20.7.2021

Službeni list Europske unije

L 258/1

DIREKTIVA (EU) 2021/1187 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 7. srpnja 2021.

o mjerama racionalizacije radi ubrzanja realizacije transeuropske prometne mreže (TEN-T)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 172.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),

budući da:

(1)

Uredbom (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4) utvrđuje se zajednički okvir za stvaranje najsuvremenijih, interoperabilnih mreža u Uniji, koje služe njezinim građanima, s ciljem jačanja socijalne, ekonomske i teritorijalne kohezije Unije i doprinošenja stvaranju jedinstvenog europskog područja prometa i mobilnosti, čime se jača unutarnje tržište. Transeuropska prometna mreža (TEN-T) obuhvaća dvoslojnu strukturu koja se sastoji od sveobuhvatne mreže i osnovne mreže. Sveobuhvatnom mrežom osigurava se povezivost svih regija Unije, dok se osnovna mreža sastoji od onih elemenata sveobuhvatne mreže koji imaju najveću stratešku važnost za Uniju. Uredbom (EU) br. 1315/2013 određuju se obvezujući ciljevi u vezi sa završetkom, pri čemu osnovna mreža treba biti završena do 2030., a sveobuhvatna mreža do 2050., osobito davanjem prednosti prekograničnim vezama, poboljšanjem interoperabilnosti i doprinosom multimodalnoj integraciji prometne infrastrukture Unije.

(2)

Neovisno o potrebi da se mreža TEN-T završi i obvezujućim vremenskim okvirima za njezino završavanje, iskustvo je pokazalo da se mnoga ulaganja kojima se nastoji završiti mreža TEN-T suočavaju s višestrukim, različitim i složenim postupcima izdavanja dozvola, postupcima prekogranične nabave i drugim postupcima. To stanje ugrožava pravodobnu provedbu projekata i u mnogim slučajevima dovodi do znatnih kašnjenja i povećanja troškova. Nadalje, kod nositelja projekata i mogućih privatnih ulagatelja mogla bi se pojaviti nesigurnost koja bi u određenim slučajevima čak mogla dovesti do toga da se projekti ne realiziraju kako je prvotno planirano. Ovom se Direktivom nastoje riješiti ta pitanja te usklađenim djelovanjem na razini Unije omogućiti sinkroniziran i pravodoban završetak mreže TEN-T. Pri izradi svojih nacionalnih planova i programa države članice trebale bi voditi računa o razvoju mreže TEN-T u skladu s člankom 49. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1315/2013.

(3)

Ovom bi Direktivom trebalo obuhvatiti postupke povezane s projektima, uključujući one koji se odnose na procjenu utjecaja na okoliš. Međutim, ovom Direktivom ne bi trebalo dovoditi u pitanje urbanističko planiranje ili planiranje uporabe zemljišta, postupke povezane s dodjelom ugovorâ o javnoj nabavi i korake poduzete na strateškoj razini koji se ne odnose na određeni projekt, kao što su strateške procjene utjecaja na okoliš, planiranje javnog proračuna te nacionalni ili regionalni prometni planovi. Kako bi se povećala učinkovitost postupaka izdavanja dozvola i osigurala visokokvalitetna projektna dokumentacija, nositelji projekata trebali bi prije početka postupka izdavanja dozvola obaviti pripremni rad, kao što su preliminarne studije i preliminarna izvješća. Ova Direktiva ne bi se trebala primjenjivati na postupke pred upravnim žalbenim tijelom ili na postupke pred sudom.

(4)

Ova bi se Direktiva trebala primjenjivati na projekte koji su dio prethodno utvrđenih dionica osnovne mreže navedenih u Prilogu ovoj Direktivi i na druge projekte na koridorima osnovne mreže čiji ukupni trošak premašuje 300 000 000 EUR. Projekti koji premašuju taj iznos često su strateški važni u odnosu na ostvarivanje strategije Unije za pametan, održiv i uključiv rast te se njima doprinosi ostvarivanju ciljeva Uredbe (EU) br. 1315/2013. Koridori osnovne mreže utvrđeni su usklađivanjima sadržanima u Uredbi (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (5) i zemljovidima osnovne mreže sadržanima u Uredbi (EU) br. 1315/2013. Tehnička osnova tih zemljovida navedena je u interaktivnom geografskom i tehničkom informacijskom sustavu za mrežu TEN-T (sustav TENtec) koji sadržava višu razinu detaljnosti u vezi s transeuropskom prometnom infrastrukturom.

(5)	Projekte koji se odnose isključivo na telematske aplikacije, nove tehnologije i inovacije trebalo bi isključiti iz područja primjene ove Direktive jer njihovo uvođenje nije ograničeno na osnovnu mrežu.

(6)

Međutim, države članice mogu ovu Direktivu primjenjivati i na druge projekte na osnovnoj mreži i sveobuhvatnoj mreži, među ostalim i na projekte koji se odnose isključivo na telematske aplikacije, nove tehnologije i inovacije, kako bi se ostvario usklađen pristup projektima prometne infrastrukture. Objavom od strane nacionalnih tijela popisâ pojedinačnih projekata koji su obuhvaćeni područjem primjene ove Direktive mogla bi se povećati transparentnost za nositelje projekata u pogledu tekućih i budućih radova uzduž mreže TEN-T.

(7)

S obzirom na različite procjene utjecaja na okoliš predviđene u relevantnom pravu Unije i relevantnom nacionalnom pravu, koje su potrebne za izdavanje dozvola za projekte u osnovnoj mreži, države članice trebale bi, ako je to izvedivo i prikladno, uspostaviti pojednostavnjeni postupak kojim se ispunjavaju zahtjevi tog prava Unije i tog nacionalnog prava kako bi se pridonijelo ostvarivanju ciljeva utvrđenih u ovoj Direktivi usmjerenih na povećanje racionalizacije mjera.

(8)

Projektima obuhvaćenima područjem primjene ove Direktive trebalo bi, ako je to relevantno, dati prioritet u postupanju. Takvo postupanje može uključivati kraće vremenske okvire, istodobne postupke ili ograničene vremenske okvire za žalbe pri čemu se osigurava da se, u skladu s pravom Unije i nacionalnim pravom, također ostvare ciljevi drugih horizontalnih politika, kao što su politike u području okoliša kojima se nastoji izbjeći, spriječiti, smanjiti ili neutralizirati negativne učinke na okoliš. U pravnim okvirima mnogih država članica daje se prioritet u postupanju određenim kategorijama projekata na osnovi njihove strateške važnosti za gospodarstvo. Ako u pojedinom nacionalnom pravnom okviru postoji takvo davanje prioriteta u postupanju, ono bi se automatski trebalo primjenjivati na projekte obuhvaćene područjem primjene ove Direktive. Međutim, državama članicama trebalo bi dopustiti da na ograničenom broju projekata testiraju posebne postupke izdavanja dozvola kako bi evaluirale njihovo moguće širenje na druge projekte. Tijekom tog razdoblja testiranja dotičnu državu članicu ne bi trebalo obvezati da primjenjuje takve postupke testiranja na druge projekte obuhvaćene područjem primjene ove Direktive.

(9)

Kako bi se omogućilo jasno upravljanje cjelokupnim postupkom i osigurala kontaktna točka za nositelje projekata, projekte na koridorima osnovne mreže trebalo bi podupirati učinkovitim postupcima izdavanja dozvola. U tu svrhu države članice trebale bi imenovati jedno ili više tijela ovisno o svojim nacionalnim pravnim okvirima i svojim upravnim ustrojima te vrstama dotičnih projekata. Ako država članica imenuje nekoliko tijela, trebala bi osigurati da se za određeni projekt i određeni postupak izdavanja dozvola imenuje samo jedno tijelo.

(10)

Imenovanjem tijela koje služi kao kontaktna točka za nositelja projekta trebala bi se smanjiti složenost, poboljšati učinkovitost te povećati transparentnost postupaka. Time bi se također, prema potrebi, trebala unaprijediti suradnja među državama članicama. Postupcima bi se trebala promicati stvarna suradnja između nositeljâ projekata i imenovanog tijela.

(11)	Imenovanom tijelu mogu se među ostalim povjeriti zadaće povezane s koordinacijom i odobravanjem, u skladu sa pravom Unije i nacionalnim pravom, posebnih projekata za obnovu infrastrukture osnovne mreže u slučaju prirodnih katastrofa ili katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem.

(12)

Postupkom predviđenim u ovoj Direktivi ne bi se trebalo dovoditi u pitanje ispunjavanje zahtjevâ međunarodnog prava i prava Unije, među ostalim i zahtjeva koji se odnose na zaštitu okoliša i ljudskog zdravlja. Ova Direktiva ne bi trebala dovesti do sniženja standarda predviđenih za izbjegavanje, sprečavanje, smanjenje ili neutraliziranje negativnih učinaka na okoliš.

(13)

S obzirom na hitnost završetka osnovne mreže, pojednostavnjenje postupaka izdavanja dozvola trebalo bi popratiti rokom za postupke koji vode do donošenja odluke o odobrenju izgradnje prometne infrastrukture. Taj bi rok trebao potaknuti učinkovitiju obradu postupaka te se njime ni u kojem slučaju ne bi smjeli ugroziti visoki standardi Unije u području zaštite okoliša i sudjelovanja javnosti. U propisno opravdanim slučajevima trebalo bi biti moguće produljiti rok za postupke izdavanja dozvola, među ostalim i kada nastupe neočekivane okolnosti ili ako je to potrebno radi zaštite okoliša. Produljenje bi se primjerice moglo izraziti u obliku razdoblja ili naznačiti upućivanjem na neki datum ili na neki drugi određeni, budući događaj. U produljeni rok osobito ne bi trebalo uključiti vrijeme potrebno za provođenje upravnih ili sudskih žalbenih postupaka ili za korištenje pravnim sredstvima pred sudom. Države članice ne bi se trebale smatrati odgovornima ako je do nepoštovanja tog roka došlo zbog nositelja projekta, na primjer ako nositelj projekta nije poštovao rokove utvrđene u nacionalnom pravu ili okvirne rokove koje je odredilo imenovano tijelo ili ako je nositelj projekta postupao uz neopravdano zakašnjenje.

(14)	Države članice trebale bi nastojati osigurati najučinkovitiju moguću obradu žalbi kojima se osporava materijalna ili postupovna zakonitost odluke o odobrenju.

(15)

Infrastrukturni projekti mreže TEN-T koji se odnose na dvije ili više država članica suočavaju se s posebnim izazovima u vezi s koordinacijom postupaka izdavanja dozvola. Stoga bi imenovana tijela dotičnih država članica trebala surađivati radi koordinacije svojih vremenskih rasporeda i uspostave zajedničkog plana u vezi s postupkom izdavanja dozvola u onoj mjeri u kojoj su takva koordinacija njihovih vremenskih rasporeda i takva uspostava zajedničkog plana mogući i prikladni s obzirom na stanje pripremljenosti ili zrelost projekta što uglavnom ovisi o nositelju projekta, a osobito o datumu na koji je nositelj projekta prijavio projekt imenovanom tijelu svake od tih država članica.

(16)	Europske koordinatore imenovane u skladu s Uredbom (EU) br. 1315/2013 trebalo bi obavijestiti o relevantnim postupcima kako bi se olakšala njihova sinkronizacija i završetak s obzirom na pravodobnu provedbu osnovne mreže do 2030.

(17)	Ako se mreža TEN-T proširi na treće zemlje, u skladu s okvirnim zemljovidima utvrđenima u Uredbi (EU) br. 1315/2013, te bi treće zemlje trebalo pozvati da, ako je to relevantno, primjenjuju pravila slična pravilima predviđenima ovom Direktivom.

(18)

Javna nabava u okviru prekograničnih projekata trebala bi se provoditi u skladu s Ugovorima i, ako je to relevantno, Direktivom 2014/24/EU (6) ili Direktivom 2014/25/EU (7) Europskog parlamenta i Vijeća. Kako bi se osigurao učinkovit završetak prekograničnih projekata u okviru osnovne mreže, javna nabava koju provodi zajednički subjekt trebala bi podlijegati nacionalnom pravu jedne države članice. Odstupajući od prava Unije o javnoj nabavi, primjenjivo nacionalno pravo trebalo bi u načelu biti pravo države članice u kojoj zajednički subjekt ima registrirano sjedište. I dalje bi trebalo biti moguće primjenjivo nacionalno pravo utvrditi međuvladinim sporazumom. Kada je riječ o javnoj nabavi koju provodi društvo kći zajedničkog subjekta, to bi društvo kći trebalo primjenjivati nacionalno pravo jedne od dotičnih država članica koje bi moglo biti nacionalno pravo primjenjivo na zajednički subjekt. Radi pravne sigurnosti trenutačne strategije nabave trebale bi se i dalje primjenjivati na zajednički subjekt osnovan prije datuma stupanja na snagu ove Direktive.

(19)

Komisija nije sustavno uključena u odobravanje pojedinačnih projekata. Međutim, u pojedinim slučajevima određeni aspekti pripreme projekta podliježu pozitivnom mišljenju na razini Unije. Ako je uključena u postupke, Komisija će projektima Unije dati prioritet u postupanju te će nositeljima projekata osigurati pouzdanost. U pojedinim slučajevima može biti potrebno odobrenje državne potpore. Ne dovodeći u pitanje rokove utvrđene u ovoj Direktivi te u skladu s Kodeksom najbolje prakse za provedbu postupaka nadzora državnih potpora, države članice trebale bi moći od Komisije zatražiti da se s projektima na osnovnoj mreži koje one smatraju prioritetnima postupa primjenjujući predvidljivije vremenske okvire u sklopu pristupa vođenja portfelja predmeta ili obostrano dogovorenog planiranja.

(20)

Provedbu infrastrukturnih projekata na osnovnoj mreži trebalo bi poduprijeti i smjernicama Komisije kojima se pojašnjava provedba određenih vrsta projekata uz poštovanje pravne stečevine Unije. U tom pogledu u Komunikaciji Komisije od 27. travnja 2017. naslovljenoj „Akcijski plan za prirodu, ljude i gospodarstvo” pružaju se smjernice te se pojašnjava kako postići usklađenost s Direktivom 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (8) i Direktivom Vijeća 92/43/EEZ (9). Kako bi se osigurala najbolja vrijednost za uložena javna sredstva, izravnu potporu koja se odnosi na javnu nabavu trebalo bi učiniti dostupnom za projekte.

(21)

S obzirom na to da cilj ove Direktive, odnosno racionalizaciju mjera radi ubrzanja realizacije mreže TEN-T, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog potrebe jačanja okvira postupaka izdavanja dozvola za projekte mreže TEN-T s pomoću usklađenog djelovanja na razini Unije on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(22)	Radi pravne sigurnosti ova se Direktiva ne bi trebala primjenjivati na postupke izdavanja dozvola koji su počeli prije datuma za prenošenje ove Direktive,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1. Ova se Direktiva primjenjuje na postupke izdavanja dozvola koji su potrebni za odobravanje provedbe:

(a)	projekata koji su dio prethodno utvrđenih dionica osnovne mreže, kako je navedeno u Prilogu;

(b)	drugih projekata na koridorima osnovne mreže, kako je utvrđeno na temelju članka 44. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1315/2013, čiji ukupni trošak premašuje 300 000 000 EUR,

uz iznimku projekata koji se odnose isključivo na telematske aplikacije, nove tehnologije i inovacije u smislu članaka 31. i 33. te uredbe.

Ova se Direktiva također primjenjuje na javnu nabavu u prekograničnim projektima obuhvaćenima područjem primjene ove Direktive.

2. Države članice mogu se odlučiti primjenjivati ovu Direktivu na druge projekte na osnovnoj mreži i sveobuhvatnoj mreži, uključujući na projekte iz stavka 1. koji se odnose isključivo na telematske aplikacije, nove tehnologije i inovacije. Države članice obavješćuju Komisiju o svojoj odluci.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije:

„odluka o odobrenju” znači odluka ili skup odluka koje mogu biti upravne prirode, koje u skladu s nacionalnim pravnim sustavom i nacionalnim upravnim pravom istodobno ili uzastopno donose tijelo ili tijela države članice, ne uključujući upravna i sudska žalbena tijela, kojima se utvrđuje ima li nositelj projekta pravo provesti projekt na dotičnom zemljopisnom području, ne dovodeći u pitanje nijednu odluku donesenu u kontekstu upravnog ili sudskog žalbenog postupka;

„postupak izdavanja dozvola” znači svaki postupak koji se odnosi na pojedinačni projekt obuhvaćen područjem primjene ove Direktive i kojega se mora pridržavati da bi se pribavila odluka o odobrenju kako to zahtijevaju tijelo ili tijela države članice, u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom, uz izuzetak urbanističkog planiranja ili planiranja uporabe zemljišta, postupaka povezanih s dodjelom ugovorâ o javnoj nabavi i koraka poduzetih na strateškoj razini koji se ne odnose na određeni projekt, kao što su strateška procjena utjecaja na okoliš, planiranje javnog proračuna te nacionalni ili regionalni prometni planovi;

3.	„projekt” znači prijedlog za izgradnju, prilagodbu ili izmjenu utvrđene dionice prometne infrastrukture čiji je cilj poboljšati kapacitet, sigurnost i učinkovitost te infrastrukture i čija se provedba mora odobriti odlukom o odobrenju;

4.	„prekogranični projekt” znači projekt kojim je obuhvaćena prekogranična dionica između dviju ili više država članica;

5.	„nositelj projekta” znači podnositelj zahtjeva za provedbu projekta ili tijelo javne vlasti koje pokreće projekt;

6.	„imenovano tijelo” znači tijelo koje je kontaktna točka za nositelja projekta i koje olakšava učinkovitu i strukturiranu provedbu postupaka izdavanja dozvola u skladu s ovom Direktivom;

„zajedničko tijelo” znači tijelo osnovano uzajamnim sporazumom između dviju ili više država članica kako bi se olakšali postupci izdavanja dozvola povezani s prekograničnim projektima, među ostalim i zajednička tijela koja su osnovala imenovana tijela ako su države članice ovlastile ta imenovana tijela za osnivanje zajedničkih tijela.

Članak 3.

Prioritetni status

1. Države članice nastoje osigurati da sva tijela, među ostalim i imenovano tijelo, koja su uključena u postupak izdavanja dozvola, uz izuzetak sudova, daju prioritet projektima obuhvaćenima područjem primjene ove Direktive.

2. Ako u okviru nacionalnog prava postoje posebni postupci izdavanja dozvola za prioritetne projekte, države članice, ne dovodeći u pitanje ciljeve, zahtjeve i rokove iz ove Direktive, osiguravaju da se projekti obuhvaćeni područjem primjene ove Direktive obrađuju u okviru tih postupaka. Time se države članice ne sprječava da testiraju posebne postupke izdavanja dozvola na ograničenom broju projekata kako bi evaluirale njihovo moguće proširenje na druge projekte, a da ne moraju primjenjivati takve postupke na projekte obuhvaćene područjem primjene ove Direktive.

3. Ovim se člankom ne dovode u pitanje proračunske odluke.

Članak 4.

Imenovano tijelo

1. Do 10. kolovoza 2023. svaka država članica na prikladnoj upravnoj razini imenuje tijela koja trebaju djelovati kao imenovano tijelo.

2. Država članica može, ako je to relevantno, imenovati različita tijela kao imenovano tijelo ovisno o projektu ili kategoriji projekata, vrsti prijevoza ili zemljopisnom području. U takvom slučaju država članica osigurava da postoji samo jedno imenovano tijelo za određeni projekt i određeni postupak izdavanja dozvola.

3. Države članice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi nositeljima projekata pružile lako dostupne informacije o identitetu imenovanog tijela za određeni projekt.

4. Države članice mogu ovlastiti imenovano tijelo za donošenje odluke o odobrenju.

Kada je ovlašteno za donošenje odluke o odobrenju u skladu s prvim podstavkom, imenovano tijelo provjerava jesu li pribavljene sve dozvole, odluke i mišljenja potrebni za donošenje odluke o odobrenju te obavješćuje nositelja projekta o odluci o odobrenju.

5. Ako imenovano tijelo nije ovlašteno za donošenje odluke o odobrenju, države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da se nositelja projekta obavijesti o donošenju odluke o odobrenju.

6. Države članice mogu ovlastiti imenovano tijelo da utvrdi okvirne rokove za različite međukorake postupka izdavanja dozvola u skladu s člankom 5. stavkom 1. ne dovodeći u pitanje četverogodišnji rok iz tog stavka.

7. Imenovano tijelo:

(a)	kontaktna je točka za pružanje informacija nositelju projekta i drugim relevantnim tijelima uključenima u postupak koji vodi do odluke o odobrenju za određeni projekt;

(b)	nositelju projekta, ako je dužno to učiniti u skladu s nacionalnim pravom, dostavlja detaljan pregled prijave iz članka 6. stavka 4., uključujući informacije o okvirnim rokovima koji se odnose na postupke izdavanja dozvola, u skladu s četverogodišnjim rokom iz članka 5. stavka 1.;

(c)	nadzire vremenski okvir postupka izdavanja dozvola, a osobito evidentira svako produljenje roka iz članka 5. stavka 4.;

(d)	na zahtjev pruža smjernice nositelju projekta u vezi s podnošenjem svih relevantnih informacija i dokumenata, među ostalim i svih dozvola, odluka i mišljenja koji se moraju pribaviti i dostaviti za odluku o odobrenju.

Imenovano tijelo također može nositelju projekta pružati smjernice o tome koje bi dodatne informacije i/ili dokumente trebalo dostaviti ako je obavijest iz članak 6. stavka 1. odbijena.

8. Stavkom 7. ne dovodi se u pitanje nadležnost drugih tijela uključenih u postupak izdavanja dozvola ni mogućnost da nositelj projekta stupi u kontakt s pojedinačnim tijelima radi posebnih dozvola, odluka ili mišljenja koja čine dio odluke o odobrenju.

Članak 5.

Trajanje postupka izdavanja dozvola

1. Države članice predviđaju postupak izdavanja dozvola, uključujući rokove za taj postupak koji ne smiju premašiti četiri godine od početka postupka izdavanja dozvola. Države članice mogu donijeti potrebne mjere kako bi raspoloživo razdoblje podijelile na različite faze u skladu s pravom Unije i nacionalnim pravom.

2. Četverogodišnjim razdobljem iz stavka 1. ne dovode se u pitanje obveze koje proizlaze iz međunarodnog prava i prava Unije te njime nisu obuhvaćena razdoblja potrebna za provođenje upravnih i sudskih žalbenih postupaka i korištenje pravnim sredstvima pred sudom niti razdoblja potrebna za provedbu svih odluka ili svih pravnih sredstava koji su iz toga proizašli.

3. Četverogodišnjim razdobljem iz stavka 1. ne dovodi se u pitanje pravo države članice da predvidi da se postupak izdavanja dozvola mora završiti do donošenja pojedinačnog akta nacionalnog zakonodavstva u kojem slučaju postupak za donošenje tog akta smije, odstupajući od stavka 1., premašiti četverogodišnje razdoblje pod uvjetom da se pripremni rad na temelju kojeg se donosi nacionalni zakonodavni akt završi unutar tog razdoblja. Smatra se da je pripremni rad završen kada se pojedinačni akt nacionalnog zakonodavstva podnese nacionalnom parlamentu.

4. Države članice donose potrebne mjere kako bi osigurale da se u propisno obrazloženim slučajevima može odobriti prikladno produljenje četverogodišnjeg razdoblja iz stavka 1. Trajanje produljenja određuje se od slučaja do slučaja, propisno se obrazlaže i ograničeno je na svrhu završetka postupka izdavanja dozvola i donošenja odluke o odobrenju. Ako je takvo produljenje odobreno, nositelja projekta obavješćuje se o razlozima odobravanja produljenja. Dodatno produljenje može se pod istim uvjetima odobriti jednom.

5. Države članice ne smatraju se odgovornima u slučaju nepoštovanja četverogodišnjeg razdoblja iz stavka 1., kako je produljeno u skladu sa stavkom 4., ako je do kašnjenja došlo zbog nositelja projekta.

Članak 6.

Organizacija postupka izdavanja dozvola

1. Nositelj projekta o projektu obavješćuje imenovano tijelo ili, prema potrebi, zajedničko tijelo osnovano u skladu s člankom 7. stavkom 2. Obavijest nositelja projekta o projektu označava početak postupka izdavanja dozvola.

2. Kako bi olakšale procjenu zrelosti projekta, države članice mogu odrediti razinu podrobnosti informacija i relevantne dokumente koje nositelj projekta mora dostaviti pri slanju obavijesti o projektu. Ako projekt nije dovoljno zreo, obavijest se odbija propisno obrazloženom odlukom u roku od najkasnije četiri mjeseca nakon primitka obavijesti.

3. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da nositelji projekata dobiju opće informacije kao vodič o obavijesti, koje su prilagođene, ako je to relevantno, dotičnoj vrsti prijevoza, i koje sadržavaju informacije o dozvolama, odlukama i mišljenjima koji bi mogli biti potrebni za provedbu projekta.

Te informacije za svaku dozvolu, svaku odluku ili svako mišljenje sadržavaju sljedeće:

(a)	opće informacije o materijalnom opsegu i razini podrobnosti informacija koje nositelj projekta mora dostaviti;

(b)	primjenjive rokove ili, ako oni ne postoje, okvirne rokove; te

(c)	podatke tijela i dionika koji obično sudjeluju u savjetovanjima povezanima s različitim dozvolama, odlukama i mišljenjima.

Te informacije moraju biti lako dostupne svim relevantnim nositeljima projekata, posebno preko elektroničkih ili fizičkih informativnih portala.

4. Kako bi se olakšala uspješnost obavijesti, države članice mogu iziskivati od imenovanog tijela da na zahtjev nositelja projekta izradi detaljan pregled prijave koji obuhvaća sljedeće informacije prilagođene pojedinačnom projektu:

(a)	pojedinačne faze postupka i primjenjive rokove ili, ako takvi rokovi ne postoje, okvirne rokove;

(b)	materijalni opseg i razinu podrobnosti informacija koje nositelj projekta mora dostaviti;

(c)	popis dozvola, odluka i mišljenja koje nositelj projekta mora pribaviti tijekom postupka izdavanja dozvola, u skladu s pravom Unije i nacionalnim pravom;

(d)	pojedinosti o tijelima i dionicima koji trebaju sudjelovati u vezi s odgovarajućim obvezama, među ostalim i tijekom formalne faze javnog savjetovanja.

5. Detaljan pregled prijave ostaje valjan tijekom postupka izdavanja dozvola. Svaka izmjena detaljnog pregleda prijave mora se propisno obrazložiti.

6. Imenovano tijelo može nositelju projekta na zahtjev dostaviti informacije kojima se dopunjuju elementi iz stavka 4.

7. Kada je nositelj projekta dostavio potpunu dokumentaciju zahtjeva za projekt, odluka o odobrenju donosi se u roku iz članka 5. stavka 1.

8. Tijela uključena u postupak izdavanja dozvola obavješćuju imenovano tijelo da su izdane potrebne dozvole, odluke, mišljenja ili odluka o odobrenju.

Članak 7.

Koordiniranje prekograničnih postupaka izdavanja dozvola

1. Države članice za projekte koji se odnose na dvije ili više država članica osiguravaju da imenovana tijela tih država članica surađuju s ciljem koordinacije svojih vremenskih rasporeda i postizanja dogovora o zajedničkom planu u vezi s postupkom izdavanja dozvola.

2. Za prekogranične projekte može se osnovati zajedničko tijelo.

3. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da europski koordinatori imenovani u skladu s člankom 45. Uredbe (EU) br. 1315/2013 dobiju informacije o postupcima izdavanja dozvola te da europski koordinatori mogu olakšati kontakte među imenovanim tijelima u kontekstu postupaka izdavanja dozvola za projekte koji se odnose na dvije ili više država članica.

4. Ako se ne poštuje rok iz članka 5. stavka 1., države članice na zahtjev dotičnih europskih koordinatora dostavljaju im informacije o mjerama koje su poduzete ili se planiraju poduzeti kako bi se omogućilo da postupak izdavanja dozvola završi uz najmanje moguće zakašnjenje.

Članak 8.

Javna nabava u prekograničnim projektima

1. Ako postupke nabave u prekograničnom projektu provodi zajednički subjekt, države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da zajednički subjekt primjenjuje nacionalno pravo jedne države članice te se, odstupajući od direktiva 2014/24/EU i 2014/25/EU, to pravo utvrđuje u skladu s člankom 39. stavkom 5. točkom (a) Direktive 2014/24/EU ili člankom 57. stavkom 5. točkom (a) Direktive 2014/25/EU, kako je primjenjivo, osim ako je sporazumom među državama članicama sudionicama predviđeno drukčije. U takvom se sporazumu u svakom slučaju predviđa primjena nacionalnog prava jedne države članice na postupke nabave koje provodi zajednički subjekt.

2. Kada je riječ o javnoj nabavi koju provodi društvo kći zajedničkog subjekta, dotične države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da društvo kći primjenjuje nacionalno pravo jedne države članice. U tom pogledu dotične države članice mogu odlučiti da društvo kći mora primjenjivati nacionalno pravo koje se primjenjuje na zajednički subjekt.

Članak 9.

Prijelazne odredbe

1. Ova se Direktiva ne primjenjuje na projekte za koje su postupci izdavanja dozvola počeli prije 10. kolovoza 2023.

2. Članak 8. primjenjuje se samo na ugovore za koje je poslan poziv na nadmetanje ili, u slučaju da poziv za nadmetanje nije predviđen, ako su javni naručitelj ili naručitelj započeli postupak nabave nakon 10. kolovoza 2023.

3. Članak 8. ne primjenjuje se na zajednički subjekt osnovan prije 9. kolovoza 2021. ako su postupci nabave tog subjekta i dalje uređeni pravom koje se primjenjuje na njegove nabave na taj datum.

Članak 10.

Izvješćivanje

1. Komisija izvješćuje Europski parlament i Vijeće o provedbi ove Direktive i rezultatima te provedbe prvi put do 10. veljače 2027. te u redovitim vremenskim razmacima nakon toga.

2. Izvješće se zasniva na informacijama o broju postupaka izdavanja dozvola obuhvaćenih područjem primjene ove Direktive, prosječnom trajanju postupaka izdavanja dozvola, broju postupaka izdavanja dozvola koji prekoračuju rok i osnivanju svih zajedničkih tijela tijekom razdoblja izvješćivanja, koje moraju dostaviti države članice svake dvije godine, a prvi put do 10. kolovoza 2026.

Članak 11.

Prenošenje

1. Države članice stavljaju na snagu zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s ovom Direktivom u roku od 10. kolovoza 2023. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

Kada države članice donose te mjere, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Načine tog upućivanja određuju države članice.

2. Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih mjera nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 12.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 7. srpnja 2021.

Za Europski parlament

Predsjednik

D. M. SASSOLI

Za Vijeće

Predsjednik

A. LOGAR

(1) SL C 62, 15.2.2019., str. 269.

(2) SL C 168, 16.5.2019., str. 91.

(3) Stajalište Europskog parlamenta od 13. veljače 2019. (SL C 449, 23.12.2020., str. 576.) i stajalište Vijeća u prvom čitanju od 14. lipnja 2021. (SL C 273, 8.7.2021., str. 1.). Stajalište Europskog parlamenta od 6. srpnja 2021. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(4) Uredba (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže i stavljanju izvan snage Odluke br. 661/2010/EU (SL L 348, 20.12.2013., str. 1.).

(5) Uredba (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010 (SL L 348, 20.12.2013., str. 129.).

(6) Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 65.).

(7) Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 243.).

(8) Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (SL L 20, 26.1.2010., str. 7.).

(9) Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.).

PRILOG

Prethodno utvrđene dionice prekograničnih veza i veza koje nedostaju u koridorima osnovne mreže [iz članka 1. stavka 1. točke (a)]

Koridor osnovne mreže „Atlantski koridor”
prekogranične veze	Évora – Mérida	željeznica
	Vitoria-Gasteiz – San Sebastián – Bayonne – Bordeaux
	Aveiro – Salamanca
	rijeka Douro (Via Navegável do Douro)	unutarnji plovni putovi
veze koje nedostaju	interoperabilne pruge na Pirinejskom poluotoku čiji profil nije u skladu s UIC-om	željeznica
Koridor osnovne mreže „Baltičko – jadranski koridor”
prekogranične veze	Katowice/Opole – Ostrava – Brno Katowice – Žilina Bratislava – Beč Graz – Maribor Venecija – Trst – Divača – Ljubljana	željeznica
prekogranične veze	Katowice – Žilina Brno – Beč	cesta
veze koje nedostaju	Gloggnitz – Mürzzuschlag: osnovni tunel Semmering Graz – Klagenfurt: željeznička pruga i tunel Koralm Kopar – Divača	željeznica
Koridor osnovne mreže „Mediteranski koridor”
prekogranične veze	Barcelona – Perpignan	željeznica
	Lyon – Torino: osnovni tunel i pristupni putovi
	Nica – Ventimiglia
	Venecija – Trst – Divača – Ljubljana
	Ljubljana – Zagreb
	Zagreb – Budimpešta
	Budimpešta – Miskolc – granica s Ukrajinom
	Lendava – Letenye	cesta
	Vásárosnamény – granica s Ukrajinom	cesta
veze koje nedostaju	Almería – Murcia	željeznica
	interoperabilne pruge na Pirinejskom poluotoku čiji profil nije u skladu s UIC-om
	Perpignan – Montpellier
	Kopar – Divača
	Rijeka – Zagreb
	Milano – Cremona- Mantova – Porto Levante/Venecija – Ravenna/Trst	unutarnji plovni putovi
Koridor osnovne mreže „Koridor Sjeverno more – Baltik”
prekogranične veze	Tallinn – Riga – Kaunas – Varšava baltička željeznica, nova potpuno interoperabilna pruga s profilom u skladu s UIC-om	željeznica
	Świnoujście/Szczecin – Berlin	željeznica i unutarnji plovni putovi
	koridor Via Baltica EE – LV – LT – PL	cesta
veze koje nedostaju	Kaunas – Vilnius: dio baltičke željeznice, nove potpuno interoperabilne pruge s profilom u skladu s UIC-om	željeznica
	Varšava/Idzikowice – Poznań/Wrocław, uključujući veze s planiranim središnjim prometnim čvorištem	željeznica
	Nord-Ostsee-Kanal	unutarnji plovni putovi
	Berlin – Magdeburg – Hannover; Mittellandkanal; zapadnonjemački kanali
	Rajna, Waal
	Sjevernomorski kanal, IJssel, kanal Twente
Koridor osnovne mreže „Sjeverno more – Sredozemlje”
prekogranične veze	Brussel ili Bruxelles – Luxembourg – Strasbourg	željeznica
	Terneuzen – Gent	unutarnji plovni putovi
	Seine – mreža Scheldt i pripadajuća porječja rijeka Seine, Scheldt i Meuse
	koridor Rajna – Scheldt
veze koje nedostaju	Albertkanaal/kanal Albert i kanal Bocholt-Herentals	unutarnji plovni putovi
Koridor osnovne mreže „Orient/istočno Sredozemlje”
prekogranične veze	Dresden – Prag/Kolín	željeznica
	Beč/Bratislava – Budimpešta
	Békéscsaba – Arad – Temišvar
	Craiova – Calafat – Vidin – Sofija – Solun
	Sofija – granica sa Srbijom/granica s MK
	granica s Turskom – Alexandroúpoli
	granica s MK – Solun
	Ioannina – Kakavia (granica s Albanijom)	cesta
	Drobeta Turnu Severin/Craiova – Vidin – Montana
	Sofija – granica sa Srbijom
	Hamburg – Dresden – Prag – Pardubice	unutarnji plovni putovi
veze koje nedostaju	Igoumenitsa – Ioannina	željeznica
	Prag – Brno
	Solun – Kavala – Alexandroupoli
	Temišvar – Craiova
Koridor osnovne mreže „Rajnsko-alpski koridor”
prekogranične veze	Zevenaar – Emmerich – Oberhausen	željeznica
	Karlsruhe – Basel
	Milano/Novara – granica sa Švicarskom
	Basel – Antwerpen/Rotterdam – Amsterdam	unutarnji plovni putovi
veze koje nedostaju	Genova – Tortona/Novi Ligure	željeznica
veze koje nedostaju	Zeebrugge – Gent	željeznica
Koridor osnovne mreže „Rajnsko-dunavski koridor”
prekogranične veze	München – Prag	željeznica
	Nürnberg – Plzeň
	München – Mühldorf – Freilassing – Salzburg
	Strasbourg – Kehl Appenweier
	Hranice – Žilina
	Košice – granica s Ukrajinom
	Beč – Bratislava/Budimpešta
	Bratislava – Budimpešta
	Békéscsaba – Arad – Temišvar – granica sa Srbijom
	Bukurešt – Giurgiu – Rousse
	Dunav (Kehlheim – Constanța/Midia/Sulina) i pripadajuća porječja Váha, Save i Tise	unutarnji plovni putovi
	Zlín – Žilina	cesta
	Temišvar – granica sa Srbijom	cesta
veze koje nedostaju	Stuttgart – Ulm	željeznica
	Salzburg – Linz
	Craiova – Bukurešt
	Arad – Sighișoara – Brašov – Predeal
Koridor osnovne mreže „Skandinavsko-mediteranski koridor”
prekogranične veze	granica s Rusijom – Helsinki	željeznica
	Kopenhagen – Hamburg: pristupni putovi čvrste veze na pojasu Fehmarn Belt
	München – Wörgl – Innsbruck – Fortezza – Bolzano – Trento – Verona: osnovni tunel Brenner i njegovi pristupni putovi
	Göteborg – Oslo
	Kopenhagen – Hamburg: čvrsta veza na pojasu Fehmarn Belt	željeznica/cesta

20.7.2021

Službeni list Europske unije

L 258/14

PROVEDBENA UREDBA VIJEĆA (EU) 2021/1188

od 19. srpnja 2021.

o provedbi članka 2. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 2580/2001 o posebnim mjerama ograničavanja protiv određenih osoba i subjekata s ciljem borbe protiv terorizma i o stavljanju izvan snage Provedbene uredbe (EU) 2021/138

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2580/2001 od 27. prosinca 2001. o posebnim mjerama ograničavanja protiv određenih osoba i subjekata s ciljem borbe protiv terorizma (1), a posebno njezin članak 2. stavak 3.,

uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

budući da:

(1)	Vijeće je 5. veljače 2021. donijelo Provedbenu uredbu (EU) 2021/138 (2) 1 o provedbi članka 2. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 2580/2001 kojim se utvrđuje ažurirani popis osoba, skupina i subjekata na koje se primjenjuje Uredba (EZ) br. 2580/2001 („popis”).

(2)	Vijeće je svim osobama, skupinama i subjektima za koje je to praktično bilo moguće dostavilo obrazloženja u kojima se objašnjava zašto su uvršteni na popis.

(3)

Vijeće je putem obavijesti objavljene u Službenom listu Europske unije obavijestilo osobe, skupine i subjekte navedene na popisu da ih je na njemu odlučilo zadržati. Vijeće je također obavijestilo dotične osobe, skupine i subjekte o tome da je moguće zatražiti obrazloženje Vijeća za njihovo uvrštenje na popis ako im ono već nije dostavljeno.

(4)

Vijeće je popis preispitalo, kako se to zahtijeva člankom 2. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 2580/2001. Vijeće je prilikom tog preispitivanja uzelo u obzir opažanja koja su mu dostavile zainteresirane strane, kao i ažurirane informacije koje je primilo od nadležnih nacionalnih tijela o statusu pojedinaca i subjekata uvrštenih na popis na nacionalnoj razini.

(5)

Vijeće se uvjerilo u to da su nadležna tijela, kako su navedena u članku 1. stavku 4. Zajedničkog stajališta Vijeća 2001/931/ZVSP (3) 1, donijela odluke u pogledu svih osoba, skupina i subjekata navedenih na popisu o tome da su bili uključeni u teroristička djela u smislu članka 1. stavaka 2. i 3. Zajedničkog stajališta 2001/931/ZVSP. Vijeće je također zaključilo da bi se na osobe, skupine i subjekte na koje se primjenjuju članci 2., 3. i 4. Zajedničkog stajališta 2001/931/ZVSP trebale i dalje primjenjivati posebne mjere ograničavanja predviđene u Uredbi (EZ) br. 2580/2001.

(6)	Popis bi trebalo na odgovarajući način ažurirati, a Provedbenu uredbu (EU) 2021/138 trebalo bi staviti izvan snage,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Popis predviđen u članku 2. stavku 3. Uredbe (EZ) br. 2580/2001 naveden je u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Provedbena uredba (EU) 2021/138 stavlja se izvan snage.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 19. srpnja 2021.

Za Vijeće

Predsjednik

J. PODGORŠEK

(1) SL L 344, 28.12.2001., str. 70.

(2) Provedbena uredba Vijeća (EU) 2021/138 od 5. veljače 2021. o provedbi članka 2. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 2580/2001 o posebnim mjerama ograničavanja protiv određenih osoba i subjekata s ciljem borbe protiv terorizma i o stavljanju izvan snage Provedbene uredbe (EU) 2020/1128 (SL L 43, 8.2.2021., str. 1.).

(3) Zajedničko stajalište Vijeća 2001/931/ZVSP od 27. prosinca 2001. o primjeni posebnih mjera u borbi protiv terorizma (SL L 344, 28.12.2001., str. 93.).

PRILOG

POPIS OSOBA, SKUPINA I SUBJEKATA IZ ČLANKA 1.

I. OSOBE

ABDOLLAHI Hamed (također poznat kao Mustafa Abdullahi), rođen 11.8.1960. u Iranu. Broj putovnice: D9004878.

AL-NASSER, Abdelkarim Hussein Mohamed, rođen u Al Ihsi (Saudijska Arabija), državljanin Saudijske Arabije.

AL YACOUB, Ibrahim Salih Mohammed, rođen 16.10.1966. u Tarutu (Saudijska Arabija), državljanin Saudijske Arabije.

ARBABSIAR Manssor (također poznat kao Mansour Arbabsiar), rođen 6.3.1955. ili 15.3.1955. u Iranu. Državljanin Irana i SAD-a, broj putovnice: C2002515 (Iran); broj putovnice: 477845448 (SAD). Broj nacionalne osobne isprave: 07442833, datum isteka 15.3.2016. (vozačka dozvola SAD-a).

ASSADI Assadollah, rođen 22.12.1971. u Teheranu (Iran), državljanin Irana. Broj iranske diplomatske putovnice: D9016657.

BOUYERI, Mohammed (također poznat kao Abu ZUBAIR, također poznat kao SOBIAR, također poznat kao Abu ZOUBAIR), rođen 8.3.1978. u Amsterdamu (Nizozemska).

EL HAJJ, Hassan Hassan, rođen 22.3.1988. u Zaghdraiyi, okrug Sidon, Libanon, državljanin Kanade. Broj putovnice: JX446643 (Kanada).

HASHEMI MOGHADAM Saeid, rođen 6.8.1962. u Teheranu (Iran), državljanin Irana. Broj putovnice: D9016290, valjana do 4.2.2019.

IZZ-AL-DIN, Hasan (također poznat kao GARBAYA, Ahmed, također poznat kao SA-ID, također poznat kao SALWWAN, Samir), rođen 1963. u Libanonu, državljanin Libanona.

10.

MELIAD, Farah, rođen 5.11.1980. u Sydneyju (Australija), državljanin Australije. Broj putovnice: M2719127 (Australija).

11.

MOHAMMED, Khalid Shaikh (također poznat kao ALI, Salem, također poznat kao BIN KHALID, Fahd Bin Adballah, također poznat kao HENIN, Ashraf Refaat Nabith, također poznat kao WADOOD, Khalid Adbul), rođen 14.4.1965. ili 1.3.1964. u Pakistanu, broj putovnice 488555.

12.

ŞANLI, Dalokay (također poznat kao Sinan), rođen 13.10.1976. u Pülümüru (Turska).

13.

SHAHLAI Abdul Reza (također poznat kao Abdol Reza Shala’i, također poznat kao Abd-al Reza Shalai, također poznat kao Abdorreza Shahlai, također poznat kao Abdolreza Shahla’i, također poznat kao Abdul-Reza Shahlaee, također poznat kao Hajj Yusef, također poznat kao Haji Yusif, također poznat kao Hajji Yasir, također poznat kao Hajji Yusif, također poznat kao Yusuf Abu-al-Karkh), rođen oko 1957. u Iranu. Adrese: 1. Kermanshah, Iran, 2. Vojna baza Mehran, provincija Ilam, Iran.

14.

SHAKURI Ali Gholam, rođen oko 1965. u Teheranu, Iran.

II. SKUPINE I SUBJEKTI

„Abu Nidal Organisation” (Organizacija Abu Nidal) — „ANO” (također poznata kao „Fatah Revolutionary Council” (Revolucionarno vijeće Fataha), također poznata kao „Arab Revolutionary Brigades” (Arapske revolucionarne brigade), također poznata kao „Black September” (Crni rujan), također poznata kao „Revolutionary Organisation of Socialist Muslims” (Revolucionarna organizacija socijalističkih muslimana)).

„Al-Aqsa Martyrs’ Brigade” (Brigada mučenika Al-Aqse).

„Al-Aqsa e.V”.

„Babbar Khalsa”.

„Communist Party of the Philippines” (Komunistička partija Filipina), uključujući „New People’s Army” (Nova narodna vojska) — „NPA”, Filipini.

„Directorate for Internal Security of the Iranian Ministry for Intelligence and Security” (Uprava za unutarnju sigurnost iranskog Ministarstva obavještajne djelatnosti i sigurnosti).

„Gama’a al-Islamiyya” (također poznata kao „Al-Gama’a al-Islamiyya”) („Islamic Group” (Islamska skupina) — „IG”).

„İslami Büyük Doğu Akıncılar Cephesi” — „IBDA-C” („Great Islamic Eastern Warriors Front”) (Fronta ratnika velikog islamskog istoka).

„Hamas”, uključujući „Hamas-Izz al-Din al-Qassem”.

10.

„Hizballah Military Wing” (Vojno krilo Hezbolaha) (također poznato kao „Hezbollah Military Wing”, također poznato kao „Hizbullah Military Wing”, također poznato kao „Hizbollah Military Wing”, također poznato kao „Hezballah Military Wing”, također poznato kao „Hisbollah Military Wing”, također poznato kao „Hizbu’llah Military Wing”, također poznato kao „Hizb Allah Military Wing”, također poznato kao „Jihad Council” (Vijeće džihada) (kao i sve jedinice koje su mu podređene, uključujući Organizaciju za vanjsku sigurnost)).

11.

„Hizbul Mujahideen” — „HM”.

12.

„Khalistan Zindabad Force” (Snage Khalistan Zindabad) — „KZF”.

13.

„Kurdistan Workers’ Party” (Kurdistanska radnička stranka) — „PKK” (također poznata kao „KADEK”, također poznata kao „KONGRA-GEL”).

14.

„Liberation Tigers of Tamil Eelam” (Oslobodilački tigrovi tamilskog Eelama) — „LTTE”.

15.

„Ejército de Liberación Nacional” („National Liberation Army”) (Nacionalna oslobodilačka vojska).

16.

„Palestinian Islamic Jihad” (Palestinski islamski džihad) — „PIJ”.

17.

„Popular Front for the Liberation of Palestine” (Narodna fronta za oslobođenje Palestine) — „PFLP”.

18.

„Popular Front for the Liberation of Palestine — General Command” (Narodna fronta za oslobođenje Palestine — Glavni stožer) (također poznata kao „PFLP — General Command” (PFLP — Glavni stožer)).

19.

„Devrimci Halk Kurtuluș Partisi-Cephesi” — „DHKP/C” (također poznata kao „Devrimci Sol” („Revolutionary Left”) (Revolucionarna ljevica), također poznata kao „Dev Sol”) („Revolutionary People’s Liberation Army/Front/Party”) (Narodna oslobodilačka revolucionarna vojska/fronta/stranka).

20.

„Sendero Luminoso” — „SL” („Shining Path”) (Osvijetljeni put).

21.

„Teyrbazen Azadiya Kurdistan” — „TAK” (također poznata kao „Kurdistan Freedom Falcons” (Kurdistanski sokoli slobode), također poznata kao „Kurdistan Freedom Hawks” (Kurdistanski jastrebovi slobode)).

20.7.2021

Službeni list Europske unije

L 258/18

DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/1189

оd 7. svibnja 2021.

o dopuni Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu proizvodnje i stavljanja na tržište biljnog reprodukcijskog materijala iz ekološkog heterogenog materijala određenih rodova ili vrsta

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 (1), a posebno njezin članak 13. stavak 3. i članak 38. stavak 8. točku (a) podtočku ii.,

budući da:

(1)

Uredbom (EU) 2018/848 predviđeno je da bi se subjektima trebalo dopustiti stavljanje na tržište biljnog reprodukcijskog materijala iz ekološkog heterogenog materijala bez ispunjavanja zahtjeva za registraciju i bez ispunjavanja kategorija certifikacije za predosnovni, osnovni i certificirani materijal ili zahtjeva u pogledu kvalitete, zdravlja i identiteta za kategoriju CAC, standard ili komercijalnu kategoriju navedene u direktivama Vijeća 66/401/EEZ (2), 66/402/EEZ (3), 68/193/EEZ (4), 98/56/EZ (5), 2002/53/EZ (6), 2002/54/EZ (7), 2002/55/EZ (8), 2002/56/EZ (9), 2002/57/EZ (10), 2008/72/EZ (11) i 2008/90/EZ (12) ili u aktima donesenima na temelju tih direktiva. Također je navedeno da bi stavljanje na tržište trebalo biti u skladu s usklađenim zahtjevima koje je donijela Komisija.

(2)

Kako bi se odgovorilo na potrebe subjekata i potrošača biljnog reprodukcijskog materijala iz ekološkog heterogenog materijala u pogledu identiteta, zdravlja i kvalitete takvog materijala, trebalo bi utvrditi pravila koja se odnose na opis, minimalne zahtjeve kvalitete za sjemenske partije, uključujući identitet, analitičku čistoću, postotak klijavosti i sanitarnu kvalitetu, pakiranje i označivanje biljnog reprodukcijskog materijala iz ekološkog heterogenog materijala te, ako je moguće, održavanje takvog materijala od strane subjekata i informacije koje ti subjekti trebaju čuvati.

(3)	Kako bi se promicala prilagodba ekološkog heterogenog materijala različitim agroekološkim uvjetima, prijenos ograničenih količina biljnog reprodukcijskog materijala iz ekološkog heterogenog materijala u svrhu istraživanja i razvoja takvog materijala trebalo bi izuzeti iz zahtjeva ove Uredbe.

(4)

Trebalo bi utvrditi i posebne kriterije i uvjete za provedbu službenih kontrola kako bi se osigurala sljedivost u svim fazama proizvodnje, pripreme i distribucije te usklađenost s Uredbom (EU) 2018/848 u pogledu kontrola nad subjektima koji stavljaju na tržište biljni reprodukcijski materijal iz ekološkog heterogenog materijala.

(5)

Ekološki heterogeni materijal odlikuje se visokom razinom fenotipske i genetske raznolikosti, a njegova dinamična priroda razvija se i prilagođava određenim uvjetima uzgoja. Za razliku od mješavina sjemena koje se obnavljaju jedanput godišnje na temelju sorti ili sintetičkih sorti dobivenih križanjem definiranog skupa srodnih materijala koji se opetovano unakrsno oprašuju kako bi ponovno izgradili stabilnu populaciju ili čuvanih i amaterskih sorti, uključujući lokalne populacije kako su definirane u Direktivi Komisije 2008/62/EZ (13) i Direktivi Komisije 2009/145/EZ (14), ekološki heterogeni materijal namijenjen je prilagodbi različitim vrstama biotičkog i abiotičkog stresa uslijed ponavljajuće prirodne i ljudske selekcije te se stoga očekuje da će se s vremenom promijeniti.

(6)

Trebalo bi utvrditi pravila o identifikaciji sjemenskih partija ekološkog heterogenog materijala kako bi se uzele u obzir posebne karakteristike tog materijala. Pravilima o minimalnim zahtjevima kvalitete kao što su zdravlje, analitička čistoća i klijavost trebali bi se osigurati jednaki standardi kao za najnižu kategoriju sjemena i ostalog biljnog reprodukcijskog materijala (CAC, standard, komercijalna ili certificirana kategorija), kako je predviđeno direktivama 66/401/EEZ, 66/402/EEZ, 68/193/EEZ, 98/56/EZ, 2002/54/EZ, 2002/55/EZ, 2002/56/EZ, 2002/57/EZ, 2008/72/EZ i 2008/90/EZ. Takva su pravila potrebna i u interesu su korisnikâ tog ekološkog heterogenog materijala, odnosno poljoprivrednikâ i vrtlarâ, koji bi trebali biti sigurni u njegovu odgovarajuću kvalitetu i identitet. Iz iskustva je poznato da biljni reprodukcijski materijal iz ekološkog heterogenog materijala može ispuniti te standarde.

(7)

Subjekti bi trebali imati mogućnost stavljanja na tržište sjemena ekološkog heterogenog materijala koji ne ispunjava uvjete u pogledu klijavosti kako bi se osigurala veća fleksibilnost za stavljanje tog materijala na tržište. Međutim, kako bi se korisnicima omogućilo donošenje informiranih odluka, dobavljač bi na oznaci ili izravno na pakiranju biljnog reprodukcijskog materijala iz ekološkog heterogenog materijala trebao navesti postotak klijavosti dotičnog sjemena.

(8)

U skladu s člankom 37. Uredbe (EU) 2018/848 ekološka proizvodnja podliježe službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima koje se provode u skladu s Uredbom (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća (15). U skladu s tim države članice trebale bi imenovati relevantna nadležna tijela za službenu kontrolu subjekata koji se bave ekološkim heterogenim materijalom kako bi se osiguralo poštovanje pravila o ekološkoj proizvodnji. Ekološki heterogeni materijal trebao bi podlijegati službenim kontrolama koje se temelje na procjeni rizika kako bi se zajamčilo ispunjavanje zahtjeva utvrđenih u ovoj Uredbi. Kontrole identiteta, analitičke čistoće, postotka klijavosti i zdravlja bilja te njihove usklađenosti s Uredbom (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća trebalo bi provoditi u skladu sa službenim ispitnim protokolima koji se provode u laboratorijima koje su odredila nadležna tijela u skladu s relevantnim međunarodnim standardima.

(9)	Subjekti bi trebali voditi potrebnu evidenciju kako bi osigurali sljedivost, fitosanitarne kontrole i najbolje moguće upravljanje ekološkim heterogenim materijalom koji je pod njihovom kontrolom.

(10)

Ekološki heterogeni materijal nije postojan i stoga trenutačne metode ispitivanja ujednačenosti i postojanosti koje se primjenjuju za registraciju sorte nisu primjerene. Identifikaciju i sljedivost ekološkog heterogenog materijala trebalo bi stoga jamčiti opisom metoda njegove proizvodnje te fenotipskih i agronomskih karakteristika.

(11)	Trebalo bi utvrditi pravila za održavanje ekološkog heterogenog materijala kako bi se osigurali identitet i kvaliteta, ako je takvo održavanje moguće.

(12)	Ova bi se Uredba trebala primjenjivati od 1. siječnja 2022., kao i Uredba (EU) 2018/848,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom utvrđuju pravila koja se odnose na proizvodnju i stavljanje na tržište biljnog reprodukcijskog materijala iz ekološkog heterogenog materijala u smislu Uredbe (EU) 2018/848 koji je sjeme poljoprivrednih i biljnih vrsta, reprodukcijski materijal povrća osim sjemena, reprodukcijski materijal ukrasnog bilja, reprodukcijski materijal vinove loze i reprodukcijski materijal voća, u smislu direktiva 66/401/EEZ, 66/402/EEZ, 68/193/EZ, 98/56/EZ, 2002/53/EZ, 2002/54/EZ, 2002/55/EZ, 2002/56/EZ, 2002/57/EZ, 2008/72/EZ, 2008/90/EZ.

Ova se Uredba ne primjenjuje na prijenos ograničenih količina biljnog reprodukcijskog materijala iz ekološkog heterogenog materijala namijenjenog istraživanju i razvoju ekološkog heterogenog materijala.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće definicije:

1.	„ekološki heterogeni materijal” znači skupina biljaka u smislu članka 3. stavka 18. Uredbe (EU) 2018/848, koji se proizvodi u skladu sa zahtjevima iz članka 3. stavka 1. te uredbe;

2.	„srodni materijal” znači svaki biljni materijal čijim je križanjem ili razmnožavanjem nastao ekološki heterogeni materijal;

3.	„mala pakiranja” znači pakiranja koja sadržavaju sjeme u količinama koje ne prelaze najveće dopuštene količine predviđene u Prilogu II.

Članak 3.

Proizvodnja i stavljanje na tržište u Uniji biljnog reprodukcijskog materijala iz ekološkog heterogenog materijala

Biljni reprodukcijski materijal iz ekološkog heterogenog materijala proizvodi se ili stavlja na tržište u Uniji samo ako su ispunjeni svi sljedeći zahtjevi:

u skladu je sa zahtjevima o:

(a)	identitetu, kako je navedeno u članku 5.;

(b)	sanitarnoj i analitičkoj čistoći i klijavosti, kako je navedeno u članku 6.;

(c)	pakiranju i označivanju, kako je navedeno u članku 7.;

2.	njegov opis uključuje elemente iz članka 4.;

3.	podliježe službenim kontrolama u skladu s člankom 9.;

4.	proizvode ga ili stavljaju na tržište subjekti koji ispunjavaju zahtjeve iz članka 8. u odnosu na informacije; i

5.	održava se u skladu s člankom 10.

Članak 4.

Opis ekološkog heterogenog materijala

1. Opis ekološkog heterogenog materijala uključuje sve sljedeće elemente:

(a)

opis njegovih karakteristika, među ostalim:

i.	fenotipsku karakterizaciju ključnih značajki koje su zajedničke tom materijalu, zajedno s opisom heterogenosti materijala prikazivanjem fenotipske raznolikosti vidljive među pojedinim reproduktivnim jedinicama;

ii.	dokumentirane pokazatelje njegovih relevantnih karakteristika, uključujući poljoprivredne aspekte kao što su prinos, postojanost prinosa, prikladnost za sustave s niskim ulaganjima, učinkovitost, otpornost na abiotički stres, otpornost na bolesti, parametri kvalitete, okus ili boja;

iii.	sve dostupne rezultate ispitivanja u odnosu na karakteristike iz podtočke ii.;

(b)	opis tehnike koja se upotrebljava za metodu uzgoja ili proizvodnje ekološkog heterogenog materijala;

(c)	opis srodnog materijala koji se upotrebljava za uzgoj ili proizvodnju ekološkog heterogenog materijala i program kontrole vlastite proizvodnje koji upotrebljava dotični subjekt s upućivanjem na praksu iz stavka 2. točke (a) i, prema potrebi, stavka 2. točke (c);

(d)	opis metoda upravljanja na poljoprivrednim gospodarstvom i prakse odabira s upućivanjem na stavak 2. točku (b) i, prema potrebi, opis srodnog materijala s upućivanjem na stavak 2. točku (c);

(e)	upućivanje na zemlju uzgoja ili proizvodnje, s informacijama o godini proizvodnje i opisom pedoklimatskih uvjeta.

2. Materijal iz stavka 1. može se proizvesti jednom od sljedećih tehnika:

(a)

križanjem nekoliko različitih vrsta srodnog materijala primjenom protokolâ križanja radi proizvodnje raznolikog ekološkog heterogenog materijala povećavanjem potomstva, višekratnom ponovnim sjetvom i izlaganjem stoka prirodnoj i/ili ljudskoj selekciji, pod uvjetom da taj materijal pokazuje visoku razinu genetske raznolikosti u skladu s člankom 3. stavkom 18. Uredbe (EU) 2018/848;

(b)	metodama upravljanja na poljoprivrednim gospodarstvima, uključujući odabir, uspostavu ili održavanje materijala karakterističnog zbog visoke razine genetske raznolikosti u skladu s člankom 3. stavkom 18. Uredbe (EU) 2018/848;

(c)	svakom drugom tehnikom koja se primjenjuje za uzgoj ili proizvodnju ekološkog heterogenog materijala, uzimajući u obzir posebna obilježja razmnožavanja.

Članak 5.

Zahtjevi u odnosu na identitet sjemenskih partija biljnog reprodukcijskog materijala iz ekološkog heterogenog materijala

Identitet biljnog reprodukcijskog materijala iz ekološkog heterogenog materijala utvrđuje se na temelju svih sljedećih elemenata:

srodnog materijala i programa proizvodnje koji se upotrebljavaju pri križanju radi stvaranja ekološkog heterogenog materijala, kako je predviđeno u članku 4. stavku 2. točki (a) ili, prema potrebi, u članku 4. stavku 2. točki (c), ili povijesti materijala i prakse upravljanja na poljoprivrednim gospodarstvima, među ostalim i kad je riječ o tome je li odabir proveden prirodno i/ili ljudskom intervencijom, u slučajevima iz članka 4. stavka 2. točaka (b) i (c);

2.	zemlje uzgoja ili proizvodnje;

3.	karakterizacije uobičajenih ključnih značajki fenotipske heterogenosti materijala.

Članak 6.

Zahtjevi u odnosu na sanitarnu kvalitetu, analitičku čistoću i klijavost biljnog reprodukcijskog materijala iz ekološkog heterogenog materijala

1. Biljni reprodukcijski materijal iz ekološkog heterogenog materijala mora ispunjavati odredbe Uredbe (EU) 2016/2031, Provedbene uredbe Komisije (EU) 2019/2072 (16) i drugih relevantnih akata donesenih na temelju Uredbe (EU) 2016/2031 u odnosu na prisutnost karantenskih štetnih organizama Unije, karantenskih štetnih organizama zaštićenih područja i reguliranih nekarantenskih štetnih organizama Unije te mjere protiv njih.

2. Za proizvodnju i stavljanje na tržište biljnog reprodukcijskog materijala iz ekološkog heterogenog materijala od vrsta krmnog bilja navedenih u članku 2. stavku 1. točki A. Direktive 66/401/EEZ primjenjuju se sljedeće odredbe:

(a)	točka 1. i zadnji stupac tablice u točki 5. Priloga I. Direktivi 66/401/EEZ, i

(b)	odjeljak I. točke 2. i 3. i odjeljak III. Priloga II. Direktivi 66/401/EEZ.

3. Za proizvodnju i stavljanje na tržište biljnog reprodukcijskog materijala iz ekološkog heterogenog materijala od vrsta žitarica navedenih u članku 2. stavku 1. točki A. Direktive 66/402/EEZ primjenjuju se sljedeće odredbe:

(a)	točka 1. i zadnji stupac tablice u točki 6. Priloga I. Direktivi 66/402/EEZ;

(b)	treći, šesti, deseti, trinaesti, šesnaesti, dvadeseti i dvadeset prvi redak tablice u točki 2.A. i točki 2.B. Priloga II. toj direktivi,

(c)	zadnji stupac tablice u točki 3. Priloga II. toj direktivi;

(d)	treći i šesti redak tablice u točki 4. Priloga II. toj direktivi.

4. Za proizvodnju i stavljanje na tržište biljnog reprodukcijskog materijala iz ekološkog heterogenog materijala od vinove loze u smislu Direktive 68/193/EEZ primjenjuju se sljedeće odredbe:

(a)	odjeljci 2., 3., 4., 6. i 7. i odjeljak 8. točka 6. Priloga I. Direktivi 68/193/EEZ;

(b)	Prilog II. Direktivi 68/193/EEZ, uz iznimku točke I. podtočke 1.

5. Za proizvodnju i stavljanje na tržište biljnog reprodukcijskog materijala iz ekološkog heterogenog materijala od ukrasnog bilja u smislu Direktive 98/56/EZ primjenjuje se članak 3. Direktive 93/49/EEZ (17).

6. Za proizvodnju i stavljanje na tržište biljnog reprodukcijskog materijala iz ekološkog heterogenog materijala od repe u smislu Direktive 2002/54/EZ primjenjuju se točke A.1., B.2. i B.3. Priloga I. toj direktivi.

7. Za proizvodnju i stavljanje na tržište biljnog reprodukcijskog materijala iz ekološkog heterogenog materijala od vrsta povrća navedenih u članku 2. stavku 1. točki (b) Direktive 2002/55/EZ primjenjuju se točke 2. i 3. Priloga II. toj direktivi.

8. Za proizvodnju i stavljanje na tržište biljnog reprodukcijskog materijala iz ekološkog heterogenog materijala sjemenskog krumpira u smislu Direktive 2002/56/EZ primjenjuju se odredbe za najnižu kategoriju sjemenskog krumpira iz točke 3. Priloga I. i Priloga II.

9. Za proizvodnju i stavljanje na tržište biljnog reprodukcijskog materijala iz ekološkog heterogenog materijala od uljarica i predivog bilja navedenih u članku 2. stavku 1. točki (b) Direktive 2002/57/EZ primjenjuju se sljedeće odredbe:

(a)	točka 1. i zadnji stupac tablice u točki 4. Priloga I. Direktivi 2002/57/EZ;

(b)	tablica u točki I. podtočki 4.A. Priloga II., osim zahtjevâ za osnovno sjeme Brassica ssp. i Sinapis alba, i zadnji stupac tablice u točki I. podtočki 5. Priloga II. Direktivi 2002/57/EZ.

10. Za proizvodnju i stavljanje na tržište ekološkog heterogenog reprodukcijskog sadnog materijala povrća, osim sjemena u smislu Direktive 2008/72/EZ primjenjuju se članak 3. i članak 5. Direktive Komisije 93/61/EEZ (18).

11. Za proizvodnju i stavljanje na tržište biljnog reprodukcijskog materijala iz ekološkog heterogenog reprodukcijskog sadnog materijala i sadnica namijenjenih proizvodnji voća u smislu Direktive 2008/90/EZ primjenjuju se sljedeće odredbe:

(a)	članak 23., osim točke 1. podtočke (b), i članci 24., 26., 27. i 27.a Provedbene direktive Komisije 2014/98/EU (19);

(b)	Prilozi I., II. i III. te zahtjevi u pogledu CAC materijala iz Priloga IV. Provedbenoj direktivi 2014/98/EU.

12. Stavci od 2. do 11. primjenjuju se samo u odnosu na zahtjeve u pogledu analitičke čistoće i klijavosti sjemena te zahtjeve u pogledu kvalitete i zdravlja za ostali reprodukcijski materijal, ali ne i u odnosu na zahtjeve u pogledu identiteta i čistoće sorte niti zahtjeve za terenski inspekcijski pregled identiteta i čistoće sorte biljnog reprodukcijskog materijala iz ekološkog heterogenog materijala.

13. Odstupajući od odredaba iz stavaka od 1. do 12., subjekti mogu na tržište staviti sjeme ekološkog heterogenog materijala koji ne ispunjava uvjete u pogledu klijavosti, pod uvjetom da dobavljač na oznaci ili izravno na pakiranju navede postotak klijavosti dotičnog sjemena.

Članak 7.

Zahtjevi u odnosu na pakiranje i označivanje biljnog reprodukcijskog materijala iz ekološkog heterogenog materijala

1. Biljni reprodukcijski materijal iz ekološkog heterogenog materijala koji nije u malim pakiranjima drži se u pakiranjima ili spremnicima koji su zatvoreni tako da se ne mogu otvoriti a da ne ostanu dokazi o neovlaštenom rukovanju pakiranjem ili spremnikom.

2. Subjekt na pakiranja ili spremnike sjemena ili biljnog reprodukcijskog materijala iz ekološkog heterogenog materijala stavlja oznaku na najmanje jednom službenom jeziku Unije.

Ta oznaka:

(a)	mora biti čitljiva, tiskana ili napisana s jedne strane, nerabljena i lako vidljiva;

(b)	mora sadržavati informacije iz Priloga I. ovoj Uredbi;

(c)	mora biti žute boje sa zelenim dijagonalnim križem.

3. Umjesto na oznaci, podaci iz Priloga I. mogu se izravno tiskati ili napisati na pakiranju ili spremniku. U tom se slučaju stavak 2. točka (c) ne primjenjuje.

4. U malim, prozirnim pakiranjima oznaka se može staviti unutar pakiranja pod uvjetom da je jasno čitljiva.

5. Odstupajući od stavaka od 1. do 4., sjeme ekološkog heterogenog materijala koje se drži u zatvorenim i označenim pakiranjima i spremnicima može se prodavati krajnjim korisnicima u neoznačenim i nezapečaćenim pakiranjima u količinama koje ne prelaze najveće dopuštene količine predviđene u Prilogu II. pod uvjetom da je kupac, na zahtjev, u trenutku isporuke obaviješten pisanim putem o vrsti, nazivu materijala i referentnom broju partije.

Članak 8.

Zahtjevi u odnosu na informacije koje subjekti trebaju čuvati

1. Svaki subjekt koji proizvodi ili stavlja na tržište biljni reprodukcijski materijal iz ekološkog heterogenog materijala:

(a)	čuva primjerak obavijesti podnesene u skladu s člankom 13. stavkom 2. Uredbe (EU) 2018/848, primjerak izjave podnesene na temelju njezina članka 39. stavka 1. točke (d) i, prema potrebi, primjerak certifikata primljenog u skladu s njezinim člankom 35.;

(b)

osigurava sljedivost ekološkog heterogenog materijala u programu proizvodnje kako je predviđeno u članku 4. stavku 2. točki (a) ili, prema potrebi, u članku 4. stavku 2. točki (c) čuvanjem informacija koje omogućuju identifikaciju subjekata koji su isporučili srodni materijal ekološkog heterogenog materijala.

Subjekt te dokumente čuva pet godina.

2. Subjekt koji proizvodi biljni reprodukcijski materijal iz ekološkog heterogenog materijala namijenjenog za stavljanje na tržište također evidentira i čuva sljedeće informacije:

(a)	naziv vrste i naziv koji se koristi za svaki prijavljeni ekološki heterogeni materijal; tehnika koja se primjenjuje za proizvodnju ekološkog heterogenog materijala kako je navedeno u članku 4.;

(b)	karakterizacija prijavljenog ekološkog heterogenog materijala kako je predviđeno u članku 4.;

(c)	mjesto uzgoja ekološkog heterogenog materijala i mjesto proizvodnje ekološkog biljnog reprodukcijskog materijala iz ekološkog heterogenog materijala kako je predviđeno u članku 5.;

(d)	površina za proizvodnju ekološkog heterogenog materijala i proizvedena količina.

3. U skladu s direktivama 66/401/EEZ, 66/402/EEZ, 68/193/EEZ, 98/56/EZ, 2002/53/EZ, 2002/54/EZ, 2002/55/EZ, 2002/56/EZ, 2002/57/EZ, 2008/72/EZ i 2008/90/EZ nadležna službena tijela imaju pristup informacijama iz stavaka 1. i 2. ovog članka.

Članak 9.

Službene kontrole

Nadležna tijela država članica ili delegirana tijela, ako su nadležna tijela delegirala zadaće kontrole u skladu s glavom II. poglavljem III. Uredbe (EU) 2017/625, provode službene kontrole koje se temelje na procjeni rizika u vezi s proizvodnjom i stavljanjem na tržište biljnog reprodukcijskog materijala iz ekološkog heterogenog materijala radi provjere usklađenosti sa zahtjevima iz članaka 4., 5., 6., 7., 8. i 10. ove Uredbe.

Ispitivanje klijavosti i analitičke čistoće provodi se u skladu s primjenjivim metodama Međunarodne udruge za ispitivanje sjemena.

Članak 10.

Održavanje ekološkog heterogenog materijala

Ako je održavanje moguće, subjekt koji je nadležnim tijelima prijavio ekološki heterogeni materijal u skladu s člankom 13. Uredbe (EU) 2018/848 čuva glavne karakteristike materijala kakve su bile u trenutku njegove prijave tako što ga održava sve dok je na tržištu. Održavanje se provodi u skladu s prihvaćenom praksom koja je prilagođena održavanju takvog heterogenog materijala. Subjekt odgovoran za održavanje vodi evidenciju o trajanju i sadržaju održavanja.

Nadležna tijela u svakom trenutku imaju pristup svoj evidenciji koju vodi subjekt odgovoran za materijal radi provjere njegovog održavanja. Subjekt tu evidenciju čuva pet godina od trenutka kad se biljni reprodukcijski materijal iz ekološkog heterogenog materijala prestane stavljati na tržište.

Članak 11.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2022.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 7. svibnja 2021.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN

(1) SL L 150, 14.6.2018., str. 1.

(2) Direktiva Vijeća 66/401/EEZ od 14. lipnja 1966. o stavljanju na tržište sjemena krmnog bilja (SL 125, 11.7.1966., str. 2298.).

(3) Direktiva Vijeća 66/402/EEZ od 14. lipnja 1966. o stavljanju na tržište sjemena žitarica (SL 125, 11.7.1966., str. 2309.).

(4) Direktiva Vijeća 68/193/EEZ od 9. travnja 1968. o stavljanju na tržište materijala za vegetativno umnažanje vinove loze (SL L 93, 17.4.1968., str. 15.).

(5) Direktiva Vijeća 98/56/EZ od 20. srpnja 1998. o stavljanju poljoprivrednog reprodukcijskog materijala ukrasnog bilja na tržište (SL L 226, 13.8.1998., str. 16.).

(6) Direktiva Vijeća 2002/53/EZ od 13. lipnja 2002. o zajedničkom katalogu sorata poljoprivrednih biljnih vrsta (SL L 193, 20.7.2002., str. 1.).

(7) Direktiva Vijeća 2002/54/EZ od 13. lipnja 2002. o stavljanju na tržište sjemena repe (SL L 193, 20.7.2002., str. 12.).

(8) Direktiva Vijeća 2002/55/EZ od 13. lipnja 2002. o stavljanju na tržište sjemena povrća (SL L 193, 20.7.2002., str. 33.).

(9) Direktiva Vijeća 2002/56/EZ od 13. lipnja 2002. o stavljanju na tržište sjemenskog krumpira (SL L 193, 20.7.2002., str. 60.).

(10) Direktiva Vijeća 2002/57/EZ od 13. lipnja 2002. o stavljanju na tržište sjemena uljarica i predivog bilja (SL L 193, 20.7.2002., str. 74.).

(11) Direktiva Vijeća 2008/72/EZ od 15. srpnja 2008. o stavljanju na tržište reprodukcijskog sadnog materijala povrća, osim sjemena (SL L 205, 1.8.2008., str. 28.).

(12) Direktiva Vijeća 2008/90/EZ od 29. rujna 2008. o stavljanju na tržište reprodukcijskog sadnog materijala i sadnica namijenjenih proizvodnji voća (SL L 267, 8.10.2008., str. 8.).

(13) Direktiva Komisije 2008/62/EZ od 20. lipnja 2008. o predviđanju određenih odstupanja za prihvaćanje poljoprivrednih lokalnih populacija i sorata koje su prirodno prilagođene lokalnim i regionalnim uvjetima i kojima prijeti genetska erozija te za stavljanje na tržište sjemena i sjemenskog krumpira tih lokalnih populacija i sorata (SL L 162, 21.6.2008., str. 13.).

(14) Direktiva Komisije 2009/145/EZ od 26. studenoga 2009. o nekim odstupanjima za priznavanje tradicijskih sorti povrća i sorti povrća koje se tradicionalno uzgajaju u određenim područjima i regijama i kojima prijeti genetska erozija i sorti povrća bez stvarne vrijednosti za komercijalnu proizvodnju, ali razvijenih za uzgoj pri određenim uvjetima i za stavljanje na tržište sjemena navedenih tradicijskih sorti i sorti povrća (SL L 312, 27.11.2009., str. 44.).

(15) Uredba (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima kojima se osigurava primjena propisa o hrani i hrani za životinje, pravila o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja, o izmjeni uredaba (EZ) br. 999/2001, (EZ) br. 396/2005, (EZ) br. 1069/2009, (EZ) br. 1107/2009, (EU) br. 1151/2012, (EU) br. 652/2014, (EU) 2016/429 i (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća, uredaba Vijeća (EZ) br. 1/2005 i (EZ) br. 1099/2009 i direktiva Vijeća 98/58/EZ, 1999/74/EZ, 2007/43/EZ, 2008/119/EZ i 2008/120/EZ te o stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 854/2004 i (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 89/608/EEZ, 89/662/EEZ, 90/425/EEZ, 91/496/EEZ, 96/23/EZ, 96/93/EZ i 97/78/EZ te Odluke Vijeća 92/438/EEZ (Uredba o službenim kontrolama) (SL L 95, 7.4.2017., str. 1.).

(16) Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/2072 od 28. studenoga 2019. o utvrđivanju jedinstvenih uvjeta za provedbu Uredbe (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zaštitnih mjera protiv organizama štetnih za bilje te o stavljanju izvan snage Uredbe Komisije (EZ) br. 690/2008 i izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2018/2019 (SL L 319, 10.12.2019., str. 1.).

(17) Direktiva Komisije 93/49/EEZ od 23. lipnja 1993. o utvrđivanju plana uvjeta koje moraju zadovoljavati reprodukcijski materijal ukrasnih biljaka i ukrasne biljke sukladno Direktivi Vijeća 91/682/EEZ (SL L 250, 7.10.1993., str. 9.).

(18) Direktiva Komisije 93/61/EEZ od 2. srpnja 1993. o utvrđivanju plana s uvjetima koje mora ispunjavati reprodukcijski sadni materijal osim sjemena u skladu s odredbama Direktive Vijeća 92/33/EEZ (SL L 250, 7.10.1993., str. 19.).

(19) Provedbena direktiva Komisije 2014/98/EU od 15. listopada 2014. o provedbi Direktive Vijeća 2008/90/EZ u pogledu posebnih zahtjeva za rod i vrstu sadnica navedenih u njezinu Prilogu I., posebnih zahtjeva koje moraju ispuniti dobavljači i detaljnih pravila o službenim inspekcijskim pregledima (SL L 298, 16.10.2014., str. 22.).

PRILOG I.

INFORMACIJE KOJE SE NAVODE NA OZNACI NA PAKIRANJIMA KAKO JE PREDVIĐENO ČLANKOM 7. STAVKOM 2. TOČKOM (b)

A. Oznaka sadržava sljedeće informacije:

1.	naziv heterogenog materijala zajedno s izrazom „Ekološki heterogeni materijal”;

2.	„Pravila i standardi Unije”;

3.	naziv i adresu specijaliziranog subjekta odgovornog za stavljanje oznake ili njegov registracijski broj;

4.	zemlju proizvodnje;

5.	referentni broj koji dodjeljuje specijalizirani subjekt odgovoran za stavljanje oznaka;

6.	mjesec i godinu zaključenja, nakon isteka razdoblja uporabe: „zaključeno”;

7.	vrstu, navedenu barem pod botaničkim nazivom, koji može biti u skraćenu obliku i bez imena autora, pisan latinicom;

8.	deklariranu neto ili bruto masu ili deklarirani broj u slučaju sjemena, osim za mala pakiranja;

9.	ako je naznačena masa, a koriste se tvari za peletiranje ili drugi kruti dodaci, vrstu dodatka i približan omjer mase čistog sjemena i ukupne mase;

10.	informacije o sredstvima za zaštitu bilja koja su primijenjena na biljni reprodukcijski materijal u skladu s člankom 49. stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (1);

11.	postotak klijavosti ako, na temelju članka 6. stavka 13. ove Uredbe, ekološki heterogeni materijal ne ispunjava uvjete s obzirom na klijavost.

B. Naziv iz točke A.1. ne smije prouzročiti poteškoće korisnicima u pogledu prepoznavanja ili reprodukcije i ne smije:

(a)	biti jednak nazivu pod kojim je druga sorta ili ekološki heterogeni materijal iste ili bliske vrste upisan u službeni registar biljnih sorti ili na popis ekološkog heterogenog materijala i ne smije biti vjerojatno da će ga se zamijeniti s tim nazivom;

(b)	biti jednak drugim nazivima koji se obično koriste prilikom stavljanja na tržište robe ili koje treba držati slobodnima sukladno drugom zakonodavstvu i ne smije biti vjerojatno da će ga se zamijeniti s tim drugim nazivima;

(c)	dovoditi u zabludu ili izazvati zabunu u pogledu karakteristika, vrijednosti ili identiteta ekološkog heterogenog materijala ili identiteta uzgajivača.

(1) Uredba (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (SL L 309, 24.11.2009., str. 1.).

PRILOG II.

NAJVEĆE DOPUŠTENE KOLIČINE SJEMENA U MALIM PAKIRANJIMA IZ ČLANKA 7. STAVKA 5.

Vrsta	Najveća neto masa sjemena (kg)
Krmno bilje	10
Repa	10
Žitarice	30
Uljano i predivo bilje	10
Sjemeni krumpir	30
Sjeme povrća:
Mahunarke	5
Luk, vrtna krasuljica, šparoge, blitva, cikla, repa, lubenica, buča, izdužena tikva, mrkva, rotkva, crni korijen, špinat, matovilac	0,5
Sve ostale vrste povrća	0,1

20.7.2021

Službeni list Europske unije

L 258/28

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/1190

оd 15. srpnja 2021.

o utvrđivanju tehničkih specifikacija zahtjeva u pogledu podataka za temu „primjena IKT-a i e-trgovina” za referentnu godinu 2022. u skladu s Uredbom (EU) 2019/2152 Europskog parlamenta i Vijeća

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2019/2152 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o europskim poslovnim statistikama i stavljanju izvan snage deset pravnih akata u području poslovnih statistika (1), a osobito njezin članak 7. stavak 1. i članak 17. stavak 6.,

budući da:

(1)

Da bi se osigurala pravilna provedba teme „primjena IKT-a i e-trgovina” navedene u Prilogu I. Uredbi (EU) 2019/2152, Komisija bi trebala utvrditi varijable, mjernu jedinicu, statističku populaciju, klasifikacije i raščlambe te rok za dostavu podataka kako bi države članice proizvodile usporedive i usklađene podatke o primjeni IKT-a i e-trgovini.

(2)	Države članice trebale bi dostavljati izvješća o metapodacima i kvaliteti za nacionalne statističke poslovne registre i sve poslovne statistike. Stoga je potrebno odrediti modalitete, sadržaj i rokove dostave tih izvješća.

(3)	Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za europski statistički sustav,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Za temu „primjena IKT-a i e-trgovina” iz Priloga I. Uredbi (EU) 2019/2152 države članice dostavljaju podatke za referentnu godinu 2022. u skladu s tehničkim specifikacijama zahtjeva u pogledu podataka utvrđenima u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Godišnje izvješće o metapodacima za temu „primjena IKT-a i e-trgovina” iz Priloga I. Uredbi (EU) 2019/2152 dostavlja se Komisiji (Eurostatu) do 31. svibnja 2022.

Godišnje izvješće o kvaliteti za temu „primjena IKT-a i e-trgovina” iz Priloga I. Uredbi (EU) 2019/2152 dostavlja se Komisiji (Eurostatu) do 5. studenoga 2022.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 15. srpnja 2021.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN

(1) SL L 327, 17.12.2019., str. 1.

PRILOG

Tehničke specifikacije zahtjeva u pogledu podataka za temu „primjena IKT-a i e-trgovina”

Obvezno/neobvezno

Područje primjene (filtar)

Varijabla

Obvezne varijable

i.	za sva poduzeća:

(1)	glavna gospodarska djelatnost poduzeća u prethodnoj kalendarskoj godini

(2)	prosječan broj zaposlenika i samozaposlenih osoba u prethodnoj kalendarskoj godini

(3)	ukupna vrijednost prometa (bez PDV-a) u prethodnoj kalendarskoj godini

(4)	broj zaposlenika i samozaposlenih osoba ili postotak ukupnog broja zaposlenika i samozaposlenih osoba koji imaju pristup internetu u poslovne svrhe

(5)	zapošljavanje stručnjaka za IKT

(6)	omogućivanje svake vrste obuke u svrhu razvoja vještina u području IKT-a stručnjacima za IKT u prethodnoj kalendarskoj godini

(7)	omogućivanje svake vrste obuke u svrhu razvoja vještina u području IKT-a ostalim zaposlenim osobama u prethodnoj kalendarskoj godini

(8)	zapošljavanje ili pokušaj zapošljavanja stručnjaka za IKT u prethodnoj kalendarskoj godini

(9)

funkcije IKT-a (kao što su održavanje IKT infrastrukture, podrška za uredski softver, razvoj softvera/sustava poslovnog upravljanja i/ili internetskih rješenja i podrška za njih te sigurnost i zaštita podataka) koje obavljaju vlastiti zaposlenici (uključujući one zaposlene u matičnom poduzeću ili povezanim poduzećima) u prethodnoj kalendarskoj godini

(10)	funkcije IKT-a (kao što su održavanje IKT infrastrukture, podrška za uredski softver, razvoj softvera/sustava poslovnog upravljanja i/ili internetskih rješenja i podrška za njih te sigurnost i zaštita podataka) koje obavljaju vanjski dobavljači u prethodnoj kalendarskoj godini

(11)	upotreba industrijskih robota

(12)	upotreba uslužnih robota

(13)	primjena mjera kojima se u poduzeću utječe na sljedeće: količinu papira koji se upotrebljava za tiskanje i kopiranje

(14)	primjena mjera kojima se u poduzeću utječe na sljedeće: potrošnju energije IKT opreme

(15)	uzimanje u obzir učinaka IKT usluga ili IKT opreme na okoliš pri njihovu odabiru (npr. potrošnja energije)

(16)	odlaganje IKT opreme (kao što su računala, monitori, mobilni telefoni) prikupljanjem/recikliranjem elektroničkog otpada (uključujući prepuštanje takvog odlaganja trgovcu) nakon što se prestane upotrebljavati

(17)	zadržavanje IKT opreme (kao što su računala, monitori, mobilni telefoni) u poduzeću nakon što se prestane upotrebljavati (npr. za upotrebu kao rezervni dio, radi sprečavanja otkrivanja osjetljivih informacija)

(18)	prodaja, vraćanje unajmljene IKT opreme ili doniranje IKT opreme (kao što su računala, monitori, mobilni telefoni) nakon što se prestane upotrebljavati

ii.	za poduzeća sa zaposlenicima i samozaposlene osobe koje imaju pristup internetu u poslovne svrhe:

(19)	internetska veza: upotreba bilo koje vrste veze putem fiksne mreže

(20)	vođenje sastanaka na daljinu

(21)	daljinski pristup (putem računala ili prijenosnih uređaja kao što su pametni telefoni) zaposlenika sustavu e-pošte poduzeća

(22)	daljinski pristup (putem računala ili prijenosnih uređaja kao što su pametni telefoni) zaposlenika dokumentima poduzeća (kao što su datoteke, tablice, prezentacije, grafikoni, fotografije)

(23)

daljinski pristup (putem računala ili prijenosnih uređaja kao što su pametni telefoni) zaposlenika poslovnim aplikacijama ili softveru poduzeća (kao što su pristup računovodstvenim podacima, podacima o prodaji, narudžbama, sustavu za upravljanje odnosima s klijentima (osim aplikacija koje se upotrebljavaju za internu komunikaciju))

(24)	internetska prodaja robe ili usluga putem internetskih stranica ili aplikacija poduzeća (uključujući ekstranete) u prethodnoj kalendarskoj godini

(25)	internetska prodaja robe ili usluga putem internetskih stranica ili aplikacija za tržište e-trgovine kojima se koristi više poduzeća za trgovanje robom ili uslugama, u prethodnoj kalendarskoj godini

(26)	prodaja robe i usluga putem sustava EDI (primanje narudžbi putem elektroničke razmjene podataka) u prethodnoj kalendarskoj godini

(27)	primjena mjera za sigurnost IKT-a na IKT sustave poduzeća: autentifikacija čvrstom lozinkom (koja ispunjava uvjete kao što su minimalna duljina, upotreba brojeva i posebnih znakova i periodički se mijenja)

(28)	primjena mjera za sigurnost IKT-a na IKT sustave poduzeća: autentifikacija biometrijskim metodama koje se upotrebljavaju za pristup IKT sustavu poduzeća (kao što je autentifikacija na temelju otisaka prstiju, glasa, lica)

(29)

primjena mjera za sigurnost IKT-a na IKT sustave poduzeća: autentifikacija koja se temelji na kombinaciji najmanje dvaju mehanizama autentifikacije (npr. kombinacija korisničke lozinke, jednokratne lozinke (OTP), koda generiranog na sigurnosnom tokenu ili primljenog putem pametnog telefona, biometrijske metode (npr. otisci prstiju, glas, lice))

(30)	primjena mjera za sigurnost IKT-a na IKT sustave poduzeća: šifriranje podataka, dokumenata ili e-pošte

(31)	primjena mjera za sigurnost IKT-a na IKT sustave poduzeća: sigurnosno kopiranje podataka na odvojeno mjesto (uključujući sigurnosno kopiranje u oblaku)

(32)	primjena mjera za sigurnost IKT-a na IKT sustave poduzeća: kontrola pristupa mreži (upravljanje korisničkim pravima u mreži poduzeća)

(33)	primjena mjera za sigurnost IKT-a na IKT sustave poduzeća: VPN (virtualna privatna mreža koja privatnu mrežu proteže na javnu mrežu u svrhu osiguravanja sigurne razmjene podataka preko javne mreže)

(34)	primjena mjera za sigurnost IKT-a na IKT sustave poduzeća: sustav praćenja sigurnosti IKT-a koji omogućuje otkrivanje sumnjivih aktivnosti u IKT sustavima i o tome upozorava poduzeće, osim samostalnog antivirusnog softvera

(35)	primjena mjera za sigurnost IKT-a na IKT sustave poduzeća: vođenje datoteka zapisnika koje omogućuju analizu nakon sigurnosnih incidenata IKT-a

(36)	primjena mjera za sigurnost IKT-a na IKT sustave poduzeća: procjena rizika IKT-a, tj. periodična procjena vjerojatnosti i posljedica sigurnosnih incidenata IKT-a

(37)	primjena mjera za sigurnost IKT-a na IKT sustave poduzeća: testiranje sigurnosti IKT-a (kao što je testiranje propusnosti, testiranje sustava sigurnosnog uzbunjivanja, preispitivanje sigurnosnih mjera, testiranje pričuvnih sustava)

(38)	informiranje zaposlenika o njihovim obvezama u području sigurnosti IKT-a putem dobrovoljnog osposobljavanja ili interno dostupnih informacija (kao što su informacije na intranetu)

(39)	informiranje zaposlenika o njihovim obvezama u području sigurnosti IKT-a putem obveznih tečajeva osposobljavanja ili pregleda obveznog materijala

(40)	informiranje zaposlenika o njihovim obvezama u području sigurnosti IKT-a putem ugovora (kao što je ugovor o radu)

(41)

dostupnost dokumenata o mjerama, praksama ili postupcima za sigurnost IKT-a, kao što su dokumenti o sigurnosti IKT-a i povjerljivosti podataka, kojima su obuhvaćeni osposobljavanje zaposlenika u području IKT-a, mjere za sigurnost IKT-a, evaluacija mjera za sigurnost IKT-a, planovi za ažuriranje dokumenata za sigurnost IKT-a

(42)	sigurnosni incidenti IKT-a u prethodnoj kalendarskoj godini koji su doveli do sljedećih posljedica: nedostupnost IKT usluga zbog kvara hardvera ili softvera

(43)	sigurnosni incidenti IKT-a u prethodnoj kalendarskoj godini koji su doveli do sljedećih posljedica: nedostupnost IKT usluga zbog vanjskog napada, kao što su napadi ucjenjivačkim softverom, napadi uskraćivanjem usluga

(44)	sigurnosni incidenti IKT-a u prethodnoj kalendarskoj godini koji su doveli do sljedećih posljedica: uništavanje ili oštećenje podataka zbog kvara hardvera ili softvera

(45)	sigurnosni incidenti IKT-a u prethodnoj kalendarskoj godini koji su doveli do sljedećih posljedica: uništavanje ili oštećenje podataka zbog zaraze zlonamjernim softverom ili neovlaštenog upada

(46)	sigurnosni incidenti IKT-a u prethodnoj kalendarskoj godini koji su doveli do sljedećih posljedica: otkrivanje povjerljivih podataka zbog neovlaštenog upada, pharminga, phishinga, namjernih radnji zaposlenika

(47)	sigurnosni incidenti IKT-a u prethodnoj kalendarskoj godini koji su doveli do sljedećih posljedica: otkrivanje povjerljivih podataka zbog nenamjernih radnji zaposlenika

(48)	aktivnosti povezane sa sigurnošću IKT-a kao što su testiranje sigurnosti, osposobljavanje o sigurnosti IKT-a, rješavanje sigurnosnih incidenata IKT-a (isključujući nadogradnje programskih paketa) koje provode zaposlenici poduzeća (uključujući zaposlenike matičnog ili povezanog poduzeća)

(49)	aktivnosti povezane sa sigurnošću IKT-a, kao što su testiranje sigurnosti, osposobljavanje o sigurnosti IKT-a, rješavanje sigurnosnih incidenata IKT-a (isključujući nadogradnje programskih paketa) koje provode vanjski dobavljači

(50)	dostupnost osiguranja od sigurnosnih incidenata IKT-a

iii.	za poduzeća koja upotrebljavaju bilo koju vrstu internetske veze putem fiksne mreže:

(51)	ugovorom zajamčena najveća brzina preuzimanja pri najbržoj fiksnoj internetskoj vezi u rasponima: [0 Mbit/s, < 30 Mbit/s], [30 Mbit/s, < 100 Mbit/s], [100 Mbit/s, < 500 Mbit/s], [500 Mbit/s, < 1 Gbit/s], [≥ 1 Gbit/s]

iv.	za poduzeća koja održavaju sastanke na daljinu

(52)	postojanje smjernica o sigurnosti IKT-a za održavanje sastanaka putem interneta, kao što su zahtjev za lozinku, šifriranje s kraja na kraj

(53)	dostupnost smjernica u kojima se prednost daje sastancima putem interneta umjesto poslovnih putovanja

v.	za poduzeća koja imaju zaposlenike ili samozaposlene osobe s daljinskim pristupom sustavu e-pošte poduzeća

(54)	broj zaposlenika i samozaposlenih osoba ili postotak ukupnog broja zaposlenika i samozaposlenih osoba koji imaju pristup sustavu e-pošte poduzeća

vi.	za poduzeća koja imaju zaposlenike ili samozaposlene osobe s daljinskim pristupom dokumentima ili poslovnim aplikacijama ili softveru poduzeća

(55)	broj zaposlenika i samozaposlenih osoba ili postotak ukupnog broja zaposlenika i samozaposlenih osoba koji imaju pristup internetu u poslovne svrhe

vii.	za poduzeća koja imaju zaposlenike ili samozaposlene osobe s daljinskim pristupom sustavu e-pošte, dokumentima, poslovnim aplikacijama ili softveru poduzeća

(56)	postojanje smjernica o sigurnosti IKT-a za daljinski pristup, kao što su zahtjev za održavanje sastanaka na daljinu zaštićenih lozinkom, zabrana upotrebe javne bežične mreže za rad, upotreba VPN-a, zahtjevi u pogledu privatnosti podataka

viii.

za poduzeća koja su ostvarila internetsku prodaju u prethodnoj kalendarskoj godini:

(57)	vrijednost internetske prodaje robe ili usluga ili postotak ukupnog prometa ostvarenog internetskom prodajom robe i usluga, u prethodnoj kalendarskoj godini

(58)	postotak vrijednosti internetske prodaje ostvarene internetskom prodajom privatnim potrošačima (poduzeće potrošačima: „B2C”), u prethodnoj kalendarskoj godini

(59)	postotak vrijednosti internetske prodaje ostvarene prodajom drugim poduzećima (među poduzećima: „B2B”) i javnom sektoru (poduzeće tijelima javne vlasti: „B2G”), u prethodnoj kalendarskoj godini

ix.	za poduzeća koja su se bavila internetskom prodajom robe ili usluga putem internetskih stranica ili aplikacija poduzeća i putem internetskih stranica ili aplikacija za tržište e-trgovine kojima se koristi nekoliko poduzeća za trgovanje robom ili uslugama, u prethodnoj kalendarskoj godini:

(60)	postotak vrijednosti internetske prodaje robe ili usluga ostvarene prodajom putem internetskih stranica ili aplikacija poduzeća, u prethodnoj kalendarskoj godini

(61)	postotak vrijednosti internetske prodaje robe i usluga ostvarene prodajom putem stranica ili aplikacija za tržište e-trgovine kojima se koristi više poduzeća za trgovanje robom ili uslugama, u prethodnoj kalendarskoj godini

x.	za poduzeća koja su vršila prodaju robe ili usluga putem sustava vrste EDI, u prethodnoj kalendarskoj godini:

(62)	vrijednost prodaje robe ili usluga putem sustava EDI ili postotak ukupnog prometa ostvarenog prodajom robe i usluga putem sustava EDI, u prethodnoj kalendarskoj godini

xi.	za poduzeća koja su zaposlila ili pokušala zaposliti stručnjake za IKT u prethodnoj kalendarskoj godini:

(63)	slobodna radna mjesta za stručnjake za IKT koja je bilo teško popuniti

xii.	za poduzeća koja imaju dokumente o mjerama, praksama ili postupcima za sigurnost IKT-a:

(64)	poduzeće je zadnji put definiralo ili preispitalo mjere, praksu ili postupke u području sigurnosti IKT-a: u zadnjih 12 mjeseci, prije više od 12 i manje od 24 mjeseca, prije više od 24 mjeseca

xiii.

za poduzeća koja upotrebljavaju industrijske ili uslužne robote:

(65)	razlozi koji su utjecali na odluku o upotrebi robota u poduzeću: visoki troškovi rada

(66)	razlozi koji su utjecali na odluku o upotrebi robota u poduzeću: poteškoće pri zapošljavanju osoblja

(67)	razlozi koji su utjecali na odluku o upotrebi robota u poduzeću: poboljšanje sigurnosti na radu

(68)	razlozi koji su utjecali na odluku o upotrebi robota u poduzeću: osiguravanje visoke razine preciznosti ili standardizirane kvalitete procesa i/ili proizvedene robe i usluga

(69)	razlozi koji su utjecali na odluku o upotrebi robota u poduzeću: širenje raspona proizvoda ili usluga poduzeća

(70)	razlozi koji su utjecali na odluku o upotrebi robota u poduzeću: porezni ili drugi državni poticaji

Neobvezne varijable

i.	za poduzeća koja imaju zaposlenike i samozaposlene osobe koje imaju pristup internetu u poslovne svrhe:

(1)	broj zaposlenika i samozaposlenih osoba ili postotak ukupnog broja zaposlenika i samozaposlenih osoba koji se koriste prijenosnim uređajem dobivenim od poduzeća koji omogućuje spajanje na internet putem mobilnih telefonskih mreža u poslovne svrhe

ii.	za poduzeća koja su ostvarila internetsku prodaju, u prethodnoj kalendarskoj godini:

(2)	internetska prodaja kupcima koji se nalaze u matičnoj zemlji poduzeća, u prethodnoj kalendarskoj godini

(3)	internetska prodaja kupcima koji se nalaze u drugim državama članicama, u prethodnoj kalendarskoj godini

(4)	internetska prodaja kupcima koji se nalaze u ostatku svijeta, u prethodnoj kalendarskoj godini

iii.	za poduzeća koja su se bavila internetskom prodajom kupcima koji se nalaze u najmanje dva sljedeća zemljopisna područja: matična zemlja, druge države članice ili ostatak svijeta, u prethodnoj kalendarskoj godini:

(5)	postotak vrijednosti internetske prodaje ostvarene internetskom prodajom kupcima koji se nalaze u zemlji poduzeća, u prethodnoj kalendarskoj godini

(6)	postotak vrijednosti internetske prodaje ostvarene internetskom prodajom kupcima koji se nalaze u drugim državama članicama, u prethodnoj kalendarskoj godini

(7)	postotak vrijednosti internetske prodaje ostvarene internetskom prodajom kupcima koji se nalaze u ostatku svijeta, u prethodnoj kalendarskoj godini

iv.	za poduzeća koja su u ostvarila internetsku prodaju kupcima koji se nalaze u drugim državama članicama, u prethodnoj kalendarskoj godini:

(8)	poteškoće pri prodaji u drugim državama članicama: visoki troškovi isporuke ili povrata proizvoda, u prethodnoj kalendarskoj godini

(9)	poteškoće pri prodaji u drugim državama članicama: poteškoće povezane s rješavanjem pritužbi ili sporova, u prethodnoj kalendarskoj godini

(10)	poteškoće pri prodaji u drugim državama članicama: prilagodba označivanja proizvoda za prodaju u drugim državama članicama, u prethodnoj kalendarskoj godini

(11)	poteškoće pri prodaji u drugim državama članicama: nepoznavanje stranih jezika za komunikaciju s kupcima u drugim državama članicama, u prethodnoj kalendarskoj godini

(12)	poteškoće pri prodaji u drugim državama članicama: ograničenja od strane poslovnih partnera poduzeća u vezi s prodajom u određene države članice, u prethodnoj kalendarskoj godini

(13)	poteškoće pri prodaji u drugim državama članicama: poteškoće povezane sa sustavom PDV-a u drugim državama članicama (kao što su nejasnoće u vezi s primjenom PDV-a u različitim zemljama), u prethodnoj kalendarskoj godini

v.	za poduzeća sa slobodnim radnim mjestima za stručnjake za IKT koja je bilo teško popuniti, pri pokušaju zapošljavanja IKT stručnjaka, u prethodnoj kalendarskoj godini:

(14)	poteškoće pri zapošljavanju stručnjaka za IKT zbog nedovoljnog broja prijava, u prethodnoj kalendarskoj godini

(15)	poteškoće pri zapošljavanju stručnjaka za IKT zbog nedostatka relevantnih kvalifikacija kandidata u području IKT-a stečenih obrazovanjem i/ili obukom, u prethodnoj kalendarskoj godini

(16)	poteškoće pri zapošljavanju stručnjaka za IKT zbog nedostatka radnog iskustva kandidata, u prethodnoj kalendarskoj godini

(17)	poteškoće pri zapošljavanju stručnjaka za IKT zbog prevelikih očekivanja kandidata u pogledu plaće, u prethodnoj kalendarskoj godini

vi.	za poduzeća koja imaju industrijske ili uslužne robote:

(18)	broj industrijskih i uslužnih robota koje poduzeće upotrebljava

Mjerna jedinica

Apsolutni iznosi, osim za obilježja koja se odnose na promet u nacionalnoj valuti (u tisućama) ili postotak (ukupnog) prometa

Statistička populacija

Uključene djelatnosti:

Područja od C do J, od L do N i skupina 95.1. NACE-a

Obuhvat prema razredu veličine:

Poduzeća s 10 ili više zaposlenika i samozaposlenih osoba. Podaci o poduzećima s manje od 10 zaposlenika i samozaposlenih osoba mogu se navesti, ali nisu obvezni

Raščlambe

Raščlamba po djelatnostima

za izračun nacionalnih agregata:

—	agregati područja i skupina NACE-a C + D + E + E + F + G + H + I + J + L + M + N + 95.1, D + E

—	područja NACE-a: C, F, G, H, I, J, L, M, N

—	odjeljci NACE-a: 47, 55

—	agregati odjeljaka NACE-a: 10 + 11 + 12 + 13 + 14 + 15 + 16 + 17 + 18, 19 + 20 + 21 + 22 + 23, 24 + 25, 26 + 27 + 28 + 29 + 30 + 31 + 32 + 33

—	agregat odjeljaka i skupina: 26.1 + 26.2 + 26.3 + 26.4 + 26.8 + 46.5 + 58.2 + 61 + 62 + 63.1 + 95.1

za doprinos samo europskim ukupnim vrijednostima

—	područja NACE-a: D, E

—	odjeljci NACE-a: 19, 20, 21, 26, 27, 28, 45, 46, 61, 72, 79

—	skupina NACE-a: 95.1

—	agregati odjeljaka NACE-a: 10 + 11 + 12, 13 + 14 + 15, 16 + 17 + 18, 22 + 23, 29 + 30, 31 + 32 + 33, 58 + 59 + 60, 62 + 63, 69 + 70 + 71, 73 + 74 + 75, 77 + 78 + 80 + 81 + 82

Razred veličine broja zaposlenika i samozaposlenih osoba: 10+, 10–49, 50–249, 250+; neobvezno: 0–9, 0–1, 2–9

Rok za dostavu podataka

5. listopada 2022.

20.7.2021

Službeni list Europske unije

L 258/37

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/1191

оd 19. srpnja 2021.

o produljenju odobrenja aktivne tvari klopiralid u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i o izmjeni Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (1), a posebno njezin članak 20. stavak 1.,

budući da:

(1)	Direktivom Komisije 2006/64/EZ (2) klopiralid je uvršten u Prilog I. Direktivi Vijeća 91/414/EEZ (3) kao aktivna tvar.

(2)	Aktivne tvari uvrštene u Prilog I. Direktivi 91/414/EEZ smatraju se odobrenima u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 te su uvrštene u dio A Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011 (4).

(3)	Odobrenje aktivne tvari klopiralid, kako je navedena u dijelu A Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011, istječe 30. travnja 2022.

(4)	Zahtjev za produljenje odobrenja aktivne tvari klopiralid podnesen je u skladu s člankom 1. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 844/2012 (5) u roku predviđenom tim člankom.

(5)	Podnositelj zahtjeva dostavio je dodatnu dokumentaciju u skladu sa zahtjevima iz članka 6. Provedbene uredbe (EU) br. 844/2012. Država članica izvjestiteljica utvrdila je da je zahtjev potpun.

(6)	Država članica izvjestiteljica nakon savjetovanja s državom članicom suizvjestiteljicom pripremila je nacrt izvješća o ocjeni produljenja i dostavila ga 31. svibnja 2017. Europskoj agenciji za sigurnost hrane („Agencija”) i Komisiji.

(7)

Agencija je sažetak dodatne dokumentacije učinila dostupnim javnosti. Isto tako, Agencija je nacrt izvješća o ocjeni produljenja dostavila podnositelju zahtjeva i državama članicama na podnošenje primjedbi te je o njemu pokrenula javno savjetovanje. Agencija je primljene primjedbe proslijedila Komisiji.

(8)

Agencija je 6. srpnja 2018. Komisiji dostavila zaključak (6) o tome može li se pretpostaviti da klopiralid ispunjava mjerila za odobravanje iz članka 4. Uredbe (EZ) br. 1107/2009. Komisija je 24. ožujka 2021. Stalnom odboru za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje dostavila izvješće o produljenju odobrenja i nacrt uredbe za klopiralid.

(9)

S obzirom na kriterije za utvrđivanje svojstava endokrine disrupcije uvedene Uredbom Komisije (EU) 2018/605 (7), zaključak je Agencije, na temelju znanstvenih dokaza, da je vrlo malo vjerojatno da je klopiralid endokrini disruptor jer nisu opaženi toksični učinci na endokrine organe. Komisija stoga zaključuje da se klopiralid ne treba smatrati tvari sa svojstvima endokrine disrupcije.

(10)

Komisija je pozvala podnositelja zahtjeva da podnese primjedbe na zaključak Agencije te, u skladu s člankom 14. stavkom 1. trećim podstavkom Provedbene uredbe (EU) br. 844/2012, na izvješće o produljenju odobrenja. Podnositelj zahtjeva podnio je primjedbe na nacrt izvješća o produljenju odobrenja, koje su pomno razmotrene.

(11)	Za jednu ili više reprezentativnih uporaba najmanje jednog sredstva za zaštitu bilja koje sadržava klopiralid utvrđeno je da su mjerila za odobravanje predviđena člankom 4. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 ispunjena.

(12)

Procjena rizika za produljenje odobrenja aktivne tvari klopiralid temelji se na reprezentativnim uporabama te tvari kao herbicida na ozimim žitaricama i travnjacima. Iako s obzirom na tu procjenu rizika nije potrebno zadržati ograničenje za uporabu te tvari isključivo kao herbicida, potrebno je, u skladu s člankom 14. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 u vezi s njezinim člankom 6. te s obzirom na postojeća znanstvena i tehnička saznanja, utvrditi određene uvjete i ograničenja. Posebno je primjereno zatražiti dodatne potvrdne informacije.

(13)	Provedbenu uredbu (EU) br. 540/2011 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(14)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2021/566 (8) rok važenja odobrenja za klopiralid produljen je do 30. travnja 2022. kako bi se postupak produljenja mogao završiti prije isteka roka važenja odobrenja te aktivne tvari. Međutim, budući da je odluka o produljenju odobrenja donesena prije novog datuma isteka odobrenja, ova bi se Uredba trebala početi primjenjivati prije tog datuma.

(15)	Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Produljenje odobrenja aktivne tvari

Odobrenje aktivne tvari klopiralid produljuje se kako je utvrđeno u Prilogu I.

Članak 2.

Izmjene Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011

Prilog Provedbenoj uredbi (EU) br. 540/2011 mijenja se u skladu s Prilogom II. ovoj Uredbi.

Članak 3.

Stupanje na snagu i datum primjene

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. listopada 2021.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 19. srpnja 2021.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN

(1) SL L 309, 24.11.2009., str. 1.

(2) Direktiva Komisije 2006/64/EZ od 18. srpnja 2006. o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ radi uvrštenja klopiralida, ciprodinila, fosetila i trineksapaka kao aktivnih tvari (SL L 206, 27.7.2006., str. 110.).

(3) Direktiva Vijeća 91/414/EEZ od 15. srpnja 1991. o stavljanju sredstava za zaštitu bilja na tržište (SL L 230, 19.8.1991., str. 1.).

(4) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 540/2011 od 25. svibnja 2011. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu popisa odobrenih aktivnih tvari (SL L 153, 11.6.2011., str. 1.).

(5) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 844/2012 od 18. rujna 2012. o određivanju odredaba potrebnih za provedbu postupka obnavljanja odobrenja za aktivne tvari, kako je predviđeno Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja (SL L 252, 19.9.2012., str. 26.).

(6) EFSA Journal 2018.; 16(8):5389. Dostupno na internetu: www.efsa.europa.eu.

(7) Uredba Komisije (EU) 2018/605 od 19. travnja 2018. o izmjeni Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1107/2009 utvrđivanjem znanstvenih kriterija za određivanje svojstava endokrine disrupcije (SL L 101, 20.4.2018., str. 33.).

(8) Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/566 оd 30. ožujka 2021. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 u pogledu produljenja roka važenja odobrenja aktivnih tvari abamektin, Bacillus subtilis (Cohn 1872) soj QST 713, Bacillus thuringiensis subsp. Aizawai sojevi ABTS-1857 i GC-91, Bacillus thuringiensis subsp. Israeliensis (serotip H-14) soj AM65-52, Bacillus thuringiensis subsp. Kurstaki sojevi ABTS 351, PB 54, SA 11, SA12 i EG 2348, Beauveria bassiana sojevi ATCC 74040 i GHA, klodinafop, klopiralid, Cydia pomonella Granulovirus (CpGV), ciprodinil, diklorprop-P, fenpiroksimat, fosetil, mepanipirim, Metarhizium anisopliae (var. anisopliae) soj BIPESCO 5/F52, metkonazol, metrafenon, pirimikarb, Pseudomonas chlororaphis soj MA342, pirimetanil, Pythium oligandrum M1, rimsulfuron, spinosad, Streptomyces K61 (prije „S. griseoviridis”), Trichoderma asperellum (prije „T. harzianum”) sojevi ICC012, T25 i TV1, Trichoderma atroviride (prije „T. harzianum”) soj T11, Trichoderma gamsii (prije „T. viride”) soj ICC080, Trichoderma harzianum sojevi T-22 i ITEM 908, triklopir, trineksapak, tritikonazol i ziram (SL L 118, 7.4.2021., str. 1.).

PRILOG I.

Uobičajeni naziv, identifikacijski brojevi

Kemijski naziv prema IUPAC-u

Čistoća (1)

Datum odobrenja

Prestanak odobrenja

Posebne odredbe

Klopiralid

CAS br. 1702-17-6

CIPAC br. 455

3,6-diklorpiridin-2-karboksilna kiselina odnosno 3,6-diklorpikolinska kiselina

≥ 950 g/kg

1. listopada 2021.

30. rujna 2036.

Pri primjeni jedinstvenih načela iz članka 29. stavka 6. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 moraju se uzeti u obzir zaključci izvješća o produljenju odobrenja za aktivnu tvar klopiralid, a posebno njegovi dodaci I. i II.

U toj ukupnoj ocjeni države članice moraju obratiti posebnu pozornost na sljedeće:

—	specifikaciju komercijalno proizvedenog tehničkog materijala,

—	sigurnost korisnika sredstva, pri čemu treba osigurati da je uvjetima uporabe propisana primjena odgovarajućih osobnih zaštitnih sredstava,

—	moguću prisutnost ostataka klopiralida u kulturama u plodoredu,

—	mogući prijenos ostataka klopiralida kompostom ili gnojivom dobivenim od životinja čija hrana potječe s tretiranih područja, kako se ne bi nanijela šteta podložnim usjevima,

—	zaštitu podzemnih voda u osjetljivim područjima.

Uvjeti uporabe prema potrebi uključuju mjere za smanjenje rizika.

Podnositelj zahtjeva Komisiji, državama članicama i Agenciji mora dostaviti potvrdne informacije o učinku postupaka pročišćavanja vode na vrstu ostataka prisutnih u vodi za piće.

Podnositelj zahtjeva dužan je te informacije dostaviti u roku od dvije godine od donošenja smjernica za ocjenu učinka postupaka pročišćavanja vode na vrstu ostataka prisutnih u površinskim i podzemnim vodama.

(1) Dodatni podaci o identifikaciji i specifikaciji aktivne tvari dostupni su u izvješću o produljenju odobrenja.

PRILOG II.

Prilog Provedbenoj uredbi (EU) br. 540/2011 mijenja se kako slijedi:

(1)	u dijelu A briše se unos 129. za klopiralid;

(2)

u dijelu B dodaje se sljedeći unos:

Broj

Uobičajeni naziv, identifikacijski brojevi

Kemijski naziv prema IUPAC-u

Čistoća (1)

Datum odobrenja

Prestanak odobrenja

Posebne odredbe

„147.

Klopiralid

CAS br. 1702-17-6

CIPAC br. 455

3,6-diklorpiridin-2-karboksilna kiselina odnosno 3,6-diklorpikolinska kiselina

≥ 950 g/kg

1. listopada 2021.

30. rujna 2036.

U toj ukupnoj ocjeni države članice moraju obratiti posebnu pozornost na sljedeće:

—	specifikaciju komercijalno proizvedenog tehničkog materijala,

—	sigurnost korisnika sredstva, pri čemu treba osigurati da je uvjetima uporabe propisana primjena odgovarajućih osobnih zaštitnih sredstava,

—	moguću prisutnost ostataka klopiralida u kulturama u plodoredu,

—	mogući prijenos ostataka klopiralida kompostom ili gnojivom dobivenim od životinja čija hrana potječe s tretiranih područja, kako se ne bi nanijela šteta podložnim usjevima,

—	zaštitu podzemnih voda u osjetljivim područjima.

Uvjeti uporabe prema potrebi uključuju mjere za smanjenje rizika.

Podnositelj zahtjeva Komisiji, državama članicama i Agenciji mora dostaviti potvrdne informacije o učinku postupaka pročišćavanja vode na vrstu ostataka prisutnih u vodi za piće.

(1) Dodatni podaci o identifikaciji i specifikaciji aktivne tvari dostupni su u izvješću o produljenju odobrenja.”

20.7.2021

Službeni list Europske unije

L 258/42

ODLUKA VIJEĆA (ZVSP) 2021/1192

od 19. srpnja 2021.

o ažuriranju popisa osoba, skupina i subjekata na koje se primjenjuju članci 2., 3. i 4. Zajedničkog stajališta 2001/931/ZVSP o primjeni posebnih mjera u borbi protiv terorizma i o stavljanju izvan snage Odluke (ZVSP) 2021/142

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 29.,

uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

budući da:

(1)	Vijeće je 27. prosinca 2001. donijelo Zajedničko stajalište 2001/931/ZVSP (1).

(2)	Vijeće je 5. veljače 2021. donijelo Odluku (ZVSP) 2021/142 (2) o ažuriranju popisa osoba, skupina i subjekata na koje se primjenjuju članci 2., 3. i 4. Zajedničkog stajališta 2001/931/ZVSP („popis”).

(3)	U skladu s člankom 1. stavkom 6. Zajedničkog stajališta 2001/931/ZVSP potrebno je redovito preispitivati imena osoba, skupina i subjekata navedenih na popisu kako bi se osiguralo da postoje razlozi za njihovo zadržavanje na popisu.

(4)	U ovoj je Odluci naveden rezultat preispitivanja koje je Vijeće provelo u vezi s osobama, skupinama i subjektima na koje se primjenjuju članci 2., 3. i 4. Zajedničkog stajališta 2001/931/ZVSP.

(5)

Vijeće se uvjerilo u to da su nadležna tijela, kako su navedena u članku 1. stavku 4. Zajedničkog stajališta 2001/931/ZVSP, donijela odluke u pogledu svih osoba, skupina i subjekata navedenih na popisu o tome da su bili uključeni u teroristička djela u smislu članka 1. stavaka 2. i 3. Zajedničkog stajališta 2001/931/ZVSP. Vijeće je također zaključilo da bi se na osobe, skupine i subjekte na koje se primjenjuju članci 2., 3. i 4. Zajedničkog stajališta 2001/931/ZVSP trebale i dalje primjenjivati posebne mjere ograničavanja predviđene u Zajedničkom stajalištu 2001/931/ZVSP.

(6)	Popis bi trebalo na odgovarajući način ažurirati, a Odluku (ZVSP) 2021/142 trebalo bi staviti izvan snage,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Popis osoba, skupina i subjekata na koje se primjenjuju članci 2., 3. i 4. Zajedničkog stajališta 2001/931/ZVSP naveden je u Prilogu ovoj Odluci.

Članak 2.

Odluka (ZVSP) 2021/142 stavlja se izvan snage.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 19. srpnja 2021.

Za Vijeće

Predsjednik

J. PODGORŠEK

(1) Zajedničko stajalište Vijeća 2001/931/ZVSP od 27. prosinca 2001. o primjeni posebnih mjera u borbi protiv terorizma (SL L 344, 28.12.2001., str. 93.).

(2) Odluka Vijeća (ZVSP) 2021/142 od 5. veljače 2021. o ažuriranju popisa osoba, skupina i subjekata na koje se primjenjuju članci 2., 3. i 4. Zajedničkog stajališta 2001/931/ZVSP o primjeni posebnih mjera u borbi protiv terorizma i o stavljanju izvan snage Odluke (ZVSP) 2020/1132 (SL L 43, 8.2.2021., str. 14.).

PRILOG

POPIS OSOBA, SKUPINA I SUBJEKATA IZ ČLANKA 1.

I. OSOBE

1.	ABDOLLAHI Hamed (također poznat kao Mustafa Abdullahi), rođen 11.8.1960. u Iranu. Broj putovnice: D9004878.

2.	AL-NASSER, Abdelkarim Hussein Mohamed, rođen u Al Ihsi (Saudijska Arabija), državljanin Saudijske Arabije.

3.	AL YACOUB, Ibrahim Salih Mohammed, rođen 16.10.1966. u Tarutu (Saudijska Arabija), državljanin Saudijske Arabije.

4.	ARBABSIAR Manssor (također poznat kao Mansour Arbabsiar), rođen 6.3.1955. ili 15.3.1955. u Iranu. Državljanin Irana i SAD-a, broj putovnice: C2002515 (Iran); broj putovnice: 477845448 (SAD). Broj nacionalne osobne isprave: 07442833, datum isteka 15.3.2016. (vozačka dozvola SAD-a).

5.	ASSADI Assadollah, rođen 22.12.1971. u Teheranu (Iran), državljanin Irana. Broj iranske diplomatske putovnice: D9016657.

6.	BOUYERI, Mohammed (također poznat kao Abu ZUBAIR, također poznat kao SOBIAR, također poznat kao Abu ZOUBAIR), rođen 8.3.1978. u Amsterdamu (Nizozemska).

7.	EL HAJJ, Hassan Hassan, rođen 22.3.1988. u Zaghdraiyi, okrug Sidon, Libanon, državljanin Kanade. Broj putovnice: JX446643 (Kanada).

8.	HASHEMI MOGHADAM Saeid, rođen 6.8.1962. u Teheranu (Iran), državljanin Irana. Broj putovnice: D9016290, valjana do 4.2.2019.

9.	IZZ-AL-DIN, Hasan (također poznat kao GARBAYA, Ahmed, također poznat kao SA-ID, također poznat kao SALWWAN, Samir), rođen 1963. u Libanonu, državljanin Libanona.

10.	MELIAD, Farah, rođen 5.11.1980. u Sydneyju (Australija), državljanin Australije. Broj putovnice: M2719127 (Australija).

11.	MOHAMMED, Khalid Shaikh (također poznat kao ALI, Salem, također poznat kao BIN KHALID, Fahd Bin Adballah, također poznat kao HENIN, Ashraf Refaat Nabith, također poznat kao WADOOD, Khalid Adbul), rođen 14.4.1965. ili 1.3.1964. u Pakistanu, broj putovnice 488555.

12.	ŞANLI, Dalokay (također poznat kao Sinan), rođen 13.10.1976. u Pülümüru (Turska).

13.

14.	SHAKURI Ali Gholam, rođen oko 1965. u Teheranu, Iran.

II. SKUPINE I SUBJEKTI

2.	„Al-Aqsa Martyrs' Brigade” (Brigada mučenika Al-Aqse).

3.	„Al-Aqsa e.V”.

4.	„Babbar Khalsa”.

5.	„Communist Party of the Philippines” (Komunistička partija Filipina), uključujući „New People’s Army” (Nova narodna vojska) — „NPA”, Filipini.

6.	„Directorate for Internal Security of the Iranian Ministry for Intelligence and Security” (Uprava za unutarnju sigurnost iranskog Ministarstva obavještajne djelatnosti i sigurnosti).

7.	„Gama’a al-Islamiyya” (također poznata kao „Al-Gama’a al-Islamiyya”) („Islamic Group” (Islamska skupina) — „IG”).

8.	„İslami Büyük Doğu Akıncılar Cephesi” — „IBDA-C” („Great Islamic Eastern Warriors Front”) (Fronta ratnika velikog islamskog istoka).

9.	„Hamas”, uključujući „Hamas-Izz al-Din al-Qassem”.

10.

11.	„Hizbul Mujahideen” — „HM”.

12.	„Khalistan Zindabad Force” (Snage Khalistan Zindabad) — „KZF”.

13.	„Kurdistan Workers’ Party” (Kurdistanska radnička stranka) — „PKK” (također poznata kao „KADEK”, također poznata kao „KONGRA-GEL”).

14.	„Liberation Tigers of Tamil Eelam” (Oslobodilački tigrovi tamilskog Eelama) — „LTTE”.

15.	„Ejército de Liberación Nacional” („National Liberation Army”) (Nacionalna oslobodilačka vojska).

16.	„Palestinian Islamic Jihad” (Palestinski islamski džihad) — „PIJ”.

17.	„Popular Front for the Liberation of Palestine” (Narodna fronta za oslobođenje Palestine) — „PFLP”.

18.	„Popular Front for the Liberation of Palestine — General Command” (Narodna fronta za oslobođenje Palestine — Glavni stožer) (također poznata kao „PFLP — General Command” (PFLP — Glavni stožer)).

19.	„Devrimci Halk Kurtuluș Partisi-Cephesi” — „DHKP/C” (također poznata kao „Devrimci Sol” („Revolutionary Left”) (Revolucionarna ljevica), također poznata kao „Dev Sol”) („Revolutionary People’s Liberation Army/Front/Party”) (Narodna oslobodilačka revolucionarna vojska/fronta/stranka).

20.	„Sendero Luminoso” — „SL” („Shining Path”) (Osvijetljeni put).

21.	„Teyrbazen Azadiya Kurdistan” — „TAK” (također poznata kao „Kurdistan Freedom Falcons” (Kurdistanski sokoli slobode), također poznata kao „Kurdistan Freedom Hawks” (Kurdistanski jastrebovi slobode)).

20.7.2021

Službeni list Europske unije

L 258/53

PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2021/1196

оd 19. srpnja 2021.

o izmjeni Provedbene odluke (EU) 2020/167 u pogledu usklađenih normi za određenu radijsku opremu koje se odnose na radarske uređaje za određivanje odraza od zemlje i od krute prepreke, radiofrekvencijsku opremu za identifikaciju, radijske uređaje za željezničke sustave europetlje, umrežene uređaje kratkoga dometa, bežične industrijske primjene i širokopojasnu komunikacijsku radiovezu za brodove i izvanobalne instalacije

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o europskoj normizaciji, o izmjeni direktiva Vijeća 89/686/EEZ i 93/15/EEZ i direktiva 94/9/EZ, 94/25/EZ, 95/16/EZ, 97/23/EZ, 98/34/EZ, 2004/22/EZ, 2007/23/EZ, 2009/23/EZ i 2009/105/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 87/95/EEZ i Odluke br. 1673/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (1), a posebno njezin članak 10. stavak 6.,

budući da:

(1)

U skladu s člankom 16. Direktive 2014/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća (2), ako je radijska oprema u skladu s usklađenim normama ili dijelom usklađenih normi na koje se upućuje u objavama u Službenom listu Europske unije, pretpostavlja se da ta oprema ispunjava bitne zahtjeve iz članka 3. te direktive koji su obuhvaćeni tim normama ili dijelovima tih normi.

(2)	Komisija je Provedbenom odlukom C(2015) 5376 (3) od Europskog odbora za elektrotehničku normizaciju (CENELEC) i Europskog instituta za telekomunikacijske norme (ETSI) zatražila sastavljanje i reviziju usklađenih normi za radijsku opremu za potrebe Direktive 2014/53/EU („zahtjev”).

(3)	Na temelju tog zahtjeva ETSI je sastavio usklađenu normu EN 303 258 V1.1.1 za bežične industrijske primjene.

(4)

Na temelju tog zahtjeva ETSI je revidirao usklađene norme EN 302 066-2 V1.2.1, EN 302 208 V3.1.1, EN 302 609 V2.1.1, EN 303 204 V2.1.2 i EN 303 276 V1.1.1, na koje se upućuje u objavama u seriji C Službenog lista Europske unije (4). Rezultat je donošenje usklađenih normi EN 302 066 V2.2.1 za radarske uređaje za određivanje odraza od zemlje i od krute prepreke, EN 302 208 V3.3.1 za radiofrekvencijsku opremu za identifikaciju, EN 302 609 V2.2.1 za radijsku opremu za komunikacijske sustave europetlje, EN 303 204 V3.1.1 za umrežene uređaje kratkoga dometa i EN 303 276 V1.2.1 za širokopojasnu komunikacijsku radiovezu za brodove i izvanobalne instalacije.

(5)	Komisija je zajedno s ETSI-ijem ocijenila jesu li te usklađene norme u skladu sa zahtjevom.

(6)	Usklađene norme EN 303 204 V3.1.1 i EN 303 276 V1.2.1 ispunjavaju bitne zahtjeve koji se njima nastoje obuhvatiti, a koji su utvrđeni u Direktivi 2014/53/EU. Stoga je upućivanja na te norme primjereno objaviti u Službenom listu Europske unije.

(7)

Na temelju zadnje rečenice devetog stavka odredbe 6.2.5. usklađene norme EN 302 066 V2.2.1 i desetog i jedanaestog stavka odredbe 6.2.5. te usklađene norme omogućeno je subjektivno tumačenje i definiranje specifikacija utvrđenih u toj usklađenoj normi. Upućivanje na tu usklađenu normu trebalo bi stoga objaviti u Službenom listu Europske unije uz ograničenje.

(8)

U Preporuci Europske konferencije poštanskih i telekomunikacijskih uprava 74-01 o neželjenim emisijama u sporednoj domeni (Preporuka Europskog istraživačkog vijeća (ERC) 74-01 (2019.)) utvrđuju se zahtjevi za učinkovitu uporabu radijskog spektra. U tablici 6. Preporuke ERC-a 74-01 (2019.) utvrđuje se da bi zaštita trebala biti do granice frekvencijskog područja od 694 MHz. Tablica 2. usklađene norme EN 302 208 V3.3.1 nije usklađena s Preporukom ERC-a 74-01 jer je granica iz te tablice različita od granice iz Preporuke ERC-a 74-01 (2019.) Upućivanje na tu usklađenu normu trebalo bi stoga objaviti u Službenom listu Europske unije uz ograničenje.

(9)	Usklađena norma EN 302 609 V2.2.1 u tablici 3. sadržava nedosljednosti u pogledu frekvencijskih područja mjernog prijamnika. Upućivanje na tu usklađenu normu trebalo bi stoga objaviti u Službenom listu Europske unije uz ograničenje.

(10)	Odredbama 4.2.8.2., 4.2.9.3. i 4.2.10.3. usklađene norme EN 303 258 V1.1.1 ne propisuju se ispitne metode za dokazivanje sukladnosti sa specifikacijama utvrđenima u tim odredbama. Upućivanje na tu usklađenu normu trebalo bi stoga objaviti u Službenom listu Europske unije uz ograničenje.

(11)

U Prilogu I. Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2020/167 (5) navode se upućivanja na usklađene norme kojima se stvara pretpostavka sukladnosti s Direktivom 2014/53/EU, a u Prilogu II. toj provedbenoj odluci navode se upućivanja na usklađene norme kojima se stvara pretpostavka sukladnosti s Direktivom 2014/53/EU s ograničenjem. Kako bi upućivanja na usklađene norme sastavljene za potrebe Direktive 2014/53/EU bila navedena u jednom aktu, upućivanja na norme EN 303 204 V3.1.1 i EN 303 276 V1.2.1 trebalo bi uvrstiti u Prilog I. Provedbenoj odluci (EU) 2020/167, a upućivanja na norme EN 302 066 V2.2.1, EN 302 208 V3.3.1, EN 302 609 V2.2.1 i EN 303 258 V1.1.1 trebalo bi uvrstiti u Prilog II. toj provedbenoj odluci.

(12)

Stoga je iz serije C Službenog lista Europske unije (6) nužno povući upućivanja na usklađene norme EN 302 066-2 V1.2.1, EN 302 208 V3.1.1, EN 302 609 V2.1.1, EN 303 204 V2.1.2 i EN 303 276 V1.1.1, jer su te norme revidirane. U Prilogu III. Provedbenoj odluci (EU) 2020/167 navode se upućivanja na usklađene norme sastavljene za potrebe Direktive 2014/53/EU koja se povlače iz serije C Službenog lista Europske unije. Stoga je ta upućivanja primjereno uvrstiti u taj prilog.

(13)

Kako bi proizvođači imali vremena pripremiti se za primjenu usklađenih normi EN 302 066 V2.2.1, EN 302 208 V3.3.1, EN 302 609 V2.2.1, EN 303 204 V3.1.1 i EN 303 276 V1.2.1, potrebno je odgoditi povlačenje upućivanja na usklađene norme EN 302 066-2 V1.2.1, EN 302 208 V3.1.1, EN 302 609 V2.1.1, EN 303 204 V2.1.2 i EN 303 276 V1.1.1.

(14)	Sukladnost s usklađenom normom stvara pretpostavku sukladnosti s odgovarajućim bitnim zahtjevima iz zakonodavstva Unije o usklađivanju od datuma objave upućivanja na takvu normu u Službenom listu Europske unije. Ova bi Odluka stoga trebala hitno stupiti na snagu,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Provedbena odluka (EU) 2020/167 mijenja se kako slijedi:

1.	Prilog I. mijenja se u skladu s Prilogom I. ovoj Odluci;

2.	Prilog II. mijenja se u skladu s Prilogom II. ovoj Odluci;

3.	Prilog III. mijenja se u skladu s Prilogom III. ovoj Odluci.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 19. srpnja 2021.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN

(1) SL L 316, 14.11.2012., str. 12.

(2) Direktiva 2014/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o usklađivanju zakonodavstava država članica o stavljanju na raspolaganje radijske opreme na tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/5/EZ (SL L 153, 22.5.2014., str. 62.).

(3) Provedbena odluka Komisije C(2015) 5376 final od 4. kolovoza 2015. o zahtjevu za normizaciju upućenom Europskom odboru za elektrotehničku normizaciju i Europskom institutu za telekomunikacijske norme u pogledu radijske opreme kojom se podupire Direktiva 2014/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća.

(4) SL C 326, 14.9.2018., str. 114.

(5) Provedbena odluka Komisije (EU) 2020/167 od 5. veljače 2020. o usklađenim normama za radijsku opremu sastavljenima za potrebe Direktive 2014/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 34, 6.2.2020., str. 46.).

(6) SL C 326, 14.9.2018., str. 114.

PRILOG I.

U Prilogu I. Provedbenoj odluci (EU) 2020/167 dodaju se sljedeći redci:

Br.

Upućivanje na normu

„10.

EN 303 204 V3.1.1

Nepokretni uređaji kratkoga dometa (SRD) u podatkovnim mrežama; Radijska oprema za uporabu u frekvencijskom području od 870 MHz do 876 MHz s razinama efektivne izračene snage do 500 mW; Harmonizirana norma za pristup radijskom spektru

11.

EN 303 276 V1.2.1

Pomorska širokopojasna radioveza koja radi unutar pojasa od 5 852 MHz do 5 872 MHz i/ili od 5 880 MHz do 5 900 MHz, za brodove i obalne instalacije uključene u koordinirane aktivnosti; Harmonizirana norma za pristup radijskom spektru”

PRILOG II.

U Prilogu II. Provedbenoj odluci (EU) 2020/167 dodaju se sljedeći redci:

Br.

Upućivanje na normu

„10.

EN 302 066 V2.2.1

Uređaji kratkoga dometa (SRD); Radarski uređaji za određivanje odraza od zemlje i od krute prepreke (GPR/WPR); Harmonizirana norma za pristup radijskom spektru

Napomena: Sukladnost s tom usklađenom normom ne stvara pretpostavku o sukladnosti s bitnim zahtjevom iz članka 3. stavka 2. Direktive 2014/53/EU ako se primijeni bilo koje od sljedećeg:

—	rečenica u devetom stavku odredbe 6.2.5. te norme ‚Za mjerenja emisija mogla bi se upotrebljavati i kombinacija bikoničnih i logaritamsko-periodičnih dipolnih antena (poznate i pod nazivom ‚logaritamske periodične antene’) kako bi se obuhvatio cijeli pojas od 30 MHz do 1 000 MHz’,

—	deseti stavak odredbe 6.2.5. te norme,

—	jedanaesti stavak odredbe 6.2.5. te norme.

11.

EN 302 208 V3.3.1

Radiofrekvencijska oprema za identifikaciju koja radi u pojasu od 865 MHz do 868 MHz s razinom snage do 2 W i u pojasu od 915 MHz do 921 MHz s razinom snage do 4 W; Harmonizirana norma za pristup radijskom spektru

Napomena: Za potrebe pretpostavke sukladnosti s bitnim zahtjevom iz članka 3. stavka 2. Direktive 2014/53/EU, u tablici 2. te usklađene norme, ograničenje ‚692 MHz’ zamjenjuje se sljedećim: ‚694 MHz.’

12.

EN 302 609 V2.2.1

Uređaji kratkoga dometa (SRD); Radijska oprema za komunikacijske sustave europetlje; Harmonizirana norma za pristup radijskom spektru

Napomena: Za potrebe pretpostavke sukladnosti s bitnim zahtjevom iz članka 3. stavka 2. Direktive 2014/53/EU:

—	u drugom retku tablice 3. te usklađene norme granica ‚29,090 MHz’ čita se kao ‚27,090 MHz’,

—	u drugom retku tablice 3. ove usklađene norme granica ‚29,100 MHz’ čita se kao ‚27,100 MHz.’.

13.

EN 303 258 V1.1.1

Bežične industrijske primjene (WIA); Uređaji koji rade u frekvencijskom području od 5 725 MHz do 5 875 MHz s razinama snage do 400 mW; Harmonizirana norma za pristup radijskom spektru

Napomena: Sukladnost s tom usklađenom normom ne stvara pretpostavku sukladnosti s bitnim zahtjevom iz članka 3. stavka 2. Direktive 2014/53/EU ako za dokazivanje sukladnosti s odredbama 4.2.8.2., 4.2.9.3. i 4.2.10.3. te usklađene norme nisu primijenjene odgovarajuće ispitne metode.”

PRILOG III.

U Prilogu III. Provedbenoj odluci (EU) 2020/167 dodaju se sljedeći redci:

Br.	Upućivanje na normu	Datum povlačenja
„17.	EN 302 066-2 V1.2.1 Elektromagnetska kompatibilnost i radijski spektar (ERM); Primjene slikovnih sustava radara za ispitivanje tla i zida (GPR/WPR); 2. dio: Harmonizirana europska norma koja obuhvaća bitne zahtjeve iz članka 3.2. Direktive R&TTE	20. siječnja 2023.
18.	EN 302 208 V3.1.1 Oprema za radiofrekvencijsku identifikaciju u frekvencijskom pojasu od 865 MHz do 868 MHz s razinama snage do 2 W i u frekvencijskom pojasu od 915 MHz do 921 MHz s razinama snage do 4 W; Harmonizirana norma koja obuhvaća bitne zahtjeve iz članka 3.2. Direktive 2014/53/EU	20. siječnja 2023.
19.	EN 302 609 V2.1.1 Uređaji kratkoga dometa (SRD); Radijski uređaji za željezničke sustave europetlje; Harmonizirana norma za pristup radijskom spektru	20. siječnja 2023.
20.	EN 303 204 V2.1.2 Umreženi uređaji kratkoga dometa (SRD); Radijska oprema za uporabu u frekvencijskom području od 870 MHz do 876 MHz s razinama snage do 500 mW; Harmonizirana norma koja obuhvaća bitne zahtjeve iz članka 3.2. Direktive 2014/53/EU	20. siječnja 2023.
21.	EN 303 276 V1.1.1 Pomorska širokopojasna radioveza koja radi unutar pojasa od 5 852 MHz do 5 872 MHz i/ili od 5 880 MHz do 5 900 MHz, za brodove i izvanobalne instalacije uključene u koordinirane aktivnosti; Harmonizirana norma koja obuhvaća bitne zahtjeve iz članka 3.2. Direktive 2014/53/EU	20. siječnja 2023.”.

		ISSN 1977-0847
Službeni list Europske unije		L 258

Hrvatsko izdanje	Zakonodavstvo	Godište 64. 20. srpnja 2021.

Sadržaj		I. Zakonodavni akti	Stranica
		DIREKTIVE
	*	Direktiva (EU) 2021/1187 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2021. o mjerama racionalizacije radi ubrzanja realizacije transeuropske prometne mreže (TEN-T)	1

	II. Nezakonodavni akti
	UREDBE
*	Provedbena uredba Vijeća (EU) 2021/1188 od 19. srpnja 2021. o provedbi članka 2. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 2580/2001 o posebnim mjerama ograničavanja protiv određenih osoba i subjekata s ciljem borbe protiv terorizma i o stavljanju izvan snage Provedbene uredbe (EU) 2021/138	14
*	Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/1189 оd 7. svibnja 2021. o dopuni Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu proizvodnje i stavljanja na tržište biljnog reprodukcijskog materijala iz ekološkog heterogenog materijala određenih rodova ili vrsta ( 1 )	18
*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/1190 оd 15. srpnja 2021. o utvrđivanju tehničkih specifikacija zahtjeva u pogledu podataka za temu primjena IKT-a i e-trgovina za referentnu godinu 2022. u skladu s Uredbom (EU) 2019/2152 Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 )	28
*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/1191 оd 19. srpnja 2021. o produljenju odobrenja aktivne tvari klopiralid u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i o izmjeni Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011 ( 1 )	37
	ODLUKE
*	Odluka Vijeća (ZVSP) 2021/1192 od 19. srpnja 2021. o ažuriranju popisa osoba, skupina i subjekata na koje se primjenjuju članci 2., 3. i 4. Zajedničkog stajališta 2001/931/ZVSP o primjeni posebnih mjera u borbi protiv terorizma i o stavljanju izvan snage Odluke (ZVSP) 2021/142	42
*	Odluka Vijeća (ZVSP) 2021/1193 od 19. srpnja 2021. o produljenju mandata posebnog predstavnika Europske unije u Bosni i Hercegovini te o izmjeni Odluke (ZVSP) 2019/1340	46
*	Odluka Vijeća (ZVSP) 2021/1194 od 19. srpnja 2021. o produljenju mandata posebnog predstavnika Europske unije u Kosovu te o izmjeni Odluke (ZVSP) 2020/1135	48
*	Provedbena odluka Komisije (EU) 2021/1195 оd 19. srpnja 2021. o usklađenim normama za in vitro dijagnostičke medicinske proizvode izrađenima za potrebe Uredbe (EU) 2017/746 Europskog parlamenta i Vijeća	50
*	Provedbena odluka Komisije (EU) 2021/1196 оd 19. srpnja 2021. o izmjeni Provedbene odluke (EU) 2020/167 u pogledu usklađenih normi za određenu radijsku opremu koje se odnose na radarske uređaje za određivanje odraza od zemlje i od krute prepreke, radiofrekvencijsku opremu za identifikaciju, radijske uređaje za željezničke sustave europetlje, umrežene uređaje kratkoga dometa, bežične industrijske primjene i širokopojasnu komunikacijsku radiovezu za brodove i izvanobalne instalacije	53

Br.	Upućivanje na normu
1.	EN ISO 11135:2014 Sterilizacija proizvoda za zdravstvenu skrb – Etilenoksid – Zahtjevi za provedbu, vrednovanje i rutinsku kontrolu sterilizacije medicinskih proizvoda (ISO 11135:2014) EN ISO 11135:2014/A1:2019
2.	EN ISO 11137-1:2015 Sterilizacija proizvoda za zdravstvenu skrb – Zračenje – 1. dio: Zahtjevi za razvoj, vrednovanje i kontrolu provedbe sterilizacijskog postupka za medicinske proizvode (ISO 11137-1:2006, uključujući izmjenu 1:2013) EN ISO 11137-1:2015/A2:2019
3.	EN ISO 11737-2:2020 Sterilizacija medicinskoga pribora – Mikrobiološke metode – 2. dio: Ispitivanja sterilnosti koja se izvode pri validaciji procesa sterilizacije (ISO 11737-2:2019)
4.	EN ISO 25424:2019 Sterilizacija medicinskih uređaja – Niskotemperaturna para i formaldehid – Zahtjevi za razvoj, vrednovanje i rutinsku kontrolu sterilizacijskog postupka za medicinske uređaje (ISO 25424:2018)


	(1) Tekst značajan za EGP.