(1)

Regulatornim okvirom kojim se uređuje kohezijska politika Unije za razdoblje od 2021. do 2027. u kontekstu sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira doprinosi se ispunjavanju obveza Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma donesenog u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (5) 1 („Pariški sporazum”), ulažući napore da se porast globalne temperature ograniči na 1,5 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju, i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, koncentriranjem financijskih sredstava Unije na zelene ciljeve. Ovom bi se Uredbom trebao provesti jedan od prioriteta utvrđenih u Komunikaciji Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenoj „Europski zeleni plan” te je ona dio Plana ulaganja za održivu Europu kojim se osigurava namjensko financiranje u okviru mehanizma za pravednu tranziciju u kontekstu kohezijske politike za ublažavanje socijalnih, ekonomskih i okolišnih troškova tranzicije prema klimatski neutralnom i kružnom gospodarstvu, pri čemu se sve preostale emisije stakleničkih plinova kompenziraju jednakim apsorpcijskim vrijednostima.

(2)

Tranzicija prema klimatski neutralnom i kružnom gospodarstvu jedan je od najvažnijih ciljeva politike za Uniju. Europsko vijeće je 12. prosinca 2019. podržalo cilj postizanja klimatski neutralne Unije do 2050., u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma. Borba protiv klimatskih promjena i uništavanja okoliša dugoročno će svima donijeti koristi te u srednjoročnom razdoblju pruža prilike i izazove za sve, no sve regije i države članice ne počinju tranziciju s istog polazišta niti imaju jednake kapacitete za odgovor. Neke su naprednije od drugih te tranzicija podrazumijeva veći socijalni, ekonomski i okolišni učinak na regije koje se u velikoj mjeri oslanjaju na fosilna goriva za korištenje energije - posebno na ugljen, lignit, treset i naftni škriljavac - ili na industrije s visokim emisijama stakleničkih plinova. Takva situacija ne stvara samo rizik od neujednačene brzine tranzicije u Uniji u pogledu djelovanja u području klime, već i rizik od sve većih razlika među regijama, koje su štetne za ciljeve socijalne, ekonomske i teritorijalne kohezije.

(3)

Kako bi tranzicija bila uspješna i socijalno prihvatljiva za sve, mora biti pravedna i uključiva. Stoga Unija, države članice i njihove regije moraju od samog početka uzeti u obzir socijalne, ekonomske i okolišne učinke tranzicije te uvesti sve moguće instrumente kako bi se ublažile negativne posljedice. Proračun Unije ima važnu ulogu u tom pogledu.

(4)

Kako je navedeno u europskom zelenom planu i Planu ulaganja za održivu Europu, mehanizam za pravednu tranziciju trebao bi dopunjavati druga djelovanja u okviru sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2021. do 2027. Njime bi se trebalo doprinijeti ublažavanju socijalnih, ekonomskih i okolišnih posljedica, osobito na radnike pogođene tranzicijom prema klimatski neutralnoj Uniji do 2050., objedinjavanjem proračunske potrošnje Unije za klimatske i socijalne ciljeve na regionalnoj razini i postizanjem viših socijalnih i okolišnih standarda.

(5)

Ovom bi se Uredbom trebao uspostaviti Fond za pravednu tranziciju (FPT), jedan od stupova mehanizma za pravednu tranziciju koji se provodi u okviru kohezijske politike. Ciljevi su FPT-a ublažiti negativne učinke klimatske tranzicije pružanjem potpore najteže pogođenim područjima i radnicima te promicati uravnoteženu socioekonomsku tranziciju. U skladu s jedinstvenim specifičnim ciljem FPT-a, djelovanjima koja se podupiru iz FPT-a trebalo bi se izravno doprinijeti smanjenju učinka tranzicije ublažavanjem negativnih posljedica na zapošljavanje te financiranjem diversifikacije i modernizacije lokalnog gospodarstva. Jedinstven specifični cilj FPT-a uspostavlja se na istoj razini te se navodi zajedno s ciljevima politike utvrđenima u Uredbi (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća (6).

(6)

Uzimajući u obzir europski zeleni plan kao Unijinu strategiju održivog rasta i važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma te obvezom u pogledu ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, FPT-om se namjerava doprinijeti uključivanju djelovanjâ u području klime i okolišne održivosti te ostvarivanju općeg cilja da se s 30 % proračunskih rashoda Unije podupiru klimatski ciljevi i ambicije da se osigura 7,5 % godišnje potrošnje u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za ciljeve u području bioraznolikosti u 2024. i 10 % godišnje potrošnje u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za ciljeve u području bioraznolikosti u 2026. i 2027., istodobno uzimajući u obzir postojeća preklapanja klimatskih ciljeva i ciljeva u području bioraznolikosti. Sredstva iz vlastite omotnice FPT-a dodatna su u odnosu na ulaganja koja su potrebna za postizanje općeg cilja da 30 % proračunskih rashoda Unije doprinosi klimatskim ciljevima. Tim bi se sredstvima trebalo u potpunosti doprinijeti postizanju tog cilja zajedno sa sredstvima prenesenima na dobrovoljnoj osnovi iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/1058 Europskog parlamenta i Vijeća (7) i Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/1057 Europskog parlamenta i Vijeća (8). U tom kontekstu FPT-om bi se trebale podupirati aktivnosti kojima se poštuju klimatski i okolišni standardi i prioriteti Unije te kojima se ne nanosi znatna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća (9) i kojima se osigurava prijelaz prema niskougljičnom gospodarstvu na putu prema postizanju klimatski neutralne Unije do 2050.

(7)

Sredstvima iz FPT-a trebala bi se dopuniti sredstva dostupna u okviru kohezijske politike.

(8)

Tranzicija na klimatski neutralno gospodarstvo izazov je za sve države članice. Bit će posebno zahtjevna za one države članice koje se u velikoj mjeri oslanjaju ili koje su se donedavno oslanjale na fosilna goriva ili industrijske aktivnosti s visokim emisijama stakleničkih plinova koje je potrebno postupno ukinuti ili se trebaju prilagoditi zbog tranzicije prema klimatski neutralnom gospodarstvu, ali im za to nedostaje financijskih sredstava. FPT bi stoga trebao obuhvaćati sve države članice, ali raspodjela njegovih financijskih sredstava trebala bi se usmjeriti na ona područja koja su najpogođenija postupkom klimatske tranzicije i ta bi raspodjela trebala odražavati kapacitet država članica da financiraju potrebna ulaganja kako bi se nosile s tranzicijom prema klimatski neutralnom gospodarstvu.

(9)

Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Ta su pravila utvrđena u Uredbi (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (10) („Financijska uredba”) i njima se osobito određuje postupak donošenja i izvršenja proračuna s pomoću bespovratnih sredstava, nagrada, neizravnog izvršenja, financijskih instrumenata, proračunskih jamstava, financijske pomoći i nadoknade troškova vanjskim stručnjacima, te predviđaju provjere odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a uključuju i opći režim uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije.

(10)

Kako bi se osigurala djelotvorna uporaba sredstava FPT-a, pristup FPT-u trebalo bi ograničiti na 50 % nacionalnih dodijeljenih sredstava za one države članice koje se još nisu obvezale provesti cilj, u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma, postizanja klimatski neutralne Unije do 2050., dok bi preostalih 50 % trebalo biti dostupno za programiranje po prihvaćanju takve obveze. Kako bi se osigurala pravednost i jednako postupanje prema državama članicama, ako se država članica do 31. prosinca bilo koje godine počevši od 2022. nije obvezala na provedbu cilja postizanja klimatski neutralne Unije do 2050., proračunsku obvezu za prethodnu godinu trebalo bi opozvati u cijelosti sljedeće godine.

(11)

U skladu s Uredbom Vijeća (EU) 2020/2094 (11) 1 i u okviru sredstava koja se njome dodjeljuju, trebalo bi u okviru FPT-a provesti mjere za oporavak i otpornost kako bi se otklonio dosad nezabilježen učinak krize uzrokovane bolešću COVID-19. Takva dodatna sredstva trebala bi se upotrebljavati na način da se osigura usklađenost s rokovima predviđenima u toj Uredbi.

(12)

Ovom bi se Uredbom trebale utvrditi vrste ulaganja za koje bi potpora rashodima iz FPT-a bila dozvoljena. Sve aktivnosti koje se podupiru trebale bi se provoditi uz potpuno poštovanje klimatskih, okolišnih i socijalnih obveza te prioriteta Unije. Popis ulaganja trebao bi uključivati ona koja podupiru lokalna gospodarstva poticanjem njihova unutarnjeg potencijala rasta u skladu s odgovarajućim strategijama pametne specijalizacije, uključujući, prema potrebi, održivi turizam. Ulaganja trebaju biti dugoročno održiva, uzimajući u obzir sve ciljeve europskog zelenog plana. Financirani projekti trebali bi doprinijeti tranziciji na održivo, klimatski neutralno i kružno gospodarstvo, uključujući mjere kojima je cilj povećanje učinkovitosti resursa. Spaljivanje otpada ne bi trebalo primati potporu s obzirom na to da ta aktivnost pripada donjem dijelu hijerarhije otpada u kružnom gospodarstvu. Savjetodavne usluge kojima se doprinosi provedbi mjera koje se podupiru iz FPT-a trebale bi biti prihvatljive. Ponovna naturalizacija lokacija, razvoj zelene infrastrukture i upravljanje vodama trebali bi se moći poduprijeti kao dio projekta obnove zemljišta. Kad je riječ o podupiranju mjera energetske učinkovitosti, FPT-om bi se trebala moći podupirati ulaganja kao što su ona kojima se doprinosi smanjenju energetskog siromaštva, prvenstveno poboljšanjem energetske učinkovitosti stambenog fonda. FPT-om bi se također trebalo moći podupirati razvoj inovativnih tehnologija skladištenja.

(13)

Radi zaštite građana koji su najranjiviji u pogledu klimatske tranzicije, FPT-om bi također trebalo obuhvatiti stjecanje dodatnih vještina i prekvalifikacije, uključujući osposobljavanje, pogođenih radnika, neovisno o tome jesu li još uvijek zaposleni ili su zbog tranzicije izgubili posao. FPT-om bi trebalo nastojati da im se pomogne da se prilagode novim prilikama za zapošljavanje. FPT-om bi također trebalo pružiti sve odgovarajuće oblike potpore tražiteljima zaposlenja, uključujući pomoć pri traženju posla, i njihovo aktivno uključivanje na tržište rada. Svi tražitelji zaposlenja koji su izgubili posao u sektorima pogođenima tranzicijom u regiji obuhvaćenoj teritorijalnim planom za pravednu tranziciju trebali bi biti prihvatljivi za potporu iz FPT-a, čak i ako radnici koji su bili otpušteni nemaju boravište u toj regiji. Potrebno je posvetiti dužnu pažnju građanima kojima prijeti energetsko siromaštvo, posebno pri provedbi mjera energetske učinkovitosti za poboljšanje uvjeta socijalnog stanovanja.

(14)

Potpora za aktivnosti u područjima obrazovanja i socijalne uključenosti trebala bi biti dopuštena, kao i potpora za socijalnu infrastrukturu za potrebe objekata za skrb o djeci i starijim osobama te centara za osposobljavanje, pod uvjetom da su te aktivnosti na odgovarajući način obrazložene u teritorijalnim planovima za pravednu tranziciju. Kad je riječ o skrbi za starije osobe, trebalo bi očuvati načelo promicanja skrbi u zajednici. Socijalne i javne usluge u tim područjima mogle bi upotpuniti kombinaciju ulaganja. Za svu potporu u tim područjima trebalo bi zahtijevati odgovarajuće obrazloženje u teritorijalnim planovima za pravednu tranziciju te bi ona trebala biti u skladu s ciljevima europskog stupa socijalnih prava.

(15)

Kako bi se odgovorilo na specifičnu situaciju i ulogu žena u tranziciji na klimatski neutralno gospodarstvo, trebalo bi promicati rodnu ravnopravnost. Sudjelovanje žena na tržištu rada i žensko poduzetništvo te jednake plaće imaju važnu ulogu u osiguravanju jednakih mogućnosti. U okviru FPT-a također bi posebnu pozornost trebalo posvetiti ranjivim skupinama koje su nerazmjerno pogođene negativnim učincima tranzicije, kao što su radnici s invaliditetom. Potrebno je očuvati identitet rudarskih zajednica te zaštititi kontinuitet prošlih i budućih zajednica. To uključuje posvećivanje posebne pozornosti njihovoj materijalnoj i nematerijalnoj rudarskoj baštini, uključujući njihovu kulturu.

(16)

Kako bi se povećala gospodarska diversifikacija područja na koje utječe tranzicija, FPT-om bi trebalo pružati potporu poduzećima i gospodarskim dionicima, među ostalim putem potpore produktivnim ulaganjima u mikropoduzeća te u mala i srednja poduzeća (12) 1 (MSP-ovi). Produktivna ulaganja treba tumačiti kao ulaganje u fiksni kapital ili nematerijalnu imovinu poduzeća u svrhu proizvodnje robe i usluga čime se doprinosi bruto investicijama i zapošljavanju. Za poduzeća koja nisu MSP-ovi, produktivna ulaganja trebala bi se podupirati samo ako su potrebna za smanjenje broja izgubljenih radnih mjesta zbog tranzicije, stvaranjem ili očuvanjem znatnog broja radnih mjesta te ako to ne dovodi do premještanja niti je rezultat premještanja. Ulaganja u postojeća industrijska postrojenja, uključujući ona obuhvaćena sustavom Unije za trgovanje emisijama, trebala bi biti dopuštena ako doprinose tranziciji prema klimatski neutralnom gospodarstvu Unije do 2050. i vode prema emisijama koje su znatno niže od relevantnih referentnih vrijednosti utvrđenih za dodjelu besplatnih emisijskih jedinica na temelju Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (13) 2 te ako ona rezultiraju očuvanjem znatnog broja radnih mjesta. Svako takvo ulaganje trebalo bi u tom smislu obrazložiti u odgovarajućem teritorijalnom planu za pravednu tranziciju. Kako bi se zaštitio integritet unutarnjeg tržišta i kohezijske politike, potpora poduzećima trebala bi biti u skladu s pravilima Unije o državnim potporama kako su utvrđena u člancima 107. i 108. UFEU-a te, posebno, potpora produktivnim ulaganjima u poduzeća koja nisu MSP-ovi trebala bi biti ograničena na poduzeća koja se nalaze na područjima koja su određena kao potpomognuta područja u smislu članka 107. stavka 3. točaka (a) i (c) UFEU-a.

(17)

Kako bi se osigurala fleksibilnost za programiranje sredstava FPT-a u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast”, trebalo bi biti moguće pripremiti zasebni program FPT-a ili programirati sredstva iz FPT-a u jednom ili više namjenskih prioriteta u okviru programa koji se podupiru iz EFRR-a, fonda ESF+ ili Kohezijskog fonda. U skladu s Uredbom (EU) 2021/1060 sredstva FPT-a mogla bi se povećati na dobrovoljnoj osnovi dopunskim financiranjem iz EFRR-a i fonda ESF+. U tom slučaju odgovarajući iznosi preneseni iz EFRR-a i fonda ESF+ trebali bi biti usklađeni s vrstama operacija utvrđenima u teritorijalnim planovima za pravednu tranziciju.

(18)

Potporu FPT-a trebalo bi uvjetovati djelotvornom provedbom postupka tranzicije na određenom području kako bi se ostvarilo klimatski neutralno gospodarstvo. U tom bi pogledu države članice, u socijalnom dijalogu i u suradnji s relevantnim dionicima, u skladu s relevantnom odredbom o partnerstvu Uredbe (EU) 2021/1060, te uz potporu Komisije, trebale pripremiti teritorijalne planove za pravednu tranziciju u kojima će biti utvrđen postupak tranzicije, u skladu s njihovim integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima. U tu bi svrhu Komisija trebala uspostaviti platformu za pravednu tranziciju koja bi se nadovezala na postojeću platformu za rudarske regije u tranziciji kako bi se omogućile bilateralne i multilateralne razmjene iskustava o naučenim lekcijama i najboljih praksi u svim pogođenim sektorima. Države članice trebale bi osigurati da općine i gradovi budu uključeni u provedbu sredstava FPT-a i da se njihove potrebe u tom kontekstu uzmu u obzir.

(19)

U teritorijalnim planovima za pravednu tranziciju trebalo bi utvrditi najteže pogođena područja na koja bi potpora FPT-a trebala biti koncentrirana te bi trebalo opisati posebna djelovanja koja treba poduzeti za ostvarivanje klimatskih i energetskih ciljeva Unije za 2030. i klimatski neutralnog gospodarstva Unije do 2050., posebno u pogledu prenamjene ili zatvaranja postrojenja koja uključuju proizvodnju fosilnih goriva ili druge aktivnosti s visokim emisijama stakleničkih plinova. Ta bi područja trebala biti precizno definirana i trebala bi odgovarati regiji razine 3 zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku („regije razine NUTS 3”), kako je utvrđeno u Uredbi (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (14), ili biti njezini dijelovi. U planovima bi trebalo utvrditi izazove i potrebe tih područja, uzimajući u obzir rizike depopulacije, te utvrditi vrste operacija koje su potrebne da bi se doprinijelo otvaranju radnih mjesta na razini korisnikâ plana i na način kojim se osigurava usklađen razvoj gospodarskih aktivnosti otpornih na klimatske promjene koje su u skladu s tranzicijom na klimatski neutralno gospodarstvo i s ciljevima europskog zelenog plana. Kad su takva područja utvrđena, dodatnu pozornost trebalo bi posvetiti posebnostima otoka, otočnih područja i najudaljenijih regija u kojima bi zemljopisne i socioekonomske značajke mogle zahtijevati drugačiji pristup kako bi se podržao postupak tranzicije prema klimatski neutralnom gospodarstvu. Financijska potpora iz FPT-a trebala bi se primati samo za ulaganja u skladu s teritorijalnim planovima za pravednu tranziciju. Teritorijalni planovi za pravednu tranziciju trebali bi biti dio programa koji se podupiru iz, ovisno o slučaju, EFRR-a, fonda ESF+, Kohezijskog fonda ili FPT-a, koje odobrava Komisija.

(20)

Kako bi se poboljšala usmjerenost na rezultate upotrebe sredstava FPT-a, Komisija bi, u skladu s načelom proporcionalnosti, trebala moći primijeniti financijske ispravke u slučaju ozbiljno slabog postizanja ciljnih vrijednosti utvrđenih za specifični cilj FPT-a.

(21)

Kako bi se utvrdio odgovarajući financijski okvir za FPT, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za utvrđivanje godišnje raščlambe raspoloživih dodijeljenih sredstava po državi članici.

(22)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, odnosno pružanje potpore ljudima, gospodarstvu i okolišu područja koja se suočavaju s gospodarskom i socijalnom preobrazbom, u njihovoj tranziciji na klimatski neutralno gospodarstvo, ne mogu dostatno ostvariti države članice zbog razlike u stupnju razvijenosti među različitim regijama i zaostalost regija u najnepovoljnijem položaju, kao i zbog ograničenih financijskih sredstava država članica i regija, nego se zbog potrebe za dosljednim okvirom provedbe koji obuhvaća nekoliko fondova Unije u okviru podijeljenog upravljanja on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(23)

S obzirom na donošenje ove Uredbe nakon početka programskog razdoblja i uzimajući u obzir potrebu za koordiniranom i usklađenom provedbom FPT-a te kako bi se omogućila njezina brza provedba, ona bi trebala stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,

(1)

Kao odgovor na socijalne izazove u Europi Europski parlament, Vijeće i Komisija 17. studenoga 2017. zajednički su proglasili europski stup socijalnih prava („Stup”). Dvadeset ključnih načela stupa podijeljeno je u tri kategorije: jednake mogućnosti i pristup tržištu rada; pravedni radni uvjeti; te socijalna zaštita i uključenost. Tih 20 načela Stupa trebalo bi poslužiti kao smjernice za djelovanja u okviru Europskog socijalnog fonda plus („ESF+”). Kako bi se doprinijelo provedbi Stupa, fondom ESF+ trebala bi se podupirati ulaganja u ljude i sustave u politikama zapošljavanja, obrazovanja i socijalne uključenosti te tako poduprijeti ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija u skladu s člankom 174. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

(2)

Na razini Unije europski semestar za koordinaciju ekonomskih politika („europski semestar”) okvir je za utvrđivanje prioriteta nacionalnih reformi i praćenje njihove provedbe. Države članice izrađuju vlastite nacionalne višegodišnje strategije ulaganja za potporu tim prioritetima reformi. Te bi se strategije trebale predstaviti uz godišnje nacionalne programe reformi radi utvrđivanja i koordinacije prioritetnih projekata ulaganja koje treba poduprijeti sredstvima Unije ili nacionalnim sredstvima.

Trebale bi pomoći i usklađenoj upotrebi sredstava Unije i povećanju dodane vrijednosti financijske potpore koja se treba primiti osobito iz programa koje podupire Unija u okviru, prema potrebi, Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Kohezijskog fonda čiji su specifični ciljevi i područje primjene potpore utvrđeni u Uredbi (EU) 2021/1058 Europskog parlamenta i Vijeća (4), fonda ESF +, Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EFPRA) uspostavljenog uredbom Europskog parlamenta i Vijeća, Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (5) i programa InvestEU uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/523 Europskog parlamenta i Vijeća (6) (program InvestEU).

(3)

Revidirane smjernice za politike zapošljavanja država članica donesene su Odlukom Vijeća (EU) 2020/1512 (7). Tekst tih smjernica usklađen je s načelima Stupa radi poboljšanja konkurentnosti Europe i stvaranja poticajnog okruženja za ulaganja, otvaranja radnih mjesta i poticanja socijalne kohezije. Radi osiguravanja potpune usklađenosti fonda ESF+ s ciljevima tih smjernica, posebno u vezi sa zapošljavanjem, obrazovanjem, osposobljavanjem i borbom protiv socijalne isključenosti, siromaštva i diskriminacije, fondom ESF+ trebala bi se pružiti potpora državama članicama, uzimajući u obzir relevantne integrirane smjernice i relevantne preporuke za pojedinu zemlju donesene u skladu s člankom 121. stavkom 2. i člankom 148. stavkom 4. UFEU-a te, prema potrebi, nacionalne programe reformi koji se temelje na nacionalnim strategijama. Fondom ESF+ trebalo bi doprinijeti i relevantnim aspektima provedbe ključnih inicijativa i aktivnosti Unije, posebice komunikacijâ Komisije od 10. lipnja 2016. naslovljene „Novi program vještina za Europu” i od 30. rujna 2020. naslovljene „Europski prostor obrazovanja”, i od 7. listopada 2020. naslovljene „Unija jednakosti: strateški okvir EU-a za jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma” te relevantnih preporuka Vijeća od 15. veljače 2016. o integriranju dugotrajno nezaposlenih osoba na tržište rada, od 19. prosinca 2016. o oblicima usavršavanja, od 30. listopada 2020. o lakšem prelasku u svijet rada - jačanju Garancije za mlade i od 12. ožujka 2021. o jednakosti, uključivanju i sudjelovanju Roma.

(4)

Vijeće je 20. lipnja 2017. donijelo zaključke naslovljene „Odgovor EU-a na Program održivog razvoja do 2030.”. Vijeće je naglasilo važnost uravnoteženog i integriranog ostvarenja održivog razvoja u trima dimenzijama (gospodarska, socijalna i okolišna dimenzija). Ključno je da je održivi razvoj uključen u sva područja unutarnje i vanjske politike Unije i da je Unija ambiciozna u svojim politikama za rješavanje globalnih izazova. Vijeće je pozdravilo Komunikaciju Komisije od 22. studenoga 2016. naslovljenu „Budući koraci za održivu europsku budućnost” kao prvi korak u uključivanju ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda („UN-ovi ciljevi održivog razvoja ”) u ostala područja i primjeni održivog razvoja kao temeljnog vodećeg načela za sve politike Unije, uključujući putem njezinih instrumenata financiranja. Fondom ESF+ trebalo bi doprinijeti provedbi UN-ovih ciljeva održivog razvoja, među ostalim, iskorjenjivanjem ekstremnih oblika siromaštva (cilj održivog razvoja 1); promicanjem kvalitetnog i uključivog obrazovanja (cilj održivog razvoja 4); promicanjem rodne ravnopravnosti (cilj održivog razvoja 5); promicanjem kontinuiranog, uključivog i održivog gospodarskog rasta, punog i produktivnog zapošljavanja i dostojanstvenog rada za sve (cilj održivog razvoja 8); i smanjenjem nejednakosti (cilj održivog razvoja 10).

(5)

Nedavni i aktualni događaji povećali su strukturne izazove koji proizlaze iz gospodarske globalizacije, društvenih nejednakosti, upravljanja migracijskim tokovima i povećane sigurnosne prijetnje, prelaska na čistu energiju, tehnoloških promjena, demografskog pada, nezaposlenosti, osobito nezaposlenosti mladih, sve starije radne snage te iz sve veće neusklađenosti potražnje za vještinama i ponude radne snage u nekim sektorima i regijama, s čime se posebice susreću mala i srednja poduzeća (MSP). Zelena i digitalna tranzicija te transformacija europskih industrijskih ekosustava vjerojatno će dovesti do brojnih novih mogućnosti budu li popraćene odgovarajućim skupom vještina, politikama i djelovanjima u području zapošljavanja te socijalnim politikama i djelovanjima. Uzimajući u obzir promjene u svijetu rada, Unija bi trebala biti sprema za trenutačne i buduće izazove ulaganjem u odgovarajuće vještine, obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje, uključivijim rastom te poboljšanjem politika zapošljavanja i socijalnih politika, uzimajući u obzir gospodarsku i industrijsku održivost te mobilnost radne snage i nastojeći postići rodno uravnoteženo tržište rada.

(6)

Uredbom (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća (8) uspostavlja se okvir za djelovanje EFRR-a, fonda ESF+, Kohezijskog fonda, Fonda za pravednu tranziciju (FPT) uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/1056 Europskog parlamenta i Vijeća (9), EFPRA-e, Fonda za azil i migracije (FAMI), Fonda za unutarnju sigurnost (FUS) i instrumenta za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike kao dijela Fonda za integrirano upravljanje granicama te ponajprije utvrđuju ciljevi politika i pravila o programiranju, praćenju i evaluaciji, upravljanju i kontroli fondova Unije koji se provode u okviru podijeljenog upravljanja. Stoga je potrebno utvrditi opće ciljeve fonda ESF+ i posebne odredbe o vrsti aktivnosti koje bi se mogle financirati iz fonda ESF+.

(7)

Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (10) („Financijska uredba”) utvrđuju se pravila o izvršenju općeg proračuna Unije („proračun Unije”), uključujući pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, nabavi, neizravnom upravljanju, financijskim instrumentima, proračunskim jamstvima, financijskoj pomoći i nadoknadi troškova vanjskim stručnjacima. Sufinanciranje za bespovratna sredstva može se osigurati iz vlastitih sredstava korisnika, dohotka ostvarenog projektom ili financijskih doprinosa ili doprinosa u naravi trećih strana. Kako bi se osigurala dosljednost provedbe programa Unije, Financijska uredba treba se primjenjivati na djelovanja koja se provode izravnim i neizravnim upravljanjem u okviru fonda ESF+.

(8)

Oblici financiranja sredstvima Unije i načini izvršenja u okviru ove Uredbe trebali bi se odabrati na temelju toga koliko je njima moguće postići specifične ciljeve djelovanja i ostvariti rezultate, prije svega uzimajući u obzir troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik nesukladnosti. Kad je riječ o bespovratnim sredstvima, to bi se trebalo odnositi i na razmatranje upotrebe jednokratnih iznosa, paušalnih stopa i jediničnih troškova te financiranja koje nije povezano s troškovima iz članka 125. stavka 1. točke (a) Financijske uredbe. Radi provedbe mjera povezanih sa socioekonomskom integracijom državljana trećih zemalja i u skladu s člankom 94. Uredbe (EU) 2021/1060 Komisija može državama članicama nadoknaditi troškove upotrebom pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova, uključujući primjenu jednokratnih iznosa.

(9)

Kako bi se mogućnosti financiranja pojednostavile, a integriranim pristupima financiranju stvorile dodatne prilike za sinergije, djelovanja koja su primila potporu iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije, osnovanog Uredbom (EU) br. 223/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (11) i Programa Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije, uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1296/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (12) trebala bi se uključiti u fond ESF+. Fond ESF+ trebao bi se sastojati od dva tematska područja: tematskog područja u okviru podijeljenog upravljanja („tematsko područje fonda ESF+ u okviru podijeljenog upravljanja”) koje se provodi u okviru podijeljenog upravljanja i tematskog područja Zapošljavanje i socijalne inovacije („tematsko područje EaSI”) koje se provodi u okviru izravnog i neizravnog upravljanja. Time bi se trebalo doprinijeti smanjenju administrativnog opterećenja povezanog s upravljanjem različitim fondovima, posebno za države članice i korisnike, a istodobno bi se zadržala jednostavnija pravila za jednostavnije operacije kao što su podjela hrane i/ili osnovne materijalne pomoći.

(10)

S obzirom na šire područje primjene fonda ESF+ primjereno je da se ciljevi povećanja djelotvornosti tržišta rada, promicanja jednakog pristupa kvalitetnim radnim mjestima, poboljšanja jednakog pristupa obrazovanju i osposobljavanju te njihove kvalitete radi pružanja pomoći u ponovnoj integraciji u obrazovne sustave, promicanja socijalne uključenosti i olakšavanja pristupa zdravstvenoj skrbi za ranjive osobe te doprinošenja iskorjenjivanju siromaštva ne provode samo u okviru tematskog područja fonda ESF+ u okviru podijeljenog upravljanja, nego i, kad je riječ o djelovanjima potrebnima na razini Unije, u okviru izravnog i neizravnog upravljanja za tematsko područje EaSI.

(11)

Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za cijelo vrijeme trajanja fonda ESF+, koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu točke 18. Međuinstitucijskog sporazuma od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava (13), za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka. Njome bi se trebala utvrditi dodijeljena sredstva za tematsko područje fonda ESF+ u okviru podijeljenog upravljanja i dodijeljena sredstva za djelovanja koja se trebaju provesti u okviru tematskog područja EaSI.

(12)

U cilju lakše provedbe specifičnih i operativnih ciljeva tematskog područja EaSI, fondom ESF+ trebale bi se podupirati aktivnosti povezane s tehničkom i administrativnom pomoći, kao što su aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije, dok su aktivnosti komunikacije i širenja trebale biti dio djelovanja prihvatljivih u okviru tematskog područja EaSI.

(13)

Cilj fonda ESF+ trebao bi biti promicanje zapošljavanja aktivnim intervencijama kojima se omogućuju integracija i ponovna integracija na tržište rada, posebice mladih i provedbom ojačane Garancije za mlade, dugotrajno nezaposlenih osoba, skupina u nepovoljnom položaju na tržištu rada i neaktivnih osoba, te promicanjem samozapošljavanja i socijalne ekonomije. Cilj fonda ESF+ trebao bi biti poboljšanje funkcioniranja tržištâ rada podupiranjem modernizacije institucija tržišta rada poput javnih službi za zapošljavanje, kako bi se poboljšao njihov kapacitet pružanja intenzivnog ciljanog savjetovanja i usmjeravanja tijekom traženja posla i prelaska na tržište rada te poboljšanja mobilnosti radnika. Fondom ESF+ trebalo bi se promicati rodno uravnoteženo sudjelovanje na tržištu rada mjerama kojima se, među ostalim, nastoje osigurati jednaki radni uvjeti, bolja ravnoteža između poslovnog i privatnog života i bolji pristup skrbi za djecu, uključujući rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Cilj fonda ESF+ trebao bi biti i osiguravanje zdravog i prilagođenog radnog okružja kako bi se odgovorilo na zdravstvene rizike povezane s promjenama u načinu rada i potrebama sve starije radne snage.

(14)

Fondom ESF+ trebala bi se pružiti potpora poboljšanju kvalitete, uključivosti i djelotvornosti sustavâ obrazovanja i osposobljavanja te njegove relevantnosti za tržište rada, među ostalim promicanjem digitalnog učenja, vrednovanjem neformalnog i informalnog učenja te profesionalnim razvojem nastavnog osoblja, kako bi se olakšalo stjecanje ključnih kompetencija, posebice u pogledu osnovnih vještina, uključujući zdravstvenu pismenost, medijsku pismenost, poduzetničke vještine, jezične vještine, digitalne vještine i kompetencije za održivi razvoj koje su potrebne svim pojedincima za osobno ispunjenje i razvoj, zapošljavanje, socijalnu uključenost i aktivno građanstvo. Fondom ESF+ trebalo bi pomoći u napretku u obrazovanju i osposobljavanju te prelasku na tržište rada, podupirati cjeloživotno učenje i zapošljivost u cilju lakšeg potpunog sudjelovanja u društvu za sve te doprinijeti konkurentnosti, među ostalim praćenjem osoba s diplomom, društvenim i gospodarskim inovacijama podupiranjem održivih inicijativa koje su u tim područjima prilagodljive i prilagođene različitim ciljnim skupinama kao što su osobe s invaliditetom. Takva bi se pomoć, potpora i doprinos mogli postići, primjerice, učenjem na internetu, osposobljavanjem na radnom mjestu, pripravništvom, dvojnim sustavom obrazovanja i osposobljavanja te naukovanjem kako je definirano u Preporuci Vijeća od 15. ožujka 2018. o europskom okviru za kvalitetna i učinkovita naukovanja, cjeloživotnim usmjeravanjem, predviđanjem potreba za vještinama u bliskoj suradnji s industrijom, ažuriranim materijalima i metodama za osposobljavanje, projekcijama i praćenjem osoba s diplomom, osposobljavanjem predavača, vrednovanjem ishoda učenja i priznavanjem sektorskih kvalifikacija i svjedodžbi o osposobljavanju.

(15)

Potpora iz fonda ESF+ trebala bi se iskoristiti za promicanje jednakog pristupa za sve, a posebice za skupine u nepovoljnom položaju, kvalitetnom i uključivom obrazovanju i osposobljavanju bez segregacije, od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, stavljajući posebni naglask na djecu u nepovoljnom socioekonomskom položaju, putem općeg i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, osobito naukovanja, do tercijarnog obrazovanja, kao i obrazovanja i učenja odraslih, uključujući putem sportskih i kulturnih aktivnosti. Fondom ESF+ trebalo bi omogućiti ciljanu potporu učenicima kojima je potrebna pomoć i smanjiti nejednakosti u obrazovanju, među ostalim digitalni jaz, spriječiti i smanjiti rano napuštanje školovanja, poticati propusnost između sektora obrazovanja i osposobljavanja, ojačati veze s neformalnim i informalnim učenjem te olakšati mobilnost u svrhu učenja za sve i pristup za osobe s invaliditetom. U tom kontekstu trebale bi se podupirati sinergije s programom Erasmus+ uspostavljenim Uredbom (EU) 2021/817 Europskog parlamenta i Vijeća (14), osobito kako bi se olakšalo sudjelovanje učenika u nepovoljnom položaju u mobilnosti u svrhu učenja.

(16)

Fondom ESF+ trebalo bi promicati fleksibilne mogućnosti za usavršavanje vještina i stjecanje novih i različitih vještina za sve, osobito poduzetničkih i digitalnih vještina, vještina za ključne razvojne tehnologije i vještina za zeleno gospodarstvo, kao i industrijske ekosustave u skladu s Komunikacijom Komisije od 10. ožujka 2020. naslovljenom „Nova industrijska strategija za Europu”. U skladu s Programom vještina za Europu i Preporukom Vijeća o oblicima usavršavanja (15), fondom ESF+ trebalo bi podupirati fleksibilne načine učenja, uključujući pristupačna kratka ciljana modularna osposobljavanja kojima se stječu kvalifikacije, kako bi se ljudima pružile vještine prilagođene potrebama tržišta rada i industrijskog ekosustava, zelenoj i digitalnoj tranziciji, inovacijama te socijalnim i gospodarskim promjenama, olakšali prekvalifikacija i usavršavanje te zapošljivost, promjene radnog mjesta, geografska i sektorska mobilnost te pružila potpora prije svega niskokvalificiranim odraslima, osobama s invaliditetom i/ili odraslima s nedovoljno dobrim vještinama. Fondom ESF+ trebalo bi se instrumentima kao što je individualni račun za učenje olakšati i pružanje potpore u vezi s integriranim vještinama pojedincima, uključujući zaposlenima, samozaposlenima i nezaposlenima.

(17)

Sinergijama s programom Obzor Europa – Okvirnim programom za istraživanja i inovacije uspostavljenim Uredbom (EU) 2021/695 Europskog parlamenta i Vijeća (16) (Obzor Europa) trebalo bi osigurati da se potporom iz fonda ESF+ mogu uvesti i proširiti inovativni nastavni planovi i programi koji primaju potporu iz Obzora Europa kako bi ljudi mogli steći vještine i kompetencije potrebne za poslove budućnosti.

(18)

Fondom ESF+ trebala bi se poduprijeti nastojanja država članica da doprinesu iskorjenjivanju siromaštva kako bi se prekinuo krug nepovoljnog položaja kroz generacije i promicala socijalna uključenost osiguravanjem jednakih mogućnosti za sve, smanjenjem prepreka, suzbijanjem diskriminacije i uklanjanjem nejednakosti u zdravstvu. Takva potpora podrazumijeva pokretanje niza politika koje su usmjerene na ljude u najnepovoljnijem položaju bez obzira na njihov spol, spolnu orijentaciju, dob, vjeroispovijest ili uvjerenja, rasu ili etničko podrijetlo, posebno marginalizirane zajednice poput Roma, osobe s invaliditetom ili kroničnim bolestima, beskućnike, djecu i starije osobe. Fondom ESF+ trebalo bi promicati aktivno uključivanje ljudi udaljenih od tržišta rada kako bi se osigurala njihova socioekonomska integracija. Fond ESF+ trebao bi iskoristiti i za poboljšanje pravodobnog i jednakog pristupa pristupačnim, održivim i visokokvalitetnim uslugama kojima se promiče pristup stanovanju i skrbi usmjerenoj na osobu, kao što su zdravstvena i dugotrajna skrb, posebno usluge obiteljske skrbi i skrbi u zajednici. Fondom ESF+ trebalo bi doprinijeti modernizaciji sustavâ socijalne zaštite s posebnim naglaskom na djecu i skupine u nepovoljnom položaju, a posebno radi promicanja dostupnosti takvih sustava, među ostalim za osobe s invaliditetom.

(19)

Fondom ESF+ trebalo bi se doprinijeti iskorjenjivanju siromaštva podupiranjem nacionalnih programa za ublažavanje oskudice hrane i materijalne oskudice te promicati socijalnu integraciju ljudi kojima prijeti rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti te najpotrebitijih. S ukupnim ciljem da se na razini Unije izdvoji najmanje 4 % sredstava iz tematskog područja fonda ESF+ u okviru podijeljenog upravljanja za potporu najpotrebitijima, države članice trebale bi dodijeliti najmanje 3 % svojih sredstava iz tematskog područja fonda ESF+ u okviru podijeljenog upravljanja za suzbijanje svih oblika krajnjeg siromaštva s najvećim učinkom na socijalnu isključenost, koji uključuju beskućništvo, siromaštvo djece i oskudicu hrane. Pružanje hrane i/ili osnovne materijalne pomoći najpotrebitijima ne bi trebalo zamijeniti postojeće socijalne naknade koje im se pružaju u okviru nacionalnih socijalnih sustava ili u skladu s nacionalnim pravom. S obzirom na prirodu operacija i vrstu primatelja pomoći, potrebno je da se na potporu kojom se suzbija materijalna oskudica najpotrebitijih primjenjuju jednostavnija pravila.

(20)

S obzirom na trajnu potrebu da se pojačaju napori za poboljšanje upravljanja migracijskim tokovima u cijeloj Uniji i kako bi se osigurala usklađena, snažna i dosljedna potpora naporima u pogledu solidarnosti i podjele odgovornosti, fondom ESF+ trebala bi se pružati potpora za promicanje socioekonomske integracije državljana trećih zemalja, uključujući migrante, koja bi mogla uključivati inicijative na lokalnoj razini i kojom bi se dopunila djelovanja koje se financiraju u okviru FAMI-ja, EFRR-a i drugih fondova Unije koja mogu pozitivno djelovati na uključenost državljana trećih zemalja.

(21)

Zbog važnosti pristupa zdravstvenoj skrbi fondom ESF+ trebalo bi osigurati sinergije i komplementarnosti s programom EU za zdravlje, uspostavljenim Uredbom (EU) 2021/522 Europskog parlamenta i Vijeća (17), a područje primjene fonda ESF+ trebalo bi uključivati pristup zdravstvenoj skrbi za osobe u ranjivom položaju.

(22)

Fondom ESF+ trebale bi se podupirati reforme politika i sustava u području zapošljavanja, socijalne uključenosti, pristupa zdravstvenoj skrbi za ranjive osobe, dugotrajne skrbi, obrazovanja i osposobljavanja, čime bi se doprinijelo iskorjenjivanju siromaštva. Kako bi se potaknulo usklađivanje s europskim semestrom, države članice trebale bi dodijeliti odgovarajući iznos svojih sredstava iz tematskog područja fonda ESF+ u okviru podijeljenog upravljanja za provedbu relevantnih preporuka za pojedine zemlje koje se odnose na strukturne izazove koje je primjereno rješavati višegodišnjim ulaganjima obuhvaćenima područjem primjene fonda ESF+, uzimajući u obzir Stup, pregled socijalnih pokazatelja, kako su izmijenjeni nakon donošenja novih ciljeva iz akcijskog plana za provedbu Stupa, i regionalne posebnosti.

Komisija i države članice trebale bi osigurati usklađenost, koordinaciju i komplementarnost između tematskog područja fonda ESF+ u okviru podijeljenog upravljanja i drugih fondova, programa i instrumenata Unije kao što su FPT, , EFRR, program EU za zdravlje, Mehanizam za oporavak i otpornost, uspostavljen Uredbom (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća (18), Europski fond za prilagodbu globalizaciji za radnike koji su proglašeni viškom, uspostavljen Uredbom (EU) 2021/691 Europskog parlamenta i Vijeća (19), EFPRA, Erasmus+, FAMI, Obzor Europa, EPFRR, program Digitalna Europa, uspostavljen Uredbom (EU) 2021/694 Europskog parlamenta i Vijeća (20), program InvestEU, program Kreativna Europa uspostavljen Uredbom (EU) 2021/818 Europskog parlamenta i Vijeća (21), Europske snage solidarnosti uspostavljene Uredbom (EU) 2021/888 Europskog parlamenta i Vijeća (22) i Instrument za tehničku potporu uspostavljen Uredbom (EU) 2021/240 Europskog parlamenta i Vijeća (23).

Komisija i države članice posebno bi trebale osigurati, u svim fazama postupka, djelotvornu koordinaciju kako bi se očuvale dosljednost, usklađenost, komplementarnost i sinergija među izvorima financiranja, uključujući tehničku pomoć.

(23)

Podupiranjem specifičnih ciljeva ove Uredbe, između ostaloga doprinoseći cilju politike 4 „uključivija Europa s istaknutijom socijalnom komponentom provedbom europskog stupa socijalnih prava” kako je navedeno u Uredbi (EU) 2021/1060, fondom ESF+ i dalje će se doprinositi strategijama teritorijalnog i lokalnog razvoja radi provedbe Stupa. Time će se poduprijeti instrumenti iz članka 28. te uredbe te doprinijeti i ostvarenju cilja politike 5 „Europa bliža građanima poticanjem održivog i integriranog razvoja svih vrsta područja i lokalnih inicijativa” kako je navedeno u Uredbi (EU) 2021/1060, između ostaloga mjerama za smanjenje siromaštva i socijalnu uključenost, uzimajući u obzir posebnosti urbanih, ruralnih i obalnih regija u cilju uklanjanja socioekonomskih nejednakosti u gradovima i regijama.

(24)

Kako bi se osiguralo propisno isticanje socijalne dimenzije Europe, kako je utvrđena u Stupu, i utvrđivanje minimalnog iznosa sredstava za najpotrebitije, države članice trebale bi dodijeliti najmanje 25 % sredstava iz tematskog područja fonda ESF+ u okviru podijeljenog upravljanja za poticanje socijalne uključenosti.

(25)

Kako bi se odgovorilo na i dalje visoku stopu siromaštva djece u Uniji te u skladu s 11. načelom Stupa u kojem se navodi da djeca imaju pravo na zaštitu od siromaštva i da djeca u nepovoljnom položaju imaju pravo na posebne mjere za poboljšanje jednakih mogućnosti, države članice trebale bi iz svojih sredstava u okviru fonda ESF+ u okviru podijeljenog upravljanja programirati odgovarajući iznos za provedbu jamstva za djecu pomoću aktivnosti za rješavanje problema siromaštva djece u skladu sa specifičnim ciljevima fonda ESF+ kojima se omogućuje programiranje sredstava za aktivnosti kojima se izravno podupire jednak pristup djece skrbi za djecu, obrazovanju, zdravstvenoj skrbi, dostojnim stambenim uvjetima i primjerenoj prehrani. Države članice u kojima je, prema podacima Eurostata, u razdoblju od 2017. do 2019. prosječna stopa djece mlađe od 18 godina izložene riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti bila viša od prosjeka Unije za to razdoblje trebale bi dodijeliti najmanje 5 % svojih sredstava iz fonda ESF+ u okviru podijeljenog upravljanja za prethodno navedene aktivnosti. Operacije koje doprinose tom zahtjevu za tematsku koncentraciju trebale bi se uračunati u zahtjev za tematsku koncentraciju za socijalnu uključenost od 25 % ako se programiraju u okviru relevantnih specifičnih ciljeva.

(26)

Kako bi se olakšao uključiv gospodarski oporavak nakon velike krize i pružila potpora zapošljavanju mladih u svijetu rada koji se mijenja, a imajući u vidu trajno visoke razine nezaposlenosti i neaktivnosti mladih u nizu država članica i regija, potrebno je da države članice ulože odgovarajući iznos iz svojih sredstava iz fonda ESF+ u mjere kojima se podupiru zapošljavanje mladih i njihove vještine, uključujući provedbom programâ u sklopu Garancije za mlade. Temeljem iskustva provedbe aktivnosti u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih u programskom razdoblju 2014. – 2020., sukladno Uredbi (EU) br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (24), namijenjena pojedincima i na stečeno iskustvo, države članice trebale bi dodatno promicati kvalitetne načine za ponovno uključivanje na tržište rada i u obrazovanje te ulagati u rano sprečavanje i djelotvorno informiranje mladih davanjem prednosti, prema potrebi, dugotrajno nezaposlenim i neaktivnim mladima te mladima u nepovoljnom položaju, među ostalim radom s mladima. Države članice trebale bi ulagati i u mjere kojima je cilj olakšavanje prelaska iz škole na posao te u odgovarajuće kapacitete službi za zapošljavanje kako bi se mladima pružilo prilagođenu i sveobuhvatnu potporu i ciljanije ponude. Potpunom integracijom Inicijative za zapošljavanje mladih u fond ESF+ provedba ciljanih djelovanja za zapošljavanje mladih bit će djelotvornija i učinkovitija, a područje primjene proširit će se na strukturne mjere i reforme, čime će se osigurati bolja usklađenost između potpore iz sredstava Unije i provedbe ojačane Garancije za mlade.

Unapređenje vještina i stjecanje novih i različitih vještina trebalo bi pomoći mladima da iskoriste prilike koje im se nude u rastućim sektorima i da se pripreme na promjene u načinima rada te ujedno iskoriste mogućnosti nastale digitalnom i zelenom tranzicijom te transformacijom industrijskih ekosustava Unije. Stoga bi države članice u kojima je, prema podacima Eurostata, u razdoblju od 2017. do 2019. stopa mladih u dobi između 15 i 29 godina koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih bila viša od prosjeka Unije u tom razdoblju za ta djelovanja trebale dodijeliti najmanje 12,5 % svojih sredstava iz fonda ESF+ u okviru podijeljenog upravljanja.

(27)

U skladu s člankom 349. UFEU-a i člankom 2. Protokola br. 6 o posebnim odredbama za cilj 6. u okviru strukturnih fondova u Finskoj, Norveškoj i Švedskoj uz Akt o pristupanju iz 1994. (25) najudaljenije regije i sjeverne slabo naseljene regije imaju pravo na posebne mjere u okviru zajedničkih politika i programa Unije. Zbog stalnih ograničenja kao što je depopulacija tim je regijama potrebna posebna potpora.

(28)

Učinkovita i djelotvorna provedba djelovanja koja primaju potporu iz fonda ESF+ ovisi o dobrom upravljanju i partnerstvu svih aktera na odgovarajućim teritorijalnim razinama te socioekonomskih aktera, posebno socijalnih partnera i organizacija civilnog društva. Stoga je ključno da sve države članice dodijele odgovarajući iznos svojih sredstava iz fonda ESF+ u okviru podijeljenog upravljanja kako bi se osiguralo konstruktivno sudjelovanje socijalnih partnera i organizacija civilnog društva u provedbi tematskog područja fonda ESF+ u okviru podijeljenog upravljanja. To bi sudjelovanje trebalo uključivati relevantna tijela koja predstavljaju civilno društvo, kao što su partneri u području okoliša, nevladine organizacije i tijela odgovorna za promicanje socijalne uključenosti, temeljnih prava, prava osoba s invaliditetom, rodne ravnopravnosti i nediskriminacije. Države članice s preporukom za pojedinu zemlju koja se odnosi na izgradnju kapaciteta socijalnih partnera ili organizacija civilnog društva trebale bi u tu svrhu dodijeliti najmanje 0,25 % svojih sredstava iz tematskog područja fonda ESF+ u okviru podijeljenog upravljanja zbog posebnih potreba koje imaju u tom području.

(29)

Potpora socijalnim inovacijama ključna je za bolji odgovor politika na socijalne promjene kao i poticanje i podupiranje inovativnih rješenja. Ispitivanje i evaluacija inovativnih rješenja prije povećanja njihova opsega posebno su važni za unapređenje djelotvornosti politika te je stoga posebna potpora iz fonda ESF+ opravdana. Poduzeća socijalne ekonomije mogla bi imati ključnu ulogu u postizanju rezultata u odnosu na socijalne inovacije i doprinošenju gospodarskoj i socijalnoj otpornosti. Definicija poduzeća socijalne ekonomije trebala bi biti u skladu s definicijama iz nacionalnog prava i zaključcima Vijeća od 7. prosinca 2015. o promicanju socijalne ekonomije kao ključnog pokretača gospodarskog i socijalnog razvoja u Europi. Štoviše, u cilju jačanja uzajamnog učenja i razmjene znanja i praksi, države članice trebalo bi poticati da nastave svoja djelovanja u pogledu transnacionalne suradnje u okviru podijeljenog upravljanja u područjima zapošljavanja, obrazovanja i osposobljavanja te socijalne uključenosti u skladu sa specifičnim ciljevima fonda ESF+.

(30)

Države članice i Komisija trebale bi osigurati da se fondom ESF+ doprinosi promicanju ravnopravnosti žena i muškaraca u skladu s člankom 8. UFEU-a kako bi se potaknuli jednako postupanje prema muškarcima i ženama i njihove jednake mogućnosti u svim područjima, uključujući u sudjelovanju na tržištu rada, uvjeta zapošljavanja i napretka u karijeri. Trebale bi isto tako osigurati da se fondom ESF+ promiču jednake mogućnosti za sve, bez diskriminacije, u skladu s člankom 10. UFEU-a, uključivanje u društvo osoba s invaliditetom na ravnopravnoj osnovi s drugima i doprinosi provedbi Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom donesene 13. prosinca 2006. u New Yorku. Fondom ESF+ trebalo bi doprinijeti promicanju dostupnosti za osobe s invaliditetom kako bi se poboljšala integracija na tržište rada te u obrazovanje i osposobljavanje, čime bi se poboljšala njihova uključenost u sva područja života. Takav bi doprinos promicanju dostupnosti trebalo uzeti u obzir u svim dimenzijama i svim fazama pripreme, praćenja, provedbe i evaluacije programâ, pravodobno i dosljedno, te bi se trebalo osigurati poduzimanje posebnih djelovanja za promicanje rodne ravnopravnosti i jednakih mogućnosti. Fondom ESF+ trebao bi se promicati prelazak s rezidencijalne ili institucionalne skrbi na obiteljsku skrb i skrb u zajednici, posebno za one koji su suočeni s višestrukom diskriminacijom. Fondom ESF+ ne bi se trebala podupirati djelovanja koja doprinose segregaciji ili socijalnoj isključenosti. Uredbom (EU) 2021/1060 predviđa se da pravila o prihvatljivosti rashoda treba utvrditi na nacionalnoj razini, uz određene iznimke za koje je potrebno utvrditi posebne odredbe koje se odnose na tematsko područje fonda ESF+ u okviru podijeljenog upravljanja.

(31)

Sve operacije trebalo bi odabrati i provesti u skladu s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”). Komisija bi trebala uložiti sve napore kako bi osigurala da se pritužbe procjenjuju pravodobno, uključujući pritužbe povezane s povredama Povelje, te bi trebala obavijestiti podnositelja pritužbe o rezultatima svoje procjene u skladu s Komunikacijom Komisije od 19. siječnja 2017. naslovljenom „Pravo EU-a: boljom primjenom do boljih rezultata”.

(32)

Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje za prikupljanje podataka, zahtjevi u pogledu izvješćivanja trebali bi biti što jednostavniji. Ako su podaci dostupni u registrima ili jednakovrijednim izvorima podataka, države članice trebale bi moći dopustiti upravljačkim tijelima prikupljanje podataka iz registara.

(33)

U pogledu obrade osobnih podataka u okviru ove Uredbe nacionalni voditelji obrade podataka trebali bi obavljati svoje zadaće za potrebe ove Uredbe u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (26). Trebalo bi zajamčiti dostojanstvo i poštovanje privatnosti primatelja pomoći u okviru operacija koje se odnose na specifični cilj „suzbijanje materijalne oskudice osiguravanjem hrane i/ili osnovne materijalne pomoći za najpotrebitije, uključujući djecu, i pružanje popratnih mjera kojima se podupire njihova socijalna uključenost”. Kako bi se izbjegla stigmatizacija, od osoba koje primaju hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć ne bi se trebalo zahtijevati da se identificiraju kada primaju potporu i sudjeluju u istraživanjima o najpotrebitijima koji su imali koristi od fonda ESF+.

(34)

U socijalnom eksperimentiranju ispituju se projekti manjeg opsega, što omogućuje prikupljanje dokaza o izvedivosti socijalnih inovacija. Trebalo bi omogućiti i poticati ispitivanje ideja na lokalnoj razini te, kada su ideje izvedive, njihovo provođenje u širem opsegu - kada je to prikladno - ili njihovo prenošenje u druge kontekste u različitim regijama ili državama članicama uz financijsku potporu iz fonda ESF+ ili u kombinaciji s drugim izvorima.

(35)

Fondom ESF+ utvrđuju se odredbe kojima je cilj postizanje slobode kretanja radnika na nediskriminirajućoj osnovi osiguravanjem bliske suradnje javnih službi za zapošljavanje u državama članicama, Komisije i socijalnih partnera. Europska mreža službi za zapošljavanje trebala bi promicati bolje funkcioniranje tržištâ rada olakšavanjem prekogranične mobilnosti radnika, posebno prekograničnim partnerstvima, i većom transparentnošću informacija na tržištima rada. Područje primjene fonda ESF+ uključuje razvoj i potporu ciljanih programa mobilnosti radi popunjavanja slobodnih radnih mjesta ondje gdje je utvrđen manjak radne snage na tržištu rada.

(36)

Nedostatak pristupa financiranju mikropoduzeća, socijalnih poduzeća i socijalne ekonomije jedna je glavnih prepreka u osnivanju poduzeća, posebno za ljude koji su najudaljeniji od tržišta rada. U okviru tematskog područja EaSI ovom Uredbom trebale bi se utvrditi odredbe za stvaranje tržišnog ekosustava kako bi se povećali ponuda financiranja i pristup financiranju za socijalna poduzeća te kako bi se zadovoljila potražnja onih kojima je to najpotrebnije, posebno nezaposlenih, žena i ranjivih osoba koji žele osnovati ili razviti mikropoduzeće. Taj će se cilj postići financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima u okviru sastavnice politike fonda InvestEU koja se odnosi na socijalna ulaganja i vještine. Ako su definirana nacionalnim pravom, poduzeća socijalne ekonomije trebala bi se smatrati socijalnim poduzećima u smislu tematskog područja EaSI, bez obzira na njihov pravni status, ako su ta poduzeća obuhvaćena definicijom poduzeća socijalne ekonomije iz ove Uredbe.

(37)

Dionici tržišta za socijalna ulaganja, uključujući filantropske dionike, mogli bi imati ključnu ulogu u ostvarenju nekoliko ciljeva fonda ESF+ jer nude financiranje te inovativne i komplementarne pristupe suzbijanju socijalne isključenosti i siromaštva, smanjenju nezaposlenosti i doprinosu UN-ovim ciljevima održivog razvoja. Stoga prema potrebi u djelovanja fonda ESF+, posebice ona djelovanja kojima je cilj razvoj tržišnog ekosustava za socijalna ulaganja, treba uključiti filantropske dionike poput zaklada i donatora, pod uvjetom da oni nemaju političku ili društvenu agendu koja je u suprotnosti s idealima Unije.

(38)

U okviru tematskog područja EaSI trebalo bi pružiti smjernice u pogledu razvoja socijalne infrastrukture i povezanih usluga, posebno za socijalno stanovanje, skrb o djeci i obrazovanje, zdravstvenu skrb i dugotrajnu skrb, uključujući mehanizme za pomoć pri prelasku s institucijske skrbi na obiteljsku skrb i skrb u zajednici te uzimajući u obzir zahtjeve za pristupačnost za osobe s invaliditetom.

(39)

Uzimajući u obzir važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma donesenog u sklopu Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama (27) i u pogledu ciljeva održivog razvoja UN-a, ovom Uredbom će se doprinijeti uključivanju djelovanjâ u području klime i ostvarivanju općeg cilja od 30 % proračunskih rashoda Unije za podupiranje klimatskih ciljeva. Relevantna djelovanja utvrdit će se tijekom pripreme i provedbe te će se ponovno procijeniti u okviru evaluacije sredinom programskog razdoblja.

(40)

U skladu s Odlukom Vijeća 2013/755/EU (28), osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima prihvatljivi su za financiranje, podložno pravilima i ciljevima tematskog područja EaSI i režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja i relevantno prekomorsko područje povezani.

(41)

Treće zemlje koje su članice Europskoga gospodarskog prostora mogu sudjelovati u programima Unije u okviru suradnje uspostavljene Sporazumom o Europskom gospodarskom prostoru (29), kojim se predviđa provedba programâ na temelju odluke donesene na temelju tog sporazuma. Treće zemlje također mogu sudjelovati na temelju drugih pravnih instrumenata. U ovu bi Uredbu trebalo unijeti posebnu odredbu kojom se od trećih zemalja zahtijeva da dodijele odgovornom dužnosniku za ovjeravanje, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) i Revizorskom sudu potrebna prava i potreban pristup koji se zahtijevaju za sveobuhvatno izvršavanje njihovih ovlasti.

(42)

Primjereno je utvrditi pokazatelje za potrebe izvješćivanja u okviru tematskog područja EaSI. Ti bi se pokazatelji trebali temeljiti na ostvarenjima, biti objektivni, lako dostupni i razmjerni udjelu tematskog područja EaSI u okviru cijelog fonda ESF+. Njima bi se trebali obuhvatiti operativni ciljevi i aktivnosti financiranja u okviru tematskog područja EaSI, bez potrebe za utvrđivanjem odgovarajućih ciljnih vrijednosti.

(43)

U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (30) i uredbama Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 (31), (Euratom, EZ) br. 2185/96 (32) i (EU) 2017/1939 (33) financijski interesi Unije trebaju biti zaštićeni razmjernim mjerama, među ostalim mjerama koje se odnose na sprečavanje, otkrivanje, ispravljanje i istraživanje nepravilnosti, uključujući prijevare, na povrat izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava. Osobito, u skladu s uredbama (Euratom, EZ) br. 2185/96 i (EU, Euratom) br. 883/2013 OLAF je ovlašten provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, radi utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti, koje utječu na financijske interese Unije.

Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) ovlašten je, u skladu s Uredbom (EU) 2017/1939, provoditi istrage i kazneni progon kaznenih djela koja utječu na financijske interese Unije, kako su predviđena u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (34). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili svaki subjekt koji prima sredstva Unije treba u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti potrebna prava i potreban pristup Komisiji, OLAF-u, Revizorskom sudu i, u pogledu onih država članica koje sudjeluju u pojačanoj suradnji na temelju Uredbe (EU) 2017/1939, EPPO-u, te osigurati da svaka treća strana koja je uključena u izvršavanje sredstava Unije dodijeli jednakovrijedna prava.

(44)

Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. UFEU-a. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se posebice određuje postupak utvrđivanja i izvršavanja proračuna s pomoću bespovratnih sredstava, nagrada, nabave, neizravnog upravljanja te predviđaju provjere odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a uključuju i opći režim uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije.

(45)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, odnosno poboljšanje učinkovitosti tržištâ rada i promicanje jednakog pristupa kvalitetnom zapošljavanju, poboljšanje jednakog pristupa obrazovanju i osposobljavanju te njihove kvalitete, promicanje socijalne uključenosti i doprinošenje iskorjenjivanju siromaštva, kao i ciljeva koji se žele postići u okviru tematskog područja EaSI, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega ili učinka djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(46)

Kako bi se izmijenilo određene elemente ove Uredbe koji nisu ključni, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s izmjenom i dopunom prilogâ o pokazateljima. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (35). Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(47)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Provedbene ovlasti koje se odnose na model za strukturiranu anketu o primateljima pomoći trebalo bi izvršavati u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 4. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (36), s obzirom na prirodu tog modela.

(48)

Kako bi se omogućio brz odgovor na izvanredne ili neuobičajene okolnosti iz Pakta o stabilnosti i rastu koje mogu nastati tijekom programskog razdoblja, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za donošenje privremenih mjera za olakšavanje upotrebe potpore iz fonda ESF+ kako bi se odgovorilo na takve okolnosti, uz vremensko ograničenje od najviše 18 mjeseci. Komisija bi trebala donijeti mjere koje su najprikladnije s obzirom na izvanredne ili neuobičajene okolnosti s kojima se država članica suočava, uz istodobno očuvanje ciljeva fonda ESF+, ali to ne bi trebalo uključivati izmjene zahtjeva za tematsku koncentraciju. Nadalje, provedbene ovlasti povezane s privremenim mjerama za upotrebu potpore iz fonda ESF+ kako bi se odgovorilo na izvanredne ili neuobičajene okolnosti trebalo bi dodijeliti Komisiji bez postupaka odbora s obzirom na to da je područje primjene tih mjera određeno Paktom o stabilnosti i rastu i ograničeno na mjere utvrđene ovom Uredbom. Komisija bi također trebala pratiti provedbu i procijeniti prikladnost privremenih mjera. Ako Komisija smatra da je Uredbu potrebno izmijeniti zbog izvanrednih ili neuobičajenih okolnosti, područje primjene izmjene ne bi trebalo uključivati zahtjeve za tematsku koncentraciju povezane sa zapošljavanjem mladih ili s potporom za najpotrebitije jer su mladi i najpotrebitiji često najviše pogođeniji takvim kriznim situacijama. Stoga je potrebno osigurati da te ciljne skupine nastave primati odgovarajući iznos potpore.

(49)

Komisiji bi u upravljanju fondom ESF+ trebao pomagati Odbor iz članka 163. UFEU-a („Odbor za ESF+”). Kako bi se Odboru za ESF+ omogućilo da raspolaže svim potrebnim informacijama i dobije širok raspon stajališta relevantnih dionika, Odbor za ESF+ trebao bi moći pozvati predstavnike bez prava glasa pod uvjetom da dnevni red sastanka zahtijeva njihovo sudjelovanje, uključujući predstavnike Europske investicijske banke i Europskog investicijskog fonda te relevantnih organizacija civilnog društva.

(50)

Kako bi se osiguralo daljnje rješavanje posebnosti svakog tematskog područja fonda ESF+, Odbor za ESF+ trebao bi osnovati radne skupine za svako tematsko područje fonda ESF+. Sastav i zadaće tih radnih skupina treba utvrditi Odbor za ESF+. Radne skupine trebale bi imati mogućnost na svoje sastanke pozvati predstavnike civilnog društva i druge dionike. Zadaće radnih skupina mogu uključivati osiguravanje koordinacije i suradnje između tijela država članica i Komisije u pogledu provedbe fonda ESF+, uključujući savjetovanje o programu rada za tematsko područje EaSI, praćenje provedbe svakog tematskog područja fonda ESF+, razmjenu iskustava i dobre prakse unutar tematskih područja fonda ESF+ i među njima te poticanje potencijalnih sinergija s drugim programima Unije.

(51)

Kako bi se osigurala veća transparentnost u provedbi ove Uredbe, Komisija bi trebala uspostaviti potrebne veze s relevantnim odborima za politike koji djeluju u području socijalnih pitanja i zapošljavanja, kao što su Odbor za zapošljavanje i Odbor za socijalnu zaštitu ili Savjetodavni odbor za sigurnost i zdravlje na radu.

(52)

U skladu s člankom 193. stavkom 2. Financijske uredbe bespovratna sredstva mogu se dodijeliti za djelovanje koje je već započelo, pod uvjetom da podnositelj zahtjeva može dokazati da je s djelovanjem bilo potrebno započeti prije potpisivanja sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava. Međutim, troškovi koji su nastali prije datuma podnošenja zahtjeva za bespovratna sredstva ne smatraju se prihvatljivima, osim u propisno opravdanim iznimnim slučajevima. Kako bi se izbjegli bilo kakvi poremećaji u potpori Unije koji bi mogli nanijeti štetu interesima Unije, u odluci o financiranju trebalo bi biti moguće predvidjeti, tijekom ograničenog razdoblja na početku višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.-2027. i samo u propisno opravdanim slučajevima, da su aktivnosti i troškovi prihvatljivi od početka financijske godine 2021., čak i ako su provedeni i nastali prije podnošenja zahtjeva za bespovratna sredstva.

(53)

Uredbu (EU) br. 1296/2013 Europskog parlamenta i Vijeća trebalo bi stoga staviti izvan snage.

(54)

Kako bi se osigurao kontinuitet pružanja potpore u relevantnom području politike i omogućila provedba od početka višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027., ova bi Uredba trebala hitno stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije te bi se trebala primjenjivati, s retroaktivnim učinkom u odnosu na tematsko područje EaSI, od 1. siječnja 2021.,

Dio I.

Članak 1.

Članak 2.

Članak 3.

Članak 4.

Članak 5.

Članak 6.

Dio II.

Poglavlje I.

Članak 7.

Članak 8.

Članak 9.

Članak 10.

Članak 11.

Članak 12.

Poglavlje II.

Članak 13.

Članak 14.

Članak 15.

Članak 16.

Članak 17.

Poglavlje III.

Članak 18.

Članak 19.

Članak 20.

Članak 21.

Članak 22.

Članak 23.

Članak 24.

Dio III.

Poglavlje I.

Članak 25.

Poglavlje II.

Članak 26.

Članak 27.

Članak 28.

Članak 29.

Poglavlje III.

Članak 30.

Članak 31.

Članak 32.

Članak 33.

Članak 34.

Članak 35.

Članak 36.

Dio IV.

Članak 37.

Članak 38.

Članak 39.

Članak 40.

Članak 41.

Članak 42.

PRILOG I.

PRILOG II.

PRILOG III.

PRILOG IV.

(1)

Člankom 176. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) predviđa se da je Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) namijenjen pružanju pomoći pri otklanjanju glavnih regionalnih neuravnoteženosti u Uniji. Na temelju tog članka i članka 174. drugog i trećeg stavka UFEU-a EFRR doprinosi smanjivanju razlika u stupnju razvijenosti među različitim regijama i zaostalosti regija u najnepovoljnijem položaju, među kojima posebnu pozornost treba pokloniti regijama koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama, uključujući osobito poteškoće koje proizlaze iz demografskog pada, kao što su najsjevernije regije s vrlo niskom gustoćom naseljenosti, otoci te pogranične i planinske regije.

(2)

Kohezijski fond osnovan je kako bi se doprinijelo općem cilju jačanja ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije Unije pružanjem financijskih doprinosa u područjima okoliša i transeuropskih mreža u području prometne infrastrukture (TEN-T), kako je utvrđeno u Uredbi (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4).

(3)

Uredbom (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća (5) utvrđuju se zajednička pravila koja se primjenjuju na EFRR, Europski socijalni fond plus (ESF+), Kohezijski fond, Fond za pravednu tranziciju, Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EFPRA), Fond za azil, migracije i integraciju (FAMI), Fond za unutarnju sigurnost (FUS) i Instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike (BMVI), koji funkcioniraju unutar zajedničkog okvira.

(4)

Kako bi se pojednostavnila pravila koja su bila primjenjiva i na EFRR i na Kohezijski fond tijekom programskog razdoblja 2014.–2020., jednom bi uredbom trebalo utvrditi primjenjiva pravila kojima se obuhvaćaju oba fonda.

(5)

Pri provedbi EFRR-a i Kohezijskog fonda trebala bi se poštovati horizontalna načela utvrđena u članku 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i članku 10. UFEU-a, uključujući načela supsidijarnosti i proporcionalnosti kako je utvrđeno u članku 5. UEU-a, uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima. Države članice trebale bi također poštovati obveze utvrđene u Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima djeteta i u Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom, kao i načela europskog stupa socijalnih prava koji su Europski parlament, Vijeće i Komisija proglasili u 2017., te osigurati pristupačnost, u skladu s člankom 9. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom i u skladu s pravom Unije kojim se usklađuju zahtjevi u pogledu pristupačnosti proizvoda i usluga. U tom kontekstu EFRR i Kohezijski fond, u sinergiji s fondom ESF+, trebali bi se provoditi na način kojim se promiče prijelaz s institucionalne skrbi na skrb unutar obitelji i zajednice te bi u okviru tih fondova trebalo ostvarivati njihove ciljeve kako bi se doprinijelo stvaranju kvalitetnih radnih mjesta, iskorjenjivanju siromaštva i promicanju socijalne uključenosti. Države članice i Komisija trebale bi imati za cilj uklanjanje nejednakosti i promicanje jednakosti između muškaraca i žena te integraciju rodne perspektive, kao i borbu protiv diskriminacije na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije. Iz nijednog od fondova ne bi se trebala podupirati djelovanja kojima se doprinosi bilo kojem obliku segregacije ili isključenosti te bi se pri financiranju infrastrukture trebala osigurati pristupačnost za osobe s invaliditetom.

(6)

Ciljevi EFRR-a i Kohezijskog fonda trebali bi se ostvarivati u okviru održivog razvoja i promicanja cilja Unije koji se odnosi na očuvanje, zaštitu i unapređenje kvalitete okoliša, kako je utvrđeno u članku 11. i članku 191. stavku 1. UFEU-a, uzimajući u obzir načelo „onečišćivač plaća”. Uzimajući u obzir važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma iz 2015. o klimatskim promjenama, nakon 21. konferencije stranaka, donesenog u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama i ostvarivanja ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda („UN-ovi ciljevi održivog razvoja”), obama fondovima doprinijet će se uključivanju djelovanjâ u području klime i ostvarivanju općeg cilja od 30 % proračunskih rashoda Unije za podupiranje klimatskih ciljeva. Očekuje se da će se u tu svrhu za operacije u okviru EFRR-a namijenjene klimatskim ciljevima izdvojiti 30 % cjelokupne financijske omotnice EFRR-a. Očekuje se da će se za operacije u okviru Kohezijskog fonda namijenjene klimatskim ciljevima izdvojiti 37 % cjelokupne financijske omotnice Kohezijskog fonda. Nadalje, djelovanjima u okviru ove Uredbe trebalo bi se doprinijeti ambiciji da se 7,5 % godišnje potrošnje unutar višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) osigura za ciljeve u području bioraznolikosti u 2024., a 10 % godišnje potrošnje u okviru VFO-a za ciljeve u području bioraznolikosti u 2026. i 2027., uzimajući u obzir postojeća preklapanja između ciljeva u području klime i bioraznolikosti.

Iz oba fonda trebale bi se podupirati aktivnosti kojima se poštuju klimatski i okolišni standardi i prioriteti Unije i kojima se bitno ne ugrožavaju okolišni ciljevi u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća (6) i kojima se osigurava prijelaz na niskougljično gospodarstvo kako bi se postigla klimatska neutralnost do 2050. U programima EFRR-a i Kohezijskog fonda trebalo bi uzeti u obzir sadržaj integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova donesenih u okviru upravljanja energetskom unijom i djelovanjem u području klime kako je utvrđeno Uredbom (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća (7).

(7)

Kako bi se zaštitila cjelovitost unutarnjeg tržišta, operacije u okviru EFRR-a i Kohezijskog fonda od kojih koristi imaju poduzetnici moraju biti u skladu s pravilima o državnim potporama kako su utvrđena u člancima 107. i 108. UFEU-a.

(8)

Načelo partnerstva ključna je značajka u provedbi EFRR-a i Kohezijskog fonda kojom se oslanja na pristup višerazinskog upravljanja i osigurava uključenost regionalnih, lokalnih, gradskih i drugih tijela javne vlasti, civilnog društva, gospodarskih i socijalnih partnera te, prema potrebi, istraživačkih organizacija i sveučilišta. Provedbom oba fonda trebale bi se osigurati koordinacija i komplementarnost s fondom ESF+, Fondom za pravednu tranziciju, EFPRA-om i Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj (EPFRR).

(9)

Potrebno je utvrditi odredbe u vezi s potporom iz EFRR za cilj „Ulaganje za radna mjesta i rast” i cilj „Europska teritorijalna suradnja (Interreg)”.

(10)

Radi utvrđivanja vrsta aktivnosti koje se mogu podupirati iz EFRR-a i Kohezijskog fonda, trebalo bi utvrditi specifične ciljeve politike za pružanje potpore iz oba fonda kako bi se osiguralo da se njima doprinosi ostvarenju jednog ili više ciljeva zajedničke politike utvrđenih u članku 5. stavku 1. Uredbe (EU) 2021/1060.

(11)

S obzirom na to da su mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) okosnica europskoga gospodarstva, EFRR bi trebao nastaviti s podupiranjem razvoja MSP-ova jačanjem njihova održivog rasta i konkurentnosti. Osim toga, uzimajući u obzir potencijalno dalekosežne posljedice pandemije bolesti COVID-19 ili takve posljedice koje bi druga moguća krizna situacija koja bi nastala u budućnosti mogla imati na poduzeća i zapošljavanje, iz EFRR-a bi trebalo podupirati oporavak od takvih kriznih situacija pružanjem potpore za otvaranje radnih mjesta u MSP-ovima, među ostalim i kroz produktivna ulaganja.

(12)

Ulaganjima u okviru EFRR-a trebalo bi doprinijeti razvoju sveobuhvatne mreže digitalne infrastrukture velikih brzina i promicanju održive multimodalne mobilnosti bez onečišćenja s naglaskom na javnom prijevozu, dijeljenoj mobilnosti, hodanju i vožnji biciklom, kao dijelu prijelaza na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija ugljika.

(13)

Kako bi se iskoristile mogućnosti digitalnog doba, iz EFRR-a bi trebalo doprinositi razvoju uključivog digitalnog društva u kojem građani, istraživačke organizacije, poduzeća i javne uprave u potpunosti iskorištavaju prilike koje pruža digitalizacija. Djelotvorna e-uprava na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini uključuje razvoj alatâ te ponovno preispitivanje organizacije i procesa s ciljem djelotvornijeg, lakšeg, bržeg i jeftinijeg pružanja javnih usluga. Osobito bi digitalne i telekomunikacijske tehnologije trebalo upotrebljavati za jačanje tradicionalnih mreža i usluga u korist lokalnih zajednica kroz razvoj projekata kao što su pametni gradovi i sela.

(14)

Potpora iz EFRR-a u okviru cilja politike 1. trebala bi se temeljiti na izgradnji kapaciteta za strategije pametne specijalizacije, u kojima se utvrđuju prioriteti na nacionalnoj ili na regionalnoj razini, ili na obje razine, za povećanje njihove konkurentske prednosti razvojem i usklađivanjem jakih strana istraživanja i inovacija s poslovnim potrebama i potrebnim vještinama putem procesa poduzetničkog otkrivanja. Tim bi procesom poduzetničkim akterima, među ostalim i industriji, obrazovnim i istraživačkim organizacijama, javnoj upravi i civilnom društvu, trebalo omogućiti da utvrde najperspektivnija područja u pogledu održivoga gospodarskog razvoja na temelju specifičnih struktura i baze znanja u regiji. Budući da je postupak upravljanja pametnom specijalizacijom ključan za kvalitetu strategije, iz EFRR-a trebalo bi pružati potporu razvoju i jačanju kapaciteta potrebnih za učinkovit proces poduzetničkog otkrivanja i pripremu ili ažuriranje strategija pametne specijalizacije.

(15)

Kako bi se promicalo postizanje klimatske neutralnosti Unije do 2050., uzimajući u obzir socijalne i ekonomske posljedice koje iz toga proizlaze, EFRR i Kohezijski fond trebali bi doprinijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova i rješavanju problema energetskog siromaštva. U tom bi kontekstu posebno bila važna ulaganja u energetsku učinkovitost, uključujući programe uštede energije, u održivu obnovljivu energiju u skladu s kriterijima održivosti utvrđenima u Direktivi (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (8) te u pametne energetske sustave, kao i ulaganja čiji je cilj sprječavanje katastrofa, promicanje bioraznolikosti i zelene infrastrukture, uključujući očuvanje, vrednovanje i isticanje zaštićenih prirodnih područja, te druge mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova, kao što su očuvanje i obnova prirodnih područja s visokim potencijalom apsorpcije i skladištenja ugljika, među ostalim i ponovnom uspostavom močvarnog zemljišta, hvatanjem odlagališnog plina ili smanjenjem emisija u industrijskim procesima ili proizvodima. Nadalje, trebalo bi poduprijeti ulaganja usmjerena na smanjenje svih oblika onečišćenja kao što su onečišćenje zraka, vode i tla te onečišćenje bukom i svjetlosno onečišćenje.

(16)

Pri pripremi programa koji se sufinanciraju iz EFRR-a i Kohezijskog fonda potrebno je uzeti u obzir integrirane nacionalne energetske i klimatske planove u kojima se navode politike i mjere i u kojima se nastoje ponuditi rješenja za probleme energetskog siromaštva i emisija stakleničkih plinova. Kako bi se doprinijelo ostvarenju nacionalnih ciljeva koji se odnose na smanjenje energetskog siromaštva utvrđenih u integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima, iz EFRR-a bi osobito trebalo podupirati poboljšanja energetske učinkovitosti stambenih objekata i zgrada u skladu s izmijenjenom Direktivom (EU) 2018/844 Europskog parlamenta i Vijeća (9) kako bi se doprinijelo postizanju dekarboniziranog fonda zgrada do 2050., čime bi se smanjila potrošnja energije i ostvarile uštede za kućanstva pogođena energetskim siromaštvom.

(17)

Kako bi se poboljšala prometna povezanost, EFRR-om i Kohezijskim fondom trebalo bi promicati razvoj transeuropske prometne mreže, kako je navedeno u Uredbi (EU) br. 1315/2013, ulaganjem u infrastrukturu za željeznički promet, promet unutarnjim plovnim putovima, cestovni promet, pomorski promet i multimodalni prijevoz, uključujući mjere za smanjenje buke. Iz EFRR-a i Kohezijskog fonda trebalo bi podupirati i nacionalnu, regionalnu i lokalnu te prekograničnu i gradsku mobilnost. Pritom bi u okviru oba fonda trebalo obratiti pozornost na poboljšanje sigurnosti, a osobito sigurnosti postojećih mostova i tunela.

(18)

U svijetu koji je sve više međusobno povezan i s obzirom na demografsku dinamiku i dinamiku migracija, jasno je da migracijska politika Unije zahtijeva zajednički pristup koji se oslanja na sinergije i komplementarnosti različitih instrumenata financiranja. Stoga bi u okviru EFRR-a pri pripremi i provedbi programâ trebalo obratiti pozornost na demografske izazove. Kako bi se osigurala koherentna, snažna i dosljedna potpora naporima u pogledu solidarnosti i podjele odgovornosti među državama članicama u upravljanju migracijama, iz EFRR-a bi trebalo pružati potporu, na najprimjerenijoj teritorijalnoj razini, za olakšavanje dugoročne i uključive integracije državljana trećih zemalja, među ostalim i migranata, u korist društvenog i gospodarskog razvoja, usvajanjem pristupa usmjerenog na zaštitu njihova dostojanstva i njihovih prava.

(19)

Kako bi se promicalo socijalne inovacije i uključiv pristup visokokvalitetnom zapošljavanju, iz EFRR-a bi trebalo podupirati subjekte „socijalne ekonomije”, kao što su zadruge, uzajamna društva, neprofitne udruge i socijalna poduzeća.

(20)

Kako bi se promicalo socijalnu uključenost i suzbijalo siromaštvo, osobito među marginaliziranim zajednicama, potrebno je unaprijediti pristup socijalnim, obrazovnim, kulturnim i rekreacijskim uslugama, uključujući sport, među ostalim i s pomoću infrastrukture, uzimajući u obzir posebne potrebe osoba s invaliditetom, djece i starijih osoba.

(21)

EFRR-om i Kohezijskim fondom trebalo bi promicati socioekonomsku uključenost marginaliziranih zajednica, uz posvećivanje posebne pozornosti nacionalnom strateškom političkom okviru za uključivanje Roma, kako je naveden u Prilogu IV. Uredbi (EU) 2021/1060, kojim se utvrđuju mjere integracije, kućanstava s niskim dohotkom, među ostalim i kućanstava izloženih riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, te skupina u nepovoljnom položaju, među ostalim i osoba s posebnim potrebama. Osobito, u skladu s 19. načelom europskog stupa socijalnih prava, iz EFRR-a i Kohezijskog fonda trebala bi se moći pružati potpora za socijalno stanovanje. Uzimajući u obzir izazove s kojima se suočavaju marginalizirane romske zajednice u pogledu pristupa osnovnim uslugama, EFRR i Kohezijski fond trebali bi doprinijeti poboljšanju njihovih životnih uvjeta i mogućnosti razvoja.

(22)

Kako bi se pripravnost u pogledu obrazovanja i osposobljavanja na daljinu i na internetu ojačala na socijalno uključiv način, EFRR bi u okviru svoje zadaće poboljšanja jednakog pristupa uključivim i kvalitetnim uslugama obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja trebao posebno doprinositi jačanju otpornosti učenja na daljinu i na internetu. Nastojanja da se osigura kontinuitet obrazovanja i osposobljavanja tijekom pandemije bolesti COVID-19 razotkrila su važne nedostatke u pristupu potrebnoj opremi i povezanosti informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) u pogledu učenika u nepovoljnom položaju i u udaljenim regijama. U tom kontekstu EFRR bi trebao podupirati osiguravanje dostupnosti potrebne opreme IKT-a i povezanosti IKT-a, čime se jača otpornost sustavâ obrazovanja i osposobljavanja za učenje na daljinu i na internetu.

(23)

Kako bi se ojačala sposobnost sustava javnog zdravstva da spriječe zdravstvene krize, brzo odgovore na zdravstvene krize i oporave se od njih, EFRR bi trebao doprinositi i otpornosti zdravstvenih sustava. Osim toga, budući da je dosad nezabilježena pandemija bolesti COVID-19 pokazala važnost neposredne dostupnosti ključnih zaliha za djelotvoran odgovor na kriznu situaciju, područje primjene potpore iz EFRR-a trebalo bi proširiti kako bi se omogućila kupnja zaliha potrebnih za jačanje otpornosti na katastrofe i otpornosti zdravstvenih sustava, uključujući primarnu skrb, te promicanje prijelaza s institucionalne skrbi na skrb unutar obitelji i zajednice. Kupnja zaliha radi jačanja otpornosti zdravstvenih sustava trebala bi biti usklađena s nacionalnom zdravstvenom strategijom i ne prelaziti njezine okvire te bi se njome trebala osigurati komplementarnost s programom „EU za zdravlje” uspostavljenim Uredbom (EU) 2021/522 Europskog parlamenta i Vijeća (10), kao i kapacitetima sustava rescEU u okviru Mehanizma Unije za civilnu zaštitu uspostavljenog Odlukom br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća (11).

(24)

Iz EFRR-a bi se trebao podupirati i promicati prijelaz s institucionalne skrbi na skrb unutar obitelji ili zajednice pružanjem potpore ustanovama kojima bi se nastojala spriječiti segregacija od zajednice, olakšala integracija osoba u društvo i nastojali osigurati uvjeti za samostalan život.

(25)

Trebalo bi predvidjeti zaseban specifični cilj radi pružanja potpore regionalnim gospodarstvima koja snažno ovise o turističkom i kulturnom sektoru. Time bi se omogućilo iskorištavanje punog potencijala kulture i održivog turizma za gospodarski oporavak, socijalnu uključenost i socijalne inovacije, ne dovodeći u pitanje mogućnosti pružanja potpore iz EFRR-a tim sektorima u okviru drugih specifičnih ciljeva.

(26)

Ulaganja kojima se podupiru kreativni i kulturni sektor, kulturne usluge i mjesta kulturne baštine mogla bi se financirati u okviru bilo kojeg cilja politike pod uvjetom da se njima doprinosi specifičnim ciljevima te da su obuhvaćena područjem primjene potpore iz EFRR-a.

(27)

Održivi turizam zahtijeva ravnotežu između gospodarske, društvene, kulturne i okolišne održivosti. Pristup potpori održivom turizmu trebao bi biti u skladu s Komunikacijom Komisije od 19. listopada 2007. naslovljenom „Program za održiv i konkurentan europski turizam”. U njemu bi posebno trebalo uzeti u obzir dobrobit turista, poštovati prirodno i kulturno okružje te osigurati socioekonomski razvoj i konkurentnost odredištâ i poduzećâ integriranim i cjelovitim pristupom u području politika.

(28)

Kako bi se poduprli napori država članica i regija u suočavanju s novim izazovima i osiguravanju visoke razine sigurnosti za njihove građane, kao i sprječavanju marginalizacije i radikalizacije, uz oslanjanje na sinergiju i komplementarnosti s drugim politikama Unije, ulaganjima u okviru EFRR-a trebalo bi doprinositi sigurnosti u područjima u kojima postoji potreba za osiguranjem sigurnih i pouzdanih javnih prostora i kritične infrastrukture, poput prijevoza i energije, čime se doprinosi izgradnji uključivijih i sigurnijih društava.

(29)

Iz EFRR-a bi trebalo na integriran način pružati potporu u okviru cilja politike 5. za gospodarski i društveni razvoj te razvoj u području okoliša na temelju međusektorskih teritorijalnih strategija primjenom alatâ integriranog teritorijalnog razvoja kako bi se osigurao skladan razvoj i urbanih i neurbanih područja. Nadalje, pri razvoju urbanih područja posebnu pozornost trebalo bi posvetiti podupiranju funkcionalnih urbanih područja zbog njihove važnosti za pokretanje suradnje između lokalnih tijela i partnera preko administrativnih granica te za jačanje urbano-ruralnih veza.

(30)

Iz EFRR-a bi trebalo podupirati održivi turizam na integriran način, posebno jačanjem suradnje unutar funkcionalnih područja. Kako bi se povećao učinak održivog turizma na gospodarstvo, poduzeća i tijela javne vlasti trebali bi sustavno surađivati radi učinkovitijeg pružanja kvalitetnih usluga na područjima s visokim turističkim potencijalom, vodeći računa o stvaranju stabilnog pravnog i administrativnog okružja koje pogoduje održivom rastu na tim područjima. U djelovanjima koja se podupiru u području održivog turizma mogle bi se uzeti u obzir najbolje prakse u tom području, primjerice pristup „turističkih okruga”.

(31)

S obzirom na opći cilj Kohezijskog fonda predviđen u UFEU-u, potrebno je utvrditi i ograničiti ciljeve politike kojima Kohezijski fond treba pružati potporu.

(32)

Kako bi se poboljšali ukupni administrativni kapaciteti institucija i upravljanje u državama članicama koje provode programe u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast”, potrebno je omogućiti mjere potpore za programska tijela te sektorske ili teritorijalne aktere odgovorne za provedbu aktivnosti relevantnih za provedbu EFRR-a i Kohezijskog fonda u okviru svih specifičnih ciljeva koji se nastoje postići, uzimajući u obzir horizontalna načela iz Uredbe (EU) 2021/1060, uključujući UN-ove ciljeve održivog razvoja.

(33)

Kako bi se ohrabrilo i potaknulo mjere suradnje u programima koji se provode u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast”, potrebno je poboljšati mjere suradnje s partnerima, među ostalim i s partnerima na lokalnoj i regionalnoj razini, unutar određene države članice ili među različitim državama članicama u odnosu na potporu koja se pruža u okviru svih specifičnih ciljeva. Takva je poboljšana suradnja dodatak suradnji u okviru Interrega i njome bi se posebno trebala podupirati suradnja među strukturiranim partnerstvima s ciljem provedbe regionalnih strategija, kao što je navedeno u Komunikaciji Komisije od 18. srpnja 2017. naslovljenoj „Jačanje inovacija u europskim regijama: strategije za otporni, uključivi i održivi rast”. Partneri bi stoga mogli biti iz bilo koje regije u Uniji, ali mogli bi uključivati i prekogranične regije i regije koje su obuhvaćene Europskom grupacijom za teritorijalnu suradnju u skladu s Uredbom (EZ) br. 1082/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (12), makroregionalnom strategijom ili strategijom morskih bazena ili kombinacijom tih dviju vrsta strategija.

(34)

EFRR bi trebao pomoći pri otklanjanju glavnih regionalnih neravnoteža u Uniji i pri smanjivanju razlika u stupnju razvijenosti među različitim regijama i zaostalosti regija u najnepovoljnijem položaju, uključujući one koje se suočavaju s izazovima zbog obveza koje se odnose na dekarbonizaciju, te time jačati regionalnu otpornost. Potpora iz EFRR-a u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” trebala bi stoga biti usmjerena na ključne prioritete Unije u skladu s ciljevima politike utvrđenima u Uredbi (EU) 2021/1060. Stoga bi potpora iz EFRR-a trebala biti usmjerena na ciljeve politike „kompetitivnija i pametnija Europa promicanjem inovativne i pametne gospodarske preobrazbe te regionalne povezanosti IKT-a” i „zelenija, otporna Europa s niskom razinom emisija ugljika koja prelazi na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija ugljika promicanjem prijelaza na čistu i pravednu energiju, zelenih i plavih ulaganja, kružnoga gospodarstva, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe tim promjenama, upravljanja rizikom i njegova sprječavanja te održive gradske mobilnosti”. Sredstva namijenjena održivoj gradskoj mobilnosti i ulaganjima u širokopojasni pristup moglo bi se djelomično uzeti u obzir pri izračunu usklađenosti sa zahtjevima u pogledu tematske koncentracije. Države članice trebale bi u svojim sporazumima o partnerstvu odlučiti hoće li ispuniti zahtjeve u pogledu tematske koncentracije na razini kategorija regija ili na nacionalnoj razini za cijelo programsko razdoblje. Tematsku koncentraciju na nacionalnoj razini trebale bi uspostaviti tri skupine država članica formirane u skladu s odgovarajućim bruto nacionalnim dohotkom te bi njome trebalo omogućiti fleksibilnost na razini pojedinačnih programa. Budući da bi se potporom iz Kohezijskog fonda također moglo doprinijeti tematskoj koncentraciji, trebalo bi utvrditi uvjete za takav doprinos. Osim toga, metodologiju razvrstavanja država članica trebalo bi detaljno utvrditi uzimajući u obzir specifičnu situaciju najudaljenijih i sjevernih rijetko naseljenih regija.

(35)

Kako bi se potpora usmjerila na ključne prioritete Unije, također je primjereno da se zahtjeve u pogledu tematske koncentracije poštuje tijekom cijelog programskog razdoblja, među ostalim i u slučaju prijenosa među prioritetima unutar pojedinog programa ili među programima.

(36)

Kako bi se omogućilo pružanje potpore iz EFRR-a u okviru Interrega u pogledu ulaganja u infrastrukturu i s time povezanih ulaganja, kao i u pogledu aktivnosti osposobljavanja i integracije, potrebno je predvidjeti da bi se i iz EFRR-a trebale moći podupirati aktivnosti u okviru specifičnih ciljeva fonda ESF+ uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/1057 Europskog parlamenta i Vijeća (13).

(37)

Kako bi se upotreba ograničenih resursa usmjerila na najučinkovitiji način, potpora iz EFRR-a za produktivna ulaganja u okviru relevantnog specifičnog cilja trebala bi biti ograničena na mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća u smislu Preporuke Komisije 2003/361/EZ (14), uz iznimku specifičnih ulaganja utvrđenih u ovoj Uredbi.

(38)

U kontekstu potpore iz EFRR-a za produktivna ulaganja svrhovito je pojasniti da bi produktivno ulaganje trebalo smatrati ulaganjem u fiksni kapital ili nematerijalnu imovinu poduzećâ, s ciljem proizvodnje robe i usluga, čime se doprinosi bruto investicijama i zapošljavanju. Trebalo bi predvidjeti i mogućnost da se pod određenim uvjetima iz EFRR-a i Kohezijskog fonda podupiru ulaganja u poduzeća koja nisu MSP-ovi. Nadalje, na temelju iskustva iz prethodnih programskih razdoblja, iz EFRR-a i Kohezijskog fonda trebalo bi podupirati i ulaganja u poduzeća koja nisu MSP-ovi, uključujući osobito u poduzeća koja pružaju komunalne usluge, kada se to odnosi na ulaganja u infrastrukturu kojom se osigurava pristup uslugama dostupnima javnosti u području energetike, okoliša i bioraznolikosti, prometa i digitalne povezivosti.

(39)

Ovom bi Uredbom trebalo utvrditi različite vrste aktivnosti čiji bi se troškovi trebali moći podupirati ulaganjima iz EFRR-a i Kohezijskog fonda, u skladu s njihovim ciljevima utvrđenima u UFEU-a, uključujući skupno financiranje. Iz Kohezijskog fonda trebala bi se moći podupirati ulaganja u TEN-T i okoliš, uključujući ulaganja povezana s održivim razvojem i energijom koja donose koristi za okoliš. U tom kontekstu, iz Kohezijskog fonda također bi se trebala moći podupirati kombinirana energetska i seizmička naknadna ugradnja. Kada je riječ o EFRR-u, popisom aktivnosti trebalo bi uzeti u obzir specifične nacionalne i regionalne razvojne potrebe, kao i endogeni potencijal te bi taj popis trebalo pojednostavniti. Iz EFRR-a bi se trebala moći podupirati ulaganja u infrastrukturu, među ostalim i u poslovnu infrastrukturu povezanu s istraživanjem i inovacijama za MSP-ove, ulaganja u stambene objekte za marginalizirane zajednice i skupine u nepovoljnom položaju, u kućanstva s niskim dohotkom i migrante, u kulturu i baštinu, u održivi turizam i usluge za poduzeća, ulaganja povezana s pristupom uslugama uz poseban naglasak na zajednicama u nepovoljnom položaju te marginaliziranim i segregiranim zajednicama, produktivna ulaganja u MSP-ove, opremu, softver i nematerijalnu imovinu, kao i mjere povezane s informacijama, komunikacijom, studijama, umrežavanjem, suradnjom i razmjenom iskustava među partnerima te aktivnosti koje uključuju klastere. Kako bi se pružila potpora provedbi programa, iz obaju bi se fondova također trebale moći podupirati aktivnosti tehničke pomoći. Naposljetku, kako bi se pružila potpora širem spektru intervencija za programe Interrega, područje primjene trebalo bi proširiti da bi se uključilo i dijeljenje širokog raspona objekata i ljudskih resursa te troškova povezanih s mjerama u okviru područja primjene fonda ESF+.

(40)

Projekte transeuropske prometne mreže na temelju Uredbe (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (15) treba i dalje financirati iz Kohezijskog fonda kako u okviru podijeljenog upravljanja tako i u okviru izravnog upravljanja na temelju Instrumenta za povezivanje Europe uspostavljenog Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe („Uredba o Instrumentu za povezivanje Europe za razdoblje 2021.-2027.”) .

(41)

Istodobno, važno je pojasniti one aktivnosti koje ne ulaze u područje primjene EFRR-a i Kohezijskog fonda, uključujući ulaganja za postizanje smanjenja emisija stakleničkih plinova iz aktivnosti navedenih u Prilogu I. Direktivi 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (16) kako bi se izbjeglo udvostručavanje dostupnih financijskih sredstava, koja već postoje u okviru te direktive, i ulaganja u poduzetnike u teškoćama kako su definirani u Uredbi Komisije (EU) br. 651/2014 (17), osim ako je to odobreno na temelju de minimis potpore ili privremenih pravila o državnim potporama uspostavljenih radi suočavanja s izvanrednim okolnostima. Iz EFRR-a i Kohezijskog fonda također se ne bi trebala podupirati određena ulaganja u zračne luke, postrojenja za odlaganje otpada na odlagališta i obradu preostalog otpada ili fosilna goriva. Iz EFRR-a bi se stoga trebale moći podupirati ciljane mjere ublažavanja učinka na okoliš te sigurnosne i zaštitne mjere u regionalnim zračnim lukama pod uvjetom da je primarni cilj ulaganja jasno utvrđen u smislu Unijinih okolišnih i sigurnosnih standarda odnosno standarda zaštite te usklađen s pravilima o državnim potporama.

Kada je riječ o ulaganjima kojima se povećavaju kapaciteti postrojenja za obradu preostalog otpada, pod preostalim otpadom trebalo bi prije svega podrazumijevati komunalni otpad koji se ne prikuplja odvojeno i materijal odbačen nakon obrade otpada. Moglo bi se podupirati modernizaciju mreža centraliziranoga grijanja s ciljem poboljšanja energetske učinkovitosti učinkovitih sustava centraliziranoga grijanja, kako su definirani u Direktivi 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća (18), u skladu s ciljevima utvrđenima u integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima. S ciljem promicanja obnovljive energije, mogla bi se pružati potpora za kotlove centraliziranoga grijanja koji upotrebljavaju kombinaciju plina i obnovljivih izvora energije. U takvim slučajevima potpora iz oba fonda trebala bi odgovarati proporcionalnom udjelu obnovljive energije koji se upotrebljava za takve kotlove. Osim toga, trebalo bi izričito utvrditi da prekomorske zemlje i područja navedeni u Prilogu II. UFEU-u nisu prihvatljivi za potporu iz EFRR-a ili Kohezijskog fonda.

(42)

Države članice trebale bi Komisiji redovito dostavljati informacije o postignutom napretku upotrebom zajedničkih pokazatelja ostvarenja i zajedničkih pokazatelja rezultata utvrđenih u Prilogu I. Zajednički pokazatelji ostvarenja i zajednički pokazatelji rezultata mogli bi se, kada je to relevantno, dopuniti pokazateljima ostvarenja i pokazateljima rezultata za pojedinačne programe. Na temelju informacija koje su dostavile države članice Komisija bi trebala izvješćivati o napretku prema ostvarenju specifičnih ciljeva tijekom cijelog programskog razdoblja, upotrebljavajući u tu svrhu temeljni skup pokazatelja utvrđenih u Prilogu II.

(43)

Na temelju stavaka 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (19) trebalo bi provesti evaluaciju EFRR-a i Kohezijskog fonda na temelju informacija prikupljenih u skladu sa specifičnim zahtjevima u pogledu praćenja, izbjegavajući pritom administrativno opterećenje, osobito za države članice, i prekomjerne propise. Prema potrebi, ti zahtjevi trebali bi uključivati mjerljive pokazatelje kao temelj za evaluaciju učinaka obaju fondova u praksi.

(44)

U okviru relevantnih pravila predviđenih Paktom o stabilnosti i rastu, kako je pojašnjeno u Kodeksu ponašanja, države članice trebale bi moći podnijeti propisno obrazložen zahtjev za dodatnu fleksibilnost za javne ili jednakovrijedne strukturne rashode koje podupire javna uprava sufinanciranjem ulaganja koja su aktivirana u okviru EFRR-a i Kohezijskog fonda. Komisija bi trebala provesti evaluaciju takvog zahtjeva u skladu s Paktom o stabilnosti i rastu te Kodeksom ponašanja.

(45)

EFRR-om bi trebalo pristupiti rješavanju problema koji postoje na područjima u nepovoljnom položaju, posebno na ruralnim područja i na područjima koja su izložena ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama, uključujući demografski pad, u vezi s pristupom osnovnim uslugama, uključujući digitalne usluge, povećavanjem privlačnosti za ulaganja, među ostalim i s pomoću poslovnih ulaganja i povezivosti s velikim tržištima. Pritom bi u okviru EFRR-a trebalo posvetiti pozornost specifičnim izazovima u pogledu razvoja s kojima se suočavaju određene otočne, pogranične ili planinske regije. Nadalje, u okviru EFRR-a trebalo bi posvetiti posebnu pozornost specifičnim poteškoćama rijetko naseljenih područja na razini NUTS 3 i na razini lokalnih upravnih jedinica, kako su navedena u Uredbi (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (20), u skladu s kriterijima iz točke 161. Smjernica za regionalne državne potpore za razdoblje 2014.–2020., to jest područja s gustoćom naseljenosti manjom od 12,5 stanovnika po kvadratnom kilometru, odnosno područja koja su u razdoblju 2007.–2017. pretrpjela prosječno godišnje smanjenje broja stanovnika od najmanje 1 %. Države članice trebale bi razmotriti izradu specifičnih dobrovoljnih akcijskih planova na lokalnoj razini za takva područja u cilju prevladavanja tih demografskih izazova.

(46)

Kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri povećao doprinos djelotvornijem suočavanju s gospodarskim, demografskim, okolišnim i socijalnim izazovima, osobito na područjima s prirodnim i demografskim poteškoćama, kako je predviđeno u članku 174. UFEU-a, djelovanja u području teritorijalnog razvoja trebala bi se temeljiti na integriranim teritorijalnim strategijama, među ostalim i u urbanim i ruralnim područjima, te bi se u njima trebala posvećivati pozornost urbano-ruralnim vezama. Stoga bi se potpora iz EFRR-a trebala pružati s pomoću obrazaca iz članka 28. Uredbe (EU) 2021/1060, uz osiguravanje odgovarajućeg sudjelovanja lokalnih, regionalnih i gradskih tijela, gospodarskih i socijalnih partnera te predstavnikâ civilnog društva i nevladinih organizacija. Teritorijalne strategije također bi trebale moći ostvarivati koristi od integriranog pristupa koji obuhvaća više fondova, a koji uključuje EFRR, ESF+, EFPRA-u i EPFRR.

(47)

Kako bi se poboljšala otpornost zajednica u ruralnim područjima i njihovi gospodarski, socijalni i okolišni uvjeti, potpora iz EFRR-a trebala bi se upotrebljavati za razvoj projekata kao što su pametna sela, kako je navedeno u rezoluciji Europskog parlamenta od 3. listopada 2018. o rješavanju specifičnih potreba u ruralnim, planinskim i udaljenim područjima, osobito razvojem novih mogućnosti, kao što su decentralizirane usluge i energetska rješenja, digitalne tehnologije i inovacije.

(48)

U okviru održivog urbanog razvoja smatra se da je potrebno podupirati integrirani teritorijalni razvoj radi djelotvornijeg suočavanja s gospodarskim, okolišnim, klimatskim, demografskim i socijalnim izazovima koji utječu na urbana područja, uključujući funkcionalna urbana područja, istodobno uzimajući u obzir potrebu promicanja urbano-ruralnih veza. Potpora usmjerena na urbana područja mogla bi biti u obliku zasebnog programa ili zasebnog prioriteta te bi trebala moći ostvarivati koristi od pristupa financiranja iz više fondova. Načela za odabir urbanih područja na kojima se trebaju provoditi integrirana djelovanja za održivi urbani razvoj te okvirne iznose za ta djelovanja trebalo bi utvrditi u programima u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast”, uz ciljnu vrijednost od najmanje 8 % sredstava EFRR-a dodijeljenih u tu svrhu na nacionalnoj razini. Također bi trebalo utvrditi da bi taj postotak trebalo poštovati tijekom cijelog programskog razdoblja u slučaju prijenosa među prioritetima unutar pojedinog programa ili među programima, među ostalim i prilikom preispitivanja u sredini programskog razdoblja.

(49)

Kako bi se pronašla ili pružila rješenja za izazove povezane s održivim urbanim razvojem na razini Unije, Inovativne mjere za gradove u području održivog urbanog razvoja trebalo bi zamijeniti Europskom urbanom inicijativom, koju treba provesti u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja. Tom inicijativom trebala bi biti obuhvaćena sva urbana područja, uključujući funkcionalna urbana područja, te bi njome trebalo podupirati plan Europske unije za gradove. Kako bi se potaknulo sudjelovanje lokalnih tijela u tematskim partnerstvima u okviru plana za gradove, iz EFRR-a bi trebalo pružati potporu za organizacijske troškove povezane s takvim sudjelovanjem. Inicijativa bi mogla uključivati međudržavnu suradnju u urbanim pitanjima, posebno suradnju usmjerenu na izgradnju kapaciteta na lokalnoj razini kako bi se postigli UN-ovi ciljevi održivog razvoja. Države članice te regionalna i lokalna tijela trebala bi biti aktivno uključena u upravljanje Europskom urbanom inicijativom i njezinu provedbu. Djelovanja dogovorena u okviru takvog modela upravljanja mogla bi uključivati razmjenu za regionalne i lokalne predstavnike. Djelovanjima poduzetima u okviru Europske urbane inicijative trebalo bi promicati urbano-ruralne veze unutar funkcionalnih urbanih područja. U tom je pogledu posebno važna suradnja s Europskom mrežom za ruralni razvoj.

(50)

Komercijalizaciju i povećanje opsega projekata međuregionalnih inovacija trebalo bi promicati na cijelom području Unije novim ulaganjima u međuregionalne inovacije kojima treba upravljati Komisija. Podupiranjem inovacijskih projekata u područjima pametne specijalizacije, uključujući pilot-projekte i mjere za izgradnju kapaciteta, od njih će osobito imati koristi slabije razvijene regije te će se time poticati njihovi inovacijski ekosustavi i njihovi kapaciteti za integraciju u veće lance vrijednosti Unije. Njima bi se trebalo doprinijeti i provedbi Komunikacije Komisije od 18. srpnja 2017. naslovljene „Jačanje inovacija u europskim regijama: strategije za otporni, uključivi i održivi rast”, osobito kako bi se poduprle tematske platforme za pametnu specijalizaciju u kritičnim područjima.

(51)

Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti najudaljenijim regijama, i to donošenjem mjera na temelju članka 349. UFEU-a kojima se predviđaju dodatna dodijeljena sredstava za najudaljenije regije radi prijeboja dodatnih troškova nastalih u tim regijama kao rezultat jednog stalnog ograničenja ili više takvih ograničenja iz članka 349. UFEU-a, to jest udaljenosti, izoliranosti, male površine, nepovoljne topografije i klime, gospodarske ovisnosti o malom broju proizvoda, kao i toga da postojanost i međudjelovanje tih uvjeta u velikoj mjeri ograničuju njihov razvoj. Tom dodjelom trebalo bi moći obuhvatiti ulaganja, operativne troškove i obveze pružanja javnih usluga s ciljem prijeboja dodatnih troškova uzrokovanih takvim ograničenjima. Operativnim potporama trebalo bi moći obuhvatiti rashode za usluge teretnog prijevoza i potporu za novoosnovana poduzeća za usluge prijevoza kao i rashode za postupke povezane s ograničenjima skladištenja, prevelikim proizvodnim alatima i njihovim održavanjem te s manjkom ljudskog kapitala na lokalnom tržištu. Ta dodjela ne bi trebala podlijegati zahtjevima u pogledu tematske koncentracije. Kako bi se zaštitio integritet unutarnjeg tržišta, i, kao što je slučaj za sve operacije koje se sufinanciraju iz EFRR-a i Kohezijskog fonda, sve potpore iz EFRR-a za financiranje operativne potpore i potpore za ulaganja u najudaljenijim regijama trebale bi biti u skladu s pravilima o državnim potporama kako su utvrđena u člancima 107. i 108. UFEU-a.

(52)

Kako bi se omogućio brz odgovor na izvanredne i neuobičajene okolnosti iz Pakta o stabilnosti i rastu koje bi mogle nastati tijekom programskog razdoblja, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za donošenje privremenih mjera za olakšavanje upotrebe potpore iz EFRR-a kako bi se odgovorilo na takve okolnosti. Komisija bi trebala donijeti mjere koje su najprikladnije s obzirom na izvanredne ili neuobičajene okolnosti s kojima se država članica suočava, uz istodobno očuvanje ciljeva fonda. Nadalje, provedbene odluke povezane s privremenom mjerom za upotrebu EFRR-a kako bi se odgovorilo na izvanredne ili neuobičajene okolnosti trebalo bi donositi bez primjene postupaka odbora s obzirom na to da je područje primjene određeno Paktom o stabilnosti i rastu i ograničeno na mjeru utvrđenu u ovoj Uredbi. Komisija bi također trebala pratiti provedbu i procjenjivati prikladnost mjera.

(53)

Kako bi se izmijenili određeni elementi ove Uredbe koji nisu ključni, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s provedbom prilagodbi, kada je to opravdano, Priloga II. kojim se utvrđuje popis pokazatelja koji se upotrebljavaju kao temelj za pružanje informacija o uspješnosti programa Europskom parlamentu i Vijeću. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(54)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, odnosno jačanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije otklanjanjem glavnih regionalnih neravnoteža u Uniji, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega razlika u stupnju razvijenosti među različitim regijama i zaostalosti regija u najnepovoljnijem položaju te ograničenosti financijskih sredstava država članica i regija on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je utvrđeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(55)

S obzirom na donošenje ove Uredbe nakon početka programskog razdoblja i uzimajući u obzir potrebu za koordiniranom i usklađenom provedbom i EFRR-a i Kohezijskog fonda te kako bi se omogućila njezina brza provedba, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,

POGLAVLJE I.

Članak 1.

Članak 2.

Članak 3.

Članak 4.

Članak 5.

Članak 6.

Članak 7.

Članak 8.

POGLAVLJE II.

Članak 9.

Članak 10.

Članak 11.

Članak 12.

Članak 13.

Članak 14.

POGLAVLJE III.

Članak 15.

Članak 16.

Članak 17.

Članak 18.

PRILOG I.

PRILOG II.