Dodatak B
Vodič za primjenu
Ovaj je Dodatak sastavni dio MSFI-ja 17 Ugovori o osiguranju.
B1.
Ovaj dodatak sadržava smjernice za sljedeće:
(a)
|
definiciju ugovora o osiguranju (vidjeti točke B2.–B30.);
|
(b)
|
odvajanje komponenti od ugovora o osiguranju (vidjeti točke B31.–B35.);
|
(ba)
|
imovinu za novčane tokove od pribave osiguranja (vidjeti točke B35.A–B35.D);
|
(c)
|
mjerenje (vidjeti točke B36.–B119.F);
|
(d)
|
prihode od osiguranja (vidjeti točke B120.–B127.);
|
(e)
|
financijske prihode ili rashode od osiguranja (vidjeti točke B128.–B136.) i
|
(f)
|
financijske izvještaje za razdoblja tijekom godine (vidjeti točku B137.).
|
DEFINICIJA UGOVORA O OSIGURANJU (DODATAK A)
|
B2.
|
U ovom se dijelu navode smjernice za definiciju ugovora o osiguranju iz Dodatka A. Objašnjavaju se sljedeća pitanja:
(a)
|
neizvjesni budući događaj (vidjeti točke B3.–B5.);
|
(b)
|
plaćanja u naravi (vidjeti točku B6.);
|
(c)
|
razlikovanje rizika osiguranja i drugih rizika (vidjeti točke B7.–B16.);
|
(d)
|
značajni rizik osiguranja (vidjeti točke B17.–B23.);
|
(e)
|
promjene razine rizika osiguranja (vidjeti točke B24.–B25.) i
|
(f)
|
primjeri ugovora o osiguranju (vidjeti točke B26.–B30.).
|
|
Neizvjesni budući događaj
|
B3.
|
Neizvjesnost (ili rizik) suština je ugovora o osiguranju. Stoga je pri sklapanju ugovora o osiguranju neizvjestan barem jedan od sljedećih elemenata:
(a)
|
vjerojatnost nastanka osiguranog događaja;
|
(b)
|
vrijeme nastanka osiguranog događaja ili
|
(c)
|
iznos koji će subjekt morati isplatiti u slučaju nastanka osiguranog događaja.
|
|
|
B4.
|
U nekim je ugovorima o osiguranju osigurani događaj otkriće gubitka tijekom razdoblja valjanost ugovora, čak i ako je taj gubitak posljedica događaja koji je nastao prije sklapanja ugovora. U drugim je ugovorima o osiguranju osigurani događaj onaj koji nastane tijekom razdoblja valjanosti ugovora, čak i ako se nastali gubitak otkrije nakon isteka ugovora.
|
|
B5.
|
Nekim ugovorima o osiguranju obuhvaćeni su događaji koji su već nastali, ali čiji je financijski učinak još uvijek neizvjestan. Primjer je ugovor o osiguranju kojim se osigurava pokriće osiguranja za negativan razvoj događaja koji je već nastao. U tim je ugovorima osigurani događaj određivanje konačnog troška tih odštetnih zahtjeva.
|
Plaćanja u naravi
|
B6.
|
Nekim ugovorima o osiguranju zahtijevaju se ili dopuštaju plaćanja u naravi. U tim slučajevima subjekt svoju obvezu isplate naknade ugovaratelju osiguranja za osigurane događaje podmiruje robom ili uslugama. To je primjerice slučaj kad subjekt zamijeni ukradeni predmet umjesto da ugovaratelju osiguranja nadoknadi iznos njegova gubitka. Drugi je primjer slučaj u kojem subjekt u svojim bolnicama i svojim zdravstvenim osobljem pruža zdravstvene usluge obuhvaćene ugovorom o osiguranju. Ti su ugovori ugovori o osiguranju, iako se šteta namiruje u naravi. Ugovori o uslugama uz fiksnu naknadu koji ispunjavaju uvjete iz točke 8. isto su tako ugovori o osiguranju, ali u skladu s točkom 8. subjekt može odlučiti hoće li ih obračunavati u skladu s MSFI-jem 17 ili MSFI-jem 15 Prihodi na temelju ugovora s kupcima.
|
Razlikovanje rizika osiguranja i drugih rizika
|
B7.
|
U skladu s definicijom ugovora o osiguranju jedna stranka mora prihvatiti značajni rizik osiguranja od druge stranke. U MSFI-ju 17 rizik osiguranja definira se kao „rizik, osim financijskog rizika, koji se prenosi s imatelja ugovora na izdavatelja”. Ugovor koji izlaže izdavatelja financijskom riziku bez značajnog rizika osiguranja nije ugovor o osiguranju.
|
|
B8.
|
Definicija financijskog rizika iz Dodatka A odnosi se na financijske i nefinancijske varijable. Primjeri nefinancijskih varijabli koje nisu specifične za stranku ugovora uključuju indeks gubitaka zbog potresa u određenoj regiji ili zbog temperatura u određenom gradu. Financijski rizik ne uključuje rizik od nefinancijskih varijabli koje su specifične za određenu stranku ugovora, kao što je nastanak ili nenastanak požara koji uzrokuje štetu ili uništi imovinu te stranke. Nadalje, rizik od promjena fer vrijednosti nefinancijske imovine nije financijski rizik ako fer vrijednost odražava promjene tržišnih cijena takve imovine (financijska varijabla) i stanje određene nefinancijske imovine koju posjeduje stranka ugovora (nefinancijska varijabla). Na primjer, ako jamstvo preostale vrijednosti određenog automobila na kojem ugovaratelj osiguranja ima osigurljiv interes izlaže jamca riziku od promjena fizičkog stanja automobila, taj rizik jest rizik osiguranja, a nije financijski rizik.
|
|
B9.
|
Nekim se ugovorima izdavatelj osim značajnom riziku osiguranja izlaže i financijskom riziku. Na primjer, brojni ugovori o životnom osiguranju jamče minimalnu stopu povrata ugovarateljima osiguranja, stvarajući financijski rizik, i istodobno obećavaju naknade u slučaju smrti koja mogu znatno premašiti stanje računa ugovaratelja osiguranja, stvarajući rizik osiguranja u obliku rizika smrtnosti. Takvi ugovori jesu ugovori o osiguranju.
|
|
B10.
|
Na temelju nekih ugovora zbog nastanka osiguranog događaja isplaćuje se iznos povezan s indeksom cijena. Takvi ugovori jesu ugovori o osiguranju ako bi plaćanje koje ovisi o osiguranom događaju moglo biti u znatnom iznosu. Na primjer, rentnim osiguranjem povezanim s indeksom troškova života prenosi se rizik osiguranja jer do plaćanja dovodi neizvjesni budući događaj – doživljenje osobe koja prima rentu. Poveznica s indeksom cijena derivatni je instrument, ali i prenosi rizik osiguranja jer niz plaćanja na koja se taj indeks primjenjuje ovisi o doživljenju korisnika. Ako je proizašli prijenos rizika osiguranja značajan, derivatni instrument u skladu je s definicijom ugovora o osiguranju i tada se ne odvaja od osnovnog ugovora (vidjeti točku 11. podtočku (a)).
|
|
B11.
|
Rizik osiguranja rizik je koji subjekt prihvaća od ugovaratelja osiguranja. To znači da subjekt mora od ugovaratelja osiguranja prihvatiti rizik kojem je ugovaratelj osiguranja već bio izložen. Ni jedan novi rizik stvoren ugovorom za subjekta ili ugovaratelja osiguranja nije rizik osiguranja.
|
|
B12.
|
Definicija ugovora o osiguranju odnosi se na štetu koju pretrpi ugovaratelj osiguranja. Tom se definicijom plaćanje subjekta ne ograničava na iznos jednak financijskom učinku štetnog događaja. Na primjer, definicija uključuje pokriće osiguranja „novo za staro” u okviru kojeg se ugovaratelju osiguranja plaća iznos kojim se omogućuje zamjena rabljene i oštećene imovine novom. Slično tome, definicijom se ne ograničava plaćanje u okviru ugovora o životnom osiguranju na financijski gubitak koji su pretrpjele osobe koje je uzdržavao pokojnik, niti isključuje ugovore u kojima se određuje plaćanje prethodno utvrđenih iznosa za kvantifikaciju gubitka koji je posljedica smrti ili nesretnog slučaja.
|
|
B13.
|
Nekim se ugovorima zahtijeva plaćanje u slučaju nastanka određenog neizvjesnog budućeg događaja, no štetni učinak na ugovaratelja osiguranja nije preduvjet za plaćanje. Takav ugovor nije ugovor o osiguranju, čak i ako ga imatelj koristi za ublažavanje izloženosti odnosnom riziku. Na primjer, ako imatelj upotrebljava derivatni instrument za zaštitu od rizika odnosne financijske ili nefinancijske varijable koja je povezana s novčanim tokovima od imovine subjekta, derivatni instrument nije ugovor o osiguranju zato što plaćanje nije uvjetovano štetnim učinkom smanjenja novčanih tokova od imovine na imatelja. Definicija ugovora o osiguranju odnosi se na neizvjesni budući događaj čiji je štetni učinak na ugovaratelja osiguranja ugovorni preduvjet plaćanja. Ugovornim se preduvjetom od subjekta ne zahtijeva da istraži je li događaj stvarno uzrokovao štetni učinak, ali se subjektu dopušta da odbije plaćanje ako se ne uvjeri da je događaj doveo do štetnog učinka.
|
|
B14.
|
Rizik isteka ili stalnosti (rizik da će ugovaratelj osiguranja raskinuti ugovor ranije ili kasnije nego što je to izdavatelj očekivao pri određivanju cijene ugovora) nije rizik osiguranja zato što proizašla promjenjivost plaćanja ugovaratelju osiguranja nije uvjetovana neizvjesnim budućim događajem koji štetno utječe na ugovaratelja osiguranja. Slično tome, rizik troška (odnosno rizik od neočekivanog povećanja administrativnih troškova povezanih sa servisiranjem ugovora, a ne troškova povezanih s osiguranim događajima) nije rizik osiguranja zato što neočekivano povećanje tih troškova nema štetni učinak na ugovaratelja osiguranja.
|
|
B15.
|
Stoga ugovor kojim se subjekt izlaže riziku isteka, riziku stalnosti ili riziku troška nije ugovor o osiguranju, osim ako se subjekta izlaže i značajnom riziku osiguranja. No ako subjekt smanjuje rizik drugim ugovorom kojim dio tog rizika koji nije rizik osiguranja prenosi na drugu stranku, drugim se ugovorom druga stranka izlaže riziku osiguranja.
|
|
B16.
|
Subjekt može prihvatiti značajni rizik osiguranja od ugovaratelja osiguranja samo ako je subjekt odvojen od ugovaratelja osiguranja. U slučaju uzajamnog subjekta takav subjekt preuzima rizik od svakog pojedinog ugovaratelja osiguranja i udružuje ga. Iako ugovaratelji osiguranja snose taj udruženi rizik zajedno jer drže preostali udio u subjektu, uzajamni subjekt zasebni je subjekt koji je prihvatio rizik.
|
Značajni rizik osiguranja
|
B17.
|
Ugovor je ugovor o osiguranju samo ako se njime prenosi značajni rizik osiguranja. U točkama B7.–B16. opisan je rizik osiguranja. U točkama B18.–B23. opisana je procjena značajnosti rizika osiguranja.
|
|
B18.
|
Rizik osiguranja značajan je samo ako osigurani događaj može dovesti do toga da izdavatelj mora platiti znatne dodatne iznose u bilo kojem scenariju, osim onih bez komercijalnoga sadržaja (odnosno koji nemaju vidljivi učinak na ekonomiju transakcije). Ako bi zbog osiguranog događaja bilo potrebno platiti znatne dodatne iznose u scenarijima s komercijalnim sadržajem, uvjet iz prethodne rečenice moguće je ispuniti čak i ako je osigurani događaj vrlo nevjerojatan ili čak i ako je očekivana sadašnja vrijednost (odnosno određena na temelju vjerojatnosti) uvjetovanih novčanih tokova mali dio očekivane sadašnje vrijednosti svih preostalih novčanih tokova od ugovora o osiguranju.
|
|
B19.
|
Osim toga, ugovorom se prenosi značajni rizik osiguranja samo ako postoji scenarij s komercijalnim sadržajem u kojem izdavatelj može ostvariti gubitak na osnovi sadašnje vrijednosti. No čak i ako se ugovorom o reosiguranju izdavatelja ne izlaže mogućnosti znatnoga gubitka, smatra se da se tim ugovorom prenosi značajni rizik osiguranja ako se na reosiguratelja zapravo prenosi sav rizik osiguranja koji se odnosi na reosigurane dijelove odnosnih ugovora o osiguranju.
|
|
B20.
|
Dodatni iznosi opisani u točki B18. određuju se na osnovi sadašnje vrijednosti. Ako se ugovorom o osiguranju plaćanje zahtijeva nakon nastanka događaja čije je vrijeme nastanka neizvjesno i ako plaćanje nije usklađeno za vremensku vrijednost novca, mogući su scenariji u kojima se sadašnja vrijednost plaćanja povećava, čak i ako je njegova nominalna vrijednost fiksna. Primjer je osiguranje s fiksnom naknadom u slučaju smrti ugovaratelja osiguranja bez datuma isteka pokrića (obično se naziva doživotno osiguranje za fiksni iznos). Izvjesno je da će ugovaratelj osiguranja umrijeti, no nije izvjestan datum njegove smrti. Plaćanja se mogu izvršiti u slučaju prijevremene neočekivane smrti pojedinog ugovaratelja osiguranja. Budući da ta plaćanja nisu usklađena za vremensku vrijednost novca, značajni rizik osiguranja mogao bi postojati čak i ako ne postoji ukupni gubitak od portfelja ugovora. Slično tome, ugovornim uvjetima kojima se odgađa pravovremena isplata naknade ugovaratelju osiguranja može se otkloniti značajni rizik osiguranja. Subjekt primjenjuje diskontne stope iz točke 36. kako bi odredio sadašnju vrijednost dodatnih iznosa.
|
|
B21.
|
Dodatni iznosi opisani u točki B18. odnose se na sadašnju vrijednost iznosa koji premašuju one koje bi trebalo platiti ako osigurani događaj ne nastane (osim scenarija bez komercijalnog sadržaja). Ti dodatni iznosi uključuju troškove rješavanja i ocjenjivanja zahtjeva, ali ne uključuju:
(a)
|
gubitak sposobnosti obračuna naknade ugovaratelju osiguranja za buduće usluge. Na primjer, u ugovoru o životnom osiguranju povezanom s udjelima u investicijskim fondovima smrt ugovaratelja osiguranja znači da subjekt više ne može pružati usluge upravljanja ulaganjem i za to naplaćivati naknadu. No taj ekonomski gubitak za subjekta nije rezultat rizika osiguranja, kao što ni upravitelj uzajamnog fonda ne preuzima rizik osiguranja povezan s mogućom smrti klijenta. Stoga mogući gubitak budućih naknada za upravljanje ulaganjem nije bitan za ocjenjivanje opsega rizika osiguranja koji se prenosi ugovorom;
|
(b)
|
odricanje od troškova koji bi bili plaćeni zbog prekida ili otkupa u slučaju smrti. Budući da su ti troškovi nastali na temelju ugovora, odricanje od tih troškova ne nadoknađuje ugovaratelju osiguranja prethodno postojeći rizik. Stoga oni nisu bitni pri ocjenjivanju opsega rizika osiguranja koji se prenosi ugovorom;
|
(c)
|
plaćanje uvjetovano događajem koji ne uzrokuje znatan gubitak imatelju ugovora. Na primjer, zamislimo ugovor u kojem se od izdavatelja zahtijeva da plati 1 milijun NJ (1) u slučaju fizičkog oštećenja imovine zbog kojeg će imatelj ostvariti beznačajan ekonomski gubitak od 1 NJ. U tom ugovoru imatelj na izdavatelja prenosi beznačajan rizik gubitka od 1 NJ. Istodobno, ugovor stvara rizik koji nije rizik osiguranja da će izdavatelj morati platiti 999 999 NJ u slučaju nastanka određenog događaja. Budući da ne postoji scenarij u kojem osigurani događaj uzrokuje znatan gubitak imatelju ugovora, izdavatelj ne prihvaća značajni rizik osiguranja od imatelja i taj ugovor nije ugovor o osiguranju.
|
(d)
|
mogući povrat od reosiguranja. Subjekt ih obračunava zasebno.
|
|
|
B22.
|
Subjekt procjenjuje značajnost rizika osiguranja za svaki ugovor posebno. Stoga rizik osiguranja može biti značajan čak i ako postoji minimalna vjerojatnost znatnih gubitaka za portfelj ili skupinu ugovora.
|
|
B23.
|
Iz točaka B18.–B22. proizlazi da ako je ugovorom predviđeno plaćanje naknade u slučaju smrti koja premašuje iznos koji se plaća u slučaju doživljenja, ugovor je ugovor o osiguranju, osim ako je dodatna naknada u slučaju smrti beznačajna (što se ocjenjuje na temelju samog ugovora, a ne na temelju čitavog portfelja ugovora). Kako je navedeno u točki B21. podtočki (b), odricanje od troškova koji bi bili plaćeni zbog prekida ili otkupa u slučaju smrti nije uključeno u to ocjenjivanje ako odricanje od tih troškova ne nadoknađuje ugovaratelju osiguranja prethodno postojeći rizik. Slično tome, ugovor o renti kojim se predviđa doživotno plaćanje redovitih iznosa ugovaratelju osiguranja jest ugovor o osiguranju, osim ako su ukupna plaćanja u slučaju doživljenja beznačajna.
|
Promjene razine rizika osiguranja
|
B24.
|
U nekim se ugovorima rizik osiguranja prenosi na izdavatelja nakon određenog vremena. Na primjer, zamislimo ugovor kojim se osigurava poseban povrat od ulaganja u koji je uključena opciju da ugovaratelj osiguranja može po dospijeću iskoristiti prihod od ulaganja za kupnju rentnog osiguranja po istim stopama koje osiguravatelj naplaćuje drugim novim korisnicima rentnog osiguranja kad ugovaratelj osiguranja izvrši tu opciju. Tim se ugovorom rizik osiguranja prenosi na izdavatelja tek nakon izvršenja opcije jer subjekt može po vlastitom nahođenju utvrditi cijenu rente na osnovi koja odražava rizik osiguranja koji će se prenijeti na subjekta u to vrijeme. Stoga novčani tokovi koji bi nastali pri izvršenju opcije nisu obuhvaćeni granicama ugovora te prije izvršenja ne postoje novčani tokovi od osiguranja unutar granica ugovora. No ako su u ugovoru određene stope anuiteta (na drugoj osnovi, a ne na temelju tržišnih stopa za određivanje stopa rente), ugovorom se rizik osiguranja prenosi na izdavatelja jer je izdavatelj izložen riziku da će stope rente za njega biti nepovoljne kad ugovaratelj osiguranja izvrši opciju. U tom su slučaju novčani tokovi koji bi nastali nakon izvršenja opcije obuhvaćeni granicama ugovora.
|
|
B25.
|
Ugovor koji ispunjava definiciju ugovora o osiguranju ostaje ugovor o osiguranju dok se ne iscrpe sva prava i obveze (odnosno dok se ne izvrše, ponište ili isteknu), osim ako se zbog izmjene ugovor prestane priznavati u skladu s točkama 74.–77.
|
Primjeri ugovora o osiguranju
|
B26.
|
Slijede primjeri ugovora koji su ugovori o osiguranju ako je prijenos rizika osiguranja značajan:
(a)
|
osiguranje od krađe ili oštećenja imovine;
|
(b)
|
osiguranje od odgovornosti za proizvode, profesionalne odgovornosti, građanske odgovornosti ili pravnih troškova;
|
(c)
|
životno osiguranje i unaprijed plaćeni pogrebni planovi (iako je smrt izvjesna, neizvjesno je kad će ona nastupiti ili, kod nekih vrsta životnog osiguranja, hoće li smrt nastupiti u razdoblju koje je pokriveno osiguranjem);
|
(d)
|
rentno osiguranje i mirovine, odnosno ugovori o naknadi za neizvjesni budući događaj – doživljenje korisnika rente ili umirovljenika – kako bi se korisniku rente ili umirovljeniku omogućila razina prihoda na koju bi doživljenje inače štetno utjecalo. (Obveze poslodavaca koje proizlaze iz planova primanja zaposlenih i obveze isplate mirovina o kojima izvještavaju mirovinski planovi utvrđenih primanja nisu obuhvaćene MSFI-jem 17, u skladu s točkom 7. podtočkom (b));
|
(e)
|
osiguranje od invaliditeta i zdravstveno osiguranje;
|
(f)
|
jamstva, osobna jamstva, jamstva za dobro izvršenje posla i ponudbena jamstva, odnosno ugovori koji osiguravaju naknadu ako druga stranka ne ispuni ugovornu obvezu; na primjer, obvezu izgradnje zgrade;
|
(g)
|
jamstva za proizvode. Jamstva za proizvode koje je izdala druga stranka za robu koju prodaje proizvođač, posrednik ili trgovac na malo obuhvaćena su područjem primjene MSFI-ja 17. No jamstva za proizvode koja izravno izdaje proizvođač, posrednik ili trgovac na malo nisu obuhvaćena područjem primjene MSFI-ja 17, u skladu s točkom 7. podtočkom (a), te su umjesto toga obuhvaćena područjem primjene MSFI-ja 15 ili MRS-a 37 Rezerviranja, nepredviđene obveze i nepredviđena imovina.
|
(h)
|
osiguranje vlasništva (odnosno osiguranje od otkrića pogrešaka u vezi s pravom vlasništva nad zemljištem ili građevinama koje nisu bile vidljive u trenutku izdavanja ugovora o osiguranju). U tom je slučaju osigurani događaj otkriće pogreške u vezi s pravom vlasništva, a ne sama pogreška;
|
(i)
|
putničko osiguranje (odnosno naknada u novcu ili u naravi u korist ugovaratelja osiguranja za gubitke pretrpljene prije ili tijekom putovanja);
|
(j)
|
obveznice za elementarne nepogode kojima se osiguravaju smanjenja plaćanja glavnice ili kamata ili obiju, ako određeni događaj štetno utječe na izdavatelja obveznice (osim ako određeni događaj ne stvara značajni rizik osiguranja; na primjer ako je događaj promjena kamatne stope ili deviznog tečaja);
|
(k)
|
zamjene osiguranja i drugi ugovori koji zahtijevaju plaćanje ovisno o promjenama klimatskih, geoloških i drugih fizičkih varijabli koje su svojstvene jednoj stranki ugovora.
|
|
|
B27.
|
Slijede primjeri ugovora koji nisu ugovori o osiguranju:
(a)
|
ugovori o ulaganju koji imaju pravni oblik ugovora o osiguranju, ali se njima na izdavatelja ne prenosi značajni rizik osiguranja. Na primjer, ugovori o životnom osiguranju u kojima subjekt ne snosi značajni rizik smrtnosti ili bolesti nisu ugovori o osiguranju; takvi su ugovori financijski instrumenti ili ugovori o pružanju usluga – vidjeti točku B28. Ugovori o ulaganju s obilježjima diskrecijskog sudjelovanja ne odgovaraju definiciji ugovora o osiguranju, no obuhvaćeni su područjem primjene MSFI-ja 17 ako ih izdaje subjekt koji izdaje i ugovore o osiguranju, u skladu s točkom 3. podtočkom (c);
|
(b)
|
ugovori koji su pravnim oblikom ugovori o osiguranju, ali prenose sve značajne rizike osiguranja natrag na ugovaratelja osiguranja u okviru neopozivih i provedivih mehanizama kojima se prilagođavaju buduća plaćanja ugovaratelja osiguranja kao izravna posljedica osiguranih gubitaka. Na primjer, neki ugovori o financijskom reosiguranju ili neki skupni ugovori prenose sve značajne rizike osiguranja natrag na ugovaratelje osiguranja; takvi su ugovori obično financijski instrumenti ili ugovori o pružanju usluga (vidjeti točku B28.);
|
(c)
|
samoosiguranje (odnosno zadržavanje rizika koji bi inače bio pokriven osiguranjem). U tim slučajevima ne postoji ugovor o osiguranju jer nema sporazuma s drugom strankom. Stoga, ako subjekt izdaje ugovor o osiguranju svojem matičnom ili ovisnom društvu ili drugom ovisnom društvu, u konsolidiranim financijskim izvještajima ne postoji ugovor o osiguranju jer nema ugovora s drugom strankom. No u pojedinačnim ili zasebnim financijskim izvještajima izdavatelja ili imatelja postoji ugovor o osiguranju;
|
(d)
|
ugovori (kao što su ugovori o okladi) kojima se zahtijeva plaćanje u slučaju nastanka određenog neizvjesnog budućeg događaja, ali se kao ugovorni preduvjet plaćanja ne zahtijeva da taj događaj štetno utječe na ugovaratelja osiguranja. No time se iz definicije ugovora o osiguranju ne isključuju ugovori u kojima se unaprijed utvrđuje plaćanje radi kvantifikacije gubitka koji nastane zbog određenog događaja, kao što je smrt ili nezgoda (vidjeti točku B12.);
|
(e)
|
derivatni instrumenti koji izlažu stranku financijskom riziku, ali ne i riziku osiguranja jer se njima zahtijeva da ta stranka izvrši (ili da im da pravo da prime) plaćanje samo na temelju promjena jedne određene kamatne stope ili više njih, cijene financijskog instrumenta, cijene robe, deviznog tečaja, indeksa cijena ili stopa, kreditnog rejtinga ili kreditnog indeksa, ili druge varijable, pod uvjetom da, ako je riječ o nefinancijskoj varijabli, ta varijabla nije specifična za određenu stranku ugovora;
|
(f)
|
jamstva za kredite kojima se zahtijeva plaćanje čak i ako imatelj nije pretrpio gubitak zbog nepravovremenog plaćanja dužnika; ti se ugovori obračunavaju u skladu s MSFI-jem 9 Financijski instrumenti (vidjeti točku B29.);
|
(g)
|
ugovori kojima se zahtijeva plaćanje koje ovisi o klimatskim, geološkim i drugim fizičkim varijablama koje nisu svojstvene jednoj stranki ugovora (poznati kao vremenski derivatni instrumenti);
|
(h)
|
ugovori kojima se predviđaju smanjenja plaćanja glavnice ili kamata ili obiju na temelju klimatskih, geoloških ili drugih fizičkih varijabli, čiji učinci nisu svojstveni stranki ugovora (poznati kao obveznice za elementarne nepogode).
|
|
|
B28.
|
Na ugovore opisane u točki B27. subjekt primjenjuje druge primjenjive standarde, kao što su MSFI 9 i MSFI 15.
|
|
B29.
|
Jamstva za kredite i ugovori o kreditnom osiguranju iz točke B27. podtočke (f) mogu imati različite pravne oblike, kao što su jamstvo, neke vrste akreditiva, ugovor u slučaju neispunjenja kreditnih obveza ili ugovor o osiguranju. Ti ugovori jesu ugovori o osiguranju ako se njima izdavatelju nalaže izvršenje određenih plaćanja kako bi imatelju nadoknadio gubitak nastao zbog toga što određeni dužnik ugovaratelju osiguranja nije pravovremeno izvršio plaćanje u skladu s izvornim ili izmijenjenim uvjetima dužničkog instrumenta. No ti su ugovori o osiguranju isključeni iz područja primjene MSFI-ja 17, osim ako je izdavatelj prethodno izričito izjavio da te ugovore smatra ugovorima o osiguranju i da je primijenio računovodstvo koje se primjenjuje na ugovore o osiguranju (vidjeti točku 7. podtočku (e)).
|
|
B30.
|
Jamstva za kredite i ugovori o kreditnom osiguranju kojima se zahtijeva plaćanje, čak i ako ugovaratelj osiguranja nije pretrpio gubitak zbog nepravovremenog plaćanja dužnika, nisu obuhvaćeni MSFI-jem 17 jer se njima ne prenosi značajni rizik osiguranja. Takvi ugovori uključuju ugovore kojima se zahtijeva plaćanje:
(a)
|
bez obzira na to drži li druga ugovorna stranka odnosni dužnički instrument ili
|
(b)
|
zbog izmjene kreditnog rejtinga ili kreditnog indeksa, a ne zbog nepravovremenog plaćanja određenog dužnika.
|
|
ODVAJANJE KOMPONENTI OD UGOVORA O OSIGURANJU (TOČKE 10.–13.)
Komponente ulaganja (točka 11. podtočka (b))
|
B31.
|
Točkom 11. podtočkom (b) od subjekta se zahtijeva da odvoji različitu komponentu ulaganja od osnovnog ugovora o osiguranju. Komponenta ulaganja različita je samo ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
(a)
|
komponenta ulaganja i komponenta osiguranja nisu u velikoj mjeri povezane;
|
(b)
|
ugovor s jednakim uvjetima na istom tržištu ili u istoj jurisdikciji zasebno prodaju ili bi mogli prodavati subjekti koji izdaju ugovore o osiguranju ili druge strane. Pri donošenju te odluke subjekt uzima u obzir sve podatke koji su dostupni pod prihvatljivim uvjetima. Subjekt nije obvezan poduzeti iscrpno pretraživanje kako bi utvrdio prodaje li se komponenta ulaganja zasebno.
|
|
|
B32.
|
Komponenta ulaganja i komponenta osiguranja u velikoj su mjeri povezane samo ako:
(a)
|
subjekt ne može mjeriti jednu komponentu, a da pritom ne uzme u obzir drugu. Stoga, ako se vrijednost jedne komponente mijenja ovisno o vrijednosti druge, subjekt primjenjuje MSFI 17 kako bi obračunao kombiniranu komponentu ulaganja i osiguranja ili
|
(b)
|
ugovaratelj osiguranja ne može ostvariti koristi od jedne komponente ako nije prisutna i druga. Stoga, ako istek ili dospijeće jedne komponente u ugovoru dovodi do isteka ili dospijeća druge, subjekt primjenjuje MSFI 17 kako bi obračunao kombiniranu komponentu ulaganja i osiguranja.
|
|
Obećanja prijenosa različite robe ili usluga koje nisu usluge iz ugovora o osiguranju (točka 12.)
|
B33.
|
U točki 12. od subjekta se zahtijeva da od ugovora o osiguranju odvoji obećanje prijenosa različite robe ili usluga koje nisu usluge iz ugovora o osiguranju na ugovaratelja osiguranja. Za potrebe odvajanja subjekt ne uzima u obzir aktivnosti koje mora poduzeti radi izvršenja ugovora, osim ako subjekt robu ili usluge koje nisu usluge iz ugovora o osiguranju prenosi na ugovaratelja osiguranja u vrijeme tih aktivnosti. Na primjer, subjekt će možda morati obaviti različite administrativne zadatke u vezi sa sastavljanjem ugovora. Obavljanjem tih zadataka na ugovaratelja osiguranja ne prenosi se usluga obavljanja tih zadataka.
|
|
B34.
|
Roba ili usluga koja nije usluga iz ugovora o osiguranju obećana ugovaratelju osiguranja razlikuje se ako ugovaratelj osiguranja može iskoristiti samu robu ili usluge ili u kombinaciji s drugim resursima koji su mu izravno dostupni. Izravno dostupni resursi jesu roba ili usluge koje se prodaju zasebno (prodaju ih subjekt ili drugi subjekt) ili resursi koje je ugovaratelj osiguranja već stekao (od subjekta ili na temelju drugih transakcija ili događaja).
|
|
B35.
|
Roba ili usluga koja nije usluga iz ugovora o osiguranju koja je obećana ugovaratelju osiguranja ne razlikuje se u sljedećim slučajevima:
(a)
|
ako su novčani tokovi i rizici povezani s tom robom ili uslugom u velikoj mjeri povezani s novčanim tokovima i rizicima povezanima s komponentama osiguranja u ugovoru i
|
(b)
|
ako subjekt pruža značajnu uslugu pri objedinjavanju robe ili usluge s komponentama osiguranja.
|
|
NOVČANI TOKOVI OD PRIBAVE OSIGURANJA (TOČKE 28.A–28.F)
|
B35.A
|
Subjekt za primjenu točke 28.A koristi sustavnu i smislenu metodu raspodjele:
(a)
|
novčanih tokova od pribave osiguranja koji se mogu izravno pripisati skupini ugovora o osiguranju:
ii.
|
skupinama koje će uključiti ugovore o osiguranju za koje se očekuje da će proizaći iz produljenja ugovora o osiguranju u toj skupini.
|
|
(b)
|
novčanih tokova od pribave osiguranja koji se mogu izravno pripisati portfelju ugovora o osiguranju, osim onih iz podtočke (a), skupinama ugovora u portfelju.
|
|
|
B35B.
|
Na kraju svakog izvještajnog razdoblja subjekt revidira iznose raspodijeljene kako je navedeno u točki B35.A kako bi prikazao sve promjene pretpostavki koje određuju ulazne podatke za primijenjenu metodu raspodjele. Subjekt ne smije mijenjati iznose raspodijeljene u skupinu ugovora o osiguranju nakon što su svi ugovori dodani skupini (vidjeti točku B35.C.).
|
|
B35.C
|
Subjekt može dodati ugovore o osiguranju u skupinu ugovora o osiguranju u više od jednog izvještajnog razdoblja (vidjeti točku 28.). U tim okolnostima subjekt prestaje priznavati dio imovine za novčane tokove od pribave osiguranja koji se odnosi na ugovore o osiguranju dodane skupini u tom razdoblju i nastavlja priznavati imovinu za novčane tokove od pribave osiguranja u mjeri u kojoj se ta imovina odnosi na ugovore o osiguranju za koje se očekuje da će se dodati skupini u budućem izvještajnom razdoblju.
|
|
B35.D
|
Za potrebe primjene točke 28.E:
(a)
|
Subjekt priznaje gubitak od umanjenja vrijednosti u računu dobiti i gubitka i umanjuje knjigovodstvenu vrijednost imovine za novčane tokove od pribave osiguranja tako da knjigovodstvena vrijednost imovine ne premašuje očekivani neto novčani priljev za povezanu skupinu ugovora o osiguranju, koji je utvrđen u skladu s točkom 32. podtočkom (a).
|
(b)
|
kada subjekt raspoređuje novčane tokove od pribave osiguranja u skupinu ugovora o osiguranju u skladu s točkom B35.A podtočkom (a) alinejom ii., subjekt priznaje gubitak od umanjenja vrijednosti u računu dobiti i gubitka i smanjuje knjigovodstvenu vrijednost povezane imovine za novčane tokove od pribave osiguranja u mjeri u kojoj:
i.
|
subjekt očekuje da će ti novčani tokovi od pribave osiguranja premašiti neto novčani priljev očekivanih produljenja, koji je utvrđen u skladu s točkom 32. podtočkom (a); i
|
ii.
|
višak utvrđen i u skladu s podtočkom (b) alinejom i. već nije priznat kao gubitak od umanjenja vrijednosti u skladu s podtočkom (a).
|
|
|
MJERENJE (TOČKE 29.–71.)
Procjene budućih novčanih tokova (točke 33.–35.)
|
B36.
|
U ovom se odjeljku objašnjavaju sljedeća pitanja:
(a)
|
nepristrana upotreba svih razumnih i pouzdanih podataka bez nepotrebnih troškova ili napora (vidjeti točke B37.–B41.);
|
(b)
|
tržišne i netržišne varijable (vidjeti točke B42.–B53.);
|
(c)
|
primjena postojećih procjena (vidjeti točke B54.–B60.) i
|
(d)
|
novčani tokovi u okviru granica ugovora (vidjeti točke B61.–B71.).
|
|
Nepristrana primjena svih razumnih i pouzdanih podataka dostupnih bez nepotrebnih troškova ili napora (točka 33. podtočka (a))
|
B37.
|
Cilj je procjene budućih novčanih tokova odrediti očekivanu vrijednost, ili srednju vrijednost na temelju vjerojatnosti, cjelokupnog raspona mogućih ishoda uzimajući u obzir sve razumne i pouzdane podatke dostupne na datum izvještavanja bez nepotrebnih troškova ili napora. Razumni i pouzdani podaci dostupni na datum izvještavanja bez nepotrebnih troškova ili napora uključuju podatke o prošlim događajima i postojećim uvjetima te prognoze budućih uvjeta (vidjeti točku B41.). Smatra se da su podaci iz vlastitih informacijskih sustava subjekta dostupni bez nepotrebnih troškova ili napora.
|
|
B38.
|
Raspon scenarija u kojem se odražava cjelokupni raspon mogućih ishoda početna je točka za procjenu novčanih tokova. U svakom scenariju određuju se iznos i vrijeme novčanih tokova za konkretni ishod i procjenjuje vjerojatnost tog ishoda. Novčani tokovi iz svakog scenarija diskontiraju se i ponderiraju procjenom vjerojatnosti tog ishoda kako bi se dobila očekivana sadašnja vrijednost. Stoga cilj nije izraditi najvjerojatniji ili vjerojatniji ishod budućih novčanih tokova.
|
|
B39.
|
Pri razmatranju cjelokupnog raspona mogućih ishoda cilj je nepristrano uključiti sve razumne i pouzdane podatke dostupne bez nepotrebnih troškova ili napora, a ne utvrditi sve moguće scenarije. U praksi nije potrebno izrađivati izričite scenarije ako je proizašla procjena u skladu s ciljem mjerenja, odnosno razmatranjem svih razumnih i pouzdanih podataka dostupnih bez nepotrebnih troškova ili napora pri određivanju srednje vrijednosti. Na primjer, ako subjekt procijeni da je distribucija vjerojatnosti rashoda uglavnom u skladu s distribucijom vjerojatnosti koja se u cijelosti može opisati manjim brojem parametara, dovoljno je procijeniti taj manji broj parametara. Slično tome, u nekim slučajevima relativno jednostavno modeliranje može dati odgovor u okviru prihvatljivog raspona preciznosti, a da pritom nisu potrebne brojne detaljne simulacije. No u nekim se slučajevima novčani tokovi mogu temeljiti na složenim odnosnim čimbenicima i mogu se nelinearno mijenjati ovisno o promjenama ekonomskih uvjeta. To je na primjer moguće ako novčani tokovi odražavaju niz međusobno povezanih prešutnih ili izričitih opcija. U tim će slučajevima za postizanje cilja mjerenja vjerojatno biti potrebno sofisticiranije stohastičko modeliranje.
|
|
B40.
|
Izrađeni scenariji uključuju nepristrane procjene vjerojatnosti katastrofalnih gubitaka na temelju postojećih ugovora. U tim su scenarijima isključena moguća potraživanja na temelju mogućih budućih ugovora.
|
|
B41.
|
Subjekt procjenjuje vjerojatnosti i iznose budućih plaćanja u skladu s postojećim ugovorima na temelju dobivenih podataka, uključujući:
(a)
|
podatke o odštetnim zahtjevima koje su ugovaratelji osiguranja već prijavili;
|
(b)
|
druge podatke o poznatim ili procijenjenim obilježjima ugovora o osiguranju;
|
(c)
|
povijesne podatke o vlastitom iskustvu subjekta, prema potrebi potkrijepljene povijesnim podacima iz drugih izvora. Povijesni podaci usklađuju se kako bi se pokazali postojeće uvjete, na primjer:
i.
|
ako se obilježja osigurane skupine razlikuju (ili će se razlikovati, na primjer, zbog štetne selekcije) od obilježja skupine koja je upotrijebljena kao osnova za povijesne podatke;
|
ii.
|
ako postoje pokazatelji da se povijesna kretanja neće nastaviti, da će se pojaviti nova kretanja ili da gospodarske, demografske ili druge promjene mogu utjecati na novčane tokove koji proizlaze iz postojećih ugovora o osiguranju ili
|
iii.
|
ako je došlo do promjena u stavkama kao što su postupci preuzimanja rizika i postupci upravljanja odštetnim zahtjevima koji mogu utjecati na relevantnost povijesnih podataka o ugovorima o osiguranju;
|
|
(d)
|
podatke o tekućim cijenama, ako su dostupni, za ugovore o reosiguranju i druge financijske instrumente (ako postoje) kojima su obuhvaćeni slični rizici, kao što su obveznice za elementarne nepogode i vremenski derivatni instrumenti, te najnovijim tržišnim cijenama za prijenose ugovora o osiguranju. Ti se podaci usklađuju kako bi se pokazale razlike između novčanih tokova koji proizlaze iz tih ugovora o reosiguranju ili drugih financijskih instrumenata i novčanih tokova koji bi nastali kad subjekt izvrši odnosne ugovore s ugovarateljem osiguranja.
|
|
Tržišne varijable i netržišne varijable
|
B42.
|
U MSFI-ju 17 utvrđene su dvije vrste varijabli:
(a)
|
tržišne varijable – varijable koje se mogu pratiti na tržištima ili koje se mogu izvesti izravno iz tržišta (na primjer, cijene vrijednosnih papira kojima se javno trguje i kamatne stope); i
|
(b)
|
netržišne varijable – sve ostale varijable (na primjer, učestalost i težina odštetnih zahtjeva i smrtnost).
|
|
|
B43.
|
Tržišne varijable obično dovode do financijskog rizika (na primjer, vidljive kamatne stope), a netržišne varijable do nefinancijskog rizika (na primjer, stope smrtnosti). No to neće uvijek biti slučaj. Na primjer, mogu postojati pretpostavke koje se odnose na financijske rizike za koje se varijable ne mogu vidjeti na tržištu ili za koje one ne proizlaze izravno iz tržišta (na primjer, kamatne stope koje se ne mogu vidjeti na tržištima ili koje ne proizlaze izravno iz njih).
|
Tržišne varijable (točka 33. podtočka (b))
|
B44.
|
Procjene tržišnih varijabli u skladu su s vidljivim tržišnim cijenama na dan mjerenja. Subjekt je obvezan u najvećoj mogućoj mjeri upotrebljavati vidljive ulazne podatke i vidljive tržišne podatke ne smije zamijeniti vlastitim procjenama, osim kako je opisano u točki 79. MSFI-ja 13 Mjerenje fer vrijednosti. U skladu s MSFI-jem 13, ako se varijable trebaju izvesti (na primjer, jer ne postoje vidljive tržišne varijable), one u najvećoj mogućoj mjeri moraju biti u skladu s vidljivim tržišnim varijablama.
|
|
B45.
|
U tržišnim cijenama objedinjena su različita stajališta o mogućim budućim ishodima te se u njima odražavaju i preferencije sudionika na tržištu u pogledu rizika. Stoga one nisu jedinstvena prognoza budućeg ishoda. Ako se stvarni ishod razlikuje od prethodne tržišne cijene, to ne znači da je tržišna cijena bila „pogrešna”.
|
|
B46.
|
Važna primjena tržišnih varijabli odražava se u konceptu replicirajuće imovine ili replicirajućeg portfelja imovine. Replicirajuća imovina jest imovina čiji novčani tokovi u svim scenarijima točno odgovaraju ugovornim novčanim tokovima skupine ugovora o osiguranju u smislu iznosa, vremena i neizvjesnosti. U nekim slučajevima replicirajuća imovina može postojati za neke novčane tokove koji proizlaze iz skupine ugovora o osiguranju. U fer vrijednosti te imovine odražavaju se očekivana sadašnja vrijednost novčanih tokova od te imovine i rizik povezan s tim novčanim tokovima. Ako replicirajući portfelj imovine postoji za neke novčane tokove koji proizlaze iz skupine ugovora o osiguranju, za mjerenje relevantnih novčanih tokova od izvršenja ugovorâ o osiguranju subjekt umjesto izričite procjene novčanih tokova i diskontne stope može upotrijebiti fer vrijednost te imovine.
|
|
B47.
|
U MSFI-ju 17 od subjekta se ne zahtijeva da upotrebljava tehniku replicirajućeg portfelja. No ako replicirajuća imovina ili portfelj postoji za neke novčane tokove koji proizlaze iz ugovora o osiguranju i subjekt odluči upotrijebiti drukčiju tehniku, mora se uvjeriti da tehnika replicirajućeg portfelja vjerojatno ne bi dovela do bitno drukčijeg mjerenja tih novčanih tokova.
|
|
B48.
|
Tehnike koje nisu tehnike replicirajućeg portfelja, kao što su tehnike stohastičkog modeliranja, mogu biti robusnije ili jednostavnije za primjenu ako postoji znatna međuovisnost novčanih tokova koji se mijenjaju ovisno o povratu na imovinu i drugim novčanih tokovima. Prosudba je potrebna kako bi se odredila tehnika kojom se najbolje ispunjava cilj usklađenosti s vidljivim tržišnim varijablama u određenim okolnostima. Konkretno, tehnika koja se upotrebljava mora dovesti do usklađenosti mjerenja svih opcija i jamstava uključenih u ugovore o osiguranju s vidljivim tržišnim cijenama (ako postoje) za te opcije i jamstva.
|
Netržišne varijable
|
B49.
|
Procjene netržišnih varijabli odražavaju sve razumne i pouzdane vanjske i unutarnje dokaze koji su dostupni bez nepotrebnih troškova ili napora.
|
|
B50.
|
Netržišni vanjski podaci (na primjer, nacionalni statistički podaci o smrtnosti) mogu imati veću ili manju važnost od internih podataka (na primjer, interno prikupljeni statistički podaci o smrtnosti), ovisno o okolnostima. Na primjer, subjekt koji izdaje ugovore o životnom osiguranju pri izradi nepristranih procjena vjerojatnosti scenarija smrtnosti za svoje ugovore o osiguranju ne oslanja se samo na nacionalne statističke podatke o smrtnosti, nego uzima u obzir sve ostale razumne i pouzdane unutarnje i vanjske izvore podataka dostupne bez nepotrebnih troškova ili napora. Pri izradi tih vjerojatnosti subjekt veću važnost daje uvjerljivijim podacima. Na primjer:
(a)
|
interni statistički podaci o smrtnosti mogu biti uvjerljiviji od nacionalnih podataka o smrtnosti ako se nacionalni podaci temelje na velikoj skupini koja nije reprezentativna za osiguranu skupinu. Razlog tome može biti, na primjer, činjenica da se demografska obilježja osigurane skupine mogu znatno razlikovati od obilježja nacionalne skupine, što znači da bi subjekt veću važnost trebao dati internim podacima, a manju nacionalnim statističkim podacima.
|
(b)
|
s druge strane, ako se interni statistički podaci temelje na maloj skupini s obilježjima za koje se smatra da su slična obilježjima nacionalne skupine te ako su nacionalni statistički podaci aktualni, subjekt veću važnost daje nacionalnim statističkim podacima.
|
|
|
B51.
|
Procijenjene vjerojatnosti netržišnih varijabli ne smiju biti u suprotnosti s vidljivim tržišnim varijablama. Na primjer, procijenjene vjerojatnosti budućih scenarija stope inflacije moraju u najvećoj mogućoj mjeri biti u skladu s vjerojatnostima koje proizlaze iz tržišnih kamatnih stopa.
|
|
B52.
|
U nekim slučajevima subjekt može zaključiti da se tržišne varijable mijenjaju neovisno o netržišnim varijablama. U tom slučaju subjekt uzima u obzir scenarije koji odražavaju niz mogućih ishoda za netržišne varijable, pri čemu se u svakom scenariju upotrebljava ista vidljiva vrijednost tržišne varijable.
|
|
B53.
|
U drugim slučajevima tržišne varijable i netržišne varijable mogu biti međusobno povezane. Na primjer, mogu postojati dokazi da su stope isteka (netržišna varijabla) povezane s kamatnim stopama (tržišna varijabla). Slično tome, mogu postojati dokazi da su razine zahtjeva za osiguranje nekretnina ili automobila povezane s gospodarskim ciklusima te stoga i s kamatnim stopama i troškovima. Subjekt osigurava da su vjerojatnosti za te scenarije i ispravak vrijednosti za nefinancijski rizik koji se odnosi na tržišne varijable u skladu s vidljivim tržišnim cijenama koje ovise o tim tržišnim varijablama.
|
Upotreba trenutačnih procjena (točka 33. podtočka (c))
|
B54.
|
Pri procjeni svakog scenarija za novčane tokove i njegove vjerojatnosti subjekt upotrebljava sve razumne i pouzdane podatke dostupne bez nepotrebnih troškova ili napora. Subjekt preispituje procjene koje je izradio na kraju prethodnog izvještajnog razdoblja i ažurira ih. Pritom subjekt uzima u obzir sljedeće:
(a)
|
odražavaju li se u ažuriranim procjenama vjerno uvjeti na kraju izvještajnog razdoblja.
|
(b)
|
odražavaju li se u promjenama procjena vjerno promjene uvjeta tijekom tog razdoblja. Na primjer, pretpostavimo da su procjene bile na jednom kraju razumnog raspona na početku razdoblja. Ako se uvjeti nisu promijenili, prebacivanjem procjena na drugi kraj raspona na kraju razdoblja ne bi se vjerno odražavali događaji tijekom razdoblja. Ako se subjektove najnovije procjene razlikuju od njegovih prethodnih procjena, ali se uvjeti nisu promijenili, subjekt ocjenjuje jesu li opravdane nove vjerojatnosti pripisane svakom scenariju. Pri ažuriranju svojih procjena tih vjerojatnosti subjekt uzima u obzir dokaze kojima su potkrijepljene njegove prethodne procjene i sve nove dokaze, pri čemu veću važnost daje uvjerljivijim dokazima.
|
|
|
B55.
|
U vjerojatnosti pripisanoj svakom scenariju odražavaju se uvjeti na kraju izvještajnog razdoblja. Stoga, u skladu s MRS-om 10 Događaji nakon izvještajnog razdoblja događaj nakon izvještajnog razdoblja kojim se rješava neizvjesnost koja je postojala na kraju izvještajnog razdoblja nije dokaz uvjeta koji su postojali tog dana. Na primjer, na kraju izvještajnog razdoblja može postojati 20-postotna vjerojatnost da će tijekom preostalih šest mjeseci ugovora o osiguranju nastati velika oluja. Nakon kraja izvještajnog razdoblja, ali prije odobrenja financijskih izvještaja za izdavanje, nastaje velika oluja. Novčani tokovi od izvršenja tog ugovora ne odražavaju tu oluju za koju se, na temelju novijih saznanja, zna da se dogodila. Umjesto toga, novčani tokovi uključeni u mjerenje uključuju 20-postotnu vjerojatnost koja je vidljiva na kraju izvještajnog razdoblja (uz objavu u skladu s MRS-om 10 da je događaj koji ne nalaže usklađivanje nastupio nakon kraja izvještajnog razdoblja).
|
|
B56.
|
Trenutačne procjene očekivanih novčanih tokova nisu nužno istovjetne najnovijem stvarnom iskustvu. Na primjer, pretpostavimo da je iskustvo povezano sa smrtnosti u izvještajnom razdoblju 20 % lošije od prethodnog iskustva povezanog sa smrtnosti i prethodnih očekivanja u pogledu iskustava povezanih sa smrtnosti. Nekoliko čimbenika moglo je prouzročiti iznenadnu promjenu iskustva, uključujući:
(a)
|
trajne promjene smrtnosti;
|
(b)
|
promjene obilježja osigurane skupine (na primjer, promjene u preuzimanju rizika ili distribuciji ili selektivno raskinuti ugovori ugovaratelja osiguranja koji su neobično dobrog zdravlja);
|
(c)
|
nasumične fluktuacije; ili
|
(d)
|
jednokratne uzroke koji se mogu utvrditi.
|
|
|
B57.
|
Subjekt istražuje razloge za promjenu iskustva te izrađuje nove procjene novčanih tokova i vjerojatnosti s obzirom na najnovije iskustvo, ranije iskustvo i druge podatke. Rezultat u slučaju primjera iz točke B56. obično bi bila promjena očekivane sadašnje vrijednosti naknade za smrt, ali ne za čak 20 %. U primjeru iz točke B56., ako stope smrtnosti nastave biti znatno više od prethodnih procjena zbog razloga za koje se očekuje da će se nastaviti, povećat će se procijenjena vjerojatnost pripisana scenarijima koji uključuju visoku smrtnost.
|
|
B58.
|
Procjene netržišnih varijabli uključuju podatke o trenutačnoj razini osiguranih događaja i podatke o kretanjima. Na primjer, stope smrtnosti u brojnim su se zemljama stalno smanjivale tijekom duljeg razdoblja. Pri određivanju novčanih tokova od izvršenja ugovorâ uzimaju se u obzir vjerojatnosti koje bi se pripisale svakom mogućem scenariju kretanja, uzimajući u obzir sve razumne i pouzdane podatke dostupne bez nepotrebnih troškova ili napora.
|
|
B59.
|
Slično tome, ako su novčani tokovi raspodijeljeni u skupinu ugovora o osiguranju osjetljivi na inflaciju, pri određivanju novčanih tokova od izvršenja ugovorâ uzimaju se u obzir trenutačne procjene mogućih budućih stopa inflacije. Budući da će stope inflacije vjerojatno biti povezane s kamatnim stopama, u mjerenju novčanih tokova od izvršenja ugovorâ uzimaju se u obzir vjerojatnosti za svaki scenarij inflacije na način da budu u skladu s vjerojatnostima koje proizlaze iz tržišnih kamatnih stopa koje se upotrebljavaju u procjeni diskontne stope (vidjeti točku B51.).
|
|
B60.
|
Pri procjeni novčanih tokova subjekt uzima u obzir trenutačna očekivanja u pogledu budućih događaja koji bi mogli utjecati na te novčane tokove. Subjekt izrađuje scenarije novčanih tokova u kojima se odražavaju ti budući događaji te nepristrane procjene vjerojatnosti svakog scenarija. No subjekt ne uzima u obzir trenutačna očekivanja u pogledu budućih izmjena zakonodavstva kojima bi se promijenila ili ukinula sadašnja obveza ili uvele nove obveze na temelju postojećeg ugovora o osiguranju dok se ta izmjena zakonodavstva zaista ne donese.
|
Novčani tokovi u okviru granica ugovora (točka 34.)
|
B61.
|
Procjene novčanih tokova u scenariju uključuju sve novčane tokove u okviru granica postojećeg ugovora te ne uključuju nikakve druge novčane tokove. Subjekt primjenjuje točku 2. kako bi odredio granice postojećeg ugovora.
|
|
B62.
|
Brojni ugovori o osiguranju imaju elemente na temelju kojih ugovaratelji osiguranja mogu poduzeti mjere za promjenu iznosa, vremena, prirode ili neizvjesnosti iznosa koje će primiti. Ti elementi uključuju mogućnosti produljenja, otkupa, konverzije i prestanka plaćanja premija, pri čemu se i dalje ostvaruju prava na temelju tih ugovora. Pri mjerenju skupine ugovora o osiguranju uzimaju se u obzir, na osnovi očekivane vrijednosti, subjektove trenutačne procjene načina na koji će ugovaratelji osiguranja iz skupine iskoristiti dostupne mogućnosti, a pri ispravku vrijednosti za nefinancijski rizik uzimaju se u obzir subjektove trenutačne procjene načina na koji se stvarno ponašanje ugovaratelja osiguranja može razlikovati od očekivanog ponašanja. Taj zahtjev u pogledu određivanja očekivane vrijednosti primjenjuje se neovisno o broju ugovora u skupini; na primjer, primjenjuje se čak i ako skupinu čini jedan ugovor. Stoga se pri mjerenju skupine ugovora o osiguranju ne pretpostavlja 100-postotna vjerojatnost da će ugovaratelji osiguranja:
(a)
|
otkupiti svoje ugovore ako postoji određena vjerojatnost da neki ugovaratelji osiguranja to neće učiniti; ili
|
(b)
|
zadržati svoje ugovore ako postoji određena vjerojatnost da neki ugovaratelji osiguranja to neće učiniti.
|
|
|
B63.
|
Ako je na temelju ugovora o osiguranju izdavatelj tog ugovora dužan produljiti ili na drugi način zadržati ugovor, on primjenjuje točku 34. kako bi procijenio jesu li premije i povezani novčani tokovi koji proizlaze iz produljenog ugovora u okviru granica izvornog ugovora.
|
|
B64.
|
U točki 34. upućuje se na subjektovu praktičnu mogućnost da na budući datum (datum produljenja) odredi cijenu u kojoj se u cijelosti odražavaju rizici u ugovoru od tog datuma. Subjekt ima tu praktičnu mogućnost ako ne postoje ograničenja zbog kojih ne može odrediti istu cijenu koju bi odredio za novi ugovor s istim obilježjima kao u postojećem ugovoru izdanom tog datuma ili ako može izmijeniti koristi kako bi bile u skladu s cijenom koju će naplatiti. Slično tome, subjekt ima praktičnu mogućnost odrediti cijenu ako može ponovno odrediti cijenu postojećeg ugovora tako da se u toj cijeni odražavaju ukupne promjene rizika u portfelju ugovora o osiguranju, čak i ako se u cijeni određenoj za svakog pojedinačnog ugovaratelja osiguranja ne odražava promjena rizika za tog specifičnog ugovaratelja osiguranja. Pri procjeni toga ima li subjekt praktičnu mogućnost odrediti cijenu u kojoj se u cijelosti odražavaju rizici u ugovoru ili portfelju uzimaju se u obzir svi rizici koji bi se uzeli u obzir pri preuzimanju rizika za istovrijedne ugovore na datum produljenja preostale usluge. Pri određivanju procjena budućih novčanih tokova na kraju izvještajnog razdoblja subjekt ponovno procjenjuje granice ugovora o osiguranju kako bi uključio učinak promjena okolnosti na materijalna prava i obveze subjekta.
|
|
B65.
|
Novčani tokovi u okviru granica ugovora o osiguranju novčani su tokovi koji su izravno povezani s izvršenjem ugovora, uključujući novčane tokove za koje subjekt ima diskrecijsko pravo u pogledu iznosa ili vremena. Novčani tokovi unutar granica uključuju:
(a)
|
premije (uključujući usklađenja premija i obročne premije) ugovaratelja osiguranja i sve dodatne novčane tokove koji proizlaze iz tih premija.
|
(b)
|
plaćanja ugovaratelju osiguranja (ili u njegovo ime), uključujući štete koje su već prijavljene, ali još nisu plaćene (odnosno prijavljene štete), nastale štete za događaje koji su se dogodili, ali za koje nije prijavljena šteta i sve buduće štete za koju subjekt ima materijalnu obvezu (vidjeti točku 34.).
|
(c)
|
plaćanja ugovaratelju osiguranja (ili u njegovo ime) koja se mijenjaju ovisno o povratu na odnosne stavke.
|
(d)
|
plaćanja ugovaratelju osiguranja (ili u njegovo ime) koja proizlaze iz derivatnih instrumenata, na primjer, opcija i jamstava ugrađenih u ugovor ako te opcije i jamstva nisu odvojeni od ugovora o osiguranju (vidjeti točku 11. podtočku (a)).
|
(e)
|
razvrstavanje novčanih tokova od pribave osiguranja u portfelj kojem ugovor pripada.
|
(f)
|
troškove rješavanja odštetnih zahtjeva (odnosno troškove koje će subjekt imati pri istraživanju, obradi i rješavanju odštetnih zahtjeva na temelju postojećih ugovora o osiguranju, uključujući naknade za pravne usluge i usluge procjenitelja štete te interne troškove ispitivanja zahtjeva i obrade isplata odštetnih zahtjeva).
|
(g)
|
troškove koje će subjekt imati pri osiguravanju ugovornih naknada u naravi.
|
(h)
|
troškove upravljanja policom i njezina održavanja, kao što su troškovi naplate premija i obrade izmjena polica (na primjer, konverzije i reaktiviranja). Ti troškovi uključuju i višekratne provizije za koje se očekuje da će se platiti posrednicima ako dotični ugovaratelj osiguranja nastaviti plaćati premije u okviru granica ugovora o osiguranju.
|
(i)
|
poreze na temelju transakcija (kao što su porezi na premije, porezi na dodanu vrijednosti te porezi na robu i usluge) i naknade (kao što su naknade za vatrogasnu službu i procjene jamstvenog fonda) koji izravno proizlaze iz postojećih ugovora o osiguranju ili koji im se mogu pripisati na temelju razumnog i dosljednog kriterija.
|
(j)
|
plaćanja koja osiguratelj izvršava u svojstvu fiducijara kako bi podmirio porezne obveze ugovaratelja osiguranja te povezane primitke.
|
(k)
|
moguće novčane priljeve od povrata (kao što su spašavanje i subrogacija) za buduće odštetne zahtjeve obuhvaćene postojećim ugovorima o osiguranju te, u mjeri u kojoj oni ne zadovoljavaju uvjete za priznavanje kao odvojena imovina, moguće novčane priljeve od povrata za prošle zahtjeve.
|
(ka)
|
troškove koje će subjekt imati:
i.
|
obavljanjem ulagačke aktivnosti, u mjeri u kojoj subjekt obavlja tu aktivnost kako bi povećao koristi od pokrića osiguranja za ugovaratelje osiguranja. Ulagačke aktivnosti povećavaju koristi od pokrića osiguranja ako subjekt obavlja te aktivnosti za koje očekuje ostvariti povrat ulaganja od kojeg će ugovaratelji osiguranja imati koristi u slučaju nastanka osiguranog događaja.
|
ii.
|
pružanjem usluge povrata od ulaganja ugovarateljima osiguranja iz ugovora o osiguranju bez obilježja izravnog sudjelovanja (vidjeti točku B119.B).
|
iii.
|
pružanjem usluga povezanih s ulaganjem ugovarateljima osiguranja ugovora o osiguranju s obilježjima izravnog sudjelovanja.
|
|
(l)
|
raspodjelu fiksnih i varijabilnih općih troškova (kao što su troškovi računovodstva, ljudskih resursa, informacijske tehnologije i podrške, amortizacije građevina, najma te održavanja i komunalnih usluga) koji se mogu izravno pripisati izvršenju ugovora o osiguranju. Ti se opći troškovi raspodjeljuju u skupine ugovora primjenom sustavnih i smislenih metoda koje se dosljedno primjenjuju na sve troškove sa sličnim obilježjima.
|
(m)
|
sve ostale troškove koji se mogu posebno naplatiti ugovaratelju osiguranja pod uvjetima iz ugovora.
|
|
|
B66.
|
Sljedeći novčani tokovi ne uključuju se u procjenu novčanih tokova koji će nastati kad subjekt izvrši postojeći ugovor o osiguranju:
(a)
|
povrat od ulaganja. Ulaganja se odvojeno priznaju, mjere i prezentiraju.
|
(b)
|
novčani tokovi (plaćanja ili primici) koji proizlaze iz ugovora o reosiguranju koji se drže. Ugovori o reosiguranju koji se drže priznaju se, mjere i prezentiraju odvojeno.
|
(c)
|
novčani tokovi koji mogu proizaći iz budućih ugovora o osiguranju, odnosno novčani tokovi izvan granica postojećih ugovora (vidjeti točke 34.– 35.).
|
(d)
|
novčani tokovi povezani s troškovima koji se ne mogu izravno pripisati portfelju ugovora o osiguranju koji sadržava taj ugovor, kao što su troškovi razvoja proizvoda i obuke. Ti se troškovi priznaju u računu dobiti i gubitka kad nastanu.
|
(e)
|
novčani tokovi koji proizlaze iz neuobičajenih količina utrošenog rada ili drugih resursa koji se upotrebljavaju za izvršenje ugovora. Ti se troškovi priznaju u računu dobiti i gubitka kad nastanu.
|
(f)
|
plaćanja poreza na dobit i primici koje osiguratelj ne plaća niti prima u svojstvu fiducijara ili koji se ne mogu posebno naplatiti ugovaratelju osiguranja pod uvjetima iz ugovora.
|
(g)
|
novčani tokovi između različitih komponenti izvještajnog subjekta, kao što su fondovi ugovaratelja osiguranja i fondovi dioničara, ako se tim novčanim tokovima ne mijenja iznos koji će se platiti ugovarateljima osiguranja.
|
(h)
|
novčani tokovi koji proizlaze iz komponenti odvojenih od ugovora o osiguranju koje se obračunavaju u skladu s drugim primjenjivim standardima (vidjeti točke 10. – 13.).
|
|
|
B66.A
|
Od subjekta se može zahtijevati da prije priznavanja skupine ugovora o osiguranju prizna imovinu ili obvezu za novčane tokove povezane sa skupinom ugovora o osiguranju koji nisu novčani tokovi od pribave osiguranja, i to zbog nastanka novčanih tokova ili zbog zahtjeva nekog drugog standarda MSFI-ja. Novčani tokovi su povezani sa skupinom ugovora o osiguranju ako bi ti novčani tokovi bili uključeni u novčane tokove od izvršenja ugovorâ na datum početnog priznavanja skupine da su plaćeni ili primljeni nakon tog datuma. Za primjenu točke 38. podtočke (c) alineje ii., subjekt prestaje priznavati takvu imovinu ili obvezu u mjeri u kojoj se ta imovina ili obveza ne bi priznavala odvojeno od skupine ugovora o osiguranju ako je do novčanog toka ili primjene standarda MSFI-ja došlo na datum početnog priznavanja skupine ugovora o osiguranju.
|
Ugovori s novčanim tokovima koji utječu ili su pod utjecajem novčanih tokova prema ugovarateljima osiguranja iz drugih ugovora
|
B67.
|
Neki ugovori o osiguranju utječu na novčane tokove prema ugovarateljima osiguranja iz drugih ugovora time što se u njima zahtijeva:
(a)
|
da ugovaratelj osiguranja s ugovarateljima osiguranja iz drugih ugovora dijeli povrat od istog određenog skupa odnosnih stavki; i
|
(b)
|
ili:
i.
|
da ugovaratelj osiguranja snosi smanjenje svojeg udjela u povratu od odnosnih stavki zbog plaćanja ugovarateljima osiguranja iz drugih ugovora koji sudjeluju u tom skupu, uključujući plaćanja koja proizlaze iz jamstava danih ugovarateljima osiguranja iz tih drugih ugovora; ili
|
ii.
|
da ugovaratelji osiguranja iz drugih ugovora snose smanjenje svojih udjela od odnosnih stavki zbog plaćanja ugovaratelju osiguranja, uključujući plaćanja koja proizlaze iz jamstava danih tom ugovaratelju osiguranja.
|
|
|
|
B68.
|
Ponekad će ti ugovori utjecati na novčane tokove prema ugovarateljima osiguranja iz ugovora u drugim skupinama. Novčani tokovi od izvršenja ugovorâ iz svake skupine odražavaju mjeru u kojoj ugovori u toj skupini dovode do toga da na subjekta utječu očekivani novčani tokovi, bilo prema ugovarateljima osiguranja u toj skupini bilo prema ugovarateljima osiguranja u drugoj skupini. Stoga novčani tokovi od izvršenja ugovorâ za skupinu:
(a)
|
uključuju plaćanja koja proizlaze iz uvjeta postojećih ugovora prema ugovarateljima osiguranja iz ugovora u drugim skupinama, neovisno o tome očekuje li se da će se ta plaćanja izvršiti prema sadašnjim ili budućim ugovarateljima osiguranja; i
|
(b)
|
isključuju plaćanja prema ugovarateljima osiguranja u toj skupini koja su, u skladu s podtočkom (a), uključena u novčane tokove od izvršenja ugovorâ iz druge skupine.
|
|
|
B69.
|
Na primjer, u mjeri u kojoj se plaćanja prema ugovarateljima osiguranja u jednoj skupini povezana s udjelom u povratu od odnosnih stavki zbog plaćanja zajamčenog iznosa ugovarateljima osiguranja u drugoj skupini smanje s 350 NJ na 250 NJ, plaćanja od 100 NJ bit će uključena u novčane tokove od izvršenja ugovorâ iz prve skupine (koji će dakle iznositi 350 NJ), dok će zajamčeni iznos od 100 NJ biti isključen iz novčanih tokova od izvršenja ugovorâ iz druge skupine.
|
|
B70.
|
Različiti praktični pristupi mogu se primijeniti za određivanje novčanih tokova od izvršenja ugovorâ za skupinu ugovora koji utječu ili su pod utjecajem novčanih tokova prema ugovarateljima osiguranja iz ugovora u drugim skupinama. U nekim slučajevima subjekt će možda moći utvrditi promjenu odnosnih stavki i posljedičnu promjenu novčanih tokova samo na razini objedinjavanja višoj od razine skupina. U tim slučajevima subjekt sustavno i smisleno raspodjeljuje učinak promjene odnosnih stavki u svaku skupinu.
|
|
B71.
|
Nakon što se za sve ugovore u skupini osiguraju sve usluge iz ugovora o osiguranju, novčani tokovi od izvršenja ugovorâ još uvijek mogu uključivati plaćanja za koja se očekuje da će biti izvršena prema postojećim ugovarateljima osiguranja u drugim skupinama ili budućim ugovarateljima osiguranja. Subjekt nije obvezan nastaviti raspodjelu tih novčanih tokova od izvršenja ugovorâ u specifične skupine, nego umjesto toga može priznavati i mjeriti obvezu za te novčane tokove od izvršenja ugovorâ koji proizlaze iz svih skupina.
|
Diskontne stope (točka 36.)
|
B72.
|
Subjekt upotrebljava sljedeće diskontne stope pri primjeni MSFI-ja 17:
(a)
|
za mjerenje novčanih tokova od izvršenja ugovorâ – trenutačne diskontne stope u skladu s točkom 36.;
|
(b)
|
za određivanje kamata koje se dodaju marži za ugovorenu uslugu u skladu s točkom 44. podtočkom (b) za ugovore o osiguranju bez obilježja izravnog sudjelovanja – diskontne stope određene na datum početnog priznavanja skupine ugovora, uz primjenu točke 36. na nominalne novčane tokove koji se ne mijenjaju ovisno o povratu na odnosne stavke;
|
(c)
|
za mjerenje promjena marže za ugovorenu uslugu u skladu s točkom B96. podtočkama (a) – (b) i točkom B96. podtočkom (d) za ugovore o osiguranju bez obilježja izravnog sudjelovanja – diskontne stope u skladu s točkom 36. određene pri početnom priznavanju;
|
(d)
|
za skupine ugovora u kojima se primjenjuje pristup koji se temelji na raspodjeli premije i koji imaju znatnu komponentu financiranja, kako bi se knjigovodstvena vrijednost obveze za preostalo pokriće uskladila s točkom 56. – diskontne stope u skladu s točkom 36. određene pri početnom priznavanju;
|
(e)
|
ako subjekt odluči raščlaniti financijske prihode ili rashode od osiguranja između računa dobiti i gubitka i ostale sveobuhvatne dobiti (vidjeti točku 88.), kako bi odredio iznos financijskih prihoda ili rashoda uključenih u račun dobiti i gubitka:
i.
|
za skupine ugovora o osiguranju za koje promjene u pretpostavkama koje se odnose na financijski rizik nemaju znatan učinak na iznose plaćene ugovarateljima osiguranja, u skladu s točkom B131. – diskontne stope određene na datum početnog priznavanja skupine ugovora, uz primjenu točke 36. na nominalne novčane tokove koji se ne mijenjaju ovisno o povratu na odnosne stavke;
|
ii.
|
za skupine ugovora o osiguranju za koje promjene u pretpostavkama koje se odnose na financijski rizik imaju znatan učinak na iznose plaćene ugovarateljima osiguranja, u skladu s točkom B132. podtočkom (a) alinejom i. – diskontne stope s pomoću kojih se preostali revidirani očekivani financijski prihodi ili rashodi raspodjeljuju tijekom preostalog trajanja skupine ugovora po stalnoj stopi; i
|
iii.
|
za skupine ugovora u kojima se primjenjuje pristup koji se temelji na raspodjeli premije u skladu s točkom 59. podtočkom (b) i točkom B133. – diskontne stope određene na datum nastale štete, uz primjenu točke 36. na nominalne novčane tokove koji se ne mijenjaju ovisno o povratu na odnosne stavke.
|
|
|
|
B73.
|
Kako bi odredio diskontne stope na datum početnog priznavanja skupine ugovora opisane u točki B72. podtočkama (b) – (e), subjekt može primijeniti ponderirani prosjek diskontnih stopa tijekom razdoblja u kojem su izdani ugovori u skupini, a koji u skladu s točkom 22. ne može trajati više od godinu dana.
|
|
B74.
|
Procjene diskontnih stopa moraju biti u skladu s drugim procjenama koje se upotrebljavaju za mjerenje ugovora o osiguranju kako bi se izbjeglo dvostruko obračunavanje ili propusti; na primjer:
(a)
|
novčani tokovi koji se ne mijenjaju ovisno o povratu na odnosne stavke diskontiraju se po stopama u kojima se ne odražava takva promjenjivost;
|
(b)
|
novčani tokovi koji se mijenjaju ovisno o povratu na odnosne stavke:
i.
|
diskontiraju se po stopama u kojima se odražava ta promjenjivost; ili
|
ii.
|
usklađuju se za učinak te promjenjivosti i diskontiraju po stopi u kojoj se odražava izvršeno usklađenje.
|
|
(c)
|
nominalni novčani tokovi (odnosno novčani tokovi koji uključuju učinak inflacije) diskontiraju se po stopama koje uključuju učinak inflacije; i
|
(d)
|
realni novčani tokovi (odnosno novčani tokovi koji ne uključuju učinak inflacije) diskontiraju se po stopama koje ne uključuju učinak inflacije.
|
|
|
B75.
|
U točki B74. podtočki (b) zahtijeva se da se novčani tokovi koji se mijenjaju ovisno o povratu na odnosne stavke diskontiraju po stopama u kojima se odražava ta promjenjivost ili da se usklade za učinak te promjenjivosti i diskontiraju po stopi u kojoj se odražava izvršeno usklađenje. Promjenjivost je relevantan čimbenik neovisno o tome proizlazi li iz ugovornih uvjeta ili ostvarivanja diskrecijskog prava subjekta te neovisno o tome drži li subjekt te odnosne stavke.
|
|
B76.
|
Novčani tokovi koji se mijenjaju ovisno o povratu na odnosne stavke s promjenjivim povratima, ali koji podliježu jamstvu u pogledu minimalnog povrata, ne mijenjaju se samo na temelju povrata na odnosne stavke, čak i kad je zajamčeni iznos niži od očekivanog povrata na odnosne stavke. Stoga subjekt stopu u kojoj se održava promjenjivost povrata na odnosne stavke usklađuje za učinak jamstva, čak i kad je zajamčeni iznos niži od očekivanog povrata na odnosne stavke.
|
|
B77.
|
U MSFI-ju 17 od subjekta se ne zahtijeva da procijenjene novčane tokove podijeli u one koji se mijenjaju ovisno o povratu na odnosne stavke i one koje se ne mijenjaju. Ako subjekt ne dijeli procijenjene novčane tokove na taj način, obvezan je primijeniti diskontne stope koje su primjerene za procijenjene novčane tokove u cjelini; na primjer, primjenom tehnika stohastičkog modeliranja ili tehnika mjerenja neutralnih s obzirom na rizik.
|
|
B78.
|
Diskontne stope uključuju samo relevantne čimbenike, odnosno čimbenike koji proizlaze iz vremenske vrijednosti novca, obilježja novčanih tokova i obilježja likvidnosti ugovora o osiguranju. Te diskontne stope možda nisu izravno vidljive na tržištu. Stoga, kad vidljive tržišne stope za instrument s istim obilježjima nisu dostupne ili su vidljive tržišne stope za slične instrumente dostupne, ali se na temelju njih ne mogu odvojeno utvrditi čimbenici po kojima se taj instrument razlikuje od ugovora o osiguranju, subjekt procjenjuje primjerene stope. U MSFI-ju 17 ne zahtijeva se konkretna tehnika procjene za određivanje diskontnih stopa. Pri primjeni tehnike procjene subjekt je obvezan:
(a)
|
u najvećoj mogućoj mjeri upotrebljavati vidljive ulazne podatke (vidjeti točku B44.) i odražavati sve razumne i pouzdane vanjske i unutarnje podatke o netržišnim varijablama dostupne bez nepotrebnih troškova ili napora (vidjeti točku B49.). Točnije, diskontne stope koje se upotrebljavaju ne smiju biti u suprotnosti s dostupnim i relevantnim tržišnim podacima i netržišne varijable koje se upotrebljavaju ne smiju biti u suprotnosti s vidljivim tržišnim varijablama.
|
(b)
|
odražavati postojeće tržišne uvjete sa stajališta sudionika na tržištu.
|
(c)
|
donositi prosudbe kako bi ocijenio stupanj sličnosti između obilježja ugovora o osiguranju koji se mjere i obilježja instrumenta za koji su dostupne vidljive tržišne cijene te uskladiti te cijene kako bi se odražavale razlike između njih.
|
|
|
B79.
|
Za novčane tokove ugovora o osiguranju koji se ne mijenjaju ovisno o povratu na odnosne stavke diskontna stopa održava krivulju prinosa u odgovarajućoj valuti za instrumente koji imatelja ne izlažu nikakvom ili ga izlažu neznatnom kreditnom riziku i usklađena je kako bi se odražavala obilježja likvidnosti skupine ugovora o osiguranju. U tom se usklađenju odražava razlika između obilježja likvidnosti skupine ugovora o osiguranju i obilježja likvidnosti imovine upotrijebljene za određivanje krivulje prinosa. U krivuljama prinosa odražava se imovina kojom se trguje na aktivnim tržištima i koju imatelj obično u svakom trenutku odmah može prodati bez znatnih troškova. Za razliku od toga, na temelju nekih ugovora o osiguranju subjekta se ne može prisiliti da plaćanje izvrši prije nastanka osiguranih događaja ili datuma određenih u tim ugovorima.
|
|
B80.
|
Stoga, za novčane tokove ugovora o osiguranju koji se ne mijenjaju ovisno o povratu na odnosne stavke subjekt može odrediti diskontne stope usklađivanjem likvidne nerizične krivulje prinosa tako da se u njoj održavaju razlike između obilježja likvidnosti financijskih instrumenata na kojima se temelje vidljive stope na tržištu i obilježja likvidnosti ugovora o osiguranju (pristup odozdo prema gore).
|
|
B81.
|
S druge strane, subjekt može odrediti odgovarajuće diskontne stope za ugovore o osiguranju na temelju krivulje prinosa u kojoj se odražavaju postojeće tržišne stope povrata koje proizlaze iz mjerenja fer vrijednosti referentnog portfelja imovine (pristup odozgo prema dolje). Subjekt usklađuje tu krivulju prinosa kako bi uklonio sve čimbenike koji nisu relevantni za ugovore o osiguranju, ali nije obvezan krivulju prinosa uskladiti za razlike u obilježjima likvidnosti ugovora o osiguranju i referentnog portfelja.
|
|
B82.
|
Pri procjeni krivulje prinosa opisane u točki B81.:
(a)
|
ako za imovinu iz referentnog portfelja na aktivnim tržištima postoje vidljive tržišne cijene, subjekt upotrebljava te cijene (u skladu s točkom 69. MSFI-ja 13.).
|
(b)
|
ako tržište nije aktivno, subjekt usklađuje vidljive tržišne cijene slične imovine kako bi bile usporedive s tržišnim cijenama imovine koja se mjeri (u skladu s točkom 83. MSFI-ja 13).
|
(c)
|
ako ne postoji tržište za imovinu iz referentnog portfelja, subjekt primjenjuje tehniku procjene. Za tu imovinu (u skladu s točkom 89. MSFI-ja 13) subjekt je obvezan:
i.
|
prikupiti ulazne podatke koji nisu vidljivi upotrebom najboljih podataka dostupnih u tim okolnostima. Ti ulazni podaci mogu uključivati subjektove vlastite podatke te, u kontekstu MSFI-ja 17, subjekt može više važnosti dati dugoročnim procjenama nego kratkoročnim fluktuacijama; i
|
ii.
|
uskladiti te podatke tako da se u njima održavaju svi razumno dostupni podaci o pretpostavkama u pogledu sudionika na tržištu.
|
|
|
|
B83.
|
Pri usklađivanju krivulje prinosa subjekt usklađuje tržišne stope vidljive u nedavnim transakcijama u instrumentima sa sličnim obilježjima za kretanja tržišnih čimbenika nakon datuma transakcije te vidljive tržišne stope usklađuje tako da se u njima odražava stupanj različitosti između instrumenta koji se mjeri i instrumenta za koji su transakcijske cijene vidljive. Za novčane tokove ugovora o osiguranju koji se ne mijenjaju ovisno o povratu na imovinu u referentnom portfelju ta usklađenja uključuju:
(a)
|
usklađenje za razlike između iznosa, vremena i neizvjesnosti novčanih tokova imovine u portfelju te iznosa, vremena i neizvjesnosti novčanih tokova ugovora o osiguranju; i
|
(b)
|
isključivanje premija tržišnog rizika za kreditni rizik koje su relevantne samo za imovinu uključenu u referentni portfelj.
|
|
|
B84.
|
U načelu, za novčane tokove ugovora o osiguranju koji se ne mijenjaju ovisno o povratu na imovinu u referentnom portfelju trebala bi postojati jedna nelikvidna nerizična krivulja prinosa kojom se uklanja sva neizvjesnost u pogledu iznosa i vremena novčanih tokova. No u praksi pristup odozgo prema dolje i pristup odozdo prema gore mogu dovesti do različitih krivulja prinosa, čak i u istoj valuti. Razlog su tome svojstvena ograničenja u procjeni usklađenja izvršenih na temelju svakog pristupa te mogući izostanak usklađenja za različita svojstva likvidnosti u pristupu odozgo prema dolje. Subjekt nije obvezan uskladiti diskontnu stopu određenu na temelju odabranog pristupa s diskontnom stopom koja bi se odredila na temelju drugog pristupa.
|
|
B85.
|
U MSFI-ju 17 nisu određena ograničenja referentnog portfelja imovine koji se upotrebljava u skladu s točkom B81. No manji broj usklađenja bio bi potreban za uklanjanje čimbenika koji nisu relevantni za ugovore o osiguranju kad referentni portfelj imovine ima slična obilježja. Na primjer, ako se novčani tokovi od ugovora o osiguranju ne razlikuju ovisno o povratu na odnosne stavke, manji broj usklađenja bio bi potreban ako je subjekt kao početnu točku upotrijebio dužničke instrumente umjesto vlasničkih instrumenata. Za dužničke instrumente cilj bi bio iz ukupnog prinosa obveznica ukloniti učinak kreditnog rizika i druge čimbenike koji nisu relevantni za ugovore o osiguranju. Jedan od načina procjene učinka kreditnog rizika jest upotreba tržišne cijene kreditnog derivatnog instrumenta kao referentne točke.
|
Ispravak vrijednosti za nefinancijski rizik (točka 37.)
|
B86.
|
Ispravak vrijednosti za nefinancijski rizik odnosi se na rizik koji proizlazi iz ugovora o osiguranju, a koji nije financijski rizik. Financijski rizik uključen je u procjene budućih novčanih tokova ili diskontne stope koja se upotrebljava za usklađivanje novčanih tokova. Rizici obuhvaćeni ispravkom vrijednosti za nefinancijski rizik jesu rizik osiguranja i drugi nefinancijski rizici, kao što su rizik isteka i rizik troška (vidjeti točku B14.).
|
|
B87.
|
Ispravkom vrijednosti za nefinancijski rizik za ugovore o osiguranju mjeri se naknada koju bi subjekt zahtijevao kako bi mu sljedeće opcije bile jednake:
(a)
|
ispunjenje obveze s nizom mogućih ishoda koji proizlaze iz nefinancijskog rizika; i
|
(b)
|
ispunjenje obveze koja će dovesti do fiksnih novčanih tokova s istom očekivanom sadašnjom vrijednosti kao ugovori o osiguranju.
|
Na primjer, ispravkom vrijednosti za nefinancijski rizik mjerila bi se naknada koju bi subjekt zahtijevao kako bi mu bilo jednako hoće li ispuniti obvezu za koju – zbog nefinancijskog rizika – postoji 50-postotna vjerojatnost da će iznositi 90 NJ i 50-postotna vjerojatnost da će iznositi 110 NJ ili će ispuniti obvezu koja fiksno iznosi 100 NJ. Kao rezultat toga, ispravkom vrijednosti za nefinancijski rizik korisnicima financijskih izvještaja pružaju se podaci o iznosu koji subjekt naplaćuje za neizvjesnost koja proizlazi iz nefinancijskog rizika u pogledu iznosa i vremena novčanih tokova.
|
|
B88.
|
Budući da se u ispravku vrijednosti za nefinancijski rizik odražava naknada koju bi subjekt zahtijevao za nefinancijski rizik koji proizlazi iz neizvjesnog iznosa i vremena novčanih tokova, u ispravku vrijednosti za nefinancijski rizik odražavaju se i:
(a)
|
stupanj diversifikacijske naknade koju subjekt uključuje kad određuje naknadu koju zahtijeva zbog tog rizika; i
|
(b)
|
povoljni i nepovoljni ishodi tako da se održava i stupanj subjektove nesklonosti prema riziku.
|
|
|
B89.
|
Svrha je ispravka vrijednosti za nefinancijski rizik mjeriti učinak neizvjesnosti u novčanim tokovima koja proizlazi iz ugovora o osiguranju, osim neizvjesnosti koja proizlazi iz financijskog rizika. Stoga se u ispravku vrijednosti za nefinancijski rizik odražavaju svi nefinancijski rizici povezani s ugovorima o osiguranju. U njoj se odražavaju rizici koji ne proizlaze iz ugovora o osiguranju, kao što je opći operativni rizik.
|
|
B90.
|
Ispravak vrijednosti za nefinancijski rizik izričito se uključuje u mjerenje. Ispravak vrijednosti za nefinancijski rizik konceptualno je odvojen od procjena budućih novčanih tokova i diskontnih stopa kojima se ispravljaju vrijednosti tih novčanih tokova. Subjekt ne smije dvostruko obračunavati ispravak vrijednosti za nefinancijski rizik, na primjer, implicitnim uključivanjem ispravka vrijednosti za nefinancijski rizik pri određivanju procjena budućih novčanih tokova ili diskontnih stopa. Diskontne stope koje se objavljuju u skladu s točkom 120. ne uključuju nikakve implicitne ispravke vrijednosti za nefinancijski rizik.
|
|
B91.
|
U MSFI-ju 17 ne određuju se tehnike procjene koje se upotrebljavaju za određivanje ispravka vrijednosti za nefinancijski rizik. No kako bi se odrazila naknada koju bi subjekt zahtijevao za preuzimanje nefinancijskog rizika, ispravak vrijednosti za nefinancijski rizik mora imati sljedeća obilježja:
(a)
|
rizici niske učestalosti i visoke ozbiljnosti dovest će do većih ispravaka vrijednosti za nefinancijski rizik nego rizici visoke učestalosti i niske ozbiljnosti;
|
(b)
|
za slične rizike ugovori duljeg trajanja dovest će do većih ispravaka vrijednosti za nefinancijski rizik nego ugovori kraćeg trajanja;
|
(c)
|
rizici šire distribucije vjerojatnosti dovest će do većih ispravaka vrijednosti za nefinancijski rizik nego rizici uže distribucije vjerojatnosti;
|
(d)
|
što se manje zna o trenutačnoj procjeni i njezinu kretanju, to će ispravak vrijednosti za nefinancijski rizik biti veći; i
|
(e)
|
ako se novim iskustvom smanjuje neizvjesnost u pogledu iznosa i vremena novčanih tokova, smanjit će se ispravak vrijednosti za nefinancijski rizik i obrnuto.
|
|
|
B92.
|
Subjekt primjenjuje prosudbu pri određivanju primjerene tehnike procjene za ispravak vrijednosti za nefinancijski rizik. Pri primjeni te prosudbe subjekt uzima u obzir objavljuju li se tom tehnikom sažeti i informativni podaci tako da korisnici financijskih izvještaja mogu ocijeniti subjektove rezultate u odnosu na rezultate drugih subjekata. U točki 119. od subjekta koji za određivanje ispravka vrijednosti za nefinancijski rizik upotrebljava tehniku koja nije tehnika razine pouzdanosti zahtijeva se da objavi upotrijebljenu tehniku i razinu pouzdanosti koja odgovara rezultatima te tehnike.
|
Početno priznavanje prijenosa ugovora o osiguranju i poslovnih spajanja (točka 39.)
|
B93.
|
Ako subjekt stekne izdane ugovore o osiguranju ili ugovore o reosiguranju koji se drže u okviru prijenosa ugovora o osiguranju koji ne čine poslovanje ili poslovnog spajanja obuhvaćenog područjem primjene MSFI-ja 3, subjekt primjenjuje točke 14.–24. kako bi utvrdio stečene skupine ugovora, kao da je te ugovore sklopio na datum transakcije.
|
|
B94.
|
Subjekt upotrebljava naknadu primljenu ili plaćenu za ugovore kao zamjenu za primljene premije. Naknada primljena ili plaćena za ugovore ne uključuje naknadu primljenu ili plaćenu za svu ostalu imovinu i obveze stečene u okviru iste transakcije. U poslovnom spajanju obuhvaćenom područjem primjene MSFI-ja 3 primljena ili plaćena naknada jest fer vrijednost ugovora na taj datum. Pri određivanju te fer vrijednosti subjekt ne primjenjuje točku 47. MSFI-ja 13 (koja se odnosi na obilježja plaćanja na poziv).
|
|
B95.
|
Osim ako se na obvezu za preostalo pokriće iz točaka 55.–59. i točaka 69.–70.A primjenjuje pristup koji se temelji na raspodjeli premije, pri početnom priznavanju marže za ugovorenu uslugu izračunava se u skladu s točkom 38. za stečene izdane ugovore o osiguranju i točkom 65. za stečene ugovore o reosiguranju koji se drže, pri čemu se naknade primljene ili plaćene za ugovore upotrebljavaju kao zamjena za premije primljene ili plaćene na datum početnog priznavanja.
|
|
B95.A
|
Ako su stečeni izdani ugovori o osiguranju štetni u skladu s točkom 47., subjekt priznaje višak novčanih tokova od izvršenja ugovorâ u odnosu na naknadu plaćenu ili primljenu kao dio goodwilla ili dobiti od povoljne kupnje u slučaju ugovora stečenih u okviru poslovnog spajanja obuhvaćenog područjem primjene MSFI-ja 3 ili kao gubitak u računu dobiti i gubitka u slučaju ugovora stečenih u okviru prijenosa. Subjekt utvrđuje komponentu gubitka obveze za preostalo pokriće za taj višak te primjenjuje točke 49. – 52. kako bi naknadne promjene u novčanim tokovima od izvršenja ugovorâ raspodijelio u tu komponentu gubitka.
|
|
B95.B
|
Za skupinu ugovora o reosiguranju koji se drže na koje se primjenjuju točke 66.A–66.B, subjekt određuje komponentu povrata gubitka imovine za preostalo pokriće na datum transakcije množenjem:
(a)
|
komponente gubitka obveze za preostalo pokriće odnosnih ugovora o osiguranju na datum transakcije i
|
(b)
|
postotka šteta za odnosne ugovore o osiguranju koje subjekt na datum transakcije očekuje naplatiti iz skupine ugovora o reosiguranju koji se drže.
|
|
|
B95.C
|
Subjekt priznaje iznos komponente povrata gubitka određen u skladu s točkom B95.B kao dio goodwilla ili dobiti od povoljne kupnje u slučaju ugovora o reosiguranju koji se drže stečenih u okviru poslovnog spajanja obuhvaćenog područjem primjene MSFI-ja 3 ili kao prihod u računu dobiti i gubitka u slučaju ugovora stečenih u okviru prijenosa.
|
|
B95.D
|
U skladu s točkama 14.–22. subjekt može na datum transakcije u štetnu skupinu ugovora o osiguranju uvrstiti i štetne ugovore o osiguranju koji su obuhvaćeni skupinom ugovora o reosiguranju koji se drže i štetne ugovore koji nisu obuhvaćeni skupinom ugovora o reosiguranju koji se drže. Za primjenu točke B.95.B u takvim slučajevima, subjekt primjenjuje sustavnu i smislenu osnovu raspodjele za određivanje dijela komponente gubitka skupine ugovora o osiguranju koji se odnosi na ugovore o osiguranju obuhvaćene skupinom ugovora o reosiguranju koji se drže.
|
Imovina za novčane tokove od pribave osiguranja
|
B95.E
|
Ako subjekt stekne izdane ugovore o osiguranju u okviru prijenosa ugovora o osiguranju koji ne čine poslovanje ili poslovnog spajanja obuhvaćenog područjem primjene MSFI-ja 3, subjekt priznaje imovinu za novčane tokove od pribave osiguranja po fer vrijednosti na datum transakcije kako bi dobio prava na:
(a)
|
buduće ugovore o osiguranju koji su produljenja ugovora o osiguranju priznatih na datum transakcije i
|
(b)
|
buduće ugovore o osiguranju, osim onih iz podtočke (a), nakon datuma transakcije bez ponovnog plaćanja novčanih tokova od pribave osiguranja koje je stečenik već platio, a koji se mogu izravno pripisati povezanom portfelju ugovora o osiguranju.
|
|
|
B95.F
|
Na datum transakcije, iznos imovine za novčane tokove od pribave osiguranja ne uključuje se u mjerenje stečene skupine ugovora o osiguranju u skladu s točkama B93.–B95.A.
|
Promjene knjigovodstvene vrijednosti marže za ugovorenu uslugu za ugovore o osiguranju bez obilježja izravnog sudjelovanja (točka 44.)
|
B96.
|
Za ugovore o osiguranju bez obilježja izravnog sudjelovanja u točki 44. podtočki (c) zahtijeva se usklađenje marže za ugovorenu uslugu iz skupine ugovora o osiguranju kako bi se uzele u obzir promjene u novčanim tokovima od izvršenja ugovorâ koji se odnose na buduću uslugu. Te promjene uključuju:
(a)
|
iskustvena usklađenja koja proizlaze iz premija primljenih u tom razdoblju koje se odnose na buduću uslugu i povezane novčane tokove, kao što su novčani tokovi od pribave osiguranja i porezi na premije, mjereni po diskontnim stopama određenima u točki B72. podtočki (c);
|
(b)
|
promjene procjena sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova u obvezi za preostalo pokriće, osim onih opisanih u točki B97. podtočki (a), mjerene po diskontnim stopama određenima u točki B72. podtočki (c);
|
(c)
|
razlike između komponenata ulaganja za koje se očekuje da će postati plative u danom razdoblju i stvarne komponente ulaganja koja postaje plativa u danom razdoblju. Te se razlike utvrđuju usporedbom i. stvarne komponente ulaganja koja postaje plativa u danom razdoblju i ii. plaćanja u razdoblju koje se očekivalo na početku razdoblja i svih financijskih prihoda ili rashoda od osiguranja povezanih s tim očekivanim plaćanjem prije nego što ono postane plativo.
|
(ca)
|
razlike između zajma ugovaratelju osiguranja za koji se očekuje da će postati otplativ u danom razdoblju i stvarnog zajma ugovaratelju osiguranja koji postaje otplativ u danom razdoblju. Te se razlike utvrđuju usporedbom i. stvarnog zajma ugovaratelju osiguranja koji postaje otplativ u tom razdoblju i ii. otplate u razdoblju koja se očekivala na početku razdoblja i svih financijskih prihoda ili rashoda od osiguranja povezanih s tom očekivanom otplatom prije nego što postane otplativa.
|
(d)
|
promjene ispravka vrijednosti za nefinancijski rizik koje se odnose na buduću uslugu. Subjekt nije dužan raščlaniti promjenu ispravka vrijednosti za nefinancijski rizik između i. promjene povezane s nefinancijskim rizikom i ii. učinka vremenske vrijednosti novca i promjena vremenske vrijednosti novca. Ako subjekt izvrši takvu raščlambu, dužan je uskladiti maržu za ugovorenu uslugu za promjenu povezanu s nefinancijskim rizikom, izmjerenu po diskontnim stopama iz točke B72. podtočke (c).
|
|
|
B97.
|
Subjekt ne usklađuje maržu za ugovorenu uslugu za skupinu ugovora o osiguranju bez obilježja izravnog sudjelovanja za sljedeće promjene novčanih tokova od izvršenja ugovorâ jer se ne odnose na buduću uslugu:
(a)
|
učinak vremenske vrijednosti novca i promjene vremenske vrijednosti novca te učinak financijskog rizika i promjene financijskog rizika. Ti učinci obuhvaćaju:
i.
|
učinak na procijenjene buduće novčane tokove;
|
ii.
|
učinak, ako je raščlanjen, na ispravak vrijednosti za nefinancijski rizik i
|
iii.
|
učinak promjene diskontne stope.
|
|
(b)
|
promjene procjena novčanih tokova od izvršenja ugovorâ u obvezi za nastale štete.
|
(c)
|
iskustvena usklađenja, osim onih opisanih u točki B96. podtočki (a).
|
|
|
B98.
|
U skladu s uvjetima nekih ugovora o osiguranju bez obilježja izravnog sudjelovanja subjektu se daje diskrecijsko pravo u pogledu novčanih tokova koji će se platiti ugovarateljima osiguranja. Smatra se da se promjena diskrecijskih novčanih tokova odnosi na buduću uslugu te se, u skladu s tim, usklađuje marža za ugovorenu uslugu. Kako bi odredio kako će utvrditi promjenu diskrecijskih novčanih tokova, subjekt pri sklapanju ugovora određuje osnovu na temelju koje očekuje da će odrediti svoju obvezu u skladu s ugovorom; na primjer, na temelju fiksne kamatne stope ili povrata koji se mijenja ovisno o povratu određene imovine.
|
|
B99.
|
Subjekt upotrebljava tu specifikaciju kako bi razlikovao učinak promjena pretpostavki koje se odnose na financijski rizik na tu obvezu (na temelju kojih se ne usklađuje marža za ugovorenu uslugu) i učinak diskrecijskih promjena na tu obvezu (na temelju kojih se usklađuje marža za ugovorenu uslugu).
|
|
B100.
|
Ako pri sklapanju ugovora ne može odrediti što smatra svojom obvezom u skladu s ugovorom i što smatra diskrecijskim elementom, subjekt smatra da njegova obveza odgovara povratu koji proizlazi iz procjene novčanih tokova od izvršenja ugovorâ pri sklapanju ugovora, ažuriranom tako da se u njemu odražavaju trenutačne pretpostavke koje se odnose na financijski rizik.
|
Promjene knjigovodstvene vrijednosti marže za ugovorenu uslugu za ugovore o osiguranju s obilježjima izravnog sudjelovanja (točka 45.)
|
B101.
|
Ugovori o osiguranju s obilježjima izravnog sudjelovanja jesu ugovori o osiguranju koji su u biti ugovori o pružanju usluga povezanih s ulaganjem u skladu s kojima subjekt obećava povrat od ulaganja na temelju odnosnih stavki. Stoga se definiraju kao ugovori o osiguranju za koje vrijedi sljedeće:
(a)
|
u ugovornim je uvjetima utvrđeno da ugovaratelj osiguranja sudjeluje u dijelu jasno definiranog skupa odnosnih stavki (vidjeti točke B105. – B106.);
|
(b)
|
subjekt očekuje da će ugovaratelju osiguranja platiti iznos koji je jednak znatnom udjelu u povratu fer vrijednosti odnosnih stavki (vidjeti točku B107.); i
|
(c)
|
subjekt očekuje da će se znatan udio svih promjena iznosa koje treba platiti ugovaratelju osiguranja mijenjati ovisno o promjeni fer vrijednosti odnosnih stavki (vidjeti točku B107.).
|
|
|
B102.
|
Subjekt procjenjuje jesu li uvjeti iz točke B101. ispunjeni primjenom svojih očekivanja pri sklapanju ugovora i te uvjete kasnije ponovno ne procjenjuje, osim ako se ugovor izmijeni, u skladu s točkom 72.
|
|
B103.
|
Ako ugovori o osiguranju u skupini utječu na novčane tokove prema ugovarateljima osiguranja iz ugovora u drugim skupinama (vidjeti točke B67.–B71.), subjekt procjenjuje jesu li uvjeti iz točke B101. ispunjeni razmatranjem novčanih tokova za koje subjekt očekuje da će ih platiti ugovarateljima osiguranja i koji su određeni u skladu s točkama B68.–B70.
|
|
B104.
|
Uvjetima iz točke B101. osigurava se da su ugovori o osiguranju s obilježjima izravnog sudjelovanja ugovori u skladu s kojima je subjektova obveza prema ugovaratelju osiguranja zbroj:
(a)
|
obveze plaćanja ugovaratelju osiguranja iznosa koji je jednak fer vrijednosti odnosnih stavki; i
|
(b)
|
varijabilne naknade (vidjeti točke B110. – B118.) koju će subjekt odbiti od podtočke (a) u zamjenu za buduću uslugu koja se pruža na temelju ugovora o osiguranju, a koja uključuje:
i.
|
iznos subjektova udjela u fer vrijednosti odnosnih stavki; umanjen za
|
ii.
|
novčane tokove od izvršenja ugovorâ koji se ne mijenjaju ovisno o povratu na odnosne stavke.
|
|
|
|
B105.
|
Udjelom iz točke B101. podtočke (a) ne isključuje se postojanje subjektova diskrecijskog prava da izmijeni iznose koji se plaćaju ugovaratelju osiguranja. No poveznica s odnosnim stavkama mora biti provediva (vidjeti točku 2.).
|
|
B106.
|
Skup odnosnih stavki iz točke B101. podtočke (a) može sadržavati bilo koju stavku, na primjer referentni portfelj imovine, neto imovinu subjekta ili određeni podskup neto imovine subjekta, dok god su one jasno utvrđene u ugovoru. Subjekt ne mora držati definirani skup odnosnih stavki. No jasno definirani skup odnosnih stavki ne postoji:
(a)
|
ako subjekt može promijeniti odnosne stavke na temelju kojih se određuje iznos subjektove obveze s retroaktivnim učinkom; ili
|
(b)
|
ako ne postoje utvrđene odnosne stavke, čak i ako bi ugovaratelj osiguranja mogao dobiti povrat u kojem se općenito odražavaju ukupna uspješnost i očekivanja subjekta ili uspješnost i očekivanja za podskup imovine koju drži subjekt. Primjer je tog povrata stopa kreditiranja ili isplata dividende određena na kraju razdoblja na koje se odnosi. U tom se slučaju u obvezi prema ugovaratelju osiguranja odražava stopa kreditiranja ili iznosi dividende koje je subjekt odredio, a ne odražavaju se utvrđene odnosne stavke.
|
|
|
B107.
|
U točki B101. podtočki (b) od subjekta se zahtijeva da očekuje da će se znatan udio povrata fer vrijednosti odnosnih stavki platiti ugovaratelju osiguranja te se u točki B101. podtočki (c) od subjekta zahtijeva da očekuje da će se znatan dio svih promjena iznosa koje treba platiti ugovaratelju osiguranja mijenjati ovisno o promjeni fer vrijednosti odnosnih stavki. Subjekt:
(a)
|
pojam „znatan” u objema točkama tumači u kontekstu cilja prema kojem su ugovori o osiguranju s obilježjima izravnog sudjelovanja ugovori na temelju kojih subjekt pruža usluge povezane s ulaganjem i za te usluge prima naknadu koja se određuje upućivanjem na odnosne stavke; i
|
(b)
|
procjenjuje promjenjivost iznosa iz točke B101. podtočaka (b) i (c):
i.
|
tijekom valjanosti ugovora o osiguranju; i
|
ii.
|
na osnovi prosjeka sadašnje vrijednosti određene na temelju vjerojatnosti, a ne na temelju najboljeg ili najlošijeg ishoda (vidjeti točke B37. – B38.).
|
|
|
|
B108.
|
Na primjer, ako subjekt očekuje da će platiti znatni dio povrata fer vrijednosti odnosnih stavki, podložno jamstvu u pogledu minimalnog povrata, postojat će scenariji:
(a)
|
u kojima se novčani tokovi za koje subjekt očekuje da će platiti ugovaratelju osiguranja mijenjaju ovisno o promjenama fer vrijednosti odnosnih stavki jer zajamčeni povrat i drugi novčani tokovi koji se ne mijenjaju ovisno o povratu na odnosne stavke ne premašuju povrat fer vrijednosti odnosnih stavki; i
|
(b)
|
u kojima se novčani tokovi za koje subjekt očekuje da će platiti ugovaratelju osiguranja ne mijenjaju ovisno o promjenama fer vrijednosti odnosnih stavki jer zajamčeni povrat i drugi novčani tokovi koji se ne mijenjaju ovisno o povratu na odnosne stavke premašuju fer vrijednost povrata na odnosne stavke.
|
U subjektovoj procjeni promjenjivosti iz točke B101. podtočke (c) za taj primjer odražavat će se prosjek sadašnje vrijednosti određene na temelju vjerojatnosti za sve te scenarije.
|
|
B109.
|
Izdani ugovori o reosiguranju i ugovori o reosiguranju koji se drže ne mogu biti ugovori o osiguranju s obilježjima izravnog sudjelovanja za potrebe MSFI-ja 17.
|
|
B110.
|
Za ugovore o osiguranju s obilježjima izravnog sudjelovanja marža za ugovorenu uslugu usklađuje se kako bi se odražavala promjenjiva priroda naknade. Stoga se promjene iznosa utvrđenih u točki B104. obračunavaju kako je utvrđeno u točkama B111.–B114.
|
|
B111.
|
Promjene obveze plaćanja ugovaratelju osiguranja iznosa koji je jednak fer vrijednosti odnosnih stavki (točka B104. podtočka (a)) ne odnose se na buduću uslugu i ne dovode do usklađenja marže za ugovorenu uslugu.
|
|
B112.
|
Promjene iznosa subjektova udjela u fer vrijednosti odnosnih stavki (točka B104. podtočka (b) alineja i.) odnose se na buduću uslugu i dovode do usklađenja marže za ugovorenu uslugu, u skladu s točkom 45. podtočkom (b).
|
|
B113.
|
Promjene novčanih tokova od izvršenja ugovorâ koji se ne mijenjaju ovisno o povratu na odnosne stavke (točka B104. podtočka (b) alineja ii.) uključuju:
(a)
|
promjene novčanih tokova od izvršenja ugovorâ koje nisu određene u podtočki (b). Subjekt primjenjuje točke B96.–B97., u skladu s ugovorima o osiguranju bez obilježja izravnog sudjelovanja, kako bi odredio u kojoj se mjeri oni odnose na buduću uslugu i, u skladu s točkom 45. podtočkom (c), kako bi uskladio maržu za ugovorenu uslugu. Sva se usklađenja mjere primjenom trenutačnih diskontnih stopa.
|
(b)
|
promjenu učinka vremenske vrijednosti novca i financijskih rizika koji ne proizlaze iz odnosnih stavki; na primjer, učinak financijskih jamstava. Oni se odnose na buduću uslugu te, u skladu s točkom 45. podtočkom (c), dovode do usklađenja marže za ugovorenu uslugu, osim ako se primjenjuje točka B115.
|
|
|
B114.
|
Subjekt nije obvezan odvojeno utvrditi usklađenja marže za ugovorenu uslugu koja se zahtijevaju u točkama B112. i B113. Umjesto toga, može se odrediti kombinirani iznos za neka ili sva usklađenja.
|
Smanjenje rizika
|
B115.
|
Ako subjekt ispunjava uvjete iz točke B116., može odlučiti ne priznati promjenu marže za ugovorenu uslugu kako bi se odrazile neke ili sve promjene učinka vremenske vrijednosti novca i financijskog rizika na:
(a)
|
iznos subjektova udjela u odnosnim stavkama (vidjeti točku B112.) ako subjekt smanjuje učinak financijskog rizika na taj iznos upotrebom izvedenih instrumenata ili ugovora o reosiguranju koji se drže i
|
(b)
|
ispunjenje novčanih tokova od izvršenja ugovorâ iz točke B113. podtočke (b) ako subjekt smanjuje učinak financijskog rizika na te novčane tokove od izvršenja ugovora upotrebom derivatnih instrumenata, nederivatnih financijskih instrumenata koji se mjere po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka ili ugovora o reosiguranju koji se drže.
|
|
|
B116.
|
Za primjenu točke B115. subjekt mora imati prethodno dokumentirani cilj upravljanja rizikom i strategiju ublažavanja financijskog rizika kako je opisano u točki B115. Pri primjeni tog cilja i strategije:
(a)
|
između ugovorâ o osiguranju i tog derivatnog instrumenta, nederivatnog financijskog instrumenta mjerenog po fer vrijednosti kroz račun odbiti i gubitka ili ugovora o reosiguranju koji se drži postoji ekonomski prijeboj (odnosno vrijednosti ugovora o osiguranju i tih stavki kojima se ublažava rizik općenito se kreću u suprotnim smjerovima jer slično reagiraju na promjene rizika koji se ublažava). Subjekt ne razmatra razlike u računovodstvenom mjerenju pri procjeni ekonomskog prijeboja.
|
(b)
|
kreditni rizik nije presudan u ekonomskom prijeboju.
|
|
|
B117.
|
Subjekt u svakom izvještajnom razdoblju dosljedno određuje novčane tokove od izvršenja ugovorâ u skupini na koju se primjenjuje točka B115.
|
|
B117.A
|
Ako subjekt smanjuje učinak financijskog rizika upotrebom derivatnih instrumenata ili nederivatnih financijskih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, financijske prihode ili rashode od osiguranja za razdoblje koje proizlazi iz primjene točke B115. uključuje u račun dobiti i gubitka. Ako subjekt smanjuje učinak financijskog rizika upotrebom ugovora o reosiguranju koji se drže, na prezentiranje financijskih prihoda ili rashoda od osiguranja koji proizlaze iz primjene točke B115. primjenjuje istu računovodstvenu politiku koju subjekt primjenjuje na ugovore o reosiguranju koji se drže u skladu s točkama 88. i 90.
|
|
B118.
|
Samo ako neki uvjet iz točke B116. više nije ispunjen, subjekt prestaje primjenjivati točku B115. od tog datuma. Subjekt ne izvršava nikakva usklađenja za promjene koje su prethodno priznate u računu dobiti i gubitka.
|
Priznavanje marže za ugovorenu uslugu u računu dobiti i gubitka
|
B119.
|
Iznos marže za ugovorenu uslugu za skupinu ugovora o osiguranju priznaje se u računu dobiti i gubitka u svakom razdoblju kako bi se uzele u obzir usluge iz ugovora o osiguranju pružene na temelju skupine ugovora o osiguranju u tom razdoblju (vidjeti točku 44. podtočku (e), točku 45. podtočku (e) i točku 66. podtočku (e)). Taj se iznos određuje:
(a)
|
utvrđivanjem jedinica pokrića u skupini. Broj jedinica pokrića u skupini količina je pokrića koja se osigurava uslugama iz ugovora o osiguranju koja se osigurava ugovorima u toj skupini i koja se određuje tako da se za svaki ugovor razmatra količina koristi osigurana na temelju ugovora i njegovo očekivano trajanje pokrića.
|
(b)
|
jednakomjernom raspodjelom marže za ugovorenu uslugu na kraju razdoblja (prije priznavanja bilo kojeg iznosa u računu dobiti i gubitka koji bi odražavao usluge iz ugovora o osiguranju pružene u tom razdoblju) u svaku jedinicu pokrića osiguranu u tekućem razdoblju i za koju se očekuje da će biti osigurana u budućnosti.
|
(c)
|
priznavanjem u računu dobiti i gubitka iznosa raspodijeljenog u jedinice pokrića osigurane u tom razdoblju.
|
|
|
B119.A
|
Za primjenu točke B119., razdoblje usluge povrata od ulaganja ili usluge povezane s ulaganjem završava na datum ili prije datuma kada su svi dospjeli iznosi prema sadašnjim ugovarateljima osiguranja povezani s tim uslugama plaćeni, ne razmatrajući plaćanja budućim ugovarateljima osiguranja uključena u novčane tokove od izvršenja ugovorâ u skladu s točkom B68.
|
|
B119.B
|
Ugovori o osiguranju bez obilježja izravnog sudjelovanja mogu pružiti uslugu povrata od ulaganja samo ako:
(a)
|
komponenta ulaganja postoji, ili ugovaratelj osiguranja ima pravo povući određeni iznos;
|
(b)
|
subjekt očekuje da komponenta ulaganja ili iznos koji ugovaratelj osiguranja ima pravo povući uključuje povrat od ulaganja (povrat od ulaganja može biti manji od nule, npr., u okruženju s negativnim kamatnim stopama) i
|
(c)
|
subjekt očekuje obavljati ulagačku aktivnost kako bi ostvario taj povrat od ulaganja.
|
|
Ugovori o reosiguranju koji se drže – priznavanje povrata gubitaka po odnosnim ugovorima o osiguranju (točke 66.A–66.B)
|
B119.C
|
Točka 66.A primjenjuje se samo ako je ugovor o reosiguranju koji se drži sklopljen prije ili u trenutku priznavanja štetnog odnosnog ugovora o osiguranju.
|
|
B119.D
|
Za primjenu točke 66.A subjekt određuje usklađenje marže za ugovorenu uslugu iz skupine ugovora o reosiguranju koji se drže i posljedičnog prihoda množenjem:
(a)
|
priznatog gubitka u odnosnim ugovorima o osiguranju i
|
(b)
|
postotka šteta za odnosne ugovore o osiguranju koje subjekt očekuje naplatiti iz skupine ugovora o reosiguranju koji se drže.
|
|
|
B119.E
|
U skladu s točkama 14.–22. subjekt može u štetnu skupinu ugovora o osiguranju uvrstiti i štetne ugovore osiguranju koji su obuhvaćeni skupinom ugovora o reosiguranju koji se drže i štetne ugovore o osiguranju koji nisu obuhvaćeni skupinom ugovora o reosiguranju koji se drže. Za primjenu točke 66. podtočke (c) alineja i.–ii. i točke 66.A u takvim slučajevima, subjekt primjenjuje sustavnu i smislenu osnovu raspodjele za određivanje dijela gubitaka priznatih iz skupine ugovora o osiguranju koji se odnosi na ugovore o osiguranju obuhvaćene skupinom ugovora o reosiguranju koji se drže.
|
|
B119.F
|
Nakon što je subjekt utvrdio komponentu povrata gubitka u skladu s točkom 66.B, subjekt usklađuje komponentu povrata gubitka kako bi odražavao promjene u komponenti gubitka štetne skupine odnosnih ugovora o osiguranju (vidjeti točke 50.–52.). Knjigovodstvena vrijednost komponente povrata gubitka ne smije biti veća od dijela knjigovodstvene vrijednosti komponente gubitka štetne skupine odnosnih ugovora o osiguranju koju subjekt očekuje naplatiti od skupine ugovora o reosiguranju koji se drže.
|
PRIHODI OD OSIGURANJA (TOČKE 83. I 85.)
|
B120.
|
Ukupni prihodi od osiguranja za skupinu ugovora o osiguranju jednaki su naknadi za te ugovore, odnosno iznosu premija koje se isplaćuju subjektu:
(a)
|
usklađen za financijski učinak; i
|
(b)
|
isključujući komponente ulaganja.
|
|
|
B121.
|
U točki 83. zahtijeva se da se u iznosu prihoda od osiguranja priznatih u razdoblju prikazuje prijenos obećanih usluga na razini iznosa u kojem se odražava naknada za koju subjekt očekuje da će na nju imati pravo u zamjenu za te usluge. U ukupnoj naknadi za skupinu ugovora obuhvaćeni su sljedeći iznosi:
(a)
|
iznosi povezani s pružanjem usluga koji uključuju:
i.
|
rashode za usluge osiguranja, isključujući sve iznose povezane s ispravkom vrijednosti za nefinancijski rizik uključene u alineju ii. i sve iznose raspodijeljene u komponentu gubitka obveze za preostalo pokriće;
|
i.a
|
iznose povezane s porezom na dobit koji se mogu posebno naplatiti ugovaratelju osiguranja;
|
ii.
|
ispravak vrijednosti za nefinancijski rizik, isključujući sve iznose raspodijeljene u komponentu gubitka obveze za preostalo pokriće; i
|
iii.
|
maržu za ugovorenu uslugu.
|
|
(b)
|
iznosi povezani s novčanim tokovima od pribave osiguranja.
|
|
|
B122.
|
Prihodi od osiguranja za razdoblje koji se odnose na iznose opisane u točki B121. podtočki (a) određuju se kako je utvrđeno u točkama B123.–B124. Prihodi od osiguranja za razdoblje koji se odnose na iznose opisane u točki B121. podtočki (b) određuju se kako je utvrđeno u točki B125.
|
|
B123.
|
U skladu s MSFI-jem 15, ako subjekt pruža usluge, prestaje priznavati obvezu na činidbu za te usluge i priznaje prihode. Prema tome, u skladu s MSFI-jem 17, ako pruža usluge u razdoblju, subjekt umanjuje obvezu za preostalo pokriće za pružene usluge i priznaje prihode od osiguranja. U umanjenju obveze za preostalo pokriće koje dovodi do prihoda od osiguranja isključene su promjene obveze koje se ne odnose na usluge za koje se očekuje da će se pokriti naknadom primljenom od strane subjekta. Te su promjene sljedeće:
(a)
|
promjene koje se ne odnose na usluge pružene tijekom razdoblja, na primjer:
i.
|
promjene koje proizlaze iz novčanih priljeva od primljenih premija;
|
ii.
|
promjene koje se odnose na komponente ulaganja u tom razdoblju;
|
ii.a
|
promjene koje proizlaze iz novčanih tokova od zajmova ugovarateljima osiguranja;
|
iii.
|
promjene koje se odnose na poreze na temelju transakcija naplaćene u ime trećih strana (kao što su porezi na premije, porezi na dodanu vrijednost te porezi na robu i usluge) (vidjeti točku B65. podtočku i.);
|
iv.
|
financijske prihode ili rashode od osiguranja
|
v.
|
novčani tokovi od pribave osiguranja (vidjeti točku B125.); i
|
vi.
|
prestanak priznavanja obveza prenesenih na treću stranu.
|
|
(b)
|
promjene koje se odnose na usluge, ali za koje subjekt ne očekuje naknadu, odnosno povećanja i smanjenja komponente gubitka obveze za preostalo pokriće (vidjeti točke 47. – 52.).
|
|
|
B123.A
|
U mjeri u kojoj subjekt prestaje priznavati imovinu za novčane tokove osim novčanih tokova od pribave osiguranja na datum početnog priznavanja skupine ugovora o osiguranju (vidjeti točku 38. podtočku (c) alineju ii. i točku B66.A), subjekt priznaje prihode i rashode od osiguranja za iznos koji se prestao priznavati na taj datum.
|
|
B124.
|
Stoga se i prihodi od osiguranja za razdoblje mogu analizirati kao zbroj promjena obveza za preostalo pokriće u razdoblju koje se odnosi na usluge za koje subjekt očekuje primitak naknade. Te su promjene sljedeće:
(a)
|
rashodi za uslugu osiguranja nastali u razdoblju (mjereni na razini iznosa koji se očekuju na početku razdoblja), isključujući:
i.
|
iznose raspodijeljene u komponentu gubitka obveze za preostalo pokriće u skladu s točkom 51. podtočkom (a);
|
ii.
|
otplate komponenti ulaganja;
|
iii.
|
iznose koji se odnose na poreze na temelju transakcije naplaćene u ime trećih strana (kao što su porezi na premije, porezi na dodanu vrijednost te porezi na robu i usluge) (vidjeti točku B65. podtočku i.);
|
iv.
|
rashode za pribavu osiguranja (vidjeti točku B125.); i
|
v.
|
iznos povezan s ispravkom vrijednosti za nefinancijski rizik (vidjeti točku (b)).
|
|
(b)
|
promjene ispravka vrijednosti za nefinancijski rizik, isključujući:
i.
|
promjene uključene u financijske prihode ili rashode od osiguranja u skladu s točkom 87.;
|
ii.
|
promjene koje dovode do usklađenja marže za ugovorenu uslugu jer se odnose na buduću uslugu u skladu s točkom 44. podtočkom (c) i točkom 45. podtočkom (c); i
|
iii.
|
iznose raspodijeljene u komponentu gubitka obveze za preostalo pokriće u skladu s točkom 51. podtočkom (b).
|
|
(c)
|
iznos marže za ugovorenu uslugu priznat u računu dobiti i gubitka u razdoblju, u skladu s točkom 44. podtočkom (e) i točkom 45. podtočkom (e).
|
(d)
|
druge iznose, primjerice iskustvena usklađenja za primitke od premija osim onih koje se odnose na buduću uslugu (vidjeti točku B96. podtočku (a)).
|
|
|
B125.
|
Subjekt određuje prihode od osiguranja koji se odnose na novčane tokove od pribave osiguranja tako da dio premija koje se odnose na povrat tih novčanih tokova sustavno raspodijeli u svako izvještajno razdoblje na temelju proteka vremena. Subjekt isti iznos priznaje kao rashode za uslugu osiguranja.
|
|
B126.
|
Ako subjekt primjenjuje pristup koji se temelji na raspodjeli premije iz točaka 55.–58., prihod od osiguranja za razdoblje iznos je očekivanih primitaka od premija (bez mogućih komponenti ulaganja i usklađen tako da se, prema potrebi, odražavaju vremenska vrijednost novca i učinak financijskog rizika, u skladu s točkom 56.) raspodijeljen u to razdoblje. Subjekt raspodjeljuje očekivane primitke od premija u svako razdoblje usluga iz ugovora o osiguranju:
(a)
|
na temelju proteka vremena; ali
|
(b)
|
ako se očekivani obrazac oslobođenja od rizika tijekom razdoblja pokrića znatno razlikuje od protoka vremena, tada na temelju očekivanog vremena nastalih rashoda za uslugu osiguranja.
|
|
|
B127.
|
Ako se promijene činjenice i okolnosti, subjekt mijenja osnovu za raspodjelu odabirući, prema potrebi, metodu iz točke B126. podtočke (a) ili iz točke B126. podtočke (b).
|
FINANCIJSKI PRIHODI ILI RASHODI OD OSIGURANJA (TOČKE 87. – 92.)
|
B128.
|
U točki 87. od subjekta se zahtijeva da u financijske prihode ili rashode od osiguranja uključi učinak vremenske vrijednosti novca i financijskog rizika i njihovih promjena. Za potrebe MSFI-ja 17:
(a)
|
pretpostavke o inflaciji na temelju indeksa cijena ili stopa ili na temelju cijena imovine s povratom povezanim s inflacijom pretpostavke su koje se odnose na financijski rizik;
|
(b)
|
pretpostavke o inflaciji na temelju očekivanja koja subjekt ima u pogledu specifičnih promjena cijena nisu pretpostavke koje se odnose na financijski rizik i
|
(c)
|
promjene u mjerenju skupine ugovora o osiguranju koje su nastale zbog promjene vrijednosti odnosnih stavki (isključujući dodatke i povlačenja) promjene su koje proizlaze iz učinka vremenske vrijednosti novca i financijskog rizika i njihovih promjena.
|
|
|
B129.
|
U točkama 88. – 89. od subjekta se zahtijeva da u okviru računovodstvene politike odluči hoće li financijske prihode ili rashode od osiguranja za razdoblje raščlaniti između dobiti ili gubitka i ostale sveobuhvatne dobiti. Subjekt svoj izbor u pogledu računovodstvene politike primjenjuje na portfelje ugovora o osiguranju. Pri procjeni primjerene računovodstvene politike za portfelj ugovora o osiguranju, u skladu s točkom 13. MRS-a 8 Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške, subjekt za svaki portfelj razmatra imovinu koju drži i način na koji je obračunava.
|
|
B130.
|
Ako se primjenjuje točka 88. podtočka (b), subjekt u račun dobiti i gubitka uključuje iznos određen sustavnom raspodjelom očekivanih ukupnih financijskih prihoda ili rashoda tijekom valjanosti skupine ugovora o osiguranju. U tom kontekstu sustavna raspodjela znači raspodjela ukupnih očekivanih financijskih prihoda ili rashoda skupine ugovora o osiguranju tijekom valjanosti skupine:
(a)
|
koja se temelji na obilježjima ugovora, bez upućivanja na čimbenike koji ne utječu na novčane tokove za koje se očekuje da će proizaći iz ugovora. Na primjer, raspodjela financijskih prihoda ili rashoda ne smije se temeljiti očekivanom priznatom povratu na imovinu ako taj očekivani priznati povrat ne utječe na novčane tokove iz ugovora u skupini.
|
(b)
|
u kojoj su iznosi koji se priznaju u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti tijekom valjanosti skupine ugovora jednaki nuli. Kumulativni iznos koji se priznaje u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti na bilo koji datum razlika je između knjigovodstvene vrijednosti skupine ugovora i iznosa po kojem bi se skupina mjerila pri primjeni sustavne raspodjele.
|
|
|
B131.
|
Za skupine ugovora o osiguranju za koje promjene pretpostavki koje se odnose na financijski rizik nemaju znatan učinak na iznose plaćene ugovaratelju osiguranja, sustavna raspodjela određuje se primjenom diskontnih stopa određenih u točki B72. podtočki (e) alineji i.
|
|
B132.
|
Za skupine ugovora o osiguranju za koje promjene pretpostavki koje se odnose na financijski rizik imaju znatan učinak na iznose plaćene ugovarateljima osiguranja:
(a)
|
sustavna raspodjela financijskih prihoda ili rashoda koji proizlaze iz procjena budućih novčanih tokova može se odrediti na jedan od sljedećih načina:
i.
|
primjenom stope kojom se preostali revidirani očekivani financijskih prihodi ili rashodi raspodjeljuju tijekom preostalog trajanja skupine ugovora po stalnoj stopi; ili
|
ii.
|
za ugovore u kojima se stopa kreditiranja upotrebljava za određivanje iznosa dospjelih prema ugovarateljima osiguranja – primjenom raspodjele koja se temelji na iznosima koji se kreditiraju u tom razdoblju i za koje se očekuje da će se kreditirati u budućim razdobljima.
|
|
(b)
|
sustavna raspodjela financijskih prihoda ili rashoda koji proizlaze iz ispravka vrijednosti za nefinancijski rizik, ako se odvojeno raščlanjuje od ostalih promjena ispravka vrijednosti za nefinancijski rizik u skladu s točkom 81., određuje se raspodjelom koja je u skladu s onom primijenjenom za raspodjelu financijskih prihoda ili rashoda koji proizlaze iz budućih novčanih tokova.
|
(c)
|
sustavna raspodjela financijskih prihoda ili rashoda koji proizlaze iz marže za ugovorenu uslugu određuje se:
i.
|
za ugovore o osiguranju bez obilježja izravnog sudjelovanja, primjenom diskontnih stopa određenih u točki B72. podtočki (b); i
|
ii.
|
za ugovore o osiguranju s obilježjima izravnog sudjelovanja, raspodjelom koja je u skladu s onom primijenjenom za raspodjelu financijskih prihoda ili rashoda koji proizlaze iz budućih novčanih tokova.
|
|
|
|
B133.
|
Pri primjeni pristupa koji se temelji na raspodjeli premije na ugovore o osiguranju opisane u točkama 53. – 59. od subjekta se može zatražiti, ili on može odabrati, diskontiranje obveze za nastale štete. U tim slučajevima može odlučiti raščlaniti financijske prihode ili rashode od osiguranja u skladu s točkom 88. podtočkom (b). Ako se subjekt odluči za to, financijske prihode ili rashode od osiguranja u računu dobiti i gubitka određuje primjenom diskontne stope određene u točki B72. podtočki (e) alineji iii.
|
|
B134.
|
Točka 89. primjenjuje se ako subjekt, prema vlastitoj odluci ili zato što se to od njega zahtijeva, drži odnosne stavke za ugovore o osiguranju s obilježjima izravnog sudjelovanja. Ako subjekt odluči raščlaniti financijske prihode ili rashode od osiguranja u skladu s točkom 89. podtočkom (b), u račun dobiti i gubitka uključuje rashode ili prihode koji točno odgovaraju prihodima ili rashodima uključenima u račun dobiti i gubitka za odnosne stavke, zbog čega neto vrijednost tih odvojeno prezentiranih stavki iznosi nula.
|
|
B135.
|
Subjekt može ispunjavati uvjete za odabranu računovodstvenu politiku iz točke 89. u nekim razdobljima, a u nekima ne, zbog promjene u pogledu toga drži li odnosne stavke. U slučaju te promjene odabir računovodstvene politike koji je subjektu na raspolaganju mijenja se iz onog utvrđenog u točki 88. u onaj utvrđen u točki 89. ili obrnuto. Stoga subjekt može promijeniti svoju računovodstvenu politiku između one utvrđene u točki 88. podtočki (b) i one utvrđene u točki 89. podtočki (b) i obrnuto. Pri toj promjeni subjekt:
(a)
|
akumulirani iznos koji je do datuma promjene bio uključen u ostalu sveobuhvatnu dobit uključuje u račun dobiti i gubitka kao reklasifikacijsko usklađenje u razdoblju promjene i u budućim razdobljima, kako slijedi:
i.
|
ako je prethodno primjenjivao točku 88. podtočku (b), subjekt u račun dobiti i gubitka uključuje akumulirani iznos koji je prije promjene bio uključen u ostalu sveobuhvatnu dobit kao da nastavlja primjenjivati pristup iz točke 88. podtočke (b) na temelju pretpostavki koje su se primjenjivale neposredno prije promjene; i
|
ii.
|
ako je prethodno primjenjivao točku 89. podtočku (b), subjekt u račun dobiti i gubitka uključuje akumulirani iznos koji je prije promjene bio uključen u ostalu sveobuhvatnu dobit kao da nastavlja primjenjivati pristup iz točke 89. podtočke (b) na temelju pretpostavki koje su vrijedile neposredno prije promjene.
|
|
(b)
|
ne prepravlja usporedne podatke za prethodno razdoblje.
|
|
|
B136.
|
Pri primjeni točke B135. podtočke (a) subjekt ne obračunava ponovno akumulirani iznos koji je prethodno uključen u ostalu sveobuhvatnu dobit kao da se nova raščlamba uvijek primjenjivala; pretpostavke primijenjene za reklasifikaciju u budućim razdobljima ne ažuriraju se nakon datuma promjene.
|
UČINAK RAČUNOVODSTVENIH PROCJENA U FINANCIJSKIM IZVJEŠTAJIMA ZA RAZDOBLJA TIJEKOM GODINE
|
B137.
|
Ako subjekt sastavlja financijske izvještaje za razdoblja tijekom godine u skladu s MRS-om 34 Financijsko izvještavanje za razdoblja tijekom godine, subjekt u okviru računovodstvene politike bira hoće li promijeniti tretman računovodstvenih procjena iz prethodnih financijskih izvještaja za razdoblje tijekom godine pri primjeni MSFI-ja 17 u kasnijim financijskim izvještajima za razdoblja tijekom godine i u godišnjem izvještajnom razdoblju. Subjekt svoj izbor u pogledu računovodstvene politike primjenjuje na sve skupine ugovora o osiguranju koje izdaje i na skupine ugovora o reosiguranju koje drži.
|
(1) NJ označava novčanu jedinicu.