ISSN 1977-0847

Službeni list

Europske unije

L 247

European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

Godište 64.
13. srpnja 2021.


Sadržaj

 

I.   Zakonodavni akti

Stranica

 

 

UREDBE

 

*

Uredba (EU) 2021/1139 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2021. o uspostavi Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu i izmjeni Uredbe (EU) 2017/1004

1

 

 

II.   Nezakonodavni akti

 

 

UREDBE

 

*

Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/1140 оd 5. svibnja 2021. o izmjeni Delegirane uredbe Komisije (EU) 2020/687 o dopuni Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu pravila za sprečavanje i kontrolu određenih bolesti s popisa ( 1 )

50

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/1141 оd 12. srpnja 2021. o izmjeni Priloga I. Provedbenoj uredbi (EU) 2021/605 o utvrđivanju posebnih mjera za kontrolu afričke svinjske kuge ( 1 )

55

 

 

ODLUKE

 

*

Odluka Vijeća (EU) 2021/1142 od 12. srpnja 2021. o dodatnom produljenju privremenog odstupanja od Poslovnika Vijeća uvedenog Odlukom (EU) 2020/430 s obzirom na poteškoće u vezi s putovanjima uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 u Uniji

91

 

*

Odluka Vijeća (ZVSP) 2021/1143 od 12. srpnja 2021. o misiji Europske unije za vojno osposobljavanje u Mozambiku (EUTM Mozambique)

93

 

*

Odluka Vijeća (ZVSP) 2021/1144 od 12. srpnja 2021. o izmjeni Odluke 2014/512/ZVSP o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizira stanje u Ukrajini

99

 

*

Provedbena odluka Komisije (EU) 2021/1145 оd 30. lipnja 2021. o primjeni Direktive br. 2009/103/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u odnosu na provjere osiguranja od građanskopravne odgovornosti u pogledu upotrebe motornih vozila koja se uobičajeno nalaze u Crnoj Gori i Ujedinjenoj Kraljevini ( 1 )

100

 


 

(1)   Tekst značajan za EGP.

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.


I. Zakonodavni akti

UREDBE

13.7.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 247/1


UREDBA (EU) 2021/1139 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 7. srpnja 2021.

o uspostavi Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu i izmjeni Uredbe (EU) 2017/1004

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 42., članak 43. stavak 2., članak 91. stavak 1., članak 100. stavak 2., članak 173. stavak 3., članak 175., članak 188., članak 192. stavak 1., članak 194. stavak 2., članak 195. stavak 2. i članak 349.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),

budući da:

(1)

Trebalo bi uspostaviti Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu („EFPRA”) za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027. kako bi se trajanjem uskladio s onim višegodišnjeg financijskog okvira („VFO za razdoblje 2021.–2027.”) utvrđenog u Uredbi Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 (4). Ovom bi se Uredbom trebali utvrditi prioriteti EFPRA-e, njezin proračun i posebna pravila za osiguravanje financiranja sredstvima Unije, kao dopuna općim pravilima koja se primjenjuju na EFPRA-u na temelju Uredbe (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća (5). Cilj EFPRA-e trebalo bi biti usmjeravanje sredstava iz proračuna Unije u pružanje potpore zajedničkoj ribarstvenoj politici (ZRP), pomorskoj politici Unije i međunarodnim obvezama Unije u području upravljanja oceanima. Ta su sredstva ključan pokretač održivog ribarstva i očuvanja morskih bioloških resursa, prehrambene sigurnosti zahvaljujući opskrbi morskim prehrambenim proizvodima, rasta održivog plavoga gospodarstva i zdravih, sigurnih i čistih mora i oceana kojima se održivo upravlja.

(2)

Kao globalni akter u području oceana i jedan od najvećih svjetskih proizvođača morskih prehrambenih proizvoda Unija ima veliku odgovornost zaštititi, očuvati i održivo iskorištavati oceane i njihove resurse. Očuvanje mora i oceana od ključne je važnosti za brzorastuće svjetsko stanovništvo. Unija u njemu ima i socioekonomski interes, budući da održivo plavo gospodarstvo potiče ulaganja, zapošljavanje, rast, istraživanje i inovacije te doprinosi energetskoj sigurnosti zahvaljujući energiji oceana. Nadalje, učinkovit nadzor državnih granica i borba protiv pomorskog kriminala na svjetskoj razini ključni su za sigurna mora i oceane, kao odgovor na zabrinutost građana u pogledu sigurnosti.

(3)

Uredba (EU) 2021/1060 donesena je kako bi se poboljšala koordinacija i uskladila provedba potpore iz fondova u okviru podijeljenog upravljanja („fondovi”), s glavnim ciljem usklađenog pojednostavnjenja provedbe politike. Ta se uredba primjenjuje na dio EFPRA-e u okviru podijeljenog upravljanja. Fondovi imaju komplementarne ciljeve i isti način upravljanja. Stoga se Uredbom (EU) 2021/1060 utvrđuju zajednički opći ciljevi i opća načela, kao što su partnerstvo i upravljanje na više razina. Uredba sadržava i zajedničke elemente strateškog planiranja i programiranja, među ostalim i odredbe o sporazumu o partnerstvu koji će se sklopiti sa svakom državom članicom, te se njome utvrđuje usmjerenost k uspješnosti koja je zajednička svim fondovima. U skladu s tim sadržava i uvjete koji omogućuju provedbu, pregled uspješnosti i mehanizme za praćenje, izvještavanje i evaluaciju. Osim toga, u njoj se utvrđuju zajedničke odredbe o pravilima o prihvatljivosti i uspostavljaju posebni mehanizmi za financijske instrumente, za program InvestEU uspostavljen Uredbom (EU) 2021/523 Europskog parlamenta i Vijeća (6), za lokalni razvoj pod vodstvom zajednice i za financijsko upravljanje. Određeni mehanizmi upravljanja i kontrole zajednički su svim fondovima. Komplementarnosti između fondova, uključujući EFPRA-u, i drugih programa Unije trebale bi biti opisane u sporazumu o partnerstvu, u skladu s Uredbom (EU) 2021/1060.

(4)

Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (7) („Financijska uredba”) primjenjuje se na EFPRA-u. Financijskom uredbom utvrđuju se pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, nabavi, neizravnom upravljanju, financijskim instrumentima, proračunskim jamstvima, financijskoj pomoći i nadoknadi troškova vanjskim stručnjacima.

(5)

Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se posebice određuje postupak donošenja i izvršenja proračuna s pomoću bespovratnih sredstva, nagrada, neizravnog upravljanja, financijskih instrumenata, proračunskih jamstava, financijske pomoći i nadoknade troškova vanjskim stručnjacima te predviđaju provjere odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a uključuju i opći režim uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije.

(6)

U okviru izravnog upravljanja EFPRA bi trebala razviti sinergije i komplementarnosti s drugim relevantnim fondovima i programima Unije. To bi trebalo omogućiti i financiranje u obliku financijskih instrumenata u okviru operacija mješovitog financiranja provedenih u skladu s Uredbom (EU) 2021/523.

(7)

Potpora u okviru EFPRA-e trebala bi imati jasnu europsku dodanu vrijednost, među ostalim zbog rješavanja tržišnih nedostataka ili neoptimalnih ulaganja na odgovarajući način te se njome ne bi smjelo duplicirati ili istisnuti privatno financiranje ili narušiti tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu.

(8)

Članci 107., 108. i 109. UFEU-a trebali bi se primjenjivati na potporu koju države članice na temelju ove Uredbe dodjeljuju poduzećima u sektoru ribarstva i akvakulture. Međutim, s obzirom na posebna obilježja tog sektora ti članci ne bi se trebali primjenjivati na plaćanja koja izvršavaju države članice na temelju ove Uredbe i koja su obuhvaćena područjem primjene članka 42. UFEU-a.

(9)

Vrste financiranja i načine izvršenja u okviru ove Uredbe trebalo bi odabirati na temelju njihove sposobnosti da ostvare specifične ciljeve djelovanjâ i postignu rezultate, uzimajući u obzir osobito troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik od neusklađenosti. To bi trebalo uključivati razmatranje jednokratnih iznosa, paušalnih stopa i jediničnih troškova te financiranja koje nije povezano s troškovima, kako je navedeno u članku 125. stavku 1. Financijske uredbe.

(10)

VFO-om za razdoblje 2021.–2027. predviđa se da se u okviru proračuna Unije treba nastaviti podupirati ribarstvena politika i pomorska politika. Proračun EFPRA-e, u tekućim cijenama, trebao bi iznositi 6 108 000 000 EUR. Sredstva EFPRA-e trebala bi se dijeliti u okviru podijeljenog, izravnog i neizravnog upravljanja. Za potporu u okviru podijeljenog upravljanja trebalo bi dodijeliti 5 311 000 000 EUR, a za potporu u okviru izravnog i neizravnog upravljanja 797 000 000 EUR. Kako bi se osigurala stabilnost, osobito u pogledu ostvarivanja ciljeva ZRP-a, utvrđivanje raspodjele sredstava među državama članicama u okviru podijeljenog upravljanja za programsko razdoblje 2021.–2027. trebalo bi se temeljiti na udjelima za razdoblje 2014.–2020. na temelju Uredbe (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo (8) (EFPR). Posebne iznose trebalo bi namijeniti za najudaljenije regije, za kontrolu i izvršenje te za prikupljanje i obradu podataka u svrhu upravljanja ribarstvom i u znanstvene svrhe, a iznose za određena ulaganja u ribarska plovila te za trajni i privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti trebalo bi ograničiti.

(11)

U europskom pomorskom sektoru ima više od pet milijuna ljudi i ostvaruje se promet od gotovo 750 000 000 000 EUR i 218 000 000 000 EUR bruto dodane vrijednosti godišnje, s potencijalom za stvaranje još mnogo radnih mjesta. Rezultati svjetskoga gospodarstva oceana danas se procjenjuju na 1 300 000 000 000 EUR, a taj bi iznos do 2030. mogao porasti više nego dvostruko. Potreba za postizanjem ciljnih vrijednosti u pogledu smanjenja emisija CO2, učinkovitijom upotrebom resursa i smanjenjem ekološkog otiska plavoga gospodarstva snažno je potaknula inovacije u drugim sektorima, primjerice u proizvodnji pomorske opreme, brodogradnji, opservaciji oceana, jaružanju, zaštiti obale i izgradnji na obali i u moru. U pomorsko gospodarstvo dosad se ulagalo posredstvom strukturnih fondova Unije, osobito Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i EFPRA-e. Kako bi se iskoristio potencijal rasta pomorskog sektora, mogli bi se primijeniti novi instrumenti poput programa InvestEU.

(12)

EFPRA bi se trebala temeljiti na četiri prioriteta: poticanju održivoga gospodarstva te obnovi i očuvanju vodenih bioloških resursa; poticanju održivih aktivnosti akvakulture te preradi i stavljanju na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture, čime se doprinosi sigurnosti opskrbe hranom u Uniji; omogućivanju održivog plavoga gospodarstva u obalnim, otočnim i kopnenim područjima te poticanju razvoja ribarskih i akvakulturnih zajednica; jačanju međunarodnog upravljanja oceanima i jamčenju da su mora i oceani sigurni i čisti te da se njima održivo upravlja. Te bi prioritete trebalo ostvarivati u okviru podijeljenog, izravnog i neizravnog upravljanja.

(13)

EFPRA bi se trebala temeljiti na pojednostavnjenoj strukturi bez pretjeranog propisivanja unaprijed definiranih mjera i detaljnih pravila o prihvatljivosti na razini Unije. Umjesto toga, trebalo bi općenito opisati specifične ciljeve u okviru svakog prioriteta. Države članice stoga bi svoje programe trebale pripremiti tako da u njima navedu najprimjerenija sredstva za ostvarenje tih ciljeva. Mjere koje u tim programima navedu države članice mogle bi se poduprijeti u skladu s pravilima utvrđenima u ovoj Uredbi i u Uredbi (EU) 2021/1060, pod uvjetom da su obuhvaćene specifičnim ciljevima utvrđenima u ovoj Uredbi. Međutim, potrebno je utvrditi popis neprihvatljivih operacija kako bi se izbjegao štetan učinak u pogledu očuvanja ribarstva. Osim toga, ulaganja i naknada za flotu trebalo bi strogo uvjetovati njihovom usklađenošću s ciljevima očuvanja iz ZRP-a.

(14)

U Programu Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. („Program do 2030.”) očuvanje i održivo iskorištavanje oceana utvrđeni su kao jedan od 17 ciljeva održivog razvoja, odnosno 14. cilj („Očuvati oceane, mora i morske resurse te održivo gospodariti njima”). Unija je u potpunosti predana tom cilju i njegovoj provedbi. U tom se kontekstu obvezala da će promicati održivo plavo gospodarstvo koje je usklađeno s prostornim planiranjem morskog područja, očuvanje bioloških resursa i postizanje dobrog stanja okoliša kako je utvrđeno u Direktivi 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (9), kao i zabraniti određene oblike subvencija za ribarstvo koje doprinose prekoračenju kapaciteta i prelovu, ukloniti subvencije kojima se doprinosi nezakonitom, neprijavljenom i nereguliranom (NNN) ribolovu te se suzdržati od uvođenja novih sličnih subvencija. Potonje bi trebalo proizaći iz pregovora u okviru Svjetske trgovinske organizacije (WTO) o subvencijama u području ribarstva. Osim toga, Unija se tijekom pregovora u okviru WTO-a na Svjetskom sastanku na vrhu o održivom razvoju 2002. i Konferenciji Ujedinjenih naroda o održivom razvoju 2012. (Rio+20) obvezala da će ukloniti subvencije kojima se doprinosi prekoračenju kapaciteta i prelovu.

(15)

Odražavajući važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i obvezama u pogledu ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, djelovanjima na temelju ove Uredbe trebalo bi se doprinijeti postizanju cilja od 30 % svih rashoda u okviru VFO-a za razdoblje 2021.–2027. utrošenih na uključivanje klimatskih ciljeva i doprinijeti ostvarivanju ambicije da se u 2024. osigura 7,5 % godišnje potrošnje u okviru VFO-a za razdoblje 2021.–2027. za ciljeve u području bioraznolikosti te u 2026. i 2027. osigura 10 % godišnje potrošnje u okviru VFO-a za razdoblje 2021.–2027. za ciljeve bioraznolikosti, imajući pritom u vidu postojeća preklapanja između klimatskih ciljeva i ciljeva u području bioraznolikosti.

(16)

EFPRA bi trebala doprinijeti postizanju Unijinih okolišnih ciljeva i ciljeva povezanih s ublažavanjem klimatskih promjena i prilagodbom na njih. Taj bi se doprinos trebao pratiti primjenom pokazatelja Unije za okoliš i klimu te bi se o njemu trebalo redovito izvješćivati u skladu s Uredbom (EU) 2021/1060.

(17)

U skladu s člankom 42. Uredbe (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (10) financijsku pomoć Unije u okviru EFPRA-e trebalo bi uvjetovati poštovanjem pravila ZRP-a. Zahtjevi subjekata koji su počinili teški prekršaj pravila ZRP-a ne bi smjeli biti prihvatljivi.

(18)

Kako bi se riješilo pitanje posebnih uvjeta ZRP-a iz Uredbe (EU) br. 1380/2013 i doprinijelo usklađenosti s pravilima ZRP-a, trebalo bi utvrditi dodatne odredbe uz pravila o prekidu, suspenziji i financijskim ispravcima kako su utvrđena u Uredbi (EU) 2021/1060. Ako država članica ne poštuje svoje obveze u okviru ZRP-a ili ako Komisija ima dokaze koji upućuju na takvo nepoštovanje, Komisiji bi, kao mjeru opreza, trebalo dopustiti da prekine rokove plaćanja. Kako bi se izbjegao očit rizik financiranja neprihvatljivih rashoda, Komisiji bi, osim mogućnosti prekida roka plaćanja, trebalo omogućiti suspenziju plaćanja i nametanje financijskih ispravaka u slučajevima ozbiljne neusklađenosti države članice s pravilima ZRP-a.

(19)

U proteklih nekoliko godina poduzeti su koraci za vraćanje ribljih stokova na zdrave razine, povećanje profitabilnosti ribarske industrije Unije i očuvanje morskih ekosustava. Međutim, i dalje postoje znatni izazovi za potpuno ostvarivanje socioekonomskih i okolišnih ciljeva ZRP-a, osobito ciljeva za obnovu i održavanje populacija lovljenih vrsta iznad razina koje mogu proizvesti najviši održivi prinos (MSY), uklanjanje neželjenih ulova i uspostavu područja za oporavak ribljih stokova. Kako bi se postigli ti ciljevi, potrebno je nastaviti pružati potporu i u razdoblju nakon 2020., posebno u morskim bazenima u kojima je napredak sporiji.

(20)

EFPRA bi trebala doprinositi postizanju okolišnih, gospodarskih i socijalnih ciljeva te ciljeva u pogledu zapošljavanja iz ZRP-a, kako je utvrđeno u članku 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013, osobito ciljeva za obnovu i održavanje populacija lovljenih vrsta iznad razina koje mogu proizvesti MSY, izbjegavanje i smanjenje, koliko je to moguće, neželjenih ulova te smanjenje negativnih učinaka ribolovnih aktivnosti na morski ekosustav na najmanju moguću mjeru. Takvom bi se potporom trebalo osigurati da ribolovne aktivnosti budu dugoročno okolišno održive i da se njima upravlja na način koji je u skladu s ciljevima utvrđenima u članku 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013 s ciljem ostvarivanja gospodarskih i društvenih koristi te koristi za zapošljavanje, doprinosa dostupnosti zdrave hrane i primjerenog životnog standarda za one koji ovise o ribolovnim aktivnostima, vodeći računa o obalnom ribarstvu i socioekonomskim aspektima. Ta potpora trebala bi uključivati inovacije i ulaganja u ribolovnu praksu i tehnike sa slabim učinkom na okoliš i niskim emisijama ugljika koje su otporne na klimatske promjene te tehnike za selektivni ribolov.

(21)

Ribarstvo je presudno za egzistenciju i kulturnu baštinu mnogih obalnih zajednica u Uniji, osobito onih u kojima važnu ulogu ima mali priobalni ribolov. S obzirom na to da je prosječna starost mnogih ribarskih zajednica viša od 50 godina, smjena generacija i diversifikacija aktivnosti i dalje su problem. Konkretno, uspostavljanje i razvoj novih gospodarskih aktivnosti u sektoru ribarstva od strane mladih ribara financijski je izazov te predstavlja element koji bi trebalo uzeti u obzir pri dodjeli i usmjeravanju fondova u okviru EFPRA-e. Takav je razvoj ključan za konkurentnost sektora ribarstva u Uniji. Stoga bi trebalo omogućiti potporu za mlade ribare koji započinju ribolovne aktivnosti kako bi im se olakšala uspostava poslovanja. Kako bi se osigurala održivost novih gospodarskih aktivnosti koje se podupiru u okviru EFPRA-e, potpora bi trebala ovisiti o stjecanju odgovarajućeg iskustva ili kvalifikacija. Ako se potpora za pokretanje poslovanja dodjeljuje za kupnju ribarskog plovila, njome bi se trebalo doprinijeti samo kupnji prvog ribarskog plovila ili njegova kontrolnog udjela.

(22)

Izbjegavanje neželjenih ulova jedan je od glavnih izazova ZRP-a. U tom pogledu zakonska obveza iskrcavanja cjelokupnog ulova podrazumijeva znatne i važne promjene u ribolovnim praksama za taj sektor, katkad uz znatne financijske troškove. Stoga bi EFPRA trebala moći poduprijeti inovacije i ulaganja kojima se doprinosi potpunoj provedbi obveze iskrcavanja, kao i razvoju i provedbi mjera očuvanja kojima se doprinosi selektivnosti. Trebalo bi biti moguće dodijeliti višu stopu intenziteta potpore za ulaganja u selektivne ribolovne alate, poboljšanje lučke infrastrukture i u stavljanje na tržište neželjenog ulova, od one koja se primjenjuje na druge operacije. Trebalo bi biti moguće i dodijeliti maksimalnu stopu intenziteta potpore od 100 % za osmišljavanje, razvoj, praćenje, evaluaciju i upravljanje transparentnim sustavima razmjene ribolovnih mogućnosti među državama članicama („zamjena kvota”) kako bi se ublažio učinak vrsta koje ograničavaju ribolov do kojeg je dovela obveza iskrcavanja.

(23)

U okviru EFPRA-e trebalo bi moći poduprijeti inovacije i ulaganja na ribarskim plovilima Unije. Ta bi potpora trebala uključivati mjere čiji je cilj poboljšanje zdravlja, sigurnosti i radnih uvjeta, energetske učinkovitosti i kvalitete ulova. To ne bi smjelo uključivati nabavu opreme kojom se povećava sposobnost ribarskih plovila da pronađu ribu. Takva potpora ne bi smjela dovesti ni do povećanja ribolovnih aktivnosti nijednog pojedinačnog plovila, osim ako je to izravna posljedica povećanja bruto tonaže ribarskog plovila koje je potrebno za poboljšanje sigurnosti, radnih uvjeta ili energetske učinkovitosti. U tim slučajevima povećanje ribolovnog kapaciteta pojedinačnog plovila trebalo bi nadoknaditi prethodnim povlačenjem barem iste količine ribolovnog kapaciteta bez javne potpore iz istog segmenta flote ili segmenta flote u kojem ribolovni kapacitet nije u skladu s dostupnim ribolovnim mogućnostima, kako se ne bi došlo do povećanja ribolovnog kapaciteta na razini flote. Osim toga, potpora se ne bi smjela dodjeljivati za puko usklađivanje sa zahtjevima koji su obvezni na temelju prava Unije, uz iznimku zahtjeva koje je uvela država članica kako bi se provele neobvezne odredbe iz Direktive Vijeća (EU) 2017/159 (11) te u pogledu kupnje i ugradnje određene opreme za kontrolne svrhe te upravljanja tom opremom. U okviru strukture bez normativnih mjera države članice su te koje bi trebale utvrditi precizna pravila o prihvatljivosti tih ulaganja. U pogledu zdravstvenih, sigurnosnih i radnih uvjeta na ribarskim plovilima trebalo bi dopustiti višu stopu intenziteta potpore od one koja se primjenjuje na druge operacije.

(24)

Potrebno je utvrditi posebna pravila prihvatljivosti za određena druga ulaganja u ribarsku flotu koja se podupiru u okviru EFPRA-e kako bi se spriječilo da ta ulaganja doprinose prekomjernom kapacitetu ili prekomjernom izlovu. Konkretno, potpora za prvu kupnju rabljenog plovila za mlade ribare i za zamjenu ili osuvremenjivanje motora ribarskog plovila također bi trebala podlijegati uvjetima, uključujući činjenicu da plovilo pripada segmentu flote koji je u skladu s ribolovnim mogućnostima dostupnima tom segmentu i da novi ili osuvremenjeni motor nema veću snagu u kilovatima (kW) od snage zamijenjenog motora.

(25)

Ulaganje u ljudski kapital ima ključnu ulogu u povećanju konkurentnosti i gospodarske uspješnosti u sektorima ribarstva, akvakulture i pomorstva. Stoga bi u okviru EFPRA-e trebalo moći poduprijeti savjetodavne usluge, suradnju između znanstvenika i ribara, stručno osposobljavanje, cjeloživotno učenje te promicanje socijalnog dijaloga i širenja znanja.

(26)

Kontrola ribarstva od najveće je važnosti za provedbu ZRP-a. Stoga bi EFPRA u okviru podijeljenog upravljanja trebala poduprijeti razvoj i provedbu sustava kontrole ribarstva Unije kako je utvrđeno u Uredbi Vijeća (EZ) br. 1224/2009 (12). Posebna potpora iz EFPRA-e opravdana je zbog određenih obveza utvrđenih u toj uredbi, primjerice obvezni sustav za praćenje plovila i obvezni elektronički sustav izvješćivanja, obvezni sustav daljinskog elektroničkog praćenja, obvezno kontinuirano mjerenje i evidentiranje porivne snage motora. Osim toga, ulaganja država članica u sredstva za kontrolu mogla bi se iskoristiti i u svrhu pomorskog nadzora i suradnje u pogledu funkcija obalnih straža.

(27)

Uspjeh ZRP-a ovisi o dostupnosti znanstvenih savjeta u području upravljanja ribarstvom, a stoga i o dostupnosti podataka o ribarstvu. S obzirom na izazove i troškove povezane s dobivanjem pouzdanih i potpunih podataka potrebno je pružiti potporu djelovanjima država članica namijenjenima prikupljanju i obradi podataka u skladu s Uredbom (EU) 2017/1004 Europskog parlamenta i Vijeća (13) i doprinijeti najboljim dostupnim znanstvenim savjetima. Tom potporom omogućit će se sinergije s prikupljanjem i obradom drugih vrsta podataka o moru.

(28)

EFPRA bi u okviru izravnog i neizravnog upravljanja trebala poduprijeti djelotvornu i na znanju utemeljenu provedbu ZRP-a i upravljanje njime pružanjem znanstvenih savjeta, regionalnom suradnjom u pogledu mjera očuvanja, razvojem i provedbom sustava kontrole ribarstva Unije, radom savjetodavnih vijeća i dobrovoljnim doprinosima međunarodnim organizacijama.

(29)

Kako bi se održive ribolovne aktivnosti ojačale na gospodarskom, socijalnom i okolišnom planu, EFPRA bi trebala moći poduprijeti operacije upravljanja ribarstvom i ribarskim flotama u skladu s člancima 22. i 23. Uredbe (EU) br. 1380/2013 i Prilogom II. toj uredbi, kao i napore država članica da optimiziraju raspodjelu svojih raspoloživih ribolovnih kapaciteta, uzimajući u obzir potrebe svojih flota, i bez povećanja svojih ukupnih ribolovnih kapaciteta.

(30)

S obzirom na izazove povezane s postizanjem ciljeva očuvanja iz ZRP-a potpora prilagodbi flote i dalje je ponekad potrebna u pogledu određenih segmenata flote i morskih bazena. Takva bi potpora trebala biti strogo usmjerena na bolje upravljanje flotom i očuvanje i održivo iskorištavanje morskih bioloških resursa te na postizanje ravnoteže između ribolovnog kapaciteta i raspoloživih ribolovnih mogućnosti. Stoga bi EFPRA-om trebalo moći poduprijeti trajni prestanak ribolovnih aktivnosti u segmentima flote u kojima ribolovni kapacitet i raspoložive ribolovne mogućnosti nisu uravnoteženi. Ta bi potpora trebala biti instrument akcijskih planova namijenjen prilagodbi segmenata flote za koje je utvrđeno strukturno prekoračenje kapaciteta, kako je predviđeno člankom 22. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013, te bi se trebala provesti uništenjem ribarskog plovila ili njegovim povlačenjem iz ribolova i adaptacijom za druge aktivnosti. Ako bi adaptacija uzrokovala povećani pritisak rekreacijskog ribolova na morski ekosustav, potpora bi se trebala dodijeliti samo ako je u skladu sa ZRP-om i ciljevima relevantnih višegodišnjih planova.

(31)

Kako bi se doprinijelo ciljevima očuvanja iz ZRP-a ili ublažile određene iznimne okolnosti, EFPRA-om bi se trebala moći poduprijeti naknadu za privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti uzrokovan provedbom određenih mjera očuvanja, provedbom hitnih mjera, prekidom primjene sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu (SFPA) zbog više sile, prirodnom katastrofom, okolišnim incidentom ili zdravstvenom krizom. Potporu u slučaju privremenog prestanka zbog mjera očuvanja trebalo bi dodijeliti samo ako je, na temelju znanstvenih savjeta, potrebno smanjiti ribolovni napor kako bi se ostvarili ciljevi utvrđeni u članku 2. stavku 2. i članku 2. stavku 5. točki (a) Uredbe (EU) br. 1380/2013.

(32)

Budući da su ribari izloženi sve većim gospodarskim i ekološkim rizicima, među ostalim zbog klimatskih promjena i nestabilnosti cijena, EFPRA-om bi se trebalo moći poduprijeti djelovanja kojima se jača otpornost sektora ribarstva, među ostalim uzajamnim fondovima, instrumentima osiguranja ili drugim kolektivnim programima kojima se povećava sposobnost sektora da upravlja rizicima i odgovori na nepovoljne događaje.

(33)

Mali priobalni ribolov obavljaju plovila za ribolov na moru i na unutarnjim vodama čija je duljina preko svega manja od 12 metara i koja ne upotrebljavaju povlačne ribolovne alate te ribari bez plovila, uključujući sakupljače školjkaša. Taj sektor obuhvaća gotovo 75 % svih ribarskih plovila registriranih u Uniji i gotovo polovinu svih zaposlenih u sektoru ribarstva. Subjekti koji se bave malim priobalnim ribolovom osobito su ovisni o zdravim ribljim stokovima jer im je to glavni izvor prihoda. Kako bi se potaknula održiva ribolovna praksa, u okviru EFPRA-e trebalo bi tim subjektima dati povlašteni tretman s pomoću najviše stope intenziteta potpore od 100 %, osim za operacije koje se odnose na prvu kupnju ribarskog plovila, zamjenu ili osuvremenjivanje motora i operacije kojima se povećava bruto tonaža ribarskog plovila u svrhu poboljšanja sigurnosti, radnih uvjeta ili energetske učinkovitosti. Osim toga, države članice trebale bi u svojim programima uzeti u obzir posebne potrebe malog priobalnog ribolova i opisati vrste aktivnosti koje se uzimaju u obzir za razvoj malog priobalnog ribolova.

(34)

Maksimalna stopa sufinanciranja u okviru EFPRA-e za specifični cilj trebala bi iznositi 70 % prihvatljivih javnih rashoda, uz iznimku naknade za dodatne troškove u najudaljenijim regijama, za koju bi trebala iznositi 100 %.

(35)

Maksimalna stopa intenziteta potpore trebala bi iznositi 50 % ukupnih prihvatljivih rashoda, uz mogućnost da se u određenim slučajevima odrede stope odstupanja.

(36)

Najudaljenije regije suočavaju se s posebnim izazovima povezanima s njihovom udaljenošću, topografijom i klimom, kako je navedeno u članku 349. UFEU-a, ali imaju i posebne prednosti za razvoj održivog plavoga gospodarstva. Stoga bi se za svaku najudaljeniju regiju programu dotičnih država članica trebalo dodati akcijski plan za razvoj održivih sektora plavoga gospodarstva, uključujući održivo ribarstvo i akvakulturu, a za potporu provedbi tih akcijskih planova trebala bi se namijeniti dodijeljena financijska sredstva. EFPRA-om bi se trebalo moći poduprijeti i naknadu dodatnih troškova koje subjekti iz najudaljenijih regija imaju zbog položaja ili izoliranosti tih regija. Tu bi potporu trebalo ograničiti na određeni postotak od ukupnih dodijeljenih financijskih sredstava. Osim toga, u najudaljenijim regijama trebala bi se primijeniti viša stopa intenziteta potpore od one koja se primjenjuje na druge operacije. Države članice trebale bi moći dodijeliti dodatna financijska sredstva za provedbu te potpore. Budući da se radi o državnoj potpori, o takvom bi financiranju trebalo obavijestiti Komisiju, koja ih može odobriti u skladu s ovom Uredbom kao dio te potpore.

(37)

EFPRA-om bi se u okviru podijeljenog upravljanja trebalo moći poduprijeti zaštitu i obnovu vodene bioraznolikosti i ekosustavâ, uključujući unutarnje vode. U tu bi svrhu trebala biti dostupna potpora za naknadu iz EFPRA-e, među ostalim, za pasivno prikupljanje izgubljenog ribolovnog alata i morskog smeća iz mora od strane ribara, uključujući prikupljanje alge sargassum, i za ulaganja u luke kako bi se osigurali odgovarajući objekti za prihvat izgubljenog ribolovnog alata i morskog smeća. Potpora bi se trebala biti dostupna i za djelovanja u pogledu postizanja ili održavanja dobrog stanja okoliša u morskom okolišu, kako je utvrđeno u Direktivi 2008/56/EZ, za provedbu mjera prostorne zaštite uvedenih u skladu s tom direktivom, za upravljanje, obnovu i praćenje područja mreže Natura 2000, u skladu s prioritetnim akcijskim okvirima uspostavljenima na temelju Direktive Vijeća 92/43/EEZ (14), za zaštitu vrsta, osobito u skladu s Direktivom 92/43/EEZ i Direktivom 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (15), te za obnovu unutarnjih voda u skladu s programom mjera uspostavljenim na temelju Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (16). U okviru izravnog upravljanja EFPRA-om bi se trebalo poduprijeti promicanje čistih i zdravih mora i provedba Europske strategije za plastiku u kružnom gospodarstvu predstavljene u komunikaciji Komisije od 16. siječnja 2018., u skladu s ciljem postizanja ili održavanja dobrog stanja okoliša u morskom okolišu.

(38)

Ribarstvo i akvakultura doprinose sigurnosti opskrbe hranom i prehrani. Međutim, Unija trenutačno uvozi više od 60 % svoje ponude proizvoda ribarstva, zbog čega je izrazito ovisna o trećim zemljama. Važan je izazov potaknuti potrošnju ribljih bjelančevina proizvedenih u Uniji uz visoke standarde kvalitete koje dostupne potrošačima po povoljnim cijenama.

(39)

EFPRA-om bi se stoga trebalo moći poduprijeti promicanje i održivi razvoj akvakulture, uključujući slatkovodnu akvakulturu, namijenjenu uzgoju vodenih životinja i biljaka za proizvodnju hrane i drugih sirovina. U nekim državama članicama i dalje su na snazi složeni administrativni postupci, kao što su otežan pristup prostoru i komplicirani postupci izdavanja dozvola, što tom sektoru otežava nastojanja da poboljša predodžbu o proizvodima akvakulture i poveća njihovu konkurentnost. Potpora iz EFPRA-e trebala bi biti u skladu s višegodišnjim strateškim planovima država članica za razvoj akvakulture izrađenima na temelju Uredbe (EU) br. 1380/2013. Konkretno, trebala bi biti prihvatljiva potpora za okolišnu održivost, produktivna ulaganja, inovacije, stjecanje profesionalnih vještina, poboljšanje radnih uvjeta i kompenzacijske mjere kojima se omogućuju ključne usluge upravljanja zemljištem i prirodom. Trebala bi biti prihvatljiva i djelovanja u području javnog zdravstva, programi osiguranja akvakulturnih stokova i djelovanja u području zdravlja i dobrobiti životinja.

(40)

Sigurnost opskrbe hranom ovisi o djelotvornim i dobro organiziranim tržištima kojima se poboljšavaju transparentnost, stabilnost, kvaliteta i raznolikost lanca opskrbe te informiranost potrošača. U tu bi se svrhu u okviru EFPRA-e trebalo moći poduprijeti stavljanje na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture u skladu s ciljevima utvrđenim u Uredbi (EU) br. 1379/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (17). Konkretno, potpora bi se trebala moći pružiti za osnivanje organizacija proizvođača, provedbu planova proizvodnje i stavljanja na tržište, promicanje tržišnog plasmana te izradu i širenje podataka o istraživanju tržišta.

(41)

Prerađivačka industrija ima određenu ulogu u dostupnosti i kvaliteti proizvoda ribarstva i akvakulture. EFPRA-om bi se trebalo moći poduprijeti ciljana ulaganja u tu industriju, pod uvjetom da ona doprinose ostvarenju ciljeva zajedničke organizacije tržišta. Za poduzeća koja nisu mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) takvu bi potporu trebalo pružiti isključivo putem financijskih instrumenata i programa InvestEU, a ne putem bespovratnih sredstava.

(42)

EFPRA-om bi se trebalo moći poduprijeti naknadu za subjekte u sektoru ribarstva i akvakulture u slučaju izvanrednih događaja koji uzrokuju znatno narušavanje tržišta.

(43)

Otvaranje radnih mjesta u obalnim regijama ovisi o lokalnom razvoju održivog plavoga gospodarstva kojim se oživljava socijalna struktura tih regija. Industrija i usluge povezane s oceanima vjerojatno će nadmašiti rast svjetskoga gospodarstva i znatno doprinijeti zapošljavanju i rastu do 2030. Da bi bio održiv, plavi rast ovisi o inovacijama i ulaganju u nove pomorske djelatnosti i u biogospodarstvo, uključujući održive modele turizma, obnovljive izvore energije koji se temelje na oceanima, inovativnu luksuznu brodogradnju i nove lučke usluge, što može otvoriti radna mjesta i istodobno pospješiti lokalni razvoj. Iako bi javna ulaganja u održivo plavo gospodarstvo trebalo uvrstiti u sve dijelove proračuna Unije, potpora u okviru EFPRA-e trebala bi se posebno usredotočiti na uvjete koji omogućuju razvoj održivog plavoga gospodarstva i uklanjanje uskih grla kako bi se olakšala ulaganja i potaknuo razvoj novih tržišta, tehnologija ili usluga. Potporu za razvoj održivog plavoga gospodarstva trebalo bi pružiti u okviru podijeljenog, izravnog i neizravnog upravljanja.

(44)

Razvoj održivog plavoga gospodarstva snažno se oslanja na partnerske odnose među lokalnim dionicima koji doprinose vitalnosti obalnih i kontinentalnih zajednica i gospodarstava. U okviru EFPRA-e trebalo bi osigurati alate za poticanje takvih partnerskih odnosa. U tu bi svrhu u okviru podijeljenog upravljanja trebala biti dostupna potpora s pomoću lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice. Tim bi se pristupom trebala ojačati gospodarska diversifikacija u lokalnom kontekstu razvojem priobalnog ribolova i ribolova na unutarnjim vodama, akvakulture i održivog plavoga gospodarstva. Strategijama lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice trebalo bi lokalnim zajednicama omogućiti da u području ribarstva i akvakulture bolje iskoriste i ostvare dobit iz prilika koje im nudi održivo plavo gospodarstvo te da iskoriste i ojačaju okolišne, kulturne, socijalne i ljudske resurse. Stoga bi svako lokalno partnerstvo trebalo odražavati glavni cilj svoje strategije koja se na njega primjenjuje i osigurati uravnoteženo sudjelovanje i zastupljenost svih relevantnih dionika održivog lokalnog plavoga gospodarstva.

(45)

EFPRA-om bi se u okviru podijeljenog upravljanja trebalo moći poduprijeti jačanje održivog upravljanja morima i oceanima prikupljanjem, upravljanjem i upotrebom podataka radi poboljšanja znanja o stanju morskog okoliša. Ta bi potpora trebala biti usmjerena na ispunjenje zahtjeva iz direktiva 92/43/EEZ i 2009/147/EZ, podupiranje prostornog planiranja morskog područja te poboljšanje kvalitete i razmjene podataka u okviru Europske mreže nadgledanja i prikupljanja podataka o moru.

(46)

Potpora iz EFPRA-e bi se u okviru izravnog i neizravnog upravljanja trebala usredotočiti na uvjete koji omogućuju razvoj održivog plavoga gospodarstva promicanjem integriranog vođenja i upravljanja pomorskom politikom, jačanjem transfera i primjene istraživanja, inovacija i tehnologija u održivom plavom gospodarstvu, poboljšanjem pomorskih vještina, znanja o oceanima i razmjene socioekonomskih podataka o održivom plavom gospodarstvu, promicanjem održivog plavoga gospodarstva s niskim emisijama ugljika koje je otporno na klimatske promjene te razvojem portfelja projekata i inovativnih instrumenata financiranja. Trebalo bi posvetiti odgovarajuću pozornost posebnoj situaciji najudaljenijih regija s obzirom na prethodno navedena područja.

(47)

Ukupno 60 % oceana nalazi se izvan granica nacionalne jurisdikcije. To podrazumijeva zajedničku međunarodnu odgovornost. Većina problema koji prijete oceanima, kao što su prekomjerno iskorištavanje, klimatske promjene, zakiseljavanje, onečišćenje i smanjenje bioraznolikosti, prekogranične je prirode i stoga zahtijeva zajedničko djelovanje. U okviru Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora, čija je Unija stranka na temelju Odluke Vijeća 98/392/EZ (18), uspostavljena su mnoga jurisdikcijska prava, institucije i posebni okviri za reguliranje ljudskih aktivnosti u oceanima i upravljanje njima. Posljednjih je godina postignut globalni konsenzus da bi se morskim okolišem i pomorskim ljudskim aktivnostima trebalo upravljati djelotvornije kako bi se ublažio sve veći pritisak na oceane.

(48)

Unija se kao globalni akter snažno zalaže za promicanje međunarodnog upravljanja oceanima, u skladu sa Zajedničkom komunikacijom Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 10. studenoga 2016. pod naslovom „Međunarodno upravljanje oceanima: plan za budućnost naših oceana”. Politika Unije za upravljanje oceanima obuhvaća oceane na integrirani način. Međunarodno upravljanje oceanima nije presudno samo za ostvarenje „Programa do 2030.”, konkretno 14. cilja održivog razvoja, već i za jamčenje sigurnih i čistih mora i oceana kojima se održivo upravlja za buduće generacije. Unija treba ispuniti te međunarodne obveze i biti pokretačka snaga za bolje međunarodno upravljanje oceanima na bilateralnoj, regionalnoj i multilateralnoj razini, što uključuje, među ostalim, sprečavanje i zaustavljanje ribolova NNN i odvraćanje od njega, poboljšanje okvira za međunarodno upravljanje oceanima, smanjenje pritiska na oceane i mora, stvaranje uvjeta za održivo plavo gospodarstvo i unapređenje međunarodnog istraživanja oceana i podataka o njima.

(49)

Djelovanjima za promicanje međunarodnog upravljanja oceanima u okviru EFPRA-e nastoji se poboljšati opći okvir za međunarodne i regionalne procese, sporazume, pravila i institucije za reguliranje ljudskih aktivnosti u oceanima i upravljanje njima. EFPRA-om bi trebalo podupirati međunarodne dogovore koje je Unija sklopila u područjima koja nisu obuhvaćena sporazumima o partnerstvu u održivom ribarstvu (SFPA) sklopljenima s raznim trećim zemljama i obvezni doprinos Unije za njezino članstvo u regionalnim organizacijama za upravljanje ribarstvom (RFMO). SFPA-ovi i RFMO-vi i dalje će se financirati iz drugih dijelova proračuna Unije.

(50)

Kada je riječ o sigurnosti i obrani, iznimno je važno poboljšati zaštitu granica i pomorsku sigurnost. U skladu sa strategijom pomorske sigurnosti Europske unije koju je donijelo Vijeće Europske unije 24. lipnja 2014. i pripadajućim akcijskim planom donesenim 16. prosinca 2014., razmjena informacija i suradnja Europske agencije za kontrolu ribarstva, Europske agencije za pomorsku sigurnost i Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu u području europske granične i obalne straže ključne su za postizanje tih ciljeva. EFPRA-om bi se stoga trebao poduprijeti pomorski nadzor i suradnja obalnih straža u okviru podijeljenog i izravnog upravljanja, među ostalim kupnjom sredstava za višenamjenske pomorske operacije. Isto tako, EFPR bi odgovarajućim agencijama trebao omogućiti da provode potporu u području pomorskog nadzora i sigurnosti u okviru neizravnog upravljanja.

(51)

Svaka država članica trebala bi u okviru podijeljenog upravljanja pripremiti jedan program, a Komisija bi ga trebala odobriti. Komisija bi trebala ocijeniti nacrte programa uzimajući u obzir maksimiziranje njihova doprinosa prioritetima EFPRA-e i ciljevima otpornosti, zelene i digitalne tranzicije. Pri ocjenjivanju nacrtâ programâ Komisija bi također trebala uzeti u obzir njihov doprinos razvoju održivog malog priobalnog ribolova, okolišnoj, gospodarskoj i socijalnoj održivosti, rješavanju okolišnih i socioekonomskih izazova ZRP-a, socioekonomskoj uspješnosti održivog plavoga gospodarstva, očuvanju i obnovi morskih ekosustava, smanjenju morskog smeća te ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi na njih.

(52)

U kontekstu regionalizacije i kako bi se države članice potaknulo da strateški pristupe izradi programâ, Komisija bi nacrte programâ trebala procijeniti uzimajući u obzir, prema potrebi, analizu regionalnog morskog bazena koju je izradila Komisija, navodeći zajedničke prednosti i nedostatke u pogledu postizanja ciljeva ZRP-a. Tom analizom trebale bi se pružiti smjernice državama članicama i Komisiji u pregovorima o svakom programu, uzimajući u obzir regionalne izazove i potrebe.

(53)

Uspješnost EFPRA-e u državama članicama trebalo bi procjenjivati na temelju pokazatelja. Države članice trebale bi izvješćivati o napretku prema utvrđenim ključnim etapama i ciljnim vrijednostima u skladu s Uredbom (EU) 2021/1060. U tu bi svrhu trebalo uspostaviti okvir za praćenje i evaluaciju.

(54)

Za potrebe pružanja informacija o potpori u okviru EFPRA-e za okolišne i klimatske ciljeve u skladu s Uredbom (EU) 2021/1060, trebalo bi utvrditi metodologiju koja se temelji na vrstama intervencija. Ta metodologija trebala bi se sastojati od posebnog ponderiranja potpore koja se pruža na razini koja odražava opseg u kojem takva potpora doprinosi okolišnim ciljevima i klimatskim ciljevima.

(55)

Na temelju stavaka 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (19) trebalo bi provesti evaluaciju EFPRA-e na temelju informacija prikupljenih u skladu sa specifičnim zahtjevima u pogledu praćenja, izbjegavajući pritom administrativno opterećenje, osobito za države članice, i prekomjerne propise. Prema potrebi, ti zahtjevi trebali bi uključivati mjerljive pokazatelje kao temelj za evaluaciju učinaka EFPRA-e u praksi.

(56)

Komisija bi trebala provoditi aktivnosti obavješćivanja i priopćavanja u pogledu EFPRA-e, njezinih djelovanja i rezultata. Financijska sredstva dodijeljena EFPRA-i također bi trebala doprinositi institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije, u mjeri u kojoj su ti prioriteti povezani s prioritetima EFPRA-e.

(57)

U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (20), uredbama Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 (21), (Euratom, EZ) br. 2185/96 (22) i (EU) 2017/1939 (23) financijski interesi Unije trebaju biti zaštićeni razmjernim mjerama, među ostalim mjerama koje se odnose na sprečavanje, otkrivanje, ispravljanje i ispitivanje nepravilnosti, uključujući prijevare, na povrat izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, na izricanje administrativnih sankcija. Osobito, u skladu s uredbama (Euratom, EZ) br. 2185/96 i (EU, Euratom) br. 883/2013 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) ovlašten je provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, radi utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti, koje utječu na financijske interese Unije. Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) ovlašten je, u skladu s Uredbom (EU) 2017/1939, provoditi istrage i kazneni progon kaznenih djela koja utječu na financijske interese Unije, kako su predviđena u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (24). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili svaki subjekt koji prima sredstva Unije treba u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti potrebna prava i potreban pristup Komisiji, OLAF-u, Revizorskom sudu i, u pogledu onih država članica koje sudjeluju u pojačanoj suradnji na temelju Uredbe (EU) 2017/1939, EPPO-u, te osigurati da svaka treća strana koja je uključena u izvršenje sredstava Unije dodijeli jednakovrijedna prava. Države članice trebale bi sprečavati, otkrivati i djelotvorno rješavati sve nepravilnosti, uključujući prijevare, koje počine korisnici. Države članice trebale bi izvijestiti Komisiju o svim utvrđenim nepravilnostima, među ostalim o prijevarama, te o svakom daljnjem postupanju koje su poduzele u vezi s takvim nepravilnostima i u vezi sa svim istragama OLAF-a.

(58)

Kako bi se povećala transparentnost u pogledu upotrebe financijskih sredstava Unije i dobrog financijskog upravljanja njima, posebno u pogledu jačanja javne kontrole potrošenog novca, određene informacije o operacijama financiranima u okviru EFPRA-e trebalo bi objaviti na internetskim stranicama države članice u skladu s Uredbom (EU) 2021/1060. Kada država članica objavljuje informacije o operacijama financiranima u okviru EFPRA-e, potrebno je poštovati pravila o zaštiti osobnih podataka utvrđena u Uredbi (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (25).

(59)

Kako bi se dopunili određeni elementi ove Uredbe koji nisu ključni, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 290. UFEU u vezi s utvrđivanjem praga neprihvatljivosti i duljinom razdoblja neprihvatljivosti u odnosu na kriterije prihvatljivosti zahtjevâ, u pogledu načina osiguravanja povrata potpore dodijeljene u slučaju teških prekršaja, u pogledu relevantnih datuma početka ili završetka razdoblja neprihvatljivosti i uvjeta za skraćeno razdoblje neprihvatljivosti te u odnosu na definiranje kriterija za izračun dodatnih troškova koji nastaju zbog posebnih poteškoća najudaljenijih regija. Kako bi se izmijenili određeni elementi ove Uredbe koji nisu ključni, Komisiji bi trebalo delegirati i ovlast za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 290. UFEU-a kako bi se omogućilo uvođenje dodatnih ključnih pokazatelja uspješnosti. Kako bi se olakšao neometan prijelaz s programa uspostavljenog Uredbom (EU) br. 508/2014 na sustav uspostavljen ovom Uredbom, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 290. UFEU-a radi dopune ove Uredbe prijelaznim odredbama. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(60)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji u pogledu programâ rada, utvrđivanja energetski učinkovitih tehnologija i utvrđivanja metodoloških elemenata za mjerenje smanjenja emisija CO2 iz motora ribarskih plovila, izvanrednih događaja, utvrđivanja slučajeva neusklađenosti država članica koji mogu dovesti do prekida roka plaćanja, suspenzije plaćanja zbog ozbiljne neusklađenosti države članice, financijskih ispravaka i utvrđivanja relevantnih podataka na razini operacije i njihova predstavljanja. Osim u pogledu programa rada, uključujući tehničku pomoć, i izvanrednih događaja, te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (26).

(61)

U skladu s člankom 193. stavkom 2. Financijske uredbe bespovratna sredstva trebala bi se moći dodijeliti za djelovanje koje je već započelo, pod uvjetom da podnositelj zahtjeva može dokazati da je postojala potreba za početkom djelovanja prije potpisivanja sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava. Međutim, troškovi koji su nastali prije datuma podnošenja zahtjeva za bespovratna sredstva nisu prihvatljivi, osim u propisno opravdanim iznimnim slučajevima. Kako bi se izbjegli bilo kakvi poremećaji u potpori Unije koji bi mogli naštetiti interesima Unije, u odluci o financiranju, tijekom ograničenog razdoblja na početku VFO-a za razdoblje 2021.–2027. i samo u propisno opravdanim slučajevima, trebalo bi moći predvidjeti prihvatljivost aktivnosti i troškova od početka financijske godine 2021., čak i ako su provedeni i nastali prije podnošenja zahtjeva za bespovratna sredstva. Iz istih razloga i pod istim uvjetima potrebno je odstupiti od članka 193. stavka 4. Financijske uredbe u pogledu bespovratnih sredstava za poslovanje.

(62)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog njihova opsega ili učinaka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(63)

Kako bi se osigurao kontinuitet pružanja potpore u relevantnom području politike i omogućila provedba od početka VFO-a za razdoblje 2021.–2027., potrebno je predvidjeti primjenu ove Uredbe s retroaktivnim učinkom u pogledu potpore u okviru izravnog i neizravnog upravljanja od 1. siječnja 2021. Stoga bi ova Uredba trebala hitno stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

GLAVA I.

OPĆI OKVIR

POGLAVLJE I.

Opće odredbe

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom uspostavlja Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EFPRA) za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027. Trajanje EFPRA-e usklađeno je s trajanjem VFO-a za razdoblje 2021.–2027. Njome se utvrđuju prioriteti EFPRA-e, njezin proračun i posebna pravila za pružanje financiranja sredstvima Unije, kao dopuna općim pravilima koja se primjenjuju na EFPRA-u na temelju Uredbe (EU) 2021/1060.

Članak 2.

Definicije

1.   Za potrebe ove Uredbe i ne dovodeći u pitanje stavak 2. ovog članka, primjenjuju se definicije iz članka 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013, članka 5. Uredbe (EU) br. 1379/2013, članka 4. Uredbe (EZ) br. 1224/2009, članka 2. Uredbe (EU) 2021/523 i članka 2. Uredbe (EU) 2021/1060.

2.   Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

„zajedničko okruženje za razmjenu informacija” ili „CISE” znači okruženje sustava uspostavljenih za potporu razmjeni informacija među tijelima uključenima u međusektorski i prekogranični pomorski nadzor, radi poboljšanja njihove informiranosti o aktivnostima na moru;

2.

„obalna straža” znači nacionalna tijela koja obavljaju funkcije obalne straže, što obuhvaća pomorsku sigurnost, pomorsku carinu, sprečavanje i suzbijanje trgovine ljudima i krijumčarenja, povezane aktivnosti tijela za provedbu zakona, kontrolu morskih granica, pomorski nadzor, zaštitu morskog okoliša, potragu i spašavanje, reagiranje na nesreće i katastrofe, kontrolu ribarstva, inspekcije i druge aktivnosti povezane s tim funkcijama;

3.

„Europska mreža nadgledanja i prikupljanja podataka o moru” ili „mreža EMODnet” znači partnerstvo u prikupljanju podataka i metapodataka o moru kako bi ti fragmentirani resursi postali dostupniji i lakši za korištenje javnosti i privatnim korisnicima, zahvaljujući provjereno kvalitetnim, interoperabilnim i usklađenim podacima o moru;

4.

„istraživački ribolov” znači svaka ribolovna operacija koja se u komercijalne svrhe obavlja na određenom području s ciljem procjene profitabilnosti i biološke održivosti redovitog i dugoročnog iskorištavanja ribolovnih resursa na tom području za stokove koji nisu predmet komercijalnog ribolova;

5.

„ribar” znači svaka fizička osoba koja se bavi aktivnostima komercijalnog ribolova kako ih je priznala dotična država članica;

6.

„ribolov u unutarnjim vodama” znači ribolovne aktivnosti koje se u komercijalne svrhe obavljaju u unutarnjim vodama s pomoću plovila ili drugih naprava, uključujući one koje se upotrebljavaju za ribolov na ledu;

7.

„međunarodno upravljanje oceanima” znači inicijativa Unije za poboljšanje općeg okvira koji obuhvaća međunarodne i regionalne procese, sporazume, mehanizme, pravila i institucije s pomoću usklađenog međusektorskog pristupa koji se temelji na pravilima, u cilju osiguravanja zdravih, sigurnih i čistih oceana kojima se održivo upravlja;

8.

„mjesto za iskrcaj” znači lokacija koja nije morska luka kako je definirana u članku 2. točki 16. Uredbe (EU) 2017/352 Europskog parlamenta i Vijeća (27), koju je službeno priznala država članica, čija upotreba nije ograničena na njezina vlasnika i koja se prvenstveno upotrebljava za iskrcaj plovila za mali priobalni ribolov;

9.

„pomorska politika” znači politika Unije čiji je cilj poticanje integriranog i usklađenog donošenja odluka kako bi se usklađenim pomorskim politikama i relevantnom međunarodnom suradnjom što više ojačali održivi razvoj, gospodarski rast i socijalna kohezija Unije, osobito u obalnim, otočnim i najudaljenijim regijama Unije, te sektori održivog plavoga gospodarstva;

10.

„pomorska sigurnost i nadzor” znači aktivnosti provedene s ciljem razumijevanja, prema potrebi sprečavanja i sveobuhvatnog upravljanja svim događajima i djelovanjima povezanima s pomorstvom koji bi mogli utjecati na pomorsku sigurnost, izvršavanje zakonodavstva, obranu, nadzor državnih granica, zaštitu morskog okoliša, kontrolu ribarstva te trgovinske i gospodarske interese Unije;

11.

„prostorno planiranje morskog područja” znači postupak kojim nadležna tijela države članice analiziraju i organiziraju ljudske aktivnosti u morskim područjima radi postizanja ekoloških, gospodarskih i društvenih ciljeva;

12.

„javno tijelo” znači državna, regionalna ili lokalna tijela, javnopravna tijela ili udruženje koje je osnovalo jedno ili više takvih tijela ili jedno ili više takvih javnopravnih tijela;

13.

„strategija morskih bazena” znači integrirani okvir za rješavanje zajedničkih problema povezanih s morem i pomorstvom s kojima se u određenom morskom bazenu odnosno jednom ili više podbazena suočavaju države članice i, prema potrebi, treće zemlje, te za promicanje suradnje i koordinacije u cilju ostvarenja ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije; izradila ju je Komisija u suradnji s dotičnim državama članicama i dotičnim trećim zemljama, njihovim regijama i, prema potrebi, drugim dionicima;

14.

„mali priobalni ribolov” znači ribolovne aktivnosti koje obavljaju:

(a)

ribarska plovila čija je duljina preko svega manja od 12 metara na kojima se ne upotrebljavaju povlačni alati kako su definirani u članku 2. točki 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006 (28); ili

(b)

ribari bez plovila, uključujući sakupljače školjkaša;

15.

„održivo plavo gospodarstvo” znači sve sektorske i međusektorske gospodarske aktivnosti na cijelom unutarnjem tržištu koje su povezane s oceanima, morima, obalama i unutarnjim vodama, što obuhvaća otočne i najudaljenije regije Unije i zemlje bez izlaza na more, uključujući nove sektore i netržišnu robu i usluge, čiji je cilj dugoročno osigurati okolišnu, socijalnu i gospodarsku održivost i koje su u skladu s ciljevima održivog razvoja, a osobito 14. ciljem, te zakonodavstvom Unije u području okoliša;

Članak 3

Prioriteti

EFPRA doprinosi provedbi ZRP-a i pomorske politike Unije. Njome se ostvaruju sljedeći prioriteti:

1.

poticanje održivog ribarstva te obnova i očuvanje vodenih bioloških resursa;

2.

poticanje održivih aktivnosti akvakulture te prerade i stavljanja na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture, čime se doprinosi sigurnosti opskrbe hranom u Uniji;

3.

omogućivanje održivog plavoga gospodarstva u obalnim, otočnim i kopnenim područjima te poticanje razvoja ribarskih i akvakulturnih zajednica;

4.

jačanje međunarodnog upravljanja oceanima i omogućivanje sigurnih i čistih mora i oceana kojima se održivo upravlja.

Potporom u okviru EFPRA-e doprinosi se postizanju Unijinih okolišnih ciljeva i ciljeva povezanih s ublažavanjem klimatskih promjena i prilagodbom njima. Taj se doprinos prati u skladu s metodologijom utvrđenom u Prilogu IV.

POGLAVLJE II.

Financijski okvir

Članak 4.

Proračun

1.   Financijska omotnica za provedbu EFPRA-e za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027. iznosi 6 108 000 000 EUR u tekućim cijenama.

2.   Dio financijske omotnice koji je dodijeljen EFPRA-i na temelju glave II. ove Uredbe izvršava se u okviru podijeljenog upravljanja u skladu s Uredbom (EU) 2021/1060 i člankom 63. Financijske uredbe.

3.   Dio financijske omotnice koji je dodijeljen EFPRA-i na temelju glave III. ove Uredbe izvršava izravno Komisija u skladu s člankom 62. stavkom 1. točkom (a) Financijske uredbe ili se izvršava u okviru neizravnog upravljanja u skladu s člankom 62. stavkom 1. točkom (c) te uredbe.

Članak 5.

Proračunska sredstva u okviru podijeljenog upravljanja

1.   Dio financijske omotnice u okviru podijeljenog upravljanja kako je navedeno u glavi II. iznosi 5 311 000 000 EUR u tekućim cijenama, u skladu s godišnjom raspodjelom iz Priloga V.

2.   Za operacije u najudaljenijim regijama svaka dotična država članica u okviru svoje financijske potpore Unije kako je utvrđena u Prilogu V. dodjeljuje najmanje:

(a)

102 000 000 EUR za Azore i Madeiru;

(b)

82 000 000 EUR za Kanarske otoke;

(c)

131 000 000 EUR za Guadeloupe, Francusku Gvajanu, Martinique, Mayotte, Réunion i Saint-Martin.

3.   Naknada iz članka 24. ne premašuje 60 % svake dodjele iz stavka 2. točaka (a), (b) i (c) ovog članka ili 70 % u okolnostima opravdanima u svakom akcijskom planu za najudaljenije regije.

4.   Najmanje 15 % financijske potpore Unije dodijeljene po državi članici dodjeljuje se u okviru programa koji se priprema i podnosi u skladu s člankom 21. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) 2021/1060 za specifične ciljeve iz članka 14. stavka 1. točke (d) ove Uredbe. Države članice koje nemaju pristup vodama Unije mogu primijeniti niži postotak s obzirom na razinu svojih zadaća u pogledu kontrole i prikupljanja podataka.

5.   Financijska potpora Unije iz EFPRA-e dodijeljena po državi članici za područja potpore iz članaka od 17. do 21. ne premašuje viši od sljedećih pragova:

(a)

6 000 000 EUR; ili

(b)

15 % financijske potpore Unije dodijeljene po državi članici.

6.   U skladu s člancima 36. i 37. Uredbe (EU) 2021/1060 EFPRA može, na inicijativu države članice, poduprijeti tehničku pomoć za djelotvorno upravljanje EFPRA-om i njezinu upotrebu.

Članak 6.

Financijska raspodjela za podijeljeno upravljanje

Sredstva raspoloživa za obveze država članica iz članka 5. stavka 1. za razdoblje 2021.–2027. navedena su u Prilogu V.

Članak 7.

Proračunska sredstva u okviru izravnog i neizravnog upravljanja

1.   Dio financijske omotnice u okviru izravnog i neizravnog upravljanja kako je navedeno u glavi III. iznosi 797 000 000 EUR u tekućim cijenama.

2.   Iznos iz stavka 1. može se upotrijebiti za tehničku i administrativnu pomoć za provedbu EFPRA-e, kao što su aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije, uključujući korporativne sustave informacijske tehnologije.

Konkretno, EFPRA može, na inicijativu Komisije i do gornje granice od 1,5 % financijske omotnice iz članka 4. stavka 1., poduprijeti:

(a)

tehničku pomoć za provedbu ove Uredbe iz članka 35. Uredbe (EU) 2021/1060;

(b)

pripremu, praćenje i evaluaciju SFPA-ova i sudjelovanje Unije u RFMO-ovima;

(c)

uspostavu europske mreže lokalnih akcijskih skupina.

3.   EFPRA podupire troškove informacijskih i komunikacijskih aktivnosti povezanih s provedbom ove Uredbe.

POGLAVLJE III.

Programiranje

Članak 8.

Programiranje potpore u okviru podijeljenog upravljanja

1.   U skladu s člankom 21. Uredbe (EU) 2021/1060 svaka država članica izrađuje jedan program za provedbu prioriteta utvrđenih u članku 3. ove Uredbe („program”).

U pripremi programa države članice nastoje uzeti u obzir regionalne i/ili lokalne izazove, prema potrebi, te mogu utvrditi posrednička tijela u skladu s člankom 71. stavkom 3. Uredbe (EU) 2021/1060.

2.   Potpora u okviru glave II. ove Uredbe namijenjena ostvarivanju ciljeva utvrđenih u članku 5. Uredbe (EU) 2021/1060 organizira se u skladu s prioritetima i specifičnim ciljevima utvrđenima u Prilogu II. ovoj Uredbi.

3.   Osim elemenata iz članka 22. Uredbe (EU) 2021/1060, program sadržava:

(a)

analizu stanja u smislu prednosti, nedostataka, prilika i prijetnji te utvrđivanje potreba koje zahtijevaju rješavanje na relevantnom geografskom području, uključujući, prema potrebi, morske bazene koji su relevantni za program;

(b)

ako je primjenjivo, akcijske planove za najudaljenije regije iz članka 35.

4.   Pri provedbi analize stanja u pogledu prednosti, nedostataka, prilika i prijetnji iz ovog članka stavka 3. točke (a) države članice uzimaju u obzir posebne potrebe malog priobalnog ribolova, kako je navedeno u Prilogu V. Uredbi (EU) 2021/1060.

Za specifične ciljeve kojima se doprinosi razvoju održivog malog priobalnog ribolova države članice opisuju vrste aktivnosti koje se razmatraju u tu svrhu, kako je utvrđeno u članku 22. stavku 3. točki (d) podtočki i. i Prilogu V. Uredbi (EU) 2021/1060.

Upravljačko tijelo nastoji uzeti u obzir posebnosti subjekata u malom priobalnom ribolovu za moguće mjere pojednostavnjenja, kao što su pojednostavnjeni obrasci za podnošenje zahtjeva.

5.   Komisija procjenjuje program u skladu s člankom 23. Uredbe (EU) 2021/1060. U svojoj procjeni u obzir osobito uzima sljedeće:

(a)

maksimiziranje doprinosa programa prioritetima utvrđenim u članku 3. i ciljevima u pogledu otpornosti, zelene i digitalne tranzicije, među ostalim širokim rasponom inovativnih rješenja;

(b)

doprinos programa razvoju održivog malog priobalnog ribolova;

(c)

doprinos programa okolišnoj, gospodarskoj i socijalnoj održivosti;

(d)

ravnotežu između ribolovnog kapaciteta flota i raspoloživih ribolovnih mogućnosti na temelju godišnjih izvješća država članica u skladu s člankom 22. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013;

(e)

ako je primjenjivo, višegodišnje planove upravljanja donesene na temelju članaka 9. i 10. Uredbe (EU) br. 1380/2013, planove upravljanja donesene na temelju članka 19. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006 i preporuke koje su donijeli RFMO-ovi koje obvezuju Uniju;

(f)

provedbu obveze iskrcavanja iz članka 15. Uredbe (EU) br. 1380/2013;

(g)

najnovije dokaze o socioekonomskoj uspješnosti održivog plavoga gospodarstva, posebice u sektoru ribarstva i akvakulture;

(h)

ako je primjenjivo, Komisijine analize regionalnog morskog bazena u kojima se navode zajedničke prednosti i nedostaci svakog morskog bazena s obzirom na ostvarenje ciljeva iz ZRP-a, kako su utvrđeni u članku 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013;

(i)

doprinos programa očuvanju i obnovi morskih ekosustava, pri čemu je potpora povezana s područjima mreže Natura 2000. usklađena s prioritetnim akcijskim okvirima uspostavljenima na temelju članka 8. stavka 4. Direktive 92/43/EEZ;

(j)

doprinos programa smanjenju morskog smeća, u skladu s Direktivom (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća (29);

(k)

doprinos programa ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi njima.

Članak 9.

Programiranje potpore u okviru izravnog i neizravnog upravljanja

Radi provedbe glave III. Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju programi rada. U programima rada navodi se, ako je primjenjivo, cjelokupni iznos namijenjen operacijama mješovitog financiranja iz članka 56. Osim u pogledu tehničke pomoći, ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 63. stavka 2.

GLAVA II.

POTPORA U OKVIRU PODIJELJENOG UPRAVLJANJA

POGLAVLJE I.

Opća načela potpore

Članak 10.

Državna potpora

1.   Ne dovodeći u pitanje stavak 2. ovog članka, članci 107., 108. i 109. UFEU-a primjenjuju se na potporu koju države članice dodjeljuju poduzećima u sektoru ribarstva i akvakulture.

2.   Međutim, članci 107., 108. i 109. UFEU-a ne primjenjuju se na plaćanja koja izvršavaju države članice na temelju ove Uredbe, koja su obuhvaćena područjem primjene članka 42. UFEU-a.

3.   Nacionalne odredbe o javnom financiranju koje nadilazi odredbe ove Uredbe u pogledu plaćanja iz stavka 2. smatraju se cjelinom na temelju stavka 1.

4.   Za proizvode ribarstva i akvakulture, navedene u Prilogu I. UFEU-a, na koje se primjenjuju članci 107., 108. i 109. toga Ugovora, Komisija može u skladu s člankom 108. UFEU-a odobriti operativnu pomoć u najudaljenijim regijama iz članka 349. UFEU-a u pogledu sektora uzgoja, prerade i stavljanja na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture, s ciljem ublažavanja posebnih ograničenja s kojima su te regije suočene zbog izoliranosti, otočnog položaja ili udaljenosti.

Članak 11.

Prihvatljivost zahtjeva

1.   Zahtjev za potporu koji je podnio subjekt neprihvatljiv je tijekom određenog razdoblja utvrđenog na temelju stavka 4. ovog članka ako je nadležno tijelo ustanovilo da je taj subjekt:

(a)

počinio teški prekršaj na temelju članka 42. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008 (30) ili članka 90. Uredbe (EZ) br. 1224/2009 ili drugog zakonodavnog akta Europskog parlamenta i Vijeća u okviru ZRP-a;

(b)

bio ili jest uključen u rad, upravljanje ili posjedovanje ribarskog plovila koje se nalazi na Unijinu popisu plovila NNN iz članka 40. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 1005/2008 ili plovila koje plovi pod zastavom zemlje s popisa nekooperativnih trećih zemalja iz članka 33. te uredbe; ili

(c)

počinio kazneno djelo protiv okoliša iz članaka 3. i 4. Direktive 2008/99/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (31) ako se zahtjev za potporu podnosi u skladu s člankom 27. ove Uredbe.

2.   Ako tijekom razdoblja između podnošenja zahtjeva za potporu i isteka pet godina nakon završnog plaćanja nastupi bilo koja od situacija iz stavka 1. ovog članka, subjekt vraća potporu isplaćenu iz EFPRA-e u i vezanu za taj zahtjev, u skladu s člankom 103. Uredbe (EU) 2021/1060.

3.   Ne dovodeći u pitanje dalekosežnija nacionalna pravila dogovorena u okviru sporazuma o partnerstvu s dotičnom državom članicom, zahtjev za potporu koji podnese subjekt nedopušten je tijekom određenog razdoblja utvrđenog na temelju stavka 4. ovog članka ako je dotično nadležno tijelo konačnom odlukom utvrdilo da je taj subjekt počinio prijevaru kako je definirana u članku 3. Direktive (EU) 2017/1371, u kontekstu EFPR-a ili EFPRA-e.

4.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 62. u vezi s dopunom ove Uredbe u pogledu:

(a)

utvrđivanja praga aktivacije i razdoblja neprihvatljivosti iz stavaka 1. i 3. ovog članka, koje mora biti razmjerno prirodi, težini, trajanju i ponavljanju počinjenih teških prekršaja, kaznenih djela ili prijevara te trajati najmanje jednu godinu;

(b)

u skladu s člankom 44. ove Uredbe i člankom 103. Uredbe (EU) 2021/1060, postupaka za osiguravanje povrata potpore dodijeljene na temelju stavka 2. ovog članka, koji su razmjerni prirodi, težini, trajanju i ponavljanju počinjenih teških prekršaja ili kaznenih djela;

(c)

relevantnih datuma početka i završetka razdobljâ iz stavaka 1. i 3. i uvjeta za skraćivanje razdoblja neprihvatljivosti.

5.   Države članice mogu u skladu s nacionalnim pravilima primijeniti razdoblje nedopuštenosti dulje od onoga utvrđenog na temelju stavka 4. Države članice razdoblje nedopuštenosti mogu primijeniti i na zahtjeve za potporu koje podnose subjekti koji obavljaju ribolov u unutarnjim vodama koji su počinili teške prekršaje kako su definirani nacionalnim pravilima.

6.   Države članice od subjekata koji podnose zahtjev za potporu u okviru EFPRA-e traže da upravljačkom tijelu dostave potpisanu izjavu kojom potvrđuju da se na njih ne odnosi nijedna situacija navedena u stavcima 1. i 3. ovog članka. Države članice dužne su prije nego što odobre zahtjev provjeriti vjerodostojnost te izjave, na temelju informacija dostupnih u nacionalnim registrima prekršaja iz članka 93. Uredbe (EZ) br. 1224/2009 ili drugih dostupnih podataka.

Za potrebe provjere iz prvog podstavka ovog stavka država članica dužna je, na zahtjev druge države članice, dostaviti informacije iz svojeg nacionalnog registra prekršaja iz članka 93. Uredbe (EZ) br. 1224/2009.

Članak 12.

Prihvatljivost potpore iz EFPRA-e u okviru podijeljenog upravljanja

1.   Ne dovodeći u pitanje pravila o prihvatljivosti rashoda utvrđena u Uredbi (EU) 2021/1060, države članice mogu za potporu u okviru ove glave odabrati operacije:

(a)

koje su obuhvaćene područjem primjene prioriteta i posebnih ciljeva iz članka 8. stavka 2.;

(b)

koje nisu neprihvatljive na temelju članka 13.; i

(c)

koje su u skladu s primjenjivim pravom Unije.

2.   EFPRA može poduprijeti ulaganja na plovilu potrebna za usklađivanje sa zahtjevima koje je odredila država članica kako bi se provele neobvezne odredbe iz Direktive (EU) 2017/159.

Članak 13.

Neprihvatljive operacije ili rashodi

Sljedeće operacije ili rashodi nisu prihvatljivi za potporu u okviru EFPRA-e:

(a)

operacije kojima se povećava ribolovni kapacitet ribarskog plovila, osim ako je drukčije predviđeno u članku 19.;

(b)

nabava opreme kojom se povećava sposobnost ribarskih plovila da pronađu ribu;

(c)

izgradnja, kupnja ili uvoz ribarskih plovila, osim ako je drukčije predviđeno u članku 17.;

(d)

prijenos ribarskih plovila u treće zemlje ili zamjena zastave plovila na treću zemlju, među ostalim osnivanjem zajedničkih pothvata s partnerima iz trećih zemalja;

(e)

privremeni ili trajni prestanak ribolovnih aktivnosti, osim ako je drukčije predviđeno u člancima 20. i 21.;

(f)

istraživački ribolov;

(g)

prijenos vlasništva nad poduzećem;

(h)

izravno poribljavanje, osim ako je pravnim aktom Unije ili u slučaju eksperimentalnog poribljavanja izričito predviđeno kao mjera ponovnog uvođenja ili druge mjere očuvanja;

(i)

izgradnja novih luka ili novih burza ribe, uz iznimku novih iskrcajnih mjesta;

(j)

mehanizmi za intervencije na tržištu s ciljem privremenog ili trajnog povlačenja proizvoda ribarstva ili akvakulture s tržišta, kako bi se ponuda smanjila i time spriječio pad cijena ili uzrokovalo povećanje cijena, osim ako je drukčije predviđeno u članku 26. stavku 2.;

(k)

ulaganja na ribarskim plovilima koja su nužna za poštovanje zahtjeva na temelju prava Unije koji su na snazi u trenutku podnošenja zahtjeva za potporu, uključujući zahtjeve na temelju obveza Unije u kontekstu RFMO-ova, osim ako je drukčije predviđeno u članku 22.;

(l)

ulaganja na ribarskim plovilima koja su obavljala ribolovne aktivnosti manje od 60 dana godišnje tijekom dvije kalendarske godine koje su prethodile godini u kojoj je podnesen zahtjev za potporu;

(m)

zamjena ili osuvremenjivanje glavnog ili pomoćnog motora ribarskog plovila, osim ako je drukčije predviđeno u članku 18.

POGLAVLJE II.

Prioritet 1: poticanje održivog ribarstva te obnova i očuvanje vodenih bioloških resursa

Odjeljak 1.

Područje primjene potpore

Članak 14.

Specifični ciljevi

1.   Potpora na temelju ovog poglavlja obuhvaća intervencije kojima se doprinosi postizanju ciljeva ZRP-a, kako su utvrđeni u članku 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013, s pomoću jednog od sljedećih specifičnih ciljeva ili više njih:

(a)

jačanje gospodarski, socijalno i okolišno održivih ribolovnih aktivnosti;

(b)

povećanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija CO2 zamjenom ili osuvremenjivanjem motora ribarskih plovila;

(c)

promicanje prilagodbe ribolovnog kapaciteta ribolovnim mogućnostima u slučajevima trajnog prestanka ribolovnih aktivnosti i doprinos primjerenom životnom standardu u slučajevima privremenog prestanka ribolovnih aktivnosti;

(d)

poticanje učinkovite kontrole i izvršenja u ribarstvu, uključujući borbu protiv ribolova NNN, kao i pouzdanosti podataka za donošenje odluka na temelju znanja;

(e)

promicanje jednakih uvjeta za proizvode ribarstva i akvakulture iz najudaljenijih regija; i

(f)

doprinos zaštiti i obnovi vodene bioraznolikosti i ekosustava.

2.   Potpora na temelju ovog poglavlja može se primjenjivati na ribolov u unutarnjim vodama pod uvjetima predviđenima u članku 16.

Odjeljak 2.

Posebni uvjeti

Članak 15.

Prijenos ribarskih plovila ili zamjena njihove zastave

Ako se potpora iz ovog poglavlja dodjeljuje u pogledu ribarskih plovila Unije, to se plovilo ne smije prenijeti izvan Unije niti mu se smije zamijeniti zastava izvan Unije tijekom razdoblja od najmanje pet godina od završnog plaćanja za operaciju za koju je primljena potpora.

Članak 16.

Ribolov u unutarnjim vodama

1.   Odredbe iz članka 17. stavka 6. točke (a), članka 18. stavka 2. točke (a), članka 19. stavka 2. točaka (a) i (d), članka 20., članka 21. stavka 2. točaka od (a) do (d), kao i upućivanje na Uredbu (EZ) br. 1224/2009 iz članka 19. stavka 3. točke (d) ove Uredbe ne primjenjuju se na plovila za ribolov u unutarnjim vodama.

2.   U slučaju plovila za ribolov u unutarnjim vodama upućivanja na datum registracije u registar flote Unije u članku 17. stavku 6. točkama (d) i (e), članku 18. stavku 2. točki (b) i članku 19. stavku 2. točki (c) zamjenjuju se upućivanjima na datum stupanja u službu, u skladu s nacionalnim pravom.

Članak 17.

Prva kupnja ribarskog plovila

1.   Odstupajući od članka 13. točke (c), EFPRA može poduprijeti prvu kupnju ribarskog plovila ili stjecanje djelomičnog vlasništva nad ribarskim plovilom.

Potporom iz prvog podstavka doprinosi se specifičnom cilju iz članka 14. stavka 1. točke (a).

2.   Potpora iz ovog članka može se dodijeliti samo fizičkoj osobi koja:

(a)

nije starija od 40 godina na dan podnošenja zahtjeva za potporu; i

(b)

najmanje je pet godina radila kao ribar ili je stekla odgovarajuću kvalifikaciju.

3.   Potpora na temelju stavka 1. može se dodijeliti i pravnim osobama koje su u potpunosti u vlasništvu jedne ili više fizičkih osoba koje sve ispunjavaju uvjete iz stavka 2.

4.   Potpora iz ovog članka može se dodijeliti za zajedničku prvu kupnju ribarskog plovila od strane više fizičkih osoba koje sve ispunjavaju uvjete iz stavka 2.

5.   Potpora iz ovog članka može se dodijeliti i za stjecanje djelomičnog vlasništva nad ribarskim plovilom fizičkoj osobi koja ispunjava uvjete utvrđene u stavku 2. i za koju se smatra da ima upravljačka prava nad tim plovilom jer je u vlasništvu najmanje 33 % plovila ili udjela u plovilu ili pravnom subjektu koji ispunjava uvjete iz stavka 3. i za kojeg se smatra da ima upravljačka prava nad tim plovilom jer je u vlasništvu najmanje 33 % plovila ili udjela u plovilu.

6.   Potpora na temelju ovog članka može se dodijeliti samo za ribarsko plovilo za koje vrijedi sljedeće:

(a)

pripada segmentu flote za koji je u najnovijem izvješću o ribolovnom kapacitetu iz članka 22. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013 utvrđeno da je uravnotežen s ribolovnim mogućnostima koje su dostupne tom segmentu;

(b)

opremljeno je za obavljanje ribolovnih aktivnosti;

(c)

njegova duljina preko svega nije veća od 24 metra;

(d)

registrirano je u registru flote Unije najmanje tri kalendarske godine koje prethode godini u kojoj je podnesen zahtjev za potporu u slučaju plovila za mali priobalni ribolov, a najmanje pet kalendarskih godina u slučaju druge vrste plovila; i

(e)

registrirano je u registru flote Unije najviše 30 kalendarskih godina koje su prethodile godini u kojoj je podnesen zahtjev za potporu.

7.   Prva kupnja ribarskog plovila za koju je pružena potpora iz ovog članka ne smatra se prijenosom vlasništva nad poduzećem u smislu članka 13. točke (g).

Članak 18.

Zamjena ili osuvremenjivanje glavnog ili pomoćnog motora.

1.   Odstupajući od članka 13. točke (m), EFPRA može poduprijeti zamjenu ili modernizaciju glavnog ili pomoćnog motora ribarskog plovila duljine preko svega do 24 metra.

Potporom iz prvog podstavka doprinosi se specifičnom cilju iz članka 14. stavka 1. točke (b).

2.   Potpora iz ovog članka može se dodijeliti samo pod sljedećim uvjetima:

(a)

plovilo pripada segmentu flote za koji je u najnovijem izvješću o ribolovnom kapacitetu iz članka 22. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013 utvrđeno da je uravnotežen s ribolovnim mogućnostima koje su dostupne tom segmentu;

(b)

plovilo je registrirano u registru flote Unije najmanje pet kalendarskih godina koje su prethodile godini u kojoj je podnesen zahtjev za potporu;

(c)

za plovila za mali priobalni ribolov novi ili osuvremenjeni motor nema više snage u kW od snage sadašnjeg motora; i

(d)

za druga plovila čija duljina preko svega ne prelazi 24 metra novi ili osuvremenjeni motor nema više snage u kW od snage sadašnjeg motora i ispušta barem 20 % manje CO2 u odnosu na sadašnji motor.

3.   Države članice osiguravaju fizičku provjeru svih zamijenjenih ili moderniziranih motora.

4.   Ribolovni kapacitet koji je povučen zbog zamjene ili osuvremenjivanja glavnog ili pomoćnog motora ne zamjenjuje se.

5.   Smanjenje emisija CO2 koje se zahtijeva na temelju stavka 2. točke (d) smatra se postignutim u bilo kojem od sljedećih slučajeva:

(a)

ako relevantne informacije koje je proizvođač dotičnog motora certificirao u okviru homologacije ili certifikata o proizvodu upućuju na to da novi motor ispušta 20 % manje CO2 od motora koji se zamjenjuje; ili

(b)

ako relevantne informacije koje je proizvođač dotičnog motora certificirao u okviru homologacije ili certifikata o proizvodu upućuju na to da novi motor upotrebljava 20 % manje goriva od motora koji se zamjenjuje.

Ako se na temelju relevantnih informacija koje je proizvođač dotičnog motora certificirao u okviru homologacije ili certifikata o proizvodu za jedan ili oba motora ne može usporediti emisija CO2 ili potrošnja goriva, smatra se da je smanjenje emisije CO2 koje se zahtijeva u skladu sa stavkom 2. točkom (d) ostvareno u bilo kojem od sljedećih slučajeva:

(a)

kod novog motora upotrijebljena je energetski učinkovita tehnologija, a razlika u starosti novog motora i motora koji se zamjenjuje iznosi najmanje sedam godina;

(b)

novi motor upotrebljava vrstu goriva ili pogonski sustav za koji se smatra da ispušta manje CO2 od motora koji se zamjenjuje;

(c)

ako država članica izmjeri da novi motor ispušta 20 % manje CO2 ili troši 20 % manje goriva od motora koji se zamjenjuje kod uobičajenog ribolovnog napora dotičnog plovila.

Komisija donosi provedbene akte radi utvrđivanja energetski učinkovitih tehnologija iz drugog podstavka točke (a) ovog stavka i dodatnog određivanja elemenata metodologije za provedbu točke (c) tog podstavka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 63. stavka 2.

Članak 19.

Povećanje bruto tonaže ribarskog plovila radi poboljšanja sigurnosti, radnih uvjeta ili energetske učinkovitosti

1.   Odstupajući od članka 13. točke (a), EFPRA može poduprijeti operacije kojima se povećava bruto tonaža ribarskog plovila u svrhu poboljšanja sigurnosti, radnih uvjeta ili energetske učinkovitosti.

Potporom iz prvog podstavka doprinosi se specifičnom cilju iz članka 14. stavka 1. točke (a).

2.   Potpora iz ovog članka može se dodijeliti samo pod sljedećim uvjetima:

(a)

ribarsko plovilo pripada segmentu flote za koji je u najnovijem izvješću o ribolovnom kapacitetu iz članka 22. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013 pokazano da je ribolovni kapacitet segmenta uravnotežen s ribolovnim mogućnostima koje su dostupne tom segmentu;

(b)

duljina ribarskog plovila preko svega nije veća od 24 metra;

(c)

ribarsko plovilo registrirano je u registru flote najmanje deset kalendarskih godina koje su prethodile godini u kojoj je podnesen zahtjev za potporu; i

(d)

ulazak u ribarsku flotu novog ribolovnog kapaciteta nastalog tom operacijom nadoknađuje se prethodnim povlačenjem barem iste količine ribolovnog kapaciteta bez javne potpore iz istog segmenta flote ili segmenta flote za koji je u najnovijem izvješću o ribolovnom kapacitetu iz članka 22. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013 pokazano da ribolovni kapacitet nije u ravnoteži s ribolovnim mogućnostima koje su dostupne tom segmentu.

3.   Za potrebe stavka 1. prihvatljive su samo sljedeće operacije:

(a)

povećanje bruto tonaže potrebno za naknadno postavljanje ili obnovu smještajnih objekata namijenjenih isključivo za posadu, uključujući sanitarne objekte, zajedničke prostore, kuhinjske objekte i zaklone na palubi;

(b)

povećanje bruto tonaže potrebno za naknadno poboljšanje ili ugradnju sustava za sprečavanje požara na brodu, sigurnosnih sustava i sustava za uzbunjivanje ili sustava za smanjenje buke;

(c)

povećanje bruto tonaže potrebno za naknadnu ugradnju integriranih sustava mostova radi poboljšanja navigacije ili kontrole motora;

(d)

povećanje bruto tonaže potrebno za naknadnu ugradnju ili obnovu motora ili pogonskog sustava kojim se dokazuje bolja energetska učinkovitost ili niže emisije CO2 u usporedbi s prethodnom situacijom, koja nema snagu veću od prethodno certificirane snage motora ribarskog plovila na temelju članka 40. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1224/2009 i čiju najveću izlaznu snagu proizvođač certificira za taj model motora ili pogonskog sustava;

(e)

zamjena ili obnova pramčanog bulba pod uvjetom da se time poboljšava ukupna energetska učinkovitost ribarskog plovila.

4.   U sklopu podataka dostavljenih na temelju članka 46. stavka 3. države članice obavješćuju Komisiju o značajkama operacija koje primaju potporu na temelju ovog članka, uključujući količinu povećanog ribolovnog kapaciteta i svrhu tog povećanja ribolovnog kapaciteta.

5.   Potpora na temelju ovog članka ne obuhvaća operacije povezane s ulaganjima kojima je cilj poboljšanje sigurnosti, radnih uvjeta ili energetske učinkovitosti ako se takvim operacijama ne povećava ribolovni kapacitet dotičnog plovila. Te se operacije mogu podupirati u skladu s člankom 12.

Članak 20.

Trajni prestanak ribolovnih aktivnosti

1.   Odstupajući od članka 13. točke (e) EFPRA može poduprijeti naknadu za trajni prestanak ribolovnih aktivnosti.

Potporom iz prvog podstavka ovog stavka doprinosi se specifičnom cilju iz članka 14. stavka 1. točke (c).

2.   Potpora na temelju ovog članka može se dodijeliti samo pod sljedećim uvjetima:

(a)

prestanak je predviđen kao instrument akcijskog plana iz članka 22. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013;

(b)

prestanak se postiže uništenjem ribarskog plovila ili njegovim povlačenjem iz ribolova i adaptacijom za aktivnosti koje nisu komercijalni ribolov, u skladu s ciljevima ZRP-a i višegodišnjih planova iz Uredbe (EU) br. 1380/2013;

(c)

ribarsko plovilo registrirano je kao aktivno plovilo i upotrebljavalo se za obavljanje ribolovnih aktivnosti na moru najmanje 90 dana godišnje tijekom zadnje dvije kalendarske godine koje su prethodile godini u kojoj je podnesen zahtjev za potporu;

(d)

iz registra ribarske flote Unije trajno se briše jednakovrijedan ribolovni kapacitet, a povlastice za ribolov i odobrenja za ribolov trajno se povlače, u skladu s člankom 22. stavcima 5. i 6. Uredbe (EU) br. 1380/2013; i

(e)

korisnik ne smije registrirati ribarsko plovilo u razdoblju od pet godina od primitka potpore.

3.   Potpora iz stavka 1. može se dodijeliti samo:

(a)

vlasnicima ribarskih plovila Unije na koja se odnosi trajni prestanak; i

(b)

ribarima koji su radili na moru na ribarskom plovilu Unije na koje se odnosi trajni prestanak najmanje 90 dana godišnje tijekom zadnje dvije kalendarske godine koje su prethodile godini u kojoj je podnesen zahtjev za potporu.

Ribari iz prvog podstavka točke (b) nakon primitka potpore dužni su prestati sa svim ribolovnim aktivnostima na pet godina. Ako ribar u tom razdoblju ponovno počne obavljati ribolovne aktivnosti, dotična država članica osigurava povrat neopravdano isplaćenih sredstava za operacije u iznosu razmjernom razdoblju tijekom kojeg uvjet iz prve rečenice ovog podstavka nije bio ispunjen.

Članak 21.

Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti

1.   Odstupajući od članka 13. točke (e) EFPRA može poduprijeti naknadu za privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti.

Potporom iz prvog podstavka doprinosi se specifičnom cilju iz članka 14. stavka 1. točke (c).

2.   Potpora iz ovog članka može se dodijeliti samo u slučaju:

(a)

mjera očuvanja iz članka 7. stavka 1. točaka (a), (b), (c), (i) i (j) Uredbe (EU) br. 1380/2013 ili, ako su primjenjive na Uniju, jednakovrijedne mjere očuvanja koje donose RFMO-ovi;

(b)

mjera Komisije uslijed ozbiljne prijetnje morskim biološkim resursima, kako je navedeno u članku 12. Uredbe (EU) br. 1380/2013;

(c)

hitnih mjera država članica na temelju članka 13. Uredbe (EU) br.1380/2013;

(d)

prekida primjene SFPA-a ili njegova protokola zbog više sile; ili

(e)

prirodnih katastrofa, okolišnih incidenata ili zdravstvenih kriza koje su službeno priznala nadležna tijela relevantne države članice.

3.   Potpora iz stavka 1. može se dodijeliti samo ako su ribolovne aktivnosti dotičnog plovila ili ribara bile zaustavljene najmanje 30 dana u dotičnoj kalendarskoj godini.

4.   Potpora iz stavka 2. točke (a) može se dodijeliti samo ako je, na temelju znanstvenih savjeta, potrebno smanjiti ribolovni napor kako bi se ostvarili ciljevi iz članka 2. stavka 2. i članka 2. stavka 5. točke (a) Uredbe (EU) br. 1380/2013.

5.   Potpora iz stavka 1. može se dodijeliti samo:

(a)

vlasnicima ili operaterima ribarskih plovila Unije koja su registrirana kao aktivna plovila i upotrebljavala su se za obavljanje ribolovnih aktivnosti na moru najmanje 120 dana tijekom zadnje dvije kalendarske godine koje su prethodile godini u kojoj je podnesen zahtjev za potporu;

(b)

ribarima koji su radili na moru na ribarskom plovilu Unije na koje se odnosi privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti od najmanje 120 dana tijekom zadnje dvije kalendarske godine koje su prethodile godini u kojoj je podnesen zahtjev za potporu; ili

(c)

ribarima bez plovila koji su obavljali ribolovne aktivnosti barem 120 dana tijekom zadnje dvije kalendarske godine koje su prethodile godini u kojoj je podnesen zahtjev za potporu.

Navođenje broja dana na moru iz ovog stavka ne primjenjuje se na ribolov jegulje.

6.   Potpora iz stavka 1. može se dodijeliti za najviše 12 mjeseci po plovilu ili po ribaru tijekom programskog razdoblja.

7.   Sve ribolovne aktivnosti koje su obavljala dotična plovila ili dotični ribari moraju se suspendirati tijekom dotičnog razdoblja privremenog prestanka. Dotična država članica dužna je uvjeriti se da su dotično plovilo ili dotični ribar prestali sa svim ribolovnim aktivnostima tijekom razdoblja na koje se odnosi privremeni prestanak i da se izbjegava svako prekomjerno plaćanje naknade do kojeg bi došlo zbog upotrebe plovila u druge svrhe.

Članak 22.

Kontrola i izvršenje

1.   EFPRA može poduprijeti razvoj i provedbu sustava kontrole ribarstva Unije kako je predviđeno u članku 36. Uredbe (EU) br. 1380/2013 i dodatno određeno uredbama (EZ) br. 1224/2009 i (EZ) br. 1005/2008.

Potporom iz prvog podstavka doprinosi se specifičnom cilju iz članka 14. stavka 1. točke (d).

2.   Odstupajući od članka 13. točke (k), potpora iz stavka 1. ovog članka može obuhvaćati sljedeće:

(a)

kupnju, ugradnju na plovilo i upravljanje komponentama nužnim za obvezni sustav za praćenje plovila i obvezni elektronički sustav izvješćivanja koji se upotrebljavaju za potrebe kontrole;

(b)

kupnju, ugradnju na plovilo i upravljanje komponentama nužnim za sustave za obvezno daljinsko elektroničko praćenje koji se upotrebljavaju za kontrolu provedbe obveze iskrcavanja iz članka 15. Uredbe (EU) br. 1380/2013;

(c)

kupnju, ugradnju na plovilo i upravljanje napravama za obvezno trajno mjerenje i evidentiranje pogonske snage motora.

3.   Potpora iz stavka 1. ovog članka može doprinijeti i pomorskom nadzoru kako je navedeno u članku 33. i suradnji u pogledu funkcija obalnih straža iz članka 34.

Članak 23.

Prikupljanje, upotreba i obrada podataka u sektoru ribarstva i programima za istraživanje i inovacije, te upravljanje njima

1.   EFPRA može poduprijeti prikupljanje, upotrebu i obradu bioloških, okolišnih, tehničkih i socioekonomskih podataka u sektoru ribarstva i upravljanje njima, kako je predviđeno u članku 25. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013 i dodatno određeno Uredbom (EU) br. 2017/1004, a na temelju nacionalnih planova rada iz članka 6. Uredbe (EU) br. 2017/1004. EFPRA može poduprijeti i programe za istraživanje i inovacije u području ribarstva i akvakulture, kako je predviđeno u članku 27. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

2.   Potporom iz stavka 1. ovog članka doprinosi se specifičnom cilju iz članka 14. stavka 1. točke (d).

Članak 24.

Promicanje jednakih uvjeta za proizvode ribarstva i akvakulture iz najudaljenijih regija

1.   EFPRA može poduprijeti naknadu za dodatne troškove subjekata povezanih s ribolovom, uzgojem, preradom i stavljanjem na tržište određenih proizvoda ribarstva i akvakulture iz najudaljenijih regija.

2.   Potporom iz stavka 1. ovog članka doprinosi se specifičnom cilju iz članka 14. stavka 1. točke (e).

3.   Potpora iz ovog članka može se dodijeliti samo pod uvjetima predviđenima u članku 36.

Članak 25.

Zaštita i obnova vodene bioraznolikosti i ekosustava

1.   EFPRA može poduprijeti djelovanja kojima se doprinosi zaštiti i obnovi vodene bioraznolikosti i ekosustavâ, među ostalim u unutarnjim vodama.

Potpora iz prvog podstavka doprinosi specifičnom cilju iz članka 14. stavka 1. točke (f).

2.   Potpora iz stavka 1. može, među ostalim, obuhvaćati:

(a)

naknadu ribarima za pasivno prikupljanje izgubljenog ribolovnog alata i morskog smeća iz mora;

(b)

ulaganja u luke ili drugu infrastrukturu radi osiguravanja odgovarajućih objekata za prihvat izgubljenog ribolovnog alata i morskog smeća prikupljenih iz mora;

(c)

djelovanja za postizanje ili održavanje dobrog stanja okoliša u morskom okolišu, kako je utvrđeno u članku 1. stavku 1. Direktive 2008/56/EZ;

(d)

provedbu mjera prostorne zaštite uvedenih na temelju članka 13. stavka 4. Direktive 2008/56/EZ;

(e)

upravljanje, obnovu, nadzor i praćenje područja mreže Natura 2000, uzimajući u obzir prioritetne akcijske okvire uspostavljene na temelju članka 8. Direktive 92/43/EEZ;

(f)

zaštitu vrsta na temelju direktiva 92/43/EEZ i 2009/147/EZ, uzimajući u obzir prioritetne akcijske okvire uspostavljene na temelju članka 8. Direktive 92/43/EEZ;

(g)

obnovu unutarnjih voda u skladu s programom mjera uspostavljenim na temelju članka 11. Direktive 2000/60/EZ.

POGLAVLJE III.

Prioritet 2: poticanje održivih aktivnosti akvakulture te prerada i stavljanje na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture čime se doprinosi sigurnosti opskrbe hranom u Uniji

Odjeljak 1.

Područje primjene potpore

Članak 26.

Specifični ciljevi

1.   Potporom na temelju ovog poglavlja obuhvaćene su intervencije kojima se doprinosi postizanju ciljeva ZRP-a, kako su navedeni u članku 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013, s pomoću sljedećih specifičnih ciljeva:

(a)

promicanje održivih aktivnosti akvakulture, osobito jačanje konkurentnosti akvakulturne proizvodnje, uz istodobno osiguravanje dugoročne okolišne održivosti aktivnosti;

(b)

promicanje stavljanja na tržište, kvalitete i dodane vrijednosti proizvoda ribarstva i akvakulture te prerada tih proizvoda.

2.   Odstupajući od članka 13. točke (j), u slučaju izvanrednih događaja koji uzrokuju znatan poremećaj tržišta, potpora iz stavka 1. točke (b) ovog članka može obuhvaćati:

(a)

naknadu subjektima u sektoru ribarstva i akvakulture za izgubljeni prihod ili dodatne troškove; i

(b)

naknadu priznatim organizacijama proizvođača i udruženjima organizacija proizvođača koji skladište proizvode ribarstva navedene u Prilogu II. Uredbe (EU) br. 1379/2013, pod uvjetom da se proizvodi skladište u skladu s člancima 30. i 31. te uredbe.

Potpora iz prvog podstavka može biti prihvatljiva samo ako je Komisija provedbenom odlukom utvrdila postojanje izvanrednog događaja. Rashodi su prihvatljivi samo tijekom razdoblja navedenog u toj provedbenoj odluci.

3.   Uz aktivnosti iz stavka 1. točke (a) ovog članka u okviru područja primjene članka 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013, potpora u okviru te specifične točke može obuhvaćati i intervencije kojima se doprinosi akvakulturi kojom se pružaju okolišne usluge te osigurava zdravlje i dobrobit životinja u akvakulturi unutar područja primjene Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća (32).

4.   Potporom iz stavka 1. točke (b) ovog članka može se doprinijeti i postizanju ciljeva zajedničkog uređenja tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture u skladu s člankom 35. Uredbe (EU) br. 1380/2013, uključujući planove proizvodnje i trženja kako su opisani u članku 28. Uredbe (EU) br. 1379/2013.

Odjeljak 2.

Posebni uvjeti

Članak 27.

Akvakultura

Radi postizanja specifičnog cilja iz članka 26. stavka 1. točke (a) ove Uredbe u pogledu promicanja aktivnosti akvakulture, potpora mora biti u skladu s nacionalnim višegodišnjim strateškim planovima za razvoj akvakulture iz članka 34. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

Članak 28.

Prerada proizvoda ribarstva i akvakulture

Kako bi se postigao specifičan cilj iz članka 26 stavka 1. točke (b) ove Uredbe u pogledu prerade proizvoda ribarstva i akvakulture, potpora poduzećima koja nisu MSP-ovi dodjeljuje se samo putem financijskih instrumenata predviđenih u članku 58. Uredbe (EU) 2021/1060 ili putem programa InvestEU, u skladu s člankom 10. Uredbe (EU) 2021/523.

POGLAVLJE IV.

Prioritet 3: omogućivanje održivog plavoga gospodarstva u obalnim, otočnim i kopnenim područjima te poticanje razvoja ribarskih i akvakulturnih zajednica

Odjeljak 1.

Područje primjene potpore

Članak 29.

Specifičan cilj

Potpora na temelju ovog poglavlja obuhvaća intervencije kojima se doprinosi omogućivanju održivog plavoga gospodarstva u obalnim, otočnim i kopnenim područjima te poticanje održivog razvoja ribarskih i akvakulturnih zajednica.

Odjeljak 2.

Posebni uvjeti

Članak 30.

Lokalni razvoj pod vodstvom zajednice

1.   Radi postizanja specifičnog cilja iz članka 29. ove Uredbe, potpora se provodi s pomoću lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice utvrđenog u članku 31. Uredbe (EU) 2021/1060.

2.   Za potrebe ovog članka, strategijama lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice iz članka 32. Uredbe (EU) 2021/1060 osigurava se da zajednice u ribarskim ili akvakulturnim područjima bolje iskoriste i ostvare dobrobiti iz prilika koje nudi održivo plavo gospodarstvo te da iskoriste i ojačaju okolišne, kulturne, društvene i ljudske resurse. Te strategije lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice mogu biti različite, od onih usmjerenih na ribarstvo ili akvakulturu do širih strategija usmjerenih na diversifikaciju lokalnih zajednica.

POGLAVLJE V.

Prioritet 4: jačanje međunarodnog upravljanja oceanima i omogućivanje sigurnih i čistih mora i oceana kojima se održivo upravlja

Odjeljak 1.

Područje primjene potpore

Članak 31.

Specifičan cilj

Potpora na temelju ovog poglavlja obuhvaća intervencije kojima se doprinosi jačanju održivog upravljanja morima i oceanima promicanjem znanja o moru, pomorskog nadzora ili suradnje obalnih straža.

Odjeljak 2.

Posebni uvjeti

Članak 32.

Znanje o moru

Potpora koja se dodjeljuje za postizanje specifičnog cilja iz članka 31. ove Uredbe promicanjem znanja o moru doprinosi djelovanjima čiji je cilj prikupljanje, analiza, obrada i upotreba podataka te upravljanje njima kako bi se poboljšalo znanje o stanju morskog okoliša s ciljem:

(a)

ispunjavanja zahtjeva u pogledu praćenja, određivanja područja i upravljanja na temelju direktiva 92/43/EEZ i 2009/147/EZ;

(b)

podupiranja prostornog planiranja morskog područja na temelju Direktive 2014/89/EU Europskog parlamenta i Vijeća (33); ili

(c)

poboljšanja kvalitete i razmjene podataka u okviru Europske mreže nadgledanja i prikupljanja podataka o moru (mreža EMODnet).

Članak 33.

Pomorski nadzor

1.   Radi postizanja specifičnog cilja iz članka 31. promicanjem pomorskog nadzora, potpora se dodjeljuje za djelovanja kojima se doprinosi postizanju ciljeva Zajedničkog okruženja za razmjenu informacija.

2.   Potpora za djelovanja iz stavka 1. ovog članka također može doprinijeti razvoju i provedbi sustava kontrole ribarstva Unije u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 22.

Članak 34.

Suradnja obalnih straža

1.   Potpora koja se dodjeljuje za postizanje specifičnog cilja utvrđenog u članku 31. promicanjem suradnje obalnih straža doprinosi djelovanjima koja provode nacionalna tijela u sklopu europske suradnje u pogledu funkcija obalne straže iz članka 69. Uredbe (EU) 2016/1896 Europskog parlamenta i Vijeća (34), članka 2.b Uredbe (EZ) br. 1406/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (35) i članka 8. Uredbe (EU) 2019/473 Europskog parlamenta i Vijeća (36).

2.   Potpora za djelovanja iz stavka 1. ovog članka također može doprinijeti razvoju i provedbi sustava kontrole ribarstva Unije u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 22.

POGLAVLJE VI.

Održivi razvoj najudaljenijih regija

Članak 35.

Akcijski plan za najudaljenije regije

U skladu s člankom 8. stavkom 3. dotične države članice u okviru svojih programa izrađuju akcijski plan za svaku od svojih najudaljenijih regija u kojem se utvrđuje sljedeće:

(a)

strategija za održivo iskorištavanje ribarstva i razvoj sektora održivog plavoga gospodarstva;

(b)

opis glavnih predviđenih djelovanja i odgovarajućih financijskih sredstava, uključujući sljedeće:

i.

strukturnu potporu sektoru ribarstva i akvakulture u okviru ove glave;

ii.

naknadu za dodatne troškove iz članaka 24. i 36., uključujući metodologiju za njezin izračun;

iii.

sva druga ulaganja u održivo plavo gospodarstvo koja su potrebna za ostvarenje održivog obalnog razvoja.

Članak 36.

Naknada za dodatne troškove za proizvode ribarstva i akvakulture

1.   Kako bi nadoknadila dodatne troškove subjekata u ribolovu, uzgoju, preradi i stavljanju na tržište određenih proizvoda ribarstva i akvakulture iz najudaljenijih regija, kako je navedeno u članku 24., svaka dotična država članica određuje, u skladu s kriterijima utvrđenima u skladu sa stavkom 6. ovog članka, popis proizvoda ribarstva i akvakulture te količinu proizvoda koji ispunjavaju uvjete za naknadu za svaku najudaljeniju regiju.

2.   Pri utvrđivanju popisa i količina iz stavka 1. države članice uzimaju u obzir sve relevantne čimbenike, osobito potrebu da naknada bude u skladu s pravilima ZRP-a.

3.   Naknada se ne dodjeljuje za proizvode ribarstva i akvakulture:

(a)

ulovljene plovilima trećih zemalja, osim ribarskih plovila koja plove pod zastavom Venezuele, a djeluju u vodama Unije, u skladu s Odlukom Vijeća (EU) 2015/1565 (37);

(b)

ulovljene ribolovnim plovilima Unije koja nisu registrirana u luci koja se nalazi u jednoj od najudaljenijih regija;

(c)

uvezene iz trećih zemalja.

4.   Stavak 3. točka (b) ne primjenjuje se ako postojeći kapacitet prerađivačke industrije u dotičnoj najudaljenijoj regiji premašuje dostavljenu količinu sirovina.

5.   Kako bi se izbjeglo prekomjerno plaćanje naknade, pri isplati naknade korisnicima koji obavljaju aktivnosti iz stavka 1. u najudaljenijim regijama ili su vlasnici plovila registriranog u luci u tim regijama i koje ondje djeluje, u obzir se uzima sljedeće:

(a)

za svaki proizvod ili kategoriju proizvoda ribarstva ili akvakulture, dodatni troškovi nastali zbog specifičnih poteškoća dotičnih regija; i

(b)

svaki drugi oblik javne intervencije koji utječe na iznos dodatnih troškova.

6.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 62. u vezi s dopunom ove Uredbe utvrđivanjem kriterija za izračun dodatnih troškova koji proizlaze iz specifičnih poteškoća dotičnih regija.

Članak 37.

Državna potpora za naknadu dodatnih troškova

Države članice mogu dodijeliti dodatno financiranje za provedbu naknade iz članka 24. U takvim slučajevima država članica obavještava Komisiju o državnoj potpori koju Komisija može odobriti u skladu s ovom Uredbom kao dio te naknade. Za državnu potporu o kojoj je tako obaviješteno također se smatra da je o njoj obaviješteno u smislu prve rečenice članka 108. stavka 3. UFEU-a.

Članak 38.

Evaluacija

Pri provedbi evaluacije sredinom programskog razdoblja iz članka 45. Uredbe (EU) 2021/1060 Komisija posebno razmatra odredbe iz ovog poglavlja, uključujući one koje se odnose na naknadu dodatnih troškova.

POGLAVLJE VII.

Pravila za provedbu u okviru podijeljenog upravljanja

Odjeljak 1.

Potpora iz EFPRA-e

Članak 39.

Izračun naknade

Naknada za dodatne troškove ili izgubljeni prihod te druga naknada predviđena ovom Uredbom dodjeljuje se u bilo kojem obliku iz članka 53. stavka 1. točaka od (b) do (e) Uredbe (EU) 2021/1060.

Članak 40.

Utvrđivanje stopa sufinanciranja

Maksimalna stopa sufinanciranja u okviru EFPRA-e za specifični cilj iznosi 70 % prihvatljivih javnih rashoda, uz iznimku specifičnog cilja iz članka 14. stavka 1. točke (e), za koji ona iznosi 100 %.

Članak 41.

Intenzitet javne potpore

1.   Države članice primjenjuju maksimalnu stopu intenziteta potpore od 50 % ukupnih prihvatljivih rashoda operacije.

2.   Odstupajući od stavka 1., u Prilogu III. utvrđuju se posebne maksimalne stope intenziteta potpore.

3.   Ako operacija potpada pod više redaka od 2. do 19. Priloga III., primjenjuje se najviša maksimalna stopa intenziteta potpore.

4.   Ako operacija potpada pod jedan ili više redaka od 2. do 19. Priloga III., a istodobno i u redak 1. tog priloga, primjenjuje se maksimalna stopa intenziteta potpore iz retka 1.

Odjeljak 2.

Financijsko upravljanje

Članak 42.

Prekid roka za plaćanje

1.   U skladu s člankom 96. stavkom 4. Uredbe 2021/1060 Komisija može prekinuti rok plaćanja u pogledu cijelog zahtjeva za plaćanje ili u pogledu nekog njegovog dijela ako postoji neusklađenost države članice s pravilima koja se primjenjuju u okviru ZRP-a i ako je vjerojatno da će ta neusklađenost utjecati na rashode iz zahtjeva za plaćanje za koje se traži međuplaćanje.

2.   Prije prekida iz stavka 1. Komisija na temelju delegiranja ovlasti obavještava dotičnu državu članicu o neusklađenosti i omogućuje joj da se o tome očituje u razumnom roku.

3.   Prekid iz stavka 1. mora biti razmjeran prirodi, težini, trajanju i ponavljanju neusklađenosti.

4.   Komisija može donijeti provedbene akte kako bi definirala slučajeve neusklađenosti iz stavka 1. ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 63. stavka 2.

Članak 43.

Suspenzija plaćanja

1.   U skladu s člankom 97. stavkom 3. Uredbe (EU) 2021/1060 Komisija može donijeti provedbene akte kojima suspendira sva međuplaćanja iz programa ili neke njihove dijelove u slučaju ozbiljne neusklađenosti države članice s pravilima koja se primjenjuju u okviru ZRP-a i ako je vjerojatno da će ta ozbiljna neusklađenost utjecati na rashode iz zahtjeva za plaćanje za koje se traži međuplaćanje.

2.   Prije suspenzije iz stavka 1. Komisija obavještava dotičnu državu članicu da smatra da postoji slučaj ozbiljne neusklađenosti te države članice s pravilima primjenjivima u okviru ZRP-a te joj omogućuje da se na to očituje u razumnom roku.

3.   Suspenzija iz stavka 1. mora bit razmjerna prirodi, težini, trajanju i ponavljanju ozbiljne neusklađenosti.

4.   Komisija je ovlaštena za donošenje provedbenih akata kako bi se definirali slučajevi ozbiljne neusklađenosti iz stavka 1. ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 63. stavka 2.

Članak 44.

Financijski ispravci država članica

U slučaju financijskih ispravaka iz članka 11. stavka 2. države članice utvrđuju iznos ispravka, koji mora biti razmjeran prirodi, težini, trajanju i ponavljanju korisnikova teškog prekršaja ili kaznenog djela i važnosti doprinosa EFPRA-e za gospodarsku aktivnost korisnika.

Članak 45.

Financijski ispravci Komisije

1.   U skladu s člankom 104. stavkom 5. Uredbe (EU) 2021/1060 Komisija može donijeti provedbene akte kojima izvršava financijske ispravke ukidanjem cjelokupnog ili dijela doprinosa Unije određenom programu ako nakon provedbe potrebnog ispitivanja zaključi sljedeće:

(a)

rashodi iz zahtjeva za plaćanje povezani su sa slučajevima u kojima se pojavila bilo koja od situacija iz članka 11. stavka 2. ove Uredbe, a dotična država članica nije ih ispravila prije pokretanja postupka ispravka na temelju ovog stavka;

(b)

rashodi iz zahtjeva za plaćanje povezani su sa slučajevima ozbiljne neusklađenosti države članice s pravilima ZRP-a, što je za posljedicu imalo suspenziju plaćanja na temelju članka 43. ove Uredbe, a dotična država članica još nije pokazala da je poduzela potrebne korektivne mjere kako bi ubuduće osigurala usklađenost s primjenjivim pravilima ZRP-a i njihovo izvršenje.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 63. stavka 2. ove Uredbe.

2.   Komisija određuje iznos ispravka s obzirom na prirodu, težinu, trajanje i ponavljanje ozbiljne neusklađenosti dotične države članice ili dotičnog korisnika s pravilima ZRP-a i važnost doprinosa EFPRA-e za gospodarsku aktivnost dotičnog korisnika.

3.   Ako nije moguće precizno utvrditi iznos rashoda povezanih s ozbiljnom neusklađenošću države članice s pravilima ZRP-a, Komisija u skladu sa stavkom 4. primjenjuje paušalnu stopu ili ekstrapolirani financijski ispravak.

4.   Komisija može donijeti provedbene akte kako bi odredila kriterije za utvrđivanje razine financijskog ispravka koji će se primjenjivati i kriterije za primjenu paušalnih stopa ili ekstrapoliranih financijskih ispravaka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 63. stavka 2.

Odjeljak 3.

Praćenje i izvješćivanje

Članak 46.

Okvir za praćenje i evaluaciju

1.   Zajednički pokazatelji ostvarenja i rezultata za EFPRA-u, kako su navedeni u Prilogu I. ovoj Uredbi, te, prema potrebi, pokazatelji koji su specifično povezani s pojedinim programima upotrebljavaju se u skladu s člankom 16. stavkom 1. drugim podstavkom točkom (a), člankom 22. stavkom 3. točkom (d) podtočkom ii. i člankom 42. stavkom 2. točkom (b) Uredbe (EU) 2021/1060.

2.   U skladu s obvezom izvješćivanja na temelju članka 41. stavka 3. točke (h) podtočke iii. Financijske uredbe, Komisija Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja izvješće o uspješnosti EFPRA-e. U tome izvješću Komisija upotrebljava ključne pokazatelje uspješnosti navedene u Prilogu I. ovoj Uredbi.

3.   Uz opća pravila iz članka 42. Uredbe (EU) 2021/1060, upravljačko tijelo Komisiji dostavlja relevantne podatke o provedbi na razini operacije koji uključuju ključne značajke korisnika (ime/naziv, vrsta korisnika, veličina poduzeća, spol i podaci za kontakt) i operacije kojima je pružena potpora (specifičan cilj, vrsta operacije, dotični sektor, vrijednosti pokazatelja, stanje napretka operacije, broj u zajedničkom registru flote, financijski podaci i oblik potpore). Podaci se dostavljaju 31. siječnja i 31. srpnja svake godine. Prvi prijenos tih podataka izvršava se do 31. siječnja 2022., a posljednji do 31. siječnja 2030.

4.   Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju pravila za daljnje podrobnije utvrđivanje konkretnih podataka iz stavka 3. ovog članka i njihovo predstavljanje. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 63. stavka 2.

5.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 62. u vezi s izmjenom Priloga I. dodavanjem ključnih pokazatelja uspješnosti radi prilagodbe promjenama koje nastupe tijekom programskog razdoblja.

Članak 47.

Izvješćivanje o rezultatima financirane operacije

1.   Korisnici dostavljaju izvješće o vrijednosti relevantnih pokazatelja rezultata, i to nakon završetka operacije odnosno najkasnije uz zahtjev za konačno plaćanje. Upravljačko tijelo preispituje vjerodostojnost vrijednosti pokazatelja rezultata koju je korisnik prijavio usporedno s konačnim plaćanjem.

2.   Države članice mogu odgoditi rokove utvrđene u stavku 1.

GLAVA III.

POTPORA U OKVIRU IZRAVNOG I NEIZRAVNOG UPRAVLJANJA

POGLAVLJE I.

Prioritet 1: poticanje održivog ribarstva te obnova i očuvanje vodenih bioloških resursa

Članak 48.

Provedba ZRP-a

EFPRA podupire provedbu ZRP-a:

(a)

pružanjem znanstvenih savjeta i znanja za potrebe promicanja dobrog i učinkovitog odlučivanja o upravljanju ribarstvom u okviru ZRP-a, među ostalim sudjelovanjem stručnjaka u znanstvenim tijelima;

(b)

regionalnom suradnjom u pogledu mjera očuvanja iz članka 18. Uredbe (EU) br. 1380/2013, posebno u kontekstu višegodišnjih planova iz članaka 9. i 10. te uredbe;

(c)

razvojem i provedbom sustava kontrole ribarstva Unije kako je predviđen člankom 36. Uredbe (EU) br. 1380/2013 i dodatno određen Uredbom (EZ) br. 1224/2009;

(d)

radom savjetodavnih vijeća osnovanih u skladu s člankom 43. Uredbe (EU) br. 1380/2013, koja imaju za cilj sudjelovati u ZRP-u i podržavati ga;

(e)

dobrovoljnim doprinosima aktivnostima međunarodnih organizacija koje djeluju u području ribarstva, u skladu s člancima 29. i 30. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

Članak 49.

Promicanje čistih i zdravih mora i oceana

1.   EFPRA podupire promicanje čistih i zdravih mora i oceana, među ostalim, djelovanjima kojima se podupire provedba Direktive 2008/56/EZ i djelovanjima kojima se osigurava usklađenost s ciljem postizanjem dobrog stanja okoliša kako je utvrđeno u članku 2. stavku 5. točki (j) Uredbe (EU) br. 1380/2013 i provedba Europske strategije za plastiku u kružnom gospodarstvu.

2.   Potpora iz stavka 1. ovog članka mora biti u skladu sa zakonodavstvom Unije u području okoliša, posebno s ciljem postizanja ili održavanja dobrog stanja okoliša, kako je utvrđen u članku 1. stavku 1. Direktive 2008/56/EZ.

POGLAVLJE II.

Prioritet 2: poticanje održivih aktivnosti akvakulture te prerada i stavljanje na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture, čime se doprinosi sigurnosti opskrbe hranom u Uniji.

Članak 50.

Podaci o istraživanju tržišta

EFPRA podupire razvoj i širenje podataka o istraživanju tržišta povezanih s proizvodima ribarstva i akvakulture koje provodi Komisija u skladu s člankom 42. Uredbe (EU) br. 1379/2013.

POGLAVLJE III.

Prioritet 3: omogućivanje održivog plavoga gospodarstva u obalnim, otočnim i kopnenim područjima te poticanje razvoja ribarskih i akvakulturnih zajednica

Članak 51.

Pomorska politika i razvoj održivog plavoga gospodarstva

EFPRA podupire provedbu pomorske politike i razvoj održivog plavoga gospodarstva:

(a)

promicanjem održivog i niskougljičnog plavoga gospodarstva koje je otporno na klimatske promjene;

(b)

promicanjem integriranog vođenja i upravljanja pomorskom politikom, među ostalim u okviru prostornog planiranja morskog područja, strategija morskih bazena i regionalne pomorske suradnje;

(c)

unapređenjem prijenosa i primjene istraživanja, inovacija i tehnologije u okviru održivog plavoga gospodarstva;

(d)

unapređenjem pomorskih vještina, znanja o oceanima i razmjene socioekonomskih i okolišnih podataka o održivom plavom gospodarstvu;

(e)

razvojem portfelja projekata i inovativnih instrumenata financiranja.

POGLAVLJE IV.

Prioritet 4: jačanje međunarodnog upravljanja oceanima i omogućivanje sigurnih i čistih mora i oceana kojima se održivo upravlja

Članak 52.

Europska mreža nadgledanja i prikupljanja podataka o moru

EFPRA podupire provedbu mreže EMODnet.

Članak 53.

Pomorska sigurnost i nadzor

EFPRA podupire promicanje pomorske sigurnosti i nadzora, među ostalim razmjenom podataka, suradnjom obalnih straža i suradnjom agencija te borbom protiv kaznenih i nezakonitih aktivnosti na moru.

Članak 54.

Međunarodno upravljanje oceanima

EFPRA podupire provedbu politike međunarodnog upravljanja oceanima:

(a)

dobrovoljnim doprinosima međunarodnim organizacijama koje djeluju u području upravljanja oceanima;

(b)

dobrovoljnom suradnjom i koordinacijom s međunarodnim forumima, organizacijama, tijelima i institucijama u kontekstu Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora, Programa do 2030. i drugih relevantnih međunarodnih sporazuma, dogovora i partnerstava;

(c)

provedbom oceanskih partnerstava između Unije i glavnih sudionika u području oceana;

(d)

provedbom relevantnih međunarodnih sporazuma, dogovora i instrumenata namijenjenih promicanju boljeg upravljanja oceanima te razvojem djelovanja, mjera, instrumenata i znanja koji jamče sigurna i čista mora i oceane kojima se održivo upravlja;

(e)

provedbom odgovarajućih međunarodnih sporazuma, mjera i instrumenata radi sprečavanja ribolova NNI, odvraćanja od njega i njegova zaustavljanja;

(f)

međunarodnom suradnjom u području istraživanja i razmjene podataka o oceanima te razvojem tih istraživanja i podataka.

POGLAVLJE V.

Pravila za provedbu u okviru izravnog i neizravnog upravljanja

Članak 55.

Oblici financiranja sredstvima Unije

1.   EFPRA može omogućiti financiranje u bilo kojem obliku iz Financijske uredbe, a posebno u obliku nabave i bespovratnih sredstava na temelju glave VII. odnosno VIII. te uredbe. Ona može omogućiti financiranje i u obliku financijskih instrumenata u okviru operacija mješovitog financiranja kako je navedeno u članku 56. ove Uredbe.

2.   Evaluaciju prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava mogu obavljati neovisni stručnjaci.

Članak 56.

Operacije mješovitog financiranja

Operacije mješovitog financiranja u okviru EFPRA-e provode se u skladu s Uredbom (EU) 2021/523 i glavom X. Financijske uredbe.

Članak 57.

Evaluacija koju provodi Komisija

1.   Evaluacije se provode pravodobno kako bi se njihovi rezultati mogli uzeti u obzir tijekom postupka donošenja odluka. Evaluacije se povjeravaju unutarnjim ili vanjskim stručnjacima koji su funkcionalno neovisni.

2.   Međuevaluacija potpore u skladu s glavom III. provodi se do kraja 2024.

3.   Završno izvješće o evaluaciji potpore u skladu s glavom III. priprema se do kraja 2031.

4.   Komisija dostavlja izvješća o evaluaciji iz stavaka 2. i 3. Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija.

Članak 58.

Praćenje u okviru izravnog i neizravnog upravljanja

1.   Komisija upotrebljava pokazatelje rezultata i pokazatelje ostvarenja iz Priloga I. za praćenje rezultata provedbe EFPRA-e u okviru izravnog i neizravnog upravljanja.

2.   Komisija prikuplja podatke o operacijama koje su odabrane za potporu u okviru izravnog i neizravnog upravljanja, uključujući ključne značajke korisnika i same operacije, kako je utvrđeno u članku 46. stavku 3.

Članak 59.

Revizije

Revizije upotrebe doprinosa Unije koje provode osobe ili subjekti, među ostalim osobe ili subjekti koje institucije ili tijela Unije nisu ovlastili, osnova su za opće jamstvo na temelju članka 127. Financijske uredbe.

Članak 60.

Informiranje, komunikacija i promidžba

1.   Primatelji sredstava Unije priznaju podrijetlo i osiguravaju vidljivost tih sredstava, posebice pri promicanju djelovanja i njihovih rezultata, pružanjem koherentnih, djelotvornih i razmjernih ciljanih informacija različitoj publici, među ostalim medijima i javnosti.

2.   Komisija provodi informacijska i komunikacijska djelovanja koja se odnose na EFPRA-u, na djelovanja poduzeta na temelju EFPRA-e i na postignute rezultate. Financijska sredstva dodijeljena EFPRA-i također doprinose institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije, ako se ti prioriteti odnose na one iz članka 3.

Članak 61.

Prihvatljivi subjekti, aktivnosti i troškovi

1.   Uz kriterije iz članka 197. Financijske uredbe primjenjuju se kriteriji prihvatljivosti iz stavaka 2. i 3. ovog članka.

2.   Prihvatljivi su sljedeći subjekti:

(a)

pravni subjekti s poslovnim nastanom u državi članici ili trećoj zemlji navedenoj u programu rada, pod uvjetima utvrđenima u stavcima 3. i 4.;

(b)

svaki pravni subjekt osnovan u skladu s pravom Unije ili svaka međunarodna organizacija.

3.   Iznimno, pravni subjekti osnovani u trećoj zemlji prihvatljivi su za sudjelovanje ako je to potrebno radi ostvarenja ciljeva određenog djelovanja.

4.   Pravni subjekti osnovani u trećoj zemlji koja nije pridružena programu u načelu sami snose troškove sudjelovanja.

5.   U skladu s člankom 193. stavkom 2. drugim podstavkom točkom (a) Financijske uredbe i odstupajući od članka 193. stavka 4. te uredbe, uzimajući u obzir odgođeno stupanje na snagu ove Uredbe i radi osiguravanja kontinuiteta, kako je utvrđeno u odluci o financiranju i tijekom ograničenog razdoblja, aktivnosti koje se podupiru na temelju ove Uredbe i s njima povezani troškovi mogu se smatrati prihvatljivima od 1. siječnja 2021. čak i ako su aktivnosti provedene i troškovi nastali prije podnošenja zahtjeva za dodjelu bespovratnih sredstava.

GLAVA IV.

POSTUPOVNE ODREDBE

Članak 62.

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članaka 11., 36., 46. i 65. dodjeljuje se Komisiji počevši od 14. srpnja 2021. do 31. prosinca 2027.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članaka 11., 36., 46. i 65. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.   Delegirani akt donesen na temelju članaka 11., 36., 46. i 65. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 63.

Postupak odbora

1.   Komisiji pomaže Odbor za Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.   Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

GLAVA V.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 64.

Izmjene Uredbe (EU) 2017/1004

Članak 6. Uredbe (EU) 2017/1004 mijenja se kako slijedi:

1.

stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1.   Ne dovodeći u pitanje svoje postojeće obveze u pogledu prikupljanja podataka na temelju prava Unije, države članice prikupljaju podatke u okviru plana rada koji je sastavljen u skladu s višegodišnjim programom Unije („nacionalni plan rada”). Države članice Komisiji elektroničkim putem podnose svoje nacionalne planove rada do 15. listopada godine koja prethodi godini u kojoj se nacionalni plan rada treba početi provoditi, osim ako je postojeći plan i dalje na snazi, o čemu dotične države članice obavješćuju Komisiju.

2.   Komisija donosi provedbene akte kojima se, do 31. prosinca godine koja prethodi godini u kojoj se nacionalni plan rada treba početi provoditi, odobravaju nacionalni planovi rada iz stavka 1. Pri odobravanju nacionalnih planova rada Komisija u obzir uzima evaluaciju koju je proveo STECF u skladu s člankom 10. Ako se takvom evaluacijom upućuje na to da nacionalni plan rada nije u skladu s ovim člankom ili da se njime ne osigurava znanstvena relevantnost podataka ili dostatna kvaliteta predloženih metoda i postupaka, Komisija odmah obavješćuje dotičnu državu članicu i navodi izmjene tog plana rada za koje je ocijenila da ih je nužno provesti. Slijedom toga, dotična država članica dostavlja Komisiji revidirani nacionalni plan rada.”;

2.

dodaje se sljedeći stavak:

„5.   Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju pravila o postupcima, formatu i vremenskim rasporedima za podnošenje nacionalnih planova rada iz stavka 1. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 25. stavka 2.”.

Članak 65.

Prijelazne odredbe

1.   Uredba (EU) br. 508/2014 i svi delegirani i provedbeni akti doneseni na temelju te uredbe nastavljaju se primjenjivati na programe i operacije koji primaju potporu iz EFPR-a u okviru programskog razdoblja 2014.–2020.

2.   Kako bi se omogućio jednostavniji prijelaz sa sustava potpore uspostavljenog Uredbom (EU) br. 508/2014 na sustav uspostavljen ovom Uredbom, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 62. ove Uredbe radi utvrđivanja uvjeta pod kojima se potpora koju je odobrila Komisija na temelju Uredbe (EU) br. 508/2014 može integrirati u potporu predviđenu na temelju ove Uredbe.

3.   Upućivanja na Uredbu (EU) br. 508/2014 smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu u pogledu programskog razdoblja 2021.–2027.

Članak 66.

Stupanje na snagu i datum početka primjene

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2021. u pogledu potpore u okviru izravnog i neizravnog upravljanja predviđene u glavi III.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 7. srpnja 2021.

Za Europski parlament

Predsjednik

D. M. SASSOLI

Za Vijeće

Predsjednik

A. LOGAR


(1)   SL C 110, 22.3.2019., str. 104.

(2)   SL C 361, 5.10.2018., str. 9.

(3)  Stajalište Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. (SL C 116, 31.3.2021., str. 81.) i stajalište Vijeća u prvom čitanju od 14. lipnja 2021. (SL C 271, 7.7.2021., str. 1.). Stajalište Europskog parlamenta od 5. srpnja 2021. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(4)  Uredba Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 od 17. prosinca 2020. kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027. (SL L 433I, 22.12.2020., str. 11.).

(5)  Uredba (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o utvrđivanju zajedničkih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu, Fondu za pravednu tranziciju i Europskom fondu za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu te financijskih pravila za njih i za Fond za azil, migracije i integraciju, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike (SL L 231, 30.6.2021., str. 159.).

(6)  Uredba (EU) 2021/523 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. ožujka 2021. o uspostavi programa InvestEU i izmjeni Uredbe (EU) 2015/1017 (SL L 107, 26.3.2021., str. 30.).

(7)  Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).

(8)  Uredba (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 2328/2003, (EZ) br. 861/2006, (EZ) br. 1198/2006 i (EZ) br. 791/2007 i Uredbe (EU) br. 1255/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 149, 20.5.2014., str. 1.).

(9)  Direktiva 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji) (SL L 164, 25.6.2008., str. 19.).

(10)  Uredba (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ (SL L 354, 28.12.2013., str 22.).

(11)  Direktiva Vijeća (EU) 2017/159 od 19. prosinca 2016. o provedbi Sporazuma o provedbi Konvencije o radu u ribolovu iz 2007. Međunarodne organizacije rada sklopljenog 21. svibnja 2012. između Općeg udruženja poljoprivrednih zadruga u Europskoj uniji (Cogeca), Europskog saveza transportnih radnika (ETF) i Udruženja nacionalnih organizacija ribolovnih poduzeća u Europskoj uniji (Europêche) (SL L 25, 31.1.2017., str. 12.).

(12)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1224/2009 od 20. studenoga 2009. o uspostavi sustava kontrole Unije za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike, o izmjeni uredbi (EZ) br. 847/96, (EZ) br. 2371/2002, (EZ) br. 811/2004, (EZ) br. 768/2005, (EZ) br. 2115/2005, (EZ) br. 2166/2005, (EZ) br. 388/2006, (EZ) br. 509/2007, (EZ) br. 676/2007, (EZ) br. 1098/2007, (EZ) br. 1300/2008, (EZ) br. 1342/2008 i o stavljanju izvan snage uredbi (EEZ) br. 2847/93, (EZ) br. 1627/94 i (EZ) br. 1966/2006 (SL L 343, 22.12.2009., str. 1.).

(13)  Uredba (EU) 2017/1004 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o uspostavi okvira Unije za prikupljanje i upotrebu podataka u sektoru ribarstva te upravljanje njima i potporu za znanstveno savjetovanje u vezi sa zajedničkom ribarstvenom politikom, i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 199/2008 (SL L 157, 20.6.2017., str. 1.).

(14)  Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje flore i faune (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.).

(15)  Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (SL L 20, 26.1.2010., str. 7.).

(16)  Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str.1.)

(17)  Uredba (EU) br. 1379/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkom uređenju tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1184/2006 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 104/2000 (SL L 354, 28.12.2013., str. 1.).

(18)  Odluka Vijeća 98/392/EZ od 23. ožujka 1998. o sklapanju Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora od 10. prosinca 1982. i Sporazuma o primjeni njezinog dijela XI. od 28. srpnja 1994. od strane Europske zajednice (SL L 179, 23.6.1998., str. 1.).

(19)   SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(20)  Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).

(21)  Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).

(22)  Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).

(23)  Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).

(24)  Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).

(25)  Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(26)  Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(27)  Uredba (EU) 2017/352 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2017. o uspostavi okvira za pružanje lučkih usluga i zajedničkih pravila o financijskoj transparentnosti luka (SL L 57, 3.3.2017., str. 1.).

(28)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1967/2006 od 21. prosinca 2006. o mjerama upravljanja za održivo iskorištavanje ribolovnih resursa u Sredozemnom moru, o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 2847/93 te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1626/94 (SL L 409, 30.12.2006., str. 11.).

(29)  Direktiva (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš (SL L 155, 12.6.2019., str. 1.).

(30)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1005/2008 od 29. rujna 2008. o uspostavi sustava Zajednice za sprečavanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova, odvraćanje od njega i njegovo zaustavljanje, o izmjeni uredaba (EEZ) br. 2847/93, (EZ) br. 1936/2001 i (EZ) br. 601/2004 i o stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 1093/94 i (EZ) br. 1447/1999 (SL L 286, 29.10.2008, str. 1).

(31)  Direktiva 2008/99/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o zaštiti okoliša putem kaznenog prava (SL L 328, 6.12.2008., str. 28.).

(32)  Uredba (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o prenosivim bolestima životinja te o izmjeni i stavljanju izvan snage određenih akata u području zdravlja životinja („Zakon o zdravlju životinja”) ( SL L 84, 31.3.2016., str. 1.).

(33)  Direktiva 2014/89/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja (SL L 257, 28.8.2014., str. 135.).

(34)  Uredba (EU) 2019/1896 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenoga 2019. o europskoj graničnoj i obalnoj straži i stavljanju izvan snage uredaba (EU) br. 1052/2013 i (EU) 2016/1624 (SL L 295, 14.11.2019., str. 1.).

(35)  Uredba (EZ) br. 1406/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2002. o osnivanju Europske agencije za pomorsku sigurnost (SL L 208, 5.8.2002., str. 1.).

(36)  Uredba (EU) 2019/473 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. ožujka 2019. o Europskoj agenciji za kontrolu ribarstva (SL L 83, 25.3.2019., str. 18.).

(37)  Odluka Vijeća (EU) 2015/1565 od 14. rujna 2015. o odobrenju, u ime Europske unije, Izjave o odobrenju ribolovnih mogućnosti u vodama EU-a ribarskim plovilima koja plove pod zastavom Bolivarske Republike Venezuele u isključivom gospodarskom pojasu uz obalu Francuske Gvajane (SL L 244, 19.9.2015., str. 55.).


PRILOG I.

ZAJEDNIČKI POKAZATELJI ZA EFPRA-u

KLJUČNI POKAZATELJI USPJEŠNOSTI  (1)

POKAZATELJI REZULTATA (MJERNA JEDINICA)

POKAZATELJ OSTVARENJA

CI 01 – Osnovana poduzeća

CI 02 – Poduzeća s većim prometom

CI 03 – Stvorena radna mjesta

CI 04 – Očuvana radna mjesta

CI 05 – Osobe koje ostvaruju koristi

CI 06 – Djelovanja kojima se doprinosi dobrom stanju okoliša, uključujući obnovu prirode, očuvanje, zaštitu ekosustava, bioraznolikost, zdravlje i dobrobit životinja

CI 07 – Potrošnja energije koja dovodi do smanjenja emisija CO2

CI 08 – Broj MSP-ova koji primaju potporu

CR 01 – Novi proizvodni kapacitet (u tonama / godišnje)

CR 02 – Očuvana proizvodnja akvakulture (u tonama / godišnje)

CR 03 – Uspostavljena poduzeća (broj subjekata)

CR 04 – Poduzeća s većim prometom (broj subjekata)

CR 05 – Kapacitet povučenih plovila (GT i kW)

CR 06 – Stvorena radna mjesta (broj osoba)

CR 07 – Očuvana radna mjesta (broj osoba)

CR 08 – Osobe koje ostvaruju koristi (broj osoba)

CR 09 – Površina obuhvaćena operacijama za zaštitu, očuvanje te obnavljanje bioraznolikosti i ekosustava (km2 ili km)

CR 10 – Djelovanja kojima se doprinosi dobrom stanju okoliša, uključujući obnovu prirode, očuvanje, zaštitu ekosustava, bioraznolikost, zdravlje i dobrobit životinja (broj djelovanja)

CR 11 – Subjekti koji potiču socijalnu održivost (broj subjekata)

CO 01 - Broj operacija

CI 09 – Broj ribarskih plovila opremljenih elektroničkim uređajima za pozicioniranje i prijavljivanje ulova

CI 10 – Broj lokalnih akcijskih skupina

CI 11 – Broj plovila za mali priobalni ribolov koja primaju potporu

CI12 – Upotreba podatkovnih i informacijskih platformi

CR 12 – Učinkovitost sustava za „prikupljanje podataka, upravljanje podacima i njihovu upotrebu” (ljestvica: visoka, srednja, niska)

CR 13 – Aktivnosti suradnje među dionicima (broj djelovanja)

CR 14 – Omogućene inovacije (broj novih proizvoda, usluga, procesa, poslovnih modela ili metoda)

CR 15 – Ugrađena ili poboljšana sredstva za kontrolu (broj sredstava)

CR 16 – Subjekti koji ostvaruju koristi od aktivnosti promicanja i informiranja (broj subjekata)

CR 17 – Subjekti koji poboljšavaju učinkovitost uporabe resursa u proizvodnji i/ili obradi (broj subjekata)

CR 18 – Potrošnja energije koja dovodi do smanjenja emisija CO2 (u kWh/t ili l/h)

CR 19 – Djelovanja za poboljšanje kapaciteta upravljanja (broj djelovanja)

CR 20 – Inducirana ulaganja (EUR)

CR 21 – Skupovi podataka i savjeti koji su stavljeni na raspolaganje (broj)

CR 22 – Upotreba podatkovnih i informacijskih platformi (broj pregleda stranica)

 


(1)  Ključni pokazatelji uspješnosti za EFPRA-u koje Komisija treba upotrebljavati u sukladnosti sa svojim zahtjevom za izvješćivanje na temelju članka 41. stavka 3. točke (h) podtočke iii. Financijske uredbe.


PRILOG II.

ORGANIZACIJA POTPORE U OKVIRU PODIJELJENOG UPRAVLJANJA

CILJEVI POLITIKE

Članak 5. Uredbe (EU) 2021/1060

PRIORITET EFPRA-e

SPECIFIČNI CILJ EFPRA-e

NOMENKLATURA KOJU TREBA UPOTREBLJAVATI U PLANU FINANCIRANJA

Tablica 11.A Priloga V. Uredbi (EU) 2021/1060

Zelenija, otporna Europa s niskom razinom emisija ugljika koja prelazi na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija ugljika promicanjem prelaska na čistu i pravednu energiju, zelenih i plavih ulaganja, kružnoga gospodarstva, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama, sprečavanja rizika i upravljanja i upravljanja njime te održive urbane mobilnosti

Poticanje održivog ribarstva te obnova i očuvanje vodenih bioloških resursa

Jačanje gospodarski, socijalno i okolišno održivih ribolovnih aktivnosti

1.1.1

sve operacije osim onih koje se podupiru na temelju članaka 17. i 19.

1.1.2

operacije koje se podupiru na temelju članaka 17. i 19.

povećanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija CO2 zamjenom ili osuvremenjivanjem motora ribarskih plovila

1.2

promicanje prilagodbe ribolovnog kapaciteta ribolovnim mogućnostima u slučajevima trajnog prestanka ribolovnih aktivnosti i doprinos primjerenom životnom standardu u slučajevima privremenog prestanka ribolovnih aktivnosti

1.3

 

 

poticanje učinkovite kontrole i izvršenja u ribarstvu, uključujući borbu protiv ribolova NNN, kao i pouzdanosti podataka za donošenje odluka utemeljenih na znanju

1.4

promicanje jednakih uvjeta za proizvode ribarstva i akvakulture iz najudaljenijih regija

1.5

doprinos zaštiti i obnovi vodene bioraznolikosti i ekosustava

1.6

Poticanje održivih aktivnosti akvakulture i prerade te stavljanja na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture, čime se doprinosi sigurnosti opskrbe hranom u Uniji

promicanje održivih aktivnosti akvakulture, posebno jačanje konkurentnosti akvakulturne proizvodnje, uz istodobno osiguravanje dugoročne ekološke održivosti aktivnosti

2.1

 

 

promicanje stavljanja na tržište, kvalitete i dodane vrijednosti proizvoda ribarstva i akvakulture te prerade tih proizvoda

2.2

Jačanje međunarodnog upravljanja oceanima i omogućivanje sigurnih i čistih mora i oceana kojima se održivo upravlja

jačanje održivog upravljanja morima i oceanima promicanjem znanja o moru, pomorskog nadzora ili suradnje obalnih straža

4.1

Europa bliža građanima poticanjem održivog i integriranog razvoja svih vrsta područja i lokalnih inicijativa

Omogućivanje održivog plavoga gospodarstva u obalnim, otočnim i kopnenim područjima te poticanje razvoja ribarskih i akvakulturnih zajednica

omogućivanje održivog plavoga gospodarstva u obalnim, otočnim i kopnenim područjima te poticanje održivog razvoja ribarskih i akvakulturnih zajednica

3.1

 

Tehnička pomoć

5.1

5.2


PRILOG III.

POSEBNE MAKSIMALNE STOPE INTENZITETA POTPORE U OKVIRU PODIJELJENOG UPRAVLJANJA

BROJ RETKA

POSEBNA KATEGORIJA OPERACIJE

MAKSIMALNA STOPA INTENZITETA POTPORE

1

Operacije koje se podupiru na temelju članaka 17., 18. i 19.

40 %

2

Sljedeće operacije kojima se doprinosi provedbi obveze iskrcavanja iz članka 15. Uredbe (EU) br. 1380/2013:

 

operacije kojima se poboljšava selektivnost ribolovnog alata s obzirom na veličinu ili vrstu,

100 %

operacije kojima se poboljšava infrastruktura ribarskih luka, burza ribe, iskrcajnih mjesta i zakloništa kako bi se olakšalo iskrcavanje i skladištenje neželjenog ulova,

75 %

operacije kojima se olakšava stavljanje na tržište iskrcanog neželjenog ulova iz komercijalnih stokova u skladu s člankom 8. stavkom 2. točkom (b) Uredbe (EU) br. 1379/2013.

75 %

3

Operacije čiji je cilj poboljšavati zdravstvene, sigurnosne i radne uvjete na ribarskim plovilima, osim operacija koje se podupiru na temelju članka 19.

75 %

4

Operacije u najudaljenijim regijama

85 %

5

Operacije na udaljenim grčkim otocima i na hrvatskim otocima Dugi otok, Vis, Mljet i Lastovo

85 %

6

Operacije koje se podupiru na temelju članka 22.

85 %

7

Operacije povezane s malim priobalnim ribolovom

100 %

8

Operacije čiji je korisnik javnopravno tijelo ili poduzeće kojem je povjereno obavljanje usluga od općega gospodarskog interesa iz članka 106. stavka 2. TFEU-a, a potpora je odobrena za obavljanje takvih usluga

100 %

9

Operacije povezane s naknadama iz članka 39.

100 %

10

Operacije koje se podupiru na temelju članaka 23. i 25. te u okviru Prioriteta 4

100 %

11

Operacije povezane s osmišljavanjem, razvojem, praćenjem, evaluacijom ili upravljanjem transparentnim sustavima razmjene ribolovnih mogućnosti među državama članicama u skladu s člankom 16. stavkom 8. Uredbe (EU) br. 1380/2013

100 %

12

Operacije povezane s tekućim troškovima lokalnih akcijskih skupina

100 %

13

Operacije koje se podupiru na temelju članka 30. i koje ispunjavaju najmanje jedan od sljedećih kriterija:

i.

od zajedničkog su interesa;

ii.

imaju zajedničkog korisnika; ili

iii.

imaju inovativne značajke, ako je to primjereno, na lokalnoj razini te osiguravaju javni pristup svojim rezultatima.

100 %

14

Operacije koje ne potpadaju pod redak 13. te koje udovoljavaju svim sljedećim kriterijima:

i.

od zajedničkog su interesa;

ii.

imaju zajedničkog korisnika;

iii.

imaju inovativne značajke ili osiguravaju javni pristup svojim rezultatima.

100 %

15

Operacije koje provode organizacije proizvođača, udruženja organizacija proizvođača ili međusektorske organizacije

75 %

16

Financijski instrumenti, osim financijskih instrumenata koji se odnose na operacije iz retka 1.

100 %

17

Operacije za potporu održivoj akvakulturi koje provode MSP-ovi

60 %

18

Operacije kojima se podupiru inovativni proizvodi, procesi ili oprema u ribarstvu, akvakulturi i preradi

75 %

19

Operacije koje provode organizacije ribara ili drugi skupni korisnici

60 %


PRILOG IV.

VRSTE INTERVENCIJA

Br.

VRSTA INTERVENCIJE

KOEFICIJENT ZA KLIMU

OKOLIŠNI KOEFICIJENT

1

Smanjenje negativnih učinaka i/ili doprinos pozitivnim učincima na okoliš i doprinos dobrom stanju okoliša

100 %

100 %

2

Promicanje uvjeta za gospodarski održive, konkurentne i atraktivne sektore ribarstva, akvakulture i prerade

40 %

40 %

3

Doprinos klimatskoj neutralnosti

100 %

100 %

4

Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti

100 %

100 %

5

Trajni prestanak ribolovnih aktivnosti

100 %

100 %

6

Doprinos dobrom stanju okoliša provedbom i praćenjem zaštićenih morskih područja, uključujući mrežu Natura 2000

100 %

100 %

7

Naknada za neočekivane okolišne, klimatske ili javnozdravstvene događaje

0 %

0 %

8

Naknada za dodatne troškove u najudaljenijim regijama

0 %

0 %

9

Zdravlje i dobrobit životinja

40 %

40 %

10

Kontrola i izvršenje

40 %

100 %

11

Prikupljanje podataka i analiza te promicanje znanja o moru

100 %

100 %

12

Pomorski nadzor i sigurnost

40 %

40 %

Lokalni razvoj pod vodstvom zajednice (CLLD)

13

Pripremna djelovanja CLLD-a

0 %

0 %

14

Provedba strategije CLLD-a

40 %

40 %

15

Tekući troškovi i animacija CLLD-a

0 %

0 %

Tehnička pomoć

16

Tehnička pomoć

0 %

0 %


PRILOG V.

GLOBALNA SREDSTVA IZ EFRPRA-e PO DRŽAVI ČLANICI ZA RAZDOBLJE OD 1. SIJEČNJA 2021. DO 31. PROSINCA 2027.

 

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

2027.

UKUPNO

UKUPNO

649 646 302

867 704 926

833 435 808

798 047 503

707 757 512

721 531 085

732 876 864

5 311 000 000

BE

4 925 394

6 578 640

6 318 823

6 050 521

5 365 973

5 470 400

5 556 420

40 266 171

BG

10 390 512

13 878 165

13 330 060

12 764 057

11 319 949

11 540 245

11 721 710

84 944 698

CZ

3 670 269

4 902 222

4 708 614

4 508 683

3 998 577

4 076 392

4 140 492

30 005 249

DK

24 582 747

32 834 129

31 537 379

30 198 278

26 781 687

27 302 881

27 732 208

200 969 309

DE

25 908 996

34 605 542

33 238 833

31 827 487

28 226 569

28 775 883

29 228 372

211 811 682

EE

11 912 962

15 911 637

15 283 223

14 634 286

12 978 583

13 231 157

13 439 212

97 391 060

IE

17 414 773

23 260 170

22 341 533

21 392 895

18 972 532

19 341 754

19 645 895

142 369 552

EL

45 869 836

61 266 389

58 846 736

56 348 059

49 972 919

50 945 434

51 746 530

374 995 903

ES

137 053 465

183 056 482

175 826 854

168 361 115

149 312 971

152 218 730

154 612 307

1 120 441 924

FR

69 372 651

92 658 097

88 998 661

85 219 712

75 578 071

77 048 886

78 260 448

567 136 526

HR

29 808 019

39 813 303

38 240 917

36 617 179

32 474 362

33 106 342

33 626 925

243 687 047

IT

63 388 749

84 665 656

81 321 871

77 868 885

69 058 907

70 402 853

71 509 909

518 216 830

CY

4 685 786

6 258 605

6 011 428

5 756 178

5 104 932

5 204 279

5 286 114

38 307 322

LV

16 498 239

22 035 996

21 165 707

20 266 995

17 974 015

18 323 805

18 611 939

134 876 696

LT

7 484 030

9 996 101

9 601 315

9 193 636

8 153 481

8 312 155

8 442 859

61 183 577

LU

HU

4 612 763

6 161 072

5 917 747

5 666 475

5 025 378

5 123 176

5 203 735

37 710 346

MT

2 669 689

3 565 790

3 424 963

3 279 536

2 908 494

2 965 097

3 011 721

21 825 290

NL

11 978 187

15 998 755

15 366 900

14 714 410

13 049 642

13 303 600

13 512 794

97 924 288

AT

821 763

1 097 594

1 054 246

1 009 482

895 270

912 693

927 046

6 718 094

PL

62 675 756

83 713 340

80 407 168

76 993 019

68 282 136

69 610 965

70 705 569

512 387 953

PT

46 307 271

61 850 651

59 407 923

56 885 418

50 449 481

51 431 271

52 240 007

378 572 022

RO

19 871 141

26 541 038

25 492 826

24 410 382

21 648 625

22 069 926

22 416 967

162 450 905

SI

2 927 095

3 909 597

3 755 191

3 595 743

3 188 925

3 250 985

3 302 105

23 929 641

SK

1 862 388

2 487 512

2 389 271

2 287 821

2 028 980

2 068 465

2 100 991

15 225 428

FI

8 777 254

11 723 405

11 260 401

10 782 276

9 562 384

9 748 476

9 901 766

71 755 962

SE

14 176 567

18 935 038

18 187 218

17 414 975

15 444 669

15 745 235

15 992 823

115 896 525


II. Nezakonodavni akti

UREDBE

13.7.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 247/50


DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/1140

оd 5. svibnja 2021.

o izmjeni Delegirane uredbe Komisije (EU) 2020/687 o dopuni Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu pravila za sprečavanje i kontrolu određenih bolesti s popisa

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o prenosivim bolestima životinja te o izmjeni i stavljanju izvan snage određenih akata u području zdravlja životinja („Zakon o zdravlju životinja”) (1), a posebno njezin članak 67. prvi stavak i članak 272. stavak 2.,

budući da:

(1)

Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2020/687 (2) utvrđena su pravila kojima se dopunjuje Uredba (EU) 2016/429 u pogledu sprečavanja i kontrole određenih bolesti s popisa, u prvom redu bolesti kategorija A, B i C u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2018/1882 (3). Konkretnije, Delegiranom uredbom (EU) 2020/687 utvrđena su ograničenja i uvjeti za premještanja životinja i proizvoda od njih unutar i iz zona ograničenja, kao dio mjera za sprečavanje i kontrolu širenja bolesti kategorije A.

(2)

Pravila utvrđena Delegiranom uredbom (EU) 2020/687 dopunjuju pravila utvrđena Uredbom (EU) 2016/429. Ona uključuju razne tehničke aspekte mjera koje treba poduzeti u slučaju sumnje ili potvrde bolesti iz članka 9. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU) 2016/429. Budući da su ta pravila međusobno povezana, objedinjena su u Delegiranoj uredbi (EU) 2020/687. Radi jasnoće i učinkovite primjene primjereno je da se i pravila kojima se mijenja Delegirana uredba (EU) 2020/687 utvrde jednim jedinstvenim delegiranim aktom kojim će biti utvrđen sveobuhvatan skup tehničkih mjera za kontrolu relevantnih bolesti s popisa.

(3)

Člankom 21. stavkom 3. Delegirane uredbe (EU) 2020/687 utvrđena je mogućnost da nadležno tijelo odluči hoće li u određenim okolnostima uspostaviti zonu ograničenja. Sadašnji tekst tog članka mogao bi navoditi na krive zaključke tj. omogućuje različita tumačenja. Taj bi članak stoga trebalo izmijeniti kako bi se mogućnost da nadležno tijelo odluči hoće li u određenim okolnostima uspostaviti zonu ograničenja jasno utvrdila.

(4)

Mjere kontrole bolesti utvrđene Delegiranom uredbom (EU) 2020/687 trebale bi biti razmjerne postojećim rizicima. Zato bi ograničenjima i uvjetima trebale biti obuhvaćene samo one vrste životinja i proizvodi od njih koji predstavljaju rizik kad je riječ o širenju određene bolesti kategorije A, uzimajući u obzir životinjske vrste s popisa za relevantnu bolest kategorije A.

(5)

Člankom 22. stavkom 5. Delegirane uredbe (EU) 2020/687 utvrđena je obveza izdavanja certifikata o zdravlju životinja za premještanja pošiljaka nusproizvoda životinjskog podrijetla koje potječu iz zona ograničenja i koje se premještaju izvan nje bez navođenja vrsta životinja obuhvaćenih tom odredbom. Stoga bi taj članak trebalo izmijeniti kako bi se ta obveza ograničila na pošiljke nusproizvoda životinjskog podrijetla dobivenih od životinja vrsta s popisa za relevantnu bolest kategorije A.

(6)

Člankom 272. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/429 utvrđene su prijelazne mjere koje se odnose na stavljanje izvan snage određenih postojećih direktiva, konkretno Direktive Vijeća 92/66/EEZ (4), Direktive Vijeća 2000/75/EZ (5), Direktive Vijeća 2001/89/EZ (6), Direktive Vijeća 2002/60/EZ (7), Direktive Vijeća 2003/85/EZ (8) i Direktive Vijeća 2005/94/EZ (9) Konkretno, njime je utvrđena mogućnost da se te direktive nastave primjenjivati, umjesto odgovarajućih članaka te uredbe, do tri godine nakon datuma početka njezine primjene ili do ranijeg datuma koji treba utvrditi delegiranim aktom. U skladu s tom odredbom, člankom 112. Delegirane uredbe (EU) 2020/687 utvrđeno je da se Direktiva 92/66/EEZ, Direktiva 2001/89/EZ, Direktiva 2003/85/EZ i Direktiva 2005/94/EZ te akti doneseni na temelju njih prestaju primjenjivati s učinkom od 21. travnja 2021., jer su tom delegiranom uredbom utvrđena pravila koja odgovaraju onima koja su prethodno bila utvrđena tim direktivama.

(7)

Delegiranom uredbom (EU) 2020/687 utvrđena su i pravila o mjerama kontrole bolesti za sve bolesti kategorije A, uključujući afričku svinjsku kugu. Stoga bi članak 112. Delegirane uredbe (EU) 2020/687 trebalo izmijeniti dodavanjem popisu direktiva koje se prestaju primjenjivati od 14. srpnja 2021. Direktive 2002/60/EZ, kojom se utvrđuju posebne odredbe za kontrolu afričke svinjske kuge.

(8)

Osim toga, Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2020/689 (10) utvrđena su pravila o nadziranju, programima iskorjenjivanja i statusu „slobodno od bolesti” za određene bolesti s popisa, uključujući zarazu virusom bolesti plavog jezika. Ta će se pravila primjenjivati od 21. travnja 2021. Stoga bi članak 112. Delegirane uredbe (EU) 2020/687 trebalo izmijeniti dodavanjem Direktive 2000/75/EZ, kojom su utvrđene posebne odredbe za kontrolu i iskorjenjivanje bolesti plavog jezika, popisu direktiva koje će se prestati primjenjivati od 14. srpnja 2021., kako bi se izbjeglo dupliciranje i nedosljednost važećih pravila u pogledu nadziranja, iskorjenjivanja i statusa „slobodno od bolesti” u Uniji za bolest plavog jezika.

(9)

Člankom 27. Delegirane uredbe (EU) 2020/687 utvrđene su zabrane koje nadležno tijelo treba primjenjivati u zonama zaštite u slučaju izbijanja bolesti kategorije A radi kontrole širenja bolesti. Te zabrane navedene su u Prilogu VI. toj delegiranoj uredbi. Međutim, zabrana premještanja pošiljki nusproizvoda životinjskog podrijetla iz zona zaštite i zona nadziranja nepotpuna je jer se odnosi samo na određene nusproizvode životinjskog podrijetla. To bi moglo predstavljati rizik u pogledu širenja bolesti tijekom primjene mjera kontrole bolesti utvrđenih tom delegiranom uredbom. U Prilogu VI. Delegiranoj uredbi (EU) 2020/687 trebalo bi pojasniti da su zabranjena sva premještanja pošiljaka nusproizvoda životinjskog podrijetla iz zona zaštite i zona nadziranja.

(10)

Delegiranu uredbu (EU) 2020/687 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(11)

Delegirana uredba (EU) 2020/687 primjenjuje se od 21. travnja 2021. Radi pravne sigurnosti ova bi Uredba trebala stupiti na snagu hitno,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Delegirana uredba (EU) 2020/687 mijenja se kako slijedi:

1.

U članku 21. stavku 3., uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Odstupajući od stavka 1. i nakon provedene procjene rizika kojom se u obzir uzima profil bolesti, nadležno tijelo može odlučiti ne uspostaviti zonu ograničenja u slučaju izbijanja bolesti kategorije A na sljedećim lokacijama:”

2.

U članku 22. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5.   Nusproizvode životinjskog podrijetla od životinja vrsta s popisa koje potječu iz zone ograničenja i koje se premještaju izvan nje mora pratiti certifikat o zdravlju životinja koji izdaje službeni veterinar i u kojem se navodi da je dopušteno njihovo premještanje iz zone ograničenja pod uvjetima koje je utvrdilo nadležno tijelo u skladu s ovim poglavljem.”

3.

Članak 112. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 112.

Stavljanje izvan snage

1.   Direktive 92/66/EEZ, 2001/89/EZ, 2003/85/EZ i 2005/94/EZ te akti doneseni na temelju njih prestaju se primjenjivati s učinkom od 21. travnja 2021.

2.   Direktive 2000/75/EZ i 2002/60/EZ te akti doneseni na temelju tih direktiva prestaju se primjenjivati s učinkom od 14. srpnja 2021.”

4.

Prilog VI. Delegiranoj uredbi (EU) 2020/687 mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 5. svibnja 2021.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)   SL L 84, 31.3.2016., str. 1.

(2)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/687 od 17. prosinca 2019. o dopuni Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu pravila za sprečavanje i kontrolu određenih bolesti s popisa (SL L 174, 3.6.2020., str. 64.).

(3)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/1882 оd 3. prosinca 2018. o primjeni određenih pravila za sprečavanje i suzbijanje bolesti na kategorije bolesti s popisa i o utvrđivanju popisa vrsta i skupina vrsta koje predstavljaju znatan rizik za širenje tih bolesti s popisa (SL L 308, 4.12.2018., str. 21.).

(4)  Direktiva Vijeća 92/66/EEZ od 14. srpnja 1992. o uvođenju mjera Zajednice za kontrolu newcastleske bolesti (SL L 260, 5.9.1992., str. 1.).

(5)  Direktiva Vijeća 2000/75/EZ od 20. studenoga 2000. o utvrđivanju posebnih odredaba za kontrolu i iskorjenjivanje bolesti plavog jezika (SL L 327, 22.12.2000., str. 74.).

(6)  Direktiva Vijeća 2001/89/EZ od 23. listopada 2001. o mjerama Zajednice za kontrolu klasične svinjske kuge (SL L 316, 1.12.2001., str. 5.).

(7)  Direktiva Vijeća 2002/60/EZ od 27. lipnja 2002. o utvrđivanju posebnih odredaba za kontrolu afričke svinjske kuge i o izmjeni Direktive 92/119/EEZ koja se odnosi na tješinsku bolest i afričku svinjsku kugu (SL L 192, 20.7.2002., str. 27.).

(8)  Direktiva Vijeća 2003/85/EZ od 29. rujna 2003. o mjerama Zajednice za suzbijanje slinavke i šapa, o stavljanju izvan snage Direktive 85/511/EEZ i odluka 89/531/EEZ i 91/665/EEZ te o izmjeni Direktive 92/46/EEZ (SL L 306, 22.11.2003., str. 1.).

(9)  Direktiva Vijeća 2005/94/EZ od 20. prosinca 2005. o mjerama Zajednice u vezi s kontrolom influence ptica i o stavljanju izvan snage Direktive 92/40/EEZ (SL L 10, 14.1.2006., str. 16.).

(10)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/689 od 17. prosinca 2019. o dopuni Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu pravila o nadziranju, programima iskorjenjivanja i statusu „slobodno od bolesti” za određene bolesti s popisa i emergentne bolesti (SL L 174, 3.6.2020., str. 211.).


PRILOG

U Prilogu VI. Delegiranoj uredbi (EU) 2020/687tablica se zamjenjuje sljedećim:

ZABRANE AKTIVNOSTI SA ŽIVOTINJAMA I PROIZVODIMA POVEZANE S BOLESTIMA KATEGORIJE A 1

SIŠ

GK

virus GRD-a

BKK

ZPG

OIKB

KMP

ZPK

KSK

ASK

KK

GLAND

HPAI

NB

Premještanja držanih životinja vrsta s popisa iz objekata u zoni ograničenja

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

NP

X

X

Premještanja držanih životinja vrsta s popisa u objekte u zoni ograničenja

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

NP

X

X

Obnova populacije divljači vrsta s popisa

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

NP

X

X

Sajmovi, tržnice, izložbe i drugi načini okupljanja držanih životinja vrsta s popisa, uključujući njihovo sakupljanje i disperziju

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

NP

X

X

Premještanja sjemena, jajnih stanica i zametaka dobivenih od držanih životinja vrsta s popisa iz objekata u zoni ograničenja

X

X

X

X2

X

X

X

X

X

X

X

NP

NP

NP

Prikupljanje sjemena, jajnih stanica i zametka od držanih životinja vrsta s popisa

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

NZ

NP

NP

NP

Terensko umjetno osjemenjivanje držanih životinja vrsta s popisa

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

NP

NP

NP

Terenski pripust držanih životinja vrsta s popisa

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

NP

NP

NP

Premještanja jaja za valenje iz objekata u zoni ograničenja

NP

NP

NP

NP

NP

NP

NP

NP

NP

NP

NP

NP

X

X

Premještanja svježeg mesa, osim nusproizvoda klanja, držanih i divljih životinja vrsta s popisa iz klaonica ili objekata za obradu divljači u zoni ograničenja

X

X

X

NZ

NZ

X

X

NZ

X

X

NZ

NP

X

X

ZABRANE AKTIVNOSTI SA ŽIVOTINJAMA I PROIZVODIMA POVEZANE S BOLESTIMA KATEGORIJE A 1 (nastavak)

SIŠ

GK

virus GRD-a

BKK

ZPG

OIKB

KMP

ZPK

KSK

ASK

KK

GLAND

HPAI

NB

Premještanja nusproizvoda klanja držanih i divljih životinja vrsta s popisa iz klaonica ili objekata za obradu divljači u zoni ograničenja

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

NZ

NP

X

X

Premještanja mesnih proizvoda dobivenih od svježeg mesa životinja vrsta s popisa iz objekata u zoni ograničenja

X

X

X

NZ

NZ

NZ

X

NZ

X

X

NZ

NP

X

X

Premještanja sirovog mlijeka i kolostruma dobivenih od držanih životinja vrsta s popisa iz objekata u zoni ograničenja

X

X

X

X

NZ

X

X

NZ

NP

NP

NZ

NP

NP

NP

Premještanja mliječnih proizvoda i proizvoda na osnovi kolostruma iz objekata u zoni ograničenja

X

X

X

X

NZ

X

X

NZ

NP

NP

NZ

NP

NP

NP

Premještanja jaja za prehranu ljudi iz objekata u zoni ograničenja

NP

NP

NP

NP

NP

NP

NP

NP

NP

NP

NP

NP

X

X

Premještanja nusproizvoda životinjskog podrijetla od držanih životinja vrsta s popisa iz objekata u zoni ograničenja, osim cijelih tijela ili dijelova tijela mrtvih životinja

Stajski gnoj, uključujući stelju i korištenu stelju

X

X

X

X

NZ

X

X

NZ

X

X

NZ

NP

X

X

Kože, vuna, čekinje i perje

X

X

X

X

NZ

X

X

NZ

X

X

NZ

NP

X

X

Nusproizvodi životinjskog podrijetla osim stajskog gnoja, uključujući stelju i korištenu stelju, te osim koža, vune, čekinja i perja

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

NP

X

X

ZABRANE AKTIVNOSTI SA ŽIVOTINJAMA I PROIZVODIMA (nastavak) POVEZANE S BOLESTIMA KATEGORIJE A 1

SIŠ

GK

virus GRD-a

BKK

ZPG

OIKB

KMP

ZPK

KSK

ASK

KK

GLAND

HPAI

NB

Premještanja krmiva biljnog podrijetla i slame dobivene u zoni zaštite

X

X

NZ

NZ

NZ

NZ

NZ

NZ

NZ

NZ

NZ

NP

NZ

NZ

BILJEŠKE

1

Pokrate za bolesti iz kategorije A u skladu s Prilogom II.

2

Samo jajne stanice i zametci

NP

=

Nije primjenjivo

X

=

Zabranjeno

NZ

=

Nije zabranjeno


13.7.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 247/55


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/1141

оd 12. srpnja 2021.

o izmjeni Priloga I. Provedbenoj uredbi (EU) 2021/605 o utvrđivanju posebnih mjera za kontrolu afričke svinjske kuge

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o prenosivim bolestima životinja te o izmjeni i stavljanju izvan snage određenih akata u području zdravlja životinja („Zakon o zdravlju životinja”) (1), a posebno njezin članak 71. stavak 3.,

budući da:

(1)

Afrička svinjska kuga zarazna je virusna bolest koja pogađa držane i divlje svinje te može ozbiljno utjecati na populaciju tih životinja i unosnost uzgoja jer uzrokuje poremećaje u premještanjima pošiljaka tih životinja i proizvoda dobivenih od njih unutar Unije te u izvozu u treće zemlje.

(2)

Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/605 (2) donesena je u okviru Uredbe (EU) 2016/429 i u njoj se utvrđuju posebne mjere za kontrolu bolesti afričke svinjske kuge koje države članice iz njezina Priloga I. („predmetne države članice”) trebaju u ograničenom razdoblju primjenjivati u zonama ograničenja I, II i III iz tog priloga.

(3)

Područja navedena kao zone ograničenja I, II i III u Prilogu I. Provedbenoj uredbi (EU) 2021/605 temelje se na epidemiološkoj situaciji u pogledu afričke svinjske kuge u Uniji. Prilog I. Provedbenoj uredbi (EU) 2021/605 zadnji je put izmijenjen Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2021/1090 (3) nakon promjene epidemiološke situacije u pogledu te bolesti u Poljskoj i Slovačkoj.

(4)

Sve izmjene zona ograničenja I, II i III u Prilogu I. Provedbenoj uredbi (EU) 2021/605 trebalo bi temeljiti na epidemiološkoj situaciji povezanoj s afričkom svinjskom kugom na područjima zahvaćenima tom bolešću i općoj epidemiološkoj situaciji povezanoj s afričkom svinjskom kugom u predmetnoj državi članici, razini rizika od daljnjeg širenja te bolesti te znanstveno utemeljenim načelima i kriterijima za geografsko određivanje zona u slučaju afričke svinjske kuge te smjernicama Unije dogovorenima s državama članicama u Stalnom odboru za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje, koje su javno dostupne na internetskim stranicama Komisije (4). Pri takvim izmjenama trebalo bi uzeti u obzir i međunarodne standarde, primjerice Kodeks o zdravlju kopnenih životinja (5) Svjetske organizacije za zdravlje životinja te obrazloženja za određivanje zona koja dostave nadležna tijela predmetnih država članica.

(5)

Od datuma donošenja Provedbene uredbe (EU) 2021/1090 zabilježeni su novi slučajevi afričke svinjske kuge kod držanih svinja u Poljskoj te kod jedne divlje svinje Slovačkoj.

(6)

U lipnju i srpnju 2021. zabilježeno je nekoliko slučajeva afričke svinjske kuge kod držanih svinja u poljskim okruzima siemiatycki, sulęciński, wschowski i zagański, na područjima koja su u Prilogu I. Provedbenoj uredbi (EU) 2021/605 trenutačno navedena kao zone ograničenja II. Ti novi slučajevi afričke svinjske kuge kod držanih svinja znače da je stupanj rizika povećan, što bi se trebalo odražavati u tom prilogu. U skladu s tim, ta područja Poljske na kojima su zabilježeni ti nedavni slučajevi afričke svinjske kuge i koja su trenutačno u tom prilogu navedena kao zone ograničenja II sada bi u tom prilogu trebalo navesti kao zone ograničenja III umjesto kao zone ograničenja II, a postojeće granice zona ograničenja II također je potrebno ponovno definirati kako bi se u obzir uzeli ti nedavni slučajevi.

(7)

Osim toga, u lipnju 2021. zabilježen je jedan slučaj afričke svinjske kuge kod držanih svinja u okrugu olsztyński u Poljskoj, na području koje je u Prilogu I. Provedbenoj uredbi (EU) 2021/605 trenutačno navedeno kao zona ograničenja III, a nalazi se u neposrednoj blizini područja trenutačno navedenog kao zona ograničenja II. Taj novi slučaj afričke svinjske kuge kod držanih svinja znači da je stupanj rizika povećan, što bi se trebalo odražavati u tom prilogu. U skladu s tim, to područje Poljske na kojem je zabilježen taj nedavni slučaj afričke svinjske kuge i koje je trenutačno u tom prilogu navedeno kao zona ograničenja II, a nalazi se u neposrednoj blizini područja navedenog kao zona ograničenja III, sada bi trebalo navesti kao zonu ograničenja III umjesto kao zonu ograničenja II, a postojeće granice zone ograničenja II također je potrebno ponovno definirati kako bi se u obzir uzeo taj nedavni slučaj.

(8)

Osim toga, u srpnju 2021. zabilježen je slučaj afričke svinjske kuge kod držanih svinja u okrugu nowotomyski u Poljskoj, na području koje je u Prilogu I. Provedbenoj uredbi (EU) 2021/605 trenutačno navedeno kao zona ograničenja I. Taj novi slučaj afričke svinjske kuge kod držanih svinja znači da je stupanj rizika povećan, što bi se trebalo odražavati u tom prilogu. U skladu s tim, to područje Poljske na kojem je zabilježen taj nedavni slučaj afričke svinjske kuge i koje je trenutačno u tom prilogu navedeno kao zona ograničenja I sada bi u tom prilogu trebalo navesti kao zonu ograničenja III umjesto kao zonu ograničenja I, a postojeće granice zone ograničenja I također je potrebno ponovno definirati kako bi se u obzir uzeo taj nedavni slučaj.

(9)

Osim toga, u lipnju 2021. zabilježen je slučaj afričke svinjske kuge kod jedne divlje svinje u okrugu Poprad u Slovačkoj, na području koje je u Prilogu I. Provedbenoj uredbi (EU) 2021/605 trenutačno navedeno kao zona ograničenja II, a nalazi se u neposrednoj blizini područja trenutačno navedenog kao zona ograničenja I. Taj novi slučaj afričke svinjske kuge kod divlje svinje znači da je stupanj rizika povećan, što bi se trebalo odražavati u tom prilogu. U skladu s tim, to područje Slovačke na kojem je zabilježen taj nedavni slučaj afričke svinjske kuge i koje je trenutačno u tom prilogu navedeno kao zona ograničenja I, a nalazi se u neposrednoj blizini područja navedenog kao zona ograničenja II, sada bi trebalo navesti kao zonu ograničenja II umjesto kao zonu ograničenja I, a postojeće granice zone ograničenja I također je potrebno ponovno definirati kako bi se u obzir uzeo taj nedavni slučaj.

(10)

Nakon tih nedavnih slučajeva afričke svinjske kuge kod držanih svinja u Poljskoj i kod jedne divlje svinje u Slovačkoj te uzimajući u obzir trenutačnu epidemiološku situaciju povezanu s afričkom svinjskom kugom u Uniji, zone određene u tim državama članicama preispitane su i ažurirane. Osim toga, preispitane su i ažurirane postojeće mjere za upravljanje rizicima. Prilog I. Provedbenoj uredbi (EU) 2021/605 trebao bi odražavati te promjene.

(11)

Kako bi se uzele u obzir nedavne promjene epidemiološke situacije povezane s afričkom svinjskom kugom u Uniji i proaktivno odgovorilo na rizike povezane sa širenjem te bolesti, trebalo bi utvrditi dovoljno velike nove zone ograničenja u Poljskoj i Slovačkoj te ih navesti kao zone ograničenja I, II i III u Prilogu I. Provedbenoj uredbi (EU) 2021/605. Budući da se situacija u pogledu afričke svinjske kuge u Uniji stalno mijenja, pri određivanju tih novih zona ograničenja u obzir je uzeta situacija u okolnim područjima.

(12)

S obzirom na hitnost epidemiološke situacije u Uniji u pogledu širenja afričke svinjske kuge, važno je da izmjene Priloga I. Provedbenoj odluci (EU) 2021/605 utvrđene ovom Provedbenom uredbom stupe na snagu što prije.

(13)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilog I. Provedbenoj uredbi (EU) 2021/605 zamjenjuje se tekstom iz Priloga ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 12. srpnja 2021.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)   SL L 84, 31.3.2016., str. 1.

(2)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/605 оd 7. travnja 2021. o utvrđivanju posebnih mjera za kontrolu afričke svinjske kuge (SL L 129, 15.4.2021., str. 1.).

(3)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/1090 оd 2. srpnja 2021. o izmjeni Priloga I. Provedbenoj uredbi (EU) 2021/605 o utvrđivanju posebnih mjera za kontrolu afričke svinjske kuge (SL L 236, 5.7.2021., str. 10.).

(4)  Radni dokument SANTE/7112/2015/Rev. 3 „Načela i kriteriji za geografsko određivanje regija u slučaju afričke svinjske kuge”. https://ec.europa.eu/food/animals/animal-diseases/control-measures/asf_en

(5)   OIE Terrestrial Animal Health Code (Kodeks OIE-a o zdravlju kopnenih životinja), 28. izdanje, 2019. ISBN I. sveska: 978-92-95108-85-1; ISBN II. sveska: 978-92-95108-86-8. https://www.oie.int/standard-setting/terrestrial-code/access-online/


PRILOG

Prilog I. Provedbenoj uredbi (EU) 2021/605 zamjenjuje se sljedećim:

„PRILOG I”.

ZONE OGRANIČENJA

DIO I.

1.   Njemačka

Sljedeće zone ograničenja I u Njemačkoj:

Bundesland Brandenburg:

Landkreis Dahme-Spreewald:

Gemeinde Alt Zauche-Wußwerk,

Gemeinde Byhleguhre-Byhlen,

Gemeinde Märkische Heide, mit den Gemarkungen Alt Schadow, Neu Schadow, Pretschen, Plattkow, Wittmannsdorf, Schuhlen-Wiese, Bückchen, Kuschkow, Gröditsch, Groß Leuthen, Leibchel, Glietz, Groß Leine, Dollgen, Krugau, Dürrenhofe, Biebersdorf und Klein Leine,

Gemeinde Neu Zauche,

Gemeinde Schwielochsee mit den Gemarkungen Groß Liebitz, Guhlen, Mochow und Siegadel,

Gemeinde Spreewaldheide,

Gemeinde Straupitz,

Landkreis Märkisch-Oderland:

Gemeinde Lietzen westlich der L 37,

Gemeinde Falkenhagen (Mark) westlich der L 37,

Gemeinde Zeschdorf westlich der L 37,

Gemeinde Lindendorf mit der Gemarkung Dolgelin – westlich der L 37,

Gemeinde Müncheberg mit den Gemarkungen Müncheberg, Eggersdorf bei Müncheberg und Hoppegarten bei Müncheberg,

Gemeinde Neulewin,

Gemeinde Bliesdorf mit den Gemarkungen Kunersdorf und Bliesdorf,

Gemeinde Neutrebbin mit den Gemarkungen Neutrebbin und Alttrebbin westlich der L 34 und Altelewin westlich und nordöstlich der L 33,

Gemeinde Märkische Höhe mit den Gemarkungen Reichenberg und Batzlow,

Gemeinde Wriezen mit den Gemarkungen Haselberg, Frankenfelde, Schulzendorf, Lüdersdorf, Biesdorf, Rathsdorf, Wriezen, Altwriezen, Beauregard, Eichwerder und Jäckelsbruch,

Gemeinde Oderaue mit den Gemarkungen Neuranft, Neuküstrinchen, Neurüdnitz, Altwustrow, Neuwustrow und Zäckericker Loose, Altreetz, Altmädewitz und Neumädewitz,

Gemeinde Buckow (Märkische Schweiz),

Gemeinde Strausberg mit den Gemarkungen Hohenstein und Ruhlsdorf,

Gemeine Garzau-Garzin,

Gemeinde Waldsieversdorf,

Gemeinde Rehfelde mit der Gemarkung Werder,

Gemeinde Reichenow-Mögelin,

Gemeinde Prötzel mit den Gemarkungen Harnekop, Sternebeck und Prötzel östlich der B 168 und der L35,

Gemeinde Oberbarnim,

Landkreis Oder-Spree:

Gemeinde Storkow (Mark),

Gemeinde Wendisch Rietz,

Gemeinde Reichenwalde,

Gemeinde Diensdorf-Radlow,

Gemeinde Bad Saarow,

Gemeinde Rietz-Neuendorf mit den Gemarkungen Buckow, Glienicke, Behrensdorf, Ahrensdorf, Herzberg, Görzig, Pfaffendorf, Sauen, Wilmersdorf (G), Neubrück, Drahendorf, Alt Golm,

Gemeinde Tauche mit den Gemarkungen Briescht, Kossenblatt, Werder, Görsdorf (B), Giesendorf, Wulfersdorf, Falkenberg (T), Lindenberg,

Gemeinde Steinhöfel mit den Gemarkungen Demnitz, Steinhöfel, Hasenfelde, Ahrensdorf, Heinersdorf, Tempelberg,

Gemeinde Langewahl,

Gemeinde Berkenbrück,

Gemeinde Briesen (Mark) mit den Gemarkungen Wilmersdorf, Falkenberg, Alt Madlitz, Madlitz Forst, Kersdorf, Briesen, Neubrück Forst,

Gemeinde Jacobsdorf mit den Gemarkungen Petersdorf und Jacobsdorf westlich der L 37,

Landkreis Spree-Neiße:

Gemeinde Jänschwalde,

Gemeinde Peitz,

Gemeinde Tauer,

Gemeinde Turnow-Preilack,

Gemeinde Drachhausen,

Gemeinde Schmogrow-Fehrow,

Gemeinde Drehnow,

Gemeinde Guben mit der Gemarkung Schlagsdorf,

Gemeinde Schenkendöbern mit den Gemarkungen Grabko, Kerkwitz, Groß Gastrose,

Gemeinde Teichland,

Gemeinde Dissen-Striesow,

Gemeinde Heinersbrück,

Gemeinde Briesen,

Gemeinde Forst mit den Gemarkungen Briesníg, Weißagk, Bohrau, Naundorf, Mulknitz, Klein Jamno, Forst (Lausitz) und Groß Jamno,

Gemeinde Wiesengrund,

Gemeinde Groß Schacksdorf-Simmersdorf mit der Gemarkung Simmersdorf,

Gemeinde Neiße-Malxetal mit den Gemarkungen Jocksdorf, Klein Kölzig und Groß Kölzig,

Gemeinde Tschernitz mit der Gemarkung Wolfshain,

Gemeinde Felixsee,

Gemeinde Spremberg mit den Gemarkungen Lieskau, Schönheide, Graustein, Türkendorf, Groß Luja, Wadelsdorf, Hornow, Sellessen, Spremberg, Bühlow,

Gemeinde Neuhausen/Spree mit den Gemarkungen Kathlow, Haasow, Sergen, Roggosen, Gablenz, Komptendorf, Laubsdorf, Koppatz, Neuhausen, Drieschnitz, Kahsel, Bagenz,

Stadt Cottbus mit den Gemarkungen Dissenchen, Döbbrick, Merzdorf, Saspow, Schmellwitz, Sielow, Willmersdorf,

Bundesland Sachsen:

Landkreis Bautzen

Gemeinde Großdubrau: Ortsteile Commerau, Göbeln, Jetscheba, Kauppa, Särchen, Spreewiese,

Gemeinde Hochkirch: Ortsteile Kohlwesa, Niethen, Rodewitz, Wawitz, Zschorna,

Gemeinde Königswartha: Ortsteil Oppitz,

Gemeinde Lohsa: Ortsteile Dreiweibern, Driewitz, Friedersdorf, Hermsdorf/Spree, Lippen, Litschen, Lohsa, Riegel, Tiegling, Weißkollm,

Gemeinde Malschwitz: Ortsteile Baruth, Brießnitz, Brösa, Buchwalde, Cannewitz, Dubrauke, Gleina, Guttau, Halbendorf/Spree, Kleinsaubernitz, Lieske, Lömischau, Neudorf/Spree, Preititz, Rackel, Ruhethal, Wartha,

Gemeinde Radibor: Ortsteile Droben, Lippitsch, Milkel, Teicha, Wessel,

Gemeinde Spreetal,

Gemeinde Weißenberg,

Landkreis Görlitz:

Gemeinde Boxberg/O.L., sofern nicht bereits Teil des gefährdeten Gebietes,

Gemeinde Görlitz südlich der Bundesautobahn A4 mit den Ortsteilen Biesnitz, Deutsch Ossig, Historische Altstadt, Innenstadt, Klein Neundorf, Klingewalde, Königshufen, Kunnerwitz, Ludwigsdorf, Nikolaivorstadt, Rauschwalde, Schlauroth, Südstadt, Weinhübel,

Gemeinde Groß Düben, sofern nicht bereits Teil des gefährdeten Gebietes,

Gemeinde Hohendubrau, sofern nicht bereits Teil des gefährdeten Gebietes,

Gemeinde Kodersdorf, sofern nicht bereits Teil des gefährdeten Gebietes,

Gemeinde Königshain,

Gemeinde Löbau: Ortsteile Altcunnewitz, Bellwitz, Dolgowitz, Glossen, Kittlitz, Kleinradmeritz, Krappe, Lautitz, Mauschwitz, Neucunnewitz, Neukittlitz, Oppeln, Rosenhain,

Gemeinde Markersdorf: Ortsteile Holtendorf, Markersdorf, Pfaffendorf,

Gemeinde Mücka, sofern nicht bereits Teil des gefährdeten Gebietes,

Gemeinde Reichenbach/O.L.: Ortsteile Biesig, Borda, Dittmannsdorf, Feldhäuser, Goßwitz, Krobnitz, Lehnhäuser, Löbensmüh, Mengelsdorf, Meuselwitz, Oehlisch, Stadt Reichenbach/O.L., Reißaus, Schöps, Zoblitz,

Gemeinde Schleife, sofern nicht bereits Teil des gefährdeten Gebietes,

Gemeinde Schöpstal, sofern nicht bereits Teil des gefährdeten Gebietes,

Gemeinde Trebendorf, sofern nicht bereits Teil des gefährdeten Gebietes,

Gemeinde Vierkirchen, sofern nicht bereits Teil des gefährdeten Gebietes,

Gemeinde Waldhufen, sofern nicht bereits Teil des gefährdeten Gebietes,

Gemeinde Weißwasser/O.L., sofern nicht bereits Teil des gefährdeten Gebietes.

2.   Estonija

Sljedeće zone ograničenja I u Estoniji:

Hiiu maakond.

3.   Grčka

Sljedeće zone ograničenja I u Grčkoj:

in the regional unit of Drama:

the community departments of Sidironero and Skaloti and the municipal departments of Livadero and Ksiropotamo (in Drama municipality),

the municipal department of Paranesti (in Paranesti municipality),

the municipal departments of Kokkinogeia, Mikropoli, Panorama, Pyrgoi (in Prosotsani municipality),

the municipal departments of Kato Nevrokopi, Chrysokefalo, Achladea, Vathytopos, Volakas, Granitis, Dasotos, Eksohi, Katafyto, Lefkogeia, Mikrokleisoura, Mikromilea, Ochyro, Pagoneri, Perithorio, Kato Vrontou and Potamoi (in Kato Nevrokopi municipality),

in the regional unit of Xanthi:

the municipal departments of Kimmerion, Stavroupoli, Gerakas, Dafnonas, Komnina, Kariofyto and Neochori (in Xanthi municipality),

the community departments of Satres, Thermes, Kotyli, and the municipal departments of Myki, Echinos and Oraio and (in Myki municipality),

the community department of Selero and the municipal department of Sounio (in Avdira municipality),

in the regional unit of Rodopi:

the municipal departments of Komotini, Anthochorio, Gratini, Thrylorio, Kalhas, Karydia, Kikidio, Kosmio, Pandrosos, Aigeiros, Kallisti, Meleti, Neo Sidirochori and Mega Doukato (in Komotini municipality),

the municipal departments of Ipio, Arriana, Darmeni, Archontika, Fillyra, Ano Drosini, Aratos and the Community Departments Kehros and Organi (in Arriana municipality),

the municipal departments of Iasmos, Sostis, Asomatoi, Polyanthos and Amvrosia and the community department of Amaxades (in Iasmos municipality),

the municipal department of Amaranta (in Maroneia Sapon municipality),

in the regional unit of Evros:

the municipal departments of Kyriaki, Mandra, Mavrokklisi, Mikro Dereio, Protokklisi, Roussa, Goniko, Geriko, Sidirochori, Megalo Derio, Sidiro, Giannouli, Agriani and Petrolofos (in Soufli municipality),

the municipal departments of Dikaia, Arzos, Elaia, Therapio, Komara, Marasia, Ormenio, Pentalofos, Petrota, Plati, Ptelea, Kyprinos, Zoni, Fulakio, Spilaio, Nea Vyssa, Kavili, Kastanies, Rizia, Sterna, Ampelakia, Valtos, Megali Doxipara, Neochori and Chandras (in Orestiada municipality),

the municipal departments of Asvestades, Ellinochori, Karoti, Koufovouno, Kiani, Mani, Sitochori, Alepochori, Asproneri, Metaxades, Vrysika, Doksa, Elafoxori, Ladi, Paliouri and Poimeniko (in Didymoteixo municipality),

in the regional unit of Serres:

the municipal departments of Kerkini, Livadia, Makrynitsa, Neochori, Platanakia, Petritsi, Akritochori, Vyroneia, Gonimo, Mandraki, Megalochori, Rodopoli, Ano Poroia, Katw Poroia, Sidirokastro, Vamvakophyto, Promahonas, Kamaroto, Strymonochori, Charopo, Kastanousi and Chortero and the community departments of Achladochori, Agkistro and Kapnophyto (in Sintiki municipality),

the municipal departments of Serres, Elaionas and Oinoussa and the community departments of Orini and Ano Vrontou (in Serres municipality),

the municipal departments of Dasochoriou, Irakleia, Valtero, Karperi, Koimisi, Lithotopos, Limnochori, Podismeno and Chrysochorafa (in Irakleia municipality).

4.   Latvija

Sljedeće zone ograničenja I u Latviji:

Pāvilostas novada Vērgales pagasts,

Stopiņu novada daļa, kas atrodas uz rietumiem no autoceļa V36, P4 un P5, Acones ielas, Dauguļupes ielas un Dauguļupītes,

Grobiņas novada Medzes, Grobiņas un Gaviezes pagasts. Grobiņas pilsēta,

Rucavas novada Rucavas pagasts,

Nīcas novads.

5.   Litva

Sljedeće zone ograničenja I u Litvi:

Klaipėdos rajono savivaldybė: Agluonėnų, Dovilų, Gargždų, Priekulės, Vėžaičių, Kretingalės ir Dauparų-Kvietinių seniūnijos,

Palangos miesto savivaldybė.

6.   Mađarska

Sljedeće zone ograničenja I u Mađarskoj:

Békés megye 950950, 950960, 950970, 951950, 952050, 952750, 952850, 952950, 953050, 953150, 953650, 953660, 953750, 953850, 953960, 954250, 954260, 954350, 954450, 954550, 954650, 954750, 954850, 954860, 954950, 955050, 955150, 955250, 955260, 955270, 955350, 955450, 955510, 955650, 955750, 955760, 955850, 955950, 956050, 956060, 956150 és 956160 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Bács-Kiskun megye 600150, 600850, 601550, 601650, 601660, 601750, 601850, 601950, 602050, 603250, 603750 és 603850 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Budapest 1 kódszámú, vadgazdálkodási tevékenységre nem alkalmas területe,

Csongrád-Csanád megye 800150, 800160, 800250, 802220, 802260, 802310 és 802450 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Fejér megye 400150, 400250, 400351, 400352, 400450, 400550, 401150, 401250, 401350, 402050, 402350, 402360, 402850, 402950, 403050, 403250, 403350, 403450, 403550, 403650, 403750, 403950, 403960, 403970, 404570, 404650, 404750, 404850, 404950, 404960, 405050, 405750, 405850, 405950,

406050, 406150, 406550, 406650 és 406750 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Győr-Moson-Sopron megye 100550, 100650, 100950, 101050, 101350, 101450, 101550, 101560 és 102150 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Jász-Nagykun-Szolnok megye 750150, 750160, 750260, 750350, 750450, 750460, 754450, 754550, 754560, 754570, 754650, 754750, 754950, 755050, 755150, 755250, 755350 és 755450 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Komárom-Esztergom megye 250150, 250250, 250450, 250460, 250550, 250650, 250750, 251050, 251150, 251250, 251350, 251360, 251650, 251750, 251850, 252250, kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Pest megye 571550, 572150, 572250, 572350, 572550, 572650, 572750, 572850, 572950, 573150, 573250, 573260, 573350, 573360, 573450, 573850, 573950, 573960, 574050, 574150, 574350, 574360, 574550, 574650, 574750, 574850, 574860, 574950, 575050, 575150, 575250, 575350, 575550, 575650, 575750, 575850, 575950, 576050, 576150, 576250, 576350, 576450, 576650, 576750, 576850, 576950, 577050, 577150, 577350, 577450, 577650, 577850, 577950, 578050, 578150, 578250, 578350, 578360, 578450, 578550, 578560, 578650, 578850, 578950, 579050, 579150, 579250, 579350, 579450, 579460, 579550, 579650, 579750, 580250 és 580450 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe.

7.   Poljska

Sljedeće zone ograničenja I u Poljskoj:

w województwie warmińsko-mazurskim:

gminy Wielbark i Rozogi w powiecie szczycieńskim,

gminy Janowiec Kościelny, Janowo i część gminy Kozłowo położona na południe od linii wyznaczonej przez linię kolejową w powiecie nidzickim,

gminy Iłowo – Osada, Lidzbark, Płośnica, miasto Działdowo, część gminy Rybno położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę kolejową, część gminy wiejskiej Działdowo położona na południe od linii wyznaczonej przez linie kolejowe biegnące od wschodniej do zachodniej granicy gminy w powiecie działdowskim,

gminy Kisielice, Susz i część gminy wiejskiej Iława położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 521 biegnącą od zachodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą łączącą miejscowości Szymbark - Ząbrowo - Segnowy – Laseczno – Gulb, a następnie na zachód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Szymbark - Ząbrowo - Segnowy – Laseczno - Gulb biegnącą do południowej granicy gminy w powiecie iławskim,

gminy Biskupiec, Kurzętnik, część gminy wiejskiej Nowe Miasto Lubawskie położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od zachodniej granicy gminy do miejscowości Lekarty, a następnie na południowy - zachód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Lekarty – Nowy Dwór Bratiański biegnącą do północnej granicy gminy miejskiej Nowe Miasto Lubawskie oraz na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 538, część gminy Grodziczno położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 538 w powiecie nowomiejskim.

w województwie podlaskim:

gminy Wysokie Mazowieckie z miastem Wysokie Mazowieckie, Czyżew i część gminy Kulesze Kościelne położona na południe od linii wyznaczonej przez linię koleją w powiecie wysokomazowieckim,

gminy Miastkowo, Nowogród, Śniadowo i Zbójna w powiecie łomżyńskim,

gminy Szumowo, Zambrów z miastem Zambrów i część gminy Kołaki Kościelne położona na południe od linii wyznaczonej przez linię kolejową w powiecie zambrowskim,

gminy Grabowo, Kolno i miasto Kolno, Turośl w powiecie kolneńskim,

w województwie mazowieckim:

powiat ostrołęcki,

powiat miejski Ostrołęka,

gminy Bielsk, Brudzeń Duży, Bulkowo, Drobin, Gąbin, Łąck, Nowy Duninów, Radzanowo, Słupno, Staroźreby i Stara Biała w powiecie płockim,

powiat miejski Płock,

powiat ciechanowski,

gminy Baboszewo, Dzierzążnia, Joniec, Nowe Miasto, Płońsk i miasto Płońsk, Raciąż i miasto Raciąż, Sochocin w powiecie płońskim,

powiat sierpecki,

powiat żuromiński,

gminy Andrzejewo, Brok, Stary Lubotyń, Szulborze Wielkie, Wąsewo, Ostrów Mazowiecka z miastem Ostrów Mazowiecka, część gminy Małkinia Górna położona na północ od rzeki Brok w powiecie ostrowskim,

powiat mławski,

powiat przasnyski,

powiat makowski,

powiat pułtuski,

powiat wyszkowski,

powiat węgrowski,

gminy Dąbrówka, Jadów, Klembów, Poświętne, Radzymin, Strachówka Wołomin i Tłuszcz w powiecie wołomińskim,

gminy Mokobody i Suchożebry w powiecie siedleckim,

gminy Dobre, Jakubów, Kałuszyn, Stanisławów w powiecie mińskim,

gminy Bielany i gmina wiejska Sokołów Podlaski w powiecie sokołowskim,

gminy Kowala, Wierzbica, część gminy Wolanów położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 12 w powiecie radomskim,

powiat miejski Radom,

gminy Jastrząb, Mirów, Orońsko w powiecie szydłowieckim,

powiat gostyniński,

w województwie podkarpackim:

gminy Pruchnik, Rokietnica, Roźwienica, w powiecie jarosławskim,

gminy Fredropol, Krasiczyn, Krzywcza, Medyka, Orły, Żurawica, Przemyśl w powiecie przemyskim,

powiat miejski Przemyśl,

gminy Gać, Jawornik Polski, Kańczuga, część gminy Zarzecze położona na południe od linii wyznaczonej przez rzekę Mleczka w powiecie przeworskim,

powiat łańcucki,

gminy Trzebownisko, Głogów Małopolski, część gminy Świlcza położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 94 i część gminy Sokołów Małopolski położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 875 w powiecie rzeszowskim,

gmina Ropczyce, część gminy Ostrów położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr A4 biegnącą od zachodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 986, a następnie na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 986 biegnącą od tego skrzyżowania do miejscowości Osieka i dalej na wschód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Osieka_- Blizna, część gminy Sędziszów Małopolski położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 94 w powiecie ropczycko – sędziszowskim,

gminy Czarna, Pilzno, miasto Dębica, część gminy wiejskiej Dębica położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr A4, część gminy Żyraków położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr A4 w powiecie dębickim,

gminy Dzikowiec, Kolbuszowa i Raniżów w powiecie kolbuszowskim,

gminy Borowa, Gawłuszowice, Padew Narodowa, Tuszów Narodowy, część gminy Czermin położona na północny – zachód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Olszyny – Czermin – Piaski – Jasieniec do granicy gminy, część gminy Radomyśl Wielki położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 984 biegnącą od północnej granicy gminy do miejscowości Radomyśl Wielki, a następnie na zachód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Radomyśl Wielki – Zdziarzec – Pole biegnącą od drogi nr 984 do południowej granicy gminy, część gminy Wadowice Górne położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Kawęczyn – Wampierzów- Wadowice Górne w powiecie mieleckim,

w województwie świętokrzyskim:

powiat opatowski,

powiat sandomierski,

gminy Bogoria, Łubnice, Oleśnica, Osiek, Połaniec, Rytwiany i Staszów w powiecie staszowskim,

gminy Bliżyn, Skarżysko – Kamienna, Suchedniów i Skarżysko Kościelne w powiecie skarżyskim,

gmina Wąchock, część gminy Brody położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 9 oraz na południowy - zachód od linii wyznaczonej przez drogi: nr 0618T biegnącą od północnej granicy gminy do skrzyżowania w miejscowości Lipie, drogę biegnącą od miejscowości Lipie do wschodniej granicy gminy oraz na północ od drogi nr 42 i część gminy Mirzec położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 744 biegnącą od południowej granicy gminy do miejscowości Tychów Stary a następnie przez drogę nr 0566T biegnącą od miejscowości Tychów Stary w kierunku północno - wschodnim do granicy gminy w powiecie starachowickim,

powiat ostrowiecki,

gminy Fałków, Ruda Maleniecka, Radoszyce, Smyków, część gminy Końskie położona na zachód od linii kolejowej, część gminy Stąporków położona na południe od linii kolejowej w powiecie koneckim,

gminy Mniów i Zagnańsk w powiecie kieleckim,

w województwie łódzkim:

gminy Łyszkowice, Kocierzew Południowy, Kiernozia, Chąśno, Nieborów, część gminy wiejskiej Łowicz położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 92 biegnącej od granicy miasta Łowicz do zachodniej granicy gminy oraz część gminy wiejskiej Łowicz położona na wschód od granicy miasta Łowicz i na północ od granicy gminy Nieborów w powiecie łowickim,

gminy Cielądz, Rawa Mazowiecka z miastem Rawa Mazowiecka w powiecie rawskim,

gminy Bolimów, Głuchów, Godzianów, Lipce Reymontowskie, Maków, Nowy Kawęczyn, Skierniewice, Słupia w powiecie skierniewickim,

powiat miejski Skierniewice,

gminy Mniszków, Paradyż, Sławno i Żarnów w powiecie opoczyńskim,

powiat tomaszowski,

powiat brzeziński,

powiat łaski,

powiat miejski Łódź,

gminy Andrespol, Koluszki, Nowosolna w powiecie łódzkim wschodnim,

gminy Dobroń, Ksawerów, Lutomiersk, miasto Konstantynów Łódzki, miasto Pabianice, część gminy wiejskiej Pabianice położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr S8, część gminy Dłutów położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 485 w powiecie pabianickim,

gmina Wieruszów, część gminy Sokolniki położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 482, część gminy Galewice położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Przybyłów – Ostrówek – Dąbrówka – Zmyślona w powiecie wieruszowskim, gminy Aleksandrów Łódzki, Stryków, miasto Zgierz w powiecie zgierskim,

gminy Bełchatów z miastem Bełchatów, Drużbice, Kluki, Rusiec, Szczerców, Zelów w powiecie bełchatowskim,

gminy Osjaków, Konopnica, Pątnów, Wierzchlas, część gminy Mokrsko położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Krzyworzeka – Mokrsko - Zmyślona – Komorniki – Orzechowiec – Poręby, część gminy Wieluń położona na wschód od zachodniej granicy miejscowości Wieluń oraz na południe od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Wieluń – Turów – Chotów biegnącą do zachodniej granicy gminy, część gminy Ostrówek położona na wschód od linii wyznaczonej przez rzekę Pyszna w powiecie wieluńskim,

część powiatu sieradzkiego nie wymieniona w części III załącznika I,

powiat zduńskowolski,

gminy Aleksandrów, Sulejów, Wola Krzysztoporska, Wolbórz, część gminy Moszczenica położona na wschód od linii wyznaczonej przez linię kolejową biegnącą od północnej granicy gminy do miejscowości Moszczenica – Osiedle, a następnie na południe od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Moszczenica – Osiedle – Kosów do skrzyżowania z drogą nr 12 i dalej na wschód od drogi nr 12 biegnącej od tego skrzyżowania do południowej granicy gminy, część gminy Grabica położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 473 biegnącej od zachodniej granicy gminy do miejscowości Wola Kamocka, a następnie na południe od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od skrzyżowania z drogą nr 473 i łączącą miejscowości Wola Kamocka – Papieże Kolonia – Papieże do wschodniej granicy gminy w powiecie piotrkowskim,

powiat miejski Piotrków Trybunalski,

w województwie pomorskim:

gminy Ostaszewo, miasto Krynica Morska oraz część gminy Nowy Dwór Gdański położona na południowy - zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 55 biegnącą od południowej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 7, następnie przez drogę nr 7 i S7 biegnącą do zachodniej granicy gminy w powiecie nowodworskim,

gminy Lichnowy, Miłoradz, Nowy Staw, Malbork z miastem Malbork w powiecie malborskim,

gminy Mikołajki Pomorskie, Stary Targ i Sztum w powiecie sztumskim,

powiat gdański,

Miasto Gdańsk,

powiat tczewski,

powiat kwidzyński,

w województwie lubuskim:

powiat miejski Gorzów Wielkopolski,

część powiatu gorzowskiego nie wymieniona w części II załącznika I,

powiat strzelecko-drezdenecki,

w województwie dolnośląskim:

powiat lubański,

powiat złotoryjski,

powiat lwówecki,

gmina Chojnów w powiecie legnickim,

gmina Zagrodno w powiecie złototoryjskim,

gmina Chocianów w powiecie polkowickim,

część gminy Góra położona na północny -zachód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od północnej granicy gminy, łączącą miejscowości Czernina – Kruszyniec – Góra do skrzyżowania z droga nr 324, a następnie na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 324 biegnącą od tego skrzyżowania do zachodniej granicy gminy w powiecie górowskim,

gmina Prusice, część gminy Żmigród położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr S5 w powiecie trzebnickim,

gmina Wińsko w powiecie wołowskim,

gminy Ścinawa i Lubin z miastem Lubin w powiecie lubińskim,

gminy Dziadowa Kłoda, Międzybórz, Syców w powiecie oleśnickim,

w województwie wielkopolskim:

gminy Krzemieniewo, Osieczna, Rydzyna, część gminy Lipno położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr S5, część gminy Święciechowa położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 12 oraz na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr S5 w powiecie leszczyńskim,

powiat miejski Leszno,

gminy Granowo, Grodzisk Wielkopolski i część gminy Kamieniec położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 308 w powiecie grodziskim,

gminy Czempiń, Kościan i miasto Kościan, Krzywiń, część gminy Śmigiel położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr S5 w powiecie kościańskim,

powiat miejski Poznań,

gminy Buk, Dopiewo, Komorniki, Tarnowo Podgórne, Stęszew, Swarzędz, Pobiedziska, Czerwonak, Mosina, miasto Luboń, miasto Puszczykowo i część gminy Kórnik położona na zachód od linii wyznaczonych przez drogi: nr S11 biegnącą od północnej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 434 i drogę nr 434 biegnącą od tego skrzyżowania do południowej granicy gminy, część gminy Rokietnica położona na południowy zachód od linii kolejowej biegnącej od północnej granicy gminy w miejscowości Krzyszkowo do południowej granicy gminy w miejscowości Kiekrz oraz część gminy wiejskiej Murowana Goślina położona na południe od linii kolejowej biegnącej od północnej granicy miasta Murowana Goślina do północno-wschodniej granicy gminy w powiecie poznańskim,

gmina Kiszkowo i część gminy Kłecko położona na zachód od rzeki Mała Wełna w powiecie gnieźnieńskim,

powiat czarnkowsko-trzcianecki,

gmina Kaźmierz część gminy Duszniki położona na południowy – wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 306 biegnącą od północnej granicy gminy do miejscowości Duszniki, a następnie na południe od linii wyznaczonej przez ul. Niewierską oraz drogę biegnącą przez miejscowość Niewierz do zachodniej granicy gminy, część gminy Ostroróg położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 186 i 184 biegnące od granicy gminy do miejscowości Ostroróg, a następnie od miejscowości Ostroróg przez miejscowości Piaskowo – Rudki do południowej granicy gminy, część gminy Wronki położona na północ od linii wyznaczonej przez rzekę Wartę biegnącą od zachodniej granicy gminy do przecięcia z droga nr 182, a następnie na wschód od linii wyznaczonej przez drogi nr 182 oraz 184 biegnącą od skrzyżowania z drogą nr 182 do południowej granicy gminy, miasto Szamotuły i część gminy Szamotuły położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 306 i drogę łączącą miejscowości Lipnica - Ostroróg do linii wyznaczonej przez wschodnią granicę miasta Szamotuły i na południe od linii kolejowej biegnącej od południowej granicy miasta Szamotuły, do południowo-wschodniej granicy gminy oraz część gminy Obrzycko położona na zachód od drogi nr 185 łączącej miejscowości Gaj Mały, Słopanowo i Obrzycko do północnej granicy miasta Obrzycko, a następnie na zachód od drogi przebiegającej przez miejscowość Chraplewo w powiecie szamotulskim,

część gminy Rawicz położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr S5, część gminy Bojanowo położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr S5 w powiecie rawickim,

gmina Budzyń w powiecie chodzieskim,

gminy Mieścisko, Skoki i Wągrowiec z miastem Wągrowiec w powiecie wągrowieckim,

powiat pleszewski,

gmina Zagórów w powiecie słupeckim,

gmina Pyzdry w powiecie wrzesińskim,

gminy Kotlin, Żerków i część gminy Jarocin położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogi nr S11 i 15 w powiecie jarocińskim,

gmina Rozdrażew, część gminy Koźmin Wielkopolski położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 15, część gminy Krotoszyn położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 15 oraz na wschód od granic miasta Krotoszyn w powiecie krotoszyńskim,

powiat ostrowski,

powiat miejski Kalisz,

gminy Blizanów, Żelazków, Godziesze Wielkie, Koźminek, Lisków, Opatówek, Szczytniki, część gminy Stawiszyn położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 25 biegnącą od północnej granicy gminy do miejscowości Zbiersk, a następnie na zachód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Zbiersk – Łyczyn – Petryki biegnącą od skrzyżowania z drogą nr 25 do południowej granicy gminy, część gminy Ceków- Kolonia położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Młynisko – Morawin - Janków w powiecie kaliskim,

gminy Brudzew, Dobra, Kawęczyn, Przykona, Władysławów, Turek z miastem Turek część gminy Tuliszków położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 72 biegnącej od wschodniej granicy gminy do miasta Turek a następnie na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 443 biegnącej od skrzyżowania z drogą nr 72 w mieście Turek do zachodniej granicy gminy w powiecie tureckim,

gminy Rzgów, Grodziec, Krzymów, Stare Miasto, część gminy Rychwał położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 25 biegnącą od południowej granicy gminy do miejscowości Rychwał, a następnie na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 443 biegnącą od skrzyżowania z drogą nr 25 w miejscowości Rychwał do wschodniej granicy gminy w powiecie konińskim,

część gminy Kępno położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr S8 w powiecie kępińskim,

powiat ostrzeszowski,

w województwie opolskim:

gminy Domaszowice, Wilków i część gminy Namysłów położona na zachód od linii wyznaczonej przez rzekę Głucha w powiecie namysłowskim,

gminy Wołczyn, Kluczbork, część gminy Byczyna położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 11 w powiecie kluczborskim,

część gminy Gorzów Śląski położona na południe od północnej granicy miasta Gorzów Śląski oraz na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 45, część gminy Praszka położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 45 w miejscowości Praszka oraz na południe od drogi łączącej miejscowości Praszka – Kowale Kolonia - Kiczmachów, część gminy Rudniki położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 42 biegnącą od zachodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 43 i na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 43 biegnącą od północnej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 42 w powiecie oleskim,

w województwie zachodniopomorskim:

część gminy Dębno położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 126 biegnącą od zachodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 23 w miejscowości Dębno, następnie na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 23 do skrzyżowania z ul. Jana Pawła II w miejscowości Cychry, następnie na północ od ul. Jana Pawła II do skrzyżowania z ul. Ogrodową i dalej na północ od linii wyznaczonej przez ul. Ogrodową, której przedłużenie biegnie do wschodniej granicy gminy w powiecie myśliborskim,

gminy Trzcińsko – Zdrój, Widuchowa, część gminy Chojna położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 26 biegnącą od zachodniej granicy gminy do miejscowości Chojna, a następnie na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 31 biegnącą od skrzyżowana z drogą nr 26 do południowej granicy gminy, w powiecie gryfińskim.

8.   Slovačka

Sljedeće zone ograničenja I u Slovačkoj:

the whole district of Snina,

the whole district of Medzilaborce

the whole district of Stropkov

the whole district of Svidník, except municipalities included in part II,

in the district of Veľký Krtíš, the municipalities of Ipeľské Predmostie, Veľká nad Ipľom, Hrušov, Kleňany, Sečianky,

in the district of Levice, the municipalities of Ipeľské Úľany, Plášťovce, Dolné Túrovce, Stredné Túrovce, Šahy, Tešmak,

the whole district of Krupina, except municipalities included in part II,

the whole district of Banska Bystrica, except municipalities included in part II,

In the district of Liptovsky Mikulas – municipalities of Pribylina, Jamník, Svatý Štefan, Konská, Jakubovany, Liptovský Ondrej, Beňadiková, Vavrišovo, Liptovská Kokava, Liptovský Peter, Dovalovo, Hybe, Liptovský Hrádok, Važec, Východná, Kráľova Lehota, Nižná Boca, Vyšná Boca, Malužiná, Liptovská Porúbka, Liptovský Ján, Uhorská Ves, Podtureň, Závažná Poruba, Liptovský Mikuláš, Pavčina Lehota, Demänovská Dolina, Gôtovany, Galovany, Svätý Kríž, Lazisko, Dúbrava, Malatíny, Liptovské Vlachy, Liptovské Kľačany, Partizánska Ľupča, Kráľovská Ľubeľa, Zemianska Ľubeľa,

In the district of Ružomberok, the municipalities of Liptovská Lužná, Liptovská Osada, Podsuchá, Ludrová, Štiavnička, Liptovská Štiavnica, Nižný Sliač, Liptovské Sliače,

the whole district of Banska Stiavnica,

the whole district of Žiar nad Hronom.

DIO II.

1.   Bugarska

Sljedeće zone ograničenja II u Bugarskoj:

the whole region of Haskovo,

the whole region of Yambol,

the whole region of Stara Zagora,

the whole region of Pernik,

the whole region of Kyustendil,

the whole region of Plovdiv,

the whole region of Pazardzhik,

the whole region of Smolyan,

the whole region of Dobrich,

the whole region of Sofia city,

the whole region of Sofia Province,

the whole region of Blagoevgrad,

the whole region of Razgrad,

the whole region of Kardzhali,

the whole region of Burgas excluding the areas in Part III,

the whole region of Varna excluding the areas in Part III,

the whole region of Silistra, excluding the areas in Part III,

the whole region of Ruse, excluding the areas in Part III,

the whole region of Veliko Tarnovo, excluding the areas in Part III,

the whole region of Pleven, excluding the areas in Part III,

the whole region of Targovishte, excluding the areas in Part III,

the whole region of Shumen, excluding the areas in Part III,

the whole region of Sliven, excluding the areas in Part III,

the whole region of Vidin, excluding the areas in Part III.

2.   Njemačka

Sljedeće zone ograničenja II u Njemačkoj:

Bundesland Brandenburg:

Landkreis Oder-Spree:

Gemeinde Grunow-Dammendorf,

Gemeinde Mixdorf

Gemeinde Schlaubetal,

Gemeinde Neuzelle,

Gemeinde Neißemünde,

Gemeinde Lawitz,

Gemeinde Eisenhüttenstadt,

Gemeinde Vogelsang,

Gemeinde Ziltendorf,

Gemeinde Wiesenau,

Gemeinde Friedland,

Gemeinde Siehdichum

Gemeinde Müllrose,

Gemeinde Briesen mit der Gemarkung Biegen,

Gemeinde Jacobsdorf mit den Gemarkungen Pillgram, Sieversdorf, Jacobsdorf östlich der L 37 und Petersdorf östlich der L 37,

Gemeinde Groß Lindow,

Gemeinde Brieskow-Finkenheerd,

Gemeinde Ragow-Merz,

Gemeinde Beeskow,

Gemeinde Rietz-Neuendorf mit den Gemarkungen Groß Rietz und Birkholz,

Gemeinde Tauche mit den Gemarkungen Stremmen, Ranzig, Trebatsch, Sabrodt, Sawall, Mitweide und Tauche,

Landkreis Dahme-Spreewald:

Gemeinde Jamlitz,

Gemeinde Lieberose,

Gemeinde Schwielochsee mit den Gemarkungen Goyatz, Jessern, Lamsfeld, Ressen, Speichrow und Zaue,

Landkreis Spree-Neiße:

Gemeinde Schenkendöbern mit den Gemarkungen Stakow, Reicherskreuz, Groß Drewitz, Sembten, Lauschütz, Krayne, Lübbinchen, Grano, Pinnow, Bärenklau, Schenkendöbern und Atterwasch,

Gemeinde Guben mit den Gemarkungen Bresinchen, Guben und Deulowitz,

Gemeinde Forst (Lausitz) mit den Gemarkungen Groß Bademeusel und Klein Bademeusel,

Gemeinde Groß Schacksdorf-Simmersdorf mit der Gemarkung Groß Schacksdorf,

Gemeinde Neiße-Malxetal mit den Gemarkungen Preschen und Jerischke,

Gemeinde Döbern,

Gemeinde Jämlitz-Klein Düben,

Gemeinde Tschernitz mit der Gemarkung Tschernitz,

Landkreis Märkisch-Oderland:

Gemeinde Zechin,

Gemeinde Bleyen-Genschmar,

Gemeinde Neuhardenberg,

Gemeinde Golzow,

Gemeinde Küstriner Vorland,

Gemeinde Alt Tucheband,

Gemeinde Reitwein,

Gemeinde Podelzig,

Gemeinde Letschin,

Gemeinde Gusow-Platkow,

Gemeinde Seelow,

Gemeinde Vierlinden,

Gemeinde Lindendorf mit den Gemarkungen Sachsendorf, Libbenichen, Neu Mahlisch und Dolgelin – östlich der L37,

Gemeinde Fichtenhöhe,

Gemeinde Lietzen östlich der L 37,

Gemeinde Falkenhagen (Mark) östlich der L 37,

Gemeinde Zeschdorf östlich der L 37,

Gemeinde Treplin,

Gemeinde Lebus,

Gemeinde Müncheberg mit den Gemarkungen Jahnsfelde, Trebnitz, Obersdorf, Münchehofe und Hermersdorf,

Gemeinde Märkische Höhe mit der Gemarkung Ringenwalde,

Gemeinde Bliesdorf mit der Gemarkung Metzdorf,

Gemeinde Neutrebbin mit den Gemarkungen Wuschewier, Altbarnim, Neutrebbin, östlich der L 34, Alttrebbin östlich der L 34 und Altlewin östlich der L 34 und südwestlich der L 33,

kreisfreie Stadt Frankfurt (Oder),

Bundesland Sachsen:

Landkreis Görlitz:

Gemeinde Bad Muskau,

Gemeinde Boxberg/O.L. östlich des Straßenverlaufes K8472 bis Kaschel – S121 – Jahmen –Dürrbacher Straße – K8472 – Eselsberg – S131 – Boxberg – K 8481,

Gemeinde Gablenz,

Gemeinde Görlitz nördlich der Bundesautobahn A4,

Gemeinde Groß Düben südlich des Straßenverlaufes S126 – Halbendorf – K8478,

Gemeinde Hähnichen,

Gemeinde Hohendubrau östlich des Straßenverlaufes der Verbindungsstraße Buchholz-Gebelzig – S55,

Gemeinde Horka

Gemeinde Kodersdorf nördlich der Bundesautobahn A4,

Gemeinde Krauschwitz i.d. O.L.,

Gemeinde Kreba-Neudorf,

Gemeinde Mücka östlich des Straßenverlaufes S55 - K8471 - Förstgen - K8472,

Gemeinde Neißeaue,

Gemeinde Niesky,

Gemeinde Quitzdorf am See,

Gemeinde Rietschen,

Gemeinde Rothenburg/ O.L.,

Gemeinde Schleife östlich des Straßenverlaufes S130 – S126,

Gemeinde Schöpstal nördlich der Bundesautobahn A4,

Gemeinde Trebendorf östlich der K8481,

Gemeinde Vierkirchen nördlich der Bundesautobahn A4 und östlich der Verbindungsstraße Buchholz-Gebelzig,

Gemeinde Waldhufen nördlich der Bundesautobahn A4,

Gemeinde Weißkeißel,

Gemeinde Weißwasser/O.L. östlich der K8481.

3.   Estonija

Sljedeće zone ograničenja II u Estoniji:

Eesti Vabariik (välja arvatud Hiiu maakond).

4.   Latvija

Sljedeće zone ograničenja II u Latviji:

Ādažu novads,

Aizputes novada Aizputes, Cīravas un Lažas pagasts, Kalvenes pagasta daļa uz rietumiem no ceļa pie Vārtājas upes līdz autoceļam A9, uz dienvidiem no autoceļa A9, uz rietumiem no autoceļa V1200, Kazdangas pagasta daļa uz rietumiem no ceļa V1200, P115, P117, V1296, Aizputes pilsēta,

Aglonas novads,

Aizkraukles novads,

Aknīstes novads,

Alojas novads,

Alsungas novads,

Alūksnes novads,

Amatas novads,

Apes novads,

Auces novads,

Babītes novads,

Baldones novads,

Baltinavas novads,

Balvu novads,

Bauskas novads,

Beverīnas novads,

Brocēnu novads,

Burtnieku novads,

Carnikavas novads,

Cēsu novads

Cesvaines novads,

Ciblas novads,

Dagdas novads,

Daugavpils novads,

Dobeles novads,

Dundagas novads,

Durbes novads,

Engures novads,

Ērgļu novads,

Garkalnes novads,

Grobiņas novada Bārtas pagasts,

Gulbenes novads,

Iecavas novads,

Ikšķiles novads,

Ilūkstes novads,

Inčukalna novads,

Jaunjelgavas novads,

Jaunpiebalgas novads,

Jaunpils novads,

Jēkabpils novads,

Jelgavas novads,

Kandavas novads,

Kārsavas novads,

Ķeguma novads,

Ķekavas novads,

Kocēnu novads,

Kokneses novads,

Krāslavas novads,

Krimuldas novads,

Krustpils novads,

Kuldīgas novada, Laidu pagasta daļa uz ziemeļiem no autoceļa V1296, Padures, Rumbas, Rendas, Kabiles, Vārmes, Pelču, Ēdoles, Īvandes, Kurmāles, Turlavas, Gudenieku un Snēpeles pagasts, Kuldīgas pilsēta,

Lielvārdes novads,

Līgatnes novads,

Limbažu novads,

Līvānu novads,

Lubānas novads,

Ludzas novads,

Madonas novads,

Mālpils novads,

Mārupes novads,

Mazsalacas novads,

Mērsraga novads,

Naukšēnu novads,

Neretas novads,

Ogres novads,

Olaines novads,

Ozolnieku novads,

Pārgaujas novads,

Pāvilostas novada Sakas pagasts, Pāvilostas pilsēta,

Pļaviņu novads,

Preiļu novads,

Priekules novads,

Priekuļu novads,

Raunas novads,

republikas pilsēta Daugavpils,

republikas pilsēta Jelgava,

republikas pilsēta Jēkabpils,

republikas pilsēta Jūrmala,

republikas pilsēta Rēzekne,

republikas pilsēta Valmiera,

Rēzeknes novads,

Riebiņu novads,

Rojas novads,

Ropažu novads,

Rucavas novada Dunikas pagasts,

Rugāju novads,

Rundāles novads,

Rūjienas novads,

Salacgrīvas novads,

Salas novads,

Salaspils novads,

Saldus novads,

Saulkrastu novads,

Sējas novads,

Siguldas novads,

Skrīveru novads,

Skrundas novada Raņķu pagasta daļa uz ziemeļiem no autoceļa V1272 līdz robežai ar Ventas upi, Skrundas pagasta daļa no Skrundas uz ziemeļiem no autoceļa A9 un austrumiem no Ventas upes,

Smiltenes novads,

Stopiņu novada daļa, kas atrodas uz austrumiem no autoceļa V36, P4 un P5, Acones ielas, Dauguļupes ielas un Dauguļupītes,

Strenču novads,

Talsu novads,

Tērvetes novads,

Tukuma novads,

Vaiņodes novada Vaiņodes pagasts un Embūtes pagasta daļa uz dienvidiem autoceļa P116, P106,

Valkas novads,

Varakļānu novads,

Vārkavas novads,

Vecpiebalgas novads,

Vecumnieku novads,

Ventspils novads,

Viesītes novads,

Viļakas novads,

Viļānu novads,

Zilupes novads.

5.   Litva

Sljedeće zone ograničenja II u Litvi:

Alytaus miesto savivaldybė,

Alytaus rajono savivaldybė,

Anykščių rajono savivaldybė,

Akmenės rajono savivaldybė,

Birštono savivaldybė,

Biržų miesto savivaldybė,

Biržų rajono savivaldybė,

Druskininkų savivaldybė,

Elektrėnų savivaldybė,

Ignalinos rajono savivaldybė,

Jonavos rajono savivaldybė,

Joniškio rajono savivaldybė,

Jurbarko rajono savivaldybė: Eržvilko, Girdžių, Jurbarko miesto, Jurbarkų, Raudonės, Šimkaičių, Skirsnemunės, Smalininkų, Veliuonos ir Viešvilės seniūnijos,

Kaišiadorių rajono savivaldybė,

Kalvarijos savivaldybė,

Kauno miesto savivaldybė,

Kauno rajono savivaldybė: Akademijos, Alšėnų, Batniavos, Ežerėlio, Domeikavos, Garliavos, Garliavos apylinkių, Karmėlavos, Kulautuvos, Lapių, Linksmakalnio, Neveronių, Raudondvario, Ringaudų, Rokų, Samylų, Taurakiemio, Vandžiogalos, Užliedžių, Vilkijos, ir Zapyškio seniūnijos, Babtų seniūnijos dalis į rytus nuo kelio A1, ir Vilkijos apylinkių seniūnijos dalis į vakarus nuo kelio Nr. 1907,

Kazlų rūdos savivaldybė,

Kelmės rajono savivaldybė,

Kėdainių rajono savivaldybė: Dotnuvos, Gudžiūnų, Kėdainių miesto, Krakių, Pelėdnagių, Surviliškio, Šėtos, Truskavos, Vilainių ir Josvainių seniūnijos dalis į šiaurę ir rytus nuo kelio Nr. 229 ir Nr. 2032,

Klaipėdos rajono savivaldybė: Judrėnų, Endriejavo ir Veiviržėnų seniūnijos,

Kupiškio rajono savivaldybė,

Kretingos rajono savivaldybė,

Lazdijų rajono savivaldybė,

Marijampolės savivaldybė,

Mažeikių rajono savivaldybė,

Molėtų rajono savivaldybė,

Pagėgių savivaldybė,

Pakruojo rajono savivaldybė,

Panevėžio rajono savivaldybė,

Panevėžio miesto savivaldybė,

Pasvalio rajono savivaldybė,

Radviliškio rajono savivaldybė,

Rietavo savivaldybė,

Prienų rajono savivaldybė,

Plungės rajono savivaldybė: Žlibinų, Stalgėnų, Nausodžio, Plungės miesto, Šateikių ir Kulių seniūnijos,

Raseinių rajono savivaldybė: Betygalos, Girkalnio, Kalnujų, Nemakščių, Pagojukų, Paliepių, Raseinių miesto, Raseinių, Šiluvos, Viduklės seniūnijos,

Rokiškio rajono savivaldybė,

Skuodo rajono savivaldybės: Aleksandrijos, Ylakių, Lenkimų, Mosėdžio, Skuodo ir Skuodo miesto seniūnijos,

Šakių rajono savivaldybė,

Šalčininkų rajono savivaldybė,

Šiaulių miesto savivaldybė,

Šiaulių rajono savivaldybė,

Šilutės rajono savivaldybė,

Širvintų rajono savivaldybė,

Šilalės rajono savivaldybė,

Švenčionių rajono savivaldybė,

Tauragės rajono savivaldybė,

Telšių rajono savivaldybė,

Trakų rajono savivaldybė,

Ukmergės rajono savivaldybė,

Utenos rajono savivaldybė,

Varėnos rajono savivaldybė,

Vilniaus miesto savivaldybė,

Vilniaus rajono savivaldybė,

Vilkaviškio rajono savivaldybė,

Visagino savivaldybė,

Zarasų rajono savivaldybė.

6.   Mađarska

Sljedeće zone ograničenja II u Mađarskoj:

Békés megye 950150, 950250, 950350, 950450, 950550, 950650, 950660, 950750, 950850, 950860, 951050, 951150, 951250, 951260, 951350, 951450, 951460, 951550, 951650, 951750, 952150, 952250, 952350, 952450, 952550, 952650, 953250, 953260, 953270, 953350, 953450, 953550, 953560, 953950, 954050, 954060, 954150, 956250, 956350, 956450, 956550, 956650 és 956750 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Borsod-Abaúj-Zemplén megye valamennyi vadgazdálkodási egységének teljes területe,

Fejér megye 403150, 403160, 403260, 404250, 404550, 404560, 405450, 405550, 405650, 406450 és 407050 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Hajdú-Bihar megye valamennyi vadgazdálkodási egységének teljes területe,

Heves megye valamennyi vadgazdálkodási egységének teljes területe,

Jász-Nagykun-Szolnok megye 750250, 750550, 750650, 750750, 750850, 750970, 750980, 751050, 751150, 751160, 751250, 751260, 751350, 751360, 751450, 751460, 751470, 751550, 751650, 751750, 751850, 751950, 752150, 752250, 752350, 752450, 752460, 752550, 752560, 752650, 752750, 752850, 752950, 753060, 753070, 753150, 753250, 753310, 753450, 753550, 753650, 753660, 753750, 753850, 753950, 753960, 754050, 754150, 754250, 754360, 754370, 754850, 755550, 755650 és 755750 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Komárom-Esztergom megye: 250350, 250850, 250950, 251450, 251550, 251950, 252050, 252150, 252350, 252450, 252460, 252550, 252650, 252750, 252850, 252860, 252950, 252960, 253050, 253150, 253250, 253350, 253450 és 253550 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Nógrád megye valamennyi vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Pest megye 570150, 570250, 570350, 570450, 570550, 570650, 570750, 570850, 570950, 571050, 571150, 571250, 571350, 571650, 571750, 571760, 571850, 571950, 572050, 573550, 573650, 574250, 577250, 580050 és 580150 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Szabolcs-Szatmár-Bereg megye valamennyi vadgazdálkodási egységének teljes területe.

7.   Poljska

Sljedeće zone ograničenja II u Poljskoj:

w województwie warmińsko-mazurskim:

gminy Kalinowo, Stare Juchy, Prostki oraz gmina wiejska Ełk w powiecie ełckim,

powiat elbląski,

powiat miejski Elbląg,

powiat gołdapski,

powiat piski,

powiat bartoszycki,

gminy Jeziorany, Kolno, część gminy Olsztynek położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr S51 biegnącą od wschodniej granicy gminy do miejscowości Ameryka oraz na zachód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od skrzyżowania z drogą S51 do północnej granicy gminy, łączącej miejscowości Mańki – Mycyny – Ameryka, część gminy Biskupiec położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr S7 w powiecie olsztyńskim,

powiat ostródzki,

powiat olecki,

powiat giżycki,

powiat braniewski,

powiat kętrzyński,