ISSN 1977-0847 |
||
Službeni list Europske unije |
L 203 |
|
Hrvatsko izdanje |
Zakonodavstvo |
Godište 64. |
|
|
|
(1) Tekst značajan za EGP. |
HR |
Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje. Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica. |
II. Nezakonodavni akti
UREDBE
9.6.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 203/1 |
DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/923
оd 25. ožujka 2021.
o dopuni Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s regulatornim tehničkim standardima kojima se utvrđuju kriteriji za definiranje upravljačkih odgovornosti i kontrolnih funkcija, značajnih poslovnih jedinica i značajnog utjecaja na profil rizičnosti značajnih poslovnih jedinica te kojima se utvrđuju kriteriji za utvrđivanje zaposlenika ili kategorija zaposlenika čije profesionalne aktivnosti imaju utjecaj na profil rizičnosti institucije koji je usporediv s utjecajem zaposlenika ili kategorija zaposlenika iz članka 92. stavka 3. te direktive
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Direktivu 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (1), a posebno njezin članak 94. stavak 2.,
budući da:
(1) |
Profesionalne aktivnosti zaposlenika iz članka 92. stavka 3. točaka (a), (b) i (c) Direktive 2013/36/EU mogu imati značajan utjecaj i na profil rizičnosti institucije i na profesionalne aktivnosti ostalih zaposlenika. To će posebno biti slučaj ako zaposlenici imaju upravljačke odgovornosti za značajne poslovne jedinice ili kontrolne funkcije jer mogu donositi strateške ili druge temeljne odluke koje utječu na poslovne aktivnosti ili primijenjeni kontrolni okvir. Takve kontrolne funkcije obično uključuju upravljanje rizicima, usklađenost s propisima i unutarnju reviziju. Rizici koje preuzimaju značajne poslovne jedinice i način na koji se njima upravlja najvažniji su čimbenici za profil rizičnosti institucije. |
(2) |
Stoga je potrebno utvrditi kriterije za utvrđivanje zaposlenika, osim zaposlenika iz članka 92. stavka 3. točaka (a), (b) i (c) Direktive 2013/36/EU, čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije. Tim bi se kriterijima trebale uzeti u obzir ovlasti i odgovornosti zaposlenika, profil rizičnosti institucije i pokazatelji uspješnosti, unutarnja organizacija institucije te priroda, opseg i složenost predmetne institucije. Nadalje, kriteriji bi trebali omogućiti institucijama da u svojim politikama primitaka utvrde odgovarajuće poticaje kako bi osigurale da predmetni zaposlenici u izvršavanju svojih zadataka postupaju razborito. Naposljetku, ti bi kriteriji trebali odražavati razinu rizika različitih aktivnosti unutar institucije. |
(3) |
Neki su zaposlenici odgovorni za pružanje interne potpore koja je ključna za poslovanje institucije. Njihove aktivnosti i odluke mogu značajno utjecati i na profil rizičnosti institucije jer instituciju mogu izložiti značajnim operativnim i drugim rizicima. |
(4) |
Kreditni i tržišni rizici obično se preuzimaju radi stvaranja poslovnih prilika. Ovisno o iznosima i uključenom riziku, takve poslovne aktivnosti mogu imati značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije. Stoga je za utvrđivanje zaposlenika čije aktivnosti mogu imati značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije primjereno koristiti kriterije koji se temelje na ograničenjima ovlasti. Ti bi se kriteriji trebali izračunavati najmanje jednom godišnje na temelju podataka o kapitalu i pristupa koji se upotrebljavaju u regulatorne svrhe. Međutim, kako bi se osigurala razmjerna primjena kriterija u malim institucijama, trebalo bi primijeniti prag de minimis za kreditni rizik. |
(5) |
Kriterijima za utvrđivanje zaposlenika čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije trebalo bi uzeti u obzir i to da neke institucije mogu biti izuzete od odredbi koje se odnose na knjigu trgovanja u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (2) te da su u toj uredbi na različite načine određena ograničenja za institucije koje primjenjuju različite pristupe na izračun kapitalnih zahtjeva. |
(6) |
Odgovarajućim kvalitativnim kriterijima trebalo bi osigurati da se zaposlenici svrstaju u zaposlenike koji imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije ako su odgovorni za skupine zaposlenika čije bi aktivnosti mogle imati značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije. To uključuje situacije u kojima aktivnosti pojedinih zaposlenika u njihovoj nadležnosti pojedinačno nemaju značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije, no ukupan opseg njihovih aktivnosti mogao bi imati takav utjecaj. |
(7) |
Ukupni primici zaposlenika obično ovise o njihovu doprinosu postizanju poslovnih ciljeva institucije. Ti primici stoga ovise o odgovornostima, dužnostima, sposobnostima i vještinama zaposlenika te o uspješnosti zaposlenika i institucije. Ako su zaposleniku dodijeljeni ukupni primici koji prelaze određeni prag, razumno je pretpostaviti da su povezani s njegovim doprinosom postizanju poslovnih ciljeva institucije, a stoga i s utjecajem njegovih profesionalnih aktivnosti na profil rizičnosti institucije. Stoga je primjereno koristiti kvantitativne kriterije povezane s ukupnim primicima zaposlenika, u apsolutnom smislu i u odnosu na ostale zaposlenike u istoj instituciji, kako bi se utvrdilo mogu li profesionalne aktivnosti takvog zaposlenika imati značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije. |
(8) |
Trebalo bi utvrditi jasne i odgovarajuće pragove za utvrđivanje zaposlenika čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije. Od institucija bi trebalo očekivati da pravovremeno primijene kvantitativne kriterije. Kako bi bili realistični, kvantitativni kriteriji trebali bi pratiti kretanje primitaka. Prema prvoj metodi koja prati to kretanje kriteriji se temelje na ukupnim primicima dodijeljenima u prethodnoj radnoj godini, što uključuje fiksne primitke plaćene za tu radnu godinu i varijabilne primitke dodijeljene u toj radnoj godini. Prema drugoj metodi koja prati to kretanje kriteriji se temelje na ukupnim primicima dodijeljenima u prethodnoj radnoj godini, što uključuje fiksne primitke plaćene za tu radnu godinu i varijabilne primitke dodijeljene u tekućoj radnoj godini za prethodnu financijsku godinu. Druga metoda omogućuje bolje usklađivanje postupka utvrđivanja sa stvarnim primicima dodijeljenima za radno razdoblje, ali se može primijeniti samo ako je i dalje moguć pravovremeni izračun za primjenu kvantitativnih kriterija. Ako takav izračun više nije moguć, trebalo bi upotrijebiti prvu metodu. Bez obzira na metodu varijabilni primici mogu uključivati iznose koji se dodjeljuju na temelju radnih razdoblja duljih od jedne godine, ovisno o kriterijima uspješnosti koje institucija primjenjuje. |
(9) |
Člankom 92. stavkom 3. Direktive 2013/36/EU određuje se kvantitativni prag od 500 000 EUR u kombinaciji s prosjekom primitaka članova upravljačkog tijela i višeg rukovodstva za utvrđivanje zaposlenika čije aktivnosti značajno utječu na profil rizičnosti značajne poslovne jedinice. Stoga se u slučaju primitaka koji su iznad tog kvantitativnog praga ili koji se po iznosu ubrajaju među najviše primitke u instituciji stvara čvrsta pretpostavka da aktivnosti zaposlenika s takvim primicima imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije, a u tom slučaju trebalo bi primijeniti dodatnu nadzornu kontrolu kako bi se utvrdilo imaju li profesionalne aktivnosti takvih zaposlenika značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije. |
(10) |
Ako institucije na temelju dodatnih objektivnih kriterija, uzimajući u obzir sve rizike kojima je institucija izložena ili bi mogla biti izložena, utvrde da aktivnosti tih zaposlenika zapravo nemaju značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije, na te se zaposlenike ne bi trebao primjenjivati članak 94. Direktive 2013/36/EU. Da bi se osigurala učinkovita i dosljedna primjena tih objektivnih kriterija, nadležna tijela trebala bi odobriti izuzeće najviše plaćenih zaposlenika koji su utvrđeni prema kvantitativnim kriterijima. Kad je riječ o zaposlenicima kojima je isplaćeno više od 1 000 000 EUR (osobe s visokim primanjima), nadležna tijela trebala bi prije odobravanja izuzeća obavijestiti Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo („EBA”) kako bi ono moglo procijeniti dosljednu primjenu tih kriterija. |
(11) |
Da bi nadležna tijela i revizori mogli pregledati procjene koje provode institucije kako bi utvrdile svoje zaposlenike čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na njihov profil rizičnosti, presudno je da institucije vode evidenciju o izvršenim procjenama i njihovim rezultatima, uključujući za zaposlenike koji su utvrđeni prema kriterijima na temelju ukupnih primitaka, ali za čije se profesionalne aktivnosti procjenjuje da nemaju značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije. |
(12) |
Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 604/2014 (3) trebalo bi staviti izvan snage. Međutim, investicijska društva kako su definirana u članku 4. stavku 1. točki 2. Uredbe (EU) br. 575/2013 ne bi trebala snositi neopravdane troškove pri usklađivanju s ovom Uredbom. Delegirana uredba (EU) br. 604/2014 trebala bi se stoga i dalje primjenjivati na takva poduzeća do 26. lipnja 2021., do kada države članice moraju donijeti i objaviti mjere u skladu s Direktivom (EU) 2019/2034 Europskog parlamenta i Vijeća (4). |
(13) |
Ova se Uredba temelji na nacrtu regulatornih tehničkih standarda koji je EBA dostavila Komisiji. |
(14) |
EBA je provela otvorena javna savjetovanja o nacrtu regulatornih tehničkih standarda na kojem se temelji ova Uredba, analizirala moguće povezane troškove i koristi te zatražila mišljenje Interesne skupine za bankarstvo osnovane u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (5), |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
1. |
„upravljačka odgovornost” znači situacija u kojoj se zaposlenik:
|
2. |
„kontrolna funkcija” znači funkcija koja je neovisna o poslovnim jedinicama koje kontrolira i koja je odgovorna za davanje objektivne ocjene rizika institucije, pregled ili izvješćivanje o njima, uključujući, ali ne ograničavajući se na, funkciju upravljanja rizicima, funkciju praćenja usklađenosti i funkciju interne revizije; |
3. |
„značajna poslovna jedinica” znači poslovna jedinica kako je definirana u članku 142. stavku 1. točki 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 koja ispunjava bilo koji od sljedećih kriterija:
|
Članak 2.
Primjena kriterija
1. Ako se ova Uredba primjenjuje na pojedinačnoj osnovi u skladu s člankom 109. stavkom 1. Direktive 2013/36/EU, poštovanje kriterija utvrđenih u člancima od 3. do 6. ove Uredbe procjenjuje se u odnosu na pojedinačni profil rizičnosti institucije.
2. Ako se ova Uredba primjenjuje na konsolidiranoj ili potkonsolidiranoj osnovi u skladu s člankom 109. stavcima od 2. do 6. Direktive 2013/36/EU, usklađenost s kriterijima utvrđenima u člancima od 3. do 6. ove Uredbe ocjenjuje se u odnosu na profil rizičnosti relevantne matične institucije, financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga na konsolidiranoj ili potkonsolidiranoj osnovi.
3. Ako se članak 6. stavak 1. točka (a) primjenjuje na pojedinačnoj osnovi, razmatraju se primici koje je dodijelila institucija. Ako se članak 6. stavak 1. točka (a) primjenjuje na konsolidiranoj ili potkonsolidiranoj osnovi, konsolidacijska institucija razmatra primitke koje je dodijelio bilo koji subjekt koji spada u opseg konsolidacije.
4. Članak 6. stavak 1. točka (b) primjenjuje se samo na pojedinačnoj osnovi.
Članak 3.
Kriteriji za utvrđivanje imaju li profesionalne aktivnosti zaposlenika značajan utjecaj na profil rizičnosti značajne poslovne jedinice iz članka 94. stavka 2. točke (b) Direktive 2013/36/EU
Kako bi utvrdile imaju li profesionalne aktivnosti zaposlenika značajan utjecaj na profil rizičnosti značajne poslovne jedinice, institucije u okviru svojih politika primitaka primjenjuju sve sljedeće kriterije:
(a) |
profil rizičnosti značajne poslovne jedinice; |
(b) |
raspodjelu internog kapitala za pokrivanje vrste i razine rizika, kako je navedeno u članku 73. Direktive 2013/36/EU; |
(c) |
ograničenja rizika značajne poslovne jedinice; |
(d) |
pokazatelje rizika i uspješnosti koje institucija upotrebljava za utvrđivanje i praćenje rizika značajne poslovne jedinice te upravljanje rizicima u skladu s člankom 74. Direktive 2013/36/EU; |
(e) |
relevantne kriterije uspješnosti koje je postavila institucija u skladu s člankom 94. stavkom 1. točkama (a) i (b) Direktive 2013/36/EU; |
(f) |
dužnosti i ovlasti zaposlenika ili kategorija zaposlenika u predmetnoj značajnoj poslovnoj jedinici. |
Članak 4.
Zaposlenici ili kategorije zaposlenika čije profesionalne aktivnosti imaju utjecaj na profil rizičnosti institucije usporediv s utjecajem profesionalnih aktivnosti zaposlenika iz članka 92. stavka 3. Direktive 2013/36/EU
Institucije utvrđuju zaposlenike ili kategorije zaposlenika kao one koji imaju utjecaj na profil rizičnosti institucije usporediv s utjecajem zaposlenika iz članka 92. stavka 3. Direktive 2013/36/EU ako ti zaposlenici ili kategorije zaposlenika ispunjavaju bilo koji od kriterija utvrđenih u člancima 5. ili 6. ove Uredbe.
Članak 5.
Kvalitativni kriteriji
Osim zaposlenika utvrđenih prema kriterijima iz članka 92. stavka 3. točaka (a), (b) i (c) Direktive 2013/36/EU, smatra se da zaposlenici imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije i ako je ispunjen jedan ili više kvalitativnih kriterija u nastavku:
(a) |
zaposlenik ima upravljačku odgovornost za:
|
(b) |
zaposlenik ima upravljačku odgovornost za sve kategorije rizika navedene u člancima od 79. do 87. Direktive 2013/36/EU ili je član s pravom glasa u odboru koji je odgovoran za upravljanje svim kategorijama rizika navedenima u tim člancima; |
(c) |
u odnosu na izloženost kreditnom riziku nominalnog iznosa po transakciji koji čini 0,5 % redovnog osnovnog kapitala institucije i iznosi barem 5 milijuna EUR, zaposlenik ispunjava jedan od sljedećih kriterija:
|
(d) |
u odnosu na instituciju na koju se ne primjenjuje odstupanje za mali obujam poslova iz knjige trgovanja predviđeno u članku 94. Uredbe (EU) br. 575/2013, zaposlenik ispunjava jedan od sljedećih kriterija:
|
(e) |
zaposlenik se nalazi na čelu skupine zaposlenika koji imaju pojedinačne ovlasti obvezati instituciju na transakcije i ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:
|
(f) |
zaposlenik ispunjava jedan od sljedećih kriterija u vezi s odlukom o odobravanju ili ulaganju veta na uvođenje novih proizvoda:
|
Članak 6.
Kvantitativni kriteriji
1. Osim zaposlenika utvrđenih u skladu s kriterijima iz članka 92. stavka 3. točaka (a) i (b) Direktive 2013/36/EU, smatra se da zaposlenici imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije i ako je ispunjen bilo koji od sljedećih kvantitativnih kriterija:
(a) |
zaposlenicima, uključujući zaposlenike iz članka 92. stavka 3. točke (c) Direktive 2013/36/EU, u prethodnoj financijskoj godini ili za nju dodijeljeni su ukupni primici koji su jednaki ili veći od 750 000 EUR; |
(b) |
ako institucija ima više od 1 000 zaposlenika, zaposlenici se nalaze među 0,3 % zaposlenika, zaokruženo na prvi sljedeći veći cijeli broj, kojima su unutar institucije dodijeljeni najveći ukupni primici u prethodnoj financijskoj godini ili za nju na pojedinačnoj osnovi. |
2. Kriteriji utvrđeni u stavku 1. ne primjenjuju se ako institucija utvrdi da profesionalne aktivnosti zaposlenika nemaju značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije jer zaposlenik ili kategorija zaposlenika kojoj zaposlenik pripada ispunjava bilo koji od sljedećih uvjeta:
(a) |
zaposlenik ili kategorije zaposlenika obavljaju profesionalne aktivnosti i imaju ovlasti samo u poslovnoj jedinici koja nije značajna poslovna jedinica; |
(b) |
profesionalne aktivnosti zaposlenika ili kategorije zaposlenika nemaju značajan utjecaj na profil rizičnosti značajne poslovne jedinice uzimajući u obzir kriterije iz članka 3. |
3. Za primjenu stavka 2. institucija mora pribaviti prethodno odobrenje nadležnog tijela odgovornog za bonitetni nadzor te institucije. Nadležno tijelo daje prethodno odobrenje samo ako institucija može dokazati da je ispunjen jedan od uvjeta iz stavka 2.
4. Ako su zaposleniku dodijeljeni ukupni primici od 1 000 000 EUR ili više u prethodnoj financijskoj godini ili za nju, nadležno tijelo daje prethodno odobrenje iz stavka 3. samo u iznimnim okolnostima. Kako bi osiguralo dosljednu primjenu ovog stavka, nadležno tijelo prije davanja odobrenja za takvog zaposlenika obavješćuje o tome EBA-u.
Postojanje izvanrednih okolnosti dokazuje institucija, a procjenjuje ga nadležno tijelo. Iznimne okolnosti su situacije koje su neobične i vrlo rijetke ili daleko od onoga što je uobičajeno. Iznimne okolnosti odnose se na zaposlenika.
Članak 7.
Izračun prosječnih ukupnih primitaka za članove upravljačkog tijela i višeg rukovodstva te dodijeljenih varijabilnih primitaka
1. Prosječni ukupni primici svih članova upravljačkog tijela i višeg rukovodstva izračunavaju se tako što se uzimaju u obzir ukupni fiksni i varijabilni primici svih članova upravljačkog tijela u upravljačkoj i nadzornoj funkciji, kao i svih zaposlenika koji su dio višeg rukovodstva, kako je definirano u članku 3. stavku 1. točki 9. Direktive 2013/36/EU.
2. Za potrebe ove Uredbe varijabilni primici koji su dodijeljeni, ali još nisu isplaćeni, utvrđuju se prema vrijednosti na datum dodjele, ne uzimajući u obzir primjenu diskontne stope iz članka 94. stavka 1. točke (g) podtočke iii. Direktive 2013/36/EU ili smanjenje isplata u obliku povrata primitaka, malusa ili na drugi način.
3. Svi iznosi fiksnih i varijabilnih primitaka izračunavaju se u bruto iznosu i na temelju ekvivalenata punog radnog vremena.
4. U politikama primitaka institucije određuje se referentna godina za varijabilne primitke koje institucija uzima u obzir pri izračunu ukupnih primitaka. Ta referentna godina je godina koja prethodi financijskoj godini u kojoj se dodjeljuju varijabilni primici ili godina koja prethodi financijskoj godini za koju su dodijeljeni varijabilni primici.
Članak 8.
Stavljanje izvan snage Delegirane uredbe (EU) br. 604/2014
Delegirana uredba (EU) br. 604/2014 stavlja se izvan snage. Međutim, ta se delegirana uredba i dalje primjenjuje na investicijska društva kako su definirana u članku 4. stavku 1. točki 2. Uredbe (EU) br. 575/2013, do 26. lipnja 2021.
Članak 9.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu petog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 25. ožujka 2021.
Za Komisiju
Predsjednica
Ursula VON DER LEYEN
(1) SL L 176, 27.6.2013., str. 338.
(2) Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.).
(3) Delegirana uredba Komisije (EU) br. 604/2014 od 4. ožujka 2014. o dopuni Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s regulatornim tehničkim standardima u odnosu na kvalitativne i odgovarajuće kvantitativne kriterije za utvrđivanje kategorija zaposlenika čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije (SL L 167, 6.6.2014., str. 30.).
(4) Direktiva (EU) 2019/2034 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o bonitetnom nadzoru nad investicijskim društvima i izmjeni direktiva 2002/87/EZ, 2009/65/EZ, 2011/61/EU, 2013/36/EU, 2014/59/EU i 2014/65/EU (SL L 314, 5.12.2019., str. 64.).
(5) Uredba (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 12.).
(6) Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 173, 12.6.2014., str. 190.).
(7) Delegirana uredba Komisije (EU) 2017/565 od 25. travnja 2016. o dopuni Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s organizacijskim zahtjevima i uvjetima poslovanja investicijskih društava te izrazima definiranima za potrebe te Direktive (SL L 87, 31.3.2017., str. 1.).
ODLUKE
9.6.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 203/8 |
ODLUKA VIJEĆA (EU) 2021/924
od 3. lipnja 2021.
o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije u okviru Međunarodnog vijeća za kakao u pogledu produljenja Međunarodnog sporazuma o kakau iz 2010.
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 207. stavak 4. prvi podstavak u vezi s člankom 218. stavkom 9.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
budući da:
(1) |
Unija je Odlukom Vijeća 2012/189/EU (1) sklopila Međunarodni sporazum o kakau iz 2010. („Sporazum”) koji je stupio na snagu 1. listopada 2012. |
(2) |
U skladu s člankom 62. stavkom 1. Sporazuma, Sporazum ostaje na snazi do 30. rujna 2022., osim ako se produlji. |
(3) |
U skladu s člankom 7. stavkom 1. Sporazuma, Međunarodno vijeće za kakao Međunarodne organizacije za kakao („Vijeće ICCO-a”) koristi se svim ovlastima i obavlja ili organizira obavljanje svih dužnosti koje su potrebne radi ispunjavanja izričitih odredbi Sporazuma. U skladu s člankom 62. stavkom 4. Sporazuma, Vijeće ICCO-a može donijeti odluku o produljenju Sporazuma nakon njegova trenutačnog datuma isteka za dva razdoblja od kojih nijedno nije dulje od dvije godine kakaa, odnosno do 30. rujna 2024. za prvo razdoblje i do 30. rujna 2026. za drugo razdoblje. |
(4) |
Vijeće ICCO-a treba donijeti odluku o produljenju Sporazuma nakon svojeg 103. zasjedanja 22. i 23. travnja 2021. |
(5) |
Primjereno je utvrditi stajalište koje treba zauzeti u ime Unije u okviru Vijeća ICCO-a jer će odluka Vijeća ICCO-a u pogledu produljenja Sporazuma biti obvezujuća za Uniju. |
(6) |
S obzirom na važnost sektora kakaa za niz država članica i za gospodarstvo Unije u interesu je Unije da se Sporazum produlji i da Unija ostane njegova stranka. |
(7) |
Produljenjem Sporazuma za najdulje četiri godine trebalo bi se članovima Vijeća ICCO-a pružiti dovoljno vremena za provedbu opsežne revizije Sporazuma koja je usredotočena na njegovu modernizaciju i pojednostavnjenje, |
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Stajalište koje treba zauzeti u ime Unije u okviru Međunarodne organizacije za kakao u pogledu produljenja Međunarodnog sporazuma o kakau iz 2010. jest da se glasuje za njegovo produljenje za dva razdoblja od kojih nijedno nije dulje od dvije godine kakaa, odnosno do 30. rujna 2024. za prvo razdoblje i do 30. rujna 2026. za drugo razdoblje.
Članak 2.
Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.
Sastavljeno u Luxembourgu 3. lipnja 2021.
Za Vijeće
Predsjednik
P. N. SANTOS
(1) Odluka Vijeća 2012/189/EU od 26. ožujka 2012. o sklapanju Međunarodnog sporazuma o kakau iz 2010. (SL L 102, 12.4.2012., str. 1.).
9.6.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 203/10 |
ODLUKA VIJEĆA (EU) 2021/925
od 7. lipnja 2021.
o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije u okviru Svjetskog foruma za usklađivanje pravilnika o vozilima Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu o prijedlozima izmjena pravilnika UN-a br. 13, 13-H, 24, 30, 41, 49, 79, 83, 95, 101, 124, 129, 134, 137 i 157 te o prijedlozima izmjena globalnih tehničkih pravilnika br. 4 i 9
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114. u vezi s člankom 218. stavkom 9.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
budući da:
(1) |
Unija je Odlukom Vijeća 97/836/EZ (1) pristupila Sporazumu Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) o donošenju jednakih tehničkih propisa za vozila na kotačima, opremu i dijelove koji mogu biti ugrađeni i/ili upotrijebljeni u vozilima na kotačima i uvjetima za uzajamno priznavanje homologacija dodijeljenih na temelju tih propisa („Revidirani sporazum iz 1958.”). Revidirani sporazum iz 1958. stupio je na snagu 24. ožujka 1998. |
(2) |
Unija je Odlukom Vijeća 2000/125/EZ (2) pristupila Sporazumu o utvrđivanju globalnih tehničkih propisa za vozila na kotačima, opremu i dijelove koji mogu biti ugrađeni i/ili upotrijebljeni u vozilima na kotačima („Usporedni sporazum”). Usporedni sporazum stupio je na snagu 15. veljače 2000. |
(3) |
Uredbom (EU) 2018/858 Europskog parlamenta i Vijeća (3) utvrđuju se administrativne odredbe i tehnički zahtjevi za homologaciju tipa i stavljanje na tržište svih novih vozila, sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica. Tom su uredbom pravilnici doneseni na temelju Revidiranog sporazuma iz 1958. („pravilnici UN-a”) uključeni u sustav EU homologacije tipa kao zahtjevi za homologaciju tipa ili kao alternativa zakonodavstvu Unije. |
(4) |
Na temelju članka 1. Revidiranog sporazuma iz 1958. i članka 6. Usporednog sporazuma UNECE-ov Svjetski forum za usklađivanje pravilnika o vozilima (UNECE-ova radna skupina WP.29) može donijeti prijedloge izmjena pravilnikâ UN-a, globalnih tehničkih pravilnika UN-a i rezolucija UN-a te prijedloge novih pravilnika UN-a, globalnih tehničkih pravilnika UN-a i rezolucija UN-a o homologaciji vozila. Uz to, u skladu s tim odredbama UNECE-ova radna skupina WP.29 može donijeti prijedloge za odobrenje izrade izmjena globalnih tehničkih pravilnika UN-a ili izrade novih globalnih tehničkih pravilnika UN-a i može donijeti prijedloge za produljenje ovlaštenja za globalne tehničke pravilnike UN-a. |
(5) |
Na 184. zasjedanju Svjetskog foruma, koje će se održati od 22. do 24. lipnja 2021., UNECE-ova radna skupina WP.29 može donijeti prijedloge izmjena pravilnika UN-a br. 13, 13-H, 24, 30, 41, 49, 79, 83, 95, 101, 124, 129, 134, 137 i 157 te prijedloge izmjena globalnih tehničkih pravilnika br. 4 i 9. |
(6) |
Primjereno je utvrditi stajalište koje treba zauzeti u ime Unije u okviru UNECE-ove radne skupine WP.29 u vezi s donošenjem tih prijedloga jer će ti pravilnici UN-a biti obvezujući za Uniju i zajedno s globalnim tehničkim pravilnicima UN-a moći presudno utjecati na sadržaj prava Unije u području homologacije tipa vozila. |
(7) |
S obzirom na iskustvo i tehnički napredak potrebno je izmijeniti, ispraviti ili dopuniti zahtjeve koji se odnose na određene elemente ili obilježja obuhvaćene pravilnicima UN-a br. 13, 13-H, 24, 30, 41, 49, 79, 83, 95, 101, 124, 129, 134, 137 i 157. |
(8) |
Uz to je potrebno izmijeniti neke odredbe globalnih tehničkih pravilnika UN-a br. 4 i 9, |
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Stajalište koje treba zauzeti u ime Unije na 184. zasjedanju UNECE-ova Svjetskog foruma za usklađivanje pravilnika o vozilima, koje će se održati od 22. do 24. lipnja 2021., jest da se glasuje za prijedloge izmjena pravilnika UN-a br. 13, 13-H, 24, 30, 41, 49, 79, 83, 95, 101, 124, 129, 134, 137 i 157 te za prijedloge izmjena globalnih tehničkih pravilnika br. 4 i 9 (4).
Članak 2.
Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.
Sastavljeno u Luxembourgu 7. lipnja 2021.
Za Vijeće
Predsjednica
F. VAN DUNEM
(1) Odluka Vijeća 97/836/EZ od 27. studenoga 1997. s obzirom na pristupanje Europske zajednice Sporazumu Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu o prihvaćanju jednakih tehničkih propisa za vozila na kotačima, opremu i dijelove koji mogu biti ugrađeni i/ili upotrijebljeni u vozilima na kotačima i uvjetima za uzajamno priznavanje homologacija dodijeljenih na temelju tih propisa („Revidirani sporazum iz 1958.”) (SL L 346, 17.12.1997., str. 78.).
(2) Odluka Vijeća 2000/125/EZ od 31. siječnja 2000. o sklapanju Sporazuma o utvrđivanju globalnih tehničkih propisa za vozila na kotačima, opremu i dijelove koji mogu biti ugrađeni i/ili upotrijebljeni u vozilima na kotačima („Usporedni sporazum”) (SL L 35, 10.2.2000., str. 12.).
(3) Uredba (EU) 2018/858 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o homologaciji i nadzoru tržišta motornih vozila i njihovih prikolica te sustavâ, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila, o izmjeni uredaba (EZ) br. 715/2007 i (EZ) br. 595/2009 te o stavljanju izvan snage Direktive 2007/46/EZ (SL L 151, 14.6.2018., str. 1.).
(4) Vidjeti dokument ST 9001/21 na http://register.consilium.europa.eu.
9.6.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 203/12 |
ODLUKA VIJEĆA (EU) 2021/926
od 7. lipnja 2021.
o stajalištima koja trebaju zauzeti u ime Europske unije sudionice Sporazuma o službeno podupiranim izvoznim kreditima i sudionice Sektorskog dogovora o izvoznim kreditima za civilne zrakoplove u pisanim postupcima u pogledu zahtjevâ Ujedinjene Kraljevine da postane sudionica tih dvaju pravnih akata
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 207. stavak 4. prvi podstavak u vezi s člankom 218. stavkom 9.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
budući da:
(1) |
Smjernice sadržane u Sporazumu o službeno podupiranim izvoznim kreditima („Sporazum”), razvijenom u okviru Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), primjenjuju se u Uniji na temelju Uredbe (EU) br. 1233/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (1). |
(2) |
Sudionice Sporazuma jesu Australija, Kanada, Europska unija, Japan, Koreja, Novi Zeland, Norveška, Švicarska, Turska i Sjedinjene Američke Države. |
(3) |
Sektorski dogovor o izvoznim kreditima za civilne zrakoplove („SDZ”) sadržan je u Prilogu III. Sporazumu i sastavni je dio Sporazuma. Stoga se SDZ primjenjuje i u Uniji na temelju Uredbe (EU) br. 1233/2011. |
(4) |
Sudionice SDZ-a jesu Australija, Brazil, Kanada, Europska unija, Japan, Koreja, Novi Zeland, Norveška, Švicarska i Sjedinjene Američke Države. |
(5) |
Sporazum, koji uključuje SDZ, pruža okvir za urednu i transparentnu upotrebu službeno podupiranih izvoznih kredita u njihovim područjima primjene. Njime se nastoje promicati ravnopravni tržišni uvjeti za službeno podupirane izvozne kredite da bi se potaknulo tržišno natjecanje među izvoznicima koje se temelji na kvaliteti i cijeni izvezenih roba i usluga, a ne na najpovoljnijim službeno podupiranim financijskim uvjetima. |
(6) |
Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske („Ujedinjena Kraljevina”) povukla se iz Unije s učinkom od 1. veljače 2020. (2) |
(7) |
U skladu s člankom 3. Sporazuma trenutačne sudionice Sporazuma mogu pozvati članice OECD-a koje nisu sudionice Sporazuma i nečlanice OECD-a da postanu sudionice Sporazuma. Nesudionica SDZ-a može postati sudionica SDZ-a u skladu s postupcima utvrđenima u Dodatku I. SDZ-u. |
(8) |
U dopisu od 28. siječnja 2021. Ujedinjena Kraljevina zatražila je da sudionice Sporazuma i sudionice SDZ-a pristanu na to da ona postane sudionica Sporazuma odnosno sudionica SDZ-a. Sudionice Sporazuma i sudionice SDZ-a o tim zahtjevima trebaju odlučiti u pisanom postupku. |
(9) |
Primjereno je utvrditi stajalište koje treba zauzeti u ime Unije o odluci koju trebaju donijeti sudionice Sporazuma kao i stajalište koje treba zauzeti u ime Unije o odluci koje trebaju donijeti sudionice SDZ-a jer će obje predviđene odluke biti obvezujuće za Uniju na temelju članka 2. Uredbe (EU) br. 1233/2011, |
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
1. Stajalište koje trebaju zauzeti u ime Unije sudionice Sporazuma o službeno podupiranim izvoznim kreditima u pisanom postupku u pogledu zahtjeva Ujedinjene Kraljevine da postane sudionica Sporazuma jest da se taj zahtjev podupre.
2. Stajalište koje trebaju zauzeti u ime Unije sudionice Sektorskog dogovora o izvoznim kreditima za civilne zrakoplove u pisanom postupku u pogledu zahtjeva Ujedinjene Kraljevine da postane sudionica Sektorskog dogovora jest da se taj zahtjev podupre.
Članak 2.
Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.
Sastavljeno u Luxembourgu 7. lipnja 2021.
Za Vijeće
Predsjednica
F. VAN DUNEM
(1) Uredba (EU) br. 1233/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o primjeni određenih smjernica u području službeno podupiranih izvoznih kredita i o stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2001/76/EZ i 2001/77/EZ (SL L 326, 8.12.2011., str. 45.).
(2) Odluka Vijeća (EU) 2020/135 od 30. siječnja 2020. o sklapanju Sporazuma o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju (SL L 29, 31.1.2020., str. 1.).
9.6.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 203/14 |
PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2021/927
оd 31. svibnja 2021.
o utvrđivanju jedinstvenog međusektorskog faktora korekcije za prilagodbu besplatnih dodjela emisijskih jedinica za razdoblje od 2021. do 2025.
(priopćeno pod brojem dokumenta C(2021) 3745)
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) 2019/331 (1) od 19. prosinca 2018. o utvrđivanju prijelaznih pravila na razini Unije za usklađenu besplatnu dodjelu emisijskih jedinica na temelju članka 10.a Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, a posebno njezin članak 14. stavak 6.,
budući da:
(1) |
Člankom 10.a stavcima 5., 5.a i 8. Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (2) predviđena je maksimalna godišnja količina emisijskih jedinica koja čini osnovu za izračun emisijskih jedinica koje se besplatno dodjeljuju postrojenjima koja nisu obuhvaćena člankom 10.a stavkom 3. te direktive. |
(2) |
Kako bi se poštovao udio za prodaju na dražbi utvrđen u članku 10. Direktive 2003/87/EZ, ne bi trebalo premašiti maksimalnu količinu besplatno dodijeljenih emisijskih jedinica predviđenu u članku 10.a stavku 5. Direktive 2003/87/EZ, umanjenu za količinu iz članka 10.a stavka 8. i uzimajući u obzir, prema potrebi, raspoloživu dodatnu količinu utvrđenu u članku 10.a stavku 5.a te direktive. Kako bi se izbjeglo prekoračenje te maksimalne količine emisijskih jedinica, prema potrebi bi se trebao primjenjivati godišnji međusektorski faktor korekcije kojim se jednako smanjuje broj besplatnih emisijskih jedinica za sva postrojenja koja ispunjavaju uvjete za njihovu besplatnu dodjelu. |
(3) |
Nakon prijave preliminarnih godišnjih količina besplatnih emisijskih jedinica za to razdoblje Komisija na temelju članka 14. stavka 6. Delegirane uredbe (EU) 2019/331 utvrđuje međusektorski faktor korekcije za svaku godinu relevantnog razdoblja dodjele. |
(4) |
Međusektorski faktor korekcije koji se primjenjuje svake godine u razdoblju dodjele od 2021. do 2025. na postrojenja koja nisu utvrđena kao proizvođači električne energije i koja nisu novi sudionici trebalo bi utvrditi na temelju preliminarne godišnje količine emisijskih jedinica koje su besplatno dodijeljene tijekom razdoblja dodjele, ne uključujući besplatne emisijske jedinice dodijeljene postrojenjima koja su države članice isključile iz sustava trgovanja emisijama unutar Unije (EU ETS) u skladu s člankom 27. ili 27.a Direktive 2003/87/EZ i uključujući besplatne emisijske jedinice dodijeljene postrojenjima koja su države članice uključile u skladu s člankom 24. te direktive. |
(5) |
Za 2021. količina emisijskih jedinica na razini Unije iz članka 9. Direktive 2003/87/EZ iznosi 1 571 583 007, kako je utvrđeno u članku 1. Odluke Komisije (EU) 2020/1722 (3). U skladu s člankom 10. stavkom 1. prvim i drugim podstavkom Direktive 2003/87/EZ maksimalni (godišnji) iznos predviđen člankom 10.a stavkom 5. izračunan je kao 43 % od 1 571 583 007, odnosno 675 780 693. U skladu s člankom 10.a stavkom 8. Direktive 2003/87/EZ od iznosa od 675 780 693 trebalo bi godišnje oduzeti 32 500 000 emisijskih jedinica, što bi za 2021. dovelo do maksimalnog iznosa od 643 280 693 emisijskih jedinica. Na temelju članka 10.a stavka 5.a Direktive 2003/87/EZ dodatni iznos od najviše 3 % ukupne količine emisijskih jedinica, koji tijekom desetogodišnjeg razdoblja od 2021. do 2030. iznosi 413 420 157, upotrijebio bi se za povećanje maksimalnog raspoloživog iznosa ako bi preliminarne godišnje količine besplatnih emisijskih jedinica po postrojenju koje su dostavile države članice i države EFTA-e koje su članice EGP-a, primjenjujući relevantni faktor utvrđen u Prilogu V. Delegiranoj uredbi (EU) 2019/331, premašile maksimalnu količinu iz članka 10.a stavka 5. te direktive. No, to nije slučaj. Stoga bi godišnji međusektorski faktor korekcije trebao iznositi 100 %. |
(6) |
Sve neiskorištene emisijske jedinice iz maksimalnih količina u 2021. trebale bi biti stavljene na raspolaganje sljedeće godine, odnosno 2022. Ista bi logika trebala vrijediti i za sljedeće godine tijekom razdoblja dodjele od 2021. do 2025. iz članka 2. točke 15. Delegirane uredbe (EU) 2019/331. |
(7) |
Maksimalne količine predviđene člankom 10.a stavcima 5., 5.a i 8. Direktive 2003/87/EZ, usklađena pravila dodjele i međusektorski faktor korekcije trebaju se primjenjivati u državama EFTA-e koje su članice EGP-a (4). Stoga je slučaju Islanda, Lihtenštajna i Norveške potrebno uzeti u obzir preliminarne ukupne godišnje količine emisijskih jedinica besplatno dodijeljenih u razdoblju od 2021. do 2025. na temelju podataka koje je prihvatilo Nadzorno tijelo EFTA-e. Ta se potreba odražava u izračunima iz uvodne izjave 5., |
DONIJELA JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Za svaku godinu u razdoblju dodjele od 2021. do 2025. jedinstveni međusektorski faktor korekcije za prilagodbu besplatnih dodjela emisijskih jedinica u skladu s člankom 10.a stavcima 5. i 5.a Direktive 2003/87/EZ iznosi 100 %.
Članak 2.
Ova je Odluka upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 31. svibnja 2021.
Za Komisiju
Frans TIMMERMANS
Izvršni potpredsjednik
(1) SL L 59, 27.2.2019., str. 8.
(2) Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (SL L 275, 25.10.2003., str. 32.).
(3) Odluka Komisije (EU) 2020/1722 оd 16. studenoga 2020. o količini emisijskih jedinica na razini Unije koje će se izdati u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama za 2021.(SL L 386, 18.11.2020., str. 26.).
(4) Odluka Zajedničkog odbora EGP-a br. 112/2020 od 14. srpnja 2020. o izmjeni Priloga XX. (Okoliš) Sporazumu o EGP-u (Još nije objavljeno u Službenom listu).
9.6.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 203/16 |
ODLUKA (EU) 2021/928 PREDSTAVNIKA VLADA DRŽAVA ČLANICA
od 2. lipnja 2021.
o imenovanju suca Općeg suda
PREDSTAVNICI VLADA DRŽAVA ČLANICA EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 19.,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 254. i 255.,
budući da:
(1) |
Mandati dvadeset troje sudaca Općeg suda istekli su 31. kolovoza 2019. |
(2) |
U tom kontekstu gđa Maja Brkan predložena je kao kandidatkinja za mjesto sutkinje Općeg suda. |
(3) |
Odbor osnovan člankom 255. Ugovora o funkcioniranju Europske unije dao je povoljno mišljenje o prikladnosti navedene kandidatkinje za obnašanje dužnosti sutkinje Općeg suda. |
(4) |
Potrebno je provesti imenovanje gđe Maje BRKAN za razdoblje od datuma stupanja na snagu ove Odluke do 31. kolovoza 2025., |
DONIJELI SU OVU ODLUKU:
Članak 1.
Gđa Maja BRKAN imenuje se sutkinjom Općeg suda za razdoblje od datuma stupanja na snagu ove Odluke do 31. kolovoza 2025.
Članak 2.
Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Sastavljeno u Bruxellesu 2. lipnja 2021.
Predsjednik
N. BRITO