ISSN 1977-0847

Službeni list

Europske unije

L 206

European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

Godište 64.
11. lipnja 2021.


Sadržaj

 

I.   Zakonodavni akti

Stranica

 

 

UREDBE

 

*

Uredba (EU) 2021/821 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2021. o uspostavi režima Unije za kontrolu izvoza, brokeringa, tehničke pomoći, provoza i prijenosa robe s dvojnom namjenom (preinaka)

1

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.


I. Zakonodavni akti

UREDBE

11.6.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 206/1


UREDBA (EU) 2021/821 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 20. svibnja 2021.

o uspostavi režima Unije za kontrolu izvoza, brokeringa, tehničke pomoći, provoza i prijenosa robe s dvojnom namjenom (preinaka)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 207. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (1),

budući da:

(1)

Uredba Vijeća (EZ) br. 428/2009 (2) značajno je izmijenjena nekoliko puta. S obzirom na daljnje izmjene tu bi uredbu radi jasnoće, djelotvornosti i učinkovitosti trebalo preinačiti.

(2)

Ovom Uredbom želi se osigurati da u području robe s dvojnom namjenom Unija i njezine države članice u potpunosti uzmu u obzir sva relevantna razmatranja. Relevantna razmatranja obuhvaćaju međunarodne obveze i zadaće, obveze prema relevantnim sankcijama, razmatranja nacionalne vanjske i sigurnosne politike, uključujući one sadržane u Zajedničkom stajalištu Vijeća 2008/944/ZVSP (3), među kojima su ljudska prava, i razmatranja o namjeravanoj krajnjoj upotrebi i riziku od zlouporabe. Ovom Uredbom Unija pokazuje svoju predanost zadržavanju čvrstih pravnih zahtjeva u pogledu robe s dvojnom namjenom, kao i jačanju razmjene relevantnih informacija i većoj transparentnosti. U pogledu robe za kibernadzor nadležna tijela država članica trebala bi posebno razmotriti rizik da ih se upotrijebi u vezi s unutarnjom represijom ili počinjenjem ozbiljnih povreda ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava.

(3)

Ovom Uredbom također se želi ojačati smjernice koje treba dati izvoznicima, posebno malim i srednjim poduzećima (MSP-ovi), u pogledu odgovornih praksi, ali bez narušavanja svjetske konkurentnosti izvoznika robe s dvojnom namjenom ili drugih povezanih industrijskih sektora ili akademskih zajednica koje imaju boravište ili poslovni nastan u jednoj od država članica.

(4)

Rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1540 (2004), donesenom 28. travnja 2004., odlučeno je da sve države trebaju donijeti i provesti učinkovite mjere za uspostavu unutarnje kontrole za sprečavanje širenja nuklearnog, kemijskog ili biološkog oružja i sredstava njegove isporuke, među ostalim uspostavom odgovarajućih kontrola nad povezanim materijalima, opremom i tehnologijom. Kontrola je obvezna i u okviru mjerodavnih međunarodnih sporazuma, primjerice Konvencije o zabrani razvijanja, proizvodnje, gomilanja i korištenja kemijskog oružja i o njegovu uništenju („Konvencija o kemijskom oružju” ili „CWC”) i Konvencije o zabrani razvijanja, proizvodnje, gomilanja i korištenja bakteriološkog (biološkog) i toksičnog oružja i o njegovu uništenju („Konvencija o biološkom i toksičnom oružju” ili „BWC”), te u skladu s obvezama dogovorenima u okviru multilateralnih režima za kontrolu izvoza.

(5)

Stoga je potreban učinkovit zajednički sustav kontrole izvoza robe s dvojnom namjenom kako bi se osigurala usklađenost s međunarodnim obvezama i odgovornostima država članica i Unije, posebno kad je riječ o neširenju oružja, regionalnom miru, sigurnosti i stabilnosti te poštovanju ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava.

(6)

Strategijom EU-a za sprečavanje širenja oružja za masovno uništenje od 12. prosinca 2003. ističe se predanost Unije jakim nacionalnim i međunarodno koordiniranim kontrolama izvoza.

(7)

Doprinos izvoznika, brokera, pružatelja tehničke pomoći ili drugih relevantnih dionika općem cilju trgovinskih kontrola je ključan. Kako bi mogli djelovati u skladu s ovom Uredbom, procjenu rizika povezanih s transakcijama na koje se odnosi ova Uredba treba provoditi mjerama provjere transakcija, poznatima i kao načelo dužne pažnje, kao dio programa unutarnje usklađenosti. U tom pogledu pri izradi i provedbi programa unutarnje usklađenosti moraju se posebno uzeti u obzir veličina i organizacijska struktura izvoznika.

(8)

Kako bi se odgovorilo na rizik da određenu nenavedenu robu za kibernadzor izvezenu iz carinskog područja Unije zloupotrijebe osobe umiješane u organizaciju i počinjenje teških povreda ljudskih prava ili međunarodnog humanitarnog prava, primjereno je kontrolirati izvoz te robe. Povezani rizici odnose se osobito na slučajeve u kojima je roba za kibernadzor posebno osmišljena kako bi se omogućio neovlašten ulazak ili analiza paketnog prometa) u informacijskim i telekomunikacijskim sustavima kako bi se provodio prikriveni nadzor fizičkih osoba praćenjem, izdvajanjem, prikupljanjem i analiziranjem podataka, uključujući biometrijske podatke, iz tih sustava. Za robu koja se upotrebljava isključivo za komercijalnu primjenu kao što je plaćanje, stavljanje na tržište, usluge kvalitete, zadovoljstvo korisnika ili sigurnost mreže općenito se smatra da ne podrazumijeva te rizike.

(9)

Radi jačanja djelotvorne kontrole izvoza nenavedene robe za kibernadzor nužno je dodatno uskladiti primjenu sveobuhvatnih kontrola u tom području. U tu su svrhu države članice predane podupiranju tih kontrola dijeljenjem informacija među sobom i s Komisijom, posebno u pogledu tehnoloških kretanja robe za kibernadzor i postupajući s oprezom u primjeni tih kontrola kako bi se promicala razmjena na razini Unije.

(10)

Kako bi se Uniji omogućilo da brzo reagira na ozbiljnu zlouporabu postojeće tehnologije ili na nove rizike povezane s novom tehnologijom, trebalo bi uvesti mehanizam koji bi omogućio državama članicama da koordiniraju svoje odgovore kad se utvrdi novi rizik. Tu koordinaciju trebale bi slijediti inicijative za uvođenje jednakovrijednih kontrola na multilateralnoj razini kako bi se proširio odgovor na utvrđeni rizik.

(11)

Prijenos softvera i tehnologije s dvojnom namjenom s pomoću elektroničkih medija, telefaksa ili telefona na odredišta izvan carinskog područja Unije također bi trebalo kontrolirati. Međutim, kako bi se ograničilo administrativno opterećenje za izvoznike i nadležna tijela država članica, trebalo bi pružiti opće ili globalne dozvole ili usklađena tumačenja odredbi za određene prijenose, kao što su prijenosi u oblak.

(12)

S obzirom na važnu ulogu carinskih tijela u provođenju kontrola izvoza, termini koji se upotrebljavaju u ovoj Uredbi trebali bi, u mjeri u kojoj je to moguće, biti dosljedni s definicijama utvrđenima u Uredbi (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4) („Carinski zakonik Unije”).

(13)

U izvoz robe s dvojnom namjenom mogu biti uključene osobe iz raznih kategorija, među ostalim fizičke osobe kao što su pružatelji usluga, istraživači, konzultanti te osobe koje robu s dvojnom namjenom prenose elektronički. Ključno je da su sve te osobe svjesne rizika povezanih s izvozom i pružanjem tehničke pomoći u pogledu osjetljive robe. Osobito se akademske i istraživačke ustanove suočavaju sa specifičnim izazovima u kontroli izvoza zbog, među ostalim, njihove opće predanosti slobodnoj razmjeni ideja, činjenice da njihov istraživački rad često obuhvaća najnapredniju tehnologiju, njihove organizacijske strukture i međunarodne prirode njihovih znanstvenih razmjena. Države članice i Komisija trebale bi, prema potrebi, podizati razinu osviještenosti u akademskoj i istraživačkoj zajednici i pružati im prilagođene smjernice za rješavanje tih specifičnih izazova. U skladu s multilateralnim režimima kontrole izvoza, u provedbi kontrola trebao bi se primjenjivati, u mjeri u kojoj je to moguće, zajednički pristup u pogledu određenih odredbi, posebno u vezi s napomenama o nekontroli „temeljna znanstvena istraživanja” i „javno vlasništvo” u odnosu na akademsku zajednicu.

(14)

Trebalo bi revidirati definiciju pojma „broker” kako bi se obuhvatile pravne osobe i partnerstva koji nemaju boravište ili poslovni nastan u jednoj od država članica i koji pružaju usluge brokeringa iz carinskog područja Unije.

(15)

Ugovorom iz Lisabona pojašnjava se da je pružanje tehničke pomoći koja obuhvaća prekogranično kretanje u nadležnosti Unije. Stoga je primjereno uvesti definiciju tehničke pomoći i navesti kontrole primjenjive na njezino pružanje. Usto, iz razloga djelotvornost i dosljednost, kontrole pružanja tehničke pomoći trebalo bi uskladiti.

(16)

Kao i u Uredbi (EZ) br. 428/2009, trebalo bi biti moguće da nadležna tijela država članica zabrane provoz robe s dvojnom namjenom koja nije iz Unije, pod određenim okolnostima, ako na temelju informacija obavještajnih službi ili drugih izvora imaju opravdane razloge za sumnju da roba jest ili bi mogla biti, u cijelosti ili djelomično, namijenjena za krajnju upotrebu u vojne svrhe u zemlji na koju se primjenjuje embargo na oružje, ili za širenje oružja za masovno uništenje ili sredstava njegove isporuke.

(17)

Uvjete i zahtjeve u pogledu licenciranja trebalo bi uskladiti prema potrebi kako bi se izbjeglo narušavanje tržišnog natjecanja te osigurala dosljedna i djelotvorna primjena kontrola u cijelom carinskom području Unije. Zbog toga je također potrebno osigurati jasno utvrđivanje nadležnog tijela država članica u svim kontrolnim situacijama. Odgovornost za odlučivanje o individualnim, globalnim ili nacionalnim općim izvoznim dozvolama, o dozvolama za brokerske usluge i tehničku pomoć te o dozvolama za provoz robe s dvojnom namjenom koja nije iz Unije i o dozvolama za prijenos unutar carinskog područja Unije robe s dvojnom namjenom navedene u Prilogu IV. imaju državna tijela.

(18)

Trebalo bi uvesti smjernice za programe unutarnje usklađenosti kako bi se doprinijelo postizanju jednakih uvjeta za sve izvoznike te kako bi se poboljšala djelotvorna primjena kontrola. Tim smjernicama trebalo bi uzeti u obzir razlike u veličini, resursima, područjima aktivnosti i drugim obilježjima i uvjetima izvoznika i njihovih društava kćeri, kao što su strukture i standardi pridržavanja unutar grupe, čime se izbjegava pristup „jedan model za sve” i pomaže svakom izvozniku da pronađe vlastita rješenja za usklađenost i konkurentnost. Izvoznici koji se koriste globalnim izvoznim dozvolama trebali bi provoditi programe unutarnje usklađenosti osim ako nadležno tijelo to smatra nepotrebnim zbog drugih okolnosti koje je uzelo u obzir pri obradi zahtjeva za globalnom izvoznom dozvolom koju je podnio izvoznik.

(19)

Trebalo bi uvesti dodatne globalne izvozne dozvole Unije kako bi se smanjilo administrativno opterećenje za trgovačka društva, posebno MSP-ove, i tijela te osigurala primjerena razina kontrole nad relevantnom robom do relevantnih odredišta. Prema potrebi, države članice mogu pružiti smjernice izvoznicima u vezi s primjernom općih dozvola. Države članice također mogu uvesti nacionalne opće izvozne dozvole za izvoz niskog rizika ako to smatraju potrebnim. Trebalo bi uvesti i dozvolu za velike projekte kako bi se uvjeti licenciranja prilagodili specifičnim potrebama industrije.

(20)

Komisija bi trebala u bliskoj suradnji s državama članicama i dionicima izraditi smjernice i/ili preporuke najbolje prakse za potporu praktičnoj primjeni kontrola. Pri pripremi smjernica i/ili preporuka Komisija bi trebala uzeti u obzir informacijske potrebe MSP-ova.

(21)

Zajednički popisi robe s dvojnom namjenom, odredišta i smjernica ključni su elementi učinkovitog režima za kontrolu izvoza.

(22)

Države članice koje uspostave nacionalne kontrolne popise u skladu s ovom Uredbom trebale bi o tim listama obavijestiti Komisiju i druge države članice. Države članice trebale bi ujedno obavijestiti Komisiju i druge države članice o svim odlukama o odbijanju dozvole za izvoz za koji je dozvola potrebna na temelju nacionalnog kontrolnog popisa.

(23)

Kako bi se omogućio brz odgovor Unije na promjenjive okolnosti u pogledu procjene osjetljivosti izvoza u okviru općih izvoznih dozvola Unije te tehnoloških i komercijalnih kretanja, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) u vezi s izmjenama prilogâ I., II. i IV. ovoj Uredbi. Odluke o ažuriranju zajedničkog popisa robe s dvojnom namjenom koja podliježe kontrolama izvoza utvrđenog u Prilogu I. trebale bi biti u skladu s dužnostima i obvezama koje su države članice ili Unija prihvatile kao članice relevantnih međunarodnih sporazuma o neširenju oružja i kao članice multilateralnih režima za kontrolu izvoza ili ratifikacijom relevantnih međunarodnih ugovora. Ako se izmjena Priloga I. odnosi na robu dvojne namjene koja je također navedena u Prilogu II. ili Prilogu IV., te bi priloge trebalo na odgovarajući način izmijeniti. Odluke o ažuriranju zajedničkih popisa robe i odredišta iz odjeljaka A do H Priloga II. trebalo bi donositi uzimajući u obzir kriterije za procjenu utvrđene u ovoj Uredbi. Posebno je važno da Komisija tijekom pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (5). Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(24)

Komisija bi trebala objavljivati ažuriranja Priloga I. delegiranim aktima na svim službenim jezicima Unije.

(25)

Komisija bi trebala objavljivati i ažurirati kompilaciju nacionalnih kontrolnih popisa na snazi u državama članicama na svim službenim jezicima Unije.

(26)

Nacionalne odredbe i odluke koje utječu na izvoz robe s dvojnom namjenom trebalo bi donositi u okviru zajedničke trgovinske politike, a posebno u okviru Uredbe (EU) 2015/479 Europskog parlamenta i Vijeća (6). Primjerenom razmjenom informacija i savjetovanjima o nacionalnim mjerama i odlukama trebala bi se osigurati djelotvorna i dosljedna primjena kontrola u cijelom carinskom području Unije.

(27)

Postojanje zajedničkog sustava kontrole preduvjet je za uspostavu slobodnog kretanja robe s dvojnom namjenom unutar carinskog područja Unije.

(28)

U skladu s člankom 36. UFEU-a i u okviru njega te u skladu s preuzetim međunarodnim obvezama, države članice zadržavaju pravo obavljanja kontrola nad prijenosima određene robe s dvojnom namjenom unutar carinskog područja Unije kako bi zaštitile javni poredak ili javnu sigurnost. Popis robe na koju se primjenjuju kontrole prijenosa unutar Unije utvrđen u Prilogu IV. trebalo bi povremeno preispitati uzimajući u obzir daljnje evolucije temeljnih međunarodnih obveza, kao i tehnološka i komercijalna kretanja u pogledu procjene osjetljivosti prijenosâ. Odluke o ažuriranju zajedničkog popisa robe s dvojnom namjenom koja podliježe kontrolama izvoza utvrđenog u Prilogu IV. trebalo bi donositi uzimajući u obzir članak 36. UFEU-a odnosno interese država članica u pogledu javnog poretka i javne sigurnosti.

(29)

Države članice i Komisija potpisale su 22. rujna 1998. dodatne protokole odgovarajućim sporazumima o garancijama između država članica, Europske zajednice za atomsku energiju i Međunarodne agencije za atomsku energiju, kojima se, uz ostale mjere, države članice obvezuju da dostave podatke o prijenosima navedene opreme i nenuklearnog materijala. Kontrolama prijenosa unutar Unije trebalo bi se Uniji i njezinim državama članicama omogućiti da ispune svoje obveze u skladu s tim sporazumima.

(30)

Kako bi se postigla jedinstvena i dosljedna primjena kontrola u cijeloj Uniji, primjereno je proširiti opseg savjetovanja i razmjene informacija između država članica i Komisije te uvesti alate za potporu razvoju zajedničke mreže za kontrolu izvoza u cijeloj Uniji, primjerice elektroničke postupke licenciranja, tehničke stručne skupine te uspostavu mehanizma za koordinaciju izvršavanja. Posebno je važno osigurati da se koordinacijska skupina za robu s dvojnom namjenom i tehničke stručne skupine prema potrebi savjetuju s izvoznicima, brokerima, pružateljima tehničke pomoći i drugim relevantnim dionicima na koje se odnosi ova Uredba, uključujući industriju i organizacije civilnog društva.

(31)

Carinska tijela već dijele određene informacije s drugim carinskim tijelima s pomoću sustava za upravljanje rizikom u skladu s carinskim pravilima Unije, no primjereno je i osigurati blisku suradnju između tijela za licenciranje i carinskih tijela.

(32)

Primjereno je pojasniti da bi, u mjeri u kojoj se odnose na osobne podatke, obrada i razmjena informacija trebale biti u skladu s primjenjivim pravilima o zaštiti fizičkih osoba u pogledu obrade osobnih podataka i o slobodi kretanja tih podataka utvrđenima u uredbama (EU) 2016/679 (7) i (EU) 2018/1725 (8) Europskog parlamenta i Vijeća.

(33)

Države članice i Komisija trebale bi poduzeti sve potrebne mjere kako bi se osigurala zaštita povjerljivih informacija posebno u skladu s odlukama Komisije (EU, Euratom) 2015/443 (9), i (EU, Euratom) 2015/444 (10) i Sporazumom među državama članicama Europske unije, koje su se sastale u okviru Vijeća, o zaštiti klasificiranih podataka koji se razmjenjuju u interesu Europske unije (11). To posebno uključuje obvezu da se klasificiranim podacima ne umanji stupanj povjerljivosti ili da se s njih ne skine oznaka tajnosti bez prethodnog pisanog pristanka autora. Sa svim neklasificiranim osjetljivim podacima ili podacima koji se dostavljaju na povjerljivoj osnovi nadležna tijela trebala bi postupati u skladu s tim.

(34)

Kontakt s privatnim sektorom, osobito s MSP-ovima, i transparentnost ključni su za učinkovit režim za kontrolu izvoza. Stoga je primjereno predvidjeti kontinuiran razvoj smjernica, prema potrebi, za potporu primjeni ove Uredbe te objavu godišnjeg izvješća Unije o provedbi kontrola.

(35)

Godišnje izvješće Unije o provedbi kontrola trebalo bi obuhvaćati relevantne informacije o licenciranju i izvršavanje kontrola u okviru ove Uredbe, uz dužno poštovanje potrebe za jamčenjem zaštite povjerljivosti određenih podataka, posebno ako bi objavljivanje podataka o licenciranju moglo utjecati na pitanja nacionalne sigurnosti koje su istaknule države članice ili ugroziti komercijalnu povjerljivost te omogućiti dobavljačima koji nisu iz Unije da podrivaju restriktivne odluke o licenciranju država članica.

(36)

Kako bi se osigurala pravilna primjena ove Uredbe, svaka bi država članica trebala poduzeti mjere kojima bi nadležnim tijelima dala odgovarajuće ovlasti.

(37)

U skladu sa Strategijom EU-a za sprečavanje širenja oružja za masovno uništenje, svaka bi država članica trebala utvrditi učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće sankcije primjenjive u slučaju povreda odredaba ove Uredbe. Primjereno je i uvesti odredbe kako bi se poduprlo učinkovito izvršavanje kontrola, između ostalog, s pomoću mehanizma za koordinaciju izvršavanja.

(38)

U Carinskom zakoniku Unije utvrđuju se, između ostalog, odredbe koje se odnose na izvoz i ponovni izvoz robe. Ništa u ovoj Uredbi ne ograničava bilo kakve ovlasti na temelju Carinskog zakonika Unije i njegovih provedbenih odredaba te u skladu s njima.

(39)

Kontrole izvoza doprinose međunarodnoj sigurnosti i imaju utjecaj na trgovinu s trećim zemljama. Stoga je primjereno raditi na dijalogu i suradnji s trećim zemljama kako bi se podržali jednaki uvjeti na globalnoj razini i poboljšanje međunarodne sigurnosti. Države članice i Komisija posebno bi trebale povećati svoj doprinos aktivnostima multilateralnim režimima kontrole izvoza. Države članice i Komisija također bi trebale podupirati te režime u razvoju čvrstih kontrola izvoza kao globalne baze i modela za primjere najbolje međunarodne prakse te važnog sredstva za jamčenje međunarodnog mira i stabilnosti. Doprinose bi trebalo davati kad sve države članice utvrde novi rizik u području kibernadzora kako bi se zajamčili jednaki multilateralni uvjeti.

(40)

Ova Uredba primjenjuje se ne dovodeći u pitanje Delegiranu odluku Komisije od 15. rujna 2015. o dopuni Odluke br. 1104/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća (12), kojom se utvrđuju posebna pravila za kontrolu izvoza robe za javnu reguliranu uslugu u okviru programa Galileo.

(41)

Ovom se Uredbom poštuju temeljna prava i načela posebno priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

PREDMET I DEFINICIJE

Članak 1.

Ovom Uredbom uspostavlja se režim Unije za kontrolu izvoza, brokeringa, tehničke pomoći, provoza i prijenosa robe s dvojnom namjenom.

Članak 2.

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

„roba s dvojnom namjenom” znači roba, uključujući softver i tehnologiju, koja se može upotrebljavati i u civilne i u vojne svrhe, a uključuje robu koja se može upotrebljavati za projektiranje, razvoj, proizvodnju ili upotrebu nuklearnog, kemijskog ili biološkog oružja ili sredstava njihove isporuke, uključujući svu robu koja se može upotrijebiti u neeksplozivne svrhe i koja na bilo koji način može pomoći u izradi nuklearnog oružja ili drugih nuklearnih eksplozivnih naprava;

2.

„izvoz” znači:

(a)

postupak izvoza u smislu članka 269. Carinskog zakonika Unije;

(b)

ponovni izvoz u smislu članka 270. Carinskog zakonika Unije; do ponovnog izvoza dolazi i ako se, tijekom provoza kroz carinsko područje Unije u skladu s točkom 11. ovog članka, mora podnijeti izlazna skraćena deklaracija jer je krajnje odredište robe promijenjeno;

(c)

postupak vanjske proizvodnje u smislu članka 259. Carinskog zakonika Unije; ili

(d)

prijenos softvera ili tehnologije s pomoću elektroničkih medija, među ostalim telefaksom, telefonom, elektroničkom poštom ili bilo kojim drugim elektroničkim sredstvom, na odredište izvan carinskog područja Unije; to uključuje stavljanje na raspolaganje takvog softvera i tehnologije u elektroničkom obliku fizičkim ili pravnim osobama ili partnerstvima izvan carinskog područja Unije; to također uključuje usmeni prijenos tehnologije ako se tehnologija opisuje preko medija za prijenos;

3.

„izvoznik” znači:

(a)

svaka fizička ili pravna osoba ili svako partnerstvo koje u trenutku prihvaćanja izvozne deklaracije, deklaracije za ponovni izvoz ili izlazne skraćene deklaracije ima ugovor s primateljem u trećoj zemlji i ima ovlast odrediti slanje robe izvan carinskog područja Unije; kad nije sklopljen ugovor o izvozu ili ako imatelj ugovora ne nastupa u svoje ime, izvoznik znači osoba koja ima ovlast odrediti slanje robe izvan carinskog područja Unije; ili

(b)

svaka fizička ili pravna osoba ili svako partnerstvo koje odluči prenijeti na odredište izvan carinskog područja Unije ili na njemu učiniti raspoloživim softver i tehnologiju u elektroničkom obliku s pomoću elektroničkih medija, među ostalim telefaksom, telefonom i elektroničkom poštom ili bilo kojim drugim elektroničkim sredstvom fizičkim ili pravnim osobama ili partnerstvima izvan carinskog područja Unije.

Ako korist od prava na raspolaganje robom s dvojnom namjenom pripada osobi s boravištem ili poslovnim nastanom izvan carinskog područja Unije, u skladu s ugovorom na kojem se izvoz temelji, izvoznikom se smatra ugovorna stranka s boravištem ili poslovnim nastanom u carinskom području Unije;

(c)

ako točka (a) ili (b) nije primjenjiva, svaka fizička osoba koja prenosi robu s dvojnom namjenom koja se izvozi ako se ta roba s dvojnom namjenom nalazi u osobnoj prtljazi te osobe u smislu članka 1. točke 19. podtočke (a) Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/2446 (13);

4.

„izvozna deklaracija” znači radnja kojom bilo koja fizička ili pravna osoba ili bilo koje partnerstvo u propisanom obliku i na propisani način navodi želju da započne postupak izvoza za robu s dvojnom namjenom iz točke 1.;

5.

„deklaracija za ponovni izvoz” znači radnja u smislu članka 5. točke 13. Carinskog zakonika Unije;

6.

„izlazna skraćena deklaracija” znači radnja u smislu članka 5. točke 10. Carinskog zakonika Unije;

7.

„brokerske usluge” znači:

(a)

pregovaranje ili ugovaranje transakcija za kupnju, prodaju ili nabavu robe s dvojnom namjenom iz treće zemlje u bilo koju drugu treću zemlju; ili

(b)

prodaja ili kupnja robe s dvojnom namjenom koja se nalazi u trećoj zemlji radi njezinog prijenosa u drugu treću zemlju.

Za potrebe ove Uredbe samo pružanje pomoćnih usluga isključeno je iz ove definicije. Pomoćne usluge su prijevozništvo, financijske usluge, osiguranje ili reosiguranje te oglašavanje ili promidžba;

8.

„broker” znači svaka fizička ili pravna osoba ili svako partnerstvo koji pružaju brokerske usluge iz carinskog područja Unije na državno područje treće zemlje;

9.

„tehnička pomoć” znači svaka tehnička podrška povezana s popravkom, razvojem, izradom, sastavljanjem, testiranjem, održavanjem ili svaka druga tehnička usluga, a može biti u obliku uputa, savjeta, izobrazbe, prijenosa praktičnog znanja ili vještina ili usluga savjetovanja, uključujući elektroničkim sredstvima i telefonom te sve druge usmene oblike pomoći;

10.

„pružatelj tehničke pomoći” znači:

(a)

svaka fizička ili pravna osoba ili svako partnerstvo koje pruža tehničku pomoć iz carinskog područja Unije na državno područje treće zemlje;

(b)

svaka fizička ili pravna osoba ili svako partnerstvo s boravištem ili poslovnim nastanom u državi članici koje pruža tehničku pomoć na državnom području treće zemlje; ili

(c)

svaka fizička ili pravna osoba ili svako partnerstvo s boravištem ili poslovnim nastanom u državi članici koje pruža tehničku pomoć rezidentu treće zemlje koji se privremeno nalazi u carinskom području Unije;

11.

„provoz” znači prijevoz robe s dvojnom namjenom koja nije iz Unije te koja ulazi u carinsko područje Unije i prolazi kroz njega s odredištem izvan carinskog područja Unije, ako se ta roba:

(a)

stavlja u postupak vanjskog provoza prema članku 226. Carinskog zakonika Unije i samo prolazi kroz carinsko područje Unije;

(b)

pretovaruje unutar slobodne zone ili se izravno ponovno izvozi iz nje;

(c)

privremeno skladišti i izravno ponovno izvozi iz objekta za privremeno skladištenje; ili

(d)

unosi na carinsko područje Unije u istom plovilu ili letjelici u kojem će i izaći iz tog područja bez istovara;

12.

„individualna izvozna dozvola” znači dozvola dodijeljena jednom određenom izvozniku za jednog krajnjeg korisnika ili primatelja u trećoj zemlji koja obuhvaća jednu vrstu robe s dvojnom namjenom ili više njih;

13.

„globalna izvozna dozvola” znači dozvola dodijeljena jednom određenom izvozniku za jednu vrstu ili kategoriju robe s dvojnom namjenom koja može biti valjana za izvoz jednom određenom krajnjem korisniku ili više njih u jednoj određenoj trećoj zemlji i/ili više njih;

14.

„dozvola za velik projekt” znači individualna izvozna dozvola ili globalna izvozna dozvola dodijeljena jednom određenom izvozniku za jednu vrstu ili kategoriju robe s dvojnom namjenom koja može biti valjana za izvoz jednom određenom krajnjem korisniku ili više njih u jednoj određenoj trećoj zemlji ili više njih za potrebe određenog velikog projekta;

15.

„opća izvozna dozvola Unije” znači izvozna dozvola za izvoz u određene zemlje odredišta koja je dostupna svim izvoznicima koji poštuju uvjete i zahtjeve za upotrebu navedene u odjeljcima A do H Priloga II.;

16.

„nacionalna opća izvozna dozvola” znači izvozna dozvola definirana nacionalnim zakonodavstvom u skladu s člankom 12. stavkom 6. i odjeljkom C Priloga III.;

17.

„carinsko područje Unije” znači carinsko područje Unije u smislu članka 4. Carinskog zakonika Unije;

18.

„roba s dvojnom namjenom koja nije roba Unije” znači roba koja ima status robe koja nije roba Unije u smislu članka 5. točke 24. Carinskog zakonika Unije;

19.

„embargo na oružje” znači embargo na oružje nametnut odlukom ili zajedničkim stajalištem koje donosi Vijeće ili odlukom Organizacije za europsku suradnju i sigurnost (OESS) ili embargo na oružje nametnut obvezujućom rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda;

20.

„roba za kibernadzor” znači roba s dvojnom namjenom posebno osmišljena kako bi se omogućio prikriveni nadzor fizičkih osoba praćenjem, izdvajanjem, prikupljanjem ili analiziranjem podataka iz informacijskih i telekomunikacijskih sustava;

21.

„program unutarnje usklađenosti” znači trajne učinkovite, primjerene i razmjerne politike i postupci koje su donijeli izvoznici kako bi omogućili usklađenost s odredbama i ciljevima iz ove Uredbe te s uvjetima dozvola koji se provode u skladu s ovom Uredbom, uključujući, među ostalim, mjere dužne pažnje kojima se ocjenjuju rizici povezani s izvozom robe krajnjim korisnicima i krajnjim upotrebama;

22.

„u osnovi istovjetna transakcija” znači transakcija koja se odnosi na robu u osnovi istovjetnih parametara ili tehničkih obilježja te koja obuhvaća istoga krajnjega korisnika ili primatelja kao druga transakcija.

POGLAVLJE II.

PODRUČJE PRIMJENE

Članak 3.

1.   Za izvoz robe s dvojnom namjenom navedene u Prilogu I. zahtijeva se dozvola.

2.   U skladu s člancima 4., 5., 9. ili 10. dozvola se može zahtijevati i za izvoz na sva ili na određena odredišta određene robe s dvojnom namjenom koja nije navedena u Prilogu I.

Članak 4.

1.   Za izvoz robe s dvojnom namjenom koja nije navedena u Prilogu I. zahtijeva se dozvola ako je izvoznik obaviješten od strane nadležnog tijela da predmetna roba jest ili bi mogla biti, u cijelosti ili djelomično, namijenjena za sljedeće:

(a)

za upotrebu u vezi s razvojem, proizvodnjom, održavanjem, skladištenjem, otkrivanjem, identifikacijom ili širenjem kemijskog, biološkog ili nuklearnog oružja ili drugih nuklearnih eksplozivnih naprava te rukovanjem i upravljanjem njima, ili u vezi s razvojem, proizvodnjom, održavanjem ili skladištenjem projektila koji mogu isporučivati takvo oružje;

(b)

za krajnju upotrebu u vojne svrhe i ako se na zemlju nabave ili zemlju odredišta primjenjuje embargo na oružje; za potrebe ove točke „krajnja upotrebu u vojne svrhe” znači:

i.

uključivanje u robu s vojnom namjenom na popisu robe vojne namjene država članica;

ii.

upotrebu opreme za proizvodnju, ispitivanje ili analizu i njezinih komponenti za razvoj, proizvodnju ili održavanje robe s vojnom namjenom na popisu robe vojne namjene država članica; ili

iii.

upotrebu nedovršenih proizvoda u postrojenju za proizvodnju robe s vojnom namjenom na popisu robe vojne namjene država članica;

(c)

za upotrebu kao dijelovi ili komponente robe s vojnom namjenom navedene na nacionalnom popisu robe s vojnom namjenom koja je izvezena s državnog područja određene države članice bez dozvole ili je pritom prekršena dozvola propisana nacionalnim zakonodavstvom te države članice.

2.   Ako izvoznik zna da je roba s dvojnom namjenom koju namjerava izvoziti i koja nije navedena u Prilogu I. namijenjena, u cijelosti ili djelomično, za bilo koju upotrebu iz stavka 1. ovog članka, o tome obavješćuje nadležno tijelo. Nadležno tijelo odlučuje je li za taj izvoz potrebna dozvola.

3.   Država članica može donijeti ili zadržati nacionalno zakonodavstvo kojim se uvodi zahtjev u pogledu dozvole za izvoz robe s dvojnom namjenom koja nije navedena u Prilogu I. ako izvoznik ima razloga sumnjati da navedena roba jest ili bi mogla biti, u cijelosti ili djelomično, namijenjena za bilo koju upotrebu iz stavka 1. ovog članka.

4.   Država članica koja uvodi zahtjev u pogledu dozvole u skladu sa stavkom 1., 2. ili 3. odmah obavješćuje svoja carinska tijela i druga relevantna nacionalna tijela te dostavlja drugim državama članicama i Komisiji relevantne informacije o predmetnom zahtjevu u pogledu dozvole, posebno u pogledu predmetne robe i predmetnih krajnjih korisnika, osim ako ne smatra da to nije primjereno u svjetlu prirode transakcije ili osjetljivosti predmetnih informacija.

5.   Države članice razmatraju informacije primljene u skladu sa stavkom 4. i o tome obavješćuju svoja carinska tijela i druga relevantna nacionalna tijela.

6.   Kako bi se omogućilo ispitivanje svih valjanih odbijanja država članica, članak 16. stavci 1.i 2. te od 5. do 7. primjenjuju se u slučajevima koji se odnose na robu s dvojnom namjenom koja nije navedena u Prilogu I.

7.   Sve razmjene informacija koje se zahtijevaju na temelju ovog članka provode se u skladu s pravnim zahtjevima povezanima sa zaštitom osobnih podataka, komercijalno osjetljivih informacija ili zaštićenih obrambenih i vanjskopolitičkih informacija ili informacija o nacionalnoj sigurnosti. Te razmjene informacija provode se s pomoću sigurnih elektroničkih sredstava, uključujući sustav iz članka 23. stavka 6.

8.   Ovom Uredbom ne dovodi se u pitanje pravo država članica da poduzmu nacionalne mjere u okviru članka 10. Uredbe (EU) 2015/479.

Članak 5.

1.   Za izvoz robe za kibernadzor koja nije navedena u Prilogu I. zahtijeva se dozvola ako je izvoznik obaviješten od strane nadležnog tijela da predmetna roba jest ili bi mogla biti, u cijelosti ili djelomično, namijenjena za upotrebu u vezi s unutarnjom represijom i/ili počinjenjem ozbiljnih povreda ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava.

2.   Ako izvoznik zna, u skladu s rezultatima dubinske analize, da je roba za kibernadzor koju namjerava izvoziti i koja nije navedena u Prilogu I. namijenjena, u cijelosti ili djelomično, za bilo koju upotrebu iz stavka 1. ovog članka, izvoznik o tome obavješćuje nadležno tijelo. To nadležno tijelo odlučuje je li za taj izvoz potrebna dozvola. Komisija i Vijeće stavljaju izvoznicima na raspolaganje smjernice, kako je navedeno u članku 26. stavku 1.

3.   Država članica može donijeti ili zadržati nacionalno zakonodavstvo kojim se uvodi zahtjev u pogledu dozvole za izvoz robe za kibernadzor koja nije navedena u Prilogu I. ako izvoznik ima razloga sumnjati da navedena roba jest ili bi mogla biti, u cijelosti ili djelomično, namijenjena za bilo koju upotrebu iz stavka 1. ovog članka.

4.   Država članica koja uvodi zahtjev u pogledu dozvole u skladu sa stavkom 1., 2. ili 3. odmah obavješćuje svoja carinska tijela i druga relevantna nacionalna tijela te dostavlja drugim državama članicama i Komisiji relevantne informacije o predmetnom zahtjevu u pogledu dozvole, posebno u pogledu predmetne robe i predmetnih subjekata, osim ako ne smatra da to nije primjereno u svjetlu prirode transakcije ili osjetljivosti predmetnih informacija.

5.   Države članice razmatraju informacije primljene u skladu sa stavkom 4. i revidiraju ih u svjetlu kriterija iz stavka 1. u roku od 30 radnih dana. One obavješćuju svoja carinska tijela i druga relevantna nacionalna tijela. U iznimnim slučajevima svaka država članica može zatražiti produljenje tog tridesetodnevnog roka. Međutim, produljenje ne smije premašiti 30 radnih dana.

6.   Ako sve države članice obavijeste jedna drugu i Komisiju da bi trebalo uvesti zahtjev u pogledu dozvole za u osnovi istovjetne transakcije, Komisija u seriji C Službenog lista Europske unije objavljuje informacije o robi za kibernadzor i, prema potrebi, odredištima koja podliježu zahtjevima u pogledu dozvole kako su ih priopćile države članice u tu svrhu.

7.   Države članice revidiraju informacije objavljene u skladu sa stavkom 6. najmanje jednom godišnje na temelju relevantnih informacija i analiza koje pruža Komisija. Ako sve države članice obavijeste jedna drugu i Komisiju da bi trebalo izmijeniti ili obnoviti objavljivanje zahtjeva u pogledu dozvole, Komisija u skladu s tim odmah izmjenjuje ili obnavlja informacije objavljene u skladu sa stavkom 6. u seriji C Službenog lista Europske unije.

8.   Kako bi se omogućilo ispitivanje svih valjanih odbijanja država članica, članak 16. stavci 1. i 2. te od 5. do 7. primjenjuju se u slučajevima koji se odnose na robu za kibernadzor koja nije navedena u Prilogu I.

9.   Sve razmjene informacija koje se zahtijevaju na temelju ovog članka provode se u skladu s pravnim zahtjevima povezanima sa zaštitom osobnih podataka, komercijalno osjetljivih informacija ili zaštićenih obrambenih, vanjskopolitičkih informacija ili informacija o nacionalnoj sigurnosti. Te razmjene informacija provode se s pomoću sigurnih elektroničkih sredstava, uključujući sustav iz članka 23. stavka 6.

10.   Države članice razmatraju podupiranje uvrštenja robe objavljene u skladu sa stavkom 6. ovog članka u odgovarajuće međunarodne režime o neširenju oružja ili aranžmane za kontrolu izvoza radi proširenja kontrola. Komisija pruža analize relevantnih podataka prikupljenih u skladu s člankom 23. stavkom 2. i člankom 26. stavkom 2.

11.   Ovom Uredbom ne dovodi se u pitanje pravo država članica da poduzmu nacionalne mjere u okviru članka 10. Uredbe (EU) 2015/479.

Članak 6.

1.   Za pružanje brokerskih usluga za robu s dvojnom namjenom navedenom u Prilogu I. zahtijeva se dozvola ako je nadležno tijelo obavijestilo brokera da predmetna roba jest ili bi mogla biti, u cijelosti ili djelomično, namijenjena za bilo koju upotrebu iz članka 4. stavka 1.

2.   Ako broker namjerava pružati brokerske usluge za robu s dvojnom namjenom navedenom u Prilogu I. zna da je ta roba, u cijelosti ili djelomično, namijenjena za bilo koju upotrebu iz članka 4. stavka 1., o tome obavješćuje nadležno tijelo. To nadležno tijelo odlučuje je li za te brokerske usluge potrebna dozvola.

3.   Država članica može proširiti primjenu stavka 1. na nenavedenu robu s dvojnom namjenom.

4.   Država članica može donijeti ili zadržati nacionalno zakonodavstvo kojim se uvodi zahtjev u pogledu dozvole za pružanje brokerskih usluga za robu s dvojnom namjenom, ako broker ima razloga sumnjati da navedena roba jest ili bi mogla biti, u cijelosti ili djelomično, namijenjena za bilo koju upotrebu iz članka 4. stavka 1.

5.   Članak 9. stavci 2., 3. i 4. primjenjuju se na nacionalne mjere iz stavaka 3. i 4. ovog članka.

Članak 7.

1.   Provoz robe s dvojnom namjenom koja nije iz Unije navedene u Prilogu I. u svakom trenutku može zabraniti nadležno tijelo države članice u kojoj se nalazi roba ako roba jest ili bi mogla biti, u cijelosti ili djelomično, namijenjena za bilo koju upotrebu iz članka 4. stavka 1.

2.   Prije odluke o zabrani provoza nadležno tijelo u pojedinačnim slučajevima može uvesti zahtjev u pogledu dozvole za konkretni provoz robe s dvojnom namjenom navedene u Prilogu I. ako ta roba jest ili bi mogla biti, u cijelosti ili djelomično, namijenjena za bilo koju upotrebu iz članka 4. stavka 1. Ako se provoz obavlja preko državnog područja nekoliko država članica, nadležno tijelo svake zahvaćene države članice može zabraniti taj provoz preko svojega državnog područja.

Nadležno tijelo može uvesti zahtjev u pogledu dozvole za fizičku ili pravnu osobu ili partnerstvo koje ima ugovor s primateljem u trećoj zemlji i ima ovlast odrediti slanje robe koja prolazi preko carinskog područja Unije.

Ako fizička ili pravna osoba ili partnerstvo nema boravište ili poslovni nastan u carinskom području Unije, nadležno tijelo može uvesti zahtjev u pogledu dozvole za:

(a)

deklaranta u smislu članka 5. točke 15. Carinskog zakonika Unije;

(b)

prijevoznika u smislu članka 5. točke 40. Carinskog zakonika Unije; ili

(c)

fizičku osobu koja prenosi robu s dvojnom namjenom u provozu ako se ta roba s dvojnom namjenom nalazi u osobnoj prtljazi te osobe.

3.   Država članica može proširiti primjenu stavka 1. na nenavedenu robu s dvojnom namjenom.

4.   Članak 9. stavci 2., 3. i 4. primjenjuju se na nacionalne mjere iz stavka 3. ovog članka.

Članak 8.

1.   Za pružanje usluga tehničke pomoći povezanih s robom s dvojnom namjenom navedenom u Prilogu I. zahtijeva se dozvola ako je nadležno tijelo obavijestilo pružatelja usluga tehničke pomoći da predmetna roba jest ili bi mogla biti, u cijelosti ili djelomično, namijenjena za bilo koju upotrebu iz članka 4. stavka 1.

2.   Ako pružatelj usluga tehničke pomoći namjerava pružati usluge tehničke pomoći za robu s dvojnom namjenom navedenu u Prilogu I. i zna da je ta roba, u cijelosti ili djelomično, namijenjena za bilo koju upotrebu iz članka 4. stavka 1., o tome obavješćuje nadležno tijelo. To nadležno tijelo odlučuje je li za tu tehničku pomoć potrebna dozvola.

3.   Stavci 1. i 2. ne primjenjuju se ako za tehničku pomoć vrijedi sljedeće:

(a)

pruža se unutar državnog područja ili na državno područje zemlje navedene u odjeljku A dijelu 2. Priloga II. ili rezidentu zemlje navedene u odjeljku A dijelu 2. Priloga II.;

(b)

ima oblik prenošenja informacija koje su u javnom vlasništvu ili dio temeljnih znanstvenih istraživanja u smislu Napomene o tehnologiji općenito ili Napomene o nuklearnoj tehnologiji utvrđene u Prilogu I.;

(c)

pružaju je tijela ili agencije države članice u kontekstu njihovih službenih zadaća;

(d)

pruža se za oružane snage države članice na temelju zadaća koje su im dodijeljene;

(e)

pruža se za svrhu koja se navodi u izuzećima za robu Režima kontrole raketne tehnologije (tehnologija MTCR) u Prilogu IV.; ili

(f)

minimum je potreban za instalaciju, rad, održavanje (provjeru) ili popravak robe za čiji je izvoz izdana dozvola.

4.   Država članica može proširiti primjenu stavka 1. na nenavedenu robu s dvojnom namjenom.

5.   Država članica može donijeti ili zadržati nacionalno zakonodavstvo kojim se uvodi zahtjev u pogledu dozvole za pružanje tehničke pomoći, ako pružatelj tehničke pomoći koji namjerava pružati tehničku pomoć za robu s dvojnom namjenom ima razloga sumnjati da navedena roba jest ili bi mogla biti, u cijelosti ili djelomično, namijenjena za bilo koju upotrebu iz članka 4. stavka 1.

6.   Članak 9. stavci 2., 3. i 4. primjenjuju se na nacionalne mjere iz stavaka 4. i 5. ovog članka.

Članak 9.

1.   Država članica može zabraniti izvoz robe s dvojnom namjenom koja nije navedena u Prilogu I. ili uvesti zahtjev u pogledu dozvole za takav izvoz iz razloga javne sigurnosti, uključujući sprečavanje terorističkih djela, ili u pogledu ljudskih prava.

2.   Države članice obavješćuju Komisiju i ostale države članice o svim mjerama donesenima u skladu sa stavkom 1. bez odgode i navode precizne razloge za navedene mjere. Ako je mjera uspostava nacionalne kontrolne popise, država članice obavješćuju i Komisiju i druge države članice o opisu kontrolirane robe.

3.   Države članice bez odgode obavješćuju Komisiju i ostale države članice o svim izmjenama mjera donesenih u skladu sa stavkom 1., uključujući sve izmjene njihovih nacionalnih kontrolnih popisa.

4.   Komisija objavljuje mjere o kojima je obaviještena u skladu sa stavcima 2. i 3. u seriji C Službenog lista Europske unije. Komisija zasebno, bez odgode i na svim službenim jezicima Unije, objavljuje kompilaciju nacionalnih kontrolnih popisa na snazi u državama članicama. Nakon što je država članica obavijesti o izmjeni svojeg nacionalnog kontrolnog popisa, Komisija bez odgode i na svim službenim jezicima Unije objavljuje ažuriranu kompilaciju nacionalnih kontrolnih popisa na snazi u državama članicama.

Članak 10.

1.   Za izvoz robe s dvojnom namjenom koja nije navedena u Prilogu I. zahtijeva se dozvola ako druga država članica uvede zahtjev u pogledu dozvole za izvoz te robe na temelju nacionalnog kontrolnog popisa robe koju je donijela ta država članica u skladu s člankom 9. i koju je objavila Komisija u skladu s člankom 9. stavkom 4. te ako je nadležno tijelo obavijestilo izvoznika da predmetna roba jest ili bi mogla biti, u cijelosti ili djelomično, namijenjena za upotrebe koje su zabrinjavajuće u pogledu javne sigurnosti, uključujući sprečavanje terorističkih djela, ili u pogledu ljudskih prava.

2.   Država članica koja odbije izdati dozvolu koja se zahtijeva na temelju stavka 1. o toj odluci obavješćuje Komisiju i druge države članice.

3.   Država članica koja uvodi zahtjev u pogledu dozvole u skladu sa stavkom 1. ovog članka na izvoz robe s dvojnom namjenom koja nije navedena u Prilogu I. bez odgode obavješćuje svoja carinska tijela i druga relevantna državna tijela o zahtjevu u pogledu dozvole te prema potrebi dostavlja drugim državama članicama i Komisiji relevantne informacije, posebno one povezane s predmetnom robom i predmetnim krajnjim korisnicima. Druge države članice razmatraju tu informaciju i o tome obavješćuju svoja carinska tijela i druga mjerodavna državna tijela.

Članak 11.

1.   Za prijenose unutar Unije robe s dvojnom namjenom navedene u Prilogu IV. zahtijeva se dozvola. Roba s dvojnom namjenom navedena u dijelu 2. Priloga IV. nije obuhvaćena općom dozvolom.

2.   Država članica može uvesti zahtjev u pogledu dozvole za prijenos druge robe s dvojnom namjenom s njezina državnog područja u drugu državu članicu u slučajevima u kojima u vrijeme prijenosa vrijedi sljedeće:

(a)

subjekt ili nadležno tijelo zna da je krajnje odredište predmetne robe izvan carinskog područja Unije;

(b)

izvoz navedene robe na to krajnje odredište podliježe zahtjevu u pogledu dozvole u skladu s člankom 3., 4., 5., 9. ili 10. u državi članici iz koje se roba treba prenijeti, a takav izvoz izravno s njezina državnog područja nije odobren općom dozvolom ili globalnom dozvolom i

(c)

navedena roba u državi članici u koju se treba prenijeti ne smije biti prerađena ili obrađena kako je određeno u članku 60. stavku 2. Carinskog zakonika Unije.

3.   Dozvola za prijenos iz stavaka 1. i 2. traži se u državi članici iz koje se roba s dvojnom namjenom prenosi.

4.   U slučajevima u kojima je država članica iz koje se roba treba prenijeti u savjetodavnim postupcima iz članka 14. već prihvatila naknadni izvoz robe s dvojnom namjenom, dozvola za prijenos subjektu izdaje se odmah, osim ako su se okolnosti znatno promijenile.

5.   Država članica koja donese zakonodavstvo kojim se uvodi zahtjev u pogledu dozvole iz stavka 2. bez odgode obavješćuje Komisiju i ostale države članice o mjerama koje je poduzela. Komisija navedene informacije objavljuje u seriji C Službenog lista Europske unije.

6.   Primjena mjera poduzetih u skladu sa stavcima 1. i 2. ne uključuje primjenu unutarnjih graničnih kontrola unutar carinskog područja Unije, već isključivo kontrole koje se obavljaju kao dio uobičajenih kontrolnih postupaka koji se provode na nediskriminirajući način na cijelom carinskom području Unije.

7.   Primjena mjera poduzetih u skladu sa stavcima 1. i 2. ne smije uzrokovati da prijenos iz jedne države članice u drugu podliježe strožim uvjetima od onih koji su propisani za izvoz iste robe u treće zemlje.

8.   Država članica može nacionalnim zakonodavstvom zahtijevati da se za sve prijenose unutar Unije iz te države članice, kad je riječ o robi navedenoj u Prilogu I. kategoriji 5. dijelu 2., koja nije navedena u Prilogu IV., nadležnom tijelu navedene države članice pruže dodatne informacije povezane s navedenom robom.

9.   U relevantnim komercijalnim ispravama koje se odnose na prijenose unutar Unije robe s dvojnom namjenom navedene u Prilogu I. mora se jasno navesti da navedena roba podliježe kontrolama ako se izvozi iz carinskog područja Unije. Te isprave uključuju, posebno, ugovore o prodaji, potvrde narudžbe, fakture ili otpremnice.

POGLAVLJE III.

IZVOZNA DOZVOLA TE DOZVOLA ZA BROKERSKE USLUGE, TEHNIČKU POMOĆ I PRIJENOS

Članak 12.

1.   Na temelju ove Uredbe mogu se izdavati ili se uvode sljedeće vrste izvoznih dozvola:

(a)

individualne izvozne dozvole;

(b)

globalne izvozne dozvole;

(c)

nacionalne opće izvozne dozvole;

(d)

opće izvozne dozvole Unije za izvoz određene robe u određena odredišta pod posebnim uvjetima i zahtjevima za upotrebu kako su navedeni u odjeljcima od A do H Priloga II.

Dozvole izdane ili uvedene na temelju ove Uredbe valjane su u cijelom carinskom području Unije.

2.   Individualne izvozne dozvole i globalne izvozne dozvole u skladu s ovom Uredbom dodjeljuje nadležno tijelo države članice u kojoj izvoznik ima boravište ili poslovni nastan.

Ne dovodeći u pitanje članak 2. točku 3., ako izvoznik nema boravište ili poslovni nastan na carinskom području Unije, individualne izvozne dozvole u okviru ove Uredbe dodjeljuje nadležno tijelo države članice u kojoj se nalazi roba s dvojnom namjenom.

Kad god je to moguće, sve individualne izvozne dozvole i globalne izvozne dozvole izdaju se elektronički na obrascima koji sadržavaju barem sve elemente predviđene u uzorcima utvrđenima u odjeljku A Priloga III. u istom redoslijedu.

3.   Individualne izvozne dozvole i globalne izvozne dozvole valjane su do dvije godine, osim ako nadležno tijelo ne odluči drukčije.

Razdoblje valjanosti dozvola za velike projekte utvrđuje nadležno tijelo, no ono ne smije biti dulje od četiri godine, osim u opravdanim okolnostima na temelju trajanja projekta.

4.   Izvoznici nadležnom tijelu dostavljaju sve relevantne informacije potrebne za njihove zahtjeve za individualne i globalne izvozne dozvole kako bi nadležnim državnim tijelima dostavili potpune informacije, posebno o krajnjem korisniku, zemlji odredišta i krajnjoj upotrebi izvezene robe.

Individualne izvozne dozvole podliježu izjavi o namijenjenoj krajnjoj upotrebi robe. Nadležno tijelo može izuzeti određene primjene iz obveze o dostavljanju izjave o namijenjenoj krajnjoj upotrebi robe. Globalne izvozne dozvole mogu podlijegati izjavi o namijenjenoj krajnjoj upotrebi robe, ako je to primjereno.

Izvoznici koji se koriste globalnim izvoznim dozvolama provode programe unutarnje usklađenosti osim ako nadležno tijelo to smatra nepotrebnim zbog drugih informacija koje je uzelo u obzir pri obradi zahtjeva za globalnu izvoznu dozvolu izvoz koju je podnio izvoznik.

Zahtjeve u pogledu izvješćivanja i programa unutarnje usklađenosti koji se odnose na globalne izvozne dozvole definira država članica.

Na zahtjev izvoznika, globalne izvozne dozvole koje sadržavaju količinska ograničenja razdjeljuju se.

5.   Nadležna tijela država članica obrađuju zahtjeve za individualne ili globalne dozvole u razdoblju koje se utvrđuje nacionalnim pravom ili praksom.

6.   Nacionalne opće izvozne dozvole:

(a)

isključuju iz područja njihove primjene robu iz odjeljka I. Priloga II.;

(b)

definiraju se nacionalnim zakonom ili praksom; mogu ih koristiti svi izvoznici s boravištem ili poslovnim nastanom u državi članici koja izdaje te dozvole ako ispunjavaju zahtjeve utvrđene u ovoj Uredbi i dopunskom nacionalnom zakonodavstvu; izdaju se u skladu s navodima iz odjeljka C. Priloga III.;

(c)

ne upotrebljavaju se ako je izvoznik obaviješten od strane nadležnih tijela da odnosna roba jest ili bi mogla biti namijenjena, u cijelosti ili djelomično, za bilo koju upotrebu iz članka 4. stavka 1. ili ako je izvoznik svjestan da je roba namijenjena naprijed navedenoj namjeni.

Nacionalne opće izvozne dozvole mogu se također primjenjivati na robu ili odredišta navedena u odjeljcima od A do H Priloga II.

Države članice odmah obavješćuju Komisiju o svim izdanim ili izmijenjenim nacionalnim općim izvoznim dozvolama. Komisija te obavijesti objavljuje u seriji C Službenog lista Europske unije.

7.   Nadležno tijelo države članice u kojoj izvoznik ima boravište ili poslovni nastan može izvozniku zabraniti da upotrebljava opće izvozne dozvole Unije ako opravdano posumnja u izvoznikovu sposobnost postupanja u skladu s tom dozvolom ili odredbama zakonodavstva o kontroli izvoza.

Nadležna tijela država članica dužna su razmjenjivati informacije o izvoznicima kojima je zabranjena upotreba opće izvozne dozvole Unije, osim ako nadležno tijelo države članice u kojoj izvoznik ima boravište ili poslovni nastan utvrdi da izvoznik neće pokušati izvoziti robu s dvojnom namjenom kroz drugu državu članicu. Razmjena informacija provodi se s pomoću elektroničkog sustava iz članka 23. stavka 6.

Članak 13.

1.   Dozvole za pružanje brokerskih usluga i tehničke pomoći u skladu s ovom Uredbom dodjeljuje nadležno tijelo države članice u kojoj broker ili pružatelj tehničke pomoći ima boravište ili poslovni nastan. Ako broker ili pružatelj tehničke pomoći nema boravište ili poslovni nastan na carinskom području Unije, dozvole za pružanje brokerskih usluga i tehničke pomoći na temelju ove Uredbe dodjeljuje nadležno tijelo države članice iz koje će se pružati usluge brokeringa ili tehnička pomoć.

2.   Dozvole za pružanje brokerskih usluga dodjeljuju se za utvrđenu količinu konkretne robe te se u njima jasno naznačuju lokacija robe u trećoj zemlji podrijetla, krajnjeg korisnika i točna lokaciju krajnjeg korisnika.

U dozvolama za tehničku pomoć jasno se naznačuju krajnji korisnik i točna lokacija krajnjeg korisnika.

Sve dozvole valjane su na cijelom carinskom području Unije.

3.   Brokeri i pružatelji tehničke pomoći dužni su nadležnom tijelu dostaviti sve relevantne informacije potrebne za njihove zahtjeve za dozvole na temelju ove Uredbe, posebno detalje o lokaciji robe s dvojnom namjenom, jasan opis robe i količinu, podatke o trećim osobama uključenima u transakciju, zemlji odredišta i krajnjem korisniku u navedenoj državi te njegovu točnu lokaciju.

4.   Nadležna tijela država članica obrađuju zahtjeve za dozvole za pružanje brokerskih usluga i tehničke pomoći u razdoblju koje se utvrđuje nacionalnim pravom ili praksom.

5.   Kad god je to moguće, sve dozvole za pružanje brokerskih usluga i tehničke pomoći izdaju se elektronički na obrascima koji sadržavaju barem sve elemente predviđene u uzorcima utvrđenima u odjeljku B Priloga III. u istom redoslijedu.

Članak 14.

1.   Ako se roba s dvojnom namjenom za koju je podnesen zahtjev za individualnu izvoznu dozvolu za odredište koje nije navedeno u odjeljku A. dijelu 2. Priloga II., ili na bilo koje odredište u slučaju robe s dvojnom namjenom koja je navedena u Prilogu IV., nalazi ili će se nalaziti u jednoj državi članici ili više njih izvan one u kojoj je podnesen zahtjev za dozvolu, ta se činjenica navodi u zahtjevu. Nadležno tijelo države članice kojem je podnesen zahtjev za dozvolu odmah se savjetuje s nadležnim tijelima predmetnih država članica i daje im odgovarajuće informacije. To savjetovanje može se provoditi s pomoću elektroničkog sustava iz članka 23. stavka 6. Države članice s kojima se savjetovalo dužne su u roku od 10 radnih dana iznijeti sve moguće primjedbe na dodjelu takve dozvole, koje su obvezujuće za državu članicu u kojoj je podnesen zahtjev za dozvolu.

Ako u roku od 10 radnih dana ne budu zaprimljene primjedbe, smatra se da države članice s kojima se savjetovalo nemaju primjedbi.

U iznimnim slučajevima bilo koja država članica s kojom se savjetovalo može zatražiti produljenje tog desetodnevnog roka. Međutim, produljenje ne smije premašiti 30 radnih dana.

2.   Ako bi izvoz mogao naštetiti njezinim ključnim sigurnosnim interesima, država članica može zahtijevati da druga država članica ne dodijeli izvoznu dozvolu ili, ako je takva dozvola dodijeljena, zahtijevati njezino poništenje, suspenziju, izmjenu ili opoziv. Država članica koja primi takav zahtjev dužna je odmah započeti neobvezujuće savjetovanje s državom članicom koja podnosi zahtjev, a ona se moraju okončati u roku od 10 radnih dana. U slučaju da država članica koja primi zahtjev odluči dodijeliti dozvolu, ta država članica o tome obavješćuje Komisiju i ostale države članice s pomoću elektroničkog sustava iz članka 23. stavka 6.

Članak 15.

1.   Pri odlučivanju o tome hoće li dodijeliti dozvolu ili zabraniti provoz u skladu s ovom Uredbom, države članice uzimaju u obzir sve relevantna razmatranja uključujući:

(a)

međunarodne dužnosti i obveze Unije i država članica, a posebno dužnosti i obveze koje su prihvatile kao članice relevantnih međunarodnih režima o neširenju oružja i aranžmana za kontrolu izvoza ili ratifikacijom relevantnih međunarodnih ugovora;

(b)

njihove dužnosti u vezi sa sankcijama nametnutim odlukom ili zajedničkim stajalištem koje je usvojilo Vijeće, odlukom OESS-a, ili obvezujućom rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda;

(c)

razmatranja nacionalne vanjske i sigurnosne politike, uključujući ona obuhvaćena Zajedničkim stajalištem 2008/944/ZVSP;

(d)

razmatranja o namjeravanoj krajnjoj upotrebi i riziku od zlouporabe.

2.   Uz kriterije iz stavka 1. pri procjenjivanju zahtjeva za globalnu opću izvoznu dozvolu države članice uzimaju u obzir izvoznikovu provedbu programa unutarnje usklađenosti.

Članak 16.

1.   Nadležno tijelo koje postupa u skladu s ovom Uredbom može odbiti dodijeliti izvoznu dozvolu i može poništiti, suspendirati, izmijeniti ili opozvati izvoznu dozvolu koju je već dodijelilo. Ako nadležno tijelo odbije, poništi, suspendira, znatno ograniči ili opozove izvoznu dozvolu ili ako utvrdi da se predviđeni izvoz ne smije odobriti, o tome obavješćuje nadležna tijela ostalih država članica i Komisiju te s njima dijeli relevantne informacije. Ako nadležno tijelo države članice suspendira izvoznu dozvolu, na kraju razdoblja suspenzije obavješćuje nadležna tijela država članica i Komisiju o konačnoj procjeni.

2.   Nadležna tijela država članica dužna su preispitati odbijanja dozvola o kojima su obaviještena u skladu sa stavkom 1. u roku od tri godine od primitka obavijesti te ih opozvati, izmijeniti ili obnoviti. Nadležna tijela država članica što prije obavješćuju nadležna tijela ostalih država članica i Komisiju o rezultatima preispitivanja. Odbijanja koja ne budu opozvana ostaju valjana i preispituju se svake tri godine. Tijekom trećeg preispitivanja predmetna država članica dužna je objasniti razloge za zadržavanje tog odbijanja.

3.   Nadležno tijelo dužno je bez odgode obavijestiti nadležna tijela ostalih država članica i Komisiju o svojim odlukama o zabrani provoza robe s dvojnom namjenom donesenima na temelju članka 7. Te obavijesti sadržavaju sve relevantne informacije, uključujući razvrstavanje robe, njezine tehničke parametre, zemlju odredišta i krajnjeg korisnika.

4.   Stavci 1. i 2. ovog članka primjenjuju se i na dozvole za pružanje brokerskih usluga i tehničke pomoći iz članka 13.

5.   Prije nego što nadležno tijelo države članice odluči hoće li dodijeliti dozvolu ili zabraniti provoz u skladu s ovom Uredbe, ono ispituje sva valjana odbijanja ili odluke o zabrani provoza robe s dvojnom namjenom navedene u Prilogu I. koji su doneseni u skladu s ovom Uredbom kako bi se utvrdilo jesu li nadležna tijela neke druge države članice odbila dozvolu ili provoz za u osnovi istovjetnu transakciju. Potom se savjetuje s nadležnim tijelima država članica koje su izdale takva odbijanja ili takve odluke o zabrani provoza kako je predviđeno stavcima 1., 3. i 4. ovog članka.

Nadležno tijela država članica s kojima se savjetovalo u roku od 10 radnih dana obznanjuju smatraju li transakciju o kojoj je riječ u osnovi istovjetnom transakcijom. Ako se u roku od 10 radnih dana na primi nikakva reakcija, zaključuje se da nadležna tijela država članica transakciju o kojoj je riječ ne smatraju u osnovi istovjetnom transakcijom.

Ako je za ispravnu ocjenu transakcije o kojoj je riječ potrebno više informacija, nadležna tijela predmetnih država članica dogovaraju produljenje toga desetodnevnog razdoblja. Međutim, produljenje ne smije premašiti 30 radnih dana.

Ako nakon takvih savjetovanja nadležno tijelo odluči dodijeliti dozvolu ili dopustiti provoz, o tome obavješćuje nadležna tijela drugih država članica i Komisiju te im dostaviti sve relevantne informacije za objašnjenje odluke.

6.   Sve obavijesti potrebne u skladu s ovim člankom daju se s pomoću sigurnih elektroničkih sredstava, uključujući sustav iz članka 23. stavka 6.

7.   Sve informacije razmijenjene u skladu s ovim člankom moraju biti u skladu s člankom 23. stavkom 5. povezanima s povjerljivosti takvih informacija.

POGLAVLJE IV.

IZMJENA POPISÂ ROBE S DVOJNOM NAMJENOM I ODREDIŠTÂ

Članak 17.

1.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 18. radi izmjene popisa robe s dvojnom namjenom utvrđenih u prilozima I. i IV., kako slijedi:

(a)

popis robe s dvojnom namjenom utvrđen u Prilogu I. mijenja se u skladu s relevantnim dužnostima i obvezama te svakom njihovom izmjenom koje su države članice i, ako je primjenjivo, Unija prihvatile kao članice međunarodnih režima o neširenju oružja i aranžmana za kontrolu izvoza ili ratifikacijom relevantnih međunarodnih ugovora;

(b)

ako se izmjena Priloga I. odnosi na robu s dvojnom namjenom koja je navedena i u Prilogu II. ili Prilogu IV., ti se prilozi na odgovarajući način mijenjaju.

2.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 18. radi izmjene Priloga II. uklanjanjem određene robe i dodavanjem ili uklanjanjem odredišta iz područja primjene tih općih izvoznih dozvola Unije uz savjetovanje s koordinacijskom skupinom za robu s dvojnom namjenom osnovanom u skladu s člankom 24. i uzimajući u obzir obveze i dužnosti iz relevantnih režima za neširenje oružja i aranžmana za kontrolu izvoza, kao što su izmjene kontrolnih popisa, te relevantnih geopolitičkih zbivanja. Ako je zbog krajnje hitnih razloga potrebno ukloniti pojedina odredišta iz područja primjene opće izvozne dozvole Unije, na delegirane akte donesene na temelju ovog stavka primjenjuje se postupak predviđen u članku 19.

Članak 18.

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 17. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 9. rujna 2021. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 17. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke sljedećeg dana od dana objave te odluke u Službenom listu Europske unije ili od kasnijeg datuma navedenog u odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.   Delegirani akt donesen na temelju članka 17. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću ne dostave primjedbe na njega ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 19.

1.   Delegirani akti doneseni na temelju ovog članka stupaju na snagu bez odgode i primjenjuju se sve dok nije podnesen prigovor u skladu sa stavkom 2. Prilikom priopćenja delegiranog akta Europskom parlamentu i Vijeću navode se razlozi za primjenu hitnog postupka.

2.   Europski parlament ili Vijeće mogu podnijeti prigovor na delegirani akt u skladu s postupkom iz članka 18. stavka 6. U takvom slučaju Komisija bez odgode stavlja dotični akt izvan snage nakon što joj Europski parlament ili Vijeće priopće svoju odluku o podnošenju prigovora.

Članak 20.

Popis robe s dvojnom namjenom iz Priloga IV., koji čini podskup Priloga I., ažurira se uzimajući u obzir članak 36. UFEU-a, i to s obzirom na interese država članica u pogledu javnog poretka i javne sigurnosti.

POGLAVLJE V.

CARINSKI POSTUPCI

Članak 21.

1.   Pri obavljanju formalnosti za izvoz robe s dvojnom namjenom u carinskom uredu odgovornom za obradu izvozne deklaracije, izvoznik je dužan predočiti dokaz da su dobivene sve potrebne izvozne dozvole.

2.   Od izvoznika se može zahtijevati prijevod svih dokumenata predočenih kao dokaz na službeni jezik države članice u kojoj je izvozna deklaracija predočena.

3.   Ne dovodeći u pitanje ovlasti koje su joj dane na temelju Carinskog zakonika Unije i u skladu s njime, država članica također može, za razdoblje koje ne premašuje razdoblja navedena u stavku 4., suspendirati postupak izvoza sa svojeg državnog područja ili, ako je potrebno, na drugi način spriječiti da roba s dvojnom namjenom koja jest ili nije obuhvaćena valjanom izvoznom dozvolom napusti Uniju preko njezinog državnog područja ako ima:

(a)

razloga za sumnju da:

i.

pri dodjeljivanju dozvole nisu uzete u obzir relevantne informacije; ili

ii.

okolnosti su se bitno promijenile od dodjele dozvole; ili

(b)

relevantne informacije u pogledu moguće primjene mjera iz članka 4. stavka 1.

4.   U slučajevima iz stavka 3. ovog članka država članica iz tog stavka savjetuje se bez odgode s nadležnim tijelom države članice koja je dodijelila izvoznu dozvolu ili koje može djelovati u skladu s člankom 4. stavkom 1. kako bi nadležno tijelo moglo poduzeti radnje u skladu s člankom 4. stavkom 1. ili člankom 16. stavkom 1. Ako to nadležno tijelo odluči zadržati dozvolu ili ne djelovati u skladu s člankom 4. stavkom 1., odgovara u roku od 10 radnih dana, što se na njegov zahtjev u iznimnim okolnostima može produljiti na 30 radnih dana. U tom se slučaju, ili ako odgovor nije zaprimljen u roku od 10 odnosno 30 radnih dana, roba s dvojnom namjenom odmah pušta. Nadležno tijelo države članice koja je dodijelila dozvolu obavješćuje nadležna tijela ostalih država članica i Komisiju.

5.   Komisija može u suradnji s državama članicama izraditi smjernice za potporu međuagencijskoj suradnji između tijela za licenciranje i carinskih tijela.

Članak 22.

1.   Države članice mogu odrediti da se carinske formalnosti za izvoz robe s dvojnom namjenom mogu obavljati samo u carinskim uredima koji su za to ovlašteni.

2.   Države članice koje iskoriste mogućnost iz stavka 1. dužne su obavijestiti Komisiju o propisno ovlaštenim carinskim uredima. Komisija navedene informacije objavljuje u seriji C Službenog lista Europske unije.

POGLAVLJE VI.

ADMINISTRATIVNA SURADNJA, PROVEDBA I IZVRŠAVANJE

Članak 23.

1.   Države članice bez odgode obavješćuju Komisiju o zakonima i drugim propisima donesenima u okviru provedbe ove Uredbe, uključujući sljedeće:

(a)

popis nadležnih tijela država članica ovlaštenih za:

dodjelu izvoznih dozvola za robu s dvojnom namjenom,

dodjelu dozvola na temelju ove Uredbe za pružanje brokerskih usluga i tehničke pomoći,

zabranu provoza robe s dvojnom namjenom koja nije iz Unije na temelju ove Uredbe;

(b)

mjere iz članka 25. stavka 1.

Komisija je te informacije prosljeđuje ostalim državama članicama i objavljuje ih u seriji C Službenog lista Europske unije.

2.   Države članice, u suradnji s Komisijom, poduzimaju sve odgovarajuće mjere kako bi uspostavile izravnu suradnju i razmjenu informacija između nadležnih tijela radi poboljšanja učinkovitosti režima Unije za kontrolu izvoza te kako bi se osigurali dosljedna i učinkovita provedba te dosljedno i učinkovito izvršavanje kontrola u cijelom carinskom području Unije. Razmjena informacija može obuhvaćati:

(a)

relevantne podatke o licenciranju za svaku izdanu dozvolu (npr. vrijednost i vrste licenci te povezana odredišta, broj korisnika općih dozvola);

(b)

dodatne informacije povezane s primjenom kontrola, uključujući informacije o primjeni kriterija iz članka 15. stavka 1., broj subjekata s unutarnjim programom usklađenosti i, ako su dostupni, podatke o izvozu robe s dvojnom namjenom obavljenom u ostalim državama članicama;

(c)

informacije o analizi temeljnih dodavanja ili planiranih dodavanja nacionalnim kontrolnim popisima u skladu s člankom 9.;

(d)

informacije povezane s izvršavanjem kontrola, uključujući revizije koje se temelje na riziku, detalje o izvoznicima kojima je uskraćeno pravo na upotrebu nacionalne opće izvozne dozvole ili opće izvozne dozvole Unije te, ako je dostupno, o broju prekršaja, zapljena i primjeni drugih sankcija;

(e)

podatke o osjetljivim krajnjim korisnicima, osobama upletenima u sumnjive aktivnosti javne nabave i, ako su dostupni, o prijevoznim rutama.

3.   Razmjena podataka o licenciranju provodi se najmanje jednom godišnje u skladu sa smjernicama koje sastavlja koordinacijska skupina za robu s dvojnom namjenom osnovana u skladu s člankom 24. i uz uzimanje u obzir pravnih zahtjeva povezanih sa zaštitom osobnih podataka, komercijalno osjetljivih podataka ili zaštićenih obrambenih, vanjskopolitičkih podataka ili podataka o nacionalnoj sigurnosti.

4.   Države članice i Komisija redovno ispituju provedbu članka 15. na temelju informacija podnesenih u skladu s ovom Uredbom i analiza tih podataka. Svi sudionici tih razmjena poštuju povjerljivost tih rasprava.

5.   Uredba Vijeća (EZ) br. 515/97 (14), a posebno njezine odredbe o povjerljivosti informacija, primjenjuje se mutatis mutandis.

6.   Komisija razvija siguran i kodiran sustav uz savjetovanje s koordinacijskom skupinom za robu s dvojnom namjenom osnovanom na temelju članka 24., radi podrške izravnoj suradnji i razmjeni informacija između nadležnih tijela država članica i, prema potrebi, Komisije. Komisija taj sustav, ako je to izvodljivo, povezuje s elektroničkim sustavima dodjele dozvola u domeni nadležnih tijela država članica u mjeri u kojoj je to potrebno u svrhu olakšavanja te izravne suradnje i razmjene informacija. Europski parlament obavješćuje se o proračunu sustava te o njegovu razvoju i funkcioniranju

7.   Obrada osobnih podataka odvija se u skladu s pravilima utvrđenima u uredbama (EU) 2016/679 i (EU) 2018/1725.

Članak 24.

1.   Uspostavlja se koordinacijska skupina za robu s dvojnom namjenom kojom predsjeda predstavnik Komisije. Svaka država članica imenuje svojeg predstavnika u toj skupini. Koordinacijska skupina proučava sva pitanja koja se odnose na primjenu ove Uredbe, koja može postaviti predsjednik ili predstavnik pojedine države članice.

2.   Koordinacijska skupina za robu s dvojnom namjenom, kad god to smatra potrebnim, savjetuje se s izvoznicima, brokerima, pružateljima tehničke pomoći i drugim relevantnim dionicima na koje se odnosi ova Uredba.

3.   Koordinacijska skupina za robu s dvojnom namjenom uspostavlja, prema potrebi, tehničke stručne skupine koje čine stručnjaci iz država članica kako bi proučile određena pitanja povezana s provedbom kontrola, uključujući pitanja povezana s ažuriranjem kontrolnih popisa Unije utvrđenih u Prilogu I. Tehničke stručne skupine savjetuju se, prema potrebi, s izvoznicima, brokerima, pružateljima tehničke pomoći i drugim relevantnim dionicima na koje se odnosi ova Uredba.

4.   Komisija podupire program Unije za jačanje kapaciteta za licenciranje i izvršavanje, pa i razvijanjem, u suradnji s koordinacijskom skupinom za robu s dvojnom namjenom, zajedničkog programa za osposobljavanje službenika država članica.

Članak 25.

1.   Svaka država članica poduzima odgovarajuće mjere kako bi osigurala pravilno izvršavanje ove Uredbe. Osobito, utvrđuje sankcije koje se primjenjuju na kršenja odredaba ove Uredbe ili odredaba donesenih za njezinu provedbu. Te sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

2.   Koordinacijska skupina za robu s dvojnom namjenom uspostavlja mehanizam za koordinaciju izvršavanja radi podupiranja razmjene informacija i izravne suradnje između nadležnih tijela i tijela za izvršavanje država članica („mehanizam za koordinaciju izvršavanja”). U okviru mehanizma za koordinaciju izvršavanja države članice i Komisija razmjenjuju relevantne informacije, ako su dostupne, uključujući one o primjeni, prirodi i učinku tih mjera, poduzetih na temelju stavka 1., o izvršavanju primjera najbolje prakse i nedozvoljenom izvozu robe s dvojnom namjenom i/ili povredama ove Uredbe i/ili relevantnog nacionalnog zakonodavstva.

U okviru mehanizma za koordinaciju izvršavanja države članice i Komisija razmjenjuju i informacije o primjerima najbolje prakse nacionalnih tijela za izvršavanje u pogledu revizija koje se temelje na riziku, otkrivanja i progona nedozvoljenog izvoza robe s dvojnom namjenom i/ili drugih mogućih povreda ove Uredbe i/ili relevantnog nacionalnog zakonodavstva.

Razmjena informacija u okviru mehanizma za koordinaciju izvršavanja je povjerljiva.

POGLAVLJE VII.

TRANSPARENTNOST, KONTAKT, PRAĆENJE, PROCJENA

Članak 26.

1.   Komisija i Vijeće, ako je to prikladno, subjektima iz ove Uredbe stavljaju na raspolaganje smjernice i/ili preporuke za najbolju praksu kako bi se osigurala učinkovitost režima Unije za kontrolu izvoza i dosljednost u njegovoj primjeni. Pružanje smjernica i/ili preporuka za najbolju praksu izvoznicima, brokerima i pružateljima tehničke pomoći odgovornost je država članica u kojima oni imaju boravište ili poslovni nastan. U tim smjernicama i/ili preporukama za najbolju praksu posebno se uzimaju u obzir informacijske potrebe MSP-ova.

2.   Komisija, uz savjetovanje s koordinacijskom skupinom za robu s dvojnom namjenom, dostavlja godišnje izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o provedbi ove Uredbe te o aktivnostima, ispitivanjima i savjetovanju koordinacijske skupine za robu s dvojnom namjenom. To je godišnje izvješće javno.

Godišnje izvješće obuhvaća informacije o dozvolama (posebno o broju i vrijednosti po vrstama robe i po odredištima na razini Unije i država članica), odbijanjima i zabranama na temelju ove Uredbe. Godišnje izvješće obuhvaća i informacije o administraciji (posebno o aktivnostima zapošljavanja, usklađenosti i kontakta, namjenskim alatima za licenciranje ili klasificiranje) te o izvršavanju kontrola (posebno o broju povreda i kaznama).

Kad je riječ o robi za kibernadzor, godišnje izvješće obuhvaća konkretne informacije o dozvolama, a posebno o broju zaprimljenih zahtjeva po pojedinačnoj robi, državi članici izdavanja i odredištima na koja se ti zahtjevi odnose, te o odlukama donesenima o tim zahtjevima.

Informacije sadržane u godišnjem izvješću predstavljaju se u skladu s načelima iz stavka 3.

Komisija i Vijeće stavljaju na raspolaganje smjernice o metodologiji za prikupljanje i obradu podataka za pripremu godišnjeg izvješća, uključujući utvrđivanje vrsta robe i dostupnost podataka o izvršavanju.

3.   Države članice Komisiji dostavljaju sve odgovarajuće informacije za pripremu izvješća uz uzimajući u obzir pravne zahtjeve povezane sa zaštitom osobnih podataka, komercijalno osjetljivih informacija ili zaštićenih obrambenih, vanjskopolitičkih informacija ili informacija o nacionalnoj sigurnosti. Uredba (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (15) o europskoj statistici primjenjuje se na informacije razmijenjene ili objavljene na temelju ovog članka.

4.   Komisija između 10. rujna 2026. i 10. rujna 2028. provodi procjenu ove Uredbe i dostavlja glavne zaključke Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru. Nakon 10. rujna 2024. Komisija provodi evaluaciju stavka 5. te izvješćuje Europski parlament, Vijeće i Europski gospodarski i socijalni odbor o glavnim zaključcima.

POGLAVLJE VIII.

KONTROLNE MJERE

Članak 27.

1.   Izvoznici robe s dvojnom namjenom vode detaljne registre ili evidenciju svojeg izvoza, u skladu s nacionalnim pravom ili praksom na snazi u predmetnoj državi članici. Takvi registri ili evidencija posebno uključuju komercijalne isprave kao što su fakture, manifesti te prijevozni i ostali otpremni dokumenti koji sadržavaju dostatne informacije kojima se može utvrditi sljedeće:

(a)

opis robe s dvojnom namjenom;

(b)

količina robe s dvojnom namjenom;

(c)

ime i adresa izvoznika i primatelja;

(d)

ako je poznato, krajnja upotreba i krajnji korisnik robe s dvojnom namjenom.

2.   U skladu s nacionalnim pravom ili praksom na snazi u predmetnoj državi članici, brokeri i pružatelji tehničke pomoći dužni su voditi registre ili evidenciju za brokerske usluge ili tehničku pomoć kako bi na zahtjev mogli dokazati opis robe s dvojnom namjenom koja je podlijegala brokerskim uslugama ili tehničkoj pomoći, razdoblje tijekom kojega je roba podlijegala takvim uslugama, odredište i robe te države na koje se te usluge odnose.

3.   Registri ili evidencije i isprave navedeni u stavcima 1. i 2. čuvaju se najmanje pet godina od kraja kalendarske godine u kojoj je obavljen izvoz ili su pružene brokerske usluge ili tehnička pomoć. Na zahtjev se dostavljaju nadležnom tijelu.

4.   Dokumenti i evidencija o prijenosima unutar Unije robe s dvojnom namjenom navedene u Prilogu I. čuvaju se najmanje tri godine od kraja kalendarske godine u kojoj je prijenos izvršen i na zahtjev se moraju dostaviti nadležnom tijelu države članice iz koje je navedena roba prenesena.

Članak 28.

Kako bi se osigurala pravilna primjena ove Uredbe, svaka država članica poduzima sve potrebne mjere kako bi svojim nadležnim tijelima dopustila sljedeće:

(a)

prikupljanje informacija o svakoj narudžbi ili transakciji koja uključuje robu s dvojnom namjenom;

(b)

utvrđivanje toga primjenjuju li se pravilno mjere za kontrolu izvoza, što konkretno može uključivati pravo pristupa u prostorije osoba koje zanima određena izvozna transakcija, brokera koji pružaju brokerske usluge u okolnostima iz članka 6. ili pružatelja tehničke pomoći koji svoju djelatnost obavljaju u okolnostima iz članka 8.

POGLAVLJE IX.

SURADNJA S TREĆIM ZEMLJAMA

Članak 29.

1.   Komisija i države članice, ako je to prikladno, održavaju dijaloge s trećim zemljama radi promicanja globalne konvergencije kontrola.

Dijalozima se može podupirati redovna i recipročna suradnja s trećim zemljama, uključujući razmjenu informacija i najbolje prakse kao i izgradnju kapaciteta i kontakt s trećim zemljama. Dijalozima se može poticati i podvrgavanje trećih zemalja čvrstim kontrolama izvoza koje su osmišljene u okviru multilateralnih režima za kontrolu izvoza kao model za najbolju međunarodnu praksu.

2.   Ne dovodeći u pitanje odredbe sporazuma ili protokola o međusobnoj administrativnoj pomoći u carinskim pitanjima koji su sklopljeni između Unije i trećih zemalja, Vijeće može ovlastiti Komisiju da pregovara s trećim zemljama o sporazumima kojima se predviđa međusobno priznavanje kontrola izvoza robe s dvojnom namjenom obuhvaćene ovom Uredbom.

Ti se pregovori vode u skladu s postupcima utvrđenima u članku 207. stavku 3. UFEU-a i u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, ovisno o slučaju.

POGLAVLJE X.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 30.

Ova Uredba primjenjuje se ne dovodeći u pitanje Delegiranu odluku Komisije od 15. rujna 2015. o dopuni Odluke br. 1104/2011/EU.

Članak 31.

Uredba (EZ) br. 428/2009 stavlja se izvan snage.

Međutim, za zahtjeve predane prije 9. rujna 2021. i dalje se primjenjuju relevantne odredbe Uredbe (EZ) br. 428/2009.

Upućivanja na uredbu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga VI.

Članak 32.

Ova Uredba stupa na snagu devedesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 20. svibnja 2021.

Za Europski parlament

Predsjednik

D. M. SASSOLI

Za Vijeće

Predsjednik

A. P. ZACARIAS


(1)  Stajalište Europskog parlamenta od 25. ožujka 2021. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 10. svibnja 2021.

(2)  Uredba Vijeća (EZ) br. 428/2009 od 5. svibnja 2009. o uspostavljanju režima Zajednice za kontrolu izvoza, prijenosa, brokeringa i provoza robe s dvojnom namjenom (SL L 134, 29.5.2009., str. 1.).

(3)  Zajedničko stajalište Vijeća 2008/944/ZVSP od 8. prosinca 2008. o definiranju zajedničkih pravila kojima se uređuje kontrola izvoza vojne tehnologije i opreme (SL L 335, 13.12.2008., str. 99.).

(4)  Uredba (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije (SL L 269, 10.10.2013., str. 1.).

(5)  SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(6)  Uredba (EU) 2015/479 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2015. o zajedničkim pravilima za izvoz (SL L 83, 27.3.2015., str. 34.).

(7)  Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(8)  Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).

(9)  Odluka Komisije (EU, Euratom) 2015/443 оd 13. ožujka 2015. o sigurnosti u Komisiji (SL L 72, 17.3.2015., str. 41.).

(10)  Odluka Komisije (EU, Euratom) 2015/444 оd 13. ožujka 2015. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (SL L 72, 17.3.2015., str. 53.).

(11)  SL C 202, 8.7.2011., str. 13.

(12)  Odluka br. 1104/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o pravilima za pristup javnoj reguliranoj usluzi koju pruža globalni navigacijski satelitski sustav uspostavljen u sklopu programa Galileo (SL L 287, 4.11.2011., str. 1.).

(13)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/2446 od 28. srpnja 2015. o dopuni Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o detaljnim pravilima koja se odnose na pojedine odredbe Carinskog zakonika Unije (SL L 343, 29.12.2015., str. 1.).

(14)  Uredba Vijeća (EZ) br. 515/97 od 13. ožujka 1997. o uzajamnoj pomoći upravnih tijela država članica i o suradnji potonjih s Komisijom radi osiguravanja pravilne primjene propisa o carinskim i poljoprivrednim pitanjima (SL L 82, 22.3.1997., str. 1.).

(15)  Uredba (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ, Euratom) br. 1101/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o dostavi povjerljivih statističkih podataka Statističkom uredu Europskih zajednica, Uredbe Vijeća (EZ) br. 322/97 o statistici Zajednice i Odluke Vijeća 89/382/EEZ, Euratom o osnivanju Odbora za statistički program Europskih zajednica (SL L 87, 31.3.2009., str. 164.).


PRILOG I.

POPIS ROBE S DVOJNOM NAMJENOM IZ ČLANKA 3. OVE UREDBE

Popisom robe s dvojnom namjenom sadržanim u ovom Prilogu provode se međunarodno dogovoreni nadzori robe s dvojnom namjenom, uključujući Australsku skupinu (1), Režim kontrole raketne tehnologije (MTCR) (2), Skupinu dobavljača nuklearnog oružja (NSG) (3), Wassenaarski aranžman (4) i Konvenciju o kemijskom oružju (CWC) (5).

SADRŽAJ

Dio I. –

Opće napomene, pokrate, kratice i definicije

Dio II. - Kategorija 0.

Nuklearni materijali, postrojenja i oprema

Dio III. - Kategorija 1.

Posebni materijali i srodna oprema

Dio IV. - Kategorija 2.

Obrada materijala

Dio V. - Kategorija 3.

Elektronika

Dio VI. - Kategorija 4.

Računala

Dio VII. - Kategorija 5.

Telekomunikacije i „sigurnost informacija”

Dio VIII. - Kategorija 6.

Senzori i laseri

Dio IX. - Kategorija 7.

Navigacija i avionika

Dio X. - Kategorija 8.

Pomorstvo

Dio XI. - Kategorija 9.

Zračni i svemirski prostor i pogonski sustavi

DIO I.     Opće napomene, pokrate i kratice, te definicije

OPĆE NAPOMENE UZ PRILOG I.

1.

Za nadzor robe koja je namijenjena ili preinačena za vojnu upotrebu vidjeti odgovarajući popis nadzirane robe vojne namjene koji vode pojedine države članice. Upućivanja u ovom Prilogu u kojima se navodi „VIDJETI I POPIS ROBE VOJNE NAMJENE” odnose se na iste popise.

2.

Predmet nadzora sadržanih u ovom Prilogu ne bi trebalo ukinuti izvozom bilo kojih roba koje se ne nadziru (uključujući i tvorničko postrojenje) koje sadržavaju jednu ili više nadziranih komponenti ako su nadzirana komponenta ili komponente glavni element tih roba i moguće ih je ukloniti ili upotrijebiti u druge svrhe.

Važna napomena

Pri procjeni treba li nadziranu komponentu ili komponente smatrati glavnim elementom potrebno je odvagnuti čimbenike količine, vrijednosti i upotrijebljenog tehnološkog znanja te ostale posebne okolnosti zbog kojih bi nadzirana komponenta ili komponente mogle postati glavnim elementom nabavljene robe.

3.

Roba navedena u ovom Prilogu uključuje novu i rabljenu robu.

4.

U nekim slučajevima kemikalije su navedene nazivom i CAS brojem. Popis se odnosi na kemikalije iste strukturne formule (uključujući hidrate) bez obzira na naziv ili CAS broj. CAS brojevi prikazani su kako bi se lakše identificirala određena kemikalija ili smjesa bez obzira na nomenklaturu. CAS brojevi ne mogu se upotrebljavati kao jedino sredstvo identifikacije jer neki oblici navedenih kemikalija imaju drukčije CAS brojeve, a i smjese koje sadržavaju navedenu kemikaliju mogu imati druge CAS brojeve.

NAPOMENA O NUKLEARNOJ TEHNOLOGIJI (NNT)

(Tumačiti zajedno s odjeljkom E kategorije 0.)

„Tehnologija” izravno povezana s bilo kojom robom nadziranom u kategoriji 0. nadzire se u skladu s odredbama kategorije 0.

„Tehnologija” za „razvoj”, „proizvodnju” ili „upotrebu” nadzirane robe ostaje pod nadzorom čak i kad se odnosi na robu koja se ne nadzire.

Odobravanjem robe za izvoz odobrava se i izvoz istom krajnjem korisniku minimalne „tehnologije” potrebne za instalaciju, rad, održavanje i popravak robe.

Nadzor prijenosa „tehnologije” ne odnosi se na informacije „u javnom vlasništvu” ili na „temeljna znanstvena istraživanja”.

NAPOMENA O TEHNOLOGIJI OPĆENITO (NTO)

(Tumačiti zajedno s odjeljkom E kategorija od 1. do 9.)

Izvoz „tehnologije” koja je „potrebna” za „razvoj”, „proizvodnju” ili „upotrebu” robe nadzirane u kategorijama od 1. do 9. nadzire se u skladu s odredbama kategorija od 1. do 9.

„Tehnologija” koja je „potrebna” za „razvoj”, „proizvodnju” ili „upotrebu” nadzirane robe ostaje pod nadzorom čak i kad se odnosi na robu koja se ne nadzire.

Nadzor se ne odnosi na onu „tehnologiju” koja je minimalno potrebna za instalaciju, rad, održavanje (provjeru) ili popravak one robe koja se ne nadzire ili čiji je izvoz odobren.

Napomena:

To se ne odnosi na „tehnologiju” navedenu u 1E002.e., 1E002.f., 8E002.a. i 8E002.b.

Nadzori prijenosa „tehnologije” ne primjenjuju se na informacije „u javnom vlasništvu”, na „temeljna znanstvena istraživanja” ni na minimum informacija potrebnih za prijavu patenata.

NAPOMENA O NUKLEARNOM SOFTVERU (NNS)

(Ova napomena ima prednost pred svakim nadzorom u okviru odjeljka D kategorije 0.)

Odjeljkom D kategorije 0 ovog popisa ne nadzire se „softver” koji je minimalni „kod objekta” potreban za instalaciju, rad, održavanje (provjeru) ili popravak one robe čiji je izvoz odobren.

Odobravanjem robe za izvoz također se odobrava i izvoz istom krajnjem korisniku minimalnog „koda objekta” potrebnog za instalaciju, rad, održavanje (provjeru) ili popravak robe.

Napomena:

Napomena o nuklearnom softveru ne odnosi se na „softver” određen u kategoriji 5., dio 2. („Sigurnost informacija”).

NAPOMENA O SOFTVERU OPĆENITO (NSO)

(Ova napomena ima prednost pred svakim nadzorom u okviru odjeljka D kategorija 1. do 9.)

Kategorijama 1. do 9. iz ovog popisa ne nadzire se „softver” koji je bilo što od sljedećeg:

a.

općenito dostupan javnosti zbog sljedećih razloga:

1.

prodaje se iz zaliha u maloprodaji, bez ograničenja, na sljedeće načine:

a.

transakcije preko prodajnog pulta;

b.

kataloška prodaja;

c.

elektroničke transakcije; ili

d.

transakcije telefonskim pozivom; i

2.

namijenjen je za korisničku instalaciju bez značajnije dodatne podrške dobavljača;

Napomena:

Unos a. Napomene o softveru općenito ne odnosi se na „softver” određen u kategoriji 5., dio 2. („Sigurnost informacija”).

b.

„u javnom vlasništvu”; ili

c.

minimalni „kod objekta” potreban za instalaciju, rad, održavanje (provjeru) ili popravak one robe čiji je izvoz odobren.

Napomena:

Unos c. Napomene o softveru općenito ne odnosi se na „softver” određen u kategoriji 5., dio 2. („Sigurnost informacija”).

OPĆA NAPOMENA O „SIGURNOSTI INFORMACIJA” (ONSI)

Proizvode ili funkcije za „sigurnost informacija” trebalo bi razmatrati na temelju odredaba iz dijela 2., kategorije 5., čak i ako su to komponente, „softver” ili funkcije drugih proizvoda.

UREDNIČKA PRAKSA U SLUŽBENOM LISTU EUROPSKE UNIJE

U skladu s pravilima utvrđenima u Međuinstitucijskom stilskom priručniku, za tekstove na engleskom jeziku koje objavljuje Službeni list Europske unije:

za odvajanje cijelih brojeva od decimala upotrebljava se zarez,

cijeli brojevi navedeni su u skupovima po tri broja, a svaki skup odvojen je razmakom.

Tekst reproduciran u ovom Prilogu slijedi prethodno opisanu praksu.

POKRATE I KRATICE UPOTRIJEBLJENI U OVOM PRILOGU

Za pokrate i kratice koje se upotrebljavaju kao definirani izrazi pogledati „Definicije izraza koji se upotrebljavaju u ovom Prilogu”.

POKRATE I KRATICE

ABEC

Odbor inženjera prstenastih ležajeva

ABMA

Američko udruženje proizvođača ležajeva

ADC

Analogno-digitalni pretvarač

AGMA

Američko udruženje proizvođača prijenosnih mehanizama

AHRS

Referentni sustavi za pozicioniranje i smjer

AISI

Američki institut za željezo i čelik

ALE

Epitaksija atomskog sloja

ALU

Aritmetička logička jedinica

ANSI

Američki institut za nacionalne norme

APP

Korigirana najveća učinkovitost

APU

Pomoćni uređaj za napajanje

ASTM

Američko društvo za testiranje i materijale

ATC

Kontrola zračnog prometa

BJT

Bipolarni spojni tranzistori

BPP

Umnožak parametra snopa zraka

BSC

Kontroler bazne stanice

CAD

Projektiranje s pomoću računala

CAS

Referentna arhiva za kemiju i primijenjenu kemiju

CCD

Poluvodički slikovni senzor

CDU

Jedinica za upravljanje i prikaz

CEP

Vjerojatnost kružne pogreške

CMM

Koordinatni mjerni uređaj

CMOS

Komplementarni metalnooksidni poluvodič

CNTD

Termalno nanošenje kontroliranom nukleacijom

CPLD

Složeni programirljivi logički uređaj

CPU

Središnja procesorska jedinica

CVD

Taloženje kemijskim parama

CW

Kemijsko ratovanje

CW (za lasere)

Kontinuirani val

DAC

Digitalno-analogni pretvarač

DANL

Prikazana prosječna razina šuma

DBRN

Navigacija s referentnom bazom podataka

DDS

Uređaj za direktnu digitalnu sintezu

DMA

Dinamička mehanička analiza

DME

Oprema za mjerenje udaljenosti

DMOSFET

Difuzni metalnooksidni poluvodički tranzistor s efektom polja

DS

Usmjereno solidificiran

EB

Eksplozivni most

EB-PVD

Fizičko taloženje para elektronskim snopom

EBW

Žica eksplozivnog mosta

ECM

Elektrokemijska strojna obrada

EDM

Strojevi na principu pražnjenja električnog naboja

EFI

Eksplozivni folijski inicijatori

EIRP

Efektivna izotropno izračena snaga

EMP

Elektromagnetski impuls

ENOB

Efektivni broj bitova

ERF

Elektroreološka završna obrada

ERP

Efektivna izračena snaga

ESD

Elektrostatičko pražnjenje

ETO

Emiter s mehanizmom za isključivanje

ETT

Tiristor s električnim okidanjem

EU

Europska unija

EUV

Ekstremna ultraljubičasta

FADEC

Potpuno digitalno upravljanje motorom

FFT

Brzi Fourierov transform

FPGA

Programirljivi logički sklopovi

FPIC

Programirljivi sklop međuveza

FPLA

Programirljivo logičko polje

FPO

Operacija s pomičnim zarezom

FWHM

Puna širina na polovini visine

GLONASS

Globalni navigacijski satelitski sustav

GNSS

Globalni navigacijski satelitski sustav

GPS

Globalni sustav za pozicioniranje

GSM

Globalni sustav za mobilne komunikacije

GTO

Tiristor s mehanizmom za isključivanje

HBT

Hetero-bipolarni tranzistori

HDMI

Multimedijsko sučelje visoke definicije

HEMT

Tranzistor s visokom pokretljivošću elektrona

ICAO

Međunarodna organizacija za civilno zrakoplovstvo

IEC

Međunarodna elektrotehnička komisija

IED

Improvizirana eksplozivna naprava

IEEE

Institut inženjera elektrotehnike i elektronike

IFOV

Trenutačno pregledno polje

IGBT

Bipolarni tranzistor s izoliranim vratima

IGCT

Tiristor s integriranim vratima

IHO

Međunarodna hidrografska organizacija

ILS

Sustav za instrumentalno slijetanje

IMU

Inercijska mjerna jedinica

INS

Inercijski navigacijski sustav

IP

Internetski protokol

IRS

Inercijski referentni sustav

IRU

Inercijska referentna jedinica

ISA

Međunarodna standardna atmosfera

ISAR

Radar s inverznim sintetičkim otvorom

ISO

Međunarodna organizacija za normizaciju

ITU

Međunarodna telekomunikacijska unija

JT

Joule-Thomson

LIDAR

Detekcija i određivanje udaljenosti svjetlosnim valovima

LIDT

Prag osjetljivosti optičkih komponenti na oštećenja uzrokovana djelovanjem laserske zrake

LOA

Ukupna duljina

LRU

Jedinica zamjenjiva u linijskom održavanju

LTT

Tiristor sa svjetlosnim okidanjem

MLS

Mikrovalni sustavi za slijetanje

MMIC

Monolitni mikrovalni integrirani sklop

MOCVD

Taloženje para metalnoorganskih kemikalija

MOSFET

Metalnooksidni poluvodički tranzistor s efektom polja

MPM

Mikrovalni modul snage

MRF

Magnetoreološka završna obrada

MRF

Minimalna veličina razlučive značajke

MRI

Magnetska rezonancija

MTBF

Srednje vrijeme između kvarova

MTTF

Srednje vrijeme do kvara

NA

Numerički otvor

NDT

Ispitivanje bez razaranja

NEQ

Neto količina eksploziva

NIJ

Nacionalni institut za pravosuđe

OAM

Rad, administriranje ili održavanje

OSI

Međupovezivanje otvorenih sustava

PAI

Poliamid-imidi

PAR

Radar za precizno prilaženje

PCL

Pasivna koherentna lokacija

PDK

Alat za projektiranje postupka

PIN

Osobni identifikacijski broj

PMR

Privatna pokretna radiomreža

PVD

Fizičko taloženje pare

ppm

Dijelova na milijun

QAM

Kvadraturno-amplitudna modulacija

QE

Kvantna učinkovitost

RAP

Reaktivne atomske plazme

RF

Radiofrekvencija

Rms

Kvadratna srednja vrijednost

RNC

Kontroler radiomreže

RNSS

Regionalni navigacijski satelitski sustav

ROIC

Integrirani sklopovi za čitanje podataka

S-FIL

„Step and flash” tiskarska litografija

SAR

Radar sa sintetičkim otvorom

SAS

Sonar sa sintetiziranom slikom

SC

Monokristal

SCR

Silicijev usmjerivač

SFDR

Dinamički opseg bez smetnji

SHPL

Laser izuzetno velike snage

SLAR

Radar nošen na boku letjelice

SOI

Silicij na izolatoru

SQUID

Supravodljivi kvantni interferentni uređaj

SRA

Sklop zamjenjiv u radionici

SRAM

Memorija s nasumičnim pristupom

SSB

Jednobočni pojas

SSR

Sekundarni nadzorni radar

SSS

Bočni sonar

TIR

Ukupno navedeno očitanje

TVR

Naponski odziv predajnika

U

Jedinica atomske mase

UPR

Jednosmjerna ponovljivost pozicioniranja

UTS

Granična vlačna čvrstoća

UV

Ultraljubičasto

VJFET

Vertikalno spojni tranzistori s efektom polja

VOR

Domet visoke frekvencije u svim smjerovima

WHO

Svjetska zdravstvena organizacija

WLAN

Lokalna bežična mreža

DEFINICIJE IZRAZA KOJI SE UPOTREBLJAVAJU U OVOM PRILOGU

Image 1

Image 2

Image 3

Image 4

Image 5

Image 6

Image 7

Image 8

Image 9

Image 10

Image 11

Image 12

Image 13

Image 14

Image 15

Image 16

Image 17

Image 18

Image 19

Image 20

Image 21

Image 22

Image 23

DIO II. –     Kategorija 0

KATEGORIJA 0. – NUKLEARNI MATERIJALI, POSTROJENJA I OPREMA

0A   Sustavi, oprema i komponente....

0A001

„Nuklearni reaktori” i posebno oblikovana ili pripremljena oprema i komponente za njih, kako slijedi:

a.

„nuklearni reaktori”;

b.

metalne posude ili njihovi radionički pripremljeni glavni dijelovi, uključujući poklopac reaktorske tlačne posude, posebno oblikovani ili pripremljeni za smještanje jezgre „nuklearnog reaktora”;

c.

manipulativna oprema posebno oblikovana ili pripremljena za umetanje ili uklanjanje goriva u „nuklearnom reaktoru”;

d.

kontrolne šipke posebno oblikovane ili pripremljene za nadziranje procesa fisije u „nuklearnom reaktoru”, konstrukcije za njihovu potporu ili ovjes, pogonski mehanizmi šipki ili cijevi vodilice za šipke;

e.

tlačne cijevi posebno oblikovane ili pripremljene da prime gorivne elemente i primarno rashladno sredstvo u „nuklearnom reaktoru”;

f.

cijevi od metala cirkonija ili slitine cirkonija (ili sklopovi cijevi) posebno oblikovane ili pripremljene za upotrebu kao obloga gorivnog elementa u „nuklearnom reaktoru” u količinama većima od 10 kg;

Važna Napomena:

Za tlačne cijevi od cirkonija vidjeti 0A001.e., a za cijevi kalandrije vidjeti 0A001.h.

g.

pumpe za rashladno sredstvo ili cirkulacijske pumpe posebno oblikovane ili pripremljene za protok primarnog rashladnog sredstva „nuklearnih reaktora”;

h.

‚unutarnji dijelovi nuklearnog reaktora’ posebno oblikovani ili pripremljeni za upotrebu u „nuklearnom reaktoru”, uključujući potporne stupove za jezgru, kanale za gorivo, cijevi kalandrije, toplinske štitove, skretne pregrade, rešetkaste ploče jezgre i difuzorske ploče;

Tehnička Napomena:

U 0A001.h. ‚unutarnji dijelovi nuklearnog reaktora’ znači svaka veća konstrukcija u reaktorskoj posudi koja ima jednu ili više funkcija, kao što je potpora za jezgru, održavanje centriranosti goriva, usmjeravanje protoka primarnog rashladnog sredstva, osiguravanje zaštite od radioaktivnog zračenja za reaktorske posude i upravljanje instrumentacijom u jezgri.

i.

izmjenjivači topline kako slijedi:

1.

parogeneratori posebno oblikovani ili pripremljeni za primarni ili srednji rashladni krug „nuklearnog reaktora”;

2.

drugi izmjenjivači topline posebno oblikovani ili pripremljeni za upotrebu u primarnom rashladnom krugu „nuklearnog reaktora”;

Napomena:

0A001.i. ne odnosi se na izmjenjivače topline za pomoćne sustave reaktora, npr. sustav za hitno hlađenje ili sustav za hlađenje topline nastale radioaktivnim raspadom.

j.

neutronski detektori posebno oblikovani ili pripremljeni za utvrđivanje razine neutronskog toka unutar jezgre „nuklearnog reaktora”;

k.

‚vanjski toplinski štitovi’ posebno oblikovani ili pripremljeni za upotrebu u „nuklearnom reaktoru” za smanjenje gubitka topline i za zaštitu zaštitne posude.

Tehnička Napomena:

U 0A001.k. ‚vanjski toplinski štitovi’ znači veće konstrukcije postavljene preko reaktorske posude koje smanjuju gubitak topline iz reaktora i temperaturu unutar zaštitne posude.

0B   Oprema za ispitivanje, pregled i proizvodnju

0B001

Postrojenje za odvajanje izotopa „prirodnog uranija”, „osiromašenog uranija” ili „posebnih fisibilnih materijala” i njegova posebno oblikovana ili pripremljena oprema i komponente, kako slijedi:

a.

postrojenje posebno oblikovano za odvajanje izotopa „prirodnog uranija”, „osiromašenog uranija” ili „posebnih fisibilnih materijala”, kako slijedi:

1.

postrojenje za odvajanje plinskom centrifugom;

2.

postrojenje za odvajanje plinskom difuzijom;

3.

postrojenje za aerodinamično odvajanje;

4.

postrojenje za odvajanje kemijskom izmjenom;

5.

postrojenje za odvajanje ionskom-izmjenom;

6.

postrojenje za odvajanje izotopa „laserom” u atomskim parama;

7.

postrojenje za molekularno „lasersko” odvajanje izotopa;

8.

postrojenje za odvajanje iz plazme;

9.

postrojenje za elektromagnetsko odvajanje;

b.

plinske centrifuge, sklopovi i komponente, posebno projektirani ili pripremljeni za postupak odvajanja plinskim centrifugama, kako slijedi:

Tehnička Napomena:

U 0B001.b. ‚materijal visokog omjera čvrstoće i gustoće’ znači bilo koje od sljedećeg:

1.

maraging čelik koji ima graničnu vlačnu čvrstoću od 1,95 GPa ili više;

2.

slitine aluminija koje imaju graničnu vlačnu čvrstoću od 0,46 GPa ili više; ili

3.

„vlaknasti ili filamentni materijali” sa „specifičnim modulom” od više od 3,18 × 106m i „specifične vlačne čvrstoće” veće od 7,62 × 104 m;

1.

plinske centrifuge;

2.

cjelokupni sklopovi rotora;

3.

cilindri cijevi rotora debljine stjenke 12 mm ili manje, promjera od 75 mm do 650 mm, izrađeni od ‚materijala visokog omjera čvrstoće i gustoće’;

4.

prstenovi ili mjehovi debljine stjenke 3 mm ili manje i promjera od 75 mm do 650 mm koji su oblikovani kao lokalna potpora cijevi rotora ili za njihovo spajanje, izrađeni od ‚materijala visokog omjera čvrstoće i gustoće’;

5.

skretne pregrade promjera od 75 mm do 650 mm koje se postavljaju unutar cijevi rotora, izrađene od ‚materijala visokog omjera čvrstoće i gustoće’;

6.

poklopci na vrhu ili dnu promjera od 75 mm do 650 mm koji se postavljaju na krajeve cijevi rotora, izrađeni od ‚materijala visokog omjera čvrstoće i gustoće’;

7.

magnetski viseći ležajevi kako slijedi:

a.

sklopovi ležajeva koji se sastoje od prstenastog magneta ovješenog unutar kućišta izrađenog od „materijala otpornih na korozivno djelovanje UF6” ili zaštićenog njima, koji sadržavaju medij za prigušivanje i imaju magnetsku spojnicu s polnim dijelom ili drugim magnetom pričvršćenim na gornji poklopac rotora;

b.

aktivni magnetski ležajevi posebno oblikovani ili pripremljeni za upotrebu u plinskim centrifugama;

8.

posebno pripremljeni ležajevi koji se sastoje od okretnog polukružnog sklopa postavljenog na prigušivač;

9.

molekularne pumpe koje se sastoje od cilindara kojima su iznutra strojno obrađeni ili izdubljeni spiralni utori i iznutra strojno obrađeni provrti;

10.

prstenasti statori motora za motore višefazne histereze (ili otpora) izmjenične struje za sinkronizirani rad u vakuumu pri frekvenciji od 600 Hz ili više i snage 40 VA ili više;

11.

kućište centrifuge/prihvatne posude u kojima se nalazi cijevni sklop rotora plinske centrifuge, a sastoji se od krutog cilindra debljine stjenke do 30 mm s precizno strojno obrađenim krajevima koji su međusobno usporedni i okomiti na longitudinalnu os cilindra do 0,05 ° ili manje;

12.

lopatice koje se sastoje od posebno oblikovanih ili pripremljenih cijevi za izvlačenje plina UF6 iz cijevi rotora pomoću Pitotove cijevi, koje je moguće pričvrstiti na središnji sustav za izvlačenje plina;

13.

mjenjači frekvencija (konverteri ili invertori) posebno oblikovani ili pripremljeni za napajanje statora motora pri obogaćivanju u plinskoj centrifugi, koji imaju sve sljedeće značajke i za to posebno oblikovane komponente:

a.

višefazni frekvencijski izlaz od 600 Hz ili više; i

b.

visoka stabilnost (s regulacijom frekvencije boljom od 0,2 %).

14.

zaporni i regulacijski ventili kako slijedi:

a.

zaporni ventili posebno oblikovani ili pripremljeni za rad na napajanju, proizvodu ili ostatcima plinovitih struja UF6 pojedinih plinskih centrifuga;

b.

ventili zabrtvljeni mijehom, zaporni ili regulacijski, pripremljeni od „materijala otpornih na korozivno djelovanje UF6” ili zaštićeni njima, unutarnjeg promjera od 10 mm do 160 mm, posebno oblikovani ili pripremljeni za upotrebu u glavnim ili pomoćnim sustavima postrojenja za obogaćivanje plinskom centrifugom;

c.

oprema i komponente posebno oblikovane ili pripremljene za postupak odvajanja plinskom difuzijom kako slijedi:

1.

barijere kod plinske difuzije izrađene od poroznih metalnih, polimernih ili keramičkih „materijala otpornih na korozivno djelovanje UF6” veličine pora od 10 do 100 nm, debljine 5 mm ili manje, i, za cijevne oblike, promjera 25 mm ili manje;

2.

kućišta plinskog difuzora izrađena od „materijala otpornih na korozivno djelovanje UF6” ili zaštićena njima;

3.

kompresori ili plinska puhala s kapacitetom usisnog volumena 1 m3/min ili više plina UF6, ispusnim tlakom do 500 kPa i omjerom tlaka 10:1 ili manjim, izrađeni od „materijala otpornih na korozivno djelovanje UF6” ili zaštićeni njima;

4.

brtve rotorske osovine za kompresore ili puhala navedene u 0B001.c.3. i oblikovane za brzinu ukapavanja zaštitnog plina manju od 1 000 cm3/min;

5.

izmjenjivači topline izrađeni od „materijala otpornih na korozivno djelovanje UF6” ili zaštićeni njima, oblikovani za brzinu opadanja tlaka zbog curenja manju od 10 Pa na sat uz razliku tlaka od 100 kPa;

6.

ventili zabrtvljeni mijehom, ručni ili automatizirani, zaporni ili regulacijski, izrađeni od „materijala otpornih na korozivno djelovanje UF6” ili zaštićeni njima, promjera 40 mm ili većeg;

d.

oprema i komponente posebno oblikovane ili pripremljene za postupak aerodinamičnog odvajanja kako slijedi:

1.

mlaznice za odvajanje koje se sastoje od zakrivljenih kanala s prorezima čiji je polumjer zakrivljenosti manji od 1 mm, otporne na korozivno djelovanje UF6 i koje u mlaznici imaju oštricu koja razdvaja plin koji teče kroz mlaznicu u dvije struje;

2.

cilindrične ili konične cijevi, (vrtložne cijevi), izrađene od „materijala otpornih na korozivno djelovanje UF6” ili zaštićene njima te s jednim ili više tangencijalnih ulaza;

3.

kompresori ili plinska puhala izrađeni od „materijala otpornih na korozivno djelovanje UF6” ili zaštićeni njima i njihove brtve rotorske osovine;

4.

izmjenjivači topline izrađeni od „materijala otpornih na korozivno djelovanje UF6” ili zaštićeni njima;

5.

kućišta elemenata za odvajanje, izrađena od „materijala otpornih na korozivno djelovanje UF6” ili zaštićena njima, koja sadržavaju vrtložne cijevi ili mlaznice za odvajanje;

6.

ventili zabrtvljeni mijehom, ručni ili automatizirani, zaporni ili regulacijski, izrađeni od „materijala otpornih na korozivno djelovanje UF6” ili zaštićeni njima, promjera 40 mm ili većeg;

7.

procesni sustavi za odvajanje plina UF6 od nosećeg plina (vodik ili helij) za količinu plina UF6 od 1 ppm ili manje, uključujući:

a.

kriogene izmjenjivače topline i krioseparatore koji mogu postići temperature od 153 K (-120 oC) ili manje;

b.

kriogene jedinice za hlađenje koje mogu postići temperature od 153 K (– 120 °C) ili manje;

c.

mlaznice odvajanja ili jedinice vrtložnih cijevi za odvajanje plina UF6 od nosećeg plina;

d.

hladne stupice za UF6 koje mogu zamrznuti UF6;

e.

oprema i komponente posebno oblikovane ili pripremljene za postupak odvajanja kemijskom izmjenom kako slijedi:

1.

pulsirajuće kolone za brzu izmjenu tekućine tekućinom s kaskadnim vremenom zadržavanja od 30 s ili manje, otporne na koncentriranu klorovodičnu kiselinu (npr. izrađene od odgovarajućih plastičnih materijala kao što su fluorirani ugljikovodični polimeri ili staklo ili zaštićene njima);

2.

centrifugalni kontaktori za brzu izmjenu tekućine tekućinom s kaskadnim vremenom zadržavanja od 30 s ili manje i otporni na koncentriranu klorovodičnu kiselinu (npr. izrađeni od odgovarajućih plastičnih materijala kao što su fluorirani ugljikovodični polimeri ili staklo ili zaštićeni njima);

3.

redukcijske komore za elektrokemijsku redukciju otporne na otopine koncentrirane klorovodične kiseline, za redukciju uranija iz stanja jedne valencije u drugo;

4.

oprema za napajanje redukcijskih komora za elektrokemijsku redukciju za izdvajanje U+4 iz organske struje kojima su, dijelovi koji su u dodiru s procesnom strujom, izrađeni od odgovarajućih materijala ili zaštićeni njima (npr. staklo, fluorougljični polimeri, polifenil sulfat, polieter sulfon i smolom impregnirani grafit);

5.

sustavi za pripremu napajanja za proizvodnju otopine uranijeva klorida visoke čistoće koji se sastoje od opreme za otapanje, ekstrakciju otapala i/ili ionsku izmjenu zbog pročišćavanja i od elektrolitičkih komora za redukciju uranija U+6 ili U+4 u U+3;

6.

sustavi za oksidaciju uranija za oksidaciju U+3 u U+4;

f.

oprema i komponente posebno oblikovane ili pripremljene za postupak odvajanja ionskom izmjenom kako slijedi:

1.

brzoreagirajuće ionsko-izmjenjivačke smole, opnaste ili porozne makromrežaste smole kod kojih su aktivne grupe za kemijsku izmjenu ograničene na premaz na površini neaktivne porozne potporne strukture i druge složene strukture u bilo kojem odgovarajućem obliku, uključujući čestice ili vlakna, promjera 0,2 mm ili manje, otporne na koncentriranu klorovodičnu kiselinu i oblikovane da imaju poluvrijeme brzine izmjene manje od 10 s, koje mogu djelovati na temperaturama u rasponu od 373 K (100 °C) do 473 K (200 °C);

2.

kolone za ionsku izmjenu (cilindrične) promjera većeg od 1 000 mm, izrađene od materijala otpornih na koncentriranu klorovodičnu kiselinu ili zaštićene njima (npr. titanij ili fluorougljična plastika), koje mogu djelovati na temperaturama u rasponu od 373 K (100 °C) do 473 K (200 °C) i tlaku iznad 0,7 MPa;

3.

sustavi ionske izmjene povratnog toka (sustavi za kemijsku ili elektrokemijsku oksidaciju ili redukciju) za obnavljanje kemijskih redukcijskih ili oksidacijskih sredstava koja se koriste u kaskadama za obogaćivanje ionskom izmjenom;

g.

oprema i komponente posebno oblikovane ili pripremljene za postupke laserskog odvajanja izotopa u atomskim parama kako slijedi:

1.

sustavi za stvaranje para metala uranija oblikovani za postizanje isporučene snage na metu od 1 kW ili veće za upotrebu u laserskom obogaćivanju;

2.

sustavi za rukovanje tekućim metalom uranija ili parom metala uranija posebno oblikovani ili pripremljeni za rukovanje rastaljenim uranijem, rastaljenim slitinama uranija ili parom metala uranija za upotrebu u laserskom obogaćivanju i za to posebno pripremljene komponente;

Važna Napomena:

VIDJETI I 2A225.

3.

kolektorski sklopovi za sakupljanje metala uranija u tekućem ili krutom obliku i ostatke, izrađeni od materijala otpornih na toplinu i korozivno djelovanje plinovitog ili tekućeg metala uranija ili zaštićeni njima, kao što su itrijem obložen grafit ili tantal;

4.

kućišta modula separatora (cilindrične ili pravokutne posude) za držanje izvora para metala uranija, elektronskog topa i kolektora proizvoda i ostataka;

5.

„laseri” ili sustavi „lasera” posebno oblikovani ili pripremljeni za odvajanje izotopa uranija s pomoću stabilizacije frekvencije spektra za rad tijekom produženih vremenskih razdoblja;

Važna Napomena:

VIDJETI I 6A005 I 6A205.

h.

oprema i komponente posebno oblikovane ili pripremljene za postupke molekularnog laserskog odvajanja izotopa kako slijedi:

1.

nadzvučne ekspanzijske mlaznice za hlađenje mješavina UF6 i nosećeg plina na 150 K (– 123 °C) ili manje izrađene od „materijala otpornih na korozivno djelovanje UF6”;

2.

kolektorske komponente ili uređaji za proizvod ili ostatke posebno oblikovani ili pripremljeni za sakupljanje uranijeva materijala ili ostataka uranijeva materijala nakon osvjetljavanja laserskom svjetlosti, pripremljeni od „materijala otpornih na korozivno djelovanje UF6

3.

kompresori izrađeni od „materijala otpornih na korozivno djelovanje UF6” ili zaštićeni njima i njihove brtve rotorske osovine;

4.

oprema za fluoriranje UF5 (krutina) u UF6 (plin);

5.

procesni sustavi za odvajanje UF6 od nosećeg plina (npr. dušik, argon ili drugi plinovi) uključujući:

a.

kriogene izmjenjivače topline i krioseparatore koji mogu postići temperature od 153 K (– 120 °C) ili manje;

b.

kriogene jedinice za hlađenje koje mogu postići temperature od 153 K (– 120 °C) ili manje;

c.

hladne stupice za UF6 koje mogu zamrznuti UF6;

6.

„laseri” ili sustavi „lasera” posebno oblikovani ili pripremljeni za odvajanje izotopa uranija s pomoću stabilizacije frekvencije spektra za rad tijekom produženih vremenskih razdoblja;

Važna Napomena:

VIDJETI I 6A005 I 6A205.

i.

oprema i komponente posebno oblikovane ili pripremljene za postupak odvajanja iz plazme kako slijedi:

1.

mikrovalni izvori snage i antene za proizvodnju ili ubrzavanje iona, izlazne frekvencije veće od 30 GHz i srednje izlazne snage veće od 50 kW;

2.

svitci za pobuđivanje iona radiofrekvencijom za frekvencije veće od 100 kHz koji se mogu upotrebljavati pri srednjoj snazi većoj od 40 kW;

3.

sustavi za stvaranje uranijeve plazme;

4.

ne upotrebljava se;

5.

kolektorski sklopovi za metal uranij u krutom stanju i ostatke, izrađeni od materijala otpornih na toplinu i korozivno djelovanje plinovitog uranija ili zaštićeni njima, kao što su itrijem obložen grafit ili tantal;

6.

kućišta modula separatora (cilindrična) za držanje izvora uranijeve plazme, električne zavojnice za pobudu radiofrekvencije i kolektora proizvoda i ostataka, izrađena od odgovarajućih nemagnetskih materijala (npr. nehrđajući čelik);

j.

oprema i komponente posebno oblikovane ili pripremljene za postupak elektromagnetskog odvajanja kako slijedi:

1.

ionski izvori, jednostruki ili višestruki, koji se sastoje od izvora para, ionizatora i ubrzivača snopa izrađenih od odgovarajućih nemagnetskih materijala (npr. grafit, nehrđajući čelik ili bakar), koji mogu proizvesti ukupnu struju ionskog snopa od 50 mA ili veću;

2.

ionske kolektorske ploče za prikupljanje obogaćenih ili osiromašenih snopova iona uranija, koje se sastoje od dva ili više proreza i džepova i izrađene su od odgovarajućih nemagnetskih materijala (npr. grafit ili nehrđajući čelik);

3.

vakuumska kućišta za elektromagnetske separatore uranija izrađena od nemagnetskih materijala (npr. nehrđajući čelik) i oblikovana za rad pri tlaku od 1 Pa ili nižem;

4.

dijelovi magnetskog pola promjera većeg od 2 m;

5.

visokonaponsko energetsko napajanje ionskih izvora koje ima sve navedene značajke:

a.

mogućnost neprekidnog rada;

b.

izlazni napon od 20 000 V ili veći;

c.

izlazna struja od 1 A ili veća; i

d.

stabilizacija napona bolja od 0,01 % tijekom razdoblja od 8 sati;

Važna Napomena:

VIDJETI I 3A227.

6.

energetsko napajanje magneta (velika snaga, istosmjerna struja) koje ima sve navedene značajke:

a.

sposobnost neprekidnog rada s izlaznom strujom od 500 A ili većom pri naponu od 100 V ili većem; i

b.

stabilizacija struje ili napona bolja od 0,01 % tijekom razdoblja od 8 sati.

Važna Napomena:

VIDJETI I 3A226.

0B002

Posebno oblikovani ili pripremljeni pomoćni sustavi, oprema i komponente za postrojenje za odvajanje izotopa navedeno u 0B001, pripremljeni od „materijala otpornih na korozivno djelovanje UF6” ili zaštićeni njima, kako slijedi:

a.

autoklavi, peći ili sustavi za napajanje koji se upotrebljavaju za dotok UF6 u postupak obogaćivanja;

b.

desublimatori ili hladne stupice koji se upotrebljavaju za izdvajanje UF6 iz postupka obogaćivanja za naknadni prijenos nakon grijanja;

c.

stanice za proizvod i ostatke za prijenos UF6 u spremnike;

d

stanice za ukapljivanje ili skrućivanje koje se upotrebljavaju za izdvajanje UF6 iz postupka obogaćivanja stlačivanjem, hlađenjem i pretvaranjem UF6 u tekući ili kruti oblik;

e.

cjevovodni sustavi i sustavi cjevovodnih kolektora posebno oblikovani ili pripremljeni za rukovanje plinom UF6 unutar kaskada za plinsku difuziju, centrifugalnih ili aerodinamičkih kaskada;

f.

vakuumski sustavi i pumpe kako slijedi:

1.

vakuumski višepriključni cjevovodni razvodnici, vakuumski kolektori ili vakuumske pumpe usisnog kapaciteta od 5 m3/min ili više;

2.

vakuumske pumpe posebno oblikovane za upotrebu u atmosferama koje sadržavaju UF6 izrađene od „materijala otpornih na korozivno djelovanje UF6” ili zaštićene njima; ili

3.

vakuumski sustavi koji se sastoje od višepriključnih cjevovodnih razvodnika, vakuumskih kolektora i vakuumskih pumpi, izrađenih za upotrebu u atmosferama koje sadržavaju UF6;

g.

maseni spektrometri/ionski izvori za UF6 koji mogu uzimati uzorke iz struja plina UF6„on-line” i imaju sve sljedeće značajke:

1.

mogućnost mjerenja iona od 320 jedinica atomske mase ili većih i razlučivost bolja od 1 u 320;

2.

ionski izvori izrađeni od nikla, slitina nikla i bakra s masenim udjelom nikla 60 % ili većim ili od slitina nikla i kroma ili zaštićeni njima;

3.

izvori elektrona za ionizaciju; i

4.

kolektorski sustav prikladan za analizu izotopa.

0B003

Postrojenje za pretvorbu uranija i oprema posebno oblikovana ili pripremljena za to, kako slijedi:

a.

sustavi za pretvorbu koncentrata uranijeve rude u UO3;

b.

sustavi za pretvorbu UO3 u UF6;

c.

sustavi za pretvorbu UO3 u UO2;

d.

sustavi za pretvorbu UO2 u UF4;

e.

sustavi za pretvorbu UF4 u UF6;

f.

sustavi za pretvorbu UF4 u metal uranija;

g.

sustavi za pretvorbu UF6 u UO2;

h.

sustavi za pretvorbu UF6 u UF4;

i.

sustavi za pretvorbu UO2 u UCI4;

0B004

Postrojenje za proizvodnju ili koncentraciju teške vode, deuterija i deuterijevih spojeva i za to posebno oblikovana ili pripremljena oprema i komponente, kako slijedi:

a.

postrojenje za proizvodnju teške vode, deuterija ili deuterijevih spojeva, kako slijedi:

1.

postrojenja za izmjenu vode-vodikovog sulfida;

2.

postrojenja za izmjenu amonijaka-vodika;

b.

oprema i komponente kako slijedi:

1.

izmjenjivački tornjevi voda-vodikov sulfid promjera 1,5 m ili većeg, koji mogu raditi pri tlakovima od 2 MPa ili većim;

2.

jednostupanjska, niskotlačna (tj. 2 MPa) centrifugalna puhala ili kompresori za cirkulaciju vodikova sulfida (tj. plin koji sadržava više od 70 % masenog udjela vodikova sulfida, H2S) s propusnim kapacitetom od 56 m3/s ili većim pri radu pod usisnim tlakovima od 8 MPa ili većim i koji imaju brtve oblikovane za rad u vlažnoj atmosferi H2S;

3.

izmjenjivački tornjevi amonijak-vodik visine 35 m ili veće, promjera od 1,5 m do 2,5 m, koji mogu raditi pod tlakovima višim od 15 MPa;

4.

unutarnji dijelovi tornjeva, uključujući kaskadne kontaktore i kaskadne pumpe, uključujući i one uronjive, za proizvodnju teške vode upotrebom postupka izmjene amonijaka i vodika;

5.

„drobilice” amonijaka s radnim tlakom od 3 MPa ili većim za proizvodnju teške vode upotrebom postupka izmjene amonijaka i vodika;

6.

analizatori apsorpcije infracrvenih zraka sposobni za „on-line” analizu omjera vodik/deuterij kada su koncentracije deuterija 90 % masenog udjela ili veće;

7.

katalitički plamenici za pretvaranje plina obogaćenog deuterija u tešku vodu upotrebom postupka izmjene amonijaka i vodika;

8.

cjelokupni sustavi za oplemenjivanje teške vode, ili njihove kolone, za oplemenjivanje teške vode do koncentracije deuterija za upotrebu u reaktoru;

9.

konverteri za sintezu amonijaka ili jedinice za sintezu amonijaka posebno oblikovani ili pripremljeni za proizvodnju teške vode upotrebom postupka izmjene amonijaka i vodika.

0B005

Postrojenje posebno oblikovano za proizvodnju gorivnih elemenata za „nuklearni reaktor” i posebno oblikovana ili pripremljena oprema za to.

Tehnička Napomena:

Posebno oblikovana ili pripremljena oprema za proizvodnju gorivnih elemenata za „nuklearni reaktor” uključuje opremu koja:

1.

obično dolazi u izravan dodir s nuklearnim materijalima ili ih izravno prerađuje, ili kontrolira tok proizvodnje nuklearnih materijala;

2.

hermetički zatvara nuklearne materijale unutar košuljice;

3.

provjerava neoštećenost košuljice ili brtve;

4.

provjerava završnu obradu hermetički zatvorenog goriva ili

5.

upotrebljava se za sastavljanje elemenata reaktora.

0B006

Postrojenje za preradu ozračenih gorivnih elemenata za „nuklearni reaktor” i posebno oblikovana ili pripremljena oprema i komponente za to.

Napomena:

0B006 uključuje:

a.

postrojenje za preradu ozračenih gorivnih elemenata za „nuklearni reaktor” uključujući opremu i komponente koje obično dolaze u izravan dodir s ozračenim gorivom, glavnim nuklearnim materijalom i fisijskim produktima i izravno upravljaju tokovima njihove prerade;

b.

opremu za uklanjanje košuljice gorivnog elementa i strojeve za usitnjavanje ili sječenje gorivnog elementa, tj. opremu na daljinsko upravljanje za rezanje, sječenje ili sjeckanje sklopova, snopova ili šipki ozračenog goriva iz „nuklearnog reaktora”;

c.

posude za otapanje ili otapala u kojima se upotrebljavaju mehanički uređaji posebno namijenjeni ili pripremljeni za otapanje ozračenog goriva za „nuklearni reaktor”, koji mogu podnijeti vruće, visoko korozivne tekućine i biti daljinski punjeni, upravljani i održavani;

d.

ekstraktori otapala, kao što su punjene ili pulsirajuće kolone; taložne miješalice ili centrifugalni kontaktori, otporni na korozivne učinke dušične kiseline i posebno oblikovani ili pripremljeni za upotrebu u postrojenju za preradu ozračenog „prirodnog uranija”, „osiromašenog uranija” ili „posebnih fisibilnih materijala”;

e.

posude za držanje ili skladištenje posebno oblikovane da budu kritično sigurne i otporne na korozivne učinke dušične kiseline;

Tehnička Napomena:

Posude za držanje ili skladištenje mogu imati sljedeće značajke:

1.

stjenke ili unutarnje strukture s bor-ekvivalentom (izračunano za sve sastavne elemente kako je definirano u napomeni za 0C004) od najmanje 2 %;

2.

najveći promjer od 175 mm za cilindrične posude; ili

3.

najveća širina od 75 mm za pločastu ili prstenastu posudu.

f.

Sustavi za mjerenje neutrona posebno oblikovani ili pripremljeni za integraciju i upotrebu u automatiziranim sustavima za kontrolu procesa u postrojenju za preradu ozračenog „prirodnog uranija”, „osiromašenog uranija” ili „posebnih fisibilnih materijala”.

0B007

Postrojenje za pretvorbu plutonija i oprema posebno oblikovana ili pripremljena za to, kako slijedi:

a.

sustavi za pretvorbu plutonijeva nitrata u oksid;

b.

sustavi za proizvodnju metalnog plutonija.

0C   Materijali

0C001

„Prirodni uranij” ili „osiromašeni uranij” ili torij u obliku metala, slitine, kemijskog spoja ili koncentrata i svaki drugi materijal koji sadržava jedan ili više od prethodno navedenih sastojaka;

Napomena:

0C001 ne odnosi se na sljedeće:

a.

četiri grama ili manje „prirodnog uranija” ili „osiromašenog uranija” kad se nalaze u senzornoj komponenti u instrumentima;

b.

„osiromašeni uranij” posebno proizveden za sljedeće civilne nenuklearne primjene:

1.

zaštitne strukture;

2.

pakiranje;

3.

balasti čija masa nije veća od 100 kg;

4.

protuutezi čija masa nije veća od 100 kg;

c.

slitine koje sadržavaju manje od 5 % torija;

d.

keramički proizvodi koji sadržavaju torij, proizvedeni za nenuklearnu upotrebu.

0C002

„Posebni fisibilni materijali”

Napomena:

0C002 ne odnosi se na četiri „efektivna grama” ili manje kad se oni nalaze u senzornoj komponenti u instrumentima.

0C003

Deuterij, teška voda (deuterijev oksid) i ostali spojevi deuterija, i smjese i otopine koje sadržavaju deuterij, u kojima izotopski omjer deuterija i vodika premašuje 1:5 000.

0C004

Grafit čija je razina čistoće bolja od 5 dijelova na milijun ‚bor-ekvivalenta’ i gustoće veće od 1,50 g/cm3 za upotrebu u „nuklearnom reaktoru” u količinama većima od 1 kg.

Važna Napomena:

VIDJETI I 1C107.

Napomena 1.:

Za potrebe kontrole izvoza, nadležna tijela države članice EU-a u kojoj izvoznik ima poslovni nastan utvrdit će je li izvoz grafita koji odgovara prethodnim specifikacijama namijenjen za upotrebu u „nuklearnom reaktoru”. 0C004 ne obuhvaća grafit čija je razina čistoće bolja od 5 dijelova na milijun bor-ekvivalenta i gustoće veće od 1,50 g/cm3 koji nije za upotrebu u „nuklearnom reaktoru”.

Napomena 2.:

U 0C004, ‚bor-ekvivalent’ (BE) definiran je kao zbroj BEz za nečistoće (isključujući BEugljik s obzirom na to da se ugljik ne smatra nečistoćom) uključujući bor, pri čemu vrijedi:

 

BEZ (ppm) = CF × koncentracija elementa Z u ppm;

 

Image 24

 

i σ B i σ Z presjeci su za uhvat termalnih neutrona (u barnima) prirodnog bora i elementa Z; a AB i AZ su atomske mase prirodnog bora i elementa Z.

0C005

Posebno pripremljeni spojevi ili prašci za proizvodnju plinskih difuzijskih barijera, otporni na korozivno djelovanje UF6 (npr. nikal ili slitine s masenim udjelom nikla, aluminijeva oksida i u potpunosti fluoriranih ugljikovodičnih polimera u iznosu od 60% ili većim), masenog udjela čistoće 99,9 % ili većim, s veličinom čestice manjom od 10 μm izmjerenom prema normi ASTM B330 i s visokim stupnjem ujednačenosti veličine čestica.

0D   Softver

0D001

„Softver” posebno oblikovan ili prilagođen za „razvoj”, „proizvodnju” ili „upotrebu” robe navedene u ovoj kategoriji.

0E   Tehnologija

0E001

„Tehnologija” prema Napomeni o nuklearnoj tehnologiji za „razvoj”, „proizvodnju” ili „upotrebu” robe navedene u ovoj kategoriji.

DIO III.     – Kategorija 1.

KATEGORIJA 1. – POSEBNI MATERIJALI I SRODNA OPREMA

1A   Sustavi, oprema i komponente

1A001

Komponente od fluoriranih spojeva, kako slijedi:

a.

zaklopci, brtve, izolacijski slojevi ili mjehovi za gorivo posebno namijenjeni za upotrebu u „zrakoplovu” ili aviosvemirsku upotrebu, izrađeni od više od 50 % masenog udjela bilo kojeg od materijala navedenih u 1C009.b. ili 1C009.c.;

b.

ne upotrebljava se;

c.

ne upotrebljava se.

1A002

„Kompozitne” strukture ili laminati, kako slijedi:

Važna Napomena:

VIDJETI I 1A202, 9A010 i 9A110.

a.

izrađeni su od bilo čega od navedenoga:

1.

organskih „matrica” i „vlaknastih ili filamentnih materijala” navedenih u 1C010.c. ili 1C010.d.: ili

2.

preprega ili predoblika navedenih u 1C010.e;

b.

izrađeni su od metalne ili ugljikove „matrice” i od bilo kojeg od sljedećih materijala:

1.

ugljikovi „vlaknasti ili filamentni materijali” koji imaju sve sljedeće značajke:

a.

„specifični modul” veći od 10,15 × 106 m; i

b.

„specifična vlačna čvrstoća” veća od 17,7 × 104 m; ili

2.

materijali navedeni u 1C010.c.

Napomena 1.:

1A002 ne odnosi se na „kompozitne” strukture ili laminate izrađene od ugljikovih „vlaknastih ili filamentnih materijala” impregniranih epoksi smolom za popravak konstrukcija „civilnih zrakoplova” ili laminata, koji imaju sve sljedeće značajke:

a.

površina ne veća od 1 m2;

b.

dužina ne veća od 2,5 m; i

c.

širina veća od 15 mm.

Napomena 2.:

1A002 ne odnosi se na poluproizvode posebno namijenjene za isključivo civilnu primjenu kako slijedi:

a.

sportski artikli;

b.

industrija proizvodnje automobila;

c.

industrija strojnih alata;

d.

primjena u medicini.

Napomena 3.:

1A002.b.1. ne odnosi se na poluproizvode koji imaju najviše dvije dimenzije prepletenih filamenata i koji su posebno izrađeni za sljedeće namjene:

a.

peći za temperiranje kovina;

b.

oprema za izradu silikonskih dijelova.

Napomena 4.:

1A002 ne odnosi se na konačne proizvode koji su posebno namijenjeni za određenu primjenu.

Napomena 5.:

1A002.b.1. ne obuhvaća mehanički sječene, mljevene ili rezane ugljične „vlaknaste ili filamentne materijale” duge 25,0 mm ili manje.

1A003

Proizvođači „netaljivih” aromatskih poliamida u obliku filma, ploča, vrpce ili trake koji imaju bilo koju od sljedećih značajki:

a.

debljine su veće od 0,254 mm; ili

b.

premazani su ili laminirani ugljikom, grafitom, metalima ili magnetskim tvarima.

Napomena:

1A003 ne odnosi se na proizvode ako su premazani ili laminirani bakrom i namijenjeni za proizvodnju elektroničkih tiskanih pločica.

Važna Napomena:

Za sve oblike „taljivih” aromatskih poliamida vidjeti 1C008.a.3.

1A004

Oprema i komponente za zaštitu i otkrivanje koje nisu posebno namijenjene za vojnu upotrebu, kako slijedi:

Važna Napomena:

VIDJETI I POPIS ROBE VOJNE NAMJENE, 2B351 I 2B352.

a.

maske za cijelo lice, kanistri filtara i oprema za dekontaminaciju namijenjeni ili prilagođeni za zaštitu od bilo čega navedenog u nastavku i za njih posebno izrađene komponente:

Napomena:

1A004.a. obuhvaća aktivne maske za zaštitu dišnih putova koje pročišćuju zrak, namijenjene ili prilagođene za zaštitu od agensa ili materijala iz 1A004.a.

Tehnička Napomena:

Za potrebe 1A004.a.:

1.

maske za cijelo lice zovu se i plinske maske;

2.

kanistri filtara obuhvaćaju filtarske uloške.

1.

„biološki agensi”;

2.

‚radioaktivni materijali’

3.

kemijska bojna sredstva (CW); ili

4.

„sredstva za suzbijanje nemira” uključujući:

a.

α-bromobenzenacetonitril, (bromobenzil cijanid) (CA) (CAS 5798-79-8);

b.

[(2-klorfenil) metilen] propandinitril, (o-klorbenzilidenemalononitril) (CS) (CAS 2698-41-1);

c.

2-klor-1-feniletanon, fenilacil klorid (ω-kloroacetofenon) (CN) (CAS 532-27-4);

d.

dibenz-(b,f)-1,4-oksazefin (CR) (CAS 257-07-8);

e.

10-klor-5,10-dihidrofenarsazin, (fenarsazin klorid), (adamsit), (DM) (CAS 578-94-9);

f.

N-nonanoilmorfolin, (MPA) (CSA 5299-64-9);

b.

zaštitna odijela, rukavice i obuća posebno namijenjeni ili prilagođeni za obranu od bilo čega navedenog u nastavku:

1.

„biološki agensi”;

2.

‚radioaktivni materijali’; ili

3.

kemijska bojna sredstva (CW);

c.

sustavi za otkrivanje, posebno namijenjeni ili prilagođeni za otkrivanje ili identifikaciju bilo čega navedenog u nastavku i za njih posebno izrađene komponente:

1.

„biološki agensi”;

2.

‚radioaktivni materijali’; ili

3.

kemijska bojna sredstva (CW).

d.

elektronska oprema za automatsko otkrivanje ili identifikaciju prisutnosti ostataka „eksploziva” i upotrebu tehnike ‚otkrivanja tragova’ (npr. površinske akustične naprave, spektrometrija mobilnosti iona, diferencijska spektrometrija mobilnosti, masena spektrometrija).

Tehnička Napomena:

‚Otkrivanje tragova’ definirano je kao sposobnost otkrivanja manje od 1 ppm pare ili 1 mg čvrste tvari ili tekućine.

Napomena 1.:

1A004.d. ne odnosi se na opremu posebno izrađenu za laboratorijsku upotrebu.

Napomena 2.:

1A004.d. ne odnosi se na prolaz kroz sigurnosne točke bez kontakta.

Napomena:

1A004 ne odnosi se na sljedeće:

a.

osobni dozimetri za mjerenje zračenja;

b.

oprema za zdravlje i sigurnost na radu čija je konstrukcija ili funkcija ograničena na zaštitu od opasnosti karakterističnih za sigurnost u stambenim naseljima i za civilnu industriju uključujući sljedeće:

1.

rudarstvo;

2.

kamenolomstvo;

3.

poljoprivredu;

4.

farmaceutsku industriju;

5.

medicinu;

6.

veterinu;

7.

zaštitu okoliša;

8.

gospodarenje otpadom;

9.

prehrambenu industriju.

Tehničke napomene:

1.

1A004 obuhvaća opremu i komponente (na kojima su uspješno provedena testiranja prema nacionalnim standardima ili su se na neki drugi način pokazale učinkovitima) namijenjene otkrivanju ‚radioaktivnih materijala’, „bioloških agensa”, kemijskih bojnih otrova, ‚simulanata’ ili „sredstava za suzbijanje nemira” ili za zaštitu pred tim sredstvima, čak i ako se takva oprema i komponente upotrebljavaju u civilnim industrijskim granama kao što su rudarstvo, kamenolomstvo, poljoprivreda, farmaceutska industrija, medicina, veterina, zaštita okoliša, gospodarenje otpadom ili prehrambena industrija.

2.

‚Simulant’ je tvar ili materijal koji se upotrebljava pri obuci, istraživanju, testiranju ili evaluaciji umjesto (kemijskog ili biološkog) toksičnog agensa.

3.

Za potrebe 1A004, ‚radioaktivni materijali’ su oni selektirani ili izmijenjeni u cilju povećanja učinkovitosti u uzrokovanju ljudskih ili životinjskih žrtava, slabljenju opreme ili uništavanju usjeva ili okoliša.

1A005

Zaštitni prsluci i njihove komponente, kako slijedi:

Važna Napomena:

VIDJETI I POPIS ROBE VOJNE NAMJENE

a.

meki zaštitni prsluci koji nisu proizvedeni u skladu s vojnim standardima ili specifikacijama ili u skladu s ekvivalentnim normama i za njih posebno namijenjene komponente;

b.

tvrde ploče za zaštitne prsluke koje omogućuju balističku zaštitu razine IIIA ili manje (NIJ 0101.06, srpanj 2008.) ili u skladu s „ekvivalentnim normama”.

Važna Napomena:

Za „vlaknaste ili filamentne” materijale upotrijebljene u proizvodnji zaštitnih prsluka vidjeti 1C010.

Napomena 1.:

1A005 ne odnosi se na zaštitne prsluke ako ih korisnici upotrebljavaju za svoju osobnu zaštitu.

Napomena 2.:

1A005 ne odnosi se na zaštitne prsluke koji su namijenjeni samo za pružanje frontalne zaštite od krhotina i tlaka uslijed eksplozije nevojnih eksplozivnih naprava.

Napomena 3.:

1A005 ne odnosi se na zaštitne prsluke namijenjene za zaštitu samo od noževa, oštrica, igala ili udaraca tupim predmetima.

1A006

Oprema posebno izrađena ili prilagođena za uništavanje improviziranih eksplozivnih naprava (IED) navedenih u nastavku, kao i komponente izrađene posebno za nju:

Važna Napomena:

VIDJETI I POPIS ROBE VOJNE NAMJENE

a.

vozila na daljinsko upravljanje;

b.

‚ometači’.

Tehnička Napomena:

Za potrebe kategorije 1A006.b., ‚ometači’ su naprave posebno izrađene za onesposobljavanje eksplozivnih naprava ispaljivanjem tekućeg, čvrstog ili rasprskavajućeg projektila.

Napomena:

1A006 ne odnosi se na opremu kada je ona uz operatora te opreme.

1A007

Oprema i uređaji posebno izrađeni za električno aktiviranje punjenja i uređaja koji sadržavaju „energetske materijale”, kako slijedi:

Važna Napomena:

VIDJETI I POPIS ROBE VOJNE NAMJENE, 3A229 I 3A232.

a.

oprema za aktiviranje detonatora navedenih u 1A007.b.;

b.

električno aktivirani detonatori kako slijedi:

1.

eksplozivni most (EB);

2.

žica eksplozivnog mosta (EBW);

3.

trenutni upaljač (slapper);

4.

eksplozivni folijski inicijatori (EFI).

Tehničke napomene:

1.

Umjesto izraza detonator ponekad se upotrebljava izraz inicijator.

2.

U detonatorima navedenima u 1A007.b. upotrebljava se mali električni vodič (most, žica mosta ili folija) koji u eksploziji ispari kada kroz njega prođe visokonaponski električni impuls. U detonatorima koji nisu „slapper” tipa kemijsku detonaciju uzrokuje eksplozivni vodič kada dođe u kontakt s jakim eksplozivnim materijalom kao što je npr. PETN (pentaeritritol-tetranitrat). Kod „slapper” detonatora eksplozivno isparavanje električnog vodiča pokreće poseban udarač koji udara u eksploziv i time uzrokuje kemijsku detonaciju. U nekim slučajevima navedeni udarač pokreće magnetska sila. Izraz „eksplozivni folijski detonator” može se odnositi na eksplozivni most ili „slapper” tip detonatora.

1A008

Punjenja, naprave i komponente kako slijedi:

a.

‚oblikovana punjenja’ koja imaju sve sljedeće značajke:

1.

neto količina eksploziva veća od 90 g; i

2.

vanjski promjer kućišta 75 mm ili veći;

b.

linearno oblikovana punjenja koja imaju sve sljedeće značajke te posebno izrađene komponente za njih:

1.

eksplozivno punjenje veće od 40 g/m; i

2.

širina 10 mm ili veća;

c.

detonirajući štapin s eksplozivnom jezgrom većom od 64 g/m;

d.

sjekači, osim onih navedenih u 1A008.b., i alati za razdvajanje, s neto količinom eksploziva većom od 3,5 kg.

Tehnička Napomena:

‚Oblikovana punjenja’ eksplozivna su punjenja oblikovana tako da usmjeravaju učinak eksplozije.

1A102

Pirolizom ponovno zasićene komponente ugljik-ugljik namijenjene za letjelice za lansiranje u svemir navedene u 9A004 ili sondažne rakete navedene u 9A104.

1A202

Kompozitne strukture, osim onih koje su navedene u 1A002, u obliku cijevi i s objema značajkama u nastavku:

Važna Napomena:

VIDJETI I 9A010 AND 9A110.

a.

unutarnji promjer između 75 mm i 400 mm; i

b.

izrađene su od bilo kojih „vlaknastih ili filamentnih materijala” navedenih u 1C010.a., 1C010.b. ili 1C210.a. ili od ugljikovih predimpregniranih materijala navedenih u 1C210.c.

1A225

Platinirani katalizatori posebno projektirani ili pripremljeni za pospješivanje reakcije izmjene vodikovog izotopa između vodika i vode za izdvajanje tricija iz teške vode ili za proizvodnju teške vode.

1A226

Posebna brtvila koja se mogu upotrebljavati za odvajanje teške vode od obične vode i koja imaju obje sljedeće značajke:

a.

izrađena su od fosforne brončane mreže kemijski obrađene kako bi se poboljšalo svojstvo vlažnosti; i

b.

predviđena su za upotrebu u tornjevima za vakuumsku destilaciju.

1A227

Prozori sa zaštitom od radioaktivnog zračenja visoke gustoće (olovno staklo ili drugo) koji imaju sve sljedeće značajke i za njih posebno izrađeni okviri:

a.

‚hladna površina’ veća od 0,09 m2;

b.

gustoća veća od 3 g/cm3; i

c.

debljina od 100 mm ili veća.

Tehnička Napomena:

U 1A227 izraz ‚hladna površina’ označava površinu prozora kroz koju se gleda, koja je prema projektu izložena najnižoj razini radioaktivnog zračenja.

1B   Oprema za ispitivanje, pregled i proizvodnju

1B001

Oprema za proizvodnju ili pregled „kompozitnih” struktura ili laminata navedenih u 1A002 ili „vlaknastih ili filamentnih materijala” navedenih u 1C010 i za nju posebno izrađene komponente i pribor:

Važna Napomena:

VIDJETI I 1B101 I 1B201.

a.

strojevi za namatanje filamenata čije je kretanje za postavljanje, zamatanje i namatanje vlakana usklađeno i programirano u tri ili više osi ‚primarnog servo pozicioniranja’, posebno izrađeni za proizvodnju „kompozitnih” struktura ili laminata od „vlaknastih ili filamentnih materijala”;

b.

‚strojevi za polaganje traka’ čije je kretanje za postavljanje i polaganje trake usklađeno i programirano u pet ili više osi ‚primarnog servo pozicioniranja’, posebno izrađeni za proizvodnju „kompozita” letačkih okvira ili konstrukcija ‚projektila’;

Napomena:

U 1B001.b. ‚projektili’ znači cjelokupni raketni sustavi i sustavi bespilotnih zračnih letjelica.

Tehnička Napomena:

Za potrebe 1B001.b. „strojevi za polaganje traka” mogu položiti jednu ili više ‚filamentnih traka’ uz ograničenje na širine veće od 25,4 mm i manje ili jednake 304,8 mm te izrezati i započeti nove zasebne poteze ‚filamentnih traka’ tijekom procesa polaganja.

c.

strojevi za tkanje u više smjerova i više dimenzija ili strojevi za preplitanje, uključujući adaptere i opremu za prilagodbu, posebno izrađeni ili prilagođeni za tkanje, preplitanje ili opletanje vlakana za „kompozitne” strukture;

Tehnička Napomena:

Za potrebe 1B001.c. pletenje je obuhvaćeno tehnikom preplitanja.

d.

oprema koja je posebno izrađena ili prilagođena za proizvodnju ojačanih vlakana, kako slijedi:

1.

oprema za pretvaranje polimernih vlakana (kao što su poliakrilonitril, umjetna svila, nasmoljena vlakna ili polikarbosilan) u ugljikova vlakna ili vlakna od silicijevog karbida, uključujući posebnu opremu za napinjanje vlakana tijekom grijanja;

2.

oprema za taloženje kemijskih para elemenata ili spojeva na zagrijane filamentne podloge kako bi se proizvela silicijeva karbidna vlakna;

3.

oprema za mokro rotacijsko oblikovanje vatrostalne keramike (kao što je aluminijev oksid);

4.

oprema za pretvaranje prekursora/preteča vlakana koja sadržavaju aluminij u aluminijska vlakna zagrijavanjem;

e.

oprema za proizvodnju predimpregniranih materijala navedenih u 1C010.e. metodom taljenja;

f.

oprema za nedestruktivan nadzor posebno izrađena za „kompozitne” materijale, kako slijedi:

1.

rendgenski tomografski sustavi za trodimenzionalni nadzor oštećenja;

2.

numerički upravljani strojevi za ultrazvučno testiranje čiji su pokreti za pozicioniranje predajnika i prijamnika istodobno koordinirani i programirani u četiri ili više osi kako bi slijedili trodimenzionalne oblike komponente koja se kontrolira;

g.

‚strojevi za namještanje prediva’ čije je gibanje radi pozicioniranja ili namještanja pređe koordinirano i programirano u dvije ili više osi ‚primarnog servo pozicioniranja’ i koji su posebno izrađeni za proizvodnju „kompozitnih” avionskih struktura ili „projektila”.

Tehnička Napomena:

Za potrebe 1B001.g. „strojevi za namještanje prediva” mogu položiti jednu ili više „filamentnih traka” širine 25,4 mm ili manje te izrezati i započeti nove zasebne poteze „filamentnih traka” tijekom procesa polaganja.

Tehničke napomene:

1.

Za potrebe 1B001 osi „primarnog servo pozicioniranja” s pomoću usmjeravanja računalnog programa nadziru položaj krajnje jedinice (tj. glave) u prostoru u odnosu na radni dio, u pravilnoj orijentaciji i smjeru, kako bi se postigao željeni proces.

2.

Za potrebe 1B001. ‚filamentna traka’ jedan je kontinuirani komad vrpce, prediva ili vlakana u potpunosti ili djelomično impregniran smolama. „Filamentne trake” u cijelosti ili djelomično impregnirane smolama obuhvaćaju one premazane suhim praškom koji se učvršćuje nakon zagrijavanja.

1B002

Oprema oblikovana za proizvodnju praha metalnih slitina ili čestičnih materijala, koja ima sve sljedeće značajke:

a.

posebno je oblikovana kako bi se izbjegla kontaminacija; i

b.

posebno je oblikovana za upotrebu u jednom od postupaka navedenih u 1C002.c.2.

Važna Napomena:

VIDJETI I 1B102.

1B003

Alati, boje, kalupi ili ugrađeni uređaji za „superplastično oblikovanje” ili „difuzijsko spajanje” titanija, aluminija ili njihovih slitina, posebno projektirani za proizvodnju bilo čega od sljedećega:

a.

zrakoplovni okviri ili aviosvemirske konstrukcije;

b.

„zrakoplovni” ili aviosvemirski motori; ili

c.

posebno oblikovane komponente za konstrukcije navedene u 1B003.a. ili motore navedene u 1B003.b.

1B101

Oprema, osim one navedene u 1B001, za „proizvodnju” strukturnih kompozita kako slijedi i za njih posebno izrađenih komponenata i pribora:

Važna Napomena:

VIDJETI I 1B201.

Napomena:

Komponente i pribor navedeni u 1B101 obuhvaćaju kalupe, osovine, okove, ugrađeni uređaji i alat za pretprešanje, vulkaniziranje, lijevanje, pečenje ili povezivanje kompozitnih struktura i laminata te njihovu proizvodnju.

a.

strojevi za namatanje filamenata ili strojevi za namještanje vlakana čije se kretanje za postavljanje, zamatanje i namatanje vlakana može uskladiti i programirati u tri ili više osi, posebno izrađeni za proizvodnju kompozitnih struktura ili laminata od „vlaknastih ili filamentnih materijala”, i instrumenti za usklađivanje i programiranje;

b.

strojevi za polaganje traka čije se kretanje za postavljanje i polaganje trake i ploča može uskladiti i programirati u dvije ili više osi, namijenjeni za proizvodnju kompozita okvira letjelica ili konstrukcije „projektila”;

c.

oprema namijenjena ili prilagođena za „proizvodnju”„vlaknastih ili filamentnih materijala” kako slijedi:

1.

oprema za pretvaranje polimernih vlakana (kao što su poliakrilonitril, umjetna svila ili polikarbosilan), uključujući posebnu opremu za napinjanje vlakana tijekom grijanja;

2.

oprema za taloženje para elemenata ili spojeva na zagrijane filamentne podloge;

3.

oprema za mokro rotacijsko oblikovanje vatrostalne keramike (kao što je aluminijev oksid);

d.

oprema predviđena ili prilagođena za posebnu obradu površine vlakana ili za proizvodnju predimpregniranih materijala i predoblika navedena u 9C110.

Napomena:

1B101.d. obuhvaća valjke, opremu za razvlačenje, opremu za premazivanje, opremu za rezanje i šablone za izrezivanje oblika.

1B102

„Oprema za proizvodnju” metalnog praha, osim one navedene u 1B002, i komponente kako slijedi:

Važna Napomena:

VIDJETI I 1B115.b.

a.

„oprema za proizvodnju” metalnog praha upotrebljiva za „proizvodnju” u kontroliranom mediju kuglastih, zaobljenih ili atomiziranih materijala navedena u 1C011.a., 1C011.b., 1C111.a.1., 1C111.a.2. ili u Popisu robe vojne namjene;

b.

komponente posebno predviđene za „opremu za proizvodnju” navedenu u 1B002 ili 1B102.a.

Napomena:

1B102 obuhvaća:

a.

generatore plazme (visokofrekventne lučne mlaznice) koji se mogu upotrijebiti za dobivanje raspršenih ili kuglastih metalnih prahova čiji se postupak odvija u mediju argona i vode;

b.

opremu za električno raspršivanje koja se može upotrijebiti za dobivanje raspršenih ili kuglastih metalnih prahova čiji se postupak odvija u mediju argona i vode;

c.

opremu koja se može upotrijebiti za „proizvodnju” kuglastih aluminijskih prahova raspršivanjem taline u inertnom mediju (npr. dušikovom).

1B115

Oprema, osim one navedene u 1B002 ili 1B102, za proizvodnju pogonskoga goriva i njegovih sastojaka, kako slijedi, i za nju posebno predviđene komponente:

a.

„oprema za proizvodnju” za „proizvodnju” ili ispitivanje prihvaćanja tekućih pogonskih goriva ili njihovih sastojaka ili rukovanje njima navedena u 1C011.a., 1C011.b., 1C111 ili u Popisu robe vojne namjene;

b.

„oprema za proizvodnju” za „proizvodnju”, rukovanje, miješanje, vulkaniziranje, lijevanje, prešanje, strojnu obradu, ekstrudiranje ili ispitivanje prihvaćanja čvrstih pogonskih goriva ili njihovih sastojaka navedena u 1C011.a., 1C011.b., 1C111 ili u Popisu robe vojne namjene.

Napomena:

1B115.b ne odnosi se na serijske miješalice, kontinuirane mješalice ili mlinove na tekuću energiju. Za nadzor serijskih miješalica, kontinuiranih miješalica i mlinova na tekuću energiju vidjeti 1B117, 1B118 i 1B119.

Napomena 1.:

Za opremu posebno namijenjenu za proizvodnju sredstava vojne namjene vidjeti Popis robe vojne namjene.

Napomena 2.:

1B115 ne odnosi se na opremu za „proizvodnju” i ispitivanje prihvaćanja borovog karbida te rukovanje njime.

1B116

Posebno projektirane mlaznice za proizvodnju materijala dobivenih pirolitičkim načinom koji su oblikovani na kalupu, škripcu ili nekoj drugoj podlozi od prethodnih plinova koji se raspadaju na rasponu temperatura od 1 573 K (1 300 °C) do 3 173 K (2 900 °C) pri tlaku od 130 Pa do 20 kPa.

1B117

Serijske miješalice koje imaju sve sljedeće značajke i posebno za njih izrađene komponente:

a.

Izrađene ili preinačene za miješanje u vakuumu u rasponu od nula do 13,326 kPa;

b.

Imaju mogućnost upravljanja temperaturom u komori za miješanje;

c.

ukupni prostorni kapacitet od 110 litara ili više; i

d.

najmanje jedna ‚osovina za miješanje/gnječenje’ izvan središta.

Napomena:

U 1B117.d. izraz ‚osovina za miješanje/gnječenje’ ne odnosi se na deaglomeratore ni na rotirajuće oštrice.

1B118

Kontinuirane miješalice koje imaju sve sljedeće značajke i posebno za njih izrađene komponente:

a.

Izrađene ili preinačene za miješanje u vakuumu u rasponu od nula do 13,326 kPa;

b.

Imaju mogućnost upravljanja temperaturom u komori za miješanje;

c.

nešto od sljedećega:

1.

dvije ili više osovine za miješanje/gnječenje; ili

2.

sve navedeno u nastavku:

a.

jednu rotirajuću i oscilirajuću osovinu s nazubljenjima/klinovima za gnječenje; i

b.

nazubljenja/klinove za gnječenje unutar kućišta komore za miješanje.

1B119

Mlinovi na tekuću energiju koji se upotrebljavaju za mrvljenje ili mljevenje tvari navedenih u 1C011.a., 1C011.b., 1C111 ili u Popisu robe vojne namjene i za njih posebno predviđene komponente.

1B201

Strojevi za namatanje filamenata, osim onih navedenih u 1B001 ili 1B101, i njihova oprema, kako slijedi:

a.

Strojevi za namatanje filamenata, osim onih navedenih u 1B001 ili 1B101, i njihova oprema, kako slijedi:

1.

njihovo kretanje za postavljanje, zamatanje i namatanje vlakana usklađeno je i programirano na dvije ili više osovina;

2.

posebno su projektirani za izradu kompozitnih struktura ili laminata iz „vlaknastih ili filamentnih materijala”; i

3.

mogu namatati cilindrične rotore promjera između 75 i 650 mm te dužine 300 mm ili veće;

b.

usklađivanje i programiranje upravljanja strojevima za namatanje filamenata navedenih u 1B201.a.;

c.

precizni škripci za strojeve za namatanje filamenata navedenih u 1B201.a.

1B225

Elektrolitske ćelije za proizvodnju fluora izlaznog kapaciteta većeg od 250 g fluora na sat.

1B226

Elektromagnetski odvajači izotopa namijenjeni za jednostruke ili višestruke izvore iona ili opremljeni njima, koji mogu proizvesti ukupne struje ionskog snopa od 50 mA ili više.

Napomena:

1B226 obuhvaća odvajače:

a.

koji mogu obogatiti stabilne izotope;

b.

čiji se izvori iona i kolektori nalaze u magnetskom polju, a oni su takvih konfiguracija da se nalaze izvan polja.

1B228

Kolone za kriogenu destilaciju vodika koje imaju sve sljedeće značajke:

a.

namijenjene su za rad na vanjskoj temperaturi od 35 K (-238 °C) ili manje;

b.

namijenjene su za rad pri unutarnjem tlaku od 0,5 do 5 MPa;

c.

izrađene su od:

1.

nehrđajućeg čelika serije 300 društva Society of Automotive Engineers International (SAE) s niskim sadržajem sumpora i austenitskim ASTM (ili ekvivalentna norma) brojem veličine zrna 5 ili više; ili

2.

jednakih materijala koji su kriogenski i kompatibilni s vodikom (H2); i

d.

unutarnjih promjera od 30 cm ili više i „stvarnih dužina” od 4 m ili više.

Tehnička Napomena:

U 1B228 ‚stvarna dužina’ znači aktivna visina materijala za pakiranje u zapakiranoj koloni ili aktivna visina pločica unutarnjih razdjelnika u pločastoj koloni.

1B230

Pumpe koje mogu cirkulirati otopine koncentriranog ili razrijeđenog katalizatora kalijeva amida u tekućem amonijaku (KNH2/NH3), koje imaju sve sljedeće značajke:

a.

zračnonepropusne su (tj. hermetički zabrtvljene);

b.

kapaciteta su većeg od 8,5 m3/h; i

c.

imaju jednu od sljedećih značajki:

1.

za otopine koncentriranog kalijeva amida (1 % ili više) pogonski tlak od 1,5 do 60 Mpa; ili

2.

za otopine razrijeđenog kalijeva amida (manje od 1 %) pogonski tlak od 20 do 60 MPa.

1B231

Postrojenja ili oprema za tricij i njihova oprema, kako slijedi:

a.

uređaji ili postrojenja za proizvodnju, izdvajanje, ekstrakciju ili koncentraciju tricija ili rukovanje njime;

b.

oprema za uređaje ili postrojenja za tricij, kako slijedi:

1.

rashladne jedinice vodikom ili helijem koje mogu hladiti do 23 K (– 250 °C) ili manje, kapaciteta za uklanjanje topline većeg od 150 W;

2.

skladište izotopa vodika ili sustav pročišćavanja izotopa vodika upotrebom metalnih hidrida kao medija za skladištenje ili pročišćavanje.

1B232

Turboekspanderi ili turboekspander-kompresorska postrojenja koji imaju obje sljedeće značajke:

a.

predviđeni su za rad s izlaznom temperaturom od 35 K (– 238 °C) ili manje; i

b.

predviđeni su za propusnu moć plinovitog vodika od 1 000 kg/h ili veću.

1B233

Postrojenja ili uređaji za odvajanje izotopa litija i sustavi i oprema za njih, kako slijedi:

a.

uređaji ili postrojenja za odvajanje izotopa litija;

b.

oprema za odvajanje izotopa litija na temelju procesa s amalgamom litija i žive, kako slijedi:

1.

brtvljene kolone za izmjenu tekućina – tekućina, posebno namijenjene za amalgame litija;

2.

pumpe za amalgame žive ili litija;

3.

ćelije za elektrolizu amalgama litija;

4.

isparivači za otopinu koncentriranog litijeva hidroksida;

c.

sustavi za izmjenu iona posebno namijenjeni za odvajanje izotopa litija i za njih posebno izrađene komponente;

d.

sustavi za kemijsku izmjenu (u kojima se upotrebljavaju krunasti eteri, kriptandi ili eteri s privjeskom) posebno namijenjeni za odvajanje izotopa litija i za njih posebno izrađene komponente.

1B234

Posude, komore, spremnici i drugi slični uređaji za držanje jakog eksploziva namijenjeni za testiranje jakih eksploziva ili eksplozivnih naprava koji imaju obje sljedeće značajke:

Važna Napomena:

VIDJETI I POPIS ROBE VOJNE NAMJENE

a.

namijenjeni su u potpunosti zadržati eksploziju jednaku eksploziji 2 kg trinitrotoluena (TNT) ili jaču i

b.

imaju elemente ili značajke dizajna koje im omogućuju istovremeni ili odgođeni prijenos informacija o dijagnostici ili mjerenju.

1B235

Ciljni sklopovi i komponente za proizvodnju tricija, kako slijedi:

a.

Ciljni sklopovi izrađeni od litija obogaćenog izotopom litij-6 ili koji ga sadržavaju, posebno izrađeni za proizvodnju tricija zračenjem, uključujući umetanje u nuklearni reaktor;

b.

Komponente posebno izrađene za proizvodnju ciljnih sklopova navedenih u 1B235.a.

Tehnička Napomena:

Komponente posebno izrađene za ciljne sklopove za proizvodnju tricija mogu sadržavati pelete od litija, getere od tricija i posebno presvučene obloge.

1C   Materijali

Tehnička Napomena:

Metali i slitine:

Ako nije drukčije određeno, riječi ‚metali’ i ‚slitine’ u 1C001 do 1C012 odnose se na neobrađene i poluproizvedene oblike, kako slijedi:

neobrađeni oblici:

 

anode, kugle, šipke (uključujući nazubljene i žičane šipke), poluge, blokovi, briketi, pogače, katode, kristali, kocke, kockice, zrna, granule, grede, grude, kuglice, gredice, prah, rondele, sačma, pločice, zrna, spužva, štapići;

poluproizvedeni oblici (premazani, obloženi, izbušeni ili perforirani ili ne):

a.

kovani ili obrađeni materijali dobiveni valjanjem, vučenjem, ekstrudiranjem, kovanjem, ekstrudiranjem pobudom, prešanjem, mrvljenjem, atomiziranjem i mljevenjem, odnosno: kutovi, kanali, krugovi, diskovi, prašina, komadići, folije i list, kovani predmeti, ploča, prah, otisnuti i utisnuti predmeti, trake, prsteni, šipke (uključujući šipke za varenje, žičane šipke i valjanu žicu), dijelovi, oblici, listovi, trake, cjevovod i cijevi (uključujući krugove, četverokute i udubine cijevi), vučena ili ekstrudirana žica;

b.

lijevani materijal proizveden lijevanjem u pijesku, ulošku za prešanje, metalnim, gipsanim ili drugim vrstama kalupa, uključujući lijevanje pod visokim pritiskom, pečene oblike i oblike dobivene metalurgijom praha.

Predmetom nadzora trebaju ostati oblici koji nisu navedeni, a za koje se tvrdi da su dovršeni proizvodi iako stvarno predstavljaju neobrađene oblike ili poluproizvedene oblike.

1C001

Materijali posebno projektirani za apsorpciju elektromagnetskog zračenja ili u suštini vodljivi polimeri, kako slijedi:

Važna Napomena:

VIDJETI I 1C101.

a.

materijali za apsorpciju frekvencija koje premašuju 2 x 108 Hz, ali su manje od 3 x 1012 Hz;

Napomena 1.:

1C001.a. ne odnosi se na:

a.

apsorbere tipa kose, izrađene od prirodnih ili sintetičkih vlakana, s nemagnetskim opterećenjem koje služi za apsorpciju;

b.

apsorbere koji ne gube magnetsko svojstvo i za čiju se površinu podrazumijeva da je po obliku neplošna, uključujući piramide, stošce, klinove i zmijolike površine;

c.

plošne apsorbere koji imaju sve sljedeće značajke:

1.

izrađeni su od bilo čega od navedenoga:

a.

plastični pjenasti materijali (fleksibilni ili kruti) s ugljičnim punjenjem ili organski materijali, uključujući veziva, koji daju više od 5 % odjeka u usporedbi s metalom na pojasu čija širina premašuje za ±15 % središnju frekvenciju incidentne energije, i koji ne mogu podnijeti temperature više od 450 K (177 °C); ili

b.

keramički materijali koji daju više od 20 % odjeka u usporedbi s metalom na pojasu čija širina premašuje za ±15 % središnju frekvenciju incidentne energije i koji ne mogu podnijeti temperature više od 800 K (527 °C);

Tehnička Napomena:

Uzorci ispitivanja apsorpcije za 1C001.a. Napomena: 1.c.1. treba biti kvadrat čiju stranicu čini najmanje 5 valnih dužina središnje frekvencije i postavljen na udaljenom polju elementa koji zrači.

2.

vlačna čvrstoća manja od 7 x 106 N/m2; i

3.

granica čvrstoće pri stlačivanju manja od 14 × 106 N/m2;

d.

plošni apsorberi izrađeni od sinteriranog ferita koji imaju sve sljedeće značajke:

1.

specifična težina veća od 4,4; i

2.

radna temperatura do najviše 548 K (275 °C) ili niža;

e.

plošni apsorberi koji ne gube magnetsko svojstvo i koji su proizvedeni od materijala ‚pjene otvorenih ćelija’ gustoće 0,15 g/cm3 ili manje.

Tehnička Napomena:

‚Pjene otvorenih ćelija’ fleksibilan su i porozan materijal čija je unutrašnja struktura otvorena prema atmosferi. ‚Pjene otvorenih ćelija’ poznate su i kao netopive pjene.

Napomena 2.:

Ničim od navedenoga u Napomeni 1. uz stavku 1C001.a. ne sprečava se magnetske materijale da vrše apsorpciju kad su prevučeni bojom.

b.

Materijali kroz koje ne prolazi vidljiva svjetlost, posebno napravljeni za apsorpciju bliskog infracrvenog zračenja valne duljine veće od 810 nm, ali manje od 2 000 nm (frekvencije veće od 150 THz, ali manje od 370 THz);

Napomena:

1C001.b. ne odnosi se na materijale posebno namijenjene ili formulirane za bilo koju od sljedećih primjena:

a.

„lasersko” označavanje polimera; ili

b.

„lasersko” varenje polimera.

c.

u suštini vodljivi polimerni materijali s velikom električnom provodljivošću’ koja premašuje 10 000 S/m (siemens na metar) ili ‚pločastim (površinskim) specifičnim otporom’ od manje od 100 om/kvadrat, koji se temelje na bilo kojem od navedenih polimera:

1.

polianilin;

2.

polipirol;

3.

politiofen;

4.

polifenilen-vinilen; ili

5.

politienilen-vinilen.

Napomena:

1C001.c. ne odnosi se na materijale u tekućem stanju.

Tehnička Napomena:

‚Veliku električnu provodljivost’ i ‚pločasti (površinski) specifični otpor’ potrebno je odrediti s pomoću norme ASTM D-257 ili nacionalnih ekvivalenata.

1C002

Metalne slitine, prah metalne slitine i materijali od slitina, kako slijedi:

Važna Napomena:

VIDJETI I 1C202.

Napomena:

1C002 ne odnosi se na metalne slitine, prah metalne slitine i materijale od slitina posebno namijenjene za potrebe premazivanja.

Tehničke napomene:

1.

Metalne slitine u 1C002 one su koje sadržavaju veći maseni udio navedenog metala nego bilo kojeg drugog elementa.

2.

‚Izdržljivost od loma na naprezanje’ potrebno je mjeriti u skladu s normom ASTM E-139 ili nacionalnim ekvivalentima.

3.

‚Izdržljivost od niskocikličkog naprezanja’ potrebno je mjeriti u skladu s normom ASTM E-606 ‚Preporučena praksa za ispitivanje niskocikličkog naprezanja s konstantnom amplitudom’ ili nacionalnim ekvivalentima. Ispitivanja je potrebno provesti osno s prosječnim odnosom naprezanja koji je jednak 1 i faktorom koncentracije naprezanja (Kt) koji je jednak 1. Prosječan omjer naprezanja definira se kao najveće naprezanje minus najmanje naprezanje podijeljeno s najvećim naprezanjem.

a.

aluminidi, kako slijedi:

1.

aluminidi nikla s masenim udjelom aluminija najmanje 15 %, a najviše 38 % i s najmanje jednim dodatnim slitinskim elementom;

2.

aluminidi titanija s masenim udjelom aluminija 10 % ili većim i s najmanje jednim dodatnim slitinskim elementom;

b.

metalne slitine, kako slijedi, napravljene od praha ili posebnog materijala navedenog u 1C002.c.:

1.

slitine nikla s bilo kojom od sljedećih značajki:

a.

‚izdržljivost od loma na naprezanje’ od 10 000 sati ili duže pri 923 K (650 °C) i naprezanju od 676 MPa; ili

b.

‚izdržljivost od niskocikličkog naprezanja’ od 10 000 ciklusa ili više pri 823 K (550 °C) i najvećem naprezanju od 1 095 MPa;

2.

slitine niobija s bilo kojom od sljedećih značajki:

a.

‚izdržljivost od loma na naprezanje’ od 10 000 sati ili duže pri 1 073 K (800 °C) i naprezanju od 400 MPa; ili

b.

‚izdržljivost od niskocikličkog naprezanja’ od 10 000 ciklusa ili više pri 973 K (700 °C) i najvećem naprezanju od 700 MPa;

3.

slitine titanija s bilo kojom od sljedećih značajki:

a.

‚izdržljivost od loma na naprezanje’ od 10 000 sati ili duže pri 723 K (450 °C) i naprezanju od 200 MPa; ili

b.

‚izdržljivost od niskocikličkog naprezanja’ od 10 000 ciklusa ili više pri 723 K (450 °C) i najvećem naprezanju od 400 MPa;

4.

slitine aluminija s bilo kojom od sljedećih značajki:

a.

vlačna čvrstoća 240 MPa ili više pri 473 K (200 °C); ili

b.

vlačna čvrstoća 415 MPa ili više pri 298 K (25 °C)

5.

slitine magnezija s bilo kojom od sljedećih značajki:

a.

vlačna čvrstoća 345 MPa ili više; i

b.

brzina korozije manja od 1 mm/godina u 3-postotnoj vodenoj otopini natrijeva klorida mjerena u skladu s normom ASTM G-31 ili nacionalnim ekvivalentima;

c.

prah metalne slitine ili materijal u česticama koji ima sve sljedeće značajke:

1.

izrađen je od bilo kojeg od sljedećih složenih sustava:

Tehnička Napomena:

U nastavku X je jednak jednom ili više slitinskih elemenata.

a.

slitine nikla (Ni-Al-X, Ni-X-Al) koje odgovaraju za dijelove ili komponente turbinskog motora, odnosno slitine s manje od tri nemetalne čestice (koje se uvode tijekom proizvodnog postupka) veće od 100 μm u 109 čestica slitine;

b.

slitine niobija (Nb-Al-X ili Nb-X-Al, Nb-Si-X ili Nb-X-Si, Nb-Ti-X ili Nb-X-Ti);

c.

slitine titana (Ti-Al-X ili Ti-X-Al);

d.

slitine aluminija (Al-Mg-X ili Al-X-Mg, Al-Zn-X ili Al-X-Zn, Al-Fe-X ili Al-X-Fe); ili

e.

slitine magnezija (Mg-Al-X ili Mg-X-Al);

2.

izrađen je u kontroliranoj okolini bilo kojim od sljedećih postupaka:

a.

‚vakuumska atomizacija’;

b.

‚plinska atomizacija’;

c.

‚rotacijska atomizacija’;

d.

‚kaljenje pljuskanjem’;

e.

‚zavrtanje taline’ i ‚pretvaranje u prah’;

f.

‚ekstrakcija taline’ i ‚pretvaranje u prah’;

g.

‚mehaničko stvaranje slitine’; ili

h.

‚atomizacija plazmom’; i

3.

može tvoriti materijale navedene u 1C002.a. ili 1C002.b.;

d.

slitinski materijali koji imaju sve sljedeće značajke:

1.

izrađeni su od bilo kojeg od složenih sustava navedenih u 1C002.c.1.;

2.

u obliku su neuprašenih listića, traka ili tankih štapova; i

3.

proizvedeni su u kontroliranoj okolini na bilo koji od sljedećih načina:

a.

‚kaljenje pljuskanjem’;

b.

‚zavrtanje taline’; ili

c.

‚ekstrakcija taljenjem’.

Tehničke napomene:

1.

‚Vakuumska atomizacija’ jest postupak raspršivanja toka rastaljenog metala u kapljice promjera 500 μm ili manje brzom evolucijom rastopljenog plina nakon izlaganja vakuumu.

2.

‚Plinska atomizacija’ jest postupak raspršivanja toka rastaljene metalne slitine u kapljice promjera 500 μm ili manje mlazom plina pod visokim tlakom.

3.

‚Rotacijska atomizacija’ jest postupak kojim se centrifugalnom silom usitnjava tok ili količina rastaljenog metala u kapljice promjera 500 μm ili manje.

4.

‚Kaljenje pljuskanjem’ jest postupak za ‚brzu solidifikaciju’ toka rastaljenog metala koji udara o rashlađeni blok tvoreći plosnat proizvod.

5.

‚Zavrtanje taline’ jest postupak ‚brze solidifikacije’ rastaljenog metalnog mlaza koji pada na rotirajući rashladni blok, čime se stvara lisnat, vrpčast ili štapićast proizvod.

6.

‚Pretvaranje u prah’ jest postupak usitnjavanja materijala do čestica drobljenjem ili mljevenjem.

7.

‚Ekstrakcija taline’ jest postupak ‚brze solidifikacije’ i izvlačenja proizvoda slitine u obliku vrpce ulaganjem kratkog segmenta rotirajućeg ohlađenog bloka u kupku rastaljene metalne slitine.

8.

‚Mehaničko stvaranje slitine’ jest postupak legiranja koji proizlazi iz vezanja, lomljenja i ponovnog vezanja elementarnih i glavnih prahova slitine mehaničkim djelovanjem. Nemetalne čestice mogu biti uključene u slitinu dodavanjem odgovarajućih prahova.

9.

‚Atomizacija plazmom’ jest postupak kojim se rastaljen mlaz ili kruti metal razbija u kapljice promjera 500 μm ili manje plazma plamenicima u okruženju inertnog plina.

10.

‚Brza solidifikacija’ jest postupak koji uključuje solidifikaciju rastaljenog materijala pri brzinama hlađenja većima od 1 000 K/s.

1C003

Magnetski metali, svih vrsta i bilo kojeg oblika, koji imaju bilo koju od sljedećih značajki:

a.

početna relativna propusnost 120 000 ili više i debljina 0,05 mm ili manje;

Tehnička Napomena:

Mjerenje početne relativne propusnosti mora se izvesti na materijalima koji su u potpunosti kaljeni.

b.

magnetski opredijeljene slitine koje imaju bilo koju od sljedećih značajki:

1.

magnetski opredijeljena zasićenost veća od 5 x 10-4; ili

2.

magnetomehanički faktor spajanja (k) veći od 0,8; ili

c.

amorfne ili „nanokristalinske” trake slitine koje imaju sve sljedeće značajke:

1.

spoj s masenim udjelom željeza, kobalta ili nikla 75 % ili više;

2.

magnetska indukcija zasićenosti (Bs) od 1,6 T ili više; i

3.

nešto od sljedećega:

a.

debljina trake 0,02 mm ili manje; ili

b.

električna otpornost 2 × 10–4 om cm ili više.

Tehnička Napomena:

‚Nanokristalinski’ materijali u 1C003.c. oni su materijali čije je zrno kristala veličine 50 nm ili manje, kako se utvrdi difrakcijom X-zraka.

1C004

Slitine urana i titanija ili slitine volframa s „matricom” koja se temelji na željezu, niklu ili bakru koje imaju sve sljedeće značajke:

a.

gustoća veća od 17,5 g/cm3;

b.

granica elastičnosti veća od 880 MPa;

c.

granična vlačna čvrstoća veća od 1 270 MPa; i

d.

istezljivost veća od 8 %.

1C005

„Supravodljivi”„kompozitni” vodiči dužine veće od 100 m ili mase veće od 100 g, kako slijedi:

a.

„supravodljivi”„kompozitni” vodiči koji se sastoje od jednog ili više filamenata od niobija i titanija, koji imaju sve sljedeće značajke:

1.

utisnuti su u „matricu” koja nije bakrena ili miješana „matrica” na bazi bakra; i

2.

imaju površinu presjeka manju od 0,28 × 10–4 mm2 (6 μm u promjeru za kružne ‚filamente’);

b.

„supravodljivi”„kompozitni” vodiči koji se sastoje od jednog ili više „supravodljivih”„filamenata”, osim niobija i titanija, koji imaju sve sljedeće značajke:

1.

„kritična temperatura” koja je pri nula magnetske indukcije veća od 9,85 K (– 263,31 °C); i

2.

koji ostaju u „supravodljivom” stanju pri temperaturi od 4,2 K (– 268,96 °C) kad su izloženi magnetskom polju orijentiranom u bilo kojem smjeru okomitom na longitudinalnu os vodiča i koji odgovaraju magnetskoj indukciji od 12 T s kritičnom gustoćom struje većom od 1 750 A/mm2 po cijeloj površini vodiča;

c.

„supravodljivi”„kompozitni” vodiči koji se sastoje od jednog ili više „supravodljivih” filamenata koji ostaju „supravodljivi” iznad 115 K (– 158,16 °C).

Tehnička Napomena:

Za potrebe 1C005 ‚filamenti’ mogu biti u obliku niti, cilindra, folije, vrpce ili trake.

1C006

Tekućine i materijali za podmazivanje, kako slijedi:

a.

ne upotrebljava se;

b.

materijali za podmazivanje koji sadržavaju, kao glavni sastojak, bilo koji od navedenih spojeva ili materijala:

1.

fenilen ili alkilfenilen etere ili tio-etere ili njihove smjese, koji sadržavaju više od dvije funkcionalne skupine etera ili tio-etera ili njihove smjese; ili

2.

fluorirane silikonske tekućine kinematične viskoznosti manje od 5 000 mm2/s (5 000 centistoka) mjerene pri 298 K (25 °C);

c.

tekućine za prigušivanje ili plutanje koje imaju sve od sljedećih značajki:

1.

čistoća veća od 99,8 %;

2.

sadržavaju manje od 25 čestica od 200 μm ili veće po veličini na 100 ml; i

3.

proizvedene su od najmanje 85 % bilo kojeg od navedenih spojeva:

a.

dibromtetrafluoretan (CAS 25497-30-7, 124-73-2, 27336-23-8);

b.

poliklortrifluoretilen (samo modifikacije ulja i voska); ili

c.

polibromotrifluoroetilen;

d.

fluorugljikove tekućine namijenjene za elektroničko hlađenje koje imaju sve sljedeće značajke:

1.

sadržavaju 85 % ili više masenog udjela bilo čega od navedenoga ili njihovih mješavina:

a.

monomerski oblici perfluorpolialkileter-triazina ili perfluoralifatskih etera;

b.

perfluoroalkilamini;

c.

perfluorocikloalkani; ili

d.

perfluoroalkani;

2.

gustoća pri 298 K (25 °C) iznosi 1,5 g/ml ili više;

3.

u tekućem su stanju pri 273 K (0 °C); i

4.

sadržavaju 60 % ili više masenog udjela fluora.

Napomena:

1C006.d. ne odnosi se na materijale koji su navedeni i pakirani kao medicinski proizvodi.

1C007

Keramički prahovi, keramički „matrični”„kompozitni” materijali i ‚prekursori/materijali preteče’, kako slijedi:

Važna Napomena:

VIDJETI I 1C107.

a.

keramički prahovi od titanijeva diborida (TiB2) (CAS 12045-63-5) koji imaju ukupne metalne nečistoće, isključujući namjerne dodatke, manje od 5 ppm, prosječnu veličinu čestica 5 μm ili manju i ne više od 10 % čestica većih od 10 μm;

b.

ne upotrebljava se;

c.

keramički „matrični”„kompozitni” materijali, kako slijedi:

1.

keramički-keramički „kompozitni” materijali s „matricom” od stakla ili oksida i ojačani bilo kojim od sljedećih:

a.

kontinuiranim vlaknima izrađenim od bilo kojeg od sljedećih materijala:

1.

Al2O3 (CAS 1344-28-1); ili

2.

Si-C-N; ili

Napomena:

1C007.c.1.a. ne odnosi se na „kompozite” koji sadržavaju vlakna vlačne čvrstoće manje od 700 MPa pri 1 273 K (1 000 °C) ili otpor protiv plastičnog preoblikovanja vlačnom silom od više od 1 % naprezanja zbog klizanja pri 100 MPa opterećenja i 1 273 K (1 000 °C) za 100 sati.

b.

Vlakna su sve od navedenoga:

1.

izrađeni su od bilo kojeg od navedenih materijala:

a.

Si-N;

b.

Si-C;

c.

Si-Al-O-N; ili

d.

Si-O-N; i

2.

imaju „specifičnu vlačnu čvrstoću” veću od 12,7 × 103 m;

2.

keramički „matrični”„kompozitni” materijali, kod kojih „matricu” tvore karbidi ili nitridi silicija, cirkonija ili bora;

d.

ne upotrebljava se;

e.

‚prekursori/materijali preteče’ posebno izrađeni za „proizvodnju” materijala navedenih u 1C007.c., kako slijedi:

1.

polidiorganosilani;

2.

polisilazani;

3.

polikarbosilazani;

Tehnička Napomena:

Za potrebe 1C007, ‚prekursori/materijali preteče’ su polimerni ili metalnoorganski materijali za posebne namjene za „proizvodnju” silicijeva karbida, silicijeva nitrida ili keramike sa silicijem, ugljikom i dušikom.

f.

ne upotrebljava se.

1C008

Nefluorirane polimerske tvari, kako slijedi:

a.

imidi, kako slijedi:

1.

bismaleimidi;

2.

aromatski poliamid-imidi (PAI) s ‚temperaturom prelaska u staklo (Tg)’ višom od 563 K (290 °C);

3.

aromatski poliimidi s ‚temperaturom prelaska u staklo (Tg)’ višom od 505 K (232 °C);

4.

aromatski polieterimidi s ‚temperaturom prelaska u staklo (Tg)’ višom od 563 K (290 °C);

Napomena:

1C008.a. odnosi se na tvari u tekućem ili krutom „taljivom” stanju, uključujući smole, praškove, kuglice, folije, listove, vrpce ili trake.

Važna Napomena:

Za „netaljive” aromatske poliamide u obliku folije, listova, vrpci ili traka vidjeti 1A003.

b.

ne upotrebljava se;

c.

ne upotrebljava se;

d.

poliaril ketoni;

e.

poliaril sulfidi, ako je arilna skupina bifenilna, trifenilna ili njihova kombinacija;

f.

polibifenilenetersulfon s ‚temperaturom prelaska u staklo (Tg)’ višom od 563 K (290 °C).

Tehničke napomene:

1.

‚Temperatura prelaska u staklo (Tg)’ za termoplastične materijale u 1C008.a.2., materijale u 1C008.a.4. i materijale u 1C008.f. utvrđuje se metodom opisanom u normi ISO 11357-2 :1999 ili ekvivalentnoj nacionalnoj normi.

2.

‚Temperatura prelaska u staklo (Tg)’ za duroplastične materijale u 1C008.a.2. i materijale u 1C008.a.3. utvrđena je metodom ispitivanja opterećenja u tri točke opisanom u normi ASTM D 7028-07 ili ekvivalentnoj nacionalnoj normi. Ispitivanje je potrebno provesti na suhom testnom uzorku čiji je stupanj stvrdnjavanja najmanje 90 % kako je definirano normom ASTM E 2160-04 ili ekvivalentnom nacionalnom normom, koji je sušen kombinacijom standardnih postupaka i postupaka nakon sušenja s pomoću kojih se ostvaruje najviši Tg.

1C009

Neobrađeni spojevi s fluorom, kako slijedi:

a.

ne upotrebljava se;

b.

fluorirani poliimidi s masenim udjelom vezanog fluora 10 % ili većim;

c.

fluorinirani fosfazen elastomeri s masenim udjelom vezanog fluora 30 % ili većim.

1C010

„Vlaknasti ili filamentni materijali”, kako slijedi:

Važna Napomena:

VIDJETI I 1C210. I 9C110.

Tehničke napomene:

1.

Za potrebe izračuna „specifične vlačne čvrstoće”, „specifičnog modula” ili specifične težine „vlaknastih ili filamentnih materijala” u 1C010.a., 1C010.b., 1C010.c ili 1C010.e.1.b. vlačnu čvrstoću i modul potrebno je utvrditi Metodom A opisanom u normi ISO 10618 :2004 ili ekvivalentnoj nacionalnoj normi.

2.

Procjenjivanje „specifične vlačne čvrstoće”, „specifičnog modula” ili specifične težine nejednosmjernih „vlaknastih ili filamentnih materijala” (npr. tkanina, nasumičnih rogožina ili gajtana) u 1C010 mora se temeljiti na mehaničkim svojstvima sastavnih jednosmjernih monofilamenata (npr. monofilamenti, pređa, roving ili predivo) prije prerade u nejednosmjerne „vlaknaste ili filamentne materijale”.

a.

organski „vlaknasti ili filamentni materijali” koji imaju sve sljedeće značajke:

1.

„specifični modul” veći od 12,7 × 106 m; i

2.

„specifična vlačna čvrstoća” veća od 23,5 × 104 m;

Napomena:

1C010.a. ne odnosi se na polietilen.

b.

ugljikovi „vlaknasti ili filamentni materijali” koji imaju sve sljedeće značajke:

1.

„specifični modul” veći od 14,65 × 106 m; i

2.

„specifična vlačna čvrstoća” veća od 26,82 × 104 m;

Napomena:

1C010.b. ne odnosi se na:

a.

„vlaknaste ili filamentne materijale” za popravak konstrukcija „civilnih zrakoplova” ili laminata, koji imaju sve sljedeće značajke:

1.

površina ne veća od 1 m2;

2.

dužina ne veća od 2,5 m; i

3.

širina veća od 15 mm.

b.

mehanički sječeni, mljeveni ili rezani ugljikovi „vlaknasti ili filamentni materijali” dugi najviše 25,0 mm.

c.

anorganski „vlaknasti ili filamentni materijali” koji imaju sve sljedeće značajke:

1.

imaju bilo koju od sljedećih značajki:

a.

maseni udio od 50% ili više silicijeva dioksida i „specifični modul” veći od 2,54 × 106 m; ili

b.

nisu navedeni u 1C010.c.1.a. i imaju „specifični modul” veći od 5,6 × 106 m; i

2.

točke taljenja, omekšavanja, raspadanja ili sublimacije koje su više od 1 922 K (1 649 °C) u inertnoj okolini;

Napomena:

1C010.c. ne odnosi se na:

a.

diskontinuirana, višefazna, polikristalinična aluminijska vlakna u obliku rezanih vlakana ili nasumično čupava oblika, s masenim udjelom silicija 3 % ili većim, sa „specifičnim modulom” manjim od 10 × 106 m;

b.

molibden i vlakna slitine molibdena;

c.

vlakna od bora;

d.

diskontinuirana keramička vlakna s točkama taljenja, omekšavanja, raspadanja ili sublimacije nižim od 2 043 K (1 770 °C) u inertnoj okolini.

d.

„vlaknasti ili filamentni materijali” koji imaju bilo koju od sljedećih značajki:

1.

sastavljeni su od bilo kojeg od sljedećih materijala:

a.

polieterimidi navedeni u 1C008.a.; ili

b.

materijali navedeni u 1C008.d. do 1C008.f.; ili

2.

sastavljeni su od materijala navedenih u 1C010.d.1.a. ili 1C010.d.1.b. i „izmiješano” s ostalim vlaknima navedenim u 1C010.a., 1C010.b. ili 1C010.c.;

Tehnička Napomena:

‚Izmiješano’ znači miješanje filamenata termoplastičnih vlakana i vlakana za ojačavanje da bi se dobila vlaknasto ojačana „matrična” mješavina u potpuno vlaknastom obliku.

e.

‚Vlaknasti ili filamentni materijali’ potpuno ili djelomično impregnirani umjetnim ili prirodnim smolama (predimpregnirani materijali), „vlaknasti ili filamentni materijali” premazani metalom ili ugljikom (predoblici) ili ‚predoblici ugljičnih vlakana’ koji imaju sve sljedeće značajke:

1.

imaju bilo koju od sljedećih značajki:

a.

anorganski „vlaknasti ili filamentni materijali” navedeni u 1C010.c. ili

b.

organski ili ugljikovi „vlaknasti ili filamentni materijali” koji imaju sve sljedeće značajke:

1.

„specifični modul” veći od 10,15 x 106 m; i

2.

„specifična vlačna čvrstoća” veća od 17,7 × 104 m; i

2.

imaju bilo koju od sljedećih značajki:

a.

umjetna ili prirodna smola navedena u 1C008 ili 1C009.b.;

b.

‚temperatura prelaska u staklo pri dinamičkoj mehaničkoj analizi (DMA Tg)’ 453 K (180 °C) ili viša uz fenolne smole; ili

c.

‚temperaturu prijelaza u staklo pri dinamičkoj mehaničkoj analizi (DMA Tg)’ jednaku ili višu od 505 K (232 °C) i koja ima umjetne ili prirodne smole koje nisu navedene u 1C008 ili 1C009.b., i koje nisu fenolske smole;

Napomena 1.:

„Vlaknasti ili filamentni materijali” premazani metalom ili ugljikom (predoblici) ili ‚predoblici ugljičnih vlakana’, koji nisu impregnirani umjetnim ili prirodnim smolama, navedeni su u „vlaknastim ili filamentnim materijalima” u 1C010.a., 1C010.b. ili 1C010.c.

Napomena 2.:

1C010.e. ne odnosi se na:

a.

ugljikove „vlaknaste ili filamentne materijale” (predimpregnirani materijali) impregnirane „matricom” epoksi smole za popravak konstrukcija „civilnih zrakoplova” ili laminata, koji imaju sve sljedeće značajke:

1.

površina ne veća od 1 m2;

2.

dužina ne veća od 2,5 m; i

3.

širina veća od 15 mm.

b.

ugljikove „vlaknaste ili filamentne materijale” potpuno ili djelomično impregnirane umjetnim ili prirodnim smolama, mehanički sječene, mljevene ili rezane, najveće duljine 25,0 mm, kada se upotrebljava umjetna ili prirodna smola koja nije navedena u 1C008 ili 1C009.b.

Tehničke napomene:

1.

‚Predoblici ugljičnih vlakana’ znači uređen raspored neobloženih ili obloženih vlakana namijenjen tome da čine okvir dijela prije uvođenja „matrice” kako bi se oblikovao „kompozit”.

2.

‚Temperatura prelaska u staklo pri dinamičkoj mehaničkoj analizi (DMA Tg)’ za materijale u 1C010.e. utvrđena je suhom metodom opisanom u normi ASTM D 7028-07 ili odgovarajućom nacionalnom normom. U slučaju duroplastičnih materijala stupanj stvrdnjavanja suhog testnog uzorka mora biti najmanje 90 %, kako je definirano normom ASTM E 2160-04 ili ekvivalentnom nacionalnom normom.

1C011

Metali i spojevi kako slijedi:

Važna Napomena:

VIDJETI I POPIS ROBE VOJNE NAMJENE I 1C111.

a.

metali u česticama veličine manje od 60 μm bilo da su kuglaste, atomizirane, zaobljene, ljuskaste ili mljevene, proizvedeni od materijala koji sadržava 99 % ili više cirkonija, magnezija ili njihovih slitina;

Tehnička Napomena:

Prirodni sadržaj hafnija u cirkoniju (obično 2 % do 7 %) računa se zajedno s cirkonijem.

Napomena:

Metali ili slitine navedeni u 1C011.a. nadziru se bez obzira na to jesu li metali ili slitine učahureni u aluminiju, magneziju, cirkoniju ili beriliju.

b.

bor ili borove slitine čija je veličina čestica 60 μm ili manje, kako slijedi:

1.

bor čistoće masenog udjela 85 % ili većim;

2.

borove slitine s masenim udjelom bora 85 % ili više;

Napomena:

Metali ili slitine navedeni u 1C011.b. nadziru se bez obzira na to jesu li metali ili slitine učahureni u aluminiju, magneziju, cirkoniju ili beriliju.

c.

gvanidin nitrat (CAS 506-93-4);

d.

nitrogvanidin (NQ) (CAS 556-88-7).

Važna Napomena:

Vidjeti i popis robe vojne namjene za prahove promiješane s ostalim tvarima za vojne svrhe.

1C012

Materijali kako slijedi:

Tehnička Napomena:

Ovi se materijali obično upotrebljavaju za izvore nuklearne topline.

a.

plutonij u bilo kojem obliku s analizom izotopa plutonija plutonij-238 s masenim udjelom većim od 50 %;

Napomena:

1C012.a. ne odnosi se na:

a.

pošiljke sa sadržajem plutonija od 1 g ili manje;

b.

pošiljke od tri „efektivna grama” ili manje kad se nalaze u senzornoj komponenti instrumenata.

b.

„prethodno izdvojen” neptunij-237 u bilo kojem obliku.

Napomena:

1C012.b. ne odnosi se na pošiljke sa sadržajem neptunija-237 od 1 g ili manje.

1C101

Materijali i uređaji za smanjenje parametara uočljivosti, kao što su radarska odbojnost, ultraljubičaste/infracrvene oznake i akustične oznake, osim onih navedenih u 1C001, koji se upotrebljavaju za „projektile” i podsustave „projektila” ili bespilotne zračne letjelice navedene u 9A012 ili 9A112.a.

Napomena 1.:

1C101 obuhvaća:

a.

strukturne materijale i premaze posebno predviđene za smanjenu radarsku odbojnost;

b.

premaze, uključujući boje, posebno predviđene za smanjenu ili podešenu odbojnost ili sposobnost zračenja u mikrovalnom, infracrvenom ili ultraljubičastom području elektromagnetskog spektra.

Napomena 2.:

1C101 ne obuhvaća premaze kad se posebno upotrebljavaju za toplinsku kontrolu satelita.

Tehnička Napomena:

U 1C101 ‚projektili’ znači cjelokupni raketni sustavi i sustavi bespilotnih zračnih letjelica s dometom većim od 300 km.

1C102

Materijali ugljik-ugljik ponovno zasićeni pirolizom namijenjeni za letjelice za lansiranje u svemir navedene u 9A004 ili sondažne rakete navedene u 9A104.

1C107

Grafitni i keramički materijali, osim onih navedenih u 1C007, kako slijedi:

a.

sitnozrnati grafiti gustoće 1,72 g/cm3 ili veće, mjerene pri 288 K (15 °C), s česticama veličine 100 μm ili manje koji se upotrebljavaju za raketne mlaznice i vrhove nosova letjelica koje se vraćaju u atmosferu, koji se mogu strojno obrađivati u bilo koji od sljedećih proizvoda:

1.

cilindri promjera 120 mm ili više i dužine 50 mm ili veće;

2.

cijevi čiji je unutarnji promjer 65 mm ili veći, debljina stijenki 25 mm ili veća, a dužina 50 mm ili veća; ili

3.

blokovi veličine 120 mm × 120 mm × 50 mm ili veći;

Važna Napomena:

Vidjeti i 0C004.

b.

pirolitički ili vlaknima ojačani grafiti koji se upotrebljavaju za raketne mlaznice i vrhove nosova letjelica koje se vraćaju u atmosferu i koji se upotrebljavaju za „projektile”, letjelice za lansiranje u svemir iz 9A004 ili sondažne rakete iz 9A104;

Važna Napomena:

Vidjeti i 0C004.

c.

keramički kompozitni materijali (dielektrične konstante manje od 6 pri bilo kojoj frekvenciji od 100 MHz do 100 GHz) koji se upotrebljavaju u radarskim kupolama za „projektile”, letjelice za lansiranje u svemir iz 9A004 ili sondažne rakete iz 9A104;

d.

keramika ojačana silicij-ugljičnim vlaknima koja se upotrebljava u glavama „projektila”, letjelicama za lansiranje u svemir iz 9A004 ili sondažnim raketama iz 9A104;

e.

keramički kompozitni materijali ojačani silicij-ugljičnim vlaknima, koji se upotrebljavaju u glavama, letjelicama koje se vraćaju u atmosferu, zaklopcima mlaznica koji se upotrebljavaju u „projektilima”, letjelicama za lansiranje u svemir iz 9A004 ili sondažnim raketama iz 9A104;

f.

strojno obradivi keramički kompozitni materijali koji se sastoje od matrice ‚keramike otporne na iznimno visoke temperature (UHTC)’ s točkom taljenja od 3 000 °C ili višom te ojačani vlaknima ili filamentima, koji se mogu upotrebljavati za komponente projektila (npr. vrhovi nosova, letjelice koje se vraćaju u atmosferu, vodeći rubovi, mlazne lopatice, kontrolne površine ili umeci grla raketnog motora) u „projektilima”, letjelicama za lansiranje u svemir iz 9A004, sondažnim raketama iz 9A104 ili ‚projektilima’.

Napomena:

1C107.f. se ne odnosi na materijale od ‚keramike otporne na iznimno visoke temperature (UHTC)’ u nekompozitnom obliku.

Tehnička napomena 1.:

U 1C107.f ‚projektil’ znači cjelokupni raketni sustavi i sustavi zračnih bespilotnih letjelica čiji je doseg veći od 300 km.

Tehnička napomena 2.:

‚Keramika otporna na iznimno visoke temperature (UHTC)’ obuhvaća:

1.

titanijev diborid (TiB2);

2.

cirkonijev diborid (ZrB2);

3.

niobijev diborid (NbB2)

4.

hafnijev diborid (HfB2);

5.

tantalov diborid (TaB2);

6.

titanijev karbid (TiC);

7.

cirkonijev karbid (ZrC);

8.

niobijev karbid (NbC);

9.

hafnijev karbid (HfC);

10.

tantalov karbid (TaC).

1C111

Goriva i sastavne kemikalije goriva, osim onih navedenih u 1C011, kako slijedi:

a.

propulzivne tvari:

1.

kuglasti ili zaobljeni aluminijski prah, osim onog navedenog u Popisu robe vojne namjene, s česticama manjim od 200 μm i masenim udjelom aluminija 97 % ili većim, ako najmanje 10 % ukupne težine čine čestice manje od 63 μm, prema normi ISO 2591-1:1988 ili nacionalnim ekvivalentima;

Tehnička Napomena:

Veličina čestice od 63 μm (ISO R-565) odgovara otvoru mreže 250 (Tyler) ili otvoru mreže 230 (norma ASTM E-11).

2.

metalni prahovi, osim onih navedenih u Popisu robe vojne namjene, kako slijedi:

a.

metalni prahovi cirkonija, berilija ili magnezija ili slitina tih metala, ako najmanje 90 % ukupnog obujma ili mase čestica čine čestice manje od 60 μm (što se utvrđuje tehnikama mjerenja kao što su tehnike sa sitom, laserskom difrakcijom ili optičkim skeniranjem), neovisno o tome jesu li kuglaste, atomizirane, zaobljene, ljuskaste ili mljevene, s masenim udjelom bilo kojeg od sljedećih metala 97 % ili većim:

1.

cirkonij;