ISSN 1977-0847

Službeni list

Europske unije

L 442

European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

Godište 64.
9. prosinca 2021.


Sadržaj

 

II.   Nezakonodavni akti

Stranica

 

 

UREDBE

 

*

Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/2139 оd 4. lipnja 2021. o dopuni Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem kriterija tehničke provjere na temelju kojih se određuje pod kojim se uvjetima smatra da ekonomska djelatnost znatno doprinosi ublažavanju klimatskih promjena ili prilagodbi klimatskim promjenama i nanosi li ta ekonomska djelatnost bitnu štetu kojem drugom okolišnom cilju  ( 1 )

1

 


 

(1)   Tekst značajan za EGP

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.


II. Nezakonodavni akti

UREDBE

9.12.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 442/1


DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/2139

оd 4. lipnja 2021.

o dopuni Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem kriterija tehničke provjere na temelju kojih se određuje pod kojim se uvjetima smatra da ekonomska djelatnost znatno doprinosi ublažavanju klimatskih promjena ili prilagodbi klimatskim promjenama i nanosi li ta ekonomska djelatnost bitnu štetu kojem drugom okolišnom cilju

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (1), a posebno njezin članak 10. stavak 3. i članak 11. stavak 3.,

budući da:

(1)

Uredbom (EU) 2020/852 uvodi se opći okvir na temelju kojeg se utvrđuje može li se ekonomska djelatnost smatrati okolišno održivom da bi se utvrdilo u kojoj je mjeri ulaganje okolišno održivo. Ta se uredba primjenjuje na mjere koje Unija ili države članice donesu kojima se za sudionike na financijskim tržištima ili izdavatelje utvrđuju zahtjevi koji se odnose na financijske proizvode ili korporativne obveznice koji su stavljeni na raspolaganje kao okolišno održivi, na sudionike na financijskim tržištima koji stavljaju na raspolaganje financijske proizvode i na poduzeća koja su dužna objaviti nefinancijsko izvješće u skladu s člankom 19.a Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća (2) ili konsolidirano nefinancijsko izvješće u skladu s člankom 29.a te direktive. Gospodarski subjekti ili javna tijela koji nisu obuhvaćeni Uredbom (EU) 2020/852 mogu je primjenjivati na dobrovoljnoj osnovi.

(2)

Člankom 10. stavkom 3. i člankom 11. stavkom 3. Uredbe (EU) 2020/852 propisano je da Komisija donosi delegirane akte kojima se utvrđuju kriteriji tehničke provjere na temelju kojih se određuje pod kojim se uvjetima smatra da ekonomska djelatnost znatno doprinosi ublažavanju klimatskih promjena odnosno prilagodbi klimatskim promjenama i za svaki relevantni okolišni cilj iz članka 9. te uredbe utvrđuje kriterije tehničke provjere na temelju kojih se određuje nanosi li ta ekonomska djelatnost bitnu štetu nekom od tih okolišnih ciljeva.

(3)

U skladu s člankom 19. stavkom 1. točkom (h) Uredbe (EU) 2020/852 u kriterijima tehničke provjere uzima u obzir priroda i opseg ekonomske djelatnosti i sektor na koji se odnose te je li ekonomska djelatnost prijelazna djelatnost iz članka 10. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/852 ili omogućujuća djelatnost iz članka 16. te uredbe. Da bi kriteriji tehničke provjere učinkovito i uravnoteženo ispunili zahtjeve iz članka 19. Uredbe (EU) 2020/852, trebalo bi ih utvrditi kao kvantitativni prag ili minimalni zahtjev, kao relativno poboljšanje, skup kvalitativnih zahtjeva za učinkovitost, zahtjeve koji se temelje na procesu ili praksi ili kao precizan opis prirode same ekonomske djelatnosti ako ta djelatnost po svojoj prirodi može znatno doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena.

(4)

Kriteriji tehničke provjere na temelju kojih se utvrđuje doprinosi li znatno ekonomska djelatnost ublažavanju klimatskih promjena ili prilagodbi klimatskim promjenama trebali bi osigurati da ekonomska djelatnost pozitivno utječe ili smanjuje negativan utjecaj na određeni klimatski cilj. Ti kriteriji tehničke provjere trebali bi stoga upućivati na pragove ili razine učinkovitosti koje bi ekonomska djelatnost trebala dosegnuti da bi se smatralo da znatno doprinosi jednom od tih klimatskih ciljeva. Kriteriji tehničke provjere za „nenanošenje bitne štete” trebali bi osigurati da ekonomska djelatnost nema znatan negativan utjecaj na okoliš. Stoga bi tim kriterijima tehničke provjere trebalo utvrditi minimalne zahtjeve koje bi ekonomska djelatnost trebala ispuniti da bi se smatrala okolišno održivom.

(5)

Kriteriji tehničke provjere na temelju kojih se utvrđuje doprinosi li znatno ekonomska djelatnost ublažavanju klimatskih promjena ili prilagodbi klimatskim promjenama i ne nanosi li znatnu štetu kojem drugom okolišnom cilju trebali bi se, ako je relevantno, temeljiti na postojećem Unijinu pravu, najboljim primjerima iz prakse, normama i metodologijama, te na uvriježenim standardima, praksama i metodologijama javnih tijela s ugledom u međunarodnoj zajednici. Ako za određeno područje politike objektivno nema održivih alternativnih rješenja, kriteriji tehničke provjere mogu se temeljiti i na općeprihvaćenim standardima tijela privatnog sektora s ugledom u međunarodnoj zajednici.

(6)

Da bi se osigurali jednaki uvjeti, na iste ekonomske djelatnosti trebalo bi primjenjivati iste kriterije tehničke provjere za svaki klimatski cilj. Stoga bi kriteriji tehničke provjere, ako je moguće, trebali slijediti klasifikaciju ekonomskih djelatnosti NACE Revision 2 uvedenu Uredbom (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (3). Da bi se poduzećima i sudionicima na financijskim tržištima olakšala identifikacija relevantnih ekonomskih djelatnosti za koje je potrebno utvrditi kriterije tehničke provjere, specifični opis ekonomske djelatnosti trebao bi uključivati i upućivanja na oznake NACE koje se zatim mogu povezati s tom djelatnošću. Treba znati da su ta upućivanja okvirna i da ne bi trebala imati prednost pred specifičnom definicijom djelatnosti sadržanom u njezinu opisu.

(7)

Kriteriji tehničke provjere na temelju kojih se utvrđuje doprinosi li znatno ekonomska djelatnost ublažavanju klimatskih promjena trebali bi odražavati potrebu da se izbjegne stvaranje emisija stakleničkih plinova, smanje takve emisije ili poveća uklanjanje stakleničkih plinova i dugoročno skladištenje ugljika. Stoga je primjereno najprije se fokusirati na ekonomske djelatnosti i sektore koji mogu najviše pridonijeti ostvarivanju tih ciljeva. Odabir tih ekonomskih djelatnosti i sektora trebao bi se temeljiti na njihovu udjelu u ukupnim emisijama stakleničkih plinova i dokazima o njihovu potencijalnom doprinosu izbjegavanju stvaranja emisija stakleničkih plinova, smanjenju takvih emisija ili uklanjanju stakleničkih plinova u tim ili drugim djelatnostima.

(8)

Metodologija izračuna emisija stakleničkih plinova tijekom cijelog životnog ciklusa trebala bi biti pouzdana i široko primjenjiva i kao takva promicati usporedivost izračuna emisija stakleničkih plinova u sektorima i među sektorima. Stoga je primjeren zahtjev da se ista metodologija izračuna, ako je propisana, primjenjuje na sve djelatnosti, i da se istovremeno omogući dovoljna fleksibilnost za subjekte koji primjenjuju Uredbu (EU) 2020/852. Stoga je Preporuka Komisije 2013/179/EU korisna za izračun stakleničkih plinova tijekom cijelog životnog ciklusa, pri čemu se alternativno mogu primjenjivati norme ISO 14067 ili ISO 14064-1. Ako su alternativni općeprihvaćeni instrumenti ili norme osobito pogodni za točne i usporedive informacije o izračunu emisija stakleničkih plinova tijekom cijelog životnog ciklusa za određeni sektor, kao što su G-res instrument za hidroenergetski sektor i norma ES 203 199 Europskog instituta za telekomunikacijske norme (ETSI) za informacijsko-komunikacijski sektor, primjereno je takav instrument ili norme uključiti kao dodatnu alternativu za taj sektor.

(9)

Metodologija izračuna emisija stakleničkih plinova tijekom životnog ciklusa za djelatnosti u hidroenergetskom sektoru trebala bi odražavati specifičnosti tog sektora, uključujući nove metodologije modeliranja, znanstvene spoznaje i empirijska mjerenja iz spremnika vode u cijelom svijetu. Da bi se omogućilo točno izvješćivanje o neto utjecaju na emisije stakleničkih plinova za hidroenergetski sektor, primjereno je dopustiti primjenu instrumenta G-res, koji je javno dostupan bez naknade, a koji je Međunarodno udruženje za hidroenergiju razvilo u suradnji s UNESCO-ovom katedrom za globalne promjene u okolišu.

(10)

Metodologija izračuna emisija stakleničkih plinova tijekom životnog ciklusa za djelatnosti u informacijsko-komunikacijskom sektoru trebala bi odražavati specifičnosti tog sektora, osobito specijalizirane poslove i upute Europskog instituta za telekomunikacijske norme (ETSI) za provedbu procjena životnog ciklusa u informacijsko-komunikacijskom sektoru. Stoga je primjereno dopustiti primjenu ETSI-jeve norme ES 203 199 kao metodologije za točan izračun emisija stakleničkih plinova za taj sektor.

(11)

Kriteriji tehničke provjere za određene djelatnosti oslanjaju se na vrlo složene tehničke elemente pa za procjenu usklađenosti s tim kriterijima može biti potrebno stručno znanje i moguće je da je ulagatelji neće moći provesti. Da bi se ta procjena olakšala, usklađenost s tim kriterijima tehničke provjere trebala bi provjeriti neovisna treća strana.

(12)

Samim obavljanjem omogućujućih djelatnosti iz članka 10. stavka 1. točke (i) Uredbe (EU) 2020/852 ne doprinosi se znatno ublažavanju klimatskih promjena. Takve su djelatnosti važne za dekarbonizaciju gospodarstva jer izravno omogućuju da se druge djelatnosti obavljaju okolišno učinkovito uz niske razine ugljika. Stoga je potrebno utvrditi kriterije tehničke provjere za te djelatnosti koje su bitne utoliko što ciljnim djelatnostima omogućuju da postanu niskougljične ili da dovedu do smanjenja emisija stakleničkih plinova. Ti kriteriji tehničke provjere trebali bi osigurati da se u djelatnosti koja ih ispunjava poštuju sigurnosne mjere iz članka 16. Uredbe (EU) 2020/852, osobito da djelatnost ne dovodi do vezanosti za imovinu i da znatno pozitivno utječe na okoliš.

(13)

Prijelazne ekonomske djelatnosti iz članka 10. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/852 ne mogu se još zamijeniti tehnološki i ekonomski održivim niskougljičnim alternativnim djelatnostima, ali podupiru prelazak na klimatski neutralno gospodarstvo. Znatnim smanjenjem njihova aktualnog ugljičnog otiska te djelatnosti mogu biti iznimno važne za ublažavanje klimatskih promjena i pridonijeti postupnom smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima. Zato bi za te ekonomske djelatnosti koje imaju najveći potencijal za značajno smanjenje emisija stakleničkih plinova trebalo utvrditi kriterije tehničke provjere ako rješenja s gotovo nultim emisijama ugljika još nisu održiva ili ako postoje djelatnosti s takvim razinama emisija, ali njihovo obavljanje u širim razmjerima još nije praktično. Trebalo bi osigurati da se u djelatnosti koja ispunjava te kriterije tehničke provjere poštuju sigurnosne mjere iz članka 10. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/852, osobito da njezine emisije stakleničkih plinova budu na razini najboljih rezultata iz tog sektora ili grane gospodarstva, da djelatnost ne ograničava razvoj i primjenu niskougljičnih alternativnih rješenja i ne dovodi do vezanosti za imovinu s visokim emisijama ugljika.

(14)

Utvrđivanje kriterija tehničke provjere za poljoprivredu trebalo bi odgoditi zbog pregovora u tijeku o zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP), ali i radi bolje usklađenosti s raznim instrumentima kako bi se ostvarile okolišne i klimatske ambicije europskog zelenog plana.

(15)

Zbog klimatskih promjena raste pritisak na šume, što nepovoljno utječe na druge ključne uzroke pritiska kao što su nametnici, bolesti, ekstremne vremenske prilike i šumski požari. Pritisak uzrokuje i napuštanje ruralnih područja, nebriga i fragmentacija uzrokovana prenamjenom zemljišta, intenzivnija eksploatacija zbog rastuće potražnje za drvom, šumskim proizvodima i energijom te razvoj infrastrukture, urbanizacija i gubitak zemljišta. Šume su istodobno iznimno važne za ostvarivanje ciljeva Unije koji se odnose na promjenu trenda gubitka bioraznolikosti, ambiciozno ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu tim promjenama, smanjenje i kontrolu rizika od katastrofa, osobito poplava, suša ili šumskih požara, te za promicanje kružnog biogospodarstva. Za klimatsku neutralnost i zdravo okruženje treba poboljšati kvalitetu i kvantitetu šumskih područja koja su najveći ponor ugljika u sektoru korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva. Djelatnosti šumarstva mogu pridonijeti ublažavanju klimatskih promjena povećanjem neto uklanjanja ugljikova dioksida, očuvanjem zaliha ugljika, materijalima i energijom iz obnovljivih izvora, dodatnim koristima za prilagodbu klimatskim promjenama, bioraznolikost, kružno gospodarstvo, održivu uporabu i zaštitu vodnih i morskih resursa te sprečavanje i kontrolu onečišćenja. Stoga bi trebalo utvrditi kriterije tehničke provjere za djelatnosti pošumljavanja, obnove i očuvanja šuma te gospodarenja šumama. Ti bi kriteriji tehničke provjere trebali biti potpuno usklađeni s Unijinim ciljevima prilagodbe klimatskim promjenama, bioraznolikosti i kružnog gospodarstva.

(16)

Da bi se moglo mjeriti smanjenje emisija stakleničkih plinova i zalihe ugljika u šumskim ekosustavima, primjereno je da vlasnici šuma provode analizu klimatskih koristi. Radi proporcionalnosti i smanjenja administrativnog opterećenja osobito za male vlasnike šuma, šumska gospodarstva s manje od 13 hektara ne bi trebala provoditi analizu klimatskih koristi. Radi dodatnog smanjenja administrativnih troškova, manjim vlasnicima šuma bi trebalo dopustiti da svakih 10 godina provode grupnu procjenu s drugim gospodarstvima radi potvrde njihovih izračuna. Za procjenu raspona troškova te smanjenje troškova i opterećenja za mala šumska gospodarstva dostupni su besplatni modeli npr. Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), koji se temelje na podacima Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) (4). Taj se model može prilagoditi različitim razinama analize, npr. specifičnim vrijednostima i detaljnim izračunom za velika gospodarstva, unaprijed utvrđenim vrijednostima i jednostavnijim izračunom za mala gospodarstva.

(17)

Postupajući u skladu s Komisijinim komunikacijama „Europski zeleni plan” (5) od 11. prosinca 2019., „Strategija EU-a za biološku raznolikost do 2030.” (6) od 20. svibnja 2020. i „Povećanje klimatskih ambicija Europe za 2030.: Ulaganje u klimatski neutralnu budućnost za dobrobit naših građana” (7) od 17. rujna 2020. te u skladu s Unijinim širim ciljevima bioraznolikosti i klimatske neutralnosti, komunikacijom Komisije „Stvaranje Europe otporne na klimatske promjene – nova strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama” od 24. veljače 2021. (8) i novom strategijom za šume planiranom u 2021., kriterije tehničke provjere za djelatnosti šumarstva trebalo bi u vrijeme donošenja delegiranog akta iz članka 15. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/852 dopuniti, preispitati i prema potrebi revidirati. Te bi kriterije tehničke provjere trebalo preispitati kako bi se pažljivije razmotrili postupci koji pogoduju bioraznolikosti, kao što je šumarstvo blisko prirodi, koji se tek razvijaju.

(18)

S obzirom na njihovu važnost za smanjenje emisija stakleničkih plinova i jačanje kopnenih ponora ugljika, obnova močvarnih zemljišta može znatno pridonijeti ublažavanju klimatskih promjena, a može biti korisna i za prilagodbu klimatskim promjenama, među ostalim ublažavanjem učinaka klimatskih promjena, te pridonijeti smanjenju gubitka bioraznolikosti i očuvanju količina i kvalitete vode. Kako bi se osigurala usklađenost s europskim zelenim planom, Komunikacijom „Povećanje klimatskih ambicija Europe za 2030.” i Strategijom EU-a za bioraznolikost do 2030., kriteriji tehničke provjere trebali bi obuhvaćati i obnovu močvarnih područja.

(19)

Prerađivačka industrija stvara oko 21 % izravnih emisija stakleničkih plinova u Uniji (9). Najveći je to izvor emisija stakleničkih plinova u Uniji i zato može imati ključnu ulogu u ublažavanju klimatskih promjena. Prerađivačka industrija istodobno može omogućiti da se u drugim sektorima gospodarstva izbjegnu i smanje emisije stakleničkih plinova proizvodnjom proizvoda i tehnologijama koji su tim drugim sektorima potrebni da postanu ili ostanu niskougljični. Stoga bi za prerađivačku industriju trebalo utvrditi kriterije tehničke provjere koji se odnose i na proizvodne djelatnosti s najvišim razinama emisija stakleničkih plinova i na proizvodnju niskougljičnih proizvoda i tehnologije.

(20)

Proizvodne djelatnosti za koje nema tehnološki i ekonomski održive niskougljične alternative, ali koje podupiru prelazak na klimatski neutralno gospodarstvo, trebalo bi smatrati prijelaznim ekonomskim djelatnostima iz članka 10. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/852. Kako bi se potaknulo smanjenje emisija stakleničkih plinova, pragove kriterija tehničke provjere za te djelatnosti trebalo bi utvrditi na razini koju mogu ostvariti samo najuspješniji subjekti u svakom sektoru, u većini slučajeva na temelju emisija stakleničkih plinova po jedinici proizvodnog outputa.

(21)

Kako bi se u prijelaznim proizvodnim djelatnostima iz članka 10. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/852 osigurala daljnja uvjerljiva dekarbonizacija, i u skladu s člankom 19. stavkom 5. te uredbe, kriterije tehničke provjere za te ekonomske djelatnosti trebalo bi preispitati barem svake tri godine. Pritom bi trebalo analizirati temelje li se kriteriji tehničke provjere na najrelevantnijim standardima i vodi li se dovoljno računa o emisijama iz tih djelatnosti tijekom životnog ciklusa. Pri preispitivanju bi trebalo i ocijeniti potencijalnu primjenu uhvaćenog ugljika s obzirom na tehnološki razvoj. Za proizvodnju željeza i čelika bi trebalo dodatno razmotriti nove podatke i dokaze iz pokusnih procesa proizvodnje niskougljičnog čelika primjenom vodika, kao i primjenu Unijina sustava trgovanja emisijskim jedinicama i druge referentne vrijednosti.

(22)

Za proizvodne djelatnosti koje se smatraju omogućujućim djelatnostima iz članka 10. stavka 1. točke (i) Uredbe (EU) 2020/852 kriteriji tehničke provjere trebali bi se temeljiti prvenstveno na prirodi proizvedenih proizvoda, prema potrebi u kombinaciji s dodatnim kvantitativnim pragovima, kako bi se omogućilo da ti proizvodi znatno pridonesu izbjegavanju ili smanjenju emisija stakleničkih plinova u drugim sektorima. Zbog činjenice da su prioritet djelatnosti koje mogu najviše pridonijeti izbjegavanju stvaranja emisija stakleničkih plinova, smanjenju takvih emisija ili povećanju uklanjanja stakleničkih plinova i dugoročnog skladištenja ugljika, omogućujuće proizvodne djelatnosti trebale bi biti usmjerene na proizvodnju proizvoda potrebnih za te ekonomske djelatnosti.

(23)

Proizvodnja električne opreme važna je za poboljšanje, prihvaćanje i kompenzaciju fluktuacija napona električne energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetskim mrežama u Uniji, punjenje vozila s nultim emisijama i korištenje pametnih, zelenih kućnih aplikacija. Istovremeno bi proizvodnja električne opreme mogla omogućiti razvoj koncepta pametnog stanovanja s ciljem daljnjeg promicanja korištenja obnovljivih izvora energije i dobrog korištenja kućanskih uređaja. Stoga bi možda trebalo dopuniti kriterije tehničke provjere za proizvodni sektor i ocijeniti potencijal proizvodnje električne opreme za značajan doprinos ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi klimatskim promjenama.

(24)

Mjere energetske učinkovitosti i druge mjere ublažavanja klimatskih promjena, kao što je primjena tehnologije proizvodnje energije iz obnovljivih izvora na samoj lokaciji, i postojeće suvremene tehnologije mogu pridonijeti značajnim smanjenjima emisija stakleničkih plinova u proizvodnom sektoru. Zato bi se ekonomskim djelatnostima u proizvodnom sektoru za koje bi trebalo utvrditi kriterije tehničke provjere tim mjerama moglo pomoći da dosegnu standarde i pragove za značajan doprinos ublažavanju klimatskih promjena.

(25)

U energetskom sektoru stvara se oko 22 % emisija stakleničkih plinova u Uniji, odnosno oko 75 % tih emisija uzme li se u obzir potrošnja energije u drugim sektorima. Zato je taj sektor ključan za ublažavanje klimatskih promjena. Energetski sektor može znatno smanjiti emisije stakleničkih plinova i nekoliko je omogućujućih djelatnosti u tom sektoru koje mu olakšavaju prelazak na obnovljivu ili niskougljičnu električnu ili toplinsku energiju. Stoga je primjereno utvrditi kriterije tehničke provjere za brojne djelatnosti iz lanca opskrbe energijom, od proizvodnje električne ili toplinske energije iz različitih izvora, prijenosnih i distribucijskih mreža do skladištenja, toplinskih crpki i proizvodnje bioplina i biogoriva.

(26)

Kriteriji tehničke provjere na temelju kojih se utvrđuje doprinose li znatno djelatnosti proizvodnje električne ili toplinske energije, uključujući djelatnosti kogeneracije, ublažavanju klimatskih promjena trebali bi zajamčiti smanjenje ili izbjegavanje stvaranja emisija stakleničkih plinova. Kriteriji tehničke provjere na temelju emisija stakleničkih plinova trebali bi voditi ka dekarbonizaciji tih djelatnosti. Kriteriji tehničke provjere za omogućujuće djelatnosti koje olakšavaju dugoročnu dekarbonizaciju trebali bi se uglavnom temeljiti na prirodi djelatnosti ili najboljim dostupnim tehnologijama.

(27)

U Uredbi (EU) 2020/852 potvrđena je važnost „klimatski neutralne energije” i propisano da Komisija procjenjuje potencijalni doprinos i korisnost svih relevantnih postojećih tehnologija. Za nuklearnu je energiju procjena još u tijeku i Komisija će odmah po okončanju tog procesa i na temelju njegovih rezultata poduzeti dodatne korake u kontekstu ove Uredbe.

(28)

Pravna ograničenja za prijelazne djelatnosti iz članka 10. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/852 znače i ograničenja za djelatnosti sa znatnim emisijama stakleničkih plinova koje imaju veliki potencijal za smanjenje emisija. Takve bi prijelaze djelatnosti mogle znatno pridonijeti ublažavanju klimatskih promjena ako nema tehnološki i ekonomski održive niskougljične alternative, pod uvjetom da su u skladu s planom da se povišenje temperature ograniči na 1,5 °C iznad razina u predindustrijskom razdoblju, da postižu najbolje rezultate, ne ometaju razvoj i uvođenje niskougljičnih alternativnih rješenja i ne dovode do vezanosti za imovinu s visokim emisijama ugljika. Osim toga, člankom 19. iste Uredbe posebno je propisano da bi se kriteriji tehničke provjere trebali temeljiti na nepobitnim znanstvenim dokazima. Djelatnosti iz sektora prirodnog plina koje ispunjavaju te zahtjeve bit će uvrštene u budući delegirani akt, u kojem će za te djelatnosti biti utvrđeni kriteriji tehničke provjere na temelju kojih se ocjenjuje znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena i kriterij „nenanošenja bitne štete” drugim okolišnim ciljevima. Djelatnosti koje ne ispunjavaju te kriterije ne mogu biti priznate na temelju Uredbe (EU) 2020/852. Da bi se potvrdila važnost tehnologije prirodnog plina za smanjenje emisija stakleničkih plinova, Komisija će razmotriti poseban propis kako bi se osiguralo da djelatnosti koje pridonose smanjenju emisija ne budu zakinute za odgovarajuće financiranje.

(29)

Kriteriji tehničke provjere za djelatnosti proizvodnje električne i toplinske energije te prijenosne i distribucijske mreže trebali bi osigurati usklađenost s Komunikacijom Komisije o strategiji EU-a za smanjenje emisija metana od 14. listopada 2020. (10). Stoga će možda trebati preispitati, dopuniti i prema potrebi revidirati te kriterije tehničke provjere kako bi odražavali buduće parametre i zahtjeve koji budu utvrđeni na temelju te strategije.

(30)

Kriteriji tehničke provjere za proizvodnju energije za grijanje, hlađenje i električne energije iz bioenergije te proizvodnju biogoriva i bioplina za prijevoz trebali bi biti usklađeni sa sveobuhvatnim okvirom održivosti za te sektore iz Direktive (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (11), kojom se utvrđuju zahtjevi za održivu sječu, obračun ugljika i uštedu emisija stakleničkih plinova.

(31)

Postupajući u skladu s europskim zelenim planom, prijedlogom europskog propisa o klimi (12), Strategijom EU-a za bioraznolikost do 2030. i Unijinim ciljevima bioraznolikosti i klimatske neutralnosti, kriterije tehničke provjere za bioenergetske djelatnosti trebalo bi dopuniti, preispitati i prema potrebi revidirati kako bi se u obzir uzeli najnoviji dokazi i razvoj politika u vrijeme donošenja delegiranog akta iz članka 15. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/852, vodeći računa o relevantnom pravu Unije, uključujući Direktivu (EU) 2018/2001 i njezine buduće revizije.

(32)

Emisije stakleničkih plinova u Uniji iz sektora voda, otpadnih voda, zbrinjavanja otpada i sanacije okoliša relativno su male. No taj sektor ipak može znatno pridonijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova u drugim sektorima, osobito osiguravanjem sekundarnih sirovina za zamjenu primarnih sirovina, zamjenom proizvoda, gnojiva i energije iz fosilnih izvora te prijevozom i trajnim skladištenjem uhvaćenog ugljikova dioksida. Osim toga, za smanjenje emisija metana posebno su važne djelatnosti koje uključuju anaerobnu razgradnju i kompostiranje odvojeno prikupljenog biootpada, čijim se obavljanjem izbjegava odlaganje biootpada na odlagališta. Stoga bi kriteriji tehničke provjere za djelatnosti zbrinjavanja otpada trebali potvrditi činjenicu da te djelatnosti znatno pridonose ublažavanju klimatskih promjena ako se obavljaju primjenom nekih najboljih primjera iz prakse u tom sektoru. Ti bi kriteriji tehničke provjere trebali zajamčiti da opcije obrade otpada budu u skladu s višim razinama hijerarhije otpada. Kriteriji tehničke provjere trebali biti potvrda znatnog doprinosa ublažavanju klimatskih promjena tih djelatnosti čijim se obavljanjem obrađuje ujednačeno utvrđeni minimalan udio zasebno prikupljenog neopasnog otpada u sekundarne sirovine. U ovoj fazi, međutim, kriterijima tehničke provjere koji se temelje na ujednačeno utvrđenom cilju za preradu otpada nije moguće u cijelosti obraditi potencijal pojedinačnih tokova materijala za ublažavanje klimatskih promjena. Stoga će te kriterije tehničke provjere možda trebati dodatno ocijeniti i preispitati. Ujednačeno utvrđeni cilj ne bi trebao dovoditi u pitanje ciljeve gospodarenja otpadom iz Unijinih propisa o otpadu upućenih državama članicama. Pri utvrđivanju kriterija tehničke provjere za djelatnosti prikupljanja i obrade vode i opskrbe vodom, kao i za centralizirane sustave obrade otpadnih voda, trebalo bi stoga uzeti u obzir apsolutne ciljeve performansi i relativne ciljeve poboljšanja performansi u odnosu na potrošnju energije i alternativna mjerenja, ako je relevantno, kao što su razine gubitka u sustavima opskrbe vodom.

(33)

U prijevozu se troši trećinu ukupne energije u Uniji i stvara više od četvrtine ukupnih izravnih emisija stakleničkih plinova u Uniji. Stoga dekarbonizacija voznog parka i prometne infrastrukture može imati središnju ulogu u ublažavanju klimatskih promjena. Kriteriji tehničke provjere za sektor prijevoza trebali bi biti usmjereni na smanjenje glavnih izvora emisija iz tog sektora, imajući u vidu da prijevoz putnika i robe treba preusmjeravati na načine prijevoza s nižim razinama emisija te da treba graditi infrastrukturu koja omogućuje čistu mobilnost. Kriteriji tehničke provjere za sektor prijevoza trebali bi stoga biti usmjereni na rezultate jedne vrste prijevoza, ali u obzir treba uzeti i rezultate te vrste prijevoza u usporedbi s drugim vrstama prijevoza.

(34)

Budući da mogu smanjiti emisije stakleničkih plinova, a time i pridonijeti ekologizaciji sektora prijevoza, pomorski i zračni prijevoz važni su za prelazak na niskougljično gospodarstvo. Prema Komunikaciji Komisije „Strategija za održivu i pametnu mobilnost – usmjeravanje europskog prometa prema budućnosti” od 9. prosinca 2020. (13), plovila s nultim emisijama bit će spremna za tržište do 2030. Prema toj strategiji, očekuje se da će veliki zrakoplovi s nultim emisijama biti spremni za tržište do 2035. za kraće udaljenosti, dok se za veće udaljenosti očekuje da će dekarbonizacija ovisiti o gorivima iz obnovljivih izvora i niskougljičnim gorivima. Provode se zasebne studije o kriterijima održivog financiranja za te sektore. Stoga bi pomorski prijevoz trebalo smatrati prijelaznom ekonomskom djelatnošću iz članka 10. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/852. Pomorski prijevoz robe jedan je od načina prijevoza robe s najmanje emisija ugljika. Radi jednakog tretmana pomorskog prijevoza robe u odnosu na druge načine prijevoza, trebalo bi utvrditi kriteriji tehničke provjere za pomorski prijevoz koji bi se trebali početi primjenjivati krajem 2025. Bit će međutim potrebno dodatno ocijeniti pomorski prijevoz robe i prema potrebi utvrditi kriterije tehničke provjere koji bi se primjenjivali od 2026. I zračni će prijevoz trebati dodatno ocijeniti i prema potrebi utvrditi relevantne kriterije tehničke provjere. Osim toga, trebalo bi utvrditi kriterije tehničke provjere za niskougljičnu prometnu infrastrukturu za neke vrste prijevoza. Međutim, s obzirom na potencijal prometne infrastrukture za doprinos promjeni načina prijevoza bit će potrebno ocijeniti ukupnu infrastrukturu koja je važna za niskougljične načine prijevoza, osobito unutrašnjim vodenim putovima, i prema potrebi utvrditi relevantne kriterije tehničke provjere. Ovisno o ishodu tehničke ocjene, u vrijeme donošenja delegiranog akta iz članka 12. stavka 2., članka 13. stavka 2., članka 14. stavka 2. i članka 15. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/852 trebalo bi utvrditi i relevantne kriterije tehničke provjere za ekonomske djelatnosti iz ove uvodne izjave.

(35)

Kako bi se osiguralo da djelatnosti prijevoza koje se smatraju održivima ne olakšavaju korištenje fosilnih goriva, iz kriterija tehničke provjere za relevantne djelatnosti bi trebalo isključiti imovinu, operacije i infrastrukturu za prijevoz fosilnih goriva. Pri primjeni tog kriterija treba voditi računa o višestrukim namjenama, vlasništvu, ugovorima s korisnicima i stope miješanja goriva, u skladu s relevantnim postojećim tržišnim praksama. Platforma za održivo financiranje trebala bi u kontekstu izvršenja svojeg mandata ocijeniti primjenjivost tog kriterija.

(36)

Zgrade u svim sektorima u Uniji troše 40 % energije i proizvode 36 % emisija ugljika. i zato mogu biti važne za ublažavanje klimatskih promjena. Stoga bi trebalo utvrditi kriterije tehničke provjere za izgradnju novih zgrada, obnovu zgrada, ugradnju različite opreme za energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije na lokaciji, pružanje energetskih usluga te kupnju i vlasništvo zgrada. Ti kriteriji tehničke provjere trebali bi se temeljiti na potencijalnom utjecaju tih djelatnosti, na energetskoj učinkovitosti zgrada i s njima povezanim emisijama stakleničkih plinova i ugrađenom ugljiku. Za nove bi zgrade trebalo preispitati kriterije tehničke provjere kako bi bili usklađeni s Unijinim klimatskim i energetskim ciljevima.

(37)

Izgradnja imovine ili postrojenja koji su sastavni dio djelatnosti, za koje je potrebno utvrditi kriterije tehničke provjere na temelju kojih se određuje pod kojim se uvjetima može smatrati da ta djelatnost znatno pridonosi ublažavanju klimatskih promjena, može biti važan uvjet za obavljanje te ekonomske djelatnosti. Stoga je izgradnju takve imovine ili postrojenja primjereno izravno uključiti u djelatnost za koju je ta izgradnja relevantna, osobito za djelatnosti u energetskom sektoru, sektoru voda, otpadnih voda, zbrinjavanja otpada i sanacije okoliša te sektoru prijevoza.

(38)

Informacijski i komunikacijski sektor stalno raste, kao i njegov udio u emisijama stakleničkih plinova. Istodobno, informacijske i komunikacijske tehnologije mogu pridonijeti ublažavanju klimatskih promjena i smanjenju emisija stakleničkih plinova u drugim sektorima, primjerice rješenjima koja bi bila korisna za donošenje odluka o smanjenju emisija stakleničkih plinova. Stoga bi trebalo utvrditi kriterije tehničke provjere za djelatnosti obrade podataka i smještaja na poslužitelju koje ispuštaju velike količine stakleničkih plinova te za rješenja koja se temelje na podacima koja omogućuju smanjenje emisija stakleničkih plinova u drugim sektorima. Kriteriji tehničke provjere za te djelatnosti trebali bi se temeljiti na najboljim primjerima iz prakse i najvišim standardima u tom sektoru. Možda će ih u budućnosti trebati preispitati i ažurirati kako bi se u obzir uzeo potencijal za smanjenje emisija stakleničkih plinova koji proizlazi iz povećane trajnosti hardverskih rješenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija te potencijal za izravnu primjenu digitalnih tehnologija u svakom sektoru kako bi se omogućilo smanjenje emisija stakleničkih plinova. Štoviše, elektroničke komunikacijske mreže pri uvođenju i radu troše znatne količine energije i ima potencijala za značajna smanjenja emisija stakleničkih plinova. Stoga će možda biti potrebno ocijeniti te djelatnosti i prema potrebi utvrditi relevantne kriterije tehničke provjere.

(39)

Osim toga, rješenja informacijske i komunikacijske tehnologije koja su sastavni dio tih ekonomskih djelatnosti za koje bi trebalo utvrditi kriterije tehničke provjere znatnog doprinosa ublažavanju klimatskih promjena mogu biti i posebno važna potpora tim raznim djelatnostima da dosegnu standarde i pragove utvrđene na temelju tih kriterija.

(40)

Istraživanje, razvoj i inovacije mogu drugim sektorima omogućiti da ostvare svoje ciljeve ublažavanja klimatskih promjena. Kriteriji tehničke provjere za djelatnosti istraživanja, razvoja i inovacija trebali bi stoga biti usmjereni na potencijal rješenja, procesa, tehnologija i drugih proizvoda za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Istraživanje omogućujućih djelatnosti iz članka 10. stavka 1. točke (i) Uredbe (EU) 2020/852 može pridonijeti da se u tim ekonomskim djelatnostima i njihovim ciljanim aktivnostima znatno smanje emisije stakleničkih plinova ili poboljša njihova tehnološka i ekonomska održivost i u konačnici olakša njihovo širenje. Istraživanje može biti važno i za daljnju dekarbonizaciju prijelaznih djelatnosti iz članka 10. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/852 tako što će omogućiti obavljanje tih djelatnosti uz značajno manje emisije stakleničkih plinova u odnosu na pragove utvrđene kriterijima tehničke provjere i njihov značajan doprinos ublažavanju klimatskih promjena.

(41)

Nadalje, istraživanje, razvoj i inovacije koji su sastavni dio ekonomskih djelatnosti za koje bi trebalo utvrditi kriterije tehničke provjere za znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena mogu biti i posebno važna potpora tim raznim djelatnostima da dosegnu standarde i pragove utvrđene na temelju tih kriterija.

(42)

Kriteriji tehničke provjere na temelju kojih se određuje pod kojim se uvjetima može smatrati da ekonomska djelatnost znatno pridonosi prilagodbi klimatskim promjenama trebali bi odražavati činjenicu da će klimatske promjene vjerojatno utjecati na sve sektore gospodarstva. Zato će se svi sektori morati prilagoditi negativnim učincima aktualnih i očekivanih budućih klimatskih promjena. No potrebno je osigurati da ekonomska djelatnost koja znatno pridonosi prilagodbi klimatskim promjenama ne nanosi bitnu štetu drugim okolišnim ciljevima iz članka 9. Uredbe (EU) 2020/852. Stoga je primjereno najprije utvrditi kriterije tehničke provjere za prilagodbu klimatskim promjenama za sektore na koje se odnose kriteriji tehničke provjere za ublažavanje klimatskih promjena, uključujući kriterij „nenanošenja bitne štete” okolišnim ciljevima. Opisi ekonomskih djelatnosti za koje se smatra da znatno pridonose prilagodbi klimatskim promjenama trebali bi odgovarati opsegu za koji se može utvrditi odgovarajući kriterij „nenanošenja bitne štete”. Budući da je potrebno povećati opću klimatsku otpornost gospodarstva, u budućnosti bi trebalo utvrditi kriterije tehničke provjere, uključujući relevantni kriterij „nenanošenja bitne štete”, za dodatne ekonomske djelatnosti.

(43)

Kriteriji tehničke provjere trebali bi osigurati prilagodbu negativnim učincima aktualnih i očekivanih budućih klimatskih promjena najvažnije infrastrukture, osobito infrastrukture za prijenos i skladištenje energije, i time spriječiti ozbiljne negativne učinke na zdravlje, sigurnost, zaštitu ili ekonomsku dobrobit građana ili učinkovito funkcioniranje državnih tijela država članica. No, moguće je da će te kriterije tehničke provjere trebati revidirati kako bi se detaljnije razmotrile specifičnosti infrastrukture radi obrane od poplava.

(44)

Trebalo bi utvrditi kriterije tehničke provjere i za djelatnosti u području obrazovanja, zdravstva, socijalnog rada, umjetnosti, zabave i rekreacije. To su osnovne uslužne djelatnosti iz kojih potječu rješenja za povećanje kolektivne otpornosti cijelog društva, koje mogu povećati klimatsku pismenost i informiranost.

(45)

Primjenom kriterija tehničke provjere na temelju kojih se utvrđuje pridonosi li znatno ekonomska djelatnost prilagodbi klimatskim promjenama uključivanjem rješenja za prilagodbu u skladu s člankom 11. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) 2020/852 trebalo bi nastojati povećati otpornost ekonomskih djelatnosti na utvrđene klimatske rizike značajne za te djelatnosti. Tim kriterijima tehničke provjere trebalo bi gospodarske subjekte obvezati na provedbu procjene rizika od klimatskih promjena i primjenu rješenja za prilagodbu kojima se smanjuju najvažniji rizici utvrđeni u toj procjeni. Pri utvrđivanju kriterija tehničke provjere trebalo bi uzeti u obzir i prirodu potreba i rješenja za prilagodbu koji ovise o konkretnom kontekstu i lokaciji te osigurati integritet okolišnih i klimatskih ciljeva, a oni ne bi smjeli biti nerazmjerno preskriptivni u smislu vrste primijenjenih rješenja. Pri utvrđivanju tih kriterija treba imati u vidu da treba spriječiti prirodne katastrofe uzrokovane klimatskim i vremenskim prilikama i upravljati rizicima od takvih katastrofa te osigurati otpornost najvažnije infrastrukture u skladu s relevantnim pravom Unije o procjeni rizika i ublažavanju posljedica takvih katastrofa.

(46)

Kriterije tehničke provjere na temelju kojih se utvrđuje pridonosi li znatno ekonomska djelatnost prilagodbi klimatskim promjenama uključivanjem rješenja za prilagodbu u skladu s člankom 11. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) 2020/852 trebalo bi utvrditi za djelatnosti inženjerstva i povezane savjetodavne tehničke usluge posvećene prilagodbi klimatskim promjenama, istraživanje, razvoj i inovacije, djelatnost neživotnog osiguranja od klimatskih nezgoda i djelatnost reosiguranja. Te bi djelatnosti mogle ponuditi rješenja za prilagodbu koja znatno pridonose sprečavanju ili smanjenju rizika od negativnih učinaka aktualnih i očekivanih budućih klimatskih promjena na ljude, prirodu i imovinu, bez povećanja rizika od negativnog učinka.

(47)

U kriterijima tehničke provjere trebalo bi potvrditi da neke ekonomske djelatnosti mogu znatno pridonijeti prilagodbi klimatskim promjenama ako pružaju rješenja za prilagodbu u skladu s člankom 11. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) 2020/852 ili ako uključuju ta rješenja za prilagodbu u skladu s člankom 11. stavkom 1. točkom (a) te uredbe. Tu bi mogućnost trebalo potvrditi u kriterijima tehničke provjere za djelatnosti šumarstva, obnove močvarnih područja, emitiranja programa, kao i za djelatnosti obrazovanja te kreativne, umjetničke i zabavne djelatnosti. Iako bi se trebale prilagoditi negativnim učincima aktualnih i očekivanih budućih klimatskih promjena, te bi djelatnosti mogle ponuditi rješenja za prilagodbu koja znatno pridonose sprečavanju ili smanjenju rizika od negativnih učinaka na ljude, prirodu ili imovinu.

(48)

Primjenom kriterija tehničke provjere na temelju kojih se utvrđuje pridonosi li znatno ekonomska djelatnost prilagodbi klimatskim promjenama trebalo bi osigurati klimatsku otpornost te djelatnosti ili rješenja za klimatsku otpornost drugih djelatnosti koja im ta djelatnost nudi. Ako neka ekonomska djelatnost stekne klimatsku otpornost, provedba fizičkih ili nefizičkih rješenja za znatno smanjenje fizičkih klimatskih rizika koji su važni za tu djelatnost predstavlja znatan doprinos te djelatnosti prilagodbi klimatskim promjenama. Stoga je primjereno smatrati da samo kapitalni rashodi u svim potrebnim koracima stjecanja klimatske otpornosti čine dio kapitalnih i operativnih rashoda za imovinu ili proces povezan s ekonomskim djelatnostima koje se smatraju okolišno održivima te da promet ostvaren obavljanjem ekonomske djelatnosti koja je postala otporna ne bi trebalo iskazivati kao promet ostvaren proizvodima ili uslugama iz ekonomskih djelatnosti koje se smatraju okolišno održivima. Međutim, ako je u ekonomskim djelatnostima koje omogućuju prilagodbu u skladu s člankom 11. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) 2020/852 temeljna djelatnost isporuka tehnologija, proizvoda, usluga, informacija ili postupaka s ciljem povećanja otpornosti ljudi, prirode, kulturne baštine, imovine ili drugih ekonomskih djelatnosti na fizičke klimatske rizike, uz kapitalne rashode bi i promet ostvaren od proizvoda ili usluga povezanih s tim ekonomskim djelatnostima trebalo smatrati dijelom prometa ostvarenog od proizvoda ili usluga povezanih s ekonomskim djelatnostima koje se smatraju okolišno održivima.

(49)

Kriterijima tehničke provjere na temelju kojih se utvrđuje nanose li ekonomske djelatnosti koje znatno pridonose ublažavanju klimatskih promjena ili prilagodbi klimatskim promjenama bitnu štetu kojem drugom okolišnom cilju trebalo bi nastojati osigurati da se doprinos jednom okolišnom cilju ne ostvaruje na štetu drugih okolišnih ciljeva. Stoga je kriterij „nenanošenja bitne štete” iznimno važan za okolišni integritet klasifikacije okolišno održivih djelatnosti. Kriterij „nenanošenja bitne štete” za određeni okolišni cilj trebalo bi utvrditi za djelatnosti koje bi mogle bitno naštetiti tom cilju. Pri utvrđivanju kriterija „nenanošenja bitne štete” trebalo bi uzeti u obzir relevantne zahtjeve iz postojećeg prava Unije.

(50)

Za djelatnosti koje zbog znatnih emisija stakleničkih plinova predstavljaju rizik za okoliš, a mogle bi znatno pridonijeti prilagodbi klimatskim promjenama, trebalo bi utvrditi kriterije tehničke provjere kojima bi se osiguralo da djelatnosti koje znatno pridonose prilagodbi klimatskim promjenama ne nanose bitnu štetu ublažavanju klimatskih promjena.

(51)

Klimatske će promjene vjerojatno utjecati na sve sektore gospodarstva. i zato bi se kriteriji tehničke provjere kojima se osigurava da ekonomske djelatnosti koje znatno pridonose ublažavanju klimatskih promjena ne nanose bitnu štetu prilagodbi klimatskim promjenama trebali primjenjivati na sve takve ekonomske djelatnosti. Ti bi kriteriji trebali zajamčiti da će se identificirati ozbiljni postojeći i budući rizici određene djelatnosti i osmisliti planovi za provedbu rješenja za prilagodbu kako bi se smanjili ili izbjegli mogući gubici ili posljedice na kontinuitet poslovanja.

(52)

Za sve djelatnosti koje bi mogle naštetiti održivom gospodarenju i zaštiti vodnih i morskih resursa trebalo bi utvrditi kriterije tehničke provjere za „nenanošenje bitne štete”. Primjenom tih kriterija trebalo bi izbjeći štetu koja bi se obavljanjem djelatnosti mogla nanijeti dobrom stanju ili dobrom ekološkom potencijalu vodnih tijela, uključujući površinske i podzemne vode, ili dobrom stanju okoliša morskih voda, time što bi se propisalo da se rizici od degradacije okoliša utvrđuju i nastoje smanjiti u skladu s planom vodoopskrbe i zaštite vode.

(53)

Za prelazak na kružno gospodarstvo kriterije tehničke provjere za „nenanošenje bitne štete” trebalo bi prilagoditi pojedinim sektorima kako bi se pri obavljanju ekonomskih djelatnosti izbjeglo neučinkovito korištenje resursa ili ovisnost o linearnim modelima proizvodnje i stvaranje otpada, a ako je otpad neizbježan, da se smanji i da se njime gospodari u skladu s hijerarhijom otpada. Primjenom tih kriterija trebalo bi zajamčiti i da se obavljanjem ekonomskih djelatnosti ne ugrožava cilj prelaska na kružno gospodarstvo.

(54)

Za sprečavanje i kontrolu onečišćenja kriteriji tehničke provjere za „nenanošenje bitne štete” trebali bi odražavati specifičnosti sektora u smislu relevantnih izvora i vrste onečišćenja zraka, vode ili tla, prema potrebi uz upućivanje na zaključke o najboljim raspoloživim tehnikama iz Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća (14).

(55)

Za zaštitu i obnovu bioraznolikosti i ekosustava trebalo bi utvrditi kriterije za „nenanošenje bitne štete” za sve djelatnosti čijim bi se obavljanjem moglo naštetiti statusu ili stanju staništa, vrsta ili ekosustava i trebalo bi propisati da se, prema potrebi, provode procjene utjecaja na okoliš ili odgovarajuće procjene i primjenjuju zaključci iz tih procjena. Primjenom tih kriterija trebalo bi osigurati da se i bez zahtjeva za provedbu procjene utjecaja na okoliš ili druge odgovarajuće procjene obavljanjem djelatnosti ne uznemiravaju, hvataju ili ubijaju zakonom zaštićene vrste ili narušavaju zakonom zaštićena staništa.

(56)

Kriteriji tehničke provjere ne bi smjeli dovesti u pitanje primjenu zahtjeva koji se odnose na zdravlje, sigurnost i socijalnu održivost utvrđenih u pravu Unije ni, prema potrebi, donošenje odgovarajućih mjera ublažavanja u tom smislu.

(57)

Odredbe ove Uredbe blisko su povezane jer se odnose na kriterije na temelju kojih se utvrđuje pridonosi li znatno ekonomska djelatnost ublažavanju klimatskih promjena ili prilagodbi klimatskim promjenama i nanosi li bitnu štetu kojem drugom okolišnom cilju iz članka 9. Uredbe (EU) 2020/852. Kako bi se osigurala usklađenost tih odredbi, koje bi trebale stupiti na snagu istodobno, te kako bi se dionicima omogućio sveobuhvatan pregled i olakšala primjena Uredbe (EU) 2020/852, te je odredbe potrebno objediniti u jednoj uredbi.

(58)

Kako bi se osiguralo da primjena Uredbe (EU) 2020/852 prati tehnološka i tržišna kretanja te promjene politika, ovu bi Uredbu trebalo redovito preispitivati i prema potrebi dopunjavati djelatnostima za koje se smatra da znatno pridonose ublažavanju klimatskih promjena ili prilagodbi klimatskim promjenama i odgovarajućim kriterijima tehničke provjere.

(59)

Kako bi se ispunile obveze iz članka 10. stavka 6. i članka 11. stavka 6. Uredbe (EU) 2020/852, ova bi se Uredba trebala primjenjivati od 1. siječnja 2022.,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Kriteriji tehničke provjere na temelju kojih se određuje pod kojim se uvjetima smatra da ekonomska djelatnost znatno pridonosi ublažavanju klimatskih promjena i nanosi li ta ekonomska djelatnost bitnu štetu kojem drugom okolišnom cilju iz članka 9. Uredbe (EU) 2020/852 sadržani su u Prilogu I. ovoj Uredbi.

Članak 2.

Kriteriji tehničke provjere na temelju kojih se određuje pod kojim se uvjetima smatra da ekonomska djelatnost znatno pridonosi prilagodbi klimatskim promjenama i nanosi li ta ekonomska djelatnost bitnu štetu kojem drugom okolišnom cilju iz članka 9. Uredbe (EU) 2020/852 sadržani su u Prilogu II. ovoj Uredbi.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2022.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 4. lipnja 2021.

Za Komisiju,

u ime predsjednice,

Mairead McGUINNESS

Članica Komisije


(1)  SL L 198, 22.6.2020., str. 13.

(2)  Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.).

(3)  Uredba (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o utvrđivanju statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Revision 2 te izmjeni Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3037/90 kao i određenih uredbi EZ-a o posebnim statističkim područjima (SL L 393, 30.12.2006., str. 1.).

(4)  The EX-Ante Carbon-balance Tool (EX-ACT) (verzija od 4.6.2021.: http://www.fao.org/in-action/epic/ex-act-tool/suite-of-tools/ex-act/en/).

(5)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Europski zeleni plan (COM/2019/640 final).

(6)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.: Vraćanje prirode u naše živote (COM/2020/380 final).

(7)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Povećanje klimatskih ambicija Europe za 2030.: Ulaganje u klimatski neutralnu budućnost za dobrobit naših građana (COM/2020/562 final).

(8)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Stvaranje Europe otporne na klimatske promjene – nova strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama (COM(2021) 82 final).

(9)  Udio izravnih emisija po sektorima i na temelju podataka Eurostata za 2018. i 2019. ((NACE razina 2), osim za građevinski sektor bez oznake NACE za koji se emisije razmatraju u raznim sektorima (verzija od 4.6.2021.: https://ec.europa.eu/info/news/new-rules-greener-and-smarter-buildings-will-increase-quality-life-all-europeans-2019-apr-15_en).

(10)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o strategiji EU-a za smanjenje emisija metana (COM/2020/663 final).

(11)  Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 328, 21.12.2018., str. 82.).

(12)  Izmijenjeni prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1999 (Europski propis o klimi), COM/2020/563 final.

(13)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Strategija za održivu i pametnu mobilnost – usmjeravanje europskog prometa prema budućnosti” (COM/2020/789 final).

(14)  Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja) (SL L 334, 17.12.2010., str. 17.).


PRILOG I.

Kriteriji tehničke provjere na temelju kojih se određuje pod kojim se uvjetima smatra da ekonomska djelatnost znatno pridonosi ublažavanju klimatskih promjena i nanosi li ta ekonomska djelatnost bitnu štetu kojem drugom okolišnom cilju

SADRŽAJ

1.

Šumarstvo 16

1.1.

Pošumljavanje 16

1.2.

Sanacija i obnova šuma, uključujući ponovno pošumljavanje i prirodno pomlađivanje šuma nakon ekstremnog događaja 21

1.3.

Gospodarenje šumama 27

1.4.

Djelatnosti očuvanja šuma 32

2.

Djelatnosti zaštite i obnove okoliša 37

2.1.

Obnova močvarnih područja 37

3.

Prerađivačka industrija 40

3.1.

Proizvodnja tehnologija za energiju iz obnovljivih izvora 40

3.2.

Proizvodnja opreme za proizvodnju i korištenje vodika 41

3.3.

Proizvodnja niskougljičnih tehnologija za prijevoz 42

3.4.

Proizvodnja baterija 45

3.5.

Proizvodnja opreme za energetsku učinkovitost zgrada 46

3.6.

Proizvodnja drugih niskougljičnih tehnologija 48

3.7.

Proizvodnja cementa 49

3.8.

Proizvodnja aluminija 50

3.9.

Proizvodnja željeza i čelika 51

3.10.

Proizvodnja vodika 53

3.11.

Proizvodnja ugljene čađe 54

3.12.

Proizvodnja kalcinirane sode 55

3.13.

Proizvodnja klora 56

3.14.

Proizvodnja baznih organskih kemikalija 57

3.15.

Proizvodnja bezvodnog amonijaka 59

3.16.

Proizvodnja dušične kiseline 60

3.17.

Proizvodnja plastike u primarnom obliku 61

4.

Energetika 62

4.1.

Proizvodnja električne energije solarnom fotonaponskom tehnologijom 62

4.2.

Proizvodnja električne energije tehnologijom koncentracije solarne energije 63

4.3.

Proizvodnja električne energije iz energije vjetra 63

4.4.

Proizvodnja električne energije tehnologijama iskorištavanja energije oceana 64

4.5.

Proizvodnja električne energije iz hidroenergije 65

4.6.

Proizvodnja električne energije iz geotermalne energije 68

4.7.

Proizvodnja električne energije iz plinovitih i tekućih nefosilnih goriva iz obnovljivih izvora 69

4.8.

Proizvodnja električne energije iz bioenergije 70

4.9.

Prijenos i distribucija električne energije 72

4.10.

Skladištenje električne energije 75

4.11.

Skladištenje toplinske energije 76

4.12.

Skladištenje vodika 77

4.13.

Proizvodnja bioplina i biogoriva za prijevoz i tekućih biogoriva 77

4.14.

Mreže za prijenos i distribuciju plinova iz obnovljivih izvora i niskougljičnih plinova 79

4.15.

Distribucija centraliziranoga grijanja/hlađenja 79

4.16.

Postavljanje i rad električnih toplinskih pumpi 80

4.17.

Kogeneracija energije za grijanje/hlađenje i električne energije iz solarne energije 81

4.18.

Kogeneracija energije za grijanje/hlađenje i električne energije iz geotermalne energije 82

4.19.

Kogeneracija energije za grijanje/hlađenje i električne energije iz plinovitih i tekućih goriva 83

4.20.

Kogeneracija energije za grijanje/hlađenje i električne energije iz bioenergije 84

4.21.

Proizvodnja energije za grijanje/hlađenje iz solarne toplinske energije 85

4.22.

Proizvodnja energije za grijanje/hlađenje iz geotermalne energije 86

4.23.

Kogeneracija energije za grijanje/hlađenje i električne energije iz plinovitih i tekućih nefosilnih goriva iz obnovljivih izvora 87

4.24.

Proizvodnja energije za grijanje/hlađenje iz bioenergije 88

4.25.

Proizvodnja energije za grijanje/hlađenje iz otpadne topline 89

5.

Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom i sanacija okoliša 90

5.1.

Izgradnja, proširenje i rad sustava za skupljanje, pročišćavanje i opskrbu vodom 90

5.2.

Obnova sustava za skupljanje, pročišćavanje i opskrbu vodom 91

5.3.

Izgradnja, proširenje i rad sustava za skupljanje i pročišćavanje otpadnih voda 92

5.4.

Obnova sustava za skupljanje i pročišćavanje otpadnih voda 93

5.5.

Prikupljanje i prijevoz neopasnog otpada u frakcijama koje se odvajaju na izvoru 95

5.6.

Anaerobna razgradnja mulja iz uređaja za pročišćivanje otpadnih voda 95

5.7.

Anaerobna razgradnja biootpada 96

5.8.

Kompostiranje biootpada 97

5.9.

Oporaba materijala iz neopasnog otpada 98

5.10.

Hvatanje i iskorištavanje odlagališnog plina 99

5.11.

Prijevoz CO2 100

5.12.

Podzemno trajno geološko skladištenje CO2 100

6.

Prijevoz 101

6.1.

Međugradski željeznički prijevoz putnika 101

6.2.

Željeznički prijevoz robe 102

6.3.

Gradski, prigradski i cestovni prijevoz putnika 103

6.4.

Poslovanje uređajima za osobnu mobilnost, biciklistička logistika 104

6.5.

Prijevoz motociklima, osobnim automobilima i lakim gospodarskim vozilima 105

6.6.

Usluge cestovnog prijevoza robe 107

6.7.

Prijevoz putnika unutarnjim vodenim putovima 108

6.8.

Prijevoz robe unutarnjim vodenim putovima 109

6.9.

Naknadna prilagodba plovila za prijevoz putnika i robe unutarnjim vodenim putovima 110

6.10.

Pomorski i obalni prijevoz robe, plovila za lučke potrebe i pomoćne djelatnosti 111

6.11.

Pomorski i obalni prijevoz putnika 114

6.12.

Naknadna prilagodba plovila za pomorski i obalni prijevoz robe i putnika 116

6.13.

Infrastruktura za osobnu mobilnost, biciklistička logistika 117

6.14.

Infrastruktura za željeznički prijevoz 119

6.15.

Infrastruktura za niskougljični cestovni i javni prijevoz 120

6.16.

Infrastruktura za niskougljični pomorski prijevoz 121

6.17.

Niskougljična infrastruktura za zračne luke 123

7.

Građevinske djelatnosti i poslovanje nekretninama 124

7.1.

Gradnja novih zgrada 124

7.2.

Obnova postojećih zgrada 126

7.3.

Postavljanje, održavanje i popravak opreme za energetsku učinkovitost 128

7.4.

Postavljanje, održavanje i popravak stanica za punjenje električnih vozila u zgradama (i na parkirnim mjestima uz zgrade) 129

7.5.

Postavljanje, održavanje i popravak instrumenata i uređaja za mjerenje, regulaciju i kontrolu energetske učinkovitosti zgrada 130

7.6.

Postavljanje, održavanje i popravak tehnologija za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora 131

7.7.

Kupnja i vlasništvo nad zgradama 132

8.

Informacije i komunikacije 132

8.1.

Obrada podataka, usluge poslužitelja i djelatnosti povezane s njima 132

8.2.

Rješenja za smanjenje emisija stakleničkih plinova koja se temelje na podacima 134

9.

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 135

9.1.

Istraživanje, razvoj i inovacije s tržišnim potencijalom 135

9.2.

Istraživanje, razvoj i inovacije za ekstrakciju CO2 izravno iz zraka 137

9.3.

Stručne usluge povezane s energetskom učinkovitosti zgrada 138

Dodatak A:

Generički kriteriji nenanošenja bitne štete prilagodbi klimatskim promjenama 140

Dodatak B:

Generički kriteriji nenanošenja bitne štete održivom korištenju i zaštiti vodnih i morskih resursa 142

Dodatak C:

Generički kriteriji nenanošenja bitne štete sprečavanju i kontroli uporabe i prisutnosti kemikalija 143

Dodatak D:

Generički kriteriji nenanošenja bitne štete zaštiti i obnovi bioraznolikosti i ekosustava 144

Dodatak E:

Tehničke specifikacije za uređaje za vodu 145

1.   ŠUMARSTVO

1.1.   Pošumljavanje

Opis djelatnosti

Uspostavljanje šume sadnjom, namjernim sijanjem ili prirodnom obnovom na zemljištu koje je dotad imalo drugu namjenu ili je bilo neiskorišteno. Pošumljavanje podrazumijeva prenamjenu zemljišta iz nešumskog u šumsko u skladu s definicijom pošumljavanja Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda („FAO”) (1), pri čemu šuma znači zemljište koje odgovara definiciji šume iz nacionalnog prava ili, ako je nema, FAO-ovoj definiciji šume (2). Pošumljavanje se može odnositi na pošumljavanje u prošlosti sve dok se odvija u razdoblju od sadnje stabala do trenutka prenamjene zemljišta u šumsko.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u oznaku NACE A2 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006. Ekonomske djelatnosti iz ove kategorije ograničene su na NACE II 02.10 – uzgoj šuma i ostale djelatnosti u šumarstvu povezane s njima, 02.20 – sječa drva, 02.30 – skupljanje šumskih plodova i proizvoda, osim šumskih sortimenata i 02.40 – pomoćne usluge u šumarstvu.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

1.   Plan pošumljavanja i šumskogospodarski plan ili istovrijedan dokument

1.1.

Područje na kojem se obavlja djelatnost obuhvaćeno je planom pošumljavanja u trajanju od najmanje pet godina ili minimalnom razdoblju propisanom nacionalnim pravom, koji je izrađen prije početka obavljanja djelatnosti i kontinuirano se ažurira, sve dok područje ne odgovara definiciji šume iz nacionalnog prava ili, ako je nema, FAO-ovoj definiciji šume.

Plan pošumljavanja sadrži sve elemente propisane nacionalnim pravom koji se odnose na procjenu utjecaja pošumljavanja na okoliš.

1.2.

U planu pošumljavanja ili, ako ta informacija u planu nedostaje, u nekom drugom dokumentu, dostavljaju se detaljne informacije o sljedećim stavkama:

(a)

opis područja u skladu s njegovim upisom u zemljišne knjige;

(b)

priprema lokacije i njezin utjecaj na postojeće zalihe ugljika, uključujući tla i nadzemnu biomasu, kako bi se zaštitilo zemljište s velikim zalihama ugljika (3);

(c)

ciljevi gospodarenja, uključujući najvažnija ograničenja;

(d)

opće strategije i planirane aktivnosti za ostvarenje ciljeva upravljanja, uključujući očekivane operacije tijekom cijelog ciklusa razvoja šume;

(e)

definicija konteksta šumskog staništa, uključujući glavne postojeće i predviđene vrste šumskog drveća te njihov opseg i rasprostranjenost;

(f)

odjeljci, ceste, prava puta i drugi oblici javnog pristupa, fizička obilježja, uključujući plovne putove, područja pod zakonskim i drugim ograničenjima;

(g)

mjere koje se primjenjuju kako bi se postiglo i održalo dobro stanje šumskih ekosustava;

(h)

društvena pitanja (uključujući očuvanje krajolika, savjetovanje s dionicima u skladu s uvjetima iz nacionalnog prava);

(i)

procjena rizika koji se odnose na šume, uključujući šumske požare te štetne organizme i bolesti, u cilju sprečavanja, smanjenja i kontrole rizika te mjere koje se poduzimaju radi zaštite i prilagodbe preostalim rizicima;

(j)

procjena utjecaja na sigurnost hrane;

(k)

svi kriteriji nenanošenja bitne štete relevantni za pošumljavanje.

1.3.

Kada određeno područje postane šuma, nakon plana pošumljavanja slijedi šumskogospodarski plan ili istovrijedan dokument, kako je utvrđeno u nacionalnom pravu ili, ako nacionalnim pravom nije definiran šumskogospodarski plan ili istovrijedan dokument, plan iz FAO-ove definicije „šumskog područja s dugoročnim planom gospodarenja šumama” (4). Šumskogospodarski plan ili istovrijedan dokument izrađuje se za razdoblje od 10 ili više godina i kontinuirano se ažurira.

1.4.

Dostavljaju se sljedeće informacije koje nisu dokumentirane u šumskogospodarskom planu ili istovrijednom dokumentu:

(a)

ciljevi gospodarenja, uključujući najvažnija ograničenja (5);

(b)

opće strategije i planirane aktivnosti za ostvarenje ciljeva upravljanja, uključujući očekivane operacije tijekom cijelog ciklusa razvoja šume;

(c)

definicija konteksta šumskog staništa, uključujući glavne postojeće i predviđene vrste šumskog drveća te njihov opseg i rasprostranjenost;

(d)

definicija područja u skladu s njegovim upisom u zemljišne knjige;

(e)

odjeljci, ceste, prava puta i drugi oblici javnog pristupa, fizička obilježja, uključujući plovne putove, područja pod zakonskim i drugim ograničenjima;

(f)

mjere koje se primjenjuju radi očuvanja dobrog stanja šumskih ekosustava;

(g)

društvena pitanja (uključujući očuvanje krajolika, savjetovanje s dionicima u skladu s uvjetima iz nacionalnog prava);

(h)

procjena rizika koji se odnose na šume, uključujući šumske požare te štetne organizme i bolesti, u cilju sprečavanja, smanjenja i kontrole rizika te mjere koje se poduzimaju radi zaštite i prilagodbe preostalim rizicima;

(i)

svi kriteriji nenanošenja bitne štete relevantni za gospodarenje šumom.

1.5.

Pri obavljanju djelatnosti primjenjuju se najbolji postupci pošumljavanja utvrđeni nacionalnim pravom ili, ako takvi najbolji postupci pošumljavanja nisu utvrđeni nacionalnim pravom, djelatnost ispunjava jedan od sljedećih kriterija:

(a)

djelatnost je u skladu s Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 807/2014 (6);

(b)

djelatnost je u skladu s „Paneuropskim smjernicama za pošumljavanje i ponovno pošumljavanje s posebnim naglaskom na odredbe UNFCCC-a” (7);

1.6.

Djelatnost ne uzrokuje degradaciju zemljišta s velikim zalihama ugljika (8).

1.7.

Postojeći sustav gospodarenja povezan s djelatnošću u skladu je s obvezom dužne pažnje i uvjetima zakonitosti iz Uredbe (EU) br. 995/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (9).

1.8.

Planom pošumljavanja i šumskogospodarskim planom ili istovrijednim dokumentom planira se praćenje kojim se osigurava točnost informacija sadržanih u planu, posebno podataka o predmetnom području.

2.   Analiza klimatskih koristi

2.1.

U područjima koja ispunjavaju zahtjeve na razini šumarskog područja nabave kako bi se osiguralo dugoročno očuvanje ili povećanje razina zaliha i ponora ugljika u šumi u skladu s člankom 29. stavkom 7. točkom (b) Direktive (EU) 2018/2001, djelatnost ispunjava sljedeće kriterije:

(a)

analiza klimatskih koristi pokazuje da su neto stanje emisija i uklanjanja stakleničkih plinova nastalih obavljanjem djelatnosti u razdoblju od 30 godina nakon početka obavljanja djelatnosti ispod referentne vrijednosti, koja odgovara stanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova u razdoblju od 30 godina nakon početka obavljanja djelatnosti, povezane s uobičajenim aktivnostima koje bi se na tom području provodile i bez te djelatnosti;

(b)

dugoročne klimatske koristi smatraju se potvrđenima dokazom o usklađenosti s člankom 29. stavkom 7. Direktive (EU) 2018/2001.

2.2.

U područjima koja ne ispunjavaju zahtjeve na razini šumarskog područja nabave kako bi se osiguralo dugoročno očuvanje ili povećanje razina zaliha i ponora ugljika u šumi u skladu s člankom 29. stavkom 7. točkom (b) Direktive (EU) 2018/2001, djelatnost ispunjava sljedeće kriterije:

(a)

analiza klimatskih koristi pokazuje da je neto stanje emisija i uklanjanja stakleničkih plinova nastalo obavljanjem djelatnosti u razdoblju od 30 godina nakon početka obavljanja djelatnosti ispod referentne vrijednosti, koja odgovara stanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova u razdoblju od 30 godina nakon početka obavljanja djelatnosti, povezane s uobičajenim aktivnostima koje bi se na tom području provodile i bez te djelatnosti;

(b)

predviđeno dugoročno prosječno stanje stakleničkih plinova iz djelatnosti niže je od dugoročnog prosječnog stanja stakleničkih plinova predviđenog za referentnu vrijednost iz točke 2.2., pri čemu „dugoročno” znači 100 godina ili trajanje cijelog ciklusa razvoja šume, ovisno o tome što je dulje.

2.3.

Izračun klimatskih koristi u skladu je sa sljedećim kriterijima:

(a)

analiza je u skladu s Poboljšanjem Smjernica IPCC-a iz 2006. o nacionalnim inventarima stakleničkih plinova (2019.) (10). Analiza klimatskih koristi temelji se na transparentnim, točnim, dosljednim, potpunim i usporedivim informacijama, obuhvaća sve spremnike ugljika na koje djelatnost utječe, uključujući nadzemnu i podzemnu biomasu, mrtvo drvo, stelju i tlo, naslanja se na najkonzervativnije pretpostavke za izračune te uključuje odgovarajuća razmatranja o rizicima kratkotrajnosti i poništenja sekvestracije ugljika, riziku zasićenja i riziku od istjecanja.

(b)

uobičajene aktivnosti, uključujući sječu, neke su od sljedećih:

i.

postupci gospodarenja, kako su navedeni u najnovijoj verziji šumskogospodarskog plana ili istovrijednog dokumenta prije početka obavljanja djelatnosti, ako postoje;

ii.

najnovije uobičajene aktivnosti prije početka obavljanja djelatnosti;

iii.

aktivnosti sustava gospodarenja kojima se osigurava dugoročno očuvanje ili povećanje razina zaliha i ponora ugljika na šumarskom području kako je utvrđeno u članku 29. stavku 7. točki (b) Direktive (EU) 2018/2001;

(c)

detaljnost analize proporcionalna je veličini predmetnog područja i korištene su vrijednosti specifične za to područje;

(d)

emisije i uklanjanja stakleničkih plinova koji nastaju zbog prirodnih poremećaja, kao što su najezde štetnih organizama i bolesti, šumski požari, štete od vjetra i oluja, te koji utječu na predmetno područje i uzrokuju lošije rezultate, ne narušavaju usklađenost s kriterijima iz Uredbe (EU) 2020/852, pod uvjetom da je analiza klimatskih koristi u skladu s Poboljšanjem Smjernica IPCC-a iz 2006. o nacionalnim inventarima stakleničkih plinova (2019.) u pogledu emisija i uklanjanja stakleničkih plinova prouzročenih prirodnim poremećajima.

2.4.

Šumska gospodarstva s manje od 13 hektara ne moraju provoditi analizu klimatskih koristi.

3.   Jamstvo trajnosti

3.1.

U skladu s nacionalnim pravom, status šume na području obavljanja djelatnosti zajamčen je jednom o sljedećih mjera:

(a)

područje je klasificirano kao trajno šumsko područje, u skladu s FAO-ovom definicijom (11);

(b)

područje je klasificirano kao zaštićeno područje;

(c)

za područje postoji pravno ili ugovorno jamstvo da će ostati šumsko područje.

3.2.

U skladu s nacionalnim pravom, subjekt koji obavlja djelatnost obvezuje se da će u budućim ažuriranim verzijama plana pošumljavanja i šumskogospodarskog plana ili istovrijednog dokumenta, izvan djelatnosti koja se financira, i dalje postojati klimatske koristi, kako je utvrđeno u točki 2. Osim toga, subjekt koji obavlja djelatnost obvezuje se da će nadoknaditi svako smanjenje klimatske koristi utvrđene u točki 2. istovrijednom klimatskom koristi koja proizlazi iz obavljanja djelatnosti koja odgovara jednoj od šumarskih djelatnosti definiranih u ovoj Uredbi.

4.   Nadzor

U roku od dvije godine od početka obavljanja djelatnosti, a nakon toga svakih 10 godina, provjeru usklađenosti djelatnosti s kriterijima značajnog doprinosa ublažavanju klimatskih promjena i kriterijem nenanošenja bitne štete obavljaju:

(a)

relevantna nacionalna nadležna tijela ili

(b)

neovisni vanjski subjekt za certificiranje, na zahtjev nacionalnih tijela ili subjekta koji obavlja djelatnost.

U cilju smanjenja troškova, nadzor se može obaviti zajedno s certificiranjem šume, klimatskim certificiranjem ili drugom vrstom nadzora.

Neovisni vanjski subjekt za certificiranje ne smije biti u sukobu interesa s vlasnikom ili ulagačem niti smije sudjelovati u razvoju ili obavljanju djelatnosti.

5.   Grupna procjena

Ispunjavanje kriterija značajnog doprinosa ublažavanju klimatskih promjena i kriterija nenanošenja bitne štete može se provjeriti:

(a)

na razini šumarskog područja nabave (12), kako je definirano u članku 2. točki 30. Direktive (EU) 2018/2001;

(b)

na razini grupe gospodarstava dovoljno homogenih za evaluaciju rizika održivosti šumarske djelatnosti, pod uvjetom da su sva ta gospodarstva u trajnom uzajamnom odnosu i da sudjeluju u toj djelatnosti i da grupa tih gospodarstava ostaje nepromijenjena u svim naknadnim nadzorima.

Nenanošenje bitne štete

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3)

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

Detaljne informacije iz točke 1.2. (k) uključuju odredbe o ispunjavanju kriterija iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4)

Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Smanjena je uporaba pesticida i prednost se daje alternativnim metodama ili tehnikama, koje mogu uključivati nekemijske alternative pesticidima, u skladu s Direktivom 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (13), osim u slučajevima kada je uporaba pesticida potrebna za suzbijanje štetnih organizama i bolesti.

Pri obavljanju djelatnosti minimalna je uporaba gnojiva i ne koristi se stajski gnoj. Djelatnost je u skladu s Uredbom (EU) 2019/1009 Europskog parlamenta i Vijeća (14) ili nacionalnim propisima o gnojivima ili poboljšivačima tla za korištenje u poljoprivredi.

Poduzimaju se dobro dokumentirane i provjerljive mjere kako bi se izbjegla uporaba djelatnih tvari navedenih u dijelu A Priloga I. Uredbi (EU) 2019/1021 (15) Europskog parlamenta i Vijeća (16), Roterdamskoj konvenciji o postupku prethodnog pristanka na određene opasne kemikalije i pesticide u međunarodnoj trgovini (17), Minamatskoj konvenciji o živi (18), Montrealskom protokolu o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (19) te djelatnih tvari s popisa pesticida koji su prema preporuci SZO-a po opasnosti razvrstani kao klasa I.a („izuzetno opasni”) ili I.b („vrlo opasni”) (20). Djelatnost je u skladu s relevantnim nacionalnim propisima o djelatnim tvarima.

Sprečava se onečišćenje vode i tla, a u slučaju onečišćenja poduzimaju se mjere čišćenja.

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Na područjima koja je nacionalno nadležno tijelo odredilo za očuvanje ili u zaštićenim staništima djelatnost je u skladu s ciljevima očuvanja tih područja.

Ne dolazi do prenamjene staništa koja su posebno osjetljiva na gubitak bioraznolikosti ili imaju visoku vrijednost očuvanja ni područja namijenjenih obnovi takvih staništa u skladu s nacionalnim pravom.

Detaljne informacije iz točke 1.2. podtočke (k) (Plan pošumljavanja) i točke 1.4. podtočke (i) ovog odjeljka uključuje odredbe o održavanju i mogućem poboljšanju bioraznolikosti u skladu s nacionalnim i lokalnim odredbama, uključujući sljedeće:

(a)

osiguravanje dobrog stanja očuvanosti staništa i vrsta, održavanje uobičajenih vrsta u staništu;

(b)

isključivanje uporabe ili oslobađanja invazivnih stranih vrsta;

(c)

isključivanje uporabe stranih vrsta, osim ako se može dokazati da:

i.

uporaba šumskog reprodukcijskog materijala pogoduje povoljnom i odgovarajućem stanju ekosustava (npr. klima, kriteriji tla i zona vegetacije, otpornost na šumske požare);

ii.

autohtone vrste prisutne na tom području više nisu prilagođene predviđenim klimatskim i pedohidrološkim uvjetima;

(d)

očuvanje i poboljšanje fizičke, kemijske i biološke kvalitete tla;

(e)

promicanje postupaka koji pogoduju bioraznolikosti i potiču prirodne procese u šumi;

(f)

isključivanje pretvorbe ekosustava visoke bioraznolikosti u ekosustave manje bioraznolikosti;

(g)

osiguravanje raznolikosti povezanih staništa i vrsta povezanih sa šumom;

(h)

osiguravanje raznolikosti struktura vegetacije te očuvanje ili poboljšanje zrele vegetacije i mrtvog drva.

1.2.   Sanacija i obnova šuma, uključujući ponovno pošumljavanje i prirodno pomlađivanje šuma nakon ekstremnog događaja

Opis djelatnosti

Obnova šuma kako je definirana nacionalnim pravom. Ako u nacionalnom pravu nema takve definicije, sanacija i obnova odgovaraju definiciji dogovorenoj u stručno ocijenjenoj znanstvenoj literaturi za određene zemlje ili definiciji usklađenoj s FAO-ovim konceptom obnove šuma (21) ili definiciji usklađenoj s jednom od definicija biološke obnove (22) ili sanacije (23) šuma iz Konvencije o biološkoj raznolikosti (24). Ekonomske djelatnosti iz ove kategorije uključuju i djelatnosti koje su u skladu s FAO-ovom definicijom „ponovnog pošumljavanja” (25) i „prirodnog pomlađivanja šuma” (26) nakon ekstremnog događaja, ako je ekstremni događaj definiran nacionalnim pravom, a ako u nacionalnom pravu nema takve definicije, u skladu s IPCC-ovom definicijom ekstremne vremenske nepogode (27), ili nakon šumskog požara, ako je šumski požar definiran u nacionalnom pravu, a ako u nacionalnom pravu nema takve definicije, kako je definiran u Europskom pojmovniku za šumske požare i požare raslinja (28).

Obavljanje ekonomskih djelatnosti iz ove kategorije ne podrazumijeva prenamjenu zemljišta, nego se te djelatnosti obavljaju na degradiranom zemljištu koje odgovara definiciji šume iz nacionalnog prava ili, ako ona ne postoji, FAO-ovoj definiciji šume (29).

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u oznaku NACE A2 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006. Ekonomske djelatnosti iz ove kategorije ograničene su na NACE II 02.10 – uzgoj šuma i ostale djelatnosti u šumarstvu povezane s njima, 02.20 – sječa drva, 02.30 – skupljanje šumskih plodova i proizvoda, osim šumskih sortimenata i 02.40 – pomoćne usluge u šumarstvu.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

1.   Šumskogospodarski plan ili istovrijedan dokument

1.1.

Djelatnost se obavlja na području obuhvaćenom šumskogospodarskim planom ili istovrijednim dokumentom, kako je utvrđeno u nacionalnom pravu ili, ako nacionalnim pravom nije definiran šumskogospodarski plan ili istovrijedan dokument, planu iz FAO-ove definicije „šumskog područja s dugoročnim planom gospodarenja šumama” (30).

Šumskogospodarski plan ili istovrijedan dokument izrađuje se za razdoblje od 10 ili više godina i kontinuirano se ažurira.

1.2.

Dostavljaju se sljedeće informacije koje nisu dokumentirane u šumskogospodarskom planu ili istovrijednom dokumentu:

(a)

ciljevi gospodarenja, uključujući najvažnija ograničenja (31);

(b)

opće strategije i planirane aktivnosti za ostvarenje ciljeva upravljanja, uključujući očekivane operacije tijekom cijelog ciklusa razvoja šume;

(c)

definicija konteksta šumskog staništa, uključujući glavne postojeće i predviđene vrste šumskog drveća te njihov opseg i rasprostranjenost;

(d)

definicija područja u skladu s njegovim upisom u zemljišne knjige;

(e)

odjeljci, ceste, prava puta i drugi oblici javnog pristupa, fizička obilježja, uključujući plovne putove, područja pod zakonskim i drugim ograničenjima;

(f)

mjere koje se primjenjuju radi očuvanja dobrog stanja šumskih ekosustava;

(g)

društvena pitanja (uključujući očuvanje krajolika, savjetovanje s dionicima u skladu s uvjetima iz nacionalnog prava);

(h)

procjena rizika koji se odnose na šume, uključujući šumske požare te štetne organizme i bolesti, u cilju sprečavanja, smanjenja i kontrole rizika te mjere koje se poduzimaju radi zaštite i prilagodbe preostalim rizicima;

(i)

svi kriteriji nenanošenja bitne štete relevantni za gospodarenje šumom.

1.3.

Održivost sustava gospodarenja šumama, kako je dokumentirano u planu iz točke 1.1., osigurava se najambicioznijim od sljedećih pristupa:

(a)

gospodarenje šumama u skladu je s važećom nacionalnom definicijom održivog gospodarenja šumama;

(b)

gospodarenje šumama odgovara definiciji održivog gospodarenja šumama iz rezolucije o europskim šumama (32) i u skladu je s paneuropskim operativnim smjernicama za održivo gospodarenje šumama (33);

(c)

postojeći sustav gospodarenja ispunjava kriterije održivosti šuma iz članka 29. stavka 6. Direktive (EU) 2018/2001 i od datuma početka njegove primjene u skladu je s provedbenim aktom o operativnim smjernicama za energiju iz šumske biomase donesenima na temelju članka 29. stavka 8. te direktive.

1.4.

Djelatnost ne uzrokuje degradaciju zemljišta s velikim zalihama ugljika (34).

1.5.

Postojeći sustav gospodarenja povezan s djelatnošću u skladu je s obvezom dužne pažnje i uvjetima zakonitosti iz Uredbe (EU) br. 995/2010.

1.6.

Planom gospodarenja šumama ili istovrijednim dokumentom predviđeno je praćenje kojim se osigurava točnost informacija sadržanih u planu, posebno podataka o predmetnom području.

2.   Analiza klimatskih koristi

2.1.

U područjima koja ispunjavaju zahtjeve na razini šumarskog područja nabave kako bi se osiguralo dugoročno očuvanje ili povećanje razina zaliha i ponora ugljika u šumi u skladu s člankom 29. stavkom 7. točkom (b) Direktive (EU) 2018/2001, djelatnost ispunjava sljedeće kriterije:

(a)

analiza klimatskih koristi pokazuje da je neto stanje emisija i uklanjanja stakleničkih plinova nastalo obavljanjem djelatnosti u razdoblju od 30 godina nakon početka obavljanja djelatnosti ispod referentne vrijednosti, koja odgovara stanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova u razdoblju od 30 godina nakon početka obavljanja djelatnosti, povezane s uobičajenim aktivnostima koje bi se na tom području provodile i bez te djelatnosti;

(b)

dugoročne klimatske koristi smatraju se potvrđenima dokazom o usklađenosti s člankom 29. stavkom 7. Direktive (EU) 2018/2001.

2.2.

U područjima koja ne ispunjavaju zahtjeve na razini šumarskog područja nabave kako bi se osiguralo dugoročno očuvanje ili povećanje razina zaliha i ponora ugljika u šumi u skladu s člankom 29. stavkom 7. točkom (b) Direktive (EU) 2018/2001, djelatnost ispunjava sljedeće kriterije:

(a)

analiza klimatskih koristi pokazuje da je neto stanje emisija i uklanjanja stakleničkih plinova nastalo obavljanjem djelatnosti u razdoblju od 30 godina nakon početka obavljanja djelatnosti ispod referentne vrijednosti, koja odgovara stanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova u razdoblju od 30 godina nakon početka obavljanja djelatnosti, povezane s uobičajenim aktivnostima koje bi se na tom području provodile i bez te djelatnosti;

(b)

predviđeno dugoročno prosječno stanje stakleničkih plinova iz djelatnosti niže je od dugoročnog prosječnog stanja stakleničkih plinova predviđenog za referentnu vrijednost iz točke 2.2., pri čemu „dugoročno” znači 100 godina ili trajanje cijelog ciklusa razvoja šume, ovisno o tome što je dulje.

2.3.

Izračun klimatskih koristi u skladu je sa sljedećim kriterijima:

(a)

analiza je u skladu s Poboljšanjem Smjernica IPCC-a iz 2006. o nacionalnim inventarima stakleničkih plinova (2019.) (35). Analiza klimatskih koristi temelji se na transparentnim, točnim, dosljednim, potpunim i usporedivim informacijama, obuhvaća sve spremnike ugljika na koje djelatnost utječe, uključujući nadzemnu i podzemnu biomasu, mrtvo drvo, stelju i tlo, naslanja se na najkonzervativnije pretpostavke za izračune te uključuje odgovarajuća razmatranja o rizicima kratkotrajnosti i poništenja sekvestracije ugljika, riziku zasićenja i riziku od istjecanja.

(b)

uobičajene aktivnosti, uključujući sječu, neke su od sljedećih:

i.

postupci gospodarenja, kako su navedeni u najnovijoj verziji šumskogospodarskog plana ili istovrijednog dokumenta prije početka obavljanja djelatnosti, ako postoje;

ii.

najnovije uobičajene aktivnosti prije početka obavljanja djelatnosti;

iii.

aktivnosti sustava gospodarenja kojima se osigurava dugoročno očuvanje ili povećanje razina zaliha i ponora ugljika na šumarskom području kako je utvrđeno u članku 29. stavku 7. točki (b) Direktive (EU) 2018/2001;

(c)

detaljnost analize proporcionalna je veličini predmetnog područja i korištene su vrijednosti specifične za to područje;

(d)

emisije i uklanjanja stakleničkih plinova koji nastaju zbog prirodnih poremećaja, kao što su najezde štetnih organizama i bolesti, šumski požari, štete od vjetra i oluja, te koji utječu na predmetno područje i uzrokuju lošije rezultate, ne narušavaju usklađenost s kriterijima iz Uredbe (EU) 2020/852, pod uvjetom da je analiza klimatskih koristi u skladu s Poboljšanjem Smjernica IPCC-a iz 2006. o nacionalnim inventarima stakleničkih plinova (2019.) u pogledu emisija i uklanjanja stakleničkih plinova prouzročenih prirodnim poremećajima.

2.4.

Šumska gospodarstva s manje od 13 hektara ne moraju provoditi analizu klimatskih koristi.

3.   Jamstvo trajnosti

3.1.

U skladu s nacionalnim pravom, status šume na području obavljanja djelatnosti zajamčen je jednom o sljedećih mjera:

(a)

područje je klasificirano kao trajno šumsko područje, u skladu s FAO-ovom definicijom (36);

(b)

područje je klasificirano kao zaštićeno područje;

(c)

za područje postoji pravno ili ugovorno jamstvo da će ostati šumsko područje.

3.2.

U skladu s nacionalnim pravom, subjekt koji obavlja djelatnost obvezuje se da će u budućim ažuriranim verzijama šumskogospodarskog plana ili istovrijednog dokumenta, izvan djelatnosti koja se financira, i dalje postojati klimatske koristi, kako je utvrđeno u točki 2. Osim toga, subjekt koji obavlja djelatnost obvezuje se da će nadoknaditi svako smanjenje klimatske koristi utvrđene u točki 2. istovrijednom klimatskom koristi koja proizlazi iz obavljanja djelatnosti koja odgovara jednoj od šumarskih djelatnosti definiranih u ovoj Uredbi.

4.   Nadzor

U roku od dvije godine od početka obavljanja djelatnosti, a nakon toga svakih 10 godina, provjeru usklađenosti djelatnosti s kriterijima značajnog doprinosa ublažavanju klimatskih promjena i kriterijem nenanošenja bitne štete obavljaju:

(a)

relevantna nacionalna nadležna tijela ili

(b)

neovisni vanjski subjekt za certificiranje, na zahtjev nacionalnih tijela ili subjekta koji obavlja djelatnost.

U cilju smanjenja troškova, nadzor se može obaviti zajedno s certificiranjem šume, klimatskim certificiranjem ili drugom vrstom nadzora.

Neovisni vanjski subjekt za certificiranje ne smije biti u sukobu interesa s vlasnikom ili ulagačem niti smije sudjelovati u razvoju ili obavljanju djelatnosti.

5.   Grupna procjena

Ispunjavanje kriterija značajnog doprinosa ublažavanju klimatskih promjena i kriterija nenanošenja bitne štete može se provjeriti:

(a)

na razini šumarskog područja nabave (37), kako je definirano u članku 2. točki 30. Direktive (EU) 2018/2001;

(b)

na razini grupe gospodarstava dovoljno homogenih za evaluaciju rizika održivosti šumarske djelatnosti, pod uvjetom da su sva ta gospodarstva u trajnom uzajamnom odnosu i da sudjeluju u toj djelatnosti i da grupa tih gospodarstava ostaje nepromijenjena u svim naknadnim nadzorima.

Nenanošenje bitne štete

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3)

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

Detaljne informacije iz točke 1.2. (i) uključuju odredbe o ispunjavanju kriterija iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4)

Prelazak na kružno gospodarstvo

Promjena u uzgoju šuma izazvana obavljanjem djelatnosti na određenom području vjerojatno neće dovesti do znatnog smanjenja održive opskrbe primarne šumske biomase pogodne za proizvodnju proizvoda od drva s dugotrajnim potencijalom za uvođenje rješenja kružnog gospodarstva. Ispunjavanje tog kriterija može se dokazati analizom klimatskih koristi iz točke 2.

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Smanjena je uporaba pesticida i prednost se daje alternativnim metodama ili tehnikama, koje mogu uključivati nekemijske alternative pesticidima, u skladu s Direktivom 2009/128/EZ, osim u slučajevima kada je uporaba pesticida potrebna za suzbijanje štetnih organizama i bolesti.

Pri obavljanju djelatnosti minimalna je uporaba gnojiva i ne koristi se stajski gnoj. Djelatnost je u skladu s Uredbom (EU) 2019/1009 ili nacionalnim propisima o gnojivima ili poboljšivačima tla za korištenje u poljoprivredi.

Poduzimaju se dobro dokumentirane i provjerljive mjere kako bi se izbjegla uporaba djelatnih tvari navedenih u dijelu A Priloga I. Uredbi (EU) 2019/1021 (38), Roterdamskoj konvenciji o postupku prethodnog pristanka na određene opasne kemikalije i pesticide u međunarodnoj trgovini, Minamatskoj konvenciji o živi, Montrealskom protokolu o tvarima koje oštećuju ozonski sloj te djelatnih tvari s popisa pesticida koji su prema preporuci SZO-a po opasnosti razvrstani kao klasa I.a („izuzetno opasni”) ili I.b („vrlo opasni”). Djelatnost je u skladu s relevantnim nacionalnim propisima o djelatnim tvarima.

Sprečava se onečišćenje vode i tla, a u slučaju onečišćenja poduzimaju se mjere čišćenja.

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Na područjima koja je nacionalno nadležno tijelo odredilo za očuvanje ili u zaštićenim staništima djelatnost je u skladu s ciljevima očuvanja tih područja.

Ne dolazi do prenamjene staništa koja su posebno osjetljiva na gubitak bioraznolikosti ili imaju visoku vrijednost očuvanja ni područja namijenjenih obnovi takvih staništa u skladu s nacionalnim pravom.

Detaljne informacije iz točke 1.2. podtočke (i) uključuju odredbe za očuvanje i moguće poboljšanje bioraznolikosti u skladu s nacionalnim i lokalnim odredbama, uključujući:

(a)

osiguravanje dobrog stanja očuvanosti staništa i vrsta, održavanje uobičajenih vrsta u staništu;

(b)

isključivanje uporabe ili oslobađanja invazivnih stranih vrsta;

(c)

isključivanje uporabe stranih vrsta, osim ako se može dokazati da:

i.

uporaba šumskog reprodukcijskog materijala pogoduje povoljnom i odgovarajućem stanju ekosustava (npr. klima, kriteriji tla i zona vegetacije, otpornost na šumske požare);

ii.

autohtone vrste prisutne na tom području više nisu prilagođene predviđenim klimatskim i pedohidrološkim uvjetima;

(d)

očuvanje i poboljšanje fizičke, kemijske i biološke kvalitete tla;

(e)

promicanje postupaka koji pogoduju bioraznolikosti i potiču prirodne procese u šumi;

(f)

isključivanje pretvorbe ekosustava visoke bioraznolikosti u ekosustave manje bioraznolikosti;

(g)

osiguravanje raznolikosti povezanih staništa i vrsta povezanih sa šumom;

(h)

osiguravanje raznolikosti struktura vegetacije te očuvanje ili poboljšanje zrele vegetacije i mrtvog drva.

1.3.   Gospodarenje šumama

Opis djelatnosti

Gospodarenje šumama kako je definirano u nacionalnom pravu. Ako u nacionalnom pravu nema takve definicije, gospodarenje šumama znači svaka ekonomska djelatnost koja proizlazi iz sustava koji se primjenjuje na šume koji utječe na ekološke, gospodarske ili društvene funkcije šume. Djelatnost ne podrazumijeva prenamjenu zemljišta i obavlja se na zemljištu koje odgovara definiciji šume iz nacionalnog prava ili, ako ona ne postoji, FAO-voj definiciji šume (39).

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u oznaku NACE A2 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006. Ekonomske djelatnosti iz ove kategorije ograničene su na NACE II 02.10 – uzgoj šuma i ostale djelatnosti u šumarstvu povezane s njima, 02.20 – sječa drva, 02.30 – skupljanje šumskih plodova i proizvoda, osim šumskih sortimenata i 02.40 – pomoćne usluge u šumarstvu.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

1.   Šumskogospodarski plan ili istovrijedan dokument

1.1.

Djelatnost se obavlja na području obuhvaćenom šumskogospodarskim planom ili istovrijednim dokumentom, kako je utvrđeno u nacionalnom pravu ili, ako nacionalnim pravom nije definiran šumskogospodarski plan ili istovrijedan dokument, planu iz FAO-ove definicije „šumskog područja s dugoročnim planom gospodarenja šumama” (40).

Šumskogospodarski plan ili istovrijedan dokument izrađuje se za razdoblje od 10 ili više godina i kontinuirano se ažurira.

1.2.

Dostavljaju se sljedeće informacije koje nisu dokumentirane u šumskogospodarskom planu ili istovrijednom dokumentu:

(a)

ciljevi gospodarenja, uključujući najvažnija ograničenja (41);

(b)

opće strategije i planirane aktivnosti za ostvarenje ciljeva upravljanja, uključujući očekivane operacije tijekom cijelog ciklusa razvoja šume;

(c)

definicija konteksta šumskog staništa, uključujući glavne postojeće i predviđene vrste šumskog drveća te njihov opseg i rasprostranjenost;

(d)

definicija područja u skladu s njegovim upisom u zemljišne knjige;

(e)

odjeljci, ceste, prava puta i drugi oblici javnog pristupa, fizička obilježja, uključujući plovne putove, područja pod zakonskim i drugim ograničenjima;

(f)

mjere koje se primjenjuju radi očuvanja dobrog stanja šumskih ekosustava;

(g)

društvena pitanja (uključujući očuvanje krajolika, savjetovanje s dionicima u skladu s uvjetima iz nacionalnog prava);

(h)

procjena rizika koji se odnose na šume, uključujući šumske požare te štetne organizme i bolesti, u cilju sprečavanja, smanjenja i kontrole rizika te mjere koje se poduzimaju radi zaštite i prilagodbe preostalim rizicima;

(i)

svi kriteriji nenanošenja bitne štete relevantni za gospodarenje šumom.

1.3.

Održivost sustava gospodarenja šumama, kako je dokumentirano u planu iz točke 1.1., osigurava se najambicioznijim od sljedećih pristupa:

(a)

gospodarenje šumama u skladu je s važećom nacionalnom definicijom održivog gospodarenja šumama;

(b)

gospodarenje šumama odgovara definiciji održivog gospodarenja šumama iz rezolucije o europskim šumama (42) i u skladu je s paneuropskim operativnim smjernicama za održivo gospodarenje šumama (43);

(c)

postojeći sustav gospodarenja ispunjava kriterije održivosti šuma iz članka 29. stavka 6. Direktive (EU) 2018/2001 i od datuma početka njegove primjene u skladu je s provedbenim aktom o operativnim smjernicama za energiju iz šumske biomase donesenima na temelju članka 29. stavka 8. te direktive.

1.4.

Djelatnost ne uzrokuje degradaciju zemljišta s velikim zalihama ugljika (44).

1.5.

Postojeći sustav gospodarenja povezan s djelatnošću u skladu je s obvezom dužne pažnje i uvjetima zakonitosti iz Uredbe (EU) br. 995/2010.

1.6.

Planom gospodarenja šumama ili istovrijednim dokumentom predviđeno je praćenje kojim se osigurava točnost informacija sadržanih u planu, posebno podataka o predmetnom području.

2.   Analiza klimatskih koristi

2.1.

U područjima koja ispunjavaju zahtjeve na razini šumarskog područja nabave kako bi se osiguralo dugoročno očuvanje ili povećanje razina zaliha i ponora ugljika u šumi u skladu s člankom 29. stavkom 7. točkom (b) Direktive (EU) 2018/2001, djelatnost ispunjava sljedeće kriterije:

(a)

analiza klimatskih koristi pokazuje da je neto stanje emisija i uklanjanja stakleničkih plinova nastalo obavljanjem djelatnosti u razdoblju od 30 godina nakon početka obavljanja djelatnosti ispod referentne vrijednosti, koja odgovara stanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova u razdoblju od 30 godina nakon početka obavljanja djelatnosti, povezane s uobičajenim aktivnostima koje bi se na tom području provodile i bez te djelatnosti;

(b)

dugoročne klimatske koristi smatraju se potvrđenima dokazom o usklađenosti s člankom 29. stavkom 7. Direktive (EU) 2018/2001.

2.2.

U područjima koja ne ispunjavaju zahtjeve na razini šumarskog područja nabave kako bi se osiguralo dugoročno očuvanje ili povećanje razina zaliha i ponora ugljika u šumi u skladu s člankom 29. stavkom 7. točkom (b) Direktive (EU) 2018/2001, djelatnost ispunjava sljedeće kriterije:

(a)

analiza klimatskih koristi pokazuje da je neto stanje emisija i uklanjanja stakleničkih plinova nastalo obavljanjem djelatnosti u razdoblju od 30 godina nakon početka obavljanja djelatnosti ispod referentne vrijednosti, koja odgovara stanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova u razdoblju od 30 godina nakon početka obavljanja djelatnosti, povezane s uobičajenim aktivnostima koje bi se na tom području provodile i bez te djelatnosti;

(b)

predviđeno dugoročno prosječno stanje stakleničkih plinova iz djelatnosti niže je od dugoročnog prosječnog stanja stakleničkih plinova predviđenog za referentnu vrijednost iz točke 2.2., pri čemu „dugoročno” znači 100 godina ili trajanje cijelog ciklusa razvoja šume, ovisno o tome što je dulje.

2.3.

Izračun klimatskih koristi u skladu je sa sljedećim kriterijima:

(a)

analiza je u skladu s Poboljšanjem Smjernica IPCC-a iz 2006. o nacionalnim inventarima stakleničkih plinova (2019.) (45). Analiza klimatskih koristi temelji se na transparentnim, točnim, dosljednim, potpunim i usporedivim informacijama, obuhvaća sve spremnike ugljika na koje djelatnost utječe, uključujući nadzemnu i podzemnu biomasu, mrtvo drvo, stelju i tlo, naslanja se na najkonzervativnije pretpostavke za izračune te uključuje odgovarajuća razmatranja o rizicima kratkotrajnosti i poništenja sekvestracije ugljika, riziku zasićenja i riziku od istjecanja.

(b)

uobičajene aktivnosti, uključujući sječu, neke su od sljedećih:

i.

postupci gospodarenja, kako su navedeni u najnovijoj verziji šumskogospodarskog plana ili istovrijednog dokumenta prije početka obavljanja djelatnosti, ako postoje;

ii.

najnovije uobičajene aktivnosti prije početka obavljanja djelatnosti;

iii.

aktivnosti sustava gospodarenja kojima se osigurava dugoročno očuvanje ili povećanje razina zaliha i ponora ugljika na šumarskom području kako je utvrđeno u članku 29. stavku 7. točki (b) Direktive (EU) 2018/2001;

(c)

detaljnost analize proporcionalna je veličini predmetnog područja i korištene su vrijednosti specifične za to područje;

(d)

emisije i uklanjanja stakleničkih plinova koji nastaju zbog prirodnih poremećaja, kao što su najezde štetnih organizama i bolesti, šumski požari, štete od vjetra i oluja, te koji utječu na predmetno područje i uzrokuju lošije rezultate, ne narušavaju usklađenost s kriterijima iz Uredbe (EU) 2020/852, pod uvjetom da je analiza klimatskih koristi u skladu s Poboljšanjem Smjernica IPCC-a iz 2006. o nacionalnim inventarima stakleničkih plinova (2019.) u pogledu emisija i uklanjanja stakleničkih plinova prouzročenih prirodnim poremećajima.

2.4.

Šumska gospodarstva s manje od 13 hektara ne moraju provoditi analizu klimatskih koristi.

3.   Jamstvo trajnosti

3.1.

U skladu s nacionalnim pravom, status šume na području obavljanja djelatnosti zajamčen je jednom o sljedećih mjera:

(a)

područje je klasificirano kao trajno šumsko područje, u skladu s FAO-ovom definicijom (46);

(b)

područje je klasificirano kao zaštićeno područje;

(c)

za područje postoji pravno ili ugovorno jamstvo da će ostati šumsko područje.

3.2.

U skladu s nacionalnim pravom, subjekt koji obavlja djelatnost obvezuje se da će u budućim ažuriranim verzijama šumskogospodarskog plana ili istovrijednog dokumenta, izvan djelatnosti koja se financira, i dalje postojati klimatske koristi, kako je utvrđeno u točki 2. Osim toga, subjekt koji obavlja djelatnost obvezuje se da će nadoknaditi svako smanjenje klimatske koristi utvrđene u točki 2. istovrijednom klimatskom koristi koja proizlazi iz obavljanja djelatnosti koja odgovara jednoj od šumarskih djelatnosti definiranih u ovoj Uredbi.

4.   Nadzor

U roku od dvije godine od početka obavljanja djelatnosti, a nakon toga svakih 10 godina, provjeru usklađenosti djelatnosti s kriterijima značajnog doprinosa ublažavanju klimatskih promjena i kriterijem nenanošenja bitne štete obavljaju:

(a)

relevantna nacionalna nadležna tijela ili

(b)

neovisni vanjski subjekt za certificiranje, na zahtjev nacionalnih tijela ili subjekta koji obavlja djelatnost.

U cilju smanjenja troškova, nadzor se može obaviti zajedno s certificiranjem šume, klimatskim certificiranjem ili drugom vrstom nadzora.

Neovisni vanjski subjekt za certificiranje ne smije biti u sukobu interesa s vlasnikom ili ulagačem niti smije sudjelovati u razvoju ili obavljanju djelatnosti.

5.   Grupna procjena

Ispunjavanje kriterija značajnog doprinosa ublažavanju klimatskih promjena i kriterija nenanošenja bitne štete može se provjeriti:

(a)

na razini šumarskog područja nabave (47), kako je definirano u članku 2. točki 30. Direktive (EU) 2018/2001;

(b)

na razini grupe gospodarstava dovoljno homogenih za evaluaciju rizika održivosti šumarske djelatnosti, pod uvjetom da su sva ta gospodarstva u trajnom uzajamnom odnosu i da sudjeluju u toj djelatnosti i da grupa tih gospodarstava ostaje nepromijenjena u svim naknadnim nadzorima.

Nenanošenje bitne štete

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3)

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

Detaljne informacije iz točke 1.2. (i) uključuju odredbe o ispunjavanju kriterija iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4)

Prelazak na kružno gospodarstvo

Promjena u uzgoju šuma izazvana obavljanjem djelatnosti na određenom području vjerojatno neće dovesti do znatnog smanjenja održive opskrbe primarne šumske biomase pogodne za proizvodnju proizvoda od drva s dugotrajnim potencijalom za uvođenje rješenja kružnog gospodarstva. Ispunjavanje tog kriterija može se dokazati analizom klimatskih koristi iz točke 2.

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Smanjena je uporaba pesticida i prednost se daje alternativnim metodama ili tehnikama, koje mogu uključivati nekemijske alternative pesticidima, u skladu s Direktivom 2009/128/EZ, osim u slučajevima kada je uporaba pesticida potrebna za suzbijanje štetnih organizama i bolesti.

Pri obavljanju djelatnosti minimalna je uporaba gnojiva i ne koristi se stajski gnoj. Djelatnost je u skladu s Uredbom (EU) 2019/1009 ili nacionalnim propisima o gnojivima ili poboljšivačima tla za korištenje u poljoprivredi.

Poduzimaju se dobro dokumentirane i provjerljive mjere kako bi se izbjegla uporaba djelatnih tvari navedenih u dijelu A Priloga I. Uredbi (EU) 2019/1021 (48), Roterdamskoj konvenciji o postupku prethodnog pristanka na određene opasne kemikalije i pesticide u međunarodnoj trgovini, Minamatskoj konvenciji o živi, Montrealskom protokolu o tvarima koje oštećuju ozonski sloj te djelatnih tvari s popisa pesticida koji su prema preporuci SZO-a po opasnosti razvrstani kao klasa I.a („izuzetno opasni”) ili I.b („vrlo opasni”) (49). Djelatnost je u skladu s relevantnim nacionalnim propisima o djelatnim tvarima.

Sprečava se onečišćenje vode i tla, a u slučaju onečišćenja poduzimaju se mjere čišćenja.

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Na područjima koja je nacionalno nadležno tijelo odredilo za očuvanje ili u zaštićenim staništima djelatnost je u skladu s ciljevima očuvanja tih područja.

Ne dolazi do prenamjene staništa koja su posebno osjetljiva na gubitak bioraznolikosti ili imaju visoku vrijednost očuvanja ni područja namijenjenih obnovi takvih staništa u skladu s nacionalnim pravom.

Detaljne informacije iz točke 1.2. podtočke (i) uključuju odredbe za očuvanje i moguće poboljšanje bioraznolikosti u skladu s nacionalnim i lokalnim odredbama, uključujući:

(a)

osiguravanje dobrog stanja očuvanosti staništa i vrsta, održavanje uobičajenih vrsta u staništu;

(b)

isključivanje uporabe ili oslobađanja invazivnih stranih vrsta;

(c)

isključivanje uporabe stranih vrsta, osim ako se može dokazati da:

i.

uporaba šumskog reprodukcijskog materijala pogoduje povoljnom i odgovarajućem stanju ekosustava (npr. klima, kriteriji tla i zona vegetacije, otpornost na šumske požare);

ii.

autohtone vrste prisutne na tom području više nisu prilagođene predviđenim klimatskim i pedohidrološkim uvjetima;

(d)

očuvanje i poboljšanje fizičke, kemijske i biološke kvalitete tla;

(e)

promicanje postupaka koji pogoduju bioraznolikosti i potiču prirodne procese u šumi;

(f)

isključivanje pretvorbe ekosustava visoke bioraznolikosti u ekosustave manje bioraznolikosti;

(g)

osiguravanje raznolikosti povezanih staništa i vrsta povezanih sa šumom;

(h)

osiguravanje raznolikosti struktura vegetacije te očuvanje ili poboljšanje zrele vegetacije i mrtvog drva.

1.4.   Djelatnosti očuvanja šuma

Opis djelatnosti

Djelatnosti gospodarenja šumama u cilju očuvanja jednog ili više staništa ili vrsta. Djelatnosti očuvanja šuma ne podrazumijevaju prenamjenu zemljišta i obavljaju se na zemljištu koje odgovara definiciji šume iz nacionalnog prava ili, ako ona ne postoji, FAO-voj definiciji šume (50).

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u oznaku NACE A2 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006. Ekonomske djelatnosti iz ove kategorije ograničene su na NACE II 02.10 – uzgoj šuma i ostale djelatnosti u šumarstvu povezane s njima, 02.20 – sječa drva, 02.30 – skupljanje šumskih plodova i proizvoda, osim šumskih sortimenata i 02.40 – pomoćne usluge u šumarstvu.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

1.   Plan gospodarenja šumama ili istovjetni instrument

1.1.

Djelatnost se obavlja na području obuhvaćenom šumskogospodarskim planom ili istovrijednim dokumentom, kako je utvrđeno u nacionalnom pravu ili, ako nacionalnim pravom nije definiran šumskogospodarski plan ili istovrijedan dokument, planu iz FAO-ove definicije „šumskog područja s dugoročnim planom gospodarenja šumama” (51).

Šumskogospodarski plan ili istovrijedan dokument izrađuje se za razdoblje od 10 ili više godina i kontinuirano se ažurira.

1.2.

Dostavljaju se sljedeće informacije koje nisu dokumentirane u šumskogospodarskom planu ili istovrijednom dokumentu:

(a)

ciljevi gospodarenja, uključujući najvažnija ograničenja;

(b)

opće strategije i planirane aktivnosti za ostvarenje ciljeva upravljanja, uključujući očekivane operacije tijekom cijelog ciklusa razvoja šume;

(c)

definicija konteksta šumskog staništa, glavne postojeće i predviđene vrste šumskog drveća, njihov opseg i rasprostranjenost;

(d)

definicija područja u skladu s njegovim upisom u zemljišne knjige;

(e)

odjeljci, ceste, prava puta i drugi oblici javnog pristupa, fizička obilježja, uključujući plovne putove, područja pod zakonskim i drugim ograničenjima;

(f)

mjere koje se primjenjuju radi očuvanja dobrog stanja šumskih ekosustava;

(g)

društvena pitanja (uključujući očuvanje krajolika, savjetovanje s dionicima u skladu s uvjetima iz nacionalnog prava);

(h)

procjena rizika koji se odnose na šume, uključujući šumske požare te štetne organizme i bolesti, u cilju sprečavanja, smanjenja i kontrole rizika te mjere koje se poduzimaju radi zaštite i prilagodbe preostalim rizicima;

(i)

svi kriteriji nenanošenja bitne štete relevantni za gospodarenje šumom.

1.3.

Šumskogospodarski plan ili istovrijedan dokument:

(a)

sadržava primarni određeni cilj gospodarenja (52), koji podrazumijeva zaštitu tla i vode (53), očuvanje bioraznolikosti (54) ili društvenih usluga (55) na temelju definicija FAO-a;

(b)

promiče postupke koji pogoduju bioraznolikosti i potiču prirodne procese u šumi;

(c)

uključuje analizu:

i.

učinaka i pritisaka na očuvanje staništa i raznolikost povezanih staništa;

ii.

uvjeta sječe radi minimalnog utjecaja na tlo;

iii.

drugih djelatnosti koje utječu na ciljeve očuvanja, kao što su lov i ribolov, poljoprivredne, seoske i šumarske djelatnosti, industrijske, rudarske i komercijalne djelatnosti.

1.4.

Održivost sustava gospodarenja šumama, kako je dokumentirano u planu iz točke 1.1., osigurava se najambicioznijim od sljedećih pristupa:

(a)

gospodarenje šumama u skladu je s nacionalnom definicijom održivoga gospodarenja šumama, ako postoji;

(b)

gospodarenje šumama odgovara definiciji održivog gospodarenja šumama iz rezolucije o europskim šumama (56) i u skladu je s paneuropskim operativnim smjernicama za održivo gospodarenje šumama (57);

(c)

postojeći sustav gospodarenja ispunjava kriterije održivosti šuma iz članka 29. stavka 6. Direktive (EU) 2018/2001 i od datuma početka njegove primjene u skladu je s provedbenim aktom o operativnim smjernicama za energiju iz šumske biomase donesenima na temelju članka 29. stavka 8. te direktive.

1.5.

Djelatnost ne uzrokuje degradaciju zemljišta s velikim zalihama ugljika (58).

1.6.

Postojeći sustav gospodarenja povezan s djelatnošću u skladu je s obvezom dužne pažnje i uvjetima zakonitosti iz Uredbe (EU) br. 995/2010.

1.7.

Planom gospodarenja šumama ili istovrijednim dokumentom predviđeno je praćenje kojim se osigurava točnost informacija sadržanih u planu, posebno podataka o predmetnom području.

2.   Analiza klimatskih koristi

2.1.

U područjima koja ispunjavaju zahtjeve na razini šumarskog područja nabave kako bi se osiguralo dugoročno očuvanje ili povećanje razina zaliha i ponora ugljika u šumi u skladu s člankom 29. stavkom 7. točkom (b) Direktive (EU) 2018/2001, djelatnost ispunjava sljedeće kriterije:

(a)

analiza klimatskih koristi pokazuje da je neto stanje emisija i uklanjanja stakleničkih plinova nastalo obavljanjem djelatnosti u razdoblju od 30 godina nakon početka obavljanja djelatnosti ispod referentne vrijednosti, koja odgovara stanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova u razdoblju od 30 godina nakon početka obavljanja djelatnosti, povezane s uobičajenim aktivnostima koje bi se na tom području provodile i bez te djelatnosti;

(b)

dugoročne klimatske koristi smatraju se potvrđenima dokazom o usklađenosti s člankom 29. stavkom 7. Direktive (EU) 2018/2001.

2.2.

U područjima koja ne ispunjavaju zahtjeve na razini šumarskog područja nabave kako bi se osiguralo dugoročno očuvanje ili povećanje razina zaliha i ponora ugljika u šumi u skladu s člankom 29. stavkom 7. točkom (b) Direktive (EU) 2018/2001, djelatnost ispunjava sljedeće kriterije:

(a)

analiza klimatskih koristi pokazuje da je neto stanje emisija i uklanjanja stakleničkih plinova nastalo obavljanjem djelatnosti u razdoblju od 30 godina nakon početka obavljanja djelatnosti ispod referentne vrijednosti, koja odgovara stanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova u razdoblju od 30 godina nakon početka obavljanja djelatnosti, povezane s uobičajenim aktivnostima koje bi se na tom području provodile i bez te djelatnosti;

(b)

predviđeno dugoročno prosječno stanje stakleničkih plinova iz djelatnosti niže je od dugoročnog prosječnog stanja stakleničkih plinova predviđenog za referentnu vrijednost iz točke 2.2., pri čemu „dugoročno” znači 100 godina ili trajanje cijelog ciklusa razvoja šume, ovisno o tome što je dulje.

2.3.

Izračun klimatskih koristi u skladu je sa sljedećim kriterijima:

(a)

analiza je u skladu s Poboljšanjem Smjernica IPCC-a iz 2006. o nacionalnim inventarima stakleničkih plinova (2019.) (59). Analiza klimatskih koristi temelji se na transparentnim, točnim, dosljednim, potpunim i usporedivim informacijama, obuhvaća sve spremnike ugljika na koje djelatnost utječe, uključujući nadzemnu i podzemnu biomasu, mrtvo drvo, stelju i tlo, naslanja se na najkonzervativnije pretpostavke za izračune te uključuje odgovarajuća razmatranja o rizicima kratkotrajnosti i poništenja sekvestracije ugljika, riziku zasićenja i riziku od istjecanja.

(b)

uobičajene aktivnosti, uključujući sječu, neke su od sljedećih:

i.

postupci gospodarenja, kako su navedeni u najnovijoj verziji šumskogospodarskog plana ili istovrijednog dokumenta prije početka obavljanja djelatnosti, ako postoje;

ii.

najnovije uobičajene aktivnosti prije početka obavljanja djelatnosti;

iii.

aktivnosti sustava gospodarenja kojima se osigurava dugoročno očuvanje ili povećanje razina zaliha i ponora ugljika na šumarskom području kako je utvrđeno u članku 29. stavku 7. točki (b) Direktive (EU) 2018/2001;

(c)

detaljnost analize proporcionalna je veličini predmetnog područja i korištene su vrijednosti specifične za to područje;

(d)

emisije i uklanjanja stakleničkih plinova koji nastaju zbog prirodnih poremećaja, kao što su najezde štetnih organizama i bolesti, šumski požari, štete od vjetra i oluja, te koji utječu na predmetno područje i uzrokuju lošije rezultate, ne narušavaju usklađenost s kriterijima iz Uredbe (EU) 2020/852, pod uvjetom da je analiza klimatskih koristi u skladu s Poboljšanjem Smjernica IPCC-a iz 2006. o nacionalnim inventarima stakleničkih plinova (2019.) u pogledu emisija i uklanjanja stakleničkih plinova prouzročenih prirodnim poremećajima.

2.4.

Šumska gospodarstva s manje od 13 hektara ne moraju provoditi analizu klimatskih koristi.

3.   Jamstvo trajnosti

3.1.

U skladu s nacionalnim pravom, status šume na području obavljanja djelatnosti zajamčen je jednom o sljedećih mjera:

(a)

područje je klasificirano kao trajno šumsko područje, u skladu s FAO-ovom definicijom (60);

(b)

područje je klasificirano kao zaštićeno područje;

(c)

za područje postoji pravno ili ugovorno jamstvo da će ostati šumsko područje.

3.2.

U skladu s nacionalnim pravom, subjekt koji obavlja djelatnost obvezuje se da će u budućim ažuriranim verzijama šumskogospodarskog plana ili istovrijednog dokumenta, izvan djelatnosti koja se financira, i dalje postojati klimatske koristi, kako je utvrđeno u točki 2. Osim toga, subjekt koji obavlja djelatnost obvezuje se da će nadoknaditi svako smanjenje klimatske koristi utvrđene u točki 2. istovrijednom klimatskom koristi koja proizlazi iz obavljanja djelatnosti koja odgovara jednoj od šumarskih djelatnosti definiranih u ovoj Uredbi.

4.   Nadzor

U roku od dvije godine od početka obavljanja djelatnosti, a nakon toga svakih 10 godina, provjeru usklađenosti djelatnosti s kriterijima značajnog doprinosa ublažavanju klimatskih promjena i kriterijem nenanošenja bitne štete obavljaju:

(a)

relevantna nacionalna nadležna tijela ili

(b)

neovisni vanjski subjekt za certificiranje, na zahtjev nacionalnih tijela ili subjekta koji obavlja djelatnost.

U cilju smanjenja troškova, nadzor se može obaviti zajedno s certificiranjem šume, klimatskim certificiranjem ili drugom vrstom nadzora.

Neovisni vanjski subjekt za certificiranje ne smije biti u sukobu interesa s vlasnikom ili ulagačem niti smije sudjelovati u razvoju ili obavljanju djelatnosti.

5.   Grupna procjena

Ispunjavanje kriterija značajnog doprinosa ublažavanju klimatskih promjena i kriterija nenanošenja bitne štete može se provjeriti:

(a)

na razini šumarskog područja nabave (61), kako je definirano u članku 2. točki 30. Direktive (EU) 2018/2001;

(b)

na razini grupe šumskih gospodarstava dovoljno homogenih za evaluaciju rizika održivosti šumarske djelatnosti, pod uvjetom da su sva ta gospodarstva u trajnom uzajamnom odnosu i da sudjeluju u toj djelatnosti i da grupa tih gospodarstava ostaje nepromijenjena u svim naknadnim nadzorima.

Nenanošenje bitne štete

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3)

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

Detaljne informacije iz točke 1.2. podtočke (i) uključuju odredbe o ispunjavanju kriterija iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4)

Prelazak na kružno gospodarstvo

Promjena u uzgoju šuma izazvana obavljanjem djelatnosti na određenom području vjerojatno neće dovesti do znatnog smanjenja održive opskrbe primarne šumske biomase pogodne za proizvodnju proizvoda od drva s dugotrajnim potencijalom za uvođenje rješenja kružnog gospodarstva. Ispunjavanje tog kriterija može se dokazati analizom klimatskih koristi iz točke 2.

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Pri obavljanju djelatnosti ne upotrebljavaju se pesticidi ni gnojiva.

Poduzimaju se dobro dokumentirane i provjerljive mjere kako bi se izbjegla uporaba djelatnih tvari navedenih u dijelu A Priloga I. Uredbi (EU) 2019/1021 (62), Roterdamskoj konvenciji o postupku prethodnog pristanka na određene opasne kemikalije i pesticide u međunarodnoj trgovini, Minamatskoj konvenciji o živi, Montrealskom protokolu o tvarima koje oštećuju ozonski sloj te djelatnih tvari s popisa pesticida koji su prema preporuci SZO-a po opasnosti razvrstani kao klasa I.a („izuzetno opasni”) ili I.b („vrlo opasni”) (63). Djelatnost je u skladu s relevantnim nacionalnim propisima o djelatnim tvarima.

Sprečava se onečišćenje vode i tla, a u slučaju onečišćenja poduzimaju se mjere čišćenja.

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Na područjima koja je nacionalno nadležno tijelo odredilo za očuvanje ili u zaštićenim staništima djelatnost je u skladu s ciljevima očuvanja tih područja.

Ne dolazi do prenamjene staništa koja su posebno osjetljiva na gubitak bioraznolikosti ili imaju visoku vrijednost očuvanja ni područja namijenjenih obnovi takvih staništa u skladu s nacionalnim pravom.

Detaljne informacije iz točke 1.2. podtočke (i) uključuju odredbe za očuvanje i moguće poboljšanje bioraznolikosti u skladu s nacionalnim i lokalnim odredbama, uključujući:

(a)

osiguravanje dobrog stanja očuvanosti staništa i vrsta, održavanje uobičajenih vrsta u staništu;

(b)

isključivanje uporabe ili oslobađanja invazivnih stranih vrsta;

(c)

isključivanje uporabe stranih vrsta, osim ako se može dokazati da:

i.

uporaba šumskog reprodukcijskog materijala pogoduje povoljnom i odgovarajućem stanju ekosustava (npr. klima, kriteriji tla i zona vegetacije, otpornost na šumske požare);

ii.

autohtone vrste prisutne na tom području više nisu prilagođene predviđenim klimatskim i pedohidrološkim uvjetima;

(d)

očuvanje i poboljšanje fizičke, kemijske i biološke kvalitete tla;

(e)

promicanje postupaka koji pogoduju bioraznolikosti i potiču prirodne procese u šumi;

(f)

isključivanje pretvorbe ekosustava visoke bioraznolikosti u ekosustave manje bioraznolikosti;

(g)

osiguravanje raznolikosti povezanih staništa i vrsta povezanih sa šumom;

(h)

osiguravanje raznolikosti struktura vegetacije te očuvanje ili poboljšanje zrele vegetacije i mrtvog drva.

2.   DJELATNOSTI ZAŠTITE I OBNOVE OKOLIŠA

2.1.   Obnova močvarnih područja

Opis djelatnosti

Obnova močvarnih područja odnosi se na ekonomske djelatnosti čijim se obavljanjem promiču izvorni uvjeti u močvarnim područjima i ekonomske djelatnosti čijim se obavljanjem poboljšavaju funkcije močvarnih područja, a da se nužno ne promiče povratak na uvjete koji su postojali prije njihova poremećaja, pri čemu močvarno područje znači zemljište koje odgovara međunarodnoj definiciji močvarnog područja (64) ili tresetišta (65), kako je utvrđena u Konvenciji o močvarama od međunarodne važnosti, posebno kao staništa ptica močvarica (Ramsarska konvencija) (66). Takvo područje odgovara Unijinoj definiciji močvarnih područja, kako je utvrđena u Komunikaciji Komisije o razumnoj uporabi i očuvanju močvarnih područja (67).

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji nemaju posebnu oznaku NACE u statističkoj klasifikaciji ekonomskih djelatnosti utvrđenoj Uredbom (EZ) br. 1893/2006, no odnose se na razred 6 statističke klasifikacije djelatnosti zaštite okoliša (CEPA) utvrđene Uredbom (EU) br. 691/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (68).

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

1.   Plan obnove

1.1.

Područje je obuhvaćeno planom obnove, koji je u skladu s načelima i smjernicama Ramsarske konvencije za obnovu močvarnih područja (69), sve dok se to područje klasificira kao močvarno područje i obuhvaćeno je planom upravljanja močvarnim područjem, u skladu sa smjernicama Ramsarske konvencije za planiranje upravljanja ramsarskim lokalitetima i drugim močvarnim područjima (70). Plan obnove tresetišta u skladu je s preporukama sadržanima u relevantnim rezolucijama Ramsarske konvencije, uključujući rezoluciju XIII/13.

1.2.

Plan obnove sadržava pažljiva razmatranja lokalnih hidroloških i pedoloških uvjeta, uključujući dinamiku zasićenja tla te promjenu aerobnih i anaerobnih uvjeta.

1.3.

Plan obnove sadržava sve kriterije nenanošenja bitne štete relevantne za gospodarenje močvarnim područjima.

1.4.

Planom obnove predviđeno je praćenje kojim se osigurava točnost informacija sadržanih u planu, posebno podataka o predmetnom području.

2.   Analiza klimatskih koristi

2.1.

Djelatnost ispunjava sljedeće kriterije:

(a)

analiza klimatskih koristi pokazuje da je neto stanje emisija i uklanjanja stakleničkih plinova nastalo obavljanjem djelatnosti u razdoblju od 30 godina nakon početka obavljanja djelatnosti ispod referentne vrijednosti, koja odgovara stanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova u razdoblju od 30 godina nakon početka obavljanja djelatnosti, povezane s uobičajenim aktivnostima koje bi se na tom području provodile i bez te djelatnosti;

(b)

predviđeno dugoročno prosječno neto stanje stakleničkih plinova iz djelatnosti niže je od dugoročnog prosječnog stanja stakleničkih plinova predviđenog za referentnu vrijednost iz točke 2.2., pri čemu „dugoročno” znači 100 godina.

2.2.

Izračun klimatskih koristi u skladu je sa sljedećim kriterijima:

(a)

analiza je u skladu s Poboljšanjem Smjernica IPCC-a iz 2006. o nacionalnim inventarima stakleničkih plinova (2019.) (71). Ako se definicija močvarnog područja korištena u toj analizi razlikuje od definicije močvarnog područja iz nacionalnog inventara stakleničkih plinova, analiza uključuje pregled različitih kategorija zemljišta na predmetnom području. Analiza klimatskih koristi temelji se na transparentnim, točnim, dosljednim, potpunim i usporedivim informacijama, obuhvaća sve spremnike ugljika na koje djelatnost utječe, uključujući nadzemnu i podzemnu biomasu, mrtvo drvo, stelju i tlo, naslanja se na najkonzervativnije pretpostavke za izračune te uključuje odgovarajuća razmatranja o rizicima kratkotrajnosti i poništenja sekvestracije ugljika, riziku zasićenja i riziku od istjecanja. U analizi klimatskih koristi za obalna močvarna područja uzimaju se u obzir projekcije očekivanog relativnog porasta razine mora i vjerojatnost migracije močvarnog područja;

(b)

uobičajene aktivnosti, uključujući sječu, neke su od sljedećih:

i.

postupci upravljanja dokumentirani su prije početka obavljanja djelatnosti, ako postoje;

ii.

najnovije uobičajene aktivnosti prije početka obavljanja djelatnosti.

(c)

detaljnost analize proporcionalna je veličini predmetnog područja i korištene su vrijednosti specifične za to područje;

(d)

emisije i uklanjanja stakleničkih plinova koji nastaju zbog prirodnih poremećaja, kao što su najezde štetnih organizama i bolesti, šumski požari, štete od vjetra i oluja, te koji utječu na predmetno područje i uzrokuju lošije rezultate, ne narušavaju usklađenost s kriterijima iz Uredbe (EU) 2020/852, pod uvjetom da je analiza klimatskih koristi u skladu s Poboljšanjem Smjernica IPCC-a iz 2006. o nacionalnim inventarima stakleničkih plinova (2019.) u pogledu emisija i uklanjanja stakleničkih plinova prouzročenih prirodnim poremećajima.

3.   Jamstvo trajnosti

3.1.

U skladu s nacionalnim pravom, status močvarnog područja na području obavljanja djelatnosti zajamčen je jednom o sljedećih mjera:

(a)

područje je trajno močvarno područje bez mogućnosti prenamjene zemljišta;

(b)

područje je klasificirano kao zaštićeno područje;

(c)

za područje postoji pravno ili ugovorno jamstvo da će ostati močvarno područje.

3.2.

U skladu s nacionalnim pravom, subjekt koji obavlja djelatnost obvezuje se da će u budućim ažuriranim verzijama plana obnove, izvan djelatnosti koja se financira, i dalje postojati klimatske koristi, kako je utvrđeno u točki 2. Osim toga, subjekt koji obavlja djelatnost obvezuje se da će nadoknaditi svako smanjenje klimatske koristi utvrđene u točki 2. istovrijednom klimatskom koristi koja proizlazi iz obavljanja djelatnosti koja odgovara jednoj od djelatnosti zaštite i obnove okoliša definiranih u ovoj Uredbi.

4.   Nadzor

U roku od dvije godine od početka obavljanja djelatnosti, a nakon toga svakih 10 godina, provjeru usklađenosti djelatnosti s kriterijima značajnog doprinosa ublažavanju klimatskih promjena i kriterijem nenanošenja bitne štete obavljaju:

(a)

relevantna nacionalna nadležna tijela ili

(b)

neovisni vanjski subjekt za certificiranje, na zahtjev nacionalnih tijela ili subjekta koji obavlja djelatnost.

U cilju smanjenja troškova, nadzor se može obaviti zajedno s certificiranjem šume, klimatskim certificiranjem ili drugom vrstom nadzora.

Neovisni vanjski subjekt za certificiranje ne smije biti u sukobu interesa s vlasnikom ili ulagačem niti smije sudjelovati u razvoju ili obavljanju djelatnosti.

5.   Grupna procjena

Usklađenost s kriterijima za znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena i kriterijem nenanošenja bitne štete može se provjeriti na razini grupe gospodarstava dovoljno homogenih za evaluaciju rizika održivosti šumarske djelatnosti, pod uvjetom da su sva ta gospodarstva u trajnom uzajamnom odnosu i da sudjeluju u toj djelatnosti i da grupa tih gospodarstava ostaje nepromijenjena u svim naknadnim nadzorima.

Nenanošenje bitne štete

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3)

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4)

Prelazak na kružno gospodarstvo

Vađenje treseta je minimalno.

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Uporaba pesticida smanjuje se koliko je moguće i prednost se daje alternativnim metodama ili tehnikama, koje mogu uključivati nekemijske alternative pesticidima, u skladu s Direktivom 2009/128/EZ, osim u slučajevima kada je uporaba pesticida potrebna za suzbijanje štetnih organizama i bolesti.

Pri obavljanju djelatnosti minimalna je uporaba gnojiva i ne koristi se stajski gnoj. Djelatnost je u skladu s Uredbom (EU) 2019/1009 ili nacionalnim propisima o gnojivima ili poboljšivačima tla za korištenje u poljoprivredi.

Poduzimaju se dobro dokumentirane i provjerljive mjere kako bi se izbjegla uporaba djelatnih tvari navedenih u dijelu A Priloga I. Uredbi (EU) 2019/1021 (72), Roterdamskoj konvenciji o postupku prethodnog pristanka na određene opasne kemikalije i pesticide u međunarodnoj trgovini, Minamatskoj konvenciji o živi, Montrealskom protokolu o tvarima koje oštećuju ozonski sloj te djelatnih tvari s popisa pesticida koji su prema preporuci SZO-a po opasnosti razvrstani kao klasa I.a („izuzetno opasni”) ili I.b („vrlo opasni”) (73). Djelatnost je u skladu s relevantnim nacionalnim provedbenim propisima o djelatnim tvarima.

Sprečava se onečišćenje vode i tla, a u slučaju onečišćenja poduzimaju se mjere čišćenja.

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Na područjima koja je nacionalno nadležno tijelo odredilo za očuvanje ili u zaštićenim staništima djelatnost je u skladu s ciljevima očuvanja tih područja.

Ne prenamjenjuju se staništa koja su posebno osjetljiva na gubitak bioraznolikosti ili imaju visoku vrijednost očuvanja ni područja namijenjenih obnovi takvih staništa u skladu s nacionalnim propisima.

Plan iz točke 1. (Plan obnove) ovog odjeljka sadržava odredbe o očuvanju i mogućem poboljšanju bioraznolikosti u skladu s nacionalnim i lokalnim odredbama, uključujući sljedeće:

(a)

osiguravanje dobrog stanja očuvanosti staništa i vrsta, očuvanje uobičajenih vrsta u staništu;

(b)

isključivanje uporabe ili oslobađanja invazivnih vrsta.

3.   PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

3.1.   Proizvodnja tehnologija za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora

Opis djelatnosti

Proizvodnja tehnologija za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, pri čemu je energija iz obnovljivih izvora definirana uz članku 2. stavku 1. Direktive (EU) 2018/2001.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u nekoliko oznaka NACE, osobito C25, C27 i C28 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Djelatnost u ovoj kategoriji je omogućujuća djelatnost u skladu s člankom 10. stavkom 1. točkom (i) Uredbe (EU) 2020/852 ako ispunjava kriterije tehničke provjere iz ovog odjeljka.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Ekonomska djelatnost proizvodnje tehnologija za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.

Nenanošenje bitne štete

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3)

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4)

Prelazak na kružno gospodarstvo

Pri obavljanju djelatnosti procjenjuju se i, ako je izvedivo, primjenjuju tehnike kojima se podupire:

(a)

ponovna uporaba i uporaba sekundarnih sirovina te ponovno upotrijebljenih dijelova u proizvedenim proizvodima;

(b)

izrada koja omogućuje trajnost, recikliranje, jednostavno rastavljanje i prilagodljivost proizvedenih proizvoda;

(c)

gospodarenje otpadom u proizvodnom procesu tako da recikliranje ima prednost pred odlaganjem;

(d)

informiranje o problematičnim tvarima i njihovu sljedivost tijekom vijeka trajanja proizvedenih proizvoda.

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka C ovom Prilogu.

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

3.2.   Proizvodnja opreme za proizvodnju i korištenje vodika

Opis djelatnosti

Proizvodnja opreme za proizvodnju i korištenje vodika.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u nekoliko oznaka NACE, osobito C25, C27 i C28 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Ekonomska djelatnost iz ove kategorije omogućujuća je djelatnost u skladu s člankom 10. stavkom 1. točkom (i) Uredbe (EU) 2020/852 ako ispunjava kriterije tehničke provjere iz ovog odjeljka.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Ekonomska djelatnost proizvodnje opreme za proizvodnju vodika koja ispunjava kriterije tehničke provjere iz odjeljka 3.10. ovog Priloga i opreme za korištenje vodika.

Nenanošenje bitne štete

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3)

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4)

Prelazak na kružno gospodarstvo

Pri obavljanju djelatnosti procjenjuju se i, ako je izvedivo, primjenjuju tehnike kojima se podupire:

(a)

ponovna uporaba i uporaba sekundarnih sirovina te ponovno upotrijebljenih dijelova u proizvedenim proizvodima;

(b)

izrada koja omogućuje trajnost, recikliranje, jednostavno rastavljanje i prilagodljivost proizvedenih proizvoda;

(c)

gospodarenje otpadom u proizvodnom procesu tako da recikliranje ima prednost pred odlaganjem;

(d)

informiranje o problematičnim tvarima i njihovu sljedivost tijekom vijeka trajanja proizvedenih proizvoda.

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka C ovom Prilogu.

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

3.3.   Proizvodnja niskougljičnih tehnologija za prijevoz

Opis djelatnosti

Proizvodnja, popravak, održavanje, naknadna prilagodba, prenamjena i nadogradnja niskougljičnih vozila, željezničkih vozila i plovila.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u nekoliko oznaka NACE, osobito C29.1, C30.1, C30.2, C30.9, C33.15, i C33.17 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Ekonomska djelatnost iz ove kategorije omogućujuća je djelatnost u skladu s člankom 10. stavkom 1. točkom (i) Uredbe (EU) 2020/852 ako ispunjava kriterije tehničke provjere iz ovog odjeljka.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Ekonomska djelatnost proizvodnje, popravka, održavanja, naknadne prilagodbe (74), prenamjene i nadogradnje:

(a)

vlakova, putničkih vagona i vagona s nultim izravnim emisijama CO2 (iz ispušne cijevi);

(b)

vlakova, putničkih vagona i vagona s nultim izravnim emisijama CO2 iz ispušne cijevi kada prometuju na pruzi s potrebnom infrastrukturom, a s pogonom na konvencionalni motor ako takva infrastruktura nije dostupna (bimodalna tehnologija);

(c)

prometnih sredstava za gradski, prigradski i cestovni prijevoz putnika, pri čemu je stopa izravnih emisija CO2 vozila (iz ispušne cijevi) jednaka nuli;

(d)

do 31. prosinca 2025., vozila iz kategorija M2 i M3 (75) tipa nadogradnje „CA” (jednopodno vozilo), „CB” (vozilo na kat), „CC” (jednopodno zglobno vozilo) ili „CD” (zglobno vozilo na kat) (76), koja su u skladu s najnovijom normom EURO VI., tj. ispunjavaju oba zahtjeva iz Uredbe (EZ) br. 595/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (77) i, od trenutka stupanja na snagu izmjena te uredbe, s tim aktima o izmjeni, čak i prije nego što se počnu primjenjivati, i zadnjim korakom norme EURO VI. iz tablice 1. Dodatka 9. Prilogu I. Uredbi Komisije (EU) br. 582/2011 (78), ako su odredbe o tom koraku stupile na snagu, ali se još ne primjenjuju za tu vrstu vozila (79). Ako takva norma nije dostupna, izravne emisije CO2 iz vozila koje su jednake nuli;

(e)

uređaja za osobnu mobilnost koji se pokreću fizičkom aktivnošću korisnika, motorom s nultom stopom emisija ili kombinacijom motora s nultom stopom emisija i fizičke aktivnosti;

(f)

vozila kategorija M1 i N1 klasificirana kao laka vozila (80):

i.

do 31. prosinca 2025.: sa specifičnim emisijama CO2, kako su definirane u članku 3. stavku 1. točki (h) Uredbe (EU) 2019/631 Europskog parlamenta i Vijeća (81), koje su niže od 50 g CO2/km (laka vozila s niskim i nultim emisijama);

ii.

od 1. siječnja 2026.: sa specifičnim emisijama CO2, kako su definirane u članku 3. stavku 1. točki (h) Uredbe (EU) 2019/631, koje su jednake nuli;

(g)

vozila kategorije L (82) s emisijama CO2 iz ispušne cijevi koje iznose 0 g CO2e/km i izračunavaju se u skladu s ispitivanjem emisija iz Uredbe (EU) br. 168/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (83);

(h)

vozila kategorije N2 i N3, i kategorije N1 klasificiranih kao teška vozila, koja nisu namijenjena za prijevoz fosilnih goriva s najvećom tehnički dopuštenom masom opterećenog vozila do 7,5 tona i koja su „teška vozila s nultim emisijama” kako su definirana u članku 3. točki 11. Uredbe (EU) 2019/1242 (84);

(i)

vozila kategorije N2 i N3 koja nisu namijenjena za prijevoz fosilnih goriva s najvećom tehnički dopuštenom masom opterećenog vozila iznad 7,5 tona i koja su „teška vozila s nultim emisijama”, kako su definirana u članku 3. točki 11. Uredbe (EU) 2019/1242, ili „teška vozila s niskim emisijama”, kako su definirana u članku 3. točki 12. te uredbe;

(j)

plovila za prijevoz putnika unutarnjim vodenim putovima koja:

i.

imaju nulte izravne emisije CO2 (iz ispušne cijevi);

ii.

do 31. prosinca 2025. hibridna su plovila i plovila na dvije vrste goriva koja u redovnom prometovanju koriste najmanje 50 % goriva s nultim izravnim emisijama CO2 (iz ispušne cijevi) ili punjivu bateriju;

(k)

plovila za prijevoz robe unutarnjim vodenim putovima, koja nisu namijenjena za prijevoz fosilnih goriva i:

i.

imaju nulte izravne emisije CO2 (iz ispušne cijevi);

ii.

do 31. prosinca 2025. imaju izravne emisije CO2 (iz ispušne cijevi) po tonskom kilometru (g CO2/tkm), izračunane (ili procijenjene u slučaju novih plovila) primjenom operativnog pokazatelja energetske učinkovitosti (85), 50 % niže od prosječne referentne vrijednosti za emisije CO2 utvrđene za teška vozila (podskupina vozila 5-LH) u skladu s člankom 11. Uredbe (EU) 2019/1242;

(l)

plovila za pomorski i obalni prijevoz robe, plovila za lučke potrebe i pomoćne djelatnosti, koja nisu namijenjena za prijevoz fosilnih goriva i:

i.

imaju nulte izravne emisije CO2 (iz ispušne cijevi);

ii.

do 31. prosinca 2025. hibridna su plovila i plovila na dvije vrste goriva koja u redovnom prometovanju na moru i u lukama koriste najmanje 25 % goriva s nultim izravnim emisijama CO2 (iz ispušne cijevi) ili punjivu bateriju;

iii.

do 31. prosinca 2025., i samo ako se može dokazati da se plovila koriste isključivo za pružanje usluga obalnog prijevoza i prijevoza na kratkim udaljenostima u svrhu promjene vrste prijevoza robe s kopnenog na morski, plovila s izravnim emisijama CO2 (iz ispušne cijevi) izračunanima primjenom projektnog indeksa energetske učinkovitosti (EEDI) (86) Međunarodne pomorske organizacije (IMO), koje su 50 % niže od prosječne referentne vrijednosti za emisije CO2 utvrđene za teška vozila (podskupina vozila 5-LH) u skladu s člankom 11. Uredbe (EU) 2019/1242;

iv.

do 31. prosinca 2025. dosegnula su vrijednost indeksa energetske učinkovitosti (EEDI) 10 % nižu od zahtjeva za EEDI koji se primjenjuju od 1. travnja 2022. (87) ako je moguć pogon tih vozila na goriva s nultim izravnim emisijama CO2 iz ispušne cijevi ili na goriva iz obnovljivih izvora (88);

(m)

plovila za pomorski i obalni prijevoz putnika, koja nisu namijenjena za prijevoz fosilnih goriva i:

i.

imaju nulte izravne emisije CO2 (iz ispušne cijevi);

ii.

do 31. prosinca 2025. hibridna plovila i plovila na dvije vrste goriva koja u redovnom prometovanju na moru i u lukama koriste najmanje 25 % goriva s nultim izravnim emisijama CO2 (iz ispušne cijevi) ili punjivu bateriju;

iii.

do 31. prosinca 2025. dosegnula su vrijednost indeksa energetske učinkovitosti (EEDI) 10 % nižu od zahtjeva za EEDI koji se primjenjuju od 1. travnja 2022. ako je moguć pogon tih vozila na goriva s nultim izravnim emisijama CO2 iz ispušne cijevi ili na goriva iz obnovljivih izvora (89).

Nenanošenje bitne štete

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3)

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4)

Prelazak na kružno gospodarstvo

Pri obavljanju djelatnosti procjenjuju se i, ako je izvedivo, primjenjuju tehnike kojima se podupire:

(a)

ponovna uporaba i uporaba sekundarnih sirovina te ponovno upotrijebljenih dijelova u proizvedenim proizvodima;

(b)

izrada koja omogućuje trajnost, recikliranje, jednostavno rastavljanje i prilagodljivost proizvedenih proizvoda;

(c)

gospodarenje otpadom u proizvodnom procesu tako da recikliranje ima prednost pred odlaganjem;

(d)

informiranje o problematičnim tvarima i njihovu sljedivost tijekom vijeka trajanja proizvedenih proizvoda.

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka C ovom Prilogu.

Ovisno o slučaju, vozila ne sadržavaju olovo, živu, šesterovalentni krom i kadmij, u skladu s Direktivom 2000/53/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (90).

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

3.4.   Proizvodnja baterija

Opis djelatnosti

Proizvodnja punjivih baterija, baterijskih sklopova i akumulatora za prijevoz, stacionarne i izvanmrežne sustave za skladištenje energije i druge industrijske primjene. Proizvodnja odgovarajućih komponenti (aktivni materijali za baterije, baterijske ćelije, kućišta i elektroničke komponente).

Recikliranje na kraju vijeka trajanja baterija.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u oznaku NACE C27.2 i C38.32 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Ekonomska djelatnost iz ove kategorije omogućujuća je djelatnost u skladu s člankom 10. stavkom 1. točkom (i) Uredbe (EU) 2020/852 ako ispunjava kriterije tehničke provjere iz ovog odjeljka.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Ekonomska djelatnost proizvodnje punjivih baterija, baterijskih sklopova i akumulatora (i njihovih komponenti), među ostalim iz sekundarnih sirovina, koje znatno smanjuju emisije stakleničkih plinova u prijevozu, stacionarnim i izvanmrežnim sustavima za skladištenje energije i drugim industrijskim primjenama.

Pri obavljanju ekonomske djelatnosti baterije se na kraju vijeka trajanja recikliraju.

Nenanošenje bitne štete

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3)

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4)

Prelazak na kružno gospodarstvo

Pri proizvodnji novih baterija, komponenti i materijala, procjenjuju se i, ako je izvedivo, primjenjuju tehnike kojima se podupire:

(a)

ponovna uporaba i uporaba sekundarnih sirovina te ponovno upotrijebljenih dijelova u proizvedenim proizvodima;

(b)

izrada koja omogućuje trajnost, recikliranje, jednostavno rastavljanje i prilagodljivost proizvedenih proizvoda;

(c)

informiranje o problematičnim tvarima i njihovu sljedivost tijekom vijeka trajanja proizvedenih proizvoda.

Postupci recikliranja provode se u skladu s uvjetima iz članka 12. Direktive 2006/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (91) i dijela B Priloga III. toj direktivi, uključujući primjenu najbolje raspoložive tehnike, postignute razine učinkovitosti olovno-kiselih baterija, nikal-kadmijskih baterija i baterija drugog kemijskog sastava. Tim se postupcima postiže maksimalno, tehnički izvedivo recikliranje metalnog sadržaja bez prekomjernih troškova.

Kad postoje, objekti za recikliranje ispunjavaju zahtjeve iz Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća (92).

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka C ovom Prilogu.

Baterije su u skladu s primjenjivim pravilima o stavljanju baterija i akumulatora na tržište u Uniji i ograničenjima korištenja opasnih tvari u baterijama, uključujući Uredbu (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (93) i Direktivu 2006/66/EZ.

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

3.5.   Proizvodnja opreme za energetsku učinkovitost zgrada

Opis djelatnosti

Proizvodnja opreme za energetsku učinkovitost zgrada.

Ekonomske djelatnosti iz ove kategorije mogu biti razvrstane u nekoliko oznaka NACE, osobito C16.23, C23.11, C23.20, C23.31, C23.32, C23.43, C.23.61, C25.11, C25.12, C25.21, C25.29, C25.93, C27.31, C27.32, C27.33, C27.40, C27.51, C28.11, C28.12, C28.13 i C28.14 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Ekonomska djelatnost iz ove kategorije omogućujuća je djelatnost u skladu s člankom 10. stavkom 1. točkom (i) Uredbe (EU) 2020/852 ako ispunjava kriterije tehničke provjere iz ovog odjeljka.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Ekonomska djelatnost proizvodnje jednog ili više sljedećih proizvoda i njihovih ključnih komponenti (94):

(a)

prozori U-vrijednosti manje ili jednake 1,0 W/m2K;

(b)

vrata U-vrijednosti manje ili jednake 1,2 W/m2K;

(c)

sustavi za vanjske zidove U-vrijednosti manje ili jednake 0,5 W/m2K;

(d)

krovni sustavi U-vrijednosti manje ili jednake 0,3 W/m2K;

(e)

izolacijski proizvodi lambda vrijednosti manje ili jednake 0,06 W/mK;

(f)

kućanski uređaji svrstani u dva najviša razreda energetske učinkovitosti u skladu s Uredbom (EU) 2017/1369 Europskog parlamenta i Vijeća (95) i delegiranim aktima donesenima na temelju te uredbe;

(g)

izvori svjetlosti svrstani u dva najviša razreda energetske učinkovitosti u skladu s Uredbom (EU) 2017/1369 i delegiranim aktima donesenima na temelju te uredbe;

(h)

sustavi grijanja prostora i sustavi grijanja vode u kućanstvima svrstani u dva najviša razreda energetske učinkovitosti u skladu s Uredbom (EU) 2017/1369 i delegiranim aktima donesenima na temelju te uredbe;

(i)

rashladni i ventilacijski sustavi svrstani u dva najviša razreda energetske učinkovitosti u skladu s Uredbom (EU) 2017/1369 i delegiranim aktima donesenima na temelju te uredbe;

(j)

detektori prisutnosti i dnevnog svjetla za rasvjetne sustave;

(k)

toplinske pumpe u skladu s kriterijima tehničke provjere iz odjeljka 4.16. ovog Priloga;

(l)

fasadni i krovni elementi s funkcijom zaštite od sunčeve svjetlosti ili kontrole njezina propuštanja, uključujući one koji omogućuju rast vegetacije;

(m)

energetski učinkoviti sustavi automatizacije i kontrole za stambene i poslovne zgrade;

(n)

termostati odvojeni po zonama i uređaji za pametno praćenje glavnih električnih i toplinskih opterećenja u zgradama te senzorska oprema;

(o)

proizvodi za mjerenje topline i termostatski regulatori za pojedinačne stambene objekte spojene na centralizirane toplinske sustave i za pojedinačne stanove spojene na sustave centralnog grijanja koji opskrbljuju cijelu zgradu, te za sustave centralnog grijanja;

(p)

izmjenjivači topline u sustavu centraliziranog grijanja i trafostanice za djelatnost distribucije centraliziranog grijanja/hlađenja iz odjeljka 4.15. ovog Priloga;

(q)

proizvodi za pametno praćenje i regulaciju sustava grijanja te senzorska oprema

Nenanošenje bitne štete

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3)

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4)

Prelazak na kružno gospodarstvo

Pri obavljanju djelatnosti procjenjuju se i, ako je izvedivo, primjenjuju tehnike kojima se podupire:

(a)

ponovna uporaba i uporaba sekundarnih sirovina te ponovno upotrijebljenih dijelova u proizvedenim proizvodima;

(b)

izrada koja omogućuje trajnost, recikliranje, jednostavno rastavljanje i prilagodljivost proizvedenih proizvoda;

(c)

gospodarenje otpadom u proizvodnom procesu tako da recikliranje ima prednost pred odlaganjem;

(d)

informiranje o problematičnim tvarima i njihovu sljedivost tijekom vijeka trajanja proizvedenih proizvoda.

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka C ovom Prilogu.

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

3.6.   Proizvodnja drugih niskougljičnih tehnologija

Opis djelatnosti

Proizvodnja tehnologija za znatno smanjenje emisija stakleničkih plinova u drugim sektorima gospodarstva, ako te tehnologije nisu obrađene u odjeljcima od 3.1. do 3.5. ovog Priloga.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u nekoliko oznaka NACE, osobito C22, C25, C26, C27 i C28 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Ekonomska djelatnost iz ove kategorije omogućujuća je djelatnost u skladu s člankom 10. stavkom 1. točkom (i) Uredbe (EU) 2020/852 ako ispunjava kriterije tehničke provjere iz ovog odjeljka.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Ekonomska djelatnost proizvodnje tehnologija koje dokazano znatno smanjuju emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu u usporedbi s najboljim alternativnim tehnologijama/proizvodima/rješenjima dostupnima na tržištu.

Uštede emisija stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu izračunavaju se na temelju Preporuke Komisije 2013/179/EU (96) ili, alternativno, u skladu s normom ISO 14067:2018 (97) ili ISO 14064-1:2018 (98).

Kvantificirane uštede emisija stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu provjerava neovisna treća strana.

Nenanošenje bitne štete

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3)

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4)

Prelazak na kružno gospodarstvo

Pri obavljanju djelatnosti procjenjuju se i, ako je izvedivo, primjenjuju tehnike kojima se podupire:

(a)

ponovna uporaba i uporaba sekundarnih sirovina te ponovno upotrijebljenih dijelova u proizvedenim proizvodima;

(b)

izrada koja omogućuje trajnost, recikliranje, jednostavno rastavljanje i prilagodljivost proizvedenih proizvoda;

(c)

gospodarenje otpadom u proizvodnom procesu tako da recikliranje ima prednost pred odlaganjem;

(d)

informiranje o problematičnim tvarima i njihovu sljedivost tijekom vijeka trajanja proizvedenih proizvoda.

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka C ovom Prilogu.

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

3.7.   Proizvodnja cementa

Opis djelatnosti

Proizvodnja cementnog klinkera, cementa ili alternativnih veziva.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u oznaku NACE C23.51 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Ekonomska djelatnost iz ove kategorije prijelazna je djelatnost iz članka 10. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/852 ako ispunjava kriterije tehničke provjere iz ovog odjeljka.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Djelatnost proizvodnje jednog od sljedećeg:

(a)

sivog cementnog klinkera ako su specifične emisije stakleničkih plinova (99) niže od 0,722 (100) tCO2e po toni sivog cementnog klinkera;

(b)

cementa ili alternativnog hidrauličkog veziva od sivog klinkera, pri čemu su specifične emisije stakleničkih plinova (101) iz proizvodnje klinkera i cementa ili alternativnog vezivnog materijala niže od 0,469 (102) tCO2e po toni proizvedenog cementa ili alternativnog veziva.

Ako se CO2 koji nastaje u postupku proizvodnje hvata u svrhu podzemnog skladištenja, taj se CO2 prevozi i skladišti pod zemljom u skladu s kriterijima tehničke provjere iz odjeljaka 5.11. i 5.12. ovog Priloga.

Nenanošenje bitne štete

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3)

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4)

Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka C ovom Prilogu.

Emisije su ispod ili u rasponu razina emisija koje se mogu povezati s najboljim raspoloživim tehnikama utvrđenima u zaključcima o najboljim raspoloživim tehnikama, uključujući zaključke o takvim tehnikama za proizvodnju cementa, vapna i magnezijeva oksida (103).

Nema znatnih prijenosa onečišćenja s medija na medij (104).

Pri proizvodnji cementa u kojoj se kao alternativno gorivo koristi opasni otpad primjenjuju se mjere za sigurno rukovanje otpadom.

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

3.8.   Proizvodnja aluminija

Opis djelatnosti

Proizvodnja aluminija iz primarnog aluminijeva oksida (boksita) ili recikliranjem sekundarnog aluminija.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u oznaku NACE C24.42 i C24.53 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Ekonomska djelatnost iz ove kategorije prijelazna je djelatnost iz članka 10. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/852 ako ispunjava kriterije tehničke provjere iz ovog odjeljka.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Djelatnost proizvodnje jednog od sljedećeg:

(a)

primarnog aluminija, ako ta djelatnost do 2025. ispunjava dva sljedeća kriterija, a nakon 2025. sve sljedeće kriterije (105):

i.

emisije stakleničkih plinova (106) ne premašuju 1,484 (107) tCO2e po toni proizvedenog aluminija (108);

ii.

prosječni intenzitet ugljika u neizravnim emisijama stakleničkih plinova (109) ne premašuje 100 g CO2e/kWh;

iii.

potrošnja električne energije u proizvodnom procesu ne premašuje 15,5 MWh po toni aluminija.

(b)

sekundarnog aluminija.

Nenanošenje bitne štete

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3)

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4)

Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka C ovom Prilogu.

Emisije su ispod ili u rasponu razina emisija koje se mogu povezati s najboljim raspoloživim tehnikama utvrđenima u zaključcima o najboljim raspoloživim tehnikama, uključujući zaključke o takvim tehnikama za industriju obojenih metala (110). Nema znatnih prijenosa onečišćenja s medija na medij.

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

3.9.   Proizvodnja željeza i čelika

Opis djelatnosti

Proizvodnja željeza i čelika.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u nekoliko oznaka NACE, osobito C24.10, C24.20, C24.31, C24.32, C24.33, C24.34, C24.51 i C24.52 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Ekonomska djelatnost iz ove kategorije prijelazna je djelatnost iz članka 10. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/852 ako ispunjava kriterije tehničke provjere iz ovog odjeljka.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Djelatnost proizvodnje jednog od sljedećeg:

(a)

željeza i čelika, pri čemu emisije stakleničkih plinova (111), umanjene za količinu emisija pripisanih proizvodnji otpadnih plinova u skladu s odjeljkom 10.1.5 točkom (a) iz Priloga VII. Uredbi (EU) 2019/331 ne premašuju sljedeće vrijednosti u različitim fazama proizvodnog procesa:

i.

tekući metal = 1,331 (112) t ekvivalenta CO2 po toni proizvoda;

ii.

sinterirana rudača = 0,163 (113) t CO2e po toni proizvoda;

iii.

koks (bez lignitnog koksa) = 0,144 (114) tCO2e po toni proizvoda;

iv.

lijevano željezo = 0,299 (115) t CO2e po toni proizvoda;

v.

visokolegirani čelik iz elektrolučne peći = 0,266 (116) tCO2e po toni proizvoda;

vi.

ugljični čelik iz elektrolučne peći = 0,209 (117) tCO2e po toni proizvoda;

(b)

čelik iz elektrolučnih peći od kojeg se proizvodi ugljični čelik ili visokolegirani čelik iz elektrolučne peći, kako je definirano u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2019/331 i ako je input otpadaka čelika u odnosu na output proizvoda manji od:

i.

70 % pri proizvodnji visokolegiranog čelika;

ii.

90 % pri proizvodnji ugljičnog čelika.

Ako se CO2 koji nastaje u postupku proizvodnje hvata u svrhu podzemnog skladištenja, taj se CO2 prevozi i skladišti pod zemljom u skladu s kriterijima tehničke provjere iz odjeljaka 5.11. i 5.12. ovog Priloga.

Nenanošenje bitne štete

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3)

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4)

Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka C ovom Prilogu.

Emisije su ispod ili u rasponu razina emisija koje se mogu povezati s najboljim raspoloživim tehnikama utvrđenima u zaključcima o najboljim raspoloživim tehnikama, uključujući zaključke o takvim tehnikama za proizvodnju željeza i čelika (118).

Nema znatnih prijenosa onečišćenja s medija na medij.

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

3.10.   Proizvodnja vodika

Opis djelatnosti

Proizvodnja vodika i sintetičkih goriva dobivenih iz vodika.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u oznaku NACE C20.11 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Djelatnost se obavlja u skladu sa zahtjevom o uštedama emisija stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu od 73,4 % za vodik [što rezultira emisijama stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu nižima od 3 tCO2e/tH2] i 70 % za sintetička goriva dobivena iz vodika u odnosu na usporedno fosilno gorivo od 94 g CO2e/MJ analogijom s pristupom iz Direktive (EU) 2018/2001 članka 25. stavka 2. i Priloga V.

Uštede emisija stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu izračunavaju se primjenom metodologije iz članka 28. stavka 5. Direktive (EU) 2018/2001 ili, alternativno, u skladu s normom ISO 14067:2018 (119) ili ISO 14064-1:2018 (120).

Kvantificirane uštede emisija stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu provjeravaju se u skladu s člankom 30. Direktive (EU) 2018/2001, ako je primjenjivo, ili ih provjerava neovisna treća strana.

Ako se CO2 koji nastaje u postupku proizvodnje hvata u svrhu podzemnog skladištenja, taj se CO2 prevozi i skladišti pod zemljom u skladu s kriterijima tehničke provjere iz odjeljaka 5.11. i 5.12. ovog Priloga.

Nenanošenje bitne štete

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3)

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4)

Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka C ovom Prilogu.

Emisije su ispod ili u rasponu razina emisija koje se mogu povezati s najboljim raspoloživim tehnikama utvrđenima u relevantnim zaključcima o najboljim raspoloživim tehnikama, uključujući:

(a)

zaključke o najboljim raspoloživim tehnikama za proizvodnju klornih lužina (121) i zaključke o najboljim raspoloživim tehnikama za zajedničke sustave obrade otpadnih voda i otpadnih plinova te upravljanja njima u kemijskom sektoru (122);

(b)

zaključke o najboljim raspoloživim tehnikama za rafiniranje mineralnih ulja i plina (123).

Nema znatnih prijenosa onečišćenja s medija na medij.

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

3.11.   Proizvodnja ugljene čađe

Opis djelatnosti

Proizvodnja ugljene čađe.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u oznaku NACE C20.13 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Ekonomska djelatnost iz ove kategorije prijelazna je djelatnost iz članka 10. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/852 ako ispunjava kriterije tehničke provjere iz ovog odjeljka.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Emisije stakleničkih plinova (124) iz postupaka proizvodnje ugljene čađe niže su od 1.141 (125) tCO2e po toni proizvoda.

Nenanošenje bitne štete

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3)

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4)

Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka C ovom Prilogu.

Emisije su ispod ili u rasponu razina emisija koje se mogu povezati s najboljim raspoloživim tehnikama utvrđenima u najnovijim relevantnim zaključcima o najboljim raspoloživim tehnikama, uključujući:

(a)

referentni dokument o najboljim raspoloživim tehnikama za industriju baznih anorganskih kemikalija – krute i ostale tvari (126);

(b)

zaključke o najboljim raspoloživim tehnikama za zajedničke sustave obrade otpadnih voda i plinova te upravljanja njima u kemijskom sektoru (127).

Nema znatnih prijenosa onečišćenja s medija na medij.

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

3.12.   Proizvodnja kalcinirane sode

Opis djelatnosti

Proizvodnja dinatrijeva karbonata (kalcinirana soda, natrijev karbonat, dinatrijeva sol karboksilne kiseline).

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u oznaku NACE C20.13 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Ekonomska djelatnost iz ove kategorije prijelazna je djelatnost iz članka 10. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/852 ako ispunjava kriterije tehničke provjere iz ovog odjeljka.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Emisije stakleničkih plinova (128) iz postupaka proizvodnje kalcinirane sode niže su od 0,789 (129) tCO2e po toni proizvoda.

Nenanošenje bitne štete

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3)

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4)

Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka C ovom Prilogu.

Emisije su ispod ili u rasponu razina emisija koje se mogu povezati s najboljim raspoloživim tehnikama utvrđenima u najnovijim relevantnim zaključcima o najboljim raspoloživim tehnikama, uključujući:

(a)

referentni dokument o najboljim raspoloživim tehnikama za industriju baznih anorganskih kemikalija – krute i ostale tvari (130);

(b)

zaključke o najboljim raspoloživim tehnikama za zajedničke sustave obrade otpadnih voda i plinova te upravljanja njima u kemijskom sektoru (131).

Nema znatnih prijenosa onečišćenja s medija na medij.

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

3.13.   Proizvodnja klora

Opis djelatnosti

Proizvodnja klora.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u oznaku NACE C20.13 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Ekonomska djelatnost iz ove kategorije prijelazna je djelatnost iz članka 10. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/852 ako ispunjava kriterije tehničke provjere iz ovog odjeljka.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Potrošnja električne energije za elektrolizu i kloriranje iznosi 2,45 MWh po toni klora ili manje.

Prosječne emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu električne energije koja se koristi za proizvodnju klora iznose 100 g CO2e/kWh ili manje.

Emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu izračunavaju se u skladu s Preporukom 2013/179/EU ili, alternativno, u skladu s normom ISO 14067:2018 (132) ili ISO 14064-1:2018 (133).

Kvantificirane emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu provjerava neovisna treća strana.

Nenanošenje bitne štete

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3)

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4)

Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka C ovom Prilogu.

Emisije su ispod ili u rasponu razina emisija koje se mogu povezati s najboljim raspoloživim tehnikama utvrđenima u najnovijim relevantnim zaključcima o najboljim raspoloživim tehnikama, uključujući:

(a)

zaključke o najboljim raspoloživim tehnikama za proizvodnju klornih lužina (134);

(b)

zaključke o najboljim raspoloživim tehnikama za zajedničke sustave obrade otpadnih voda i plinova te upravljanja njima u kemijskom sektoru (135).

Nema znatnih prijenosa onečišćenja s medija na medij.

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

3.14.   Proizvodnja baznih organskih kemikalija

Opis djelatnosti

Proizvodnja:

(a)

kemikalija visoke vrijednosti (HVC):

i.

acetilen;

ii.

etilen;

iii.

propilen;

iv.

butadien;

(b)

aromata:

i.

smjese alkilbenzena, smjese alkilnaftalena osim onih pod oznakom HS 2707 ili 2902;

ii.

cikloheksan;

iii.

benzen;

iv.

toluen;

v.

o-ksilen;

vi.

p-ksilen;

vii.

m-ksilen i smjese izomera ksilena;

viii.

etilbenzen;

ix.

kumen;

x.

bifenil, terfenili, viniltolueni, ostali ciklički ugljikovodici osim ciklana, ciklena, cikloterpena, benzena, toluena, ksilena, stirena, etilbenzena, kumena, naftalena, antracena;

xi.

benzol (benzen), toluol (toluen) i ksilol (ksilen);

xii.

naftalen i ostale aromatične smjese ugljikovodika (osim benzola, toluola i ksilola);

(c)

vinil-klorid;

(d)

stiren;

(e)

etilen-oksid;

(f)

monoetilen-glikol;

(g)

adipinska kiselina.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u oznaku NACE C20.14 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Ekonomska djelatnost iz ove kategorije prijelazna je djelatnost iz članka 10. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/852 ako ispunjava kriterije tehničke provjere iz ovog odjeljka.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Emisije stakleničkih plinova (136) iz postupaka proizvodnje baznih organskih kemikalija niže su od:

(a)

za HVC: 0,693 (137) tCO2e po toni HVC-a;

(b)

za aromate: 0,0072 (138) tCO2e po toni složenog ponderiranog protoka;

(c)

za vinil-klorid: 0,171 (139) tCO2e po toni vinil-klorida;

(d)

za stiren: 0,419 (140) tCO2e po toni stirena;

(e)

za etilen-oksid/etilen-glikole: 0,314 (141) tCO2e po toni etilen-oksida/glikola;

(f)

za adipinsku kiselinu: 0,32 (142) tCO2e po toni adipinske kiseline.

Ako se organske kemikalije obuhvaćene područjem primjene u cijelosti ili djelomično proizvode iz obnovljivih sirovina, emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu proizvedene kemikalije, nastale u cijelosti ili djelomično iz sirovina iz obnovljivih izvora, niže su od emisija stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu istovjetne kemikalije proizvedene od sirovina iz fosilnih goriva.

Emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu izračunavaju se u skladu s Preporukom 2013/179/EU ili, alternativno, u skladu s normom ISO 14067:2018 (143) ili ISO 14064-1:2018 (144).

Kvantificirane emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu provjerava neovisna treća strana.

Poljoprivredna biomasa koja se koristi za proizvodnju baznih organskih kemikalija ispunjava kriterije iz članka 29. stavaka od 2. do 5. Direktive (EU) 2018/2001. Šumska biomasa koja se koristi za proizvodnju baznih organskih kemikalija ispunjava kriterije iz članka 29. stavaka 6. i 7. te direktive.

Nenanošenje bitne štete

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3)

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4)

Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka C ovom Prilogu.

Emisije su ispod ili u rasponu razina emisija koje se mogu povezati s najboljim raspoloživim tehnikama utvrđenima u relevantnim zaključcima o najboljim raspoloživim tehnikama, uključujući:

(a)

zaključke o najboljim raspoloživim tehnikama za proizvodnju baznih organskih kemikalija (145);

(b)

zaključke o najboljim raspoloživim tehnikama za zajedničke sustave obrade otpadnih voda i plinova te upravljanja njima u kemijskom sektoru (146).

Nema znatnih prijenosa onečišćenja s medija na medij.

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

3.15.   Proizvodnja bezvodnog amonijaka

Opis djelatnosti

Proizvodnja bezvodnog amonijaka.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u oznaku NACE C20.15 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Djelatnost je u skladu s jednim od sljedećih kriterija:

(a)

amonijak se proizvodi iz vodika koji ispunjava kriterije tehničke provjere iz odjeljka 3.10. ovog Priloga (Proizvodnja vodika);

(b)

amonijak se oporabljuje iz otpadnih voda.

Nenanošenje bitne štete

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3)

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4)

Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka C ovom Prilogu.

Emisije su ispod ili u rasponu razina emisija koje se mogu povezati s najboljim raspoloživim tehnikama utvrđenima u najnovijim relevantnim zaključcima o najboljim raspoloživim tehnikama, uključujući:

(a)

referentni dokument o najboljim raspoloživim tehnikama za proizvodnju baznih anorganskih kemikalija – amonijaka, kiselina i gnojiva (147);

(b)

zaključke o najboljim raspoloživim tehnikama za zajedničke sustave obrade otpadnih voda i plinova te upravljanja njima u kemijskom sektoru (148).

Nema znatnih prijenosa onečišćenja s medija na medij.

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

3.16.   Proizvodnja dušične kiseline

Opis djelatnosti

Proizvodnja dušične kiseline.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u oznaku NACE C20.15 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Ekonomska djelatnost iz ove kategorije prijelazna je djelatnost iz članka 10. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/852 ako ispunjava kriterije tehničke provjere iz ovog odjeljka.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Emisije stakleničkih plinova (149) iz proizvodnje dušične kiseline niže su od 0,038 (150) tCO2e po toni dušične kiseline.

Nenanošenje bitne štete

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3)

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4)

Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka C ovom Prilogu.

Emisije su ispod ili u rasponu razina emisija koje se mogu povezati s najboljim raspoloživim tehnikama utvrđenima u najnovijim relevantnim zaključcima o najboljim raspoloživim tehnikama, uključujući:

(a)

referentni dokument o najboljim raspoloživim tehnikama za proizvodnju baznih anorganskih kemikalija – amonijaka, kiselina i gnojiva (151);

(b)

zaključke o najboljim raspoloživim tehnikama za zajedničke sustave obrade otpadnih voda i plinova te upravljanja njima u kemijskom sektoru (152).

Nema znatnih prijenosa onečišćenja s medija na medij.

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

3.17.   Proizvodnja plastike u primarnom obliku

Opis djelatnosti

Proizvodnja smole, plastičnih materijala i nevulkaniziranih termoplastičnih elastomera, miješanje i spajanje smola po narudžbi te proizvodnja standardiziranih sintetičkih smola.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u oznaku NACE C20.16 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Ekonomska djelatnost iz ove kategorije prijelazna je djelatnost iz članka 10. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/852 ako ispunjava kriterije tehničke provjere iz ovog odjeljka.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Djelatnost je u skladu s jednim od sljedećih kriterija:

(a)

plastika u primarnom obliku u potpunosti se proizvodi mehaničkim recikliranjem plastičnog otpada;

(b)

ako mehaničko recikliranje nije tehnički izvedivo ili ekonomski održivo, plastika u primarnom obliku u potpunosti se proizvodi kemijskim recikliranjem plastičnog otpada, a emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu proizvedene plastike, isključujući svaku izračunanu korist od proizvodnje goriva, niže su od emisija stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu istovjetne primarne plastike proizvedene od sirovina iz fosilnih goriva. Emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu izračunavaju se u skladu s Preporukom 2013/179/EU ili, alternativno, u skladu s normom ISO 14067:2018 (153) ili ISO 14064-1:2018 (154). Kvantificirane emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu provjerava neovisna treća strana;

(c)

u cijelosti je ili djelomično dobivena iz sirovina iz obnovljivih izvora (155) i emisije stakleničkih plinova u cijelom njezinom životnom ciklusu niže su od emisija stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu istovjetne plastike u primarnom obliku proizvedene od sirovina iz fosilnih goriva. Emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu izračunavaju se u skladu s Preporukom 2013/179/EU ili, alternativno, u skladu s normom ISO 14067:2018 ili ISO 14064-1:2018. Kvantificirane emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu provjerava neovisna treća strana.

Poljoprivredna biomasa koja se koristi za proizvodnju plastike u primarnom obliku ispunjava kriterije iz članka 29. stavaka od 2. do 5. Direktive (EU) 2018/2001. Šumska biomasa koja se koristi za proizvodnju plastike u primarnom obliku ispunjava kriterije iz članka 29. stavaka 6. i 7. te direktive.

Nenanošenje bitne štete

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3)

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4)

Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka C ovom Prilogu.

Emisije su ispod ili u rasponu razina emisija koje se mogu povezati s najboljim raspoloživim tehnikama utvrđenima u relevantnim zaključcima o najboljim raspoloživim tehnikama, uključujući:

(a)

referentni dokument o najboljim raspoloživim tehnikama za proizvodnju polimera (156);

(b)

zaključke o najboljim raspoloživim tehnikama za zajedničke sustave obrade otpadnih voda i plinova te upravljanja njima u kemijskom sektoru (157).

Nema znatnih prijenosa onečišćenja s medija na medij.

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

4.   ENERGETIKA

4.1.   Proizvodnja električne energije solarnom fotonaponskom tehnologijom

Opis djelatnosti

Izgradnja ili rad postrojenja za proizvodnju električne energije solarnom fotonaponskom tehnologijom.

Ako je ekonomska djelatnost sastavni dio djelatnosti „Postavljanje, održavanje i popravak tehnologija za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora” iz odjeljka 7.6. ovog Priloga, primjenjuju se kriteriji tehničke provjere iz odjeljka 7.6.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u nekoliko oznaka NACE, osobito D35.11 i F42.22 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Pri obavljanju djelatnosti proizvodi se električna energija solarnom fotonaponskom tehnologijom.

Nenanošenje bitne štete

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3)

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Nije primjenjivo

(4)

Prelazak na kružno gospodarstvo

Pri obavljanju djelatnosti ocjenjuje se dostupnost i, ako je izvedivo koriste oprema i sastavni dijelovi visoke izdržljivosti koji se mogu reciklirati i lako rastaviti i obnoviti.

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Nije primjenjivo

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

4.2.   Proizvodnja električne energije tehnologijom koncentracije solarne energije

Opis djelatnosti

Izgradnja ili rad postrojenja za proizvodnju električne energije tehnologijom koncentracije solarne energije.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u nekoliko oznaka NACE, osobito D35.11 i F42.22 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Pri obavljanju djelatnosti proizvodi se električna energija tehnologijom koncentracije solarne energije.

Nenanošenje bitne štete

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3)

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4)

Prelazak na kružno gospodarstvo

Pri obavljanju djelatnosti ocjenjuje se dostupnost i, ako je izvedivo, koriste oprema i sastavni dijelovi visoke izdržljivosti koji se mogu reciklirati i lako rastaviti i obnoviti.

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Nije primjenjivo

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

4.3.   Proizvodnja električne energije iz energije vjetra

Opis djelatnosti

Izgradnja ili rad postrojenja za proizvodnju električne energije iz energije vjetra.

Ako je ekonomska djelatnost sastavni dio djelatnosti „Postavljanje, održavanje i popravak tehnologija za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora” iz odjeljka 7.6. ovog Priloga, primjenjuju se kriteriji tehničke provjere iz odjeljka 7.6.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u nekoliko oznaka NACE, osobito D35.11 i F42.22 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Pri obavljanju djelatnosti proizvodi se električna energija iz energije vjetra.

Nenanošenje bitne štete

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3)

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Obavljanjem djelatnosti izgradnje odobalne vjetroelektrane ne ometa se postizanje dobrog stanja okoliša iz Direktive 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (158), kojom je propisano da se poduzimaju odgovarajuće mjere za sprečavanje ili ublažavanje učinaka u pogledu njezina deskriptora 11 (buka/energija) utvrđenog u Prilogu I. toj direktivi, i iz Odluke Komisije (EU) 2017/848 (159) u pogledu relevantnih kriterija i metodoloških standarda za taj deskriptor.

(4)

Prelazak na kružno gospodarstvo

Pri obavljanju djelatnosti ocjenjuje se dostupnost i, ako je izvedivo, koriste oprema i sastavni dijelovi visoke izdržljivosti koji se mogu reciklirati i lako rastaviti i obnoviti.

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Nije primjenjivo

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu (160).

Obavljanjem djelatnosti izgradnje odobalne vjetroelektrane ne ometa se postizanje dobrog stanja okoliša iz Direktive 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kojom je propisano da se poduzimaju odgovarajuće mjere za sprečavanje ili ublažavanje učinaka u pogledu njezina deskriptora 1 (bioraznolikost) i 6 (cjelovitost morskog dna) iz Priloga I. toj direktivi, i iz Odluke Komisije (EU) 2017/848 u pogledu relevantnih kriterija i metodoloških standarda za te deskriptore.

4.4.   Proizvodnja električne energije tehnologijama iskorištavanja energije oceana

Opis djelatnosti

Izgradnja ili rad postrojenja za proizvodnju električne energije iz energije oceana.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u nekoliko oznaka NACE, osobito D35.11 i F42.22 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Pri obavljanju djelatnosti proizvodi se električna energija iz energije oceana.

Nenanošenje bitne štete

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3)

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Obavljanjem djelatnosti ne ometa se postizanje dobrog stanja okoliša iz Direktive 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kojom je propisano da se poduzimaju odgovarajuće mjere za sprečavanje ili ublažavanje učinaka u pogledu njezina deskriptora 11 (buka/energija) iz Priloga I. toj direktivi, i iz Odluke Komisije (EU) 2017/848 u pogledu relevantnih kriterija i metodoloških standarda za taj deskriptor.

(4)

Prelazak na kružno gospodarstvo

Pri obavljanju djelatnosti ocjenjuje se dostupnosti i, ako je izvedivo, koriste oprema i sastavni dijelovi visoke izdržljivosti koji se mogu reciklirati i lako rastaviti i obnoviti.

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Provode se mjere za smanjenje toksičnosti boje protiv obrastanja i biocida propisane u Uredbi (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (161) kojom se u pravo Unije prenosi Međunarodna konvencija o nadzoru štetnih sustava protiv obrastanja na brodovima donesena 5. listopada 2001.

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

Obavljanjem djelatnosti ne ometa se postizanje dobrog stanja okoliša iz Direktive 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kojom je propisano da se poduzimaju odgovarajuće mjere za sprečavanje ili ublažavanje učinaka u pogledu njezina deskriptora 1 (bioraznolikost) iz Priloga I. toj direktivi, i iz Odluke Komisije (EU) 2017/848 u pogledu relevantnih kriterija i metodoloških standarda za taj deskriptor.

4.5.   Proizvodnja električne energije iz hidroenergije

Opis djelatnosti

Izgradnja ili rad postrojenja za proizvodnju električne energije iz hidroenergije.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u nekoliko oznaka NACE, osobito D35.11 i F42.22 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Djelatnost je u skladu s jednim od sljedećih kriterija:

(a)

energija se proizvodi u protočnoj hidroelektrani bez umjetne akumulacije;

(b)

gustoća energije iz postrojenja za proizvodnju električne energije veća je od 5 W/m2;

(c)

emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu iz proizvodnje električne energije iz hidroenergije niže su od 100 g CO2e/kWh. Emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu izračunavaju se u skladu s Preporukom 2013/179/EU ili, alternativno, u skladu s normom ISO 14067:2018 (162) ili ISO 14064-1:2018 (163) ili s pomoću alata G-res (164). Kvantificirane emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu provjerava neovisna treća strana.

Nenanošenje bitne štete

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3)

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

1.

Djelatnost se obavlja u skladu s odredbama Direktive 2000/60/EZ, osobito sa svim zahtjevima iz članka 4. te direktive.

2.

Kad se odnosi na rad postojećih hidroelektrana, uključujući obnovu radi povećanja potencijala za energiju iz obnovljivih izvora ili za skladištenje energije, djelatnost ispunjava sljedeće kriterije:

2.1.

U skladu s Direktivom 2000/60/EZ, osobito njezinim člankom 4., provode se sve tehnički izvedive i ekološki relevantne mjere ublažavanja radi smanjenja štetnih utjecaja na vodu, zaštićena staništa i vrste koje izravno ovise o vodi.

2.2.

Ako je relevantno i ovisno o prirodnim ekosustavima u izloženim vodnim tijelima mjere uključuju:

(a)

mjere kojima se omogućuje nizvodna i uzvodna migracija riba (turbine koje nisu štetne za ribe, strukture za usmjeravanje riba, suvremeni i potpuno funkcionalni prolazi za ribe, mjere za zaustavljanje ili smanjenje rada i ispuštanja otpadnih voda za vrijeme migracije ili mriješćenja riba);

(b)

mjere kojima se omogućuje minimalan ekološki protok (uključujući ublažavanje brzih, kratkoročnih varijacija protoka ili naglih promjena protoka) i protok sedimenta;

(c)

mjere zaštite ili poboljšanja staništa.

2.3.

Djelotvornost tih mjera prati se u kontekstu odobrenja ili dozvole u kojima se utvrđuje pod kojim se uvjetima postiže dobro stanje ili ostvaruje potencijal predmetnog vodnog tijela.

3.

Kad se odnosi na izgradnju novih hidroelektrana, djelatnost ispunjava sljedeće kriterije:

3.1.

U skladu s člankom 4. Direktive 2000/60/EZ, a osobito njegovim stavkom 7., prije izgradnje se provodi procjena utjecaja projekta da bi se utvrdili svi njegovi potencijalni učinci na stanje vodnih tijela u istom riječnom slivu i zaštićenih staništa i vrsta koje izravno ovise o vodi, pazeći da migracijski koridori, rijeke slobodnog toka ili ekosustavi ostanu gotovo nenarušeni.

Ta se procjena temelji na najnovijim, detaljnim i točnim podacima, uključujući podatke o praćenju bioloških elemenata kvalitete koji su posebno osjetljivi na hidrološke promjene, te na očekivanom stanju vodnog tijela nakon novih aktivnosti u usporedbi s njegovim postojećim stanjem.

Osobito se procjenjuje kumulativni utjecaj tog novog projekta i drugih postojećih ili planiranih infrastruktura u riječnom slivu.

3.2.

Na temelju takve procjene utjecaja utvrđeno je da planirano postrojenje zbog načina na koji je projektirano, svoje lokacije i mjera ublažavanja ispunjava jedan od sljedećih uvjeta:

(a)

postrojenje ne uzrokuje pogoršanje stanja niti dovodi u pitanje dobro stanje ili ostvarenje potencijala konkretnog vodnog tijela s kojim je povezano;

(b)

ako bi postrojenje moglo uzrokovati pogoršanje ili dovesti u pitanje dobro stanje/potencijal određenog vodnog tijela s kojim je povezano, takvo pogoršanje nije znatno i obrazloženo je u detaljnoj analizi troškova i koristi koja pokazuje sljedeće:

i.

prevladavajući javni interes ili očekivane koristi od planirane hidroelektrane veće su od troškova koji za okoliš i društvo nastaju zbog pogoršanja stanja vode;

ii.

prevladavajući javni interes ili očekivane koristi od planirane hidroelektrane zbog tehničke izvedivosti ili nerazmjernih troškova ne mogu se ostvariti na drugi način kojim bi se postigli bolji rezultati za okoliš (npr. obnova postojećih hidroelektrana ili primjena tehnologija koje ne narušavaju kontinuitet rijeke).

3.3.

Provode se sve tehnički izvedive i ekološki relevantne mjere ublažavanja štetnih učinaka na vodu i na zaštićena staništa i vrste koje izravno ovise o vodi.

Ako je relevantno i ovisno o prirodnim ekosustavima u izloženim vodnim tijelima mjere ublažavanja uključuju:

(a)

mjere kojima se omogućuje nizvodna i uzvodna migracija riba (turbine koje nisu štetne za ribe, strukture za usmjeravanje riba, suvremeni i potpuno funkcionalni prolazi za ribe, mjere za zaustavljanje ili smanjenje rada i ispuštanja otpadnih voda za vrijeme migracije ili mriješćenja riba);

(b)

mjere kojima se omogućuje minimalan ekološki protok (uključujući ublažavanje brzih, kratkoročnih varijacija protoka ili naglih promjena protoka) i protok sedimenta;

(c)

mjere zaštite ili poboljšanja staništa.

Djelotvornost tih mjera prati se u kontekstu odobrenja ili dozvole u kojima se utvrđuje pod kojim se uvjetima postiže dobro stanje ili ostvaruje potencijal predmetnog vodnog tijela.

3.4.

Postrojenje ne dovodi trajno u pitanje postizanje dobrog stanja ili ostvarenje potencijala vodnih tijela u istom riječnom slivu.

3.5.

Uz navedene mjere ublažavanja prema potrebi se provode kompenzacijske mjere da projekt ne bi povećao fragmentaciju vodnih tijela u istom riječnom slivu. To se postiže obnovom kontinuiteta u istom riječnom slivu tako da se nadoknadi prekid kontinuiteta koji planirana hidroelektrana može prouzročiti. Kompenzacijske mjere uvode se prije provedbe projekta.

(4)

Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Nije primjenjivo

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu (165).

4.6.   Proizvodnja električne energije iz geotermalne energije

Opis djelatnosti

Izgradnja ili rad postrojenja za proizvodnju električne energije iz geotermalne energije.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u nekoliko oznaka NACE, osobito D35.11 i F42.22 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu proizvodnje električne energije iz geotermalne energije niže su od 100 g CO2e/kWh. Uštede emisija stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu izračunavaju se na temelju Preporuke Komisije 2013/179/EU ili, alternativno, u skladu s normom ISO 14067:2018 ili ISO 14064-1:2018. Kvantificirane emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu provjerava neovisna treća strana.

Nenanošenje bitne štete

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3)

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4)

Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Za rad geotermalnih energetskih sustava visoke entalpije uspostavljeni su odgovarajući sustavi za smanjenje emisija kako bi se ostvarile granične vrijednosti kvalitete zraka iz Direktive 2004/107/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (166) i Direktive 2008/50/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (167).

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

4.7.   Proizvodnja električne energije iz plinovitih i tekućih nefosilnih goriva iz obnovljivih izvora

Opis djelatnosti

Izgradnja ili rad postrojenja za proizvodnju električne energije iz plinovitih i tekućih nefosilnih goriva iz obnovljivih izvora. Ta djelatnost ne uključuje proizvodnju električne energije isključivo iz bioplina i tekućeg biogoriva (vidjeti odjeljak 4.8. ovog Priloga).

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u nekoliko oznaka NACE, osobito D35.11 i F42.22 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

1.

Emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu proizvodnje električne energije iz plinovitih i tekućih goriva iz obnovljivih izvora niže su od 100 g CO2e/kWh.

Emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu izračunavaju se na temelju podataka specifičnih za projekt, ako postoje, te na temelju Preporuke 2013/179/EU ili, alternativno, u skladu s normom ISO 14067:2018 (168) ili ISO 14064-1:2018 (169).

Kvantificirane emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu provjerava neovisna treća strana.

2.

Ako se u postrojenjima primjenjuje neki postupak smanjenja emisija (uključujući hvatanje i skladištenje ugljika ili korištenje dekarboniziranih goriva), taj postupak ispunjava kriterije iz odgovarajućeg odjeljka ovog Priloga, ovisno o slučaju.

Ako se CO2 koji nastaje u postupku proizvodnje električne energije hvata u svrhu podzemnog skladištenja, taj se CO2 prevozi i skladišti pod zemljom u skladu s kriterijima tehničke provjere iz odjeljaka 5.11. i 5.12. ovog Priloga.

3.

Djelatnost ispunjava jedan od sljedećih kriterija:

(a)

pri izgradnji se ugrađuje mjerna oprema za praćenje fizičkih emisija, kao što je istjecanje metana, ili se uvodi program za otkrivanje i saniranje istjecanja;

(b)

pri radu se izvješćuje o fizičkom mjerenju emisija i istjecanja se saniraju.

4.

Ako se pri obavljanju djelatnosti miješaju plinovita ili tekuća goriva iz obnovljivih izvora s plinovitim ili tekućim biogorivima, poljoprivreda biomasa koja se koristi za proizvodnju plinovitog ili tekućeg biogoriva ispunjava kriterije iz članka 29. stavaka od 2. do 5. Direktive, a šumska biomasa ispunjava kriterije iz članka 29. stavaka 6. i 7. te direktive.

Nenanošenje bitne štete

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3)

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4)

Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Emisije su ispod ili u rasponu razina emisija koje se mogu povezati s najboljim raspoloživim tehnikama utvrđenima u zaključcima o najboljim raspoloživim tehnikama, uključujući zaključke o takvim tehnikama za velike uređaje za loženje (170). Nema znatnih prijenosa onečišćenja s medija na medij.

Emisije iz uređaje za loženje ulazne toplinske snage veće od 1 MW, ali niže od pragova iz zaključaka o najboljim raspoloživim tehnikama primjenjivima na velike uređaje za loženje, niže su od graničnih vrijednosti emisija iz dijela 2. Priloga II. Direktivi (EU) 2015/2193 Europskog parlamenta i Vijeća (171).

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

4.8.   Proizvodnja električne energije iz bioenergije

Opis djelatnosti

Izgradnja i rad postrojenja za proizvodnju električne energije isključivo iz biomase, plinovitih ili tekućih biogoriva, pri čemu je isključena proizvodnja električne energije miješanjem goriva iz obnovljivih izvora s plinovitim ili tekućim biogorivima (vidjeti odjeljak 4.7. ovog Priloga).

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u oznaku NACE D35.11 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

1.

Poljoprivredna biomasa koja se koristi pri obavljanju djelatnosti ispunjava kriterije utvrđene u članku 29. stavcima od 2. do 5. Direktive (EU) 2018/2001. Šumska biomasa koja se koristi pri obavljanju djelatnosti ispunjava kriterije utvrđene u članku 29. stavcima 6. i 7. te direktive.

2.

Uštede emisija stakleničkih plinova ostvarene korištenjem biomase iznose najmanje 80 % u odnosu na metodologiju uštede stakleničkih plinova i odgovarajuće usporedno fosilno gorivo iz Priloga VI. Direktivi (EU) 2018/2001.

3.

Ako se postrojenja oslanjaju na anaerobnu razgradnju organskog materijala, proizvodnja digestata ispunjava kriterije iz odjeljka 5.6. te kriterije 1. i 2. iz odjeljka 5.7. ovog Priloga, ovisno o slučaju.

4.

Točke 1. i 2. ne primjenjuju se na postrojenja za proizvodnju električne energije ukupne ulazne toplinske snage do 2 MW u kojima se koriste plinovita goriva iz biomase.

5.

Pri obavljanju djelatnosti u postrojenjima za proizvodnju električne energije ukupne ulazne toplinske snage od 50 do 100 MW primjenjuje se tehnologija visokoučinkovite kogeneracije, a pri obavljanju djelatnosti u postrojenjima samo za proizvodnju električne energije postižu se razine energetske učinkovitosti koje se povezuju s najboljim raspoloživim tehnikama iz najnovijih zaključaka o tim tehnikama, uključujući zaključke o najboljim raspoloživim tehnikama za velike uređaje za loženje (172).

6.

Pri obavljanju djelatnosti u postrojenjima za proizvodnju električne energije ukupne ulazne toplinske snage veće od 100 MW ispunjava se najmanje jedan od sljedećih kriterija:

(a)

ostvaruje se energetska učinkovitost od najmanje 36 %;

(b)

primjenjuje se tehnologija visokoučinkovite kogeneracije (kombinirana proizvodnja toplinske i električne energije) iz Direktive 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća (173);

(c)

primjenjuje se tehnologija hvatanja i skladištenja ugljika. Ako se CO2 koji nastaje u postupku proizvodnje električne energije hvata u svrhu podzemnog skladištenja, taj se CO2 prevozi i skladišti pod zemljom u skladu s kriterijima tehničke provjere iz odjeljaka 5.11. i 5.12. ovog Priloga.

Nenanošenje bitne štete

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3)

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4)

Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

U postrojenjima koja su obuhvaćena područjem primjene Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća (174) emisije su ispod ili u rasponu razina emisija koje se mogu povezati s najboljim raspoloživim tehnikama utvrđenima u najnovijim relevantnim zaključcima o tim tehnikama, uključujući zaključke o najboljim raspoloživim tehnikama za velike uređaje za loženje (175). Nema znatnih prijenosa onečišćenja s medija na medij.

Emisije iz uređaja za loženje ulazne toplinske snage veće od 1 MW, ali niže od pragova iz zaključaka o najboljim raspoloživim tehnikama primjenjivima na velike uređaje za loženje, niže su od graničnih vrijednosti emisija iz dijela 2. Priloga II. Direktivi (EU) 2015/2193.

Za postrojenja u zonama ili dijelovima zona u kojima granične vrijednosti kvalitete zraka nisu u skladu s onima iz Direktive 2008/50/EZ uzimaju se u obzir rezultati razmjene informacija (176) koje Komisija objavljuje u skladu s člankom 6. stavcima 9. i 10. Direktive (EU) 2015/2193.

Ako se digestat dobiven anaerobnom razgradnjom organskog materijala koristi kao gnojivo ili poboljšivač tla, izravno ili nakon kompostiranja ili drugog postupka obrade, taj je digestat u skladu sa zahtjevima za gnojidbene materijale iz kategorija sastavnih materijala 4. i 5. iz Priloga II. Uredbi (EU) 2019/1009 ili s nacionalnim propisima o gnojivima ili poboljšivačima tla za korištenje u poljoprivredi.

U postrojenjima za anaerobnu razgradnju u kojima se obrađuje više od 100 tona dnevno emisije u zrak i vodu su ispod ili u rasponu razina emisija povezanih s najboljim raspoloživim tehnikama utvrđenima za anaerobnu obradu otpada u najnovijim relevantnim zaključcima o najboljim raspoloživim tehnikama, uključujući zaključke o takvim tehnikama za obradu otpada (177). Nema znatnih prijenosa onečišćenja s medija na medij.

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

4.9.   Prijenos i distribucija električne energije

Opis djelatnosti

Izgradnja i rad sustava za prijenos električne energije međusobno povezanom prijenosnom mrežom vrlo visokog i visokog napona.

Izgradnja i rad sustava za distribuciju električne energije visokonaponskim, srednjonaponskim i niskonaponskim distribucijskim sustavima.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u nekoliko oznaka NACE, osobito D35.12 i D35.13 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Ekonomska djelatnost u ovoj kategoriji je omogućujuća djelatnost u skladu s člankom 10. stavkom 1. točkom (i) Uredbe (EU) 2020/852 ako ispunjava kriterije tehničke provjere iz ovog odjeljka.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Djelatnost je u skladu s jednim od sljedećih kriterija:

1.

Infrastruktura ili oprema za prijenos i distribuciju nalazi se u sustavu koji ispunjava barem jedan od sljedećih kriterija:

(a)

sustav je međusobno povezani europski sustav, tj. međusobno povezana kontrolna područja država članica, Norveške, Švicarske i Ujedinjene Kraljevine, te njegovi podsustavi;

(b)

više od 67 % novoomogućenog proizvodnog kapaciteta u sustavu ne doseže prag proizvodnje od 100 g CO2e/kWh izmjereno na temelju životnog ciklusa u skladu s kriterijima za proizvodnju električne energije u petogodišnjem razdoblju;

(c)

prosječni emisijski faktor mreže sustava, koji se izračunava kao ukupne godišnje emisije iz proizvodnje električne energije podijeljene s ukupnom godišnjom neto proizvodnjom električne energije u tom sustavu, ne doseže prag od 100 g CO2e/kWh izmjereno na temelju životnog ciklusa u skladu s kriterijima za proizvodnju električne energije u petogodišnjem razdoblju.

Infrastruktura namijenjena za izgradnju izravnog voda ili proširenje postojećeg izravnog voda između trafostanice ili mreže i elektrane intenziteta CO2 većeg od 100 g CO2e/kWh izmjereno u životnom ciklusu ne ispunjava kriterije.

Ugradnja mjerne infrastrukture koja ne ispunjava zahtjeve za sustave pametnog mjerenja iz članka 20. Direktive (EU) 2019/944 ne ispunjava kriterije.

2.

Djelatnost je jedna od sljedećih:

(a)

izgradnja i rad izravnog voda ili proširenje postojećeg izravnog voda od postrojenja za niskougljičnu proizvodnu električne energije ispod praga od 100 g CO2e/kWh izmjereno na temelju životnog ciklusa, na trafostanicu ili mrežu;

(b)

izgradnja i rad punionica za električna vozila i prateće elektroenergetske infrastrukture za elektrifikaciju prijevoza, pod uvjetom da su ispunjeni kriteriji tehničke provjere iz odjeljka ovog Priloga o prijevozu;

(c)

ugradnja transformatora za prijenos i distribuciju koji ispunjavaju zahtjeve razine 2. (1. srpnja 2021.) iz Priloga I. Uredbi Komisije (EU) br. 548/2014 (178) i srednjih transformatora najvećeg napona za opremu do 36 kV koji ispunjavaju zahtjeve razine AAA0 za gubitke praznog hoda iz norme EN 50588-1 (179);

(d)

izgradnja/ugradnja i rad opreme i infrastrukture za povećanje proizvodnje ili proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora;

(e)

ugradnja opreme za povećanje kontrole i promatranja elektroenergetskog sustava i razvoj i integraciju obnovljivih izvora energije, uključujući:

(i)

senzore i alate za mjerenje (uključujući meteorološke senzore za predviđanje proizvodnje iz obnovljivih izvora);

(ii)

komunikaciju i kontrolu (uključujući napredni softver i kontrolne prostorije, automatizaciju trafostanica ili napojnih vodova te kapacitete za regulaciju napona radi prilagodbe decentraliziranijim resursima iz obnovljivih izvora);

(f)

ugradnju opreme koja, među ostalim, uključuje buduće sustave pametnog mjerenja ili one kojima se zamjenjuju sustavi pametnog mjerenja u skladu s člankom 19. stavkom 6. Direktive (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća (180), koji ispunjavaju zahtjeve iz članka 20. te direktive, kojima se informacije prenose do kupaca da bi mogli na daljinu pratiti potrošnju, uključujući podatkovne centre o kupcima;

(g)

izgradnju/ugradnju opreme kako bi se omogućila razmjena osobito električne energije iz obnovljivih izvora među korisnicima;

(h)

izgradnja i rad interkonekcijskih vodova između prijenosnih sustava, pod uvjetom da jedan od sustava ispunjava kriterije.

Za potrebe ovog odjeljka primjenjuju se sljedeće specifikacije:

(a)

petogodišnje razdoblje za utvrđivanje usklađenosti s pragovima podrazumijeva pet uzastopnih povijesnih godina i uključuje godinu za koju su dostupni najnoviji podaci;

(b)

„sustav” znači kontrolno područje prijenosne ili distribucijske mreže operatora mreže ili sustava u kojem se nalazi infrastruktura ili oprema;

(c)

prijenosni sustavi mogu uključivati proizvodni kapacitet povezan s distribucijskim sustavima podređene razine;

(d)

za distribucijske sustave podređene prijenosnom sustavu za koji se smatra da je na putu prema potpunoj dekarbonizaciji isto se tako može smatrati da su na putu prema potpunoj dekarbonizaciji;

(e)

pri utvrđivanju usklađenosti moguće je razmotriti sustav koji obuhvaća više međusobno povezanih kontrolnih područja među kojima postoje znatne razmjene energije i u tom se slučaju primjenjuje ponderirani prosječni emisijski faktor u svim uključenim kontrolnim područjima i nije potrebno zasebno dokazivati usklađenost pojedinačnih podređenih prijenosnih ili distribucijskih sustava u tom sustavu;

(f)

sustav može postati neusklađen nakon što je prethodno bio usklađen. Od trenutka u kojem sustav postane neusklađen nisu usklađene ni nove djelatnosti prijenosa i distribucije, sve do ponovnog usklađenja sustava s pragom (osim za djelatnosti koje su uvijek usklađene, vidjeti u prethodnom dijelu teksta). Djelatnosti u podređenim sustavima i dalje mogu biti usklađene ako ti podređeni sustavi ispunjavaju kriterije iz ovog odjeljka;

(g)

izravni vod ili proširenje širenje postojećeg izravnog voda prema proizvodnim postrojenjima uključuje infrastrukturu koja je neophodna za prijenos električne energije iz proizvodnog postrojenja u trafostanicu ili mrežu.

Nenanošenje bitne štete

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3)

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Nije primjenjivo

(4)

Prelazak na kružno gospodarstvo

Izrađen je plan gospodarenja otpadom kojim se na kraju vijeka trajanja osigurava maksimalna ponovna uporaba ili recikliranje u skladu s hijerarhijom otpada, među ostalim na temelju ugovora s partnerima za gospodarenje otpadom i uključivanjem u financijske projekcije ili službenu projektnu dokumentaciju.

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Nadzemni visokonaponski vodovi:

(a)

djelatnosti koje podrazumijevaju izvođenje radova na gradilištu u skladu su s načelima iz IFC-ovih Općih smjernica za okoliš, zdravlje i sigurnost (181);

(b)

pri obavljanju djelatnosti poštuju se važeće norme i propisi o ograničavanju utjecaja elektromagnetskog zračenja na ljudsko zdravlje, što za djelatnosti koje se obavljaju u Uniji uključuje Preporuku Vijeća o ograničavanju izloženosti stanovništva elektromagnetskim poljima (od 0 Hz do 300 GHz) (182), a za djelatnosti koje se obavljaju u trećim zemljama Smjernice Međunarodne komisije za zaštitu od neionizirajućeg zračenja (ICNIRP) iz 1998. (183).

Pri obavljanju djelatnosti ne koriste se poliklorirani bifenili (PCB).

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu (184).

4.10.   Skladištenje električne energije

Opis djelatnosti

Izgradnja i rad postrojenja u kojima se električna energija skladišti i kasnije vraća u obliku električne energije. Djelatnost uključuje skladištenje energije u reverzibilnim hidroelektranama.

Ako je ekonomska djelatnost sastavni dio djelatnosti „Postavljanje, održavanje i popravak tehnologija za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora” iz odjeljka 7.6. ovog Priloga, primjenjuju se kriteriji tehničke provjere iz odjeljka 7.6.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji nemaju posebnu oznaku NACE u statističkoj klasifikaciji ekonomskih djelatnosti utvrđenoj Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Ekonomska djelatnost iz ove kategorije omogućujuća je djelatnost u skladu s člankom 10. stavkom 1. točkom (i) Uredbe (EU) 2020/852 ako ispunjava kriterije tehničke provjere iz ovog odjeljka.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Izgradnja i rad postrojenja za skladištenje električne energije, uključujući reverzibilne hidroelektrane.

Ako djelatnost podrazumijeva skladištenje kemijske energije, medij za skladištenje (npr. vodik ili amonijak) ispunjava kriterije za proizvodnju odgovarajućeg proizvoda navedene u odjeljcima od 3.7. do 3.17. ovog Priloga. Ako se za skladištenje električne energije koristi vodik i ako vodik ispunjava kriterije tehničke provjere iz odjeljka 3.10. ovog Priloga, dijelom djelatnosti smatra se i ponovno pretvaranje vodika u električnu energiju.

Nenanošenje bitne štete

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3)

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Ako reverzibilna hidroelektrana nije povezana s vodnim tijelom rijeke, djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

Ako je reverzibilna hidroelektrana povezana s vodnim tijelom rijeke, djelatnost ispunjava kriterij nenanošenja bitne štete održivom korištenju i zaštiti vodnih i morskih resursa iz odjeljka 4.5. (Proizvodnja električne energije iz hidroenergije).

(4)

Prelazak na kružno gospodarstvo

Izrađen je plan gospodarenja otpadom kojim se na kraju vijeka trajanja osigurava maksimalna ponovna uporaba ili recikliranje u skladu s hijerarhijom otpada, među ostalim na temelju ugovora s partnerima za gospodarenje otpadom i uključivanjem u financijske projekcije ili službenu projektnu dokumentaciju.

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Nije primjenjivo

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

4.11.   Skladištenje toplinske energije

Opis djelatnosti

Izgradnja i rad postrojenja u kojima se toplinska energija skladišti i kasnije vraća u obliku toplinske energije ili drugih nositelja energije.

Ako je ekonomska djelatnost sastavni dio djelatnosti „Postavljanje, održavanje i popravak tehnologija za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora” iz odjeljka 7.6. ovog Priloga, primjenjuju se kriteriji tehničke provjere iz odjeljka 7.6.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji nemaju posebnu oznaku NACE u statističkoj klasifikaciji ekonomskih djelatnosti utvrđenoj Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Ekonomska djelatnost iz ove kategorije omogućujuća je djelatnost u skladu s člankom 10. stavkom 1. točkom (i) Uredbe (EU) 2020/852 ako ispunjava kriterije tehničke provjere iz ovog odjeljka.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Skladištenje toplinske energije, uključujući podzemno skladištenje toplinske energije (UTES) ili skladištenje toplinske energije u vodonosnicima (ATES).

Nenanošenje bitne štete

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3)

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost skladištenja toplinske energije u vodonosnicima ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4)

Prelazak na kružno gospodarstvo

Izrađen je plan gospodarenja otpadom kojim se na kraju vijeka trajanja osigurava maksimalna ponovna uporaba ili recikliranje u skladu s hijerarhijom otpada, među ostalim na temelju ugovora s partnerima za gospodarenje otpadom i uključivanjem u financijske projekcije ili službenu projektnu dokumentaciju.

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Nije primjenjivo

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

4.12.   Skladištenje vodika

Opis djelatnosti

Izgradnja i rad postrojenja u kojima se vodik skladišti i kasnije vraća.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji nemaju posebnu oznaku NACE u statističkoj klasifikaciji ekonomskih djelatnosti utvrđenoj Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Ekonomska djelatnost iz ove kategorije omogućujuća je djelatnost u skladu s člankom 10. stavkom 1. točkom (i) Uredbe (EU) 2020/852 ako ispunjava kriterije tehničke provjere iz ovog odjeljka.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Djelatnost je jedna od sljedećih:

(a)

izgradnja postrojenja za skladištenje vodika;

(b)

prenamjena postojećih podzemnih skladišta plina u skladišta vodika;

(c)

rad postrojenja za skladištenje vodika, pri čemu uskladišteni vodik ispunjava kriterije za proizvodnju vodika iz odjeljka 3.10. ovog Priloga.

Nenanošenje bitne štete

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3)

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Nije primjenjivo

(4)

Prelazak na kružno gospodarstvo

Izrađen je plan gospodarenja otpadom kojim se na kraju vijeka trajanja osigurava maksimalna ponovna uporaba ili recikliranje u skladu s hijerarhijom otpada, među ostalim na temelju ugovora s partnerima za gospodarenje otpadom i uključivanjem u financijske projekcije ili službenu projektnu dokumentaciju.

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Ako se skladišti više od pet tona vodika, djelatnost je u skladu s Direktivom 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijeća (185).

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

4.13.   Proizvodnja bioplina i biogoriva za prijevoz i tekućih biogoriva

Opis djelatnosti

Proizvodnja bioplina i biogoriva za prijevoz i tekućih biogoriva.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u oznaku NACE D35.21 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

1.

Poljoprivredna biomasa koja se koristi za proizvodnju bioplina ili biogoriva za prijevoz i tekućih biogoriva ispunjava kriterije iz članka 29. stavaka od 2. do 5. Direktive (EU) 2018/2001. Poljoprivredna biomasa koja se koristi za proizvodnju bioplina ili biogoriva za prijevoz i tekućih biogoriva ispunjava kriterije iz članka 29. stavaka 6. i 7. te direktive.

Kulture za proizvodnju hrane i hrane za životinje ne koriste se za proizvodnju biogoriva za prijevoz i tekućih biogoriva.

2.

Uštede emisija stakleničkih plinova iz proizvodnje bioplina i biogoriva za prijevoz i tekućih biogoriva iznose najmanje 65 % u odnosu na metodologiju uštede stakleničkih plinova i odgovarajuće usporedno fosilno gorivo iz Priloga V. Direktivi (EU) 2018/2001.

3.

Ako se proizvodnja bioplina oslanja na anaerobnu razgradnju organskog materijala, proizvodnja digestata ispunjava kriterije iz odjeljka 5.6. te kriterije 1. i 2. iz odjeljka 5.7. ovog Priloga, ovisno o tome što je primjenjivo.

4.

Ako se CO2 koji nastaje u postupku proizvodnje hvata u svrhu podzemnog skladištenja, taj se CO2 prevozi i skladišti pod zemljom u skladu s kriterijima tehničke provjere iz odjeljaka 5.11. i 5.12. ovog Priloga.

Nenanošenje bitne štete

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3)

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4)

Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Za proizvodnju bioplina na spremište digestata postavlja se pokrov koji ne propušta plinove.

U postrojenjima za anaerobnu razgradnju u kojima se obrađuje više od 100 tona dnevno emisije u zrak i vodu su ispod ili u rasponu razina emisija povezanih s najboljim raspoloživim tehnikama utvrđenima za anaerobnu obradu otpada u najnovijim relevantnim zaključcima o najboljim raspoloživim tehnikama, uključujući zaključke o takvim tehnikama za obradu otpada (186). Nema znatnih prijenosa onečišćenja s medija na medij.

Ako se digestat dobiven anaerobnom razgradnjom organskog materijala koristi kao gnojivo ili poboljšivač tla, izravno ili nakon kompostiranja ili drugog postupka obrade, taj je digestat u skladu sa zahtjevima za gnojidbene materijale iz kategorija sastavnih materijala 4. i 5. za digestat ili kategorije 3. za kompost, ovisno o slučaju, iz Priloga II. Uredbi (EU) 2019/1009 ili s nacionalnim propisima o gnojivima ili poboljšivačima tla za korištenje u poljoprivredi.

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

4.14.   Mreže za prijenos i distribuciju plinova iz obnovljivih izvora i niskougljičnih plinova

Opis djelatnosti

Prenamjena ili naknadna prilagodba plinskih mreža za prijenos i distribuciju niskougljičnoh plinova iz obnovljivih izvora.

Izgradnja ili rad plinovoda za prijenos i distribuciju vodika ili drugih niskougljičnih plinova.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u nekoliko oznaka NACE, osobito D35.22, F42.21 i H49.50 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

1.

Djelatnost obuhvaća jedno od sljedećeg:

(a)

izgradnju ili rad novih mreža za prijenos i distribuciju vodika ili drugih niskougljičnih plinova;

(b)

prenamjenu postojećih mreža za prirodni plin u mreže isključivo za vodik;

(c)

naknadnu prilagodbu mreža za prijenos i distribuciju plina kojom se omogućuje integracija vodika i drugih niskougljičnih plinova u mrežu, uključujući svaku aktivnost u mreži za prijenos ili distribuciju plina kojom se omogućuje povećanje udjela vodika ili drugih niskougljičnih plinova u plinskom sustavu.

2.

Djelatnost uključuje otkrivanje istjecanja i popravak postojećih plinovoda i drugih sastavnih dijelova mreže radi smanjenja istjecanja metana.

Nenanošenje bitne štete

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3)

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4)

Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Ventilatori, kompresori, pumpe i druga korištena oprema obuhvaćena Direktivom 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (187) ispunjavaju, ako je relevantno, zahtjeve najvišeg razreda oznake energetske učinkovitosti, u skladu su s provedbenim uredbama donesenima na temelju te direktive i najbolja su raspoloživa tehnologija.

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

4.15.   Distribucija centraliziranoga grijanja/hlađenja

Opis djelatnosti

Izgradnja, obnova i rad cjevovoda i pripadajuće infrastrukture za distribuciju energije za grijanje i hlađenje koji završavaju u podstanici ili izmjenjivaču topline.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u oznaku NACE D35.30 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Djelatnost je u skladu s jednim od sljedećih kriterija:

(a)

pri izgradnji i radu cjevovoda i pripadajuće infrastrukture za distribuciju energije za grijanje i hlađenje sustav odgovara definiciji učinkovitih sustava centraliziranoga grijanja i hlađenja utvrđenoj u članku 2. točki 41. Direktive 2012/27/EU;

(b)

pri obnovi cjevovoda i pripadajuće infrastrukture za distribuciju energije za grijanje i hlađenje ulaganja radi usklađenja sustava s definicijom učinkovitog centraliziranoga grijanja ili hlađenja iz članka 2. točke 41. Direktive 2012/27/EU počinju u roku od tri godine na temelju ugovorne ili slične obveze operatora zaduženih za proizvodnju i mrežu;

(c)

djelatnost uključuje sljedeće:

i.

izmjenu na niže temperaturne razine;

ii.

napredne pilot-sustave (sustavi kontrole i upravljanja energijom, internet stvari).

Nenanošenje bitne štete

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3)

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4)

Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Ventilatori, kompresori, pumpe i druga korištena oprema obuhvaćena Direktivom 2009/125/EZ ispunjavaju, ako je relevantno, zahtjeve najvišeg razreda oznake energetske učinkovitosti, u skladu su s provedbenim uredbama donesenima na temelju te direktive i najbolja su raspoloživa tehnologija.

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

4.16.   Postavljanje i rad električnih toplinskih pumpi.

Opis djelatnosti

Postavljanje i rad električnih toplinskih pumpi.

Ako je ekonomska djelatnost sastavni dio djelatnosti „Postavljanje, održavanje i popravak tehnologija za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora” iz odjeljka 7.6. ovog Priloga, primjenjuju se kriteriji tehničke provjere iz odjeljka 7.6.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u nekoliko oznaka NACE, osobito D35.30 i F43.22 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Postavljanje i rad električnih toplinskih pumpi u skladu je s oba kriterija navedena u nastavku:

(a)

prag rashladnog sredstva: potencijal globalnog zagrijavanja do 675;

(b)

ispunjeni su zahtjevi energetske učinkovitosti utvrđeni u provedbenim uredbama (188) donesenima na temelju Direktive 2009/125/EZ.

Nenanošenje bitne štete

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3)

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4)

Prelazak na kružno gospodarstvo

Pri obavljanju djelatnosti ocjenjuje se dostupnost i, ako je izvedivo, koriste oprema i sastavni dijelovi visoke izdržljivosti koji se mogu reciklirati i lako rastaviti i obnoviti.

Izrađen je plan gospodarenja otpadom kojim se na kraju vijeka trajanja osigurava maksimalna ponovna uporaba ili recikliranje u skladu s hijerarhijom otpada, među ostalim na temelju ugovora s partnerima za gospodarenje otpadom i uključivanjem u financijske projekcije ili službenu projektnu dokumentaciju.

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Razine zvučne snage toplinskih pumpi zrak-zrak nazivnog kapaciteta 12 kW ili manje u zatvorenim i otvorenim prostorima niže su od praga iz Uredbe Komisije (EU) br. 206/2012 (189).

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Nije primjenjivo

4.17.   Kogeneracija energije za grijanje/hlađenje i električne energije iz solarne energije

Opis djelatnosti

Izgradnja i rad postrojenja za kogeneraciju električne energije i energije za grijanje/hlađenje iz solarne energije.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u nekoliko oznaka NACE, osobito D35.11 i D35.30 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Djelatnost se sastoji od kogeneracije (190) električne energije i energije za grijanje/hlađenje iz solarne energije.

Nenanošenje bitne štete

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3)

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Nije primjenjivo

(4)

Prelazak na kružno gospodarstvo

Pri obavljanju djelatnosti ocjenjuje se dostupnost i, ako je izvedivo, koriste oprema i sastavni dijelovi visoke izdržljivosti koji se mogu reciklirati i lako rastaviti i obnoviti.

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Nije primjenjivo

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

4.18.   Kogeneracija energije za grijanje/hlađenje i električne energije iz geotermalne energije

Opis djelatnosti

Izgradnja i rad postrojenja za kogeneraciju grijanja/hlađenja i električne energije iz geotermalne energije.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u nekoliko oznaka NACE, osobito D35.11 i D35.30 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu iz kombinirane proizvodnje energije za grijanje/hlađenje i električne energije (191) iz geotermalne energije niže su od 100 g CO2e po 1 kWh energije iz kogeneracije.

Emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu izračunavaju se na temelju podataka specifičnih za projekt, ako postoje, te na temelju Preporuke Komisije 2013/179/EU ili, alternativno, u skladu s normom ISO 14067:2018 ili ISO 14064-1:2018.

Kvantificirane emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu provjerava neovisna treća strana.

Nenanošenje bitne štete

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3)

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4)

Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Postoje odgovarajući sustavi za smanjenje emisija iz geotermalnih energetskih sustava visoke entalpije kako bi se postigle granične vrijednosti kvalitete zraka iz direktiva 2004/107/EZ i 2008/50/EZ.

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

4.19.   Kogeneracija energije za grijanje/hlađenje i električne energije iz plinovitih i tekućih goriva

Opis djelatnosti

Izgradnja i rad kogeneracijskih postrojenja za proizvodnju energije za grijanje/hlađenje i električne energije iz plinovitih i tekućih goriva iz obnovljivih izvora. Djelatnost ne uključuje kogeneraciju energije za grijanje/hlađenje i električne energije isključivo iz plinovitih i tekućih biogoriva (vidjeti odjeljak 4.20. ovog Priloga).

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u nekoliko oznaka NACE, osobito D35.11 i D35.30 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

1.

Emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu iz kogeneracije energije za grijanje/hlađenje i električne energije (192) iz plinovitih i tekućih goriva niže su od 100 g CO2e po 1 kWh energije iz kogeneracije.

Emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu izračunavaju se na temelju podataka specifičnih za projekt, ako postoje, te na temelju Preporuke 2013/179/EU ili, alternativno, u skladu s normom ISO 14067:2018 (193) ili ISO 14064-1:2018 (194).

Kvantificirane emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu provjerava neovisna treća strana.

2.

Ako se u postrojenjima primjenjuje neki postupak smanjenja emisija (uključujući hvatanje i skladištenje ugljika ili uporabu dekarboniziranih goriva), taj postupak ispunjava kriterije iz odgovarajućih odjeljaka ovog Priloga, ovisno o slučaju.

Ako se CO2 koji nastaje kogeneracijom hvata u svrhu podzemnog skladištenja, taj se CO2 prevozi i skladišti pod zemljom u skladu s kriterijima tehničke provjere iz odjeljaka 5.11. i 5.12. ovog Priloga.

3.

Djelatnost ispunjava jedan od sljedećih kriterija:

(a)

pri izgradnji se ugrađuje mjerna oprema za praćenje fizičkih emisija, kao što je istjecanje metana, ili se uvodi program za otkrivanje i saniranje istjecanja;

(b)

pri radu se izvješćuje o fizičkom mjerenju emisija i istjecanja se saniraju.

4.

Ako se pri obavljanju djelatnosti miješaju plinovita ili tekuća goriva iz obnovljivih izvora s plinovitim ili tekućim biogorivima, poljoprivreda biomasa koja se koristi za proizvodnju plinovitog ili tekućeg biogoriva ispunjava kriterije iz članka 29. stavaka od 2. do 5. Direktive, a šumska biomasa ispunjava kriterije iz članka 29. stavaka 6. i 7. te direktive.

Nenanošenje bitne štete

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3)

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4)

Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Emisije su ispod ili u rasponu razina emisija koje se mogu povezati s najboljim raspoloživim tehnikama utvrđenima u zaključcima o najboljim raspoloživim tehnikama, uključujući zaključke o takvim tehnikama za velike uređaje za loženje (195). Nema znatnih prijenosa onečišćenja s medija na medij.

Emisije iz uređaja za loženje ulazne toplinske snage veće od 1 MW, ali niže od pragova iz zaključaka o najboljim raspoloživim tehnikama primjenjivima na velike uređaje za loženje, niže su od graničnih vrijednosti emisija iz dijela 2. Priloga II. Direktivi (EU) 2015/2193.

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

4.20.   Kogeneracija energije za grijanje/hlađenje i električne energije iz bioenergije

Opis djelatnosti

Izgradnja i rad postrojenja za kogeneraciju energije za grijanje/hlađenje i električne energije isključivo iz biomase, plinovitih ili tekućih biogoriva, pri čemu je isključena kogeneracija miješanjem goriva iz obnovljivih izvora s plinovitim ili tekućim biogorivima (vidjeti odjeljak 4.19. ovog Priloga).

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u nekoliko oznaka NACE, osobito D35.11 i D35.30 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

1.

Poljoprivredna biomasa koja se koristi pri obavljanju djelatnosti ispunjava kriterije utvrđene u članku 29. stavcima od 2. do 5. Direktive (EU) 2018/2001. Šumska biomasa koja se koristi pri obavljanju djelatnosti ispunjava kriterije utvrđene u članku 29. stavcima 6. i 7. te direktive.

2.

Uštede emisija stakleničkih plinova ostvarene korištenjem biomase u kogeneracijskim postrojenjima iznose najmanje 80 % u odnosu na metodologiju uštede emisija stakleničkih plinova i usporedno fosilno gorivo iz Priloga VI. Direktivi (EU) 2018/2001.

3.

Ako se kogeneracijska postrojenja oslanjaju na anaerobnu razgradnju organskog materijala, proizvodnja digestata ispunjava kriterije iz odjeljka 5.6. te kriterije 1. i 2. iz odjeljka 5.7. ovog Priloga, ovisno o slučaju.

4.

Točke 1. i 2. ne primjenjuju se na postrojenja za kogeneraciju ukupne ulazne toplinske snage do 2 MW u kojima se koriste plinovita goriva iz biomase.

Nenanošenje bitne štete

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3)

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4)

Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

U postrojenjima koja su obuhvaćena područjem primjene Direktive 2010/75/EU emisije su ispod ili u rasponu razina emisija koje se mogu povezati s najboljim raspoloživim tehnikama utvrđenima u najnovijim relevantnim zaključcima o tim tehnikama, uključujući zaključke o najboljim raspoloživim tehnikama za velike uređaje za loženje (196), pri čemu se osigurava izostanak znatnih učinaka prijenosa onečišćenja s medija na medij.

Emisije iz uređaja za loženje ulazne toplinske snage veće od 1 MW, ali niže od pragova iz zaključaka o najboljim raspoloživim tehnikama primjenjivima na velike uređaje za loženje, niže su od graničnih vrijednosti emisija iz dijela 2. Priloga II. Direktivi (EU) 2015/2193.

Za postrojenja u zonama ili dijelovima zona u kojima granične vrijednosti kvalitete zraka nisu u skladu s onima iz Direktive 2008/50/EZ uzimaju se u obzir rezultati razmjene informacija (197) koje Komisija objavljuje u skladu s člankom 6. stavcima 9. i 10. Direktive (EU) 2015/2193.

Ako se digestat dobiven anaerobnom razgradnjom organskog materijala koristi kao gnojivo ili poboljšivač tla, izravno ili nakon kompostiranja ili drugog postupka obrade, taj je digestat u skladu sa zahtjevima za gnojidbene materijale iz kategorija sastavnih materijala 4. i 5. iz Priloga II. Uredbi (EU) 2019/1009 ili s nacionalnim propisima o gnojivima ili poboljšivačima tla za korištenje u poljoprivredi.

U postrojenjima za anaerobnu razgradnju u kojima se obrađuje više od 100 tona dnevno emisije u zrak i vodu su ispod ili u rasponu razina emisija povezanih s najboljim raspoloživim tehnikama utvrđenima za anaerobnu obradu otpada u najnovijim relevantnim zaključcima o najboljim raspoloživim tehnikama, uključujući zaključke o takvim tehnikama za obradu otpada (198). Nema znatnih prijenosa onečišćenja s medija na medij.

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

4.21.   Proizvodnja energije za grijanje/hlađenje iz solarne toplinske energije

Opis djelatnosti

Izgradnja i rad postrojenja za proizvodnju grijanja/hlađenja iz tehnologije solarne toplinske energije.

Ako je ekonomska djelatnost sastavni dio djelatnosti „Postavljanje, održavanje i popravak tehnologija za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora” iz odjeljka 7.6. ovog Priloga, primjenjuju se kriteriji tehničke provjere iz odjeljka 7.6.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u oznaku NACE D35.30 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

U okviru djelatnosti proizvodi se grijanje/hlađenje iz solarne toplinske energije.

Nenanošenje bitne štete

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3)

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Nije primjenjivo

(4)

Prelazak na kružno gospodarstvo

Pri obavljanju djelatnosti ocjenjuje se dostupnost i, ako je izvedivo, koriste oprema i sastavni dijelovi visoke izdržljivosti koji se mogu reciklirati i lako rastaviti i obnoviti.

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Nije primjenjivo

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

4.22.   Proizvodnja energije za grijanje/hlađenje iz geotermalne energije

Opis djelatnosti

Izgradnja ili rad postrojenja u kojima se proizvodi grijanje/hlađenje iz geotermalne energije.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u oznaku NACE D35.30 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu iz proizvodnje energije za grijanje/hlađenje iz geotermalne energije niže su od 100 g CO2e/kWh.

Emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu izračunavaju se na temelju podataka specifičnih za projekt, ako postoje, te na temelju Preporuke Komisije 2013/179/EU ili, alternativno, u skladu s normom ISO 14067:2018 ili ISO 14064-1:2018.

Kvantificirane emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu provjerava neovisna treća strana.

Nenanošenje bitne štete

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.

(3)

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka B ovom Prilogu.

(4)

Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Postoje odgovarajući sustavi za smanjenje emisija iz geotermalnih energetskih sustava visoke entalpije kako bi se postigle granične vrijednosti kvalitete zraka iz direktiva 2004/107/EZ i 2008/50/EZ.

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka D ovom Prilogu.

4.23.   Proizvodnja energije za grijanje/hlađenje iz plinovitih i tekućih nefosilnih goriva iz obnovljivih izvora

Opis djelatnosti

Izgradnja i rad postrojenja za proizvodnju toplinske energije za grijanje/hlađenje iz plinovitih i tekućih goriva iz obnovljivih izvora. Djelatnost ne uključuje proizvodnju energije za grijanje/hlađenje isključivo iz plinovitih i tekućih biogoriva (vidjeti odjeljak 4.24. ovog Priloga).

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u oznaku NACE D35.30 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

1.

Emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu proizvodnje energije za grijanje/hlađenje iz plinovitih i tekućih goriva iz obnovljivih izvora niže su od 100 g CO2e/kWh.

Emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu izračunavaju se na temelju podataka specifičnih za projekt, ako postoje, te na temelju Preporuke 2013/179/EU ili, alternativno, u skladu s normom ISO 14067:2018 (199) ili ISO 14064-1:2018 (200).

Kvantificirane emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu provjerava neovisna treća strana.

2.

Ako se u postrojenjima primjenjuje neki postupak smanjenja emisija (uključujući hvatanje i skladištenje ugljika ili uporabu dekarboniziranih goriva), taj postupak ispunjava kriterije iz odgovarajućih odjeljaka ovog Priloga, ovisno o slučaju.

Ako se CO2 koji nastaje u postupku proizvodnje električne energije hvata u svrhu podzemnog skladištenja, taj se CO2 prevozi i skladišti pod zemljom u skladu s kriterijima tehničke provjere iz odjeljaka 5.11. i 5.12. ovog Priloga.

3.

Djelatnost ispunjava jedan od sljedećih kriterija:

(a)

pri izgradnji se ugrađuje mjerna oprema za praćenje fizičkih emisija, kao što je istjecanje metana, ili se uvodi program za otkrivanje i saniranje istjecanja;

(b)

pri radu se izvješćuje o fizičkom mjerenju emisija i istjecanja se saniraju.

4.

Ako se pri obavljanju djelatnosti miješaju plinovita ili tekuća goriva iz obnovljivih izvora s plinovitim ili tekućim biogorivima, poljoprivreda biomasa koja se koristi za proizvodnju plinovitog ili tekućeg biogoriva ispunjava kriterije iz članka 29. stavaka od 2. do 5. Direktive, a šumska biomasa ispunjava kriterije iz članka 29. stavaka 6. i 7. te direktive.

Nenanošenje bitne štete

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost ispunjava kriterije iz Dodatka A ovom Prilogu.