebne namjene.

(273)

Komisija je analizirala jesu li i u kojoj mjeri ti čimbenici pridonijeli šteti.

5.2.1. Povećana potražnja za proizvodima za posebne namjene

(274)

Društvo LG Chem tvrdilo je da je povećana potražnja za proizvodima za posebne namjene, koji su nabavljeni iz Koreje, uzrokovala povećanje izvoza iz Koreje.

(275)

Proizvode za posebne namjene u Uniji proizvode i prodaju proizvođači iz Unije i južnokorejski proizvođači. Komisija nije utvrdila povećanu potražnju za proizvodima za posebne namjene kao takvima. Međutim, utvrdila je da je došlo do promjene među dobavljačima na globalnoj razini, pri čemu je korejskom proizvođaču s vremenom dodijeljeno više narudžbi za proizvode za posebne namjene.

(276)

Nadalje, Komisija je analizirala kretanje ugovorenih količina koje su proizvođači iz Unije proizvodili tijekom razmatranog razdoblja i utvrdila da, iako je došlo do promjena u obujmu među dobavljačima iz Unije, ukupne promjene u obujmu opskrbe tijekom razmatranog razdoblja nisu utjecale na kretanje pokazatelja štete, konkretno na profitabilnost industrije Unije u cjelini, tijekom razmatranog razdoblja.

(277)

Komisija je stoga zaključila da taj čimbenik nije pridonio opaženoj šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

(278)

Nakon konačne objave društvo LG Chem tvrdilo je da se, s obzirom na to da superupijajući polimeri nisu proizvod široke potrošnje, pregovori ne temelje na cijenama već na kvaliteti. Korisnicima su potrebni posebni razredi superupijajućih polimera za posebne primjene. Stoga se ugovori jednostavno sklapaju s proizvođačima koji najbolje mogu zadovoljiti zahtjeve kupaca.

(279)

Komisija je napomenula da proizvođači superupijajućih polimera obično mogu proizvoditi širok spektar razreda proizvoda za posebne primjene te da i proizvođači iz Unije i korejski proizvođači proizvode takve proizvode za posebne namjene. To je vidljivo i iz činjenice da mnogi korisnici, posebno oni veliki, primjenjuju strategiju nabave iz više izvora. To pokazuje da u pravilu ne postoji samo jedan proizvođač superupijajućih polimera posebnog razreda koji najbolje zadovoljava zahtjeve kupaca, već ih je više. Logično je da će korisnici, kao poduzeća usmjerena na dobit, u tom slučaju odvagnuti karakteristične koristi određenog superupijajućeg polimera koji nudi nekoliko dobavljača u odnosu na najisplativije izvore nabave. To se razlikuje od situacije u kojoj korisnici zbog kvalitete ili tehničkih problema ne bi mogli odabrati najjeftinijeg dobavljača. Komisija je stoga odbacila argument da se pregovori ne bi temeljili na cijenama, već isključivo na kvaliteti.

5.2.2. Formula za cijene u ugovorima o opskrbi sirovinama

(280)

Udruženje korisnika tvrdilo je da je industrija Unije pretrpjela štetu zbog formule za cijene upotrijebljene u njihovim ugovorima o opskrbi i da se stoga uvođenjem antidampinških mjera ne bi izbjegao pad cijena za proizvođače iz Unije. Naveli su da cijene superupijajućih polimera industrije Unije slijede indeksacijski mehanizam s obzirom na cijene sirovina i da stoga osciliraju u skladu s oscilacijama cijena sirovina, bez obzira na obujam uvoza iz predmetne zemlje.

(281)

Nadalje, udruženje korisnika i društvo LG Chem tvrdili su da je mehanizam formula za cijene primijenjen u ugovorima o opskrbi bio dovoljan da dobavljači superupijajućih polimera ostvare dovoljnu razinu profitabilnosti jer se povećanja i smanjenja troškova sirovina automatski odražavaju u konačnoj cijeni proizvoda od superupijajućih polimerna.

(282)

Stoga navodni gubici profitabilnosti opisani u pritužbi nisu mogli biti uzrokovani padom prodajnih cijena industrije Unije nakon smanjenja cijena uvoza iz Južne Koreje, već povećanjem troškova proizvodnih struktura proizvođača iz Unije.

(283)

Komisija je analizirala učinak formule za cijene na profitabilnost. Globalni je standard da se kupoprodajni ugovori za superupijajuće polimere sklapaju na jednu ili više godina. U tim je ugovorima cijena superupijajućih polimera za određeni mjesec redovito povezana s cijenom glavnih sirovina u prethodnom tromjesečju. Taj zakašnjeli utjecaj cijene sirovina dovodi do niže ili više profitne marže u predmetnom mjesecu. Ako je cijena sirovina u prethodnom tromjesečju bila niža od one u tekućem mjesecu, to negativno utječe na maržu. Iako se s vremenom negativni učinci uglavnom mogu neutralizirati pozitivnim učincima, Komisija je za RIP utvrdila ukupni negativni učinak. Međutim, taj je učinak bio toliko malen da se njime može objasniti samo vrlo mali dio gubitaka koje je pretrpjela industrija Unije. Komisija je stoga zaključila da taj čimbenik nije mogao pridonijeti opaženoj šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

(284)

Nakon konačne objave društvo LG Chem tvrdilo je da nije došlo do pada ili ograničenja rasta cijena. Društvo LG Chem tvrdilo je da se formulama za cijene superupijajućih polimera, koje ne odražavaju korejski uvoz nego kretanje cijena sirovina, može objasniti silazno kretanje cijena, te su stoga one imale učinak pada ili ograničenja rasta domaćih cijena. Komisija je stoga mogla uzeti u obzir druge elemente osim uvoza kojima bi se mogao objasniti znatan pad ili ograničenje rasta domaćih cijena. Nadalje, cijene korejskog uvoza i cijene industrije Unije jednako su se kretale.

(285)

Komisija je uzela u obzir činjenicu da formule za cijene superupijajućih polimera odražavaju kretanje cijena sirovina. Tim se formulama osigurava da povećanje cijena sirovina ne utječe na dobit proizvođača superupijajućih polimera na temelju postojećih ugovora o prodaji sklopljenih za određeno razdoblje. Da su formule za cijene bile jedino obrazloženje silaznog kretanja cijena, dovele bi do stabilnije profitne marže za europske proizvođače i samo neznatno utjecale na cijene, kako je opisano u uvodnoj izjavi 283., jer su cijene povezane s cijenama sirovina iz prethodnog tromjesečja. Međutim, te formule za cijene ne mogu biti jedine odgovorne za kretanja cijena u ponovnim pregovorima ili novodogovorenim ugovorima u usporedbi s postojećim starijim ugovorima.

(286)

Komisija je stoga uz kretanja cijena povezanih s cijenama sirovina analizirala i promjene cijena koje su nastale u razmatranom razdoblju. Cijene industrije Unije smanjile su se više od cijena sirovina u razmatranom razdoblju. Štetu je uzrokovalo to dodatno smanjenje prodajnih cijena jer je utjecalo na dobit. Činjenica da su se cijene korejskog uvoza i cijene industrije Unije kretale u istom smjeru, ali po različitim stopama, nije u suprotnosti s činjenicom da je, osim trenda uzrokovanog cijenama sirovina koji nije utjecao na dobit, postojao i temeljni trend. Komisija je stoga odbacila argument da je zanemarila čimbenik kojim se može obrazložiti pad cijena.

(287)

Društvo LG Chem nadalje je tvrdilo da pad domaćih cijena nije posljedica smanjenja fiksnog elementa u ugovorima o prodaji superupijajućih polimera nego varijabilnog elementa koji odražava promjene cijena sirovina C3 i NaOH. Društvo LG Chem tvrdilo je da su većinu smanjenja cijena industrije Unije u razdoblju od 2017. do 2020. uzrokovale cijene C3 i NaOH, koje su se smanjile za 18 % u istom razdoblju, dok se, prema izračunima društva LG Chem, fiksni element cijene smanjio za samo 12 % u istom razdoblju. Društvo LG Chem tvrdilo je i da je profitabilnost proizvođača iz Unije na tržištu Unije u korelaciji s profitabilnošću na izvoznim tržištima proizvođača iz Unije, što bi bio dodatan pokazatelj da su odgovorni vanjski elementi koji utječu na globalna tržišta superupijajućih polimera, odnosno formula za cijenu superupijajućih polimera i ograničenja troškova.

(288)

Kako je prethodno navedeno, Komisija je uzela u obzir činjenicu da promjene u sirovinama utječu na prodajnu cijenu. Međutim, formule za cijene povezane su s prodajnom cijenom upravo kako bi se održala stabilna razina dobiti i kako promjene u sirovinama ne bi utjecale na profitnu maržu. Stoga su promjene fiksnog iznosa formule za cijenu u novim ugovorima ili ponovnim pregovorima element koji utječe na profitabilnost industrije Unije. Da su nastale promjene uzrokovane samo cijenama sirovina, razina profitabilnosti u razmatranom razdoblju bila bi stabilnija. To pokazuje da je cjenovni pritisak korejskog uvoza na pregovore o cjenovnom elementu ugovora uzrok pada profitabilnosti, a ne promjena cijena sirovina. Činjenica da se pritisak na cijene odvija istodobno i na izvoznim tržištima nije u suprotnosti s analizom provedenom u pogledu tržišta Unije. Komisija je stoga odbacila tu tvrdnju.

5.2.3. Uvoz iz trećih zemalja

(289)

Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja u razmatranom razdoblju kretao se kako slijedi:

Tablica 11.

Uvoz iz trećih zemalja

Zemlja		2017.	2018.	2019.	IP
Japan	Obujam (u tonama)	[od 85 000 do 95 000 ]	[od 60 000 do 70 000 ]	[od 45 000 do 55 000 ]	[od 105 000 do 115 000 ]
	Indeks	100	72	47	122
	Tržišni udio	[od 11 % do 15 %]	[od 8 % do 11 %]	[od 5 % do 8 %]	[od 14 % do 18 %]
	Indeks	100	73	54	122
	Prosječna cijena (EUR/tona)	[od 1 200 do 1 500 ]	[od 1 200 do 1 500 ]	[od 1 200 do 1 500 ]	[od 1 000 do 1 300 ]
	Indeks	100	101	105	87
Turska	Obujam (u tonama)	43 571	46 929	52 626	54 537
	Indeks	100	108	121	125
	Tržišni udio	[od 6 % do 8 %]	[od 6 % do 8 %]	[od 7 % do 9 %]	[od 7 % do 9 %]
	Indeks	100	108	121	125
	Prosječna cijena (EUR/tona)	1 140	1 155	1 088	981
	Indeks	100	101	96	86
SAD	Obujam (u tonama)	40 494	34 952	30 911	30 952
	Indeks	100	87	77	76
	Tržišni udio	[od 5 % do 7 %]	[od 4 % do 6 %]	[od 4 % do 6 %]	[od 4 % do 6 %]
	Indeks	100	88	75	75
	Prosječna cijena (EUR/tona)	3 646	3 936	4 522	4 431
	Indeks	100	108	124	122
Ostale treće zemlje	Obujam (u tonama)	32 587	29 109	29 046	28 594
	Indeks	100	89	89	88
	Tržišni udio	[od 4 % do 6 %]	[od 3 % do 5 %]	[od 3 % do 5 %]	[od 3 % do 5 %]
	Indeks	100	90	89	88
	Prosječna cijena (EUR/tona)	3 407	3 176	3 070	3 149
	Indeks	100	93	90	92
Izvor: Eurostat, podaci za Japan prilagođeni prema povjerljivim tržišnim informacijama.

(290)

Iako se uvoz iz Japana prvo smanjio za 28 % od 2017. do 2018. te za 25 % od 2018. do 2019., znatno se povećao za 75 % u RIP-u. Uvoz iz Japana obavljao je jedan od proizvođača iz Unije u uzorku, Nippon Shokubai Europe, koji uz vlastitu proizvodnju preprodaje superupijajuće polimere koje proizvodi njegovo matično društvo Nippon Shokubai Japan („Nippon Shokubai”). Do 2019. društvo Nippon Shokubai primjenjivalo je strategiju smanjenja japanskog uvoza u korist svoje proizvodnje u Europi, što je vidljivo iz većeg obujma proizvodnje i većih ulaganja i dovelo je do znatnog povećanja europskog kapaciteta 2018. Međutim, s vremenom se društvo Nippon Shokubai Europe sve više suočavalo s kupcima koji su zahtijevali niže cijene zbog pritiska uvoza iz Južne Koreje po niskim cijenama. Stoga je od RIP-a društvo Nippon Shokubai prilagodilo svoju strategiju.

(291)

Kako bi ostalo konkurentno uvozu iz Južne Koreje i kako se ne bi smanjio njegov obujam prodaje u Europi, društvo Nippon Shokubai Europe povećalo je preprodaju superupijajućih polimera proizvedenih u Japanu.

(292)

Iako su cijene uvoza iz Japana i Južne Koreje općenito slično kretale (kao cijene industrije Unije), postoji jedna bitna iznimka: cijene uvoza iz Južne Koreje zabilježile su znatan pad 2019., dok su japanske cijene još porasle, a cijene industrije Unije ostale su gotovo stabilne. To nije bilo održivo te su zbog toga i japanska industrija i industrija Unije morale reagirati i znatno sniziti svoje cijene u RIP-u.

(293)

Značajno je i kretanje tržišnih udjela. Republika Koreja povećala je svoj tržišni udio za četiri postotna boda tijekom cijelog razmatranog razdoblja. S druge strane, japanski uvoz znatno se smanjio 2018. i 2019. te se povećao tek u RIP-u kao posljedica pritiska na cijene izazvanog uvozom iz Južne Koreje, zbog čega je europska proizvodnja postala neprofitabilna. Kao rezultat toga, količine uvezene iz Japana tijekom RIP-a bile su veće od količina uvezenih na početku razdoblja ispitnog postupka povezanog sa štetom, dok se tržišni udio Japana povećao za 20 % tijekom cijelog razdoblja štete.

(294)

U dokumentaciji nema dokaza koji bi upućivali na to da je japanski uvoz bio dampinški. Zbog toga, neovisno o tome je li uvoz iz Japana mogao pridonijeti šteti koju su pretrpjeli drugi proizvođači iz Unije, učinak izvoza iz Južne Koreje bio je znatno veći tijekom razmatranog razdoblja zbog niže cijene i povećanja njegova obujma tijekom tog razdoblja.

(295)

Osim toga, društvo Nippon Shokubai Europe nastavilo je trpjeti gubitke zbog prodaje svojih superupijajućih polimera proizvedenih u Europi.

(296)

Uvoz iz Turske se tijekom razmatranog razdoblja povećao za 25 %. Njegov se tržišni udio u tom razdoblju povećao s [6 %–8 %] na [7 %–9 %]. Prosječna cijena tog uvoza kretala se isto kao cijena uvoza iz Republike Koreje, unatoč tome što je od 2018. do RIP-a bila na nižoj razini. Tijekom razdoblja ispitnog postupka to je dovelo do sniženja cijena Južne Koreje za 3 % i cijena industrije Unije za 14 %. Stoga bi se turski uvoz trebao smatrati faktorom koji je pridonio šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

(297)

Međutim, s obzirom na to da je obujam takvog uvoza uvijek činio manje od polovine uvoza iz Republike Koreje, očito je da je uvoz iz Republike Koreje bio važniji uzročni čimbenik.

(298)

Obujam uvoza i tržišni udio SAD-a smanjili su se za 24 % tijekom razmatranog razdoblja. Istodobno se njihova prosječna cijena povećala za 22 %. Stoga američki uvoz nije mogao pridonijeti šteti koju je industrija Unije pretrpjela tijekom tog razdoblja.

(299)

Nakon konačne objave društvo LG Chem zatražilo je dodatne objave o primijenjenoj metodologiji za utvrđivanje obujma i vrijednosti uvoza iz Koreje i Japana. Komisija je u dodatnoj objavi od 8. veljače 2022. pojasnila da se za uvoz iz trećih zemalja oslanjala na podatke Eurostata o uvozu na temelju oznaka KN. Kad je riječ o Japanu, podaci Eurostata za oznaku KN 3906 90 90 o Japanu uspoređeni su s povjerljivim informacijama u spisu predmeta. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 195. dokumenta o općoj objavi, uvoz iz Japana obavljao je jedan od proizvođača iz Unije u uzorku. Budući da potječu od jednog proizvođača, brojčani podaci su povjerljivi. Komisija je za Koreju dostavila prilagođene brojčane podatke, kako je navedeno u uvodnim izjavama od 159. do 163.

(300)

Kad je riječ o primjedbi društva LG Chem da rasponi dostavljeni za japanski uvoz ne omogućuju odgovarajuću usporedbu s korejskim uvozom ili s cijenama industrije Unije, Komisija je uputila na činjenicu da su podaci povjerljivi i da se užim rasponima ne bi osigurala povjerljivost podataka.

(301)

Društvo LG Chem tvrdilo je i da je štetu uglavnom uzrokovao japanski uvoz. U prilog svojoj tvrdnji društvo LG Chem izjavilo je da korejski uvoz na svojem vrhuncu 2019. nije spriječio industriju Unije da poveća fiksni element svoje cijene. Fiksni element smanjio se tek 2020., kad se smanjio korejski uvoz, ali cijene industrije Unije smanjile su se još više kako bi pratile pad cijena uvoza iz Japana.

(302)

Argument društva LG Chem upućuje samo na izoliranu usporedbu 2019. i 2020. Međutim, time se zanemaruje činjenica da se ugovori za superupijajuće polimere redovito sklapaju na najmanje godinu dana, ali i na više godina, te da se pregovori o cijenama redovito odvijaju u godini koja prethodi početku ugovora. To znači da su cijene za ugovore s početkom u 2020. dogovorene 2019., a višegodišnji ugovori s početkom u 2019. već su dogovoreni 2018.

(303)

Međutim, uvoz iz Japana smanjio se 2018. za 28 %, a 2019. za čak 57 % u usporedbi s 2017. Osim toga, obujam uvoza iz Japana 2019. ni na gornjoj granici raspona prikazanog u tablici 11. ne čini čak ni polovinu uvoza iz Koreje u istom razdoblju. Iz usporedbe uvoza iz Japana navedenog u uvodnoj izjavi 113. pritužbe za razdoblje od srpnja 2019. do lipnja 2020. [63 000–67 000 tona] s uvozom za cijelu 2020. navedenim u tablici 11. [105 000–115 000 tona] nadalje je vidljivo da je do povećanja japanskog uvoza uglavnom došlo tek od druge polovine 2020.

(304)

Stoga je vrlo malo vjerojatno da je povećanje japanskog uvoza 2020. utjecalo na pregovore o cijenama prodaje 2020., ali je logično da će se eventualni dodatni učinak japanskog uvoza ostvarenog 2020. realizirati tek od 2021. nadalje. Suprotno tome, kako priznaje društvo LG Chem, korejski uvoz znatno se povećao 2018. i s povećanjem od 38 % dosegnuo svoj vrhunac 2019., što su dvije godine u kojima se odvijala većina pregovora o cijenama za 2020. Činjenica da se japanski uvoz znatno povećao tek u drugoj polovini 2020. pokazuje da je taj uvoz reakcija na pritisak korejskog uvoza na cijene, kako je istaknuto u uvodnoj izjavi 291. Komisija je stoga odbacila argument da je povećanje uvoza iz Japana 2020. uzročni čimbenik pada cijena na tržištu Unije 2020.

(305)

Društvo LG Chem nadalje je tvrdilo da su se cijene proizvođača iz Unije u uzorku kretale u skladu s cijenama uvoza iz Japana, a ne iz Koreje.

(306)

Društvo LG Chem nije dokazalo povezanost cijena proizvođača iz Unije s japanskim uvoznim cijenama. Od 2017. do 2018. cijene proizvođača iz Unije i cijene uvoza iz Koreje porasle su za sličan postotak, dok su se japanske uvozne cijene tek neznatno povećale. Od 2018. do 2019. cijene uvoza iz Japana očito su se povećale za četiri postotna boda, dok su se cijene proizvođača iz Unije smanjile, kao i cijene uvoza iz Koreje. Tek od 2019. do RIP-a postoji jasna povezanost koja upućuje na to da su i cijene proizvođača iz Unije i japanskog uvoza bile pod pritiskom zbog rekordnog korejskog uvoza 2019.

(307)

Društvo LG Chem tvrdilo je i da NSE nije prilagodio svoju strategiju jer je njegova prodaja u Uniji tijekom RIP-a ostala stabilna, uz znatan uvoz iz Japana. Nadalje, prema mišljenju društva LG Chem, dobavljači se ne mogu promijeniti u kratkom roku zbog dugotrajnog postupka uključivanja korisnika. NSE je provodio dugoročnu predatorsku strategiju za opskrbu tržišta Unije iz japanskih tvornica i tvornica u Uniji povećanjem kapaciteta u Uniji i prodaje na štetu drugih proizvođača iz Unije.

(308)

Komisija je napomenula da se uvoz iz Japana, uključujući uvoz NSE-a, znatno smanjio od 2017. do 2019. te da se povećao tek u RIP-u. To pokazuje da je provedena prilagodba strategije u cilju da se preprodaja japanskog uvoza zamijeni lokalnom proizvodnjom u Uniji. Japanski uvoz povećao se krajem 2020. tek kao odgovor na tržišno natjecanje uvoza iz Koreje po niskim cijenama. Takve prilagodbe mogu se provesti brže među društvima kćerima multinacionalne grupe jer je korisniku potrebno kraće vrijeme prilagodbe. To je u skladu i s činjenicom da se uvoz iz Japana smanjio, dok su se proizvodni kapaciteti u Uniji povećali. Komisija je stoga odbacila tu tvrdnju.

(309)

Društvo LG Chem nadalje je tvrdilo da je Komisija vjerojatno podcijenila tržišni udio Japana time što nije uzela u obzir druge japanske dobavljače, kao što je Sumitomo Seika.

(310)

Komisija je usporedila podatke Eurostata s dostupnim podacima u dokumentaciji, uključujući informacije koje su dostavili korisnici. U dokumentaciji nema nijednog pokazatelja da je uvoz drugih japanskih dobavljača podcijenjen. Komisija je stoga odbacila tu tvrdnju.

(311)

Naposljetku, društvo LG Chem tvrdilo je da je Komisija trebala osigurati da se štetni učinci turskog uvoza, u mjeri u kojoj se odnose na industriju Unije, odvoje i da se ne pripisuju korejskom uvozu.

(312)

Komisija je u uvodnim izjavama 296. i 297. napomenula da se turski uvoz nije znatno povećao tijekom razmatranog razdoblja niti se u apsolutnim brojkama može usporediti s korejskim uvozom. Stoga je odbila argumente da je korejskom uvozu pripisala učinke turskog uvoza.

5.2.4. Izvozni rezultati industrije Unije

(313)

U svojim primjedbama na pokretanje postupka društvo LG Chem zatražilo je od Komisije da analizira je li namjerna usmjerenost industrije Unije na izvoz pridonijela šteti.

(314)

Obujam izvoza proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretao se kako slijedi:

Tablica 12.

Izvozni rezultati proizvođača iz Unije u uzorku

	2017.	2018.	2019.	IP
Obujam izvoza (u tonama)	[od 90 000 do 105 000 ]	[od 95 000 do 110 000 ]	[od 115 000 do 130 000 ]	[od 135 000 do 150 000 ]
Indeks	100	102	124	145
Prosječna cijena (EUR/tona)	[od 1 000 do 1 300 ]	[od 1 200 do 1 500 ]	[od 1 200 do 1 500 ]	[od 1 000 do 1 300 ]
Indeks	100	123	118	98
Izvor: proizvođači iz Unije u uzorku

(315)

Prosječna cijena tog izvoza prvo se povećala za 23 % 2018. Ta se razina zatim 2019. smanjila, pri čemu je ostala za 18 % veća od razine iz 2017., dok se u razdoblju ispitnog postupka smanjila na razinu koja je bila ispod razine iz 2017. (– 2 %). Prosječna cijena tog izvoza bila je niža od cijene industrije Unije na tržištu Unije tijekom razmatranog razdoblja i ostala je stabilna. Obujam izvoza bio je stalno ispod razina obujma koje je industrija Unije ostvarila na tržištu Unije, iako se tijekom razmatranog razdoblja ukupno povećao za 45 %.

(316)

Cijene izvozne prodaje razvijale su se u većoj mjeri u skladu s kretanjem cijena sirovina tijekom razmatranog razdoblja, te stoga nije zabilježen toliki pad cijena tijekom razmatranog razdoblja kao u slučaju prodaje na tržištu Unije (kako je prikazano u tablici 5.). Osim toga, s obzirom na to da se izvozna prodaja povećala, ona nije imala dodatne negativne učinke na fiksne troškove po proizvedenoj jedinici. Komisija je zaključila da izvozni rezultati nisu znatno pridonijeli materijalnoj šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

(317)

S obzirom na neiskorišteni proizvodni kapacitet proizvođača iz Unije od 2018. nema naznaka ni da su ti proizvođači imali namjernu strategiju da odustanu od tržišnih udjela u EU-u u korist prodaje izvan EU-a. Rezervni kapacitet omogućio bi proizvođačima iz Unije da povećaju prodaju izvan EU-a bez gubitka tržišnog udjela u EU-u.

(318)

Komisija je stoga odbacila argument da je namjerna usmjerenost industrije Unije na izvoz pridonijela šteti.

(319)

Nakon konačne objave društvo LG Chem tvrdilo je da za industriju Unije nije došlo do gubitka prodaje na tržištu Unije, već da je ona preusmjerena s tržišta Unije na izvozna tržišta. Osim toga, društvo LG Chem tvrdilo je da je u ispitnom postupku iz 2007. koji se odnosio na pentaeritritol Komisija utvrdila da je blago povećanje obujma izvoza po prodajnim cijenama nižima od prosječnih prodajnih cijena na tržištu Unije negativno utjecalo na financijsko stanje industrije Unije.

(320)

Komisija je napomenula da je iskorištenost kapaciteta industrije Unije tijekom RIP-a iznosila samo [od 78 % do 80 %]. To potvrđuje da je industrija Unije mogla povećati izvoznu prodaju i bez smanjenja prodaje na tržištu Unije. Suprotno ispitnom postupku koji se odnosi na pentaeritritol kako je opisano u uvodnoj izjavi 316., povećana izvozna prodaja stoga nije znatno pridonijela materijalnoj šteti.

(321)

Stoga je ta tvrdnja odbačena.

5.2.5. Pandemija bolesti COVID-19

(322)

Društvo LG Chem tvrdilo je i da bi se gospodarski pad uzrokovan pandemijom bolesti COVID-19 trebao uzeti u obzir kao čimbenik koji je mogao nanijeti štetu industriji Unije u razdoblju od sredine 2019. do 2020. Zatražilo je od Komisije da ispita u kojoj je mjeri taj čimbenik pridonio stanju štete u industriji Unije.

(323)

Superupijajući polimeri uglavnom se upotrebljavaju za osnovne higijenske potrebe, te stoga pandemija bolesti COVID-19 nije negativno utjecala na njih. Iako je početkom 2020. strah na tržištu doveo do povećane potražnje za higijenskim proizvodima, a time i za superupijajućim polimerima, situacija se tijekom godine uravnotežila. Pandemija nije uzrokovala ni velike prekide proizvodnje. Nisu primijećeni drugi negativni učinci pandemije bolesti COVID-19 na proizvođače superupijajućih polimera. Komisija je stoga odbacila argument da je pandemija bolesti COVID-19 pridonijela šteti.

5.2.6. Šteta uzrokovana troškovima povećanja kapaciteta

(324)

Udruženje korisnika i društvo LG Chem nadalje su tvrdili da bi gubici profitabilnosti koje je industrija Unije navela u pritužbi mogli biti rezultat izvanrednih troškova, a ne uobičajenih poslovnih interesa. Naveli su da su ulaganja industrije Unije u nove kapacitete, koja su već opisana u uvodnoj izjavi 205., mogla imati ulogu u tom pogledu povećanjem troškova proizvodnje.

(325)

Društvo LG Chem dodalo je da bi se takvi izvanredni troškovi mogli odnositi i na ulaganja industrije Unije u razvoj novih tehnologija, što je, slično ulaganjima u proizvodni kapacitet, pridonijelo povećanju troškova proizvodnje.

(326)

Komisija je napomenula da je dio uobičajenog poslovanja to što proizvođači superupijajućih polimera ulažu u nova proizvodna postrojenja, posebno u situaciji gotovo potpune iskorištenosti kapaciteta, što je bio slučaj na početku razmatranog razdoblja. Osim toga, povećanja kapaciteta nisu bila nerazumna, posebno uzimajući u obzir učinkovitost proizvodnje povezanu s većim kapacitetom. Osim toga, Komisija je od proizvođača iz Unije u uzorku zatražila da iz pokazatelja štete isključe svaki izvanredni učinak umanjenja vrijednosti ili izvanrednog otpisa.

(327)

Komisija je stoga odbacila argument da je trošak povećanja kapaciteta pridonio šteti.

5.2.7. Znatni troškovi istraživanja i razvoja

(328)

Društvo LG Chem tvrdilo je da su se proizvođači iz Unije usredotočili na razvoj novih materijala, što je podrazumijevalo veće troškove istraživanja i razvoja, koji su nužno doveli do znatnih povećanja troškova općenito.

(329)

U okviru uobičajenog poslovanja proizvođači superupijajućih polimera ulažu u razvoj novih vrsta takvih polimera. Društvo LG Chem isto tako redovito ulaže u razvoj novih vrsta superupijajućih polimera te izričito naglašava važnost takvih ulaganja u kontekstu superupijajućih polimera za posebne namjene. Činjenica da zbog istraživanja i razvoja nastaju troškovi stoga je uobičajeni dio poslovanja. Tijekom provjere proizvođača iz Unije u uzorku nisu utvrđeni neopravdano visoki troškovi istraživanja i razvoja.

(330)

Komisija je stoga odbila argument da su troškovi istraživanja i razvoja pridonijeli šteti industriji Unije.

5.2.8. Globalni pregovori o cijenama

(331)

Nakon konačne objave društvo LG Chem tvrdilo je da se s malim brojem globalnih kupaca cijene određuju na globalnoj razini, a ne na temelju pojedinačnih trendova na tržištu Unije.

(332)

Prvo, ne posluju svi korisnici superupijajućih polimera na globalnoj razini, što pokazuju razni korisnici koji su se javili u postupku čija se cjelokupna proizvodnja odvija u Uniji. Društvo LG Chem u svojem argumentu nije detaljno opisalo ni obrazložilo na koji se udio prodaje u Uniji primjenjuje načelo globalnih pregovora o cijenama. Drugo, čak i kad se o cijenama pregovara na globalnoj razini, u takvim se pregovorima o cijenama nužno uzima u obzir razina cijena na tržištu Unije. Nijedan globalni akter ne bi plaćao višu cijenu na svjetskoj razini da je moguća jeftinija opskrba na tržištu Unije. Istodobno, čak i ako dobavljač u okviru globalnog ugovora pristane opskrbljivati Uniju po dampinškim i štetnim cijenama, taj globalni ugovor nije opravdanje za takav damping. Komisija je stoga odbacila tu tvrdnju.

5.3. Zaključak o uzročnosti

(333)

Usporedba stanja uvoza sa stanjem industrije Unije na početku i na kraju razmatranog razdoblja jasno upućuje na znatno povećanje uvoza iz predmetne zemlje i pogoršanje stanja industrije Unije. Točnije, stanje se znatno pogoršalo 2019. i 2020. Cijene iz Južne Koreje znatno su se smanjile 2019., dok su industrija Unije (i Japan) zadržale svoje razine cijena. Međutim, to je bilo na štetu njihova obujma prodaje jer je Republika Koreja znatno povećala svoju prodaju. Kao odgovor na to industrija Unije slijedila je kretanje cijena Republike Koreje te je 2020. smanjila svoje prodajne cijene, no njezina količina prodaje na tržištu nastavila se znatno smanjivati. Dampinški uvoz iz Republike Koreje nanosi materijalnu štetu industriji Unije od 2017. zbog velikog prodora na tržište postignutog na štetu industrije Unije. Kad je riječ o cijenama, sve veći tržišni udio uvoza neprestano je imao niže cijene od industrije Unije, čime se stvorio znatan pritisak na cijene i spriječila su se povećanja tržišnih cijena u skladu s povećanjem troškova sirovina, koja su bila potrebna da bi industrija Unije ostvarila razumne razine dobiti.

(334)

Drugi čimbenici, kao što su gubici u obujmu prodaje i promjene povezane sa superupijajućim polimerima za posebne namjene ili fluktuacije cijena sirovina, nisu pridonijeli uočenoj šteti za industriju Unije.

(335)

Uvoz iz Japana i Turske imao je ograničen utjecaj na industriju. Uvoz iz Turske bio je po cijenama sličnima uvozu iz Južne Koreje, ali u znatno manjem obujmu, te stoga nije oslabio uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i štete industriji Unije. Slično tomu, japanski uvoz nije oslabio uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i štete nanesene industriji Unije. Takav se uvoz smanjio tijekom razmatranog razdoblja, a znatno se povećao tek tijekom RIP-a. Međutim, uvoz iz Japana zadržao je višu razinu cijena od uvoza iz Južne Koreje. Uvoz iz Južne Koreje po cijenama znatno nižima od cijena industrije Unije glavni je razlog zašto je industrija Unije doživjela gubitak prodaje i nije mogla podići cijene u skladu s troškovima proizvodnje, što je dovelo do velikih gubitaka.

(336)

Komisija je na temelju prethodno navedenog zaključila da je materijalna šteta nanesena industriji Unije uzrokovana dampinškim uvozom iz predmetne zemlje te da ostali čimbenici, uzeti u obzir pojedinačno ili zajedno, nisu oslabili uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i materijalne štete.

(337)

Na temelju toga Komisija je u ovoj fazi zaključila da je zbog dampinškog uvoza iz predmetne zemlje industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu. Šteta je očita u razvoju proizvodnje, iskorištenosti kapaciteta, obujma prodaje na tržištu Unije, tržišnog udjela, zaposlenosti, prosječne jedinične prodajne cijene na tržištu Unije, troška proizvodnje, završnih zaliha, profitabilnosti i povrata ulaganja, kad se promatra s obzirom na kretanja obujma i cijena uvoza iz Južne Koreje (apsolutno i u usporedbi s drugim sudionicima na tržištu).

6. INTERES UNIJE

(338)

U skladu s člankom 21. osnovne uredbe Komisija je ispitala može li jasno zaključiti da u ovom slučaju donošenje mjera nije u interesu Unije, iako je utvrđen štetni damping. Pri utvrđivanju interesa Unije u obzir su uzeti interesi svih raznih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije i korisnika. Budući da se proizvod uglavnom prodaje izravno kupcu, nijedan nepovezani uvoznik nije sudjelovao u postupku.

6.1. Interes industrije Unije

(339)

Uvođenjem mjera poboljšat će se tržišni uvjeti za proizvođače iz Unije, koji će moći poboljšati svoj konkurentni položaj na tržištu i povratiti izgubljeni obujam prodaje i tržišni udio. Budući da bi se uklonio pritisak na cijene zbog nepoštenog uvoza, industrija Unije moći će povećati svoje prodajne cijene i postići održivu profitabilnost.

(340)

Nedostatak mjera imao bi znatne negativne učinke na industriju Unije jer bi se uvoz nastavio povećavati te bi doveo do daljnjeg pada cijena u Uniji. To bi negativno utjecalo na obujam proizvodnje i prodaje industrije Unije i na tržišni udio. To bi negativno utjecalo i na financijske pokazatelje industrije Unije, posebno jer bi se stanje u kojem se već bilježe gubici dodatno pogoršalo zbog negativnih posljedica za ulaganja i zapošljavanje u Uniji.

(341)

Stoga bi uvođenje mjera očito bilo u interesu industrije Unije.

6.2. Interes korisnikâ

(342)

Tijekom ispitnog postupka javilo se nekoliko korisnika, ali samo su dva korisnika dostavila odgovor na upitnik. Oba su proizvodila uglavnom zdravstvene proizvode za odrasle. Odgovor obaju korisnika bio je u znatnoj mjeri manjkav i samo je jedno od društava odgovorilo na zahtjev Komisije da dostavi dodatne informacije u zadanom roku, no odgovor je bio manjkav. Zbog toga Komisija za jednog od korisnika uopće nije mogla procijeniti učinak antidampinških pristojbi. Komisija je za drugog korisnika unatoč nepotpunom odgovoru na upitnik mogla procijeniti učinak mjera. Za to su društvo superupijajući polimeri predstavljali [5–15 %] njegova troška proizvodnje, ali samo oko jedne trećine tih superupijajućih polimera nabavljeno je iz Južne Koreje. Društvo je isto tako pokazalo da za važna ključna tržišta višegodišnji ugovori sa sektorom javnog zdravstva i osiguravajućim društvima sprečavaju prijenos dodatnih troškova proizvodnje. Dostavilo je i dokaze za različite zemlje koje smanjuju troškove u zdravstvenom sektoru, čime se vrši pritisak na društvo da smanji svoje prodajne cijene. Unatoč tim izazovima, a posebno smanjenjima troškova u sektoru javnog zdravstva koji su utjecali na prodaju korisnika, društvo je ostvarilo zdravu dobit od [10 %–20 %]. Komisija je stoga zaključila da bi se mjere od 14,7 % na [5 %–15 %] njegova troška proizvodnje mogle apsorbirati ili barem prenijeti na potrošače.

(343)

Još četiri korisnika, uključujući Procter & Gamble, FATER i Essity, kao i udruženje korisnika, koje se sastoji od četiriju korisnika, iznijela su svoje argumente tijekom saslušanja i u podnescima. Svi su se korisnici snažno usprotivili mjerama.

(344)

Društvo Procter & Gamble tvrdilo je da je pristup svim dobavljačima superupijajućih polimera, uključujući južnokorejske dobavljače, ključan za održavanje strategije višestruke opskrbe kako bi se osigurala stabilnost opskrbe, osobito za superupijajuće polimer za posebne namjene, koje ne mogu proizvoditi svi proizvođači superupijajućih polimera. Kapacitet proizvođača iz Unije za proizvodnju posebnih superupijajućih polimera osme generacije potreban društvu Procter & Gamble nije dovoljan za proizvodnju potrebnog obujma. Kad bi društvo Procter & Gamble bilo prisiljeno upotrebljavati druge superupijajuće polimere koji ne ispunjavaju specifikacije osme generacije, to bi moglo prouzročiti znatne troškove prilagodbe pakiranja i prijevoza te bi povećanjem količine otpada negativno utjecalo na okoliš. Osim toga, za promjenu superupijajućih polimera potreban je postupak prilagodbe od najmanje šest mjeseci.

(345)

Društvo FATER iznijelo je slične argumente u pogledu stabilnosti opskrbe i nedovoljnog proizvodnog kapaciteta za osmu i devetu generaciju superupijajućih polimera te propisanog razdoblja prilagodbe od šest do devet mjeseci. Prema njegovim procjenama nužnost upotrebe drugih vrsta superupijajućih polimera negativno bi utjecala na njega jer bi dovela do destandardizacije i dodatnih troškova sedmeroznamenkastog iznosa u EUR.

(346)

Treći korisnik iznio je slične argumente u pogledu stabilnosti opskrbe, troškova prilagodbe zbog promjene superupijajućih polimera i utjecaja na okoliš.

(347)

Udruženje korisnika i još jedan korisnik naveli su da bi se uvođenjem antidampinških mjera ojačao duopol i ugrozilo tržišno natjecanje na tržištu Unije zbog rizika da bi jedan od proizvođača iz Unije mogao prodati svoje poslovanje koje se odnosi na superupijajuće polimere.

(348)

Proizvođač izvoznik koji surađuje komentirao je i rizik da bi antidampinške mjere mogle ugroziti pošteno tržišno natjecanje na tržištu Unije.

(349)

Slične je tvrdnje iznio još jedan korisnik superupijajućih polimera, društvo Essity. Tvrdilo je da bez prijetnje tržišnog natjecanja industrija Unije ne bi imala dovoljno poticaja za diversifikaciju svoje proizvodnje i razvoj novih rješenja za zadovoljavanje promjenjivih potreba kupaca, čime bi se umanjila težnja društva Essity za diversifikacijom te bi ono postalo ovisno o svega nekoliko proizvođača iz Unije.

(350)

Komisija smatra da udruženje korisnika nije dostavilo dostatne dokaze u prilog svojim tvrdnjama o mogućnosti da u slučaju uvođenja antidampinških pristojbi tržište Unije postane duopol. Konkretno, nije uzelo u obzir mogućnost da se dampinškim uvozom i prouzročenim padom profitabilnosti industrije Unije možda neće povećati rizik od izlaska jednog proizvođača iz Unije s tržišta.

(351)

Nadalje, informacije prikupljene tijekom razdoblja ispitnog postupka nisu dokazale protutržišnim praksama industrije Unije. Naprotiv, prikupljeni su konkretni dokazi da je industrija sposobna i voljna opskrbiti svakog korisnika predmetnog proizvoda.

(352)

Komisija je zaključila da će se mjerama povećati troškovi proizvodnje korisnika te da one nisu u interesu korisnika. Uzimajući u obzir činjenicu da predviđeni iznos pristojbi neće imati učinak zabrane jer superupijajući polimeri čine samo [5 %–15 %] troška proizvodnje dječjih pelena ili pelena za odrasle, Komisija je zaključila da interes korisnika da imaju pristup svim svjetskim dobavljačima superupijajućih polimera bez pristojbi nema prednost pred interesom industrije Unije da bude zaštićena od dampinškog uvoza.

(353)

U primjedbama nakon konačne objave društva P&G i Fater nisu se složila s tvrdnjom iz uvodne izjave 351. o sposobnosti industrije Unije da opskrbi svakog korisnika predmetnog proizvoda. Tvrdila su da industrija Unije ne može isporučiti tražene količine superupijajućih polimera osme i devete generacije jer joj nedostaje proizvodnih kapaciteta za taj specifični proizvod od superupijajućih polimera.

(354)

Slične je tvrdnje iznijelo udruženje H u svojem podnesku nakon objave. Ni ono se nije složilo sa zaključkom Komisije o sposobnosti industrije Unije da opskrbi svakog korisnika predmetnog proizvoda. Tvrdilo je i dostavilo dokaze da su se korisnici superupijajućih polimera sustavno susretali s poremećajima u lancu opskrbe na tržištu Unije te da nisu mogli nabaviti kvalitetne superupijajuće polimere u količini koja im je bila potrebna za proizvodnju. Udruženje je zaključilo da zbog postojećih poremećaja u lancu opskrbe industrija Unije ne bi mogla nadoknaditi gubitak konkurentnog uvoza superupijajućih polimera iz zemalja izvan Unije.

(355)

Dokazi koje su iznijeli društva P&G i Fater te udruženje H kako bi potkrijepili nestašicu u opskrbi uglavnom se odnose na razdoblje nakon RIP-a, ali i na drugo i treće tromjesečje RIP-a. Dokazi dostavljeni tijekom RIP-a upućuju na to da je u razdoblju od ožujka do lipnja 2020. ograničenje kretanja zbog pandemije bolesti COVID-19 privremeno utjecalo na jednog od europskih dobavljača. Međutim, podaci su isto tako pokazali da je riječ o privremenoj i iznimnoj situaciji jer se opskrba brzo nastavila nakon ograničenja kretanja. Osim toga, podaci ne upućuju na iste poteškoće za cijelu industriju Unije. Naprotiv, čini se da podaci upućuju na to da je manjak opskrbe jednog proizvođača iz Unije djelomično ublažen povećanom opskrbom drugih proizvođača iz Unije (u kombinaciji s uvozom iz zemalja izvan Unije). Komisija je stoga zaključila da tijekom RIP-a nije bilo dovoljno dokaza na temelju kojih bi se zaključilo da industrija Unije ne bi mogla opskrbljivati predmetne korisnike u uobičajenim poslovnim okolnostima.

(356)

Svi preostali dokazi odnosili su se na razdoblje nakon RIP-a, na koje su utjecali poremećaji u opskrbi iz inozemstva i globalni uskim grlima u prometu uzrokovanim pandemijom bolesti COVID-19, što je dovelo do povećane potražnje za europskim superupijajućim polimerima. Međutim, to nisu bile strukturne, već privremen pojave za koje se očekivalo da će nestati s postupnom prilagodbom lanaca opskrbe učinku pandemije bolesti COVID-19. Naime, kako tvrde različiti korisnici, prilagodba novom dobavljaču često se ne može provesti odmah, a ugovori o opskrbi redovito se sklapaju na razdoblje od najmanje godinu dana. Ta struktura dugoročnih ugovora omogućuje industriji Unije određeno vrijeme za prilagodbu, posebno uzimajući u obzir njezinu dokazanu sposobnost za znatna ulaganja. Osim toga, popratni dokazi koje je dostavilo udruženje H nisu upućivali na veće strukturne probleme koji utječu na sposobnost ili spremnost europskih proizvođača na opskrbu u uobičajenim tržišnim uvjetima. Na primjer, u e-porukama koje se odnose na društvo Nippon Shokubai istaknuti su samo problemi povezani s opskrbom iz njegova japanskog, a ne iz europskog postrojenja. Svi dostavljeni dokazi o BASF-u odnosili su se samo na neočekivane i privremene probleme koji su utjecali na jedan razred superupijajućih polimera. Slično tome, dokaza koji se odnose na druga dva europska proizvođača nisu pokazali strukturne probleme u opskrbi.

(357)

Kad je riječ o društvu P&G, ono nije tvrdilo da proizvođači iz Unije ne mogu proizvoditi superupijajuće polimere osme i devete generacije, već samo da proizvodni kapaciteti koji su trenutačno prilagođeni i namijenjeni za te superupijajuće polimere nisu dovoljni za potražnju društva P&G. Međutim, industrija Unije pokazala je spremnost na ulaganje tijekom razdoblja ispitnog postupka, što upućuje na to da se postojeći rezervni kapacitet može prema potrebi prilagoditi ili povećati. Komisija je stoga odbacila tvrdnju da nije uzela u obzir dokaze koje su dostavili društva P&G i Fater te udruženje H.

(358)

Društva P&G i Fater nadalje su tvrdila da Komisija nije objasnila koji su „konkretni dokazi” prikupljeni kako bi se zaključilo da je industrija Unije sposobna i voljna opskrbljivati svakog korisnika predmetnog proizvoda, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 351. Slične je tvrdnje iznijelo udruženje H u svojem podnesku nakon objave.

(359)

Komisija pojašnjava da se konkretni prikupljeni dokazi odnose na rezervne kapacitete, ulaganja radi prilagodbe potrebama novih klijenata i prihvaćanje novih klijenata.

(360)

Nakon konačne objave društvo LG Chem tvrdilo je da se stanje opskrbe promijenilo od 2020., uključujući cijene i dostupnost opskrbe superupijajućim polimerima u Uniji, što ide u prilog argumentima društva P&G i drugih korisnika. Društvo LG Chem isto tako tvrdi da se cijena superupijajućih polimera povećava jer cijene propilena i kaustične sode rastu. Komisija je uzela u obzir činjenicu da su korisnici dostavili dokaze da su pandemija bolesti COVID-19 i posljedična uska grla u prometu u inozemstvu uzrokovali privremeni manjak opskrbe superupijajućim polimerima te doveli do povećanja cijena. Međutim, Komisija smatra da je to samo privremena promjena (vidjeti i uvodnu izjavu 355.). Nadalje, nije vjerojatno da će se povećanjem cijena superupijajućih polimera zbog povećanja sirovina dugoročno poboljšati profitabilnost industrije Unije. Komisija stoga smatra da privremeni manjak opskrbe nije utjecao na interes Unije za uvođenje mjere za suzbijanje utvrđenog štetnog dampinga.

(361)

U svojim primjedbama nakon konačne objave udruženje H nije se složilo s Komisijinom metodologijom. Konkretno, iznijelo je primjedbu da se zaključci o interesu Unije temelje na ograničenim i netočnim informacijama koje je Komisija opisala kao manjkave u uvodnoj izjavi 342.

(362)

Udruženje H nadalje se nije složilo s Komisijinim zaključkom iz uvodne izjave 352. prema kojem superupijajući polimeri čine [od 5 % do 15 %] troška proizvodnje dječjih pelena ili pelena za odrasle. Tvrdilo je i dostavilo dokaze da je trošak superupijajućih polimera iznosio do [20 %–30 %] ukupnog troška proizvodnje.

(363)

Udruženje je isto tako tvrdilo da je Komisija svoj zaključak temeljila na podacima koje je dostavio samo jedan korisnik te da stoga nije uzela u obzir dostavljene dokaze o poteškoćama prijenosa dodatnog tereta pristojbi na njegove kupce. Posebno je objašnjeno da korisnici superupijajućih polimera obično ne bi mogli prenijeti povećanja cijena na svoje kupce zbog različitih razloga, kao što su dugoročni ugovori, oštra konkurencija izvan Unije i osjetljivost kupaca na cijene.

(364)

Komisija procjenu dokumenata koje su dostavile sve zainteresirane strane Komisija nije temeljila na ograničenim i netočnim informacijama. Komisija je provjerila dostavljene informacije u mjeri u kojoj su zainteresirane strane surađivale. To se odnosi na postotak superupijajućih polimera u trošku proizvodnje higijenskih proizvoda za dojenčad i odrasle. Komisija je stoga odbacila te tvrdnje udruženja H.

(365)

U primjedbama nakon konačne objave društvo Kimberly-Clark tvrdilo je da na cijene superupijajućih polimera na tržištu Unije uglavnom utječe inflacija troškova proizvodnje, a ne uvoz iz Koreje. Tvrdilo je da su cijene superupijajućih polimera apsorbirale učinak inflacije na troškove robe široke potrošnje, distribucije, rada i energije tijekom 2021., zbog čega su se i povećale. Zaključno, društvo Kimberly-Clark tvrdilo je da bi antidampinške mjere dodatno pogoršale trend povećanja cijena i za korisnike na kraju proizvodnog lanca i za krajnje kupce proizvoda, pa tako i kupce superupijajućih polimera.

(366)

Komisija je u odgovoru napomenula da je društvo Kimberly-Clark ispravno istaknulo da su proizvođači superupijajućih polimera iz Unije apsorbirali povećanja troškova proizvodnje jer nisu mogli na odgovarajući način povećati svoje prodajne cijene. Međutim, to je samo dokaz pritiska na cijene na tržištu i činjenice da proizvođači nisu mogli prenijeti povećane troškove proizvodnje na svoje kupce. Komisija je stoga odbacila tu tvrdnju.

(367)

Društvo Kimberly-Clark u svojim se primjedbama nakon konačne objave nije složilo ni sa zaključkom Komisije da pristojbe neće imati učinak zabrane jer superupijajući polimeri čine samo [od 5 % do 15 %] troška proizvodnje dječjih pelena ili pelena za odrasle, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 352. Tvrdilo je da se tom metodom izračuna ne uzima u obzir činjenica da superupijajući polimeri nisu zamjenjivi proizvodi široke potrošnje.

(368)

Komisija je u svojoj procjeni uzela u obzir činjenicu da superupijajući polimeri imaju različita svojstva i da korisnici odabiru onu vrstu superupijajućih polimera koja najbolje odgovara njihovu proizvodu. Međutim, samo tehničke razlike nisu opravdale dodavanje dodatnih kategorija PCN-a. Komisija je prvotno prikupila detaljnije podatke i zaključila da je opravdano samo razlikovanje na temelju upotrebe te razlikovanje koje se odnosi na aditive za kontrolu neugodnih mirisa. Komisija je stoga odbacila tu tvrdnju.

(369)

Udruženje H nadalje je tvrdilo da Komisija nije ispravno procijenila zabrinutost koju je nekoliko korisnika superupijajućih polimera izrazilo u vezi s uvođenjem pristojbi, što je dovelo do netočnih zaključaka o interesu Unije. Tvrdilo je da je Komisija propustila priliku da korisnicima da smjernice o tome kako izložiti podneske na potpuniji i korisniji način te da se nije dovoljno potrudila surađivati s tim korisnicima kako bi se na temelju prikupljenih informacija omogućila odgovarajuća procjena interesa Unije. Nadalje je tvrdilo da su, među članovima udruženja H, samo tri korisnika superupijajućih polimera primila upitnik od Komisije te da je Komisija upotrijebila samo informacije navedene u jednom od dva odgovora na upitnik, zanemarujući pritom argumente iznesene na saslušanjima i u podnescima najmanje osam drugih korisnika superupijajućih polimera.

(370)

Komisija je obavijest o pokretanju postupka s poveznicom na odgovarajući upitnik za korisnike poslala svim poznatim korisnicima i svi korisnici koji su se javili obaviješteni su o postupku. U procjeni su uzete u obzir sve informacije koje su korisnici dostavili. Komisija se dodatno obratila svim korisnicima koji su dostavili odgovore na upitnik za korisnike kako bi provjerila njihove podatke. U dopisima za dopunu podataka dane su smjernice o potrebnim podacima. Komisija je stoga odbacila argument da u ovom postupku nije vodila dovoljno računa o korisnicima ili im pružila pomoć.

6.3. Ostali čimbenici

(371)

Nekoliko korisnika navelo je da će se povećanjem troškova proizvodnje za zdravstvene proizvode povećati troškovi potrošača zdravstvenih proizvoda. Osim toga, ograničenje pristupa superupijajućim polimerima osme i devete generacije moglo bi dovesti proizvodnje do manje kvalitetnih proizvoda za potrošače.

(372)

Komisija je smatrala da će se dodatnim troškovima proizvodnje koji mogu proizaći iz mjera povećati cijena za potrošače zdravstvenih proizvoda. Međutim, Komisija smatra da razina tog povećanja neće biti toliko visoka da bi interes potrošača za pristup zdravstvenim proizvodima po razumnim cijenama imao prednost pred interesom industrije Unije da bude zaštićena od dampinškog uvoza. Nadalje, mjerama se ne bi spriječilo korisnike da nastave proizvoditi zdravstvene proizvode, uključujući superupijajuće polimere osme i devete generacije.

(373)

U primjedbama nakon objave društvo Fater tvrdilo je da Komisija nije odgovorila na njegovu zabrinutost zbog mogućnosti da bi antidampinške mjere mogle utjecati na sposobnost kupaca da pristupe zdravstvenim proizvodima po razumnoj cijeni. Ponovilo je da njegova proizvodnja medicinskih proizvoda ovisi o suradnji s korejskim izvoznicima i da bi mjere podrazumijevale dodatne tehničke radove i preoblikovanje njegovih proizvoda, zbog čega bi se povećala cijena za krajnje kupce.

(374)

Komisija se osvrnula na moguće povećanje troškova za potrošače zdravstvenih proizvoda u uvodnoj izjavi 372. te ga je razmotrila u svjetlu interesa industrije Unije za zaštitu od dampinškog uvoza. Komisija je stoga odbacila tvrdnju društva Fater.

6.4. Zaključak o interesu Unije

(375)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da uvođenje mjera na uvoz superupijajućih polimera podrijetlom iz Republike Koreje nije u interesu Unije.

7. RAZINA MJERA

(376)

Na temelju zaključaka koje je Komisija donijela u pogledu dampinga, štete, uzročnosti i interesa Unije potrebno je uvesti konačne mjere kako bi se spriječila daljnja šteta koja se industriji Unije nanosi dampinškim uvozom.

(377)

Kako bi utvrdila razinu mjera, Komisija je ispitala bi li pristojba niža od dampinške marže bila dovoljna za uklanjanje štete prouzročene dampinškim uvozom industriji Unije.

7.1. Razina uklanjanja štete (marža štete)

(378)

Komisija je najprije utvrdila iznos pristojbe koja je potrebna kako bi se uklonila šteta koju je pretrpjela industrija Unije. U ovom bi se slučaju šteta uklonila ako bi industrija Unije mogla pokriti svoje troškove proizvodnje, uključujući troškove koji proizlaze iz multilateralnih sporazuma o okolišu kojih je Unija stranka i njihovih protokola te konvencija Međunarodne organizacije rada (ILO) iz Priloga I.a osnovnoj uredbi, i ostvariti razumnu dobit („ciljna dobit”) prodajom po ciljnoj cijeni u smislu članka 7. stavka 2. točke (c) i članka 7. stavka 2. točke (d) osnovne uredbe.

(379)

U skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe, kako bi utvrdila ciljnu dobit, Komisija je uzela u obzir razinu profitabilnosti prije povećanja uvoza iz predmetne zemlje i razinu profitabilnosti koja se očekuje u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Takva profitna marža ne bi trebala biti niža od 6 %.

(380)

Komisija je utvrdila osnovnu dobit, koja pokriva pune troškove u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Tijekom cijelog razmatranog razdoblja industrija Unije bilježila je gubitke. Budući da je to bilo niže od najmanje 6 % kako je propisano člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe, ta je profitna marža zamijenjena onom od 6 %.

(381)

Nisu iznesene tvrdnje da bi razina ulaganja, istraživanja i razvoja te inovacija industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja bila viša u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja.

(382)

Isto tako, nisu dostavljene tvrdnje o budućim troškovima koje će industrija Unije snositi tijekom razdoblja primjene mjere uvedene na temelju članka 11. stavka 2. koji proizlaze iz multilateralnih sporazuma o okolišu kojih je Unija stranka i njihovih protokola u skladu s člankom 7. stavkom 2.d osnovne uredbe.

(383)

Na temelju navedenog Komisija je izračunala neštetnu cijenu istovjetnog proizvoda za industriju Unije primjenjujući ciljnu profitnu maržu od 6 % na trošak proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka, a zatim dodavanjem prilagodbi na temelju članka 7. stavka 2.d osnovne uredbe za svaku vrstu proizvoda.

(384)

Komisija je zatim utvrdila razinu uklanjanja štete na temelju usporedbe ponderirane prosječne uvozne cijene proizvođača izvoznika u uzorku u predmetnoj zemlji za svaku vrstu proizvoda, kako je utvrđeno za izračune sniženja cijena, s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji su tijekom razdoblja ispitnog postupka na slobodnom tržištu Unije prodavali proizvođači iz Unije u uzorku. Sve razlike proizašle iz te usporedbe izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF.

(385)

Razina uklanjanja štete za „sva ostala društva” utvrđuje se na isti način kao dampinška marža za društvo koje surađuje.

Društvo	Konačna dampinška marža	Konačna marža štete
LG Chem Ltd.	13,4 %	34,4 %
Sva ostala društva	18,8 %	101,2 %

(386)

Nakon konačne objave društvo LG Chem tvrdilo je da na utvrđivanje marže štete utječe ista pogreška kao kod izračuna sniženja cijena te da se njegova razmatranja o sniženju cijena primjenjuju mutatis mutandis. Maržu štete isto bi tako trebalo prilagoditi s obzirom na utjecaj ostalih čimbenika koje je predložilo društvo LG Chem.

(387)

Komisija je uputila na svoje argumente u uvodnim izjavama od 184. do 188. te na svoje pobijanje argumenata društva LG Chem o učinku uvoza iz drugih zemalja, formuli za cijenu superupijajućih polimera i ulaganjima industrije Unije, kako je navedeno u odgovarajućim odjeljcima analize uzročnosti. Te su tvrdnje stoga odbačene i za utvrđivanje marže štete.

(388)

Podnositelji pritužbe i društvo Evonik u svojem su podnesku nakon konačne objave tvrdili da ciljna dobit od 6 % ne odražava dobit koju bi proizvođači iz Unije ostvarili da nije bilo nepoštenih trgovinskih praksi. Konkretno, tvrdili su da Komisija nije uzela u obzir informacije koje je dostavila industrija Unije na temelju kojih je takvu dobit mogla utvrditi na višoj razini. Stoga su od Komisije zatražili da poveća profitnu maržu na prosječnu ciljnu dobit koju bi proizvođači iz Unije u uzorku mogli razumno ostvariti u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, tj. [od 14 % do 19 %].

(389)

Nadalje, podnositelji pritužbe i društvo Evonik nisu se složili s Komisijinom tvrdnjom iz uvodne izjave 382. te su istaknuli da su tvrdnje na temelju članka 7. stavka 2.d osnovne uredbe navedene u njihovim odgovorima na upitnik za proizvođače iz Unije i makroupitnik. Zatražili su od Komisije da pri izračunu ciljne cijene uzme u obzir buduće troškove te su dostavili ponderirano prosječno godišnje povećanje troška po toni proizvedenih superupijajućih polimera, koje proizlazi iz emisijskih jedinica EU-a. Podnositelji pritužbe i društvo Evonik stoga su zatražili od Komisije da poveća ciljnu cijenu proizvođača iz Unije za [30–45] EUR po toni superupijajućih polimera.

(390)

Komisija nije mogla potvrditi da je ciljna dobit koju su predložili podnositelji pritužbe i Evonik razumno ostvarena u usporedbi s podacima dostupnima u dokumentaciji. Komisija je uzela u obzir dobit ostvarenu tijekom razmatranog razdoblja, uključujući prilagodbe koje je potrebno provesti za postizanje uobičajenih okolnosti tržišnog natjecanja. Tako izračunana dobit nije se podudarala s brojkama koje je navela industrija Unije, čak ni na početku razmatranog razdoblja, kad je pritisak korejskog uvoza bio manji.

(391)

Komisija se nije složila ni s izjavama o budućim troškovima emisijskih jedinica. Komisija je doista uzela u obzir buduće troškove koji proizlaze iz emisijskih jedinica EU-a, u skladu s provjerenim informacijama koje su dostavila društva u uzorku. To je dovelo do povećanja ciljne cijene od [16–18] EUR po toni superupijajućih polimera. Stoga su te tvrdnje odbačene.

8. Konačne mjere

(392)

Trebalo bi uvesti konačne antidampinške mjere na uvoz superupijajućih polimera podrijetlom iz Republike Koreje.

(393)

Stoga bi konačne stope antidampinške pristojbe, izražene na razini cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, trebale iznositi:

Društvo	Dampinška marža	Marža štete	Konačna antidampinška pristojba
LG Chem Ltd.	13,4 %	34,4 %	13,4 %
Sva ostala društva	18,8 %	101,2 %	18,8 %

(394)

Stopa pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđena je na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. Ona stoga odražava stanje utvrđeno tijekom ovog ispitnog postupka u odnosu na tog pojedinačnog proizvođača izvoznika koji surađuje. Ta se stopa pristojbe primjenjuje isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetne zemlje koji proizvodi navedeni pravni subjekt. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Taj uvoz ne bi trebao podlijegati pojedinačnoj stopi antidampinške pristojbe.

(395)

Društvo može zatražiti primjenu pojedinačne stope antidampinške pristojbe ako promijeni naziv ili adresu subjekta na koji se ta stopa primjenjuje. Zahtjev se mora uputiti Komisiji. Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, uredba o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(396)

Ako se obujam izvoza bilo kojeg od društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje obujma moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U tim okolnostima i ako su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprječavanje izbjegavanja mjera. U tom se postupku među ostalim može ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i naknadnim uvođenjem pristojbe na razini zemlje.

(397)

Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi, antidampinšku pristojbu za sva ostala društva trebalo bi primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji nisu surađivali u ovom ispitnom postupku već i na proizvođače koji nisu izvozili u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(398)

Industrija Unije u svojem je podnesku nakon konačne objave tvrdila da se u Turskoj ne proizvode superupijajući polimeri, te da stoga sve količine superupijajućih polimera uvezene iz Turske mogu biti samo drugog podrijetla. Zatražili su da se u konačnu uredbu uključi posebna odredba o praćenju kako bi se smanjio rizik da Turska izbjegne mjere.

(399)

Komisija pojašnjava da se posebne odredbe o praćenju obično primjenjuju samo na uvoz iz predmetne zemlje. Međutim, Komisija je uzela u obzir primjedbe strana te će, kao i uvijek, pomno pratiti mjere na snazi.

9. ZAVRŠNE ODREDBE

(400)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (16), kad se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, trebala bi se primijeniti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, objavljena u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(401)

Odbor osnovan člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036 nije dao mišljenje i obična većina njegovih članova usprotivila se Nacrtu provedbene uredbe Komisije. Komisija je zatim Nacrt provedbene uredbe Komisije podnijela žalbenom odboru u skladu s člankom 5. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (17).

(402)

U skladu su s člankom 6. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 182/2011 žalbeni odbor nije dao mišljenje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1. Uvodi se konačna antidampinška pristojba na uvoz superupijajućih polimera, koji se sastoje od nepravilnih, okruglih ili aglomeriranih granula, u obliku praha, bijele boje i netopljivi u vodi, i nastaju polimerizacijom molekula monomera s umreživačima radi formiranja umreženih polimera, s velikom sposobnošću apsorbiranja i zadržavanja vode i vodenih otopina, podrijetlom iz Republike Koreje, trenutačno razvrstani u oznaku KN ex 3906 90 90 (oznaka TARIC 3906909017).

2. Stope konačne antidampinške pristojbe koje se primjenjuju na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno, za proizvod opisan u stavku 1. koji proizvode društva navedena u nastavku, jesu sljedeće:

Društvo	Stopa konačne antidampinške pristojbe (%)	Dodatna oznaka TARIC
LG Chem Ltd.	13,4 %	C766
Sva ostala društva	18,8 %	C999

3. Uvjet za primjenu pojedinačnih stopa pristojbi utvrđenih za trgovačko društvo navedeno u stavku 2. podnošenje je carinskim tijelima država članica valjanog trgovačkog računa na kojem se nalazi datirana izjava koju je potpisao službenik subjekta koji izdaje račun, uz navođenje njegova imena i funkcije, koja glasi: „Ja, niže potpisani, potvrđujem da je (obujam) (predmetnog proizvoda) iz ovog računa koji se prodaje za izvoz u Europsku uniju proizvelo društvo (naziv društva i adresa) (dodatna oznaka TARIC) u [predmetna zemlja]. Izjavljujem da su podaci na ovom računu potpuni i točni.” Ako se takav račun ne predoči, primjenjuje se pristojba koja se primjenjuje na sva ostala društva.

4. Ako nije drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinama.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 5. travnja 2022.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN

(1) SL L 176, 30.6.2016., str. 21.

(2) Obavijest o pokretanju antidampinškog postupka u vezi s uvozom superupijajućih polimera podrijetlom iz Republike Koreje (SL C 58, 18.2.2021., str. 73.).

(3) Za potrebe ovog ispitnog postupka Komisija je odobrila da se s identitetom članova udruženja postupa povjerljivo. Komisija je primila dokaze da bi otkrivanje njihovih identiteta imalo znatne negativne posljedice za članove udruženja zbog prijetnje komercijalnom odmazdom.

(4) Za izračun izvozne cijene superupijajućih polimera iz Republike Koreje tijekom RIP-a podnositelj pritužbe oslonio se na Korejsku službu za trgovinske statističke podatke (TRASS). TRASS je omogućio identifikaciju izvoza superupijajućih polimera u Europsku uniju među proizvodima prijavljenima za izvoz pod oznakom robe 3906 90 90 na temelju posebnog upita.

(5) „Sa svim podacima koji su po svojoj prirodi povjerljivi (na primjer, jer bi njihovo objavljivanje davalo znatne komparativne prednosti konkurentu ili bi imalo značajne štetne učinke na osobu koja daje podatke ili na osobu od koje je osoba koja daje podatke primila podatke), ili koje stranke u ispitnom postupku pružaju na povjerljivoj osnovi, nadležna tijela postupaju kao s takvima, ako postoji osnovanost takvog zahtjeva. Takve informacije ne objavljuju se bez izričite dozvole stranka koja ih je dostavila”.

(6) https://trade.ec.europa.eu/tdi/case_history.cfm?id=2516&init=2516

(7) Obavijest o posljedicama izbijanja covida-19 za antidampinške i antisubvencijske ispitne postupke (SL C 86, 16.3.2020., str. 6.).

(8) Komisija je za potrebe ovog ispitnog postupka odobrila da se s identitetom društva B postupa povjerljivo. Komisija je primila dokaze da bi otkrivanje njegova identiteta imalo znatne negativne posljedice za društvo B zbog prijetnje komercijalnom odmazdom.

(9) Točna vrijednost nije navedena jer je riječ o podacima specifičnima za to društvo.

(10) Uvodna izjava 352. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2020/1336 оd 25. rujna 2020. o uvođenju konačnih antidampinških pristojbi na uvoz određenih poli(vinil alkohola) podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 315, 29.9.2020., str. 1.).

(11) Oznaka KN 3906 90 90

(12) Presuda od 10. travnja 2019., Jindal Saw i Jindal Saw Italia/Komisija, T-301/16, EU:T:234, točka 184.

(13) Presuda od 2. travnja 2020., Hansol Paper/Komisija, T-383/17, EU:T:2020:139, točke 196.–203.

(14) Presuda od 22. rujna 2021., PAO Severstal/Komisija, T-753/16, EU:T:2021:612, točka 272.

(15) Za potrebe ovog ispitnog postupka Komisija je odobrila da se s identitetom članova udruženja H postupa povjerljivo. Komisija je primila dokaze da bi otkrivanje njihovih identiteta imalo znatne negativne posljedice za članove udruženja H zbog prijetnje komercijalnom odmazdom.

(16) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).

(17) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

		ISSN 1977-0847
Službeni list Europske unije		L 107

Hrvatsko izdanje	Zakonodavstvo	Godište 65. 6. travnja 2022.

Sadržaj		I. Zakonodavni akti	Stranica
		DIREKTIVE
	*	Direktiva Vijeća (EU) 2022/542 od 5. travnja 2022. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ i Direktive (EU) 2020/285 u pogledu stopa poreza na dodanu vrijednost	1
	*	Direktiva Vijeća (EU) 2022/543 od 5. travnja 2022. o izmjeni direktiva 2008/118/EZ i (EU) 2020/262 u pogledu prodavaonica koje su izuzete od poreza na francuskom terminalu Eurotunela	13

	II. Nezakonodavni akti
	MEĐUNARODNI SPORAZUMI
*	Odluka Vijeća (EU) 2022/544 od 4. travnja 2022. o sklapanju Sporazuma između Europske unije i Republike Moldove o operativnim aktivnostima koje Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu provodi u Republici Moldovi	16
	UREDBE
*	Delegirana uredba Komisije (EU) 2022/545 оd 26. siječnja 2022. o dopuni Uredbe (EU) 2019/2144 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem detaljnih pravila u pogledu posebnih ispitnih postupaka i tehničkih zahtjeva za homologaciju tipa motornih vozila s obzirom na njihove uređaje za snimanje podataka o događaju i za homologaciju tipa tih sustava kao zasebnih tehničkih jedinica te o izmjeni Priloga II. toj uredbi ( 1 )	18
*	Uredba Komisije (EU) 2022/546 оd 31. ožujka 2022. o privremenoj zabrani ribolova crvenih bodečnjaka u zoni NAFO-a 3M za plovila koja plove pod zastavom države članice Europske unije	24
*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/547 оd 5. travnja 2022. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz superupijajućih polimera podrijetlom iz Republike Koreje	27
	ODLUKE
*	Odluka (EU) 2022/548 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. ožujka 2022. o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji za radnike koji su proglašeni viškom na temelju zahtjeva iz Francuske (EGF/2021/007 FR/Selecta)	76
*	Odluka Vijeća (EU) 2022/549 od 17. ožujka 2022. o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije na drugom dijelu četvrtog sastanka Konferencije stranaka Minamatske konvencije o živi u pogledu donošenja odluke o izmjeni priloga A i B toj konvenciji	78
*	Odluka Vijeća (EU) 2022/550 od 17. ožujka 2022. o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije na drugom dijelu četvrtog sastanka Konferencije stranaka Minamatske konvencije o živi u pogledu donošenja odluke o utvrđivanju pragova za otpad koji sadržava živu u skladu s člankom 11. stavkom 2. te konvencije	80
*	Provedbena odluka Komisije (EU) 2022/551 оd 4. travnja 2022. o izmjeni Provedbene odluke (EU) 2021/85 o istovrijednosti regulatornog okvira Sjedinjenih Američkih Država za središnje druge ugovorne strane kojima je američka Komisija za vrijednosne papire izdala odobrenje za rad i koje nadzire sa zahtjevima iz Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 )	82
*	Provedbena odluka Komisije (EU) 2022/552 оd 4. travnja 2022. o utvrđivanju da nacionalne burze vrijednosnih papira Sjedinjenih Američkih Država registrirane pri Komisiji za vrijednosne papire ispunjavaju pravno obvezujuće zahtjeve koji su istovrijedni zahtjevima iz glave III. Direktive 2014/65/EU i podliježu djelotvornom nadzoru i izvršenju ( 1 )	85
	PREPORUKE
*	Preporuka Komisije (EU) 2022/553 оd 5. travnja 2022. o praćenju prisutnosti toksinâ vrsta Alternaria u hrani	90

Br.	01/TQ109
Država članica	Europska unija (sve države članice)
Stok	RED/N3M.
Vrsta	Crveni bodečnjak (Sebastes spp.)
Zona	NAFO 3M
Razdoblje zabrane	Od 25. ožujka 2022. u 24.00 UTC do 30. lipnja 2022.

Hrana	Alternariol (AOH) (μg/kg)	Alternariol monometil eter (AME) (μg/kg)	Tenuazonska kiselina (TeA) (μg/kg)
Prerađeni proizvodi od rajčice	10	5	500
Mljevena paprika	-	-	10 000
Sjemenke sezama	30	30	100
Sjemenke suncokreta	30	30	1 000
Suncokretovo ulje	10	10	100
Orašasti plodovi	-	-	100
Suhe smokve	-	-	1 000
Hrana na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu	2	2	500


	(1) Tekst značajan za EGP.