ISSN 1977-0847

Službeni list

Europske unije

L 129

European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

Godište 64.
15. travnja 2021.


Sadržaj

 

II.   Nezakonodavni akti

Stranica

 

 

UREDBE

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/605 оd 7. travnja 2021. o utvrđivanju posebnih mjera za kontrolu afričke svinjske kuge ( 1 )

1

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/606 оd 14. travnja 2021. o izmjeni Priloga I., priloga od IV. do XIII. i Priloga XVI. Provedbenoj uredbi (EU) 2021/405 u pogledu unosa Bjelarusa i Ujedinjene Kraljevine te krunskih posjeda Guernsey, Otok Man i Jersey na popise trećih zemalja ili njihovih regija iz kojih je odobren ulazak u Uniju određenih životinja i robe namijenjenih prehrani ljudi ( 1 )

65

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/607 оd 14. travnja 2021. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz limunske kiseline podrijetlom iz Narodne Republike Kine, kako je proširena na uvoz limunske kiseline koja se otprema iz Malezije, neovisno o tome je li deklarirana kao proizvod podrijetlom iz Malezije ili nije, nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća

73

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/608 оd 14. travnja 2021. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2019/1793 o privremenom povećanju službenih kontrola i hitnim mjerama kojima se uređuje ulazak određene robe iz određenih trećih zemalja u Uniju, o provedbi uredaba (EU) 2017/625 i (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 )

119

 

 

ODLUKE

 

*

Provedbena odluka Komisije (EU) 2021/609 оd 14. travnja 2021. o izmjeni Provedbene odluke (EU) 2020/439 u pogledu usklađenih normi za ambalažu za završno sterilizirane medicinske proizvode i sterilizaciju zdravstvenih proizvoda

150

 

*

Provedbena odluka Komisije (EU) 2021/610 оd 14. travnja 2021. o izmjeni Provedbene odluke (EU) 2020/437 u pogledu usklađenih normi za medicinske automobile i njihovu opremu, anestetičku i respiratornu opremu, biološku procjenu medicinskih proizvoda, ambalažu za završno sterilizirane medicinske proizvode, sterilizaciju zdravstvenih proizvoda, klinička ispitivanja medicinskih sredstava za ljude, neaktivne kirurške implantate, medicinske proizvode u kojima se upotrebljavaju životinjska tkiva i njihovi derivati, elektroakustiku i medicinsku električnu opremu

153

 

*

Provedbena odluka Komisije (EU) 2021/611 оd 14. travnja 2021. o izmjeni Provedbene odluke (EU) 2020/438 u pogledu usklađenih normi za biološku procjenu medicinskih proizvoda, ambalažu za završno sterilizirane medicinske proizvode, sterilizaciju zdravstvenih proizvoda i kliničko ispitivanje medicinskih sredstava za ljude

158

 

 

Ispravci

 

*

Ispravak Uredbe Vijeća (EU) br. 509/2012 od 15. lipnja 2012. o izmjeni Uredbe (EU) br. 36/2012 o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Siriji ( SL L 156, 16.6.2012. ) (Posebno izdanje Službenog lista Europske unije 18/Sv. 05.)

161

 


 

(1)   Tekst značajan za EGP.

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.


II. Nezakonodavni akti

UREDBE

15.4.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 129/1


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/605

оd 7. travnja 2021.

o utvrđivanju posebnih mjera za kontrolu afričke svinjske kuge

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o prenosivim bolestima životinja te o izmjeni i stavljanju izvan snage određenih akata u području zdravlja životinja („Zakon o zdravlju životinja” (1)), a posebno njezin članak 71. stavak 3.,

budući da:

(1)

Afrička svinjska kuga zarazna je virusna bolest koja pogađa držane i divlje svinje te može ozbiljno utjecati na populaciju tih životinja i unosnost uzgoja jer uzrokuje poremećaje u premještanjima pošiljaka tih životinja i proizvoda dobivenih od njih unutar Unije te u izvozu u treće zemlje. U slučaju izbijanja afričke svinjske kuge postoji rizik od širenja uzročnika bolesti među objektima u kojima se drže svinje i u metapopulacijama divljih svinja. Širenje bolesti može uzrokovati izravne i neizravne gubitke i time znatno utjecati na produktivnost poljoprivrednog sektora.

(2)

Virus afričke svinjske kuge prisutan je u Italiji na Sardiniji od 1978., a od 2014. zabilježena su izbijanja te bolesti i u drugim državama članicama, kao i u susjednim trećim zemljama. Trenutačno se afrička svinjska kuga može smatrati endemskom bolešću kod populacija svinja u nekoliko trećih zemalja koje graniče s Unijom te stalno prijeti populacijama svinja u Uniji. Aktualni slučajevi afričke svinjske kuge predstavljaju zdravstveni rizik i za držane svinje u nezahvaćenim područjima država članica u kojima je ona trenutačno prisutna, kao i za držane svinje u drugim državama članicama, osobito kad je riječ o premještanjima pošiljaka svinja i proizvoda dobivenih od svinja.

(3)

Provedbenom odlukom Komisije 2014/709/EU (2) utvrđene su mjere za kontrolu zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u državama članicama i ta je odluka mnogo puta izmijenjena, uglavnom kako bi se uzele u obzir promjene epidemiološke situacije u Uniji u pogledu te bolesti i novi znanstveni dokazi. Odluka se primjenjuje do 21. travnja 2021.

(4)

Uredbom (EU) 2016/429 uspostavljen je novi zakonodavni okvir za sprečavanje i kontrolu bolesti koje su prenosive na životinje ili ljude. Afrička svinjska kuga obuhvaćena je definicijom bolesti s popisa iz te uredbe i podliježe pravilima za sprečavanje i kontrolu bolesti utvrđenima u toj uredbi. Osim toga, u Prilogu Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2018/1882 (3) afrička svinjska kuga navedena je kao bolest kategorija A, D i E koja zahvaća Suidae (prave svinje), dok su Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2020/687 (4) dopunjena pravila za kontrolu bolesti kategorija A, B i C utvrđena Uredbom (EU) 2016/429, uključujući mjere za kontrolu bolesti za afričku svinjsku kugu. Ta se tri akta primjenjuju od 21. travnja 2021.

(5)

Postojeće mjere Unije za kontrolu afričke svinjske kuge koje su utvrđene u Provedbenoj odluci 2014/709/EU potrebno je prilagoditi kako bi ih se uskladilo s novim zakonodavnim okvirom za zdravlje životinja uspostavljenim Uredbom (EU) 2016/429 i kako bi se poboljšala kontrola te bolesti u Uniji na način da se pravila Unije pojednostavne radi omogućivanja djelotvornije i brže provedbe mjera za kontrolu. Isto je tako potrebno pravila Unije u najvećoj mogućoj mjeri uskladiti s međunarodnim normama, kao što su norme utvrđene u poglavlju 15.1. („Zaraza virusom afričke svinjske kuge”) Kodeksa o zdravlju kopnenih životinja Svjetske organizacije za zdravlje životinja (5) (Kodeks OIE-a). U okviru mjera za kontrolu utvrđenih u ovoj Uredbi trebalo bi uzeti u obzir iskustvo stečeno u primjeni Provedbene odluke 2014/709/EU.

(6)

Zbog epidemiološke situacije u pogledu afričke svinjske kuge u zahvaćenim državama članicama i ostatku svijeta velik je rizik od daljnjeg širenja te bolesti u Uniji. Opće mjere za kontrolu bolesti utvrđene u Uredbi (EU) 2016/429 i u Delegiranoj uredbi (EU) 2020/687 ne obuhvaćaju sve specifične pojedinosti i aspekte povezane sa širenjem afričke svinjske kuge i epidemiološkom situacijom u pogledu te bolesti. Stoga je primjereno da se ovom Uredbom utvrde posebne mjere za kontrolu bolesti za ograničeno razdoblje pod uvjetima primjerenima epidemiološkoj situaciji u pogledu afričke svinjske kuge u Uniji.

(7)

Ovom bi Uredbom trebalo predvidjeti pristup regionalizacije, koji bi se trebao primjenjivati uz mjere za kontrolu bolesti utvrđene Uredbom (EU) 2020/687, i izraditi popis zona ograničenja u državama članicama u kojima je zabilježeno izbijanje afričke svinjske kuge ili u kojima postoji rizik zbog njihove blizine izbijanjima te bolesti. Te bi zone ograničenja trebalo razlikovati prema epidemiološkoj situaciji u pogledu afričke svinjske kuge i prema razini rizika te klasificirati kao zone ograničenja I, II i III, pri čemu bi popis zona ograničenja III obuhvaćao područja s najvećom razinom rizika od širenja te bolesti i najpromjenjivijom situacijom u pogledu bolesti kod držanih svinja. Zone bi trebalo navesti na popisu u Prilogu I. ovoj Uredbi uzimajući u obzir informacije primljene od nadležnog tijela predmetnih država članica o situaciji u pogledu afričke svinjske kuge, znanstveno utemeljena načela i kriterije za geografski definiranu regionalizaciju zbog afričke svinjske kuge, smjernice Unije dogovorene s državama članicama u Stalnom odboru za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje, koje su javno dostupne na internetskim stranicama Komisije (6), razinu rizika od širenja afričke svinjske kuge te ukupnu epidemiološku situaciju u pogledu afričke svinjske kuge u predmetnim državama članicama i, prema potrebi, susjednim područjima.

(8)

Izmjene zona ograničenja I, II i III iz Priloga I. ovoj Uredbi trebale bi se temeljiti na sličnim čimbenicima kao izrada popisa tih zona te bi u obzir trebalo uzeti međunarodne norme, kao što je poglavlje 15.1. („Zaraza virusom afričke svinjske kuge”) Kodeksa OIE-a, primjerice ako se dokaže neprisutnost bolesti u predmetnoj zoni ili zemlji u razdoblju od najmanje 12 mjeseci. Uzimajući u obzir obrazloženja nadležnih tijela predmetnih država članica te znanstveno utemeljena načela i kriterije za geografski definiranu regionalizaciju zbog afričke svinjske kuge i smjernice dostupne na razini Unije, u određenim bi situacijama to razdoblje trebalo skratiti na tri mjeseca.

(9)

Premještanja pošiljaka svinja i raznih proizvoda svinjskog podrijetla predstavljaju različite razine rizika od širenja afričke svinjske kuge. U pravilu premještanja pošiljaka držanih svinja, zametnih proizvoda te nusproizvoda životinjskog podrijetla dobivenih od svinja iz zona ograničenja predstavljaju veći rizik u pogledu izloženosti i posljedica nego premještanja pošiljaka proizvoda životinjskog podrijetla, među ostalim posebno svježeg mesa i mesnih proizvoda, uključujući ovitke, kako je navedeno u znanstvenom mišljenju Europske agencije za sigurnost hrane o afričkoj svinjskoj kugi, donesenom 11. ožujka 2010. (7). Stoga bi premještanja pošiljaka držanih svinja i raznih proizvoda svinjskog podrijetla iz zona ograničenja II i III navedenih na popisu u Prilogu I. ovoj Uredbi trebalo zabraniti razmjerno povezanom riziku i uzimajući u obzir pravila utvrđena u Delegiranoj uredbi (EU) 2020/687 i Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2020/2154 (8).

(10)

Pravilima utvrđenima u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2020/686 (9) dopunjena je Uredba (EU) 2016/429 u pogledu odobravanja objekata za zametne proizvode, registara objekata za zametne proizvode koje trebaju voditi nadležna tijela, obveza vođenja evidencije za subjekte, zahtjeva u pogledu sljedivosti i zdravlja životinja te zahtjeva u pogledu certificiranja zdravlja životinja i obavješćivanja za premještanja pošiljaka zametnih proizvoda određenih držanih kopnenih životinja u Uniji kako bi se spriječilo širenje prenosivih bolesti životinja putem tih proizvoda u Uniji. Kad je riječ o podacima koje trebaju evidentirati nadležna tijela odobrenih objekata za zametne proizvode za svinje, ova bi Uredba trebala upućivati na Delegiranu uredbu (EU) 2020/689.

(11)

Uredbom (EZ) br. 1069/2009 (10) utvrđena su pravila o zdravlju životinja za nusproizvode životinjskog podrijetla kako bi se spriječili i smanjili rizici za zdravlje životinja povezani s tim nusproizvodima. Osim toga, Uredbom Komisije (EU) br. 142/2011 (11) utvrđena su određena pravila o zdravlju životinja za nusproizvode životinjskog podrijetla obuhvaćene Uredbom (EZ) br. 1069/2009, uključujući pravila o zahtjevima certificiranja za premještanja pošiljaka tih nusproizvoda u Uniji. Tim pravnim aktima nisu obuhvaćene sve specifične pojedinosti i aspekti povezani s rizikom od širenja afričke svinjske kuge putem nusproizvoda životinjskog podrijetla dobivenih od svinja držanih u zonama ograničenja II i III te putem nusproizvoda životinjskog podrijetla dobivenih od divljih svinja iz zona ograničenja I, II i III. Stoga je primjereno u ovoj Uredbi utvrditi posebne mjere za kontrolu bolesti koje se odnose na nusproizvode životinjskog podrijetla i njihova premještanja iz zona ograničenja I, II i III.

(12)

Kako bi se uzele u obzir različite razine rizika ovisno o vrsti proizvoda svinjskog podrijetla te o epidemiološkoj situaciji u državama članicama i zonama ograničenja u kojima je prisutna afrička svinjska kuga, ovom bi Uredbom trebalo predvidjeti određene zabrane premještanjâ različitih vrsta proizvoda svinjskog podrijetla dobivenih od svinja držanih u zonama ograničenja I, II i III navedenima na popisu u Prilogu I. ovoj Uredbi. Kako bi se izbjegli nepotrebni poremećaji u trgovini, u ovoj bi Uredbi trebalo utvrditi određena odstupanja od tih zabrana i posebne uvjete. U tim bi odstupanjima trebalo uzeti u obzir i opća pravila za sprečavanje i kontrolu bolesti životinja koja su već utvrđena u Uredbi (EU) 2016/429 i Delegiranoj uredbi (EU) 2020/687 te načela Kodeksa OIE-a u pogledu mjera za umanjivanje rizika od afričke svinjske kuge.

(13)

Premještanja držanih životinja radi neodgodivog klanja općenito predstavljaju manji rizik za širenje bolesti životinja nego druge vrste premještanja držanih životinja, pod uvjetom da se primjenjuju mjere za umanjivanje rizika. Stoga je primjereno da bi predmetnim državama članicama trebalo iznimno dopustiti odobravanje odstupanja od određenih zabrana utvrđenih u ovoj Uredbi za premještanja pošiljaka držanih svinja iz zona ograničenja II i III radi neodgodivog klanja u klaonici koja se nalazi izvan zona ograničenja I, II i III u istoj državi članici. Stoga bi ovom Uredbom trebalo predvidjeti posebne uvjete za ta odstupanja kako bi se osiguralo da premještanja pošiljaka držanih svinja iz zona ograničenja I, II i III ne predstavljaju rizik za širenje afričke svinjske kuge.

(14)

Za premještanja određenih držanih svinja iz zone ograničenja II u druge zone ograničenja II ili III u drugoj državi članici odstupanja su opravdana pod uvjetom da se primjenjuju posebne mjere za umanjivanje rizika. Za to je potrebna uspostava sigurnog postupka usmjeravanja pod strogom kontrolom nadležnih tijela države članice otpreme, provoza i odredišta.

(15)

Člankom 143. Uredbe (EU) 2016/429 predviđeno je da premještanja životinja, uključujući držane svinje, treba pratiti certifikat o zdravlju životinja. Ako se na pošiljke držanih svinja namijenjene premještanjima unutar Unije primjenjuju odstupanja od zabrane premještanja držanih svinja iz zona ograničenja I, II i III, certifikati o zdravlju životinja trebali bi sadržavati upućivanje na ovu Uredbu kako bi se osiguralo da se u njima navedu odgovarajuće i točne informacije o zdravlju životinja. Potrebno je umanjiti rizike koji proizlaze iz premještanja pošiljaka, i premještanja za osobnu uporabu, svježeg mesa, mesnih proizvoda, svih drugih proizvoda životinjskog podrijetla dobivenih od divljih svinja, tijela divljih svinja koja su namijenjena prehrani ljudi te divljih svinja iz zona ograničenja I, II i III unutar iste predmetne države članice te u druge države članice. Rizike za širenje bolesti trebalo bi umanjiti tako da se subjektima zabrane premještanja tih proizvoda i premještanja divljih svinja kako je utvrđeno u članku 101. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2020/688 (12) unutar država članica i iz njih.

(16)

Člankom 167. stavkom 1. točkom (b) podtočkama i. i ii. Uredbe (EU) 2016/429 predviđeno je da certifikati o zdravlju životinja koje je izdalo nadležno tijelo države članice podrijetla prate pošiljke proizvoda životinjskog podrijetla, uključujući proizvode svinjskog podrijetla, koji se smiju premještati iz zone ograničenja uspostavljene u skladu s člankom 71. stavkom 3. te uredbe koja podliježe određenim mjerama za kontrolu bolesti. U slučajevima za koje se ovom Provedbenom uredbom predviđaju odstupanja od zabrana premještanja pošiljaka proizvoda životinjskog podrijetla iz zona ograničenja I, II i III prateći bi certifikati o zdravlju životinja trebali sadržavati upućivanje na ovu Uredbu kako bi se osigurale odgovarajuće i točne informacije o zdravlju u skladu s Delegiranom uredbom (EU) 2020/2154.

(17)

Na premještanja pošiljaka svježeg ili prerađenog mesa i mesnih proizvoda, uključujući ovitke, dobivenih od svinja držanih u zonama ograničenja I i II ili od svinja držanih izvan zona ograničenja I, II i III i zaklanih u zonama ograničenja I, II i III trebali bi se primjenjivati blaži zahtjevi certificiranja kako bi se izbjegla nepotrebna i pretjerano opterećujuća trgovinska ograničenja. Trebalo bi biti moguće odobriti premještanja relevantnih pošiljaka unutar državnog područja iste države članice i u druge države članice na temelju oznaka zdravstvene ispravnosti ili identifikacijskih oznaka stavljenih u objektima pod uvjetom da su ti objekti određeni u skladu s ovom Uredbom. Ako su držane svinje i proizvodi dobiveni od njih prihvatljivi za premještanja izvan zona ograničenja I, II i III te jasno odvojeni od životinja i proizvoda koji nisu prihvatljivi za takva odobrena premještanja, nadležna tijela trebala bi samo odrediti objekte. Svježe meso i mesne proizvode, uključujući ovitke, dobivene od svinja držanih u zoni ograničenja III, te svježe meso i mesne proizvode, uključujući ovitke, dobivene od svinja držanih u zoni ograničenja II trebalo bi označiti posebnim oznakama zdravstvene ispravnosti u skladu s ovom Uredbom ako nisu ispunjeni posebni uvjeti za odobravanje premještanja tih pošiljaka izvan zone ograničenja II predviđeni ovom Uredbom.

(18)

Osim toga, na premještanja pošiljaka svježeg mesa i mesnih proizvoda, uključujući ovitke, od držanih svinja iz zona ograničenja III navedenih na popisu u Prilogu I. ovoj Uredbi trebali bi se primjenjivati stroži uvjeti. U posebnim bi situacijama svježe meso držanih svinja trebalo označiti u skladu sa zahtjevima za označivanje svježeg mesa iz zona zaštite i zona nadziranja utvrđenima u Prilogu IX. Delegiranoj uredbi (EU) 2020/687 ili bi svježe meso i mesne proizvode, uključujući ovitke, držanih svinja trebalo označiti posebnim oznakama koje nije moguće zamijeniti s oznakom zdravstvene ispravnosti iz članka 48. Uredbe (EU) 2019/627 (13) ili s identifikacijskom oznakom predviđenom člankom 5. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EZ) br. 853/2004 (14).

(19)

Člankom 15. Uredbe (EU) 2016/429 predviđeno je da nadležno tijelo poduzima odgovarajuće korake kako bi se javnost obavijestila o prirodi rizika od životinja ili proizvoda te o mjerama koje su poduzete ili se planiraju kako bi se taj rizik spriječio ili kontrolirao. Ovom bi se Uredbom trebale predvidjeti posebne obveze u pogledu informiranja o afričkoj svinjskoj kugi kojima bi se nastojalo ublažiti rizike koje predstavljaju premještanja pošiljaka zaraženih životinja, kontaminirani mesni proizvodi i ilegalno odlaganje lešina. Stoga je iznimno važno spriječiti širenje afričke svinjske kuge povezano s ljudskom aktivnošću i osigurati da se putnicima, uključujući putnike u cestovnom ili željezničkom prometu, djelotvorno skrene pozornost na informacije o mjerama za kontrolu zdravlja životinja utvrđenima u ovoj Uredbi, uključujući ograničenja za premještanja držanih svinja i relevantnih proizvoda. Zbog toga bi države članice trebale osigurati da prijevoznici putnika i pružatelji poštanskih usluga skrenu pozornost putnika koji dolaze iz zona ograničenja I, II i III navedenih na popisu u Prilogu I. ovoj Uredbi na ograničenja radi kontrole zdravlja životinja koja su na snazi u tim zonama. Te bi informacije trebalo prilagoditi razini rizika od širenja te bolesti. Osim toga, koordiniranim djelovanjem nadležnih tijela predmetnih država članica u borbi protiv rizika od širenja afričke svinjske kuge trebalo bi osigurati da informacije koje se šire u okviru posebnih informativnih kampanja odgovaraju svrsi.

(20)

Iskustvo stečeno u borbi protiv afričke svinjske kuge u Uniji pokazuje da su neophodne određene mjere za umanjivanje rizika i pojačane biosigurnosne mjere kako bi se ta bolest spriječila, kontrolirala i iskorijenila u objektima u kojima se drže svinje. Te bi mjere trebalo utvrditi u Prilogu II. ovoj Uredbi i one bi trebale obuhvaćati objekte na koje se primjenjuju odstupanja utvrđena za premještanja pošiljaka svinja držanih u zonama ograničenja I, II i III.

(21)

U skladu sa Sporazumom o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju (Sporazum o povlačenju), a posebno s člankom 5. stavkom 4. Protokola o Irskoj/Sjevernoj Irskoj u vezi s Prilogom 2. tom protokolu, Uredba (EU) 2016/429 i akti Komisije koji se na njoj temelje primjenjuju se na Ujedinjenu Kraljevinu i u Ujedinjenoj Kraljevini u vezi sa Sjevernom Irskom nakon isteka prijelaznog razdoblja predviđenog Sporazumom o povlačenju. Stoga bi upućivanja na države članice u ovoj Uredbi trebala obuhvaćati i Ujedinjenu Kraljevinu u vezi sa Sjevernom Irskom.

(22)

Budući da se Uredba (EU) 2016/429 primjenjuje s učinkom od 21. travnja 2021., i ova bi se Uredba trebala primjenjivati od tog datuma.

(23)

Ova bi se Uredba trebala primjenjivati u razdoblju od najmanje sedam godina uzimajući u obzir iskustvo Unije u borbi protiv afričke svinjske kuge i trenutačnu epidemiološku situaciju u pogledu te bolesti u predmetnim državama članicama. Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

PREDMET, PODRUČJE PRIMJENE I DEFINICIJE

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1.   Ovom Uredbom utvrđuju se pravila o:

(a)

posebnim mjerama za kontrolu bolesti afričke svinjske kuge koje u ograničenom razdoblju trebaju primjenjivati države članice (15) koje imaju zone ograničenja I, II ili III navedene na popisu u Prilogu I. („predmetne države članice”).

Te se posebne mjere za kontrolu bolesti primjenjuju na držane i divlje svinje te na proizvode dobivene od svinja uz mjere koje se primjenjuju u zonama zaštite, zonama nadziranja, dodatnim zonama ograničenja i zaraženim zonama koje je uspostavilo nadležno tijelo predmetne države članice u skladu s člankom 21. stavkom 1. i člankom 63. Delegirane uredbe (EU) 2020/687;

(b)

posebnim mjerama za kontrolu bolesti afričke svinjske kuge koje u ograničenom razdoblju trebaju primjenjivati sve države članice.

2.   Ova se Uredba primjenjuje na:

(a)

premještanja pošiljaka:

i.

svinja držanih u objektima koji se nalaze u zonama ograničenja I, II i III izvan tih zona;

ii.

zametnih proizvoda, proizvoda životinjskog podrijetla i nusproizvoda životinjskog podrijetla dobivenih od držanih svinja iz točke (a) podtočke i.;

(b)

premještanja:

i.

pošiljaka divljih svinja u svim državama članicama;

ii.

pošiljaka proizvoda i nusproizvoda životinjskog podrijetla dobivenih od divljih svinja u zonama ograničenja I, II i III ili prerađenih u objektima koji se nalaze u zonama ograničenja I, II i III te premještanja tih proizvoda i nusproizvoda za osobnu uporabu lovaca;

(c)

subjekte u poslovanju s hranom koji rukuju s pošiljkama iz točaka (a) i (b);

(d)

sve države članice radi jačanja svijesti o afričkoj svinjskoj kugi.

3.   Pravila iz stavka 1. obuhvaćaju sljedeće:

(a)

u poglavlju II. utvrđuju se posebna pravila za uspostavu zona ograničenja I, II i III u slučaju izbijanja afričke svinjske kuge te za primjenu posebnih mjera za kontrolu bolesti u svim državama članicama;

(b)

u poglavlju III. utvrđuju se posebne mjere za kontrolu bolesti koje se primjenjuju na pošiljke svinja držanih u zonama ograničenja I, II i III i proizvoda dobivenih od njih u predmetnim državama članicama;

(c)

u poglavlju IV. utvrđuju se posebne mjere za umanjivanje rizika od afričke svinjske kuge za poduzeća u poslovanju s hranom u predmetnim državama članicama;

(d)

u poglavlju V. utvrđuju se posebne mjere za kontrolu bolesti koje se primjenjuju na divlje svinje u državama članicama;

(e)

u poglavlju VI. utvrđuju se posebne obveze informiranja i osposobljavanja u državama članicama;

(f)

u poglavlju VII. utvrđuju se završne odredbe.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se definicije utvrđene u Delegiranoj uredbi (EU) 2020/687.

Osim toga, primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„svinja” znači životinja koja pripada vrstama kopitara i papkara iz porodice Suidae navedenima na popisu u Prilogu III. Uredbi (EU) 2016/429;

(b)

„zametni proizvodi” znači sjeme, jajne stanice i zameci svinja dobiveni od držanih svinja za umjetnu oplodnju;

(c)

„zona ograničenja I” znači područje države članice navedeno na popisu u dijelu I. Priloga I. s preciznim geografskim granicama koje podliježe posebnim mjerama za kontrolu bolesti i graniči sa zonama ograničenja II ili III;

(d)

„zona ograničenja II” znači područje države članice navedeno na popisu u dijelu II. Priloga I. s preciznim geografskim granicama koje podliježe posebnim mjerama za kontrolu bolesti;

(e)

„zona ograničenja III” znači područje države članice navedeno na popisu u dijelu III. Priloga I. s preciznim geografskim granicama koje podliježe posebnim mjerama za kontrolu bolesti;

(f)

„država članica koja je prije bila slobodna od bolesti” znači država članica u kojoj u prethodnih dvanaest mjeseci nije potvrđena afrička svinjska kuga kod držanih svinja;

(g)

„materijali kategorije 2.” znači nusproizvodi životinjskog podrijetla iz članka 9. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 dobiveni od držanih svinja;

(h)

„materijali kategorije 3.” znači nusproizvodi životinjskog podrijetla iz članka 10. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 dobiveni od držanih svinja.

POGLAVLJE II.

POSEBNA PRAVILA ZA USPOSTAVU ZONA OGRANIČENJA I, II i III U SLUČAJU IZBIJANJA AFRIČKE SVINJSKE KUGE TE ZA PRIMJENU POSEBNIH MJERA ZA KONTROLU BOLESTI U SVIM DRŽAVAMA ČLANICAMA

Članak 3.

Posebna pravila za uspostavu zona ograničenja i zaraženih zona u slučaju izbijanja afričke svinjske kuge

U slučaju izbijanja afričke svinjske kuge kod držanih ili divljih svinja, nadležno tijelo države članice uspostavlja:

(a)

u slučaju izbijanja bolesti kod držanih svinja, zonu ograničenja u skladu s člankom 21. stavkom 1. Delegirane uredbe (EU) 2020/687 i pod uvjetima utvrđenima u tom članku; ili

(b)

u slučaju izbijanja bolesti kod divljih svinja, zaraženu zonu u skladu s člankom 63. Delegirane uredbe (EU) 2020/687.

Članak 4.

Posebna pravila za uspostavu dodatne zone ograničenja u slučaju izbijanja afričke svinjske kuge kod držanih ili divljih svinja

1.   U slučaju izbijanja afričke svinjske kuge kod držanih ili divljih svinja, nadležno tijelo države članice može, na temelju kriterija i načela za zemljopisno razgraničenje zona ograničenja utvrđenih u članku 64. stavku 1. Uredbe (EU) 2016/429, uspostaviti dodatnu zonu ograničenja koja graniči s uspostavljenom zonom ograničenja ili zaraženom zonom iz članka 3. ove Uredbe kako bi se te zone razgraničile od područja koja nisu zone ograničenja.

2.   Nadležno tijelo predmetne države članice osigurava da dodatna zona ograničenja iz stavka 1. odgovara zoni ograničenja I navedenoj na popisu u dijelu I. Priloga I. u skladu s člankom 5.

Članak 5.

Posebna pravila za izradu popisa zona ograničenja I u slučaju izbijanja afričke svinjske kuge kod držanih ili divljih svinja na određenom području države članice koje graniči s područjem na kojem nije službeno potvrđeno izbijanje afričke svinjske kuge

1.   Nakon izbijanja afričke svinjske kuge kod držanih ili divljih svinja na određenom području države članice koje graniči s područjem na kojem nije službeno potvrđeno izbijanje afričke svinjske kuge kod držanih ili divljih svinja, to područje na kojem nije potvrđeno izbijanje bolesti prema potrebi se navodi na popisu u dijelu I. Priloga I. kao zona ograničenja I.

2.   Nadležno tijelo predmetne države članice osigurava da se nakon navođenja određenog područja na popisu u dijelu I. Priloga I. kao zone ograničenja I bez odgode prilagodi dodatna zona ograničenja uspostavljena u skladu s člankom 64. stavkom 1 Uredbe (EU) 2016/429 kako bi obuhvatila barem relevantnu zonu ograničenja I navedenu na popisu u Prilogu I. za tu državu članicu.

3.   Ako je zona ograničenja I navedena na popisu u Prilogu I., nadležno tijelo države članice bez odgode uspostavlja relevantnu dodatnu zonu ograničenja u skladu s člankom 64. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/429.

Članak 6.

Posebna pravila za izradu popisa zona ograničenja II u slučaju izbijanja afričke svinjske kuge kod divljih svinja u državi članici

1.   Nakon izbijanja afričke svinjske kuge kod divljih svinja na određenom području države članice to se područje navodi na popisu u dijelu II. Priloga I. kao zona ograničenja II.

2.   Nadležno tijelo predmetne države članice osigurava da se bez odgode prilagodi zaražena zona uspostavljena u skladu s člankom 63. Delegirane uredbe (EU) 2020/687 kako bi obuhvatila barem relevantnu zonu ograničenja II navedenu na popisu u Prilogu I. ovoj Uredbi za tu državu članicu.

Članak 7.

Posebna pravila za izradu popisa zona ograničenja III u slučaju izbijanja afričke svinjske kuge kod držanih svinja u državi članici

1.   Nakon izbijanja afričke svinjske kuge kod držanih svinja na određenom području države članice to se područje navodi na popisu u dijelu III. Priloga I. kao zona ograničenja III.

Međutim, ako je na određenom području države članice koja je prije bila slobodna od bolesti potvrđeno samo prvo i jedino izbijanje afričke svinjske kuge, to se područje ne navodi na popisu u dijelu III. Priloga I. ovoj Uredbi kao zona ograničenja III.

2.   Nadležno tijelo predmetne države članice osigurava da se bez odgode prilagodi zona ograničenja uspostavljena u skladu s člankom 21. stavkom 1. Delegirane uredbe (EU) 2020/687 kako bi obuhvatila barem relevantnu zonu ograničenja III navedenu na popisu u Prilogu I. ovoj Uredbi za tu državu članicu.

Članak 8.

Opća primjena posebnih mjera za kontrolu bolesti u zonama ograničenja I, II i III

Predmetne države članice primjenjuju posebne mjere za kontrolu bolesti utvrđene u ovoj Uredbi u zonama ograničenja I, II i III uz mjere za kontrolu bolesti koje se primjenjuju u skladu s Delegiranom uredbom (EU) 2020/687 u:

(a)

zonama ograničenja uspostavljenima u skladu s člankom 21. stavkom 1. Delegirane uredbe (EU) 2020/687;

(b)

zaraženim zonama uspostavljenima u skladu s člankom 63. Delegirane uredbe (EU) 2020/687.

POGLAVLJE III.

POSEBNE MJERE ZA KONTROLU BOLESTI KOJE SE PRIMJENJUJU NA POŠILJKE SVINJA DRŽANIH U ZONAMA OGRANIČENJA I, II i III I PROIZVODA DOBIVENIH OD NJIH U PREDMETNIM DRŽAVAMA ČLANICAMA

ODJELJAK 1.

Primjena posebnih zabrana na pošiljke držanih svinja i proizvoda dobivenih od njih u predmetnim državama članicama

Članak 9.

Posebne zabrane koje se odnose na premještanja pošiljaka svinja držanih u zonama ograničenja I, II i III izvan tih zona

1.   Nadležno tijelo predmetne države članice zabranjuje premještanja pošiljaka svinja držanih u zonama ograničenja I, II i III izvan tih zona.

2.   Nadležno tijelo predmetne države članice može odlučiti da se zabrana predviđena stavkom 1. ne primjenjuje na premještanja pošiljaka svinja držanih u zoni ograničenja I u objekte koji se nalaze u drugim zonama ograničenja I, II i III ili izvan tih zona pod uvjetom da se objekt odredišta nalazi na državnom području iste predmetne države članice.

Članak 10.

Posebne zabrane koje se odnose na premještanja pošiljaka zametnih proizvoda dobivenih od svinja držanih u zonama ograničenja II i III izvan tih zona

Nadležno tijelo predmetne države članice zabranjuje premještanja pošiljaka zametnih proizvoda dobivenih od svinja držanih u zonama ograničenja II i III izvan tih zona.

Članak 11.

Posebne zabrane koje se odnose na premještanja pošiljaka nusproizvoda životinjskog podrijetla dobivenih od svinja držanih u zonama ograničenja II i III izvan tih zona

1.   Nadležno tijelo predmetne države članice zabranjuje premještanja pošiljaka nusproizvoda životinjskog podrijetla dobivenih od svinja držanih u zonama ograničenja II i III izvan tih zona.

2.   Nadležno tijelo predmetne države članice može odlučiti da se zabrana predviđena stavkom 1. ne primjenjuje na nusproizvode životinjskog podrijetla dobivene od svinja držanih izvan zona ograničenja II i III i zaklanih u klaonicama koje se nalaze u zonama ograničenja II i III pod uvjetom da su ti nusproizvodi životinjskog podrijetla u objektima i tijekom prijevoza strogo odvojeni od nusproizvoda životinjskog podrijetla dobivenih od svinja držanih u zonama ograničenja II i III.

Članak 12.

Posebne zabrane koje se odnose na premještanja pošiljaka svježeg mesa i mesnih proizvoda, uključujući ovitke, dobivenih od svinja držanih u zonama ograničenja II i III izvan tih zona

1.   Nadležno tijelo predmetne države članice zabranjuje premještanja pošiljaka svježeg mesa i mesnih proizvoda, uključujući ovitke, dobivenih od svinja držanih u zonama ograničenja II i III izvan tih zona.

2.   Nadležno tijelo predmetne države članice može odlučiti da se zabrana predviđena stavkom 1. ne primjenjuje na mesne proizvode, uključujući ovitke, dobivene od svinja držanih u zonama ograničenja II i III koji su podvrgnuti odgovarajućem postupku obrade u skladu s Prilogom VII. Delegiranoj uredbi (EU) 2020/687 u pogledu afričke svinjske kuge u objektima određenima u skladu s člankom 41. stavkom 1. ove Uredbe.

Članak 13.

Opće zabrane koje se odnose na premještanja pošiljaka držanih svinja i proizvoda dobivenih od njih koje se smatraju rizikom za širenje afričke svinjske kuge

Nadležno tijelo predmetne države članice može na državnom području iste države članice zabraniti premještanja pošiljaka držanih svinja i proizvoda dobivenih od njih ako nadležno tijelo smatra da postoji rizik od širenja afričke svinjske kuge na te držane svinje ili proizvode, odnosno s njih ili preko njih.

ODJELJAK 2.

Opći i posebni uvjeti za odstupanja kojima se odobravaju premještanja pošiljaka svinja držanih u zonama ograničenja I, II i III izvan tih zona

Članak 14.

Opći uvjeti za odstupanja od posebnih zabrana koje se odnose na premještanja pošiljaka svinja držanih u zonama ograničenja I, II i III izvan tih zona

1.   Odstupajući od posebnih zabrana predviđenih člankom 9. stavkom 1., nadležno tijelo predmetne države članice može odobriti premještanja pošiljaka svinja držanih u zonama ograničenja I, II i III izvan tih zona u slučajevima obuhvaćenima člancima 22., 23., 24., 25., 28. i 29. te pod posebnim uvjetima iz tih članaka i:

(a)

općim uvjetima utvrđenima u članku 28. stavcima od 2. do 7. Delegirane uredbe (EU) 2020/687; i

(b)

dodatnim općim uvjetima koji se odnose na:

i.

premještanja pošiljaka držanih svinja iz zona ograničenja I, II i III, a utvrđeni su u članku 15.;

ii.

objekte za držane svinje koji se nalaze u zonama ograničenja I, II i III, a utvrđeni su u članku 16.;

iii.

prijevozna sredstva koja se upotrebljavaju za prijevoz držanih svinja iz zona ograničenja I, II i III, a utvrđeni su u članku 17.

2.   Prije izdavanja odobrenja predviđenih člancima od 22. do 25. te od 28. do 30. nadležno tijelo predmetne države članice procjenjuje rizike koji proizlaze iz tih odobrenja, a procjena mora pokazati da je rizik od širenja afričke svinjske kuge zanemariv.

3.   Nadležno tijelo predmetne države članice može odlučiti da se dodatni opći uvjeti iz članaka 15. i 16. ne primjenjuju na premještanja pošiljaka svinja držanih u klaonicama koje se nalaze u zonama ograničenja I, II i III pod uvjetom:

(a)

da držane svinje treba premjestiti u drugu klaonicu zbog iznimnih okolnosti, kao što je ozbiljan kvar u klaonici;

(b)

da se klaonica odredišta nalazi:

i.

u zonama ograničenja I, II ili III u istoj državi članici; ili

ii.

u iznimnim okolnostima, ako ne postoji klaonica iz točke (b) podtočke i., izvan zona ograničenja I, II ili III na državnom području iste države članice;

(c)

da je premještanje odobrilo nadležno tijelo predmetne države članice.

Članak 15.

Dodatni opći uvjeti povezani s premještanjima pošiljaka svinja držanih u zonama ograničenja I, II i III izvan tih zona

1.   Nadležno tijelo predmetne države članice odobrava premještanja svinja držanih u zonama ograničenja I, II i III izvan tih zona u slučajevima obuhvaćenima člancima od 22. do 25. i od 28. do 30. pod posebnim uvjetima predviđenima tim člancima pod uvjetom:

(a)

da su svinje držane u objektu otpreme i nisu premještane iz tog objekta u razdoblju od najmanje 30 dana prije datuma premještanja ili od rođenja, ako su mlađe od 30 dana, te u tom razdoblju nisu uvedene druge držane svinje iz zona ograničenja II i III u:

i.

taj objekt; ili

ii.

epidemiološku jedinicu u kojoj su svinje za premještanje bile držane potpuno odvojeno. Nakon što provede procjenu rizika, nadležno tijelo određuje granice takve epidemiološke jedinice kojima se potvrđuje da se strukturom i veličinom različitih epidemioloških jedinica te udaljenošću među njima, kao i operacijama koje se provode, osiguravaju odvojeni objekti za smještaj, držanje i hranjenje držanih svinja kako se virus afričke svinjske kuge ne bi mogao proširiti iz jedne epidemiološke jedinice u drugu;

(b)

da je proveden klinički pregled svinja držanih u objektu otpreme, uključujući životinje koje će se premjestiti ili upotrijebiti za prikupljanje zametnih proizvoda, s povoljnim rezultatima u pogledu afričke svinjske kuge:

i.

od strane službenog veterinara;

ii.

u posljednja 24 sata prije premještanja pošiljke svinja ili prije prikupljanja zametnih proizvoda; i

iii.

u skladu s člankom 3. stavcima 1. i 2. Delegirane uredbe (EU) 2020/687 i točkom A.1. njezina Priloga I.

(c)

da su, ako je potrebno, prema uputama nadležnog tijela prije datuma premještanja pošiljke iz objekta otpreme ili prije datuma prikupljanja zametnih proizvoda provedeni testovi za dokazivanje patogena:

i.

nakon kliničkog pregleda iz točke (b) za svinje držane u objektu, uključujući životinje koje će se premjestiti ili upotrijebiti za prikupljanje zametnih proizvoda; i

ii.

u skladu s točkom A.2. Priloga I. Delegiranoj uredbi (EU) 2020/687.

2.   Ako je to relevantno, nadležno tijelo predmetne države članice negativne rezultate testova za dokazivanje patogena iz stavka 1. točke (c) mora dobiti prije odobravanja premještanja pošiljke.

3.   Nadležno tijelo predmetne države članice može odlučiti da se u slučaju premještanja pošiljaka držanih svinja iz objekata otpreme koji se nalaze u zonama ograničenja I i II izvan tih zona u objekte koji se nalaze u istoj predmetnoj državi članici klinički pregled iz stavka 1. točke (b):

(a)

provodi samo za životinje koje se premještaju; ili

(b)

ne mora provesti pod uvjetom:

i.

da objekt otpreme posjećuje službeni veterinar s učestalošću iz članka 16. točke (a) podtočke i. te s povoljnim ishodom svih posjeta službenog veterinara u razdoblju od najmanje dvanaest mjeseci prije datuma premještanja u kojima je navedeno:

da se u objektu otpreme provode biosigurnosni zahtjevi iz članka 16. točke (b),

da je službeni veterinar tijekom tih posjeta na svinjama držanima u objektu otpreme proveo klinički pregled s povoljnim rezultatima u pogledu afričke svinjske kuge u skladu s člankom 3. stavcima 1. i 2. Delegirane uredbe (EU) 2020/687 i točkom A.1. njezina Priloga I.;

ii.

da se u objektu otpreme u razdoblju od najmanje dvanaest mjeseci prije datuma premještanja provodi stalno nadziranje iz članka 16. točke (c).

Članak 16.

Dodatni opći uvjeti povezani s objektima u kojima se drže svinje i koji se nalaze u zonama ograničenja I, II i III

1.   Nadležno tijelo predmetne države članice odobrava premještanja svinja držanih u objektima koji se nalaze u zonama ograničenja I, II i III izvan tih zona u slučajevima obuhvaćenima člancima od 22. do 25. i od 28. do 30. te pod posebnim uvjetima predviđenima tim člancima samo pod uvjetom:

(a)

da je objekt otpreme posjetio službeni veterinar najmanje jedanput nakon izrade popisa zona ograničenja I, II i III u Prilogu I. ovoj Uredbi ili tijekom posljednja tri mjeseca prije premještanja te da objekt podliježe redovitim posjetima službenih veterinara kako je predviđeno u članku 26. stavku 2. Delegirane uredbe (EU) 2020/687 kako slijedi:

i.

u zonama ograničenja I i II: najmanje dvaput godišnje, s vremenskim razmakom od najmanje četiri mjeseca između posjeta;

ii.

u zoni ograničenja III: najmanje svaka tri mjeseca.

Na temelju povoljnog ishoda posljednjeg posjeta nakon izrade popisa zona ograničenja I, II i III u Prilogu I. ovoj Uredbi ili posjeta tijekom posljednja tri mjeseca prije premještanja u kojem je navedeno da su provedeni biosigurnosni zahtjevi iz točke (b) te da se u tom objektu provodi stalno nadziranje iz točke (c), nadležno tijelo može odlučiti da se posjeti objektu u zoni ograničenja III obavljaju s učestalošću iz točke (a) podtočke i.;

(b)

da objekt otpreme provodi biosigurnosne zahtjeve za afričku svinjsku kugu:

i.

u skladu s pojačanim biosigurnosnim mjerama utvrđenima u Prilogu II.; i

ii.

kako je utvrdila predmetna država članica;

(c)

da se u objektu otpreme provodi stalno nadziranje testovima za dokazivanje patogena za afričku svinjsku kugu:

i.

u skladu s člankom 3. stavkom 2. Delegirane uredbe (EU) 2020/687 i njezinim Prilogom I.;

ii.

s negativnim rezultatima svaki tjedan za najmanje prve dvije uginule držane svinje starije od 60 dana ili, ako nema takvih uginulih životinja starijih od 60 dana, za svaku uginulu držanu svinju nakon odbijanja, u svakoj epidemiološkoj jedinici;

iii.

barem u razdoblju praćenja za afričku svinjsku kugu utvrđenog u Prilogu II. Delegiranoj uredbi (EU) 2020/687 prije premještanja pošiljke iz objekta otpreme.

2.   Nadležno tijelo predmetne države članice može odlučiti da zaštitna ograda za životinje predviđena točkom 2. podtočkom (h) Priloga II. kako je navedeno u stavku 1. točki (b) podtočki i. ovog članka nije potrebna za objekte u kojima se drže svinje za razdoblje od tri mjeseca nakon potvrde prvog izbijanja afričke svinjske kuge u toj državi članici pod uvjetom:

(a)

da je nadležno tijelo procijenilo rizike koji proizlaze iz takve odluke i procjena je pokazala da je rizik od širenja afričke svinjske kuge zanemariv;

(b)

da je uspostavljen alternativni sustav kojim se osigurava da su svinje držane u objektima odvojene od divljih svinja u državama članicama u kojima postoji populacija divljih svinja;

(c)

da se držane svinje iz tih objekata ne premještaju u druge države članice.

Članak 17.

Dodatni opći uvjeti povezani s prijevoznim sredstvima koja se upotrebljavaju za prijevoz svinja držanih u zonama ograničenja I, II i III izvan tih zona

Nadležno tijelo predmetne države članice odobrava premještanja pošiljaka svinja držanih u zonama ograničenja I, II i III izvan tih zona samo ako su prijevozna sredstva za prijevoz tih pošiljaka:

(a)

usklađena sa zahtjevima iz članka 24. stavka 1. Delegirane uredbe (EU) 2020/687; i

(b)

očišćena i dezinficirana u skladu s člankom 24. stavkom 2. Delegirane uredbe (EU) 2020/687 pod kontrolom ili nadzorom nadležnog tijela predmetne države članice.

ODJELJAK 3.

Obveze subjekata koje se odnose na certifikate o zdravlju životinja

Članak 18.

Obveze subjekata koje se odnose na certifikate o zdravlju životinja za premještanja pošiljaka svinja držanih u zonama ograničenja I, II i III izvan tih zona

Subjekti pošiljke svinja držanih u zonama ograničenja I, II i III premještaju izvan tih zona unutar predmetne države članice ili u drugu državu članicu u slučajevima obuhvaćenima člancima od 22. do 25. i od 28. do 30. samo ako te pošiljke prati certifikat o zdravlju životinja kako je predviđeno u članku 143. stavku 1. Uredbe (EU) 2016/429 koji sadržava barem jednu od sljedećih potvrda o sukladnosti sa zahtjevima iz ove Uredbe:

(a)

„Svinje držane u zoni ograničenja I u skladu s posebnim mjerama za kontrolu koje se odnose na afričku svinjsku kugu utvrđenima u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2021/605.”;

(b)

„Svinje držane u zoni ograničenja II u skladu s posebnim mjerama za kontrolu koje se odnose na afričku svinjsku kugu utvrđenima u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2021/605.”;

(c)

„Svinje držane u zoni ograničenja III u skladu s posebnim mjerama za kontrolu koje se odnose na afričku svinjsku kugu utvrđenima u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2021/605.”.

Međutim, u slučaju premještanjâ unutar iste predmetne države članice, nadležno tijelo može odlučiti da nije potrebno izdati certifikat o zdravlju životinja kako je navedeno u članku 143. stavku 2. drugom podstavku Uredbe (EU) 2016/429.

Članak 19.

Obveze subjekata koje se odnose na certifikate o zdravlju životinja za premještanja pošiljaka svježeg mesa i mesnih proizvoda, uključujući ovitke, dobivenih od svinja iz zona ograničenja I, II i III

1.   Subjekti pošiljke svježeg mesa i mesnih proizvoda, uključujući ovitke, dobivenih od svinja držanih u zonama ograničenja I i II premještaju izvan tih zona unutar iste predmetne države članice ili u drugu državu članicu u slučajevima obuhvaćenima člancima 38. i 39. samo ako te pošiljke prati certifikat o zdravlju životinja kako je predviđeno u članku 167. stavku 1. Uredbe (EU) 2016/429 koji sadržava:

(a)

propisane podatke u skladu s člankom 3. Delegirane uredbe (EU) 2020/2154; i

(b)

barem jednu od sljedećih potvrda o sukladnosti sa zahtjevima predviđenima ovom Uredbom:

i.

„Svježe meso i mesni proizvodi, uključujući ovitke, dobiveni od svinja držanih u zoni ograničenja I u skladu s posebnim mjerama za kontrolu koje se odnose na afričku svinjsku kugu utvrđenima u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2021/605.”;

ii.

„Svježe meso i mesni proizvodi, uključujući ovitke, dobiveni od svinja držanih u zoni ograničenja II u skladu s posebnim mjerama za kontrolu koje se odnose na afričku svinjsku kugu utvrđenima u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2021/605.”.

2.   Subjekti pošiljke prerađenih mesnih proizvoda, uključujući ovitke, dobivenih od svinja držanih u zonama ograničenja I, II i III premještaju izvan tih zona unutar iste predmetne države članice ili u drugu državu članicu samo pod uvjetom:

(a)

da su proizvodi životinjskog podrijetla podvrgnuti odgovarajućem postupku obrade za umanjivanje rizika utvrđenom u Prilogu VII. Delegiranoj uredbi (EU) 2020/687;

(b)

da te pošiljke prati certifikat o zdravlju životinja kako je predviđeno u članku 167. stavku 1. Uredbe (EU) 2016/429 koji sadržava:

i.

propisane podatke u skladu s člankom 3. Delegirane uredbe (EU) 2020/2154; i

ii.

sljedeću potvrdu o sukladnosti sa zahtjevima predviđenima ovom Uredbom:

„Prerađeni mesni proizvodi, uključujući ovitke, dobiveni od svinja držanih u zonama ograničenja I, II i III u skladu s posebnim mjerama za kontrolu koje se odnose na afričku svinjsku kugu utvrđenima u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2021/605.”.

3.   Subjekti pošiljke svježeg mesa i mesnih proizvoda, uključujući ovitke, dobivenih od svinja držanih na područjima izvan zona ograničenja I, II i III i zaklanih u klaonicama koje se nalaze u zonama ograničenja I, II i III premještaju izvan tih zona unutar iste predmetne države članice ili u drugu državu članicu samo ako te pošiljke prati:

(a)

certifikat o zdravlju životinja kako je predviđeno u članku 167. stavku 1. Uredbe (EU) 2016/429 koji sadržava propisane podatke u skladu s člankom 3. Delegirane uredbe (EU) 2020/2154; i

(b)

sljedeća potvrda o sukladnosti sa zahtjevima predviđenima ovom Uredbom:

„Svježe meso i mesni proizvodi, uključujući ovitke, dobiveni od svinja držanih na područjima izvan zona ograničenja I, II i III i zaklanih u zonama ograničenja I, II i III u skladu s posebnim mjerama za kontrolu koje se odnose na afričku svinjsku kugu utvrđenima u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2021/605.”.

4.   Subjekti pošiljke prerađenih mesnih proizvoda, uključujući ovitke, dobivenih od svinja držanih na područjima izvan zona ograničenja I, II i III i prerađenih u zonama ograničenja I, II i III premještaju izvan tih zona unutar iste predmetne države članice ili u drugu državu članicu samo pod uvjetom:

(a)

da su proizvodi životinjskog podrijetla podvrgnuti odgovarajućem postupku obrade za umanjivanje rizika utvrđenom u Prilogu VII. Delegiranoj uredbi (EU) 2020/687;

(b)

da te pošiljke prati certifikat o zdravlju životinja kako je predviđeno u članku 167. stavku 1. Uredbe (EU) 2016/429 koji sadržava:

i.

propisane podatke u skladu s člankom 3. Delegirane uredbe (EU) 2020/2154; i

ii.

sljedeću potvrdu o sukladnosti sa zahtjevima predviđenima ovom Uredbom:

„Prerađeni mesni proizvodi, uključujući ovitke, dobiveni od svinja držanih na područjima izvan zona ograničenja I, II i III i prerađenih u zonama ograničenja I, II i III u skladu s posebnim mjerama za kontrolu koje se odnose na afričku svinjsku kugu utvrđenima u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2021/605.”.

5.   U slučajevima premještanja pošiljaka iz stavaka 1., 2., 3. i 4. unutar iste predmetne države članice nadležno tijelo može odlučiti da nije potrebno izdati certifikat o zdravlju životinja kako je navedeno u članku 167. stavku 1. prvom podstavku Uredbe (EU) 2016/429.

6.   Nadležno tijelo predmetne države članice može odlučiti da oznaka zdravstvene ispravnosti ili, prema potrebi, identifikacijska oznaka predviđena člankom 5. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EZ) br. 853/2004 stavljena na svježe ili prerađeno meso i mesne proizvode, uključujući ovitke, u objektima određenima u skladu s člankom 41. stavkom 1. ove Uredbe ili u objektima u kojima se obrađuju svježe ili prerađeno meso i mesni proizvodi, uključujući ovitke, dobiveni od svinja držanih u zoni ograničenja I ili na područjima izvan zona ograničenja I, II i III može zamijeniti certifikat o zdravlju životinja za premještanja sljedećih pošiljaka:

(a)

svježeg mesa i mesnih proizvoda, uključujući ovitke, dobivenih od svinja držanih u zonama ograničenja I i II izvan tih zona unutar iste predmetne države članice ili u drugu državu članicu, kako je utvrđeno u stavku 1.;

(b)

prerađenih mesnih proizvoda, uključujući ovitke, dobivenih od svinja držanih u zonama ograničenja I i II izvan tih zona unutar iste predmetne države članice ili u drugu državu članicu, kako je utvrđeno u stavku 2.;

(c)

svježeg mesa i mesnih proizvoda, uključujući ovitke, dobivenih od svinja držanih na područjima izvan zona ograničenja I, II i III i zaklanih u klaonicama koje se nalaze u zonama ograničenja I, II i III izvan tih zona unutar iste predmetne države članice ili u drugu državu članicu, kako je utvrđeno u stavku 3.;

(d)

prerađenih mesnih proizvoda, uključujući ovitke, dobivenih od svinja držanih na područjima izvan zona ograničenja I, II i III i prerađenih u zonama ograničenja I, II i III izvan tih zona unutar iste predmetne države članice ili u drugu državu članicu, kako je utvrđeno u stavku 4.

Članak 20.

Obveze subjekata koje se odnose na certifikate o zdravlju životinja za premještanja pošiljaka zametnih proizvoda dobivenih od svinja držanih u objektima koji se nalaze u zonama ograničenja II i III izvan tih zona

Subjekti pošiljke zametnih proizvoda dobivenih od svinja držanih u zonama ograničenja II i III premještaju izvan tih zona unutar iste predmetne države članice ili u drugu državu članicu u slučajevima obuhvaćenima člancima 31. i 32. samo ako te pošiljke prati certifikat o zdravlju životinja kako je predviđeno u članku 161. stavku 1. Uredbe (EU) 2016/429 koji sadržava barem jednu od sljedećih potvrda o sukladnosti sa zahtjevima predviđenima ovom Uredbom:

(a)

„Zametni proizvodi dobiveni od svinja držanih u zonama ograničenja II u skladu s posebnim mjerama za kontrolu koje se odnose na afričku svinjsku kugu utvrđenima u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2021/605.”;

(b)

„Zametni proizvodi dobiveni od svinja držanih u zoni ograničenja III u skladu s posebnim mjerama za kontrolu koje se odnose na afričku svinjsku kugu utvrđenima u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2021/605.”.

Međutim, u slučaju premještanjâ unutar iste predmetne države članice, nadležno tijelo može odlučiti da nije potrebno izdati certifikat o zdravlju životinja kako je navedeno u članku 161. stavku 2. drugom podstavku Uredbe (EU) 2016/429.

Članak 21.

Obveze subjekata koje se odnose na certifikate o zdravlju životinja za premještanja pošiljaka materijala kategorija 2. i 3. dobivenih od svinja držanih u zonama ograničenja II i III izvan tih zona

Subjekti materijale kategorija 2. i 3. dobivene od svinja držanih u zonama ograničenja II i III premještaju izvan tih zona unutar iste predmetne države članice ili u drugu državu članicu u slučajevima obuhvaćenima člancima od 33. do 37. samo ako te pošiljke prati:

(a)

komercijalni dokument iz poglavlja III. Priloga VIII. Uredbi Komisije (EU) br. 142/2011; i

(b)

certifikat o zdravlju životinja iz članka 22. stavka 5. Uredbe (EU) 2020/687.

Međutim, u slučaju premještanjâ unutar iste predmetne države članice, nadležno tijelo može odlučiti da nije potrebno izdati certifikat o zdravlju životinja kako je navedeno u članku 22. stavku 6. Uredbe (EU) 2020/687.

ODJELJAK 4.

Posebni uvjeti za odstupanja kojima se odobravaju premještanja pošiljaka svinja držanih u zoni ograničenja I izvan te zone

Članak 22.

Posebni uvjeti za odstupanja kojima se odobravaju premještanja pošiljaka svinja držanih u zoni ograničenja I izvan te zone

1.   Odstupajući od zabrane predviđene člankom 9. stavkom 1., nadležno tijelo predmetne države članice može odobriti premještanja pošiljaka svinja držanih u zoni ograničenja I izvan te zone u:

(a)

objekt koji se nalazi na državnom području iste predmetne države članice:

i.

u drugoj zoni ograničenja I;

ii.

u zonama ograničenja II i III;

iii.

izvan zona ograničenja I, II i III;

(b)

objekt koji se nalazi na državnom području druge države članice;

(c)

treće zemlje.

2.   Nadležno tijelo izdaje odobrenja predviđena stavkom 1. samo pod uvjetom sukladnosti s:

(a)

općim uvjetima utvrđenima u članku 28. stavcima od 2. do 7. Delegirane uredbe (EU) 2020/687;

(b)

dodatnim općim uvjetima utvrđenima u članku 14. stavku 2., članku 15. stavku 1. točkama (b) i (c), članku 15. stavcima 2. i 3. te člancima 16. i 17.

ODJELJAK 5.

Posebni uvjeti za odstupanja kojima se odobravaju premještanja pošiljaka svinja držanih u zoni ograničenja II izvan te zone

Članak 23.

Posebni uvjeti za odstupanja kojima se odobravaju premještanja pošiljaka svinja držanih u zoni ograničenja II izvan te zone na državnom području iste predmetne države članice

1.   Odstupajući od zabrane predviđene člankom 9., nadležno tijelo predmetne države članice može odobriti premještanja pošiljaka svinja držanih u zoni ograničenja II izvan te zone u objekt koji se nalazi na državnom području iste predmetne države članice:

(a)

u drugoj zoni ograničenja II;

(b)

u zonama ograničenja II i III;

(c)

izvan zona ograničenja I, II i III.

2.   Nadležno tijelo izdaje odobrenja predviđena stavkom 1. samo pod uvjetom sukladnosti s:

(a)

općim uvjetima utvrđenima u članku 28. stavcima od 2. do 7. Delegirane uredbe (EU) 2020/687;

(b)

dodatnim općim uvjetima utvrđenima u članku 14. stavku 2. te člancima 15., 16. i 17.

3.   Nadležno tijelo predmetne države članice osigurava da svinje koje podliježu odobrenom premještanju iz stavka 1. ostanu u objektu odredišta barem tijekom razdoblja praćenja za afričku svinjsku kugu utvrđenog u Prilogu II. Delegiranoj uredbi (EU) 2020/687.

Članak 24.

Posebni uvjeti za odstupanja kojima se odobravaju premještanja pošiljaka svinja držanih u zoni ograničenja II izvan te zone u klaonicu koja se nalazi na državnom području iste predmetne države članice radi neodgodivog klanja

1.   Odstupajući od zabrane predviđene člankom 9., nadležno tijelo predmetne države članice može odobriti premještanja pošiljaka svinja držanih u zoni ograničenja II izvan te zone u klaonicu koja se nalazi na državnom području iste predmetne države članice pod uvjetom:

(a)

da se držane svinje premještaju radi neodgodivog klanja;

(b)

da je klaonica odredišta određena u skladu s člankom 41. stavkom 1.

2.   Nadležno tijelo izdaje odobrenja predviđena stavkom 1. samo pod uvjetom sukladnosti s:

(a)

općim uvjetima utvrđenima u članku 28. stavcima od 2. do 7. Delegirane uredbe (EU) 2020/687;

(b)

dodatnim općim uvjetima utvrđenima u članku 14. stavku 2., članku 15. stavku 1. točkama (b) i (c), članku 15. stavcima 2. i 3. te člancima 16. i 17.

Članak 25.

Posebni uvjeti za odstupanja kojima se odobravaju premještanja pošiljaka svinja držanih u zoni ograničenja II izvan te zone u zone ograničenja II ili III u drugoj državi članici

1.   Odstupajući od zabrane predviđene člankom 9., nadležno tijelo predmetne države članice može odobriti premještanja pošiljaka svinja držanih u zoni ograničenja II izvan te zone u objekt koji se nalazi u zoni ograničenja II ili III u drugoj državi članici.

2.   Nadležno tijelo izdaje odobrenja predviđena stavkom 1. samo pod uvjetom:

(a)

da su ispunjeni opći uvjeti utvrđeni u članku 28. stavcima od 2. do 7. Delegirane uredbe (EU) 2020/687;

(b)

da su ispunjeni dodatni opći uvjeti utvrđeni u članku 14. stavku 2. te člancima 15., 16. i 17;

(c)

da je uspostavljen postupak usmjeravanja u skladu s člankom 26.;

(d)

da držane svinje ispunjavaju ostala dodatna odgovarajuća jamstva povezana s afričkom svinjskom kugom na temelju pozitivnog ishoda procjene rizika za mjere protiv širenja te bolesti:

i.

koja zahtijeva nadležno tijelo objekta otpreme;

ii.

koja su odobrila nadležna tijela država članica provoza i objekta odredišta prije premještanja držanih svinja;

(e)

da kod držanih svinja u objektu otpreme u razdoblju od najmanje dvanaest mjeseci nije službeno potvrđeno izbijanje afričke svinjske kuge u skladu s člankom 11. Delegirane uredbe (EU) 2020/687;

(f)

da je subjekt unaprijed obavijestio nadležno tijelo da namjerava premjestiti pošiljku držanih svinja, u skladu s člankom 152. točkom (b) Uredbe (EU) 2016/429 i člankom 96. Delegirane uredbe (EU) 2020/688.

3.   Nadležno tijelo objekta otpreme:

(a)

sastavlja popis objekata koji ispunjavaju jamstva iz stavka 2. točke (d);

(b)

odmah obavješćuje Komisiju i ostale države članice o jamstvima predviđenima stavkom 2. točkom (d) i o odobrenju nadležnih tijela iz stavka 2. točke (d) podtočke ii.

4.   Odobrenje predviđeno stavkom 2. točkom (d) podtočkom ii. i obveza trenutačnog obavješćivanju predviđena stavkom 3. točkom (b) nisu potrebni ako se objekt otpreme, mjesta provoza i objekt odredišta nalaze u zonama ograničenja I, II i III i sve su te zone povezane, što omogućuje da se držane svinje premještaju samo kroz te zone ograničenja I, II i III u skladu s posebnim uvjetima predviđenima člankom 22. stavkom 4. Delegirane uredbe (EU) 2020/687.

Članak 26.

Poseban postupak usmjeravanja za odobravanje odstupanja za premještanja pošiljaka svinja držanih u zoni ograničenja II izvan te zone u zone ograničenja II ili III u drugoj državi članici

1.   Nadležno tijelo predmetne države članice uspostavlja postupak usmjeravanja kako je predviđeno u članku 25. stavku 2. točki (c) za premještanja pošiljaka svinja držanih u zoni ograničenja II izvan te zone u objekt koji se nalazi u zonama ograničenja II ili III u drugoj državi članici pod nadzorom nadležnih tijela:

(a)

objekta otpreme;

(b)

provoza;

(c)

objekta odredišta.

2.   Nadležno tijelo objekta otpreme:

(a)

za svako prijevozno sredstvo za premještanje iz stavka 1. osigurava:

i.

da je opremljeno satelitskim navigacijskim sustavom za određivanje, prijenos i bilježenje njegova položaja u stvarnom vremenu;

ii.

da ga je plombirao službeni veterinar neposredno nakon utovara pošiljke držanih svinja; samo službeni veterinar ili tijelo predmetne države članice za izvršavanje, kako je dogovoreno s nadležnim tijelom, može skinuti plombu i zamijeniti je novom ako je to potrebno.

(b)

unaprijed obavješćuje nadležno tijelo mjesta objekta odredišta i, prema potrebi, nadležno tijelo mjesta provoza, o namjeri slanja pošiljke držanih svinja;

(c)

uspostavlja sustav kojim se od subjekata zahtijeva da odmah obavijeste nadležno tijelo mjesta objekta otpreme o nesrećama ili kvarovima prijevoznih sredstava koja se upotrebljavaju za prijevoz pošiljke držanih svinja;

(d)

osigurava izradu plana postupanja u slučaju opasnosti, zapovjedni lanac i potrebne mehanizme za suradnju nadležnih tijela iz stavka 1. točaka (a), (b) i (c) u slučaju nesreća tijekom prijevoza, većih kvarova ili neovlaštenih radnji subjekata.

Članak 27.

Obveze nadležnog tijela predmetne države članice mjesta objekta odredišta za pošiljke svinja držanih u zoni ograničenja II u drugoj državi članici

Nadležno tijelo predmetne države članice mjesta objekta odredišta za pošiljke svinja držanih u zoni ograničenja II u drugoj državi članici:

(a)

bez odgode obavješćuje nadležno tijelo objekta otpreme o dolasku pošiljke;

(b)

osigurava da držane svinje:

i.

ostanu u objektu odredišta barem tijekom razdoblja praćenja za afričku svinjsku kugu utvrđenog u Prilogu II. Delegiranoj uredbi (EU) 2020/687; ili

ii.

budu izravno premještene u klaonicu određenu u skladu s člankom 41. stavkom 1 ove Uredbe.

ODJELJAK 6.

Posebni uvjeti za odstupanja kojima se odobravaju premještanja pošiljaka svinja držanih u zoni ograničenja III izvan te zone

Članak 28.

Posebni uvjeti za odstupanja kojima se odobravaju premještanja pošiljaka svinja držanih u zoni ograničenja III izvan te zone u zonu ograničenja II u istoj predmetnoj državi članici

1.   Odstupajući od zabrane predviđene člankom 9., u iznimnim okolnostima u kojima zbog te zabrane u objektu u kojem se drže svinje dođe do problema povezanih s dobrobiti životinja, nadležno tijelo predmetne države članice može odobriti premještanja svinja držanih u zoni ograničenja III izvan te zone u objekt koji se nalazi u zoni ograničenja II na državnom području iste države članice pod uvjetom:

(a)

da su ispunjeni opći uvjeti utvrđeni u članku 28. stavcima od 2. do 7. Delegirane uredbe (EU) 2020/687;

(b)

da su ispunjeni dodatni opći uvjeti utvrđeni u članku 14. stavku 2. te člancima 15., 16. i 17.;

(c)

da objekt odredišta pripada istom lancu opskrbe i držane svinje premještaju se radi dovršetka ciklusa proizvodnje.

2.   Nadležno tijelo predmetne države članice osigurava da se držane svinje ne premjeste iz objekta odredišta koji se nalazi u zoni ograničenja II barem tijekom razdoblja praćenja za afričku svinjsku kugu utvrđenog u Prilogu II. Delegiranoj uredbi (EU) 2020/687.

Članak 29.

Posebni uvjeti za odstupanja kojima se odobravaju premještanja pošiljaka svinja držanih u zoni ograničenja III izvan te zone radi neodgodivog klanja u istoj predmetnoj državi članici

1.   Odstupajući od zabrane predviđene člankom 9., u iznimnim okolnostima u kojima zbog zabrane iz članka 5. stavka 1. u objektu u kojem se drže svinje dođe do problema povezanih s dobrobiti životinja ili u slučaju logističkih ograničenja kapaciteta za klanje u klaonicama koje se nalaze u zoni ograničenja III i određene su u skladu s člankom 41. stavkom 1. ili zbog nepostojanja određene klaonice u zoni ograničenja III, nadležno tijelo predmetne države članice može radi neodgodivog klanja odobriti premještanja svinja držanih u zoni ograničenja III izvan te zone u klaonicu određenu u skladu s člankom 41. stavkom 1. u istoj državi članici koja je najbliža objektu otpreme i nalazi se:

(a)

u zoni ograničenja II;

(b)

u zoni ograničenja I ako klanje životinja nije moguće u zoni ograničenja II;

(c)

izvan zona ograničenja I, II i III ako klanje životinja nije moguće u zonama ograničenja III, II i I.

2.   Nadležno tijelo predmetne države članice izdaje odobrenje predviđeno stavkom 1. samo pod uvjetom:

(a)

da su ispunjeni opći uvjeti utvrđeni u članku 28. stavcima od 2. do 7. Delegirane uredbe (EU) 2020/687;

(b)

da su ispunjeni dodatni opći uvjeti utvrđeni u članku 14. stavku 2., članku 15. stavku 1. točkama (b) i (c), članku 15. stavku 2. te člancima 16. i 17.;

3.   Nadležno tijelo predmetne države članice osigurava sljedeće:

(a)

držane svinje namijenjene su izravno za neodgodivo klanje u klaonici određenoj u skladu s člankom 41. stavkom 1.;

(b)

po dolasku u određenu klaonicu, svinje iz zone ograničenja III drže se odvojeno od drugih svinja i kolju:

i.

određenog dana kada se kolju samo svinje iz zone ograničenja III; ili

ii.

na kraju dana klanja, čime se osigurava da se nakon njih ne kolju druge držane svinje;

(c)

nakon klanja svinja iz zone ograničenja III i prije početka klanja drugih držanih svinja, klaonica se mora očistiti i dezinficirati u skladu s uputama nadležnog tijela predmetne države članice.

4.   Nadležno tijelo predmetne države članice osigurava sljedeće:

(a)

nusproizvodi životinjskog podrijetla dobiveni od svinja držanih u zoni ograničenja III i premještenih izvan te zone prerađuju se ili odlažu u skladu s člancima 33. i 36.;

(b)

svježe meso i mesni proizvodi, uključujući ovitke, dobiveni od svinja držanih u zoni ograničenja III i premještenih izvan zone ograničenja III. prerađuju se i skladište u skladu s člankom 40.

ODJELJAK 7.

Posebni uvjeti za odstupanja kojima se odobravaju premještanja svinja držanih u zonama ograničenja I, II i III izvan tih zona u odobreni pogon za nusproizvode životinjskog podrijetla

Članak 30.

Posebni uvjeti za odstupanja kojima se odobravaju premještanja pošiljaka svinja držanih u zonama ograničenja I, II i III u odobreni pogon za nusproizvode životinjskog podrijetla koji se nalazi u istoj predmetnoj državi članici izvan zona ograničenja I, II i III

1.   Odstupajući od zabrana predviđenih člankom 9., nadležno tijelo predmetne države članice može odobriti premještanja svinja držanih u zonama ograničenja I, II i III u odobreni pogon za nusproizvode životinjskog podrijetla koji se nalazi u istoj predmetnoj državi članici izvan zona ograničenja I, II i III i:

(a)

u kojem se držane svinje odmah usmrćuju; i

(b)

u kojem se dobiveni nusproizvodi životinjskog podrijetla odlažu u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009.

2.   Nadležno tijelo predmetne države članice izdaje odobrenje predviđeno stavkom 1. samo pod uvjetom:

(a)

da su ispunjeni opći uvjeti utvrđeni u članku 28. stavcima od 2. do 7. Delegirane uredbe (EU) 2020/687;

(b)

da su ispunjeni dodatni opći uvjeti utvrđeni u članku 14. stavku 2. i članku 17.

ODJELJAK 8.

Posebni uvjeti za odobravanje premještanja pošiljaka zametnih proizvoda dobivenih od svinja držanih u zoni ograničenja II izvan te zone

Članak 31.

Posebni uvjeti za odstupanja kojima se odobravaju premještanja pošiljaka zametnih proizvoda dobivenih od svinja držanih u zoni ograničenja II iz te zone na državno područje iste predmetne države članice

Odstupajući od zabrane predviđene člankom 10., nadležno tijelo predmetne države članice može odobriti premještanja pošiljaka zametnih proizvoda iz objekta za zametne proizvode koji se nalazi u zoni ograničenja II u drugu zonu ograničenja II i zone ograničenja I i III ili na područja izvan zona ograničenja I, II i III na državnom području iste države članice pod uvjetom:

(a)

da su zametni proizvodi prikupljeni ili proizvedeni, prerađeni i skladišteni u objektima te dobiveni od držanih svinja koji ispunjavaju uvjete utvrđene u članku 15. stavku 1. točkama (b) i (c), članku 15. stavku 2. te članku 16.;

(b)

da su mužjaci i ženke svinja koji su donori držani u objektima za zametne proizvode u koje u razdoblju od najmanje 30 dana prije datuma prikupljanja ili proizvodnje zametnih proizvoda nije uvedena ni jedna druga držana svinja iz zona ograničenja II i III.

Članak 32.

Posebni uvjeti za odstupanja kojima se odobravaju premještanja pošiljaka zametnih proizvoda dobivenih od svinja držanih u zoni ograničenja II iz te zone u zone ograničenja II i III u drugoj državi članici

1.   Odstupajući od zabrane predviđene člankom 10., nadležno tijelo predmetne države članice može odobriti premještanja pošiljaka zametnih proizvoda dobivenih od svinja držanih u zoni ograničenja II iz odobrenog objekta za zametne proizvode koji se nalazi u zoni ograničenja II u zone ograničenja II i III na državnom području druge predmetne države članice pod uvjetom:

(a)

da su zametni proizvodi prikupljeni ili proizvedeni, prerađeni i skladišteni u objektima za zametne proizvode pod uvjetima utvrđenima u članku 15. stavku 1. točkama (b) i (c), članku 15. stavku 2. te članku 16.;

(b)

da su mužjaci i ženke svinja koji su donori držani u odobrenim objektima za zametne proizvode u koje u razdoblju od najmanje 30 dana prije datuma prikupljanja ili proizvodnje zametnih proizvoda nije uvedena ni jedna druga držana svinja iz zona ograničenja II i III;

(c)

da pošiljke zametnih proizvoda ispunjavaju ostala odgovarajuća jamstva o zdravlju životinja na temelju pozitivnog ishoda procjene rizika za mjere protiv širenja afričke svinjske kuge:

i.

koja zahtijevaju nadležna tijela objekta otpreme;

ii.

koja je odobrilo nadležno tijelo države članice objekta odredišta prije premještanja zametnih proizvoda.

2.   Nadležno tijelo predmetne države članice:

(a)

sastavlja popis odobrenih objekata za zametne proizvode koji ispunjavaju uvjete utvrđene u stavku 1. i koji su odobreni za premještanja zametnih proizvoda iz zone ograničenja II u toj predmetnoj državi članici u zone ograničenja II i III u drugoj predmetnoj državi članici; taj popis sadržava podatke koje treba evidentirati nadležno tijelo predmetne države članice o odobrenim objektima za zametne proizvode za svinje kako je utvrđeno u članku 7. Delegirane uredbe (EU) 2020/686;

(b)

popis predviđen točkom (a) stavlja na raspolaganje javnosti na svojim internetskim stranicama i ažurira ga;

(c)

Komisiji i državama članicama daje poveznicu na internetske stranice iz točke (b).

ODJELJAK 9.

Posebni uvjeti za odstupanja kojima se odobravaju premještanja pošiljaka nusproizvoda životinjskog podrijetla dobivenih od svinja držanih u zonama ograničenja II i III izvan tih zona

Članak 33.

Posebni uvjeti za odstupanja kojima se odobravaju premještanja pošiljaka nusproizvoda životinjskog podrijetla dobivenih od svinja držanih u zonama ograničenja II i III izvan tih zona unutar iste države članice radi prerade ili odlaganja

1.   Odstupajući od članka 11. stavka 1., nadležno tijelo predmetne države članice može odobriti premještanja pošiljaka nusproizvoda životinjskog podrijetla dobivenih od svinja držanih u zonama ograničenja II i III izvan tih zona u pogon ili objekt koji je nadležno tijelo odobrilo za preradu, odlaganje kao otpad spaljivanjem odnosno odlaganje ili oporabu suspaljivanjem nusproizvoda životinjskog podrijetla kako je navedeno u članku 24. stavku 1. točkama (a), (b) i (c) Uredbe (EZ) br. 1069/2009 i koji se nalazi u istoj državi članici izvan zona ograničenja II ili III pod uvjetom da je svako prijevozno sredstvo opremljeno satelitskim navigacijskim sustavom za određivanje, prijenos i bilježenje njegova položaja u stvarnom vremenu.

2.   Prijevoznik odgovoran za premještanja nusproizvoda životinjskog podrijetla iz stavka 1.:

(a)

nadležnom tijelu omogućuje da s pomoću satelitskog navigacijskog sustava nadzire kretanje prijevoznih sredstava u stvarnom vremenu;

(b)

čuva elektroničku evidenciju o tom kretanju najmanje dva mjeseca od datuma premještanja.

3.   Nadležno tijelo može odlučiti da se satelitski navigacijski sustav iz stavka 1. zamijeni pojedinačnim plombiranjem prijevoznih sredstava pod uvjetom:

(a)

da se pošiljke nusproizvoda životinjskog podrijetla dobivenih od svinja držanih u zonama ograničenja II i III premještaju samo unutar iste državi članici za uporabe iz stavka 1.;

(b)

da svako prijevozno sredstvo plombira službeni veterinar neposredno nakon utovara pošiljke nusproizvoda životinjskog podrijetla; samo službeni veterinar ili tijelo države članice za izvršavanje, kako je dogovoreno s nadležnim tijelom, može skinuti plombu i zamijeniti je novom ako je to potrebno.

Članak 34.

Posebni uvjeti za odstupanja kojima se odobravaju premještanja pošiljaka stajskog gnoja dobivenog od svinja držanih u zonama ograničenja II i III izvan tih zona unutar iste države članice

1.   Odstupajući od članka 11. stavka 1., nadležno tijelo predmetne države članice može odobriti premještanja pošiljaka stajskog gnoja, uključujući stelju i korištenu stelju, dobivenog od svinja držanih u zonama ograničenja II i III u odlagališta otpada izvan tih zona unutar iste države članice u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima u članku 51. Delegirane uredbe (EU) 2020/687.

2.   Odstupajući od članka 11. stavka 1., nadležno tijelo predmetne države članice može odobriti premještanja pošiljaka stajskog gnoja, uključujući stelju i korištenu stelju, dobivenog od svinja držanih u zoni ograničenja II za preradu ili odlaganje u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009 u pogon odobren za te svrhe na državnom području iste države članice.

3.   Prijevoznik odgovoran za premještanja pošiljaka stajskoga gnoja, uključujući stelju i korištenu stelju, iz stavaka 1. i 2.:

(a)

nadležnom tijelu omogućuje da s pomoću satelitskog navigacijskog sustava nadzire kretanje prijevoznih sredstava u stvarnom vremenu;

(b)

čuva elektroničku evidenciju o tom kretanju najmanje dva mjeseca od datuma premještanja.

4.   Nadležno tijelo može odlučiti da se satelitski navigacijski sustav iz stavka 3. točke (a) zamijeni pojedinačnim plombiranjem prijevoznih sredstava pod uvjetom da svako prijevozno sredstvo plombira službeni veterinar neposredno nakon utovara pošiljke stajskog gnoja, uključujući stelju i korištenu stelju, iz stavaka 1. i 2.

Samo službeni veterinar ili nadležno tijelo države članice za izvršavanje, kako je dogovoreno s nadležnim tijelom, može skinuti plombu i zamijeniti je novom ako je to potrebno.

Članak 35.

Posebni uvjeti za odobravanje premještanja pošiljaka materijala kategorije 3. dobivenih od svinja držanih u zonama ograničenja II izvan tih zona unutar iste države članice radi prerade nusproizvoda životinjskog podrijetla iz članka 24. stavka 1. točaka (a), (e) i (g) Uredbe (EZ) br. 1069/2009

1.   Odstupajući od članka 11. stavka 1., nadležno tijelo predmetne države članice može odobriti premještanja pošiljaka materijala kategorije 3. dobivenih od svinja držanih u zoni ograničenja II izvan te zone u pogon ili objekt koji je nadležno tijelo odobrilo za daljnju preradu u prerađenu hranu za životinje, proizvodnju prerađene hrane za kućne ljubimce ili dobivenih proizvoda namijenjenih za uporabu izvan prehrambenog lanca odnosno pretvorbu nusproizvoda životinjskog podrijetla u bioplin ili kompost kako je navedeno u članku 24. stavku 1. točkama (a), (e) i (g) Uredbe (EZ) br. 1069/2009 i koji se nalazi u istoj državi članici izvan zona ograničenja II pod uvjetom:

(a)

da su ispunjeni opći uvjeti utvrđeni u članku 28. stavcima od 2. do 7. Delegirane uredbe (EU) 2020/687;

(b)

da su ispunjeni dodatni opći uvjeti utvrđeni u članku 14. stavku 2.;

(c)

da materijali kategorije 3. potječu od držanih svinja i iz objekata koji ispunjavaju opće uvjete utvrđene u članku 15. stavku 1. točkama (b) i (c), članku 15. stavcima 2. i 3. te članku 16.;

(d)

da su materijali kategorije 3. dobiveni od svinja držanih u zoni ograničenja II i zaklanih:

i.

u zoni ograničenja II:

u istoj predmetnoj državi članici, ili

u drugoj predmetnoj državi članici u skladu s člankom 25.;

ili

ii.

u istoj predmetnoj državi članici izvan zone ograničenja II u skladu s člankom 24.;

(e)

da je svako prijevozno sredstvo opremljeno satelitskim navigacijskim sustavom za određivanje, prijenos i bilježenje njegova položaja u stvarnom vremenu;

(f)

da se pošiljke materijala kategorije 3. premještaju iz klaonice određene u skladu s člankom 41. stavkom 1. izravno u:

i.

pogon za preradu radi prerade dobivenih proizvoda iz Priloga X. Uredbi (EU) br. 142/2011;

ii.

pogon za hranu za kućne ljubimce radi proizvodnje prerađene hrane za kućne ljubimce iz točke 3. podtočaka (a) i (b) podpodtočaka od i. do iii. poglavlja II. Priloga XIII. Uredbi (EU) br. 142/2011;

iii.

pogon za proizvodnju bioplina ili komposta odobren za pretvorbu nusproizvoda životinjskog podrijetla u kompost ili bioplin u skladu sa standardnim parametrima pretvorbe iz odjeljka 1. poglavlja III. Priloga V. Uredbi (EU) br. 142/2011; ili

iv.

pogon za preradu radi prerade dobivenih proizvoda iz Priloga XIII. Uredbi (EU) br. 142/2011.

2.   Prijevoznik odgovoran za premještanja pošiljaka materijala kategorije 3.:

(a)

nadležnom tijelu omogućuje da s pomoću satelitskog navigacijskog sustava nadzire kretanje prijevoznih sredstava u stvarnom vremenu;

(b)

čuva elektroničku evidenciju o tom kretanju najmanje dva mjeseca od datuma premještanja.

3.   Nadležno tijelo može odlučiti da se satelitski navigacijski sustav iz stavka 1. točke (e) zamijeni pojedinačnim plombiranjem prijevoznih sredstava pod uvjetom:

(a)

da su materijali kategorije 3:

i.

dobiveni od svinja držanih u zonama ograničenja II;

ii.

premještani samo unutar iste države članice za uporabe iz stavka 1.;

(b)

da svako prijevozno sredstvo plombira službeni veterinar neposredno nakon utovara pošiljke materijala kategorije 3.; samo službeni veterinar ili tijelo države članice za izvršavanje, kako je dogovoreno s nadležnim tijelom, može skinuti plombu i zamijeniti je novom ako je to potrebno.

Članak 36.

Posebni uvjeti za odstupanja kojima se odobravaju premještanja pošiljaka materijala kategorije 2. dobivenih od svinja držanih u zonama ograničenja II i III izvan tih zona radi prerade i odlaganja u drugim državama članicama

1.   Odstupajući od članka 11. stavka 1., nadležno tijelo predmetne države članice može odobriti premještanja pošiljaka nusproizvoda životinjskog podrijetla od materijalâ kategorije 2. dobivenih od svinja držanih u zonama ograničenja II i III u pogon za preradu radi prerade metodama od 1 do 5 utvrđenima u poglavlju III. Priloga IV. Uredbi (EU) br. 142/2011 ili u pogon za spaljivanje ili suspaljivanje, kako je navedeno u članku 24. stavku 1. točkama (a), (b) i (c) Uredbe (EZ) br. 1069/2009, koji se nalazi u drugoj državi članici, pod uvjetom:

(a)

da su ispunjeni opći uvjeti utvrđeni u članku 28. stavcima od 2. do 7. Delegirane uredbe (EU) 2020/687;

(b)

da su ispunjeni dodatni opći uvjeti utvrđeni u članku 14. stavku 2.;

(c)

da je svako prijevozno sredstvo opremljeno satelitskim navigacijskim sustavom za određivanje, prijenos i bilježenje njegova položaja u stvarnom vremenu.

2.   Prijevoznik odgovoran za premještanja pošiljaka materijala kategorije 2.:

(a)

nadležnom tijelu omogućuje da s pomoću satelitskog navigacijskog sustava nadzire kretanje prijevoznih sredstava u stvarnom vremenu; i

(b)

čuva elektroničku evidenciju o tom kretanju najmanje dva mjeseca od datuma premještanja.

3.   Nadležna tijela država članica otpreme i odredišta pošiljke materijala kategorije 2. osiguravaju kontrolu te pošiljke u skladu s člankom 48. stavcima 1. i 3. Uredbe (EZ) br. 1069/2009.

Članak 37.

Posebni uvjeti za odstupanja kojima se za pošiljke materijala kategorije 3. dobivenih od svinja držanih u zoni ograničenja II odobravaju premještanja izvan te zone za daljnju preradu ili pretvorbu u drugim državama članicama

1.   Odstupajući od članka 11. stavka 1., nadležno tijelo predmetne države članice može za pošiljke materijala 3. dobivenih od svinja držanih u zoni ograničenja II odobriti premještanja izvan te zone u pogon ili objekt koji je nadležno tijelo odobrilo za preradu materijala kategorije 3. u prerađenu hranu za životinje, prerađenu hranu za kućne ljubimce ili dobivene proizvode namijenjene za uporabu izvan prehrambenog lanca ili koji je nadležno tijelo odobrilo za pretvorbu materijala 3. u bioplin ili kompost kako je navedeno u članku 24. stavku 1. točkama (a), (e) i (g) Uredbe (EZ) br. 1069/2009 i koji se nalazi u drugim državama članicama, pod uvjetom:

(a)

da su ispunjeni opći uvjeti utvrđeni u članku 28. stavcima od 2. do 7. Delegirane uredbe (EU) 2020/687;

(b)

da su ispunjeni dodatni opći uvjeti utvrđeni u članku 14. stavku 2.;

(c)

da materijali kategorije 3. potječu od držanih svinja i iz objekata koji ispunjavaju opće uvjete utvrđene u članku 15. stavku 1. točkama (b) i (c), članku 15. stavcima 2. i 3. te članku 16.;

(d)

da su materijali kategorije 3. dobiveni od svinja držanih u zoni ograničenja II i zaklanih:

i.

u zoni ograničenja II:

u istoj predmetnoj državi članici, ili

u drugoj predmetnoj državi članici u skladu s člankom 25.;

ili

ii.

u istoj predmetnoj državi članici izvan zone ograničenja II u skladu s člankom 24.;

(e)

da je svako prijevozno sredstvo opremljeno satelitskim navigacijskim sustavom za određivanje, prijenos i bilježenje njegova položaja u stvarnom vremenu;

(f)

da se nusproizvodi životinjskog podrijetla premještaju iz klaonice određene u skladu s člankom 41. stavkom 1. izravno u:

i.

pogon za preradu radi prerade dobivenih proizvoda iz priloga X. i XIII. Uredbi (EU) br. 142/2011;

ii.

pogon za hranu za kućne ljubimce odobren za proizvodnju prerađene hrane za kućne ljubimce iz točke 3. podtočke (b) podpodtočaka i., ii. i iii. poglavlja II. Priloga XIII. Uredbi (EU) br. 142/2011;

iii.

pogon za proizvodnju bioplina ili komposta odobren za pretvorbu nusproizvoda životinjskog podrijetla u kompost ili bioplin u skladu sa standardnim parametrima pretvorbe iz odjeljka 1. poglavlja III. Priloga V. Uredbi (EU) br. 142/2011.

2.   Prijevoznik odgovoran za premještanja pošiljaka materijala kategorije 3.:

(a)

nadležnom tijelu omogućuje da s pomoću satelitskog navigacijskog sustava nadzire kretanje prijevoznih sredstava u stvarnom vremenu; i

(b)

čuva elektroničku evidenciju o tom kretanju najmanje dva mjeseca od datuma premještanja.

ODJELJAK 10.

Posebni uvjeti za odstupanja kojima se odobravaju premještanja pošiljaka svježeg mesa i mesnih proizvoda, uključujući ovitke, dobivenih od svinja držanih u zonama ograničenja II i III izvan tih zona

Članak 38.

Posebni uvjeti za odobravanje premještanja pošiljaka svježeg mesa i mesnih proizvoda, uključujući ovitke, dobivenih od svinja držanih u zoni ograničenja II izvan te zone na državnom području iste predmetne države članice

1.   Odstupajući od zabrana predviđenih člankom 12., nadležno tijelo predmetne države članice može odobriti premještanja pošiljaka svježeg mesa i mesnih proizvoda, uključujući ovitke, dobivenih od svinja držanih u zoni ograničenja II izvan te zone na državnom području iste predmetne države članice pod uvjetom:

(a)

da su ispunjeni opći uvjeti utvrđeni u članku 28. stavcima od 2. do 7. Delegirane uredbe (EU) 2020/687;

(b)

da su svježe meso i mesni proizvodi, uključujući ovitke, dobiveni od svinja držanih u objektima koji ispunjavaju dodatne opće uvjete utvrđene u članku 14. stavku 2., članku 15. stavku 1. točkama (b) i (c), članku 15. stavcima 2. i 3. te članku 16.;

(c)

da su svježe meso i mesni proizvodi, uključujući ovitke, proizvedeni u objektima određenima u skladu s člankom 41. stavkom 1.

2.   Odstupajući od zabrana predviđenih člankom 12., ako uvjeti utvrđeni u stavku 1. nisu ispunjeni, nadležno tijelo predmetne države članice može odobriti premještanja pošiljaka svježeg mesa i mesnih proizvoda, uključujući ovitke, dobivenih od svinja držanih u zoni ograničenja II izvan te zone na državnom području iste predmetne države članice pod uvjetom:

(a)

da su svježe meso i mesni proizvodi, uključujući ovitke, proizvedeni u objektima određenima u skladu s člankom 41. stavkom 1.;

(b)

da su svježe meso i mesni proizvodi, uključujući ovitke:

i.

samo u slučaju svježeg mesa, označeni i premještaju se u skladu s posebnim uvjetima za odobravanje premještanja svježeg mesa dobivenog od držanih životinja vrsta s popisa iz određenih objekata utvrđenima u članku 33. stavku 2. Delegirane uredbe (EU) 2020/687 u objekt za preradu radi podvrgavanja jednom od odgovarajućih postupaka obrade za umanjivanje rizika utvrđenih u Prilogu VII. toj uredbi;

ili

ii.

označeni u skladu s člankom 44. posebnom oznakom zdravstvene ispravnosti ili, prema potrebi, identifikacijskom oznakom koja nije ovalna oblika i koju nije moguće zamijeniti s oznakom zdravstvene ispravnosti ili identifikacijskom oznakom iz članka 5. stavka 1. točaka (a) i (b) Uredbe (EZ) br. 853/2004; i

iii.

namijenjeni premještanju samo unutar iste predmetne države članice.

Članak 39.

Posebni uvjeti za odstupanja kojima se odobravaju premještanja pošiljaka svježeg mesa i mesnih proizvoda, uključujući ovitke, dobivenih od svinja držanih u zoni ograničenja II izvan te zone u druge države članice i u treće zemlje

Odstupajući od zabrana predviđenih člankom 12., nadležno tijelo predmetne države članice može odobriti premještanja pošiljaka svježeg mesa i mesnih proizvoda, uključujući ovitke, dobivenih od svinja držanih u zoni ograničenja II izvan te zone u druge države članice i u treće zemlje pod uvjetom:

(a)

da su ispunjeni opći uvjeti utvrđeni u članku 28. stavcima od 2. do 7. Delegirane uredbe (EU) 2020/687;

(b)

da su ispunjeni dodatni opći uvjeti utvrđeni u članku 14. stavku 2.;

(c)

da su svježe meso i mesni proizvodi, uključujući ovitke, dobiveni od svinja držanih u objektima koji ispunjavaju opće uvjete utvrđene u člancima 15. i 16.;

(d)

da su svježe meso i mesni proizvodi, uključujući ovitke, proizvedeni u objektima određenima u skladu s člankom 41. stavkom 1.

Članak 40.

Posebni uvjeti za odstupanja kojima se odobravaju premještanja pošiljaka svježeg mesa i mesnih proizvoda, uključuju ovitke, dobivenih od svinja držanih u zoni ograničenja III u druge zone ograničenja I, II i III ili područja izvan zona ograničenja I, II i III na državnom području iste države članice

Odstupajući od zabrana predviđenih člankom 12., nadležno tijelo predmetne države članice može odobriti premještanja pošiljaka svježeg mesa i mesnih proizvoda, uključujući ovitke, dobivenih od svinja držanih u zoni ograničenja III u druge zone ograničenja I, II i III ili područja izvan zona ograničenja I, II i III na državnom području iste države članice pod uvjetom:

(a)

da su ispunjeni opći uvjeti utvrđeni u članku 28. stavcima od 2. do 7. Delegirane uredbe (EU) 2020/687;

(b)

da su ispunjeni dodatni opći uvjeti utvrđeni u članku 14. stavku 2.;

(c)

da su svježe meso i mesni proizvodi, uključujući ovitke, dobiveni od svinja:

i.

držanih u objektima koji ispunjavaju opće uvjete utvrđene u člancima 15. i 16.; i

ii.

zaklanih:

unutar iste zone ograničenja III, ili

izvan zone ograničenja III nakon odobrenog premještanja u skladu s člankom 29.;

(d)

da su svježe meso i mesni proizvodi, uključujući ovitke, proizvedeni u objektima određenima u skladu s člankom 41. stavkom 1.; i

i.

samo u slučaju svježeg mesa, označeni i premještaju se u skladu s posebnim uvjetima za odobravanje premještanja svježeg mesa dobivenog od držanih životinja vrsta s popisa iz određenih objekata utvrđenima u članku 33. stavku 2. Delegirane uredbe (EU) 2020/687 u objekt za preradu radi podvrgavanja jednom od odgovarajućih postupaka obrade za umanjivanje rizika utvrđenih u Prilogu VII. toj uredbi;

ili

ii.

označeni u skladu s člankom 44. posebnom oznakom zdravstvene ispravnosti ili, prema potrebi, identifikacijskom oznakom koja nije ovalna oblika i koju nije moguće zamijeniti s oznakom zdravstvene ispravnosti ili identifikacijskom oznakom iz članka 5. stavka 1. točaka (a) i (b) Uredbe (EZ) br. 853/2004; i

iii.

namijenjeni premještanju samo unutar iste predmetne države članice.

POGLAVLJE IV.

POSEBNE MJERE ZA UMANJIVANJE RIZIKA OD AFRIČKE SVINJSKE KUGE ZA PODUZEĆA U POSLOVANJU S HRANOM U PREDMETNIM DRŽAVAMA ČLANICAMA

Članak 41.

Posebno određivanje klaonica, rasjekavaonica, hladnjača, objekata za preradu mesa i objekata za obradu divljači

1.   Nadležno tijelo predmetne države članice nakon zaprimanja zahtjeva subjekta u poslovanju s hranom određuje objekte za:

(a)

neodgodivo klanje držanih svinja iz zona ograničenja II i III:

i.

unutar tih zona ograničenja II i III;

ii.

izvan tih zona ograničenja II i III, kako je navedeno u člancima 24. i 29.;

(b)

rasijecanje, preradu i skladištenje svježeg mesa i mesnih proizvoda, uključujući ovitke, dobivenih od svinja držanih u zonama ograničenja II i III, kako je navedeno u člancima 38., 39. i 40.;

(c)

pripremu mesa divljači kako je navedeno u točki 1. podtočki 1.18. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 853/2004 te preradu i skladištenje svježeg mesa i mesnih proizvoda od divljih svinja dobivenih u zonama ograničenja I, II i III, kako je predviđeno u člancima 48. i 49. ove Uredbe;

(d)

pripremu mesa divljači kako je navedeno u točki 1. podtočki 1.18. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 853/2004 te preradu i skladištenje svježeg mesa i mesnih proizvoda od divljih svinja ako se ti objekti nalaze u zonama ograničenja I, II i III, kako je predviđeno u člancima 48. i 49. ove Uredbe.

2.   Nadležno tijelo može odlučiti da se određivanje iz stavka 1. ne zahtijeva za objekte u kojima se prerađuju, rasijecaju i skladište svježe meso i mesni proizvodi, uključujući ovitke, dobiveni od svinja držanih u zonama ograničenja II i III i od divljih svinja dobivenih u zonama ograničenja I, II i III te za objekt iz stavka 1. točke (d) pod uvjetom:

(a)

da su u tom objektu svježe meso i mesni proizvodi, uključujući ovitke, svinjskog podrijetla označeni posebnom oznakom zdravstvene ispravnosti ili, prema potrebi, identifikacijskom oznakom iz članka 44.;

(b)

da su svježe meso i mesni proizvodi, uključujući ovitke, svinjskog podrijetla iz tih objekata namijenjeni samo za istu predmetnu državu članicu;

(c)

da se nusproizvodi životinjskog podrijetla dobiveni od svinja iz tih objekata samo prerađuju ili odlažu u skladu s člankom 33. unutar iste države članice.

3.   Nadležno tijelo predmetne države članice:

(a)

Komisiji i ostalim državama članicama daje poveznicu na internetske stranice nadležnog tijela s popisom određenih objekata i njihovih aktivnosti iz stavka 1.;

(b)

ažurira popis predviđen točkom (a).

Članak 42.

Posebni uvjeti za određivanje objekata za neodgodivo klanje svinja držanih u zoni ograničenja II i III

Nadležno tijelo predmetne države članice određuje objekte za neodgodivo klanje svinja držanih u zoni ograničenja II i III samo pod uvjetom:

(a)

da se klanje svinja držanih izvan zona ograničenja II i III i svinja držanih u zonama ograničenja II i III koje podliježu odobrenim premještanjima predviđenima člancima 24. i 29. te proizvodnja i skladištenje proizvoda dobivenih od njih provode odvojeno od klanja svinja držanih u zonama ograničenja I, II i III i od proizvodnje i skladištenja proizvoda dobivenih od njih koji nisu u skladu s odgovarajućim:

i.

dodatnim općim uvjetima utvrđenima u člancima 15., 16. i 17.; i

ii.

posebnim uvjetima predviđenima člancima 24. i 29.;

(b)

da subjekt koji je odgovoran za objekt ima dokumentirane upute ili postupke koje je odobrilo nadležno tijelo predmetne države članice kako bi se osiguralo ispunjavanje uvjeta iz točke (a).

Članak 43.

Posebni uvjeti za određivanje objekata za rasijecanje, preradu i skladištenje svježeg mesa i mesnih proizvoda, uključujući ovitke, dobivenih od svinja držanih u zonama ograničenja II i III

Nadležno tijelo predmetne države članice određuje objekte za rasijecanje, preradu i skladištenje svježeg mesa i mesnih proizvoda, uključujući ovitke, dobivenih od svinja držanih u zonama ograničenja II i III koje podliježu odobrenom premještanju predviđenom člancima 38., 39. i 40. samo pod uvjetom:

(a)

da se rasijecanje, prerada i skladištenje svježeg mesa i mesnih proizvoda, uključujući ovitke, dobivenih od svinja držanih izvan zona ograničenja II i III i od svinja držanih u zonama ograničenja II i III provode odvojeno od svježeg mesa i mesnih proizvoda, uključujući ovitke, dobivenih od svinja držanih u zonama ograničenja II i III koji nisu u skladu s:

i.

dodatnim općim uvjetima utvrđenima u člancima 15., 16. i 17.; i

ii.

posebnim uvjetima predviđenim člancima 38., 39. i 40.;

(b)

da subjekt koji je odgovoran za objekt ima dokumentirane upute ili postupke koje je odobrilo nadležno tijelo predmetne države članice kako bi se osiguralo ispunjavanje uvjeta iz točke (a).

Članak 44.

Posebne oznake zdravstvene ispravnosti ili identifikacijske oznake

Nadležno tijelo predmetne države članice osigurava da se sljedeći proizvodi životinjskog podrijetla označavaju posebnom oznakom zdravstvene ispravnosti ili, prema potrebi, identifikacijskom oznakom koja nije ovalna oblika i koju nije moguće zamijeniti s oznakom zdravstvene ispravnosti ili identifikacijskom oznakom predviđenima člankom 5. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 853/2004:

(a)

svježe meso i mesni proizvodi, uključujući ovitke, dobiveni od svinja držanih u zoni ograničenja III, kako je utvrđeno u članku 40. točki (d) podtočki ii.;

(b)

svježe meso i mesni proizvodi, uključujući ovitke, dobiveni od svinja držanih u zoni ograničenja II, ako nisu ispunjeni posebni uvjeti za odobravanje premještanja tih pošiljaka izvan zone ograničenja II predviđeni člankom 38. stavkom 1., kako je utvrđeno u skladu s člankom 38. stavkom 2. točkom (b) podtočkom ii.;

(c)

svježe meso i mesni proizvodi od divljih svinja koji se premještaju unutar zone ograničenja I ili izvan te zone iz objekta određenog u skladu s člankom 41. stavkom 1., kako je utvrđeno u članku 49. stavku 1. točki (c) podtočki iii. prvoj alineji.

POGLAVLJE V.

POSEBNE MJERE ZA KONTROLU BOLESTI KOJE SE PRIMJENJUJU NA DIVLJE SVINJE U DRŽAVAMA ČLANICAMA

Članak 45.

Posebne zabrane koje se odnose na premještanja divljih svinja

Nadležna tijela svih država članica subjektima zabranjuju premještanja divljih svinja kako je predviđeno u članku 101. Delegirane uredbe (EU) 2020/688:

(a)

na cijelom državnom području države članice;

(b)

iz cijelog državnog područja države članice u:

i.

druge države članice; i

ii.

treće zemlje.

Članak 46.

Posebne zabrane koje se odnose na premještanja unutar zona ograničenja I, II i III te iz tih zona svježeg mesa, mesnih proizvoda, svih drugih proizvoda životinjskog podrijetla, nusproizvoda životinjskog podrijetla i dobivenih proizvoda dobivenih od divljih svinja te tijela divljih svinja koja su namijenjena prehrani ljudi

1.   Nadležna tijela predmetnih država članica zabranjuju premještanja unutar zona ograničenja I, II i III te iz tih zona pošiljaka svježeg mesa, mesnih proizvoda, svih drugih proizvoda životinjskog podrijetla, nusproizvoda životinjskog podrijetla i dobivenih proizvoda dobivenih od divljih svinja te tijela divljih svinja koja su namijenjena prehrani ljudi.

2.   Nadležna tijela predmetnih država članica zabranjuju premještanja unutar zona ograničenja I, II i III te iz tih zona svježeg mesa, mesnih proizvoda, svih drugih proizvoda životinjskog podrijetla, nusproizvoda životinjskog podrijetla i dobivenih proizvoda dobivenih od divljih svinja te tijela divljih svinja koja su namijenjena prehrani ljudi.

(a)

za osobnu uporabu u domaćinstvu;

(b)

u vezi s aktivnostima lovaca koji izravno opskrbljuju krajnje potrošače, ili lokalne maloprodajne objekte koji izravno opskrbljuju krajnje potrošače, malim količinama slobodno živućih divljih svinja ili mesa slobodno živućih divljih svinja kako je predviđeno u članku 1. stavku 3. točki (e) Uredbe (EZ) br. 853/2004.

Članak 47.

Opće zabrane koje se odnose na premještanja pošiljaka proizvoda dobivenih od divljih svinja i tijela divljih svinja koja su namijenjena prehrani ljudi uzimajući u obzir rizik od širenja afričke svinjske kuge

Nadležno tijelo predmetne države članice može na državnom području iste države članice zabraniti premještanja svježeg mesa, mesnih proizvoda, svih drugih proizvoda dobivenih od divljih svinja te tijela divljih svinja koja su namijenjena prehrani ljudi ako nadležno tijelo smatra da postoji rizik od širenja afričke svinjske kuge na te divlje svinje ili proizvode, odnosno s njih ili preko njih.

Članak 48.

Posebni uvjeti za odstupanja kojima se odobravaju premještanja pošiljaka prerađenih mesnih proizvoda dobivenih od divljih svinja unutar zona ograničenja I, II i III te iz tih zona

1.   Odstupajući od zabrane predviđene člankom 46. stavkom 1., nadležno tijelo predmetne države članice može odobriti premještanja pošiljaka prerađenih mesnih proizvoda dobivenih od divljih svinja unutar zona ograničenja I, II i III te iz tih zona iz objekata koji se nalaze u zonama ograničenja I, II i III u:

(a)

druge zone ograničenja I, II i III koje se nalaze u istoj predmetnoj državi članici;

(b)

područja izvan zona ograničenja I, II i III u istoj predmetnoj državi članici; i

(c)

druge države članice i treće zemlje.

2.   Nadležno tijelo predmetne države članice odobrava premještanja pošiljaka prerađenih mesnih proizvoda dobivenih od divljih svinja iz objekata koji se nalaze u zoni ograničenja I, II i III iz stavka 1. samo pod uvjetom:

(a)

da su provedeni testovi za dokazivanje patogena afričke svinjske kuge za svaku divlju svinju koja je upotrijebljena za proizvodnju i preradu mesnih proizvoda u zoni ograničenja I, II i III;

(b)

da je nadležno tijelo prije obrade iz točke (c) podtočke ii. dobilo negativne rezultate testova za dokazivanje patogena afričke svinjske kuge iz točke (a);

(c)

da su mesni proizvodi od divljih svinja:

i.

proizvedeni, prerađeni i skladišteni u objektima određenima u skladu s člankom 41. stavkom 1.; i

ii.

podvrgnuti odgovarajućem postupku obrade za umanjivanje rizika za proizvode životinjskog podrijetla iz zona ograničenja u skladu s Prilogom VII. Delegiranoj uredbi (EU) 2020/687 u pogledu afričke svinjske kuge.

Članak 49.

Posebni uvjeti za odstupanja kojima se odobravaju premještanja unutar zona ograničenja I, II i III te iz zone ograničenja I svježeg mesa, mesnih proizvoda, svih drugih proizvoda životinjskog podrijetla dobivenih od divljih svinja te tijela divljih svinja koja su namijenjena prehrani ljudi

1.   Odstupajući od zabrana predviđenih člankom 46. stavcima 1. i 2., nadležno tijelo predmetne države članice može odobriti premještanja unutar zone ograničenja I te iz te zone svježeg mesa, mesnih proizvoda, svih drugih proizvoda životinjskog podrijetla dobivenih od divljih svinja te tijela divljih svinja koja su namijenjena prehrani ljudi u druge zone ograničenja I, II i III ili područja izvan zona ograničenja I, II i III u istoj državi članici pod uvjetom:

(a)

da su provedeni testovi za dokazivanje patogena afričke svinjske kuge za svaku relevantnu divlju svinju prije premještanja svježeg mesa, mesnih proizvoda i svih drugih proizvoda životinjskog podrijetla od tih divljih svinja;

(b)

da je nadležno tijelo predmetne države članice prije premještanja dobilo negativne rezultate testova za dokazivanje patogena afričke svinjske kuge iz točke (a);

(c)

da se svježe meso, mesni proizvodi, svi drugi proizvodi životinjskog podrijetla od divljih svinja te tijela divljih svinja koja su namijenjena prehrani ljudi, premještaju unutar zone ograničenja I ili izvan nje unutar iste države članice:

i.

za osobnu uporabu u domaćinstvu; ili

ii.

u vezi s aktivnostima lovaca koji izravno opskrbljuju krajnje potrošače, ili lokalne maloprodajne objekte koji izravno opskrbljuju krajnje potrošače, malim količinama slobodno živućih divljih svinja ili mesa slobodno živućih divljih svinja kako je predviđeno u članku 1. stavku 3. točki (e) Uredbe (EZ) br. 853/2004; ili

iii.

iz objekta određenog u skladu s člankom 41. stavkom 1. u kojem su svježe meso i mesni proizvodi označeni:

posebnom oznakom zdravstvene ispravnosti ili identifikacijskom oznakom u skladu s člankom 44. točkom (c),

ili

u skladu s člankom 33. stavkom 2. Delegirane uredbe (EU) 2020/687 i premještaju se u objekt za preradu radi podvrgavanja jednom od odgovarajućih postupaka obrade za umanjivanje rizika utvrđenih Prilogu VII. toj uredbi.

2.   Odstupajući od zabrana predviđenih člankom 46. stavkom 2., nadležno tijelo predmetne države članice može odobriti premještanja svježeg mesa, mesnih proizvoda, svih drugih proizvoda životinjskog podrijetla od divljih svinja te tijela divljih svinja koja su namijenjena prehrani ljudi unutar zona ograničenja II i III u istoj državi članici pod uvjetom:

(a)

da su provedeni testovi za dokazivanje patogena afričke svinjske kuge za svaku relevantnu divlju svinju prije premještanja svježeg mesa, mesnih proizvoda i svih drugih proizvoda životinjskog podrijetla od te divlje svinje ili tijela te divlje svinje koje je namijenjeno prehrani ljudi;

(b)

da je nadležno tijelo predmetne države članice prije premještanja dobilo negativne rezultate testova za dokazivanje patogena afričke svinjske kuge iz točke (a);

(c)

da se svježe meso, mesni proizvodi, svi drugi proizvodi životinjskog podrijetla od divljih svinja te tijela divljih svinja koja su namijenjena prehrani ljudi premještaju unutar zona ograničenja II i III unutar iste države članice za:

i.

osobnu uporabu u domaćinstvu;

ili

ii.

u skladu s člankom 33. stavkom 2. Delegirane uredbe (EU) 2020/687 premještaju se u objekt za preradu radi podvrgavanja jednom od odgovarajućih postupaka obrade za umanjivanje rizika utvrđenih u Prilogu VII. toj uredbi.

Članak 50.

Obveze subjekata koje se odnose na certifikate o zdravlju životinja za pošiljke svježeg mesa, mesnih proizvoda, svih drugih proizvoda životinjskog podrijetla dobivenih od divljih svinja te tijela divljih svinja koja su namijenjena prehrani ljudi za premještanja izvan zona ograničenja I, II i III

Subjekti pošiljke svježeg mesa, mesnih proizvoda, svih drugih proizvoda životinjskog podrijetla dobivenih od divljih svinja te tijela divljih svinja koja su namijenjena prehrani ljudi premještaju izvan zona ograničenja I, II i III samo:

(a)

u slučajevima obuhvaćenima člancima 48. i 49.; i

(b)

ako te pošiljke prati certifikat o zdravlju životinja kako je predviđeno u članku 167. stavku 1. Delegirane uredbe (EU) 2016/429 koji sadržava:

i.

propisane podatke u skladu s člankom 3. Delegirane uredbe (EU) 2020/2154; i

ii.

barem jednu od sljedećih potvrda o sukladnosti sa zahtjevima predviđenima ovom Uredbom:

„Svježe meso, mesni proizvodi i svi drugi proizvodi životinjskog podrijetla iz zone ograničenja I dobiveni od divljih svinja u skladu s posebnim mjerama za kontrolu koje se odnose na afričku svinjsku kugu utvrđenima u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2021/605.”,

„Tijela divljih svinja koja su namijenjena prehrani ljudi iz zone ograničenja I u skladu s posebnim mjerama za kontrolu koje se odnose na afričku svinjsku kugu utvrđenima u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2021/605.”,

„Prerađeni mesni proizvodi iz zona ograničenja I, II i III dobiveni od divljih svinja u skladu s posebnim mjerama za kontrolu koje se odnose na afričku svinjsku kugu utvrđenima u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2021/605.”.

Međutim, u slučaju premještanja unutar iste predmetne države članice nadležno tijelo može odlučiti da nije potrebno izdati certifikat o zdravlju životinja kako je navedeno u članku 167. stavku 1. prvom podstavku Uredbe (EU) 2016/429.

Članak 51.

Posebni uvjeti za odobravanje premještanja pošiljaka nusproizvoda životinjskog podrijetla i dobivenih proizvoda od divljih svinja unutar zona ograničenja I, II i III te izvan tih zona

1.   Odstupajući od zabrana utvrđenih u članku 46., nadležno tijelo predmetne države članice može odobriti premještanja pošiljaka dobivenih proizvoda od divljih svinja unutar zona ograničenja I, II i III te izvan tih zona u druge zone ograničenja I, II i III ili na područja izvan zona ograničenja I, II i III u istoj državi članici i u druge države članice pod uvjetom da su podvrgnuti obradi kojom se osigurava da dobiveni proizvodi ne predstavljaju rizik u pogledu afričke svinjske kuge.

2.   Odstupajući od zabrana utvrđenih u članku 46. stavku 1., nadležno tijelo predmetne države članice može odobriti premještanja pošiljaka nusproizvoda životinjskog podrijetla dobivenih od divljih svinja unutar zona ograničenja I, II i III te izvan tih zona u druge zone ograničenja I, II i III i na područja izvan zona ograničenja I, II i III u istoj državi članici pod uvjetom:

(a)

da se nusproizvodi životinjskog podrijetla prikupljaju, prevoze i odlažu u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009;

(b)

za premještanja izvan zona ograničenja I, II i III, da je svako prijevozno sredstvo opremljeno satelitskim navigacijskim sustavom za određivanje, prijenos i bilježenje njegova položaja u stvarnom vremenu. Prijevoznik nadležnom tijelu omogućuje da nadzire kretanje prijevoznih sredstava u stvarnom vremenu i čuva elektroničku evidenciju o tom kretanju najmanje dva mjeseca od datuma premještanja pošiljke.

Članak 52.

Obveze subjekata koje se odnose na certifikate o zdravlju životinja za premještanja pošiljaka nusproizvoda životinjskog podrijetla od divljih svinja izvan zona ograničenja I, II i III na državnom području iste predmetne države članice

Subjekti pošiljke nusproizvoda životinjskog podrijetla od divljih svinja premještaju izvan zona ograničenja I, II i III unutar iste predmetne države članice u slučaju iz članka 51. stavka 2. samo ako te pošiljke prati:

(a)

komercijalni dokument iz poglavlja III. Priloga VIII. Uredbi Komisije (EU) br. 142/2011; i

(b)

certifikat o zdravlju životinja iz članka 22. stavka 5. Uredbe (EU) 2020/687.

Međutim, nadležno tijelo predmetne države članice može odlučiti da nije potrebno izdati certifikat o zdravlju životinja kako je navedeno u članku 22. stavku 6. Uredbe (EU) 2020/687.

POGLAVLJE VI.

POSEBNE OBVEZE DRŽAVA ČLANICA U POGLEDU INFORMIRANJA I OSPOSOBLJAVANJA

Članak 53.

Posebne obveze predmetnih država članica u pogledu informiranja

1.   Predmetne države članice osiguravaju da barem prijevoznici u željezničkom i autobusnom prometu, upravitelji luka i zračnih luka, putničke agencije, agencije koje se bave organizacijom lova i pružatelji poštanskih usluga budu obvezni na odgovarajući način skrenuti pozornost svojih klijenata na posebne mjere za kontrolu bolesti utvrđene u ovoj Uredbi tako što će putnicima koji putuju iz zona ograničenja I, II i III te korisnicima poštanskih usluga pružiti informacije barem o glavnim zabranama utvrđenima u člancima 9., 11., 12., 45. i 46.

U tu svrhu predmetne države članice organiziraju i provode redovite kampanje jačanja svijesti za promicanje i širenje informacija o posebnim mjerama za kontrolu bolesti utvrđenima u ovoj Uredbi.

2.   Predmetne države članice u okviru Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje obavješćuju Komisiju i druge države članice o:

(a)

promjenama epidemiološke situacije u pogledu afričke svinjske kuge na njihovu državnom području;

(b)

rezultatima nadziranja afričke svinjske kuge provedenog u zonama ograničenja I, II i III i na područjima izvan zona ograničenja I, II i III kod držanih i divljih svinja;

(c)

ostalim mjerama i inicijativama poduzetima kako bi se spriječila, kontrolirala i iskorijenila afrička svinjska kuga.

Članak 54.

Posebne obveze predmetnih država članica u pogledu osposobljavanja

Predmetne države članice redovito ili u primjerenim vremenskim razmacima organiziraju i provode posebna osposobljavanja o rizicima od afričke svinjske kuge i mogućim mjerama za sprječavanje, kontrolu i iskorjenjivanje, barem za sljedeće ciljane skupine:

(a)

veterinare;

(b)

poljoprivrednike koji drže svinje;

(c)

lovce.

Članak 55.

Posebne obveze svih država članica u pogledu informiranja

1.   Sve države članice osiguravaju:

(a)

da se na glavnim kopnenim putovima, kao što su međunarodne ceste i željezničke pruge te povezane cestovne mreže, svim putnicima skreće pozornost na odgovarajuće informacije o rizicima od prijenosa afričke svinjske kuge i o posebnim mjerama za kontrolu bolesti utvrđenima u ovoj Uredbi:

i.

na vidljiv i lako uočljiv način;

ii.

na način koji je lako razumljiv putnicima koji dolaze s područja i idu na područje:

zona ograničenja I, II i III, ili

trećih zemalja u kojima postoji rizik od širenja afričke svinjske kuge;

(b)

da su uspostavljene potrebne mjere kojima se, na najprimjereniji način za isticanje takvih informacija, jača svijest dionika aktivnih u sektoru držanih svinja, uključujući male objekte, o rizicima od unosa virusa afričke svinjske kuge te im se pružaju najprikladnije informacije o pojačanim biosigurnosnim mjerama za objekte u kojima se drže svinje koji se nalaze u zonama ograničenja I, II i III kako je predviđeno u Prilogu II., a posebno o mjerama koje treba provoditi u zonama ograničenja I, II i III.

2.   Sve države članice jačaju svijest o afričkoj svinjskoj kugi:

(a)

u javnosti, kako je predviđeno u članku 15. Uredbe (EU) 2016/429;

(b)

među veterinarima, poljoprivrednicima i lovcima, te im daju najprikladnije informacije o umanjivanju rizika i pojačanim biosigurnosnim mjerama iz:

i.

Priloga II. ovoj Uredbi;

ii.

smjernica Unije o afričkoj svinjskoj kugi kako su dogovorene s državama članicama u Stalnom odboru za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje;

iii.

dostupnih znanstvenih dokaza koje dostavi Europska agencija za sigurnost hrane;

iv.

Kodeksa o zdravlju kopnenih životinja Svjetske organizacije za zdravlje životinja.

POGLAVLJE VII.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 56.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 21. travnja 2021. do 20. travnja 2028.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 7. travnja 2021.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)  SL L 84, 31.3.2016., str. 1.

(2)  Provedbena odluka Komisije 2014/709/EU od 9. listopada 2014. o mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama i o stavljanju izvan snage Provedbene odluke 2014/178/EU (SL L 295, 11.10.2014., str. 63.).

(3)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/1882 оd 3. prosinca 2018. o primjeni određenih pravila za sprečavanje i suzbijanje bolesti na kategorije bolesti s popisa i o utvrđivanju popisa vrsta i skupina vrsta koje predstavljaju znatan rizik za širenje tih bolesti s popisa (SL L 308, 4.12.2018., str. 21.).

(4)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/687 od 17. prosinca 2019. o dopuni Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu pravila za sprečavanje i kontrolu određenih bolesti s popisa (SL L 174, 3.6.2020., str. 64.).

(5)  https://www.oie.int/en/standard-setting/terrestrial-code/access-online/

(6)  https://ec.europa.eu/food/animals/animal-diseases/control-measures/asf_en

(7)  EFSA Journal 2010.; 8(3):1556.

(8)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/2154 od 14. listopada 2020. o dopuni Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zahtjeva zdravlja životinja, certificiranja i obavješćivanja za premještanja proizvoda životinjskog podrijetla od kopnenih životinja u Uniji (SL L 431, 21.12.2020., str. 5.).

(9)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/686 оd 17. prosinca 2019. o dopuni Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu odobravanja objekata za zametne proizvode i zahtjeva u pogledu sljedivosti i zdravlja životinja za premještanja zametnih proizvoda određenih držanih kopnenih životinja u Uniji (SL L 174, 3.6.2020., str. 1.).

(10)  Uredba (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o utvrđivanju zdravstvenih pravila za nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode koji nisu namijenjeni prehrani ljudi te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1774/2002 (Uredba o nusproizvodima životinjskog podrijetla) (SL L 300, 14.11.2009., str. 1.).

(11)  Uredba Komisije (EU) br. 142/2011 od 25. veljače 2011. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zdravstvenih pravila za nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode koji nisu namijenjeni prehrani ljudi i o provedbi Direktive Vijeća 97/78/EZ u pogledu određenih uzoraka i predmeta koji su oslobođeni veterinarskih pregleda na granici na temelju te Direktive (SL L 54, 26.2.2011., str. 1.).

(12)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/688 od 17. prosinca 2019. o dopuni Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zahtjeva zdravlja životinja za premještanja kopnenih životinja i jaja za valenje u Uniji (SL L 174, 3.6.2020., str. 140.).

(13)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/627 оd 15. ožujka 2019. o utvrđivanju ujednačenog praktičnog uređenja za provedbu službenih kontrola proizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih prehrani ljudi u skladu s Uredbom (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća i o izmjeni Uredbe Komisije (EZ) br. 2074/2005 u pogledu službenih kontrola (SL L 131, 17.5.2019., str. 51.).

(14)  Uredba (EZ) br. 853/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o utvrđivanju određenih higijenskih pravila za hranu životinjskog podrijetla (SL L 139, 30.4.2004., str. 55.).

(15)  U skladu sa Sporazumom o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, a posebno s člankom 5. stavkom 4. Protokola o Irskoj/Sjevernoj Irskoj u vezi s Prilogom 2. tom Protokolu, za potrebe ove Uredbe upućivanja na države članice uključuju Ujedinjenu Kraljevinu u vezi sa Sjevernom Irskom.


PRILOG I.

ZONE OGRANIČENJA

DIO I.

1.   Estonija

Sljedeće zone ograničenja I u Estoniji:

Hiiu maakond.

2.   Mađarska

Sljedeće zone ograničenja I u Mađarskoj:

Békés megye 950950, 950960, 950970, 951950, 952050, 952750, 952850, 952950, 953050, 953150, 953650, 953660, 953750, 953850, 953960, 954250, 954260, 954350, 954450, 954550, 954650, 954750, 954850, 954860, 954950, 955050, 955150, 955250, 955260, 955270, 955350, 955450, 955510, 955650, 955750, 955760, 955850, 955950, 956050, 956060, 956150 és 956160 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Bács-Kiskun megye 600150, 600850, 601550, 601650, 601660, 601750, 601850, 601950, 602050, 603250, 603750 és 603850 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Budapest 1 kódszámú, vadgazdálkodási tevékenységre nem alkalmas területe,

Csongrád-Csanád megye 800150, 800160, 800250, 802220, 802260, 802310 és 802450 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Fejér megye 400150, 400250, 400351, 400352, 400450, 400550, 401150, 401250, 401350, 402050, 402350, 402360, 402850, 402950, 403050, 403250, 403350, 403450, 403550, 403650, 403750, 403950, 403960, 403970, 404570, 404650, 404750, 404850, 404950, 404960, 405050, 405750, 405850, 405950, 406050, 406150, 406550, 406650 és 406750 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Jász-Nagykun-Szolnok megye 750150, 750160, 750260, 750350, 750450, 750460, 754450, 754550, 754560, 754570, 754650, 754750, 754950, 755050, 755150, 755250, 755350 és 755450 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Komárom-Esztergom megye 250150, 250250, 250350, 250450, 250460, 250550, 250650, 250750, 250850, 250950, 251050, 251150, 251250, 251350, 251360, 251450, 251550, 251650, 251750, 251850, 252150 és 252250, kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Pest megye 571550, 572150, 572250, 572350, 572550, 572650, 572750, 572850, 572950, 573150, 573250, 573260, 573350, 573360, 573450, 573850, 573950, 573960, 574050, 574150, 574350, 574360, 574550, 574650, 574750, 574850, 574860, 574950, 575050, 575150, 575250, 575350, 575550, 575650, 575750, 575850, 575950, 576050, 576150, 576250, 576350, 576450, 576650, 576750, 576850, 576950, 577050, 577150, 577350, 577450, 577650, 577850, 577950, 578050, 578150, 578250, 578350, 578360, 578450, 578550, 578560, 578650, 578850, 578950, 579050, 579150, 579250, 579350, 579450, 579460, 579550, 579650, 579750, 580250 és 580450 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe.

3.   Latvija

Sljedeće zone ograničenja I u Latviji:

Pāvilostas novada Vērgales pagasts,

Stopiņu novada daļa, kas atrodas uz rietumiem no autoceļa V36, P4 un P5, Acones ielas, Dauguļupes ielas un Dauguļupītes,

Grobiņas novads,

Rucavas novada Dunikas pagasts.

4.   Litva

Sljedeće zone ograničenja I u Litvi:

Klaipėdos rajono savivaldybė: Agluonėnų, Dovilų, Gargždų, Priekulės, Vėžaičių, Kretingalės ir Dauparų-Kvietinių seniūnijos,

Palangos miesto savivaldybė.

5.   Poljska

Sljedeće zone ograničenja I u Poljskoj:

w województwie warmińsko-mazurskim:

gminy Wielbark i Rozogi w powiecie szczycieńskim,

gminy Janowiec Kościelny, Janowo i część gminy Kozłowo położona na południe od linii wyznaczonej przez linię kolejową w powiecie nidzickim,

gminy Iłowo – Osada, Lidzbark, Płośnica, Rybno, miasto Działdowo, część gminy wiejskiej Działdowo położona na południe od linii wyznaczonej przez linię kolejowe biegnące od wschodniej do zachodniej granicy gminy w powiecie działdowskim,

gminy Kisielice, Susz, miasto Iława i część gminy wiejskiej Iława położona na na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 521 biegnącą od zachodniej granicy gminy do zachodniej granicy miasta Iława oraz na zachód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od południowej granicy gminy miasta Iława przez miejscowość Katarzynki do południowej granicy gminy w powiecie iławskim,

powiat nowomiejski.

w województwie podlaskim:

gminy Wysokie Mazowieckie z miastem Wysokie Mazowieckie, Czyżew i część gminy Kulesze Kościelne położona na południe od linii wyznaczonej przez linię koleją w powiecie wysokomazowieckim,

gminy Miastkowo, Nowogród, Śniadowo i Zbójna w powiecie łomżyńskim,

gminy Szumowo, Zambrów z miastem Zambrów i część gminy Kołaki Kościelne położona na południe od linii wyznaczonej przez linię kolejową w powiecie zambrowskim,

w województwie mazowieckim:

powiat ostrołęcki,

powiat miejski Ostrołęka,

gminy Bielsk, Brudzeń Duży, Drobin, Gąbin, Łąck, Nowy Duninów, Radzanowo, Słupno i Stara Biała w powiecie płockim,

powiat miejski Płock,

powiat sierpecki,

powiat żuromiński,

gminy Andrzejewo, Brok, Stary Lubotyń, Szulborze Wielkie, Wąsewo, Ostrów Mazowiecka z miastem Ostrów Mazowiecka, część gminy Małkinia Górna położona na północ od rzeki Brok w powiecie ostrowskim,

gminy Dzierzgowo, Lipowiec Kościelny, miasto Mława, Radzanów, Szreńsk, Szydłowo i Wieczfnia Kościelna, w powiecie mławskim,

powiat przasnyski,

powiat makowski,

gminy Gzy, Obryte, Zatory, Pułtusk i część gminy Winnica położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Bielany, Winnica i Pokrzywnica w powiecie pułtuskim,

gminy wyszkowski,

gminy Jadów, Strachówka i Tłuszcz w powiecie wołomińskim,

gminy Korytnica, Liw, Łochów, Miedzna, Sadowne, Stoczek i miasto Węgrów w powiecie węgrowskim,

gminy Kowala, Wierzbica, część gminy Wolanów położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 12 w powiecie radomskim,

powiat miejski Radom,

gminy Jastrząb, Mirów, Orońsko w powiecie szydłowieckim,

powiat gostyniński,

w województwie podkarpackim:

gminy Pruchnik, Rokietnica, Roźwienica, w powiecie jarosławskim,

gminy Fredropol, Krasiczyn, Krzywcza, Medyka, Orły, Żurawica, Przemyśl w powiecie przemyskim,

powiat miejski Przemyśl,

gminy Gać, Jawornik Polski, Kańczuga, część gminy wiejskiej Przeworsk położona na zachód od miasta Przeworsk i na zachód od linii wyznaczonej przez autostradę A4 biegnącą od granicy z gminą Tryńcza do granicy miasta Przeworsk, część gminy Zarzecze położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 1594R biegnącą od północnej granicy gminy do miejscowości Zarzecze oraz na południe od linii wyznaczonej przez drogi nr 1617R oraz 1619R biegnącą do południowej granicy gminy w powiecie przeworskim,

powiat łańcucki,

gminy Trzebownisko, Głogów Małopolski i część gminy Sokołów Małopolski położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 875 w powiecie rzeszowskim,

gminy Dzikowiec, Kolbuszowa, Niwiska i Raniżów w powiecie kolbuszowskim,

gminy Borowa, Czermin, Gawłuszowice, Mielec z miastem Mielec, Padew Narodowa, Przecław, Tuszów Narodowy w powiecie mieleckim,

w województwie świętokrzyskim:

powiat opatowski,

powiat sandomierski,

gminy Bogoria, Łubnice, Oleśnica, Osiek, Połaniec, Rytwiany i Staszów w powiecie staszowskim,

gminy Bliżyn, Skarżysko – Kamienna, Suchedniów i Skarżysko Kościelne w powiecie skarżyskim,

gmina Wąchock, część gminy Brody położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 9 oraz na południowy - zachód od linii wyznaczonej przez drogi: nr 0618T biegnącą od północnej granicy gminy do skrzyżowania w miejscowości Lipie, drogę biegnącą od miejscowości Lipie do wschodniej granicy gminy oraz na północ od drogi nr 42 i część gminy Mirzec położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 744 biegnącą od południowej granicy gminy do miejscowości Tychów Stary a następnie przez drogę nr 0566T biegnącą od miejscowości Tychów Stary w kierunku północno - wschodnim do granicy gminy w powiecie starachowickim,

powiat ostrowiecki,

gminy Fałków, Ruda Maleniecka, Radoszyce, Smyków, część gminy Końskie położona na zachód od linii kolejowej, część gminy Stąporków położona na południe od linii kolejowej w powiecie koneckim,

gminy Mniów i Zagnańsk w powiecie kieleckim,

w województwie łódzkim:

gminy Łyszkowice, Kocierzew Południowy, Kiernozia, Chąśno, Nieborów, część gminy wiejskiej Łowicz położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 92 biegnącej od granicy miasta Łowicz do zachodniej granicy gminy oraz część gminy wiejskiej Łowicz położona na wschód od granicy miasta Łowicz i na północ od granicy gminy Nieborów w powiecie łowickim,

gminy Cielądz, Rawa Mazowiecka z miastem Rawa Mazowiecka w powiecie rawskim,

gminy Bolimów, Głuchów, Godzianów, Lipce Reymontowskie, Maków, Nowy Kawęczyn, Skierniewice, Słupia w powiecie skierniewickim,

powiat miejski Skierniewice,

gminy Mniszków, Paradyż, Sławno i Żarnów w powiecie opoczyńskim,

gminy Czerniewice, Inowłódz, Lubochnia, Rzeczyca, Tomaszów Mazowiecki z miastem Tomaszów Mazowiecki i Żelechlinek w powiecie tomaszowskim,

gmina Aleksandrów w powiecie piotrkowskim,

w województwie pomorskim:

gminy Ostaszewo, miasto Krynica Morska oraz część gminy Nowy Dwór Gdański położona na południowy - zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 55 biegnącą od południowej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 7, następnie przez drogę nr 7 i S7 biegnącą do zachodniej granicy gminy w powiecie nowodworskim,

gminy Lichnowy, Miłoradz, Nowy Staw, Malbork z miastem Malbork w powiecie malborskim,

gminy Mikołajki Pomorskie, Stary Targ i Sztum w powiecie sztumskim,

powiat gdański,

Miasto Gdańsk,

powiat tczewski,

powiat kwidzyński,

w województwie lubuskim:

gminy Przytoczna, Pszczew, Skwierzyna i część gminy Trzciel położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 92 w powiecie międzyrzeckim,

gminy Lubniewice i Krzeszyce w powiecie sulęcińskim,

gminy Bogdaniec, Deszczno, Lubiszyn i część gminy Witnica położona na północny - wschód od drogi biegnącej od zachodniej granicy gminy od miejscowości Krześnica, przez miejscowości Kamień Wielki - Mościce -Witnica - Kłopotowo do południowej granicy gminy w powiecie gorzowskim,

w województwie dolnośląskim:

gminy Bolesławiec z miastem Bolesławiec, Gromadka i Osiecznica w powiecie bolesławieckim,

gmina Węgliniec w powiecie zgorzeleckim,

gmina Chocianów i część gminy Przemków położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 12 w powiecie polkowickim,

gmina Jemielno, Niechlów i Góra w powiecie górowskim,

gmina Rudna i Lubin z miastem Lubin w powiecie lubińskim,

w województwie wielkopolskim:

gminy Krzemieniewo, Rydzyna, część gminy Święciechowa położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 12w powiecie leszczyńskim,

część gminy Kwilcz położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 24, część gminy Międzychód położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 24 w powiecie międzychodzkim,

gminy Lwówek, Kuślin, Opalenica, część gminy Miedzichowo położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 92, część gminy Nowy Tomyśl położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 305 w powiecie nowotomyskim,

gminy Granowo, Grodzisk Wielkopolski i część gminy Kamieniec położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 308 w powiecie grodziskim,

gmina Czempiń, miasto Kościan, część gminy wiejskiej Kościan położona na północny – zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 5 oraz na wschód od linii wyznaczonej przez kanał Obry, część gminy Krzywiń położona na wschód od linii wyznaczonej przez kanał Obry w powiecie kościańskim,

powiat miejski Poznań,

gminy Buk, Dopiewo, Komorniki, Tarnowo Podgórne, Stęszew, Swarzędz, Pobiedziska, Czerwonak, Mosina, miasto Luboń, miasto Puszczykowo i część gminy Kórnik położona na zachód od linii wyznaczonych przez drogi: nr S11 biegnącą od północnej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 434 i drogę nr 434 biegnącą od tego skrzyżowania do południowej granicy gminy, część gminy Rokietnica położona na południowy zachód od linii kolejowej biegnącej od północnej granicy gminy w miejscowości Krzyszkowo do południowej granicy gminy w miejscowości Kiekrz oraz część gminy wiejskiej Murowana Goślina położona na południe od linii kolejowej biegnącej od północnej granicy miasta Murowana Goślina do północno-wschodniej granicy gminy w powiecie poznańskim,

gmina Kiszkowo i część gminy Kłecko położona na zachód od rzeki Mała Wełna w powiecie gnieźnieńskim,

gminy Lubasz, Czarnków z miastem Czarnków, część gminy Połajewo na położona na północ od drogi łączącej miejscowości Chraplewo, Tarnówko-Boruszyn, Krosin, Jakubowo, Połajewo - ul. Ryczywolska do północno-wschodniej granicy gminy oraz część gminy Wieleń położona na południe od linii kolejowej biegnącej od wschodniej granicy gminy przez miasto Wieleń i miejscowość Herburtowo do zachodniej granicy gminy w powiecie czarnkowsko-trzcianeckim,

gminy Duszniki, Kaźmierz, Pniewy, Ostroróg, Wronki, miasto Szamotuły i część gminy Szamotuły położona na zachód od zachodniej granicy miasta Szamotuły i na południe od linii kolejowej biegnącej od południowej granicy miasta Szamotuły, do południowo-wschodniej granicy gminy oraz część gminy Obrzycko położona na zachód od drogi nr 185 łączącej miejscowości Gaj Mały, Słopanowo i Obrzycko do północnej granicy miasta Obrzycko, a następnie na zachód od drogi przebiegającej przez miejscowość Chraplewo w powiecie szamotulskim,

gmina Budzyń w powiecie chodzieskim,

gminy Mieścisko, Skoki i Wągrowiec z miastem Wągrowiec w powiecie wągrowieckim,

gmina Dobrzyca i część gminy Gizałki położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 443 w powiecie pleszewskim,

gmina Zagórów w powiecie słupeckim,

gmina Pyzdry w powiecie wrzesińskim,

gminy Kotlin, Żerków i część gminy Jarocin położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogi nr S11 i 15 w powiecie jarocińskim,

gmina Rozdrażew, część gminy Koźmin Wielkopolski położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 15, część gminy Krotoszyn położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 15 oraz na wschód od granic miasta Krotoszyn w powiecie krotoszyńskim,

gminy Nowe Skalmierzyce, Raszków, Ostrów Wielkopolski z miastem Ostrów Wielkopolski w powiecie ostrowskim,

powiat miejski Kalisz,

gminy Ceków – Kolonia, Godziesze Wielkie, Koźminek, Lisków, Mycielin, Opatówek, Szczytniki w powiecie kaliskim,

gmina Malanów i część gminy Tuliszków położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 72 w powiecie tureckim,

gminy Rychwał, Rzgów, część gminy Grodziec położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 443, część gminy Stare Miasto położona na południe od linii wyznaczonej przez autostradę nr A2 w powiecie konińskim,

w województwie zachodniopomorskim:

część gminy Dębno położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 126 biegnącą od zachodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 23 w miejscowości Dębno, następnie na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 23 do skrzyżowania z ul. Jana Pawła II w miejscowości Cychry, następnie na północ od ul. Jana Pawła II do skrzyżowania z ul. Ogrodową i dalej na północ od linii wyznaczonej przez ul. Ogrodową, której przedłużenie biegnie do wschodniej granicy gminy w powiecie myśliborskim,

gminy Chojna, Trzcińsko - Zdrój oraz część gminy Cedynia położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 124 biegnącą od zachodniej granicy gminy do miasta Cedynia, a następnie na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 125 biegnącą od miasta Cedynia do wschodniej granicy gminy w powiecie gryfińskim.

6.   Slovačka

Sljedeće zone ograničenja I u Slovačkoj:

the whole district of Vranov nad Topľou, except municipalities included in part II,

the whole district of Humenné,

the whole district of Snina,

the whole district of Medzilaborce

the whole district of Stropkov

the whole district of Svidník, except municipalities included in part II,

the whole district of Stará Ľubovňa, except municipalities included in part II,

the whole district of whole Kežmarok,

the whole district of Poprad,

in the district of Rožňava, the whole municipalities of Dobšiná,Vlachovo, Gočovo, Kobeliarovo, Markuška, Koceľovce, Vyšná Slaná Rejdová, Čierna Lehota, Slavošovce, Rochovce, Brdárka, Hanková, Slavoška, Dedinky, Stratená,

the whole district of Revúca, except municipalities included in part II,

in the district of Michalovce, the whole municipality of Strážske,

in the district of Rimavská Sobota, municipalities located south of the road No.526 not included in part II,

the whole district of Lučenec, except municipalities included in part II,

the whole district of Veľký Krtíš, except municipalities included in part II,

in the district of Zvolen, the whole municipality of Lešť,

in the district of Detva, the whole municipality of Horný Tisovník.

7.   Grčka

Sljedeće zone ograničenja I u Grčkoj:

in the regional unit of Drama:

the community departments of Sidironero and Skaloti and the municipal departments of Livadero and Ksiropotamo (in Drama municipality),

the municipal department of Paranesti (in Paranesti municipality),

the municipal departments of Kokkinogeia, Mikropoli, Panorama, Pyrgoi (in Prosotsani municipality),

the municipal departments of Kato Nevrokopi, Chrysokefalo, Achladea, Vathytopos, Volakas, Granitis, Dasotos, Eksohi, Katafyto, Lefkogeia, Mikrokleisoura, Mikromilea, Ochyro, Pagoneri, Perithorio, Kato Vrontou and Potamoi (in Kato Nevrokopi municipality),

in the regional unit of Xanthi:

the municipal departments of Kimmerion, Stavroupoli, Gerakas, Dafnonas, Komnina, Kariofyto and Neochori (in Xanthi municipality),

the community departments of Satres, Thermes, Kotyli, and the municipal departments of Myki, Echinos and Oraio and (in Myki municipality),

the community department of Selero and the municipal department of Sounio (in Avdira municipality),

in the regional unit of Rodopi:

the municipal departments of Komotini, Anthochorio, Gratini, Thrylorio, Kalhas, Karydia, Kikidio, Kosmio, Pandrosos, Aigeiros, Kallisti, Meleti, Neo Sidirochori and Mega Doukato (in Komotini municipality),

the municipal departments of Ipio, Arriana, Darmeni, Archontika, Fillyra, Ano Drosini, Aratos and the Community Departments Kehros and Organi (in Arriana municipality),

the municipal departments of Iasmos, Sostis, Asomatoi, Polyanthos and Amvrosia and the community department of Amaxades (in Iasmos municipality),

the municipal department of Amaranta (in Maroneia Sapon municipality),

in the regional unit of Evros:

the municipal departments of Kyriaki, Mandra, Mavrokklisi, Mikro Dereio, Protokklisi, Roussa, Goniko, Geriko, Sidirochori, Megalo Derio, Sidiro, Giannouli, Agriani and Petrolofos (in Soufli municipality),

the municipal departments of Dikaia, Arzos, Elaia, Therapio, Komara, Marasia, Ormenio, Pentalofos, Petrota, Plati, Ptelea, Kyprinos, Zoni, Fulakio, Spilaio, Nea Vyssa, Kavili, Kastanies, Rizia, Sterna, Ampelakia, Valtos, Megali Doxipara, Neochori and Chandras (in Orestiada municipality),

the municipal departments of Asvestades, Ellinochori, Karoti, Koufovouno, Kiani, Mani, Sitochori, Alepochori, Asproneri, Metaxades, Vrysika, Doksa, Elafoxori, Ladi, Paliouri and Poimeniko (in Didymoteixo municipality),

in the regional unit of Serres:

the municipal departments of Kerkini, Livadia, Makrynitsa, Neochori, Platanakia, Petritsi, Akritochori, Vyroneia, Gonimo, Mandraki, Megalochori, Rodopoli, Ano Poroia, Katw Poroia, Sidirokastro, Vamvakophyto, Promahonas, Kamaroto, Strymonochori, Charopo, Kastanousi and Chortero and the community departments of Achladochori, Agkistro and Kapnophyto (in Sintiki municipality),

the municipal departments of Serres, Elaionas and Oinoussa and the community departments of Orini and Ano Vrontou (in Serres municipality),

the municipal departments of Dasochoriou, Irakleia, Valtero, Karperi, Koimisi, Lithotopos, Limnochori, Podismeno and Chrysochorafa (in Irakleia municipality).

8.   Njemačka

Sljedeće zone ograničenja I u Njemačkoj:

Bundesland Brandenburg:

Landkreis Dahme-Spreewald:

Gemeinde Alt Zauche-Wußwerk,

Gemeinde Byhleguhre-Byhlen,

Gemeinde Märkische Heide,

Gemeinde Neu Zauche,

Gemeinde Schwielochsee mit den Gemarkungen Groß Liebitz, Guhlen, Mochow und Siegadel,

Gemeinde Spreewaldheide,

Gemeinde Straupitz,

Landkreis Märkisch-Oderland:

Gemeinde Neuhardenberg,

Gemeinde Gusow-Platkow,

Gemeinde Lietzen,

Gemeinde Falkenhagen (Mark),

Gemeinde Zeschdorf,

Gemeinde Treplin,

Gemeinde Lebus mit den Gemarkungen Wüste-Kunersdorf, Wulkow bei Booßen, Schönfließ, Mallnow – westlich der Bahnstrecke RB 60,

Gemeinde Fichtenhöhe – westlich der Bahnstrecke RB 60,

Gemeinde Lindendorf – westlich der Bahnstrecke RB 60,

Gemeinde Vierlinden – westlich der Bahnstrecke RB 60,

Gemeinde Müncheberg mit den Gemarkungen Trebnitz und Jahnsfelde,

Gemeinde Letschin mit den Gemarkungen Steintoch, Neu Rosenthal, Letschin, Kiehnwerder, Sietzing, Kienitz, Wilhelmsaue, Posedin, Solikante, Klein Neuendorf, Neubarnim, Ortwig, Groß Neuendorf, Ortwig Graben, Mehrin-Graben und Zelliner Loose,

Gemeinde Seelow – westlich der Bahnstrecke RB 60,

Landkreis Oder-Spree:

Gemeinde Storkow (Mark),

Gemeinde Wendisch Rietz,

Gemeinde Reichenwalde,

Gemeinde Diensdorf-Radlow,

Gemeinde Bad Saarow,

Gemeinde Rietz-Neuendorf mit den Gemarkungen Buckow, Glienicke, Behrensdorf, Ahrensdorf, Herzberg, Görzig, Pfaffendorf, Sauen, Wilmersdorf (G), Neubrück, Drahendorf, Alt Golm,

Gemeinde Tauche mit den Gemarkungen Briescht, Kossenblatt, Werder, Görsdorf (B), Giesendorf, Wiesendorf, Wulfersdorf, Falkenberg (T), Lindenberg,

Gemeinde Steinhöfel mit den Gemarkungen Demnitz, Steinhöfel, Hasenfelde, Ahrensdorf, Heinersdorf, Tempelberg,

Gemeinde Langewahl,

Gemeinde Berkenbrück,

Gemeinde Briesen (Mark),

Gemeinde Jacobsdorf,

Landkreis Spree-Neiße:

Gemeinde Jänschwalde,

Gemeinde Peitz,

Gemeinde Tauer,

Gemeinde Turnow-Preilack,

Gemeinde Drachhausen,

Gemeinde Schmogrow-Fehrow,

Gemeinde Drehnow,

Gemeinde Guben mit der Gemarkung Schlagsdorf,

Gemeinde Schenkendöbern mit den Gemarkungen Grabko, Kerkwitz, Groß Gastrose,

Gemeinde Teichland,

Gemeinde Dissen-Striesow,

Gemeinde Heinersbrück,

Gemeinde Briesen,

Gemeinde Forst,

Gemeinde Wiesengrund,

Gemeinde Groß Schacksdorf-Simmersdorf,

Gemeinde Neiße-Malxetal,

Gemeinde Jämlitz-Klein Düben,

Gemeinde Tschernitz,

Gemeinde Döbern,

Gemeinde Felixsee,

Gemeinde Spremberg mit den Gemarkungen Lieskau, Schönheide, Graustein, Türkendorf, Groß Luja, Wadelsdorf, Hornow,

Gemeinde Neuhausen/Spree mit den Gemarkungen Kathlow, Haasow,

Stadt Cottbus mit den Gemarkungen Dissenchen, Döbbrick, Merzdorf, Saspow, Schmellwitz, Sielow, Willmersdorf,

kreisfreie Stadt Frankfurt (Oder),

Bundesland Sachsen:

Landkreis Görlitz:

Landkreis Görlitz nördlich der Bundesautobahn 4 sofern nicht bereits Teil des gefährdeten Gebietes.

DIO II.

1.   Bugarska

Sljedeće zone ograničenja II u Bugarskoj:

the whole region of Haskovo,

the whole region of Yambol,

the whole region of Stara Zagora,

the whole region of Pernik,

the whole region of Kyustendil,

the whole region of Plovdiv,

the whole region of Pazardzhik,

the whole region of Smolyan,

the whole region of Burgas excluding the areas in Part III.

2.   Estonija

Sljedeće zone ograničenja II u Estoniji:

Eesti Vabariik (välja arvatud Hiiu maakond).

3.   Mađarska

Sljedeće zone ograničenja II u Mađarskoj:

Békés megye 950150, 950250, 950350, 950450, 950550, 950650, 950660, 950750, 950850, 950860, 951050, 951150, 951250, 951260, 951350, 951450, 951460, 951550, 951650, 951750, 952150, 952250, 952350, 952450, 952550, 952650, 953250, 953260, 953270, 953350, 953450, 953550, 953560, 953950, 954050, 954060, 954150, 956250, 956350, 956450, 956550, 956650 és 956750 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Borsod-Abaúj-Zemplén megye valamennyi vadgazdálkodási egységének teljes területe,

Fejér megye 403150, 403160, 403260, 404250, 404550, 404560, 405450, 405550, 405650, 406450 és 407050 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Hajdú-Bihar megye valamennyi vadgazdálkodási egységének teljes területe,

Heves megye valamennyi vadgazdálkodási egységének teljes területe,

Jász-Nagykun-Szolnok megye 750250, 750550, 750650, 750750, 750850, 750970, 750980, 751050, 751150, 751160, 751250, 751260, 751350, 751360, 751450, 751460, 751470, 751550, 751650, 751750, 751850, 751950, 752150, 752250, 752350, 752450, 752460, 752550, 752560, 752650, 752750, 752850, 752950, 753060, 753070, 753150, 753250, 753310, 753450, 753550, 753650, 753660, 753750, 753850, 753950, 753960, 754050, 754150, 754250, 754360, 754370, 754850, 755550, 755650 és 755750 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Komárom-Esztergom megye: 251950, 252050, 252350, 252450, 252460, 252550, 252650, 252750, 252850, 252860, 252950, 252960, 253050, 253150, 253250, 253350, 253450 és 253550 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Nógrád megye valamennyi vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Pest megye 570150, 570250, 570350, 570450, 570550, 570650, 570750, 570850, 570950, 571050, 571150, 571250, 571350, 571650, 571750, 571760, 571850, 571950, 572050, 573550, 573650, 574250, 577250, 580050 és 580150 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Szabolcs-Szatmár-Bereg megye valamennyi vadgazdálkodási egységének teljes területe.

4.   Latvija

Sljedeće zone ograničenja II u Latviji:

Ādažu novads,

Aizputes novada Aizputes, Cīravas un Lažas pagasts, Kalvenes pagasta daļa uz rietumiem no ceļa pie Vārtājas upes līdz autoceļam A9, uz dienvidiem no autoceļa A9, uz rietumiem no autoceļa V1200, Kazdangas pagasta daļa uz rietumiem no ceļa V1200, P115, P117, V1296, Aizputes pilsēta,

Aglonas novads,

Aizkraukles novads,

Aknīstes novads,

Alojas novads,

Alsungas novads,

Alūksnes novads,

Amatas novads,

Apes novads,

Auces novads,

Babītes novads,

Baldones novads,

Baltinavas novads,

Balvu novads,

Bauskas novads,

Beverīnas novads,

Brocēnu novads,

Burtnieku novads,

Carnikavas novads,

Cēsu novads

Cesvaines novads,

Ciblas novads,

Dagdas novads,

Daugavpils novads,

Dobeles novads,

Dundagas novads,

Durbes novads,

Engures novads,

Ērgļu novads,

Garkalnes novads,

Gulbenes novads,

Iecavas novads,

Ikšķiles novads,

Ilūkstes novads,

Inčukalna novads,

Jaunjelgavas novads,

Jaunpiebalgas novads,

Jaunpils novads,

Jēkabpils novads,

Jelgavas novads,

Kandavas novads,

Kārsavas novads,

Ķeguma novads,

Ķekavas novads,

Kocēnu novads,

Kokneses novads,

Krāslavas novads,

Krimuldas novads,

Krustpils novads,

Kuldīgas novada, Laidu pagasta daļa uz ziemeļiem no autoceļa V1296, Padures, Rumbas, Rendas, Kabiles, Vārmes, Pelču, Ēdoles, Īvandes, Kurmāles, Turlavas, Gudenieku un Snēpeles pagasts, Kuldīgas pilsēta,

Lielvārdes novads,

Līgatnes novads,

Limbažu novads,

Līvānu novads,

Lubānas novads,

Ludzas novads,

Madonas novads,

Mālpils novads,

Mārupes novads,

Mazsalacas novads,

Mērsraga novads,

Naukšēnu novads,

Neretas novads,

Ogres novads,

Olaines novads,

Ozolnieku novads,

Pārgaujas novads,

Pāvilostas novada Sakas pagasts, Pāvilostas pilsēta,

Pļaviņu novads,

Preiļu novads,

Priekules novads,

Priekuļu novads,

Raunas novads,

republikas pilsēta Daugavpils,

republikas pilsēta Jelgava,

republikas pilsēta Jēkabpils,

republikas pilsēta Jūrmala,

republikas pilsēta Rēzekne,

republikas pilsēta Valmiera,

Rēzeknes novads,

Riebiņu novads,

Rojas novads,

Ropažu novads,

Rugāju novads,

Rundāles novads,

Rūjienas novads,

Salacgrīvas novads,

Salas novads,

Salaspils novads,

Saldus novads,

Saulkrastu novads,

Sējas novads,

Siguldas novads,

Skrīveru novads,

Skrundas novada Raņķu pagasta daļa uz ziemeļiem no autoceļa V1272 līdz robežai ar Ventas upi, Skrundas pagasta daļa no Skrundas uz ziemeļiem no autoceļa A9 un austrumiem no Ventas upes,

Smiltenes novads,

Stopiņu novada daļa, kas atrodas uz austrumiem no autoceļa V36, P4 un P5, Acones ielas, Dauguļupes ielas un Dauguļupītes,

Strenču novads,

Talsu novads,

Tērvetes novads,

Tukuma novads,

Vaiņodes novada Vaiņodes pagasts un Embūtes pagasta daļa uz dienvidiem autoceļa P116, P106,

Valkas novads,

Varakļānu novads,

Vārkavas novads,

Vecpiebalgas novads,

Vecumnieku novads,

Ventspils novads,

Viesītes novads,

Viļakas novads,

Viļānu novads,

Zilupes novads.

5.   Litva

Sljedeće zone ograničenja II u Litvi:

Alytaus miesto savivaldybė,

Alytaus rajono savivaldybė,

Anykščių rajono savivaldybė,

Akmenės rajono savivaldybė,

Birštono savivaldybė,

Biržų miesto savivaldybė,

Biržų rajono savivaldybė,

Druskininkų savivaldybė,

Elektrėnų savivaldybė,

Ignalinos rajono savivaldybė,

Jonavos rajono savivaldybė,

Joniškio rajono savivaldybė,

Jurbarko rajono savivaldybė: Eržvilko, Girdžių, Jurbarko miesto, Jurbarkų, Raudonės, Šimkaičių, Skirsnemunės, Smalininkų, Veliuonos ir Viešvilės seniūnijos,

Kaišiadorių rajono savivaldybė,

Kalvarijos savivaldybė,

Kauno miesto savivaldybė,

Kauno rajono savivaldybė: Akademijos, Alšėnų, Batniavos, Ežerėlio, Domeikavos, Garliavos, Garliavos apylinkių, Karmėlavos, Kulautuvos, Lapių, Linksmakalnio, Neveronių, Raudondvario, Ringaudų, Rokų, Samylų, Taurakiemio, Vandžiogalos, Užliedžių, Vilkijos, ir Zapyškio seniūnijos, Babtų seniūnijos dalis į rytus nuo kelio A1, ir Vilkijos apylinkių seniūnijos dalis į vakarus nuo kelio Nr. 1907,

Kazlų rūdos savivaldybė,

Kelmės rajono savivaldybė,

Kėdainių rajono savivaldybė: Dotnuvos, Gudžiūnų, Kėdainių miesto, Krakių, Pelėdnagių, Surviliškio, Šėtos, Truskavos, Vilainių ir Josvainių seniūnijos dalis į šiaurę ir rytus nuo kelio Nr. 229 ir Nr. 2032,

Klaipėdos rajono savivaldybė: Judrėnų, Endriejavo ir Veiviržėnų seniūnijos,

Kupiškio rajono savivaldybė,

Kretingos rajono savivaldybė,

Lazdijų rajono savivaldybė,

Marijampolės savivaldybė,

Mažeikių rajono savivaldybė,

Molėtų rajono savivaldybė,

Pagėgių savivaldybė,

Pakruojo rajono savivaldybė,

Panevėžio rajono savivaldybė,

Panevėžio miesto savivaldybė,

Pasvalio rajono savivaldybė,

Radviliškio rajono savivaldybė,

Rietavo savivaldybė,

Prienų rajono savivaldybė,

Plungės rajono savivaldybė: Žlibinų, Stalgėnų, Nausodžio, Plungės miesto, Šateikių ir Kulių seniūnijos,

Raseinių rajono savivaldybė: Betygalos, Girkalnio, Kalnujų, Nemakščių, Pagojukų, Paliepių, Raseinių miesto, Raseinių, Šiluvos, Viduklės seniūnijos,

Rokiškio rajono savivaldybė,

Skuodo rajono savivaldybės: Aleksandrijos, Ylakių, Lenkimų, Mosėdžio, Skuodo ir Skuodo miesto seniūnijos,

Šakių rajono savivaldybė,

Šalčininkų rajono savivaldybė,

Šiaulių miesto savivaldybė,

Šiaulių rajono savivaldybė,

Šilutės rajono savivaldybė,

Širvintų rajono savivaldybė,

Šilalės rajono savivaldybė,

Švenčionių rajono savivaldybė,

Tauragės rajono savivaldybė,

Telšių rajono savivaldybė,

Trakų rajono savivaldybė,

Ukmergės rajono savivaldybė,

Utenos rajono savivaldybė,

Varėnos rajono savivaldybė,

Vilniaus miesto savivaldybė,

Vilniaus rajono savivaldybė,

Vilkaviškio rajono savivaldybė,

Visagino savivaldybė,

Zarasų rajono savivaldybė.

6.   Poljska

Sljedeće zone ograničenja II u Poljskoj:

w województwie warmińsko-mazurskim:

gminy Kalinowo, Stare Juchy, Prostki oraz gmina wiejska Ełk w powiecie ełckim,

powiat elbląski,

powiat miejski Elbląg,

powiat gołdapski,

powiat piski,

gminy Górowo Iławeckie z miastem Górowo Iławeckie i Sępopol w powiecie bartoszyckim,

gminy Biskupiec, Kolno, część gminy Olsztynek położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr S51 biegnącą od wschodniej granicy gminy do miejscowości Ameryka oraz na zachód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od skrzyżowania z drogą S51 do północnej granicy gminy, łączącej miejscowości Mańki – Mycyny – Ameryka w powiecie olsztyńskim,

gminy Dąbrówno, Grunwald, część gminy Małdyty położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr S7, część gminy Miłomłyn położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr S7, część gminy wiejskiej Ostróda położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr S7 oraz na południe od drogi nr 16, część miasta Ostróda położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr S7 w powiecie ostródzkim,

powiat giżycki,

powiat braniewski,

powiat kętrzyński,

gminy Lubomino i Orneta w powiecie lidzbarskim,

gmina Nidzica i część gminy Kozłowo położona na północ od linii wyznaczonej przez linię kolejową w powiecie nidzickim,

gminy Dźwierzuty, Jedwabno, Pasym, Szczytno i miasto Szczytno i Świętajno w powiecie szczycieńskim,

powiat mrągowski,

gminy Lubawa, miasto Lubawa, Zalewo i część gminy wiejskiej Iława położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 521 biegnącą od zachodniej granicy gminy do zachodniej granicy miasta Iława oraz na wschód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od południowej granicy gminy miasta Iława przez miejscowość Katarzynki do południowej granicy gminy w powiecie iławskim,

powiat węgorzewski,

część gminy wiejskiej Działdowo położona na północ od linii wyznaczonej przez linię kolejowe biegnące od wschodniej do zachodniej granicy gminy w powiecie działdowskim,

w województwie podlaskim:

powiat bielski,

powiat grajewski,

powiat moniecki,

powiat sejneński,

gminy Łomża, Piątnica, Jedwabne, Przytuły i Wizna w powiecie łomżyńskim,

powiat miejski Łomża,

powiat siemiatycki,

powiat hajnowski,

gminy Ciechanowiec, Klukowo, Szepietowo, Kobylin-Borzymy, Nowe Piekuty, Sokoły i część gminy Kulesze Kościelne położona na północ od linii wyznaczonej przez linię kolejową w powiecie wysokomazowieckim,

gmina Rutki i część gminy Kołaki Kościelne położona na północ od linii wyznaczonej przez linię kolejową w powiecie zambrowskim,

powiat kolneński z miastem Kolno,

powiat białostocki,

gminy Filipów, Jeleniewo, Przerośl, Raczki, Rutka-Tartak, Suwałki, Szypliszki Wiżajny oraz część gminy Bakałarzewo położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę 653 biegnącej od zachodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą 1122B oraz na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 1122B biegnącą od drogi 653 w kierunku południowym do skrzyżowania z drogą 1124B i następnie na północny - wschód od drogi nr 1124B biegnącej od skrzyżowania z drogą 1122B do granicy z gminą Raczki w powiecie suwalskim,

powiat miejski Suwałki,

powiat augustowski,

powiat sokólski,

powiat miejski Białystok,

w województwie mazowieckim:

powiat siedlecki,

powiat miejski Siedlce,

gminy Bielany, Ceranów, Jabłonna Lacka, Kosów Lacki, Repki, Sabnie, Sterdyń i gmina wiejska Sokołów Podlaski w powiecie sokołowskim,

gminy Grębków i Wierzbno w powiecie węgrowskim,

powiat łosicki,

powiat ciechanowski,

powiat sochaczewski,

gminy Policzna, Przyłęk, Tczów i Zwoleń w powiecie zwoleńskim,

powiat kozienicki,

gminy Chotcza i Solec nad Wisłą w powiecie lipskim,

gminy Gózd, Jastrzębia, Jedlnia Letnisko, Pionki z miastem Pionki, Skaryszew, Jedlińsk, Przytyk, Zakrzew, część gminy Iłża położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 9, część gminy Wolanów położona na północ od drogi nr 12 w powiecie radomskim,

gminy Bodzanów, Bulkowo, Staroźreby, Słubice, Wyszogród i Mała Wieś w powiecie płockim,

powiat nowodworski,

powiat płoński,

gminy Pokrzywnica, Świercze i część gminy Winnica położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Bielany, Winnica i Pokrzywnica w powiecie pułtuskim,

gminy Dębówka, Klembów, Poświętne, Radzymin, Wołomin, miasto Kobyłka, miasto Marki, miasto Ząbki, miasto Zielonka w powiecie wołomińskim,

gminy Borowie, Garwolin z miastem Garwolin, Miastków Kościelny, Parysów, Pilawa, część gminy Wilga położona na północ od linii wyznaczonej przez rzekę Wilga biegnącą od wschodniej granicy gminy do ujścia do rzeki Wisły, część gminy Górzno położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Łąki i Górzno biegnącą od wschodniej granicy gminy, następnie od miejscowości Górzno na północ od drogi nr 1328 W biegnącej do drogi nr 17, a następnie na północ od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od drogi nr 17 do zachodniej granicy gminy przez miejscowości Józefów i Kobyla Wola w powiecie garwolińskim,

gminy Boguty – Pianki, Zaręby Kościelne, Nur i część gminy Małkinia Górna położona na południe od rzeki Brok w powiecie ostrowskim,

gminy Stupsk, Wiśniewo i Strzegowo w powiecie mławskim,

gminy Chlewiska i Szydłowiec w powiecie szydłowieckim,

powiat miński,

powiat otwocki,

powiat warszawski zachodni,

powiat legionowski,

powiat piaseczyński,

powiat pruszkowski,

powiat grójecki,

powiat grodziski,

powiat żyrardowski,

powiat białobrzeski,

powiat przysuski,

powiat miejski Warszawa,

w województwie lubelskim:

powiat bialski,

powiat miejski Biała Podlaska,

gminy Batorz, Godziszów, Janów Lubelski, Modliborzyce i Potok Wielki w powiecie janowskim,

gminy Janowiec, Kazimierz Dolny, Końskowola, Kurów, Markuszów, Nałęczów, Puławy z miastem Puławy, Wąwolnica i Żyrzyn w powiecie puławskim,

gminy Nowodwór, miasto Dęblin i część gminy Ryki położona na południe od linii wyznaczonej przez linię kolejową powiecie ryckim,

gminy Adamów, Krzywda, Stoczek Łukowski z miastem Stoczek Łukowski, Wola Mysłowska, Trzebieszów, Stanin, Wojcieszków, gmina wiejska Łuków i miasto Łuków w powiecie łukowskim,

powiat lubelski,

powiat miejski Lublin,

gminy Niedźwiada, Ostrów Lubelski, Serniki i Uścimów w powiecie lubartowskim,

powiat łęczyński,

powiat świdnicki,

gminy Fajsławice, Gorzków, Izbica, Krasnystaw z miastem Krasnystaw, Kraśniczyn, Łopiennik Górny, Siennica Różana i część gminy Żółkiewka położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 842 w powiecie krasnostawskim,

gminy Chełm, Ruda – Huta, Sawin, Rejowiec, Rejowiec Fabryczny z miastem Rejowiec Fabryczny, Siedliszcze, Wierzbica, część gminy Dorohusk położona na północ od linii wyznaczonej przez linię kolejową, część gminy Wojsławice położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę 1839L, część gminy Leśniowice położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę 1839L w powiecie chełmskim,

powiat miejski Chełm,

powiat kraśnicki,

powiat opolski,

powiat parczewski,

powiat włodawski,

powiat radzyński,

w województwie podkarpackim:

powiat stalowowolski,

gminy Oleszyce, Lubaczów z miastem Lubaczów, Wielkie Oczy w powiecie lubaczowskim,

część gminy Kamień położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 19, część gminy Sokołów Małopolski położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 875 w powiecie rzeszowskim,

gminy Cmolas i Majdan Królewski w powiecie kolbuszowskim,

gminy Grodzisko Dolne, część gminy wiejskiej Leżajsk położona na południe od miasta Leżajsk oraz na zachód od linii wyznaczonej przez rzekę San, w powiecie leżajskim,

gmina Jarocin, część gminy Harasiuki położona na północ od linii wyznaczona przez drogę nr 1048 R, część gminy Ulanów położona na północ od linii wyznaczonej przez rzekę Tanew, część gminy Nisko położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 19 oraz na północ od linii wyznaczonej przez linię kolejową biegnącą od wschodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 19, część gminy Jeżowe położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 19 w powiecie niżańskim,

powiat tarnobrzeski,

w województwie pomorskim:

gminy Dzierzgoń i Stary Dzierzgoń w powiecie sztumskim,

gmina Stare Pole w powiecie malborskim,

gminy Stegny, Sztutowo i część gminy Nowy Dwór Gdański położona na północny - wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 55 biegnącą od południowej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 7, następnie przez drogę nr 7 i S7 biegnącą do zachodniej granicy gminy w powiecie nowodworskim,

w województwie świętokrzyskim:

gmina Tarłów i część gminy Ożarów położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 74 w powiecie opatowskim,

część gminy Brody położona na zachód od linii kolejowej biegnącej od miejscowości Marcule i od północnej granicy gminy przez miejscowości Klepacze i Karczma Kunowska do południowej granicy gminy oraz na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 9 i na północny - wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 0618T biegnącą od północnej granicy gminy do skrzyżowania w miejscowości Lipie oraz przez drogę biegnącą od miejscowości Lipie do wschodniej granicy gminy i część gminy Mirzec położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 744 biegnącą od południowej granicy gminy do miejscowości Tychów Stary a następnie przez drogę nr 0566T biegnącą od miejscowości Tychów Stary w kierunku północno – wschodnim do granicy gminy w powiecie starachowickim,

gmina Gowarczów, część gminy Końskie położona na wschód od linii kolejowej, część gminy Stąporków położona na północ od linii kolejowej w powiecie koneckim,

w województwie lubuskim:

powiat wschowski,

gmina Kostrzyn nad Odrą i część gminy Witnica położona na południowy zachód od drogi biegnącej od zachodniej granicy gminy od miejscowości Krześnica, przez miejscowości Kamień Wielki - Mościce - Witnica - Kłopotowo do południowej granicy gminy w powiecie gorzowskim,

gminy Gubin z miastem Gubin, Maszewo i część gminy Bytnica położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 1157F w powiecie krośnieńskim,

powiat słubicki,

gminy Słońsk, Sulęcin i Torzym w powiecie sulęcińskim,

gminy Bledzew i Międzyrzecz w powiecie międzyrzeckim,

gminy Kolsko, część gminy Kożuchów położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 283 biegnącą od wschodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 290 i na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 290 biegnącej od miasta Mirocin Dolny do zachodniej granicy gminy, część gminy Bytom Odrzański położona na północny zachód od linii wyznaczonej przez drogi nr 293 i 326, część gminy Nowe Miasteczko położona na zachód od linii wyznaczonych przez drogi 293 i 328, część gminy Siedlisko położona na północny zachód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od rzeki Odry przy południowe granicy gminy do drogi nr 326 łączącej się z drogą nr 325 biegnącą w kierunku miejscowości Różanówka do skrzyżowania z drogą nr 321 biegnącą od tego skrzyżowania w kierunku miejscowości Bielawy, a następnie przedłużoną przez drogę przeciwpożarową biegnącą od drogi nr 321 w miejscowości Bielawy do granicy gminy w powiecie nowosolskim,

gminy Nowogród Bobrzański, Trzebiechów część gminy Bojadła położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 278 biegnącą od wschodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 282 i na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 282 biegnącej od miasta Bojadła do zachodniej granicy gminy i część gminy Sulechów położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr S3 w powiecie zielonogórskim,

powiat żarski,

gminy Brzeźnica, Iłowa, Małomice, Szprotawa, Wymiarki, Żagań, miasto Żagań, miasto Gozdnica, część gminy Niegosławice położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 328 w powiecie żagańskim,

gminy Lubrza, Łagów i Świebodzin w powiecie świebodzińskim,

w województwie dolnośląskim:

gmina Pęcław, część gminy Kotla położona na północ od linii wyznaczonej przez rzekę Krzycki Rów, część gminy wiejskiej Głogów położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogi nr 12, 319 oraz 329, część miasta Głogów położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 12 w powiecie głogowskim,

gminy Grębocice i Polkowice w powiecie polkowickim,

w województwie wielkopolskim:

gminy Przemęt i Wolsztyn w powiecie wolsztyńskim,

gmina Wielichowo część gminy Kamieniec położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 308 i część gminy Rakoniewice położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 305 w powiecie grodziskim,

gminy Lipno, Osieczna, Wijewo, Włoszakowice i część gminy Święciechowa położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 12 w powiecie leszczyńskim,

gmina Śmigiel, część gminy wiejskiej Kościan położona na południowy – wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 5 oraz na zachód od linii wyznaczonej przez kanał Obry, część gminy Krzywiń położona na zachód od linii wyznaczonej przez kanał Obry w powiecie kościańskim,

powiat miejski Leszno,

powiat obornicki,

część gminy Połajewo na położona na południe od drogi łączącej miejscowości Chraplewo, Tarnówko-Boruszyn, Krosin, Jakubowo, Połajewo - ul. Ryczywolska do północno-wschodniej granicy gminy w powiecie czarnkowsko-trzcianeckim,

gmina Suchy Las, część gminy wiejskiej Murowana Goślina położona na północ od linii kolejowej biegnącej od północnej granicy miasta Murowana Goślina do północno-wschodniej granicy gminy oraz część gminy Rokietnica położona na północ i na wschód od linii kolejowej biegnącej od północnej granicy gminy w miejscowości Krzyszkowo do południowej granicy gminy w miejscowości Kiekrz w powiecie poznańskim,

część gminy Szamotuły położona na wschód od wschodniej granicy miasta Szamotuły i na północ od linii kolejowej biegnącej od południowej granicy miasta Szamotuły do południowo-wschodniej granicy gminy oraz część gminy Obrzycko położona na wschód od drogi nr 185 łączącej miejscowości Gaj Mały, Słopanowo i Obrzycko do północnej granicy miasta Obrzycko, a następnie na wschód od drogi przebiegającej przez miejscowość Chraplewo w powiecie szamotulskim.

w województwie łódzkim:

gminy Białaczów, Drzewica, Opoczno i Poświętne w powiecie opoczyńskim,

gminy Biała Rawska, Regnów i Sadkowice w powiecie rawskim,

gmina Kowiesy w powiecie skierniewickim,

w województwie zachodniopomorskim:

gmina Boleszkowice i część gminy Dębno położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 126 biegnącą od zachodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 23 w miejscowości Dębno, następnie na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 23 do skrzyżowania z ul. Jana Pawła II w miejscowości Cychry, następnie na południe od ul. Jana Pawła II do skrzyżowania z ul. Ogrodową i dalej na południe od linii wyznaczonej przez ul. Ogrodową, której przedłużenie biegnie do wschodniej granicy gminy w powiecie myśliborskim,

gminy Mieszkowice, Moryń, część gminy Cedynia położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 124 biegnącą od zachodniej granicy gminy do miasta Cedynia, a następnie na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 125 biegnącą od miasta Cedynia do wschodniej granicy gminy w powiecie gryfińskim.

7.   Slovačka

Sljedeće zone ograničenja II u Slovačkoj:

the whole district of Gelnica,

the whole district of Spišská Nová Ves,

the whole district of Levoča,

in the district of Michalovce, the whole municipalities of the district not included in Part I,

the whole district of Košice-okolie,

the whole district of Rožnava, except the municipalities included in Part I,

the whole city of Košice,

the whole district of Sobrance,

in the district of Vranov nad Topľou, the whole municipalities of Zámutov, Rudlov, Jusková Voľa, Banské, Cabov, Davidov, Kamenná Poruba, Vechec, Čaklov, Soľ, Komárany, Čičava, Nižný Kručov, Vranov nad Topľou, Sačurov, Sečovská Polianka, Dlhé Klčovo, Nižný Hrušov, Poša, Nižný Hrabovec, Hencovce, Kučín, Majerovce, Sedliská, Kladzany and Tovarnianska Polianka, Herrmanovce nad Topľou, Petrovce, Pavlovce, Hanušovce nad Topľou, Medzianky, Radvanovce, Babie, Vlača, Ďurďoš, Prosačov, Remeniny, Skrabské, Bystré, Petkovce, Michalok, Vyšný Žipov, Čierne nad Topľou, Zlatník, Hlinné, Jastrabie nad Topľou, Merník,

the whole district of Prešov,

in the whole district of Sabinov,

in the district of Svidník, the whole municipalities of Dukovce, Želmanovce, Kuková, Kalnište, Lužany pri Ondave, Lúčka, Giraltovce, Kračúnovce, Železník, Kobylince, Mičakovce,

the whole district of Bardejov,

in the district of Stará Ľubovňa, the whole municipalities of Kyjov, Pusté Pole, Šarišské Jastrabie, Čirč, Ruská Voľa nad Popradom, Obručné, Vislanka, Ďurková, Plaveč, Ľubotín, Orlov,

in the district of Revúca, the whole municipalities of Gemer, Tornaľa, Žiar, Gemerská Ves, Levkuška, Otročok, Polina, Rašice, Licince, Leváre, Držkovce, Chvalová, Sekerešovo, Višňové, Gemerské Teplice, Gemerský Sad, Hucín, Jelšava, Nadraž, Prihradzany, Šivetice, Kameňany,

in the district of Rimavská Sobota, the whole municipalities of Abovce, Barca, Bátka, Cakov, Chanava, Dulovo, Figa, Gemerské Michalovce, Hubovo, Ivanice, Kaloša, Kesovce, Kráľ, Lenartovce, Lenka, Neporadza, Orávka, Radnovce, Rakytník, Riečka, Rimavská Seč, Rumince, Stránska, Uzovská Panica, Valice, Vieska nad Blhom, Vlkyňa, Vyšné Valice, Včelince, Zádor, Číž, Štrkovec Tomášovce, Žíp, Španie Pole, Hostišovce, Budikovany, Teplý Vrch, Veľký Blh, Janice, Chrámec, Orávka, Martinová, Bottovo, Dubovec, Šimonovce, Širkovce Drňa, Hostice, Gemerské Dechtáre, Jestice, Petrovce, Dubno, Gemerský Jablonec,

in the district of Veľký Krtíš, the whole municipalities of Ľuboriečka, Muľa, Dolná Strehová, Závada, Pravica, Chrťany, Senné, Brusník, Horná Strehová, Slovenské Kľačany, Vieska, Veľký Lom, Suché Brezovo, Horné Strháre, Dolné Strháre, Modrý Kameň,Veľký Krtíš, Veľké Zlievce, Malé Zlievce, Veľké Stračiny, Malé Stračiny, Bušince, Čeláre, Gabušovce, Zombor, Olováry, Malý Krtíš, Nová Ves

in the district of Lučenec the whole municipalities of Kalonda, Panické Dravce, Halič, Mašková, Lehôtka, Ľuboreč, Jelšovec, Veľká nad Ipľom, Trenč, Rapovce, Mučín, Lipovany.

8.   Njemačka

Sljedeće zone ograničenja II u Njemačkoj:

Bundesland Brandenburg:

Landkreis Oder-Spree:

Gemeinde Grunow-Dammendorf,

Gemeinde Mixdorf

Gemeinde Schlaubetal,

Gemeinde Neuzelle,

Gemeinde Neißemünde,

Gemeinde Lawitz,

Gemeinde Eisenhüttenstadt,

Gemeinde Vogelsang,

Gemeinde Ziltendorf,

Gemeinde Wiesenau,

Gemeinde Friedland,

Gemeinde Siehdichum

Gemeinde Müllrose,

Gemeinde Groß Lindow,

Gemeinde Brieskow-Finkenheerd,

Gemeinde Ragow-Merz,

Gemeinde Beeskow,

Gemeinde Rietz-Neuendorf mit den Gemarkungen Groß Rietz und Birkholz,

Gemeinde Tauche mit den Gemarkungen Stremmen, Ranzig, Trebatsch, Sabrodt, Sawall, Mitweide und Tauche,

Landkreis Dahme-Spreewald:

Gemeinde Jamlitz,

Gemeinde Lieberose,

Gemeinde Schwielochsee mit den Gemarkungen Goyatz, Jessern, Lamsfeld, Ressen, Speichrow und Zaue,

Landkreis Spree-Neiße:

Gemeinde Schenkendöbern mit den Gemarkungen Stakow, Reicherskreuz, Groß Drewitz, Sembten, Lauschütz, Krayne, Lübbinchen, Grano, Pinnow, Bärenklau, Schenkendöbern und Atterwasch,

Gemeinde Guben mit den Gemarkungen Bresinchen, Guben und Deulowitz,

Landkreis Märkisch-Oderland:

Gemeinde Zechin,

Gemeinde Bleyen-Genschmar,

Gemeinde Golzow,

Gemeinde Küstriner Vorland,

Gemeinde Alt Tucheband,

Gemeinde Reitwein,

Gemeinde Podelzig,

Gemeinde Letschin mit der Gemarkung Sophienthal,

Gemeinde Seelow – östlich der Bahnstrecke RB 60,

Gemeinde Vierlinden – östlich der Bahnstrecke RB 60,

Gemeinde Lindendorf – östlich der Bahnstrecke RB 60,

Gemeinde Fichtenhöhe – östlich der Bahnstrecke RB 60,

Gemeinde Lebus mit den Gemarkungen Lebus und Mallnow – östlich der Bahnstrecke RB 60,

Bundesland Sachsen:

Landkreis Görlitz:

Gemeinde Bad Muskau,

Gemeinde Krauschwitz i.d. O.L. östlich der Linie: Straßenzug B115/B156 nördlicher Teil (Jämlitzer Weg) bis Abzweig Forstweg, weiter entlang des Wildzaunes: Forstweg – Bautzener Straße – Waldstück „Drachenberge” – S126 bis B115,

Gemeinde Hähnichen östlich der B115,

Gemeinde Horka nördlich der Bahnstrecke DB6207 „Roßlau (Elbe) – Horka – Grenze DE/PL”,

Gemeinde Neißeaue nördlich der Bahnstrecke DB6207 „Roßlau (Elbe) – Horka – Grenze DE/PL”,

Gemeinde Niesky östlich der B115 und nördlich der Bahnstrecke DB6207 „Roßlau (Elbe) – Horka – Grenze DE/PL”,

Gemeinde Rietschen östlich der B115,

Gemeinde Rothenburg/O.L. nördlich der Bahnstrecke DB6207 „Roßlau (Elbe) – Horka – Grenze DE/PL”,

Gemeinde Weißkeißel östlich der B115 sowie Gebiet westlich der B115 und nördlich der S126 (Friedhof).

DIO III.

1.   Bugarska

Sljedeće zone ograničenja III u Bugarskoj:

the whole region of Blagoevgrad,

the whole region of Dobrich,

the whole region of Gabrovo,

the whole region of Kardzhali,

the whole region of Lovech,

the whole region of Montana,

the whole region of Pleven,

the whole region of Razgrad,

the whole region of Ruse,

the whole region of Shumen,

the whole region of Silistra,

the whole region of Sliven,

the whole region of Sofia city,

the whole region of Sofia Province,

the whole region of Targovishte,

the whole region of Vidin,

the whole region of Varna,

the whole region of Veliko Tarnovo,

the whole region of Vratza,

in Burgas region:

the whole municipality of Burgas,

the whole municipality of Kameno,

the whole municipality of Malko Tarnovo,

the whole municipality of Primorsko,

the whole municipality of Sozopol,

the whole municipality of Sredets,

the whole municipality of Tsarevo,

the whole municipality of Sungurlare,

the whole municipality of Ruen,

the whole municipality of Aytos.

2.   Latvija

Sljedeće zone ograničenja III u Latviji:

Aizputes novada Kalvenes pagasta daļa uz austrumiem no ceļa pie Vārtājas upes līdz autoceļam A9, uz ziemeļiem no autoceļa A9, uz austrumiem no autoceļa V1200, Kazdangas pagasta daļa uz austrumiem no ceļa V1200, P115, P117, V1296,

Kuldīgas novada, Laidu pagasta daļa uz dienvidiem no autoceļa V1296,

Skrundas novada Rudbāržu, Nīkrāces pagasts, Raņķu pagasta daļa uz dienvidiem no autoceļa V1272 līdz robežai ar Ventas upi, Skrundas pagasts (izņemot pagasta daļa no Skrundas uz ziemeļiem no autoceļa A9 un austrumiem no Ventas upes), Skrundas pilsēta,

Vaiņodes novada Embūtes pagasta daļa uz ziemeļiem autoceļa P116, P106.

3.   Litva

Sljedeće zone ograničenja III u Litvi:

Jurbarko rajono savivaldybė: Seredžiaus ir Juodaičių seniūnijos,

Kauno rajono savivaldybė: Čekiškės seniūnija, Babtų seniūnijos dalis į vakarus nuo kelio A1ir Vilkijos apylinkių seniūnijos dalis į rytus nuo kelio Nr. 1907,

Kėdainių rajono savivaldybė: Pernaravos seniūnija ir Josvainių seniūnijos pietvakarinė dalis tarp kelio Nr. 229 ir Nr. 2032,

Plungės rajono savivaldybė: Alsėdžių, Babrungo, Paukštakių, Platelių ir Žemaičių Kalvarijos seniūnijos,

Raseinių rajono savivaldybė: Ariogalos ir Ariogalos miesto seniūnijos,

Skuodo rajono savivaldybės: Barstyčių, Notėnų ir Šačių seniūnijos.

4.   Poljska

Sljedeće zone ograničenja III u Poljskoj:

w województwie warmińsko-mazurskim:

gminy Bisztynek i Bartoszyce z miastem Bartoszyce w powiecie bartoszyckim,

gminy Kiwity i Lidzbark Warmiński z miastem Lidzbark Warmiński w powiecie lidzbarskim,

gminy Łukta, Morąg, Miłakowo, część gminy Małdyty położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr S7, część gminy Miłomłyn położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr S7, część gminy wiejskiej Ostróda położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr S7 oraz na północ od drogi nr 16, część miasta Ostróda położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr w powiecie ostródzkim,

powiat olecki,

gminy Barczewo, Gietrzwałd, Jeziorany, Jonkowo, Dywity, Dobre Miasto, Purda, Stawiguda, Świątki, część gminy Olsztynek położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr S51 biegnącą od wschodniej granicy gminy do miejscowości Ameryka oraz na wschód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od skrzyżowania z drogą S51 do północnej granicy gminy, łączącej miejscowości Mańki – Mycyny – Ameryka w powiecie olsztyńskim,

powiat miejski Olsztyn,

w województwie podlaskim:

część gminy Bakałarzewo położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę 653 biegnącej od zachodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą 1122B oraz na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 1122B biegnącą od drogi 653 w kierunku południowym do skrzyżowania z drogą 1124B i następnie na południowy - zachód od drogi nr 1124B biegnącej od skrzyżowania z drogą 1122B do granicy z gminą Raczki w powiecie suwalskim,

w województwie mazowieckim:

gminy Łaskarzew z miastem Łaskarzew, Maciejowice, Sobolew, Trojanów, Żelechów, część gminy Wilga położona na południe od linii wyznaczonej przez rzekę Wilga biegnącą od wschodniej granicy gminy do ujścia do rzeki Wisły, część gminy Górzno położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Łąki i Górzno biegnącą od wschodniej granicy gminy, następnie od miejscowości Górzno na południe od drogi nr 1328 W biegnącej do drogi nr 17, a następnie na południe od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od drogi nr 17 do zachodniej granicy gminy przez miejscowości Józefów i Kobyla Wola w powiecie garwolińskim,

część gminy Iłża położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 9 w powiecie radomskim,

gmina Kazanów w powiecie zwoleńskim,

gminy Ciepielów, Lipsko, Rzeczniów i Sienno w powiecie lipskim,

w województwie lubelskim:

powiat tomaszowski,

gminy Białopole, Dubienka, Kamień, Żmudź, część gminy Dorohusk położona na południe od linii wyznaczonej przez linię kolejową, część gminy Wojsławice położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę 1839L, część gminy Leśniowice położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę 1839L w powiecie chełmskim,

gmina Rudnik i część gminy Żółkiewka położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 842 w powiecie krasnostawskim,

powiat zamojski,

powiat miejski Zamość,

powiat biłgorajski,

powiat hrubieszowski,

gminy Dzwola i Chrzanów w powiecie janowskim,

gmina Serokomla w powiecie łukowskim,

gminy Abramów, Kamionka, Michów, Lubartów z miastem Lubartów, Firlej, Jeziorzany, Kock, Ostrówek w powiecie lubartowskim,

gminy Kłoczew, Stężyca, Ułęż i część gminy Ryki położona na północ od linii wyznaczonej przez linię kolejową w powiecie ryckim,

gmina Baranów w powiecie puławskim,

w województwie podkarpackim:

gminy Cieszanów, Horyniec – Zdrój, Narol i Stary Dzików w powiecie lubaczowskim,

gminy Kuryłówka, Nowa Sarzyna, miasto Leżajsk, część gminy wiejskiej Leżajsk położona na północ od miasta Leżajsk oraz część gminy wiejskiej Leżajsk położona na wschód od linii wyznaczonej przez rzekę San, w powiecie leżajskim,

gminy Krzeszów, Rudnik nad Sanem, część gminy Harasiuki położona na południe od linii wyznaczona przez drogę nr 1048 R, część gminy Ulanów położona na południe od linii wyznaczonej przez rzekę Tanew, część gminy Nisko położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 19 oraz na południe od linii wyznaczonej przez linię kolejową biegnącą od wschodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 19, część gminy Jeżowe położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 19 w powiecie niżańskim,

gminy Chłopice, Jarosław z miastem Jarosław, Laszki, Wiązownica, Pawłosiów, Radymno z miastem Radymno, w powiecie jarosławskim,

gmina Stubno w powiecie przemyskim,

część gminy Kamień położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 19 w powiecie rzeszowskim,

gminy Adamówka, Sieniawa, Tryńcza, miasto Przeworsk, część gminy wiejskiej Przeworsk położona na wschód od miasta Przeworsk i na wschód od linii wyznaczonej przez autostradę A4 biegnącą od granicy z gminą Tryńcza do granicy miasta Przeworsk, część gminy Zarzecze położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 1594R biegnącą od północnej granicy gminy do miejscowości Zarzecze oraz na północ od linii wyznaczonej przez drogi nr 1617R oraz 1619R biegnącą do południowej granicy gminy w powiecie przeworskim,

w województwie lubuskim:

gminy Nowa Sól i miasto Nowa Sól, Otyń oraz część gminy Kożuchów położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 283 biegnącą od wschodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 290 i na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 290 biegnącej od miasta Mirocin Dolny do zachodniej granicy gminy, część gminy Bytom Odrzański położona na południowy wschód od linii wyznaczonej przez drogi nr 293 i 326, część gminy Nowe Miasteczko położona na wschód od linii wyznaczonych przez drogi 293 i 328, część gminy Siedlisko położona na południowy wschód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od rzeki Odry przy południowe granicy gminy do drogi nr 326 łączącej się z drogą nr 325 biegnącą w kierunku miejscowości Różanówka do skrzyżowania z drogą nr 321 biegnącą od tego skrzyżowania w kierunku miejscowości Bielawy, a następnie przedłużoną przez drogę przeciwpożarową biegnącą od drogi nr 321 w miejscowości Bielawy do granicy gminy w powiecie nowosolskim,

gminy Babimost, Czerwieńsk, Kargowa, Świdnica, Zabór, część gminy Bojadła położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 278 biegnącą od wschodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 282 i na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 282 biegnącej od miasta Bojadła do zachodniej granicy gminy i część gminy Sulechów położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr S3 w powiecie zielonogórskim,

część gminy Niegosławice położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 328 w powiecie żagańskim,

powiat miejski Zielona Góra,

gminy Skąpe, Szczaniec i Zbąszynek w powiecie świebodzińskim,

gminy Bobrowice, Dąbie, Krosno Odrzańskie i część gminy Bytnica położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 1157F w powiecie krośnieńskim,

część gminy Trzciel położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 92 w powiecie międzyrzeckim,

w województwie wielkopolskim:

gmina Zbąszyń, część gminy Miedzichowo położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 92, część gminy Nowy Tomyśl położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 305 w powiecie nowotomyskim,

gmina Siedlec w powiecie wolsztyńskim,

część gminy Rakoniewice położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 305 w powiecie grodziskim,

gminy Chocz, Czermin, Gołuchów, Pleszew i część gminy Gizałki położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 443 w powiecie pleszewskim,

część gminy Grodziec położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 443 w powiecie konińskim,

gminy Blizanów, Stawiszyn, Żelazków w powiecie kaliskim,

w województwie dolnośląskim:

gminy Jerzmanowa, Żukowice, część gminy Kotla położona na południe od linii wyznaczonej przez rzekę Krzycki Rów, część gminy wiejskiej Głogów położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogi nr 12, 319 oraz 329, część miasta Głogów położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 12 w powiecie głogowskim,

gminy Gaworzyce, Radwanice i część gminy Przemków położona na północ od linii wyznaczonej prze drogę nr 12 w powiecie polkowickim,

w województwie świętokrzyskim:

część gminy Brody położona na wschód od linii kolejowej biegnącej od miejscowości Marcule i od północnej granicy gminy przez miejscowości Klepacze i Karczma Kunowska do południowej granicy gminy w powiecie starachowickim.

5.   Rumunjska

Sljedeće zone ograničenja III u Rumunjskoj:

Zona orașului București,

Județul Constanța,

Județul Satu Mare,

Județul Tulcea,

Județul Bacău,

Județul Bihor,

Județul Bistrița Năsăud,

Județul Brăila,

Județul Buzău,

Județul Călărași,

Județul Dâmbovița,

Județul Galați,

Județul Giurgiu,

Județul Ialomița,

Județul Ilfov,

Județul Prahova,

Județul Sălaj,

Județul Suceava

Județul Vaslui,

Județul Vrancea,

Județul Teleorman,

Judeţul Mehedinţi,

Județul Gorj,

Județul Argeș,

Judeţul Olt,

Judeţul Dolj,

Județul Arad,

Județul Timiș,

Județul Covasna,

Județul Brașov,

Județul Botoșani,

Județul Vâlcea,

Județul Iași,

Județul Hunedoara,

Județul Alba,

Județul Sibiu,

Județul Caraș-Severin,

Județul Neamț,

Județul Harghita,

Județul Mureș,

Județul Cluj,

Județul Maramureş.

6.   Slovačka

Sljedeće zone ograničenja III u Slovačkoj:

the whole district of Trebišov.

7.   Italija

Sljedeće zone ograničenja III u Italiji:

tutto il territorio della Sardegna.


PRILOG II.

POJAČANE BIOSIGURNOSNE MJERE ZA OBJEKTE U KOJIMA SE DRŽE SVINJE I KOJI SE NALAZE U ZONAMA OGRANIČENJA I, II I III

(iz članka 16. stavka 1. točke (b) podtočke i.)

1.   

Pojačane biosigurnosne mjere iz članka 16. stavka 1. točke (b) podtočke i. primjenjuju se na objekte u kojima se drže svinje i koji se nalaze u zonama ograničenja I, II i III u predmetnim državama članicama u slučaju odobrenih premještanja pošiljaka:

(a)

svinja držanih u zonama ograničenja I, II i III izvan tih zona kako je predviđeno u člancima 22., 23., 24., 25., 28. i 29.;

(b)

zametnih proizvoda dobivenih od svinja držanih u zoni ograničenja II izvan te zone kako je predviđeno u člancima 31. i 32.;

(c)

nusproizvoda životinjskog podrijetla dobivenih od svinja držanih u zoni ograničenja II izvan te zone kako je predviđeno u člancima 35. i 37.;

(d)

svježeg mesa i mesnih proizvoda, uključujući ovitke, dobivenih od svinja držanih u zonama ograničenja II i III izvan tih zona kako je predviđeno u člancima 38., 39. i 40.

2.   

Subjekti koji su odgovorni za objekte u kojima se drže svinje i koji se nalaze u zonama ograničenja I, II i III u predmetnim državama članicama u slučaju odobrenih premještanja izvan tih zona osiguravaju da se u objektima u kojima se drže svinje primjenjuju sljedeće pojačane biosigurnosne mjere:

(a)

sprečavanje izravnog ili neizravnog kontakta između držanih svinja i barem:

i.

drugih držanih svinja iz drugih objekata;

ii.

divljih svinja;

(b)

primjerene higijenske mjere, primjerice presvlačenje odjeće i obuće pri ulasku i izlasku iz prostora u kojima se drže svinje;

(c)

pranje i dezinfekcija ruku te dezinfekcija obuće na ulazu u prostore u kojima se drže svinje;

(d)

nedolazak u kontakt s držanim svinjama u razdoblju od najmanje 48 sati nakon lova na divlje svinje ili nakon svakog drugog kontakta s divljim svinjama;

(e)

zabrana ulaska za neovlaštene osobe ili prijevozna sredstva u objekt, uključujući prostore, u kojem se drže svinje;

(f)

vođenje odgovarajuće evidencije osoba i prijevoznih sredstava koji ulaze u objekt u kojem se drže svinje;

(g)

prostori i zgrade objekta u kojem se drže svinje moraju:

i.

biti izgrađeni na način da druge životinje ne mogu ući u te prostore ili zgrade niti mogu doći u kontakt s držanim svinjama ili njihovom hranom i steljom;

ii.

omogućivati pranje i dezinfekciju ruku;

iii.

omogućivati pranje i dezinfekciju prostorâ;

iv.

imati odgovarajuće prostorije za presvlačenje odjeće i obuće na ulazu u prostore u kojima se drže svinje;

(h)

zaštitna ograda za životinje barem oko prostora u kojima se drže svinje i zgrada u kojima se drže hrana za životinje i stelja;

(i)

mora se provoditi plan biosigurnosti koji je odobrilo nadležno tijelo predmetne države članice uzimajući u obzir profil tog objekta i nacionalno zakonodavstvo; taj plan biosigurnosti obuhvaća barem:

i.

određivanje „čistih” i „prljavih” područja za zaposlenike ovisno o tipu poljoprivrednog gospodarstva, primjerice garderobe, tuševi, prostor za prehranu zaposlenika;

ii.

utvrđivanje i, prema potrebi, preispitivanje logističkih mjera za ulazak novih držanih svinja u objekt;

iii.

postupke za čišćenje i dezinfekciju prostorija, prijevoznih sredstava i opreme te osobnu higijenu;

iv.

pravila za zaposlenike o hrani u objektu i zabranu držanja svinja za zaposlenike, prema potrebi i ako je to primjenjivo;

v.

ciljani periodični program jačanja svijesti za zaposlenike objekta;

vi.

utvrđivanje i, prema potrebi, preispitivanje logističkih mjera za osiguravanje primjerenog odvajanja različitih epidemioloških jedinica te za sprečavanje dolaska svinja u izravan ili neizravan kontakt s nusproizvodima životinjskog podrijetla i drugim jedinicama;

vii.

postupci i upute za izvršavanje zahtjeva u pogledu biosigurnosti tijekom gradnje ili popravka prostora ili zgrada;

viii.

interna revizija ili samoprocjena izvršavanja biosigurnosnih mjera.


15.4.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 129/65


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/606

оd 14. travnja 2021.

o izmjeni Priloga I., priloga od IV. do XIII. i Priloga XVI. Provedbenoj uredbi (EU) 2021/405 u pogledu unosa Bjelarusa i Ujedinjene Kraljevine te krunskih posjeda Guernsey, Otok Man i Jersey na popise trećih zemalja ili njihovih regija iz kojih je odobren ulazak u Uniju određenih životinja i robe namijenjenih prehrani ljudi

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima kojima se osigurava primjena propisa o hrani i hrani za životinje, pravila o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja, o izmjeni uredaba (EZ) br. 999/2001, (EZ) br. 396/2005, (EZ) br. 1069/2009, (EZ) br. 1107/2009, (EU) br. 1151/2012, (EU) br. 652/2014, (EU) 2016/429 i (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća, uredaba Vijeća (EZ) br. 1/2005 i (EZ) br. 1099/2009 i direktiva Vijeća 98/58/EZ, 1999/74/EZ, 2007/43/EZ, 2008/119/EZ i 2008/120/EZ te o stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 854/2004 i (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 89/608/EEZ, 89/662/EEZ, 90/425/EEZ, 91/496/EEZ, 96/23/EZ, 96/93/EZ i 97/78/EZ te Odluke Vijeća 92/438/EEZ (Uredba o službenim kontrolama) (1), a posebno njezin članak 127. stavak 2.,

budući da:

(1)

Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2019/625 (2) dopunjuje se Uredba (EU) 2017/625 u pogledu uvjeta ulaska u Uniju pošiljaka određenih životinja i robe namijenjenih prehrani ljudi iz trećih zemalja ili njihovih regija kako bi se osigurala njihova usklađenost s primjenjivim zahtjevima utvrđenima u pravilima o sigurnosti hrane iz članka 1. stavka 2. točke (a) Uredbe (EU) 2017/625 ili sa zahtjevima koji su priznati kao barem jednakovrijedni. Ti uvjeti uključuju identifikaciju životinja i robe namijenjenih prehrani ljudi koji mogu ući u Uniju samo iz trećih zemalja ili regija navedenih na popis u skladu s člankom 126. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) 2017/625.

(2)

U uredbama Komisije (EZ) br. 798/2008 (3), (EZ) br. 119/2009 (4), (EU) br. 206/2010 (5) i (EU) br. 605/2010 (6), koje se od 21. travnja 2021. stavljaju izvan snage Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 2020/692 (7) te u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2019/626 (8), koja se od 21. travnja 2021. stavlja izvan snage Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2021/405 (9), utvrđeni su popisi trećih zemalja ili njihovih regija iz kojih je odobren ulazak određenih životinja i robe u Uniju. Provedbenom uredbom (EU) 2021/405, koja se primjenjuje od 21. travnja 2021., zamjenjuju se popisi koji se odnose na zahtjeve u pogledu sigurnosti hrane iz uredbi Komisije (EZ) br. 798/2008, (EZ) br. 119/2009, (EU) br. 206/2010 i (EU) br. 605/2010 te iz Provedbene uredbe (EU) 2019/626.

(3)

Bjelarus je uvršten na popis trećih zemalja iz kojih je dopušten ulazak u Uniju proizvoda ribarstva osim školjkaša, bodljikaša, plaštenjaka i morskih puževa iz Priloga II. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/626 i ima plan praćenja rezidua za akvakulturu odobren u skladu s člankom 1. Odluke Komisije 2011/163/EU (10). Stoga postoje odgovarajući dokazi i jamstva kojima se osigurava da Bjelarus ispunjava zahtjeve iz članka 4. točaka od (a) do (f) Delegirane uredbe (EU) 2019/625 za ulazak u Uniju proizvoda ribarstva, uključujući proizvode iz akvakulture, osim školjkaša, bodljikaša, plaštenjaka i morskih puževa. Napomenu „samo iz ulova u divljini” koja je trenutačno navedena uz Bjelarus na popisu iz Priloga IX. Provedbenoj uredbi (EU) 2021/405 trebalo bi izbrisati kako bi se odobrio ulazak u Uniju proizvoda ribarstva iz akvakulture iz te treće zemlje.

(4)

Uredbe (EZ) br. 798/2008, (EZ) br. 119/2009, (EU) br. 206/2010 i (EU) br. 605/2010 te Provedbena uredba (EU) 2019/626 izmijenjene su provedbenim uredbama Komisije (EU) 2020/2205 (11), (EU) 2020/2206 (12), (EU) 2020/2204 (13), (EU) 2020/2207 (14) odnosno (EU) 2020/2209 (15) u pogledu unosâ za Ujedinjenu Kraljevinu i krunske posjede Guernsey, Otok Man i Jersey na popisima trećih zemalja ili njihovih regija iz kojih je odobren ulazak u Uniju određenih životinja i robe namijenjenih prehrani ljudi.

(5)

U Provedbenoj uredbi (EU) 2021/405 Ujedinjena Kraljevina i krunski posjedi Guernsey, Otok Man i Jersey nisu uvršteni na te popise. Tu bi Provedbenu uredbu stoga trebalo izmijeniti i uključiti te unose.

(6)

Ujedinjena Kraljevina dostavila je odgovarajuće dokaze i jamstva da životinje i roba iz Ujedinjene Kraljevine te krunskih posjeda Guernsey, Otok Man i Jersey iz kojih je odobren ulazak u Uniju ispunjavaju zahtjeve utvrđene u članku 4. točkama od (a) do (e) Delegirane uredbe (EU) 2019/625.

(7)

Člankom 4. točkom (f) Delegirane uredbe (EU) 2019/625 propisuje se da je postojanje, provedba i objavljivanje programa kontrole rezidua koji je Komisija odobrila, ako je to relevantno, dodatni zahtjev za uvrštenje trećih zemalja ili njihovih regija na popis iz članka 126. stavka 2. točke (a) Uredbe (EU) 2017/625. Popis trećih zemalja čiji su planovi praćenja rezidua odobreni utvrđen je u Prilogu Odluci 2011/163/EU, koji je izmijenjen Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2020/2218 (16) u pogledu odobrenja planova za praćenje rezidua koje su dostavili Ujedinjena Kraljevina i krunski posjedi Guernsey, Otok Man i Jersey.

(8)

Uzimajući u obzir dokaze i jamstva koja je pružila Ujedinjena Kraljevina, tu treću zemlju i krunske posjede Guernsey, Otok Man i Jersey trebalo bi uvrstiti u Prilog I., priloge od IV. do XIII. i Prilog XVI. Provedbenoj uredbi (EU) 2021/405, ne dovodeći u pitanje primjenu prava Unije na Ujedinjenu Kraljevinu i u Ujedinjenoj Kraljevini u vezi sa Sjevernom Irskom, u skladu s člankom 5. stavkom 4. Protokola o Irskoj / Sjevernoj Irskoj uz Sporazum o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju u vezi s Prilogom 2. tom protokolu. Nije potrebna ponovna procjena usklađenosti sa zahtjevima iz članka 4. točaka od (a) do (f) Delegirane uredbe (EU) 2019/625.

(9)

Prilog I., priloge od IV. do XIII. i Prilog XVI. Provedbenoj uredbi (EU) 2021/405 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(10)

Budući da se Provedbena uredba (EU) 2021/405 primjenjuje od 21. travnja 2021., ova bi se Uredba trebala primjenjivati od istog datuma.

(11)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilog I., prilozi od IV. do XIII. te Prilog XVI. Provedbenoj uredbi (EU) 2021/405 mijenjaju se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 21. travnja 2021.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. travnja 2021.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)  SL L 95, 7.4.2017., str. 1.

(2)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/625 оd 4. ožujka 2019. o dopuni Uredbe (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zahtjeva koji se primjenjuju na ulazak u Uniju pošiljaka određenih životinja i robe namijenjenih prehrani ljudi (SL L 131, 17.5.2019., str. 18.).

(3)  Uredba komisije (EZ) br. 798/2008 od 8. kolovoza 2008. o utvrđivanju popisa trećih zemalja, državnih područja, zona ili kompartmenta iz kojih je dozvoljen uvoz i provoz peradi i proizvoda od peradi kroz Zajednicu te o zahtjevima veterinarskog certificiranja (SL L 226, 23.8.2008., str. 1.).

(4)  Uredba Komisije (EZ) br. 119/2009 od 9. veljače 2009. o utvrđivanju popisa trećih zemalja ili njihovih dijelova za uvoz mesa divljih leporida, određenih divljih kopnenih sisavaca i kunića iz uzgoja u Zajednicu ili njegov provoz kroz Zajednicu te zahtjeva za veterinarsko certificiranje (SL L 39, 10.2.2009., str. 12.).

(5)  Uredba Komisije (EU) br. 206/2010 od 12. ožujka 2010. o utvrđivanju popisa trećih zemalja, državnih područja ili njihovih dijelova odobrenih za unos u Europsku uniju određenih životinja i svježeg mesa te zahtjeva veterinarskog certificiranja (SL L 73, 20.3.2010., str. 1.).

(6)  Uredba Komisije (EU) br. 605/2010 od 2. srpnja 2010. o uvjetima zdravlja životinja i javnog zdravlja te uvjetima veterinarskog certificiranja za unošenje sirovog mlijeka, mliječnih proizvoda, kolostruma i proizvoda na osnovi kolostruma namijenjenih prehrani ljudi u Europsku uniju (SL L 175, 10.7.2010., str. 1.).

(7)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/692 оd 30. siječnja 2020. o dopuni Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu pravila za ulazak u Uniju pošiljaka određenih životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla te njihovo premještanje i postupanje s njima nakon ulaska (SL L 174, 3.6.2020., str. 379.).

(8)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/626 оd 5. ožujka 2019. o popisima trećih zemalja ili njihovih regija iz kojih je odobren ulazak u Europsku uniju određenih životinja i robe namijenjenih prehrani ljudi i o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2016/759 u pogledu tih popisa (SL L 131, 17.5.2019., str. 31.).

(9)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/405 оd 24. ožujka 2021. o utvrđivanju popisa trećih zemalja ili njihovih regija iz kojih je odobren ulazak u Uniju određenih životinja i robe namijenjenih prehrani ljudi u skladu s Uredbom (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 114, 31.3.2021., str.118.).

(10)  Odluka Komisije 2011/163/EU od 16. ožujka 2011. o odobravanju planova koje su dostavile treće zemlje u skladu s člankom 29. Direktive Vijeća 96/23/EZ (SL L 70, 17.3.2011., str. 40.).

(11)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/2205 оd 22. prosinca 2020. o izmjeni Priloga I. Uredbi (EZ) br. 798/2008 u pogledu unosa za Ujedinjenu Kraljevinu i krunski posjed Guernsey na popisu trećih zemalja, državnih područja, zona ili kompartmenta iz kojih se pošiljke peradi i proizvoda od peradi mogu unositi u Uniju ili provoziti kroz Uniju (SL L 438, 28.12.2020., str. 11.).

(12)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/2206 оd 22. prosinca 2020. o izmjeni Priloga I. Uredbi (EZ) br. 119/2009 u pogledu unosa za Ujedinjenu Kraljevinu na popisu trećih zemalja ili njihovih dijelova iz kojih je odobreno unošenje pošiljaka mesa divljih leporida, određenih divljih kopnenih sisavaca i kunića iz uzgoja u Uniju (SL L 438, 28.12.2020., str. 15.).

(13)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/2204 оd 22. prosinca 2020. o izmjeni priloga I. i II. Uredbi (EU) br. 206/2010 u pogledu unosa za Ujedinjenu Kraljevinu i krunske posjede na popisima trećih zemalja, državnih područja ili njihovih dijelova odobrenih za unos određenih životinja i svježeg mesa u Uniju (SL L 438, 28.12.2020., str. 7.).

(14)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/2207 оd 22. prosinca 2020. o izmjeni Priloga I. Uredbi (EU) br. 605/2010 u pogledu unosa za Ujedinjenu Kraljevinu i krunske posjede na popisu trećih zemalja ili njihovih dijelova iz kojih je odobren ulazak sirovog mlijeka, mliječnih proizvoda, kolostruma i proizvoda na osnovi kolostruma namijenjenih prehrani ljudi u Uniju (SL L 438, 28.12.2020., str. 18.).

(15)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/2209 оd 22. prosinca 2020. o izmjeni priloga I., II. i III. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/626 u pogledu unosa Ujedinjene Kraljevine i krunskih posjeda na popisu trećih zemalja ili njihovih regija iz kojih je odobren ulazak u Europsku uniju određenih životinja i robe namijenjenih prehrani ljudi (SL L 438, 28.12.2020., str. 24.).

(16)  Provedbena odluka Komisije (EU) 2020/2218 оd 22. prosinca 2020. o izmjeni Priloga Odluci 2011/163/EU u pogledu odobravanja planova za praćenje rezidua koje su dostavili Ujedinjena Kraljevina i krunski posjedi (SL L 438, 28.12.2020., str. 63.).


PRILOG

Prilog I., prilozi od IV. do XIII. i Prilog XVI. Provedbenoj uredbi (EU) 2021/405 mijenjaju se kako slijedi:

1.

u Prilogu I. između unosa za Švicarsku i Novi Zeland umeće se sljedeći unos:

„GB

Ujedinjena Kraljevina (*1)

 

2.

u Prilogu IV. između unosa za Švicarsku i Japan umeće se sljedeći unos:

„GB

Ujedinjena Kraljevina (*2)

 

3.

u Prilogu V. između unosa za Kinu i Sjevernu Makedoniju umeće se sljedeći unos:

„GB

Ujedinjena Kraljevina (*3)

 

4.

u Prilogu VI. između unosa za Kanadu i Grenland umeće se sljedeći unos:

„GB

Ujedinjena Kraljevina (*4)

 

5.

u Prilogu VII. između unosa za Kinu i Grenland umeće se sljedeći unos:

„GB

Ujedinjena Kraljevina (*5)

A

A

A

A

A

6.

Prilog VIII. mijenja se kako slijedi:

(a)

između unosa za Čile i Grenland umeću se sljedeći unosi:

„GB

Ujedinjena Kraljevina (*6)

 

GG

Guernsey

Samo iz ulova u divljini

(b)

između unosa za Grenland i Jamajku umeću se sljedeći unosi:

„IM

Otok Man

 

JE

Jersey

Samo iz ulova u divljini”

7.

Prilog IX. mijenja se kako slijedi:

(a)

unos za Bjelarus zamjenjuje se sljedećim:

„BY

Bjelarus”

 

(b)

između unosa za Gabon i Grenadu umeće se sljedeći unos:

„GB

Ujedinjena Kraljevina (*7)

 

(c)

između unosa za Gruziju i Ganu umeće se sljedeći unos:

„GG

Guernsey

Samo iz ulova u divljini”

(d)

između unosa za Izrael i Indiju umeće se sljedeći unos:

„IM

Otok Man”

 

(e)

između unosa za Iran i Jamajku umeće se sljedeći unos:

„JE

Jersey

Samo iz ulova u divljini”

8.

u Prilogu X. između unosa za Švicarsku i Japan umeću se sljedeći unosi:

„GB

Ujedinjena Kraljevina (*8)

 

GG

Guernsey

 

IM

Otok Man

 

JE

Jersey

 

9.

Prilog XI. mijenja se kako slijedi:

(a)

između unosa za Egipat i Ganu umeću se sljedeći unosi:

„GB

Ujedinjena Kraljevina (*9)

 

GG

Guernsey

 

(b)

između unosa za Indoneziju i Indiju umeće se sljedeći unos:

„IM

Otok Man”

 

(c)

između unosa za Indiju i Maroko umeću se sljedeći unosi:

„JE

Jersey”

 

10.

Prilog XII. mijenja se kako slijedi:

(a)

između unosa za Falklandske Otoke i Grenland umeću se sljedeći unosi:

„GB

Ujedinjena Kraljevina (*10)

 

GG

Guernsey

 

(b)

između unosa za Izrael i Indiju umeće se sljedeći unos:

„IM

Otok Man”

 

(c)

između unosa za Indiju i Japan umeće se sljedeći unos:

„JE

Jersey”

 

11.

u Prilogu XIII. između unosa za Kinu i Grenland umeću se sljedeći unosi:

„GB

Ujedinjena Kraljevina (*11)

 

GG

Guernsey

 

12.

u Prilogu XVI. između unosa za Švicarsku i Izrael umeću se sljedeći unosi:

„GB

Ujedinjena Kraljevina (*12)

BPP, DOC, HEP

BPP, DOC, HEP

GG

Guernsey

BPP

BPP



15.4.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 129/73


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/607

оd 14. travnja 2021.

o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz limunske kiseline podrijetlom iz Narodne Republike Kine, kako je proširena na uvoz limunske kiseline koja se otprema iz Malezije, neovisno o tome je li deklarirana kao proizvod podrijetlom iz Malezije ili nije, nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1) („Osnovna uredba”), a posebno njezin članak 11. stavak 2.,

budući da:

1.   POSTUPAK

1.1.   Prethodni ispitni postupci i mjere na snazi

(1)

Vijeće je Uredbom (EZ) br. 1193/2008 (2) uvelo antidampinške pristojbe na uvoz limunske kiseline podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”, „Kina” ili „predmetna zemlja”) („izvorne mjere”). Ispitni postupak koji je doveo do uvođenja izvornih mjera navodi se kao „početni ispitni postupak”. Te su mjere bile u obliku pristojbe ad valorem u rasponu od 6,6 % do 42,7 %.

(2)

Europska komisija („Komisija”) prihvatila je Odlukom 2008/899/EZ (3) preuzimanje obveza u vezi s cijenama koje je ponudilo šest kineskih proizvođača izvoznika (uključujući grupu proizvođača izvoznika) zajedno s Kineskom trgovačkom komorom uvoznika i izvoznika metala, minerala i kemikalija („CCCMC”). Proizvođači su bili Anhui BBCA Biochemical Co., Ltd. (sada COFCO Bio-Chemical Energy (Yushu) Co., Ltd.), Laiwu Taihe Biochemistry Co., Ltd., RZBC Co., Ltd. i RZBC (Juxian) Co., Ltd., TTCA Co., Ltd., Weifang Ensign Industry Co., Ltd. i Yixing Union Biochemical Co., Ltd. (sada Jiangsu Guoxin Union Energy Co., Ltd.).

(3)

Komisija je Odlukom 2012/501/EU (4) povukla prihvaćanje obveze koju je ponudio jedan proizvođač izvoznik, tj. društvo Laiwu Taihe Biochemistry Co. Ltd. („Laiwu Taihe”).

(4)

Komisija je Uredbom (EU) 2015/82 (5) ponovno uvela konačne antidampinške mjere na uvoz limunske kiseline podrijetlom iz NRK-a nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera („prethodna revizija zbog predstojećeg isteka mjera”).

(5)

Komisija je Uredbom (EU) 2016/32 (6) proširila mjere na uvoz limunske kiseline podrijetlom iz Kine na uvoz limunske kiseline koja se otprema iz Malezije, neovisno o tome je li deklarirana kao proizvod podrijetlom iz Malezije ili nije.

(6)

Komisija je Uredbom (EU) 2016/704 (7) povukla prihvaćanje obveze još dvaju društava na temelju nalaza o kršenju preuzete obveze i njezinoj neizvedivosti, što je opravdalo povlačenje prihvaćanja obveze.

(7)

Komisija je Uredbom (EU) 2018/1236 (8) okončala ispitni postupak o mogućem izbjegavanju mjera na uvoz limunske kiseline podrijetlom iz Kine uvozom limunske kiseline koja se otprema iz Kambodže, bez obzira na to je li deklarirana kao podrijetlom iz Kambodže ili nije.

(8)

Antidampinške pristojbe koje su trenutačno na snazi kreću se od 15,3 % do 42,7 % na uvoz od proizvođača izvoznika koji surađuju, a stopa pristojbe od 42,7 % primjenjuje se na uvoz od svih ostalih društava.

1.2.   Zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera

(9)

Nakon objave obavijesti o predstojećem isteku mjera (9) Komisija je zaprimila zahtjev za reviziju u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe.

(10)

Društva N.V. Citrique Belge S.A. i Jungbunzlauer Austria AG („podnositelji zahtjeva”) podnijela su 21. listopada 2019. zahtjev za reviziju u ime proizvođača iz Unije koji čine 100 % ukupne proizvodnje limunske kiseline u Uniji. Zahtjev za reviziju temeljio se na činjenici da bi istekom mjera vjerojatno došlo do nastavka dampinga i ponavljanja štete za industriju Unije.

1.3.   Pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera

(11)

Nakon što je utvrdila da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera i nakon savjetovanja s Odborom osnovanim člankom 15. stavkom 1. Osnovne uredbe, Komisija je pokrenula reviziju zbog predstojećeg isteka mjera u vezi s uvozom limunske kiseline podrijetlom iz Kine u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe. Komisija je 20. siječnja 2020. objavila obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (10) („Obavijest o pokretanju postupka”).

1.4.   Razdoblje ispitnog postupka revizije i razmatrano razdoblje

(12)

Ispitnim postupkom u pogledu nastavka ili ponavljanja dampinga obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2019. („razdoblje ispitnog postupka revizije” ili „RIPR”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2016. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

1.5.   Zainteresirane strane

(13)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Nadalje, Komisija je o pokretanju revizije posebno obavijestila podnositelje zahtjeva, poznate proizvođače izvoznike, kineska tijela, poznate uvoznike i korisnike te ih je pozvala na sudjelovanje.

(14)

Zainteresirane strane imale su isto tako priliku dostaviti primjedbe na pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

1.6.   Odabir uzorka

(15)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe.

1.6.1   Neprovođenje odabira uzorka proizvođačâ iz Unije

(16)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da su dva poznata proizvođača iz Unije, N.V. Citrique Belge S.A. i Jungbunzlauer Austria AG, morala dostaviti ispunjeni upitnik u roku od 37 dana od dana objave Obavijesti o pokretanju postupka. Komisija je pozvala i ostale proizvođače i predstavnička udruženja iz Unije, ako postoje, da se jave i zatraže upitnik. Nije se javio nijedan drugi proizvođač ni predstavničko udruženje iz Unije.

1.6.2.   Odabir uzorka uvoznika

(17)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(18)

Jedan nepovezani uvoznik dostavio je zatražene informacije i pristao da ga se uključi u uzorak. S obzirom na mali broj odgovora, Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban.

1.6.3.   Odabir uzorka proizvođača izvoznika u Kini

(19)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika u Kini zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, zatražila je od Misije Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji da utvrdi ostale proizvođače izvoznike, ako postoje, koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da s njima stupi u kontakt.

(20)

Ukupno je četiri proizvođača izvoznika u predmetnoj zemlji dostavilo zatražene informacije i pristalo da ih se uključi u uzorak. S obzirom na mali broj odgovora, Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban.

(21)

Općenito, suradnja kineskih proizvođača izvoznika nije bila dostatna. Zapravo, Laiwu Taihe, najveći proizvođač izvoznik koji ostvaruje više od 53 % izvoza iz Kine u Uniju, nije surađivao u ovoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera. Komisija je umjesto toga iskoristila podatke četiriju proizvođača izvoznika koji su surađivali.

1.7.   Odgovori na upitnik

(22)

Komisija je pri pokretanju postupka upitnike za proizvođače, uvoznike i korisnike iz Unije te proizvođače izvoznike u Kini stavila na raspolaganje u dokumentaciji koja se daje na uvid zainteresiranim stranama i na internetske stranice Glavne uprave za trgovinu (11). Osim toga, Komisija je Vladi Narodne Republike Kine („kineska vlada”) poslala upitnik o postojanju znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) Osnovne uredbe u Kini.

(23)

Komisija je primila odgovore na upitnik od podnositeljâ zahtjeva, jednog uvoznika, četiriju korisnika i četiriju proizvođača izvoznika. Kineska vlada nije odgovorila na upitnik o postojanju znatnih poremećaja u Kini.

1.8.   Provjera

(24)

Zbog izbijanja pandemije bolesti COVID-19 i posljedičnih mjera poduzetih kako bi se ona suzbila, kako je detaljno navedeno u obavijesti objavljenoj u dokumentaciji predmeta („obavijest o bolesti COVID-19” (12)), Komisija nije mogla obaviti posjete radi provjere u skladu s člankom 16. Osnovne uredbe u prostorima subjekata koji su predali odgovore na upitnik.

(25)

Umjesto toga, Komisija je na daljinu provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za svoja utvrđivanja. Provela je provjere na daljinu društava/strana u nastavku:

 

Proizvođači iz Unije:

S.A. Citrique Belge N.V., Tienen, Belgija,

Jungbunzlauer Austria AG, Vienna, Austria and Jungbunzlauer Ladenburg GmbH, Ladenburg, Njemačka;

 

Korisnici:

Reckitt Benckiser (ENA) BV, Schiphol, Nizozemska,

Henkel AG & Co. KGaA, Düsseldorf, Njemačka;

 

Proizvođači izvoznici iz Kine:

COFCO Bio-Chemical Energy (Yushu) Co. Ltd., Changchun, Jilin Province, Narodna Republika Kina,

Jiangsu Guoxin Union Energy Co., Ltd., Yixing, Jiangsu Province, Narodna Republika Kina,

RZBC Group, Rizhao, Shandong Province, Narodna Republika Kina,

Weifang Ensign Industry Co., Ltd., Weifang, Shandong Province, Narodna Republika Kina.

1.9.   Postupak za utvrđivanje uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a Osnovne uredbe

(26)

Budući da je pri pokretanju ispitnog postupka dovoljno raspoloživih dokaza upućivalo na znatne poremećaje u Kini, u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) Osnovne uredbe, Komisija je smatrala primjerenim pokrenuti ispitni postupak uzimajući u obzir članak 2. stavak 6.a Osnovne uredbe.

(27)

Komisija je stoga, kako bi prikupila potrebne podatke za moguću primjenu članka 2. stavka 6.a Osnovne uredbe, u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve proizvođače izvoznike iz Kine da dostave informacije zatražene u Prilogu III. Obavijesti o pokretanju postupka koje se odnose na ulazne elemente koji se upotrebljavaju za proizvodnju proizvoda limunske kiseline. Četiri kineska proizvođača izvoznika dostavilo je relevantne podatke.

(28)

Kako bi došla do informacija o navodnim znatnim poremećajima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) Osnovne uredbe, koje je smatrala potrebnima za ispitni postupak, Komisija je upitnik poslala i kineskoj vladi. Međutim, kineska vlada nije odgovorila na taj upitnik. Potom je Komisija obavijestila kinesku vladu da će koristiti raspoložive podatke u smislu članka 18. Osnovne uredbe za utvrđivanje postojanja znatnih poremećaja u Kini.

(29)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala i sve zainteresirane strane da u roku od 37 dana od datuma objave Obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije iznesu svoja stajališta te dostave informacije i popratne dokaze u pogledu primjerenosti primjene članka 2. stavka 6.a Osnovne uredbe. CCCMC je odgovorio na Obavijest o pokretanju postupka i iznio primjedbe o postojanju znatnih poremećaja. Te su primjedbe detaljno analizirane pod točkom 3.2.

(30)

Osim toga, Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da će s obzirom na raspoložive dokaze možda morati odabrati odgovarajuću reprezentativnu zemlju u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) prvom alinejom Osnovne uredbe za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti na temelju nenarušenih cijena odnosno referentnih vrijednosti.

(31)

Komisija je 5. ožujka 2020. objavila prvu bilješku u dokumentaciji o izvorima na temelju kojih se utvrđuje uobičajena vrijednost („bilješka od 5. ožujka 2020.”) u kojoj je zainteresirane strane pozvala da izraze mišljenje o relevantnim izvorima koje bi mogla upotrijebiti za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (e) drugom alinejom Osnovne uredbe (13). Komisija je u toj bilješci navela sve čimbenike proizvodnje, kao što su materijali, energija i radna snaga, koje proizvođači izvoznici upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz postupka revizije. Nadalje, Komisija je u toj fazi na temelju kriterija za odabir nenarušenih cijena odnosno referentnih vrijednosti, utvrdila da su Brazil, Kolumbija i Tajland moguće reprezentativne zemlje. Komisija je 13. ožujka 2020. na zahtjev CCCMC-a objavila Prilog IV. bilješci od 5. ožujka 2020., u kojem se navode javno dostupni podaci baze podataka Global Trade Atlas (GTA) (14) čiju su upotrebu službe Komisije predložile za ulazne materijale i nusproizvode navedene u bilješci od 5. ožujka 2020.

(32)

Komisija je svim zainteresiranim stranama dala priliku da dostave primjedbe. Komisija je primila primjedbe od četiriju kineskih proizvođača izvoznika, CCCMC-a i podnositeljâ zahtjeva. Kineska vlada nije dostavila primjedbe.

(33)

Komisija se o primjedbama na bilješku od 5. ožujka očitovala u drugoj bilješci o izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti od 30. studenoga 2020. („bilješka od 30. studenoga 2020.”) (15). Komisija je sastavila i privremeni popis čimbenika proizvodnje te zaključila da u toj fazi namjerava upotrijebiti Kolumbiju kao reprezentativnu zemlju na temelju članka 2. stavka 6.a točke (a) prve alineje Osnovne uredbe. Komisija je pozvala zainteresirane strane da pošalju primjedbe, a primila ih je od podnositeljâ zahtjeva i CCCMC-a. One su detaljno analizirane u točkama 3.3. i 3.4.

2.   PROIZVOD IZ POSTUPKA REVIZIJE I ISTOVJETNI PROIZVOD

2.1.   Proizvod iz postupka revizije

(34)

Proizvod koji je predmet ove revizije isti je kao u početnom ispitnom postupku i prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera, točnije limunska kiselina i trinatrijev citrat dihidrat, koji su trenutačno razvrstani u oznake KN 2918 14 00 i ex 2918 15 00 (oznake TARIC 2918150011 i 2918150019) („proizvod iz postupka revizije”).

(35)

Limunska kiselina upotrebljava se kao acidulant i regulator pH vrijednosti i ima velik broj primjena, npr. u deterdžentima za kućanstvo, pićima, hrani, kozmetici i farmaceutskim proizvodima. Glavne sirovine za njezinu proizvodnju jesu šećer/melasa, tapioka, kukuruz ili glukoza (dobivena iz žitarica) i različiti agensi za potopljenu mikrobnu fermentaciju ugljikohidrata.

2.2.   Istovjetni proizvod

(36)

Kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku te u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera, ovim je ispitnim postupkom revizije zbog predstojećeg isteka mjera potvrđeno da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

proizvod iz postupka revizije podrijetlom iz predmetne zemlje,

proizvod koji se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu predmetne zemlje, i

proizvod koji u Uniji proizvodi i prodaje industrija Unije.

(37)

Stoga su se ti proizvodi smatrali istovjetnima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

2.3.   Tvrdnje u pogledu opsega proizvoda

(38)

Komisija nije primila nikakve tvrdnje u pogledu opsega proizvoda. CCCMC je u svojim primjedbama na pokretanje postupka primijetio da proizvod iz postupka revizije kako je definiran u Obavijesti o pokretanju postupka obuhvaća vrste proizvoda koje podliježu izvornim mjerama, kao i vrste obuhvaćene prvom revizijom zbog predstojećeg isteka mjera.

3.   DAMPING

3.1.   Uvodne napomene

(39)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe Komisija je ispitala je li vjerojatno da će istek mjera na snazi dovesti do nastavka ili ponavljanja dampinga iz Kine.

(40)

Ukupni prijavljeni proizvodni kapacitet proizvođača izvoznika koji surađuju iznosio je približno 72 % ukupnog procijenjenog kineskog proizvodnog kapaciteta. S obzirom na nisku razinu suradnje Komisija je primijenila članak 18. i temeljila zaključke o kineskom tržištu limunske kiseline, uključujući proizvodnju, kapacitet i rezervni kapacitet, na raspoloživim podacima.

(41)

Zaključci o vjerojatnosti nastavka dampinga utvrđeni u nastavku temeljili su se posebno na informacijama iz zahtjeva za reviziju, statističkim podacima koji se temelje na podacima koje su države članice dostavile Komisiji u skladu s člankom 14. stavkom 6. Osnovne uredbe („baza podataka iz članka 14. stavka 6.”) te odgovorima u okviru odabira uzorka dostavljenima u trenutku pokretanja postupka i odgovorima na upitnik. Nadalje, Komisija je upotrijebila i druge izvore javno dostupnih informacija, kao što su baze podataka GTA i Orbis Bureau van Dijk (16) („Orbis”).

3.2.   Uobičajena vrijednost

(42)

U skladu s člankom 2. stavkom 1. Osnovne uredbe, „uobičajena vrijednost obično se temelji na cijenama, koje su nezavisni kupci platili ili plaćaju, u uobičajenom tijeku trgovine, u zemlji izvoznici”.

(43)

Međutim, u članku 2. stavku 6.a točki (a) Osnovne uredbe propisano je da, ako se utvrdi da upotreba domaćih cijena i troškova u zemlji izvoznici nije primjerena zbog toga što u toj zemlji postoje znatni poremećaji u smislu točke (b), uobičajena vrijednost izračunava se isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti i ona uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti.

(44)

Kako je objašnjeno u nastavku, Komisija je u ovom ispitnom postupku zaključila da je, s obzirom na raspoložive dokaze i nesuradnju kineske vlade, primjena članka 2. stavka 6.a Osnovne uredbe primjerena.

3.2.1.   Postojanje znatnih poremećaja

3.2.1.1.   Uvod

(45)

Člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) Osnovne uredbe utvrđuje se: „Znatni poremećaji su oni poremećaji do kojih dolazi ako prijavljene cijene ili troškovi, uključujući troškove sirovina i energije, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije. Pri procjeni postojanja znatnih poremećaja u obzir se uzima, među ostalim, mogući učinak jednog ili više sljedećih elemenata:

„na dotičnom tržištu u znatnoj mjeri djeluju poduzeća koja su u vlasništvu ili pod kontrolom vlasti zemlje izvoznice odnosno koja ta tijela politički nadziru ili im pružaju smjernice,

prisutnost države u poduzećima zbog koje država može utjecati na cijene ili troškove,

javne politike ili mjere kojima se diskriminira u korist domaćih dobavljača ili se na drugi način utječe na sile slobodnog tržišta,

nepostojanje, diskriminatorna primjena ili neodgovarajuće izvršavanje zakonodavstva o stečaju, trgovačkim društvima ili o vlasništvu,

poremećaji u području troškova plaća,

pristup financijskim sredstvima odobravaju institucije koje provode ciljeve javnih politika ili na drugi način ne djeluju neovisno o državi”.

(46)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) Osnovne uredbe u procjeni postojanja znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) uzima se u obzir, među ostalim, neiscrpan popis elemenata iz prethodne odredbe. Kada se izvodi procjena postojanja znatnih poremećaja, na temelju članka 2. stavka 6.a točke (b) Osnovne uredbe treba voditi računa o mogućem učinku jednog ili više od tih elemenata na cijene i troškove u zemlji izvoznici proizvoda iz postupka revizije. Budući da taj popis nije kumulativan, doista nije potrebno voditi računa o svim elementima kako bi se utvrdili znatni poremećaji. Nadalje, za dokazivanje postojanja jednog ili više elementa s popisa mogu se upotrijebiti iste činjenične okolnosti. Međutim, svaki zaključak o znatnim poremećajima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) mora se donijeti na temelju svih raspoloživih dokaza. Pri općoj procjeni postojanja poremećaja u obzir se mogu uzeti i opći kontekst i situacija u zemlji izvoznici, osobito ako temeljni elementi gospodarskog i upravnog ustroja zemlje izvoznice vladi daju znatne ovlasti da intervenira u gospodarstvo tako da cijene i troškovi nisu posljedica slobodnog kretanja tržišnih sila.

(47)

U članku 2. stavku 6.a točki (c) Osnovne uredbe propisano je: „Ako Komisija ima utemeljene naznake o mogućem postojanju znatnih poremećaja u smislu točke (b) u određenoj zemlji ili u određenom sektoru u toj zemlji i ako je to primjereno za djelotvornu primjenu ove Uredbe, Komisija izrađuje, stavlja na raspolaganje javnosti i redovito ažurira izvješće u kojem se navode okolnosti iz točke (b) na tržištu u toj zemlji ili sektoru.”

(48)

Na temelju te odredbe Komisija je izradila izvješće o Kini (dalje u tekstu „Izvješće” ili „izvješće o Kini”) (17) iz kojeg je vidljivo da dolazi do znatnih vladinih intervencija na mnogim razinama gospodarstva, uključujući specifične poremećaje mnogih ključnih čimbenika proizvodnje (kao što su zemljište, energija, kapital, sirovine i radna snaga) i u pojedinim sektorima (na primjer, čelika i kemikalija). U trenutku pokretanja postupka zainteresirane strane pozvane su da ospore, dopune ili dostave primjedbe na dokaze iz dokumentacije ispitnog postupka. Izvješće je u dokumentaciju ispitnog postupka uvršteno u fazi pokretanja.

(49)

U zahtjevu za reviziju koji je podnio podnositelj zahtjeva, povrh ponavljanja nalaza iz Izvješća, osobito u kemijskom sektoru, navedene su dodatne informacije o prethodnim američkim antidampinškim postupcima povezanima s limunskom kiselinom, a posebno nalazi iz najnovijeg postupka, kako su objavljeni u dokumentu Issues and Decision Memorandum for the Final Results of Countervailing Duty Administrative Review: Citric Acid and Certain Citrate Salts (Memorandum o pitanjima i odluci za konačne rezultate upravne revizije kompenzacijske pristojbe: Limunska kiselina i određene citratne soli), 7. prosinca 2015. Podnositelj zahtjeva posebno je uputio na nalaze koji se odnose na politiku odobravanja zajmova (zajmovi koje su državne banke stavile na raspolaganje industriji limunske kiseline s kamatnim stopama ispod komercijalnih stopa); smanjene poreze na dohodak (na industriju limunske kiseline primjenjuje se smanjeni porez na dohodak i pravo potraživanja porezne olakšice za kupnju domaće opreme); povoljniji pristup pomoćnim sirovinama, posebno kemikalijama, među ostalim sumpornoj kiselini, kaustičnoj sodi, ugljenu za proizvodnju pare, kalcijevom karbonatu ili vapnu; zemljište (nalazi o pravima korištenja zemljišta pribavljenima uz manju naknadu od primjerene); električnu energiju (nalaz Ministarstva trgovine SAD-a da je ispitanom društvu isporučena električna energija uz manju naknadu od primjerene) kao i subvencije u obliku izravnog prijenosa novčanih sredstava i poreznog rabata za zaštitu okoliša.

(50)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 23. i 28., kineska vlada nije dostavila primjedbe ni dokaze kojima bi potkrijepila ili osporila postojeće dokaze iz dokumentacije predmeta, uključujući Izvješće i dodatne dokaze, koje je dostavio podnositelj zahtjeva, o postojanju znatnih poremećaja i/ili primjerenosti primjene članka 2. stavka 6.a Osnovne uredbe u ovom predmetu.

(51)

Primjedbe o tome primljene su od CCCMC-a u ime proizvođača članova CCCMC-a koji surađuju kao odgovor na pokretanje predmeta.

(52)

Prvo, CCCMC je tvrdio da je članak 2. stavak 6.a Osnovne uredbe u suprotnosti s pravom WTO-a. CCCMC je prvo tvrdio da se Sporazumom o antidampingu WTO-a ne priznaje koncept znatnih poremećaja iz članka 2.2. Sporazuma o antidampingu, prema kojem je moguć izračun uobičajene vrijednosti samo ako nema prodaje u uobičajenom tijeku trgovine. CCCMC je primijetio da se u tom članku ne spominju znatni poremećaji zbog kojih bi bio moguć izračun uobičajene vrijednosti. Drugo, CCCMC je tvrdio da bi, čak i ako bi koncept znatnih poremećaja bio u skladu s pravom WTO-a, vrijednost trebalo izračunati u skladu s člankom 2.2.1.1. Sporazuma o antidampingu i tumačenjem tog članka prema Žalbenom tijelu WTO-a u predmetu EU – biodizel (DS478). Treće, CCCMC je tvrdio da se, iako koncept „uobičajenog tijeka trgovine” nije izričito definiran u Sporazumu o antidampingu, člankom 2.2.1. predviđa da se prodaja proizvoda može uzeti kao da nije u uobičajenom tijeku trgovine te zanemariti „samo ako se […] takva prodaja izvrši u produljenom vremenskom razdoblju u znatnim količinama i po cijenama koje ne omogućuju povrat svih troškova […]”. Četvrto, Sporazumom o antidampingu propisano je da se uobičajena vrijednost mora odrediti na temelju cijena ili troškova prodaje koji odražavaju cijenu ili razinu troškova u zemlji podrijetla. Prema tome, izračunana cijena koja se temelji na cijeni u reprezentativnoj zemlji ne može odražavati cijenu i razinu troškova u zemlji izvoznici. CCCMC smatra da u pravu WTO-a ne postoji odredba prema kojoj se dopušta upotreba podataka iz treće zemlje.

(53)

Komisija je smatrala da je odredba članka 2. stavka 6.a u potpunosti u skladu s obvezama Europske unije prema WTO-u i sudskom praksom koju navodi CCCMC. Komisija smatra da je, u skladu s mišljenjem povjerenstva i Žalbenog tijela WTO-a u predmetu EU – biodizel (DS473), prema odredbama Osnovne uredbe koje se općenito primjenjuju na sve članice WTO-a, posebno članak 2. stavak 5. drugi podstavak, dopuštena upotreba podataka iz treće zemlje, pravilno prilagođenih kada je takvo prilagođavanje potrebno i potkrijepljeno. Ako postoje znatni poremećaji, troškovi i cijene u zemlji izvoznici nisu primjereni za izračun uobičajene vrijednosti. U tim se okolnostima tom odredbom predviđa izračun troškova proizvodnje i prodaje na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti, uključujući one u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji sa sličnim stupnjem razvijenosti kao zemlja izvoznica. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(54)

Drugo, CCCMC je tvrdio da u konkretnom predmetu nema dokaza o znatnim poremećajima. Kao prvo, CCCMC je tvrdio da podnositelji zahtjeva nisu dostavili dovoljno dokaza o postojanju znatnih poremećaja kojima bi se opravdalo pokretanje postupka u skladu s člankom 5. stavkom 3. Osnovne uredbe, posebno zato što su dokazi bili vrlo općeniti i nisu se odnosili konkretno na industriju limunske kiseline. Kao drugo, Izvješće je objavljeno u prosincu 2017., a razdobljem ispitnog postupka revizije u ovom ispitnom postupku obuhvaćena je 2019. Stoga su dokazi prikupljeni u Izvješću zastarjeli i ne odražavaju stanje u industriji limunske kiseline u konkretnom predmetu. Kao treće, u predmetu SAD – kompenzacijske mjere (Kina) (članak 21.5.) (DS437) Žalbeno tijelo utvrdilo je da „postojanje poremećaja cijena koji proizlaze iz vladine intervencije mora biti utvrđeno i odgovarajuće obrazloženo” te da se „to mora utvrđivati […] od predmeta do predmeta”. Stoga je CCCMC tvrdio da Izvješće nije prikladno za primjenu kao dokaz u industriji limunske kiseline jer se u njemu opisuju poremećaji u širem sektoru kemijske industrije. Kao četvrto, CCCMC je tvrdio da američki antidampinški postupci koje su spomenuli podnositelji zahtjeva nisu relevantni u ovom predmetu jer se odnose na nalaze donesene prije razdoblja ispitnog postupka revizije.

(55)

Komisija je u odgovoru podsjetila da se u točki 4.1. Obavijesti o pokretanju postupka upućuje na brojne elemente na kineskom tržištu limunske kiseline kako bi se dokazalo da su poremećaji u kineskom sektoru sirovina te petrokemijskom i kemijskom sektoru utjecali na tržište. Komisija je smatrala da su dokazi navedeni u Obavijesti o pokretanju postupka bili dovoljni da se opravda pokretanje ispitnog postupka na temelju članka 2. stavka 6.a Osnovne uredbe. Nadalje, iako nalazi dampinških ispitnih postupaka koje su provodila tijela drugih zemalja nisu automatski dokaz da postoje poremećaji u antidampinškim ispitnim postupcima EU-a, mogu sadržavati relevantne dokazne elemente koji pokazuju da postoje određene nepravilnosti na relevantnom tržištu zemlje izvoznice, kao što je to bilo u ovom slučaju s kineskom industrijom limunske kiseline.

(56)

Kad je riječ o argumentu da je Izvješće zastarjelo, Komisija je podsjetila da do sada nisu dostavljeni dokazi koji bi to pokazali. Naprotiv, Komisija je posebno napomenula da su glavni dokumenti o politici i dokazi iz izvješća, uključujući relevantne petogodišnje planove i zakonodavstvo koji se primjenjuju na proizvod iz postupka revizije, i dalje bili relevantni tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije te da ni CCCMC ni druge stranke nisu dokazali suprotno.

(57)

Komisija je nadalje podsjetila da se predmet SAD – kompenzacijske mjere (Kina) (DS437) nije odnosio na primjenu članka 2. stavka 6.a Osnovne uredbe, koji je relevantna pravna osnova za utvrđivanje uobičajene vrijednosti u ovom ispitnom postupku. Taj se spor odnosio na drukčije činjenično stanje i na tumačenje Sporazuma WTO-a o subvencijama i kompenzacijskim mjerama, a ne Sporazuma o antidampingu. U svakom slučaju, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 49. i 55., izneseni dokazi jasno se odnose na kinesko tržište limunske kiseline, pa stoga i na proizvod iz ispitnog postupka u predmetnom slučaju. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(58)

Kad je riječ o posljednjem argumentu CCCMC-a da nalazi američkih antidampinških ispitnih postupaka nisu relevantni u ovom predmetu, Komisija primjećuje da su dokazi podnositeljâ zahtjeva navedeni u Obavijesti o pokretanju postupka uključivali i druge nalaze osim rezultata američkih ispitnih postupaka, posebno brojne dokaze koji se temelje na Izvješću. Smatralo se da su ti dokazi dovoljni da se opravda pokretanje ispitnog postupka na temelju članka 2. stavka 6.a Osnovne uredbe. Budući da se američki ispitni postupak odvijao prije razdoblja ispitnog postupka revizije, primjedbe podnositeljâ zahtjeva o pokretanju postupka služile su kao dodatni potkrepljujući pokazatelj nepravilnosti na kineskom tržištu.

(59)

Nadalje, CCCMC je dostavio primjedbe na prvu bilješku o izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. U tom podnesku CCCMC je prvo ponovio svoje primjedbe izražene pri pokretanju postupka. Drugo, tvrdio je da bi prema članku 2. stavku 6.a točki (a) Osnovne uredbe nenarušenim cijenama odnosno referentnim vrijednostima trebalo zamijeniti samo one troškove proizvodnje i prodaje za koje je dokazano da su narušeni. Točnije, komentirao je da podnositelji zahtjeva nisu dokazali da su troškovi rada u Kini narušeni, stoga je Komisija trebala upotrijebiti stvarne troškove rada koje su prijavili proizvođači izvoznici. CCCMC je izjavio da je nerazumno zamjenjivatitroškove rada onima iz treće zemlje jer je na njih utjecalo više čimbenika, kao što su odnos ponude i potražnje na predmetnom tržištu, stupanj automatizacije u proizvodnji te razina cijena robe u regiji u kojoj su se nalazili proizvođači. Dodao je da se troškovi rada razlikuju i među različitim zemljama i među različitim kineskim proizvođačima. Štoviše, komentirao je da su se troškovi energije razlikovali prema nekoliko čimbenika, među ostalim vrsti energije i njezinoj dostupnosti na tom području, tehnologiji proizvodnje energije, odnosu ponude i potražnje itd. Stoga cijene energije u jednoj zemlji ne mogu odražavati razinu cijena energije pod uobičajenim tržišnim uvjetima u drugoj zemlji.

(60)

Komisija je napomenula da, nakon utvrđivanja da zbog postojanja znatnih poremećaja u zemlji izvoznici u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u zemlji izvoznici, može izračunati uobičajenu vrijednost koristeći se nenarušenim cijenama ili referentnim vrijednostima u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji za svakog proizvođača izvoznika u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a). Člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) dopušta se upotreba domaćih troškova samo ako je sa sigurnošću utvrđeno da nisu narušeni. Međutim, s obzirom na dostupne dokaze nije se moglo utvrditi da pojedinačni troškovi rada i energije i/ili drugi ulazni troškovi proizvodnje i prodaje proizvoda iz postupka revizije nisu narušeni. Kako je dokazano u odjeljcima od 3.2.1.1. do 3.2.1.9., Komisija je utvrdila da postoje znatni poremećaji u industriji limunske kiseline i nije bilo nikakvih pozitivnih dokaza da čimbenici proizvodnje pojedinačnih proizvođača izvoznika nisu narušeni.

(61)

U svakom slučaju, izračuni troškova rada i energije temeljili su se na odgovarajućoj količini rada i energije koji se primjenjuju u postupku proizvodnje prema izjavama proizvođača izvoznika. Stoga je količina rada i energije odgovarala stvarnoj upotrebi tih čimbenika od strane kineskih proizvođača, a samo su troškovi rada i energije zamijenjeni nenarušenom vrijednošću iz reprezentativne zemlje. Iako je možda istina da se troškovi rada i energije mogu u određenoj mjeri razlikovati među različitim zemljopisnim područjima, Komisija u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) upotrebljava samo one troškove koji ne podliježu poremećajima u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji. Komisija je objavila dvije bilješke za dokumentaciju o čimbenicima proizvodnje te omogućila stranama dovoljno prilika za slanje primjedbi, među ostalim tako što je ukazala na sve moguće nepravilnosti ili druga razmatranja koja bi mogla utjecati na njih u reprezentativnoj zemlji ili zemljama. U tom kontekstu, zainteresirane strane nisu dovele u pitanje razinu troškova rada i/ili energije u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji utvrđenu u bilješci od 30. studenoga 2020. Stoga su te tvrdnje odbačene.

(62)

Treće, CCCMC je komentirao da bi prema članku 2. stavku 6.a točki (a) Osnovne uredbe procjenu postojanja znatnih poremećaja trebalo provesti za svakog proizvođača izvoznika zasebno. Stoga je Komisija morala analizirati situaciju svakog kineskog proizvođača u uzorku i odlučiti je li narušen bilo koji čimbenik troškova proizvodnje i prodaje za svakog od njih.

(63)

Komisija je navela da je postojanje znatnih poremećaja koji su doveli do primjene članka 2. stavka 6.a Osnovne uredbe utvrđeno na razini zemlje te se primjenjuje na sve proizvođače izvoznike u toj zemlji, kao što je to slučaj ovdje. U svakom slučaju, kako je spomenuto u uvodnoj izjavi 60., istom odredbom Osnovne uredbe propisano je da se domaći troškovi mogu koristiti ako se ustanovi da na njih ne utječu znatni poremećaji, a u tom se slučaju ti troškovi upotrebljavaju za izračun uobičajene vrijednosti. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(64)

Proizvođači izvoznici Weifang Ensign Industry, RZBC i Jiangsu Guoxin Union Energy u zasebnim su podnescima ponovili tvrdnje CCCMC-a o prvoj bilješci. Nadalje, proizvođač izvoznik COFCO Bio-Chemical Energy (Yushu) u podnesku je komentirao da je primjena članka 2. stavka 6.a Osnovne uredbe u suprotnosti s odredbom članka 2.2. Sporazuma o antidampingu.

(65)

Komisija je napomenula da je pitanje usklađenosti članka 2. stavka 6.a s propisima WTO-a već objašnjeno u uvodnoj izjavi 53.

(66)

Nakon objave su CCCMC i Weifang Ensign Industry, RZBC i Jiangsu Guoxin Union Energy („tri proizvođača izvoznika”) dostavili skup primjedbi o postojanju znatnih poremećaja.

(67)

Prvo, CCCMC i tri proizvođača izvoznika ponovili su tvrdnju da članak 2. stavak 6.a Osnovne uredbe nije u skladu s člancima 2.2.1.1. i 2.2. Sporazuma o antidampingu i nalazima utvrđenima u sljedećim slučajevima u okviru WTO-a: EU – biodizel (Argentina) (nalazi povjerenstva i Žalbenog tijela), EU – biodizel (Indonezija) (nalazi povjerenstva), Ukrajina – amonijev nitrat (nalazi povjerenstva i Žalbenog tijela), Australija – fotokopirni papir (nalazi povjerenstva) i EU – metodologije prilagodbe troškova (nalazi povjerenstva). Te stranke konkretno upućuju na nalaze iz potonjeg izvješća povjerenstva, odnosno da navodna intervencija ruske vlade/poremećaj tržišta nije činio primjerenu osnovu za zaključak da poslovne knjige proizvođača izvoznika nisu objektivno odražavale troškove povezane s proizvodnjom i prodajom predmetnog proizvoda.

(68)

Komisija je podsjetila da se nijedan od prethodno navedenih slučajeva WTO-a ne odnosi na primjenu članka 2. stavka 6.a Osnovne uredbe i na uvjete za njegovu primjenu. Nadalje, sve temeljne činjenične situacije u tim slučajevima razlikuju se od temeljne situacije i kriterija koji dovode do primjene metodologije na temelju te odredbe Osnovne uredbe. Kad je riječ o sporu EU – metodologije prilagodbe troškova u okviru WTO-a, Komisija je podsjetila da su se i EU i Rusija žalili na nalaze povjerenstva koji zato nisu bili konačni te stoga, prema ustaljenoj sudskoj praksi WTO-a, nemaju pravni status u sustavu GATT-a ili WTO-a jer nisu odobreni odlukama UGOVORNIH STRANA GATT-a ili članica WTO-a. U svakom slučaju, u izvješću povjerenstva izričito se smatralo da su odredbe članka 2. stavka 6.a Osnovne uredbe izvan područja primjene spora. Povjerenstvo je utvrdilo da te odredbe imaju različitu bit i drukčije pravne posljedice u odnosu na odredbe iz članka 2. stavka 5. Osnovne uredbe, koje su bile predmet tog spora, a odredbe članka 2. stavka 6.a nisu zamijenile potonje kada su uvedene (18). Stoga nalazi iz prethodno navedenih predmeta nisu relevantni za primjenu članka 2. stavka 6.a, koji je nova odredba i nikad nije bio predmet nijednog postupka WTO-a, te ne zamjenjuje članak 2. stavak 5. i/ili članak 2. stavak 3. Ti nalazi stoga nisu važni za ocjenu usklađenosti članka 2. stavka 6.a s relevantnim pravilima WTO-a. Ta je tvrdnja zbog tih razloga odbačena.

(69)

Drugo, CCCMC i tri proizvođača izvoznika naveli su da, unatoč nalazima WTO-a iz uvodne izjave 67. koji čine sastavni dio nalaza EU-a o uobičajenoj vrijednosti na temelju članka 2. stavka 6.a Osnovne uredbe, u objavi nije navedeno zašto je ta odredba u skladu s odredbama članka 2.2.1.1. Sporazuma o antidampingu i odgovarajućim odredbama članka 2. stavka 5. Osnovne uredbe. Nije navedena ni veza između članka 2. stavka 6.a i mogućeg „posebnog stanja na tržištu” kako je navedeno u članku 2.2. Sporazuma o antidampingu i odgovarajućim odredbama članka 2. stavka 3. Osnovne uredbe. Nadalje, CCCMC i tri proizvođača izvoznika tvrdili su da Komisija nije dostavila objašnjenje o tome kako bi Komisijina upotreba podataka iz trećih zemalja bila opravdana člankom 2. stavkom 5. drugim podstavkom Osnovne uredbe. Stoga su CCCMC i tri proizvođača izvoznika tvrdili da Komisija nije objasnila pravnu usklađenost članka 2. stavka 6.a s navedenom sudskom praksom WTO-a.

(70)

Komisija je najprije podsjetila da se odredbe članka 2. stavka 5. i članka 2. stavka 3. Osnovne uredbe primjenjuju na antidampinške ispitne postupke ako su ispunjeni odgovarajući uvjeti iz tih odredaba. S druge strane, odredbe članka 2. stavka 6.a odnose se na poseban slučaj ispitnih postupaka u vezi s proizvodima podrijetlom iz zemalja u kojima je potvrđeno postojanje znatnih poremećaja i u kojima zbog postojanja znatnih poremećaja domaći troškovi i cijene nisu primjereni za izračun uobičajene vrijednosti. Stoga se postupak koji se primjenjuje na temelju članka 2. stavka 6.a Osnovne uredbe i sadržaj procjene razlikuju od onih na temelju članka 2. stavka 3. i članka 2. stavka 5. Osnovne uredbe. U svojoj tvrdnji CCCMC i tri proizvođača izvoznika pretpostavljaju da su odredbe članka 2. stavka 6.a nužno povezane s odredbama članka 2. stavka 5. i članka 2. stavka 3. Osnovne uredbe te stoga tvrde da bi Komisija trebala pravno opravdati primjenu metodologije na temelju članka 2. stavka 6.a na temelju članka 2. stavka 5. i/ili članka 2. stavka 3. Osnovne uredbe. Ta je pretpostavka CCCMC-a i triju proizvođača izvoznika bila isključivo spekulativna jer se člankom 2. stavkom 6.a Osnovne uredbe predviđa da se, nakon što se ispune relevantni uvjeti za njegovu primjenu, mora primijeniti metodologija iz tog članka. U toj odredbi ne postoje zahtjevi za provođenje dodatne pravne analize na temelju članka 2. stavka 3. i/ili članka 2. stavka 5. Osnovne uredbe, a kamoli njihove temeljne sudske prakse, kako CCCMC i tri proizvođača izvoznika pogrešno tvrde. Te su odredbe međusobno odvojene. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(71)

Treće, CCCMC i tri proizvođača izvoznika tvrdili su da se nalazi povjerenstva u predmetu EU – metodologije prilagodbe troškova u pogledu primjene članka 2. stavka 5. Osnovne uredbe primjenjuju i na članak 2. stavak 6.a. Nadalje, CCCMC i tri proizvođača izvoznika tvrdili su da se u objavi nije upućivalo na prilagodbe kolumbijskih podataka kako bi se odrazili troškovi proizvodnje u Kini, što bi bio potreban korak u skladu s člankom 2.2. Sporazuma o antidampingu, kojim se predviđa prilagodba podataka iz trećih zemalja koje upotrebljava tijelo koje provodi ispitni postupak kako bi se odrazili troškovi proizvodnje u zemlji podrijetla.

(72)

Komisija je u odgovoru napomenula da se, kako je već objašnjeno u uvodnim izjavama 68. i 70., nalazi dosadašnjih ispitnih postupaka WTO-a, uključujući EU – metodologije prilagodbe troškova, nisu posebno odnosili na primjenu članka 2. stavka 6.a Osnovne uredbe, nego članka 2. stavka 5. Osnovne uredbe. Što je najvažnije, nalazi u tom sporu nisu konačni jer su se i EU i Rusija žalili na njih te stoga, u skladu s ustaljenom sudskom praksom WTO-a, nemaju pravni status u sustavu GATT-a ili WTO-a jer nisu odobreni odlukama UGOVORNIH STRANA GATT-a ili članica WTO-a. Osim toga, u tom je izvješću povjerenstva izričito navedeno da predmetne odredbe imaju različitu bit i drukčije pravne posljedice u odnosu na odredbe iz članka 2. stavka 6.a. Jednako je važno, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 53. i dodatno razmotreno u uvodnoj izjavi 74. u nastavku, da relevantna sudska praksa WTO-a dopušta upotrebu podataka iz treće zemlje ako je to opravdano. U pogledu kolumbijskih podataka CCCMC i tri proizvođača izvoznika ponovno temelje svoju tvrdnju na miješanju odredaba članka 2. stavka 6.a Osnovne uredbe i članka 2. stavka 3. Osnovne uredbe. Kako je detaljno objašnjeno u odjeljcima od 3.3. do 3.8. u nastavku ove Uredbe i u posebnim objavama, Komisija je upotrijebila relevantne kolumbijske podatke (ili iz drugih izvora za određene čimbenike proizvodnje) potpuno u skladu s odredbama članka 2. stavka 6.a Osnovne uredbe. Izvršene su određene prilagodbe relevantne vrijednosti kako bi se dobile nenarušene cijene ili referentne vrijednosti za izračun uobičajene vrijednosti. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(73)

Četvrto, CCCMC i tri proizvođača izvoznika tvrdili su da objavljeni nalaz Komisije o vjerojatnosti nastavka dampinga iz uvodnih izjava od 170. do 186. objave i njezina namjera da zadrži postojeće mjere nisu legitimni s obzirom na nalaze povjerenstva u predmetu EU – metodologije prilagodbe troškova u pogledu primjene članka 11. stavka 3. Sporazuma o antidampingu. CCCMC i tri proizvođača izvoznika zatražili su od Komisije da objasni i detaljno obrazloži svoju pravnu tvrdnju u uvodnoj izjavi 53. objave da je metodologija koja se temelji na članku 2. stavku 6.a Osnovne uredbe u skladu s primjenjivim odredbama Sporazuma o antidampingu i sudskom praksom.

(74)

Komisija ponovno ističe da nalazi tog izvješća povjerenstva WTO-a nisu konačni jer su se na njih žalili i EU i Rusija te stoga, u skladu s ustaljenom sudskom praksom WTO-a, nemaju pravni status u sustavu GATT-a ili WTO-a jer nisu odobreni odlukama UGOVORNIH STRANA GATT-a ili članica WTO-a. Nadalje, povjerenstvo je izričito odlučilo da članak 2. stavak 6.a nije obuhvaćen njegovim mandatom s obzirom na različitu bit i pravne posljedice te odredbe u odnosu na članak 2. stavak 5. Osim toga, kako je pojašnjeno u uvodnoj izjavi 53., Komisija je smatrala da je, u skladu s nalazima u predmetu u okviru WTO-a EU – biodizel (DS473), prema odredbama Osnovne uredbe koje se općenito primjenjuju na sve članice WTO-a, posebno članak 2. stavak 5. drugi podstavak, dopuštena upotreba podataka iz treće zemlje, pravilno prilagođenih kada je takvo prilagođavanje potrebno i potkrijepljeno. Budući da Tijelo za rješavanje sporova WTO-a nije utvrdilo posebne nalaze u pogledu odredaba iz članka 2. stavka 6.a, Komisija je smatrala da bi, ako se nalazi iz predmeta EU – biodizel (DS473) smatraju relevantnima u različitim kontekstima i situacijama obuhvaćenima člankom 2. stavkom 6.a Osnovne antidampinške uredbe, oni u svakom slučaju bili potpuno u skladu s mogućnošću upotrebe podataka izvan zemlje za dobivanje nenarušenih vrijednosti u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji. Stoga je taj argument odbačen.

(75)

Peto, CCCMC i tri proizvođača izvoznika tvrdili su da od isteka Protokola o kineskom pristupanju WTO-u u prosincu 2016. u WTO-u ne postoji pravna osnova za primjenu izračuna uobičajene vrijednosti izvan okvira Sporazuma WTO-a o antidampingu. EU je stoga dužan poštovati svoje međunarodne obveze da se strogo pridržava odredaba članka 2. Sporazuma o antidampingu koje se odnose na određivanje uobičajene vrijednosti.

(76)

Komisija je na početku podsjetila da se u antidampinškim postupcima u vezi s proizvodima iz Kine, dijelovi odjeljka 15. Protokola o pristupanju Kine WTO-u koji nisu istekli i dalje primjenjuju pri utvrđivanju uobičajene vrijednosti, kako u pogledu standarda tržišnog gospodarstva tako i u pogledu upotrebe metodologije koja se ne temelji na strogoj usporedbi s kineskim cijenama ili troškovima. Nadalje, Komisija je podsjetila da je članak 2. stavak 6.a Osnovne uredbe uveden Uredbom (EU) 2017/2321 Europskog parlamenta i Vijeća (19) u kojoj se upućuje na članak 207. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije kao pravnu osnovu. Kako je pojašnjeno i u uvodnoj izjavi 53., odredbe članka 2. stavka 6.a u potpunosti su u skladu s međunarodnim obvezama EU-a, uključujući relevantna pravila WTO-a. Budući da je Komisija u odjeljku 3.2.1. zaključila da je primjereno primijeniti članak 2. stavak 6.a Osnovne uredbe u ovom ispitnom postupku i da je ta odredba u potpunosti u skladu s pravilima WTO-a, ta je tvrdnja odbačena.

(77)

Šesto, CCCMC i tri proizvođača izvoznika izjavili su da su se nalazi ispitnog postupka uglavnom temeljili na Izvješću Komisije iz 2017. koje se ne odnosi posebno na sektor limunske kiseline, nego općenito na širi kemijski sektor, na tržišta sirovina na početku proizvodnog lanca i/ili na elemente kineskog gospodarstva i politike kineske vlade koji očito nisu specifični za sektor limunske kiseline. U tom su pogledu CCCMC i tri proizvođača izvoznika primijetili da je, u skladu s nalazima Žalbenog tijela WTO-a u predmetu SAD – kompenzacijske mjere, Komisija obvezna provesti pojedinačno utvrđivanje poremećaja. CCCMC i tri proizvođača izvoznika dodali su da se ne slažu s izjavom Komisije da ti nalazi nisu relevantni za ovaj predmet jer se odnose na Sporazum WTO-a o subvencijama i kompenzacijskim mjerama, CCCMC i tri proizvođača izvoznika naglasili su da su ti nalazi relevantni i u ovom predmetu.

(78)

Komisija je podsjetila da se u okviru Sporazuma o subvencijama i kompenzacijskim mjerama poremećajima bavi s posebnog gledišta subvencioniranja koje donosi korist proizvođačima izvoznicima. Posljedica je tih postupaka primjena kompenzacijske pristojbe posebno izračunane na temelju iznosa štetnog subvencioniranja koji je utvrdilo tijelo koje provodi ispitni postupak. Suprotno tome, u antidampinškom kontekstu u skladu s člankom 2. stavkom 6.a Osnovne uredbe analiza nije usmjerena na to čine li ti poremećaji subvenciju protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere i ispunjavaju li relevantne uvjete, nego jesu li znatni u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) i stoga opravdavaju primjenu metodologije za izračun uobičajene vrijednosti predviđene tom odredbom. Temeljni pravni poredak, situacije i kontekst su različiti, služe različitim svrhama i dovode do različitih pravnih posljedica. Stoga je Komisija zadržala stajalište da nalazi u prethodno navedenom predmetu nisu relevantni za ovaj ispitni postupak te je stoga odbacila tu tvrdnju.

(79)

Kad je riječ o argumentu da Izvješće Komisije za 2017. ne sadržava posebno poglavlje o limunskoj kiselini, Komisija je napomenula da postojanje znatnih poremećaja koji dovode do primjene članka 2. stavka 6.a Osnovne uredbe nije povezano s postojanjem posebnog sektorskog poglavlja koje obuhvaća proizvod iz ispitnog postupka. U izvješću su opisane različite vrste poremećaja prisutne u NRK-u koje su međusobno povezane i primjenjuju se u cijelom kineskom gospodarstvu te utječu na cijene i/ili sirovine i troškove proizvodnje proizvoda iz ispitnog postupka. Nadalje, Izvješće nije jedini izvor dokaza kojim se Komisija koristila za donošenje odluke jer se u tu svrhu upotrebljavaju dodatni dokazni elementi. Kako je objašnjeno u odjeljcima od 3.2.1.2. do 3.2.1.9. u nastavku, u industriji limunske kiseline dolazi do niza vladinih intervencija opisanih u Izvješću (pokrivenost petogodišnjim planovima i drugim dokumentima, poremećaji u vezi sa sirovinama, financijski poremećaji itd.), koje su izričito navedene i na koje se upućuje u ovoj Uredbi. Osim toga, pored znatnih poremećaja koji su već sadržani u Izvješću, u uvodnim izjavama 94., 97., 100. i 101. ove Uredbe detaljno je naveden niz poremećaja u sektoru limunske kiseline i/ili njezinih sirovina i ulaznih elemenata. Tržišne okolnosti te temeljne politike i planovi koji dovode do znatnih poremećaja i dalje su primjenjivi na sektor limunske kiseline, i to na njegove troškove proizvodnje, bez obzira na to što je Izvješće objavljeno u prosincu 2017. Nijedna strana nije dostavila dokaze koji ukazuju na suprotno. Stoga je taj argument odbačen.

(80)

Sedmo, CCCMC i tri proizvođača izvoznika tvrdili su da, iako je navela različite vladine smjernice i provedbene odredbe kojima se dopuštaju i mogu čak izričito ovlastiti državne intervencije u gospodarstvo, Komisija nije dokazala postojanje stvarnih poremećaja koji iz toga proizlaze. CCCMC i tri proizvođača izvoznika dodali su da je u predmetu SAD – kompenzacijske mjere Žalbeno tijelo utvrdilo da „postojanje poremećaja cijena koji proizlaze iz vladine intervencije mora biti utvrđeno i odgovarajuće obrazloženo” te da se „to mora utvrđivati od predmeta do predmeta”. CCCMC i tri proizvođača izvoznika tvrdili su i da se Komisijina analiza poremećaja troškova mora provesti pojedinačno za svakog proizvođača i za svaki trošak jer se stvarne vladine intervencije mogu odvijati na, primjerice, različitim razinama vlasti i s obzirom na različite regije u zemlji te stoga ne utječu jednako na sve proizvođače proizvoda iz ispitnog postupka u svim dijelovima zemlje.

(81)

Komisija je podsjetila da se u članku 2. stavku 6.a točki (b) navodi da pri procjeni postojanja znatnih poremećaja Komisija mora uzeti u obzir „mogući učinak” elemenata navedenih u tom članku. Nalazi u odjeljcima od 3.2.1.2. do 3.2.1.9. ove Uredbe pokazuju da kineski proizvođači limunske kiseline imaju povlašteni pristup državnom financiranju i da postoje poremećaji na razini zemlje u pogledu svih šest elemenata koji upućuju na poremećaje, kako je navedeno u članku 2. stavku 6.a točki (b). Stoga je prisutnost takvih poremećaja u sektoru relevantna za procjenu postojanja poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b). Komisija je nadalje podsjetila da je, neovisno o tome utječu li izravne državne intervencije (kao što je primitak subvencija) doista na proizvođače izvoznike, vjerojatno da je na njihove dobavljače ili druge sudionike uključene u tržišta na početku ili kraju lanca proizvodnje predmetnog proizvoda utjecala državna intervencija (kao što je povlašteni pristup financiranju), što je dodatni pokazatelj da cijene ili troškovi nisu rezultat sila slobodnog tržišta. Kad je riječ o upućivanju na nalaze WTO-a u predmetu SAD – kompenzacijske mjere, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 57. i 78., Komisija ponavlja da oni nisu relevantni u kontekstu ovog ispitnog postupka jer se odnose na antisubvencijski instrument i ni u kojem slučaju ne mijenjaju nalaze o postojanju znatnih poremećaja na temelju članka 2. stavka 6.a Osnovne uredbe. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(82)

Naposljetku, CCCMC i tri proizvođača izvoznika tvrdili su da, u pogledu upućivanja na opće politike ili planove vlade i konkretnih navodnih vladinih intervencija u sektoru limunske kiseline, u objavi nigdje nisu navedeni primjeri stvarne vladine intervencije u poslovanje kineskih proizvođača limunske kiseline kojom bi se narušile cijene tih proizvođača. Na primjer, CCCMC i tri proizvođača izvoznika citirali su vladin plan naveden u uvodnoj izjavi 76. objave kojim se proizvođače limunske kiseline potiče na stvaranje većih poduzeća spajanjem i reorganizacijom. CCCMC i tri proizvođača izvoznika tvrdili su da se navedeni plan odnosi samo na određene pokrajine, regije ili područja proizvodnje, što znači da čak ni poticanje nije sveobuhvatno prošireno na sve proizvođače diljem Kine, čime bi se ponovno opravdala analiza i objava pojedinačnih proizvođača. Nadalje, CCCMC i tri proizvođača izvoznika dodali su da jednostavno „poticanje” zapravo nije jednako stvarnoj intervenciji kojom bi se zahtijevala spajanja/reorganizacije, a Komisija nije dostavila primjere stvarne intervencije. Konačno, CCCMC i tri proizvođača izvoznika naveli su da isti dokument uključuje druge mjere, kao što su primjena standarda zaštite okoliša, napori za provjeru čiste proizvodnje i sveobuhvatna poboljšanja očuvanja energije i smanjenja emisija, smanjenje potrošnje energije i vode te promicanje čiste proizvodnje i recikliranja. Primjena svih tih mjera bila bi razumno učinkovitija ako su proizvodne jedinice veće, kako se potiče.

(83)

Komisija je podsjetila da vladino „poticanje” određenih radnji, kao što su spajanja i reorganizacije radi stvaranja većih konglomerata, nisu samo prazne izjave i preporuke, već u službenim planovima postoje stvarni financijski poticaji kojima se podupiru preporuke vlade (vidjeti posebno odjeljak 3.2.1.8. i uvodnu izjavu 110.). Čak i ako kineska vlada na temelju svojeg plana ne bi prisilila ili obvezala društva da se grupiraju u veće subjekte, što ovdje nije slučaj, u svakom slučaju postoje određene financijske koristi ili povoljni uvjeti kreditiranja koji su dostupni poduzećima koja su odlučila slijediti preporuke iz plana, zbog čega su narušene sile slobodnog tržišta koje bi usmjeravale društva da nema takvih planova. U svakom slučaju, analiza i nalazi iz odjeljaka od 3.2.1.2. do 3.2.1.9. ove Uredbe jasno pokazuju postojanje znatnih poremećaja u sektoru limunske kiseline i činjenicu da oni vjerojatno utječu na dobavljače sirovina za proizvođače predmetnog proizvoda.

(84)

Komisija je stoga ispitala je li primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u Kini zbog postojanja znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) Osnovne uredbe. Učinila je to na temelju raspoloživih dokaza iz dokumentacije, uključujući dokaze sadržane u Izvješću, koje se oslanja na javno dostupne izvore. Ta analiza obuhvaćala je ispitivanje znatnih vladinih intervencija u kineskom gospodarstvu općenito, ali i konkretne situacije na tržištu u relevantnom sektoru, uključujući proizvod iz postupka revizije. Na temelju toga, te su tvrdnje odbačene.

3.2.1.2.   Znatni poremećaji koji utječu na domaće cijene i troškove u Kini

(85)

Kineski gospodarski sustav temelji se na konceptu „socijalističkog tržišnog gospodarstva”. Taj je koncept sadržan u kineskom Ustavu i služi kao temelj za upravljanje gospodarstvom Kine. Temeljno je načelo sljedeće: „proizvodna sredstva u socijalističkom javnom vlasništvu, točnije u vlasništvu cijelog naroda i kolektivnom vlasništvu radnika”. Gospodarstvo u državnom vlasništvu je „pokretačka sila nacionalnoga gospodarstva” i država ima zadaću „osigurati njegovu konsolidaciju i rast” (20). S obzirom na takvo opće uređenje kineskog gospodarstva, ne samo da su moguće znatne vladine intervencije u gospodarstvu nego su takve intervencije izričito propisane. Ideja da javno vlasništvo ima prednost pred privatnim prožima cijeli pravni sustav i istaknuta je kao glavno načelo u svim glavnim zakonodavnim aktima. Kineski Zakon o vlasništvu odličan je primjer toga: u njemu se upućuje na to da je Kina u primarnom stadiju socijalizma te da se državi povjerava održavanje osnovnog gospodarskog sustava u kojem javno vlasništvo ima glavnu ulogu. Zakonom je dopušteno i postojanje i razvoj drugih oblika vlasništva uz državno vlasništvo (21).

(86)

Osim toga, na temelju kineskog prava socijalističko tržišno gospodarstvo razvija se pod vodstvom Komunističke partije Kine („KPK”). Strukture kineske države i KPK-a povezane su na svakoj razini (pravna, institucionalna, osobna) i tvore nadstrukturu u kojoj se uloge KPK-a i države ne razlikuju. Izmjenom kineskog Ustava u ožujku 2018. vodeća uloga KPK-a dobila je još veći značaj jer je izričito potvrđena u tekstu članka 1. Ustava. Nakon postojeće prve rečenice odredbe koja glasi: „Socijalistički sustav temeljni je sustav Narodne Republike Kine” ubačena je nova druga rečenica koja glasi: „Glavna značajka socijalizma s kineskim obilježjima vodstvo je Komunističke partije Kine” (22). To pokazuje neupitnu i sve veću kontrolu KPK-a nad kineskim gospodarskim sustavom. To vođenje i kontrola svojstveni su kineskom sustavu i znatno nadilaze uobičajenu situaciju u drugim zemljama u kojima vlade imaju široku makroekonomsku kontrolu u granicama unutar kojih djeluju sile slobodnog tržišta.

(87)

Kineska država provodi intervencionističku gospodarsku politiku kako bi ispunila svoje ciljeve, koji se podudaraju s političkim programom KPK-a umjesto da odražavaju prevladavajuće gospodarske uvjete na slobodnom tržištu (23). Intervencionistički gospodarski instrumenti koje primjenjuju kineska tijela raznovrsni su te uključuju sustav industrijskog planiranja, financijski sustav i razinu regulatornog okruženja.

(88)

Prvo, na razini opće administrativne kontrole smjer kineskog gospodarstva određuje složeni sustav industrijskog planiranja koji utječe na sve gospodarske aktivnosti u toj zemlji. Svi ti planovi zajedno obuhvaćaju sveobuhvatnu i složenu matricu sektora i međusektorskih politika te se donose na svim razinama vlasti. Na pokrajinskoj razini planovi su podrobni, a u nacionalnim se planovima postavljaju općenitiji ciljevi. U planovima se navode i sredstva potpore relevantnim industrijama/sektorima te rokovi unutar kojih se ciljevi moraju ostvariti. Izričiti proizvodni ciljevi bili su uobičajeni u prošlim ciklusima planiranja, a sad ih sadržavaju samo određeni planovi. Pojedinačni industrijski sektori i/ili projekti izdvajaju se u planovima kao (pozitivni ili negativni) prioriteti u skladu s vladinim prioritetima i za njih se utvrđuju posebni razvojni ciljevi (modernizacija industrije, širenje na međunarodnoj razini itd.). Neovisno o tome jesu li u privatnom ili državnom vlasništvu, gospodarski subjekti praktički moraju prilagoditi svoje poslovne aktivnosti stvarnom stanju koje je određeno sustavom planiranja. To nije samo zato što planovi obvezuju nego i zato što se relevantna kineska tijela na svim razinama vlasti pridržavaju sustava planova i u skladu s njim primjenjuju ovlasti koje su im povjerene, čime potiču gospodarske subjekte da se pridržavaju prioriteta utvrđenih u tim planovima (vidjeti i odjeljak 3.2.1.5. u nastavku) (24).

(89)

Drugo, na razini raspodjele financijskih sredstava u financijskom sustavu Kine prevladavaju poslovne banke u državnom vlasništvu. Pri utvrđivanju i provedbi politike odobravanja zajmova te banke moraju nastojati ispuniti ciljeve državne industrijske politike, umjesto da u prvom redu procjenjuju gospodarsku vrijednost predmetnog projekta (vidjeti i odjeljak 3.2.1.8. u nastavku) (25). Isto vrijedi i za druge sastavnice kineskog financijskog sustava kao što su tržišta dionica, obveznica, privatnog vlasničkog kapitala itd. Uz bankarski sektor i ti su dijelovi financijskog sektora institucionalno i operativno ustrojeni tako da nisu usmjereni na postizanje maksimalno učinkovitih financijskih tržišta, nego na osiguravanje kontrole i omogućivanje intervencija države i KPK-a (26).

(90)

Treće, na razini regulatornog okruženja intervencije države u gospodarstvo javljaju se u različitim oblicima. Na primjer, pravila o javnoj nabavi redovito se upotrebljavaju za ispunjenje ciljeva politike umjesto za gospodarsku učinkovitost, čime se dovode u pitanje tržišna načela u tom području. U primjenjivom zakonodavstvu izričito se navodi da se javna nabava provodi kako bi se olakšalo ostvarivanje ciljeva utvrđenih u državnim politikama. Međutim, priroda tih ciljeva nije jasno definirana, pa tijela koja donose odluke imaju veliku slobodu u odlučivanju (27). Slično tomu, u području ulaganja kineska vlada ima znatnu kontrolu i utjecaj nad predmetom i iznosom državnih i privatnih ulaganja. Tijela provode provjere ulaganja i primjenjuju različite poticaje, ograničenja i zabrane u području ulaganja kao važan instrument potpore ciljevima industrijske politike, kao što su zadržavanje državne kontrole nad ključnim sektorima ili jačanje domaće industrije (28).

(91)

Ukratko, kineski gospodarski model temelji se na određenim osnovnim postulatima kojima se predviđaju i potiču brojne raznovrsne državne intervencije. Takve znatne državne intervencije u suprotnosti su sa slobodnim djelovanjem tržišnih sila, a posljedica je toga narušavanje djelotvorne raspodjele resursa u skladu s tržišnim načelima (29).

3.2.1.3.   Znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) prve alineje Osnovne uredbe: na dotičnom tržištu u znatnoj mjeri djeluju poduzeća koja su u vlasništvu ili pod kontrolom vlasti zemlje izvoznice odnosno koja ta tijela politički nadziru ili im pružaju smjernice.

(92)

Poduzeća koja posluju u vlasništvu ili pod kontrolom države, koja država politički nadzire ili im pruža smjernice čine ključan dio gospodarstva u Kini.

(93)

Kineska vlada i KPK održavaju strukture preko kojih imaju stalan utjecaj na poduzeća, osobito ona u državnom vlasništvu. Država (a u mnogim aspektima i KPK) ne samo da aktivno određuje i nadzire način na koji pojedinačna poduzeća u državnom vlasništvu provode opće gospodarske politike nego i iskorištava svoja prava na sudjelovanje u njihovu donošenju operativnih odluka. To se u pravilu postiže rotacijom kadrova između državnih tijela i poduzeća u državnom vlasništvu, prisutnošću članova partije u izvršnim tijelima poduzeća u državnom vlasništvu i partijskih ćelija u društvima (vidjeti i odjeljak 3.2.1.4.) te oblikovanjem korporativne strukture u sektoru poduzeća u državnom vlasništvu (30). Zauzvrat, poduzeća u državnom vlasništvu imaju poseban status u kineskom gospodarstvu koji im donosi niz gospodarskih koristi, ponajprije zaštitu od tržišnog natjecanja i povlašteni pristup relevantnim ulaznim elementima, uključujući financiranje (31). Elementi koji upućuju na postojanje državne kontrole nad poduzećima u sektoru limunske kiseline podrobnije su razrađeni u odjeljku 3.2.1.4. u nastavku.

(94)

Konkretno u sektoru limunske kiseline, očit je određeni stupanj vlasništva kineske vlade. Ispitni postupak pokazao je da su najmanje tri proizvođača izvoznika, COFCO, Jiangsu Guoxin Union Energy i Laiwu Taihe, poduzeća u državnom vlasništvu. Nadalje, prema 13. petogodišnjem planu za preradu žitarica i ulja, industrija limunske kiseline potiče se na stvaranje većih poduzeća spajanjima i reorganizacijama (32). To je poticanje dokaz da vlada sudjeluje u industriji.

(95)

S obzirom na učestale državne intervencije u sektoru limunske kiseline i znatan udio poduzeća u državnom vlasništvu u tom sektoru, čak ni proizvođači u privatnom vlasništvu ne mogu poslovati prema tržišnim uvjetima. Doista, i javna i privatna poduzeća u sektoru limunske kiseline nadziru se politički te usmjeravaju kako je utvrđeno u odjeljku 3.2.1.5. u nastavku.

3.2.1.4.   Znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje Osnovne uredbe: prisutnost države u poduzećima zbog koje država može utjecati na cijene ili troškove

(96)

Osim što kontrolira gospodarstvo vlasništvom nad poduzećima u državnom vlasništvu i drugim alatima, kineska vlada može utjecati na cijene i troškove svojom prisutnošću u poduzećima. Iako se može smatrati da pravo relevantnih državnih tijela na imenovanje i razrješenje ključnog rukovodstva u poduzećima u državnom vlasništvu, kako je predviđeno kineskim zakonodavstvom, odražava pripadajuća prava vlasništva (33), ćelije KPK-a u poduzećima u državnom i privatnom vlasništvu još su jedan važan način na koji država može utjecati na donošenje poslovnih odluka. Prema zakonu o trgovačkim društvima NRK-a, organizacija KPK-a mora se osnovati u svakom društvu (s barem tri člana KPK-a kako je određeno u Ustavu KPK-a (34)), a društvo mora omogućiti uvjete za rad te partijske organizacije. Čini se da se u prošlosti taj zahtjev nije uvijek poštovao ili strogo provodio. Međutim, barem od 2016. KPK je ojačao svoja prava na kontrolu poslovnih odluka poduzeća u državnom vlasništvu kao pitanje političkog načela. Zabilježeno je i da je KPK vršila pritisak na privatna društva da na prvo mjesto stave „patriotizam” te da se pridržavaju partijske stege (35). U 2017. zabilježeno je da su partijske ćelije postojale u 70 % od približno 1,86 milijuna društava u privatnom vlasništvu i da je pritisak da organizacije KPK-a imaju konačnu riječ u poslovnim odlukama u društvima u kojima djeluju sve veći (36). Ta se pravila primjenjuju općenito na cijelo kinesko gospodarstvo u svim sektorima, uključujući proizvođače limunske kiseline i dobavljače njihovih ulaznih elemenata.

(97)

Konkretno u sektoru limunske kiseline, kao što je već istaknuto, neki su proizvođači u vlasništvu države. Nadalje, u ispitnom postupku otkriveno je da je više rukovodstvo pet proizvođača limunske kiseline (Cofco, Weifang Ensign, RZBC, Jiangsu Guoxin i Laiwu Taihe Biochemistry) povezano s KPK-om i stranačkim aktivnostima.

(98)

Prisutnost i intervencije države na financijskim tržištima (vidjeti i odjeljak 3.2.1.8. u nastavku) te u nabavi sirovina i ulaznih elemenata stvaraju dodatne poremećaje na tržištu (37). Stoga prisutnost države u poduzećima, uključujući poduzeća u državnom vlasništvu, u sektoru limunske kiseline i u drugim sektorima (kao što su financijski sektor i sektor ulaznih materijala) omogućuju kineskoj vladi da utječe na cijene i troškove.

3.2.1.5.   Znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) treće alineje Osnovne uredbe: javne politike ili mjere kojima se diskriminira u korist domaćih dobavljača ili se na drugi način utječe na sile slobodnog tržišta

(99)

Smjerom kineskog gospodarstva uvelike se upravlja u okviru razrađenog sustava planiranja u kojem se utvrđuju prioriteti i postavljaju ciljevi na koje se moraju usredotočiti središnja vlast i lokalne vlasti. Relevantni planovi postoje na svim razinama vlasti i obuhvaćaju gotovo sve gospodarske sektore. Ciljevi utvrđeni planskim instrumentima obvezni su, a tijela na svakoj administrativnoj razini nadziru kako odgovarajuća niža razina vlasti provodi te planove. Sustav planiranja u Kini općenito dovodi do toga da se resursi usmjeravaju u sektore za koje je vlada utvrdila da su strateški ili u nekom drugom političkom smislu važni, umjesto da ih raspodjeljuje u skladu s tržišnim silama (38).

(100)

Iako industrija limunske kiseline sama po sebi nije ključna industrija u Kini, sirovine koje se upotrebljavaju u proizvodnji limunske kiseline strogo su regulirane. Kukuruz kao glavna sirovina podliježe intenzivnoj regulaciji.

(101)

Kina ima velike zalihe kukuruza, što vladi omogućuje da kupnjom ili prodajom velikih količina kukuruza na tržištu umjetno snižava ili podiže njegovu cijenu. Iako se Kina 2016. počela baviti problemom prekomjernih rezervi kukuruza, i dalje ima vrlo velike zalihe zbog kojih dolazi do narušavanja cijena (39). Nadalje, vlada kontrolira različite aspekte čitavog lanca vrijednosti kukuruza, uključujući subvencije za proizvodnju kukuruza (40) i nadzor prerade: „sva lokalna tijela dužna su proširiti praćenje i analizu ponude i potražnje kukuruza u relevantnim područjima, pojačati nadzor faze izgradnje i faze nakon izgradnje projekata duboke prerade kukuruza, poticati ravnotežu ponude i potražnje kukuruza i osigurati nacionalnu sigurnost hrane” (41). U NRK-u postoje i mjere kontrole ulaganja: „podnošenje zahtjeva za izgradnju projekata duboke prerade kukuruza podliježe usklađenom upravljanju u skladu s Uredbom Državnog vijeća br. 673” (42). Sudjelovanje vlade u čitavom lancu vrijednosti ima, barem potencijalno, narušavajući učinak na cijene.

(102)

Ukratko, kineska vlada poduzela je mjere kojima subjekte navodi da postupaju u skladu s ciljevima javne politike podupiranja poticanih industrija, uključujući proizvodnju kukuruza kukuruz je glavna sirovina koja se upotrebljava u proizvodnji limunske kiseline. Takvim se mjerama sprečava slobodno djelovanje tržišnih sila.

3.2.1.6   Znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) četvrte alineje Osnovne uredbe: nepostojanje, diskriminatorna primjena ili neodgovarajuće izvršavanje zakonodavstva o stečaju, trgovačkim društvima ili o vlasništvu

(103)

Prema podacima u dokumentaciji, kineski stečajni sustav nije primjeren za ispunjavanje svojih glavnih ciljeva, kao što su pravedno podmirenje potraživanja i dugova te zaštita zakonskih prava i interesa vjerovnika i dužnika. Izgleda da je razlog tomu činjenica da je, iako se kineski zakon o stečaju službeno temelji na načelima koja su slična onima u odgovarajućim zakonima u drugim zemljama, obilježje kineskog sustava sustavno nedovoljno izvršenje propisa. Broj stečajeva i dalje je iznimno nizak u odnosu na veličinu gospodarstva te zemlje, upravo zbog toga što postupci u slučaju nesolventnosti imaju brojne nedostatke, čiji je učinak zapravo odvraćanje od podnošenja zahtjeva za pokretanje stečajnog postupka. Nadalje, država i dalje ima snažnu i aktivnu ulogu u postupcima u slučaju nesolventnosti, što često izravno utječe na ishod tih postupaka (43).

(104)

Osim toga, nedostaci u sustavu prava vlasništva posebno su očiti kad je riječ o vlasništvu zemljišta i pravima korištenja zemljišta u Kini (44). Sva su zemljišta u vlasništvu kineske države (kolektivno vlasništvo nad ruralnim zemljištima i državno vlasništvo nad urbanim zemljištima). Dodjela zemljišta ovisi isključivo o državi. Postoje pravne odredbe čiji je cilj transparentno ustupanje prava korištenja zemljišta po tržišnim cijenama, na primjer uvođenjem postupaka nadmetanja. Međutim, te se odredbe redovito ne poštuju pa određeni kupci stječu svoje zemljište besplatno ili po cijenama nižima od tržišnih (45). Osim toga, vlasti pri dodjeli zemljišta često nastoje ostvariti određene političke ciljeve, uključujući provedbu gospodarskih planova (46).

(105)

Komisija je preliminarno zaključila da se kineski zakoni o stečaju, trgovačkim društvima i vlasništvu ne primjenjuju na ispravan način, što dovodi do poremećaja zbog omogućavanja nastavka poslovanja insolventnim poduzećima i dodjele prava korištenja zemljišta u Kini. Kao i drugi sektori u kineskom gospodarstvu, i proizvođači limunske kiseline podliježu tim zakonima i prema tome podliježu poremećajima „odozgo” koji proizlaze iz njihove diskriminatorne primjene ili neodgovarajuće provedbe. U ovom se ispitnom postupku nije otkrilo ništa što bi dovelo u pitanje te nalaze.

(106)

Komisija je u kontekstu svega navedenoga zaključila da je došlo do diskriminatorne primjene ili neodgovarajućeg izvršavanja zakonodavstva o stečaju i o vlasništvu u sektoru limunske kiseline, što se odnosi i na proizvod iz postupka revizije.

3.2.1.7.   Znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje Osnovne uredbe: poremećaji u području troškova plaća

(107)

Sustav tržišno utemeljenih plaća ne može se u potpunosti razviti u Kini jer je radnicima i poslodavcima onemogućeno ostvarivanje prava na kolektivno udruživanje. Kina nije ratificirala niz temeljnih konvencija Međunarodne organizacije rada („ILO”), posebno one koje se odnose na slobodu udruživanja i kolektivno pregovaranje (47). U skladu s nacionalnim pravom aktivan je samo jedan sindikat. Međutim, ta organizacija nije nezavisna od državnih tijela i tek se neznatno uključuje u kolektivno pregovaranje i zaštitu prava radnika (48). Nadalje, mobilnost kineske radne snage ograničena je sustavom registracije kućanstava, kojim je pristup svim davanjima iz sustava socijalne sigurnosti i ostalim davanjima ograničen na lokalne stanovnike određenog administrativnog područja. Zbog toga su radnici koji nemaju lokalnu boravišnu dozvolu u nepovoljnom položaju kad je riječ o zapošljavanju te primaju manji dohodak od radnika koji imaju boravišnu dozvolu (49). To dovodi do poremećaja u troškovima plaća u Kini.

(108)

Nisu dostavljeni nikakvi dokazi o tome da sektor limunske kiseline ne podliježe prethodno opisanom kineskom sustavu radnog prava. Stoga poremećaji troškova plaća utječu na sektor limunske kiseline i izravno (kada je riječ o proizvodnji proizvoda iz postupka revizije ili glavne sirovine za njegovu proizvodnju) i neizravno (kada je riječ o pristupu kapitalu ili ulaznim elementima društava koja podliježu istom sustavu rada u Kini).

3.2.1.8.   Znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje Osnovne uredbe: pristup financijskim sredstvima odobravaju institucije koje provode ciljeve javnih politika ili na drugi način ne djeluju neovisno o državi

(109)

Poslovni subjekti u Kini suočavaju se s različitim poremećajima u pristupu kapitalu.

(110)

Prvo, za kineski financijski sustav karakterističan je snažan položaj banaka u državnom vlasništvu (50), koje pristup financijskim sredstvima ne odobravaju samo na temelju gospodarske održivosti projekta nego i drugih kriterija. Slično kao nefinancijska poduzeća u državnom vlasništvu, banke su povezane s državom ne samo vlasništvom nego i osobnim vezama (izvršne direktore velikih financijskih institucija u državnom vlasništvu imenuje KPK) (51) te, kao i nefinancijska poduzeća u državnom vlasništvu, redovito provode javne politike koje je osmislila vlada. Banke pritom poštuju izričitu zakonsku obvezu poslovanja u skladu s potrebama nacionalnog gospodarskog i socijalnog razvoja te prema smjernicama iz državnih industrijskih politika (52). Tomu pridonose i dodatna postojeća pravila u skladu s kojima se financijska sredstva usmjeravaju u sektore za koje je vlada odredila da se potiču ili su u nekom drugom smislu važni (53).

(111)

Iako je utvrđeno da se u raznim pravnim odredbama upućuje na potrebu za poštovanjem uobičajenih bankarskih praksi i bonitetnih pravila, kao što je potreba za provjerom kreditne sposobnosti dužnika, velik broj dokaza, uključujući nalaze ispitnih postupaka u svrhu trgovinske zaštite, upućuje na to da te odredbe imaju tek sekundarnu ulogu u primjeni raznih pravnih instrumenata.

(112)

Nadalje, česti poremećaji u rejtinzima obveznica i kreditnim rejtinzima imaju mnogobrojne razloge, među ostalima i taj što na procjenu rizika utječu strateška važnost društva za kinesku vladu i koliko je čvrsto bilo kakvo implicitno vladino jamstvo. Procjene uvelike upućuju na to da kineski kreditni rejtinzi sustavno odgovaraju nižim međunarodnim rejtinzima (54).

(113)

Tomu pridonose i dodatna postojeća pravila u skladu s kojima se financijska sredstva usmjeravaju u sektore za koje je vlada odredila da se potiču ili su u nekom drugom smislu važni (55). To dovodi do sklonosti kreditiranja poduzeća u državnom vlasništvu, velikih privatnih poduzeća s dobrim vezama i poduzeća u ključnim industrijskim sektorima, što znači da dostupnost i trošak kapitala nisu jednaki za sve sudionike na tržištu.

(114)

Drugo, troškovi zaduživanja održavaju se na umjetno niskoj razini kako bi se potaknuo rast ulaganja. To je dovelo do prekomjerne upotrebe kapitalnih ulaganja sa sve manjim povratima ulaganja. Primjer za to je nedavni rast učinka korporativne poluge u državnom sektoru unatoč naglom padu profitabilnosti, što navodi na zaključak da mehanizmi koji djeluju u bankarskom sustavu ne reagiraju na način uobičajen u poslovnom okruženju.

(115)

Treće, iako je u listopadu 2015. postignuta liberalizacija nominalnih kamatnih stopa, cjenovni signali i dalje nisu rezultat sila slobodnog tržišta, nego na njih utječu poremećaji izazvani djelovanjem države. Naime, udio kreditiranja po referentnoj ili nižoj stopi i dalje čini 45 % ukupnog kreditiranja te se čini da se povećala primjena ciljanog kreditiranja s obzirom na to da se njegov udio od 2015. znatno povećao unatoč pogoršanju gospodarskih uvjeta. Umjetno niske kamatne stope dovode do određivanja preniskih cijena i time do prekomjernog korištenja kapitala.

(116)

Opći kreditni rast u Kini upućuje na sve lošiju učinkovitost raspodjele kapitala bez ikakvih znakova ograničavanja kredita koji bi se mogli očekivati u okruženju nenarušenog tržišta. Zbog toga je posljednjih godina zabilježen nagli porast broja loših kredita. Suočena sa sve većim brojem rizičnih dugova kineska je vlada odlučila izbjeći neispunjenje obveza. Stoga se rješavanju problema loših dugova pristupilo odgodom otplate duga, pa su nastala tzv. „zombi” poduzeća, ili prijenosom vlasništva nad dugom (npr. spajanjem ili zamjenom duga za vlasnički udio), a da pritom zapravo nije uklonjen opći problem zaduženosti niti su uklonjeni njegovi glavni uzroci.

(117)

U biti, unatoč nedavnim mjerama za liberalizaciju tržišta, na sustav kreditiranja poduzeća u Kini utječu znatni poremećaji koji proizlaze iz trajne i sveobuhvatne uloge države na tržištima kapitala.

(118)

Nisu dostavljeni dokazi o tome da su sektor limunske kiseline i/ili dobavljači iz tog sektora izuzeti od prethodno opisanih državnih intervencija u financijski sustav. Prema tomu, znatne državne intervencije u financijski sustav ozbiljno utječu na tržišne uvjete na svim razinama.

3.2.1.9.   Sustavna priroda opisanih poremećaja

(119)

Komisija je istaknula da su poremećaji opisani u Izvješću karakteristični za kinesko gospodarstvo. Raspoloživi dokazi pokazuju da se činjenice o kineskom sustavu opisanom u odjeljcima od 3.2.1.1. do 3.2.1.5. i u dijelu A Izvješća te njegova obilježja mogu uočiti u cijeloj zemlji i u svim gospodarskim sektorima. Isto vrijedi i za čimbenike proizvodnje prethodno opisane u odjeljcima od 3.2.1.6. do 3.2.1.8. te u dijelu B Izvješća.

(120)

Komisija je podsjetila da je za proizvodnju limunske kiseline potreban širok raspon ulaznih elemenata, među ostalim kukuruz, sušeni batat, sumporna kiselina, klorovodična kiselina, ugljen itd. Prema dokazima iz dokumentacije, većina proizvođača izvoznika u uzorku sve je ulazne elemente nabavljala u Kini, a uvezeni ulazni elementi čine zanemariv udio sirovina proizvođača izvoznika koji određene ulazne elemente nabavljaju u inozemstvu. Kada proizvođači limunske kiseline kupuju ulazne elemente ili ugovaraju njihovu nabavu, cijene koje plaćaju (i koje se iskazuju kao njihovi troškovi) očito su izložene istim prethodno navedenim sustavnim poremećajima. Na primjer, dobavljači ulaznih elemenata zapošljavaju radnu snagu koja je izložena poremećajima. Možda su pozajmili novčana sredstva koja su podložna poremećajima u financijskom sektoru. Osim toga, dio su sustava planiranja koji se primjenjuje na svim razinama vlasti i u svim sektorima.

(121)

Stoga ne samo da domaće prodajne cijene limunske kiseline nisu primjerene za upotrebu u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) Osnovne uredbe nego su i svi troškovi ulaznih elemenata (među ostalim sirovine, energija, zemljište, financiranje, rad itd.) nepouzdani jer na određivanje njihovih cijena utječu znatne državne intervencije, kako je opisano u dijelovima A i B Izvješća. Naime, državne intervencije opisane u vezi s raspodjelom kapitala, zemljištem, radom, energijom i sirovinama prisutne su u cijeloj Kini. To znači, na primjer, da je ulazni element koji je proizveden u Kini, čak i ako spaja nekoliko čimbenika proizvodnje, izložen znatnim poremećajima. Isto vrijedi i za ulazne elemente ulaznih elemenata itd. Kineska vlada i proizvođači izvoznici nisu u ovom ispitnom postupku predočili nikakve dokaze ni argumente koji bi to osporili.

3.2.1.10.   Zaključak

(122)

Analiza iz odjeljaka od 3.2.1.2. do 3.2.1.9., u koju je uključeno ispitivanje svih raspoloživih dokaza o intervenciji Kine općenito u vlastitom gospodarstvu i u sektoru limunske kiseline (uključujući proizvod iz postupka revizije), pokazala je da cijene i troškovi proizvoda iz postupka revizije, uključujući troškove sirovina, energije i radne snage, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječe znatna vladina intervencija u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) Osnovne uredbe, kao što je vidljivo iz stvarnog ili mogućeg utjecaja jednog ili više relevantnih elemenata navedenih u njoj. Na temelju toga i zbog nesuradnje kineske vlade Komisija je zaključila da u ovom predmetu nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti.

(123)

Komisija je stoga uobičajenu vrijednost izračunala isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti, to jest, u ovom slučaju, na temelju odgovarajućih troškova proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) Osnovne uredbe, kako je objašnjeno u sljedećem odjeljku.

3.3.   Reprezentativna zemlja

(124)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) Osnovne uredbe Komisija je odabrala odgovarajuću reprezentativnu zemlju za utvrđivanje nenarušenih cijena odnosno referentnih vrijednosti za troškove proizvodnje i prodaje proizvoda iz postupka revizije na temelju kriterija u nastavku:

sličan stupanj gospodarskog razvoja kao Kina. U tu svrhu Komisija je iz baze podataka Svjetske banke odabrala zemlje čiji je bruto nacionalni dohodak sličan bruto nacionalnom dohotku Kine,

proizvodnja proizvoda iz postupka revizije u toj zemlji,

dostupnost relevantnih javnih podataka u toj zemlji, i

ako postoji više reprezentativnih zemalja, prednost se, ako je to moguće, daje zemljama s odgovarajućom razinom socijalne zaštite i zaštite okoliša.

(125)

Komisija je objavila dvije bilješke za dokumentaciju o izvorima za određivanje uobičajene vrijednosti i o reprezentativnoj zemlji na toj osnovi.

(126)

U bilješci od 5. ožujka 2020. navela je detaljne informacije o navedenim kriterijima te utvrdila da su Brazil, Kolumbija i Tajland potencijalne odgovarajuće reprezentativne zemlje. Utvrdila je i proizvođače proizvoda iz postupka revizije u potencijalno odgovarajućim reprezentativnim zemljama za koje je pronašla javno dostupne financijske podatke.

(127)

Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o tome. Komisija je zaprimila primjedbe povezane s različitim aspektima odabira reprezentativne zemlje od CCCMC-a, četiriju proizvođača izvoznika koji surađuju i industrije Unije.

(128)

U podnescima od 23. ožujka 2020. CCCMC i četiri kineska proizvođača izvoznika naveli su da bi Brazil bio najbolja reprezentativna zemlja. Prvo, na temelju baze podataka Svjetske banke, bruto nacionalni dohodak Brazila („BND”) najbliži je kineskom, a BND Kolumbije i Tajlanda znatno je niži. Nadalje, dva društva u Brazilu za koja je utvrđeno da su proizvođači limunske kiseline posljednjih su godina bila profitabilna. Usto, Brazil ima odgovarajuću razinu socijalne zaštite i zaštite okoliša. Istodobno, CCCMC i proizvođači izvoznici koji surađuju izrazili su protivljenje izboru Kolumbije kao odgovarajuće reprezentativne zemlje. Tvrdili su da neki kolumbijski podaci o uvozu koji se odnose na određene čimbenike proizvodnje nisu dostupni ni reprezentativni. Tvrdili su i da su kolumbijske uvozne cijene nekih ključnih sirovina (tj. sumporne kiseline, klorovodične kiseline i sirovog ugljena) znatno i nerazumno više od onih u ostalim potencijalnim reprezentativnim zemljama te da ih se stoga se ne bi trebalo smatrati nenarušenim cijenama koje bi se mogle upotrijebiti za izračun uobičajene vrijednosti limunske kiseline.

(129)

CCCMC i proizvođači izvoznici koji surađuju tvrdili su da i Tajland nije odgovarajuća reprezentativna zemlja jer dva od tri identificirana proizvođača limunske kiseline nisu bila profitabilna 2018., a treći je uglavnom bio usmjeren na izvozna tržišta.

(130)

Industrija Unije u svojem je podnesku smatrala da je Kolumbija najprikladniji izbor za utvrđivanje nenarušenih troškova. Naglasila je da financijski podaci društava u Tajlandu nisu revidirani, čime je uvelike smanjena njihova vrijednost u smislu pouzdanosti. Nadalje, tvrdila je da su dva od triju proizvođača utvrđenih u Tajlandu u većinskom vlasništvu kineskih društava ili kineske države te da su usmjereni na izvoz. Kad je riječ o Brazilu, industrija Unije tvrdila je da dva brazilska društva pripadaju grupama, da se čini da je učinak grupe na financijske podatke teško procijeniti te da ta društva ujedno prodaju širok asortiman proizvoda.

(131)

Komisija je nakon detaljne analize prethodno navedenih argumenata 30. studenoga 2020. objavila drugu bilješku u kojoj je odgovorila na sve primjedbe na temelju prethodno navedenih kriterija te obavijestila zainteresirane strane o svojim preliminarnim zaključcima. U toj je bilješci navela da namjerava upotrijebiti Kolumbiju kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju ako se potvrdi postojanje znatnih poremećaja. Nadalje je naznačila da za izračun uobičajene vrijednosti može primijeniti i odgovarajuće nenarušene međunarodne cijene, troškove ili referentne vrijednosti, a za nenarušene troškove prodaje, opće i administrativne troškove i dobit može uzeti u obzir sve prikladne alternative dostupne u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) Osnovne uredbe. Konkretno, s obzirom na to da je jedino kolumbijsko društvo koje proizvodi proizvod iz postupka revizije 2018. imalo nisku profitabilnost, a 2017. bilježilo gubitke (slično situaciji proizvođača u Tajlandu i u Brazilu), Komisija će razmotriti novije podatke ako su dostupni i ako bi imali razumnu razinu troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te profitabilnosti. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe.

(132)

Komisija je zaprimila primjedbe CCCMC-a i proizvođača iz Unije povezane s bilješkom od 30. studenoga 2020.

(133)

CCCMC je u podnesku od 9. prosinca 2020. tvrdio da Kolumbija nije odgovarajuća reprezentativna zemlja te da bi umjesto nje trebao biti odabran Brazil. Tvrdio je da su niže cijene uvoza kukuruza u Brazilu posljedica prednosti transportnih udaljenosti i količine, a ne poremećaja. Osim toga tvrdio je da bi se, ako se brazilske uvozne cijene ne bi mogle upotrijebiti, trebale upotrijebiti međunarodne cijene umjesto da se Brazil u potpunosti isključi iz odabira reprezentativne zemlje. CCCMC je isto tako tvrdio da Kolumbija nije odgovarajuća reprezentativna zemlja jer je utvrđeni proizvođač imao nerazumne troškove poslovanja.

(134)

Industrija Unije ostala je pri tvrdnji da je Kolumbija najprikladnija reprezentativna zemlja. Budući da je kolumbijsko društvo koje proizvodi proizvod iz postupka revizije 2018. i 2019. ostvarilo gubitke ili nisku profitabilnost te da su podaci za te godine u međuvremenu postali dostupni, jedan od proizvođača iz Unije pronašao je brojna društava koja proizvode proizvod sličan proizvodu iz postupka revizije. Proizvođač iz Unije posebno se usredotočio na društva koji proizvode sastojke za industriju pića, čišćenja, hrane te zdravstvenu i farmaceutsku industriju u Kolumbiji čiji su financijski podaci pokazali razumnu razinu troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti u skladu s odredbama Osnovne uredbe.

(135)

Komisija je pažljivo razmotrila sve argumente koje su iznijele sve strane. Kad je riječ o Tajlandu, Komisija se složila s CCCMC-om i proizvođačem iz Unije da on nije odgovarajuća reprezentativna zemlja jer proizvođači proizvoda iz postupka revizije bilježe gubitke i/ili su podružnice kineskih društava te za određene čimbenike proizvodnje postoje ograničenja izvoza. Nadalje, društva koja proizvode proizvod iz postupka revizije nisu pokazala razumnu razinu troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti. Stoga je Tajland odbačen kao mogućnost.

(136)

Komisija je potom analizu usmjerila na Brazil i Kolumbiju. Prvo je analizirala postoje li ograničenja izvoza ili drugi poremećaji povezani s glavnim čimbenicima proizvodnje. Glavni je čimbenik proizvodnje proizvoda iz postupka revizije kukuruz, koji čini više od 70 % ukupnih troškova ulaznih elemenata za proizvođače izvoznike. Komisija je primijetila da je količina uvoza kukuruza u Brazil iznosila samo 1,5 milijuna tona, u usporedbi s brazilskom domaćom proizvodnjom kukuruza od više od 100 milijuna tona (56). CCCMC je osporavao činjenicu da su te količine uvoza kukuruza u Brazil niske. Međutim, u usporedbi s veličinom brazilske proizvodnje, te količine uvoza čine samo 1,5 % proizvodnje. S obzirom na tu vrlo ograničenu količinu uvoza u odnosu na veliku domaću proizvodnju, Komisija je provjerila i uvozne cijene u Brazilu i primijetila da se one znatno razlikuju od međunarodnih cijena kukuruza. U komentarima na bilješku od 30. studenoga CCCMC je osporavao da se cijene znatno razlikuju i zatražio dodatne informacije o usporedbi cijena. Prosječna međunarodna cijena kukuruza 2019. na koju se Komisija pozvala u bilješci od 30. studenoga iznosila je 151 EUR/tona na temelju cijena FOB prema portalu IndexMundi (57), a prosječna cijena uvoza kukuruza u Brazilu je prema bazi podataka GTA iznosila samo 116 EUR/tona na temelju cijena FOB. Ta brojka jasno pokazuje da su uvozne cijene u Brazilu bile znatno niže od međunarodnog indeksa cijena.

(137)

Nadalje, CCCMC je tvrdio da su uvozne cijene kukuruza u Brazilu bile niže nego u Kolumbiji zbog nižih troškova prijevoza jer se uvoz u Brazil uglavnom obavljao iz susjednih zemalja poput Argentine i Paragvaja, a Kolumbija kukuruz uvozi pretežno iz SAD-a i Argentine. Ta tvrdnja nije potkrijepljena jer CCCMC nije pokazao stvarno podrijetlo i ulaznu luku u odgovarajućim zemljama niti učestalost troškova prijevoza kukuruza u odgovarajuće zemlje. Stoga je taj argument odbačen.

(138)

CCCMC je isto tako tvrdio da kineski proizvođači veliku količinu kukuruza kupuju na domaćem tržištu. Stoga je tvrdio da bi uvozna cijena u Brazilu bolje odražavala situaciju kupnje kukuruza kineskih proizvođača. Komisija je navela da taj argument ne utječe na to da su količine uvoza u Brazil objektivno niske u usporedbi s veličinom domaće proizvodnje, čime se dovodi u pitanje reprezentativnost cijene uvoza kukuruza u Brazil. Tim se argumentom isto tako ne osporava zaključak da se uvozne cijene u Brazilu znatno razlikuju od međunarodnih cijena kukuruza, što je vjerojatno posljedica niske razine uvoza i znatne veličine domaće proizvodnje. Stoga je taj argument odbačen.

(139)

CCCMC je dalje tvrdio da bi Brazil, čak i ako se uvozne cijene kukuruza u Brazilu ne mogu primjenjivati jer nisu reprezentativne, što ovdje nije slučaj, i dalje trebalo odabrati kao reprezentativnu zemlju, a odgovarajuću nenarušenu međunarodnu cijenu kukuruza primijeniti umjesto uvoznih cijena u Brazilu.

(140)

Komisija je u odgovoru napomenula da je, kako je dodatno objašnjeno u ovom odjeljku, Kolumbiju smatrala odgovarajućom reprezentativnom zemljom u ovom ispitnom postupku na temelju relevantnih elemenata navedenih u Osnovnoj uredbi, uključujući dostupnost prikladnijih financijskih podataka za proizvođače proizvoda sličnih limunskoj kiselini u usporedbi s Brazilom. Kad je riječ o kolumbijskim količinama uvoza i cijenama kukuruza, prema portalu IndexMundi ukupna domaća proizvodnja kukuruza u Kolumbiji iznosi 1,5 milijuna tona, a prema podacima iz baze podataka GTA uvoz kukuruza iznosi približno 5,5 milijuna tona, što čini 365 % proizvodnje. Ta usporedba pokazuje da se količine uvoza u Kolumbiju čine reprezentativnima s obzirom na veličinu domaće proizvodnje, za razliku od Brazila. Kad je riječ o cijenama kukuruza, prosječna cijena uvoza kukuruza u Kolumbiju prema bazi podataka GTA u 2019. iznosila je 174 EUR/tona na temelju cijena CIF, mnogo bliže i u skladu s prosječnom međunarodnom cijenom kukuruza od 151 EUR/tona na temelju cijena FOB, uzimajući u obzir da bi međunarodna cijena uvoza na temelju cijena CIF bila viša. Budući da se Kolumbija u ostalim aspektima smatra odgovarajućom reprezentativnom zemljom, kako je detaljno objašnjeno u nastavku, da su uvozne cijene kukuruza u Kolumbiji uglavnom u skladu s međunarodnim cijenama kukuruza i da nema dokaza da je bilo kakav poremećaj utjecao na cijene kukuruza u Kolumbiji, nema razloga za odabir Brazila kao odgovarajuće reprezentativne zemlje i primjenu međunarodne referentne vrijednosti umjesto uvoznih cijena u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji kako je propisano člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) drugim podstavkom prvom crticom.

(141)

Kad je riječ o preostalim čimbenicima proizvodnje, postoje ograničenja izvoza za određene čimbenike proizvodnje u Brazilu (obveza izdavanja izvoznih dozvola za vapno) i Tajlandu (obveza izdavanja izvoznih dozvola za gips), a u Kolumbiji ih nema, kao što je potvrđeno relevantnim popisom OECD-a (58). Iako ti čimbenici zauzimaju znatno manji dio u troškovima proizvodnje određenih proizvođača izvoznika i nisu se primjenjivali na sve proizvođače izvoznike, to je bio još jedan relevantan element u odabiru odgovarajuće reprezentativne zemlje.

(142)

Za odabir odgovarajuće reprezentativne zemlje Komisija je ispitala i dostupnost javnih financijskih podataka za proizvođače proizvoda iz postupka revizije u Tajlandu, Brazilu i Kolumbiji u skladu s Osnovnom uredbom.

(143)

Budući da se Tajland nije smatrao prikladnom reprezentativnom zemljom, kao što je objašnjeno u uvodnoj izjavi 117., Komisija je usporednu analizu usmjerila na Brazil i Kolumbiju.

(144)

Kad je riječ o Brazilu i Kolumbiji, Komisija je u bilješci od 5. ožujka navela društva koja proizvode limunsku kiselinu u tim zemljama. U to vrijeme nije bilo proizvođača s razumnom dobiti ni u Brazilu ni u Kolumbiji za 2018.

(145)

Komisija je u bilješci od 30. studenoga 2020. navela da je kolumbijsko društvo Sucroal SA, za koje su javno dostupni podaci o troškovima prodaje, općim i administrativnim troškovima i dobiti, odgovarajuće reprezentativno društvo jer proizvodi proizvod iz postupka revizije i asortiman proizvoda bliži limunskoj kiselini. Istodobno je Sucroal SA imao nisku razinu profitabilnosti 2018., a 2017. zabilježio gubitke.

(146)

Slična je situacija bila i u Brazilu, gdje je brazilsko društvo za koje su financijski podaci bili javno dostupni i koje je veliki konglomerat koji proizvodi širi asortiman proizvoda, uključujući limunsku kiselinu, zabilježilo nisku profitabilnost 2018. Komisija je u bilješci od 30. studenoga 2020. istaknula da, ako postanu dostupni noviji podaci za 2019., može upotrijebiti te podatke ako se u njima vidjeti razumna razina troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i profitabilnosti, a ako to ne bude slučaj, razmotrit će sve dostupne prikladne alternative.

(147)

Nakon objavljivanja bilješke od 30. studenoga 2020. podaci za Sucroal SA iz 2019. postali su dostupni u Orbisu. Budući da je Sucroal SA ostvarivao gubitke 2019., financijski podaci za to društvo nisu se mogli smatrati prikladnima za utvrđivanje nenarušene razine troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti.

(148)

Komisija je stoga razmotrila prikladne alternative. Konkretno, u situacijama u kojima nijedan proizvođač proizvoda iz postupka revizije u potencijalnoj reprezentativnoj zemlji nema razumnu razinu troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti, Komisija može razmotriti proizvođače proizvoda u istoj općoj kategoriji i/ili sektoru proizvoda iz postupka revizije za koje postoje javno dostupni financijski podaci u kojima se vidjeti razumna razina troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti.

(149)

CCCMC je tvrdio da se Kolumbiju ne bi trebalo smatrati odgovarajućom reprezentativnom zemljom zato što je Sucroal SA imao gubitke 2019. te bi umjesto nje reprezentativna zemlja trebala biti Brazil. CCCMC je napomenuo da je utvrđeni proizvođač Cargill Agricola ponovno bio profitabilan 2019., stoga su njegovi troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi i dobit bili primjereni potrebama ispitnog postupka. Međutim, Komisija je navela da je dobit društva Cargill Agricole 2019. iznosila manje od jedan posto njegova prometa, pa je stoga bila čak i niža od dobiti 2018. Ta niska razina dobiti bila je na sličnoj razini kao i za Sucroal SA iste godine i nije se smatrala razumnom. Stoga je taj argument odbačen.

(150)

Industrija Unije predložila je u svoja dva skupa primjedbi upotrebu podataka društava iz iste zemlje, koja proizvode istu kategoriju robe ili se nalaze u istom proizvodnom sektoru kao i proizvod iz postupka revizije. Predložena je kategorija proizvođača sastojaka za industriju pića, čišćenja, hrane te zdravstvenu i farmaceutsku industriju u Kolumbiji, zajedno s popisom jedanaest društava iz istog sektora.

(151)

Uzimajući u obzir sve činjenice iz ispitnog postupka i primljene primjedbe, Komisija je pretražila bazu podataka Orbis za oznaku NAICS 325998 (Proizvodnja svih ostalih raznih kemijskih proizvoda i pripravaka). To je ista oznaka koju upotrebljavaju i Cargill Agricola SA i Sucroal SA. Pretraživanjem je pronađen daleko veći broj društava koja su imala razumnu razinu dobiti u Kolumbiji u odnosu na Brazil, što pokazuje da je dostupnost javnih financijskih podataka i u Kolumbiji bila reprezentativna i pouzdana. Nadalje, kako bi se rezultat pretraživanja suzio na ona društva koja proizvode proizvod sličan limunskoj kiselini, Komisija je detaljno analizirala djelatnost i proizvodnju svih profitabilnih kolumbijskih društava. Upotrijebila je opis njihovih djelatnosti dostupnih u Orbisu te u konačnici pronašla sedam društava u Kolumbiji koja proizvode proizvode iz kategorije bliske limunskoj kiselini. Troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi i dobit tih društava smatrani su pouzdanima. Za usporedbu, Komisija je primijetila da u Brazilu nije bilo društava iz istog područja djelatnosti s javno dostupnim financijskim podacima za 2019. u Orbisu.

(152)

Kolumbijska društva koje je Komisija pronašla na taj način podudarala su se s onima koje je industrija Unije utvrdila kao odgovarajuća društva u istoj općoj kategoriji i/ili sektoru proizvoda iz postupka revizije. Industrija Unije predložila je uz tih sedam društava još četiri druga društva u Kolumbiji, ali financijski podaci ili opis djelatnosti za ta društva nisu bili lako dostupni u Orbisu. Stoga ona nisu uzeta u obzir za utvrđivanje troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti.

(153)

Komisija je stoga na temelju svih prethodno navedenih elemenata, a posebno dostupnih financijskih podataka i reprezentativnosti uvozne cijene kukuruza koji čini glavni čimbenik proizvodnje, zaključila da je Kolumbija bila odgovarajuća reprezentativna država za izračun uobičajene vrijednosti u ovom ispitnom postupku.

(154)

Nakon objave CCCMC i tri proizvođača izvoznika koji surađuju doveli su u pitanje Komisijin odabir Kolumbije kao odgovarajuće reprezentativne zemlje. Ponovili su prethodno navedenu tvrdnju da odabir Kolumbije nije bio opravdan s obzirom na činjenicu da jedini kolumbijski proizvođač limunske kiseline nije bio profitabilan tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, za razliku od jednog brazilskog proizvođača. Ponovili su i prethodno navedenu tvrdnju da cijene kukuruza u Brazilu nisu bile narušene. S obzirom na to da su te tvrdnje već razmotrene u uvodnim izjavama 136. i 149. ove Uredbe te da u tom pogledu nisu dostavljeni novi dokazi, te su tvrdnje odbačene.

(155)

Navedene stranke usto su tvrdile da je Komisija upotrijebila podatke o troškovima prodaje, općim i administrativnim troškovima i profitabilnosti kolumbijskih društava u drugim proizvodnim sektorima, a da pritom nije dokazala da ta društva imaju istu razinu troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti kao proizvođači limunske kiseline.

(156)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a Osnovne uredbe uobičajena vrijednost izračunava se na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti ako se potvrdi prisutnost znatnih poremećaja. Izračunana uobičajena vrijednost mora uključivati nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti. Budući da se troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi i dobit kolumbijskog društva Sucroal SA nisu mogli upotrijebiti zbog razloga objašnjenih u uvodnim izjavama 145. i 147., Komisija je upotrijebila podatke za najbliži sektor, uključujući proizvod iz ispitnog postupka, u kojem su se prethodno navedeni troškovni elementi smatrali nenarušenima i razumnima. Nisu dostavljeni nikakvi dokazi kojima bi se osporio taj zaključak, a posebno da razina troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti kolumbijskih društava u sektoru koji je najbliži sektoru limunske kiseline nisu bili razumni u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) Osnovne uredbe.

(157)

Komisija je usto napomenula da, za razliku od industrije Unije, CCCMC i proizvođači izvoznici koji surađuju nisu dostavili ni predložili popis proizvođača u istoj potencijalno reprezentativnoj zemlji koji proizvode istu ili sličnu kategoriju robe ili se nalaze u istom ili sličnom proizvodnom sektoru kao i proizvod iz postupka revizije, čije bi financijske podatke Komisija mogla upotrijebiti.

(158)

Stoga, i zbog razloga navedenih u uvodnoj izjavi 151., Komisija je smatrala da su financijski podaci sedam društava koja je pronašla u Kolumbiji i koja su proizvodila proizvode u kategoriji proizvoda bliskih limunskoj kiselini razumna zamjena za nenarušene troškove prodaje, opće i administrativne troškove i dobit koje treba upotrijebiti u izračunu uobičajene vrijednosti u ispitnom postupku. Stoga je ta tvrdnja CCCMC-a i triju proizvođača izvoznika koji surađuju odbačena.

3.4.   Izvori upotrijebljeni za utvrđivanje nenarušenih troškova

(159)

Na temelju podataka koje su dostavile zainteresirane strane i drugih relevantnih podataka dostupnih u dokumentaciji Komisija je sastavila popis čimbenika proizvodnje i izvora kao što su materijali, energija i rad koje proizvođači izvoznici upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz postupka revizije.

(160)

Komisija je utvrdila i izvore za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) Osnovne uredbe (GTA, nacionalne statistike itd.). U istoj je bilješci Komisija utvrdila oznake Harmoniziranog sustava (HS) za čimbenike proizvodnje za koje se, na temelju informacija koje su dostavile zainteresirane strane, u početku smatralo da će biti upotrijebljeni za analizu podataka iz baze podataka GTA.

(161)

Komisija je u bilješci od 30. studenoga 2020. potvrdila da će koristiti podatke iz baze podataka GTA za utvrđivanje nenarušenih troškova za čimbenike proizvodnje, uključujući sirovine.

3.5.   Izvori koji se upotrebljavaju za električnu energiju, vodu i troškove rada

3.5.1.   Električna energija

(162)

Za električnu energiju Komisija je upotrijebila lako dostupnu cijenu društva Enel, glavnog dobavljača električne energije u Kolumbiji. Iz tog se izvora dobiva jedinstvena prosječna cijena električne energije mjesečno.

3.5.2.   Voda

(163)

Tarifa za vodu bila je lako dostupna od društva Acueducto, koje je odgovorno za opskrbu vodom, prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda u Bogoti. Ti su podaci omogućili utvrđivanje tarifa primjenjivih na industrijske korisnike u razdoblju ispitnog postupka revizije.

3.5.3.   Rad

(164)

Komisija je upotrijebila statističke podatke ILO-a za određivanje plaća u Kolumbiji (59). Iz njih su dobivene informacije o mjesečnim plaćama zaposlenih u proizvodnom sektoru i prosječnim radnim satima u Kolumbiji za 2019.

(165)

Komisija nije primila primjedbe na izvore upotrijebljene za utvrđivanje nenarušenih troškova električne energije, vode i rada, stoga je te izvore upotrijebila za utvrđivanje uobičajene vrijednosti.

3.6.   Izvori koji se upotrebljavaju za troškove prodaje, opće i administrativne troškove i dobit

(166)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) Osnovne uredbe izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti. Osim toga, morala se utvrditi vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi se obuhvatili troškovi koji nisu uključeni u čimbenike proizvodnje.

(167)

Kako bi utvrdila nenarušenu vrijednost troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti, Komisija je upotrijebila udio troškova proizvodnje koji troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi i dobit čine u reprezentativnim društvima u Kolumbiji, kako je objašnjeno u odjeljku 3.3.

(168)

Dobivene vrijednosti izražene u postotku prihoda iznosile su 14,2 % za dobit i 17 % za troškove prodaje, opće i administrativne troškove.

3.7.   Sirovine

(169)

Za sve sirovine i pomoćne materijale Komisija se oslanjala na uvozne cijene u reprezentativnoj zemlji. Ta je uvozna cijena u reprezentativnoj zemlji utvrđena kao ponderirani prosjek jediničnih cijena uvoza iz svih trećih zemalja, osim Kine. Komisija je odlučila isključiti uvoz iz Kine u reprezentativnu zemlju zbog postojanja znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) Osnovne uredbe. S obzirom na to da nema dokaza da isti poremećaji ne utječu jednako na proizvode namijenjene izvozu, Komisija je smatrala da su isti poremećaji utjecali na te cijene. Slično tomu, isključen je i uvoz u reprezentativnu zemlju iz zemalja koje nisu članice WTO-a navedenih u Prilogu 1. Uredbi (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća (60).

(170)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina, kako je propisano člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) prvom alinejom Osnovne uredbe, Komisija je primijenila relevantne uvozne pristojbe reprezentativne zemlje. U kasnijoj fazi, tijekom pojedinačnih izračuna dampinške marže, Komisija je uvoznoj cijeni dodala domaće troškove prijevoza specifične za poduzeće. Troškovi domaćeg prijevoza za sve sirovine temeljeni su na provjerenim podacima koje su dostavili proizvođači izvoznici koji surađuju.

(171)

Za sirovine sa zanemarivim učinkom u smislu troškova, o kojima društva nisu izvijestila u Prilogu III. Obavijesti o pokretanju postupka, ti su troškovi uključeni u režijske troškove proizvodnje kako je objašnjeno u odjeljku 3.8. Čimbenici proizvodnje izraženi kao režijski troškovi navedeni su u objavama koje su namijenjene odgovarajućim društvima.

(172)

Industrija Unije u svojim je primjedbama od 16. ožujka 2020. primijetila da za neke sirovine ili nisu postojale prosječne vrijednosti uvoza ili da se one odnose na male količine te su stoga nepouzdane ili da postoje drugi razlozi zbog kojih se pojavila sumnja u njihovu pouzdanost. Predložila je da se u tim slučajevima upotrebljavaju vrijednosti statističkih podataka za regiju ili one koje pružatelji usluga kao što su ArgusMedia, AgroChart ili IntraTec objave u istraživanjima tržišta.

(173)

U svojim je primjedbama od 11. prosinca 2020. ponovila da bi se u slučaju Kolumbije troškovi proizvodnje mogli utvrditi prema podacima o uvozu i dostupnim javnim podacima o cijenama električne energije, vode i javnim podacima o troškovima rada. Istaknula je da su se prosječne vrijednosti uvoza za manje važne čimbenike troškova činile visokima i predložila je da se zamijene podacima pružatelja specijaliziranih podataka.

(174)

U svojem podnesku od 23. ožujka 2020. CCCMC je komentirao da su neke uvozne cijene za određene ključne materijale poput ugljena, sumporne kiseline i klorovodične kiseline u Kolumbiji bile abnormalno visoke i stoga nisu reprezentativne. Tvrdio je i da postoje velike razlike između objavljenih uvoznih cijena Kolumbije, Tajlanda i Brazila te da se one znatno razlikuju čak i za isti materijal koji uvozi ista zemlja, što bi moglo biti posljedica razlika u kvaliteti unutar iste oznake HS. CCCMC je pozvao Komisiju da utvrdi razlog tih razlika i da ih ukloni. Komisija je razmotrila taj argument i, kad god je to bilo opravdano, nereprezentativne uvozne cijene zamijenila pouzdanim izvorima kako je detaljno prikazano u tablici A u nastavku.

(175)

CCCMC je isto tako tvrdio da je, s obzirom na to da se neke sirovine koje se upotrebljavaju za proizvodnju proizvoda iz postupka revizije kupuju na domaćem tržištu u Kini, nerazumno jednostavno upotrebljavati uvozne cijene određene treće zemlje jer te potonje cijene vjerojatno uključuju veće troškove otpreme/isporuke od troškova sirovina kupljenih na domaćem tržištu. To je posebno slučaj s opasnim kemikalijama poput sumporne i klorovodične kiseline, za čiju se isporuku upotrebljavaju posebna vozila. Stoga je CCCMC smatrao da se moraju provesti odgovarajuće prilagodbe kako bi se osigurala poštena usporedba.

(176)

Kad je riječ o tom argumentu, Komisija je napomenula da iz razloga navedenih u odjeljku 3.2.1. u ovoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera primjenjuje članak 2. stavak 6.a Osnovne uredbe. Stoga traži nenarušene troškove u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji kako bi osigurala da na primijenjeni trošak ne utječu poremećaji i da se temelji na lako dostupnim podacima. U nedostatku bilo kakvih informacija o mogućim poremećajima na tržištu reprezentativne zemlje u pogledu tih opasnih kemikalija i u nedostatku podataka kojima bi CCCMC potkrijepio tvrdnju o visokim troškovima prijevoza, smatra se da vrijednosti uvoza reprezentativne zemlje ispunjavaju kriterije iz članka 2. stavka 6.a Osnovne uredbe te da se njima dobiva razumna procjena cijene u reprezentativnoj zemlji, među ostalim i troškova prijevoza. Nadalje, s obzirom na to da uvezeni ulazni elementi konkuriraju na domaćem tržištu reprezentativne zemlje u pogledu cijena, Komisija ih je smatrala pouzdanom zamjenskom vrijednošću.

(177)

Komisija je stoga upotrijebila uvozne cijene u Kolumbiji iz baze podataka GTA. Kada te cijene nisu bile reprezentativne ili na drugi način pouzdane, tražile su se međunarodne referentne vrijednosti. Kada one nisu bile dostupne, upotrijebljene su pouzdane cijene iz drugih izvora, kako je detaljno prikazano u tablici A u nastavku.

(178)

S obzirom na sve informacije koje su dostavile zainteresirane strane i koje su prikupljene tijekom unakrsnih provjera na daljinu, prema potrebi su utvrđeni sljedeći čimbenici proizvodnje i tarifne oznake koji se upotrebljavaju u Brazilu, Kolumbiji ili Tajlandu:

Tablica A

Čimbenik proizvodnje

Tarifna oznaka

Izvor podataka o uvozu koji Komisija namjerava upotrijebiti

Mjerna jedinica

Sirovina/potrošni materijal

 

 

 

Kukuruz

1005901100

GTA Kolumbija (61)

kg

Sušeni batat

0714209000

GTA Kolumbija

kg

Natrijev klorid/jestiva sol

2501009100 /2501001000 , 2501002000 , 2501009200 , 2501009900

GTA Kolumbija

kg

Sumporna kiselina

2807 00 10

GTA Brazil

kg

Sumpor/tekući sumpor

2503000000

GTA Kolumbija

kg

Solna kiselina

2806 10 20

GTA Brazil

kg

Aktivni ugljen

3802100000

GTA Kolumbija

kg

Vapnenac u prahu/vapneno brašno

2521 00 00

GTA Brazil

kg

Otpjenjivač

3402200000 /3402909000

GTA Kolumbija

kg

Diatomit

2512000000 /3802901000

GTA Kolumbija

kg

Perlit

2530100000

GTA Kolumbija

kg

Amilaza

(Glukoamilaza)/enzim za saharifikaciju

3507909000

GTA Kolumbija

kg

kalcij

2805 12 00

GTA Brazil

kg

Kaustična soda (natrijev hidroksid)

2815110000 /2815120000

GTA Kolumbija

kg

Tekuće lužine

2815120000

GTA Kolumbija

kg

Vodikov peroksid

2847000000

GTA Kolumbija

kg

Brašno (pšenica ili suražica)

1101000000

GTA Kolumbija

kg

Drvno brašno

4405000000

GTA Kolumbija

m3

Kalcijev oksid

2825904000

GTA Kolumbija

kg

Živo vapno

2522100000

GTA Kolumbija

kg

Kukuruzne posije

2302100000

GTA Kolumbija

kg

Tečni ekstrakt kukuruza

1901901000

GTA Kolumbija

kg

Kalcijev karbonat/kalcit

2836500000

GTA Kolumbija

kg

Aktivna glina

3802901000

GTA Kolumbija

kg

Pomoćno sredstvo za filtriranje (perlit)

2530100000

GTA Kolumbija

kg

Natrijev diacetat

2915292000

GTA Kolumbija

kg

Limunska kiselina

2918140000

GTA Kolumbija

kg

Natrijev citrat

2918153000

GTA Kolumbija

kg

Inhibitor korozije i kamenca

2921 59

GTA Brazil

kg

Sirovi ugljen/sluz

2701 19 00

GTA Brazil

kg

Dizel

2710192100

GTA Kolumbija

m3

Pakiranje – vrećica od folije

3923299000

GTA Kolumbija

komad

Pakiranje – mekani pladanj

3923900000

GTA Kolumbija

komad

Pakiranje – paleta

4421999000

GTA Kolumbija

komad

Pakiranje – papirnata kutija

4819200000

GTA Kolumbija

komad

Pakiranje – papirnata vrećica

4819301000

GTA Kolumbija

komad

Pakiranje – papirnata vrećica

4819400000

GTA Kolumbija

komad

Pakiranje – platnena vrećica

6305331000

GTA Kolumbija

komad

Pakiranje – teška vrećica od folije

3920100000

GTA Kolumbija

komad

Nusproizvod/otpad

 

 

 

plin

2705000000

GTA Kolumbija

kg

Otpad s visokim udjelom bjelančevina/ostaci kukuruznog škroba

2303100000

GTA Kolumbija

kg

Kukuruz za hranu za životinje

2303300000

GTA Kolumbija

kg

Kalcijev sulfat

2833299000

GTA Kolumbija

kg

Ostali ostaci kemijske industrije (granularni mulj)

3825 90 00

GTA Brazil

kg

Ulje kukuruznih klica/kukuruzno ulje

1518009000 /1515290000

GTA Kolumbija

kg

Kukuruzna krupica/ostaci kukuruznog škroba

2303100000

GTA Kolumbija

kg

Pšenično glutensko brašno

1109000000

GTA Kolumbija

kg

Micelij (pripravak hrane za životinje)

2309909000

GTA Kolumbija

kg

Klice žitarica

1104300000

GTA Kolumbija

kg

Kamen od kalcita u prahu

2836500000

GTA Kolumbija

kg

Sirova sadra

2520100000

GTA Kolumbija

kg

Pepeo, troska

2621900000

GTA Kolumbija

kg

Ostatak od ekstrakcije ulja kukuruznih klica

23069010 /90

GTA Tajland

kg

Kukuruzna glutenska krupica/prah

2302100000

GTA Brazil

kg

Proteinski prah u granulama (ostaci kukuruza)

2302100000

GTA Brazil

kg

Proteinska filtarska pogača (ostaci kukuruza)

2302100000

GTA Brazil

kg

Prskana kukuruzna ljuska

2302100000

GTA Brazil

kg

3.8.   Izračun uobičajene vrijednosti

(179)

Komisija je uobičajenu vrijednost utvrdila u sljedećim koracima.

(180)

Prvo je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje (koji obuhvaćaju potrošnju sirovina i energije te rad). Primijenila je nenarušene jedinične troškove na temelju prethodno navedenih izvora na stvarnu potrošnju pojedinačnih čimbenika proizvodnje proizvođača izvoznika u uzorku.

(181)

Drugo, kako bi se došlo do nenarušenih troškova proizvodnje, Komisija je dodala režijske troškove proizvodnje. Režijski troškovi proizvodnje koje su imali proizvođači izvoznici koji surađuju uvećani su za troškove sirovina i pomoćnih materijala iz uvodne izjave 171. i zatim izraženi kao udio u troškovima proizvodnje koje je stvarno imao svaki proizvođač izvoznik. Taj je postotak primijenjen na nenarušene troškove proizvodnje.

(182)

Konačno, Komisija je na prethodni izračun primijenila troškove prodaje, opće i administrativne troškove te ponderiranu prosječnu dobit sedam reprezentativnih kolumbijskih proizvođača sastojaka za industriju pića, sredstava za čišćenje i hrane te zdravstvenu i farmaceutsku industriju.

(183)

Kad se izraze u postotku troškova proizvodnje, iznose 24,82 % za troškove prodaje, opće i administrativne troškove i 20,72 % za dobit. Kada se izraze u postotku prihoda, iznose 17 % za troškove prodaje, opće i administrativne troškove te 14,2 % za dobit.

(184)

Na temelju toga Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) Osnovne uredbe. Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda za svakog od četiriju proizvođača izvoznika koji surađuju.

3.9.   Izvozna cijena

(185)

Proizvođači izvoznici koji surađuju izvozili su u Uniju izravno nezavisnim kupcima. Izvozna je cijena stoga bila stvarno plaćena ili naplativa cijena za proizvod iz postupka revizije koji se prodavao za izvoz u Uniju u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe.

3.10.   Usporedba

(186)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika koji surađuje na temelju cijena franko tvornica.

(187)

U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala pravedna usporedba Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena, u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Na toj su osnovi, kad je to bilo primjenjivo i opravdano, izvršene prilagodbe povezane s prijevozom, osiguranjem, rukovanjem, utovarom i popratnim troškovima, pakiranjima, troškovima kredita, bankovnim naknadama i provizijama.

3.11.   Dampinške marže za proizvođače izvoznike koji surađuju

(188)

Za proizvođače izvoznike koji surađuju Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste proizvoda iz postupka revizije, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. Osnovne uredbe.

(189)

Na toj osnovi, ponderirane prosječne dampinške marže izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose 42 % za Weifang Ensign Industry Co., Ltd. i 144 % za COFCO Bio-Chemical Energy (Yushu) Co. Ltd. Nije izračunan damping za RZBC Group (RZBC (Juxian) Co., Ltd. i povezanog trgovca RZBC Imp. & Exp. Co., Ltd.) ni za Jiangsu Guoxin Union Energy Co. Ltd., koji podliježu preuzetim obvezama u vezi sa cijenama kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 191.

3.12.   Dampinške marže za proizvođače izvoznike koji ne surađuju

(190)

Komisija je utvrdila i prosječnu dampinšku maržu proizvođača izvoznika koji ne surađuju. Na temelju raspoloživih podataka, u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe, primijenjena je najviša dampinška marža proizvođača koji surađuju, posebno s obzirom na znatno nižu razinu izvoznih cijena društava koja ne surađuju.

3.13.   Zaključak o nastavku dampinga

(191)

Sveukupno, većina kineskog izvoza u EU (između 70 % i 90 %) ostvarena je po znatno niskim dampinškim cijenama tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Preostali kineski izvoz izvršila su dva proizvođača izvoznika koji surađuju za koje nije utvrđen damping. Ta dva proizvođača izvoznika podliježu preuzetim obvezama u vezi sa cijenama i njihov izvoz u Uniju izvršen je po minimalnoj uvoznoj cijeni. Stoga se smatralo da je na cijene izvoza u Uniju utjecalo to preuzimanje obveze zbog čega nisu bile dovoljno pouzdane za potrebe utvrđivanja vjerojatnosti nastavka dampinga u kontekstu ove revizije zbog predstojećeg isteka mjera.

(192)

Ukratko, damping se nastavio za veliku većinu kineskog izvoza u Uniju. Komisija je stoga zaključila da se damping nastavio tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

4.   VJEROJATNOST NASTAVKA DAMPINGA

(193)

Slijedom nalaza o postojanju dampinga tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije Komisija je ispitala vjerojatnost nastavka dampinga u slučaju stavljanja mjera izvan snage u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe. Analizirani su sljedeći dodatni elementi: proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u predmetnoj zemlji i privlačnost tržišta Unije; odnos između izvoznih cijena za treće zemlje i razine cijena u Uniji; i prakse izbjegavanja mjera.

(194)

Kao što je prethodno spomenuto, javila su se samo četiri kineska proizvođača izvoznika. Stoga su informacije kineskih proizvođača izvoznika o proizvodnom i rezervnom kapacitetu kojima je raspolagala Komisija bile ograničene.

(195)

Zbog toga se većina nalaza navedenih u nastavku koji se odnose na nastavak ili ponavljanje dampinga morala temeljiti na drugim izvorima, odnosno na bazama podataka Eurostata i GTA i informacijama koje je dostavila industrija Unije u zahtjevu za reviziju. Analizom tih informacija otkriveno je sljedeće.

4.1.   Proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u predmetnoj zemlji

(196)

Isključivo na temelju odgovora na upitnik proizvođača izvoznika koji surađuju u ispitnom postupku otkriven je rezervni proizvodni kapacitet od približno 129 000 tona, što čini od 20 % do 40 % potražnje u EU-u. Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije procijenjeno je da su ukupni kineski proizvodni kapaciteti tri do četiri puta veći od ukupne potrošnje u EU-u.

(197)

Procjenjuje se da domaća kineska potražnja iznosi približno 465 000 tona, odnosno manje od 24 % proizvodnog kapaciteta zemlje. Nadalje, planiranim daljnjim povećanjima kapaciteta ukazuje se na to da će potonji doseći razinu ukupne svjetske potrošnje 2021. (62), čime će se dodatno povećati postojeći kineski višak kapaciteta. Zbog tih novih kapaciteta vjerojatno će doći do još većeg pritiska na izvoz, osobito s obzirom na jaz između kapaciteta i spomenutih razina domaće potražnje. Vrlo je malo vjerojatno da će se kineska domaća potrošnja povećati do te mjere da bi mogla pokriti postojeći kapacitet, a još manje povećani. Nadalje, zbog postojanja mjera koje su već na snazi na brojnim drugim tržištima vrlo je vjerojatno da će doći do znatnog povećanja dampinškog uvoza ako se mjere u Uniji ukinu.

4.2.   Privlačnost tržišta Unije

(198)

Privlačnost tržišta Unije za kineski izvoz bila je očita s obzirom na stalnu i masovnu prisutnost, koja čak i uz mjere doseže od 30 % do 50 % udjela na tržištu Unije.

(199)

Privlačnost tržišta Unije bila je dodatno naglašena time što kineski ulagač u Uniji gradi novo postrojenje kapaciteta do 60 000 tona (63).

(200)

Nadalje, kineski izvoz na druga važna tržišta kao što su SAD, Brazil, Kolumbija, Indija ili Tajland bio je ograničen postojanjem mjera trgovinske zaštite.

(201)

Privlačnost tržišta Unije bila je dodatno potvrđena cjenovnim elementima navedenima u nastavku.

4.3.   Odnos između izvoznih cijena za treće zemlje i razine cijena u Uniji

(202)

Izvozne cijene u treće zemlje četiriju društava koji surađuju bile su od 20 % do 40 % niže od izvoznih cijena u Uniju, čime se ponovno naglašava privlačnost njezina tržišta.

4.4.   Prakse izbjegavanja mjera

(203)

Prakse izbjegavanja mjera preko Malezije, koje su dovele do uvođenja pristojbi za sprečavanje izbjegavanja mjera u siječnju 2016. iz uvodne izjave 5., bile su dodatna potvrda privlačnosti tržišta Unije za kineski izvoz.

4.5.   Vjerojatne cijene i dampinške marže ako se mjere ukinu

(204)

Kao što je prethodno objašnjeno, damping se nastavio za veliku većinu kineskog izvoza.

(205)

Nadalje, sve je upućivalo na to da bi se prodaja odvijala na dampinškoj razini ako mjere isteknu.

(206)

Prvo, činjenica da su sva društva s preuzetim obvezama prodavala točno po minimalnoj uvoznoj cijeni iz preuzete obveze ukazivala je na to da je preuzeta obveza djelovala kao donja granična cijena. Bez takvog praga i suočena s konkurencijom drugih kineskih izvoza čija je cijena od 30 % do 40 % niža od preuzete obveze, društva bi morala prodavati po tom nižem rasponu cijena da bi ostala na tržištu. To bi po svoj prilici dovelo do većih dampinških marži za sva društva koje podliježu preuzetoj obvezi.

(207)

Drugo, izbjegavanje mjera moglo bi se smatrati dodatnim čimbenikom koji ukazuje na interes izvoznika za ulazak na tržište Unije i njihovu nemogućnost konkuriranja na tržištu Unije na nedampinškim razinama. Postojao je i obrazac nepravedne politike određivanja cijena kineskih društava kada izvoze na druga tržišta, koji je vidljiv iz velikog broja mjera trgovinske zaštite za limunsku kiselinu u trećim zemljama, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 200.

(208)

Treće, izvozne cijene za treće zemlje četiriju društava koja surađuju bile su mnogo niže od onih za Uniju, što ukazuje na vjerojatnost daljnjeg pada izvoznih cijena, a time i daljnjeg povećanja dampinških marži ako mjere isteknu.

4.6.   Zaključak

(209)

Kako je bilo vidljivo iz prethodne analize, ako dođe do isteka mjera, treba očekivati nastavak dampinga i veliku vjerojatnost povećanja dampinških marži, uz još veći uvoz na privlačno tržište Unije.

(210)

Nakon objave CCCMC i tri proizvođača izvoznika koji surađuju doveli su u pitanje nalaze o rezervnom kapacitetu. Tvrdili su da su se na temelju izračuna Komisije rezervni kapaciteti smanjili sa 192 000 tona 2015. (prethodna revizija) na 129 000 tona tijekom RIPR-a, što je u suprotnosti s nalazom o sve većim rezervnim proizvodnim kapacitetima koji dovode do većeg pritiska na izvoz. Komisija je napomenula da je rezervni kapacitet procijenila na temelju podataka proizvođača izvoznika koji surađuju. Ti proizvođači izvoznici koji surađuju razlikuju se od proizvođača izvoznika koji su surađivali u prethodnoj reviziji. Stoga je usporedba CCCMC-a i triju proizvođača izvoznika koji surađuju manjkava. U svakom slučaju, 129 000 tona još uvijek predstavlja golem višak kapaciteta. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(211)

Nakon objave CCCMC i tri proizvođača izvoznika koji surađuju tvrdili su da Komisija nije provjerila pouzdanost i točnost zatraženih dokaza o planiranim povećanjima kapaciteta koje je dostavila industrija Unije. Komisija je napomenula da je u tom pogledu pažljivo preispitala podneske industrije Unije i CCCMC-a te da nije otkrila nikakve elemente koji bi mogli promijeniti njezine nalaze kako su utvrđeni u uvodnoj izjavi 197.

(212)

Nakon objave CCCMC i tri proizvođača izvoznika koji surađuju tvrdili su da je zaključak Komisije da bi se izvozne cijene u Uniju snizile na razine trećih zemalja ako ne bude novih mjera potpuna spekulacija. Tvrdili su i da Komisija nije dostavila nikakvu kvantifikaciju ni analizu u pogledu zaključka da bi se bez mjera izvoz iz NRK-a vjerojatno povećao i da bi se odvijao pri višim dampinškim maržama. Naposljetku, tvrdili su da Komisija nije iznijela utemeljeno ekonomsko obrazloženje zašto bi kineski proizvođači izvoznici znatno smanjili svoje cijene u Uniji ako se mjere ne nastave.

(213)

Komisija je u odgovoru napomenula da je ispitnim postupkom jasno utvrđeno da se damping nastavlja čak i na temelju izvoznih cijena koje proizlaze iz najniže uvozne cijene preuzetih obveza. Cijene proizvođača izvoznika koji ne podliježu preuzetim obvezama bile su znatno niže, što jasno upućuje na to da bi se cijene vjerojatno snizile da nema preuzetih obveza. Osim toga, Komisija je utvrdila da su cijene izvoza u Uniju znatno više od cijena izvoza na druga tržišta za sve proizvođače izvoznike koji podliježu preuzetim obvezama, što upućuje na to da bi tržište Unije privuklo povećanje uvoza. Ti elementi, zajedno sa znatnim rezervnim kapacitetom u NRK-u, jasno podupiru nalaz da bi se izvoz u Uniju vjerojatno nastavio po dampinškim cijenama i u povećanom obujmu u slučaju stavljanja mjera izvan snage.

5.   ŠTETA

5.1.   Definicija industrije Unije i proizvodnje u Uniji

(214)

Istovjetni su proizvod u Uniji tijekom RIPR-a proizvodila dva proizvođača. Ta dva proizvođača čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe.

(215)

S obzirom na to da samo dva proizvođača čine industriju Unije, Komisija je, kako bi zaštitila povjerljive podatke, neke podatke u ovoj Uredbi navela kao raspone i/ili indekse u skladu s člankom 19. Osnovne uredbe.

(216)

Utvrđeno je da je ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iznosila od 300 000 do 350 000 tona. Komisija je utvrdila brojku na temelju odgovora na upitnik dvaju proizvođača iz Unije.

5.2.   Potrošnja u Uniji

(217)

Komisija je utvrdila slobodnu tržišnu potrošnju u Uniji na temelju slobodne tržišne prodaje industrije Unije na tržištu Unije i uvoza iz NRK-a i ostalih trećih zemalja, kako je navedeno u odgovorima na upitnik i statističkim podacima o uvozu na temelju baze podataka iz članka 14. stavka 6.

(218)

Slobodna tržišna potrošnja u Uniji razvijala se kako slijedi:

Tablica 1.

Potrošnja u Uniji (u tonama)

 

2016.

2017.

2018.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

Ukupna potrošnja u Uniji

500 000 - 550 000

535 000 – 585 000

535 000 – 585 000

515 000 - 565 000

Indeks

100

107

107

103

Izvor: odgovori na upitnik i baza podataka iz članka 14. stavka 6.

(219)

Potrošnja u Uniji u početku se povećala za 7 %, s vrhuncem 2017. i 2018. Od 2018. do razdoblja ispitnog postupka revizije potrošnja se donekle smanjila, ali je ostala 3 % veća nego na početku razmatranog razdoblja.

(220)

Razlog povećanja potrošnje limunske kiseline bio je porast potrošnje proizvoda za koje se upotrebljava proizvod iz postupka revizije u raznim industrijama kao što su prehrambena, farmaceutska i kozmetička. Nadalje, zakonodavstvom kojim se zahtijeva zamjena fosfata u deterdžentima za čišćenje u kućanstvu pridonijelo se potrošnji proizvoda iz postupka revizije jer je limunska kiselina jedna od prikladnijih zamjena za fosfate u tim primjenama.

5.3.   Uvoz iz predmetne zemlje

5.3.1.   Obujam i tržišni udio uvoza iz predmetne zemlje

(221)

Komisija je utvrdila obujam uvoza na temelju baze podataka iz članka 14. stavka 6. Tržišni udio uvoza utvrđen je na temelju baze podataka iz članka 14. stavka 6. i odgovora na upitnik industrije Unije.

(222)

Uvoz iz predmetne zemlje kretao se kako slijedi:

Tablica 2.

Obujam uvoza (u tonama) i tržišni udio

 

2016.

2017.

2018.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

Obujam uvoza iz Kine

207 295

190 750

223 185

205 595

Indeks

100

92

108

99

Tržišni udio (%)

40–45

34–39

40–45

38–43

Indeks

100

86

100

96

Izvor: odgovori na upitnik i baza podataka iz članka 14. stavka 6.

(223)

Obujam uvoza iz Kine bio je znatan tijekom čitavog razmatranog razdoblja te je ostao na gotovo istoj razini u razdoblju ispitnog postupka revizije u odnosu na 2016. Manji uvoz 2017. i veći uvoz 2018. povezani su s time što je limunska kiselina proizvod koji se prevozi u velikim količinama, a takva je količina na tržište Unije ušla u siječnju 2018. i stoga je pripisana uvozu iz 2018. (uvoz iz siječnja 2018. veći je za približno 50 % u odnosu na prosinac 2017.). Sveukupno, obujam uvoza iz Kine bio je stabilan.

(224)

Tržišni udio uvoza limunske kiseline iz Kine bio je znatan i uglavnom je iznosio približno 40 %, uz mali pad od 1,4 postotna boda u razmatranom razdoblju. Budući da se smanjio i uvoz iz drugih zemalja, kako je opisano u uvodnim izjavama 234. i 235., Komisija je primijetila da je povećana potražnja tijekom razmatranog razdoblja zadovoljena povećanjem proizvodnje industrije Unije.

5.3.2.   Cijene proizvoda uvezenih iz predmetne zemlje i sniženje cijena

(225)

Komisija je utvrdila cijene uvoza na temelju baze podataka iz članka 14. stavka 6. Prosječna cijena uvoza u Uniju iz predmetne zemlje razvijala se kako slijedi:

Tablica 3.

Uvozne cijene (EUR/tona)

 

2016.

2017.

2018.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

Kina

736,7

773,8

738,2

701,9

Indeks

100

105

100

95

Izvor: baza podataka iz članka 14. stavka 6.

(226)

Cijena limunske kiseline uvezene iz Kine bila je stabilna tijekom razmatranog razdoblja. Sveukupno, cijena kineske limunske kiseline smanjila se za 5 % u odnosu na 2016. Uvozne cijene iz Kine ostale su znatno niže u odnosu na cijene iz Unije, kako je prikazano u tablici 8.

(227)

Povećanje uvoznih cijena 2017. može se povezati s porastom potrošnje, koji je, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 219., bio posebno visok 2017. zbog zakonodavne promjene opisane u uvodnoj izjavi 220. koja se odnosi na fosfate. Taj porast potražnje potaknuo je rast uvoznih cijena. Cijene su zatim opet pale 2018. i 2019. kako se potražnja prilagodila.

(228)

Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije utvrdila uspoređujući:

(a)

ponderirane prosječne prodajne cijene po vrsti proizvoda proizvođača iz Unije koje su naplaćene nepovezanim kupcima na tržištu Unije, prilagođene na razinu franko tvornica; i

(b)

odgovarajuće ponderirane prosječne cijene po uvezenoj vrsti proizvoda koje kineski proizvođači koji surađuju naplaćuju prvom nezavisnom kupcu na tržištu Unije, utvrđene na temelju cijena CIF (troškovi, osiguranje, vozarina), uključujući antidampinšku pristojbu, uz odgovarajuće prilagodbe za carine i troškove nakon uvoza.

(229)

U nastavku su prikazane dvije razine marži sniženja cijena, a prva obuhvaća proizvođače izvoznike koji surađuju i koji ne podliježu preuzetoj obvezi spomenutoj u uvodnoj izjavi 189. Druga razina uključuje i tri suradnika koji su podlijegali preuzetoj obvezi. Razlikuju se jer su na cijene društava koja podliježu preuzetoj obvezi utjecali uvjeti preuzete obveze.

(230)

Za proizvođače izvoznike koji ne surađuju nije bilo moguće utvrditi sniženje cijena na temelju cijena po vrsti proizvoda jer ti podaci nisu bili dostupni. Stoga je sniženje cijena utvrđeno usporedbom ukupnih ponderiranih prosječnih prodajnih cijena i za proizvođače u Uniji i za kineske proizvođače izvoznike koji ne surađuju.

(231)

Usporedbe cijena izvršene su za svaku vrstu proizvoda za transakcije na istoj razini trgovine, nakon potrebnog usklađivanja i odbijanja rabata i popusta. Rezultati usporedbi izraženi su kao postotak prometa proizvođača iz Unije u razdoblju ispitnog postupka revizije. Oni su pokazali ponderiranu prosječnu maržu sniženja cijena za proizvođače izvoznike koji nisu podlijegali preuzetoj obvezi veću od 19 %, a za proizvođače izvoznike koji su podlijegali preuzetoj obvezi veću od 10 %.

5.4.   Uvoz iz trećih zemalja, osim Kine

(232)

Uvoz limunske kiseline iz trećih zemalja, osim iz Kine, uglavnom je dolazio iz Kambodže, Kolumbije i Tajlanda.

(233)

(Zbirni) obujam uvoza, kao i tržišni udio i kretanje cijena za uvoz limunske kiseline iz ostalih trećih zemalja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 4.

Uvoz iz trećih zemalja

Zemlja

 

2016.

2017.

2018.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

Tajland

Količina (u tonama)

19 410

20 163

13 203

13 305

Indeks

100

104

68

69

Tržišni udio (%)

< 5

< 5

< 5

< 5

Prosječna cijena (EUR)

817

887

847

784

Indeks

100

109

104

96

Ostale treće zemlje

Količina (u tonama)

10 331

18 612

7 909

7 194

Indeks

100

180

77

70

Tržišni udio (%)

< 5

< 5

< 5

< 5

Prosječna cijena (EUR)

1 094

1 001

1 251

1 265

Indeks

100

92

114

116

Ukupno sve treće zemlje

Količina (u tonama)

29 741

38 775

21 112

20 500

Indeks

100

130

71

69

Tržišni udio (%)

5–10

5–10

< 5

< 5

Prosječna cijena (EUR)

913

942

998

952

Indeks

100

103

109

104

Izvor: baza podataka iz članka 14. stavka 6.

(234)

Najveći obujam uvoza limunske kiseline iz trećih zemalja, osim iz Kine, tijekom razmatranog razdoblja dolazio je iz Tajlanda. Uvoz iz Tajlanda smanjio se za 31 % tijekom razmatranog razdoblja. U svakoj su godini razmatranog razdoblja cijene slijedile kretanje cijena kineskog uvoza, ali su bile više za od 11 % do 15 %.

(235)

Uvoz limunske kiseline iz svih trećih zemalja pao je za 30 % tijekom razmatranog razdoblja. I njihove su cijene bile više u odnosu na cijene uvoza iz Kine.

5.5.   Gospodarsko stanje industrije Unije

5.5.1.   Opće napomene

(236)

Ocjena gospodarskog stanja industrije Unije uključivala je ocjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

5.5.2.   Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(237)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta tijekom razmatranog su se razdoblja kretali na sljedeći način:

Tablica 5.

Obujam proizvodnje, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u Uniji

 

2016.

2017.

2018.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

Obujam proizvodnje (u tonama)

300 000 – 350 000

342 000 – 392 000

339 000 – 389 000

327 000 – 377 000

Indeks

100

114

113

109

Proizvodni kapaciteti (u tonama)

350 000 – 400 000

381 000 – 431 000

395 000 – 445 000

395 000 – 445 000

Indeks

100

109

113

113

Iskorištenost kapaciteta (%)

90–100

90–100

90–100

87–97

Indeks

100

105

100

97

Izvor: odgovori na upitnik

(238)

Obujam proizvodnje povećao se za 9 % tijekom razmatranog razdoblja, a vrhunac proizvodnje postignut je 2017. (kada je bio za 14 % veći nego 2016.). Kretanje obujma proizvodnje industrije Unije u velikoj mjeri prati kretanje potrošnje u Uniji.

(239)

Proizvodni kapacitet stalno se povećavao tijekom razmatranog razdoblja, a u usporedbi s 2016. bio je za 13 % veći u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(240)

Iskorištenost kapaciteta bila je promjenjiva tijekom razmatranog razdoblja te je dosegnula najnižu razinu tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, na 3 % ispod razine iz 2016.

5.5.3.   Obujam prodaje i tržišni udio

(241)

Obujam prodaje i tržišni udio industrije Unije tijekom razmatranog su se razdoblja kretali na sljedeći način:

Tablica 6.

Obujam prodaje i tržišni udio u Uniji

 

2016.

2017.

2018.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

Ukupni obujam prodaje na tržištu Unije (u tonama)

250 000 – 300 000

292 000 – 342 000

280 000 – 330 000

275 000 – 325 000

Indeks

100

117

112

110

Prodaja na ograničenom tržištu

0–5 000

0–5 000

0–5 000

0–5 000

Prodaja na slobodnom tržištu

245 000 – 300 000

287 000 – 342 000

275 000 – 330 000

270 000 – 325 000

Indeks

100

116

112

110

Tržišni udio prodaje na slobodnom tržištu (%)

50–60

54–64

52–62

54–64

Indeks

100

109

104

107

Izvor: odgovori na upitnik

(242)

Prodaja na ograničenom tržištu, uglavnom povezana s proizvodnjom posebnih proizvoda i posebnih soli za koje je limunska kiselina potrebna kao ulazni element, bila je na maloj razini ispod 5 000 tona svake godine razmatranog razdoblja te stoga nije imala primjetan učinak na stanje industrije Unije, uključujući njezine tržišne udjele.

(243)

Prodaja se razvijala slično kretanju proizvodnje i povećala se za 10 % tijekom razmatranog razdoblja, a bila je na najvišoj razini 2017.

(244)

Tržišni udio industrije Unije bio je između 50 % i 64 % svake godine razmatranog razdoblja. U razdoblju ispitnog postupka revizije povećao se za približno četiri postotna boda.

5.5.4.   Zaposlenost i produktivnost

(245)

Zaposlenost i produktivnost razvijali su se u Uniji tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 7.

Zaposlenost i produktivnost u Uniji

 

2016.

2017.

2018.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

Broj zaposlenika

600 – 650

624 – 674

642 – 692

642 – 792

Indeks

100

104

107

107

Produktivnost (jedinica/zaposlenik)

500 – 550

550 – 600

530 – 580

510 – 560

Indeks

100

110

106

102

Izvor: odgovori na upitnik

(246)

Broj zaposlenih izražen u ekvivalentu punog radnog vremena povećao se za približno 7 % tijekom razmatranog razdoblja te dosegao razinu od više od 640 zaposlenika u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(247)

Produktivnost je tijekom razmatranog razdoblja porasla tek neznatno za približno 2 %. S tim u vezi, produktivnost se izražava kao broj tona po broju zaposlenih (ekvivalenti punog radnog vremena) tijekom godine.

5.5.5.   Visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga

(248)

Učinak stvarnih dampinških marži na industriju Unije ublažen je preuzetom obvezom koja se primjenjivala na razinu cijena velikih kineskih proizvođača izvoznika te je ona djelovala kao prag za relevantne kineske izvozne cijene.

(249)

Stoga se može zaključiti da se industrija Unije oporavila od štete prouzročene prethodnim dampingom kineskih proizvođača izvoznika. Tijekom razmatranog razdoblja nastavio se postupak oporavka industrije Unije, što pokazuje povoljno kretanje glavnih pokazatelja štete.

5.5.6.   Cijene i čimbenici koji utječu na cijene

(250)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije prema nepovezanim kupcima u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 8.

Prodajne cijene u Uniji

 

2016.

2017.

2018.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

Prosječna jedinična prodajna cijena na slobodnom tržištu (EUR/tona)

1 000 – 1 100

980–1 080

1 010 – 1 110

1 010 – 1 110

Indeks

100

98

101

101

Jedinični trošak proizvodnje (EUR/tona)

800 – 900

760 – 860

824 – 924

840 – 940

Indeks

100

95

103

105

Izvor: odgovori na upitnik

(251)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije prema nepovezanim kupcima u Uniji bile su vrlo stabilne i porasle su samo za 1 % tijekom razmatranog razdoblja.

(252)

Jedinični trošak proizvodnje mijenjao se tijekom razmatranog razdoblja, a u razdoblju ispitnog postupka revizije dosegao je 5 % veću razinu u odnosu na 2016. Povećanje troškova u kombinaciji sa samo malim rastom prodajnih cijena uzrokovalo je smanjenje profitabilnosti, kako je opisano u uvodnoj izjavi 257.

5.5.7.   Troškovi rada

(253)

Prosječni troškovi rada proizvođača Unije tijekom razmatranog su se razdoblja kretali na sljedeći način:

Tablica 9.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

 

2016.

2017.

2018.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

Prosječni troškovi rada po zaposleniku (EUR)

70 000 – 80 000

70 000 – 80 000

71 400 – 81 400

72 800 – 82 800

Indeks

100

100

102

104

Izvor: odgovori na upitnik

(254)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije porasli su za 4 % tijekom razmatranog razdoblja, što je niže od inflacije u Uniji tijekom tog razdoblja.

5.5.8.   Zalihe

(255)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 10.

Zalihe

 

2016.

2017.

2018.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

Završne zalihe (u tonama)

20 000 – 25 000

16 200 – 21 200

24 400 – 39 400

24 000 – 28 000

Indeks

100

81

122

120

Završne zalihe kao postotak proizvodnje (%)

5–10

3–8

5–10

5–11

Indeks

100

71

107

110

Izvor: odgovori na upitnik

(256)

Završne zalihe proizvođača iz Unije povećale su se tijekom razmatranog razdoblja. Razina zaliha na stabilnoj je razini nakon povećane prodaje i proizvodnje. Mnogo niža razina zaliha bila je iznimka za kraj 2017. Iznimka je povezana s povećanom potražnjom za limunskom kiselinom zbog zamjene fosfata u kemijskom sastavu određenih proizvoda, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 220.

5.5.9.   Profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala

(257)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 11.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

 

2016.

2017.

2018.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

Profitabilnost prodaje u Uniji nepovezanim kupcima (% prodajnog prometa)

15–20

18–23

14–19

11–16

Indeks

100

120

94

79

Indeks novčanog toka

100

140

100

102

Ulaganja (EUR)

40 000 000 – 50 000 000

35 600 000 – 45 600 000

31 200 000 – 41 200 000

39 600 000 – 49 600 000

Indeks

100

89

78

99

Povrat ulaganja (%)

30–40

37–48

27–38

26–36

Indeks

100

125

92

86

Izvor: odgovori na upitnik

(258)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje.

(259)

Profitabilnost tijekom razmatranog razdoblja bila je na najvišoj razini 2017. Iznimne okolnosti bile su povezane sa zamjenom fosfata, kako je opisano u uvodnoj izjavi 220., a veća profitabilnost te godine trebala bi biti povezana s povećanom potražnjom u toj određenoj godini. Ukupna profitabilnost industrije u razdoblju ispitnog postupka revizije bila je iznad 10 %.

(260)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Njegov se razvoj zadržao na sličnim razinama tijekom razmatranog razdoblja, osim 2017.

(261)

Povrat ulaganja je dobit izražena kao postotak neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Njegov je razvoj bio sličan razvoju profitabilnosti te je ostao na zadovoljavajućim razinama tijekom čitavog razmatranog razdoblja.

(262)

Nijedan od proizvođača iz Unije nije prijavio poteškoće s prikupljanjem kapitala tijekom razmatranog razdoblja.

5.6.   Zaključak o šteti

(263)

Većina pokazatelja štete kao što su proizvodnja, obujam prodaje, zaposlenost, kapacitet, produktivnost i novčani tok razvijali su se pozitivno. Iako je kretanje financijskih pokazatelja kao što su profitabilnost i povrat ulaganja negativno, njihove su apsolutne razine zadovoljavajuće i ne ukazuju na znak materijalne štete.

(264)

Stoga je Komisija zaključila da industrija Unije nije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. Osnovne uredbe tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

6.   VJEROJATNOST PONAVLJANJA ŠTETE

6.1.   Opće napomene

(265)

Komisija je u uvodnoj izjavi 262. zaključila da industrija Unije nije pretrpjela materijalnu štetu tijekom razmatranog razdoblja i procijenila, u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, postoji li vjerojatnost ponavljanja prvotno nanesene štete nastale dampinškim uvozom iz Kine ako se dopusti da mjere protiv kineskog uvoza isteknu (64).

(266)

Prethodna kretanja u pogledu cijena i količine uvoza proizvoda iz postupka revizije iz Kine pokazuju da su, iako su kineski izvoznici zadržali znatnu prisutnost na tržištu Unije, mjere na snazi (pristojba i preuzete obveze) dovele do poboljšanja tržišnih uvjeta. Ta su kretanja najviše koristila industriji Unije jer je tržišna prisutnost ostalih trećih zemalja ostala ograničena. To upućuje na to da je uklanjanje štete uglavnom posljedica postojanja mjera na snazi.

(267)

Kao što je spomenuto u uvodnim izjavama 196. i 197., proizvođači izvoznici u NRK imaju goleme i sve veće rezervne kapacitete koji im omogućuju da vrlo brzo povećaju svoj izvoz. Usto, zbog isplativijih cijena na tržištu Unije u usporedbi s većinom tržišta trećih zemalja, vjerojatno je da bi se znatne količine koje se trenutačno izvoze u te zemlje mogle preusmjeriti na tržište Unije dopusti li se da isteknu antidampinške mjere.

(268)

Nadalje, na glavnim međunarodnim tržištima postoje mjere trgovinske zaštite za kinesku limunsku kiselinu. Stoga će kineskim proizvođačima izvoznicima biti teže prodavati na tim tržištima nego na nezaštićenom tržištu Unije dopusti li se da antidampinške mjere isteknu.

(269)

Usto, razine cijena kineskih izvoznika bile su znatno niže od cijena industrije Unije čak i s mjerama na snazi. Bez pristojbi, sniženje cijena proizvođača izvoznika bez preuzete obveze bilo bi veće od 29 %. Prethodno navedeno pokazuje razine cijena s kojima bi kineski proizvođači izvoznici vjerojatno ušli na tržište Unije da nema mjera. Bez mjera na snazi industrija Unije ne bi mogla zadržati svoje cijene te bi vjerojatno pretrpjela gubitke kao u početnom ispitnom postupku.

(270)

Vjerojatnost jeftinog kineskog izvoza da nema mjera potvrđuju i brojni antidampinški ispitni postupci protiv kineske limunske kiseline u drugim zemljama navedeni u uvodnoj izjavi 200.

(271)

Kombinacija velikog izvoznog kapaciteta kineskih proizvođača i štetnih cijena izravno bi dovela do brzog gubitka prodaje industrije Unije i/ili pada njezinih cijena, što bi dovelo do velikog financijskog pogoršanja te bi se ugrozio opstanak industrije Unije, kao što je pokazalo zatvaranje ostalih proizvođača iz Unije, spomenuto u uvodnoj izjavi 276.

(272)

Nakon objave CCCMC i tri proizvođača izvoznika koji surađuju komentirali su o vjerojatnosti ponavljanja štete da povećani uvoz po nižim cijenama ne bi imao komercijalni ni tržišni smisao u slučaju isteka mjera. Osim toga, CCCMC je tvrdio i da mjere trgovinske zaštite u drugim zemljama ne bi imale znatan utjecaj na donošenje odluka proizvođača izvoznika iz Kine. Te tvrdnje nisu bile potkrijepljene niti se njima na bilo koji način dokazalo da je širok raspon prethodno navedenih materijalnih elemenata i obrazloženja netočan. Nadalje, Komisija je primijetila da su uvozne cijene bez pristojbi, kako je prikazano u tablici 3., već znatno niže od troškova proizvodnje industrije Unije (kako je prikazano u tablici 11.). Stoga bi se čak i zadržavanjem tako niskih uvoznih cijena izvršilo pritisak na industriju Unije, koji bi vjerojatno ponovno postao šteta. Te se tvrdnje stoga ne mogu prihvatiti.

(273)

Stoga se zaključuje da bi izostanak mjera vrlo vjerojatno doveo do znatnog povećanja izvoza iz Kine po dampinškim cijenama i vjerojatno bi se ponovila materijalna šteta.

7.   INTERES UNIJE

(274)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera bilo protivno interesu Unije kao cjeline. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na procjeni svih različitih uključenih interesa, uključujući interes industrije Unije, uvoznika i korisnikâ.

7.1.   Interes industrije Unije

(275)

Oba proizvođača iz Unije koja zajedno čine 100 % proizvodnje u Uniji surađivala su u ovom ispitnom postupku. Kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 263., industrija Unije oporavila se od štete uzrokovane prošlim dampingom i njezino je poslovanje održivo kada ne podliježu nelojalnoj konkurenciji dampinškog uvoza.

(276)

Industrija Unije pratila je povećanu potražnju za limunskom kiselinom, među ostalim ulaganja potrebna za povećanje proizvodnog kapaciteta te ga planira dalje povećavati.

(277)

Istodobno, ukidanje mjera vrlo bi vjerojatno dovelo do povećanja nepoštenog tržišnog natjecanja zbog dampinškog kineskog uvoza, čime bi se doveo u opasnost nastavak rada preostalih proizvođača u industriji koja je inače održiva. Podsjeća se da su tri proizvođača iz Unije zatvorila svoja postrojenja prije uvođenja mjera protiv kineskog uvoza.

(278)

Komisija je stoga zaključila da je u interesu Unije da se zadrže mjere na snazi.

7.2.   Interes nepovezanih uvoznika

(279)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 18., samo je jedan nepovezani uvoznik dostavio odgovor na upitnik. Stoga među uvoznicima nije bilo previše interesa za ispitni postupak.

(280)

Uvoznici limunske kiseline često su trgovci širokog spektra kemijskih proizvoda i stoga nisu ograničeni na limunsku kiselinu. Nadalje, uvoze kemijske proizvode iz drugih trećih zemalja osim Kine, a trguju i proizvodima koje proizvodi industrija Unije. Stoga se očekuje da će potencijalni učinak zadržavanja pristojbi na uvoznike biti vrlo ograničen.

7.3.   Interes korisnikâ

(281)

Kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 23., Komisija je primila odgovore na upitnik od četiriju korisnika iz industrije zdravlja, ljepote i kućne higijene. Unatoč tomu što je industrija hrane i pića bila najveći korisnik limunske kiseline, nijedan korisnik iz te industrije nije surađivao u ispitnom postupku.

(282)

Limunska kiselina čini malen ili čak zanemariv dio strukture troškova većine korisnika. U nekim posebnim vrstama proizvoda, posebno u području proizvoda za kućnu higijenu kao što su tablete za perilicu posuđa, udio limunske kiseline mnogo je veći.

(283)

U svojim primjedbama korisnici koji su surađivali tvrdili su da se industrija Unije u potpunosti oporavila i naznačili da nije u mogućnosti u potpunosti zadovoljiti potražnju u Uniji. U primjedbama se navodi i da je, posebno za proizvode s izrazito visokim udjelom limunske kiseline, proizvodnja tih proizvoda u Uniji manje konkurentna u usporedbi sa zemljama u kojima limunska kiselina ne podliježe pristojbama. Korisnici su ukazali i na dobru financijsku situaciju proizvođača iz Unije.

(284)

Postojeće mjere nisu utjecale na dostupnost limunske kiseline iz izvora koji nisu iz Unije, što je potvrđeno stalnim velikim prisustvom kineskog izvoza. I proizvođači iz Unije i kineski ulagači u Uniju iz uvodne izjave 199. planiraju povećanje proizvodnih kapaciteta u Uniji.

(285)

Profitabilnost korisnika koji surađuju bila je visoka, a za većinu njih financijski je učinak troškova limunske kiseline kao sirovine bio zanemariv. Za korisnike koji se bave proizvodnjom vrste proizvoda koji sadržavaju veći udio limunske kiseline ti su proizvodi bili samo dio mnogo šireg asortimana. Tijekom prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera, kada je više korisnika surađivalo u ispitnom postupku, Komisija je utvrdila da limunska kiselina čini najviše 5 % troškova sirovina korisnika koji proizvode kemijske proizvode. Stoga se smatralo da je učinak mjera na te korisnike ograničen.

(286)

U smislu ravnoteže, pozitivan učinak mjera na industriju Unije uvelike je nadmašio ograničen negativni utjecaj mjera na snazi na korisnike.

7.4.   Ostali čimbenici – sigurnost izvora opskrbe

(287)

Sigurnost opskrbe važan je element tržišta limunske kiseline. Za većinu primjena limunske kiseline čimbenik cijene bio je zanemariv, a ključno je bilo da proizvod iz postupka revizije bude dostupan kao sirovina. Opstanak industrije Unije bio bi ugrožen bez mjera te bi došlo do posljedica izvan same industrije, npr. smanjenja dostupnih izvora opskrbe ili smanjenja broja konkurenata na tržištu.

7.5.   Zaključak o interesu Unije

(288)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi povezani s interesom Unije protiv zadržavanja postojećih mjera za uvoz limunske kiseline podrijetlom iz Kine.

8.   ANTIDAMPINŠKE MJERE

(289)

Na temelju zaključaka do kojih je Komisija došla s obzirom na ponavljanje dampinga i štete te s obzirom na interes Unije, trebalo bi zadržati antidampinške mjere koje se primjenjuju na limunsku kiselinu iz Kine.

(290)

Kad je riječ o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske („UK”) iz Europske unije, koje je stupilo na snagu 1. siječnja 2021., Komisija je analizirala i njegov učinak na zaključke ove revizije zbog predstojećeg isteka mjera.

(291)

S tim u vezi, Komisija je utvrdila da je tijekom razmatranog razdoblja udio ukupnog uvoza limunske kiseline u UK činio manje od 10 % ukupnog uvoza na razini EU-28 (izvor: baza podataka iz članka 14. stavka 6.). Smanjenje unutarnjeg tržišta na EU27 ne bi utjecalo ni na privlačnost tržišta Unije ni na razinu cijena uvoza predmetnog proizvoda u Uniji.

(292)

Jedina dva proizvođača iz Unije ostvarila su u Ujedinjenoj Kraljevini podjednaku prodaju.

(293)

Za dva kineska proizvođača izvoznika kod kojih je dampinška marža izračunana kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 189. uklanjanje izvozne prodaje u Ujedinjenoj Kraljevini za potrebe izračuna dampinške marže ne bi imalo učinak veći od jednog postotnog boda. Posljedično se ne bi mijenjale ni dampinške marže za proizvođače koji ne surađuju.

(294)

Komisija je stoga zaključila da se rezultati ovog ispitnog postupka koji dovode do zadržavanja antidampinških mjera ne bi razlikovali, neovisno o tome uzima li se UK u obzir u analizi. Nijedna zainteresirana strana nije iznijela primjedbe o tom pitanju.

(295)

Sve su zainteresirane strane obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti zadržavanje postojećih mjera. Odobreno im je i razdoblje za podnošenje prigovora nakon te objave.

(296)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (65), kada se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, kamata koju treba platiti trebala bi biti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, objavljena u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(297)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora uspostavljenog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Uvodi se konačna antidampinška pristojba na uvoz limunske kiseline i trinatrijeva citrata dihidrata, trenutačno razvrstanih u oznake KN 2918 14 00 i ex 2918 15 00 (oznaka TARIC 2918150011 i 2918150019), podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

2.   Stope konačne antidampinške pristojbe koje se primjenjuju na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno, za proizvod opisan u stavku 1. koji proizvode društva navedena u nastavku, jesu sljedeće:

Društvo

Konačna antidampinška pristojba (%)

Dodatna oznaka TARIC

COFCO Bio-Chemical Energy (Yushu) Co. Ltd – No 1 Dongfeng Avenue, Wukeshu Economic Development Zone, Changchun City 130401, NRK

35,7

A874

Laiwu Taihe Biochemistry Co., Ltd. — No 89, Changjiang Street, Laiwu City, Shandong Province, NRK

15,3

A880

RZBC Co., Ltd. – No 9 Xinghai West Road, Rizhao City, Shandong Province, NRK

36,8

A876

RZBC (Juxian) Co., Ltd – No 209 Laiyang Road, Juxian Economic Development Zone, Rizhao City, Shandong Province, NRK

36,8

A877

TTCA Co., Ltd. – West, Wenhe Bridge North, Anqiu City, Shandong Province, NRK

42,7

A878

Weifang Ensign Industry Co., Ltd. – No 1567 Changsheng Street, Changle, Weifang, Shandong Province, NRK

33,8

A882

Jiangsu Guoxin Union Energy Co., Ltd. – No 1 Redian Road, Yixing Economic Development Zone, Jiangsu Province, NRK

32,6

A879

Sva ostala društva

42,7

A999

3.   Konačna antidampinška pristojba koja se primjenjuje na uvoz podrijetlom iz Narodne Republike Kine, kako je navedeno u stavku 2., proširuje se na uvoz iste limunske kiseline i trinatrijeva citrata dihidrata koji se otpremaju iz Malezije, neovisno o tome jesu li deklarirani kao proizvod podrijetlom iz Malezije ili ne (oznaka KN ex 2918 14 00 (oznaka TARIC 2918140010) i ex 2918 15 00 (oznaka TARIC 2918150011).

4.   Uvjet za primjenu pojedinačnih stopa pristojbi utvrđenih za trgovačka društva navedena u stavku 2. podnošenje je carinskim tijelima država članica valjanog trgovačkog računa na kojem se nalazi datirana izjava koju je potpisao službenik subjekta koji izdaje račun, uz navođenje njegova imena i funkcije, koja glasi: „Ja, niže potpisani, potvrđujem da je (obujam) (proizvoda iz postupka revizije) iz ovog računa koji se prodaje za izvoz u Europsku uniju proizvelo društvo (naziv društva i adresa) (dodatna oznaka TARIC) u [predmetna zemlja]. Izjavljujem da su podaci na ovom računu potpuni i točni.” Ako se takav račun ne predoči, primjenjuje se pristojba koja se primjenjuje na sva ostala društva.

5.   Ako nije drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinama.

Članak 2.

1.   Uvoz prijavljen za puštanje u slobodan promet za koji su račune izdala društva od kojih je Komisija prihvatila preuzimanje obveza i čija su imena navedena u Odluci 2008/899/EZ, koja je naknadno izmijenjena Odlukom 2012/501/EU i Uredbom (EU) 2016/704, izuzet je od antidampinške pristojbe uvedene člankom 1., pod uvjetom:

(a)

da su ga navedena društva proizvela, otpremila i za njega izdala račun izravno prvom nezavisnom kupcu u Uniji; i

(b)

da je taj uvoz popraćen računom na temelju obveze, odnosno trgovačkim računom koji sadržava najmanje elemente te izjavu propisane u Prilogu ovoj Uredbi; i

(c)

da roba koja je prijavljena i predočena carinskim tijelima točno odgovara opisu na računu na temelju obveze.

2.   Carinski dug nastaje u trenutku prihvaćanja prijave za puštanje u slobodan promet:

(a)

kada se utvrdi, u pogledu uvoza opisanog u stavku 1., da nije ispunjen jedan ili više uvjeta navedenih u tom stavku; ili

(b)

kada Komisija u skladu s člankom 8. stavkom 9. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1225/2009 (66) povuče prihvaćanje preuzete obveze uredbom ili odlukom koja se odnosi na konkretne transakcije i izjavi da su odgovarajući računi na temelju preuzete obveze nevaljani.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. travnja 2021.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)  SL L 176, 30.6.2016., str. 21.

(2)  SL L 323, 3.12.2008., str. 1.

(3)  SL L 323, 3.12.2008., str. 62.

(4)  SL L 244, 8.9.2012., str. 27.

(5)  SL L 15, 22.1.2015., str. 8.

(6)  SL L 10, 15.1.2016., str. 3.

(7)  SL L 122, 12.5.2016., str. 19.

(8)  SL L 231, 14.9.2018., str. 20.

(9)  SL C 165, 14.5.2019., str. 3.

(10)  Obavijest o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka antidampinških mjera koje se primjenjuju na uvoz limunske kiseline podrijetlom iz Narodne Republike Kine, SL C 18, 20.1.2020., str. 3.

(11)  Poveznica na internetske stranice za konkretni predmet: https://trade.ec.europa.eu/tdi/case_details.cfm?id=2432.

(12)  Obavijest dostupna u dokumentaciji predmeta pod brojem t20.002450.

(13)  Obavijest dostupna u dokumentaciji predmeta pod brojem t20.002149.

(14)  Baza podataka o trgovini koju pruža IHS Markit, https://ihsmarkit.com/products.html

(15)  Obavijest dostupna u dokumentaciji predmeta pod brojem t20.007937.

(16)  Financijska baza podataka o poduzećima koju vodi Bureau van Dijk, www.bvdinfo.com

(17)  Radni dokument službi Komisije o znatnim poremećajima u gospodarstvu Narodne Republike Kine u svrhu ispitnih postupaka trgovinske zaštite, 20. prosinca 2017., SWD(2017) 483 final/2 (dalje u tekstu „Izvješće”).

(18)  WTO DS 494, EU – metodologije prilagodbe troškova, točke 7.76., 7.80. i 7.81.

(19)  SL L 338, 19.12.2017., str. 1.

(20)  Izvješće – poglavlje 2., str. 6.–7.

(21)  Izvješće – poglavlje 2., str. 10.

(22)  Dostupno na http://www.fdi.gov.cn/1800000121_39_4866_0_7.html (posljednji pristup 15. srpnja 2019.).

(23)  Izvješće – poglavlje 2., str. 20.–21.

(24)  Izvješće – poglavlje 3., str. 41., 73.–74.

(25)  Izvješće – poglavlje 6., str. 120.–121.

(26)  Izvješće – poglavlje 6., str. 122.–135.

(27)  Izvješće – poglavlje 7., str. 167.–168.

(28)  Izvješće – poglavlje 8., str. 169.–170., 200.–201.

(29)  Izvješće – poglavlje 2., str. 15.–16., Izvješće – poglavlje 4., str. 50., str. 84., Izvješće – poglavlje 5., str. 108.–109.

(30)  Izvješće – poglavlje 3., str. 22.–24. i poglavlje 5., str. 97.–108.

(31)  Izvješće – poglavlje 5., str. 104.–109.

(32)  Vidjeti 13. petogodišnji plan za preradu žitarica i ulja, odjeljak IV.2.1., dostupan na internetu na http://www.gov.cn/xinwen/2017-01/03/content_5155835.htm (posljednji pristup 21. prosinca 2020.).

(33)  Izvješće – poglavlje 5., str. 100.–101.

(34)  Izvješće – poglavlje 2., str. 26.

(35)  Izvješće – poglavlje 2., str. 31.–32.

(36)  Dostupno na https://www.reuters.com/article/us-china-congress-companies-idUSKCN1B40JU (posljednji pristup 15. srpnja 2019.).

(37)  Izvješće – poglavlja od 14.1. do 14.3.

(38)  Izvješće – poglavlje 4., str. 41.–42., 83.

(39)  Izvješće – poglavlje 12., str. 319.

(40)  Informacije o subvencijama dostupne na internetskim stranicama Ministarstva poljoprivrede: http://www.moa.gov.cn/gk/zcfg/qnhnzc/201904/t20190416_6179338.htm.

(41)  Vidjeti Obavijest NDRC-a 2017/627 kojom se izvan snage stavlja „Obavijest NDRC-a o pitanjima povezanima s upravljanjem projektima duboke prerade kukuruza”, dostupna na: https://www.ndrc.gov.cn/fggz/cyfz/zcyfz/201704/t20170417_1149901.html.

(42)  Ibid.

(43)  Izvješće – poglavlje 6., str. 138.–149.

(44)  Izvješće – poglavlje 9., str. 216.

(45)  Izvješće – poglavlje 9., str. 213.–215.

(46)  Izvješće – poglavlje 9., str. 209.–211.

(47)  Izvješće – poglavlje 13., str. 332.–337.

(48)  Izvješće – poglavlje 13., str. 336.

(49)  Izvješće – poglavlje 13., str. 337.–341.

(50)  Izvješće – poglavlje 6., str. 114.–117.

(51)  Izvješće – poglavlje 6., str. 119.

(52)  Izvješće – poglavlje 6., str. 120.

(53)  Izvješće – poglavlje 6., str. 121.–122., 126.–128., 133.–135.

(54)  Vidjeti Radni dokument MMF-a „Resolving China’s Corporate Debt Problem” (Rješavanje problema korporativnog duga u Kini), Wojciech Maliszewski, Serkan Arslanalp, John Caparusso, José Garrido, Si Guo, Joong Shik Kang, W. Raphael Lam, T. Daniel Law, Wei Liao, Nadia Rendak, Philippe Wingender, Jiangyan, listopad 2016., WP/16/203.

(55)  Izvješće – poglavlje 6., str. 121.–122., 126.–128., 133.–135.

(56)  https://www.indexmundi.com/agriculture/?commodity=corn.

(57)  https://www.indexmundi.com/commodities/?commodity=corn&months=60&currency=eur.

(58)  https://qdd.oecd.org/subject.aspx?Subject=ExportRestrictions_IndustrialRawMaterials.

(59)  https://www.ilo.org/ilostat/faces/oracle/webcenter/portalapp/pagehierarchy/Page21.jspx?_afrLoop=2007202804813928&_afrWindowMode=0&_afrWindowId=ejmgka3iz_63#!%40%40%3F_afrWindowId%3Dejmgka3iz_63%26_afrLoop%3D2007202804813928%26_afrWindowMode%3D0%26_adf.ctrl-state%3Dejmgka3iz_119.

(60)  SL L 123, 19.5.2015., str. 33. U članku 2. stavku 7. osnovne uredbe navedeno je da se domaće cijene u tim zemljama ne mogu koristiti za određivanje uobičajene vrijednosti i da su takvi podaci o uvozu u svakom slučaju zanemarivi.

(61)  Dostupno na: http://www.gtis.com/gta/.

(62)  Komisija je podatke o razini kapaciteta u Kini, zajedno s izvornim materijalima, učinila dostupnima u dokumentaciji na uvid zainteresiranim stranama 7. lipnja 2020., osim br. t20.004035.

(63)  China-CEE Institute: China and Hungary: 70 years of bilateral relations in a changing world (Kina i Mađarska: 70 godina bilateralnih odnosa u svijetu koji se mijenja), prosinac 2019., str. 75.

(64)  Vidjeti izvješće Žalbenog tijela, Sjedinjene Američke Države – antidampinške mjere za cjevaste artikle za naftna polja iz Meksika (WT/DS282/AB/R), točke 108. i 122.–123.

(65)  SL L 193, 30.7.2018., str. 1.

(66)  SL L 343, 22.12.2009., str. 51.


PRILOG

Trgovački račun za prodaju u Europskoj uniji robe društava koja podliježu preuzetoj obvezi sadržava sljedeće elemente:

1.

Naslov „TRGOVAČKI RAČUN UZ ROBU KOJA PODLIJEŽE PREUZETOJ OBVEZI”.

2.

Naziv društva koje izdaje trgovački račun.

3.

Broj trgovačkog računa.

4.

Datum izdavanja trgovačkog računa.

5.

Dodatnu oznaku TARIC pod kojom se roba na računu carini na granici Europske unije.

6.

Točan opis robe, uključujući sljedeće:

brojčanu oznaku proizvoda (PCN) koja se upotrebljava za potrebe preuzete obveze,

jednostavan opis robe koja odgovara dotičnom PCN-u,

brojčanu oznaku proizvoda trgovačkog društva (CPC),

oznaku TARIC,

količinu (u tonama).

7.

Opis uvjeta prodaje, uključujući sljedeće:

cijenu po toni,

primjenjive uvjete plaćanja,

primjenjive uvjete isporuke,

ukupne popuste i rabate.

8.

Naziv društva koje djeluje kao uvoznik u Europsku uniju kojemu društvo izravno izdaje trgovački račun uz robu koja podliježe preuzetoj obvezi.

9.

Ime službenika društva koji je izdao trgovački račun i sljedeću potpisanu izjavu:

„Ja, niže potpisani, potvrđujem da se prodaja robe navedene na ovom računu i namijenjene izravnom izvozu u Europsku uniju obavlja u okviru i pod uvjetima obveze koju je ponudilo trgovačko društvo (TRGOVAČKO DRUŠTVO) i koju je Europska komisija prihvatila Provedbenom odlukom (EU) 2015/87. Izjavljujem da su podaci na ovom računu potpuni i točni.”


15.4.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 129/119


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/608

оd 14. travnja 2021.

o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2019/1793 o privremenom povećanju službenih kontrola i hitnim mjerama kojima se uređuje ulazak određene robe iz određenih trećih zemalja u Uniju, o provedbi uredaba (EU) 2017/625 i (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i zahtjeva propisa o hrani, o osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane i utvrđivanju postupaka u pitanjima sigurnosti hrane (1), a posebno njezin članak 53. stavak 1. točku (b),

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima kojima se osigurava primjena propisa o hrani i hrani za životinje, pravila o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja, o izmjeni uredaba (EZ) br. 999/2001, (EZ) br. 396/2005, (EZ) br. 1069/2009, (EZ) br. 1107/2009, (EU) br. 1151/2012, (EU) br. 652/2014, (EU) 2016/429 i (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća, uredaba Vijeća (EZ) br. 1/2005 i (EZ) br. 1099/2009 i direktiva Vijeća 98/58/EZ, 1999/74/EZ, 2007/43/EZ, 2008/119/EZ i 2008/120/EZ te o stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 854/2004 i (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 89/608/EEZ, 89/662/EEZ, 90/425/EEZ, 91/496/EEZ, 96/23/EZ, 96/93/EZ i 97/78/EZ te Odluke Vijeća 92/438/EEZ (Uredba o službenim kontrolama) (2), a posebno njezin članak 47. stavak 2. prvi podstavak točku (b), članak 54. stavak 4. prvi podstavak točke (a) i (b) i članak 90. prvi stavak točke (a), (b) i (c).

budući da:

(1)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/1793 (3) utvrđena su pravila o privremenom povećanju službenih kontrola pri ulasku u Uniju određene hrane i hrane za životinje neživotinjskog podrijetla iz određenih trećih zemalja navedene u Prilogu I. toj provedbenoj uredbi i posebni uvjeti kojima se uređuje ulazak određene hrane i hrane za životinje iz određenih trećih zemalja u Uniju zbog rizika od kontaminacije mikotoksinima, uključujući aflatoksine, ostacima pesticida, pentaklorfenolom i dioksinima te mikrobiološke kontaminacije, koja je navedena u Prilogu II. toj provedbenoj uredbi.

(2)

Provedbenom uredbom (EU) 2019/1793 utvrđeni su zahtjevi povezani s predloškom službenog certifikata za ulazak u Uniju pošiljaka hrane i hrane za životinje navedene u Prilogu II. toj provedbenoj uredbi te pravila za izdavanje takvog certifikata u papirnatom i elektroničkom obliku. U skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/1715 (4) sustav TRACES komponenta je sustava za upravljanje informacijama za službene kontrole (IMSOC) koja omogućuje da se cijeli postupak izrade certifikata obavlja elektronički te na taj način spriječe moguće prijevarne ili obmanjujuće prakse u pogledu službenih certifikata. Stoga je Provedbenom uredbom (EU) 2019/1793 utvrđen predložak službenog certifikata koji je u skladu sa sustavom TRACES.

(3)

Zahtjevi za certificiranje iz Provedbene uredbe (EU) 2019/1793 u skladu su sa zahtjevima koji su u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2019/628 (5) utvrđeni za službene certifikate za ulazak u Uniju. Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2020/2235 (6) stavlja se izvan snage i zamjenjuje Provedbena uredba (EU) 2019/628 od 21. travnja 2021. te se izmjenjuju i pojašnjavaju zahtjevi za predloške službenih certifikata utvrđeni u toj provedbenoj uredbi.

(4)

Konkretno, u Provedbenoj uredbi (EU) 2020/2235 razlikuju se službeni certifikati izdani u papirnatom obliku, elektronički službeni certifikati izdani u skladu sa zahtjevima iz članka 39. stavka 1. Provedbene uredbe (EU) 2019/1715 i službeni certifikati izdani u papirnatom obliku ispunjeni u sustavu TRACES i iz njega preuzeti u obliku ispisa. Osim toga, tom se provedbenom uredbom utvrđuju jezični zahtjevi za službene certifikate za ulazak u Uniju radi olakšavanja službenih kontrola na graničnim kontrolnim postajama unosa u Uniju. Kako bi se uskladili službeni certifikati za različite kategorije robe i osigurala usklađenost s novim zahtjevima za certificiranje u službenim certifikatima za ulazak u Uniju utvrđenima Provedbenom uredbom (EU) 2020/2235, primjereno je izmijeniti članak 11. Provedbene uredbe (EU) 2019/1793.

(5)

U skladu s člankom 12. Provedbene uredbe (EU) 2019/1793 popisi iz priloga I. i II. trebaju se redovito, a najmanje svakih šest mjeseci, revidirati kako bi se uzele u obzir nove informacije o riziku i neusklađenosti sa zakonodavstvom Unije.

(6)

Pojava i važnost nedavnih incidenata u vezi s hranom prijavljenih putem Sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF), kako je uspostavljen Uredbom (EZ) br. 178/2002, te informacije o službenim kontrolama hrane i hrane za životinje neživotinjskog podrijetla koje su provele države članice upućuju na to da bi popise iz priloga I. i II. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/1793 trebalo izmijeniti.

(7)

Konkretno, zbog čestih neusklađenosti s odgovarajućim zahtjevima propisanima zakonodavstvom Unije u pogledu kontaminacije Salmonellom koje su utvrđene tijekom službenih kontrola koje su države članice provele u skladu s Provedbenom uredbom (EU) 2019/1793 u 2019. i prvoj polovini 2020. te zbog velikog broja prijava RASFF-u u tom razdoblju primjereno je povećati učestalost provjera identiteta i fizičkih provjera crnog papra (Piper nigrum) iz Brazila s 20 % na 50 %.

(8)

Zbog čestih neusklađenosti s odgovarajućim zahtjevima propisanima zakonodavstvom Unije u pogledu kontaminacije ostacima pesticida koje su utvrđene tijekom službenih kontrola koje su države članice provele u skladu s Provedbenom uredbom (EU) 2019/1793 u drugoj polovini 2019. i prvoj polovini 2020. primjereno je povećati učestalost provjera identiteta i fizičkih provjera paprike vrste Capsicum (osim slatke) iz Tajlanda s 10 % na 20 %.

(9)

Zbog čestih neusklađenosti s odgovarajućim zahtjevima propisanima zakonodavstvom Unije u pogledu kontaminacije aflatoksinima koje su utvrđene tijekom službenih kontrola koje su države članice provele u skladu s Provedbenom uredbom (EU) 2019/1793 u drugoj polovini 2019. i prvoj polovini 2020. te zbog velikog broja prijava RASFF-u u prvoj polovini 2020. primjereno je povećati učestalost provjera identiteta i fizičkih provjera kikirikija iz Indije s 10 % na 50 %.

(10)

Slatka paprika (Capsicum annuum) iz Turske već je uvrštena u Prilog I. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/1793 zbog rizika od kontaminacije ostacima pesticida. Za pošiljke paprike vrste Capsicum (osim slatke) iz Turske podaci koji proizlaze iz prijava primljenih putem RASFF-a u prvoj polovini 2020. upućuju na pojavu novih rizika za zdravlje ljudi zbog moguće kontaminacije ostacima pesticida, zbog čega je potrebno povećati razinu službenih kontrola. Postojeći unos za slatku papriku (Capsicum annuum) iz Turske trebalo bi stoga izmijeniti kako bi se obuhvatile sve paprike vrste Capsicum.

(11)

Za goji bobice iz Kine navedene u Prilogu I. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/1793 zbog rizika od kontaminacije ostacima pesticida te za sušeno grožđe iz Turske navedeno u tom prilogu zbog rizika od kontaminacije okratoksinom A dostupne informacije za drugu polovinu 2019. i prvu polovinu 2020. upućuju na općenito zadovoljavajući stupanj usklađenosti s odgovarajućim zahtjevima propisanima zakonodavstvom Unije. Budući da povećana razina službenih kontrola za te proizvode više nije opravdana, unose u Prilogu I. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/1793 koji se odnose na te proizvode trebalo bi izbrisati.

(12)

Kada je riječ o kikirikiju iz Brazila navedenom u Prilogu II. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/1793 zbog rizika od kontaminacije aflatoksinima, učestalost neusklađenosti s odgovarajućim zahtjevima propisanima zakonodavstvom Unije utvrđenih tijekom službenih kontrola koje su provele države članice smanjila se u drugoj polovini 2019. i ostala niska u prvoj polovini 2020. Stoga je primjereno izbrisati unos koji se odnosi na kikiriki iz Brazila iz Priloga II. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/1793, uvrstiti ga u Prilog I. toj provedbenoj uredbi i utvrditi učestalost provjera identiteta i fizičkih provjera na 10 %.

(13)

Kada je riječ o kikirikiju iz Kine navedenom u Prilogu II. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/1793 zbog rizika od kontaminacije aflatoksinima, učestalost neusklađenosti s odgovarajućim zahtjevima propisanima zakonodavstvom Unije utvrđenih tijekom službenih kontrola koje su provele države članice smanjila se u drugoj polovini 2019. i prvoj polovini 2020. Stoga je primjereno izbrisati unos koji se odnosi na kikiriki iz Kine iz Priloga II. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/1793, uvrstiti ga u Prilog I. toj provedbenoj uredbi i utvrditi učestalost provjera identiteta i fizičkih provjera na 10 %. Zbog obujma trgovine tim proizvodima ta je učestalost dovoljna da se osigura odgovarajuća razina praćenja.

(14)

Kada je riječ o lješnjacima iz Turske navedenima u Prilogu II. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/1793 zbog rizika od kontaminacije aflatoksinima, učestalost neusklađenosti s odgovarajućim zahtjevima propisanima zakonodavstvom Unije utvrđenih tijekom službenih kontrola koje su provele države članice smanjila se u drugoj polovini 2019. i prvoj polovini 2020. Stoga je primjereno izbrisati unos koji se odnosi na lješnjake iz Turske iz Priloga II. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/1793, uvrstiti ga u Prilog I. toj provedbenoj uredbi i utvrditi učestalost provjera identiteta i fizičkih provjera na 5 %. Zbog obujma trgovine tim proizvodima ta je učestalost dovoljna da se osigura odgovarajuća razina praćenja.

(15)

Prehrambeni proizvodi koji sadržavaju listove betela (Piper betle) ili se od njih sastoje, podrijetlom ili poslani iz Bangladeša, uvršteni su u Prilog II.a Provedbenoj uredbi (EU) 2019/1793 zbog rizika od kontaminacije Salmonellom. Stoga je uvoz tih proizvoda u Uniju zabranjen od lipnja 2014. Bangladeš je dostavio pisana jamstva tako što je 27. srpnja 2020. podnio novi akcijski plan s mjerama kojima su obuhvaćeni svi koraci u lancu proizvodnje, što je Komisija ocijenila zadovoljavajućim. Na temelju te ocjene primjereno je iz Priloga II.a Provedbenoj uredbi (EU) 2019/1793 izbrisati unos koji se odnosi na prehrambene proizvode koji sadržavaju listove betela (Piper betle) ili se od njih sastoje, podrijetlom ili poslane iz Bangladeša, uvrstiti ga u Prilog II. toj provedbenoj uredbi i utvrditi učestalost provjera identiteta i fizičkih provjera na 50 %.

(16)

Kako bi se osigurala učinkovita zaštita od mogućih rizika za zdravlje koji nastaju zbog mikrobiološke ili kemijske kontaminacije sezamova sjemena, u stupcima koji se odnose na „oznaka KN” u tablicama u prilozima I. i II. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/1793 trebalo bi dodati oznaku KN za prženo sezamovo sjeme u recima koji se odnose na „sezamovo sjeme (hrana)”.

(17)

U dijelu II. predloška službenog certifikata iz Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/1793 utvrđene su zdravstvene informacije koje službena osoba za certificiranje treba dostaviti pri ispunjavanju certifikata. Radi pravne sigurnosti trebalo bi pojasniti da informacije o zdravlju hrane ili hrane za životinje neživotinjskog podrijetla mogu obuhvaćati više od jednog certifikata ako je takvo certificiranje obvezno u skladu s člankom 11. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) 2019/1793 u vezi s Prilogom II. toj provedbenoj uredbi.

(18)

Provedbenu uredbu (EU) 2019/1793 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti. Radi dosljednosti i jasnoće primjereno je u cijelosti zamijeniti priloge I., II., II.a i IV. toj provedbenoj uredbi.

(19)

Budući da se Provedbena uredba (EU) 2020/2235 primjenjuje od 21. travnja 2021., i članak 1. stavak 1. ove Uredbe trebao bi se primjenjivati od tog datuma.

(20)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Izmjene Provedbene uredbe (EU) 2019/1793

Provedbena uredba (EU) 2019/1793 mijenja se kako slijedi:

1.

Članak 11. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 11.

Službeni certifikat

1.   Svakoj pošiljci hrane i hrane za životinje navedene u Prilogu II. prilaže se službeni certifikat u skladu s predloškom utvrđenim u Prilogu IV. („službeni certifikat”).

2.   Službeni certifikat mora ispunjavati sljedeće zahtjeve:

(a)

službeni certifikat izdaje nadležno tijelo treće zemlje podrijetla ili treće zemlje iz koje je pošiljka poslana ako to nije zemlja podrijetla;

(b)

službeni certifikat nosi identifikacijsku oznaku pošiljke na koju se odnosi iz članka 9. stavka 1.;

(c)

službeni certifikat sadržava potpis službene osobe za certificiranje i službeni pečat;

(d)

ako službeni certifikat sadržava više tvrdnji ili alternativne tvrdnje, službena osoba za certificiranje precrtava, parafira i stavlja pečat na tvrdnje koje nisu relevantne ili ih u cijelosti briše iz certifikata;

(e)

službeni certifikat sastoji se od jednog od sljedećeg:

i.

jednog lista papira;

ii.

više spojenih listova papira koji čine nedjeljivu cjelinu;

iii.

niza stranica koje su numerirane tako da je na svakoj od njih navedeno da je riječ o određenoj stranici u konačnom nizu;

(f)

ako se službeni certifikat sastoji od niza stranica kako je navedeno u točki (e) podtočki iii. ovog stavka, svaka stranica sadržava jedinstveni kôd iz članka 89. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU) 2017/625, potpis službene osobe za certificiranje i službeni pečat;

(g)

službeni certifikat predočava se nadležnom tijelu granične kontrolne postaje ulaska u Uniju ako pošiljka podliježe službenim kontrolama;

(h)

službeni certifikat izdaje se prije nego što pošiljka na koju se odnosi napusti nadzor nadležnih tijela treće zemlje koja izdaje certifikat;

(i)

službeni certifikat sastavlja se na službenom jeziku ili na jednom od službenih jezika države članice u kojoj se nalazi granična kontrolna postaja ulaska u Uniju;

(j)

službeni certifikat valjan je najviše četiri mjeseca od datuma izdavanja, ali u svakom slučaju najviše šest mjeseci od datuma rezultata laboratorijskih analiza iz članka 10. stavka 1.

3.   Odstupajući od stavka 2. točke i., država članica može se složiti da se službeni certifikati sastave na nekom drugom službenom jeziku Unije, prema potrebi uz ovjereni prijevod.

4.   Boja potpisa i pečata, osim reljefnog ili vodenog žiga, koji su navedeni u stavku 2. točki (c) razlikuje se od boje tiska.

5.   Točke od (c) do (g) stavka 2. i stavak 4. ne primjenjuju se na elektroničke službene certifikate izdane u skladu sa zahtjevima iz članka 39. stavka 1. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2019/1715 (*1).

6.   Točke (d), (e) i (f) stavka 2. ne primjenjuju se na službene certifikate izdane u papirnatom obliku koji su ispunjeni u sustavu TRACES i iz njega preuzeti u obliku ispisa.

7.   Nadležna tijela mogu izdati zamjenski službeni certifikat samo u skladu s pravilima utvrđenima u članku 6. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2020/2235 (*2).

8.   Službeni certifikat ispunjava se u skladu s napomenama iz Priloga IV.

(*1)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/1715 od 30. rujna 2019. o utvrđivanju pravila za funkcioniranje sustava za upravljanje informacijama za službene kontrole i njegovih sistemskih komponenata („Uredba o IMSOC-u”) (SL L 261, 14.10.2019., str. 37.)."

(*2)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/2235 od 16. prosinca 2020. o utvrđivanju pravila za primjenu uredbi (EU) 2016/429 i (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu predložaka certifikata o zdravlju životinja, predložaka službenih certifikata i predložaka certifikata o zdravlju životinja/službenih certifikata za ulazak u Uniju i premještanja unutar Unije pošiljaka određenih kategorija životinja i robe i u pogledu službenog certificiranja u vezi s takvim certifikatima te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 599/2004, provedbenih uredbi (EU) br. 636/2014 i (EU) 2019/628, Direktive 98/68/EZ i odluka 2000/572/EZ, 2003/779/EZ i 2007/240/EZ (SL L 442, 30.12.2020., str. 1.).”"

2.

Prilozi I., II., II.a i IV. zamjenjuju se tekstom navedenim u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 1. stavak 1. primjenjuje se od 21. travnja 2021.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. travnja 2021.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)  SL L 31, 1.2.2002., str. 1.

(2)  SL L 95, 7.4.2017., str. 1.

(3)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/1793 оd 22. listopada 2019. o privremenom povećanju službenih kontrola i hitnim mjerama kojima se uređuje ulazak određene robe iz određenih trećih zemalja u Uniju, o provedbi uredaba (EU) 2017/625 i (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage uredaba Komisije (EZ) br. 669/2009, (EU) br. 884/2014, (EU) 2015/175, (EU) 2017/186 i (EU) 2018/1660 (SL L 277, 29.10.2019., str. 89.).

(4)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/1715 od 30. rujna 2019. o utvrđivanju pravila za funkcioniranje sustava za upravljanje informacijama za službene kontrole i njegovih sistemskih komponenata („Uredba o IMSOC-u”) (SL L 261, 14.10.2019., str. 37.).

(5)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/628 od 8. travnja 2019. o predlošcima službenih certifikata za određene životinje i robu te o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2074/2005 i Provedbene uredbe (EU) 2016/759 u pogledu tih predložaka certifikata (SL L 131, 17.5.2019., str. 101.).

(6)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/2235 od 16. prosinca 2020. o utvrđivanju pravila za primjenu uredbi (EU) 2016/429 i (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu predložaka certifikata o zdravlju životinja, predložaka službenih certifikata i predložaka certifikata o zdravlju životinja/službenih certifikata za ulazak u Uniju i premještanja unutar Unije pošiljaka određenih kategorija životinja i robe i u pogledu službenog certificiranja u vezi s takvim certifikatima te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 599/2004, provedbenih uredbi (EU) br. 636/2014 i (EU) 2019/628, Direktive 98/68/EZ i odluka 2000/572/EZ, 2003/779/EZ i 2007/240/EZ (SL L 442, 30.12.2020., str. 1.).


PRILOG I.

Hrana i hrana za životinje neživotinjskog podrijetla iz određenih trećih zemalja na koju se primjenjuje privremeno povećanje službenih kontrola na graničnim kontrolnim postajama i kontrolnim točkama

Redak

Hrana i hrana za životinje

(predviđena namjena)

Oznaka KN  (1)

Pododjeljak TARIC

Zemlja podrijetla

Opasnost

Učestalost provjera identiteta i fizičkih provjera (%)

1.

kikiriki, u ljusci

1202 41 00

 

Bolivija (BO)

aflatoksini

50

kikiriki, oljušten

1202 42 00

maslac od kikirikija

2008 11 10

kikiriki, drukčije pripremljen ili konzerviran

2008 11 91 ;

2008 11 96 ;

2008 11 98

uljane pogače i ostali kruti ostaci, neovisno jesu li mljeveni ili u obliku peleta ili ne, dobiveni pri ekstrakciji ulja od kikirikija

2305 00 00

brašno i krupica od kikirikija

(hrana i hrana za životinje)

ex 1208 90 00

20

2

crni papar (Piper nigrum)

(hrana – nedrobljena niti mljevena)

ex 0904 11 00

10

Brazil (BR)

Salmonella  (2)

50

3

kikiriki, u ljusci

1202 41 00

 

Brazil (BR)

aflatoksini

10

kikiriki, oljušten

1202 42 00

maslac od kikirikija

2008 11 10

kikiriki, drukčije pripremljen ili konzerviran

2008 11 91 ;

2008 11 96 ;

2008 11 98

uljane pogače i ostali kruti ostaci, neovisno jesu li mljeveni ili u obliku peleta ili ne, dobiveni pri ekstrakciji ulja od kikirikija

2305 00 00

brašno i krupica od kikirikija

(hrana i hrana za životinje)

ex 1208 90 00

20

4

kikiriki, u ljusci

1202 41 00

 

Kina (CN)

aflatoksini

10

kikiriki, oljušten

1202 42 00

maslac od kikirikija

2008 11 10

kikiriki, drukčije pripremljen ili konzerviran

2008 11 91 ;

2008 11 96 ;

2008 11 98

uljane pogače i ostali kruti ostaci, neovisno jesu li mljeveni ili u obliku peleta ili ne, dobiveni pri ekstrakciji ulja od kikirikija

2305 00 00

brašno i krupica od kikirikija

(hrana i hrana za životinje)

ex 1208 90 00

20

5

slatka paprika (Capsicum annuum)

(hrana – drobljena ili mljevena)

ex 0904 22 00

11

Kina (CN)

Salmonella  (6)

20

6

čaj, neovisno je li aromatiziran ili ne

(hrana)

0902

 

Kina (CN)

ostaci pesticida  (3)  (7)

20

7

patlidžani (Solanum melongena)

(hrana – svježa ili rashlađena)

0709 30 00

 

Dominikanska Republika (DO)

ostaci pesticida (3)

20

8

slatka paprika (Capsicum annuum)

0709 60 10 ;

0710 80 51

 

Dominikanska Republika (DO)

ostaci pesticida  (3)  (8)

50

paprika vrste Capsicum (osim slatke)

ex 0709 60 99 ;

20

ex 0710 80 59

20

grah metraš

(Vigna unguiculata ssp. sesquipedalis, Vigna unguiculata ssp. unguiculata)

(hrana – svježa, rashlađena ili smrznuta)

ex 0708 20 00 ;

10

ex 0710 22 00

10

9

slatka paprika (Capsicum annuum)

0709 60 10 ;

0710 80 51

 

Egipat (EG)

ostaci pesticida  (3)  (9)

20

paprika vrste Capsicum (osim slatke)

(hrana – svježa, rashlađena ili smrznuta)

ex 0709 60 99 ;

20

ex 0710 80 59

20

10

sezamovo sjeme

(hrana)

1207 40 90

 

Etiopija (ET)

Salmonella  (2)

50

ex 2008 19 19

40

ex 2008 19 99

40

11

lješnjaci, u ljusci

0802 21 00

 

Gruzija (GE)

aflatoksini

50

lješnjaci, oljušteni

0802 22 00

brašno, krupica i prah lješnjaka

ex 1106 30 90

40

lješnjaci, drukčije pripremljeni ili konzervirani

(hrana)

ex 2008 19 19 ;

30

ex 2008 19 95 ;

20

ex 2008 19 99

30

12

palmino ulje

(hrana)

1511 10 90 ;

1511 90 11 ;

 

Gana (GH)

Sudan bojila  (10)

50

ex 1511 90 19 ;

90

1511 90 99

 

13

listovi curryja (Bergera/Murraya koenigii)

(hrana – svježa, rashlađena, smrznuta ili suha)

ex 1211 90 86

10

Indija (IN)

ostaci pesticida  (3)  (11)

50

14

bamija

(hrana – svježa, rashlađena ili smrznuta)

ex 0709 99 90 ;

20

Indija (IN)

ostaci pesticida  (3)  (12)

10

ex 0710 80 95

30

15

grah (Vigna spp., Phaseolus spp.)

(hrana – svježa ili rashlađena)

0708 20

 

Kenija (KE)

ostaci pesticida  (3)

10

16

celer (Apium graveolens)

(hrana – svježe ili rashlađeno začinsko bilje)

ex 0709 40 00

20

Kambodža (KH)

ostaci pesticida  (3)  (13)

50

17

grah metraš

(Vigna unguiculata ssp. sesquipedalis, Vigna unguiculata ssp. unguiculata)

(hrana – svježe, rashlađeno ili smrznuto povrće)

ex 0708 20 00 ;

10

Kambodža (KH)

ostaci pesticida  (3)  (14)

50

ex 0710 22 00

10

18

repa (Brassica rapa ssp. rapa)

(hrana – pripremljena ili konzervirana u octu ili octenoj kiselini)

ex 2001 90 97

11; 19

Libanon (LB)

rodamin B

50

19

repa (Brassica rapa ssp. rapa)

(hrana – pripremljena ili konzervirana u salamuri ili limunskoj kiselini, nesmrznuta)

ex 2005 99 80

93

Libanon (LB)

rodamin B

50

20

paprika vrste Capsicum

(slatka ili ostala)

(hrana – suha, pržena, drobljena ili mljevena)

0904 21 10 ;

 

Šri Lanka (LK)

aflatoksini

50

ex 0904 21 90 ;

20

ex 0904 22 00 ;

11; 19

ex 2005 99 10 ;

10; 90

ex 2005 99 80

94

21

kikiriki, u ljusci

1202 41 00

 

Madagaskar (MG)

aflatoksini

50

kikiriki, oljušten

1202 42 00

maslac od kikirikija

2008 11 10

kikiriki, drukčije pripremljen ili konzerviran

2008 11 91 ;

2008 11 96 ;

2008 11 98

uljane pogače i ostali kruti ostaci, neovisno jesu li mljeveni ili u obliku peleta ili ne, dobiveni pri ekstrakciji ulja od kikirikija

2305 00 00

brašno i krupica od kikirikija

(hrana i hrana za životinje)

ex 1208 90 00

20

22

kruhovac (jackfruit) (Artocarpus heterophyllus)

(hrana – svježa)

ex 0810 90 20

20

Malezija (MY)

ostaci pesticida  (3)

20

23

sezamovo sjeme

(hrana)

1207 40 90

 

Nigerija (NG)

Salmonella (2)

50

ex 2008 19 19

40

ex 2008 19 99

40

24

mješavine začina

(hrana)

0910 91 10 ;

0910 91 90

 

Pakistan (PK)

aflatoksini

50

25

sjemenke lubenice (Egusi, Citrullus spp.) i proizvodi dobiveni od njih

(hrana)

ex 1207 70 00 ;

10

Sijera Leone (SL)

aflatoksini

50

ex 1208 90 00 ;

10

ex 2008 99 99

50

26

kikiriki, u ljusci

1202 41 00

 

Senegal (SN)

aflatoksini

50

kikiriki, oljušten

1202 42 00

maslac od kikirikija

2008 11 10

kikiriki, drukčije pripremljen ili konzerviran

2008 11 91 ;

2008 11 96 ;

2008 11 98

uljane pogače i ostali kruti ostaci, neovisno jesu li mljeveni ili u obliku peleta ili ne, dobiveni pri ekstrakciji ulja od kikirikija

2305 00 00

brašno i krupica od kikirikija

(hrana i hrana za životinje)

ex 1208 90 00

20

27

repa (Brassica rapa ssp. rapa)

(hrana – pripremljena ili konzervirana u octu ili octenoj kiselini)

ex 2001 90 97

11; 19

Sirija (SY)

rodamin B

50

28

repa (Brassica rapa ssp. rapa)

(hrana – pripremljena ili konzervirana u salamuri ili limunskoj kiselini, nesmrznuta)

ex 2005 99 80

93

Sirija (SY)

rodamin B

50

29

paprika vrste Capsicum (osim slatke)

(hrana – svježa, rashlađena ili smrznuta)

ex 0709 60 99 ;

20

Tajland (TH)

ostaci pesticida  (3)  (15)

20

ex 0710 80 59

20

30

lješnjaci (Corylus sp.), u ljusci

0802 21 00

 

Turska (TR)

aflatoksini

5

lješnjaci (Corylus sp.), oljušteni

0802 22 00

 

 

 

 

mješavine orašastih plodova ili sušenog voća koje sadržavaju lješnjake

ex 0813 50 39 ;

70

 

ex 0813 50 91 ;

70

 

ex 0813 50 99

70

pasta od lješnjaka

ex 2007 10 10 ;

70

 

ex 2007 10 99 ;

40

 

ex 2007 99 39 ;

05; 06

 

ex 2007 99 50 ;

33

 

ex 2007 99 97

23

lješnjaci, drukčije pripremljeni ili konzervirani, uključujući mješavine

ex 2008 19 12 ;

30

ex 2008 19 19 ;

30

ex 2008 19 92 ;

30

ex 2008 19 95 ;

20

ex 2008 19 99 ;

30

ex 2008 97 12 ;

15

ex 2008 97 14 ;

15

ex 2008 97 16 ;

15

ex 2008 97 18 ;

15

ex 2008 97 32 ;

15

ex 2008 97 34 ;

15

ex 2008 97 36 ;

15

ex 2008 97 38 ;

15

ex 2008 97 51 ;

15

ex 2008 97 59 ;

15

ex 2008 97 72 ;

15

ex 2008 97 74 ;

15

ex 2008 97 76 ;

15

ex 2008 97 78 ;

15

ex 2008 97 92 ;

15

ex 2008 97 93 ;

15

ex 2008 97 94 ;

15

ex 2008 97 96 ;

15

ex 2008 97 97 ;

15

ex 2008 97 98

15

brašno, krupica i prah lješnjaka

ex 1106 30 90

40

ulje lješnjaka

(hrana)

ex 1515 90 99

20

31

mandarine (uključujući tangerske i satsuma mandarine), klementine, wilking mandarine i slični hibridi agruma

(hrana – svježa ili suha)

0805 21 ;

0805 22 ;

0805 29

 

Turska (TR)

ostaci pesticida  (3)

5

32

naranče

(hrana – svježa ili suha)

0805 10

 

Turska (TR)

ostaci pesticida  (3)

10

33

nar

(hrana – svježa ili rashlađena)

ex 0810 90 75

30

Turska (TR)

ostaci pesticida  (3)  (16)

20

34

slatka paprika (Capsicum annuum)

paprika vrste Capsicum (osim slatke)

(hrana – svježa, rashlađena ili smrznuta)

0709 60 10 ;

0710 80 51 ;

 

Turska (TR)

ostaci pesticida  (3)  (17)

10

ex 0709 60 99 ;

20

ex 0710 80 59

20

35

neprerađene cijele, mrvljene, mljevene, gnječene i sjeckane jezgre marelice namijenjene za stavljanje na tržište za krajnjeg potrošača  (18)  (19)

(hrana)

ex 1212 99 95

20

Turska (TR)

cijanid

50

36

paprika vrste Capsicum (osim slatke)

(hrana – svježa, rashlađena ili smrznuta)

ex 0709 60 99 ;

20

Uganda (UG)

ostaci pesticida  (3)

20

ex 0710 80 59

20

37

kikiriki, u ljusci

1202 41 00

 

Sjedinjene Američke Države (SAD)

aflatoksini

10

kikiriki, oljušten

1202 42 00

maslac od kikirikija

2008 11 10

kikiriki, drukčije pripremljen ili konzerviran

2008 11 91 ;

2008 11 96 ;

2008 11 98

uljane pogače i ostali kruti ostaci, neovisno jesu li mljeveni ili u obliku peleta ili ne, dobiveni pri ekstrakciji ulja od kikirikija

2305 00 00

brašno i krupica od kikirikija

(hrana i hrana za životinje)

ex 1208 90 00

20

38

pistacije, u ljusci

0802 51 00

 

Sjedinjene Američke Države (SAD)

aflatoksini

10

pistacije, oljuštene

0802 52 00

 

pistacije, pržene

ex 2008 19 13 ;

20

 

ex 2008 19 93

20

39

sušene marelice

0813 10 00

 

Uzbekistan (UZ)

sulfiti  (20)

50

marelice, drukčije pripremljene ili konzervirane

(hrana)

2008 50

40

listovi korijandra

ex 0709 99 90

72

Vijetnam (VN)

ostaci pesticida  (3)  (21)

50

bosiljak (sveti bosiljak, obični bosiljak)

ex 1211 90 86

20

metvica

ex 1211 90 86

30

peršin

(hrana – svježe ili rashlađeno začinsko bilje)

ex 0709 99 90

40

41

bamija

(hrana – svježa, rashlađena ili smrznuta)

ex 0709 99 90 ;

20

Vijetnam (VN)

ostaci pesticida  (3)  (21)

50

ex 0710 80 95

30

42

paprika vrste Capsicum (osim slatke)

(hrana – svježa, rashlađena ili smrznuta)

ex 0709 60 99 ;

20

Vijetnam (VN)

ostaci pesticida  (3)  (21)

50

ex 0710 80 59

20


(1)  Ako je potrebno ispitati samo određene proizvode pod oznakom KN, oznaci KN dodaje se „ex”.

(2)  Uzorkovanje i analize provode se u skladu s postupcima uzorkovanja i analitičkim referentnim metodama utvrđenima u točki 1. podtočki (a) Priloga III.

(3)  Ostaci barem onih pesticida koji su navedeni u programu kontrole donesenom u skladu s člankom 29. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. veljače 2005. o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ (SL L 70, 16.3.2005., str. 1.) koji se mogu analizirati multirezidualnim metodama temeljenima na tehnikama GC-MS i LC-MS (pesticidi se prate samo u/na proizvodima biljnog podrijetla).

(4)  Ostaci amitraza.

(5)  Ostaci nikotina.

(6)  Uzorkovanje i analize provode se u skladu s postupcima uzorkovanja i analitičkim referentnim metodama utvrđenima u točki 1. podtočki (b) Priloga III.

(7)  Ostaci tolfenpirada.

(8)  Ostaci amitraza (amitraz, uključujući metabolite koji sadržavaju skupinu 2,4-dimetilanilina, izraženi kao amitraz), diafentiurona, dikofola (zbroj p, p’ i o,p’ izomera), ditiokarbamata (ditiokarbamati izraženi kao CS2, uključujući maneb, mankozeb, metiram, propineb, tiram i ziram).

(9)  Ostaci dikofola (zbroj p, p’ i o,p’ izomera), dinotefurana, folpeta, prokloraza (zbroj prokloraza i njegovih metabolita koji sadržavaju udio 2,4,6-triklorofenola, izražen kao prokloraz), tiofanat-metila i triforina.

(10)  Za potrebe ovog Priloga izraz „Sudan bojila” odnosi se na sljedeće kemijske tvari: i. Sudan I (CAS broj 842-07-9); ii. Sudan II (CAS broj 3118-97-6); iii. Sudan III (CAS broj 85-86-9); iv. grimiznocrvena; ili Sudan IV (CAS broj 85-83-6).

(11)  Ostaci acefata.

(12)  Ostaci diafentiurona.

(13)  Ostaci fentoata.

(14)  Ostaci klorbufama.

(15)  Ostaci formetanata (zbroj formetanata i njegovih soli izražen kao formetanat (hidroklorid)), protiofosa i triforina.

(16)  Ostaci prokloraza.

(17)  Ostaci diafentiurona, formetanata (zbroj formetanata i njegovih soli izražen kao formetanat (hidroklorid)) i tiofanat-metila.

(18)  „Neprerađeni proizvodi” kako su definirani u Uredbi (EZ) br. 852/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o higijeni hrane (SL L 139, 30.4.2004., str. 1.).

(19)  „Stavljanje na tržište” i „krajnji potrošač” kako su definirani u Uredbi (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane (SL L 31, 1.2.2002., str. 1.).

(20)  Referentne metode: EN 1988-1:1998, EN 1988-2:1998 ili ISO 5522:1981.

(21)  Ostaci ditiokarbamata (ditiokarbamati izraženi kao CS2, uključujući maneb, mankozeb, metiram, propineb, tiram i ziram), fentoata i kvinalfosa.


PRILOG II.

Hrana i hrana za životinje iz određenih trećih zemalja na čiji se ulazak u Uniju primjenjuju posebni uvjeti zbog rizika od kontaminacije mikotoksinima, uključujući aflatoksine, ostacima pesticida, pentaklorfenolom i dioksinima te mikrobiološke kontaminacije

1.   Hrana i hrana za životinje neživotinjskog podrijetla iz članka 1. stavka 1. točke (b) podtočke i.

Redak

Hrana i hrana za životinje (predviđena namjena)

Oznaka KN  (1)

Pododjeljak TARIC

Zemlja podrijetla

Opasnost

Učestalost provjera identiteta i fizičkih provjera (%)

1

kikiriki, u ljusci

1202 41 00

 

Argentina (AR)

aflatoksini

5

kikiriki, oljušten

1202 42 00

maslac od kikirikija

2008 11 10

kikiriki, drukčije pripremljen ili konzerviran

2008 11 91 ;

2008 11 96 ;

2008 11 98

uljane pogače i ostali kruti ostaci, neovisno jesu li mljeveni ili u obliku peleta ili ne, dobiveni pri ekstrakciji ulja od kikirikija

2305 00 00

brašno i krupica od kikirikija

(hrana i hrana za životinje)

ex 1208 90 00

20

2

lješnjaci (Corylus sp.), u ljusci

0802 21 00

 

Azerbajdžan (AZ)

aflatoksini

20

lješnjaci (Corylus sp.), oljušteni

0802 22 00

mješavine orašastih plodova ili sušenog voća koje sadržavaju lješnjake

ex 0813 50 39 ;

70

ex 0813 50 91 ;

70

ex 0813 50 99

70

pasta od lješnjaka

ex 2007 10 10 ;

70

ex 2007 10 99 ;

40

ex 2007 99 39 ;

05; 06

ex 2007 99 50 ;

33

ex 2007 99 97

23

lješnjaci, drukčije pripremljeni ili konzervirani, uključujući mješavine

ex 2008 19 12 ;

30

ex 2008 19 19 ;

30

ex 2008 19 92 ;

30

ex 2008 19 95 ;

20

ex 2008 19 99 ;

30

ex 2008 97 12 ;

15

ex 2008 97 14 ;

15

ex 2008 97 16 ;

15

ex 2008 97 18 ;

15

ex 2008 97 32 ;

15

ex 2008 97 34 ;

15

ex 2008 97 36 ;

15

ex 2008 97 38 ;

15

ex 2008 97 51 ;

15

ex 2008 97 59 ;

15

ex 2008 97 72 ;

15

ex 2008 97 74 ;

15

ex 2008 97 76 ;

15

ex 2008 97 78 ;

15

ex 2008 97 92 ;

15

ex 2008 97 93 ;

15

ex 2008 97 94 ;

15

ex 2008 97 96 ;

15

ex 2008 97 97 ;

15

ex 2008 97 98

15

brašno, krupica i prah lješnjaka

ex 1106 30 90

40

ulje lješnjaka

(hrana)

ex 1515 90 99

20

3

prehrambeni proizvodi koji sadržavaju listove betela (Piper betle) ili se od njih sastoje

(hrana)

ex 1404 90 00  (10)

10

Bangladeš (BD)

Salmonella  (6)

50

4

brazilski orasi, u ljusci

0801 21 00

 

Brazil (BR)

aflatoksini

50

mješavine orašastih plodova ili suhog voća koje sadržavaju brazilske orahe u ljusci

(hrana)

ex 0813 50 31 ;

20

ex 0813 50 39 ;

20

ex 0813 50 91 ;

20

ex 0813 50 99

20

5

kikiriki, u ljusci

1202 41 00

 

Egipat (EG)

aflatoksini

20

kikiriki, oljušten

1202 42 00

maslac od kikirikija

2008 11 10

kikiriki, drukčije pripremljen ili konzerviran

2008 11 91 ;

2008 11 96 ;

2008 11 98

uljane pogače i ostali kruti ostaci, neovisno jesu li mljeveni ili u obliku peleta ili ne, dobiveni pri ekstrakciji ulja od kikirikija

2305 00 00

brašno i krupica od kikirikija

(hrana i hrana za životinje)

ex 1208 90 00

20

6

papar roda Piper; suhi, drobljeni ili mljeveni plodovi roda Capsicum ili roda Pimenta

0904

 

Etiopija (ET)

aflatoksini

50

ingver (đumbir), šafran, kurkuma (curcuma), majčina dušica, listovi lovora, kari (curry) i ostali začini

(hrana – sušeni začini)

0910

7

kikiriki, u ljusci

1202 41 00

 

Gana (GH)

aflatoksini

50

kikiriki, oljušten

1202 42 00

maslac od kikirikija

2008 11 10

kikiriki, drukčije pripremljen ili konzerviran

2008 11 91 ;

2008 11 96 ;

2008 11 98

uljane pogače i ostali kruti ostaci, neovisno jesu li mljeveni ili u obliku peleta ili ne, dobiveni pri ekstrakciji ulja od kikirikija

2305 00 00

brašno i krupica od kikirikija

(hrana i hrana za životinje)

ex 1208 90 00

20

8

kikiriki, u ljusci

1202 41 00

 

Gambija (GM)

aflatoksini

50

kikiriki, oljušten

1202 42 00

maslac od kikirikija

2008 11 10

kikiriki, drukčije pripremljen ili konzerviran

2008 11 91 ;

2008 11 96 ;

2008 11 98

uljane pogače i ostali kruti ostaci, neovisno jesu li mljeveni ili u obliku peleta ili ne, dobiveni pri ekstrakciji ulja od kikirikija

2305 00 00

brašno i krupica od kikirikija

(hrana i hrana za životinje)

ex 1208 90 00

20

9

muškatni oraščić (Myristica fragrans)

(hrana – sušeni začini)

0908 11 00 ;

0908 12 00

 

Indonezija (ID)

aflatoksini

20

10

listovi betela (Piper betle L.)

(hrana)

ex 1404 90 00

10

Indija (IN)

Salmonella  (2)

10

11

paprika vrste Capsicum (slatka i ostala)

(hrana – sušena, pržena, drobljena ili mljevena)

0904 21 10 ;

 

Indija (IN)

aflatoksini

20

ex 0904 22 00 ;

11; 19

ex 0904 21 90 ;

20

ex 2005 99 10 ;

10; 90

ex 2005 99 80

94

12

muškatni oraščić (Myristica fragrans)

(hrana – sušeni začini)

0908 11 00 ;

0908 12 00

 

Indija (IN)

aflatoksini

20

13

kikiriki, u ljusci

1202 41 00

 

Indija (IN)

aflatoksini

50

kikiriki, oljušten

1202 42 00

maslac od kikirikija

2008 11 10

kikiriki, drukčije pripremljen ili konzerviran

2008 11 91 ;

2008 11 96 ;

2008 11 98

uljane pogače i ostali kruti ostaci, neovisno jesu li mljeveni ili u obliku peleta ili ne, dobiveni pri ekstrakciji ulja od kikirikija

2305 00 00

brašno i krupica od kikirikija

(hrana i hrana za životinje)

ex 1208 90 00

20

14

guar guma

(hrana i hrana za životinje)

ex 1302 32 90

10

Indija (IN)

pentaklorfenol i dioksini  (3)

5

15

paprika vrste Capsicum (osim slatke)

(hrana – svježa, rashlađena ili smrznuta)

ex 0709 60 99 ;

20

Indija (IN)

ostaci pesticida  (4)  (5)

10

ex 0710 80 59

20

 

16

sezamovo sjeme

(hrana)

1207 40 90

 

Indija (IN)

Salmonella  (6)

ostaci pesticida  (4)  (11)

20

ex 2008 19 19

40

 

ex 2008 19 99

40

50

17

pistacije, u ljusci

0802 51 00

 

Iran (IR)

aflatoksini

50

pistacije, oljuštene

0802 52 00

mješavine orašastih plodova ili sušenog voća koje sadržavaju pistacije

ex 0813 50 39 ;

60

ex 0813 50 91 ;

60

ex 0813 50 99

60

pasta od pistacija

ex 2007 10 10 ;

60

ex 2007 10 99 ;

30

ex 2007 99 39 ;

03; 04

ex 2007 99 50 ;

32

ex 2007 99 97

22

pistacije, pripremljene ili konzervirane, uključujući mješavine

ex 2008 19 13 ;

20

ex 2008 19 93 ;

20

ex 2008 97 12 ;

19

ex 2008 97 14 ;

19

ex 2008 97 16 ;

19

ex 2008 97 18 ;

19

ex 2008 97 32 ;

19

ex 2008 97 34 ;

19

ex 2008 97 36 ;

19

ex 2008 97 38 ;

19

ex 2008 97 51 ;

19

ex 2008 97 59 ;

19

ex 2008 97 72 ;

19

ex 2008 97 74 ;

19

ex 2008 97 76 ;

19

ex 2008 97 78 ;

19

ex 2008 97 92 ;

19

ex 2008 97 93 ;

19

ex 2008 97 94 ;

19

ex 2008 97 96 ;

19

ex 2008 97 97 ;

19

ex 2008 97 98

19

brašno, krupica i prah pistacija

(hrana)

ex 1106 30 90

50

18

sjemenke lubenice (Egusi, Citrullus spp.) i proizvodi dobiveni od njih

(hrana)

ex 1207 70 00 ;

10

Nigerija (NG)

aflatoksini

50

ex 1208 90 00 ;

10

ex 2008 99 99

50

19

paprika vrste Capsicum (osim slatke)

(hrana – svježa, rashlađena ili smrznuta)

ex 0709 60 99 ;

20

Pakistan (PK)

ostaci pesticida  (4)

20

ex 0710 80 59

20

20

kikiriki, u ljusci

1202 41 00

 

Sudan (SD)

aflatoksini

50

kikiriki, oljušten

1202 42 00

maslac od kikirikija

2008 11 10

kikiriki, drukčije pripremljen ili konzerviran

2008 11 91 ;

2008 11 96 ;

2008 11 98

uljane pogače i ostali kruti ostaci, neovisno jesu li mljeveni ili u obliku peleta ili ne, dobiveni pri ekstrakciji ulja od kikirikija

2305 00 00

brašno i krupica od kikirikija

(hrana i hrana za životinje)

ex 1208 90 00

20

21

sezamovo sjeme

(hrana)

1207 40 90

 

Sudan (SD)

Salmonella  (6)

20

ex 2008 19 19

40

ex 2008 19 99

40

22

suhe smokve

0804 20 90

 

Turska (TR)

aflatoksini

20

mješavine orašastih plodova ili sušenog voća koje sadržavaju smokve

ex 0813 50 99

50

pasta od suhih smokava

ex 2007 10 10 ;

50

ex 2007 10 99 ;

20

ex 2007 99 39 ;

01; 02

ex 2007 99 50 ;

31

ex 2007 99 97

21

suhe smokve, pripremljene ili konzervirane, uključujući mješavine

ex 2008 97 12 ;

11

ex 2008 97 14 ;

11

ex 2008 97 16 ;

11

ex 2008 97 18 ;

11

ex 2008 97 32 ;

11

ex 2008 97 34 ;

11

ex 2008 97 36 ;

11

ex 2008 97 38 ;

11

ex 2008 97 51 ;

11

ex 2008 97 59 ;

11

ex 2008 97 72 ;

11

ex 2008 97 74 ;

11

ex 2008 97 76 ;

11

ex 2008 97 78 ;

11

ex 2008 97 92 ;

11

ex 2008 97 93 ;

11

ex 2008 97 94 ;

11

ex 2008 97 96 ;

11

ex 2008 97 97 ;

11

ex 2008 97 98 ;

11

ex 2008 99 28 ;

10

ex 2008 99 34 ;

10

ex 2008 99 37 ;

10

ex 2008 99 40 ;

10

ex 2008 99 49 ;

60

ex 2008 99 67 ;

95

ex 2008 99 99

60

brašno, krupica ili prah od suhih smokava

(hrana)

ex 1106 30 90

60

23

pistacije, u ljusci

0802 51 00

 

Turska (TR)

aflatoksini

50

pistacije, oljuštene

0802 52 00

mješavine orašastih plodova ili sušenog voća koje sadržavaju pistacije

ex 0813 50 39 ;

60

ex 0813 50 91 ;

60

ex 0813 50 99

60

pasta od pistacija

ex 2007 10 10 ;

60

ex 2007 10 99 ;

30

pistacije, pripremljene ili konzervirane, uključujući mješavine

ex 2007 99 39 ;

03; 04

ex 2007 99 50 ;

32

ex 2007 99 97 ;

22

ex 2008 19 13 ;

20

ex 2008 19 93 ;

20

ex 2008 97 12 ;

19

ex 2008 97 14 ;

19

ex 2008 97 16 ;

19

ex 2008 97 18 ;

19

ex 2008 97 32 ;

19

ex 2008 97 34 ;

19

ex 2008 97 36 ;

19

ex 2008 97 38 ;

19

ex 2008 97 51 ;

19

ex 2008 97 59 ;

19

ex 2008 97 72 ;

19

ex 2008 97 74 ;

19

ex 2008 97 76 ;

19

ex 2008 97 78 ;

19

ex 2008 97 92 ;

19

ex 2008 97 93 ;

19

ex 2008 97 94 ;

19

ex 2008 97 96 ;

19

ex 2008 97 97 ;

19

ex 2008 97 98

19

brašno, krupica i prah pistacija

(hrana)

ex 1106 30 90

50

24

lišće vinove loze

(hrana)

ex 2008 99 99

11; 19

Turska (TR)

ostaci pesticida  (4)  (7)

20

25

sezamovo sjeme

(hrana)

1207 40 90

 

Uganda (UG)

Salmonella  (6)

20

ex 2008 19 19

40

ex 2008 19 99

40

26

pitaja (zmajevo voće)

(hrana – svježa ili rashlađena)

ex 0810 90 20

10

Vijetnam (VN)

ostaci pesticida  (4)  (8)

10

2.   Složena hrana iz članka 1. stavka 1. točke (b) podtočke ii.

Redak

Složena hrana koja sadržava bilo koji pojedinačni proizvod koji je naveden u tablici u točki 1. ovog Priloga zbog rizika od kontaminacije aflatoksinima u količini većoj od 20 % pojedinačnog proizvoda ili zbroja navedenih proizvoda

 

Oznaka KN  (12)

Opis  (13)

1

ex 1704 90

šećerni proizvodi (uključujući bijelu čokoladu), bez kakaa, osim žvakaćih guma, neovisno jesu li prevučene šećerom ili ne

2

ex 1806

čokolada i ostali prehrambeni proizvodi s kakaom

3

ex 1905

kruh, kolači, keksi i ostali pekarski proizvodi, neovisno sadrže li kakao ili ne, hostije, prazne kapsule vrsta pogodnih za farmaceutsku uporabu, pečatne oblate, rižin papir i slični proizvodi


(1)  Ako je potrebno ispitati samo određene proizvode pod oznakom KN, oznaci KN dodaje se „ex”.

(2)  Uzorkovanje i analize provode se u skladu s postupcima uzorkovanja i analitičkim referentnim metodama utvrđenima u točki 1. podtočki (b) Priloga III.

(3)  Analitičko izvješće iz članka 10. stavka 3. izdaje laboratorij koji je akreditiran u skladu s normom EN ISO/IEC 17025 za analizu pentaklorfenola u hrani i hrani za životinje.

Analitičko izvješće sadržava sljedeće:

a)

rezultati uzorkovanja i analize na prisutnost PCP-a, koje su provela nadležna tijela zemlje podrijetla ili zemlje iz koje je pošiljka poslana ako to nije zemlja podrijetla;

b)

mjerna nesigurnost analitičkog rezultata;

c)

granica dokazivanja analitičke metode; te

d)

granica kvantifikacije analitičke metode.

Ekstrakcija prije analize izvodi se zakiseljenim otapalom. Analiza se provodi u skladu s izmijenjenom verzijom metode QuEChERS, kako je utvrđena na internetskoj stranici referentnih laboratorija Europske unije za ispitivanje ostataka pesticida, ili u skladu s jednako pouzdanom metodom.

(4)  Ostaci barem onih pesticida koji su navedeni u programu kontrole donesenom u skladu s člankom 29. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. veljače 2005. o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ (SL L 70, 16.3.2005., str. 1.) koji se mogu analizirati multirezidualnim metodama temeljenima na tehnikama GC-MS i LC-MS (pesticidi se prate samo u/na proizvodima biljnog podrijetla).

(5)  Ostaci karbofurana.

(6)  Uzorkovanje i analize provode se u skladu s postupcima uzorkovanja i analitičkim referentnim metodama utvrđenima u točki 1. podtočki (a) Priloga III.

(7)  Ostaci ditiokarbamata (ditiokarbamati izraženi kao CS2, uključujući maneb, mankozeb, metiram, propineb, tiram i ziram) i metrafenona.

(8)  Ostaci ditiokarbamata (ditiokarbamati izraženi kao CS2, uključujući maneb, mankozeb, metiram, propineb, tiram i ziram), fentoata i kvinalfosa.

(9)  Nazivi proizvoda podudaraju se s onima navedenima u stupcu KN-a s nazivima proizvoda iz Priloga I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL L 256, 7.9.1987., str. 1.).

(10)  Prehrambeni proizvodi koji sadržavaju listove betela (Piper betle) ili se od njih sastoje, uključujući, ali ne ograničavajući se na one koji su prijavljeni pod oznakom KN 1404 90 00.

(11)  Ostaci etilen oksida (zbroj etilen oksida i 2-klor-etanola, izraženo kao etilen oksid).

(12)  Ako je potrebno ispitati samo određene proizvode pod oznakom KN, oznaci KN dodaje se „ex”.

(13)  Nazivi proizvoda podudaraju se s onima navedenima u stupcu KN-a s nazivima proizvoda iz Priloga I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL L 256, 7.9.1987., str. 1.).


PRILOG II.a

Hrana i hrana za životinje iz određenih trećih zemalja na koju se primjenjuje suspenzija ulaska u Uniju iz članka 11.a

Redak

Hrana i hrana za životinje

(predviđena namjena)

Oznaka KN  (1)

Pododjeljak TARIC

Zemlja podrijetla

Opasnost

1

prehrambeni proizvodi koje se sastoje od sušenoga graha

(hrana)

0713 35 00

0713 39 00

0713 90 00

 

Nigerija (NG)

ostaci pesticida


(1)  Ako je potrebno ispitati samo određene proizvode pod oznakom KN, oznaci KN dodaje se „ex”.


PRILOG IV.

PREDLOŽAK SLUŽBENOG CERTIFIKATA IZ ČLANKA 11. PROVEDBENE UREDBE KOMISIJE (EU) 2019/1793 ZA ULAZAK ODREĐENE HRANE ILI HRANE ZA ŽIVOTINJE U UNIJU

Image 1

 

ZEMLJA

Certifikat za ulazak hrane ili hrane za životinje u Uniju

Dio II.: Certificiranje

II.

Podaci o zdravlju

II.a

Referentni broj certifikata

II.b

Referentni u sustavu IMSOC

 

II.1.

Ja, niže potpisani, izjavljujem da sam upoznat s relevantnim odredbama Uredbe (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane (SL L 31, 1.2.2002., str. 1.), Uredbe (EZ) br. 852/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o higijeni hrane (SL L 139, 30.4.2004., str. 1.), Uredbe (EZ) br. 183/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. siječnja 2005. o utvrđivanju zahtjeva u pogledu higijene hrane za životinje (SL L 35, 8.2.2005., str. 1.) i Uredbe (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima kojima se osigurava primjena propisa o hrani i hrani za životinje, pravila o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja, o izmjeni uredaba (EZ) br. 999/2001, (EZ) br. 396/2005, (EZ) br. 1069/2009, (EZ) br. 1107/2009, (EU) br. 1151/2012, (EU) br. 652/2014, (EU) 2016/429 i (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća, uredaba Vijeća (EZ) br. 1/2005 i (EZ) br. 1099/2009 i direktiva Vijeća 98/58/EZ, 1999/74/EZ, 2007/43/EZ, 2008/119/EZ i 2008/120/EZ te o stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 854/2004 i (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 89/608/EEZ, 89/662/EEZ, 90/425/EEZ, 91/496/EEZ, 96/23/EZ, 96/93/EZ i 97/78/EZ te Odluke Vijeća 92/438/EEZ (Uredba o službenim kontrolama) (SL L 95, 7.4.2017., str. 1.) te potvrđujem:

 

(1) ili

[II.1.1.

hrana iz prethodno navedene pošiljke identifikacijske oznake… (navesti identifikacijsku oznaku pošiljke iz članka 9. stavka 1. Provedbene uredbe (EU) 2019/1793) proizvedena je u skladu sa zahtjevima iz Uredbe (EZ) br. 178/2002 i Uredbe (EZ) br. 852/2004, a posebno:

primarna proizvodnja takve hrane i s njom povezane djelatnosti iz Priloga I. Uredbi (EZ) br. 852/2004 u skladu su s općim odredbama o higijeni utvrđenima u dijelu A Priloga I. Uredbi (EZ) br. 852/2004;

(1) (2) i, u slučaju bilo koje faze proizvodnje, prerade i distribucije nakon primarne proizvodnje i povezanih djelatnosti:

s njom se postupalo i, prema potrebi, pripremljena je, pakirana i uskladištena na higijenski način u skladu sa zahtjevima iz Priloga II. Uredbi (EZ) br. 852/2004, te

dolazi iz objekta/objekata koji provodi/provode program koji se temelji na načelima sustava analize opasnosti i kritičnih kontrolnih točaka (HACCP) u skladu s Uredbom (EZ) br. 852/2004;]

 

(1) ili

[II.1.2.

hrana za životinje u prethodno navedenoj pošiljci s identifikacijskom oznakom… (navesti identifikacijsku oznaku pošiljke iz članka 9. stavka 1. Provedbene uredbe (EU) 2019/1793) proizvedena je u skladu sa zahtjevima iz Uredbe (EZ) br. 178/2002 i Uredbe (EZ) br. 183/2005, a posebno:

primarna proizvodnja takve hrane i s njom povezane djelatnosti navedeni u članku 5. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 183/2005 u skladu su s odredbama iz Priloga I. Uredbi (EZ) br. 183/2005;

(1) (2) i, u slučaju bilo koje faze proizvodnje, prerade i distribucije nakon primarne proizvodnje i povezanih djelatnosti:

s njom se postupalo i, prema potrebi, pripremljena je, pakirana i uskladištena na higijenski način u skladu sa zahtjevima iz Priloga II. Uredbi (EZ) br. 183/2005, te

dolazi iz objekta/objekata koji provodi/provode program koji se temelji na načelima sustava analize opasnosti i kritičnih kontrolnih točaka (HACCP) u skladu s Uredbom (EZ) br. 183/2005.]

II.2. Ja,

niže potpisani, u skladu s odredbama Provedbene uredbe Komisije (EU) 2019/1793 оd 22. listopada 2019. o privremenom povećanju službenih kontrola i hitnim mjerama kojima se uređuje ulazak određene robe iz određenih trećih zemalja u Uniju, o provedbi uredaba (EU) 2017/625 i (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage uredaba Komisije (EZ) br. 669/2009, (EU) br. 884/2014, (EU) 2015/175, (EU) 2017/186 i (EU) 2018/1660 (SL L 277, 29.10.2019., str. 89.) potvrđujem da:

[II.2.1.

Certificiranje hrane i hrane za životinje neživotinjskog podrijetla koja je zbog rizika od kontaminacije mikotoksinima navedena u Prilogu II. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/1793 te složene hrane navedene u tom prilogu

iz prethodno opisane pošiljke uzeti su uzorci u skladu s:

Uredbom Komisije (EZ) br. 401/2006 radi određivanja razine aflatoksina B1 i ukupne razine kontaminiranosti aflatoksinom u hrani

Uredbom Komisije (EZ) br. 152/2009 radi određivanja razine aflatoksina B1 u hrani za životinje

dana … (datum) te su laboratorijski analizirani dana … (datum)

u … (naziv laboratorija) primjenom metoda koje obuhvaćaju barem opasnosti utvrđene u Prilogu II. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/1793.

Priloženi su detaljni podaci o metodama laboratorijskih analiza i svi rezultati te pokazuju usklađenost s propisima Unije u pogledu najvećih dopuštenih količina aflatoksina.]

(3) i/ili

[II.2.2.

Certificiranje hrane i hrane za životinje neživotinjskog podrijetla navedene u Prilogu II. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/1793 te složene hrane navedene u tom prilogu, zbog rizika od kontaminacije ostacima pesticida

iz prethodno opisane pošiljke uzeti su uzorci u skladu s Direktivom Komisije 2002/63/EZ dana … (datum) te su laboratorijski analizirani dana … (datum) u … (naziv laboratorija) primjenom metoda koje obuhvaćaju barem opasnosti utvrđene u Prilogu II. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/1793.

Priloženi su detaljni podaci o metodama laboratorijskih analiza i svi rezultati te pokazuju usklađenost s propisima Unije u pogledu maksimalnih razina ostataka pesticida.]

(3) i/ili

[II.2.3.

Certificiranje guar gume navedene u Prilogu II. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/1793 te složene hrane navedene u tom prilogu, zbog rizika od kontaminacije pentaklorfenolom i dioksinima

iz prethodno opisane pošiljke uzeti su uzorci u skladu s Direktivom Komisije 2002/63/EZ dana … (datum) te su laboratorijski analizirani dana … (datum) u … (naziv laboratorija) primjenom metoda koje obuhvaćaju barem opasnosti utvrđene u Prilogu II. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/1793.

Priloženi su detaljni podaci o metodama laboratorijskih analiza i svi rezultati te pokazuju da roba ne sadržava više od 0,01 mg/kg pentaklorfenola.]

(3) i/ili

[II.2.4.

Certificiranje hrane neživotinjskog podrijetla navedene u Prilogu II. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/1793 te složene hrane navedene u tom prilogu, zbog rizika od mikrobiološke kontaminacije

iz prethodno opisane pošiljke uzeti su uzorci u skladu s Prilogom III. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/1793

dana … (datum) te su laboratorijski analizirani dana … (datum)

u … (naziv laboratorija) primjenom metoda koje obuhvaćaju barem opasnosti utvrđene u Prilogu II. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/1793.

Priloženi su detaljni podaci o metodama laboratorijskih analiza i svi rezultati te pokazuju odsutnost salmonele u 25 g.]

II.3

Ovaj certifikat izdan je prije nego što je pošiljka na koju se odnosi napustila kontrolu nadležnog tijela koje ga je izdalo.

II.4

Ovaj je certifikat valjan najviše četiri mjeseca od datuma izdavanja, ali u svakom slučaju najviše šest mjeseci od datuma rezultata zadnjih laboratorijskih analiza.

Napomene

Vidjeti upute za ispunjavanje u ovom Prilogu.

Dio II.:

(1)

Izbrisati ili precrtati nepotrebno (npr. ako treba odabrati je li riječ o hrani ili hrani za životinje)

(2)

Primjenjuje se samo u slučaju bilo koje faze proizvodnje, prerade i distribucije nakon primarne proizvodnje i povezanih djelatnosti.

(3)

Izbrisati ili precrtati nepotrebno ako niste odabrali ovu točku za certificiranje.

(4)

Boja potpisa mora se razlikovati od boje tiska. Isto se pravilo primjenjuje na pečate, osim na reljefne pečate i vodene žigove.

 

 

Službena osoba za certificiranje:

Ime (velikim tiskanim slovima):

Zvanje i titula:

Datum:

Potpis:

Pečat

UPUTE ZA ISPUNJAVANJE PREDLOŠKA SLUŽBENOG CERTIFIKATA IZ ČLANKA 11. PROVEDBENE UREDBE KOMISIJE (EU) 2019/1793 ZA ULAZAK ODREĐENE HRANE ILI HRANE ZA ŽIVOTINJE U UNIJU

Općenito

Za odabir opcije treba označiti odgovarajuću kućicu kvačicom ili križićem (X).

Kad god se navodi, „ISO” znači međunarodna standardna dvoslovna oznaka zemlje u skladu s međunarodnom normom ISO 3166 alpha-2 (1).

U poljima I.15., I.18. i I.20. moguće je odabrati samo jednu opciju.

Polja su obvezna, osim ako je drukčije navedeno.

Ako se nakon izdavanja certifikata promijene primatelj, ulazna granična kontrolna postaja ili podaci o prijevozu (prijevozno sredstvo i datum), subjekt odgovoran za pošiljku mora o tome obavijestiti nadležno tijelo države članice ulaska. Zbog takve promjene ne podnosi se zahtjev za zamjenski certifikat.

Ako je certifikat podnesen u sustavu za upravljanje informacijama za službene kontrole (IMSOC), primjenjuje se sljedeće:

unosi ili polja iz dijela I. čine rječnike podataka za elektroničku verziju službenog certifikata;

slijed polja u dijelu I. predloška službenog certifikata, njihova veličina i oblik samo su okvirni;

ako je obvezan pečat, njegov je elektronički ekvivalent elektronički pečat. Takav pečat mora biti u skladu s pravilima za izdavanje elektroničkih certifikata iz članka 90. točke (f) Uredbe (EU) 2017/625.

Dio I.: Detaljni podaci o otpremljenoj pošiljci

Zemlja

Ime treće zemlje koja izdaje certifikat.

Polje I.1.

Pošiljatelj/izvoznik: ime i adresa (ulica, grad i regija, pokrajina ili država, prema potrebi) fizičke ili pravne osobe koja šalje pošiljku i koja se mora nalaziti u trećoj zemlji.

Polje I.2.

Referentni broj certifikata: jedinstvena obvezna oznaka koju dodjeljuje nadležno tijelo treće zemlje u skladu s vlastitom klasifikacijom. Ovo je polje obvezno za sve certifikate koji nisu podneseni u sustavu IMSOC.

Polje I.2.a

Referentni broj u sustavu IMSOC: jedinstveni obvezni kôd koji sustav IMSOC automatski dodjeljuje ako je certifikat registriran u sustavu IMSOC. Ovo se polje ne popunjava ako certifikat nije podnesen u sustavu IMSOC.

Polje I.3.

Središnje nadležno tijelo: ime središnjeg tijela u trećoj zemlji koje izdaje certifikat.

Polje I.4.

Lokalno nadležno tijelo: ako je primjenjivo, ime lokalnog tijela u trećoj zemlji koje izdaje certifikat.

Polje I.5.

Primatelj/uvoznik: ime i adresa fizičke ili pravne osobe kojoj je pošiljka namijenjena u državi članici.

Polje I.6.

Subjekt odgovoran za pošiljku: ime i adresa osobe u Europskoj uniji koja je zadužena za pošiljku kada se predoči na graničnoj kontrolnoj postaji i koja daje potrebne izjave nadležnim tijelima u svojstvu ili u ime uvoznika. Ispunjavanje ovog polja nije obvezno.

Polje I.7.

Zemlja podrijetla: ime i ISO oznaka zemlje iz koje roba potječe, u kojoj je uzgojena, ubrana ili proizvedena.

Polje I.8.

Nije primjenjivo.

Polje I.9.

Zemlja odredišta: ime i ISO oznaka države članice odredišta proizvodâ u Europskoj uniji.

Polje I.10.

Nije primjenjivo.

Polje I.11.

Mjesto otpreme: naziv i adresa gospodarstava ili objekata iz kojih proizvodi potječu.

Bilo koja jedinica trgovačkog društva u prehrambenom sektoru ili sektoru hrane za životinje. Treba navesti samo objekt koji isporučuje proizvode. U slučaju trgovine koja uključuje više trećih zemalja (trostrano kretanje) mjesto otpreme zadnji je objekt u izvoznom lancu u trećoj zemlji iz kojeg se konačna pošiljka prevozi u Europsku uniju.

Polje I.12.

Odredište: ispunjavanje ovog polja nije obvezno.

Za stavljanje na tržište: mjesto na koje se proizvodi šalju radi konačnog istovara. Navesti ime, adresu i broj odobrenja gospodarstava ili objekata na odredištu, ako je primjenjivo.

Polje I.13.

Mjesto utovara: nije primjenjivo.

Polje I.14.

Datum i vrijeme polaska: datum polaska prijevoznog sredstva (zrakoplov, plovilo, željeznički vagon ili cestovno vozilo).

Polje I.15.

Prijevozno sredstvo: prijevozno sredstvo u kojem roba napušta zemlju otpreme.

Prijevozno sredstvo: zrakoplov, plovilo, željeznički vagon, cestovno vozilo i ostalo. „Ostalo” se odnosi na prijevozna sredstva koja nisu obuhvaćena Uredbom Vijeća (EZ) br. 1/2005  (2).

Identifikacijska oznaka prijevoznog sredstva: za zrakoplove broj leta, za plovila ime broda, za željeznički vagon identifikacijska oznaka vlaka i broj vagona, za cestovna vozila broj registarskih pločica s registarskim brojem prikolice, ako je primjenjivo.

U slučaju prijevoza trajektom navesti identifikacijsku oznaku cestovnog vozila, broj registarskih pločica s registarskim brojem prikolice, ako je primjenjivo, te ime predviđenog trajekta.

Polje I.16

Ulazna granična kontrolna postaja: navesti ime granične kontrolne postaje i njezinu identifikacijsku oznaku koju dodjeljuje sustav IMSOC.

Polje I.17.

Popratni dokumenti

Laboratorijsko izvješće: navesti referentni broj i datum izdavanja izvješća/rezultata laboratorijske analize iz članka 10. stavka 1. Provedbene uredbe (EU) 2019/1793.

Ostalo: potrebno navesti vrstu i referentni broj dokumenta ako pošiljku prate drugi dokumenti, kao što su komercijalni dokumenti (primjerice broj zračnog tovarnog lista, broj teretnice ili komercijalni broj vlaka ili cestovnog vozila).

Polje I.18.

Uvjeti prijevoza: kategorija potrebne temperature tijekom prijevoza proizvoda (sobna temperatura, rashlađeno, smrznuto). Može se odabrati samo jedna kategorija.

Polje I.19.

Broj kontejnera/plombe: odgovarajući brojevi, ako je primjenjivo.

Broj kontejnera mora se navesti ako se roba prevozi u zatvorenim kontejnerima.

Navodi se samo broj službene plombe. Službena plomba je ona plomba koja je na kontejner, kamion ili željeznički vagon postavljena pod nadzorom nadležnog tijela koje izdaje certifikat.

Polje I.20.

Roba je certificirana za: navesti predviđenu namjenu proizvoda kako je navedena u odgovarajućem službenom certifikatu Europske unije.

Prehrana ljudi: odnosi se samo na proizvode namijenjene za prehranu ljudi.

Hrana za životinje: odnosi se samo na proizvode namijenjene za prehranu životinja.

Polje I.21.

Nije primjenjivo.

Polje I.22.

Za unutarnje tržište: za sve pošiljke namijenjene za stavljanje na tržište Europske unije.

Polje I.23.

Ukupni broj paketâ: broj paketâ. U slučaju pošiljki u rasutom stanju ovo polje nije obvezno.

Polje I.24.

Količina:

Ukupna neto masa: definira se kao masa same robe bez neposrednih spremnika ili ambalaže.

Ukupna bruto masa: ukupna masa u kilogramima. Definira se kao ukupna masa proizvoda s neposrednim spremnicima i svom ambalažom, ali isključujući transportne kontejnere i drugu transportnu opremu.

Polje I.25.

Opis robe: navesti odgovarajuću oznaku Harmoniziranog sustava i naziv koji je definirala Svjetska carinska organizacija kako je navedeno u Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87  (3). Carinski opis prema potrebi se dopunjuje dodatnim podacima nužnima za klasifikaciju proizvoda.

Navesti vrstu, vrstu proizvoda, broj paketâ, vrstu ambalaže, broj serije, neto masu i krajnjeg potrošača (ako se proizvodi pakiraju za krajnjeg potrošača).

Vrsta: znanstveni naziv ili naziv u skladu s propisima Europske unije.

Vrsta ambalaže: navesti vrstu ambalaže u skladu s definicijom iz Priloga V. i VI. Preporuci br. 21 UN/CEFACT-a (Centar Ujedinjenih naroda za olakšavanje trgovine i elektroničko poslovanje).

Dio II.: Certificiranje

Ovaj dio ispunjava službena osoba za certificiranje koju je nadležno tijelo treće zemlje ovlastilo za potpisivanje službenih certifikata, kako je predviđeno člankom 88. stavkom 2. Uredbe (EU) 2017/625.

Polje II.

Podaci o zdravstvenom stanju: ovaj dio treba ispuniti u skladu s posebnim zdravstvenim zahtjevima Europske unije za predmetnu vrstu proizvoda kako su utvrđeni u sporazumima o istovrijednosti s određenim trećim zemljama ili drugim propisima Europske unije, kao što su propisi o certificiranju.

Među točkama II.2.1., II.2.2., II.2.3. i II.2.4. odabrati točku koja odgovara kategoriji proizvoda i opasnosti za koju je izdan certifikat.

Ako službeni certifikat nije podnesen u sustavu IMSOC, službena osoba za certificiranje mora precrtati i parafirati izjave koje nisu relevantne te na njih staviti pečat ili ih u cijelosti izbrisati iz certifikata.

Ako je službeni certifikat podnesen u sustavu IMSOC, izjave koje nisu relevantne potrebno je precrtati ili ih u cijelosti izbrisati iz certifikata.

Polje II.a.

Referentni broj certifikata: ista referentna oznaka kao u polju I.2.

Polje II.b.

Referentni broj u sustavu IMSOC: ista referentna oznaka kao u polju I.2.a, obvezna samo za službene certifikate izdane u sustavu IMSOC.

Službena osoba za certificiranje

Službenik nadležnog tijela treće zemlje ovlašten za potpisivanje službenih certifikata koje izdaje nadležno tijelo: navesti ime velikim tiskanim slovima, zvanje i titulu, ako je primjenjivo, identifikacijski broj i izvorni pečat nadležnog tijela te datum potpisa.


(1)  Popis imena i oznaka zemalja dostupan je na poveznici:http://www.iso.org/iso/country_codes/iso-3166-1_decoding_table.htm.

(2)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1/2005 od 22. prosinca 2004. o zaštiti životinja tijekom prijevoza i s prijevozom povezanih postupaka i o izmjeni direktiva 64/432/EEZ i 93/119/EZ i Uredbe (EZ) br. 1255/97 (SL L 3, 5.1.2005., str. 1).

(3)  Uredba Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL L 256, 7.9.1987., str. 1.).”


ODLUKE

15.4.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 129/150


PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2021/609

оd 14. travnja 2021.

o izmjeni Provedbene odluke (EU) 2020/439 u pogledu usklađenih normi za ambalažu za završno sterilizirane medicinske proizvode i sterilizaciju zdravstvenih proizvoda

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o europskoj normizaciji, o izmjeni direktiva Vijeća 89/686/EEZ i 93/15/EEZ i direktiva 94/9/EZ, 94/25/EZ, 95/16/EZ, 97/23/EZ, 98/34/EZ, 2004/22/EZ, 2007/23/EZ, 2009/23/EZ i 2009/105/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 87/95/EEZ i Odluke br. 1673/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (1), a posebno njezin članak 10. stavak 6.,

budući da:

(1)

U skladu s člankom 5. stavkom 1. Direktive 98/79/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (2), države članice pretpostavljaju sukladnost s bitnim zahtjevima iz članka 3. te direktive u vezi s in vitro dijagnostičkim medicinskim proizvodima koji su sukladni odgovarajućim nacionalnim normama donesenima na temelju usklađenih normi, na koje su upućivanja objavljena u Službenom listu Europske unije.

(2)

Dopisima M/023 – BC/CEN/03/023/93-08 od 5. kolovoza 1993. i M/252 od 12. rujna 1997. Komisija je Europskom odboru za normizaciju (CEN) i Europskom odboru za elektrotehničku normizaciju (Cenelec) podnijela zahtjeve za izradu novih i reviziju postojećih usklađenih normi za potrebe Direktive 98/79/EZ.

(3)

Na temelju zahtjeva M/252 CEN je revidirao usklađenu normu EN ISO 11737-2:2009, na koju je upućivanje objavljeno u Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2020/439 (3). Slijedom toga donesena je usklađena norma EN ISO 11737-2:2020 za sterilizaciju zdravstvenih proizvoda.

(4)

Na temelju zahtjeva M/023 – BC/CEN/03/023/93-08 CEN je izradio usklađene norme EN ISO 11607-1:2020 i EN ISO 11607-2:2020 za ambalažu za završno sterilizirane medicinske proizvode.

(5)

Komisija je zajedno s CEN-om ocijenila jesu li usklađene norme koje je CEN izradio i revidirao u skladu s relevantnim zahtjevima.

(6)

Usklađene norme EN ISO 11607-1:2020, EN ISO 11607-2:2020 i EN ISO 11737-2:2020 ispunjavaju zahtjeve koji se njima žele obuhvatiti i koji su utvrđeni u Direktivi 98/79/EZ. Stoga je upućivanja na te norme primjereno objaviti u Službenom listu Europske unije.

(7)

Potrebno je zamijeniti upućivanje na usklađenu normu EN ISO 11737-2:2009, objavljenu u Provedbenoj odluci (EU) 2020/439, s obzirom na to da je ta norma revidirana.

(8)

U Prilogu I. Provedbenoj odluci (EU) 2020/439 navode se upućivanja na usklađene norme izrađene za potrebe Direktive 98/79/EZ. Kako bi upućivanja na usklađene norme izrađene za potrebe Direktive 98/79/EZ bila navedena u jednom aktu, upućivanja na norme EN ISO 11607-1:2020 i EN ISO 11607-2:2020 trebalo bi uvrstiti u tu provedbenu odluku.

(9)

Provedbenu odluku (EU) 2020/439 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(10)

Sukladnost s usklađenom normom pretpostavlja sukladnost s odgovarajućim bitnim zahtjevima iz zakonodavstva Unije o usklađivanju od datuma objave upućivanja na tu normu u Službenom listu Europske unije. Ova bi Odluka stoga trebala stupiti na snagu na dan objave,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Prilog I. Provedbenoj odluci (EU) 2020/439 mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Odluci.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. travnja 2021.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)  SL L 316, 14.11.2012., str. 12.

(2)  Direktiva 98/79/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 1998. o in vitro dijagnostičkim medicinskim proizvodima (SL L 331, 7.12.1998., str. 1.).

(3)  Provedbena odluka Komisije (EU) 2020/439 оd 24. ožujka 2020. o usklađenim normama za in vitro dijagnostičke medicinske proizvode izrađenima za potrebe Direktive 98/79/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 90I, 25.3.2020., str. 33.).


PRILOG

Prilog I. mijenja se kako slijedi:

(1)

unos 5. zamjenjuje se sljedećim:

Br.

Upućivanje na normu

„5.

EN ISO 11737-2:2020

Sterilizacija medicinskoga pribora – Mikrobiološke metode – 2. dio: Ispitivanja sterilnosti koja se izvode pri definiranju, održavanju i validiranju procesa sterilizacije (ISO 11737-2:2019)”;

(2)

dodaju se sljedeći unosi 42. i 43.:

Br.

Upućivanje na normu

„42.

EN ISO 11607-1:2020

Ambalaža za završno sterilizirane medicinske proizvode – 1. dio: Zahtjevi za materijale, sustave sterilne obloge i sustave ambalaže (ISO 11607-1:2019)

43.

EN ISO 11607-2:2020

Ambalaža za završno sterilizirane medicinske proizvode – 2. dio: Validacijski zahtjevi za oblikovanje, lijepljenje i postupke sastavljanja (ISO 11607-2:2019)”.


15.4.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 129/153


PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2021/610

оd 14. travnja 2021.

o izmjeni Provedbene odluke (EU) 2020/437 u pogledu usklađenih normi za medicinske automobile i njihovu opremu, anestetičku i respiratornu opremu, biološku procjenu medicinskih proizvoda, ambalažu za završno sterilizirane medicinske proizvode, sterilizaciju zdravstvenih proizvoda, klinička ispitivanja medicinskih sredstava za ljude, neaktivne kirurške implantate, medicinske proizvode u kojima se upotrebljavaju životinjska tkiva i njihovi derivati, elektroakustiku i medicinsku električnu opremu

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o europskoj normizaciji, o izmjeni direktiva Vijeća 89/686/EEZ i 93/15/EEZ i direktiva 94/9/EZ, 94/25/EZ, 95/16/EZ, 97/23/EZ, 98/34/EZ, 2004/22/EZ, 2007/23/EZ, 2009/23/EZ i 2009/105/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 87/95/EEZ i Odluke br. 1673/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (1), a posebno njezin članak 10. stavak 6.,

budući da:

(1)

U skladu s člankom 5. stavkom 1. Direktive Vijeća 93/42/EEZ (2) države članice pretpostavljaju sukladnost s bitnim zahtjevima iz članka 3. te direktive u vezi s medicinskim proizvodima koji su sukladni odgovarajućim nacionalnim normama donesenima na temelju usklađenih normi, na koje su upućivanja objavljena u Službenom listu Europske unije.

(2)

Dopisima BC/CEN/CENELEC/09/89 od 19. prosinca 1991., M/023 - BC/CEN/03/023/93-08 od 5. kolovoza 1993., M/295 od 9. rujna 1999., M/320 od 13. lipnja 2002. i M/432 od 24. studenoga 2008. Komisija je Europskom odboru za normizaciju (CEN) i Europskom odboru za elektrotehničku normizaciju (Cenelec) podnijela zahtjeve za izradu novih i reviziju postojećih usklađenih normi za potrebe Direktive 93/42/EEZ.

(3)

Na temelju zahtjeva M/023 – BC/CEN/03/023/93-08 CEN je revidirao usklađene norme EN 1789:2007+A1:2010, EN ISO 10993-16:2010, EN ISO 11607-1:2009, EN ISO 11607-2:2006, EN ISO 11737-2:2009, EN 13718-1:2008, EN 13718-2:2015, EN ISO 22442-1:2007 i EN ISO 22442-2:2007, na koje su upućivanja objavljena Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2020/437 (3). Slijedom toga donesene su usklađene norme EN 1789:2020 za medicinske automobile i njihovu opremu, EN ISO 10993-16:2017 za biološku procjenu medicinskih proizvoda, EN ISO 11607-1:2020 i EN ISO 11607-2:2020 za ambalažu za završno sterilizirane medicinske proizvode, EN ISO 11737-2:2020 za sterilizaciju zdravstvenih proizvoda, EN 13718-1:2014+A1:2020 i EN 13718-2:2015+A1:2020 za medicinske automobile i njihovu opremu te EN ISO 22442-1:2020 i EN ISO 22442-2:2020 za medicinske proizvode u kojima se upotrebljavaju životinjska tkiva i njihovi derivati.

(4)

Na temelju zahtjeva BC/CEN/CENELEC/09/89 CEN je revidirao usklađenu normu EN ISO 10993-18:2009, na koju je upućivanje objavljeno Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2020/437. Slijedom toga donesena je usklađena norma EN ISO 10993-18:2020 za biološku procjenu medicinskih proizvoda.

(5)

Na temelju zahtjeva M/295 CEN i Cenelec revidirali su usklađene norme EN ISO 14155:2011, kako je ispravljena normom EN ISO 14155:2011/AC:2011, i EN 60601-2-4:2003, na koje su upućivanja objavljena u Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2020/437. Slijedom toga donesene su usklađene norme EN ISO 14155:2020 za kliničko ispitivanje medicinskih sredstava za ljude i EN 60601-2-4:2011 za medicinsku električnu opremu.

(6)

Na temelju zahtjeva M/320 i M/023 – BC/CEN/03/023/93-08 CEN je revidirao usklađenu normu EN ISO 14607:2009, na koju je upućivanje objavljeno u Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2020/437. Slijedom toga donesena je usklađena norma EN ISO 14607:2018 o neaktivnim kirurškim implantatima.

(7)

Na temelju zahtjeva M/432 i M/023 – BC/CEN/03/023/93-08 Cenelec je revidirao usklađenu normu EN ISO 60118-13:2005, na koju je upućivanje objavljeno u Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2020/437. Slijedom toga donesena je usklađena norma EN IEC 60118-13:2020 o elektroakustici.

(8)

Na temelju zahtjeva M/023 – BC/CEN/03/023/93-08 CEN i Cenelec izradili su usklađenu normu EN ISO 5361:2016 za anestetičku i respiratornu opremu te usklađene norme EN IEC 60601-2-83:2020 i EN ISO 80601-2-55:2018 za medicinsku električnu opremu.

(9)

Na temelju zahtjeva M/432 i M/023 – BC/CEN/03/023/93-08 Cenelec je izradio usklađenu normu EN IEC 60601-2-66:2020 za medicinsku električnu opremu.

(10)

Komisija je zajedno s CEN-om i Cenelecom ocijenila jesu li norme koje su CEN i Cenelec izradili, revidirali i izmijenili u skladu s relevantnim zahtjevima.

(11)

Usklađene norme EN 1789:2020, EN ISO 5361:2016, EN ISO 10993-16:2017, EN ISO 10993-18:2020, EN ISO 11607-1:2020, EN ISO 11607-2:2020, EN ISO 11737-2:2020, EN 13718-1:2014+A1:2020, EN 13718-2:2015+A1:2020, EN ISO 14155:2020, EN ISO 14607:2018, EN ISO 22442-1:2020, EN ISO 22442-2:2020, EN IEC 60118-13:2020, EN 60601-2-4:2011, EN IEC 60601-2-66:2020, EN IEC 60601-2-83:2020 i EN ISO 80601-2-55:2018 ispunjavaju zahtjeve koji se njima žele obuhvatiti i koji su utvrđeni u Direktivi 93/42/EEZ. Stoga je upućivanja na te norme primjereno objaviti u Službenom listu Europske unije.

(12)

Potrebno je zamijeniti upućivanja na usklađene norme EN 1789:2007+A1:2010, EN ISO 10993-16:2010, EN ISO 10993-18:2009, EN ISO 11607-1:2009, EN ISO 11607-2:2006, EN ISO 11737-2:2009, EN 13718-1:2008, EN 13718-2:2015, EN ISO 14155:2011 kako su ispravljene normama EN ISO 14155:2011/AC:2011, EN ISO 14607:2009, EN ISO 22442-1:2007, EN ISO 22442-2:2007, EN 60118-13:2005 i EN 60601-2-4:2003, objavljenima u Provedbenoj odluci (EU) 2020/437, s obzirom na to da su te norme revidirane.

(13)

U Prilogu I. Provedbenoj odluci (EU) 2020/437 navode se upućivanja na usklađene norme izrađene za potrebe Direktive 93/42/EEZ. Kako bi upućivanja na usklađene norme izrađene za potrebe Direktive 93/42/EEZ bila navedena u jednom aktu, u tu bi provedbenu odluku trebalo uvrstiti upućivanja na norme EN ISO 5361:2016, EN IEC 60601-2-66:2020, EN IEC 60601-2-83:2020 i EN ISO 80601-2-55:2018.

(14)

Provedbenu odluku (EU) 2020/437 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(15)

Sukladnost s usklađenom normom pretpostavlja sukladnost s odgovarajućim bitnim zahtjevima iz zakonodavstva Unije o usklađivanju od datuma objave upućivanja na tu normu u Službenom listu Europske unije. Ova bi Odluka stoga trebala stupiti na snagu na dan objave,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Prilog I. Provedbenoj odluci (EU) 2020/437 mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Odluci.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. travnja 2021.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)  SL L 316, 14.11.2012., str. 12.

(2)  Direktiva Vijeća 93/42/EEZ od 14. lipnja 1993. o medicinskim proizvodima (SL L 169, 12.7.1993., str. 1.).

(3)  Provedbena odluka Komisije (EU) 2020/437 оd 24. ožujka 2020. o usklađenim normama za medicinske proizvode izrađenima za potrebe Direktive Vijeća 93/42/EEZ (SL L 90I, 25.3.2020., str. 1.).


PRILOG

Prilog I. mijenja se kako slijedi:

(1)

unos 22. zamjenjuje se sljedećim:

Br.

Upućivanje na normu

„22.

EN 1789:2020

Medicinski automobili i njihova oprema – Cestovni medicinski automobili”;

(2)

unos 81. zamjenjuje se sljedećim:

Br.

Upućivanje na normu

„81.

EN ISO 10993-16:2017

Biološka procjena medicinskih proizvoda – 16. dio: Nacrt toksikokinetičkog istraživanja za proizvode razgradnje i izlužive tvari (ISO 10993-16:2017)”;

(3)

unos 83. zamjenjuje se sljedećim:

Br.

Upućivanje na normu

„83.

EN ISO 10993-18:2020

Biološka procjena medicinskih proizvoda – 18. dio: Kemijska svojstva materijala medicinskih proizvoda u okviru postupka upravljanja rizikom (ISO 10993-18:2020)”;

(4)

unosi 92. i 93. zamjenjuju se sljedećim:

Br.

Upućivanje na normu

„92.

EN ISO 11607-1:2020

Ambalaža za završno sterilizirane medicinske proizvode – 1. dio: Zahtjevi za materijale, sustave sterilne obloge i sustave ambalaže (ISO 11607-1:2019)

93.

EN ISO 11607-2:2020

Ambalaža za završno sterilizirane medicinske proizvode – 2. dio: Validacijski zahtjevi za oblikovanje, lijepljenje i postupke sastavljanja (ISO 11607-2:2019)”;

(5)

unos 96. zamjenjuje se sljedećim:

Br.

Upućivanje na normu

„96.

EN ISO 11737-2:2020

Sterilizacija medicinskoga pribora – Mikrobiološke metode – 2. dio: Ispitivanja sterilnosti koja se izvode pri definiranju, održavanju i validiranju procesa sterilizacije (ISO 11737-2:2019)”;

(6)

unosi 125. i 126. zamjenjuju se sljedećim:

Br.

Upućivanje na normu

„125.

EN 13718-1:2014+A1:2020

Medicinska vozila i njihova oprema – Zračna ambulanta – 1. dio: Zahtjev za medicinske uređaje koji se upotrebljavaju u zračnim ambulantama

126.

EN 13718-2:2015+A1:2020

Medicinska vozila i njihova oprema – Zračna ambulanta – 2. dio: Radni i tehnički zahtjevi za zračne ambulante”;

(7)

unos 137. zamjenjuje se sljedećim:

Br.

Upućivanje na normu

„137.

EN ISO 14155:2020

Klinička ispitivanja medicinskih sredstava za ljude – Dobra klinička praksa (ISO 14155:2020)”;

(8)

unos 145. zamjenjuje se sljedećim:

Br.

Upućivanje na normu

„145.

EN ISO 14607:2018

Neaktivni kirurški implantati – Implantati za dojke – Posebni zahtjevi (ISO 14607:2018, ispravljena verzija 2018-08)”;

(9)

unosi 180. i 181. zamjenjuju se sljedećim:

Br.

Upućivanje na normu

„180.

EN ISO 22442-1:2020

Medicinski proizvodi u kojima se upotrebljavaju životinjska tkiva i njihovi derivati – 1. dio: Primjena upravljanja rizikom (ISO 22442-1:2020)

181.

EN ISO 22442-2:2020

Medicinski proizvodi u kojima se upotrebljavaju životinjska tkiva i njihovi derivati – 2. dio: Kontrole podrijetla, skupljanje i rukovanje (ISO 22442-2:2020)”;

(10)

unos 193. zamjenjuje se sljedećim:

Br.

Upućivanje na normu

„193.

EN IEC 60118-13:2020

Elektroakustika – Slušna pomagala – 13. dio: Zahtjevi u pogledu elektromagnetskog imuniteta na pokretne digitalne bežične uređaje i metode mjerenja”;

(11)

unos 208. zamjenjuje se sljedećim:

Br.

Upućivanje na normu

„208.

EN 60601-2-4:2011

Medicinska električna oprema – Dio 2-4: Posebni zahtjevi za osnovnu sigurnost i osnovne performanse srčanih defibrilatora”;

(12)

dodaju se sljedeći unosi od 265. do 268.:

Br.

Upućivanje na normu

„265.

EN ISO 5361:2016

Anestetička i respiracijska oprema – Trahealne cijevi i priključci (ISO 5361:2016)

266.

EN IEC 60601-2-66:2020

Medicinska električna oprema – Dio 2-66: Posebni zahtjevi za osnovnu sigurnost i osnovne performanse slušnih pomagala i sustava za poboljšanje sluha (IEC 60601-2-66:2019)

267.

EN IEC 60601-2-83:2020

Medicinska električna oprema – Dio 2-83: Posebni zahtjevi za osnovnu sigurnost i osnovne performanse opreme za svjetlosnu terapiju u kući

268.

EN ISO 80601-2-55:2018

Medicinska električna oprema – Dio 2-55: Posebni zahtjevi za osnovnu sigurnost i osnovne performanse monitora dišnih plinova (IEC 80601-2-55:2018)”.


15.4.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 129/158


PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2021/611

оd 14. travnja 2021.

o izmjeni Provedbene odluke (EU) 2020/438 u pogledu usklađenih normi za biološku procjenu medicinskih proizvoda, ambalažu za završno sterilizirane medicinske proizvode, sterilizaciju zdravstvenih proizvoda i kliničko ispitivanje medicinskih sredstava za ljude

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o europskoj normizaciji, o izmjeni direktiva Vijeća 89/686/EEZ i 93/15/EEZ i direktiva 94/9/EZ, 94/25/EZ, 95/16/EZ, 97/23/EZ, 98/34/EZ, 2004/22/EZ, 2007/23/EZ, 2009/23/EZ i 2009/105/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 87/95/EEZ i Odluke br. 1673/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (1), a posebno njezin članak 10. stavak 6.,

budući da:

(1)

U skladu s člankom 5. stavkom 1. Direktive Vijeća 90/385/EEZ (2) države članice pretpostavljaju sukladnost s bitnim zahtjevima iz članka 3. te direktive u vezi s aktivnim medicinskim proizvodima za ugradnju koji su sukladni odgovarajućim nacionalnim normama donesenima na temelju usklađenih normi, na koje su upućivanja objavljena u Službenom listu Europske unije.

(2)

Dopisima BC/CEN/CENELEC/09/89 od 19. prosinca 1991., M/023 – BC/CEN/03/023/93-08 od 5. kolovoza 1993. i M/295 od 9. rujna 1999. Komisija je Europskom odboru za normizaciju (CEN) i Europskom odboru za elektrotehničku normizaciju (Cenelec) podnijela zahtjeve za izradu novih i reviziju postojećih usklađenih normi za potrebe Direktive 90/385/EEZ.

(3)

Na temelju zahtjeva M/023 – BC/CEN/03/023/93-08 CEN je revidirao usklađene norme EN ISO 10993-16:2010, EN ISO 11607-1:2009 i EN ISO 11737-2:2009, na koje su upućivanja objavljena u Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2020/438 (3). Slijedom toga donesene su usklađene norme EN ISO 10993-16:2017 za biološku procjenu medicinskih proizvoda, EN ISO 11607-1:2020 za ambalažu za završno sterilizirane medicinske proizvode i EN ISO 11737-2:2020 za sterilizaciju zdravstvenih proizvoda.

(4)

Na temelju zahtjeva BC/CEN/CENELEC/09/89 CEN je revidirao usklađenu normu EN ISO 10993-18:2009, na koju je upućivanje objavljeno u Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2020/438. Slijedom toga donesena je usklađena norma EN ISO 10993-18:2020 za biološku procjenu medicinskih proizvoda.

(5)

Na temelju zahtjeva M/295 CEN je revidirao usklađenu normu EN ISO 14155:2011, kako je ispravljena normom EN ISO 14155:2011/AC:2011, na koju su upućivanja objavljena u Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2020/438. Slijedom toga donesena je usklađena norma EN ISO 14155:2020 za kliničko ispitivanje medicinskih sredstava za ljude.

(6)

Na temelju zahtjeva M/023 – BC/CEN/03/023/93-08 CEN je izradio usklađenu normu EN ISO 11607-2:2020 za ambalažu za završno sterilizirane medicinske proizvode.

(7)

Komisija je zajedno s CEN-om ocijenila jesu li usklađene norme koje je CEN izradio i revidirao u skladu s relevantnim zahtjevima.

(8)

Usklađene norme EN ISO 10993-16:2017, EN ISO 10993-18:2020, EN ISO 11607-1:2020, EN ISO 11607-2:2020, EN ISO 11737-2:2020 i EN ISO 14155:2020 ispunjavaju zahtjeve koji se njima žele obuhvatiti i koji su utvrđeni u Direktivi 90/385/EEZ. Stoga je upućivanja na te norme primjereno objaviti u Službenom listu Europske unije.

(9)

Potrebno je zamijeniti upućivanja na usklađene norme EN ISO 10993-16:2010, EN ISO 10993-18:2009, EN ISO 11607-1:2009, EN ISO 11737-2:2009 i EN ISO 14155:2011 kako su ispravljene normom EN ISO 14155:2011/AC:2011, objavljenom u Provedbenoj odluci (EU) 2020/438, s obzirom na to da su te norme revidirane.

(10)

U Prilogu I. Provedbenoj odluci (EU) 2020/438 navode se upućivanja na usklađene norme izrađene za potrebe Direktive 90/385/EEZ. Kako bi upućivanja na usklađene norme izrađene za potrebe Direktive 90/385/EEZ bila navedena u jednom aktu, upućivanje na normu EN ISO 11607-2:2020 trebalo bi uvrstiti u tu provedbenu odluku.

(11)

Provedbenu odluku (EU) 2020/438 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(12)

Sukladnost s usklađenom normom pretpostavlja sukladnost s odgovarajućim bitnim zahtjevima iz zakonodavstva Unije o usklađivanju od datuma objave upućivanja na tu normu u Službenom listu Europske unije. Ova bi Odluka stoga trebala stupiti na snagu na dan objave,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Prilog I. Provedbenoj odluci (EU) 2020/438 mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Odluci.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. travnja 2021.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)  SL L 316, 14.11.2012., str. 12.

(2)  Direktiva Vijeća 90/385/EEZ od 20. lipnja 1990. o usklađivanju zakonodavstva država članica koja se odnose na aktivne medicinske proizvode za ugradnju (SL L 189, 20.7.1990., str. 17.).

(3)  Provedbena odluka Komisije (EU) 2020/438 od 24. ožujka 2020. o usklađenim normama za aktivne medicinske proizvode za ugradnju izrađenima za potrebe Direktive Vijeća 90/385/EEZ (SL L 90I, 25.3.2020., str. 25.).


PRILOG

Prilog I. mijenja se kako slijedi:

(1)

unos 14. zamjenjuje se sljedećim:

Br.

Upućivanje na normu

„14.

EN ISO 10993-16:2017

Biološka procjena medicinskih proizvoda – 16. dio: Nacrt toksikokinetičkog istraživanja za proizvode razgradnje i izlužive tvari (ISO 10993-16:2017)”;

(2)

unos 16. zamjenjuje se sljedećim:

Br.

Upućivanje na normu

„16.

EN ISO 10993-18:2020

Biološka procjena medicinskih proizvoda – 18. dio: Kemijska svojstva materijala medicinskih proizvoda u okviru postupka upravljanja rizikom (ISO 10993-18:2020)”;

(3)

unos 23. zamjenjuje se sljedećim:

Br.

Upućivanje na normu

„23.

EN ISO 11607-1:2020

Ambalaža za završno sterilizirane medicinske proizvode – 1. dio: Zahtjevi za materijale, sustave sterilne obloge i sustave ambalaže (ISO 11607-1:2019)”;

(4)

unos 25. zamjenjuje se sljedećim:

Br.

Upućivanje na normu

„25.

EN ISO 11737-2:2020

Sterilizacija medicinskoga pribora – Mikrobiološke metode – 2. dio: Ispitivanja sterilnosti koja se izvode pri definiranju, održavanju i validiranju procesa sterilizacije (ISO 11737-2:2019)”;

(5)

unos 34. zamjenjuje se sljedećim:

Br.

Upućivanje na normu

„34.

EN 14155:2020

Klinička ispitivanja medicinskih sredstava za ljude – Dobra klinička praksa (ISO 14155:2020)”;

(6)

dodaje se sljedeći unos 47.:

Br.

Upućivanje na normu

„47.

EN ISO 11607-2:2020

Ambalaža za završno sterilizirane medicinske proizvode – 2. dio: Validacijski zahtjevi za oblikovanje, lijepljenje i postupke sastavljanja (ISO 11607-2:2019)”.


Ispravci

15.4.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 129/161


Ispravak Uredbe Vijeća (EU) br. 509/2012 od 15. lipnja 2012. o izmjeni Uredbe (EU) br. 36/2012 o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Siriji

( Službeni list Europske unije L 156 od 16. lipnja 2012. )

(Posebno izdanje Službenog lista Europske unije 18/Sv. 05.)

Na stranici 362., u tablici IX.A1. (Materijali, kemikalije, ‚mikro-organizmi’ i ‚toksini’), br. IX.A1.003:

umjesto:

„diklorometan (CAS 75-09-3);”;

treba stajati:

„diklorometan (CAS 75-09-2);”.