ISSN 1977-0847

Službeni list

Europske unije

L 104

European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

Godište 64.
25. ožujka 2021.


Sadržaj

 

I.   Zakonodavni akti

Stranica

 

 

DIREKTIVE

 

*

Direktiva Vijeća (EU) 2021/514 od 22. ožujka 2021. o izmjeni Direktive 2011/16/EU o administrativnoj suradnji u području oporezivanja

1

 

 

II.   Nezakonodavni akti

 

 

MEĐUNARODNI SPORAZUMI

 

*

Odluka Vijeća (EU) 2021/515 od 22. ožujka 2021. o potpisivanju, u ime Unije, Sporazuma u obliku razmjene pisama između Europske unije i Australske Zajednice na temelju članka XXVIII. Općeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT) iz 1994. o izmjeni koncesija za sve carinske kvote uvrštene u raspored EU-a CLXXV. zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije

27

 

*

Odluka Vijeća (EU) 2021/516 od 22. ožujka 2021. o potpisivanju, u ime Unije, Sporazuma u obliku razmjene pisama između Europske unije i Republike Indonezije na temelju članka XXVIII. Općeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT) iz 1994. o izmjeni koncesija za sve carinske kvote uvrštene u raspored EU-a CLXXV. zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije

29

 

 

UREDBE

 

*

Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/517 оd 11. veljače 2021. o izmjeni Delegirane uredbe (EU) 2017/2361 u pogledu načina plaćanja doprinosa za administrativne rashode Jedinstvenog sanacijskog odbora

30

 

*

Provedbena uredba Komisije (Eu) 2021/518 оd 18. ožujka 2021. o registraciji oznake zemljopisnog podrijetla jakog alkoholnog pića u skladu s člankom 30. stavkom 2. Uredbe (EU) 2019/787 Europskog parlamenta i Vijeća (Vasi vadkörte pálinka)

34

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/519 оd 24. ožujka 2021. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2015/1375 u pogledu pretraživanja na trihinelu kod kopitara te u pogledu izuzeća Ujedinjene Kraljevine od pretraživanja na trihinelu kod domaćih svinja ( 1 )

36

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/520 оd 24. ožujka 2021. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu sljedivosti određenih držanih kopnenih životinja ( 1 )

39

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/521 оd 24. ožujka 2021. o posebnim aranžmanima za mehanizam uvođenja obveze predočenja odobrenja u slučaju izvoza određenih proizvoda

52

 


 

(1)   Tekst značajan za EGP.

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.


I. Zakonodavni akti

DIREKTIVE

25.3.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 104/1


DIREKTIVA VIJEĆA (EU) 2021/514

od 22. ožujka 2021.

o izmjeni Direktive 2011/16/EU o administrativnoj suradnji u području oporezivanja

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 113. i 115.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (2),

u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)

Posljednjih je godina donesen niz izmjena Direktive Vijeća 2011/16/EU (3) kako bi se uzele u obzir nove inicijative Unije u području porezne transparentnosti. Tim su izmjenama većinom uvedene obveze izvješćivanja, nakon kojih slijedi priopćavanje drugim državama članicama, u vezi s računima, prethodnim poreznim mišljenjima s prekograničnim učinkom i prethodnim sporazumima o transfernim cijenama, izvješćima po zemljama i prekograničnim aranžmanima o kojima se izvješćuje. Tim je izmjenama tako prošireno područje primjene automatske razmjene informacija. Porezna tijela država članica sada imaju na raspolaganju širi skup alata za suradnju pri otkrivanju i suzbijanju različitih oblika porezne prijevare, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza.

(2)

Komisija je posljednjih godina pratila primjenu te je 2019. dovršila evaluaciju Direktive 2011/16/EU. Iako su uvedena znatna poboljšanja u području automatske razmjene informacija, potrebno je još poboljšati odredbe koje se odnose na sve oblike razmjene informacija i administrativne suradnje.

(3)

Na temelju članka 5. Direktive 2011/16/EU, na zahtjev tijela koje podnosi zahtjev tijelo koje prima zahtjev dostavlja sve informacije koje posjeduje ili koje je prikupilo kao rezultat upravnih istraga, a koje su predvidivo relevantne za primjenu i izvršenje nacionalnih poreznih zakona država članica koji su obuhvaćeni područjem primjene te direktive. Kako bi se osigurala djelotvorna razmjena informacija i spriječila neopravdana odbijanja zahtjeva te kako bi se osigurala pravna sigurnost za porezne uprave i porezne obveznike, trebalo bi jasno definirati i kodificirati međunarodno dogovoreni standard predvidive relevantnosti.

(4)

Ponekad postoji potreba za rješavanjem zahtjeva za informacijama koji se odnose na skupine poreznih obveznika koje nije moguće pojedinačno identificirati, a predvidiva relevantnost zatraženih informacija može se opisati samo na osnovi zajedničkog skupa obilježja. Uzimajući to u obzir, porezne uprave trebale bi nastaviti rabiti skupne zahtjeve za informacijama na temelju jasnog pravnog okvira.

(5)

Važno je da države članice razmjenjuju informacije o dohotku ostvarenom od intelektualnog vlasništva jer se u tom području gospodarstva zbog vrlo mobilne temeljne imovine mogu pojaviti aranžmani o premještanju dobiti. Stoga bi licencije kako su definirane u članku 2. točki (b) Direktive Vijeća 2003/49/EZ (4) trebalo uključiti u kategorije dohotka koje podliježu obveznoj automatskoj razmjeni informacija s ciljem jačanja borbe protiv porezne prijevare, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza. Države članice trebale bi uložiti sve moguće i razumne napore kako bi se porezni identifikacijski broj (PIB) rezidenata koje izdaje država članica rezidentnosti uključio u priopćavanje kategorija dohotka i kapitala koje podliježu obveznoj automatskoj razmjeni informacija.

(6)

Posljednjih godina gospodarstvo se brzo digitalizira. Zato se javlja sve veći broj složenih situacija povezanih s poreznom prijevarom, utajom poreza i izbjegavanjem plaćanja poreza. Prekogranična dimenzija usluga koje se nude uporabom operatera platformi stvorila je složeno okružje koje može biti izazov za provedbu poreznih pravila i osiguravanje ispunjavanja poreznih obveza. Ispunjavanje poreznih obveza nije dostatno, a vrijednost neprijavljenog dohotka je znatna. Porezne uprave država članica nemaju dovoljno informacija za točnu procjenu i kontrolu bruto dohotka ostvarenog u njihovoj zemlji od komercijalnih aktivnosti koje se obavljaju uz posredovanje digitalnih platformi. To je posebno problematično kada dohodak ili oporezivi iznos prolazi preko digitalnih platformi uspostavljenih u drugim jurisdikcijama.

(7)

Porezne uprave često traže informacije od operatera platformi. Time se stvaraju znatni administrativni troškovi i troškovi usklađivanja za operatere platformi. Neke države članice istodobno su uvele jednostranu obvezu izvješćivanja, što za operatere platformi stvara dodatno administrativno opterećenje jer se moraju uskladiti s brojnim nacionalnim standardima za izvješćivanje. Stoga je od ključne važnosti da se uvede standardizirani zahtjev za izvješćivanje koji bi se primjenjivo na unutarnjem tržištu.

(8)

Budući da većina dohotka ili oporezivih iznosa prodavateljâ na digitalnim platformama prelazi preko granica, izvješćivanjem o informacijama o relevantnoj aktivnosti ostvarili bi se dodatni pozitivni rezultati ako bi se te informacije priopćavale i državama članicama u kojima bi se ostvareni dohodak mogao oporezivati. Automatska razmjena informacija među poreznim tijelima posebice je ključna za pružanje potrebnih informacija tim poreznim tijelima kako bi na odgovarajući način mogla procijeniti poreze na dohodak i porez na dodanu vrijednost (PDV) koje treba platiti.

(9)

Kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, pravila o izvješćivanju trebala bi biti učinkovita i jednostavna. Priznajući poteškoće u otkrivanju oporezivih događaja koji nastaju pri obavljanju komercijalne aktivnosti posredstvom digitalnih platformi i uzimajući u obzir dodatno administrativno opterećenje s kojim bi se porezne uprave suočile u tim slučajevima, nužno je operaterima platformi odrediti obvezu izvješćivanja. Operateri platformi u boljem su položaju za prikupljanje i provjeru potrebnih informacija o svim prodavateljima koji djeluju na određenoj digitalnoj platformi i rabe tu platformu.

(10)

Obveza izvješćivanja trebala bi obuhvaćati i prekogranične aktivnosti i aktivnosti koje nisu prekogranične prirode kako bi se osigurala djelotvorna pravila o izvješćivanju, pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, jednaki uvjeti i načelo nediskriminacije. Usto, takvom primjenom pravila o izvješćivanju smanjilo bi se administrativno opterećenje digitalnih platformi.

(11)

Budući da pojedinci i subjekti opsežno rabe digitalne platforme za obavljanje komercijalnih aktivnosti, od ključne je važnosti osigurati da se obveza izvješćivanja primjenjuje neovisno o pravnoj prirodi prodavatelja. Međutim, trebalo bi predvidjeti iznimku za tijela javne vlasti, na koja se obveza izvješćivanja ne bi trebala primjenjivati.

(12)

Zahvaljujući izvješćivanju o dohotku ostvarenom obavljanjem takvih aktivnosti porezne uprave trebale bi dobiti sveobuhvatne informacije potrebne za točno utvrđivanje poreza na dohodak koji treba platiti.

(13)

Radi pojednostavnjenja i ublažavanja troškova usklađivanja, bilo bi razumno od operatera platformi tražiti da u samo jednoj državi članici izvješćuju o dohotku koji su prodavatelji ostvarili uporabom digitalne platforme.

(14)

S obzirom na prirodu i fleksibilnost digitalnih platformi, obvezu izvješćivanja trebalo bi proširiti i na operatere platformi koji obavljaju komercijalnu aktivnost u Uniji, ali u državi članici nisu rezidenti u svrhu oporezivanja, nisu u njoj osnovani niti se tamo njima upravlja te u toj državi članici nemaju stalnu poslovnu jedinicu („strani operateri platformi”). Time bi se osigurali jednaki uvjeti među svim digitalnim platformama i spriječilo nepošteno tržišno natjecanje. Kako bi se omogućilo postizanje tog cilja, strani operateri platformi trebali bi imati obvezu registracije i izvješćivanja u samo jednoj državi članici za potrebe djelovanja na unutarnjem tržištu. Nakon opoziva registracije stranog operatera platforme, države članice trebale bi osigurati da je taj strani operater platforme pri ponovnoj registraciji u Uniji dužan dotičnoj državi članici pružiti odgovarajuća jamstva, kao što su izjave pod prisegom ili sigurnosni depoziti.

(15)

Neovisno o tome, primjereno je propisati mjere kojima bi se smanjilo administrativno opterećenje za strane operatere platformi i porezna tijela država članica, u slučajevima u kojima postoje odgovarajući aranžmani, kojima se osigurava razmjena jednakovrijednih informacija između jurisdikcije izvan Unije i države članice. U tim bi slučajevima operatere platformi koji su izvješćivali u jurisdikciji izvan Unije bilo primjereno rasteretiti od obveze izvješćivanja u državi članici u mjeri u kojoj se informacije koje je primila država članica odnose na aktivnosti u području primjene ove Direktive i ako su te informacije jednakovrijedne informacijama koje se zahtijevaju u okviru pravila o izvješćivanju utvrđenih u ovoj Direktivi. Kako bi se potaknula administrativna suradnja u tom području s jurisdikcijama izvan Unije i prepoznala potreba za fleksibilnošću u pregovorima o sporazumima između država članica i jurisdikcija izvan Unije, ovom bi se Direktivom kvalificiranim operaterima platformi iz jurisdikcije izvan Unije trebalo omogućiti da jedino poreznu upravu jurisdikcije izvan Unije izvješćuju o jednakovrijednim informacijama o prodavateljima o kojima se izvješćuje, koja bi zatim te informacije poslala poreznim upravama država članica. Taj bi mehanizam trebalo omogućiti kad god je to primjereno kako bi se spriječilo višestruko izvješćivanje i prosljeđivanje jednakovrijednih informacija.

(16)

S obzirom na činjenicu da se porezna tijela diljem svijeta suočavaju s izazovima povezanima sa sve većim gospodarstvom digitalnih platformi, Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) razvila Ogledna pravila za izvješćivanje koje provode operateri platformi u pogledu prodavatelja u ekonomiji dijeljenja („sharing economy”) i ekonomiji honorarnih poslova („gig economy”)(„Ogledna pravila”). Zbog raširenosti prekograničnih aktivnosti koje provode digitalne platforme i prodavatelji koji su na njima aktivni može se razumno očekivati da će jurisdikcije izvan Unije imati dovoljno poticaja da slijede vodeći primjer Unije te uvedu prikupljanje informacija i uzajamnu automatsku razmjenu informacija o prodavateljima o kojima se izvješćuje u skladu s Oglednim pravilima. Iako to nije istovjetno području primjene ove Direktive u smislu prodavatelja o kojima se izvješćuje i digitalnih platformi putem kojih se o informacijama mora izvješćivati, očekuje se da će se Oglednim pravilima predvidjeti izvješćivanje o jednakovrijednim informacijama u vezi s relevantnim aktivnostima koje su obuhvaćene područjem primjene i ove Direktive i Oglednih pravila, a ta bi se područja primjene mogla dodatno proširiti kako bi se njima obuhvatile dodatne relevantne aktivnosti.

(17)

Radi osiguravanja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Direktive, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (5). Konkretnije, Komisija bi provedbenim aktima trebala utvrditi jesu li informacije koje je potrebno razmijeniti na temelju sporazuma između nadležnih tijela države članice i jurisdikcije izvan Unije jednakovrijedne onima navedenima u ovoj Direktivi. Budući da sklapanje sporazumâ o administrativnoj suradnji u području oporezivanja s jurisdikcijama izvan Unije ostaje u nadležnosti država članica, djelovanje Komisije moglo bi se pokrenuti i na zahtjev države članice. Tim bi se administrativnim postupkom, bez mijenjanja područja primjene i uvjetâ ove Direktive, trebala pružiti pravna sigurnost u pogledu korelacije između obveza koje proizlaze iz ove Direktive i svih sporazuma o razmjeni informacija koje države članice mogu imati s jurisdikcijama izvan Unije. U tu je svrhu potrebno da se, na zahtjev države članice koji prethodi predviđenom sklapanju takvog sporazuma, također može utvrditi jednakovrijednost. Ako se razmjena takvih informacija temelji na multilateralnom instrumentu, odluku o jednakovrijednosti trebalo bi donijeti u odnosu na cijeli relevantni okvir obuhvaćen takvim instrumentom. Unatoč tomu, trebalo bi i dalje biti moguće donijeti odluku o jednakovrijednosti, prema potrebi, u pogledu bilateralnog instrumenta ili odnosa razmjene s pojedinačnom jurisdikcijom izvan Unije.

(18)

Radi sprječavanja porezne prijevare, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza, primjereno je da izvješćivanje o komercijalnoj aktivnosti uključuje najam nekretnina, osobne usluge, prodaju robe i najam bilo kojeg načina prijevoza. Aktivnosti koje obavlja prodavatelj koji djeluje kao zaposlenik operatera platforme ne bi trebale biti obuhvaćene područjem primjene takvog izvješćivanja.

(19)

Radi smanjenja nepotrebnih troškova usklađivanja za prodavatelje koji se bave iznajmljivanjem nekretnina, kao što su hotelski lanci ili organizatori putovanja, trebalo bi odrediti prag u pogledu broja najmova po oglašenoj nekretnini, iznad kojeg se obveza izvješćivanja ne bi primjenjivala. Međutim, trebalo bi uvesti odgovarajuće zaštitne mjere kako bi se izbjegao rizik da posrednici koji se pojavljuju na digitalnim platformama kao pojedinačni prodavatelj, a koji pritom upravljaju velikim brojem jedinica imovine, zaobilaze obveze izvješćivanja.

(20)

Cilj sprječavanja porezne prijevare, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza mogao bi se ostvariti tako da se od operatera platformi traži da o dohotku ostvarenom na digitalnim platformama izvješćuju u ranoj fazi, odnosno prije nego što porezna tijela država članica obave godišnje utvrđivanje poreza. Kako bi se olakšao rad poreznih tijela država članica, informacije o kojima se izvijestilo trebalo bi razmjenjivati u roku od mjesec dana od izvješćivanja o njima. Kako bi se omogućila automatska razmjena informacija i poboljšala učinkovita uporaba resursa, razmjene informacija trebale bi se obavljati elektronički, putem postojeće zajedničke komunikacijske mreže („mreža CCN”) koju je razvila Unija.

(21)

Ako strani operateri platformi odgovarajuća porezna tijela jurisdikcija izvan Unije izvješćuju o jednakovrijednim informacijama o prodavateljima o kojima se izvješćuje, očekuje se da će porezna tijela tih jurisdikcija osigurati djelotvornu provedbu postupaka dubinske analize i zahtjeva za izvješćivanje. Međutim, u slučajevima u kojima to nije tako, strani operateri platformi trebali bi biti dužni registrirati se i izvješćivati u Uniji, a države članice trebale bi osigurati da takvi strani operateri platformi poštuju obveze registracije, dubinske analize i izvješćivanja. Stoga bi države članice trebale propisati pravila o sankcijama primjenjiva na kršenja nacionalnih odredaba donesenih na temelju ove Direktive te poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurale da se te sankcije provode. Iako odabir sankcija ostaje diskrecijsko pravo država članica, predviđene bi sankcije trebale biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće. S obzirom na to da digitalne platforme često imaju širok zemljopisni doseg, primjereno je da države članice nastoje koordinirano djelovati s ciljem provedbe usklađenosti sa zahtjevima za registraciju i zahtjevima za izvješćivanje primjenjivima na digitalne platforme koje djeluju iz jurisdikcija izvan Unije, uključujući kao krajnju mjeru sprječavanje djelovanja digitalnih platformi unutar Unije. U okviru svoje nadležnosti Komisija bi trebala olakšati koordinaciju djelovanja tih država članica, uzimajući u obzir sve buduće zajedničke mjere usmjerene na digitalne platforme, kao i razlike u potencijalnim mjerama dostupnima državama članicama.

(22)

Potrebno je ojačati odredbe Direktive 2011/16/EU u pogledu prisutnosti službenika jedne države članice na državnom području druge države članice i obavljanja usporednih nadzora koje provode dvije države članice ili više njih kako bi se osigurala djelotvorna primjena tih odredbi. Stoga bi nadležno tijelo države članice kojoj je podnesen zahtjev trebalo u određenom vremenskom roku odgovoriti na zahtjeve za prisutnošću službenika druge države članice. Ako se tijekom upravne istrage službenici jedne države članice nalaze na državnom području druge države članice ili sudjeluju u upravnoj istrazi s pomoću elektroničkih sredstava komunikacije, na njih bi se trebale primjenjivati postupovne radnje koje je utvrdila država članica kojoj je podnesen zahtjev, a koji su potrebni za izravno obavljanje razgovora s pojedincima i pregledavanje evidencije.

(23)

Država članica koja namjerava provesti usporedni nadzor trebala bi biti dužna o svojoj namjeri obavijestiti druge dotične države članice. Radi učinkovitosti i pravne sigurnosti primjereno je predvidjeti da je nadležno tijelo svake dotične države članice dužno odgovoriti u određenom vremenskom roku.

(24)

Multilateralne kontrole koje se obavljaju uz potporu programa Fiscalis 2020 uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1286/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (6) pokazale su korist koordiniranih kontrola jednog poreznog obveznika ili više njih koji su od zajedničkog ili komplementarnog interesa za nadležna tijela dviju ili više država članica. Takva zajednička djelovanja trenutačno se provode samo na temelju kombinirane primjene postojećih odredaba o prisutnosti službenika jedne države članice na državnom području druge države članice i o usporednim nadzorima. Međutim, ta je praksa u mnogim slučajevima pokazala da su potrebna daljnja poboljšanja kako bi se osigurala pravna sigurnost.

(25)

Stoga je primjereno Direktivu 2011/16/EU dopuniti nizom odredaba kojima se dodatno pojašnjavaju okvir i glavna načela koja bi se trebala primjenjivati kada se nadležna tijela država članica odluče za zajednički nadzor. Zajednički nadzori trebali bi biti dodatan alat za administrativnu suradnju među državama članicama u području oporezivanja, kojim bi se dopunio postojeći okvir kojim se predviđaju mogućnosti u pogledu prisutnosti službenika druge države članice u upravnim uredima, sudjelovanja u upravnim istragama i usporednih nadzora. Zajednički nadzori odvijali bi se u obliku upravnih istraga koje zajednički obavljaju nadležna tijela dviju ili više država članica i bili bi povezani s jednom osobom ili više njih od zajedničkog ili komplementarnog interesa za nadležna tijela tih država članica. Zajedničkim nadzorima može se znatno doprinijeti boljem funkcioniranju unutarnjeg tržišta. Zajednički nadzori trebali bi biti strukturirani tako da se poreznim obveznicima pruži pravna sigurnost u okviru jasnih postupovnih pravila, uključujući mjere za ublažavanje rizika od dvostrukog oporezivanja.

(26)

Radi osiguravanja pravne sigurnosti, odredbe Direktive 2011/16/EU u pogledu zajedničkih nadzora trebale bi sadržavati i glavne aspekte dodatnih pojedinosti tog alata, kao što su određeni vremenski okvir za odgovor na zahtjev za zajednički nadzor, opseg prava i obveza službenika koji sudjeluju u zajedničkom nadzoru te postupak izrade završnog izvješća o zajedničkom nadzoru. Te se odredbe o zajedničkim nadzorima ne bi smjele tumačiti kao prejudiciranje bilo kojih postupaka koji bi se u državi članici provodili u skladu s njezinim nacionalnim pravom kao posljedica zajedničkog nadzora ili daljnjeg postupanja nakon njega, kao što su naplata ili utvrđivanje poreza odlukom poreznih tijela država članica, žalbeni postupak ili postupak nagodbe u vezi s tom odlukom ili pravni lijekovi dostupni poreznim obveznicima koji proizlaze iz tih postupaka. Kako bi se osigurala pravna sigurnost, završno izvješće o zajedničkom nadzoru trebao bi odražavati nalaze oko kojih su se dotična nadležna tijela složila. Osim toga, dotična nadležna tijela mogla bi se dogovoriti i da završno izvješće o zajedničkom nadzoru uključuje sva pitanja o kojima se nije mogao postići dogovor. Nalazi završnog izvješća o zajedničkom nadzoru o kojima je postignut dogovor trebali bi se uzeti u obzir u relevantnim instrumentima koje objavljuju nadležna tijela država članica sudionica nakon tog zajedničkog nadzora.

(27)

Kako bi se zajamčila pravna sigurnost, primjereno je predvidjeti provedbu zajedničkih nadzora na prethodno dogovoren i koordiniran način te u skladu sa zakonima i postupovnim zahtjevima države članice u kojoj se odvijaju aktivnosti zajedničkog nadzora. Takvi zahtjevi mogu uključivati i obvezu da se osigura da službenici države članice koji su sudjelovali u zajedničkom nadzoru u drugoj državi članici također sudjeluju, ako je potrebno, u bilo kojem postupku pritužbe, preispitivanja ili žalbe u toj državi članici.

(28)

Prava i obveze službenika koji sudjeluju u zajedničkom nadzoru, kada su prisutni u aktivnostima koje se provode u drugoj državi članici, trebalo bi utvrditi u skladu sa zakonima države članice u kojoj se odvijaju aktivnosti zajedničkog nadzora. Istodobno, poštujući zakone države članice u kojoj se odvijaju aktivnosti zajedničkog nadzora, službenici druge države članice ne bi smjeli izvršavati ovlasti koje bi prelazile opseg ovlasti koje su im dodijeljene na temelju zakonâ njihove države članice.

(29)

Iako je svrha odredaba o zajedničkim nadzorima pružiti koristan alat za administrativnu suradnju u području oporezivanja, ništa se u ovoj Direktivi ne bi smjelo tumačiti kao da je u suprotnosti s utvrđenim pravilima o suradnji država članica u pravosudnim pitanjima.

(30)

Važno je da se, u načelu, informacije priopćene na temelju Direktive 2011/16/EU rabe za utvrđivanje poreza koji su obuhvaćeni materijalnim područjem primjene te direktive, za upravljanje njima i njihovu naplatu. Iako to dosad nije bilo isključeno, nesigurnosti u pogledu uporabe informacija pojavile su se zbog nejasnog okvira. Stoga, i uzimajući u obzir važnost PDV-a za funkcioniranje unutarnjeg tržišta primjerno je pojasniti da se priopćene informacije među državama članicama mogu rabiti i za utvrđivanje PDV-a i drugih neizravnih poreza, upravljanje njima i njihovu naplatu.

(31)

Država članica koja priopćava informacije drugoj državi članici u porezne svrhe trebala bi dopustiti uporabu tih informacija u druge svrhe u mjeri u kojoj je to dopušteno nacionalnim pravom obiju država članica. Država članica to može učiniti dopuštanjem različite uporabe nakon obveznog zahtjeva druge države članice ili priopćavanjem popisa dopuštenih drugih svrha svim državama članicama.

(32)

Kako bi se pomoglo poreznim upravama koje sudjeluju u razmjeni informacija na temelju ove Direktive, države članice trebale bi uz pomoć Komisije izraditi praktične aranžmane, uključujući, prema potrebi, zajednički sporazum voditeljâ obrade podataka, sporazum između izvršitelja obrade podataka i voditelja obrade podataka ili predloške tih sporazuma. Samo osobe koje imaju odgovarajuće ovlasti Ureda Komisije za sigurnosnu akreditaciju mogu imati pristup informacijama priopćenima na temelju Direktive 2011/16/EU i dostavljenima elektroničkim putem uporabom mreže CCN, i to samo u mjeri u kojoj je to potrebno za zaštitu, održavanje i razvoj središnjeg direktorija o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i mreže CCN. Komisija je također odgovorna za osiguravanje sigurnosti središnjeg direktorija o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i mreže CCN.

(33)

Kako bi se spriječile povrede podataka i ograničila moguća šteta, iznimno je važno poboljšati sigurnost svih podataka koji se razmjenjuju među nadležnim tijelima država članica u okviru Direktive 2011/16/EU. Stoga je primjereno dopuniti tu direktivu pravilima o postupku koji države članice i Komisija trebaju slijediti u slučaju povrede podataka u državi članici, kao i u slučajevima povreda nastalih u odnosu na mrežu CCN. S obzirom na osjetljivu prirodu podataka koji mogu biti predmet povrede podataka, bilo bi primjereno predvidjeti mjere kao što su traženje suspenzije razmjene informacija s državom članicom ili državama članicama u kojima je došlo do povrede podataka ili suspenzije pristupa jedne države članice ili više njih mreži CCN dok se povreda podataka ne otkloni. S obzirom na tehničku prirodu postupaka povezanih s razmjenom podataka, države članice, uz pomoć Komisije, trebale bi se dogovoriti o praktičnim aranžmanima potrebnima za provedbu postupaka koje treba slijediti u slučaju povrede podataka te o mjerama koje treba poduzeti kako bi se spriječile buduće povrede podataka.

(34)

Radi osiguravanja jedinstvenih uvjeta za provedbu Direktive 2011/16/EU, a osobito za automatsku razmjenu informacija među nadležnim tijelima, provedbene ovlasti za donošenje standardnog obrasca s ograničenim brojem sastavnica, uključujući jezično uređenje, trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011.

(35)

Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. Uredbe (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (7).

(36)

Svaka obrada osobnih podataka koja se provodi u okviru Direktive 2011/16/EU trebala bi i dalje biti u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (8) i Uredbom (EU) 2018/1725. Obrada podataka navedena je u Direktivi 2011/16/EU isključivo s ciljem ostvarivanja općeg javnog interesa, odnosno pitanja oporezivanja te u svrhu suzbijanja porezne prijevare, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza, zaštite poreznih prihoda i promicanja pravednog oporezivanja, čime se jačaju mogućnosti za socijalnu, političku i gospodarsku uključenost u državama članicama. Stoga bi u Direktivi 2011/16/EU upućivanja na relevantno pravo Unije o zaštiti podataka trebalo ažurirati i proširiti na pravila koja se propisuju ovom Direktivom. To je posebice važno radi osiguravanja pravne sigurnosti za voditelje obrade podataka i izvršitelje obrade podataka u smislu uredaba (EU) 2016/679 i (EU) 2018/1725, uz osiguravanje zaštite pravâ ispitanika.

(37)

Ovom se Direktivom poštuju temeljna prava i načela posebice ona priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima. Ovom se Direktivom posebice nastoji osigurati puno poštovanje prava na zaštitu osobnih podataka i sloboda poduzetništva.

(38)

S obzirom na to da cilj ove Direktive, odnosno učinkovitu administrativnu suradnju među državama članicama pod uvjetima koji su u skladu s pravilnim funkcioniranjem unutarnjeg tržišta, ne mogu dostatno ostvariti države članice jer cilj ove Direktive o boljoj suradnji među poreznim upravama zahtijeva uspostavu ujednačenih pravila koja mogu biti djelotvorna u prekograničnim situacijama, nego se on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti navedenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti navedenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(39)

Direktivu 2011/16/EU trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Direktiva 2011/16/EU mijenja se kako slijedi:

1.

članak 3. mijenja se kako slijedi:

(a)

u točki 9. prvom podstavku točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

za potrebe članka 8. stavka 1. te članaka od 8.a do 8.ac sistemsko priopćavanje prethodno definiranih informacija drugoj državi članici, bez prethodnog zahtjeva, u prethodno utvrđenim pravilnim intervalima. Za potrebe članka 8. stavka 1. upućivanje na dostupne informacije odnosi se na informacije iz poreznih podataka države članice koja priopćuje informacije koje su raspoložive u skladu s postupcima za prikupljanje i obradu podataka u toj državi članici;”;

(b)

u točki 9. prvom podstavku točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)

za potrebe svih odredaba ove Direktive, osim članka 8. stavaka 1. i 3.a te članaka od 8.a do 8.ac, sistemsko priopćavanje prethodno definiranih informacija predviđeno u prvom podstavku podtočkama (a) i (b) ove točke.”;

(c)

točka 9. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„U kontekstu članka 8. stavaka 3.a i 7.a, članka 21. stavka 2.. i Priloga IV. svaki pojam ispisan velikim slovima ima značenje iz odgovarajućih definicija navedenih u Prilogu I. U kontekstu članka 25. stavaka 3. i 4. svaki pojam ispisan velikim slovima ima značenje iz odgovarajućih definicija navedenih u Prilogu I. ili V. U kontekstu članka 8.aa i Priloga III. svaki pojam ispisan velikim slovima ima značenje iz odgovarajućih definicija navedenih u Prilogu III. U kontekstu članka 8.ac i Priloga V., svaki naziv ispisan velikim slovima ima značenje iz odgovarajućih definicija navedenih u Prilogu V.”;

(d)

dodaju se sljedeće točke:

„26.

„zajednički nadzor” znači upravna istraga koju zajednički obavljaju nadležna tijela dviju ili više država članica i koje su povezane s jednom osobom ili više njih od zajedničkog ili komplementarnog interesa za nadležna tijela tih država članica;

27.

„povreda podataka” znači povreda sigurnosti koja dovodi do uništenja, gubitka, izmjene ili bilo kojeg incidenta neprimjerenog ili neovlaštenog pristupa informacijama, njihova otkrivanja ili uporabe, uključujući osobne podatke koji se prenose, pohranjuju ili na drugi način obrađuju, kao rezultat namjernih nezakonitih radnji, nepažnje ili nesreća. Povreda podataka može se odnositi na povjerljivost, dostupnost i cjelovitost podataka.”;

2.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 5.a

Predvidiva relevantnost

1.   Za potrebe zahtjeva iz članka 5., tražene informacije smatraju se predvidivo relevantnima ako u trenutku podnošenja zahtjeva tijelo koje podnosi zahtjev smatra da, u skladu s njegovim nacionalnim pravom, postoji razumna mogućnost da će tražene informacije biti relevantne za porezna pitanja jednog poreznog obveznika ili nekoliko njih, neovisno o tome jesu li identificirani imenom ili na neki drugi način, i biti opravdane za potrebe istrage.

2.   S ciljem dokazivanja predvidive relevantnosti zatraženih informacija, tijelo koje podnosi zahtjev dostavlja tijelu koje prima zahtjev barem sljedeće informacije:

(a)

porezna svrha za koju se traže informacije; i

(b)

specifikacija informacija potrebnih za primjenu ili provedbu nacionalnog prava.

3.   Ako se zahtjev iz članka 5. odnosi na skupinu poreznih obveznika koji se ne mogu pojedinačno identificirati, tijelo koje podnosi zahtjev dostavlja tijelu koje prima zahtjev barem sljedeće informacije:

(a)

detaljan opis skupine;

(b)

objašnjenje primjenjivog prava i činjenica na temelju kojih se može smatrati da porezni obveznici iz skupine nisu bili usklađeni s primjenjivim pravom;

(c)

objašnjenje načina na koji bi zatražene informacije bile od pomoći u utvrđivanju usklađenosti poreznih obveznika iz skupine; i

(d)

prema potrebi, činjenice i okolnosti povezane s uključenošću treće strane koja je aktivno doprinijela mogućoj neusklađenosti poreznih obveznika iz skupine s primjenjivim pravom.”;

3.

u članku 6. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Zahtjev iz članka 5. može sadržavati obrazložen zahtjev za upravnu istragu. Ako smatra da upravna istraga nije potrebna, tijelo koje prima zahtjev odmah obavješćuje tijelo koje podnosi zahtjev o razlozima takvog stajališta.”;

4.

u članku 7. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Tijelo koje prima zahtjev pruža informacije iz članka 5. što je prije moguće, a najkasnije u roku tri mjeseca od datuma primitka zahtjeva. Međutim, ako nije u mogućnosti odgovoriti na zahtjev u odgovarajućem roku, tijelo koje prima zahtjev odmah obavješćuje tijelo koje podnosi zahtjev, a u svakom slučaju u roku tri mjeseca od primitka zahtjeva, o razlozima nemogućnosti ispunjavanja zahtjeva i datumu do kojeg smatra da bi moglo odgovoriti. Rok ne smije biti dulji od šest mjeseci od datuma primitka zahtjeva.

Međutim, ako tijelo koje prima zahtjev već posjeduje te informacije, informacije se prosljeđuju u roku dva mjeseca od tog datuma.”;

5.

u članku 7. stavak 5. briše se;

6.

Članak 8. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1.   Nadležno tijelo svake države članice automatskom razmjenom priopćava nadležnom tijelu svake druge države članice sve dostupne informacije u vezi s rezidentima te druge države članice, o sljedećim posebnim kategorijama dohotka i kapitala kako se one tumače u nacionalnom zakonodavstvu države članice koja priopćava informacije:

(a)

dohodak od nesamostalnog rada;

(b)

naknade direktora;

(c)

proizvodi životnog osiguranja koji nisu obuhvaćeni drugim pravnim instrumentima o razmjeni informacija i drugim sličnim mjerama Unije;

(d)

mirovine;

(e)

vlasništvo nad nekretninama i dohodak od imovine i imovinskih prava;

(f)

naknade za licenciju.

Za porezna razdoblja koja počinju 1. siječnja 2024. ili nakon tog datuma države članice nastoje uključiti porezni identifikacijski broj (PIB) rezidenata koji izdaje država članica rezidentnosti u priopćavanje informacija iz prvog podstavka.

Države članice jedanput godišnje obavješćuju Komisiju o barem dvije kategorije dohotka i kapitala iz prvog podstavka u pogledu kojih priopćuju informacije o rezidentima druge države članice.

2.   Prije 1. siječnja 2024. države članice obavješćuju Komisiju o barem četiri kategorije navedene u prvom podstavku stavka 1. u pogledu kojih nadležno tijelo svake države članice automatskom razmjenom priopćava nadležnom tijelu bilo koje druge države članice informacije o rezidentima te druge države članice. Takve se informacije odnose na oporeziva razdoblja koja počinju 1. siječnja 2025. ili nakon tog datuma.”;

(b)

u stavku 3. drugi podstavak briše se;

7.

članak 8.a mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 5. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

u odnosu na informacije koje se razmjenjuju na temelju stavka 1., bez odgode nakon izdavanja, izmjene ili obnove prethodnih poreznih mišljenja s prekograničnim učinkom ili prethodnih sporazuma o transfernim cijenama i najkasnije tri mjeseca nakon završetka polovine kalendarske godine tijekom koje su prethodna porezna mišljenja s prekograničnim učinkom ili prethodni sporazumi o transfernim cijenama izdani, izmijenjeni ili obnovljeni;”;

(b)

u stavku 6. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)

sažetak prethodnog poreznog mišljenja s prekograničnim učinkom ili prethodnog sporazuma o transfernim cijenama, uključujući opis relevantnih poslovnih aktivnosti ili transakcija ili niza transakcija i bilo koje druge informacije koje bi nadležnom tijelu mogle pomoći u procjeni mogućeg poreznog rizika, a da se pritom ne otkriju trgovinska, industrijska ili poslovna tajna ili trgovinski postupak, ili informacije čije bi otkrivanje bilo u suprotnosti s javnim poretkom;”;

8.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 8.ac

Područje primjene i uvjeti obvezne automatske razmjene informacija o kojima izvješćuju operateri platformi

1.   Svaka država članica poduzima potrebne mjere kako bi od operatera platformi koji izvješćuju zahtijevala da obavljaju postupke dubinske analize i ispune zahtjeve za izvješćivanje iz odjeljaka II. i III. Priloga V. Svaka država članica ujedno osigurava djelotvornu provedbu takvih mjera u skladu s odjeljkom IV. Priloga V. i usklađenost s tim pravilima.

2.   Na temelju primjenjivih postupaka dubinske analize i zahtjeva za izvješćivanje sadržanih u odjeljcima II. i III. Priloga V., nadležno tijelo države članice u kojoj je obavljeno izvješćivanje u skladu sa stavkom 1. automatskom razmjenom i u roku utvrđenom u stavku 3. priopćava nadležnom tijelu države članice čiji je prodavatelj o kojem se izvješćuje rezident kako je utvrđeno na temelju odjeljka II. stavka D Priloga V. i, ako prodavatelj o kojem se izvješćuje pruža usluge najma nekretnina, u svakom slučaju nadležnom tijelu države članice u kojoj se nalazi nekretnina, sljedeće informacije u vezi sa svakim prodavateljem o kojem se izvješćuje:

(a)

ime, adresa registriranog sjedišta, porezni identifikacijski broj i, prema potrebi, individualni identifikacijski broj dodijeljen na temelju stavka 4. prvog podstavka, operatera platforme koji izvješćuje te poslovni naziv platforme ili poslovne nazive platformi u pogledu kojih izvješćuje;

(b)

ime i prezime prodavatelja o kojem se izvješćuje koji je fizička osoba te pravni naziv prodavatelja o kojem se izvješćuje koji je subjekt;

(c)

primarna adresa;

(d)

svaki porezni identifikacijski broj prodavatelja o kojem se izvješćuje, uključujući svaku državu članicu izdavanja ili, u nedostatku poreznog identifikacijskog broja, mjesto rođenja prodavatelja o kojem se izvješćuje koji je fizička osoba;

(e)

matični broj prodavatelja o kojem se izvješćuje koji je subjekt;

(f)

PDV identifikacijski broj prodavatelja o kojem se izvješćuje, ako postoji;

(g)

datum rođenja prodavatelja o kojem se izvješćuje koji je fizička osoba;

(h)

identifikacijska oznaka financijskog računa na koji se uplaćuje ili doznačuje naknada, u mjeri u kojoj je dostupan operateru platforme koji izvješćuje, a nadležno tijelo države članice čiji je prodavatelj o kojem se izvješćuje rezident u smislu odjeljka II. stavka D Priloga V. nije obavijestilo nadležna tijela svih ostalih država članica da ne namjerava rabiti identifikacijsku oznaku financijskog računa u tu svrhu;

(i)

ako se razlikuje od imena prodavatelja o kojem se izvješćuje, uz identifikacijsku oznaku financijskog računa, ime imatelja financijskog računa na koji se uplaćuje ili doznačuje naknada, u mjeri u kojoj je dostupno operateru platforme koji izvješćuje te sve druge informacije za financijsku identifikaciju dostupne operateru platforme koji izvješćuje u pogledu tog imatelja računa;

(j)

svaka država članica čiji je rezident prodavatelj o kojem se izvješćuje utvrđen na temelju odjeljka II. stavka D Priloga V.;

(k)

ukupna plaćena ili doznačena naknada tijekom svakog tromjesečja razdoblja o kojem se izvješćuje i broj relevantnih aktivnosti u vezi s kojima je plaćena ili doznačena;

(l)

sve pristojbe, provizije ili porezi koje je platforma koja izvješćuje zadržala ili naplatila tijekom svakog tromjesečja razdoblja o kojem se izvješćuje.

Ako prodavatelj o kojem se izvješćuje pruža usluge najma nekretnina, priopćuju se sljedeće dodatne informacije:

(a)

adresa svake oglašene nekretnine, utvrđene na osnovi postupaka iz odjeljka II. stavka E Priloga V., i odgovarajući brojevi katastarskih čestica ili njihov ekvivalent na temelju nacionalnog prava države članice u kojoj se nalazi, ako su dostupni;

(b)

ukupna plaćena ili doznačena naknada tijekom svakog tromjesečja razdoblja o kojem se izvješćuje i broj relevantnih aktivnosti pruženih u vezi sa svakom oglašenom nekretninom;

(c)

ako je dostupno, broj dana tijekom kojih je bila iznajmljena svaka oglašena nekretnina u razdoblju o kojem se izvješćuje i vrsta svake oglašene nekretnine.

3.   Priopćavanje na temelju stavka 2. ovog članka odvija se uporabom standardnog obrasca u elektroničkom obliku iz članka 20. stavka 4. u roku od dva mjeseca od isteka razdoblja o kojem se izvješćuje, a na koje se odnose zahtjevi za izvješćivanje koji se primjenjuju na operatera platforme koji izvješćuje. Prve informacije priopćuju se za razdoblja o kojima se izvješćuje od 1. siječnja 2023.

4.   Za potrebe usklađivanja s zahtjevima za izvješćivanjem na temelju stavka 1. ovog članka, svaka država članica propisuje potrebna pravila u skladu s kojima se od operatera platforme koji izvješćuje zahtijeva da se registrira u Uniji u smislu odjeljka I. stavka A podstavka 4. točke (b) Priloga V. Nadležno tijelo države članice registracije dodjeljuje takvom operateru platforme koji izvješćuje individualni identifikacijski broj.

Države članice propisuju pravila na temelju kojih se operater platforme koji izvješćuje može odlučiti registrirati kod nadležnog tijela jedne države članice u skladu s pravilima iz odjeljka IV. stavka F Priloga V. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi zahtijevale da se operateru platforme koji izvješćuje u smislu odjeljka I. stavka A podstavka 4. točke (b) Priloga V., čija je registracija opozvana u skladu s odjeljkom IV. stavkom F podstavkom 7. Priloga V., može dopustiti da se ponovno registrira samo pod uvjetom da tijelima dotične države članice pruži odgovarajuća jamstva u pogledu svoje obveze da ispuni zahtjeve za izvješćivanje unutar Unije, uključujući sve preostale neispunjene zahtjeve za izvješćivanje.

Komisija provedbenim aktima propisuje praktične aranžmane potrebne za registraciju i identifikaciju operatera platformi koji izvješćuju. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.

5.   Ako se operater platforme smatra isključenim operaterom platforme, nadležno tijelo države članice u kojoj je dostavljen dokaz u skladu s odjeljkom I. stavkom A podstavkom 3. Priloga V. obavješćuje o tome nadležna tijela svih drugih država članica na odgovarajući način, uključujući sve naknadne promjene.

6.   Komisija do 31. prosinca 2022. uspostavlja središnji registar u kojem se bilježe informacije o kojima se obavješćuje u skladu sa stavkom 5. ovog članka i koje se priopćuju u skladu s odjeljkom IV. stavkom F podstavkom 2. Priloga V. Taj je središnji registar dostupan nadležnim tijelima svih država članica.

7.   Komisija provedbenim aktima, nakon obrazloženog zahtjeva države članice ili na vlastitu inicijativu, utvrđuje jesu li informacije koje je potrebno automatski razmijeniti na temelju sporazuma između nadležnih tijela dotične države članice i jurisdikcije izvan Unije, u smislu odjeljka I. stavka A podstavka 7. Priloga V., jednakovrijedne onima navedenima u odjeljku III. stavku B Priloga V. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.

Država članica koja traži mjeru iz prvog podstavka Komisiji šalje obrazloženi zahtjev.

Ako smatra da ne raspolaže svim informacijama potrebnima za procjenu zahtjeva, Komisija stupa u kontakt s dotičnom državom članicom u roku od dva mjeseca od primitka zahtjeva i navodi koje su joj dodatne informacije potrebne. Čim primi sve informacije koje smatra potrebnima, Komisija je dužna u roku od mjesec dana izvijestiti državu članicu koja je podnijela zahtjev, a Odboru iz članka 26. stavka 2. podnijeti relevantne informacije.

Kada djeluje na vlastitu inicijativu, Komisija donosi provedbeni akt iz prvog podstavka tek nakon što je država članica sklopila sporazum između nadležnih tijela s jurisdikcijom izvan Unije kojim se zahtijeva automatska razmjena informacija o prodavateljima koji ostvaruju dohodak od aktivnosti koje omogućuju platforme.

Pri utvrđivanju toga jesu li informacije jednakovrijedne u smislu prvog podstavka u odnosu na relevantnu aktivnost, Komisija propisno uzima u obzir u kojoj mjeri sustav na kojem se te informacije temelje odgovara sustavu navedenom u Prilogu V., posebice u pogledu:

i.

definicije pojmova „operater platforme koji izvješćuje”, „prodavatelj o kojem se izvješćuje” i „relevantna aktivnost”;

ii.

postupaka koji su primjenjivi u svrhu identifikacije prodavatelja o kojima se izvješćuje;

iii.

zahtjeva za izvješćivanje; i

iv.

pravila i administrativnih postupaka koje jurisdikcije izvan Unije trebaju uspostaviti kako bi se osigurala djelotvorna provedba postupaka dubinske analize i zahtjeva za izvješćivanje navedenih u tom sustavu te usklađenost s njima.

Isti se postupak primjenjuje za utvrđivanje toga da informacije više nisu jednakovrijedne.”;

9.

članak 8.b mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Države članice jedanput godišnje dostavljaju Komisiji statističke podatke o opsegu automatskih razmjena na temelju članka 8. stavaka 1. i 3.a, članka 8.aa i članka 8.ac te informacije o administrativnim i drugim relevantnim troškovima i koristima povezanima s obavljenim razmjenama te o mogućim promjenama za porezne uprave i treće strane.”;

(b)

stavak 2. briše se.

10.

članak 11. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   U cilju razmjene informacija iz članka 1. stavka 1., nadležno tijelo države članice može zatražiti od nadležnog tijela druge države članice da službenici koje je ovlastilo nadležno tijelo prve države članice i u skladu s postupovnim radnjama koje je propisala druga država članica:

(a)

budu prisutni u službenim prostorijama u kojima upravna tijela države članice koja prima zahtjev obavljaju svoje dužnosti;

(b)

budu prisutni tijekom upravnih istraga koje se provode na državnom području države članice koja prima zahtjev;

(c)

prema potrebi, sudjeluju u upravnim istragama koje provodi država članica koja prima zahtjev uporabom elektroničkih sredstava komunikacije.

Tijelo koje prima zahtjev odgovara na zahtjev u skladu s prvim podstavkom u roku od 60 dana od primitka zahtjeva potvrđujući svoj pristanak ili priopćuje obrazloženje svojeg odbijanja tijelu koje podnosi zahtjev.

Ako su zatražene informacije sadržane u dokumentaciji kojoj službenici tijela koje prima zahtjev imaju pristup, službenicima tijela koje podnosi zahtjev osiguravaju se preslike te dokumentacije.”;

(b)

u stavku 2. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ako su prisutni tijekom upravne istrage ili sudjeluju s pomoću elektroničkih sredstava komunikacije, službenici tijela koje podnosi zahtjev mogu obavljati razgovore s pojedincima i pregledavati evidenciju podložno postupovnim radnjama koje je utvrdila država članica kojoj je podnesen zahtjev.”;

11.

u članku 12. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Nadležno tijelo svake dotične države članice odlučuje o tome želi li sudjelovati u usporednim nadzorima. Ono potvrđuje svoj pristanak ili priopćuje obrazloženje svojeg odbijanja tijelu koje je predložilo usporedni nadzor u roku od 60 dana od primitka prijedloga.”;

12.

umeće se sljedeći odjeljak:

„ODJELJAK II.a

Zajednički nadzori

Članak 12.a

Zajednički nadzori

1.   Nadležno tijelo jedne države članice ili više njih može zatražiti od nadležnog tijela druge države članice (ili drugih država članica) da provedu zajednički nadzor. Nadležna tijela koja primaju zahtjev odgovaraju na zahtjev za zajednički nadzor u roku od 60 dana od njegova primitka. Nadležno tijelo koje prima zahtjev može odbiti zahtjev nadležnog tijela države članice za zajedničku reviziju iz opravdanih razloga.

2.   Nadležna tijela države članice koja podnosi zahtjev i države članice koja prima zahtjev provode zajedničke nadzore na prethodno dogovoren i koordiniran način, uključujući jezično uređenje, te u skladu sa zakonima i postupovnim zahtjevima države članice u kojoj se odvijaju aktivnosti zajedničkog nadzora. U svakoj državi članici u kojoj se odvijaju aktivnosti zajedničkog nadzora nadležno tijelo te države članice imenuje predstavnika koji je odgovoran za nadzor i koordinaciju zajedničkog nadzora u toj državi članici.

Ako su prisutni pri aktivnostima koje se provode u drugoj državi članici, prava i obveze službenika država članica koji sudjeluju u zajedničkom nadzoru utvrđuju se u skladu sa zakonima države članice u kojoj se odvijaju aktivnosti zajedničkog nadzora. Istodobno poštujući zakone države članice u kojoj se odvijaju aktivnosti zajedničkog nadzora, službenici druge države članice ne smiju izvršavati ovlasti koje bi prelazile opseg ovlasti koje su im dodijeljene na temelju zakonâ njihove države članice.

3.   Ne dovodeći u pitanje stavak 2., država članica u kojoj se odvijaju aktivnosti zajedničkog nadzora poduzima potrebne mjere kako bi:

(a)

dopustila službenicima drugih država članica koji sudjeluju u aktivnostima zajedničkog nadzora da obavljaju razgovore s pojedincima i pregledavaju evidenciju zajedno sa službenicima države članice u kojoj se odvijaju aktivnosti zajedničkog nadzora, podložno postupovnim radnjama koje je utvrdila država članica u kojoj se odvijaju te aktivnosti;

(b)

osigurala da se dokazi prikupljeni tijekom aktivnosti zajedničkog nadzora mogu procijeniti, među ostalim i u pogledu njihove dopuštenosti, pod istim pravnim uvjetima kao u slučaju nadzora koji se provodi u toj državi članici u kojoj sudjeluju samo službenici te države članice, među ostalim tijekom bilo kojeg postupka pritužbe, preispitivanja ili žalbe; i

(c)

osigurala da jedna osoba ili više njih koje su predmet zajedničkog nadzora ili na koje on utječe uživaju ista prava i imaju iste obveze kao u slučaju nadzora u kojem sudjeluju samo službenici te države članice, među ostalim tijekom bilo kojeg postupka pritužbe, preispitivanja ili žalbe.

4.   Ako obavljaju zajednički nadzor, nadležna tijela dviju ili više država članica nastoje se složiti u pogledu činjenica i okolnosti relevantnih za zajednički nadzor te na osnovi rezultata zajedničkog nadzora postići dogovor o poreznom položaju osobe ili osoba koje su predmet nadzora. Nalazi zajedničkog nadzora uključuju se u završno izvješće. Pitanja u vezi s kojima su se nadležna tijela složila odražavaju se u završnom izvješću i uzimaju u obzir u relevantnim instrumentima koje izdaju nadležna tijela država članica sudionica nakon tog zajedničkog nadzora.

Podložno prvom podstavku, djelovanja nadležnih tijela države članice ili bilo kojih njihovih službenika nakon zajedničkog nadzora i svi daljnji postupci koji se odvijaju u toj državi članici, kao što su odluka poreznih tijela, žalbeni postupak ili postupak nagodbe u vezi s time, odvijaju se u skladu s nacionalnim pravom te države članice.

5.   Jedna ili više osoba nad kojima je proveden nadzor obavješćuju se o ishodu zajedničkog nadzora, uključujući presliku završnog izvješća u roku od 60 dana od izdavanja završnog izvješća.”;

13.

članak 16. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 1. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Informacije koje se na temelju ove Direktive priopćuju među državama članicama u bilo kojem obliku obuhvaćene su obvezom čuvanja službene tajne i uživaju zaštitu koja se primjenjuje na slične informacije na temelju nacionalnog prava države članice koja ih je primila. Te se informacije mogu rabiti za procjenu, primjenu i provedbu nacionalnog prava država članica o porezima kako se navodi u članku 2. te o PDV-u i drugim neizravnim porezima.”;

(b)

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Uz dopuštenje nadležnog tijela države članice koja priopćuje informacije na temelju ove Direktive, i samo ako je to dopušteno na temelju nacionalnog prava države članice nadležnog tijela koje prima informacije, informacije i dokumenti primljeni na temelju ove Direktive mogu se rabiti u druge svrhe osim onih navedenih u stavku 1. Takvo se dopuštenje dodjeljuje ako se informacije mogu rabiti u slične svrhe u državi članici nadležnog tijela koje ih je priopćilo.

Nadležno tijelo svake države članice može nadležnim tijelima svih ostalih država članica priopćiti popis svrha u koje se informacije i dokumenti mogu rabiti, u skladu s njezinim nacionalnim pravom, osim onih navedenih u stavku 1. Nadležno tijelo koje prima informacije i dokumente može zaprimljene informacije i dokumente rabiti bez dopuštenja iz prvog podstavka ovog stavka u bilo koju svrhu koju je navela država članica koja ih priopćava.”;

14.

članak 20. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 2. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Standardni obrazac iz stavka 1. uključuje najmanje sljedeće informacije koje treba osigurati tijelo koje podnosi zahtjev:

(a)

identitet osobe koja je predmet ispitivanja ili istrage i, u slučaju skupnih zahtjeva iz članka 5.a stavka 3., detaljan opis skupine;

(b)

poreznu svrhu za koju se traže informacije.”;

(b)

stavci 3. i 4. zamjenjuju se sljedećim:

„3.   Spontane informacije i potvrda o njihovu primitku na temelju članka 9. odnosno 10., zahtjevi za administrativne obavijesti na temelju članka 13., povratne informacije na temelju članka 14. i priopćenja na temelju članka 16. stavaka 2. i 3. te članka 24. stavka 2. šalju se uporabom standardnih obrazaca koje je donijela Komisija u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.

4.   Automatska razmjena informacija na temelju članaka 8. i 8.ac obavlja se uporabom standardnog formata u elektroničkom obliku čija je svrha olakšati takvu automatsku razmjenu, koji je Komisija donijela u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.”;

15.

u članku 21. dodaje se sljedeći stavak:

„7.   Komisija razvija sigurno središnje sučelje o administrativnoj suradnji u području oporezivanja te pruža tehničku i logističku potporu za to sučelje preko kojeg države članice komuniciraju uporabom standardnih obrazaca na temelju članka 20. stavaka 1. i 3. Nadležna tijela svih država članica imaju pristup tom sučelju. Za potrebe prikupljanja statističkih podataka, Komisija ima pristup informacijama o razmjenama zabilježenima na sučelju koje se mogu automatski izvlačiti. Komisija ima pristup samo anonimnim i agregiranim podacima. Pristupom Komisije ne dovodi se u pitanje obveza država članica da pružaju statističke podatke o razmjenama informacija u skladu s člankom 23. stavkom 4.

Komisija provedbenim aktima propisuje potrebne praktične aranžmane. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.”;

16.

u članku 22. stavak 1.a zamjenjuje se sljedećim:

„1.a   Za potrebe provedbe i izvršavanja zakona država članica kojima se provodi ova Direktiva te za osiguravanje funkcioniranja administrativne suradnje koju se njome uspostavlja države članice zakonom predviđaju pristup poreznih tijela mehanizmima, postupcima, dokumentima i informacijama iz članaka 13., 30., 31., 32.a i 40. Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća (*1).

(*1)  Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73.).”;"

17.

u članku 23.a stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Informacije koje država članica priopći Komisiji na temelju članka 23. te svako izvješće ili dokument koje Komisija izradi koristeći se takvim informacijama mogu se proslijediti drugim državama članicama. Takve proslijeđene informacije obuhvaćene su obvezom čuvanja službene tajne i uživaju zaštitu koja se primjenjuje na slične informacije na temelju nacionalnog prava države članice koja ih je primila.

Izvješća i dokumente iz prvog podstavka koje izradi Komisija države članice mogu rabiti samo u analitičke svrhe te se ne smiju objavljivati ili davati na raspolaganje drugim osobama ili tijelima bez izričite suglasnosti Komisije.

Neovisno o prvom i drugom podstavku, Komisija može jedanput godišnje objaviti anonimizirane sažetke statističkih podataka koje su joj države članice priopćile u skladu s člankom 23. stavkom 4.”;

18.

članak 25. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 25.

Zaštita podataka

1.   Sva razmjena informacija na temelju ove Direktive podliježe Uredbi (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (*2). Međutim, države članice za potrebe pravilne primjene ove Direktive ograničavaju opseg obveza i prava predviđenih člankom 13., člankom 14. stavkom 1. i člankom 15. Uredbe (EU) 2016/679 u mjeri u kojoj je to potrebno kako bi se očuvali interesi iz članka 23. stavka 1. točke (e) te uredbe.

2.   Na svaku obradu osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije na temelju ove Direktive primjenjuje se Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (*3). Međutim, za potrebe pravilne primjene ove Direktive, opseg obveza i prava predviđenih člankom 15., člankom 16. stavkom 1. i člancima od 17. do 21. Uredbe (EU) 2018/1725 ograničen je u mjeri u kojoj je to potrebno kako bi se zaštitili interesi iz članka 25. stavka 1. točke (c) te uredbe.

3.   Financijske institucije koje izvješćuju, posrednici, operateri platformi koji izvješćuju i nadležna tijela država članica smatraju se voditeljima obrade podataka kada samostalno ili zajednički utvrđuju svrhu i načine obrade osobnih podataka u smislu Uredbe (EU) 2016/679.

4.   Neovisno o stavku 1., svaka država članica osigurava da svaka financijska institucija koja izvješćuje, posrednik ili operater platforme koji izvješćuje, ovisno o slučaju, koji su pod njezinom jurisdikcijom:

(a)

obavješćuju svakog dotičnog pojedinca da će se informacije koje se na njega odnose prikupljati i prenositi u skladu s ovom Direktivom; i

(b)

svakoj dotičnoj fizičkoj osobi pružaju sve informacije koje ima pravo dobiti od voditelja obrade podataka, i to pravodobno kako bi ta fizička osoba mogla ostvariti svoja prava na zaštitu podataka, a u svakom slučaju, prije izvješćivanja o tim informacijama.

Neovisno o prvom podstavku točki (b), svaka država članica propisuje pravila kojima se operatere platformi koji izvješćuju obvezuj na obavješćivanje prodavatelja o kojima se izvješćuje o prijavljenoj naknadi.

5.   Informacije obrađene u skladu s ovom Direktivom zadržavaju se toliko dugo koliko je to potrebno za ostvarivanje svrhe ove Direktive te u svakom slučaju u skladu s nacionalnim pravilima o zastari koja se primjenjuju na pojedinačnog voditelja obrade podataka.

6.   Država članica u kojoj je došlo do povrede podataka bez odgode izvješćuje Komisiju o toj povredi podataka i svim naknadnim korektivnim mjerama. Komisija bez odgode obavješćuje sve države članice o povredi podataka koja joj je prijavljena ili o kojoj ima saznanja te o svim korektivnim mjerama.

Svaka država članica može suspendirati razmjenu informacija s državom članicom ili državama članicama u kojima je došlo do povrede podataka slanjem pisane obavijesti Komisiji i dotičnoj državi članici ili dotičnim državama članicama. Takva suspenzija odmah proizvodi učinke.

Država članica ili države članice u kojima je došlo do povrede podataka dužne su istražiti, ograničiti i otkloniti povredu podataka te podnošenjem pisanog zahtjeva Komisiji zatražiti suspenziju pristupa mreži CCN za potrebe ove Direktive, ako se povreda podataka ne može odmah i na odgovarajući način ograničiti. Na takav zahtjev Komisija suspendira pristup mreži CCN za tu državu članicu ili te države članice za potrebe ove Direktive.

Komisija po primitku izvješća o otklanjanju povrede podataka od strane države članice u kojoj je došlo do povrede podataka ponovno uspostavlja pristup mreži CCN za dotičnu državu članicu ili države članice za potrebe ove Direktive. Ako jedna ili više država članica od Komisije zatraže zajedničku provjeru uspješnog otklanjanja povrede podataka, Komisija nakon takve provjere ponovno uspostavlja pristup mreži CCN za dotičnu državu članicu ili države članice za potrebe ove Direktive.

Ako dođe do povrede podataka u središnjem direktoriju ili mreži CCN za potrebe ove Direktive i ako bi to moglo utjecati na razmjene država članica putem mreže CCN, Komisija bez nepotrebne odgode obavješćuje države članice o povredi podataka i svim poduzetim korektivnim mjerama. Takve korektivne mjere mogu uključivati suspenziju pristupa središnjem direktoriju ili mreži CCN-u za potrebe ove Direktive dok se povreda podataka ne otkloni.

7.   Države članice, uz pomoć Komisije, dogovaraju praktične aranžmane potrebne za provedbu ovog članka, uključujući postupke upravljanja povredama podataka koje su usklađene s međunarodno priznatom dobrom praksom i, ako je to primjereno, zajednički sporazum voditeljâ obrade podataka, sporazum između izvršitelja obrade podataka i voditelja obrade podataka, ili njihove predloške.

(*2)  Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.)."

(*3)  Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).”;"

19.

članak 25.a zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 25.a

Sankcije

Države članice propisuju pravila o sankcijama koje se primjenjuju u slučaju kršenja nacionalnih odredaba donesenih na temelju ove Direktive koje se odnose na članke 8.aa, 8.ab i 8.ac te donose sve potrebne mjere kako bi osigurale njihovu provedbu. Predviđene sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.”;

20.

dodaje se Prilog V., čiji je tekst naveden u Prilogu ovoj Direktivi.

Članak 2.

1.   Države članice do 31. prosinca 2022. donose i objavljuju zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s ovom Direktivom. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

One primjenjuju te odredbe od 1. siječnja 2023. godine.

Kada države članice donose te mjere, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Načine tog upućivanja određuju države članice.

2.   Odstupajući od stavka 1. ovog članka, države članice do 31. prosinca 2023. donose i objavljuju zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s člankom 1. točkom 1. podtočkom (d) ove Direktive u pogledu članka 3. točke 26. Direktive 2011/16/EU i s člankom 1. točkom 12. ove Direktive u pogledu odjeljka II.a Direktive 2011/16/EU. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

One primjenjuju te odredbe najkasnije od 1. siječnja 2024.

Kada države članice donose te mjere, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Načine tog upućivanja određuju države članice.

3.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 3.

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 4.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 22. ožujka 2021.

Za Vijeće

Predsjednica

M. do C. ANTUNES


(1)  Još nije objavljeno u Službenom listu.

(2)  Još nije objavljeno u Službenom listu.

(3)  Direktiva Vijeća 2011/16/EU od 15. veljače 2011. o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i stavljanju izvan snage Direktive 77/799/EEZ (SL L 64, 11.3.2011., str. 1.).

(4)  Direktiva Vijeća 2003/49/EZ od 3. lipnja 2003. o zajedničkom sustavu oporezivanja isplate kamata i licencije između povezanih trgovačkih društava različitih država članica (SL L 157, 26.6.2003., str. 49.).

(5)  Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(6)  Uredba (EU) br. 1286/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o donošenju akcijskog programa za poboljšanje rada poreznih sustava u Europskoj uniji za razdoblje 2014. – 2020. (Fiscalis 2020) i ukidanju Odluke br. 1482/2007/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 25.).

(7)  Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).

(8)  Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).


PRILOG

„PRILOG V.

POSTUPCI DUBINSKE ANALIZE, ZAHTJEVI ZA IZVJEŠĆIVANJE I OSTALA PRAVILA ZA OPERATERE PLATFORMI

Ovim se Prilogom utvrđuju postupci dubinske analize, zahtjevi za izvješćivanje i ostala pravila koja primjenjuju operateri platformi koji izvješćuju kako bi se državama članicama omogućilo da automatskom razmjenom priopćuju informacije iz članka 8.ac ove Direktive.

U ovom se Prilogu ujedno utvrđuju pravila i administrativni postupci koje države članice uspostavljaju kako bi se osigurala djelotvorna provedba i usklađenost s postupcima dubinske analize i zahtjevima za izvješćivanje navedenima u nastavku.

ODJELJAK I.

DEFINIRANI POJMOVI

Sljedeći pojmovi imaju značenja utvrđena u nastavku:

A

Operateri platformi koji izvješćuju

1.

„Platforma” znači bilo kakav softver, uključujući internetsku stranicu ili njezin dio, i aplikacije, uključujući mobilne aplikacije, kojima korisnici mogu pristupiti i kojima se prodavateljima omogućuje da se povežu s drugim korisnicima za potrebe izravnog ili neizravnog obavljanja relevantne aktivnosti za takve korisnike. Ona uključuje i aranžmane za ubiranje i plaćanje naknade za relevantnu aktivnost.

Pojam „platforma” ne uključuje softver s pomoću kojeg se bez daljnje intervencije u obavljanje relevantne aktivnosti isključivo omogućuje bilo što od navedenog:

(a)

obrada plaćanjâ u vezi s relevantnom aktivnosti;

(b)

da korisnici navedu ili oglašavaju relevantnu aktivnost;

(c)

preusmjeravanje ili premještanje korisnikâ na platformu.

2.

„Operater platforme” znači subjekt koji sklapa ugovore s prodavateljima kako bi im stavio na raspolaganje cijelu platformu ili njezin dio.

3.

„Isključeni operater platforme” znači operater platforme koji unaprijed i jedanput godišnje nadležnom tijelu države članice, kojemu bi operater platforme u skladu s pravilima propisanima u odjeljku III. stavku A podstavcima od 1. do 3. inače morao dostavljati izvješća, na zadovoljavajući način dokaže da je cjelokupni poslovni model platforme takav da nema prodavatelja o kojima se izvješćuje.

4.

„Operater platforme koji izvješćuje” znači operater platforme, osim isključenog operatera platforme, koji se nalazi u bilo kojoj od sljedećih okolnosti:

(a)

rezident je u porezne svrhe u državi članici ili, ako takav operater platforme nije rezident u porezne svrhe u državi članici, ispunjava bilo koji od sljedećih uvjeta:

i.

osnovan je na temelju zakonâ države članice;

ii.

mjesto njegove uprave (uključujući mjesto stvarne uprave) jest u državi članici;

iii.

ima stalnu poslovnu jedinicu u državi članici i nije kvalificirani operater platforme izvan Unije;

(b)

nije rezident u porezne svrhe niti je osnovan ili se njime upravlja u državi članici, niti ima stalnu poslovnu jedinicu u državi članici, ali omogućuje obavljanje relevantne aktivnosti prodavateljima o kojima se izvješćuje ili relevantne aktivnosti koja uključuje najam nekretnine koja se nalazi u državi članici, te nije kvalificirani operater platforme izvan Unije.

5.

„Kvalificirani operater platforme izvan Unije” znači operater platforme za kojeg su sve relevantne aktivnosti koje omogućuje ujedno kvalificirane relevantne aktivnosti i koji je rezident u porezne svrhe u kvalificiranoj jurisdikciji izvan Unije ili, ako operater platforme nije rezident u porezne svrhe u kvalificiranoj jurisdikciji izvan Unije, ispunjava bilo koji od sljedećih uvjeta:

(a)

osnovan je na temelju zakonâ kvalificirane jurisdikcije izvan Unije; ili

(b)

mjesto njegove uprave (uključujući mjesto stvarne uprave) jest u kvalificiranoj jurisdikciji izvan Unije.

6.

„Kvalificirana jurisdikcija izvan Unije” znači jurisdikcija izvan Unije koja s nadležnim tijelima svih država članica, koje su na popisu koji objavljuje jurisdikcija izvan Unije utvrđene kao jurisdikcije o kojima se izvješćuje, ima važeći sporazum između kvalificiranih nadležnih tijela.

7.

„Važeći sporazum između kvalificiranih nadležnih tijela” znači sporazum između nadležnih tijela države članice i jurisdikcije izvan Unije kojim se zahtijeva automatska razmjena informacija jednakovrijednih informacijama navedenima u odjeljku III. stavku B ovog Priloga kako je potvrđeno provedbenim aktom u skladu s člankom 8.ac stavkom 7.

8.

„Relevantna aktivnost” znači aktivnost koja se obavlja uz naknadu i koja uključuje bilo što od navedenog:

(a)

najam nekretnina, uključujući stambene i komercijalne nekretnine, kao i sve druge nekretnine i parkirna mjesta;

(b)

osobne usluge;

(c)

prodaju robe;

(d)

najam bilo kakve vrste prijevoza.

Pojam „relevantna aktivnost” ne uključuje aktivnost koju prodavatelj obavlja kao zaposlenik operatera platforme ili povezanog subjekta operatera platforme.

9.

„Kvalificirane relevantne aktivnosti” znači sve relevantne aktivnosti obuhvaćene automatskom razmjenom na temelju važećeg sporazuma između kvalificiranih nadležnih tijela.

10.

„Naknada” znači naknada u bilo kakvom obliku, bez ikakvih pristojbi, provizija ili poreza koje zadržava ili naplaćuje operater platforme koji izvješćuje, koja se plaća ili doznačuje prodavatelju u vezi s relevantnom aktivnosti, s čijim iznosom je operater platforme upoznat ili bi za njega razumno trebao znati.

11.

„Osobna usluga” znači usluga koja uključuje posao koji se obavlja u određenom vremenu ili s određenom zadaćom, a koju pružaju jedan ili više pojedinaca koji djeluju neovisno ili u ime subjekta, te koja se obavlja na zahtjev korisnika, na internetu ili fizički, nakon što je omogućena preko platforme.

B

Prodavatelji o kojima se izvješćuje

1.

„Prodavatelj” znači korisnik platforme, koji može biti fizička osoba ili subjekt, koji je u bilo kojem trenutku tijekom razdoblja o kojem se izvješćuje registriran na platformi i obavlja relevantnu aktivnost.

2.

„Aktivni prodavatelj” znači svaki prodavatelj koji tijekom razdoblja o kojem se izvješćuje obavlja relevantnu aktivnost ili kojem se tijekom razdoblja o kojem se izvješćuje plaća ili doznačuje naknada u vezi s relevantnom aktivnosti.

3.

„Prodavatelj o kojem se izvješćuje” znači svaki aktivni prodavatelj, osim isključenog prodavatelja, koji je rezident države članice ili koji je iznajmio nekretninu koja se nalazi u državi članici.

4.

„Isključeni prodavatelj” znači svaki prodavatelj koji je

(a)

tijelo javne vlasti;

(b)

subjekt čijim se dionicama redovito trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira ili je povezani subjekt subjekta čijim se dionicama redovito trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira;

(c)

subjekt za koji je operater platforme omogućio više od 2 000 relevantnih aktivnosti iznajmljivanjem nekretnina u vezi s oglašenom nekretninom tijekom razdoblja o kojem se izvješćuje; ili

(d)

za koji je operater platforme omogućio manje od 30 relevantnih aktivnosti prodajom robe i za koji ukupni iznos plaćene ili doznačene naknade tijekom razdoblja o kojem se izvješćuje nije premašio 2 000 EUR.

C

Ostale definicije

1.

„Subjekt” znači pravna osoba ili pravni aranžman, kao što je trgovačko društvo, partnerstvo, trust ili zaklada. Subjekt je povezani subjekt drugog subjekta ako bilo koji od tih subjekata ima kontrolu nad drugim subjektom ili ako su dva subjekta pod zajedničkom kontrolom. U tu svrhu, kontrola uključuje izravno ili neizravno vlasništvo nad više od 50 % glasačkih prava i vrijednosti u subjektu. U slučaju neizravnog sudjelovanja ispunjavanje zahtjeva u pogledu držanja više od 50 % vlasničkih prava u kapitalu drugog subjekta utvrđuje se množenjem stopa udjela po uzastopnim razinama. Smatra se da osoba koja drži više od 50 % glasačkih prava posjeduje 100 % tih prava.

2.

„Tijelo javne vlasti” znači vlada države članice ili druge jurisdikcije, svaka politička organizacijska jedinica države članice ili druge jurisdikcije (koja uključuje državu, pokrajinu, okrug ili općinu), ili agencija ili tijelo u punom vlasništvu države članice ili druge jurisdikcije odnosno jednoga ili više od navedenih subjekata (pri čemu se svaki smatra „tijelom javne vlasti”).

3.

„PIB” znači porezni identifikacijski broj, koji izdaje država članica, ili njegov funkcionalni ekvivalent ako nema poreznog identifikacijskog broja.

4.

„PDV identifikacijski broj” znači jedinstveni broj kojim se identificira porezni obveznik ili pravni subjekt izuzet od plaćanja poreza koji su registrirani za potrebe poreza na dodanu vrijednost.

5.

„Primarna adresa” znači adresa koja je primarno prebivalište prodavatelja koji je fizička osoba te adresa na kojoj se nalazi registrirano sjedište prodavatelja koji je subjekt.

6.

„Razdoblje o kojem se izvješćuje” znači kalendarska godina u pogledu koje se izvješćivanje obavlja na temelju odjeljka III.

7.

„Oglašena nekretnina” znači sve jedinice nekretnina koje se nalaze na istoj adresi, koje su u vlasništvu istog vlasnika i koje isti prodavatelj iznajmljuje na platformi.

8.

„Identifikacijska oznaka financijskog računa” znači jedinstveni identifikacijski broj ili referentni broj bankovnog računa ili sličnog računa za usluge plaćanja dostupan operateru platforme na koji se uplaćuje ili doznačuje naknada.

9.

„Roba” znači svaka materijalna imovina.

ODJELJAK II.

POSTUPCI DUBINSKE ANALIZE

Sljedeći postupci primjenjuju se za potrebe identifikacije prodavatelja o kojima se izvješćuje.

A

Prodavatelji koji ne podliježu preispitivanju

Za potrebe utvrđivanja ispunjava li prodavatelj koji je subjekt uvjete da se može smatrati isključenim prodavateljem kako je opisano u odjeljku I. stavku B podstavku 4. točkama (a) i (b), operater platforme koji izvješćuje može se oslanjati na javno dostupne informacije ili potvrdu prodavatelja koji je subjekt.

Za potrebe utvrđivanja toga ispunjava li prodavatelj uvjete da se može smatrati isključenim prodavateljem kako je opisano u odjeljku I. stavku B podstavku 4. točkama (c) i (d), operater platforme koji izvješćuje može se oslanjati na evidencije kojima raspolaže.

B

Prikupljanje informacija o prodavateljima

1.

Operater platforme koji izvješćuje prikuplja sve sljedeće informacije o svakom prodavatelju koji je fizička osoba i nije isključeni prodavatelj:

(a)

ime i prezime;

(b)

primarnu adresu;

(c)

svaki porezni identifikacijski broj koji je izdan tom prodavatelju, uključujući svaku državu članicu izdavanja, te, u nedostatku poreznog identifikacijskog broja, mjesto rođenja tog prodavatelja;

(d)

PDV identifikacijski broj tog prodavatelja, ako je dostupan;

(e)

datum rođenja.

2.

Operater platforme koji izvješćuje prikuplja sve sljedeće informacije o svakom prodavatelju koji je subjekt i nije isključeni prodavatelj:

(a)

pravni naziv;

(b)

primarnu adresu;

(c)

svaki PIB koji je izdan tom prodavatelju, uključujući svaku državu članicu izdavanja;

(d)

PDV identifikacijski broj tog prodavatelja, ako je dostupan;

(e)

matični broj subjekta;

(f)

postojanje bilo koje stalne poslovne jedinice kroz koju se u Uniji obavljaju relevantne aktivnosti, ako je dostupna, navodeći svaku državu članicu u kojoj se nalazi takva stalna poslovna jedinica.

3.

Neovisno o stavku B podstavcima 1. i 2., operater platforme koji izvješćuje nije dužan prikupiti informacije iz stavka B podstavka 1. točaka od (b) do (e) i stavka B podstavka 2. točaka od (b) do (f) ako se oslanja na izravnu potvrdu identiteta i rezidentnosti prodavatelja putem usluge identifikacije koju su država članica ili Unija stavile na raspolaganje radi utvrđivanja identiteta i porezne rezidentnosti prodavatelja.

4.

Neovisno o stavku B podstavku 1. točki (c) i stavku B podstavku 2. točkama (c) i (e), operater platforme koji izvješćuje nije dužan prikupljati PIB ili matični broja subjekta, ovisno o slučaju, u bilo kojoj od sljedećih situacija:

(a)

država članica rezidentnosti prodavatelja ne izdaje PIB ili matični broj subjekta prodavatelju;

(b)

država članica rezidentnosti prodavatelja ne zahtijeva prikupljanje PIB-a izdanog prodavatelju.

C

Provjera informacija o prodavateljima

1.

Operater platforme koji izvješćuje utvrđuje jesu li informacije prikupljene na temelju stavka A, stavka B podstavka 1., stavka B podstavka 2. točaka od (a) do (e) i stavka E pouzdane, pri čemu rabi sve informacije i dokumente dostupne operateru platforme koji izvješćuje u njegovoj evidenciji, kao i bilo koje elektroničko sučelje koje su država članica ili Unija besplatno stavile na raspolaganje radi utvrđivanja valjanosti PIB-a i/ili PDV identifikacijskog broja.

2.

Neovisno o stavku C podstavku 1., za potrebe obavljanja postupaka dubinske analize na temelju stavka F podstavka 2., operater platforme koji izvješćuje može utvrditi pouzdanost informacija prikupljenih na temelju stavka A, stavka B podstavka 1., stavka B podstavka 2. točaka od (a) do (e) i stavka E uporabom svih informacija i dokumenata dostupnih operateru platforme koji izvješćuje u njegovoj evidenciji koja se može pretraživati elektroničkim putem.

3.

U primjeni stavka F podstavka 3. točke (b) i neovisno o stavku C podstavcima 1. i 2., u slučajevima kada ima razloga smatrati da bi bilo koja od informacijskih stavki opisanih u stavku B ili E mogla biti netočna na temelju informacija koje je nadležno tijelo neke države članice dostavilo u zahtjevu koji se odnosi na određenog prodavatelja, operater platforme koji izvješćuje zahtijeva od prodavatelja da ispravi informacijske stavke za koje je utvrđeno da su netočne i da dostavi popratne dokumente, podatke ili informacije koji su pouzdani i potječu iz neovisnog izvora, kao što su:

(a)

valjana službeno izdana identifikacijska isprava;

(b)

novija potvrda o poreznoj rezidentnosti.

D

Utvrđivanje države članice rezidentnosti prodavatelja za potrebe ove Direktive

1.

Operater platforme koji izvješćuje smatra prodavatelja rezidentom u državi članici u kojoj se nalazi primarna adresa prodavatelja. Ako država članica rezidentnosti prodavatelja nije država članica primarne adrese prodavatelja, operater platforme koji izvješćuje smatra prodavatelja rezidentom i u državi članici izdavanja PIB-a. Ako je prodavatelj dostavio informacije o postojanju stalne poslovne jedinice na temelju stavka B podstavka 2. točke (f), operater platforme koji izvješćuje smatra prodavatelja rezidentom i u dotičnoj državi članici kako je naveo prodavatelj.

2.

Neovisno o stavku D podstavku 1., operater platforme koji izvješćuje smatra prodavatelja rezidentom u svakoj državi članici koja je potvrđena s pomoću usluge elektroničke identifikacije koju su država članica ili Unija stavile na raspolaganje na temelju stavka B podstavka 3.

E

Prikupljanje informacija o iznajmljenim nekretninama

Ako se prodavatelj bavi relevantnom aktivnosti koja uključuje najam nekretnina, operater platforme koji izvješćuje prikuplja adresu svake oglašene nekretnine i, ako su izdane, odgovarajuće brojeve katastarskih čestica ili njihov ekvivalent u okviru nacionalnog prava države članice u kojoj je nekretnina smještena. Ako je operater platforme koji izvješćuje omogućio više od 2 000 relevantnih aktivnosti iznajmljivanjem oglašene nekretnine za istog prodavatelja koji je subjekt, operater platforme koji izvješćuje prikuplja popratne dokumente, podatke ili informacije o tome da je oglašena nekretnina u vlasništvu istog vlasnika.

F

Rokovi i valjanost postupaka dubinske analize

1.

Operater platforme koji izvješćuje obavlja postupke dubinske analize navedene u stavcima od A do E do 31. prosinca razdoblja o kojem se izvješćuje.

2.

Neovisno o stavku F podstavku 1., u pogledu prodavatelja koji su već bili registrirani na platformi 1. siječnja 2023. ili na datum kada je subjekt postao operater platforme koji izvješćuje, postupci dubinske analize navedeni u stavcima od A do E moraju se obaviti do 31. prosinca drugog razdoblja o kojem se izvješćuje za operatera platforme koji izvješćuje.

3.

Neovisno o stavku F podstavku 1., operater platforme koji izvješćuje može se oslanjati na postupke dubinske analize koji su provedeni u pogledu prethodnih razdoblja o kojima se izvješćuje, uz sljedeće uvjete:

(a)

informacije o prodavatelju koje se zahtijevaju stavkom B podstavcima 1. i 2. već su prikupljene i provjerene ili su potvrđene u zadnjih 36 mjeseci; i

(b)

operater platforme koji izvješćuje nema razloga smatrati da su informacije prikupljene na temelju stavaka A, B i E nepouzdane ili netočne ili su postale nepouzdane ili netočne.

G

Primjena postupaka dubinske analize samo na aktivne prodavatelje

Operater platforme koji izvješćuje može odlučiti obaviti postupke dubinske analize na temelju stavaka od A do F samo u pogledu aktivnih prodavatelja.

H

Postupci dubinske analize koje obavljaju treće osobe

1.

Radi izvršenja obveza dubinske analize propisanih u ovom odjeljku operater platforme koji izvješćuje može se oslanjati na pružatelja usluge koji je treća osoba, ali i dalje je odgovoran za izvršenje tih obveza.

2.

Ako izvrši obveze dubinske analize za operatera platforme koji izvješćuje u pogledu iste platforme na temelju stavka H podstavka 1., operater platforme obavlja postupke dubinske analize na temelju pravila propisanih u ovom odjeljku. Za obveze dubinske analize i dalje je odgovoran operater platforme koji izvješćuje.

ODJELJAK III.

ZAHTJEVI ZA IZVJEŠĆIVANJE

A

Vrijeme i način izvješćivanja

1.

Operater platforme koji izvješćuje u smislu odjeljka I. stavka A podstavka 4. točke (a) dostavlja nadležnom tijelu države članice utvrđenom u skladu s odjeljkom I. stavkom A podstavkom 4. točkom (a) informacije navedene u stavku B ovog odjeljka u pogledu razdoblja o kojem se izvješćuje najkasnije do 31. siječnja godine koja slijedi nakon kalendarske godine u kojoj se prodavatelja utvrdilo kao prodavatelja o kojem se izvješćuje. Ako postoji više operatera platformi koji izvješćuju, bilo koji od tih operatera platformi koji izvješćuju izuzima se od obveze izvješćivanja informacija ako ima dokaz, u skladu s nacionalnim pravom, da je o istim informacijama izvijestio drugi operater platforme koji izvješćuje.

2.

Ako operater platforme koji izvješćuje u smislu odjeljka I. stavka A podstavka 4. točke (a) ispunjava bilo koji od uvjeta navedenih u toj odredbi u više država članica, odabire jednu od tih država članica u kojoj će ispuniti zahtjeve za izvješćivanje navedene u ovom odjeljku. Takav operater platforme koji izvješćuje priopćuje nadležnom tijelu odabrane države članice informacije iz stavka B ovog odjeljka u pogledu razdoblja o kojem se izvješćuje, kako je utvrđeno u skladu s odjeljkom IV. stavkom E, najkasnije do 31. siječnja godine koja slijedi nakon kalendarske godine u kojoj se prodavatelja utvrdilo kao prodavatelja o kojem se izvješćuje. Ako postoji više operatera platformi koji izvješćuju, bilo koji od tih operatera platformi koji izvješćuju izuzima se od obveze izvješćivanja informacija ako ima dokaz, u skladu s nacionalnim pravom, da je o istim informacijama u drugoj državi članici izvijestio drugi operater platforme koji izvješćuje.

3.

Operater platforme koji izvješćuje u smislu odjeljka I. stavka A podstavka 4. točke (b) priopćuje nadležnom tijelu države članice u kojoj je registriran, kako je utvrđeno u skladu s odjeljkom IV. stavkom F podstavkom 1., najkasnije do 31. siječnja godine koja slijedi nakon kalendarske godine u kojoj se prodavatelja utvrdilo kao prodavatelja o kojem se izvješćuje, informacije navedene u stavku B ovog odjeljka u pogledu razdoblja o kojem se izvješćuje.

4.

Neovisno o stavku A podstavku 3. ovog odjeljka, operater platforme koji izvješćuje u smislu odjeljka I. stavka A podstavka 4. točke (b) nije dužan dostaviti informacije navedene u stavku B ovog odjeljka u vezi s kvalificiranim relevantnim aktivnostima, koje su obuhvaćene važećim sporazumom između kvalificiranih nadležnih tijela, kojim se već predviđa automatska razmjena jednakovrijednih informacija s državom članicom o prodavateljima o kojima se izvješćuje koji su rezidenti u toj državi članici.

5.

Operater platforme koji izvješćuje dostavlja prodavatelju o kojem se izvješćuje informacije navedene u stavku B podstavcima 2. i 3. koje se na njega odnose, i to najkasnije do 31. siječnja godine koja slijedi nakon kalendarske godine u kojoj se prodavatelja utvrdilo kao prodavatelja o kojem se izvješćuje.

6.

Informacije o plaćenoj ili doznačenoj naknadi u fiducijarnoj valuti dostavljaju se u valuti u kojoj je naknada plaćena ili doznačena. Ako je plaćena ili doznačena u nekom drugom obliku koji nije fiducijarna valuta, naknada se prijavljuje u lokalnoj valuti koja je pretvorena ili se vrednuje na način koji dosljedno utvrđuje operater platforme koji izvješćuje.

7.

Informacije o naknadi i drugim iznosima dostavljaju se za tromjesečje razdoblja o kojem se izvješćuje u kojem je naknada plaćena ili doznačena.

B

Informacije koje treba dostaviti

Svaki operater platforme koji izvješćuje dostavlja sljedeće informacije:

1.

ime, registrirano sjedište, PIB i, ako je to relevantno, individualni identifikacijski broj operatera platforme koji izvješćuje dodijeljen na temelju odjeljka IV. stavka F podstavka 4. te poslovni naziv ili nazive platforme ili platformi u pogledu kojih operater platforme koji izvješćuje dostavlja izvješće;

2.

za svakog prodavatelja o kojem se izvješćuje koji je obavljao relevantnu aktivnost, osim iznajmljivanja nekretnina:

(a)

informacijske stavke čije se prikupljanje zahtijeva na temelju odjeljka II. stavka B;

(b)

oznaku financijskog računa, u mjeri u kojoj je dostupna operateru platforme koji izvješćuje i nadležno tijelo države članice čiji je prodavatelj o kojem se izvješćuje rezident u smislu odjeljka II. stavka D nije objavilo da ne namjerava u tu svrhu rabiti oznaku financijskog računa;

(c)

ako se razlikuje od imena prodavatelja o kojem se izvješćuje, uz identifikacijsku oznaku financijskog računa, ime imatelja financijskog računa na koji se uplaćuje ili doznačuje naknada, u mjeri u kojoj je dostupno operateru platforme koji izvješćuje te sve druge informacije za financijsku identifikaciju dostupne operateru platforme koji izvješćuje u pogledu tog imatelja računa;

(d)

svaku državu članicu čiji je prodavatelj o kojem se izvješćuje rezident za potrebe ove Direktive kako je utvrđeno na temelju odjeljka II. stavka D;

(e)

ukupno plaćenu ili doznačenu naknadu tijekom svakog tromjesečja razdoblja o kojem se izvješćuje i broj relevantnih aktivnosti u vezi s kojima je ta naknada plaćena ili doznačena;

(f)

sve pristojbe, provizije ili poreze koje je operater platforme koji izvješćuje obustavio ili naplatio tijekom svakog tromjesečja razdoblja o kojem se izvješćuje;

3.

za svakog prodavatelja o kojem se izvješćuje koji je obavljao relevantnu aktivnost koja uključuje iznajmljivanje nekretnina:

(a)

informacijske stavke čije se prikupljanje zahtijeva na temelju odjeljka II. stavka B;

(b)

oznaku financijskog računa, u mjeri u kojoj je dostupna operateru platforme koji izvješćuje i nadležno tijelo države članice čiji je prodavatelj o kojem se izvješćuje rezident u smislu odjeljka II. stavka D nije objavilo da ne namjerava u tu svrhu rabiti oznaku financijskog računa;

(c)

ako se razlikuje od imena prodavatelja o kojem se izvješćuje, uz identifikacijsku oznaku financijskog računa, ime imatelja financijskog računa na koji se uplaćuje ili doznačuje naknada, u mjeri u kojoj je dostupno operateru platforme koji izvješćuje te sve druge informacije za financijsku identifikaciju dostupne operateru platforme koji izvješćuje u pogledu imatelja računa;

(d)

svaku državu članicu čiji je prodavatelj o kojem se izvješćuje rezident za potrebe ove Direktive kako je utvrđeno na temelju odjeljka II. stavka D;

(e)

adresu svake oglašene nekretnine, utvrđene na osnovi postupaka navedenih u odjeljku II. stavku E, i odgovarajuće brojeve katastarskih čestica ili njihov ekvivalent na temelju nacionalnog prava države članice u kojoj se nalaze, ako su dostupni;

(f)

ukupno plaćenu ili doznačenu naknadu tijekom svakog tromjesečja razdoblja o kojem se izvješćuje i broj relevantnih aktivnosti pruženih u vezi sa svakom oglašenom nekretninom;

(g)

sve pristojbe, provizije ili poreze koje je operater platforme koji izvješćuje zadržao tijekom svakog tromjesečja razdoblja o kojem se izvješćuje;

(h)

ako je dostupno, broj dana tijekom kojih je bila iznajmljena svaka oglašena nekretnina tijekom razdoblja o kojem se izvješćuje i vrsta svake oglašene nekretnine.

ODJELJAK IV.

DJELOTVORNA PROVEDBA

Na temelju članka 8.ac, države članice uspostavljaju pravila i administrativne postupke za osiguravanje djelotvorne provedbe postupaka dubinske analize i zahtjeva za izvješćivanje te usklađenosti s njima, kako je navedeno u odjeljcima II. i III. ovog Priloga.

A

Pravila za izvršenje zahtjeva u pogledu prikupljanja i provjere propisanih u odjeljku II.

1.

Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi od operatera platformi koji izvješćuju zahtijevale izvršenje zahtjevâ u pogledu prikupljanja i provjere na temelju odjeljka II. u odnosu na njihove prodavatelje.

2.

Ako prodavatelj ne dostavi informacije koje se zahtijevaju na temelju odjeljka II. ni nakon dva podsjetnika koje je operater platforme koji izvješćuje uputio nakon što je prodavatelju dostavio početni zahtjev, ali ne prije isteka 60 dana, operater platforme koji izvješćuje zatvara prodavateljev račun i onemogućuje njegovu ponovnu registraciju na platformi ili zadržava plaćanje naknade prodavatelju dok god prodavatelj ne dostavi tražene informacije.

B

Pravila prema kojima se od operatera platformi koji izvješćuju zahtijeva vođenje evidencije o poduzetim koracima i svim informacijama na temelju kojih se provode postupci dubinske analize i zahtjevi za izvješćivanje, te primjerene mjere za dobivanje tih evidencija

1.

Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi od operatera platformi koji izvješćuju zahtijevale vođenje evidencije o poduzetim koracima i svim informacijama na temelju kojih se provode postupci dubinske analize i zahtjevi za izvješćivanje navedeni u odjeljcima II. i III. Takva evidencija mora biti dostupna tijekom dostatno dugog razdoblja i u svakom slučaju najmanje 5 godina, a najviše 10 godina nakon isteka dotičnog razdoblja o kojem se izvješćuje.

2.

Države članice poduzimaju potrebne mjere, uključujući mogućnost upućivanja naloga za izvješćivanje operaterima platformi koji izvješćuju, radi osiguravanja dostave svih potrebnih informacija nadležnom tijelu kako bi se ono moglo uskladiti s obvezom priopćavanja informacija u skladu s člankom 8.ac stavkom 2.

C

Administrativni postupci za provjeru usklađenosti operatera platformi koji izvješćuju s postupcima dubinske analize i zahtjevima za izvješćivanje

Države članice propisuju administrativne postupke za provjeru usklađenosti operatera platformi koji izvješćuju s postupcima dubinske analize i zahtjevima za izvješćivanje navedenima u odjeljcima II. i III.

D

Administrativni postupci za daljnje djelovanje u vezi s operaterom platforme koji izvješćuje u slučaju dostavljanja nepotpunih ili netočnih informacija

Države članice propisuju postupke za daljnje djelovanje u vezi s operaterima platformi koji izvješćuju u slučaju dostavljanja nepotpunih ili netočnih informacija.

E

Administrativni postupak za odabir jedne države članice u kojoj treba podnositi izvješće

Ako operater platforme koji izvješćuje u smislu odjeljka I. stavka A podstavka 4. točke (a) ispunjava bilo koji od navedenih uvjeta u više država članica, on odabire jednu od tih država članica za ispunjavanje zahtjevâ za izvješćivanje na temelju odjeljka III. Operater platforme koji izvješćuje obavješćuje sva nadležna tijela tih država članica o svojem odabiru.

F

Administrativni postupak za jedinstvenu registraciju operatera platforme koji izvješćuje

1.

Operater platforme koji izvješćuje u smislu odjeljka I. stavka A podstavka 4. točke (b) ovog Priloga registrira se kod nadležnog tijela bilo koje države članice na temelju članka 8.ac stavka 4., kada započinje obavljati aktivnost operatera platforme.

2.

Operater platforme koji izvješćuje priopćuje državi članici jedinstvene registracije sljedeće informacije:

(a)

ime;

(b)

poštansku adresu;

(c)

elektroničke adrese, uključujući adrese internetskih stranica;

(d)

svaki PIB koji je izdan operateru platforme koji izvješćuje;

(e)

izjavu s informacijama o identifikaciji tog operatera platforme koji izvješćuje za potrebe PDV-a unutar Unije, na temelju glave XII. poglavlja 6. odjeljaka 2. i 3. Direktive Vijeća 2006/112/EZ (*1);

(f)

države članice u kojima su prodavatelji o kojima se izvješćuje rezidenti u smislu odjeljka II. stavka D.

3.

Operater platforme koji izvješćuje obavješćuje državu članicu jedinstvene registracije o bilo kojim promjenama informacija dostavljenih na temelju stavka F podstavka 2.

4.

Država članica jedinstvene registracije dodjeljuje operateru platforme koji izvješćuje individualni identifikacijski broj o kojem elektroničkim putem obavješćuje nadležna tijela svih država članica.

5.

Država članica jedinstvene registracije zahtijeva od Komisije da operatera platforme koji izvješćuje briše iz središnjeg registra u sljedećim slučajevima:

(a)

operater platforme obavješćuje državu članicu da više ne obavlja bilo kakvu aktivnost operatera platforme;

(b)

ako nije dostavljena obavijest na temelju točke (a), postoje razlozi za pretpostavku da je operater platforme prestao obavljati svoju aktivnost;

(c)

operater platforme više ne ispunjava uvjete propisane u odjeljku I. stavku A podstavku 4. točki (b);

(d)

država članica opozvala je registraciju kod svojeg nadležnog tijela na temelju stavka F podstavka 7.

6.

Svaka država članica odmah obavješćuje Komisiju o svakom operateru platforme u smislu odjeljka I. stavka A podstavka 4. točke (b) koji započinje obavljati aktivnost operatera platforme iako se nije registrirao na temelju ovog stavka.

Ako se operater platforme koji izvješćuje ne uskladi s obvezom registracije ili ako je njegova registracija opozvana u skladu sa stavkom F podstavkom 7. ovog odjeljka, države članice, ne dovodeći u pitanje članak 25.a, poduzimaju učinkovite, razmjerne i odvraćajuće mjere kako bi se osigurala usklađenost unutar njihove jurisdikcije. Izbor takvih mjera ostaje diskrecijsko pravo država članica. Države članice ujedno nastoje koordinirati svoja djelovanja usmjerena na osiguravanje usklađenosti, uključujući, kao krajnju mjeru, sprečavanje operatera platforme koji izvješćuje da djeluje unutar Unije.

7.

Ako se operater platforme koji izvješćuje ne uskladi s obvezom izvješćivanja u skladu s odjeljkom III. stavkom A. podstavkom 3. ovog Priloga nakon dva podsjetnika koji je uputila država članica jedinstvene registracije, država članica, ne dovodeći u pitanje članak 25.a, poduzima potrebne mjere za opoziv registracije operatera platforme koji izvješćuje izdane na temelju članka 8.ac stavka 4. Registracija se opoziva najkasnije nakon isteka 90 dana, ali ne prije isteka 30 dana nakon drugog podsjetnika.


(*1)  Direktiva Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (SL L 347, 11.12.2006., str. 1.).”


II. Nezakonodavni akti

MEĐUNARODNI SPORAZUMI

25.3.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 104/27


ODLUKA VIJEĆA (EU) 2021/515

od 22. ožujka 2021.

o potpisivanju, u ime Unije, Sporazuma u obliku razmjene pisama između Europske unije i Australske Zajednice na temelju članka XXVIII. Općeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT) iz 1994. o izmjeni koncesija za sve carinske kvote uvrštene u raspored EU-a CLXXV. zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 207. stavak 4. prvi podstavak, u vezi s člankom 218. stavkom 5.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)

Vijeće je 15. lipnja 2018. ovlastilo Komisiju da otvori pregovore na temelju članka XXVIII. Općeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT) iz 1994. o raspodjeli carinskih kvota uvrštenih u raspored EU-a CLXXV. zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije.

(2)

Pregovori s Australijom su zaključeni te je Sporazum u obliku razmjene pisama između Europske unije i Australske Zajednice na temelju članka XXVIII. Općeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT) iz 1994. o izmjeni koncesija za sve carinske kvote uvrštene u raspored EU-a CLXXV. zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije („Sporazum”) parafiran 18. prosinca 2020.

(3)

Sporazum bi trebalo potpisati,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Odobrava se potpisivanje u ime Unije Sporazuma u obliku razmjene pisama između Europske unije i Australske Zajednice na temelju članka XXVIII. Općeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT) iz 1994. o izmjeni koncesija za sve carinske kvote uvrštene u raspored EU-a CLXXV. zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije, podložno sklapanju navedenog Sporazuma (1).

Članak 2.

Predsjednika Vijeća ovlašćuje se da odredi jednu ili više osoba ovlaštenih za potpisivanje Sporazuma u ime Unije.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u Bruxellesu 22. ožujka 2021.

Za Vijeće

Predsjednik

J. BORRELL FONTELLES


(1)  Tekst Sporazuma objavit će se zajedno s odlukom o njegovu sklapanju.


25.3.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 104/29


ODLUKA VIJEĆA (EU) 2021/516

od 22. ožujka 2021.

o potpisivanju, u ime Unije, Sporazuma u obliku razmjene pisama između Europske unije i Republike Indonezije na temelju članka XXVIII. Općeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT) iz 1994. o izmjeni koncesija za sve carinske kvote uvrštene u raspored EU-a CLXXV. zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 207. stavak 4. prvi podstavak, u vezi s člankom 218. stavkom 5.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)

Vijeće je 15. lipnja 2018. ovlastilo Komisiju da otvori pregovore na temelju članka XXVIII. Općeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT) iz 1994. o raspodjeli carinskih kvota uvrštenih u raspored EU-a CLXXV. zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije.

(2)

Pregovori s Indonezijom su zaključeni te je Sporazum u obliku razmjene pisama između Europske unije i Republike Indonezije na temelju članka XXVIII. Općeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT) iz 1994. o izmjeni koncesija za sve carinske kvote uvrštene u raspored EU-a CLXXV. zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije („Sporazum”) parafiran 28. siječnja 2021.

(3)

Sporazum bi trebalo potpisati,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Odobrava se potpisivanje u ime Unije Sporazuma u obliku razmjene pisama između Europske unije i Republike Indonezije na temelju članka XXVIII. Općeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT) iz 1994. o izmjeni koncesija za sve carinske kvote uvrštene u raspored EU-a CLXXV. zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije, podložno sklapanju navedenog Sporazuma (1).

Članak 2.

Predsjednika Vijeća ovlašćuje se da odredi jednu ili više osoba ovlaštenih za potpisivanje Sporazuma u ime Unije.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u Bruxellesu 22. ožujka 2021.

Za Vijeće

Predsjednik

J. BORRELL FONTELLES


(1)  Tekst Sporazuma objavit će se zajedno s odlukom o njegovu sklapanju.


UREDBE

25.3.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 104/30


DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/517

оd 11. veljače 2021.

o izmjeni Delegirane uredbe (EU) 2017/2361 u pogledu načina plaćanja doprinosa za administrativne rashode Jedinstvenog sanacijskog odbora

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2014. o utvrđivanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 (1), a posebno njezin članak 65. stavak 5.,

budući da:

(1)

Jedinstveni sanacijski odbor („Odbor”) (2) izračun pojedinačnih godišnjih doprinosa iz Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/2361 posebno temelji na podacima o ukupnoj imovini i ukupnoj izloženosti riziku koje Europska središnja banka (ESB) prikuplja od subjekata na koje se primjenjuje jedinstveni sanacijski mehanizam kako bi izračunao naknade za nadzor iz Uredbe (EU) br. 1163/2014 Europske središnje banke (3). U skladu s člankom 6. Delegirane uredbe (EU) 2017/2361, ESB u tu svrhu svake godine Odboru dostavlja podatke o svakom obvezniku doprinosa koje je prikupio u toj godini. Ti se podaci dostavljaju u roku od pet radnih dana od izdavanja ESB-ove obavijesti o naknadama, a u svakom slučaju najkasnije do 31. prosinca godine za koju su izdane obavijesti o naknadama.

(2)

Uredba (EU) br. 1163/2014 izmijenjena je Uredbom (EU) 2019/2155 Europske središnje banke (4), među ostalim kako bi se promijenio sustav ESB-ova prikupljanja podataka radi utvrđivanja naknada za nadzor. Prije te izmjene, Uredbom (EU) br. 1163/2014 bilo je propisano da se ESB-u isplaćuje predujam na ime godišnje naknade za nadzor. Nakon te izmjene, Uredbom (EU) br. 1163/2014 propisano je da se naknade za nadzor ubiru tek nakon završetka odgovarajućeg razdoblja za koje se plaća naknada, nakon što se utvrde stvarni godišnji rashodi, te da je ESB dužan jednom godišnje izdati obavijest o naknadi svakom obvezniku naknade u roku od šest mjeseci nakon početka sljedećeg razdoblja za koje se plaća naknada.

(3)

ESB može Odboru tek naknadno dostaviti najnovije podatke jer sada ubire naknade za nadzor tek nakon početka financijske godine Odbora. Stoga na temelju rokova iz Delegirane uredbe (EU) 2017/2361 u kojima ESB treba Odboru dostaviti podatke Odbor više ne može izračunati i unaprijed naplatiti pojedinačne godišnje doprinose za određenu financijsku godinu. Kako bi sustav Odbora kojim se doprinosi ubiru unaprijed i novi režim ESB-a i dalje bili međusobno usklađeni te kako bi se Odboru omogućilo da nastavi unaprijed izračunavati i prikupljati godišnje doprinose, potrebno je izmijeniti rokove za prijenos podataka i izdavanje obavijesti o doprinosu na temelju Delegirane uredbe (EU) 2017/2361. Budući da ESB treba izdati račune za naknade za nadzor do kraja lipnja svake godine, Odbor bi trebao moći unaprijed naplatiti predujam doprinosa kako bi pokrio rashode jednog dijela svoje financijske godine koja prethodi tom datumu. Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje predmetnih subjekata i grupa te Odbora, djelomične uplate trebali bi izvršavati samo subjekti i grupe za koje je Odbor izravno odgovoran.

(4)

U primjeni Delegirane uredbe (EU) 2017/2361 pokazalo se važnim da se promjene u sastavu skupine subjekata koji su obuhvaćeni područjem primjene članka 2. Uredbe (EU) br. 806/2014 i koji su stoga dužni uplaćivati doprinose za administrativne rashode Odbora pravodobno odražavaju u godišnjem izračunu administrativnih doprinosa. Odbor bi stoga trebao koristiti najnovije informacije o sastavu skupine tih subjekata. ESB, nacionalna sanacijska tijela i nacionalna nadležna tijela stoga su dužni pomagati Odboru dostavom svih potrebnih informacija kako bi procijenio je li subjekt obvezan uplaćivati doprinose za njegove administrativne rashode. Nadalje, treba pojasniti kako Odbor postupa kada se skupini subjekata koji su obveznici doprinosa za administrativne rashode Odbora novi subjekt priključi u doba godine kada ESB više ne utvrđuje odgovarajuće podatke.

(5)

Iz operativnih razloga, Odbor treba imati jasan krajnji rok za određivanje sastava skupine subjekata koji su uključeni u izračun godišnjih doprinosa u određenoj godini. Odbor bi taj izračun trebao revidirati u sljedećoj godini i uključiti sve promjene do kojih je došlo nakon tog krajnjeg roka.

(6)

Budući da je ESB prešao sa sustava ex ante ubiranja naknada na sustav ex post ubiranja naknada, Odbor neće ESB-u dostavljati podatke u razdoblju od prosinca 2019. do lipnja 2021. Kako bi se Odboru omogućilo da prikupi sredstva za pokrivanje svojih administrativnih rashoda za 2021. na temelju podataka koji su mu dostupni početkom te godine, za financijsku godinu 2021. potrebna su prijelazna rješenja. Međutim, kako bi doprinosi bolje odražavali situaciju obveznika doprinosa u financijskoj godini 2021., Odbor bi u 2022. trebao ponovno izračunati te doprinose na temelju novijih podataka koji će mu u međuvremenu postati dostupni. Razliku između iznosa pojedinačnog godišnjeg doprinosa za financijsku godinu 2021. kako je ponovno izračunan u 2022. i iznosa tog doprinosa kako je izračunan u 2021. trebalo bi dodati iznosu pojedinačnog godišnjeg doprinosa za financijsku godinu 2022. ili je od njega oduzeti.

(7)

Budući da Odbor treba primijeniti prijelazna rješenja kako bi za financijsku godinu 2021. što je prije moguće nakon početka godine prikupio doprinose za svoje administrativne rashode, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave. Takvo rano stupanje na snagu ne utječe na obveznike doprinosa jer je u članku 6. stavku 7. Delegirane uredbe (EU) 2017/2361 već utvrđeno opće pravilo prema kojem Odbor može izračunati doprinose na temelju najnovijih dostupnih podataka ako ESB Odboru nije pravodobno dostavio najnovije podatke. Stoga predmetni subjekti nisu dužni provesti nikakve pripreme.

(8)

Delegiranu uredbu (EU) 2017/2361 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Delegirana uredba (EU) 2017/2361 mijenja se kako slijedi:

(1)

Umeće se sljedeći članak 4.a:

„Članak 4.a

Predujmovi na ime pojedinačnih godišnjih doprinosa

1.   Svake financijske godine, prije nego što zaprimi podatke u skladu s člankom 6. stavkom 1., Odbor može predujmom naplatiti pojedinačne godišnje doprinose u iznosu do 75 % godišnjih doprinosa iz članka 3. stavka 1. od subjekata i grupa iz članka 4. stavka 1. točke (a) za tu financijsku godinu. Predujam svakog subjekta ili grupe izračunava se razmjerno pojedinačnim godišnjim doprinosima izračunanima za taj subjekt ili grupu u prethodnoj financijskoj godini.

2.   Odbor odbija iznos predujma od pojedinačnog godišnjeg doprinosa subjekta ili grupe za tu financijsku godinu.”;

(2)

Članak 6. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   ESB svake godine u roku od pet radnih dana nakon što izda obavijesti o naknadi u skladu s člankom 12. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1163/2014, a najkasnije 7. srpnja godine u kojoj su izdane obavijesti o naknadi, dostavlja Odboru podatke o svakom obvezniku doprinosa na temelju kojih je u toj godini odredio naknade za nadzor u skladu s Uredbom (EU) br. 1163/2014.”;

(b)

umeće se sljedeći stavak 2.a:

„2.a   Ako je obveznik doprinosa osnovan u određenoj financijskoj godini i nije nadzirani subjekt ili nadzirana grupa iz članka 10. stavka 3. točke (bc) Uredbe (EU) br. 1163/2014, pojedinačni godišnji doprinosi koje je obveznik doprinosa dužan uplatiti za tu financijsku godinu i za sljedeću financijsku godinu izračunavaju se na temelju faktora naknade nula. U trećoj financijskoj godini za koju takav obveznik doprinosa duguje pojedinačni godišnji doprinos, pojedinačni godišnji administrativni doprinos za dvije prethodne financijske godine ponovno se izračunava na temelju faktora naknade za tu financijsku godinu te se u skladu s time poravnava razlika.”;

(c)

stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Ako Odbor za potrebe ove Uredbe treba utvrditi je li subjekt dio grupe koja je imenovala određenog obveznika doprinosa ili provjeriti je li subjekt obvezan uplaćivati doprinose za administrativne rashode Odbora, ESB, nacionalna sanacijska tijela i nacionalna nadležna tijela pomažu Odboru dostavom svih potrebnih informacija.”;

(d)

stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6.   Za izračun pojedinačnih godišnjih doprinosa za određenu financijsku godinu Odbor koristi podatke na temelju kojih je u toj godini ESB odredio naknade za nadzor za prethodnu godinu u skladu s Uredbom (EU) br. 1163/2014 i koje je dostavio Odboru u skladu s ovim člankom.”;

(3)

Članak 7. mijenja se kako slijedi:

(a)

umeće se sljedeći stavak 4.a:

„4.a   Za potrebe izračuna pojedinačnih godišnjih doprinosa za određenu financijsku godinu, Odbor u sljedećoj financijskoj godini uzima u obzir sve promjene iz stavaka 1., 2. i 3. koje nastanu nakon 1. siječnja te godine.”;

(b)

stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6.   Osim kako je predviđeno u članku 6. stavku 2.a, pojedinačni godišnji doprinosi subjekata ili grupa na koje se ne odnose promjene iz stavka 1., 2. ili 3. ovog članka ne usklađuju se.”;

(4)

u članku 8. stavci od 3. do 8. zamjenjuju se sljedećim:

„3.   U obavijesti o doprinosu navodi se iznos i način plaćanja pojedinačnog godišnjeg doprinosa ili predujma iz članka 4.a. Obavijest o doprinosu primjereno se obrazlaže na temelju činjenica i pravnih aspekata pojedinačne odluke o doprinosu ili predujmu.

4.   Odbor obvezniku doprinosa dostavlja sva druga priopćenja o pojedinačnom godišnjem doprinosu, uključujući odluku o poravnanju donesenu u skladu s člankom 10. stavkom 8., i, ako je primjenjivo, o predujmu.

5.   Pojedinačni godišnji doprinos ili predujam plaća se u eurima.

6.   Obveznik doprinosa plaća iznos pojedinačnog godišnjeg doprinosa ili predujma u roku od 35 kalendarskih dana od datuma izdavanja obavijesti o doprinosu. Obveznik doprinosa postupa u skladu s uvjetima iz obavijesti o doprinosu koji se odnose na plaćanje pojedinačnog godišnjeg doprinosa ili predujma. Datumom plaćanja smatra se datum knjiženja iznosa u korist računa Odbora.

7.   Pojedinačni godišnji doprinos i, ako je primjenjivo, predujam, koji plaćaju subjekti iz članka 2. Uredbe (EU) br. 806/2014 koji su članovi iste grupe, naplaćuju se od obveznika doprinosa te grupe.

8.   Ne dovodeći u pitanje bilo koje drugo pravno sredstvo kojim Odbor raspolaže, u slučaju djelomičnog plaćanja, neplaćanja ili nepostupanja u skladu s uvjetima za plaćanje utvrđenima u obavijesti o doprinosu, na nepodmireni iznos pojedinačnog godišnjeg doprinosa i, ako je primjenjivo, predujma kamata se obračunava dnevno od datuma dospijeća plaćanja po stopi ESB-a za glavne operacije refinanciranja uvećanoj za 8 postotnih bodova.”;

(5)

Članak 9. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Plaćanja dospjelih pojedinačnih godišnjih doprinosa i predujmova te zateznih kamata u skladu s člankom 8. stavkom 8. ovršiva su”.

(6)

Umeće se sljedeći članak 14.a:

„Članak 14.a

Prijelazna rješenja za financijsku godinu 2021.

Odbor u 2021. izračunava pojedinačne godišnje doprinose za financijsku godinu 2021. na temelju podataka koje mu je ESB dostavio u 2019. i svih njihovih naknadnih ažuriranja u skladu s člankom 6. Odbor u 2022. ponovno izračunava pojedinačne godišnje doprinose za financijsku godinu 2021. na temelju podataka koje mu je ESB dostavio u 2021. u skladu s člankom 6. Sve razlike između prvotno izračunanog iznosa za financijsku godinu 2021. i ponovno izračunanog iznosa poravnavaju se u izračunu pojedinačnih godišnjih doprinosa za financijsku godinu 2022.”.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. veljače 2021.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)  SL L 225, 30.7.2014., str. 1.

(2)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2017/2361 оd 14. rujna 2017. o konačnom sustavu doprinosa za administrativne rashode Jedinstvenog sanacijskog odbora (SL L 337, 19.12.2017., str. 6.)

(3)  Uredba (EU) br. 1163/2014 Europske središnje banke od 22. listopada 2014. o naknadama za nadzor (ESB/2014/41) (SL L 311, 31.10.2014., str. 23.).

(4)  Uredba (EU) 2019/2155 Europske središnje banke od 5. prosinca 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1163/2014 o naknadama za nadzor (ESB/2019/37) (SL L 327, 17.12.2019., str. 70.)


25.3.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 104/34


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (Eu) 2021/518

оd 18. ožujka 2021.

o registraciji oznake zemljopisnog podrijetla jakog alkoholnog pića u skladu s člankom 30. stavkom 2. Uredbe (EU) 2019/787 Europskog parlamenta i Vijeća

(„Vasi vadkörte pálinka”)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2019/787 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o definiranju, opisivanju, prezentiranju i označivanju jakih alkoholnih pića, upotrebi naziva jakih alkoholnih pića u prezentiranju i označivanju drugih prehrambenih proizvoda, zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za jaka alkoholna pića, upotrebi etilnog alkohola i destilata poljoprivrednog podrijetla u alkoholnim pićima te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 110/2008 (1), a posebno njezin članak 30. stavak 2.,

budući da:

(1)

U skladu s člankom 17. stavkom 5. Uredbe (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (2) Komisija je ispitala zahtjev Mađarske od 14. listopada 2016. za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla „Vasi vadkörte pálinka”.

(2)

Uredba (EU) 2019/787, kojom je zamijenjena Uredba (EZ) br. 110/2008, stupila je snagu 25. svibnja 2019. U skladu s člankom 49. stavkom 1. te uredbe poglavlje III. Uredbe (EZ) br. 110/2008, koje se odnosi na oznake zemljopisnog podrijetla, stavlja se izvan snage s učinkom od 8. lipnja 2019.

(3)

Zaključivši da je zahtjev u skladu s Uredbom (EZ) br. 110/2008, Komisija je na temelju članka 17. stavka 6. te uredbe i u skladu s člankom 50. stavkom 4. prvim podstavkom Uredbe (EU) 2019/787 objavila glavne specifikacije iz tehničke dokumentacije u Službenom listu Europske unije (3).

(4)

Komisiji nije dostavljen nijedan prigovor u skladu s člankom 27. stavkom 1. Uredbe (EU) 2019/787.

(5)

Oznaku „Vasi vadkörte pálinka” trebalo bi stoga registrirati kao oznaku zemljopisnog podrijetla.

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Registrira se oznaka zemljopisnog podrijetla „Vasi vadkörte pálinka”. U skladu s člankom 30. stavkom 4. Uredbe (EU) 2019/787 ovom se Uredbom odobrava zaštita naziva „Vasi vadkörte pálinka” predviđena člankom 21. Uredbe (EU) 2019/787.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 18. ožujka 2021.

Za Komisiju

u ime predsjednice

Janusz WOJCIECHOWSKI

Član Komisije


(1)  SL L 130, 17.5.2019., str. 1.

(2)  Uredba (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označavanju i zaštiti zemljopisnih oznaka jakih alkoholnih pića i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1576/89 (SL L 39, 13.2.2008, str. 16).

(3)  SL C 417, 2.12.2020., str. 59.


25.3.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 104/36


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/519

оd 24. ožujka 2021.

o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2015/1375 u pogledu pretraživanja na trihinelu kod kopitara te u pogledu izuzeća Ujedinjene Kraljevine od pretraživanja na trihinelu kod domaćih svinja

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima kojima se osigurava primjena propisa o hrani i hrani za životinje, pravila o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja, o izmjeni uredaba (EZ) br. 999/2001, (EZ) br. 396/2005, (EZ) br. 1069/2009, (EZ) br. 1107/2009, (EU) br. 1151/2012, (EU) br. 652/2014, (EU) 2016/429 i (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća, uredaba Vijeća (EZ) br. 1/2005 i (EZ) br. 1099/2009 i direktiva Vijeća 98/58/EZ, 1999/74/EZ, 2007/43/EZ, 2008/119/EZ i 2008/120/EZ te o stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 854/2004 i (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 89/608/EEZ, 89/662/EEZ, 90/425/EEZ, 91/496/EEZ, 96/23/EZ, 96/93/EZ i 97/78/EZ te Odluke Vijeća 92/438/EEZ (Uredba o službenim kontrolama) (1), a posebno njezin članak 18. stavak 8. prvi podstavak točku (a),

budući da:

(1)

Uredbom (EU) 2017/625 utvrđena su pravila za provedbu službenih kontrola i za mjere koje nadležna tijela trebaju poduzimati u vezi s proizvodnjom proizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih prehrani ljudi.

(2)

Trihinela je parazit koji može biti prisutan u mesu prijemljivih vrsta, kao što su svinje i konji, a kod ljudi konzumacija zaraženog mesa uzrokuje bolest koja se prenosi hranom. Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2015/1375 (2) utvrđena su posebna pravila za službene kontrole mesa na trihinelu, uključujući uvjete za odstupanje od obveze pretraživanja na trihinelu pri ulasku mesa domaćih svinja u Uniju.

(3)

Europska agencija za sigurnost hrane je 6. lipnja 2013. donijela znanstveno mišljenje o opasnostima za zdravlje ljudi koje se moraju obuhvatiti pregledom mesa (kopitari) (3). U tom mišljenju preporučna je kontrola na trihinelu u svih kopitara (ne samo u konja nego i u magaraca i mazgi) kao visokoprioritetna. Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/627 (4) stoga je utvrđeno obvezno testiranje trupova svih kopitara na trihinelu. Provedbenom uredbom (EU) 2015/1375 utvrđeno je obvezno testiranje konja i drugih životinjskih vrsta prijemljivih na zarazu trihinelom. Radi dosljednosti te kako bi se izbjegle nedoumice, u Provedbenoj uredbi (EU) 2015/1375 trebalo bi se upućivati na kopitare umjesto na konje.

(4)

Uredbom Komisije (EU) br. 206/2010 (5) odobren je ulazak u Uniju mesa domaćih svinja iz Ujedinjene Kraljevine. Tom uredbom Ujedinjena Kraljevina uvrštena je na popis zemalja koje primjenjuju izuzimanje trupova i mesa neodbijenih domaćih svinja mlađih od 5 tjedana od pretrage na trihinelu u skladu s člankom 3. stavkom 2. Provedbene uredbe (EU) 2015/1375.

(5)

Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2020/692 (6) stavljena je izvan snage Uredba (EU) br. 206/2010 s učinkom od 21. travnja 2021. S obzirom na to stavljanje izvan snage, Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2020/1478 (7) dodan je Prilog VII. Provedbenoj uredbi (EU) 2015/1375, s učinkom od 21. travnja 2021., u kojem je utvrđen popis trećih zemalja koje primjenjuju odstupanje od testiranja na trihinelu na koje se upućuje u članku 13. stavku 2. Provedbene uredbe (EU) 2015/1375.

(6)

Ujedinjena Kraljevina je 12. siječnja 2021. obavijestila da na temelju povijesnih podataka o kontinuiranom pretraživanju provedenom na populaciji zaklanih svinja postoji 95-postotna pouzdanost da prevalencija trihinele nije veća od 1 slučaja na milijun u toj populaciji, u skladu s člankom 3. stavkom 3. točkom (b) Provedbene uredbe (EU) 2015/1375. Nadalje, Ujedinjena Kraljevina obavijestila je Komisiju o svojoj namjeri da primijeni izuzimanje trupova i mesa domaćih svinja od pretrage na trihinelu ako životinje dolaze iz gospodarstva službeno priznatog kao gospodarstvo koje primjenjuje kontrolirane uvjete držanja u skladu s Prilogom IV. toj provedbenoj uredbi.

(7)

Stoga bi Ujedinjenu Kraljevinu trebalo uvrstiti na popis u Prilogu VII. Provedbenoj uredbi (EU) 2015/1375, ne dovodeći u pitanje primjenu prava Unije na Ujedinjenu Kraljevinu i u Ujedinjenoj Kraljevini u vezi sa Sjevernom Irskom u skladu sa člankom 5. stavkom 4. Protokola o Irskoj/Sjevernoj Irskoj Sporazumu o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju u vezi s Prilogom 2. tom protokolu.

(8)

Prilog VII. Provedbenoj uredbi (EU) 2015/1375 trebalo bi izmijeniti kako bi odražavao činjenicu da Ujedinjena Kraljevina primjenjuje odstupanja predviđena člankom 3. stavcima 2. i 3. te provedbene uredbe.

(9)

Provedbenu uredbu (EU) 2015/1375 stoga bi trebalo na odgovarajući način izmijeniti.

(10)

Budući da je Uredba (EU) br. 206/2010 stavljena izvan snage s učinkom od 21. travnja 2021. te da se Provedbenom uredbom (EU) 2020/1478 dodaje Prilog VII. Provedbenoj uredbi (EU) 2015/1375 s učinkom od istog tog datuma, i uvrštenje Ujedinjene Kraljevine na popis u tom prilogu trebalo bi se primjenjivati od istog tog datuma.

(11)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Provedbena uredba (EU) 2015/1375 mijenja se kako slijedi:

(1)

Članak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 2. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Trupovi kopitara, divljih svinja i drugih vrsta životinja, uzgojenih ili divljih, prijemljivih na zarazu trihinelom moraju se sustavno uzorkovati u klaonicama ili objektima za obradu i rasijecanje divljači, u sklopu post mortem pregleda.”;

(b)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Do dobivanja rezultata pretrage na trihinelu te ako subjekt u poslovanju s hranom jamči potpunu sljedivost, trupovi domaćih svinja i trupovi kopitara smiju se rasjeći u najviše šest dijelova u klaonici ili u rasjekavaonici koja se nalazi u istim prostorijama kao i klaonica.”;

(2)

u Prilogu III., uvodna rečenica i točke (a) i (b) zamjenjuju se sljedećim:

„Meso kopitara, meso divljači i druge vrste mesa koje bi mogle sadržavati parazite trihinele moraju se pretražiti u skladu s jednom od metoda umjetne probave navedenih u poglavljima I. ili II. Priloga I., uz sljedeće promjene:

(a)

uzorci težine najmanje 10 g uzimaju se iz jezičnog ili žvačnog mišića kopitara te iz prednje noge, jezika ili ošita divljih svinja;

(b)

u slučaju kopitara te ako ti mišići nedostaju, uzima se veći uzorak mišićnog dijela ošita na prijelazu u tetivasti dio. Taj se mišić mora očistiti od vezivnog i masnog tkiva;”;

(3)

u Prilogu IV., poglavlje II. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)

Broj obavljenih testova i rezultati pretraživanja na trihinelu kod domaćih svinja, divljih svinja, kopitara, divljači i drugih životinja prijemljivih na trihinelu dostavlja se u skladu s Prilogom IV. Direktivi 2003/99/EZ. Podaci o domaćim svinjama moraju, barem, sadržavati posebne informacije u vezi s:

i.

testovima na životinjama uzgojenima u kontroliranim uvjetima držanja;

ii.

testovima na rasplodnim krmačama, nerastima i svinjama za tov.”;

(4)

Prilog VII. zamjenjuje se sljedećim:

„PRILOG VII.

Treće zemlje ili njihove regije koje primjenjuju odstupanja iz članka 13. stavka 2.

ISO oznaka zemlje

Treća zemlja ili njezine regije

Napomene

GB

Ujedinjena Kraljevina (*1)

Primjena odstupanja iz članka 3. stavaka 2. i 3.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 1. stavak 4. primjenjuje se od 21. travnja 2021.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 24. ožujka 2021.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)  SL L 95, 7.4.2017., str. 1.

(2)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/1375 od 10. kolovoza 2015. o utvrđivanju posebnih pravila za službene kontrole trihinele u mesu (SL L 212, 11.8.2015., str. 7.).

(3)  EFSA Journal 2013.;11(6):3263.

(4)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/627 оd 15. ožujka 2019. o utvrđivanju ujednačenog praktičnog uređenja za provedbu službenih kontrola proizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih prehrani ljudi u skladu s Uredbom (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća i o izmjeni Uredbe Komisije (EZ) br. 2074/2005 u pogledu službenih kontrola (SL L 131, 17.5.2019., str. 51.).

(5)  Uredba Komisije (EU) br. 206/2010 od 12. ožujka 2010. o utvrđivanju popisa trećih zemalja, državnih područja ili njihovih dijelova odobrenih za unos u Europsku uniju određenih životinja i svježeg mesa te zahtjeva veterinarskog certificiranja (SL L 73, 20.3.2010., str. 1.).

(6)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/692 оd 30. siječnja 2020. o dopuni Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu pravila za ulazak u Uniju pošiljaka određenih životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla te njihovo premještanje i postupanje s njima nakon ulaska (SL L 174, 3.6.2020., str. 379.).

(7)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/1478 оd 14. listopada 2020. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2015/1375 u pogledu uzorkovanja, referentne metode pretraživanja i uvjeta uvoza u vezi s kontrolom trihinele (SL L 338, 15.10.2020., str. 7.).

(*1)  U skladu sa Sporazumom o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, a posebno s člankom 5. stavkom 4. Protokola o Irskoj/Sjevernoj Irskoj u vezi s Prilogom 2. tom protokolu, za potrebe ovog Priloga upućivanja na Ujedinjenu Kraljevinu ne uključuju Sjevernu Irsku..


25.3.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 104/39


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/520

оd 24. ožujka 2021.

o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu sljedivosti određenih držanih kopnenih životinja

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o prenosivim bolestima životinja te o izmjeni i stavljanju izvan snage određenih akata u području zdravlja životinja („Zakon o zdravlju životinja”) (1), a posebno njezin članak 120. stavak 1. i stavak 2. točke (c), (d) i (f),

budući da:

(1)

Uredbom (EU) 2016/429 utvrđeni su zahtjevi u pogledu sljedivosti za držane kopnene životinje i zametne proizvode, a Komisija je ovlaštena za donošenje provedbenih akata u tom području.

(2)

Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2019/2035 (2) dopunjuje se Uredba (EU) 2016/429 utvrđivanjem detaljnih pravila o sljedivosti držanih kopnenih životinja i jaja za valenje.

(3)

Kako bi se u Uniji osigurala ujednačena primjena pravila o sljedivosti utvrđenih u Uredbi (EU) 2016/429 i Delegiranoj uredbi (EU) 2019/2035, ovom bi Uredbom trebalo donijeti određena pravila.

(4)

Člancima 112., 113. i 115. Uredbe (EU) 2016/429 utvrđene su obveze subjekata koji drže životinje koje pripadaju vrstama goveda, ovaca, koza i svinja da prenose podatke o svojim životinjama u računalne baze podataka uspostavljene u skladu s člankom 109. stavkom 1. te uredbe. Kako bi se osiguralo da se sva ažuriranja redovito prenose u te baze podataka, potrebno je u ovoj Uredbi odrediti rokove za prijenos tih podataka.

(5)

Nadalje, subjekti koji drže goveda, ovce, koze i svinje trebali bi nakon unosa imati pristup tim podacima kad je riječ o njihovim životinjama i njihovim objektima. Stoga bi ovom Uredbom trebalo utvrditi pravila za ujednačen pristup podacima iz računalnih baza podataka uspostavljenih u skladu s člankom 109. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/429.

(6)

Osim toga, kako bi se osigurala usporediva kvaliteta baza podataka u cijeloj Uniji, ovom bi Uredbom trebalo utvrditi i određene druge tehničke i operativne pojedinosti i formate računalnih baza podataka za držana goveda, ovce, koze i svinje.

(7)

Prema uvjetima iz članka 110. stavka 1. točke (b) i članka 112. točke (b) Uredbe (EU) 2016/429, razmjena elektroničkih podataka među državama članicama može zamijeniti izdavanje identifikacijskih dokumenata za goveda pri njihovu premještanju među državama članicama. Protokol BOVEX, koji je uspostavila Komisija, osmišljen je za razmjenu elektroničkih podataka među računalnim bazama podataka država članica u pogledu goveda. Komisija bi trebala priznati punu operativnost tih razmjena elektroničkih podataka među računalnim bazama podataka država članica u skladu s tim protokolom.

(8)

Sredstva označivanja koja se trebaju upotrebljavati za različite vrste kopnenih životinja, posebno za držana goveda, ovce, koze, svinje, deve i jelene te papige, utvrđena su Delegiranom uredbom (EU) 2019/2035, u ovoj Uredbi trebalo bi utvrditi tehničke specifikacije za ta sredstva označivanja.

(9)

Delegiranom uredbom (EU) 2019/2035 utvrđeni su zahtjevi za elektroničko označivanje držanih goveda, ovaca, koza, svinja, deva i jelena te papiga. Te elektroničke identifikacijske oznake treba odobriti nadležno tijelo države članice u kojoj se životinje drže. Kako bi se osigurala čitljivost tih elektroničkih identifikacijskih oznaka pri premještanju životinja među državama članicama, ovom bi Uredbom trebalo utvrditi pravila i uvjete pod kojima nadležno tijelo može odobriti te elektroničke identifikacijske oznake. Pri odobravanju bi se trebale uzeti u obzir i relevantne norme ISO/IEC.

(10)

Kako bi se osigurala ujednačena primjena sustava označivanja i sljedivosti u cijeloj Uniji, u ovoj bi Uredbi trebalo utvrditi rokove za apliciranje sredstava označivanja na držana goveda, ovce, koze, svinje, deve i jelene te papige.

(11)

Do datuma početka primjene Uredbe (EU) 2016/429 pravila Unije o sljedivosti uključuju različita izuzeća od sustava označivanja i registracije u pogledu nekih kategorija životinja, kao što su životinje koje se drže u ekstenzivnim uvjetima uzgoja. Primjereno je preispitati ta pravila i primijeniti uravnotežen i usklađen pristup izuzećima od sustava identifikacije i registracije, uzimajući u obzir relevantne rizike, ali i proporcionalnost i učinkovitost mjera. Stoga bi ovom Uredbom trebalo utvrditi nova pravila koja odražavaju taj pristup.

(12)

Od ključne je važnosti u svakom trenutku očuvati potpunu sljedivost držanih goveda, ovaca, koza, svinja, deva i jelena te papiga i izbjegavati sve postupke koji bi sljedivost mogli ugroziti. Uklanjanja, izmjene i zamjene sredstava označivanja postupci su koji bi mogli ugroziti sljedivost. Stoga te postupke treba provesti tek nakon što je nadležno tijelo subjektima dalo odobrenje za to. Određena pravila o uklanjanjima, izmjenama i zamjenama utvrđena su u Delegiranoj uredbi (EU) 2019/2035. Potrebne su dodatne odredbe za te postupke kako bi se obuhvatili posebni aspekti, uključujući rokove za te postupke i trebalo bi ih utvrditi ovom Uredbom.

(13)

Kako bi se osigurao neometan prijelaz na novi pravni okvir, subjekti u državama članicama trebali bi tijekom prijelaznog razdoblja koje nije dulje od dvije godine od datuma početka primjene ove Uredbe moći nastaviti aplicirati sredstva označivanja odobrena prije 21. travnja 2021. u skladu s Uredbom (EZ) br. 1760/2000 Europskog parlamenta i Vijeća (3), Uredbom Vijeća (EZ) br. 21/2004 (4) i Direktivom Vijeća 2008/71/EZ (5) te s aktima donesenima na temelju tih uredaba i te direktive.

(14)

Budući da se Uredba (EU) 2016/429 primjenjuje s učinkom od 21. travnja 2021., i ova bi se Uredba trebala primjenjivati od tog datuma.

(15)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

POGLAVLJE 1.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet i područje primjene

Ovom Uredbom propisuju se pravila:

1.

o rokovima za prijenos podataka od strane subjekata u svrhu registracije držanih goveda, ovaca, koza i svinja u računalnim bazama podataka;

2.

za ujednačen pristup podacima sadržanima u računalnim bazama podataka o držanim govedima, ovcama, kozama i svinjama te pravila u pogledu tehničkih specifikacija i operativna pravila takvih baza podataka;

3.

o tehničkim uvjetima i načinima razmjene elektroničkih podataka o držanim govedima među računalnim bazama podataka država članica i priznavanje pune operativnosti sustava razmjene podataka;

4.

o tehničkim specifikacijama, formatima i dizajnu sredstava označivanja držanih goveda, ovaca, koza, svinja, deva i jelena;

5.

o tehničkim zahtjevima za sredstva označivanja držanih papiga;

6.

o rokovima za apliciranje sredstava označivanja na držana goveda, ovce, koze, svinje, deve i jelene rođene u Uniji ili nakon ulaska tih životinja u Uniju;

7.

za konfiguraciju identifikacijskog broja držanih goveda, ovaca, koza, deva i jelena;

8.

o uklanjanju, izmjeni i zamjeni sredstava označivanja držanih goveda, ovaca, koza, svinja, deva i jelena te rokovima za takve postupke;

9.

o prijelaznim mjerama u pogledu odobravanja sredstava označivanja.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se definicije iz članka 2. Delegirane uredbe (EU) 2019/2035.

POGLAVLJE 2.

RAČUNALNE BAZE PODATAKA

Članak 3.

Rokovi i postupci za prijenos podataka od strane subjekata u svrhu registracije držanih goveda, ovaca, koza i svinja

1.   Subjekti koji drže goveda, ovce, koze i svinje prenose podatke o premještanjima, rođenjima i smrtima iz članka 112. točke (d) Uredbe (EU) 2016/429 i o premještanjima iz članka 113. stavka 1. točke (c) te uredbe i članka 56. točke (b) Delegirane uredbe (EU) 2019/2035 u svrhu registracije u računalnim bazama podataka uspostavljenima za te vrste u roku za prijenos koji određuju države članice. Najdulji rok za prijenos podataka ne smije biti dulji od 7 dana nakon premještanja, rođenja ili smrti životinja, ovisno o slučaju.

2.   U slučaju rođenja, pri određivanju najduljeg roka za prijenos podataka države članice mogu kao datum početka dotičnog roka navesti datum kada je sredstvo označivanja aplicirano na životinju, pod uvjetom da ne postoji rizik da se taj datum i datum rođenja životinje zamijene.

3.   Odstupajući od stavka 1., nadležno tijelo može produljiti najdulji rok za prijenos podataka o premještanjima iz stavka 1. do najviše 14 dana nakon premještanja goveda unutar iste države članice iz objekata podrijetla u registrirane objekte za ispašu koji se nalaze na planinskim područjima. Nadležno tijelo može odlučiti prihvatiti popise goveda koja podliježu premještanjima u registrirane objekte za ispašu od subjekata koji su odgovorni za te objekte. Ti popisi obuhvaćaju:

(a)

jedinstveni registracijski broj registriranog objekta za ispašu;

(b)

identifikacijske brojeve životinja;

(c)

jedinstveni registracijski broj objekta podrijetla;

(d)

datum dolaska životinja u registrirani objekt za ispašu;

(e)

pretpostavljeni datum odlaska životinja iz registriranog objekta za ispašu.

Članak 4.

Ujednačen pristup podacima sadržanima u računalnim bazama podataka o držanim govedima, ovcama, kozama i svinjama

Države članice osiguravaju da subjekti koji drže goveda, ovce, koze i svinje imaju, na njihov zahtjev i bez naknade, barem pristup „samo za čitanje” minimumu podataka koji se odnose na njihove objekte, a sadržani su u računalnim bazama podataka iz članka 109. stavka 1. točaka od (a) do (c) Uredbe (EU) 2016/429.

Članak 5.

Tehničke specifikacije računalnih baza podataka o držanim govedima, ovcama, kozama i svinjama

Države članice osiguravaju da računalne baze podataka o držanim govedima, ovcama, kozama i svinjama iz članka 109. stavka 1. točaka od (a) do (c) Uredbe (EU) 2016/429 budu uspostavljene tako da se podaci zabilježeni u tim bazama podataka mogu razmjenjivati među računalnim bazama podataka država članica u formatu utvrđenom u trećem stupcu tablice u Prilogu I. ovoj Uredbi.

Članak 6.

Operativna pravila računalnih baza podataka o držanim govedima, ovcama, kozama i svinjama

Države članice provode odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere kako bi osigurale da računalne baze podataka o držanim govedima, ovcama, kozama i svinjama iz članka 109. stavka 1. točaka od (a) do (c) Uredbe (EU) 2016/429 nastave funkcionirati u slučaju mogućih poremećaja. Tim se mjerama usto jamči sigurnost, cjelovitost i autentičnost podataka zabilježenih u takvim bazama podataka.

Članak 7.

Tehnički uvjeti i načini elektroničke razmjene podataka iz identifikacijskih dokumenata koji se odnose na držana goveda među računalnim bazama podataka država članica

1.   Ako država članica s drugim državama članicama elektronički razmjenjuje podatke iz identifikacijskih dokumenata o držanim govedima iz članka 44. točaka od (a) do (c) Delegirane uredbe (EU) 2019/2035, ti se podaci razmjenjuju u formatu XML definicije sustava koji Komisija stavlja na raspolaganje nadležnom tijelu.

2.   Nadležno tijelo države članice podrijetla držanih goveda namijenjenih premještanju prije odlaska životinja osigurava elektronički prijenos podataka iz identifikacijskog dokumenta odredišnoj državi članici te stavljanje vremenskog žiga na svaki prijenos.

Članak 8.

Priznavanje pune operativnosti sustava elektroničke razmjene podataka iz identifikacijskih dokumenata o držanim govedima među računalnim bazama podataka država članica

1.   Državama članicama koje podatke iz identifikacijskih dokumenata razmjenjuju elektronički putem sustava koji je uspostavila Komisija i koji je osmišljen za razmjenu podataka o držanim govedima među računalnim bazama podataka država članica priznaje se da imaju potpuno operativan sustav.

2.   Komisija uspostavlja i na svojim internetskim stranicama objavljuje popis država članica koje razmjenjuju podatke iz identifikacijskog dokumenta putem tog sustava.

POGLAVLJE 3.

SREDSTVA OZNAČIVANJA

Članak 9.

Tehničke specifikacije, formati i dizajn sredstava označivanja držanih goveda, ovaca, koza, svinja, deva i jelena

1.   Nadležno tijelo odobrava upotrebu konvencionalnih ušnih markica ili konvencionalnih poveza oko gležnja iz točaka (a) i (b) Priloga III. Delegiranoj uredbi (EU) 2019/2035 kao sredstva označivanja držanih goveda, ovaca, koza, svinja, deva i jelena samo ako su ta sredstva označivanja u skladu s tehničkom specifikacijom iz dijela 1. Priloga II. ovoj Uredbi.

2.   Nadležno tijelo odobrava upotrebu tetovaža iz Priloga III. točke (g) Delegiranoj uredbi (EU) 2019/2035 kao sredstva označivanja držanih ovaca, koza, svinja i jelena, kako je predviđeno člankom 46. stavcima 2. i 3., člankom 52. stavkom 1. točkom (b), člankom 73. stavkom 2. točkom (c) i člankom 76. stavkom 1. točkom (c) te delegirane uredbe samo ako se tim tetovažama osigurava neizbrisivo označivanje i točno očitavanje.

3.   Nadležno tijelo odobrava upotrebu elektroničkih identifikacijskih oznaka iz točaka od (c) do (f) Priloga III. Delegiranoj uredbi (EU) 2019/2035 kao sredstva označivanja držanih goveda, ovaca, koza, svinja, deva i jelena samo ako su ta sredstva označivanja u skladu s tehničkim specifikacijama iz dijela 2. Priloga II. ovoj Uredbi. Osim toga, elektroničke identifikacijske oznake iz točaka (c) i (f) Priloga III. Delegiranoj uredbi (EU) 2019/2035 moraju biti u skladu s tehničkim specifikacijama iz dijela 1. Priloga II. ovoj Uredbi.

4.   Odstupajući od stavka 3., nadležno tijelo može odobriti uporabu elektroničkih ušnih markica kao sredstva označivanja držanih svinja ako su ta sredstva označivanja u skladu s tehničkim specifikacijama koje je utvrdila država članica u kojoj se drže svinje i omogućuju vidljiv, čitljiv i neizbrisiv prikaz jedinstvenog registracijskog broja:

(a)

objekta rođenja životinja; ili

(b)

posljednjeg objekta u lancu opskrbe iz članka 53. Delegirane uredbe (EU) 2019/2035 ako se te životinje premještaju u objekt izvan tog lanca opskrbe.

Članak 10.

Tehničke specifikacije, formati i dizajn sredstava označivanja držanih papiga

1.   Subjekt koji drže papige osiguravaju:

(a)

da je nožni prsten iz članka 76. stavka 1. točke (a) Delegirane uredbe (EU) 2019/2035 u skladu s tehničkim specifikacijama iz dijela 1. Priloga II. ovoj Uredbi;

(b)

da se tetovažom iz članka 76. stavka 1. točke (c) Delegirane uredbe (EU) 2019/2035 osigurava neizbrisivo označivanje i točno očitavanje.

2.   Nadležno tijelo odobrava upotrebu injektibilnih transpondera iz članka 76. stavka 1. točke (b) Delegirane uredbe (EU) 2019/2035 kao sredstva označivanja držanih papiga samo ako su ta sredstva označivanja u skladu s tehničkim specifikacijama iz dijela 2. točke 2. Priloga II. ovoj Uredbi.

Članak 11.

Operativna pravila za odobravanje elektroničkih identifikacijskih oznaka držanih goveda, ovaca, koza, svinja, deva i jelena te papiga

1.   Pri izdavanju odobrenja za elektroničke identifikacijske oznake iz točaka od (c) do (f) Priloga III. Delegiranoj uredbi (EU) 2019/2035 za držana goveda, ovce, koze, svinje, deve i jelene te papige nadležno tijelo jamči da su proizvođači elektroničkih identifikacijskih oznaka dostavili dokaze o tome da su ispitivanja usklađenosti i učinkovitosti iz dijela 2. točke 4. Priloga II. ovoj Uredbi provedena u ispitnim centrima ovlaštenima u skladu sa standardom ISO/IEC 17025 „Opći zahtjevi za osposobljenost ispitnih i umjernih laboratorija”.

2.   Pri dodjeli odobrenja identifikacijskih elektroničkih oznaka iz stavka 1. nadležno tijelo može zahtijevati da proizvođači elektroničkih identifikacijskih oznaka provedu dodatna ispitivanja otpornosti i izdržljivosti kako bi se osigurala njihova funkcionalnost u posebnim zemljopisnim ili klimatskim uvjetima dotične države članice u skladu s normama koje je utvrdila ta država članica.

Članak 12.

Konfiguracija identifikacijskog broja držanih goveda, ovaca, koza, deva i jelena

Identifikacijski broj držanih goveda, ovaca, koza, deva i jelena sadržava sljedeće elemente:

(a)

prvi element identifikacijske oznake je oznaka zemlje države članice u kojoj je sredstvo označivanja prvi put aplicirano na životinju, u obliku:

i.

dvoslovna oznaka u skladu s normom ISO 3166 – 1 alpha-2, osim za Grčku, za koju se upotrebljava dvoslovna oznaka „EL”; ili

ii.

troznamenkasta oznaka zemlje u skladu s normom ISO 3166-1 brojčano;

(b)

drugi element identifikacijskog broja jest jedinstveni broj za svaku životinju koja ne prelazi 12 numeričkih znakova.

Članak 13.

Rokovi za apliciranje sredstava označivanja na držana goveda

1.   Subjekti osiguravaju da se sredstva označivanja iz članka 112. točke (a) Uredbe (EU) 2016/429 apliciraju na držana goveda prije isteka najduljeg dopuštenog roka nakon rođenja, koji određuje država članica u kojoj su životinje rođene. Najdulji dopušteni rok računa se od datuma rođenja životinja i ne može biti dulji od 20 dana.

2.   Odstupajući od stavka 1., države članice mogu ovlastiti subjekte da najdulji dopušteni rok za apliciranje drugog sredstva označivanja produlje do najviše 60 dana od datuma rođenja životinja zbog razloga povezanih s fiziološkim razvojem životinja, ako je drugi način označivanja bolus elektronički transponder za preživače.

3.   Odstupajući od stavka 1., države članice mogu ovlastiti subjekte da produlje najdulji dopušteni rok iz stavka 1. do najviše devet mjeseci, pod sljedećim uvjetima:

(a)

životinje:

i.

su uzgojene u ekstenzivnim uvjetima u kojima telad ostaje s majkama;

ii.

nisu naviknute na redoviti kontakt s ljudima;

(b)

područje u kojem se životinje drže osigurava visok stupanj izolacije životinja;

(c)

produljenjem se ne ugrožava sljedivost životinja.

Države članice mogu ograničiti izdavanje odobrenja iz prvog podstavka na određena zemljopisna područja ili posebne vrste ili pasmine držanih goveda.

4.   Subjekti osiguravaju da nijedno držano govedo ne napusti objekt rođenja osim ako su na te životinje aplicirana sredstva označivanja iz članka 112. točke (a) Uredbe (EU) 2016/429.

Članak 14.

Rokovi za apliciranje sredstava označivanja na držane ovce i koze

1.   Subjekti osiguravaju da se sredstva označivanja iz članka 113. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU) 2016/429 apliciraju na držane ovce i koze prije isteka najduljeg dopuštenog roka nakon rođenja, koji određuje država članica u kojoj su životinje rođene. Najdulji dopušteni rok računa se od datuma rođenja životinja i ne može biti dulji od 9 mjeseci.

2.   Subjekti osiguravaju da nijedna držana ovca ni koza ne napusti objekt rođenja osim ako su na te životinje aplicirana sredstva označivanja iz članka 113. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU) 2016/429.

Članak 15.

Rokovi za apliciranje sredstava označivanja na držane svinje

1.   Subjekti osiguravaju da se sredstva označivanja iz članka 115. točke (a) Uredbe (EU) 2016/429 apliciraju na držane svinje prije isteka najduljeg dopuštenog roka nakon rođenja, koji određuje država članica u kojoj su životinje rođene. Najdulji dopušteni rok računa se od datuma rođenja životinja i ne može biti dulji od 9 mjeseci.

2.   Subjekti osiguravaju da nijedna držana svinja ne napusti objekt rođenja i ne izađe iz lanca opskrbe osim ako su na te životinje aplicirana sredstva označivanja iz članka 115. točke (a) Uredbe (EU) 2016/429.

Članak 16.

Rokovi za apliciranje sredstava označivanja na držane deve i jelene

1.   Subjekti osiguravaju da se sredstva označivanja iz članka 73. stavaka 1. i 2. Delegirane uredbe (EU) 2019/2035 apliciraju na držane deve i jelene prije isteka najduljeg dopuštenog roka nakon rođenja, koji određuje država članica u kojoj su životinje rođene. Najdulji dopušteni rok računa se od datuma rođenja životinja i ne može biti dulji od 9 mjeseci.

2.   Subjekti osiguravaju da nijedna držana deva ni jelen ne napuste objekt rođenja ni objekt prvog dolaska ako su te životinje u taj objekt premještene iz staništa u kojem su boravile kao divlje životinje, osim ako su na te životinje aplicirana sredstva označivanja iz članka 73. stavaka 1. i 2. Delegirane uredbe (EU) 2019/2035.

3.   Nadležno tijelo može izuzeti subjekte koji drže sobove od zahtjeva iz stavaka 1. i 2., pod uvjetom da izuzeće ne ugrožava sljedivost životinja.

4.   Odstupajući od stavka 1., države članice mogu izuzeti subjekte koji drže jelene od zahtjeva iz stavka 1. pod sljedećim uvjetima:

(a)

životinje:

i.

su uzgojene u ekstenzivnim uvjetima;

ii.

nisu naviknute na redoviti kontakt s ljudima;

(b)

područje u kojem se životinje drže osigurava visok stupanj izolacije životinja;

(c)

izuzećem se ne ugrožava sljedivost životinja.

Članak 17.

Rokovi za apliciranje sredstava označivanja na držana goveda, ovce, koze, svinje, deve i jelene nakon njihova ulaska u Uniju

1.   Nakon ulaska u Uniju držanih goveda, ovaca, koza, svinja, deva i jelena i ako te životinje ostaju u Uniji, subjekti osiguravaju da se na te životinje u roku od 20 dana od njihova dolaska u objekt prvog dolaska apliciraju sredstva označivanja iz članka 81. Delegirane uredbe (EU) 2019/2035.

2.   Odstupajući od stavka 1., države članice prvog dolaska mogu ovlastiti subjekte da najdulji dopušteni rok za apliciranje drugog sredstva označivanja produlje do najviše 60 dana od datuma rođenja životinja zbog razloga povezanih s fiziološkim razvojem životinja, ako je drugi način označivanja bolus elektronički transponder za preživače.

3.   Subjekti osiguravaju da nijedno držano govedo, ovca, koza, svinja, deva ili jelen ne napusti objekt prvog dolaska osim ako su na te životinje aplicirana sredstva označivanja iz članka 81. Delegirane uredbe (EU) 2019/2035.

Članak 18.

Uklanjanje i izmjena sredstava označivanja držanih goveda, ovaca, koza, svinja, deva i jelena

Nadležno tijelo može subjektima odobriti uklanjanje ili izmjenu sredstava označivanja držanih goveda, ovaca, koza, svinja, deva i jelena samo ako to uklanjanje ili ta izmjena ne ugrožavaju sljedivost životinja, uključujući sljedivost objekta u kojem su rođena, te ako je pojedinačna identifikacija životinje, ako je to primjenjivo, i dalje moguća.

Članak 19.

Zamjena sredstava označivanja držanih goveda, ovaca, koza, svinja, deva i jelena i rokovi za takve postupke

1.   Nadležno tijelo može subjektima odobriti zamjenu sredstava označivanja držanih goveda, ovaca, koza, svinja, deva i jelena samo ako ta zamjena ne ugrožava sljedivost životinja, uključujući sljedivost objekta u kojem su rođena, te ako je pojedinačna identifikacija životinja, ako je to primjenjivo, i dalje moguća.

2.   Zamjena iz stavka 1. može se odobriti u sljedećim slučajevima:

(a)

ako su životinje označene dvama sredstvima označivanja, a jedno od tih sredstava označivanja postalo je nečitljivo ili je izgubljeno, pod uvjetom da identifikacijski broj životinje ostane nepromijenjen te i dalje odgovara broju na drugom sredstvu označivanja;

(b)

ako su životinje označene jednim ili dvama sredstvima označivanja na kojima je prikazan identifikacijski broj životinje, a ta su sredstva označivanja postala nečitljiva ili su izgubljena, pod uvjetom da je i dalje moguće s razumnom sigurnošću utvrditi identifikacijski broj životinje te da identifikacijski broj životinje ostane nepromijenjen;

(c)

ako su držane ovce, koze ili svinje identificirane sredstvom označivanja s prikazom jedinstvenog registracijskog broja objekta, a to je sredstvo označivanja postalo nečitljivo ili je izgubljeno, pod uvjetom da je i dalje moguće s razumnom sigurnošću utvrditi objekt rođenja životinja ili, ako je primjenjivo, posljednji objekt u lancu opskrbe te da je na zamjenskom sredstvu označivanja prikazan jedinstveni registracijski broj tog objekta ili, ako je primjenjivo, taj posljednji objekt.

(d)

u slučaju držanih ovaca i koza može se odobriti zamjena sredstava označivanja iz točaka (a) i (b) novim sredstvima označivanja na kojima je prikazan novi identifikacijski broj, pod uvjetom da nije ugrožena sljedivost.

3.   Zamjena sredstava označivanja iz stavka 1. obavlja se što je prije moguće, prije isteka najduljeg dopuštenog roka koji određuje država članica čije je nadležno tijelo ovlastilo subjekte da zamijene sredstva označivanja i prije premještanja životinja u drugi objekt.

4.   Ako se identifikacijski broj držanih goveda, ovaca, koza i svinja prikazan na sredstvu označivanja iz točaka (a) i (b) Priloga III. Delegiranoj uredbi (EU) 2019/2035 zbog tehničkih ograničenja ne može prenijeti na elektroničku identifikacijsku oznaku, nadležno tijelo dopušta da se na te životinje aplicira nova elektronička identifikacijska oznaka na kojoj je prikazan novi identifikacijski broj samo ako su oba identifikacijska broja evidentirana u računalnim bazama podataka iz članka 109. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/429.

POGLAVLJE 4.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 20.

Prijelazne mjere u vezi s odobravanjem sredstava označivanja

Odstupajući od članaka 9., 10. i 11. ove Uredbe, tijekom prijelaznog razdoblja koje završava 20. travnja 2023. države članice mogu i dalje primjenjivati sredstva označivanja odobrena prije 21. travnja 2021. u skladu s uredbama (EZ) br. 1760/2000 i (EZ) br. 21/2004 i Direktivom 2008/71/EZ te s aktima donesenima na temelju tih uredaba i te direktive.

Članak 21.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 21. travnja 2021.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 24. ožujka 2021.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)  SL L 84, 31.3.2016., str. 1.

(2)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/2035 оd 28. lipnja 2019. o dopuni Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu pravila za objekte u kojima se drže kopnene životinje i valionice te u pogledu pravila o sljedivosti određenih držanih kopnenih životinja i jaja za valenje (SL L 314, 5.12.2019., str. 115.).

(3)  Uredba (EZ) br. 1760/2000 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. srpnja 2000. o uvođenju sustava označivanja i registracije životinja vrste goveda, označivanju goveđeg mesa i proizvoda od goveđeg mesa i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 820/97 (SL L 204, 11.8.2000., str. 1.).

(4)  Uredba Vijeća (EZ) br. 21/2004 od 17. prosinca 2003. o uspostavi sustava za označivanje i registraciju ovaca i koza i izmjeni Uredbe (EZ) br. 1782/2003 i direktiva 92/102/EEZ te 64/432/EEZ (SL L 5, 9.1.2004., str. 8.).

(5)  Direktiva Vijeća 2008/71/EZ od 15. srpnja 2008. o identifikaciji i registraciji svinja (SL L 213, 8.8.2008., str. 31.).


PRILOG I.

Tehničke specifikacije formata podataka u računalnim bazama podataka o držanim govedima, ovcama, kozama i svinjama

Vrsta podataka

Opis

Format

Identifikacijski broj životinje

Oznaka države

Jedna od sljedećih mogućnosti:

Slovna oznaka: oznaka ISO 3166-1 alpha-2 (1)

Brojčana oznaka: brojčana oznaka ISO 3166-1

Jedinstveni broj za svaku životinju

12 brojčanih znakova

Elektronička identifikacijska oznaka (nije obvezno)

 

Jedna od sljedećih mogućnosti:

Elektronička ušna markica

Bolus elektronički transponder za preživače

Injektibilni transponder

Elektronički povez oko gležnja

Jedinstveni registracijski broj objekta

 

Oznaka zemlje iza koje slijedi 12 slovnobrojčanih znakova

Naziv subjekta koji je odgovoran za objekt

 

140 slovnobrojčanih znakova

Adresa subjekta koji je odgovoran za objekt

Ulica i kućni broj

140 slovnobrojčanih znakova

Poštanski broj

10 slovnobrojčanih znakova

Mjesto

35 slovnobrojčanih znakova

Datum

 

Datum (GGGG-MM-DD)

Ukupan broj životinja

 

15 brojčanih znakova


(1)  Osim za Grčku, za koju se upotrebljava dvoslovna oznaka „EL”.


PRILOG II.

DIO 1.

Tehničke specifikacije sredstava označivanja držanih goveda, ovaca, koza, svinja, deva i jelena

1.

Sredstva označivanja iz točaka (a), (b), (c), (f) i (h) Priloga III. Delegiranoj uredbi (EU) 2019/2035 držanih goveda, ovaca, koza, svinja, deva i jelena te papiga:

(a)

za jednokratnu su uporabu;

(b)

od nerazgradivog su materijala;

(c)

zaštićena su od neovlaštenih promjena;

(d)

jednostavno se očitavaju tijekom cijelog života životinja;

(e)

osmišljena su tako da mogu ostati sigurno pričvršćena na životinjama, a da im ne škode;

(f)

lako se uklanjaju iz prehrambenog lanca.

2.

Sredstva označivanja iz točke 1. vidljivo, čitljivo i neizbrisivo prikazuju jedno od sljedećeg:

(a)

prvi i drugi element identifikacijskog broja životinja u skladu s člankom 12.;

(b)

jedinstveni registracijski broj objekta u kojem se drže životinje iz članka 18. točke (a) Delegirane uredbe (EU) 2019/2035; ili

(c)

slovnobrojčanu identifikacijsku oznaku iz članka 76. stavka 1. Delegirane uredbe (EU) 2019/2035.

3.

Sredstva označivanja iz točke 1. mogu sadržavati druge podatke ako to odobri nadležno tijelo i pod uvjetom da su sredstva označivanja u skladu sa zahtjevima iz točke 2.

DIO 2.

Tehničke specifikacije elektroničkih identifikacijskih oznaka držanih goveda, ovaca, koza, svinja, deva i jelena

1.

Na elektroničkim identifikacijskim oznakama iz točaka od (c) do (f) Priloga III. Delegiranoj uredbi (EU) 2019/2035 prikazan je prvi element identifikacijskog broja životinja u obliku troznamenkaste oznake zemlje i drugi element identifikacijskog broja životinja u skladu s člankom 12.

2.

Elektroničke identifikacijske oznake iz točke 1. jesu:

(a)

pasivni transponderi samo za čitanje u kojima je primijenjena tehnologija HDX ili FDX-B, u skladu sa normama ISO 11784 i 11785; i

(b)

čitljive uređajima koji su u skladu s normom ISO 11785 i koji mogu očitavati HDX i FDX-B transpondere.

3.

Elektroničke identifikacijske oznake iz točke 1. moraju se moći očitavati na najmanjoj udaljenosti od:

(a)

za držana goveda:

i.

12 centimetara za ušne markice kad se očitavaju prijenosnim čitačem;

ii.

15 centimetara za injektibilne transpondere kad se očitavaju prijenosnim čitačem;

iii.

25 centimetara za bolus elektroničke transpondere za preživače kad se očitavaju prijenosnim čitačem;

iv.

80 centimetara za sve elektroničke identifikacijske oznake kad se očitavaju stacionarnim čitačem;

(b)

za držane ovce i koze:

i.

12 centimetara za ušne markice i poveze oko gležnja kad se očitavaju prijenosnim čitačem;

ii.

20 centimetara za bolus elektroničke transpondere za preživače i injektibilne transpondere kad se očitavaju prijenosnim čitačima;

iii.

50 centimetara za sve elektroničke identifikacijske oznake kad se očitavaju stacionarnim čitačem.

4.

Elektroničke identifikacijske oznake iz točke 1. moraju biti ispitane s povoljnim rezultatima s obzirom na:

(a)

usklađenost s normama ISO 11784 i 11785 u skladu s metodom iz točke 7. norme ISO 24631-1; i

(b)

minimalnu učinkovitost u pogledu udaljenosti za očitavanje iz točke 3. ovog dijela u skladu s metodom iz točke 7. norme ISO 24631-3.


25.3.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 104/52


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/521

оd 24. ožujka 2021.

o posebnim aranžmanima za mehanizam uvođenja obveze predočenja odobrenja u slučaju izvoza određenih proizvoda

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/479 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2015. o zajedničkim pravilima za izvoz (1), a posebno njezin članak 5.,

budući da:

(1)

Komisija je 30. siječnja 2021. donijela Provedbenu uredbu (EU) 2021/111 (2) kojom se izvoz cjepiva protiv bolesti COVID-19 i aktivnih tvari, uključujući banke matičnih stanica i banke radnih stanica koje se koriste za proizvodnju takvih cjepiva, uvjetuje predočenjem odobrenja za izvoz u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) 2015/479. Nakon isteka razdoblja od šest tjedana od datuma stupanja na snagu tih mjera Komisija je donijela Provedbenu uredbu (EU) 2021/442 (3) kojom se utvrđuje obveza predočenja odobrenja za izvoz tih istih proizvoda za razdoblje do 30. lipnja 2021., u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) 2015/479.

(2)

Globalna nestašica u opskrbi cjepivom protiv bolesti COVID-19 i dalje je prisutna te se čak i povećava s obzirom na kašnjenja u proizvodnji.

(3)

U skladu s Provedbenom uredbom (EU) 2021/442 države članice trebaju odbiti odobrenja za izvoz ako predmetni izvoz ugrožava izvršenje ugovora o predviđenoj kupoprodaji sklopljenih između Unije i proizvođača cjepiva s obzirom na njegovu količinu ili druge relevantne okolnosti, kao što je količina cjepiva isporučenih Uniji u trenutku podnošenja zahtjeva.

(4)

I dalje postoji manjak transparentnosti te su prisutna kontinuirana ograničenja u proizvodnji cjepiva protiv bolesti COVID-19 i kašnjenja u njihovoj isporuci u Uniji, što može ugroziti sigurnost opskrbe unutar Unije za robu obuhvaćenu Provedbenom uredbom (EU) 2021/442. Stoga bi u odluci o izdavanju ili odbijanju odobrenja za izvoz trebalo uzeti u obzir dodatne elemente.

(5)

Informacije koje je Komisija prikupila u okviru mehanizma odobrenja za izvoz uspostavljenog Provedbenom uredbom (EU) 2021/111 koji se nastavio primjenjivati na temelju Provedbene uredbe (EU) 2021/442 i iz carinskih podataka pokazale su da se izvoz na koji se mehanizam odobrenja primjenjuje može usmjeriti preko zemalja koje su dosad bile izuzete od zahtjeva za odobrenje za izvoz, zbog čega se ne omogućuje potrebna razina transparentnosti. Stoga bi ta izuzeća trebalo privremeno suspendirati.

(6)

Izuzeće bi trebalo zadržati za neke zemlje i područja navedene u članku 1. stavku 9. točki (a) Provedbene uredbe (EU) 2021/442, odnosno one koji posebno ovise o opskrbnim lancima država članica kojima su pridruženi ili o opskrbnim lancima susjednih država članica, ovisno o slučaju.

(7)

Informacije navedene u uvodnoj izjavi 5. pokazale su i da proizvođači iz Unije izvoze velike količine robe obuhvaćene mehanizmom odobrenja za izvoz u zemlje koje imaju velik vlastiti proizvodni kapacitet, dok te zemlje ograničavaju svoj izvoz u Uniju zakonom ili ugovornim ili drugim aranžmanima s proizvođačima cjepiva koji imaju poslovni nastan na njihovu državnom području. Zbog te neravnoteže dolazi do nestašica u opskrbi unutar Unije.

(8)

Nadalje, te su informacije pokazale da proizvođači iz Unije izvoze velike količine robe obuhvaćene mehanizmom odobrenja za izvoz u određene zemlje koje nemaju proizvodni kapacitet, ali koje imaju veću procijepljenost od Unije ili u kojima je trenutačna epidemiološka situacija manje ozbiljna od epidemiološke situacije u Uniji. Stoga izvoz u te zemlje može ugroziti sigurnost opskrbe unutar Unije.

(9)

Države članice trebale bi u skladu s tim odbiti odobrenja za izvoz.

(10)

Komisija bi pri ocjenjivanju nacrta odluke koji je dostavilo nadležno tijelo države članice u skladu s člankom 2. stavkom 4. Provedbene uredbe (EU) 2021/442 trebala uzeti u obzir iste dodatne elemente.

(11)

Zbog hitnosti situacije mjere predviđene ovom Uredbom trebalo bi poduzeti u skladu s člankom 3. stavkom 3. Uredbe (EU) 2015/479.

(12)

Ova bi Uredba trebala odmah stupiti na snagu. Uzimajući u obzir članak 5. stavak 5. Uredbe (EU) 2015/479 mjere predviđene ovom Uredbom trebale bi se primjenjivati šest tjedana,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Suspendira se primjena članka 1. stavka 9. točke (a) Provedbene uredbe (EU) 2021/442.

Međutim, suspenzija se ne primjenjuje na sljedeće zemlje i područja:

Andora,

Farski Otoci,

San Marino,

Vatikanski Grad,

prekomorske zemlje i područja navedeni u Prilogu II. Ugovoru o funkcioniranju Europske unije,

Büsingen,

Helgoland,

Livigno,

Ceuta i Melilla.

Članak 2.

1.   Nadležno tijelo države članice odobrenje za izvoz zatraženo u skladu s Provedbenom uredbom (EU) 2021/442 izdaje pod sljedećim uvjetima:

(a)

odobrenje za izvoz ispunjava uvjet iz članka 1. stavka 7. Provedbene uredbe (EU) 2021/442;

(b)

odobrenje na drugi način ne ugrožava sigurnost opskrbe unutar Unije za robu obuhvaćenu Provedbenom uredbom (EU) 2021/442.

2.   Kako bi utvrdilo je li ispunjen uvjet iz stavka 1. točke (b), nadležno tijelo države članice ocjenjuje sljedeće čimbenike:

(a)

ograničava li zemlja odredišta izvoza vlastiti izvoz u Uniju robe obuhvaćene Provedbenom uredbom (EU) 2021/442 ili sirovina iz kojih se ona proizvodi, zakonom ili na bilo koji drugi način, među ostalim ugovornim aranžmanima s proizvođačima te robe;

(b)

relevantne uvjete koji prevladavaju u zemlji odredišta izvoza, uključujući epidemiološku situaciju, procijepljenost i trenutačnu dostupnost robe obuhvaćene Provedbenom uredbom (EU) 2021/442.

3.   Pri ocjenjivanju nacrta odluke koji je dostavilo nadležno tijelo države članice u skladu s člankom 2. stavkom 4. Provedbene uredbe (EU) 2021/442 Komisija ocjenjuje i je li ispunjen uvjet iz stavka 1. točke (b) ovog članka, uzimajući u obzir čimbenike navedene u stavku 2.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se šest tjedana od njezina stupanja na snagu.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 24. ožujka 2021.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)  SL L 83, 27.3.2015., str. 34.

(2)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/111 оd 29. siječnja 2021 o uvođenju obveze predočenja odobrenja u slučaju izvoza određenih proizvoda (SL L 31 I, 30.1.2021., str. 1.).

(3)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/442 оd 11. ožujka 2021. o uvođenju obveze predočenja odobrenja u slučaju izvoza određenih proizvoda (SL L 85, 12.3.2021., str. 190.).