ISSN 1977-0847

Službeni list

Europske unije

L 102

European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

Godište 64.
24. ožujka 2021.


Sadržaj

 

II.   Nezakonodavni akti

Stranica

 

 

UREDBE

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/505 оd 23. ožujka 2021. o uskraćivanju odobrenja za 60 %-tnu fosfornu kiselinu na nosaču silicijeva dioksida kao dodatka hrani za životinje koji pripada funkcionalnoj skupini konzervansa ( 1 )

1

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/506 оd 23. ožujka 2021. o odobrenju metanetiola kao dodatka hrani za sve životinjske vrste ( 1 )

4

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/507 оd 23. ožujka 2021. o produljenju odobrenja piridoksin hidroklorida (vitamin B6) kao dodatka hrani za sve životinjske vrste i stavljanju izvan snage Provedbene uredbe (EU) br. 515/2011 ( 1 )

8

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/508 оd 23. ožujka 2021. o produljenju odobrenja pripravka od kvasca Saccharomyces cerevisiae MUCL 39885 kao dodatka hrani za odbijenu prasad i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 170/2011 (nositelj odobrenja: Prosol S.p.A.) ( 1 )

11

 

 

ODLUKE

 

*

Odluka Vijeća (ZVSP) 2021/509 od 22. ožujka 2021. o uspostavi Europskog instrumenta mirovne pomoći i o stavljanju izvan snage Odluke (ZVSP) 2015/528

14

 


 

(1)   Tekst značajan za EGP.

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.


II. Nezakonodavni akti

UREDBE

24.3.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 102/1


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/505

оd 23. ožujka 2021.

o uskraćivanju odobrenja za 60 %-tnu fosfornu kiselinu na nosaču silicijeva dioksida kao dodatka hrani za životinje koji pripada funkcionalnoj skupini konzervansa

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1831/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o dodacima hrani za životinje za korištenje u hranidbi životinja (1), a posebno njezin članak 9. stavak 2.,

budući da:

(1)

Uredbom (EZ) br. 1831/2003 predviđeno je odobravanje dodataka hrani za životinje te osnove i postupci za izdavanje ili uskraćivanje tog odobrenja. Člankom 10. te uredbe predviđena je ponovna procjena dodataka odobrenih u skladu s Direktivom Vijeća 70/524/EEZ (2).

(2)

U skladu s Direktivom 70/524/EEZ ortofosforna kiselina odobrena je bez vremenskog ograničenja kao dodatak hrani za sve životinjske vrste. Taj je dodatak nakon toga unesen u registar dodataka hrani za životinje kao postojeći proizvod u skladu s člankom 10. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1831/2003.

(3)

U skladu s člankom 10. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1831/2003 u vezi s njezinim člankom 7. Komisiji su podnesena dva zahtjeva za ponovnu procjenu ortofosforne kiseline.

(4)

Prvi od tih zahtjeva odnosio se na pripravak ortofosforne kiseline (67 %–85,7 %) m/m (vodena otopina). Taj je pripravak Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 1055/2013 (3) odobren na deset godina kao dodatak hrani za sve životinjske vrste.

(5)

Drugi zahtjev podnesen je za ponovnu procjenu 60 %-tne fosforne kiseline na nosaču silicijeva dioksida kao dodatka hrani za sve životinjske vrste. Podnositelj zahtjeva zatražio je da se taj dodatak razvrsta u kategoriju dodataka „tehnološki dodaci” i u funkcionalnu skupinu „konzervansi”. Uz zahtjev su priloženi podaci i dokumenti propisani člankom 7. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 1831/2003.

(6)

Europska agencija za sigurnost hrane („Agencija”) u svojem je mišljenju od 17. ožujka 2020. (4) zaključila da, s obzirom na ograničene podatke dostavljene u izvornoj dokumentaciji i izostanak odgovora podnositelja zahtjeva na nekoliko zahtjeva Agencije za dodatne informacije (prvotno 22. srpnja 2011., a zatim 3. ožujka 2020.) Agencija ne može dati mišljenje o sigurnosti i djelotvornosti 60 %-tne fosforne kiseline na nosaču silicijeva dioksida kao dodatka hrani za sve životinjske vrste.

(7)

Uz to, Komisija je 8. svibnja 2020. od podnositelja zahtjeva zatražila da dostavi informacije o daljnjem postupanju u vezi s predmetnim zahtjevom, ali nije dobila odgovor.

(8)

U skladu s člankom 5. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1831/2003 podnositelj zahtjeva mora na odgovarajući način i u dovoljnoj mjeri dokazati, u skladu s provedbenim mjerama (5) Uredbe (EZ) br. 1831/2003, da su ispunjeni uvjeti za odobrenje dodatka utvrđeni tom Uredbom.

(9)

Budući da podnositelj zahtjeva nije dostavio zatražene informacije i podatke na temelju kojih bi Agencija mogla procijeniti sigurnost i djelotvornost 60 %-tne fosforne kiseline na nosaču silicijeva dioksida, nije utvrđeno da u predloženim uvjetima uporabe dodatak nema negativan učinak na zdravlje životinja, zdravlje ljudi ni na okoliš te da ima barem jedno od svojstava utvrđenih u članku 5. stavku 3. Uredbe (EZ) br. 1831/2003.

(10)

Procjena 60 %-tne fosforne kiseline na nosaču silicijeva dioksida pokazala je da nisu ispunjeni uvjeti za odobrenje iz članka 5. Uredbe (EZ) br. 1831/2003. U skladu s tim trebalo bi uskratiti odobrenje tog dodatka.

(11)

Stoga bi s tržišta trebalo povući 60 %-tnu fosfornu kiselinu na nosaču silicijeva dioksida kao postojećeg proizvoda u smislu članka 10. Uredbe (EZ) br. 1831/2003 te hranu za životinje koja je sadržava. Međutim, trebalo bi omogućiti određeno razdoblje za povlačenje s tržišta postojećih zaliha dodatka te njegovih premiksa i hrane za životinje koja ga sadržava kako bi se subjektima omogućilo da na odgovarajući način ispune obvezu povlačenja.

(12)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Uskraćivanje odobrenja

Uskraćuje se odobrenje 60 %-tne fosforne kiseline na nosaču silicijeva dioksida kao dodatka hrani za životinje koji pripada kategoriji dodataka „tehnološki dodaci” i funkcionalnoj skupini „konzervansi”.

Članak 2.

Povlačenje s tržišta

1.   Postojeće zalihe dodatka iz članka 1. i premiksa koji ga sadržavaju povlače se s tržišta do 13. listopada 2021.

2.   Krmiva i krmne smjese namijenjeni životinjama koje se koriste za proizvodnju hrane proizvedeni s dodatkom ili premiksima iz stavka 1. do 13. listopada 2021. povlače se s tržišta do 13. travnja 2022.

3.   Krmiva i krmne smjese namijenjeni životinjama koje se ne koriste za proizvodnju hrane proizvedeni s dodatkom ili premiksima iz stavka 1. do 13. listopada 2021. povlače se s tržišta do 13. travnja 2023.

Članak 3.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 23. ožujka 2021.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)  SL L 268, 18.10.2003., str. 29.

(2)  Direktiva Vijeća 70/524/EEZ od 23. studenoga 1970. o dodacima hrani za životinje (SL L 270, 14.12.1970., str. 1.).

(3)  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1055/2013 od 25. listopada 2013. o odobrenju pripravka ortofosforne kiseline kao dodatka hrani za sve životinjske vrste (SL L 288, 30.10.2013., str. 57.).

(4)  EFSA Journal 2020.; 18(4):6064.

(5)  Uredba Komisije (EZ) br. 429/2008 od 25. travnja 2008. o detaljnim pravilima za provedbu Uredbe (EZ) br. 1831/2003 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu pripreme i podnošenja zahtjeva te procjene i odobravanja dodataka hrani za životinje (SL L 133, 22.5.2008., str. 1.).


24.3.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 102/4


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/506

оd 23. ožujka 2021.

o odobrenju metanetiola kao dodatka hrani za sve životinjske vrste

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1831/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o dodacima hrani za životinje (1), a posebno njezin članak 9. stavak 2.,

budući da:

(1)

Uredbom (EZ) br. 1831/2003 predviđeno je odobravanje dodataka hrani za životinje te osnove i postupci za izdavanje tog odobrenja. Člankom 10. stavkom 2. te uredbe predviđena je ponovna procjena dodataka odobrenih u skladu s Direktivom Vijeća 70/524/EEZ (2).

(2)

U skladu s Direktivom 70/524/EEZ metanetiol je odobren bez vremenskog ograničenja kao dodatak hrani za sve životinjske vrste. Taj je dodatak nakon toga unesen u registar dodataka hrani za životinje kao postojeći proizvod u skladu s člankom 10. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EZ) br. 1831/2003.

(3)

U skladu s člankom 10. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1831/2003 u vezi s njezinim člankom 7. podnesen je zahtjev za ponovnu procjenu metanetiola kao dodatka hrani za sve životinjske vrste.

(4)

Podnositelj zahtjeva zatražio je da se taj dodatak razvrsta u kategoriju dodataka „osjetilni dodaci” i u funkcionalnu skupinu „aromatske tvari”. Uz navedeni zahtjev priloženi su podaci i dokumenti propisani člankom 7. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 1831/2003.

(5)

Europska agencija za sigurnost hrane („Agencija”) u svojim je mišljenjima od 17. travnja 2013. (3) i 30. rujna 2020. (4) zaključila da metanetiol u predloženim uvjetima uporabe nema štetan učinak na zdravlje životinja, ljudi ni na okoliš. Zaključila je i da bi se taj dodatak trebao smatrati nadražujućim za kožu, oči i dišni sustav, a ne mogu se donijeti zaključci o izazivanju preosjetljivosti u dodiru s kožom. Stoga Komisija smatra da bi trebalo poduzeti odgovarajuće mjere zaštite kako bi se spriječili štetni učinci na zdravlje ljudi, ponajprije na zdravlje korisnikâ tog dodatka. Agencija smatra da ne postoji potreba za posebnim zahtjevima za praćenje nakon stavljanja na tržište. Isto tako, potvrdila je izvješće o metodama analize dodatka hrani za životinje koje je dostavio referentni laboratorij osnovan Uredbom (EZ) br. 1831/2003.

(6)

Procjena metanetiola pokazala je da su ispunjeni uvjeti za odobrenje iz članka 5. Uredbe (EZ) br. 1831/2003. U skladu s tim trebalo bi odobriti uporabu metanetiola kako je navedeno u Prilogu ovoj Uredbi.

(7)

U cilju bolje kontrole trebalo bi predvidjeti ograničenja i uvjete. Budući da ne postoje sigurnosni razlozi zbog kojih bi bilo potrebno utvrditi najveću dopuštenu količinu te uzimajući u obzir ponovnu procjenu koju je provela Agencija, na etiketi dodatka trebala bi biti navedena preporučena količina. Ako je taj udio premašen, na etiketi premiksa trebalo bi navesti određene informacije.

(8)

Činjenica da dotična tvar nije odobrena za uporabu kao aroma u vodi za piće ne isključuje njezinu uporabu u krmnoj smjesi koja se daje putem vode.

(9)

Budući da ne postoje sigurnosni razlozi zbog kojih bi izmjene uvjeta izdavanja odobrenja za metanetiol bilo potrebno odmah primjenjivati, primjereno je zainteresiranim stranama omogućiti prijelazno razdoblje kako bi se pripremile za ispunjavanje novih zahtjeva koji proizlaze iz odobrenja.

(10)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Odobravanje

Tvar navedena u Prilogu, koji pripada kategoriji dodataka „osjetilni dodaci” i funkcionalnoj skupini „aromatske tvari”, odobrava se kao dodatak hrani za životinje pod uvjetima utvrđenima u Prilogu.

Članak 2.

Prijelazne mjere

1.   Tvar navedena u Prilogu i premiksi koji sadržavaju tu tvar, a koji su proizvedeni i označeni prije 13. listopada 2021. u skladu s pravilima primjenjivima prije 13. travnja 2021., mogu se nastaviti stavljati na tržište i upotrebljavati dok se ne potroše postojeće zalihe.

2.   Krmiva i krmne smjese koji sadržavaju tvar navedenu u Prilogu, a koji su proizvedeni i označeni prije 13. travnja 2022. u skladu s pravilima primjenjivima prije 13. travnja 2021., mogu se nastaviti stavljati na tržište i upotrebljavati dok se ne potroše postojeće zalihe ako su namijenjeni životinjama koje se koriste za proizvodnju hrane.

3.   Krmiva i krmne smjese koji sadržavaju tvar navedenu u Prilogu, a koji su proizvedeni i označeni prije 13. travnja 2023. u skladu s pravilima primjenjivima prije 13. travnja 2021., mogu se nastaviti stavljati na tržište i upotrebljavati dok se ne potroše postojeće zalihe ako su namijenjeni životinjama koje se ne koriste za proizvodnju hrane.

Članak 3.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 23. ožujka 2021.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)  SL L 268, 18.10.2003., str. 29.

(2)  Direktiva Vijeća 70/524/EEZ od 23. studenoga 1970. o dodacima hrani za životinje (SL L 270, 14.12.1970., str. 1.)

(3)  EFSA Journal 2013.;11(5):3208.

(4)  EFSA Journal 2020.; 18(11):6288.


PRILOG

Identifikacijski broj dodatka

Dodatak

Sastav, kemijska formula, opis, analitička metoda

Vrsta ili kategorija životinje

Najviša dob

Najmanja dopuštena količina

Najveća dopuštena količina

Ostale odredbe

Datum isteka važenja odobrenja

mg aktivne tvari po kg potpune krmne smjese s udjelom vlage od 12 %

Kategorija: osjetilni dodaci Funkcionalna skupina: aromatske tvari

2b12003

Metanetiol

Sastav dodatka

Metanetiol

Karakteristike aktivne tvari

Metanetiol

Proizveden kemijskom sintezom

Čistoća: min. 98 %

Kemijska formula: CH4S

CAS broj: 74-93-1

FLAVIS br. 12.003

Sve životinjske vrste

1.

Dodatak se u hranu za životinje unosi u obliku premiksa.

2.

U uputama za uporabu dodatka i premiksâ potrebno je navesti uvjete skladištenja i stabilnost pri toplinskoj obradi.

3.

Na etiketi dodatka hrani za životinje potrebno je navesti sljedeće:

„Najveća preporučena količina aktivne tvari u potpunoj krmnoj smjesi s udjelom vlage od 12 %: 0,05 mg/kg.”

4.

Na etiketi premiksa potrebno je navesti funkcionalnu skupinu, identifikacijski broj, naziv i dodanu količinu aktivne tvari ako je premašen sljedeći udio aktivne tvari u potpunoj krmnoj smjesi s udjelom vlage od 12 %: 0,05 mg/kg.

5.

Za korisnike dodatka i premiksâ subjekti koji posluju s hranom za životinje utvrđuju operativne postupke i organizacijske mjere za uklanjanje mogućih rizika od udisanja ili doticaja s kožom ili očima. Ako se tim postupcima i mjerama rizici ne mogu ukloniti ili smanjiti na najmanju moguću mjeru, pri uporabi dodataka i premiksa potrebno je nositi osobnu zaštitnu opremu, uključujući zaštitu za dišne organe, oči i kožu.

13.4.2031.

Analitička metoda  (1)

Za utvrđivanje metanetiola u dodatku hrani za životinje i aromatskim premiksima za hranu za životinje:

plinska kromatografija – masena spektrometrija s blokadom vremena zadržavanja (GC-MS-RTL).


(1)  Podaci o analitičkim metodama dostupni su na sljedećoj adresi referentnog laboratorija:https://ec.europa.eu/jrc/en/eurl/feed-additives/evaluation-reports


24.3.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 102/8


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/507

оd 23. ožujka 2021.

o produljenju odobrenja piridoksin hidroklorida (vitamin B6) kao dodatka hrani za sve životinjske vrste i stavljanju izvan snage Provedbene uredbe (EU) br. 515/2011

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1831/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o dodacima hrani za životinje za korištenje u hranidbi životinja (1), a posebno njezin članak 9. stavak 2.,

budući da:

(1)

Uredbom (EZ) br. 1831/2003 predviđeno je odobravanje dodataka hrani za životinje te osnove i postupci za izdavanje i produljenje odobrenja.

(2)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 515/2011 (2) piridoksin hidroklorid (vitamin B6) odobren je na deset godina kao dodatak hrani za sve životinjske vrste.

(3)

U skladu s člankom 14. Uredbe (EZ) br. 1831/2003 podnesen je zahtjev za produljenje odobrenja piridoksin hidroklorida kao dodatka hrani za sve životinjske vrste, u kojem je zatraženo da se taj dodatak razvrsta u kategoriju dodataka „nutritivni dodaci”. Uz zahtjev su priloženi podaci i dokumenti propisani člankom 14. stavkom 2. te uredbe.

(4)

Europska agencija za sigurnost hrane („Agencija”) u svojem je mišljenju od 30. rujna 2020. (3) zaključila da je podnositelj zahtjeva dostavio dokaze da dodatak ispunjava postojeće uvjete odobrenja. Agencija je zaključila da piridoksin hidroklorid u postojećim odobrenim uvjetima uporabe nema negativan učinak na zdravlje životinja, sigurnost potrošača ni na okoliš. Zaključila je i da dodatak ne nadražuje kožu i oči te da ne izaziva preosjetljivost kože, ali može uzrokovati fotoosjetljivost, a u nedostatku studija inhalacijske toksičnosti štetni učinci na dišni sustav nisu se mogli u potpunosti isključiti. Stoga Komisija smatra da bi trebalo poduzeti odgovarajuće mjere zaštite kako bi se spriječili štetni učinci na zdravlje ljudi, ponajprije na zdravlje korisnika tog dodatka. Agencija je zaključila i da nije potrebno ocijeniti djelotvornost dodatka u kontekstu produljenja odobrenja.

(5)

Procjena piridoksin hidroklorid pokazala je da su ispunjeni uvjeti za odobrenje iz članka 5. Uredbe (EZ) br. 1831/2003. U skladu s tim trebalo bi produljiti odobrenje tog dodatka.

(6)

S obzirom na to da se produljuje odobrenje za piridoksin hidroklorid kao dodatka hrani za životinje, Provedbenu uredbu (EU) br. 515/2011 trebalo bi staviti izvan snage.

(7)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Odobrenje dodatka navedenog u Prilogu koji pripada kategoriji dodataka „nutritivni dodaci” i funkcionalnoj skupini „vitamini, provitamini i kemijski točno definirane tvari sličnog učinka” za sve životinjske vrste produljuje se u skladu s uvjetima utvrđenima u tom Prilogu.

Članak 2.

Provedbena uredba (EU) br. 515/2011 stavlja se izvan snage.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 23. ožujka 2021.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)  SL L 268, 18.10.2003., str. 29.

(2)  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 515/2011 od 25. svibnja 2011. o odobrenju vitamina B6 kao dodatka hrani za sve životinjske vrste (SL L 138, 26.5.2011., str. 40.).

(3)  EFSA Journal 2020.; 18(11):6289.


PRILOG

Identifikacijski broj dodatka

Dodatak

Sastav, kemijska formula, opis, analitička metoda

Vrsta ili kategorija životinje

Najviša dob

Najmanja dopuštena količina

Najveća dopuštena količina

Ostale odredbe

Datum isteka važenja odobrenja

mg dodatka po kg potpune krmne smjese s udjelom vlage od 12 %

Kategorija nutritivnih dodataka

Funkcionalna skupina: vitamini, provitamini i kemijske tvari sličnog učinka

3a831

„Piridoksin hidroklorid” ili „vitamin B6”

Sastav dodatka

Piridoksin hidroklorid

C8H11NO3·HCl

Kriteriji čistoće: ne manje od 98,5 %

Karakteristike aktivne tvari

Piridoksin hidroklorid

Sve životinjske vrste

1.

U uputama za uporabu dodatka i premiksâ potrebno je navesti uvjete skladištenja i stabilnost pri toplinskoj obradi i u vodi.

2.

Piridoksin hidroklorid ili vitamin B6 može se koristiti i u vodi za piće.

3.

Za korisnike dodatka i premiksa subjekti koji posluju s hranom za životinje utvrđuju operativne postupke i organizacijske mjere za uklanjanje mogućih rizika koji proizlaze iz njihove uporabe. Ako se tim postupcima i mjerama rizici ne mogu ukloniti ili smanjiti na najmanju moguću mjeru, pri uporabi dodatka i premiksâ potrebno je nositi osobnu zaštitnu opremu, uključujući zaštitu za dišne organe.

13. travnja 2031.

Analitička metoda  (1)

Za utvrđivanje piridoksin hidroklorida (vitamin B6) u dodatku hrani za životinje:

titracija s perklornom kiselinom (Ph. Eur. 10. izdanje, monografija 0245)

Za utvrđivanje piridoksin hidroklorida (vitamin B6) u premiksima:

tekućinska kromatografija visoke djelotvornosti s reverznom fazom s UV detektorom (RP-HPLC-UV) – VDLUFA Bd.III, metoda 13.9.1.

Za utvrđivanje piridoksin hidroklorida (vitamin B6) u krmivu i vodi:

tekućinska kromatografija visoke djelotvornosti s reverznom fazom s fluorescencijskim detektorom (RP-HPLC-FLD) – metoda koja se temelji na normi EN14164:2008


(1)  Podaci o analitičkim metodama dostupni su na sljedećoj adresi referentnog laboratorija: https://ec.europa.eu/jrc/en/eurl/feed-additives/evaluation-reports


24.3.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 102/11


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/508

оd 23. ožujka 2021.

o produljenju odobrenja pripravka od kvasca Saccharomyces cerevisiae MUCL 39885 kao dodatka hrani za odbijenu prasad i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 170/2011 (nositelj odobrenja: Prosol S.p.A.)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1831/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o dodacima hrani za životinje za korištenje u hranidbi životinja (1), a posebno njezin članak 9. stavak 2.,

budući da:

(1)

Uredbom (EZ) br. 1831/2003 predviđeno je odobravanje dodataka hrani za životinje te osnove i postupci za izdavanje i produljenje odobrenja.

(2)

Pripravak od kvasca Saccharomyces cerevisiae MUCL 39885 odobren je na deset godina kao dodatak hrani za odbijenu prasad Uredbom Komisije (EU) br. 170/2011 (2).

(3)

U skladu s člankom 14. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1831/2003 nositelj odobrenja podnio je zahtjev za produljenje odobrenja za pripravak od kvasca Saccharomyces cerevisiae MUCL 39885 kao dodatka hrani za odbijenu prasad, u kojem je zatraženo da se taj dodatak razvrsta u kategoriju dodataka „zootehnološki dodaci”. Uz zahtjev su priloženi podaci i dokumenti propisani člankom 14. stavkom 2. te uredbe.

(4)

Europska agencija za sigurnost hrane („Agencija”) u svojem je mišljenju od 30. rujna 2020. (3) zaključila da je podnositelj zahtjeva dostavio dokaze da dodatak ispunjava postojeće uvjete odobrenja. Agencija je nadalje zaključila da pripravak od kvasca Saccharomyces cerevisiae MUCL 39885 nema negativan učinak na zdravlje životinja, sigurnost potrošača ni na okoliš. Zaključila je i da se smatra da pripravak može nadražiti kožu i oči te izazvati preosjetljivost kože i dišnih putova. Stoga Komisija smatra da bi trebalo poduzeti odgovarajuće mjere zaštite kako bi se spriječili štetni učinci na zdravlje ljudi, ponajprije na zdravlje korisnika tog dodatka. Isto tako, potvrdila je izvješće o metodama analize dodatka hrani za životinje koje je dostavio referentni laboratorij osnovan Uredbom (EZ) br. 1831/2003.

(5)

Procjena pripravka od kvasca Saccharomyces cerevisiae MUCL 39885 pokazala je da su ispunjeni uvjeti za odobrenje iz članka 5. Uredbe (EZ) br. 1831/2003. U skladu s tim trebalo bi produljiti odobrenje tog dodatka.

(6)

S obzirom na to da se produljuje odobrenje za pripravak od kvasca Saccharomyces cerevisiae MUCL 39885 kao dodatka hrani za životinje, Uredbu (EU) br. 170/2011 trebalo bi staviti izvan snage.

(7)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Odobrenje pripravka navedenog u Prilogu, koji pripada kategoriji dodataka „zootehnološki dodaci” i funkcionalnoj skupini „stabilizatori dobre crijevne flore”, produljuje se pod uvjetima utvrđenima u Prilogu.

Članak 2.

Uredba (EU) br. 170/2011 stavlja se izvan snage.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 23. ožujka 2021.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)  SL L 268, 18.10.2003., str. 29.

(2)  Uredba Komisije (EU) br. 170/2011 od 23. veljače 2011. o odobrenju Saccharomyces cerevisiae MUCL 39885 kao dodatka hrani za životinje za prasad (odbijenu) i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1200/2005 (nositelj odobrenja Prosol SpA) (SL L 49, 24.2.2011., str. 8.).

(3)  EFSA Journal 2020.; 18(11):6284.


PRILOG

Identifikacijski broj dodatka

Naziv nositelja odobrenja

Dodatak

Sastav, kemijska formula, opis, analitička metoda

Vrsta ili kategorija životinje

Najviša dob

Najmanja dopuštena količina

Najveća dopuštena količina

Ostale odredbe

Datum isteka važenja odobrenja

CFU/kg potpune krmne smjese s udjelom vlage od 12 %

Kategorija zootehničkih dodataka. Funkcionalna skupina: stabilizatori dobre crijevne flore

4b1710

Prosol S.p.A.

Saccharomyces cerevisiae MUCL 39885

Sastav dodatka

Pripravak od kvasca Saccharomyces cerevisiae MUCL 39885 koji sadržava najmanje 1 × 109 CFU/g

Odbijena prasad

3 x 109

1.

U uputama za uporabu dodatka i premiksa potrebno je navesti uvjete skladištenja i stabilnost pri toplinskoj obradi.

2.

Za korisnike dodatka i premiksa subjekti koji posluju s hranom za životinje utvrđuju operativne postupke i organizacijske mjere za uklanjanje mogućih rizika koji proizlaze iz njihove uporabe. Ako tim postupcima i mjerama rizici ne mogu otkloniti ili smanjiti na najmanju moguću mjeru, pri uporabi dodatka i premiksâ potrebno je nositi osobnu zaštitnu opremu, uključujući zaštitu za oči, kožu i dišne organe.

13.4.2031.

Karakteristike aktivne tvari:

Žive stanice kvasca Saccharomyces cerevisiae MUCL 39885

Analitička metoda  (1)

Određivanje brojnosti: metoda izlijevanja podloge uz uporabu ekstrakta kvasca glukoznog agara kloramfenikola (CGYE) (EN 15789)

Identifikacija: metoda lančane reakcije polimerazom (PCR)


(1)  Podaci o analitičkim metodama dostupni su na sljedećoj adresi referentnog laboratorija: https://ec.europa.eu/jrc/en/eurl/feed-additives/evaluation-reports


ODLUKE

24.3.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 102/14


ODLUKA VIJEĆA (ZVSP) 2021/509

od 22. ožujka 2021.

o uspostavi Europskog instrumenta mirovne pomoći i o stavljanju izvan snage Odluke (ZVSP) 2015/528

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 28. stavak 1., članak 41. stavak 2., članak 42. stavak 4. i članak 30. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, uz potporu Europske komisije,

budući da:

(1)

U skladu s člankom 21. stavkom 2. točkom (c) Ugovora o Europskoj uniji (UEU) ciljevi zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) Unije, čiji je sastavni dio zajednička sigurnosna i obrambena politika (ZSOP), među ostalim su očuvanje mira, sprečavanje sukoba i jačanje međunarodne sigurnosti, u skladu s ciljevima i načelima Povelje Ujedinjenih naroda (UN) („Povelja UN-a”).

(2)

Vijeće je u Zaključcima o Globalnoj strategiji Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku („Globalna strategija EU-a”) od 17. listopada 2016. navelo da Globalna strategija EU-a predstavlja okvir Unije za ujedinjeno i odgovorno vanjsko djelovanje u partnerstvu s drugima kako bi se unaprijedile njezine vrijednosti i interesi u pogledu sigurnosti, demokracije, prosperiteta i globalnog poretka utemeljenog na pravilima, uključujući ljudska prava i vladavinu prava. U tim je zaključcima također navedeno da će se politička vizija navedena u Globalnoj strategiji EU-a brzo pretočiti u konkretne inicijative i djelovanja u okviru politika, s naglaskom na pet prioriteta vanjskog djelovanja Unije navedenih u Globalnoj strategiji EU-a: jačanje sigurnosti i obrane, ulaganje u otpornost država i društava istočno i južno od Unije, razvoj integriranog pristupa sukobima i krizama, promicanje i podupiranje regionalnih poredaka koji se temelje na suradnji i jačanje globalnog upravljanja koje se temelji na međunarodnom pravu, uključujući načela Povelje UN-a i Helsinški završni akt.

(3)

U Zaključcima o integriranom pristupu vanjskim sukobima i krizama od 22. siječnja 2018., koji je u Globalnoj strategiji EU-a utvrđen kao okvir za dosljedniji i cjelovitiji angažman Unije u pogledu vanjskih sukoba i kriza, Vijeće je ponovno istaknulo veze između održivog razvoja, humanitarnog djelovanja i sprečavanja sukoba te izgradnje mira.

(4)

Djelovanje Unije u okviru ZVSP-a trebalo bi biti u skladu s politikama i ciljevima vanjskog djelovanja Unije i s drugim politikama Unije, a posebno sa strateškim okvirom EU-a za potporu reformi sigurnosnog sektora (SSR), integriranim pristupom vanjskim sukobima i krizama te strateškim pristupom EU-a ženama, miru i sigurnosti, kao i relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a. To djelovanje trebalo bi biti i u skladu i s pravom Unije, posebno sa Zajedničkim stajalištem Vijeća 2008/944/ZVSP (1). Njime se ni na koji način ne smiju dovoditi u pitanje posebna obilježja sigurnosne i obrambene politike država članica. Njime se moraju poštovati obveze Unije i njezinih država članica na temelju međunarodnog prava, a osobito međunarodnog prava o ljudskim pravima i međunarodnog humanitarnog prava.

(5)

U Zaključcima o sigurnosti i obrani u okviru Globalne strategije EU-a od 17. lipnja 2019. Vijeće je istaknulo važnost pitanja okoliša i klimatskih promjena za sigurnost i obranu, prepoznalo važnost klimatskih promjena za misije i operacije ZSOP-a te pozdravilo povećanu osjetljivost na zaštitu klime u djelovanjima Unije u pogledu sprečavanja sukoba i održive sigurnosti.

(6)

Za potrebe ZVSP-a Unija provodi operacije koje imaju implikacije u području vojske ili obrane i pruža pomoć trećim državama, međunarodnim organizacijama i regionalnim organizacijama radi unapređenja njihovih kapaciteta povezanih s vojnim i obrambenim pitanjima ili radi podupiranja vojnih aspekata mirovnih operacija koje vode.

(7)

Vijeće je u zaključcima o provedbi Globalne strategije EU-a u području sigurnosti i obrane od 14. studenoga 2016. i 6. ožujka 2017. podsjetilo na potrebu da se u potpunosti obuhvate svi zahtjevi radi daljnje potpore partnerskim zemljama u njihovu sprečavanju kriza i upravljanju njima, među ostalim u kontekstu misija ZSOP-a ili operacija sa zadaćama u pogledu osposobljavanja, pružanja savjeta i/ili mentorstva unutar sigurnosnog sektora.

(8)

Nadalje, Vijeće je u Zaključcima o reformi sigurnosnog sektora od 14. studenoga 2016. podsjetilo na nove ambicije koje se odražavaju u Globalnoj strategiji EU-a te svrhu provedbe ciljeva održivog razvoja iz Programa održivog razvoja do 2030. Također je poduprlo zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjsku i sigurnosnu politiku o elementima strateškog okvira na razini EU-a za potporu reformi sigurnosnog sektora te navelo da je reforma sigurnosnog sektora ključna sastavnica sprečavanja sukoba jer omogućuje rješavanje mogućih čimbenika krize, kao i upravljanja krizama te rješavanja sukoba, stabilizacije nakon sukoba, izgradnje mira i izgradnje države ponovnom uspostavom odgovornih sigurnosnih institucija i učinkovitih sigurnosnih usluga za stanovništvo, tako stvarajući okružje za održiv razvoj i mir.

(9)

U Zaključcima o ženama, miru i sigurnosti od 10. prosinca 2018. Vijeće je pozdravilo strateški pristup EU-a o ženama, miru i sigurnosti. Osim toga, Vijeće je ponovno potvrdilo da Plan za žene, mir i sigurnost treba provesti u sveukupnom vanjskom djelovanju Unije te da je, kao takav, važan element integriranog pristupa vanjskim sukobima i krizama.

(10)

U skladu s člankom 41. stavkom 2. UEU-a, operativni izdaci koji nastanu pri provedbi ZVSP-a terete proračun Unije, osim izdataka koji nastanu pri operacijama koje imaju implikacije u području vojske ili obrane te u slučajevima kada Vijeće jednoglasno odluči drukčije.

(11)

Stoga bi trebalo uspostaviti Europski instrument mirovne pomoći Unije („Instrument”) kako bi se financirali zajednički troškovi vojnih operacija i misija u okviru ZVSP-a i operativni izdaci, u slučajevima u kojima je Vijeće odlučilo da takvi operativni izdaci terete države članice, za djelovanja s ciljem unapređenja kapaciteta trećih država te regionalnih i međunarodnih organizacija koji se odnose na vojna i obrambena pitanja, kao i za potporu vojnim aspektima mirovnih operacija pod vodstvom regionalnih ili međunarodnih organizacija ili trećih država. Iz Instrumenta se neće financirati kapaciteti koji se financiraju iz proračuna Unije. Za financiranje svakog djelovanja u okviru Instrumenta Vijeće će prethodno morati jednoglasno donijeti temeljni pravni akt kojim se to djelovanje uspostavlja.

(12)

S obzirom na posebne značajke vojnih operacija i misija Unije, financijsko upravljanje zajedničkim troškovima tih operacija i misija u okviru Instrumenta podliježe drukčijim administrativnim aranžmanima i pravilima od onih koji se odnose na mjere pomoći. Instrumentom će se osigurati kontinuitet s aranžmanima dogovorenih na temelju Odluke Vijeća (ZVSP) 2015/528 (2).

(13)

Vijeće je u Zaključcima o sigurnosti i obrani u okviru Globalne strategije EU-a od 19. studenoga 2018. istaknulo mogućnost da se Instrumentom financira izgradnja kapaciteta partnera Unije u području vojnih ili obrambenih pitanja povezanih s ostvarivanjem ciljeva ZVSP-a te je pri tome istaknulo potrebu da se mogućnosti s istim ciljem potpuno iskoriste u okviru proračuna Unije.

(14)

Ovom Odlukom utvrđuju se postupci i zahtjevi za donošenje i provedbu mjera pomoći koje treba financirati u okviru Instrumenta, što obuhvaća i procjene osjetljivosti na sukobe, procjene rizika i učinka, mjere za ublažavanje te stroge kontrole i zaštitne mjere, kao i o usklađenosti s međunarodnim pravom, prije svega međunarodnim pravom o ljudskim pravima i međunarodnim humanitarnim pravom. Svim mjerama pomoći koje uključuju izvoz ili prijenos robe sa Zajedničkog popisa robe vojne namjene Europske unije (3) moraju se poštovati načela utvrđena Zajedničkim stajalištem 2008/944/ZVSP.

(15)

Unija bi trebala nastojati optimizirati učinak svojeg vanjskog djelovanja s pomoću koherentnosti, dosljednosti i komplementarnosti između Instrumenta i instrumenata Unije za vanjsko financiranje koji se financiraju iz proračuna Unije, a posebno na temelju Uredbe o uspostavi instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju, te, prema potrebi, drugih politika Unije. Vijeće bi trebalo osigurati stvarnu usklađenost na svim razinama, a Politički i sigurnosni odbor (PSO) trebao bi pružati strateško usmjerenje za vojne operacije i mjere pomoći Unije koje treba financirati u okviru Instrumenta, posebno kako bi se osigurale koherentnost, dosljednost i komplementarnost ZVSP-a, što obuhvaća i ZSOP.

(16)

Vijeće prepoznaje stalnu stratešku važnost partnerstva Afrike i EU-a za mir i sigurnost u okviru zajedničke strategije Afrike i EU-a, a osobito okvir za suradnju uspostavljen u okviru Instrumenta mirovne pomoći za Afriku te vodeću ulogu koju Afrička unija ima u očuvanju mira i sigurnosti na afričkom kontinentu. Vijeće je i dalje predano izgradnji kapaciteta Afričke unije u tom području, pružanju potpore mirovnim operacijama pod afričkim vodstvom i jačanju Afričke strukture za mir i sigurnost s ciljem njezine potpune operacionalizacije, u skladu s Memorandumom o razumijevanju od 23. svibnja 2018. o miru, sigurnosti i upravljanju između Europske unije i Afričke unije, kao i održavanju uspostavljenih mehanizama za suradnju, osobito integriranog pristupa koji se temelji na partnerstvu, savjetovanju i pojačanoj strateškoj koordinaciji.

(17)

U skladu s Globalnom strategijom EU-a, Instrument bi trebao doprinijeti stabilnosti i miru te jačanju otpornosti partnerskih zemalja. Djelovanjima koja se financiraju u okviru Instrumenta trebalo bi odgovoriti na potrebe partnera Unije za izgradnjom kapaciteta, posebno partnera u njezinom susjedstvu.

(18)

Instrument će stoga imati globalno zemljopisno područje primjene. U okviru tog područja primjene Instrumentom će se učinkovito osiguravati puni kontinuitet s potporom i obvezama koje Unija pruža Africi, pružati potpora susjedstvu Unije te će se usmjeravati i na druge regije. Instrumentom će se poboljšati sposobnost Unije da spriječi krize i sukobe te brzo odgovori na njih, prije svega, ali ne isključivo, u područjima koja predstavljaju najhitnije i najkritičnije sigurnosne prijetnje za Uniju. Cilj je Instrumenta jačanje sposobnosti partnerskih zemalja da spriječe krize i odgovore na njih te pružanje doprinosa njihovoj otpornosti, kako bi im se omogućilo da bolje zaštite svoje stanovništvo, kao i podupiranje regionalnih i međunarodnih organizacija. Instrument bi se trebao koristiti kao dio integriranog pristupa Unije, iskorištavajući na najbolji način sinergije s drugim djelovanjima i mjerama potpore Unije i njezinih država članica, osobito civilnim misijama ZSOP-a i projektima na temelju Uredbe o uspostavi instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju.

(19)

U zaključcima od 17. do 21. srpnja 2020. Europsko vijeće navelo je da će se Europski instrument mirovne pomoći uspostaviti kao izvanproračunski instrument za financiranje djelovanja u području sigurnosti i obrane, o čemu odluku može donijeti Vijeće, te će se njime zamijeniti postojeći Instrument mirovne pomoći za Afriku i mehanizam Atena. Financijska gornja granica za Instrument za razdoblje 2021. – 2027. bit će 5 000 milijuna EUR u cijenama iz 2018. te će se financirati kao izvanproračunska stavka izvan višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) s pomoću doprinosa država članica na temelju ključa za raspodjelu prema bruto nacionalnom dohotku (BND).

(20)

Prema članku 41. stavku 2. drugom podstavku UEU-a, u slučajevima kada ne terete proračun Unije, operativni izdaci za djelovanja u okviru ZVSP-a terete države članice prema ključu bruto nacionalnog proizvoda, osim ako Vijeće jednoglasno odluči drukčije. Tom je odredbom također propisano da država članica koja je glasovala suzdržano o odluci Vijeća o određenoj operaciji i koja je dala formalnu izjavu na temelju članka 31. stavka 1. drugog podstavka UEU-a nije obvezna doprinijeti financiranju te operacije.

(21)

Vijeće je utvrdilo, u skladu s člankom 41. stavkom 2. drugim podstavkom UEU-a, slijedom dobrovoljne izborne obveze država članica i uzimajući u obzir poseban karakter sigurnosne i obrambene politike određenih država članica kako je navedeno u članku 42. stavku 2. drugom podstavku UEU-a („odluka Vijeća”), da država članica koja se na toj osnovi suzdržala od donošenja pojedine mjere pomoći i dala formalnu izjavu na temelju članka 31. stavka 1. drugog podstavka UEU-a jer se tom mjerom omogućuje opskrba vojnom opremom ili platformama namijenjenima za primjenu smrtonosne sile, ta država članica neće doprinositi u snošenju troškova mjere. Umjesto toga, podsjećajući na početnu dobrovoljnu izbornu obvezu, ta država članica doprinijet će dodatnim iznosom mjerama pomoći koje se ne odnose na takvu opremu ili platforme.

(22)

Dodatnim iznosom koji treba doprinijeti država članica koja se suzdržala od donošenja mjere pomoći kojom se predviđa opskrba vojnom opremom ili platformama namijenjenima primjeni smrtonosne sile osigurat će se da ukupni doprinos te države članice mjerama pomoći bude u skladu s njezinim udjelom BND-a u ukupnom BND-u država članica. Ti dodatni doprinosi neće utjecati na iznos doprinosa koje druge države članice duguju za mjere za koje se uplaćuju takvi dodatni doprinosi. Udio troškova za mjere pomoći koji se odnose na opskrbu vojnom opremom ili platformama namijenjenima za primjenu smrtonosne sile stoga će se kao rezultat takvih suzdržavanja smanjiti u usporedbi s udjelom drugih mjera pomoći koje se financiraju u okviru Instrumenta. Kao rezultat suzdržavanja smanjit će se odobrena sredstva koja su potencijalno dostupna za mjere pomoći koje se odnose na opskrbu takvom opremom ili platformama.

(23)

Ta odluka Vijeća ne bi trebala ometati dobro financijsko upravljanje Instrumentom, ni njegovu djelotvornost.

(24)

Ta odluka Vijeća, koja proizlazi iz dobrovoljne izborne obveze država članica, izvanredna je i sui generis te se njome ne dovodi u pitanje općenitost članka 31. stavka 1. drugog podstavka UEU-a i pravo države članice na davanje formalne izjave u skladu s uvjetima te odredbe kojom se predviđa da u tom slučaju dotična država članica nije obvezna primjenjivati tu odluku, ali prihvaća da ta odluka obvezuje Uniju. Člankom 31. stavkom 1. drugim podstavkom UEU-a predviđa se i da se u duhu uzajamne solidarnosti dotična država članica suzdržava od svakog djelovanja koje bi moglo biti u suprotnosti ili onemogućavati djelovanje Unije na temelju te odluke, a ostale će države članice poštovati njezino stajalište.

(25)

Ova Odluka trebala bi se preispitivati svake tri godine ili na zahtjev države članice.

(26)

U skladu s člankom 5. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog UEU-u i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Danska ne sudjeluje, kad je riječ o mjerama koje je donijelo Vijeće na temelju članka 26. stavka 1., članka 42. te članaka od 43. do 46. UEU-a, u pripremi i provedbi odluka i djelovanja Unije koji imaju implikacije u području obrane te ne doprinosi financiranju tih odluka i djelovanja.

(27)

U skladu s člankom 41. stavkom 1. UEU-a, administrativni rashodi koji za institucije nastanu zbog provedbe Instrumenta trebaju teretiti proračun Unije.

(28)

Odluku (ZVSP) 2015/528 trebalo bi stoga staviti izvan snage,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

GLAVA I.

USPOSTAVA I STRUKTURA

Poglavlje 1.

Uspostava, područje primjene, definicije i ciljevi

Članak 1.

Uspostava i područje primjene

1.   Uspostavlja se Europski instrument mirovne pomoći („Instrument”) za financiranje, od strane država članica Unije, djelovanja u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) u cilju očuvanja mira, sprečavanja sukoba i jačanja međunarodne sigurnosti u skladu s člankom 21. stavkom 2. točkom (c) Ugovora o Europskoj uniji (UEU) u slučajevima u kojima, na temelju članka 41. stavka 2. UEU-a, operativni izdaci koji proizlaze iz tih djelovanja ne terete proračun Unije.

2.   Instrument se upotrebljava za financiranje:

(a)

zajedničkih troškova operacija Unije na temelju članka 42. stavka 4. i članka 43. stavka 2. UEU-a koje imaju implikacije u području vojske ili obrane i koje stoga, u skladu s člankom 41. stavkom 2. UEU-a, ne mogu teretiti proračun Unije;

(b)

mjera pomoći koje se sastoje od djelovanja Unije na temelju članka 28. UEU-a ako Vijeće na temelju članka 41. stavka 2. UEU-a jednoglasno odluči da operativni izdaci koji iz njih proizlaze terete države članice.

Mjere pomoći na temelju točke (b) su:

i.

djelovanja za jačanje kapaciteta trećih država te regionalnih i međunarodnih organizacija povezanih s vojnim i obrambenim pitanjima;

ii.

potpora vojnim aspektima mirovnih operacija koje vode regionalne ili međunarodne organizacije ili treće države.

3.   Ovom Odlukom uspostavlja se i okvir za donošenje i provedbu mjera pomoći iz stavka 2. točke (b), koji se temelji na načelima i ciljevima iz članka 56. te se njime slijede strateški prioriteti i usmjerenje iz članka 9.

Članak 2.

Financijska gornja granica

1.   Financijska gornja granica za provedbu Instrumenta za razdoblje 2021. – 2027. iznosi 5 692 000 000 EUR u tekućim cijenama.

2.   Godišnja raspodjela financijske gornje granice utvrđena je u Prilogu I.

Članak 3.

Pravna sposobnost i oslobođenje od neizravnih poreza i carina

1.   Instrument ima pravnu sposobnost, osobito za posjedovanje bankovnih računa, stjecanje i posjedovanje imovine, materijala i usluga te raspolaganje njima, zapošljavanje osoblja, sklapanje ugovora, sporazuma i administrativnih aranžmana, ispunjavanje obveza i sudjelovanje kao stranka u pravnim postupcima, u mjeri u kojoj je to potrebno za provedbu ove Odluke. Svrha ili učinak Instrumenta nije ostvarivanje dobiti.

2.   U skladu s člankom 3. drugim stavkom Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije, države članice, kad god je to moguće, poduzimaju odgovarajuće mjere za izuzimanje, doznačivanje ili povrat iznosa neizravnih poreza ili poreza na prodaju uključenih u cijenu pokretnina ili nekretnina, kada Instrument za svoje službene potrebe obavlja veće kupnje čija cijena uključuje takve poreze. Međutim, primjena tih odredaba ne smije imati za posljedicu narušavanje tržišnog natjecanja unutar Unije. Nadalje, u skladu s člankom 4. prvim stavkom tog protokola, uvoz robe u Uniju od strane Instrumenta oslobođen je svih carina.

Članak 4.

Definicije

Za potrebe ove Odluke:

(a)

„operacija” znači operacija ili misija Unije uspostavljena u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) u skladu s člankom 42. UEU-a koja ima implikacije u području vojske ili obrane, uključujući slučajeve u kojima je provedba zadaće povjerena skupini država članica u skladu s člankom 44. UEU-a;

(b)

„zapovjednik operacije” znači zapovjednik operacije EU-a kako je definiran u Konceptu Europske unije za vojno zapovijedanje i nadzor, uključujući, prema potrebi, direktora Službe za vojno planiranje i provođenje;

(c)

„mjera pomoći” znači djelovanje Unije kako je navedeno u članku 1. stavku 2. točki (b); pomoć koja se pruža može se sastojati od financijske, tehničke ili materijalne potpore; takvo djelovanje može biti u obliku posebne mjere ili općeg programa za potporu usmjerenog na određeno zemljopisno područje ili temu;

(d)

„države članice doprinositeljice” znači države članice koje doprinose financiranju neke operacije ili mjere pomoći koju treba financirati u okviru Instrumenta;

(e)

„provedbeni subjekt” znači subjekt kojem je povjerena provedba mjere pomoći ili njezinih dijelova i koji u tu svrhu sklapa ugovor s Instrumentom;

(f)

„korisnik” znači treća država ili regionalna ili međunarodna organizacija kojoj se pruža potpora putem mjere pomoći.

Članak 5.

Sudjelovanje u odlukama o financiranju operacija i mjera pomoći te doprinos njima

1.   Podložno stavcima 2., 3. i 4., države članice sudjeluju u odlukama i doprinose financiranju operacija i mjera pomoći koje treba financirati u okviru Instrumenta u skladu s odredbama ove Odluke.

2.   U skladu s člankom 41. stavkom 2. drugim podstavkom UEU-a, država članica koja je o odluci Vijeća o određenoj operaciji glasovala suzdržano i koja je dala formalnu izjavu u skladu s člankom 31. stavkom 1. drugim podstavkom UEU-a nije obvezna doprinijeti financiranju te operacije.

3.   U slučajevima u kojima je država članica glasovala suzdržano i dala formalnu izjavu u skladu s člankom 31. stavkom 1. drugim podstavkom UEU-a u pogledu neke mjere pomoći kojom se omogućuje opskrba vojnom opremom ili platformama, namijenjenima za primjenu smrtonosne sile, ta država članica nije obvezna doprinijeti troškovima te mjere pomoći. U tom slučaju ta država članica daje dodatni doprinos mjerama pomoći koje se ne odnose na opskrbu takvom opremom ili platformama.

4.   U skladu s člankom 5. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, Danska ne sudjeluje u odlukama o operacijama koje imaju implikacije u području obrane, koje je donijelo Vijeće na temelju članaka od 42. do 44. UEU-a te ne doprinosi financiranju tih operacija.

5.   Države članice doprinositeljice sudjeluju u odlukama Odbora za Instrument iz članka 11. o pitanjima koja se odnose na tu operaciju ili mjeru pomoći.

Članak 6.

Inicijativa za operacije i mjere pomoći koje treba financirati u okviru Instrumenta

Odluke kojima se uspostavljaju operacije i mjere pomoći koje treba financirati u okviru Instrumenta donose se na temelju prijedloga ili inicijativa podnesenih u skladu s člankom 42. stavkom 4. odnosno člankom 30. stavkom 1. UEU-a.

Članak 7.

Pravna osnova za financiranje operacija i mjera pomoći Unije u okviru Instrumenta

1.   Za financiranje svih operacija ili mjera pomoći u okviru Instrumenta Vijeće prethodno mora donijeti temeljni pravni akt u obliku odluke kojim se uspostavlja operacija na temelju članka 42. stavka 4. UEU-a i članka 43. stavka 2. UEU-a ili mjera pomoći na temelju članka 28. UEU-a. Iznimno, temeljni pravni akt ne zahtijeva se za financiranje zajedničkih troškova tijekom pripremne faze operacije ili izdataka potrebnih za završetak operacije, kako je navedeno u članku 44. stavku 1. odnosno članku 44. stavku 3. ove Odluke. Jednako tako, temeljni pravni akt ne zahtijeva se ako je Vijeće odobrilo financiranje pripremnih mjera za mjeru pomoći ili hitnih mjera u očekivanju odluke o mjeri pomoći, na temelju članka 57. stavka 2. odnosno članka 58. ove Odluke.

2.   Temeljnim pravnim aktima iz stavka 1. utvrđuju se ciljevi, područje primjene, trajanje i uvjeti provedbe dotične operacije ili mjere pomoći te se u njima navodi referentni iznos financijskih sredstava koje treba izdvojiti u okviru Instrumenta.

Članak 8.

Koherentnost djelovanja Unije

1.   U skladu s člankom 26. stavkom 2. UEU-a, Vijeće i Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku („Visoki predstavnik”) osiguravaju koherentnost između djelovanja koja se financiraju u okviru Instrumenta i drugih djelovanja u području ZVSP-a. U skladu s člankom 21. stavkom 3. UEU-a, Vijeće i Komisija, uz pomoć Visokog predstavnika, osiguravaju koherentnost između djelovanja koja se financiraju u okviru Instrumenta i mjera u okviru instrumenata u drugim područjima vanjskog djelovanja Unije, kao i njezinih drugih politika, te surađuju u tu svrhu.

2.   U skladu s člankom 18. stavkom 4. i člankom 27. stavkom 1. UEU-a, Visoki predstavnik doprinosi osiguravanju koherentnosti i potrebne koordinacije u provedbi ove Odluke, ne dovodeći u pitanje aranžmane za financijsko upravljanje Instrumentom kako je navedeno u poglavlju 2. ove Odluke.

3.   Administratori i drugi subjekti odgovorni za upravljanje financiranjem operacija i mjera pomoći u okviru Instrumenta međusobno surađuju i koordiniraju se radi osiguravanja učinkovitog funkcioniranja Instrumenta.

Članak 9.

Strateški prioriteti i usmjerenje

1.   Operacije i mjere pomoći u skladu su sa strateškim prioritetima koje su utvrdili Europsko vijeće i Vijeće, među ostalim u relevantnim zaključcima, za djelovanja Unije u okviru ZVSP-a.

2.   PSO u okviru strateških prioriteta iz stavka 1. ovog članka pruža strateško usmjerenje za operacije i mjere pomoći koje treba financirati u okviru Instrumenta s ciljem očuvanja mira, sprečavanja sukoba i jačanja međunarodne sigurnosti. U tu svrhu održava raspravu dvaput godišnje. PSO se u pogledu mjera pomoći oslanja na ciljeve i načela iz članka 56. i uzima u obzir izvješća koja je Visoki predstavnik dostavio u skladu s člankom 63.

3.   Vijeće utvrđuje metodologiju u vezi s rizicima i zaštitnim mjerama za mjere pomoći koje treba financirati u okviru Instrumenta, a PSO je redovito preispituje.

4.   Strateškim usmjerenjem iz stavka 2. osigurava se i tematska i zemljopisna usmjerenost, uzimajući u obzir međunarodnu situaciju, relevantne zaključke Vijeća, vanjsko djelovanje Unije u okviru primjenjivih financijskih instrumenata i relevantna izvješća Visokog predstavnika, administratorâ i zapovjednikâ operacija kako bi se postigle djelotvornost i koherentnost doprinosa ostvarenju ciljeva Unije s pomoću operacija i mjera pomoći koje treba financirati u okviru Instrumenta.

5.   Metodologija u vezi s rizicima i zaštitnim mjerama iz stavka 3. uključuje moguće ublažavajuće i dodatne elemente, aranžmane za praćenje i evaluaciju te kontrole i zaštitne mjere, među ostalim za mjere pomoći koje uključuju proizvode sa Zajedničkog popisa robe vojne namjene Unije.

Poglavlje 2.

Organizacijska struktura Instrumenta

Članak 10.

Upravljačka tijela i osoblje

1.   Instrumentom pod nadležnošću i vodstvom Odbora za Instrument iz članka 11. upravljaju:

(a)

administrator za operacije;

(b)

zapovjednik svake operacije u vezi s operacijom kojom zapovijeda i bilo kojom mjerom pomoći ili njezinim dijelom koje operacija može provesti kako je predviđeno člankom 60.;

(c)

administrator za mjere pomoći; i

(d)

računovodstveni službenik za operacije i računovodstveni službenik za mjere pomoći.

2.   Instrument se u najvećoj mogućoj mjeri koristi institucijama, tijelima i agencijama Unije. Prije svega angažira postojeće administrativne strukture i osoblje institucija, tijela i agencija Unije te osoblje koje su države članice uputile na zahtjev odgovarajućeg administratora.

3.   Glavni tajnik Vijeća osigurava administratora za operacije i računovodstvenog službenika za operacije te osoblje i administrativne resurse koji su im potrebni za obavljanje dužnosti.

4.   Visoki predstavnik odgovoran je za osiguravanje provedbe odluka Vijeća kojima se utvrđuju mjere pomoći u skladu s člankom 27. stavkom 1. UEU-a.

5.   Za potrebe financijske provedbe mjera pomoći, osim mjera pomoći ili bilo kojeg njihova dijela koji se provode putem operacije, Visokom predstavniku pomažu administrator za mjere pomoći i računovodstveni službenik za mjere pomoći. Visoki predstavnik izvršava tu odgovornost uz potporu službe Komisije navedene u članku 9. stavku 6. Odluke Vijeća 2010/427/EU (4) i drugih službi Komisije prema potrebi.

Članak 11.

Odbor za Instrument

1.   Osniva se Odbor za Instrument („Odbor”) sastavljen od jednog predstavnika svake države članice.

2.   Predsjednik Odbora predstavnik je države članice koja predsjeda Vijećem. Predsjednik saziva sastanke Odbora i predsjeda njima.

3.   Odbor izvršava svoje nadležnosti u skladu s ovom Odlukom. On djeluje u skladu s pravilima glasovanja iz stavka 14.

4.   Odbor donosi godišnji proračun Instrumenta i izmjene proračuna, uzimajući u obzir referentni iznos za svaku operaciju i mjeru pomoći.

5.   Odbor odobrava godišnju računovodstvenu dokumentaciju i daje razrješnicu administratorima i svakom zapovjedniku operacije u vezi s pitanjima za koja su odgovorni.

6.   Odbor, na zajednički prijedlog administratorâ, donosi sljedeća pravila za izvršavanje rashoda koji se financiraju u okviru Instrumenta te se njima dopunjuju pravila utvrđena u ovoj Odluci:

(a)

provedbena pravila koja se odnose na vojne operacije, koja su u pogledu fleksibilnosti slična financijskim pravilima koja su se primjenjivala na mehanizam za upravljanje zajedničkim troškovima operacija Europske unije koje imaju implikacije u području vojske ili obrane uspostavljen Odlukom (ZVSP) 2015/528 („mehanizam Athena”);

(b)

provedbena pravila koja se odnose na mjere pomoći, koja su u skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (5) te se njima jamči jednaka razina dobrog financijskog upravljanja, transparentnosti i nediskriminacije kao i pravilima utvrđenim u njoj. Tim se pravilima izričito obrazlažu slučajevi u kojima je potrebno odstupanje od pravila Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 kako bi se omogućila ciljana fleksibilnost te se osigurava usklađenost računovodstvenih pravila koja je računovodstveni službenik donio na temelju članka 13. stavka 4. točke (d) s međunarodno prihvaćenim računovodstvenim standardima za javni sektor.

Odbor ispituje predložena provedbena pravila iz točaka (a) i (b) u bliskoj suradnji s administratorima, posebno kako bi se osiguralo da provedbena pravila budu u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja, nediskriminacije i poštovanja temeljnih prava.

7.   Odbor na prijedlog predsjednika uz potporu administratorâ donosi svoj poslovnik.

8.   Kada Odbor raspravlja o financiranju operacije ili mjere pomoći:

(a)

Odbor je sastavljen od jednog predstavnika svake države doprinositeljice;

(b)

predstavnik države članice koja ne doprinosi operaciji ili mjeri pomoći može biti prisutan pri radu Odbora koji se odnosi na takvu operaciju ili mjeru pomoći bez sudjelovanja u glasovanju;

(c)

svaki zapovjednik operacije ili njegov predstavnik sudjeluje u radu Odbora kad je riječ o operaciji kojom zapovijeda i mjeri pomoći ili bilo kojem njezinom dijelu koji se provodi putem te operacije, bez sudjelovanja u glasovanju;

(d)

predstavnici trećih država doprinositeljica i dobrovoljnih doprinositelja pozivaju se na sudjelovanje u radu Odbora ako se rasprava izravno odnosi na njihov financijski doprinos, bez njihova sudjelovanja u glasovanju ili prisutnosti tijekom njega;

(e)

predstavnici drugih relevantnih subjekata, a posebno provedbenih subjekata, mogu biti pozvani da sudjeluju u radu Odbora kad je riječ o mjeri pomoći koju u cijelosti ili djelomično provode, bez sudjelovanja u glasovanju.

9.   Administrator za operacije osigurava tajništvo Odbora kad je riječ o pitanjima koja se odnose na operacije i mjere pomoći koje se provode putem operacija, a administrator za mjere pomoći kad je riječ o pitanjima koja se odnose na mjere pomoći. Svaki administrator sudjeluje u sastancima Odbora i sastavlja zapisnike sa sastanaka u vezi s točkama koje se odnose na njegove odgovornosti. Administratori mogu prisustvovati sastancima u vezi s drugim točkama. Administratori ne sudjeluju u glasovanjima Odbora.

10.   Predstavnike Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) i Komisije poziva se da prisustvuju sastancima Odbora, bez sudjelovanja u glasovanju Odbora.

11.   Predstavnike Europske obrambene agencije (EDA) može se pozvati da prisustvuju sastancima Odbora kada se raspravlja o točkama koje se odnose na područje aktivnosti EDA-e, bez njihova sudjelovanja u glasovanju ili prisutnosti tijekom njega.

12.   Računovodstveni službenici Instrumenta prema potrebi sudjeluju u radu Odbora kad je riječ o pitanjima koja se odnose na njihove odgovornosti, bez sudjelovanja u glasovanju.

13.   Ako država članica, administrator ili zapovjednik operacije to zatraže, predsjednik saziva Odbor u roku od 15 dana.

14.   Uzimajući u obzir sastav kako je utvrđen u stavcima 1. i 8., odluke Odbora donose se jednoglasno. Međutim, odluke se donose običnom većinom kad je riječ o postupovnim pitanjima, na primjer kada odobrava dnevne redove i zapisnike, te pri donošenju poslovnika.

15.   Odluke Odbora obvezujuće su.

16.   U hitnim slučajevima odluka se može donijeti pisanim postupkom u skladu s pravilima koja određuje Odbor, na inicijativu predsjednika, osim ako član Odbora zatraži sastanak Odbora.

17.   Administratori, zapovjednici operacije i računovodstveni službenici, prema potrebi, obavješćuju Odbor o pitanjima koja se odnose na njihove odgovornosti. Odgovarajući administrator Odboru osobito pruža dostatne informacije u slučaju zahtjeva ili sporova koji se odnose na Instrument.

18.   Proračune i druge akte koje donese Odbor potpisuju predsjednik i odgovarajući administrator kad je riječ o pitanjima koja se odnose na njegove odgovornosti.

19.   Ako se o određenom pitanju ne postigne dogovor u Odboru, Odbor može odlučiti to pitanje uputiti na odluku Vijeću.

Članak 12.

Administratori

1.   Glavni tajnik Vijeća, nakon obavješćivanja Odbora, imenuje administratora za operacije i najmanje jednog zamjenika administratora za operacije na razdoblje od tri godine.

2.   Visoki predstavnik, nakon obavješćivanja Odbora, imenuje administratora za mjere pomoći na razdoblje od tri godine.

3.   Administratori obavljaju svoje dužnosti u ime Instrumenta.

4.   Za posebne glave proračuna koje se odnose na provedbu mjera pomoći ili bilo kojeg njihova dijela putem operacije odgovoran je administrator za operacije.

5.   Svaki administrator pravni je zastupnik Instrumenta kad je riječ o pitanjima koja se odnose na njegove odgovornosti, među ostalim u pravnim postupcima i rješavanju sporova.

6.   Svaki administrator:

(a)

sastavlja glave nacrta godišnjeg proračuna i izmjena proračuna za koje je odgovoran i podnosi ih Odboru. U nacrtu proračuna i izmjenama proračuna dio „rashodi” za određenu operaciju i bilo koju mjeru pomoći ili njezin dio koje ta operacija može provesti sastavlja se na temelju prijedloga dotičnog zapovjednika operacije;

(b)

nakon što ih Odbor donese, izvršava godišnje proračune i odgovarajuće izmjene proračuna pod svojom odgovornošću te izvješćuje o njima;

(c)

odgovarajući je dužnosnik za ovjeravanje za prihode i rashode Instrumenta, osim za rashode nastale tijekom aktivne faze operacija. Administrator može prema potrebi delegirati ovlasti dužnosnika za ovjeravanje;

(d)

u pogledu prihoda, provodi financijske aranžmane sklopljene s trećim stranama o financiranju operacija odnosno mjera pomoći.

7.   U pitanjima koja se odnose na njegove odgovornosti, svaki administrator osigurava poštovanje pravila utvrđenih ovom Odlukom i provedbu odluka Odbora. Administrator za mjere pomoći može u tu svrhu dati potrebne upute provedbenim subjektima, među ostalim za hitne mjere.

8.   Svaki administrator je za pitanja koja pripadaju njegovoj odgovornosti ovlašten za donošenje svih mjera, u skladu s ovom Odlukom i pravilima koja utvrdi Odbor na temelju članka 11. stavka 6., koje smatra nužnima za izvršenje rashoda financiranih u okviru Instrumenta. On ili ona o tome obavješćuje Odbor.

9.   Za pitanja koja pripadaju njegovoj odgovornosti, svaki administrator koordinira rad na financijskim pitanjima povezanima s operacijama i mjerama pomoći. On je kontaktna točka za nacionalne uprave i, prema potrebi, međunarodne organizacije kad je riječ o tim pitanjima.

10.   Svaki administrator prema potrebi osigurava kontinuitet za pitanja koja pripadaju njegovoj odgovornosti.

11.   Za pitanja koja pripadaju njegovoj odgovornosti, svaki administrator odgovara Odboru.

Članak 13.

Računovodstveni službenici

1.   Glavni tajnik Vijeća imenuje računovodstvenog službenika za operacije i najmanje jednog zamjenika računovodstvenog službenika za operacije na razdoblje od tri godine.

2.   Visoki predstavnik imenuje računovodstvenog službenika za mjere pomoći na tri godine.

3.   Računovodstveni službenici obavljaju svoje dužnosti u ime Instrumenta.

4.   Kad je riječ o pitanjima koja se odnose na njegove odgovornosti, svaki računovodstveni službenik:

(a)

pravilno izvršava plaćanja, naplaćuje prihode i osigurava povrat iznosa utvrđenih kao potraživanja;

(b)

priprema godišnju računovodstvenu dokumentaciju i podnosi je Odboru na odobrenje;

(c)

vodi računovodstvo;

(d)

utvrđuje računovodstvena pravila i postupke te računski plan;

(e)

utvrđuje, potvrđuje i prati računovodstvene sustave za prihode i, prema potrebi, potvrđuje i prati sustave koje utvrdi odgovarajući dužnosnik za ovjeravanje kako bi se dostavili ili opravdali računovodstveni podaci te provjerava primljene podatke i traži korektivne mjere kad se procijeni da su potrebne;

(f)

vodi popratnu dokumentaciju;

(g)

odgovoran je za upravljanje riznicom.

5.   Za potrebe upravljanja riznicom svaki računovodstveni službenik u ime Instrumenta otvara jedan bankovni račun ili više njih ili osigurava njihovo otvaranje. Odgovoran je i za zatvaranje tih računa ili osiguravanje njihova zatvaranja. Računovodstveni službenici mogu delegirati određene zadaće podređenom osoblju.

6.   Administratori i svaki zapovjednik operacije odgovarajućem računovodstvenom službeniku dostavljaju sve informacije potrebne za izradu računovodstvene dokumentacije koja točno predstavlja financijsko stanje i izvršenje proračuna. Oni potvrđuju pouzdanost tih informacija.

7.   Računovodstveni službenici odgovaraju Odboru.

Članak 14.

Opće odredbe o administratorima, računovodstvenim službenicima i osoblju

1.   Funkcije administratora ili zamjenika administratora s jedne strane, i računovodstvenog službenika ili zamjenika računovodstvenog službenika s druge strane, međusobno se isključuju.

2.   Zamjenik administratora za operacije postupa pod nadzorom administratora za operacije. Zamjenik računovodstvenog službenika za operacije postupa pod nadzorom računovodstvenog službenika za operacije.

3.   Zamjenik administratora za operacije zamjenjuje administratora za operacije kada je odsutan. Zamjenik računovodstvenog službenika za operacije zamjenjuje računovodstvenog službenika za operacije kada je odsutan.

4.   Tijekom obavljanja zadaća u ime Instrumenta dužnosnici i drugo osoblje Unije i dalje podliježe Pravilniku o osoblju za dužnosnike Europske unije i Uvjetima zaposlenja ostalih službenika Unije utvrđenima Uredbom Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 (6) (Pravilnik o osoblju).

5.   Osoblje koje države članice stave na raspolaganje za Instrument podliježe pravilima koja se primjenjuju na nacionalne stručnjake upućene u instituciju Unije nadležnu za administrativno upravljanje povezano s njima te odredbama o kojima se usuglase njihova nacionalna uprava i institucija Unije ili odgovarajući administrator u ime Instrumenta.

6.   Osoblje koje se stavi na raspolaganje za Instrument ili se zaposli u njemu mora prethodno dobiti odobrenje za pristup klasificiranim podacima najmanje do razine „SECRET UE/EU SECRET” ili istovrijedno odobrenje države članice.

Članak 15.

Zapovjednici operacije

1.   Svaki zapovjednik operacije obavlja svoje dužnosti u ime Instrumenta u vezi s financiranjem zajedničkih troškova operacije kojom zapovijeda i financiranjem bilo koje mjere pomoći ili njezina dijela koje operacija može provesti.

2.   Za operaciju kojom zapovijeda i za bilo koju mjeru pomoći ili njezin dio koje operacija može provesti, svaki zapovjednik operacije:

(a)

administratoru za operacije šalje svoje prijedloge za dio nacrta proračunâ „rashodi”;

(b)

kao dužnosnik za ovjeravanje:

i.

izvršava odobrena sredstva koja se odnose na zajedničke troškove, rashode za troškove koje snose države iz članka 48. te odobrena sredstva koja se odnose na mjere pomoći ili njihove dijelove koje operacija može provesti; izvršava nadzor nad svim osobama koje sudjeluju u izvršavanju tih odobrenih sredstava, uključujući pretfinanciranje; može dodjeljivati i sklapati ugovore u ime Instrumenta; te otvara bankovne račune za operaciju kojom zapovijeda, među ostalim za mjere pomoći ili njihove dijelove koje operacija može provesti;

ii.

izvršava odobrena sredstva povezana s rashodima za operaciju kojom zapovijeda, a koja se financiraju dobrovoljnim doprinosima; izvršava nadzor nad svim osobama koje sudjeluju u izvršavanju tih odobrenih sredstava na temelju relevantnih odredaba iz ad hoc administrativnog sporazuma s doprinositeljem; može dodjeljivati i sklapati ugovore u ime doprinositelja; te otvara jedan bankovni račun za svaki doprinos.

3.   Svaki zapovjednik operacije ovlašten je za donošenje, u skladu s ovom Odlukom i pravilima koja utvrdi Odbor na temelju članka 11. stavka 6., svih mjera koje smatra potrebnima za izvršenje rashoda koji se financiraju u okviru Instrumenta kad je riječ o operaciji kojom zapovijeda i bilo kojoj mjeri pomoći ili njezinu dijelu koje operacija može provesti. O tome obavješćuje administratora za operacije i Odbor.

4.   Svaki zapovjednik operacije vodi računovodstvenu dokumentaciju o sredstvima primljenima iz Instrumenta, rashodima za koje je preuzeo obveze i plaćanjima koja je izvršio te primljenim prihodima, kao i popis pokretne imovine financirane iz proračuna Instrumenta i upotrijebljene za operaciju kojom zapovijeda i bilo koju mjeru pomoći ili njezin dio koje operacija može provesti. Ta je dokumentacija dostupna na zahtjev radi inspekcije računovodstvenog službenika za operacije.

5.   Svaki zapovjednik operacije koristi se računovodstvenim sustavom i sustavom za upravljanje imovinom u okviru Instrumenta, osim u propisno obrazloženim slučajevima koje odobre administrator i računovodstveni službenik za operacije.

Članak 16.

Odgovornost

1.   U slučaju povrede dužnosti ili nepažnje osoblja koje djeluje u okviru Instrumenta pri izvršenju njihovih zadaća na temelju ove Odluke, disciplinska odgovornost osoblja Unije uređuje se Pravilnikom o osoblju, a disciplinska odgovornost osoblja koje je država članica uputila ili stavila na raspolaganje za Instrument uređuje se relevantnim nacionalnim pravilima i aranžmanima. Ne dovodeći u pitanje Protokol br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije koji se primjenjuje na osoblje Unije, kaznena odgovornost osoblja koje djeluje u okviru Instrumenta uređena je mjerodavnim nacionalnim pravom. Osim toga, Odbor može, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev države članice doprinositeljice ili treće strane doprinositeljice, odlučiti da Instrument pokrene parnični postupak protiv tog osoblja. Građanskopravna odgovornost osoblja Unije ograničena je na štetu prouzročenu krajnjom nepažnjom ili namjernom povredom tijekom obavljanja dužnosti ili u vezi s njima, a uređena je Pravilnikom o osoblju i provedbenim pravilima koja se na njega primjenjuju.

2.   Država članica doprinositeljica ili treća strana doprinositeljica ni u kojem slučaju ne mogu smatrati Uniju, glavnog tajnika Vijeća, Visokog predstavnika ili Komisiju odgovornima zbog dužnosti koje obavljaju administratori, računovodstveni službenici ili osoblje koje je dodijeljeno ili upućeno Instrumentu.

3.   Ugovornu odgovornost koja proizlazi iz ugovora sklopljenih u ime Instrumenta preuzimaju putem Instrumenta države članice doprinositeljice i treće strane doprinositeljice, ako je primjenjivo. Ta odgovornost uređena je pravom koje se primjenjuje na dotični ugovor.

4.   Izvanugovornu odgovornost za štetu koju tijekom obavljanja dužnosti prouzroče operativni stožer, stožer snaga i stožer komponente ili njihovo osoblje, kao i izvanugovornu odgovornost za štetu prouzročenu prilikom provedbe mjere pomoći, pokrivaju putem Instrumenta države članice doprinositeljice i, ako je to primjenjivo, treće strane doprinositeljice, u skladu s općim načelima koja su zajednička zakonodavstvu država članica.

5.   Država članica doprinositeljica ili treća strana doprinositeljica ni u kojem slučaju ne mogu smatrati Uniju ili države članice odgovornima za ugovore sklopljene u okviru izvršenja proračuna ili za štetu koju prouzroči operacija ili njezino osoblje tijekom obavljanja dužnosti.

6.   Ovim člankom ne dovode se u pitanje aranžmani o imunitetu od sudbenosti koji ima osoblje operacije na temelju sporazuma o statusu snaga ili statusu misije koji je sklopljen s državom domaćinom ili na temelju Sporazuma o statusu snaga Europske unije (7).

GLAVA II.

PRORAČUN

Poglavlje 3.

Načela i struktura, izmjene proračuna, prijenos odobrenih sredstava unutar proračuna i prijenos odobrenih sredstava u sljedeću financijsku godinu

Članak 17.

Proračunska načela

1.   Proračun, sastavljen u eurima, akt je kojim se za svaku financijsku godinu utvrđuju i odobravaju svi prihodi i rashodi kojima upravlja Instrument. Proračunska načela

2.   Odobrena sredstva unesena u proračun odobravaju se za trajanje financijske godine koja počinje 1. siječnja i završava 31. prosinca iste godine. To uključuje odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odobrena sredstva za plaćanje.

3.   Odobrena sredstva za preuzimanje obveza unesena u proračun odobravaju se u okviru godišnjih financijskih gornjih granica iz Priloga I. Međutim, pod uvjetom da se poštuje ukupna gornja granica iz članka 2. stavka 1., Odbor može, prema potrebi ili u iznimnim okolnostima, donijeti godišnji proračun ili izmjenu proračuna koji prelaze odgovarajuću godišnju financijsku gornju granicu za najviše 15 %. U tom slučaju Visoki predstavnik može Vijeću podnijeti prijedlog za prilagodbu godišnjih gornjih granica iz Priloga I., najprije uzimajući u obzir neiskorišteni dio gornjih granica za prethodne godine.

4.   Proračunski prihodi i rashodi su uravnoteženi.

5.   Svi rashodi povezani su s određenom operacijom ili mjerom pomoći, osim, prema potrebi, u vezi s troškovima navedenima u prilozima II. i III.

6.   Svi prihodi i rashodi mogu se izvršavati isključivo dodjelom sredstava glavi proračuna i unutar granice odobrenih sredstava koja su onamo unesena, osim u slučaju iz članka 51. stavaka 2. i 6. i članka 58.

Članak 18.

Godišnji proračun

1.   Godišnji proračun sastoji se od odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanje razvrstanih u glave koje se dijele u poglavlja i članke.

2.   Svake godine, pri izradi nacrta proračuna za sljedeću financijsku godinu, svaki administrator na temelju procijenjenih potreba sastavlja glave za koje je odgovoran na temelju članka 12. stavaka 1. i 2., unutar odgovarajuće godišnje financijske gornje granice utvrđene u Prilogu I. Zapovjednici operacija pomažu administratoru za operacije.

3.   Nacrt proračuna uključuje:

(a)

odobrena sredstva koja se smatraju potrebnima za pokrivanje:

zajedničkih troškova za tekuće ili planirane operacije,

troškova mjera pomoći koje je Vijeće uspostavilo ili treba odobriti;

(b)

opći dio za pokrivanje rashoda za potporu i pripremu u vezi s operacijama, kako je naveden u prilozima II. i III., koji nije povezan s određenom operacijom;

(c)

opći dio za pokrivanje rashoda za potporu i pripremu u vezi s mjerama pomoći, kako je naveden u prilozima II. i III., koji nije povezan s određenom mjerom pomoći;

(d)

predviđanje prihoda potrebnih za pokrivanje rashoda.

4.   Posebna glava dodjeljuje se svakoj operaciji ili mjeri pomoći iz stavka 3. točke (a) i svakom općem dijelu za rashode za potporu i pripremu u vezi s operacijama i mjerama pomoći. Ako se dio mjere pomoći provodi putem operacije, tom dijelu mjere namijenjena je posebna glava, koja je pod odgovornošću administratora za operacije i odvojena od glave za zajedničke troškove operacije.

5.   Rashodi za potporu i pripremu koji su zajednički operacijama i mjerama pomoći pripisuju se svakom općem dijelu u skladu s postocima koje glave za operacije i glave za mjere pomoći čine u početnom godišnjem proračunu Instrumenta koji je donio Odbor na temelju članka 11. stavka 4.

6.   Svaka glava može sadržavati poglavlje pod nazivom „privremena odobrena sredstva”. Ta odobrena sredstva unose se kada postoji valjano utemeljena neizvjesnost o iznosu potrebnih odobrenih sredstava ili opsegu izvršavanja unesenih odobrenih sredstava.

7.   Prihodi, podijeljeni prema glavama, sastoje se od:

(a)

doprinosa koje plaćaju države članice doprinositeljice i, prema potrebi, treće države doprinositeljice;

(b)

ostalih prihoda, što obuhvaća:

realizaciju proračuna iz prethodne financijske godine u skladu s odlukom Odbora,

primljene kamate i prihode od prodaje;

povrate sredstava koja nisu iskorištena tijekom izvršenja.

8.   Administratori predlažu Odboru nacrt godišnjeg proračuna najkasnije do 30. rujna. Odbor donosi proračun do 30. studenoga. Administratori obavješćuju države članice i treće države doprinositeljice o proračunu, nakon što je donesen.

Članak 19.

Izmjene proračuna

1.   Administrator za operacije ili administrator za mjere pomoći Odboru predlaže izmjenu proračuna u sljedećim slučajevima:

(a)

ako Vijeće odluči o novoj operaciji ili mjeri pomoći te se stoga za nju mora uvesti nova glava u proračunu;

(b)

ako realizaciju proračuna za financijsku godinu za koju je računovodstvena dokumentacija odobrena u skladu s člankom 43. stavkom 6. treba unijeti u proračun za sljedeću financijsku godinu;

(c)

ako uslijed neizbježnih, izvanrednih ili nepredviđenih okolnosti odobrena sredstva unesena u glave za operacije ili u glave za mjere pomoći ne odgovaraju potrebama odgovarajuće operacije ili mjere pomoći.

2.   Nacrt izmjene proračuna koji proizlazi iz uspostavljanja ili produljenja operacije ili mjere pomoći podnosi se Odboru unutar razdoblja od četiri mjeseca nakon što Vijeće odobri referentni iznos, osim ako se Odbor odluči za dulji rok.

3.   Svakom izmjenom proračuna koju predloži administrator svako se povećanje odobrenih proračunskih sredstava u najvećoj mjeri kompenzira smanjenjima u drugim glavama za koje je taj administrator odgovoran.

4.   Nacrt izmjene proračuna sastavlja se, predlaže, odobrava i donosi te se o njemu obavješćuje u skladu s istim postupkom kao i za godišnji proračun. Odbor raspravlja o izmjeni proračuna i donosi je uzimajući u obzir njezinu hitnost.

Članak 20.

Prijenos odobrenih sredstava unutar proračuna

1.   Svaki administrator može izvršiti prijenos odobrenih sredstava unutar proračunskih glava za koje je odgovoran. Administrator za operacije postupa na temelju prijedloga dotičnog zapovjednika operacije, osim za glave za koje je on dužnosnik za ovjeravanje. Dotični administrator o svojoj namjeri obavješćuje Odbor u mjeri u kojoj to dopušta hitnost situacije te najmanje tjedan dana unaprijed.

2.   Međutim, podložno članku 51. stavku 5., prethodno odobrenje Odbora potrebno je ako planirani prijenos između poglavlja premašuje 10 % u glavama povezanima s operacijama i 20 % u glavama povezanima s mjerama pomoći odobrenih sredstava unesenih u poglavlje iz kojeg se odobrena sredstva povlače, kako su navedena u proračunu donesenom za tu financijsku godinu na dan podnošenja prijedloga za dotični prijenos. Navedeni se uvjet ne primjenjuje na prijenose unutar glave za mjere pomoći u obliku općeg programa.

3.   Prethodno odobrenje Odbora potrebno je za prijenose odobrenih sredstava između glava unutar dijela proračuna za operacije odnosno mjere pomoći. Prijenosi odobrenih sredstava između glava mogući su samo ako iste države članice doprinose glavi iz koje se sredstva prenose i glavi u koju se prenose. U slučajevima u kojima se dio mjere pomoći provodi putem operacije kako je predviđeno u članku 60. stavku 1., za potreban prijenos odobrenih sredstava između glave za mjeru pomoći i glave koja se odnosi na provedbu dijela mjere pomoći putem operacije nije potrebno prethodno odobrenje Odbora.

4.   Prijenos odobrenih sredstava ne smije se izvršiti između glave za operacije i glave za mjere pomoći.

Članak 21.

Prijenos odobrenih sredstava u sljedeću financijsku godinu

1.   Odobrena sredstva koja nisu iskorištena do kraja financijske godine za koju su unesena i koja nisu prenesena u sljedeću financijsku godinu ukidaju se, osim ako je drukčije određeno ovim člankom.

2.   Odbor može do 31. ožujka svake godine odlučiti o prijedlozima svakog odgovarajućeg administratora o prijenosu odobrenih sredstava za preuzimanje obveza koja nisu iskorištena do kraja prethodne financijske godine te, ako je potrebno, odgovarajućih odobrenih sredstava za plaćanje, pri čemu je moguće preuzeti obveze za njih i platiti ih do 31. prosinca.

3.   Administratori podnose prijedloge Odboru do 1. ožujka svake godine.

4.   Međutim, odobrena se sredstva mogu prenijeti odlukom odgovornog administratora u sljedećim slučajevima:

(a)

ako su posrijedi odobrena sredstva za plaćanje koja su potrebna za pokrivanje postojećih obveza;

(b)

ako su posrijedi odobrena sredstva za preuzimanje obveza u glavama za mjere pomoći za koje je većina pripremnih faza postupka preuzimanja obveza, koje treba utvrditi u pravilima za provedbu na temelju članka 11. stavka 6., završena do 31. prosinca prethodne godine. Za takva odobrena sredstava obveze se potom mogu preuzeti do 31. ožujka;

(c)

ako su posrijedi odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odobrena sredstva za plaćanje koja su potrebna ako je odluka Vijeća o novoj mjeri pomoći donesena u posljednjem tromjesečju prethodne financijske godine.

Svaki administrator obavješćuje Odbor o svojim odlukama o prijenosu do 1. ožujka svake godine.

5.   Administratoru za operacije pri provedbi ovog članka pomaže svaki zapovjednik operacije.

Članak 22.

Podjela obveza

Proračunske obveze koje traju dulje od jedne financijske godine mogu se rasporediti tijekom nekoliko godina na godišnje obroke.

Članak 23.

Povrat sredstava

Svaki povrat uključuje se kao prihod u istoj glavi iz koje je ostvaren. Ako ta glava više ne postoji, povrat se uključuje u opći dio za koji je odgovoran odgovarajući administrator.

Članak 24.

Očekivano izvršavanje

Nakon što je godišnji proračun donesen, odobrena sredstva mogu se upotrebljavati za pokrivanje preuzetih obveza i plaćanja u onoj mjeri u kojoj je to potrebno u operativnom smislu putem očekivanog izvršavanja.

Poglavlje 4.

Doprinosi

Članak 25.

Rano predviđanje

1.   Administratori do 30. lipnja godine n podnose:

(a)

predviđanje za drugi poziv na dodjelu doprinosâ za godinu n;

(b)

predviđanje za gornju granicu za plaćanja za godinu n + 1 kako bi se u obzir uzele buduće operacije ili proširenja operacija i mjera pomoći koji nisu obuhvaćeni nacrtom proračuna;

(c)

indikativnu procjenu godišnjeg iznosa doprinosâ za godinu n + 1, n + 2, n + 3 i n + 4 u skladu s procijenjenim potrebama;

(d)

predviđanje za iznos prvog poziva na dodjelu doprinosâ za godinu n + 1.

2.   Odbor o gornjoj granici za plaćanja za godinu n + 1 odlučuje do 31. srpnja godine n.

3.   Administratori do 30. rujna godine n Odboru podnose:

(a)

predviđanje za godišnji iznos doprinosâ za sve glave nacrta proračuna;

(b)

predviđanje za iznos prvog poziva na dodjelu doprinosâ za godinu n + 1;

(c)

revidiranu indikativnu procjenu na temelju najboljih dostupnih informacija za očekivane godišnje iznose doprinosa za godine n + 2, n + 3 i n + 4.

Članak 26.

Utvrđivanje doprinosâ

1.   Doprinosi koji se plaćaju tijekom godine za određenu glavu proračuna jednaki su odobrenim sredstvima za plaćanje koja su unesena u tu glavu, nakon što se oduzmu prihodi uneseni u istu glavu.

2.   Odobrena sredstva za plaćanje za svaku operaciju ili mjeru pomoći pokrivaju se doprinosima država članica doprinositeljica za tu operaciju ili mjeru pomoći.

3.   Odobrena sredstva za plaćanje u općem dijelu proračuna za rashode za pripremu i potporu u vezi s operacijama, navedena u članku 18. stavku 3. točki (b), pokrivaju se doprinosima država članica, uz iznimku Danske.

4.   Odobrena sredstva za plaćanje u općem dijelu proračuna za rashode za pripremu i potporu u vezi s mjerama pomoći, navedena u članku 18. stavku 3. točki (c), pokrivaju se doprinosima država članica.

5.   Raspodjela doprinosâ između država članica doprinositeljica utvrđuje se prema ključu bruto nacionalnog proizvoda, kako je navedeno u članku 41. stavku 2. UEU-a, i u skladu s Odlukom Vijeća 2014/335/EU, Euratom (8) ili bilo kojom drugom Odlukom Vijeća koja bi je mogla zamijeniti.

6.   Podaci za izračunavanje doprinosâ oni su koji su navedeni u stupcu „vlastiti izvori koji se temelje na BND-u” u tablici „Sažetak financiranja općeg proračuna prema kategoriji vlastitih sredstava i državi članici”, koja je priložena posljednjem općem proračunu koji je donijela Unija. Doprinos svake države članice od koje se doprinos potražuje razmjeran je udjelu bruto nacionalnog dohotka (BND) te države članice u ukupnom BND-u država članica od kojih se doprinos potražuje.

7.   Ako se na temelju članka 5. stavka 3. država članica suzdrži od donošenja mjere pomoći i ne da doprinos toj mjeri, ona doprinosi dodatan iznos mjerama pomoći koje se ne odnose na opskrbu vojnom opremom ili platformama namijenjenima za primjenu smrtonosne sile. Takvim dodatnim iznosom osigurava se da ukupni doprinos te države članice mjerama pomoći bude u skladu s njezinim udjelom BND-a. Ti dodatni doprinosi ne utječu na iznos doprinosa koji druge države članice duguju za mjere za koje se uplaćuju takvi dodatni doprinosi.

8.   Doprinosi država članica ni u jednoj godini ne premašuju njihov odgovarajući udio u gornjoj granici za plaćanja iz članka 25. stavka 2. To se ograničenje ne primjenjuje na dodatne doprinose na temelju stavka 7. ovog članka koji proizlaze iz suzdržavanja od mjera pomoći u prethodnim godinama.

Članak 27.

Doprinosi nakon suzdržavanja

1.   Država članica koja je izrazila namjeru da se suzdrži od donošenja određene mjere pomoći, kako je navedeno u članku 5. stavku 3., može utvrditi druge mjere pomoći za koje će dati dodatan doprinos. Može utvrditi postojeće mjere ili moguće buduće mjere za koje je Vijeće predstavilo ili odobrilo konceptualni sažetak odnosno može zatražiti druge nove mjere u tu svrhu.

2.   Ako država članica iz stavka 1. ne utvrdi ni ne zatraži druge mjere pomoći u roku od šest mjeseci, Visoki predstavnik ili druge države članice utvrđuju mjere za koje će se dati takvi dodatni doprinosi.

3.   Visoki predstavnik, nakon procjene potreba drugih mjera pomoći iz stavaka 1. i 2. ovog članka te uzimajući u obzir strateške prioritete Unije i ciljeve i načela navedene u članku 56., prema potrebi podnosi Vijeću prijedloge za donošenje.

4.   Administrator za mjere pomoći vodi evidenciju dodatnih doprinosa koje duguju države članice koje se suzdrže od određene mjere pomoći na temelju članka 5. stavka 3.

5.   Pri provedbi ovog članka poštuju se načela programiranja utemeljenog na potrebama i dobrog financijskog upravljanja Instrumentom te se čuva njegova djelotvornost, u skladu s Ugovorima.

Članak 28.

Početno financiranje

1.   Instrument ima sustav minimalnih depozita kako bi se osiguralo rano financiranje operacija brzog odgovora Unije i hitnih mjera iz članka 58. ako dostatna sredstva nisu na raspolaganju, a redovnim postupkom za prikupljanje doprinosa ne bi se omogućilo da se te potrebe pravodobno ispune. Minimalnim depozitima za operacije brzog odgovora i hitne mjere upravljaju odgovarajući administratori.

2.   O iznosu minimalnih depozita odlučuje Odbor i prema potrebi ga revidira na temelju prijedlogâ administratora.

3.   Za potrebe ranog financiranja minimalnih depozita države članice:

(a)

unaprijed plaćaju doprinose za Instrument; ili

(b)

kada Vijeće odluči pokrenuti operaciju brzog odgovora Unije kojoj one doprinose ili odobri hitnu mjeru, te je potrebno iskoristiti minimalni depozit, plaćaju svoje doprinose u visini referentnog iznosa operacije brzog odgovora ili odobrenog iznosa troška hitne mjere, u roku od pet dana od slanja poziva, osim ako je Vijeće odlučilo drukčije.

Članak 29.

Prikupljanje doprinosa

1.   Doprinosi za Instrument izvršavaju se u eurima.

2.   Svaki administrator šalje pozive na dodjelu doprinosâ za odobrena sredstva koja se odnose na njegove odgovornosti pismom nadležnim nacionalnim upravama o čijim je podacima za kontakt obaviješten.

3.   Ako se mjera pomoći ili njezin dio provode putem operacije, administrator za operacije šalje poziv na dodjelu doprinosâ nadležnoj nacionalnoj upravi. Ako je administrator za mjere pomoći već objavio poziv na dodjelu doprinosâ za mjeru pomoći prije nego što je Vijeće odlučilo da će se mjera ili njezin dio provesti putem operacije, sredstva potrebna za provedbu prenosi administratoru za operacije.

4.   Pozivi na dodjelu doprinosâ šalju se kada:

(a)

Odbor donese proračun za financijsku godinu. Prvi poziv na dodjelu doprinosâ obuhvaća potrebe za plaćanje za prvih osam mjeseci. Drugi poziv na dodjelu doprinosâ pokriva preostali saldo doprinosâ, pri čemu se vodi računa o saldu iz prethodne godine ako je Odbor odlučio unijeti taj saldo u tekući proračun;

(b)

je donesena izmjena proračuna kako je predviđeno člankom 19., a planiranim pozivima na dodjelu doprinosâ za tu godinu neće se pravodobno ispuniti potrebe za plaćanje;

(c)

su potrebni doprinosi minimalnim depozitima i njihova nadopuna kako je predviđeno člankom 28. stavkom 3. i stavcima 9. i 10. ovog članka.

5.   Administrator za operacije i administrator za mjere pomoći šalju poziv na dodjelu doprinosâ od država članica doprinositeljica kada Vijeće donese odluku o uspostavljanju operacije ili mjere pomoći, ako sredstva koja su na raspolaganju za operacije odnosno mjere pomoći nisu dostatna za financiranje iznosa plaćanja čije je izvršenje Vijeće odobrilo, na temelju referentnog iznosa iz te odluke;

6.   Sve kamate obračunane na doprinose koje su uplatile države članice na temelju članka 28. stavka 3. točke (a) uzimaju se u obzir za izračun njihovih doprinosa u naknadnim redovnim pozivima na dodjelu doprinosâ.

7.   U svakom pozivu na dodjelu doprinosâ navodi se raščlamba povećanja i smanjenja doprinosa po glavi proračuna.

8.   Ne dovodeći u pitanje druge odredbe ove Odluke, doprinosi se plaćaju u roku od 30 dana nakon slanja odgovarajućeg poziva na dodjelu doprinosâ, uz iznimku prvog poziva na dodjelu doprinosâ za proračun za novu financijsku godinu, pri kojem rok za plaćanje iznosi 40 dana nakon slanja odgovarajućeg poziva na dodjelu doprinosâ.

9.   Svaki dio doprinosa minimalnim depozitima koji je uplaćen unaprijed nadopunjuje se povećanjem doprinosa relevantnih država članica u sljedećem redovnom pozivu na dodjelu doprinosâ, osim ako su one prethodno nadopunile svoj doprinos. Ako je potrebno iskoristiti minimalni depozit, a dotične države članice u međuvremenu nisu nadopunile svoj doprinos, one u roku od pet dana uplaćuju potreban iznos, ako postoji, u skladu s člankom 28. stavkom 3. točkom (b).

10.   Svaka država članica koja unaprijed uplaćuje doprinos minimalnom depozitu može ovlastiti odgovornog administratora da do 75 % tog doprinosa upotrijebi za pokrivanje njezina doprinosa nekoj operaciji ili mjeri pomoći. U tom slučaju dotična država članica nadopunjuje unaprijed uplaćeni doprinos u roku od 90 dana od slanja poziva odgovornog administratora.

11.   Nakon što se nacrt proračuna podnese Odboru, svaki administrator može izdati preuranjeni poziv na dodjelu doprinosâ za odobrena sredstva koja se odnose na njegove odgovornosti prije kraja tekuće financijske godine onim državama članicama koje zbog svojih proračunskih i financijskih postupaka ne mogu platiti doprinose unutar utvrđenih rokova, kao plaćanje za doprinose za proračun za sljedeću financijsku godinu.

12.   Svaka država članica doprinositeljica i treća država snosi bankovne troškove povezane s plaćanjem svojih doprinosa.

13.   Administratori potvrđuju primitak doprinosa za koje su poslali poziv.

14.   Ako je potrebno izvršiti povrat sredstava i ako ga nije moguće u cijelosti izvršiti odbitkom od doprinosa koji se duguju Instrumentu, on se dotičnoj državi članici vraća u roku od 30 dana.

Članak 30.

Upravljanje dobrovoljnim financijskim doprinosima u okviru Instrumenta

1.   U skladu s odgovarajućim odredbama pravnog okvira kojim se uređuje operacija ili mjera pomoći te nakon potvrde Političkog i sigurnosnog odbora (PSO), Odbor može odobriti da se administrativno upravljanje dobrovoljnim financijskim doprinosima država članica ili trećih strana povjeri Instrumentu. Takav dobrovoljan financijski doprinos može se namijeniti određenom projektu radi potpore operaciji ili mjeri pomoći.

2.   Administrativni troškovi koji se odnose na upravljanje dobrovoljnim doprinosom pokriveni su samim dobrovoljnim doprinosom, osim ako Odbor odluči drukčije.

3.   Nakon odobrenja Odbora odgovarajući administrator s dotičnom državom članicom ili trećom stranom sklapa potrebne administrativne aranžmane kojima se utvrđuju svrha dobrovoljnog doprinosa, troškovi koje njime treba pokriti i upravljanje dobrovoljnim doprinosom.

4.   Svi dobrovoljni doprinosi mogu se iskoristiti samo u svrhu u koju su dani za Instrument kako je utvrđena u administrativnom aranžmanu s dotičnom državom članicom ili trećom stranom.

5.   Odgovarajući administrator osigurava da je upravljanje dobrovoljnim doprinosima u skladu s odgovarajućim administrativnim aranžmanima. On ili ona svakom doprinositelju, izravno ili prema potrebi posredstvom zapovjednika operacije, pruža odgovarajuće informacije o upravljanju dobrovoljnim doprinosom, kako je dogovoreno u primjenjivom administrativnom aranžmanu.

Članak 31.

Zatezne kamate

1.   Ako država članica ili treća strana ne izvrši uplatu u Instrument do datuma dospijeća, obračunavaju se zatezne kamate po stopi jednakoj kamatnoj stopi Europske središnje banke na glavne operacije refinanciranja uvećanoj za 3,5 postotnih bodova.

2.   Ako plaćanje kasni najviše 30 dana, kamate se ne obračunavaju. Ako plaćanje kasni više od 30 dana, kamate se obračunavaju za cijelo razdoblje kašnjenja.

Poglavlje 5.

Izvršenje

Članak 32.

Načela

1.   Odobrena sredstva Instrumenta upotrebljavaju se u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja, odnosno načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti.

2.   Dužnosnici za ovjeravanje odgovorni su za izvršenje prihoda i rashoda Instrumenta u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja te za osiguravanje poštovanja zahtjeva zakonitosti i pravilnosti.

Kako bi izvršili rashode, dužnosnici za ovjeravanje:

(a)

preuzimaju proračunske i pravne obveze, među ostalim potpisivanjem ugovorâ u ime Instrumenta;

(b)

potvrđuju rashode i odobravaju plaćanja; te

(c)

poduzimaju preliminarne korake za izvršenje odobrenih sredstava.

3.   Dužnosnik za ovjeravanje može delegirati svoje dužnosti odlukom u kojoj utvrđuje:

(a)

članove osoblja odgovarajuće razine kojima se takvo delegiranje može izvršiti;

(b)

opseg dodijeljenih ovlasti; i

(c)

mjeru u kojoj osobe kojima su ovlasti delegirane mogu dalje delegirati svoje ovlasti.

4.   Osigurava se izvršenje odobrenih sredstava u skladu s načelom razdvajanja funkcija dužnosnika za ovjeravanje i računovodstvenog službenika. Funkcije dužnosnika za ovjeravanje i računovodstvenog službenika međusobno se isključuju.

Članak 33.

Načini izvršenja

1.   Financiranje zajedničkih troškova operacije u ime Instrumenta izvršava zapovjednik operacije kada je na dužnosti ili, u suprotnome, administrator za operacije u svojstvu dužnosnika za ovjeravanje.

2.   Mjera pomoći može se provoditi u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja. Ako se u okviru operacije provodi neka mjera pomoći putem neizravnog upravljanja, Vijeće može imenovati provedbene subjekte iz jedne od sljedećih kategorija:

(a)

jedne ili više država članica ili njihovih javnopravnih tijela i agencija odnosno tijela uređenih privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj su im dana odgovarajuća financijska jamstva;

(b)

međunarodnih organizacija, regionalnih organizacija ili njihovih tijela i agencija;

(c)

treće države ili njezinih javnopravnih tijela i agencija, pod uvjetom da ta treća država ne djeluje u suprotnosti sa sigurnosnim i obrambenim interesima Unije i njezinih država članica te da poštuje međunarodno pravo i, prema potrebi, načelo dobrosusjedskih odnosa s državama članicama;

(d)

agencija i tijela Unije koji imaju pravnu osobnost.

3.   U iznimnim okolnostima subjekti koji nisu obuhvaćeni prethodno navedenim kategorijama mogu biti imenovani kao provedbeni subjekti nakon potvrde administratora u skladu sa stavkom 5., pod uvjetom da se mjera pomoći provodi u skladu sa stavkom 2. točkom (c).

4.   Mjere pomoći djelomično ili u cijelosti može provoditi i njihov korisnik ili tijela koja on odredi. U tom slučaju odredbe koje se odnose na provedbene subjekte u ovoj Odluci primjenjuju se na takve korisnike ili tijela kao provedbene subjekte.

5.   Ne dovodeći u pitanje članak 56. stavak 3. i članak 66. stavak 8., administrator u fazi pripreme mjere pomoći savjetuje o kapacitetima mogućih provedbenih subjekata za provedbu mjere pomoći ili njezinih dijelova u skladu s poglavljem 10. te, prema potrebi, o kapacitetima primatelja bespovratnih sredstava dodijeljenih bez poziva za podnošenje prijedlogâ za provedbu bespovratnih sredstava. Vijeće imenuje provedbenog subjekta ili primatelja bespovratnih sredstava nakon što administrator potvrdi da provedbeni subjekt ili primatelj bespovratnih sredstava raspolaže tim kapacitetima. Ako se takva sposobnost ne može potvrditi, administrator Vijeću navodi druge moguće načine za provedbu mjere. Prema potrebi, administrator razmatra načine rješavanja posebnih ograničenja u vezi s kapacitetima mogućih provedbenih subjekata, u skladu s člankom 66. stavkom 6.

6.   Mjere pomoći djelomično ili u cijelosti može provesti i operacija prema Odluci Vijeća u skladu s člankom 60., posebno kako bi se pružila integrirana pomoć koja obuhvaća vojno osposobljavanje, savjetovanje, pružanje materijalne potpore i praćenje načina na koji je korisnik upotrebljava.

7.   Država članica, institucija Unije, međunarodna organizacija, regionalna organizacija ili neki drugi subjekt kojem je povjereno izvršenje rashoda operacije koja se financira u okviru Instrumenta primjenjuje pravila primjenjiva na izvršenje vlastitih rashoda. Slično tome, provedbeni subjekt za mjeru pomoći može primijeniti pravila koja se primjenjuju na izvršenje vlastitih rashoda podložno procjeni iz članka 66. U slučaju bitnih razlika između tih pravila, s jedne strane, i odredaba ove Odluke te pravila koja je donio Odbor u skladu s člankom 11. stavkom 6., s druge strane, potonja dva skupa pravila imaju prednost. U tu svrhu odgovorni administrator može poduzeti potrebne korektivne mjere kako bi se zajamčila dostatna zaštita financijskih interesa Instrumenta.

Članak 34.

Bankovni računi

1.   Svi bankovni računi Instrumenta otvaraju se kod prvorazrednih financijskih institucija koje imaju sjedište u državi članici, kao tekući račun ili kratkoročan račun u eurima.

2.   Međutim, ako okolnosti to zahtijevaju i nakon odobrenja odgovarajućeg administratora, računi se mogu otvoriti u financijskim institucijama sa sjedištem izvan Unije i u valutama koje nisu euro.

3.   Nijedan bankovni račun Instrumenta ne smije biti u prekoračenju.

4.   Doprinosi država članica uplaćuju se na namjenske bankovne račune. Ti se doprinosi upotrebljavaju za:

(a)

potrebne predujmove zapovjednicima operacija za izvršenje rashoda povezanih sa zajedničkim troškovima operacija i s troškom mjera pomoći ili bilo kojeg njihova dijela koji se provode putem operacija; i

(b)

potrebna plaćanja provedbenim subjektima i dobavljačima za mjere pomoći.

5.   Doprinosi na temelju troškova koje snose države i dobrovoljnih doprinosa uplaćuju se na namjenske bankovne račune. Upotrebljavaju se za izvršavanje rashoda čije je upravljanje povjereno Instrumentu.

Članak 35.

Nabava

1.   Nabava koju treba financirati ili pretfinancirati u okviru Instrumenta radi nabave, uz plaćanje cijene, pokretne ili nepokretne imovine, bilo kupoprodajom, zakupom, najmom ili najmom s pravom kupnje, s opcijom otkupa ili bez opcije otkupa, kao i pružanja usluga ili izvođenja radova, izvršava se putem ugovora koji se sklapaju u ime Instrumenta, ako se provode izravno u okviru Instrumenta ili putem operacije.

2.   Postupci nabave usmjereni su na osiguravanje, s pomoću poštenog i otvorenog tržišnog natjecanja, najučinkovitijih nabava koje ispunjavaju zahtjeve operacija ili mjera pomoći.

3.   Pravila za izvršenje rashoda financiranih iz Instrumenta koja je Odbor donio na temelju članka 11. stavka 6. obuhvaćaju odredbe kojima se utvrđuju postupci nabave u skladu sa stavcima 1. i 2. ovog članka.

Članak 36.

Bespovratna sredstva

1.   Mjere pomoći mogu se provoditi putem bespovratnih sredstava dodijeljenih uz poziv za podnošenje prijedlogâ ili bez njega.

2.   Pravila koja je Odbor donio na temelju članka 11. stavka 6. za izvršenje rashoda koji se financiraju u okviru Instrumenta uključuju odredbe o dodjeli i provedbi bespovratnih sredstava, među ostalim u opravdanim slučajevima kada se bespovratna sredstva mogu dodijeliti bez poziva za podnošenje prijedlogâ. Tim se odredbama osigurava strog nadzor administratora tijekom provedbe bespovratnih sredstava i posebno vodi računa o kontrolama koje administrator primjenjuje u slučajevima izravnog upravljanja.

Članak 37.

Administrativni aranžmani za olakšavanje buduće nabave ili uzajamne potpore

1.   Instrument može sklapati administrativne aranžmane s državama članicama, institucijama, tijelima i agencijama Unije, kao i s trećim državama, međunarodnim organizacijama i regionalnim organizacijama i njihovim agencijama kako bi se olakšala buduća nabava ili financijski aspekti uzajamne potpore, ili oboje, na troškovno najučinkovitiji način.

2.   Administrativni aranžmani iz stavka 1.:

(a)

podliježu prethodnom savjetovanju s Odborom ako se sklapaju s državama članicama, institucijama Unije ili tijelima ili agencijama neke države članice Unije; ili

(b)

dostavljaju se Odboru na prethodno odobrenje ako se sklapaju s trećim državama, međunarodnim organizacijama ili regionalnim organizacijama.

3.   Administrativne aranžmane iz stavka 1. potpisuje odgovorni administrator ili, prema potrebi, odgovarajući zapovjednik operacije koji djeluje u ime Instrumenta i nadležna upravna tijela drugih stranaka iz stavka 1.

4.   Moguće je sklopiti okvirne ugovore kako bi se na troškovno najučinkovitiji način olakšala nabava. Okvirni ugovori podnose se Odboru na odobrenje prije nego što ih potpiše odgovorni administrator. Države članice i zapovjednici operacija mogu upotrebljavati okvirne ugovore ako to žele. Sklapanje okvirnih ugovora u okviru Instrumenta ne obvezuje države članice koje nisu njihove stranke da na temelju tih ugovora nabavljaju dobra i usluge.

Poglavlje 6.

Financijska izvješća, računovodstvena dokumentacija i revizija

Članak 38.

Redovita financijska izvješća Odboru

Svaki administrator, uz potporu odgovornog računovodstvenog službenika i odgovornih zapovjednikâ operacija, svaka tri mjeseca Odboru podnosi izvješće o izvršenju prihoda i rashoda koji se odnose na njegove odgovornosti od početka financijske godine, izvješće o novčanim tokovima i izvješće o odgovarajućem minimalnom depozitu.

Članak 39.

Računovodstvena dokumentacija

1.   Svaki računovodstveni službenik vodi računovodstvenu dokumentaciju doprinosa za koje je upućen poziv i izvršenih prijenosa sredstava koji su pod njegovom odgovornošću. Sastavlja i računovodstvenu dokumentaciju za rashode i prihode izvršene pod odgovornošću odgovarajućeg administratora.

2.   Računovodstveni službenik za operacije uz potporu zapovjednika operacija sastavlja godišnju računovodstvenu dokumentaciju za operacije i za mjere pomoći ili bilo koji njihov dio koji se provode putem operacija. Računovodstveni službenik za mjere pomoći uz potporu provedbenih subjekata sastavlja godišnju računovodstvenu dokumentaciju za mjere pomoći.

Članak 40.

Opća pravila koja se primjenjuju na kontrole

1.   Instrument, putem svojih predstavnika ili tijela za kontrolu ili reviziju koje može imenovati, provodi inspekcije na terenu operacija i provedbenih subjekata kako bi se osigurala propisna provedba pravila utvrđenih ovom Odlukom i odlukama Odbora te poštovanje odredaba ugovora koji su sklopljeni s provedbenim subjektima.

2.   Osobe odgovorne za reviziju prihoda i rashoda Instrumenta prije obavljanja svojih zadaća moraju dobiti dozvolu za pristup klasificiranim informacijama najmanje do razine „SECRET UE/EU SECRET” ili istovjetnu dozvolu države članice ili NATO-a, prema potrebi. Te osobe jamče poštovanje povjerljivosti informacija i zaštitu podataka za koje saznaju tijekom obavljanja svoje revizorske zadaće, u skladu s pravilima koja se primjenjuju na te informacije i podatke.

3.   Osobe odgovorne za reviziju prihoda i rashoda Instrumenta imaju pristup, bez odgode i bez prethodne najave, dokumentima i sadržajima svih nosača podataka koji se odnose na navedene prihode i rashode te pristup prostorijama u kojima se takvi dokumenti i dokazi čuvaju. Mogu izrađivati njihove preslike. Osobe koje su uključene u izvršavanje prihoda i rashoda Instrumenta pružaju administratorima i osobama odgovornima za reviziju navedenih prihoda i rashoda potrebnu pomoć pri obavljanju njihove zadaće.

4.   Ako se otkriju nepravilnosti koje uzrokuju financijski gubitak, Instrument u vezi s dotičnom operacijom, provedbenim subjektom ili dobavljačem poduzima potrebne korake kako bi se osigurao povrat ili nadoknada dotičnih iznosa.

Članak 41.

Unutarnja revizija Instrumenta

1.   Glavni tajnik Vijeća, na prijedlog administratora za operacije i nakon što obavijesti Odbor, imenuje unutarnjeg revizora i najmanje jednog zamjenika unutarnjeg revizora za operacije. Visoki predstavnik, na prijedlog administratora za mjere pomoći i nakon što obavijesti Odbor, imenuje unutarnjeg revizora za mjere pomoći.

2.   Unutarnji revizori imenuju se na razdoblje od četiri godine, koje je moguće obnoviti na ukupno razdoblje koje ne prelazi osam godina. Unutarnji revizori moraju imati potrebne profesionalne kvalifikacije i ponuditi dostatna jamstva u pogledu sigurnosti i neovisnosti. Unutarnji revizori ne smiju biti dužnosnik za ovjeravanje ni računovodstveni službenik te ne smiju sudjelovati u izradi financijskih izvještaja koji se odnose na Instrument.

3.   Svaki unutarnji revizor izvješćuje odgovornog administratora o postupanju s rizicima, i to donošenjem neovisnih mišljenja o kvaliteti sustava upravljanja i kontrole te donošenjem preporuka za promicanje dobrog financijskog upravljanja. Unutarnji revizori posebno su odgovorni za procjenu prikladnosti i djelotvornosti unutarnjih sustava upravljanja, kao i djelotvornosti relevantnih službi pri provedbi politika i ostvarivanju ciljeva s obzirom na rizike koji su s njima povezani.

4.   Unutarnji revizori obavljaju svoje zadaće u pogledu pitanja koja se odnose na njihove odgovornosti kad je riječ o svim službama koje sudjeluju u naplati prihoda Instrumenta ili u izvršenju njegovih rashoda.

5.   Svaki unutarnji revizor obavlja jednu ili više revizija tijekom financijske godine, prema potrebi, i izvješćuje odgovornog administratora. Odgovorni unutarnji revizor o svojim nalazima i preporukama obavješćuje zapovjednike operacija i prema potrebi provedbene subjekte. Svaki administrator, u vezi s pitanjima koja se odnose na njegove odgovornosti, osigurava da se poduzmu mjere na temelju preporuka revizora koje su rezultat revizija, među ostalim davanjem potrebnih uputa zapovjednicima operacija i provedbenim subjektima.

6.   Svaki administrator svake godine Odboru podnosi izvješće o obavljenoj unutarnjoj reviziji o pitanjima koja se odnose na njegove odgovornosti, pri čemu navodi broj i vrstu obavljenih unutarnjih revizija, opažanja i preporuke te način na koji su navedene preporuke provedene.

7.   Rad i izvješća unutarnjih revizora stavljaju se na raspolaganje kolegiju revizora osnovanom člankom 42. zajedno sa svim popratnim dokumentima koji se na njih odnose.

Članak 42.

Vanjska revizija Instrumenta

1.   Osniva se kolegij revizora. Kolegij revizora provodi reviziju prihoda i rashoda koji proizlaze iz provedbe ove Odluke u skladu s člankom 1. stavkom 2., kao i godišnju računovodstvenu dokumentaciju operacija i mjera pomoći.

2.   Odbor određuje potreban broj revizora i među kandidatima koje su predložile države članice imenuje članove kolegija revizora na razdoblje od najviše tri godine, koje se može jedanput obnoviti. Odbor može produljiti mandat članova za najviše šest mjeseci. Kandidati moraju biti članovi najvišeg nacionalnog revizorskog tijela države članice ili ih mora preporučiti to tijelo i moraju ponuditi odgovarajuća jamstva u pogledu sigurnosti i neovisnosti.

3.   Odbor može imenovati asistente članovima kolegija revizora na zahtjev kolegija revizora. Asistenti moraju ponuditi odgovarajuća jamstva u pogledu sigurnosti i neovisnosti. Odbor na zahtjev kolegija revizora može odobriti da kolegij revizora za vanjsku reviziju Instrumenta angažira kvalificiranu vanjsku potporu.

4.   Kolegij revizora tijekom financijske godine, kao i ex post, kontrolama na licu mjesta te kontrolom popratne dokumentacije provjerava da se rashodi financirani ili pretfinancirani putem Instrumenta izvršavaju u skladu s ovom Odlukom i pravilima koja su donesena na temelju članka 11. stavka 6., kao i, prema potrebi, u skladu s primjenjivim zakonodavstvom Unije i nacionalnim zakonodavstvom te načelima dobrog financijskog upravljanja, odnosno načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti, te provjerava primjerenost unutarnjih kontrola.

5.   Članove kolegija revizora i njihove asistente i dalje plaćaju njihova izvorna revizorska tijela; Instrument snosi troškove službenih putovanja u skladu s pravilima koja donosi Odbor, kao i troškove kvalificirane vanjske potpore.

6.   Članovi kolegija revizora i njihovi asistenti tijekom mandata:

(a)

ne traže i ne primaju upute ni od koga osim od Odbora; tijekom svojeg revizorskog mandata kolegij revizora i njegovi članovi u potpunosti su neovisni i imaju isključivu odgovornost za obavljanje vanjske revizije;

(b)

o svojoj zadaći izvješćuju samo Odbor.

7.   Kolegij revizora svake godine među svojim članovima bira predsjednika ili aktualnom predsjedniku produljuje mandat. Kolegij revizora donosi pravila koja se primjenjuju na revizije koje provode njegovi članovi, u skladu s najvišim međunarodnim standardima. Odobrava revizorska izvješća koja izrade njegovi članovi prije nego što se ona dostave administratorima i Odboru.

8.   Administratori ili osobe koje administratori imenuju mogu u svakom trenutku provoditi revizije rashoda koji se financiraju iz Instrumenta. Nadalje, Odbor na temelju prijedloga jednog od administratora ili države članice može u bilo kojem trenutku ad hoc imenovati dodatne vanjske revizore, čije zadaće i uvjete angažmana određuje.

Članak 43.

Podnošenje godišnje računovodstvene dokumentacije i realizacije proračuna

1.   Svaki računovodstveni službenik Instrumenta, s pomoću odgovornog administratora, do 15. svibnja nakon završetka financijske godine sastavlja i dostavlja kolegiju revizora nacrt godišnje računovodstvene dokumentacije Instrumenta u vezi s pitanjima koja se odnose na njegove odgovornosti. Računovodstveni službenik za operacije upotrebljava računovodstvenu dokumentaciju koju su dostavili zapovjednici operacija, uključujući računovodstvenu dokumentaciju mjera pomoći ili bilo kojeg njihova dijela koje je provela operacija. Računovodstveni službenik za mjere pomoći upotrebljava računovodstvenu dokumentaciju koju su dostavili provedbeni subjekti. Svaki računovodstveni službenik do istog datuma Odboru dostavlja informacije o proračunskom višku za tu financijsku godinu za svaku glavu proračuna za koju je odgovoran. Svaki administrator Odboru podnosi godišnje izvješće o radu u vezi s pitanjima koja se odnose na njegove odgovornosti.

2.   Kolegij revizora na temelju provedene revizije, među ostalim putem kvalificirane vanjske potpore iz članka 42. stavka 3., svakom računovodstvenom službeniku i svakom zapovjedniku operacije do 15. srpnja dostavlja revizijske nalaze o računovodstvenoj dokumentaciji svakog od njih.

3.   Svaki računovodstveni službenik, s pomoću odgovornog administratora, do 30. rujna Odboru podnosi završnu revidiranu računovodstvenu dokumentaciju Instrumenta u vezi s pitanjima koja se odnose na njegove odgovornosti.

4.   Kolegij revizora do 30. rujna nakon završetka financijske godine Odboru dostavlja revizorsko izvješće , uključujući revizorsko mišljenje. Odbor pregledava revizorsko izvješće, revizorsko mišljenje i godišnju računovodstvenu dokumentaciju radi davanja razrješnice svakom administratoru i svakom zapovjedniku operacije.

5.   Popratni dokumenti za godišnju računovodstvenu dokumentaciju Instrumenta čuvaju se pet godina od datuma davanja odgovarajuće razrješnice. Kada je određena operacija završena, zapovjednik operacije osigurava da se administratoru za operacije dostavi sva popratna dokumentacija, uključujući onu o provedbi bilo koje mjere pomoći ili bilo kojeg njezina dijela koji su provedeni putem operacije.

6.   Odbor odlučuje o unošenju realizacije proračuna za financijsku godinu za koju je računovodstvena dokumentacija odobrena u proračun za sljedeću financijsku godinu, u obliku prihoda ili rashoda, ovisno o okolnostima. Međutim, Odbor prije odobrenja računovodstvene dokumentacije, nakon što primi revizorsko mišljenje kolegija revizora može odlučiti unijeti procjenu realizacije proračuna. Odgovorni administrator podnosi potrebne izmjene proračuna uzimajući u obzir prijenos sredstava.

7.   Ako nadoknadu nije moguće u cijelosti izvršiti odbitkom od doprinosa koji se duguju Instrumentu, saldo realizacije proračuna isplaćuje se dotičnim državama članicama prema ključu BND-a za godinu nadoknade.

GLAVA III.

POSEBNA PRAVILA KOJA SE PRIMJENJUJU NA OPERACIJE

Poglavlje 7.

Zajednički troškovi i troškovi koje snose države

Članak 44.

Definicija zajedničkih troškova i razdobljâ prihvatljivosti

1.   Instrument snosi zajedničke troškove navedene u Prilogu III. tijekom pripremne faze operacije, koja traje od odobrenja koncepta za upravljanje krizama do imenovanja zapovjednika operacije. U posebnim okolnostima, nakon savjetovanja s PSO-om Odbor može produljiti razdoblje u kojemu te troškove snosi Instrument.

2.   Tijekom aktivne faze operacije, koja traje od datuma imenovanja zapovjednika operacije do dana kada stožer operacije prestane sa svojim aktivnostima, Instrument kao zajedničke troškove snosi:

(a)

zajedničke troškove navedene u Prilogu IV. dijelu A;

(b)

zajedničke troškove navedene u Prilogu IV. dijelu B, ako Vijeće tako odluči;

(c)

zajedničke troškove navedene u Prilogu IV. Dijelu C, ako to zahtijeva zapovjednik operacije i ako to Odbor odobri.

3.   Zajednički troškovi operacije uključuju i rashode potrebne za njezino zaključenje, kako su navedeni u Prilogu V.

4.   Operacija Unije zaključena je kada oprema i infrastruktura koje su zajednički financirane za tu operaciju ostvare svoju konačnu namjenu i kada se odobri računovodstvena dokumentacija operacije.

5.   Zajednički troškovi ograničeni su na povećane troškove, odnosno troškove koji nisu oni koje bi u svakom slučaju snosila jedna ili više država članica doprinositeljica ili trećih država doprinositeljica, institucija Unije ili međunarodna organizacija, neovisno o organizaciji operacije Unije.

6.   Vijeće u odlukama o uspostavljanju ili produljenju operacija može utvrditi da se neki povećani troškovi, osim onih koji su u tom trenutku određeni kao zajednički troškovi, smatraju zajedničkim troškovima dotične operacije.

7.   Uz svoje ovlasti iz stavka 2. točke (b) Odbor može u svakom pojedinačnom slučaju odlučiti da se, s obzirom na posebne okolnosti, određeni povećani troškovi koji nisu troškovi navedeni u prilozima od II. do V. smatraju zajedničkim troškovima dotične operacije.

Članak 45.

Vježbe

1.   Zajednički troškovi vježbi Unije financiraju se putem Instrumenta uz poštovanje pravila i postupaka koji su slični onima za operacije kojima doprinose sve države članice osim Danske.

2.   Navedeni zajednički troškovi vježbi sastoje se najprije od povećanih troškova za mobilne ili fiksne stožere, a zatim od povećanih troškova koji Uniji nastanu zbog mogućnosti korištenja zajedničkom imovinom i kapacitetima NATO-a koji su stavljeni na raspolaganje za određenu vježbu.

3.   Zajednički troškovi za vježbe ne uključuju troškove povezane sa sljedećim:

(a)

kapitalnim akvizicijama, uključujući one koji se odnose na zgrade, infrastrukturu i opremu;

(b)

planiranjem i pripremnom fazom vježbi, osim ako ih je odobrio Odbor;

(c)

prijevozom, vojarnama i smještajem snaga.

Članak 46.

Referentni iznos za operaciju

Svaka odluka Vijeća o uspostavljanju ili produljenju operacije sadrži referentni iznos za zajedničke troškove navedene operacije. Administrator za operacije procjenjuje, posebno uz pomoć Vojnog stožera EU-a i, ako je on na dužnosti, zapovjednika operacije, iznos koji se smatra potrebnim za pokrivanje zajedničkih troškova operacije u planiranom razdoblju. Administrator za operacije dostavlja predloženi iznos predsjedništvu Vijeća kako bi ga pripremno tijelo Vijeća odgovorno za preispitivanje nacrta odluke moglo preispitati. Članovi Odbora pozivaju se na rasprave navedenog tijela o referentnom iznosu.

Članak 47.

Nadoknada pretfinanciranja

1.   Država članica, treća država ili, prema potrebi, međunarodna organizacija koju je Vijeće ovlastilo da pretfinancira dio zajedničkih troškova pojedine operacije može ostvariti nadoknadu od Instrumenta tako da zahtjev s priloženim potrebnim popratnim dokumentima uputi administratoru za operacije najkasnije dva mjeseca nakon dana završetka dotične operacije.

2.   Nijedan zahtjev za nadoknadu ne može se uvažiti ako ga nisu odobrili zapovjednik operacije, ako je još na dužnosti, i administrator za operacije.

3.   Ako je zahtjev za nadoknadu koji je podnijela država članica doprinositeljica ili treća država odobren, on se može odbiti od sljedećeg poziva na dodjelu doprinosâ koji toj državi uputi administrator za operacije.

4.   Ako u trenutku odobrenja zahtjeva nije predviđen nikakav poziv na dodjelu doprinosâ ili ako bi odobreni zahtjev za nadoknadu premašio predviđeni doprinos, iznos koji se treba nadoknaditi administrator za operacije plaća u roku od 30 dana, vodeći računa o novčanom toku Instrumenta i o potrebama financiranja zajedničkih troškova dotične operacije.

5.   Nadoknada se u skladu s ovom Odlukom duguje čak i ako je planirana operacija otkazana.

6.   Nadoknada uključuje prihod od kamata na iznos koji je stavljen na raspolaganje putem pretfinanciranja.

Članak 48.

Upravljanje u okviru Instrumenta rashodima koji nisu uključeni u zajedničke troškove (troškovi koje snose države)

1.   Odbor može, na temelju prijedloga administratora za operacije kojemu pritom pomaže zapovjednik operacije ili na temelju prijedloga države članice, odlučiti da se administrativno upravljanje određenim rashodima koji su povezani s operacijom („troškovi koje snose države”), iako ostaju u odgovornosti države članice na koju se odnose, povjeri Instrumentu.

2.   Odbor u svojoj odluci može ovlastiti zapovjednika operacije da, u ime država članica koje operaciji doprinose u pogledu osoblja i imovine te, prema potrebi, u ime trećih strana, sklopi ugovore za nabavu usluga i materijala koje treba financirati kao troškove koje snose države.

3.   Odbor u svojoj odluci utvrđuje aranžmane upravljanja troškovima koje snose države, među ostalim kad je riječ o pretfinanciranju i, prema potrebi, trajanju ovlaštenja za zapovjednika operacije.

4.   Instrument vodi računovodstvenu dokumentaciju o troškovima koje snose države, a koji su mu povjereni, i koji su nastali svakoj državi članici te, prema potrebi, trećoj strani. Administrator za operacije svaki mjesec šalje svakoj državi članici i, prema potrebi, navedenim trećim stranama izvještaj o rashodima koje snose ili koje je napravilo njihovo osoblje tijekom prethodnog mjeseca i upućuje poziv da se za navedene rashode uplate potrebna sredstva. Države članice i, prema potrebi, navedene treće strane plaćaju tražena sredstva Instrumentu u roku od 30 dana od slanja poziva za uplatu sredstava.

Članak 49.

Upravljanje u okviru Instrumenta pretfinanciranjem i rashodima koji nisu uključeni u zajedničke troškove radi olakšavanja početnog razmještanja snaga određene operacije

1.   Odbor može, ako konkretne operativne okolnosti to zahtijevaju, na temelju prijedloga administratora za operacije kojemu pritom pomaže zapovjednik operacije ili na temelju prijedloga države članice, odlučiti da se pretfinanciranje i administrativno upravljanje određenim rashodima koji su povezani s određenom operacijom, iako ostaju odgovornost države članice na koju se odnose, povjere Instrumentu kako bi se olakšalo početno razmještanje snaga u određenu operaciju prije nego što bude potvrđeno koje će države članice doprinijeti operaciji u pogledu osoblja ili imovine.

2.   Upravljanje navedenim troškovima provodi se u okviru postojećih sredstava i resursa, a početni izdaci ograničavaju se na 20 % referentnog iznosa. Odbor u tom slučaju u odluci navodi aranžmane pretfinanciranja i nadoknade iznosa obuhvaćenih pretfinanciranjem koje izvršavaju države članice i treće strane koje će operaciji doprinijeti u pogledu osoblja ili imovine.

Članak 50.

Zajednički troškovi nastali u pripremi za operacije ili u nastavku na njih ili koji nisu izravno povezani s određenom operacijom

Administrator za operacije obavlja zadaće dužnosnika za ovjeravanje za rashode koji pokrivaju zajedničke troškove nastale u pripremnoj fazi i nakon završetka aktivne faze operacija, kao i zajedničke troškove koji se ne mogu izravno povezati s određenom operacijom.

Članak 51.

Zajednički troškovi tijekom aktivne faze operacije

1.   Zapovjednik operacije obavlja zadaće dužnosnika za ovjeravanje za rashode koji pokrivaju zajedničke troškove nastale tijekom aktivne faze operacije kojom zapovijeda.

2.   Odstupajući od članka 17. stavka 6., donošenjem referentnog iznosa od strane Vijeća administratoru za operacije i zapovjedniku operacije daje se pravo da, svaki u svojem području nadležnosti, preuzmu obvezu za troškove dotične operacije i njihovo plaćanje, do razine od 30 % referentnog iznosa, osim ako Vijeće utvrdi drugi postotak.

3.   Odbor, na temelju prijedloga administratora za operacije ili zapovjednika operacije i uzimajući u obzir operativnu potrebu i hitnost, može odlučiti da je moguće preuzeti obveze za dodatne rashode i, prema potrebi, platiti ih. Ova iznimka više se ne primjenjuje nakon donošenja proračuna za dotičnu operaciju.

4.   Tijekom razdoblja prije donošenja proračuna za operaciju administrator za operacije i zapovjednik operacije ili njegov predstavnik svaki mjesec izvješćuju Odbor, svaki od njih o pitanjima iz svojeg djelokruga, u pogledu rashoda koji su prihvatljivi kao zajednički troškovi te operacije. Odbor, na temelju prijedloga administratora za operacije, zapovjednika operacije ili države članice, može izdavati smjernice za izvršenje rashoda tijekom tog razdoblja.

5.   Tijekom tri mjeseca od pokretanja operacije zapovjednik operacije može, ako smatra da je to potrebno za pravilno vođenje operacije, izvršavati prijenose odobrenih sredstava između članaka i poglavlja u glavi namijenjenoj toj operaciji. O tome obavješćuje administratora za operacije i Odbor.

6.   Odstupajući od članaka 17. stavka 6., u slučaju neposredne opasnosti za život osoblja uključenog u operaciju Unije zapovjednik te operacije može izvršiti rashode potrebne za spašavanje života navedenog osoblja koji premašuju odobrena sredstva koja su unesena u proračun. O tome što je prije moguće obavješćuje administratora za operacije i Odbor. U tom slučaju administrator za operacije, u suradnji sa zapovjednikom operacije, predlaže prijenose koji su potrebni za financiranje tog neočekivanog rashoda. Ako dostatno financiranje za takav rashod nije moguće osigurati prijenosom, administrator za operacije predlaže izmjenu proračuna.

Poglavlje 8.

Upravljanje sredstvima i imovinom

Članak 52.

Konačna namjena zajednički financirane opreme i infrastrukture

1.   Odbor, na prijedlog administratora za operacije, odobrava stopu amortizacije za opremu i drugu imovinu za sve operacije. Ako operativne okolnosti to zahtijevaju i nakon odobrenja Odbora, zapovjednik operacije može primijeniti drugu stopu amortizacije.

2.   S ciljem zaključenja operacije, zapovjednik operacije predlaže Odboru konačnu namjenu zajednički financirane opreme i infrastrukture za tu operaciju.

3.   Administrator za operacije upravlja opremom i infrastrukturom koja preostane nakon završetka aktivne faze operacije, s ciljem pronalaženja njihove konačne namjene, ako je to potrebno.

4.   Konačnu namjenu zajednički financirane opreme i infrastrukture odobrava Odbor, uzimajući u obzir operativne potrebe i financijske kriterije. Konačna namjena može biti:

(a)

da se infrastruktura putem Instrumenta proda ili prenese zemlji domaćinu, državi članici ili trećoj strani;

(b)

da se oprema putem Instrumenta proda državi članici, zemlji domaćinu ili trećoj strani ili da je Instrument, država članica ili takva treća strana uskladište i održavaju radi korištenja u nekoj budućoj operaciji.

5.   U slučaju prodaje oprema i infrastruktura prodaju se po tržišnoj vrijednosti ili, ako se tržišna vrijednost ne može odrediti, po poštenoj i razumnoj cijeni, vodeći računa o posebnim lokalnim uvjetima.

6.   Prodaja ili prijenos zemlji domaćinu ili trećoj strani provodi se u skladu s relevantnim sigurnosnim pravilima koja su na snazi.

7.   Ako je odlučeno da Instrument zadrži zajednički financiranu opremu za određenu operaciju, države članice doprinositeljice mogu zatražiti financijsku nadoknadu od drugih država članica osim Danske. Odbor donosi odgovarajuće odluke, bez sudjelovanja Danske, na temelju prijedloga administratora za operacije.

Članak 53.

Zajednički potpis za plaćanja

Za sva plaćanja iz fondova kojima upravlja Instrument za operacije odnosno mjere pomoći ili bilo koji njihov dio koji su provedeni putem operacija potreban je zajednički potpis dužnosnika za ovjeravanje i računovodstvenog službenika za operacije ili računovodstvenog službenika u operaciji.

Članak 54.

Računovodstvo

1.   Svaki zapovjednik operacije vodi računovodstvenu dokumentaciju o prijenosima sredstava iz Instrumenta, rashodima za koje je preuzeo obveze i plaćanjima koja je izvršio te o primljenim prihodima, kao i popis pokretne imovine financirane iz proračuna Instrumenta i upotrijebljene za operaciju kojom zapovijeda.

2.   Svaki zapovjednik operacije računovodstvenom službeniku za operacije redovito dostavlja računovodstvenu dokumentaciju i popis imovine iz stavka 1. Konkretno, svaki zapovjednik operacije računovodstvenom službeniku za operacije do 31. ožujka nakon završetka financijske godine ili u roku od četiri mjeseca od završetka operacije kojom zapovijeda, ovisno o tome što je prije, dostavlja informacije potrebne za utvrđivanje godišnje računovodstvene dokumentacije za zajedničke troškove, troškove koje snose države i mjere pomoći ili bilo koji njihov dio koji su provedeni putem operacije, kao i izvješće o aktivnostima.

3.   Detaljna pravila o utvrđivanju i dostavi računovodstvene dokumentacije i popisa imovine operacija navode se u odluci Odbora o utvrđivanju pravila za izvršenje rashoda financiranih iz Instrumenta u skladu s člankom 11. stavkom 6. i u računovodstvenim smjernicama i pravilima koje utvrđuje računovodstveni službenik za operacije.

Članak 55.

Revizija

Svaki zapovjednik operacije administratoru za operacije i revizorima koji djeluju u okviru Instrumenta daje potpuni pristup operaciji kojom zapovijeda, među ostalim prostorijama, informacijama i podacima.

GLAVA IV.

POSEBNA PRAVILA KOJA SE PRIMJENJUJU NA MJERE POMOĆI

Poglavlje 9.

Ciljevi, načela i postupci za donošenje mjera pomoći

Članak 56.

Ciljevi i načela

1.   Glavni ciljevi mjera pomoći su:

(a)

jačanje kapaciteta povezanih s vojnim i obrambenim pitanjima te otpornosti trećih država i regionalnih i međunarodnih organizacija;

(b)

brz i djelotvoran doprinos vojnom odgovoru trećih država te regionalnih i međunarodnih organizacija u kriznoj situaciji;

(c)

djelotvoran i učinkovit doprinos sprečavanju sukoba, stabilizaciji i konsolidaciji mira, među ostalim u kontekstu operacija sa zadaćama osposobljavanja, savjetovanja i mentorstva u sigurnosnom sektoru, kao i u drugim situacijama prije ili poslije sukoba;

(d)

podupiranje suradnje u području sigurnosti i obrane između Unije i treće države ili regionalne ili međunarodne organizacije.

2.   Mjere pomoći temelje se na sljedećim načelima:

(a)

moraju biti u skladu s politikama i ciljevima vanjskog djelovanja Unije usmjerenog na izgradnju mira, sprečavanje sukoba i jačanje međunarodne sigurnosti;

(b)

moraju biti u skladu s pravom te politikama i strategijama Unije, osobito sa strateškim okvirom EU-a za potporu reformi sigurnosnog sektora i s integriranim pristupom vanjskim sukobima i krizama, Strateškim pristupom EU-a o ženama, miru i sigurnosti, kao i s relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda;

(c)

njima se moraju poštovati obveze Unije i njezinih država članica na temelju međunarodnog prava, a osobito međunarodnog prava o ljudskim pravima i humanitarnog prava;

(d)

njima se ne smije dovoditi u pitanje poseban karakter sigurnosne i obrambene politike države članice i ne smiju biti u suprotnosti sa sigurnosnim i obrambenim interesima Unije i njezinih država članica.

3.   Svim mjerama pomoći koje uključuju izvoz ili prijenos robe sa Zajedničkog popisa robe vojne namjene Unije poštuju se načela utvrđena Zajedničkim stajalištem 2008/944/ZVSP i ne dovodi se u pitanje postupak koji države članice trebaju provoditi u odnosu na takav izvoz ili prijenos u skladu s tim Zajedničkim stajalištem, među ostalim u pogledu procjene. Osim toga, takvim se mjerama pomoći ne utječe na diskrecijsko pravo država članica u odnosu na politiku prijenosa unutar Unije i izvoza vojne opreme.

4.   Prijedlozima za mjere pomoći prilaže se procjena Visokog predstavnika, koja sadrži analizu osjetljivosti na sukobe i konteksta, procjenu rizika i učinka te odgovarajuće zaštitne mjere, kontrole, ublažavajuće i dodatne elemente te aranžmane za praćenje i evaluaciju, u skladu s člankom 9. stavkom 3. te načelima iz stavka 2. ovog članka. Radi osiguravanja potrebne djelotvornosti i dosljednosti takva analiza i procjena trebale bi se, ako je to moguće, temeljiti na iskustvu koje su subjekti Unije stekli na terenu. Redovita izvješća Visokog predstavnika PSO-u iz članka 63. o provedbi mjera pomoći također obuhvaćaju pitanja iz ovog stavka.

Članak 57.

Pripremna faza

1.   Visoki predstavnik ili država članica mogu Vijeću podnijeti konceptualan sažetak u kojem se opisuje moguća mjera pomoći, uključujući njezino područje primjene, trajanje, vrste djelovanjâ i potencijalne provedbene subjekte, te preliminarnu analizu osjetljivosti na sukobe, konteksta i rizika zajedno s početnim razmatranjima za procjenu učinka, kao i zaštitnim mjerama i mjerama ublažavanja, koje je potrebno dodatno razraditi u prijedlogu kako je navedeno u članku 59.

2.   Pri odobravanju konceptualnog sažetka Vijeće može odobriti mjere koje treba financirati u okviru Instrumenta za pripremu moguće mjere pomoći.

3.   Ako je mogućom mjerom pomoći obuhvaćena opskrba vojnom opremom ili platformama namijenjenima za primjenu smrtonosne sile, kako je navedeno u članku 5. stavku 3., konceptualan sažetak uključuje početni procijenjeni trošak te mjere. Država članica koja se namjerava suzdržati od donošenja mjere i dati formalnu izjavu u skladu s člankom 31. stavkom 1. drugim podstavkom UEU-a trebala bi tu namjeru navesti u pisanom priopćenju Vijeću pravodobno nakon predstavljanja konceptualnog sažetka. U toj komunikaciji može navesti i druge mjere pomoći kojima umjesto toga želi doprinijeti.

4.   U skladu s člankom 3. stavkom 2. Odluke 2010/427/EU, pri pripremi konceptualnih sažetaka i naknadnih prijedloga Visokog predstavnika za mjere pomoći ESVD se savjetuje s relevantnim službama Komisije kako bi se osigurala potrebna koherentnost politika Unije u skladu s člankom 8.

Članak 58.

Hitne mjere

1.   Ako je to potrebno zbog hitnosti situacije, Vijeće do donošenja odluke o mjeri pomoći može odobriti potrebne hitne mjere koje će se financirati u okviru Instrumenta, uzimajući u obzir metodologiju rizika i zaštitnih mjera utvrđenu u skladu s člankom 9. stavkom 3. Hitne mjere i procijenjeni troškovi tih mjera mogu se utvrditi u konceptualnom sažetku u kojem se navodi moguća mjera pomoći ili u prijedlogu za uspostavu mjere pomoći u skladu s člankom 57. odnosno člankom 59. stavkom 1.

2.   Hitne mjere ne uključuju opskrbu opremom iz članka 5. stavka 3.

3.   Odstupajući od članka 17. stavka 6. odobrenjem Vijeća za hitne mjere daje se pravo administratoru za mjere pomoći da preuzme obvezu za troškove dotične hitne mjere do odobrenog iznosa troška te ih plati.

Članak 59.

Mjere pomoći

1.   Odluke o utvrđivanju mjera pomoći donosi Vijeće na prijedlog ili iz članka 6., na zahtjev budućeg korisnika.

2.   U svakoj odluci Vijeća kojom se uspostavlja mjera pomoći navodi se njezin korisnik, ciljevi, područje primjene, trajanje, vrsta pomoći koju treba pružiti te financijski referentni iznos za pokrivanje procijenjenih troškova njezine provedbe. Ako je to primjenjivo, imenuje provedbene subjekte ili primatelje bespovratnih sredstava dodijeljenih bez poziva za podnošenje prijedlogâ u skladu s člankom 36. U odluci se utvrđuju kontrole i jamstva koja se zahtijevaju od korisnika ili, ako je to primjenjivo, provedbenog subjekta, kao i potrebne odredbe o praćenju i evaluaciji, u skladu s metodologijom rizika i zaštitnih mjera utvrđenom u skladu s člankom 9. stavkom 3. Također sadržava odredbe o suspenziji i ukidanju mjere, u skladu s člankom 64.

3.   Mjere pomoći mogu biti u obliku posebne mjere ili općeg programa za potporu usmjerenog na određeno zemljopisno područje ili temu. Odlukom Vijeća o uspostavi općeg programa utvrđuje se područje primjene djelovanja prihvatljivih u okviru tog programa. Mjere pomoći mogu biti višegodišnje.

4.   Sredstva u okviru mjera pomoći mogu uključivati dodjele potrebne za daljnje postupanje, njihovo praćenje, evaluaciju, reviziju, komunikaciju i vidljivost.

5.   Mjere pomoći za opskrbu vojnom opremom ili platformama namijenjenima za primjenu smrtonosne sile, kako je navedeno u članku 5. stavku 3., ne uključuju druge elemente ni oblike potpore. Nijedna mjera pomoći ne upotrebljava se za opskrbu elementima koji nisu u skladu s pravom Unije ili međunarodnim obvezama Unije ili svih država članica.

6.   Mjere pomoći u obliku općeg programa ne uključuju nabavu opreme ili platformi iz članka 5. stavka 3.

7.   Potpora za svako djelovanje u okviru općeg programa slijedi nakon zahtjeva korisnika i za nju je potrebno da je prethodno ispita i odobri PSO-a u skladu s uvjetima utvrđenima u odluci Vijeća o uspostavi općeg programa.

Članak 60.

Provedba mjere pomoći u okviru operacije

1.   Vijeće može odlučiti da se određena mjera pomoći u potpunosti ili djelomično provede putem operacije, u skladu sa zahtjevima iz članka 59. stavka 2. U slučaju djelomične provedbe u toj se odluci navode posebna djelovanja koja se trebaju provesti putem operacije i povezani financijski iznos.

2.   Ako Vijeće donese odluku iz stavka 1., ono odlučuje o potrebnim izmjenama mandata dotične operacije.

Članak 61.

Ugovori s provedbenim subjektima

1.   Administrator za mjere pomoći osigurava provedbu potrebnih procjena kapaciteta provedbenih subjekata iz članka 66., osobito u pogledu financijskog upravljanja. Te se procjene odnose na izvršenje rashoda financiranih u okviru Instrumenta u skladu s člankom 67. i upravljanje imovinom koja se financira u okviru Instrumenta u skladu s člankom 68.

2.   Administrator za mjere pomoći zahtijeva da provedbeni subjekti dostave potrebne dokumente, uključujući izvješća o provedbi, računovodstvenu dokumentaciju, izjave o upravljanju i sažetke revizorskih izvješća.

3.   Administrator za mjere pomoći obavješćuje Odbor o rezultatima procjena iz stavka 1. i o ugovorima koje treba sklopiti s provedbenim subjektima. Svaki član Odbora može zatražiti dodatne informacije o takvim procjenama i ugovorima.

4.   Administrator za mjere pomoći, djelujući u ime Instrumenta, sklapa ugovore s provedbenim subjektima.

Članak 62.

Aranžmani s korisnicima

1.   Visoki predstavnik dogovara potrebne aranžmane s korisnikom kako bi se osigurala usklađenost sa zahtjevima i uvjetima koje je Vijeće utvrdilo u vezi s mjerama pomoći, u skladu s člancima 56. i 59. uključujući, prema potrebi, one koji se odnose na upravljanje i korištenje imovinom koja se financira u okviru Instrumenta te potrebne kontrole imovine.

2.   Aranžmani u skladu sa stavkom 1. uključuju odredbe, u skladu s uvjetima mjere pomoći ili bilo kojom relevantnom odlukom Vijeća ili Odbora, među ostalim o zaštitnim mjerama, radi osiguravanja:

(a)

pravilne i učinkovite upotrebe imovine u svrhe za koje je predviđena;

(b)

dostatnog održavanja imovine, kako bi se osigurala njezina upotrebljivost i operativna dostupnost tijekom njezina vijeka trajanja;

(c)

da se imovina neće izgubiti ili prenijeti bez suglasnosti Odbora osobama ili subjektima koji nisu utvrđeni u aranžmanima na kraju njezina trajanja ili po isteku ili ukidanju mjere pomoći;

(d)

usklađenost s bilo kojim drugim zahtjevima koje je utvrdilo Vijeće.

3.   Visoki predstavnik pravodobno obavješćuje Vijeće o aranžmanima iz stavka 1.

4.   Aranžmanima iz stavka 1. ne dovodi se u pitanje bilo koji daljnji uvjet koji država članica može nametnuti pri izdavanju dozvole za izvoz u skladu sa Zajedničkim stajalištem 2008/944/ZVSP.

5.   U slučaju mjera pomoći u obliku općeg programa administrator za mjere pomoći može s korisnikom sklopiti sporazum o financiranju na temelju takvog programa. Administrator za mjere pomoći obavješćuje Odbor o takvim sporazumima koje treba sklopiti. Svaki član Odbora može zatražiti dodatne informacije o takvim sporazumima.

Članak 63.

Izvješćivanje i daljnji postupci

Visoki predstavnik PSO-u dvaput godišnje, ili kada PSO to zatraži, podnosi izvješće o provedbi mjera pomoći. Takva izvješća obuhvaćaju političke, operativne i financijske aspekte mjere pomoći. Oni uključuju procjenu njezina učinka te upravljanje i upotrebu imovine, kao i ažurirane podatke o analizi osjetljivosti na sukobe i konteksta te procjeni rizika i učinka.

Članak 64.

Suspenzija i ukidanje mjera pomoći

1.   Svaka odluka Vijeća o mjeri pomoći uključuje sljedeće odredbe o suspenziji i ukidanju mjere, ne dovodeći u pitanje nadležnosti tijela država članica u pogledu suspenzije izvoznih dozvola ako je takva dozvola potrebna:

(a)

PSO može odlučiti potpuno ili djelomično suspendirati provedbu mjere pomoći na zahtjev države članice ili Visokog predstavnika u sljedećim slučajevima:

i.

ako korisnik krši svoje obveze prema međunarodnom pravu, posebno u pogledu ljudskih prava i međunarodnoga humanitarnog prava, ili ako ne ispunjava obveze preuzete u okviru aranžmana iz članka 62.;

ii.

ako je ugovor s provedbenim subjektom suspendiran ili raskinut zbog kršenja njegovih obveza iz ugovora;

iii.

ako situacija u zemlji ili području od interesa više ne omogućuje provedbu mjere istodobno osiguravajući dostatna jamstva;

iv.

ako provedba mjere više ne služi njezinim ciljevima ili više nije u interesu Unije;

(b)

U hitnim i iznimnim slučajevima do odluke PSO-a Visoki predstavnik može privremeno u cijelosti ili djelomično suspendirati provedbu mjere pomoći.

2.   PSO može Vijeću preporučiti ukidanje mjere pomoći.

Članak 65.

Suspenzija i raskid ugovora s provedbenim subjektima

Administrator može suspendirati ili raskinuti ugovor sklopljen u skladu s člankom 61. ako provedbeni subjekt krši svoje ugovorne obveze. Administrator odmah nakon suspenzije ugovora obavješćuje Odbor. Administrator pravodobno prije raskida ugovora obavješćuje Odbor. Do raskida svaki član Odbora može zatražiti dodatne informacije i raspravu u Odboru u vezi s mogućim posljedicama raskida za dotičnu mjeru pomoći.

Poglavlje 10.

Kontrole rashoda i imovine koji se financiraju u okviru Instrumenta i povjeravaju provedbenim subjektima

Članak 66.

Procjena kapacitetâ provedbenih subjekata za izvršenje rashoda koji se financiraju u okviru Instrumenta

1.   Ako je izvršenje rashoda povjereno provedbenim subjektima, administrator osigurava da oni pružaju razinu zaštite financijskih interesa Instrumenta jednaku onoj koja se pruža kada Instrument izravno sâm izvršava rashode.

2.   U tu svrhu, prije potpisivanja ugovorâ iz članka 61., administrator provodi procjenu kako bi se osiguralo da se sustavima, pravilima i postupcima provedbenih subjekata u razumnoj mjeri pruži jamstvo da će ispunjavati uvjete navedene u tim ugovorima u skladu s člancima 67. i 68.

3.   Procjena iz stavka 2. provodi se proporcionalno i uzimajući u obzir uključene financijske rizike.

4.   Provedbeni subjekti koje je administrator procijenio u skladu sa stavkom 2. imaju obvezu bez odgode ga obavijestiti o svim znatnim izmjenama svojih pravila, sustava ili postupaka.

5.   Ako je provedbeni subjekt dobio pozitivnu ocjenu u skladu sa stavkom 2., može primijeniti pravila koja se primjenjuju na izvršenje vlastitih rashoda.

6.   Ako provedbeni subjekti samo djelomično ispunjavaju zahtjeve procjene iz stavka 2. ovog članka, administrator poduzima odgovarajuće korektivne mjere kojima se osigurava zaštita interesa Instrumenta. Te se mjere navode u relevantnim ugovorima iz članka 61.

7.   Instrument se može u cijelosti ili djelomično oslanjati na procjene Komisije ili drugih subjekata, ako je to primjenjivo, u mjeri u kojoj administrator smatra da te procjene ispunjavaju zahtjeve utvrđene u provedbenim pravilima koje je donio Odbor u skladu s člankom 11. stavkom 6. U tu svrhu Instrument promiče priznavanje međunarodno prihvaćenih standarda ili međunarodnih najboljih praksi.

8.   Administrator ne provodi procjenu ministarstava ili vladinih odjela država članica ako su imenovani kao provedbeni subjekti. Administrator može odlučiti ne provesti procjenu:

(a)

agencija i tijelâ Unije;

(b)

drugih javnopravnih tijela i agencija država članica;

(c)

trećih država ili javnopravnih tijela i agencija koje su one odredile.

9.   Ako se u skladu sa stavkom 8. ne provede procjena, administrator poduzima sve potrebne mjere kako bi se osiguralo dobro financijsko upravljanje Instrumentom, uključujući dostatnu zaštitu njegovih financijskih interesa. On na provedbene subjekte može primijeniti primjerene kontrole i osigurati poštovanje financijskih i računovodstvenih pravila i postupaka istovjetnih onima iz Instrumenta.

10.   Administrator obavješćuje Odbor o rezultatima procjene kako bi se razmotrili eventualni daljnji koraci koje treba poduzeti. Ako se kapaciteti za izvršenje rashoda u okviru Instrumenta ne mogu potvrditi, administrator navodi sve druge načine za provedbu mjere. Prema potrebi, administrator razmatra načine rješavanja posebnih ograničenja u vezi s kapacitetima mogućih provedbenih subjekata, u skladu sa stavkom 6.

Članak 67.

Standardne odredbe u ugovorima s provedbenim subjektima

1.   U ugovorima sklopljenima s provedbeni subjekti u skladu s člankom 61. za izvršenje rashoda koji se financiraju u okviru Instrumenta poštuju se ciljevi i načela utvrđeni u članku 56. stavcima 1. i 2. te zahtjevi iz članka 59. Takvi ugovori uključuju detaljne aranžmane kojima se osigurava zaštita interesa Instrumenta, odnosno da je izvršenje usmjereno na operativnu učinkovitost pri ispunjavanju ciljeva mjere pomoći i usklađenost s načelima dobrog financijskog upravljanja, odnosno načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti. Administrator za mjere pomoći zahtijeva da provedbeni subjekti, ako je to primjenjivo, osiguraju da podugovaratelji poštuju te ciljeve i načela, kao i one navedene u članku 33. stavku 2. točki (c).

2.   Osim toga, ugovori sklopljeni s provedbenim subjektima uključuju posebne odredbe kako bi se osiguralo:

(a)

da se imovina financirana sredstvima iz Instrumenta, ako postoji, nabavlja u skladu s primjenjivim pravom Unije o javnoj nabavi ili s pravilima koja se smatraju jednakovrijednima onima koja je Odbor na temelju članka 11. stavka 6. donio za izravnu nabavu od strane Instrumenta;

(b)

da se upotrebljava računovodstveni sustav koji pravodobno pruža točne, potpune i pouzdane informacije;

(c)

da se djelotvornim i učinkovitim sustavom unutarnje kontrole, kao i politikama i mjerama, na temelju međunarodnih najboljih praksi, posebno omogućuje osiguravanje zakonitosti i pravilnosti rashoda financiranih u okviru Instrumenta te sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje nepravilnosti, korupcije i prijevare;

(d)

da se provode neovisne vanjske revizije zakonitosti i pravilnosti rashoda financiranih u okviru Instrumenta, u skladu s međunarodno prihvaćenim revizijskim standardima i od strane revizijske službe koja je funkcionalno neovisna od subjekta ili osoba koje provode mjeru pomoći;

(e)

da se Instrumentu redovito podnose financijska izvješća o provedbi mjera pomoći i on se bez odgode obavješćuje o slučajevima utvrđenih prijevara i nepravilnosti u vezi s Instrumentom te o poduzetim preventivnim ili korektivnim mjerama, uključujući povrat ili nadoknadu nepravilno isplaćenih iznosa;

(f)

da Instrument osigurava povrat svih nepravilno isplaćenih iznosa;

(g)

da se Instrumentu pravodobno dostavlja računovodstvena dokumentacija o rashodima koji su financirani u okviru Instrumenta tijekom odgovarajućeg referentnog razdoblja, kao i izjava o upravljanju u kojoj stoji da su, prema mišljenju odgovornih za upravljanje sredstvima, informacije pravilno predočene, potpune i točne, da su rashodi iskorišteni u svrhu kojoj su namijenjeni i da uspostavljeni sustavi kontrole daju potrebna jamstva u tom pogledu, te mišljenje neovisnog revizorskog tijela, sastavljeno u skladu s međunarodno prihvaćenim revizijskim standardima;

(h)

da provedbeni subjekt daje Instrumentu, revizorima koje on imenuje i kolegiju revizora pravo i svu potrebnu pomoć za provedbu potrebnih provjera na licu mjesta te pristup, bez odgode i bez prethodne najave, dokumentima i podacima koji se odnose na rashode financirane u okviru Instrumenta te pristup prostorijama u kojima se takvi dokumenti i podaci čuvaju;

(i)

da se poštuje svaka odredba o aranžmanu, uvjetima, ograničenjima ili ublažavanju iz odluke Vijeća kojom se utvrđuje mjera pomoći ili u skladu s tom odlukom;

(j)

da provedbeni subjekt snosi odgovornost u odnosu na svoju provedbu ugovora;

(k)

da će se obveze Instrumenta u okviru ugovora suspendirati ako se mjera pomoći u skladu s člankom 64. stavkom 1. suspendira te da će se te obveze ukinuti ako Vijeće ukine mjeru pomoći.

Članak 68.

Dodatne odredbe u ugovorima s provedbenim subjektima o upravljanju imovinom koja se financira u okviru Instrumenta i o podugovaranju

1.   Ako je provedbenom subjektu povjerena imovina kao što su infrastruktura, oprema ili materijali financirani u okviru Instrumenta ili ako je zadužen za njihovu nabavu, ugovorima koji se s administratorom sklapaju u ime Instrumenta u skladu s člancima 61. i 68. određuju se uvjeti kako bi se osiguralo da se takvom imovinom upravlja:

(a)

s ciljem učinkovitog i pravodobnog postizanja ciljeva mjere pomoći;

(b)

u skladu s aranžmanima utvrđenima u mjeri pomoći, uključujući sva ograničenja u vezi s njihovom upotrebom, prodajom ili prijenosom i svim drugim odredbama za ublažavanje;

(c)

poštujući ciljeve i načela navedene u članku 56. stavcima 1., 2. i 3. te u skladu s člankom 59.

2.   Ugovori iz stavka 1. posebno sadrže odredbe kojima se osigurava da se imovina:

(a)

učinkovito dostavi korisniku u skladu s mjerom pomoći;

(b)

u svakom trenutku čuva pod nadzorom provedbenog subjekta dok se ne preda korisniku.

3.   Ugovori iz stavka 1. sadrže odredbe prema kojima provedbeni subjekti:

(a)

Instrumentu dostavljaju redovita izvješća o provedbi mjere pomoći koja im je povjerena, među ostalim, prema potrebi, popise imovine financirane iz Instrumenta i informacije o dobavljačima i podugovaratelji;

(b)

Instrumentu ili osobama koje on imenuje dodjeljuje pravo i svu potrebnu pomoć za provedbu potrebnih provjera na licu mjesta.

4.   Odredbe o sklapanju ugovora s provedbenim subjektima se u provedbena pravila koja Odbor donosi u skladu s člankom 11. stavkom 6. uključuju kako bi se osiguralo da sudjelovanje podugovarateljâ u provedbi mjera pomoći bude u skladu s ovom Odlukom, uključujući načela iz članka 56. stavka 2. i članka 33. stavka 2. točke (c).

GLAVA V.

ZAVRŠNE ODREDBE

Poglavlje 11.

Ostale odredbe

Članak 69.

Sigurnosni propisi za zaštitu klasificiranih podataka

Pravila iz Odluke Vijeća 2013/488/EU (9) ili bilo koje druge odluke Vijeća koja je može zamijeniti primjenjuju se u odnosu na klasificirane podatke u vezi s Instrumentom.

Članak 70.

Zaštita osobnih podataka

U okviru Instrumenta osigurana je zaštita pojedinaca u vezi s obradom njihovih osobnih podataka u skladu s načelima i postupcima utvrđenima u Uredbi (EU) br. 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (10), ne dovodeći u pitanje članak 2. stavak 4. te uredbe. U tu svrhu potrebna provedbena pravila donosi Odbor na prijedlog Visokog predstavnika.

Članak 71.

Javni pristup dokumentima

Odbor, na prijedlog Visokog predstavnika, prema potrebi donosi pravila o javnom pristupu dokumentima u posjedu Instrumenta u skladu s Uredbom (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (11).

Članak 72.

Komunikacija, informiranje i vidljivost

1.   Visoki predstavnik, prema potrebi i nakon savjetovanja s Odborom, provodi aktivnosti informiranja i komuniciranja o Instrumentu, njegovu djelovanju i rezultatima. Ako Odbor tako odluči, te se aktivnosti iznimno mogu financirati iz Instrumenta.

2.   Od korisnika potpore u okviru Instrumenta može se tražiti da priznaju njezin izvor i jamče vidljivost Unije, osobito pri promicanju djelovanja i njihovih rezultata, pružanjem usklađenih, djelotvornih i proporcionalnih ciljanih informacija različitoj publici, uključujući medije i javnost.

Članak 73.

Prijelazne mjere

1.   Visoki predstavnik, glavni tajnik Vijeća i Komisija zajednički, prema potrebi, organiziraju neometan prelazak s mehanizma Athena odnosno s Instrumenta mirovne pomoći za Afriku uspostavljenog Uredbom Vijeća (EU) 2015/322 (12). Odbor se obavještava o takvim aranžmanima.

2.   Iznos od najviše 113 000 000 EUR iz Odluke Vijeća (EU) 2020/1422 (13) ili bilo kojeg njegova dijela, koji je ugovoren do 30. lipnja 2021., uključujući taj datum, nije dostupan za djelovanja koja se financiraju u okviru Instrumenta 2021. ili nakon toga.

3.   Financijska pravila koja se primjenjuju na rashode koji se financiraju putem mehanizma Athena primjenjuju se na izvršenje rashoda za operacije koje se financiraju iz Instrumenta do datuma početka primjene pravila koja Odbor treba donijeti u skladu s člankom 11. stavkom 6.

4.   Imenovanja administratora, računovodstvenog službenika, unutarnjeg revizora i njihovih zamjenika, kao i vanjskih revizora mehanizma Athena na temelju Odluke (ZVSP) 2015/528, primjenjuju se na istovjetne funkcije u okviru ove Odluke dok se ne izvrše nova imenovanja.

5.   Akt o Posebnom odboru mehanizma Athena 12–0392 od 29. svibnja 2012., uključujući opis povećanih troškova koji se primjenjuju na razmještanja borbenih skupina Unije, primjenjuje se za potrebe provedbe ove Odluke dok se taj akt ne zamijeni odlukom Odbora ili Vijeća o istom pitanju.

6.   Odluke Posebnog odbora mehanizma Athena, uključujući one koje se odnose na posebnu prihvatljivost za zajedničko financiranje određenih povećanih troškova u skladu s člankom 15. stavkom 7. ili Prilogom III. dijelom C Odluke (ZVSP) 2015/528 i one koje se odnose na odstupanja u postupcima nabave u skladu s dijelom II. financijskih pravila koja se primjenjuju na rashode koji se financiraju putem mehanizma Athena, kao i odluke administratora mehanizma Athena u vezi s takvim odstupanjima, primjenjuju se za potrebe provedbe ove Odluke dok se takve odluke ne zamijene odlukama Odbora ili administratora za operacije koje se odnose na ista pitanja.

7.   U pogledu operacija, početni proračun Instrumenta za 2021. jest proračun koji je Posebni odbor mehanizma Athena odobrio za 2021.

8.   Operacije i mjere pomoći financiraju se iz Instrumenta od 1. siječnja 2021., osim ako Vijeće u pojedinačnim slučajevima utvrdi drugi datum.

Poglavlje 12.

Stavljanje izvan snage, preispitivanje i stupanje na snagu

Članak 74.

Stavljanje izvan snage mehanizma Athena

1.   Odluka (ZVSP) 2015/528 stavlja se izvan snage. Sva upućivanja na Odluku (ZVSP) 2015/528 ili bilo koju njezinu odredbu u aktima Vijeća i drugim mjerama koje se odnose na operacije smatraju se upućivanjima na ovu Odluku ili njezine jednakovrijedne odredbe.

Međutim, odredbe Odluke (ZVSP) 2015/528 i dalje se primjenjuju na izvršenje rashoda za operacije za koje su preuzete obveze do datuma stupanja na snagu ove Odluke te na s njima povezanu računovodstvenu dokumentaciju i popis imovine, reviziju i podnošenje računovodstvene dokumentacije i na odgovornosti, sve dok se administratoru mehanizma Athena i zapovjednicima operacija ne dâ razrješnica za takve rashode.

2.   Za sve ugovore, okvirne ugovore i administrativne aranžmane koje je sklopio mehanizam Athena smatra se da ih je sklopio Instrument te Instrument na temelju toga preuzima prava i obveze mehanizma Athena. Vlasništvo nad imovinom i bankovnim računima koji pripadaju mehanizmu Athena prenosi se na Instrument te Instrument preuzima sva potraživanja i obveze mehanizma Athena.

Članak 75.

Preispitivanje

1.   Vijeće preispituje ovu Odluku svake tri godine nakon njezina stupanja na snagu ili na zahtjev države članice.

2.   Tijekom svakog preispitivanja svi stručnjaci koji su relevantni za postupke, među ostalim u upravljačkim tijelima Odbora i Instrumenta, mogu se pozvati da doprinesu raspravama.

Članak 76.

Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u Bruxellesu 22. ožujka 2021.

Za Vijeće

Predsjednik

J. BORRELL FONTELLES


(1)  Zajedničko stajalište Vijeća 2008/944/ZVSP od 8. prosinca 2008. o definiranju zajedničkih pravila kojima se uređuje kontrola izvoza vojne tehnologije i opreme (SL L 335, 13.12.2008., str. 99.).

(2)  Odluka Vijeća (ZVSP) 2015/528 od 27. ožujka 2015. o uspostavi mehanizma za upravljanje financiranjem zajedničkih troškova operacija Europske unije koje imaju vojne ili obrambene implikacije (Athena) i o stavljanju izvan snage Odluke 2011/871/ZVSP (SL L 84, 28.3.2015., str. 39.).

(3)  SL C 95, 12.3.2019., str. 1.

(4)  Odluka Vijeća (2010/427/EU) od 26. srpnja 2010. kojom se uspostavlja Europska služba za vanjsko djelovanje te određuje način njezina rada (SL L 201, 3.8.2010., str. 30.).

(5)  Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).

(6)  SL L 56, 4.3.1968., str.1.

(7)  Sporazum među državama članicama Europske unije o statusu vojnog i civilnog osoblja koje se upućuje u institucije Europske unije, statusu sjedišta i oružanih snaga koji se mogu staviti na raspolaganje Europskoj uniji u kontekstu pripreme i izvršenja zadaća navedenih u članku 17. stavku 2. Ugovora o Europskoj uniji, što uključuje i vježbe, te o statusu vojnog i civilnog osoblja država članica koje se Europskoj uniji stavlja na raspolaganje kako bi djelovalo u tom kontekstu (EU SOFA) (SL C 321, 31.12.2003. str. 6.).

(8)  Odluka Vijeća 2014/335/EU, Euratom od 26. svibnja 2014. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije (SL L 168, 7.6.2014., str. 105.).

(9)  Odluka Vijeća 2013/488/EU od 23. rujna 2013. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (SL L 274, 15.10.2013., str. 1.).

(10)  Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).

(11)  Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.).

(12)  Uredba Vijeća (EU) 2015/322 od 2. ožujka 2015. o provedbi 11. europskog razvojnog fonda (SL L 58, 3.3.2015., str. 1.).

(13)  Odluka Vijeća (EU) 2020/1422 od 5. listopada 2020. o dodjeli sredstava koja su opozvana iz projekata u okviru 10. europskog razvojnog fonda u svrhu nadopune Instrumenta mirovne pomoći za Afriku (SL L 329, 9.10.2020., str. 4.).


PRILOG I.

GODIŠNJE FINANCIJSKE GORNJE GRANICE

Godišnja odobrena sredstva odobravaju se u okviru sljedećih iznosa, ne dovodeći u pitanje članak 17. stavak 3. i podložno članku 73. stavku 2.:

Tekuće cijene, u milijunima EUR

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

2027.

420

540

720

900

980

1 000

1 132


PRILOG II.

RAZNI TROŠKOVI KOJE SNOSI INSTRUMENT

(bez obzira na izravnu ili neizravnu povezanost s operacijom ili mjerom pomoći)

Odobrena sredstva povezana sa sljedećim troškovima trebala bi se u najvećoj mogućoj mjeri unijeti u proračunske glave koje prikazuju operaciju ili mjeru pomoći s kojom su najviše povezani:

1.

troškovi misije nastali zapovjedniku operacije, provedbenom subjektu ili drugom relevantnom subjektu, kao i njihovu osoblju radi prisustvovanja raspravama Odbora povezanima s tom operacijom ili mjerom pomoći, ili na zahtjev Odbora;

2.

naknade za štete i troškovi koji proizlaze iz potraživanja i tužbi koje treba platiti putem Instrumenta;

3.

troškovi koji nastanu na temelju bilo koje odluke da se uskladišti materijal zajednički nabavljen za neku operaciju ili mjeru pomoći;

4.

bankovni troškovi;

5.

troškovi povezani s razvojem i održavanjem informacijskih sustava za računovodstvo i za upravljanje imovinom Instrumenta;

6.

troškovi povezani s administrativnim aranžmanima u skladu s člankom 37.;

7.

rashodi za ugovorno osoblje zaposleno u Instrumentu i administrativnu potporu u stožeru i delegacijama;

8.

troškovi za praćenje i evaluaciju;

9.

troškovi revizije;

10.

u iznimnim slučajevima, troškovi za komunikaciju, informiranje i vidljivost.


PRILOG III.

TROŠKOVI KOJE SNOSI INSTRUMENT KOJI SE ODNOSE NA PRIPREMNU FAZU OPERACIJE ILI MJERE POMOĆI

Povećani troškovi potrebni za istraživačke misije i pripreme (osobito misije za utvrđivanje činjenica i izviđanje) vojnog i civilnog osoblja radi određene operacije Unije: prijevoz, smještaj, upotreba sredstava za operativnu komunikaciju; te zapošljavanje lokalnog civilnog osoblja za provedbu misije, primjerice tumačâ i vozačâ.

Zdravstvene usluge: trošak hitnih medicinskih evakuacija (Medevac) osoba koje sudjeluju u istraživačkim misijama te pripremama vojnog i civilnog osoblja u vezi s određenom operacijom Unije ako se liječenje ne može osigurati na području operacije.

Povećani troškovi potrebni za pripremne mjere, koje odobrava Vijeće u skladu s člankom 57. za mjeru pomoći.


PRILOG IV.

DIO A

ZAJEDNIČKI TROŠKOVI KOJI SE ODNOSE NA AKTIVNU FAZU OPERACIJA UNIJE KOJE UVIJEK SNOSI INSTRUMENT

1.   Povećani troškovi za (mobilne ili fiksne) stožere za operacije pod vodstvom Unije

1.1.

Definicija stožera čiji se povećani troškovi zajednički financiraju:

(a)

Stožer (HQ): stožer, elementi zapovjedništva i potpore odobreni u operativnom planu (OPLAN).

(b)

Operativni stožer (OHQ): statični stožer zapovjednika operacije smješten izvan područja operacije koji je odgovoran za uspostavu, pokretanje, održavanje i povrat snaga Unije.

Definicija zajedničkih troškova koji se primjenjuju na OHQ određene operacije također se primjenjuje na Glavno tajništvo Vijeća, ESVD uključujući Službu za vojno planiranje i provođenje te na Instrument, u mjeri u kojoj oni izravno utječu na tu operaciju.

(c)

Stožer snaga (FHQ): stožer snaga Unije koje su razmještene u području izvršne vojne operacije.

(d)

Stožer snaga misije (MFHQ): stožer snaga Unije koje su razmještene u području neizvršne vojne misije.

(e)

Stožer zapovjedništva sastavnice (CCHQ): stožer zapovjednika sastavnice Unije razmještene za operaciju (odnosno zapovjednici zračnih, kopnenih, mornaričkih i drugih specijalnih snaga za koje bi se moglo smatrati da ih je potrebno odrediti ovisno o prirodi operacije).

1.2.

Definicija povećanih troškova za stožere koji se zajednički financiraju:

(a)

Troškovi prijevoza: prijevoz u područje operacija i iz njega radi razmještanja, održavanja i povrata FHQ-a, MFHQ-a i CCHQ-a.

(b)

Putovanja i smještaj: putni troškovi i troškovi smještaja OHQ-a za službena putovanja potrebna u okviru operacije; putni troškovi i troškovi smještaja osoblja iz razmještenih HQ-a za službena putovanja u Bruxelles i/ili na sastanke povezane s operacijom.

(c)

Prijevoz/putovanja (bez troškova dnevnica) HQ-a unutar područja operacija: rashodi povezani s prijevozom vozilima i s drugim putovanjima ostalim prijevoznim sredstvima i troškovi vozarine, uključujući troškove putovanja nacionalnih pričuvnih snaga i posjetitelja; povećani troškovi za gorivo iznad uobičajenih troškova goriva za operaciju; najam dodatnih vozila; troškovi osiguranja trećih strana koje su neke zemlje uvele za međunarodne organizacije koje provode svoje operacije na njihovu državnom području.

(d)

Uprava: dodatna oprema za urede i smještaj, ugovorne usluge i komunalne usluge, troškovi održavanja zgrada stožera.

(e)

Civilno osoblje ciljano zaposleno u prihvatljivim stožerima za potrebe operacije: civilno osoblje koje radi u Uniji, međunarodno osoblje i lokalno osoblje zaposleno na području operacija radi provedbe operacije iznad uobičajenih operativnih zahtjeva (uključujući sva plaćanja naknada za prekovremeni rad).

(f)

Komunikacija među prihvatljivim stožerima te između prihvatljivih stožera i izravno podređenih snaga: kapitalni rashodi za kupnju i upotrebu dodatne komunikacijske i informacijske opreme te troškovi za pružene usluge (najam i održavanje modema, telefonskih linija, satelitskih telefona, kriptiranih telefaks uređaja, štićenih veza, pružatelja internetskih usluga, podatkovnih veza, lokalnih mreža).

(g)

Vojarne i smještaj/infrastruktura: rashodi za pribavljanje, najam ili preuređenje prostora potrebnih objekata stožera u području operacija (najam zgrada, skloništa, šatori), ako je to potrebno.

(h)

Obavješćivanje javnosti: troškovi povezani s informacijskim kampanjama i obavješćivanjem medija na razini stožera u skladu s informacijskom strategijom koju razvije stožer.

(i)

Reprezentacija i ugošćivanje: troškovi reprezentacije; troškovi na razini HQ-a potrebni za provedbu operacije.

2.   Povećani troškovi nastali radi pružanja potpore snagama kao cjelini

Troškovi definirani u nastavku nastaju kao posljedica razmještanja snaga na njihovu lokaciju:

(a)

Radovi za razmještanje/infrastrukturu: rashodi neophodni kako bi snage kao cjelina ispunile svoju misiju (zajednička upotreba zračnih luka, željeznice, luka, glavnih cesta za logistiku, uključujući točke za iskrcaj i isturena zborna mjesta; kontrola kvalitete vode, pumpanje, obrada, distribucija i zbrinjavanje, vodoopskrba i opskrba električnom energijom, zemljani radovi i statička zaštita snaga, objekti za skladištenje (posebno za gorivo i streljivo), logistička i zborna mjesta; tehnička potpora za zajednički financiranu infrastrukturu).

(b)

Identifikacijsko obilježavanje: posebne identifikacijske oznake, osobne iskaznice „Europska unija”, bedževi, medalje, zastave u bojama Unije ili druge identifikacijske oznake snaga ili stožera (osim odjeće, šešira ili uniformi).

(c)

Zdravstvene usluge i objekti: hitne medicinske evakuacije (Medevac). Usluge i objekti za Role 2 i Role 3 na razini operativnih elemenata područja operacija, kao što su zračne luke i luke za iskrcaj, odobreni u OPLAN-u. Usluge i objekti za Role 1 za neizvršne vojne misije.

(d)

Prikupljanje informacija: satelitske slike u obavještajne svrhe koje su odobrene u OPLAN-u, ako se ne mogu financirati iz sredstava dostupnih u proračunu Satelitskog centra Europske unije (SATCEN).

3.   Povećani troškovi specifični za borbenu skupinu EU-a

Troškovi definirani u nastavku nastaju kao posljedica razmještanja i premještanja borbene skupine EU-a u područje operacija i iz njega:

(a)

Troškovi prijevoza za razmještanje: povećani troškovi za kopneno, pomorsko i zračno razmještanje borbene skupine EU-a u kratkom roku do zajedničkog područja operacija u skladu s konceptom borbene skupine EU-a i na temelju Akta Posebnog odbora od 29. svibnja 2012. i primjenjivih paušalnih stopa naknade za razmještanje borbenih skupina EU-a (dokument 11806/12 kako ga je odobrilo Vijeće 4. listopada 2012.). Troškovi razmještanja borbene skupine EU-a na kopnu i moru smatraju se zajedničkim troškovima samo ako je ta mogućnost troškovno učinkovitija i pod uvjetom da se s njima omogućuje poštovanje zadanih rokova za razmještanje borbene skupine EU-a.

(b)

Tekući troškovi: povećani troškovi za usluge koje su neophodne za izravnu potporu razmještanju borbenih skupina EU-a na zračnim i/ili pomorskim ulaznim točkama te logističkim i zbornim područjima, osobito, ali ne isključivo, sigurno skladištenje opreme i materijala, usluge i objekti za Role 1, prostor za spavanje, sanitarnu infrastrukturu (pranje, tuševi, nužnici), kantine, zbrinjavanje otpada, opću tehničku podršku.

(c)

Paket za pripravnost na razmještanje: povećani troškovi za hranu, vodu i gorivo za najviše deset dana opskrbe za razmještanje borbene skupine EU-a u cjelini, kako je odobreno u okviru OPLAN-a.

(d)

Troškovi prijevoza za ponovno razmještanje: povećani troškovi za prijevoz osoblja u borbenoj skupini EU-a s područja operacija kopnom, morem ili zrakom radi ponovnog razmještanja. Samo troškovno učinkovitije opcije prijevoza računat će se kao zajednički troškovi.

4.   Povećani troškovi nastali zbog upotrebe od strane Unije zajedničke imovine i kapaciteta NATO-a koji su stavljeni na raspolaganje za operaciju pod vodstvom Unije

Troškovi Unije u vezi s primjenom aranžmana između Unije i NATO-a u okviru jedne od njezinih vojnih operacija koji se odnose na raspolaganje, praćenje i povrat ili opoziv zajedničke imovine i kapaciteta NATO-a, stavljenih na raspolaganje za operaciju pod vodstvom Unije. Nadoknada sredstava Uniji od strane NATO-a.

5.

Povećani troškovi nastali Uniji za robu, usluge ili radove uključene na popis zajedničkih troškova i stavljeni na raspolaganje u operaciji pod vodstvom Unije od strane države članice, institucije Unije, treće države ili međunarodne organizacije u skladu s aranžmanom iz članka 37. Nadoknade koje izvrši država, institucija Unije ili međunarodna organizacija na temelju takvog aranžmana.

DIO B

ZAJEDNIČKI TROŠKOVI KOJI SE ODNOSE NA AKTIVNU FAZU ODREĐENE OPERACIJE KOJE SNOSI INSTRUMENT, AKO TAKO ODLUČI VIJEĆE

Troškovi prijevoza: prijevoz u područje operacija i iz njega radi razmještanja, održavanja i povrata snaga potrebnih za operaciju.

Multinacionalni stožeri radnih skupina: multinacionalni stožeri radnih skupina Unije razmješteni na području operacije.

DIO C

ZAJEDNIČKI TROŠKOVI KOJE INSTRUMENT SNOSI NA ZAHTJEV ZAPOVJEDNIKA OPERACIJE I NAKON ODOBRENJA ODBORA

(a)

Vojarne i smještaj/infrastruktura: rashodi za pribavljanje, najam ili preuređenje prostora u području operacija (zgrade, skloništa, šatori) potrebnih za snage razmještene za operaciju.

(b)

Ključna dodatna oprema: najam ili kupnja, tijekom operacije, nepredviđene posebne opreme koja je ključna za provedbu operacije, ako se kupljena oprema ne vraća u zemlju podrijetla na kraju misije.

(c)

Zdravstvene usluge i objekti: usluge i objekti za Role 2 na području operacija koji nisu oni navedeni u dijelu A.

(d)

Prikupljanje informacija: prikupljanje informacija (satelitske slike; obavještajni podaci s područja operacija, izviđanje i nadzor (ISR), uključujući nadzor terena iz zraka (AGSR); i prikupljanje obavještajnih podataka posredstvom ljudskih izvora).

(e)

Ostali ključni kapaciteti na razini područja operacija: razminiranje ako je potrebno za operaciju, kemijska, biološka, radiološka i nuklearna (KBRN) zaštita; skladištenje i uništavanje oružja i streljiva prikupljenog na području operacije.

(f)

Troškovi prijevoza za ponovno razmještanje: povećani troškovi za prijevoz opreme borbene skupine EU-a s područja operacija kopnom, morem ili zrakom radi ponovnog razmještanja. Samo troškovno učinkovitije opcije prijevoza računat će se kao zajednički troškovi.

(g)

Tekući troškovi razmještanja izvršne operacije u području operacija: povećani troškovi za usluge koje su neophodne za izravnu potporu početnom razmještanju snaga u cjelini tijekom njihova privremenog smještanja na zračnim i/ili pomorskim ulaznim točkama te logističkim i zbornim područjima na putu do njihova konačnog odredišta (upravljanje zračnim/pomorskim prometom, rukovanje teretom i putnicima, carinske i tranzitne usluge, usluge zaštite i sigurnosne usluge, uključujući zaštitu snaga, sigurno skladištenje opreme i materijala, usluge i objekti za Role 1, prostor za spavanje, sanitarna infrastruktura (pranje, tuševi, nužnici), kantine, zbrinjavanje otpada, opća tehnička podrška).

(h)

Paket pripravnosti za razmještaj izvršne operacije: povećani troškovi za hranu, vodu i gorivo za najviše deset dana opskrbe za početno razmještanje snaga u cijelosti, kako je odobreno u okviru OPLAN-a.


PRILOG V.

ZAJEDNIČKI TROŠKOVI KOJI SE ODNOSE NA ZAKLJUČENJE OPERACIJE KOJE SNOSI INSTRUMENT

Troškovi nastali pri pronalaženju konačne namjene za opremu i infrastrukturu koje su bile zajednički financirane za operaciju.

Povećani troškovi povezani sa sastavljanjem računovodstvene dokumentacije operacije. Prihvatljivi zajednički troškovi određuju se u skladu s Prilogom IV., imajući u vidu da osoblje koje je potrebno za sastavljanje računovodstvene dokumentacije čini dio HQ-a dotične operacije, čak i nakon prestanka njezinih aktivnosti.