(1)

Unija se temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina, sadržanima u članku 2. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). Kako se podsjeća u članku 2. UEU-a, te su vrijednosti zajedničke državama članicama u društvu u kojemu prevladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost te ravnopravnost žena i muškaraca.

(2)

Europsko vijeće u svojim je zaključcima od 21. srpnja 2020. navelo da se financijski interesi Unije štite u skladu s općim načelima sadržanima u Ugovorima, osobito s vrijednostima navedenima u članku 2. UEU-a. Također je istaknulo važnost zaštite financijskih interesa Unije i važnost poštovanja vladavine prava.

(3)

Vladavina prava zahtijeva da se sve javne ovlasti provode u okviru ograničenja utvrđenih pravom, u skladu s vrijednostima demokracije i poštovanjem temeljnih prava kako je utvrđeno u Povelji Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”) i drugim primjenjivim instrumentima, te pod kontrolom neovisnih i nepristranih sudova. Posebice se zahtijeva da se poštuju (3) načela zakonitosti (4) što podrazumijeva transparentan, odgovoran, demokratski i pluralistički postupak donošenja zakona; pravne sigurnosti (5); zabrane proizvoljnosti izvršenja izvršnih ovlasti (6); učinkovite sudske zaštite, uključujući pristup pravosuđu, koju provode neovisni i nepristrani sudovi (7), te diobe vlasti (8).

(4)

Kriteriji za pristupanje koje je 1993. utvrdilo Europsko vijeće u Kopenhagenu i koje je 1995. nadopunilo Europsko vijeće u Madridu ključni su uvjeti koje zemlja kandidatkinja mora zadovoljiti kako bi postala država članica Unije. Ti su kriteriji sada sadržani u članku 49. UEU-a.

(5)

Kada zemlja kandidatkinja postane država članica, pridružuje se pravnoj strukturi koja počiva na temeljnoj pretpostavci prema kojoj svaka država članica dijeli sa svim drugim državama članicama i priznaje da one s njom dijele niz zajedničkih vrijednosti na kojima se temelji Unija, kao što je navedeno u članku 2. UEU-a. Ta pretpostavka podrazumijeva i opravdava postojanje uzajamnog povjerenja među državama članicama u priznavanju tih vrijednosti i stoga u poštovanju prava Unije koje ih provodi (9). Zakoni i prakse država članica trebali bi i dalje biti u skladu sa zajedničkim vrijednostima na kojima se Unija temelji.

(6)

Iako ne postoji hijerarhija kad je riječ o vrijednostima Unije, vladavina prava ključna je za zaštitu drugih temeljnih vrijednosti na kojima se Unija temelji poput slobode, demokracije, jednakosti i poštovanja ljudskih prava. Poštovanje vladavine prava suštinski je povezano s poštovanjem demokracije i temeljnih prava. Demokracija i poštovanje temeljnih prava ne mogu postojati bez poštovanja vladavine prava i obratno.

(7)

Kad god države članice izvršavaju proračun Unije, uključujući sredstva dodijeljena putem Instrumenta Europske unije za oporavak uspostavljenog na temelju Uredbe Vijeća (EU) 2020/2094 (10) i putem zajmova i drugih instrumenata zajamčenih proračunom Unije, te bez obzira na način provedbe kojom se koriste, poštovanje vladavine prava ključan je preduvjet za poštovanje načela dobrog financijskog upravljanja sadržanih u članku 317. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

(8)

Države članice mogu osigurati dobro financijsko upravljanje samo ako javna tijela postupaju u skladu s pravom, ako istražne službe i državno odvjetništvo učinkovito postupaju protiv prijevara, uključujući poreznu prijevaru, utaju poreza, korupciju, sukob interesa ili druge povrede prava te ako neovisni sudovi i Sud Europske unije mogu provoditi učinkovito sudsko preispitivanje proizvoljnih ili nezakonitih odluka javnih tijela, uključujući odluka tijela za izvršavanje zakonodavstva.

(9)

Neovisnost i nepristranost pravosuđa trebala bi uvijek biti zajamčena, a istražne službe i državno odvjetništvo trebali bi moći pravilno izvršavati svoje funkcije. Pravne i istražne službe te državno odvjetništvo trebali bi raspolagati dostatnim financijskim i ljudskim resursima te postupcima kako bi postupali učinkovito i uz puno poštovanje prava na pošteno suđenje, uključujući prava na obranu. Pravomoćne presude trebale bi se učinkovito izvršavati. Ti se uvjeti zahtijevaju kao minimalno jamstvo protiv nezakonitih i proizvoljnih odluka javnih tijela koje bi mogle naštetiti financijskim interesima Unije.

(10)

Neovisnost pravosuđa posebice podrazumijeva da predmetno pravosudno tijelo na temelju relevantnih pravila te u praksi može izvršavati svoje pravosudne funkcije posve samostalno, a da se pritom ni u kojem pogledu na nalazi u hijerarhijskom ili podređenom odnosu i da ne prima naloge ili upute ni iz jednog izvora, te da je na taj način zaštićeno od vanjskih utjecaja ili pritisaka koji mogu narušiti neovisnu prosudbu njegovih članova i utjecati na njihove odluke. Jamstva neovisnosti i nepristranosti pretpostavljaju postojanje pravila, osobito u pogledu sastava tijela, imenovanja, trajanja funkcija kao i razloga za izuzeće i opoziv njegovih članova, kako bi se među pojedincima otklonila svaka opravdana sumnja u neovisnost tog tijela od utjecaja vanjskih čimbenika i njegovu neutralnost u odnosu na interese o kojima odlučuje.

(11)

Poštovanje vladavine prava ključno je ne samo za građane Unije već i za poslovne inicijative, inovacije, ulaganja, gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju te pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, a navedeno će najbolje rezultate donijeti u uvjetima u kojima postoji čvrst pravni i institucijski okvir.

(12)

U članku 19. UEU-a, u kojem se konkretizira vrijednost vladavine prava navedena u članku 2. UEU-a, od država članica zahtijeva se da osiguraju učinkovitu pravnu zaštitu u područjima obuhvaćenima pravom Unije, uključujući ona koja se odnose na izvršenje proračuna Unije. Samo postojanje učinkovitog sudskog preispitivanja, čija je svrha osigurati usklađenost s pravom Unije, bit je vladavine prava i iziskuje neovisne sudove (11). Održavanje neovisnosti sudova presudno je, kako je potvrđeno člankom 47. drugim stavkom Povelje (12). To osobito vrijedi za sudsko preispitivanje valjanosti mjera, ugovora ili drugih instrumenata koji rezultiraju javnim rashodima ili dugovima, među ostalim u kontekstu postupaka javne nabave koji također mogu biti predmet sudskog postupka.

(13)

Stoga postoji jasna veza između poštovanja vladavine prava i učinkovitog izvršenja proračuna Unije u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja.

(14)

Unija je razvila niz instrumenata i postupaka kojima se promiče vladavina prava i njena primjena, uključujući financijsku potporu organizacijama civilnog društva, europski mehanizam vladavine prava i Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u, te pruža učinkovit odgovor institucija Unije na povrede vladavine prava s pomoću postupaka zbog povrede i postupka predviđenog u članku 7. UEU-a. Mehanizam koji je predviđen ovom Uredbom dopunjuje te instrumente zaštitom proračuna Unije od povreda načelâ vladavine prava koje utječu na njezino dobro financijsko upravljanje ili zaštitu financijskih interesa Unije.

(15)

Povrede načelâ vladavine prava, posebice one koje osobito utječu na pravilno funkcioniranje javnih tijela i učinkovito sudsko preispitivanje, mogu ozbiljno naštetiti financijskim interesima Unije. To se odnosi na pojedinačne povrede načelâ vladavine prava i još više na povrede koje su raširene ili su posljedica učestalih praksi ili propusta javnih tijela ili općih mjera koje su donijela takva tijela.

(16)

Utvrđivanje povreda načelâ vladavine prava zahtijeva temeljitu kvalitativnu procjenu Komisije. Ta bi procjena trebala biti objektivna, nepristrana i pravedna te bi se njome trebale uzeti u obzir relevantne informacije iz dostupnih izvora i priznatih institucija, uključujući presude Suda Europske unije, izvješća Revizorskog suda, Komisijino godišnje izvješće o vladavini prava i Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u, izvješća Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) i, prema potrebi, Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO), te zaključci i preporuke relevantnih međunarodnih organizacija i mreža, uključujući tijela Vijeća Europe poput Skupine država protiv korupcije (GRECO) i Venecijanske komisije, posebice njezin popis kriterija za vladavinu prava, te europske mreže vrhovnih sudova i pravosudnih vijeća. Komisija bi se mogla savjetovati s Agencijom Europske unije za temeljna prava i Venecijanskom komisijom ako je to potrebno za pripremu temeljite kvalitativne procjene.

(17)

Mjere na temelju ove Uredbe osobito su potrebne u slučajevima u kojima se drugim postupcima utvrđenima zakonodavstvom Unije ne bi moglo učinkovitije zaštititi proračun Unije. Financijskim zakonodavstvom Unije te primjenjivim sektorskim i financijskim pravilima predviđaju se različite mogućnosti za zaštitu proračuna Unije, uključujući prekide, suspenzije ili financijske ispravke povezane s nepravilnostima ili ozbiljnim nedostacima u sustavima upravljanja i kontrole. Trebalo bi utvrditi mjere koje treba donijeti u slučaju povreda načelâ vladavine prava te postupak koji treba slijediti za donošenje takvih mjera. Takve bi mjere trebale uključivati suspenziju plaćanjâ i obveza, suspenziju obročne isplate sredstava ili prijevremenu otplatu zajmova, smanjenje financiranja u okviru postojećih obveza te zabranu preuzimanja novih obveza s primateljima ili sklapanja novih sporazuma o zajmovima ili drugih instrumenata zajamčenih proračunom Unije.

(18)

Pri utvrđivanju mjera koje je potrebno donijeti trebalo bi primjenjivati načelo proporcionalnosti, osobito uzimajući u obzir ozbiljnost situacije, vrijeme koje je proteklo od početka relevantnog postupanja, trajanje i ponavljanje postupanja, namjeru, stupanj suradnje predmetne države članice pri uklanjanju povreda načelâ vladavine prava, te učinke na dobro financijsko upravljanje proračunom Unije ili financijske interese Unije.

(19)

Ključno je da se legitimni interesi krajnjih primatelja i korisnika pravilno zaštite pri donošenju mjera u slučaju povreda načelâ vladavine prava. Pri razmatranju donošenja mjera, Komisija bi trebala uzeti u obzir njihov mogući učinak na krajnje primatelje i korisnike. Uzimajući u obzir to da su u okviru podijeljenog upravljanja plaćanja Komisije državama članicama pravno neovisna od plaćanja nacionalnih tijela korisnicima, ne bi trebalo smatrati da se odgovarajućim mjerama na temelju ove Uredbe utječe na dostupnost sredstava za plaćanja korisnicima u skladu s rokovima plaćanja utvrđenima u primjenjivim sektorskim i financijskim pravilima. Odluke donesene na temelju ove Uredbe i obveze prema krajnjim primateljima ili korisnicima utvrđene u ovoj Uredbi dio su primjenjivog prava Unije u pogledu provedbe financiranja u okviru podijeljenog upravljanja. Države članice na koje se mjere odnose trebale bi redovito izvješćivati Komisiju o ispunjavanju svojih obveza prema krajnjim primateljima ili korisnicima. Izvješćivanje o ispunjavanju obveza plaćanja prema korisnicima utvrđenih u primjenjivim sektorskim i financijskim pravilima Komisiji bi trebalo omogućiti da provjeri da odluke na temelju ove Uredbe ni na koji način ne utječu, izravno ili neizravno, na plaćanja koja treba izvršiti na temelju primjenjivih sektorskih i financijskih pravila.

Kako bi se ojačala zaštita krajnjih primatelja ili korisnika, Komisija bi trebala pružiti informacije i smjernice putem internetskih stranica ili portala, zajedno s odgovarajućim alatima za obavješćivanje Komisije o svakoj povredi pravne obveze državnih subjekata i država članica da nastave izvršavati plaćanja nakon donošenja mjera na temelju ove Uredbe. Komisija bi trebala dalje postupati na osnovi tih informacija kako bi provjerila jesu li se poštovala primjenjiva pravila, posebno članak 63., članak 68. stavak 1. točka (b) i članak 98. Uredbe (EU) …/... Europskog parlamenta i Vijeća od … o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i financijskih pravila za njih i za Fond za azil i migracije, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za upravljanje granicama i vize (13). Prema potrebi, kako bi se osiguralo da se svi iznosi koje državni subjekti ili države članice duguju stvarno isplate krajnjim primateljima ili korisnicima, Komisija bi trebala ostvariti povrat isplata ili, gdje je to primjereno, izvršiti financijski ispravak smanjivanjem potpore Unije programu u skladu s primjenjivim sektorskim i financijskim pravilima.

(20)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe te uzimajući u obzir važnost financijskih učinaka mjera koje se donose na temelju ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Vijeću koje bi trebalo djelovati na temelju prijedloga Komisije.

(21)

Prije predlaganja donošenja bilo koje mjere na temelju ove Uredbe Komisija bi trebala obavijestiti predmetnu državu članicu zašto smatra da u toj državi članici možda postoje povrede načelâ vladavine prava. Komisija bi bez odgode trebala obavijestiti Europski parlament i Vijeće o svakoj takvoj obavijesti i njezinu sadržaju. Predmetnoj državi članici trebalo bi omogućiti da dostavi primjedbe. Komisija bi te primjedbe trebala uzeti u obzir.

(22)

Pri određivanju rokova za predmetnu državu članicu u skladu s ovom Uredbom Komisija bi osobito trebala uzeti u obzir količinu pruženih i zatraženih informacija, složenost relevantnih činjenica i njihove procjene, kao i administrativne kapacitete predmetne države članice.

(23)

Ako Komisija nakon analize primjedbi predmetne države članice smatra da su uvjeti za donošenje mjera ispunjeni, trebala bi Vijeću podnijeti prijedlog za donošenje odgovarajućih mjera. Vijeće bi na prijedlog Komisije za donošenje odgovarajućih mjera trebalo djelovati provedbenom odlukom u roku od mjesec dana, koji se iznimno može produljiti za najviše dva dodatna mjeseca. Kako bi se osiguralo da Vijeće donese odluku unutar tih rokova, Komisija bi trebala na najbolji način iskoristiti svoja prava iz članka 237. UFEU-a i Poslovnika Vijeća (14).

(24)

Nakon donošenja bilo kakvih mjera na temelju ove Uredbe, Komisija bi trebala redovito pratiti situaciju u predmetnoj državi članici. Komisija bi trebala ponovno procijeniti situaciju kada predmetna država članica donese nove korektivne mjere ili u svakom slučaju najkasnije godinu dana nakon donošenja mjera.

(25)

Vijeće bi, djelujući na prijedlog Komisije, trebalo ukinuti mjere koje imaju suspenzivan učinak ako je situacija koja je dovela do uvođenja tih mjera u dostatnoj mjeri popravljena.

(26)

Postupkom za donošenje i ukidanje mjera trebalo bi poštovati načela objektivnosti, nediskriminacije i jednakog postupanja prema državama članicama te bi se on trebao provoditi na osnovi nepristranog pristupa koji se temelji na dokazima. Ako iznimno predmetna država članica smatra da postoje ozbiljne povrede tih načela, može od predsjednika Europskog vijeća zatražiti da predmet uputi sljedećem Europskom vijeću. U takvim izvanrednim okolnostima ne bi trebalo donositi nikakvu odluku u vezi s mjerama sve dok Europsko vijeće ne raspravi o tom predmetu. Taj postupak u pravilu ne smije trajati dulje od tri mjeseca nakon što Komisija podnese svoj prijedlog Vijeću.

(27)

Komisija bi trebala obavješćivati Europski parlament o svim mjerama koje su predložene, donesene i ukinute na temelju ove Uredbe.

(28)

Komisija bi trebala izvješćivati Europski parlament i Vijeće o primjeni ove Uredbe. Pri izvješćivanju Europskog parlamenta i Vijeća, uz učinkovitost donesenih mjera, Komisija bi trebala uzeti u obzir sveukupnu učinkovitost postupka utvrđenog u ovoj Uredbi i komplementarnost ovog instrumenta s drugima.

(29)

Ovom Uredbom ne bi se trebalo utjecati na nadležnost EPPO-a ili obveze država članica koje ne sudjeluju u pojačanoj suradnji uspostavljenoj Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 (15),

(1)

Uzimajući u obzir potrebu za primjerenom razinom predvidljivosti za pripremu i provedbu srednjoročnih ulaganja, trebalo bi odrediti da je trajanje višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) sedam godina, počevši od 1. siječnja 2021.

(2)

Zbog gospodarskih posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19 Unija treba osigurati dugoročan financijski okvir kojim se omogućuje pravedna i uključiva tranzicija prema zelenoj i digitalnoj budućnosti i podupire Unijina dugoročnija strateška autonomija te je se čini otpornom na šokove u budućnosti.

(3)

Godišnjim gornjim granicama za odobrena sredstava za preuzimanje obveza po kategorijama rashoda i godišnjim gornjim granicama za odobrena sredstava za plaćanje utvrđenima u ovoj Uredbi trebaju se poštovati primjenjive gornje granice za obveze i vlastita sredstva, koje su utvrđene u skladu s važećom odlukom Vijeća o sustavu vlastitih sredstava Europske unije, donesenom u skladu s člankom 311. trećim stavkom Ugovora o funkcioniranju Europske unije („Odluka o vlastitim sredstvima”).

(4)

Ako je potrebno mobilizirati jamstva dana u okviru općeg proračuna Unije za pružanje financijske pomoći državama članicama odobrene u skladu s člankom 220. stavkom 1. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (2) („Financijska uredba”), potrebni iznos trebao bi se mobilizirati iznad gornjih granica za odobrena sredstava za preuzimanje obveza i odobrena sredstava za plaćanje iz VFO-a, uz poštovanje gornje granice vlastitih sredstava.

(5)

U VFO-u ne bi se trebale uzimati u obzir proračunske stavke koje se financiraju namjenskim prihodima u smislu Financijske uredbe.

(6)

VFO bi trebalo utvrditi u cijenama iz 2018. Trebalo bi utvrditi i pravila za godišnje tehničke prilagodbe VFO-a za ponovni izračun gornjih granica i raspoloživih razlika do gornjih granica.

(7)

Trebalo bi utvrditi pravila za druge situacije u kojima bi mogla biti potrebna prilagodba VFO-a. Takve bi prilagodbe mogle biti povezane s kašnjenjem pri donošenju novih pravila ili programa u okviru podijeljenog upravljanja, s mjerama povezanima s dobrim gospodarskim upravljanjem ili mjerama donesenim na temelju Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o općem režimu uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije. Trebalo bi utvrditi pravila i u pogledu mehanizma prilagodbe za specifične programe.

(8)

Trebalo bi primijeniti posebnu i najveću moguću fleksibilnost kako bi Unija mogla ispuniti svoje obveze u skladu s člankom 323. UFEU-a.

(9)

Sljedeći tematski posebni instrumenti potrebni su kako bi se Uniji omogućilo reagiranje na određene nepredviđene okolnosti ili posljedice te time omogućuju neometano odvijanje proračunskog postupka: Europski fond za prilagodbu globalizaciji, pričuva za solidarnost i pomoć u nuždi te pričuva za prilagodbu Brexitu. Pričuva za solidarnost i pomoć u nuždi nije namijenjena rješavanju posljedica kriza povezanih s tržištem koje utječu na poljoprivrednu proizvodnju ili distribuciju.

(10)

Sljedeći netematski posebni instrumenti potrebni su za daljnje povećanje fleksibilnosti: jedinstveni instrument za razliku do gornje granice i instrument fleksibilnosti. Jedinstveni instrument za razliku do gornje granice trebao bi omogućiti da se razlike raspoložive ispod gornjih granica odobrenih sredstava za preuzimanje obveza odnosno odobrenih sredstava za plaćanje prenose među financijskim godinama i, za odobrena sredstva za preuzimanje obveza, među naslovima VFO-a, a da se pritom ne premaše ukupni iznosi gornjih granica VFO-a za odobrena sredstva za preuzimanje obveza i za odobrena sredstva za plaćanje tijekom cijelog razdoblja VFO-a. Instrument fleksibilnosti trebao bi omogućiti financiranje posebnih nepredviđenih rashoda za određenu financijsku godinu.

(11)

Trebalo bi unijeti posebnu odredbu kako bi se omogućilo da se u proračun unesu odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odgovarajuća odobrena sredstva za plaćanje iznad gornjih granica utvrđenih u VFO-u ako je potrebno upotrijebiti posebne instrumente.

(12)

Potrebno je predvidjeti reviziju VFO-a u slučaju revizije Ugovorâ koja ima proračunske posljedice, ponovnog ujedinjenja Cipra ili proširenja Unije te s obzirom na izvršenje proračuna.

(13)

Ujedno bi moglo biti potrebno ovu Uredbu revidirati u slučaju nepredviđenih okolnosti na koje se ne može odgovoriti u okviru ograničenja utvrđenih u VFO-u. Stoga je potrebno predvidjeti reviziju VFO-a u takvim slučajevima.

(14)

Potrebna su i posebna pravila koja se odnose na velike projekte čiji je vijek znatno dulji od razdoblja utvrđenog za VFO. Potrebno je utvrditi maksimalne iznose za doprinose iz općeg proračuna Unije za te projekte i na taj način osigurati da oni nemaju nikakav učinak na druge projekte koji se financiraju iz tog proračuna.

(15)

Potrebno je utvrditi opća pravila o međuinstitucijskoj suradnji u proračunskom postupku uz poštovanje proračunskih ovlasti Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije („institucije”).kako su utvrđene u Ugovorima te poštovanje zahtjeva u pogledu transparentnosti.

(16)

Komisija bi trebala podnijeti prijedlog novog višegodišnjeg financijskog okvira do 1. srpnja 2025. kako bi ga institucije mogle donijeti dovoljno vremena prije početka narednog višegodišnjeg financijskog okvira. U skladu s člankom 312. stavkom 4. UFEU-a, u slučaju da se novi višegodišnji financijski okvir ne donese prije kraja razdoblja VFO-a utvrđenog u ovoj Uredbi, trebaju se nastaviti primjenjivati gornje granice koje se odnose na posljednju godinu VFO-a utvrđenog u ovoj Uredbi,

(1)

Kako bi ograničile širenje bolesti COVID-19, koju je 11. ožujka 2020. Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemijom, države članice donijele su dosad nezabilježene mjere.

(2)

Dosad nezabilježene mjere koje su poduzete kao odgovor na tu iznimnu situaciju uzrokovanu bolešću COVID-19, koja je izvan kontrole država članica, izazvale su znatne poremećaje gospodarskih aktivnosti koji se očituju u naglom padu bruto domaćeg proizvoda i znatnom učinku na zaposlenost, socijalne uvjete, siromaštvo i nejednakosti. Te su mjere osobito poremetile lance opskrbe i proizvodnju te uzrokovale odsutnost radnikâ s mjesta rada. Osim toga, pružanje mnogih usluga postalo je vrlo otežano ili nemoguće. Istodobno je došlo do pada potražnje potrošačâ. Mnoga poduzeća suočavaju se s manjkom likvidnosti, solventnost im je ugrožena, a financijska tržišta vrlo su nestabilna. Ključni sektori kao što su putovanja i turizam posebno su snažno pogođeni. Općenito, te su mjere već dovele ili će dovesti do ozbiljnog pogoršanja financijskog stanja brojnih poduzeća u Uniji.

(3)

Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 brzo se proširila u Uniji i u trećim zemljama. Za 2020. predviđa se znatno smanjenje rasta u Uniji. Postoji rizik od vrlo neujednačenog oporavka država članica, čime bi se povećale razlike među nacionalnim gospodarstvima. Nejednakost u fiskalnim sposobnostima država članica da osiguraju financijsku potporu tamo gdje je najpotrebnija za oporavak te različitost mjera država članica ugrožavaju jedinstveno tržište te socijalnu i teritorijalnu koheziju.

(4)

Potrebne su sveobuhvatne mjere za gospodarski oporavak. Te sveobuhvatne mjere zahtijevaju znatna javna i privatna ulaganja kako bi se Unija učvrstila na putu održivog i otpornog oporavka te kako bi se otvorila visokokvalitetna radna mjesta, poduprla socijalna uključenost i otklonila neposredna šteta nastala zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19, uz istodobnu potporu Unijinim zelenim i digitalnim prioritetima.

(5)

Iznimna situacija uzrokovana bolešću COVID-19, koja je izvan kontrole država članica, zahtijeva koherentan i jedinstven pristup na razini Unije. Kako bi se spriječilo daljnje pogoršanje gospodarstva, zaposlenosti i socijalne kohezije te potaknuo održiv i otporan oporavak gospodarske aktivnosti, trebalo bi uspostaviti izniman i koordiniran program gospodarske i socijalne potpore u duhu solidarnosti među državama članicama, posebno za države članice koje su osobito snažno pogođene.

(6)

Budući da je ova Uredba iznimno sredstvo za odgovor na privremene, ali ekstremne okolnosti, potpora koja se pruža u okviru nje trebala bi se staviti na raspolaganje samo za otklanjanje negativnih gospodarskih posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19 ili zadovoljavanje neposrednih potreba za financiranjem kako bi se izbjeglo ponovno izbijanje krize uzrokovane bolešću COVID-19.

(7)

Potpora u okviru instrumenta uspostavljenog ovom Uredbom („Instrument”) trebala bi biti posebno usmjerena na mjere za ponovnu uspostavu tržištâ rada i socijalne zaštite te sustavâ zdravstvene zaštite, za ponovno oživljavanje potencijala održiva rasta i zapošljavanja radi jačanja kohezije među državama članicama i potpore njihovoj tranziciji prema zelenom i digitalnom gospodarstvu, za pružanje potpore poduzećima pogođenima posljedicama krize uzrokovane bolešću COVID-19, a posebno malim i srednjim poduzećima, kao i potpore ulaganjima u aktivnosti koje su ključne za jačanje održiva rasta u Uniji, uključujući izravna financijska ulaganja u poduzeća, mjere za istraživanje i inovacije kao odgovor na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19, za izgradnju kapaciteta na razini Unije kako bi se povećala pripravnost za buduće krize, za daljnje napore u osiguravanju pravedne tranzicije prema klimatski neutralnom gospodarstvu te za pružanje potpore poljoprivredi i razvoju u ruralnim područjima u otklanjanju posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19.

(8)

Kako bi se osigurao održiv i otporan oporavak u cijeloj Uniji i olakšala provedba gospodarske potpore, trebaju se koristiti uspostavljeni mehanizmi potrošnje u okviru programâ Unije na temelju višegodišnjeg financijskog okvira. Potpora u okviru tih programa treba se pružati u obliku nepovratne potpore, zajmova i izdvajanja rezervacija za proračunska jamstva. Dodjela financijskih sredstava trebala bi biti razmjerna sposobnostima tih programa da doprinesu ciljevima Instrumenta. Doprinosi tim programima u okviru Instrumenta trebali bi biti strogo usklađeni s ciljevima Instrumenta, koji su povezani s potporom oporavku nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19.

(9)

S obzirom na prirodu mjera koje treba financirati, jedan dio iznosa raspoloživih u okviru Instrumenta trebao bi se upotrijebiti za zajmove državama članicama, dok bi drugi dio iznosa trebali činiti vanjski namjenski prihodi u smislu članka 21. stavka 5. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (1) („Financijska uredba”) te bi ga trebalo upotrebljavati za nepovratnu potporu, potporu putem financijskih instrumenata ili izdvajanje rezervacija za proračunska jamstva i povezane rashode Unije. U tu svrhu, kao dio potrebnih mjera na temelju ove Uredbe, primjereno je omogućiti da se člankom 21. stavkom 5. Financijske uredbe obuhvati dodjela na temelju ove Uredbe, kao temeljnog akta, dijela prihoda predviđenih na temelju iznimnog i privremenog ovlaštenja predviđenog u Odluci Vijeća o sustavu vlastitih sredstava Europske unije te o stavljanju izvan snage Odluke 2014/335/EU, Euratom (2) („Odluka o vlastitim sredstvima”).

(10)

Iako se na odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odobrena sredstva za plaćanje koja se stavljaju na raspolaganje u pogledu vanjskih namjenskih prihoda na temelju ove Uredbe primjenjuju članak 12. stavak 4. točka (c) i članak 14. stavak 3. Financijske uredbe, s obzirom na rokove određene za različite vrste potpore odobrena sredstva za preuzimanje obveza koja proizlaze iz tih vanjskih namjenskih prihoda ne bi se trebala automatski prenositi nakon odgovarajućih krajnjih rokova, osim u slučaju odobrenih sredstava za preuzimanje obveza koja su potrebna za tehničku i administrativnu pomoć za provedbu mjera utvrđenih u Instrumentu.

(11)

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza za nepovratnu potporu trebala bi se automatski staviti na raspolaganje do odobrenog iznosa. Likvidnošću bi trebalo učinkovito upravljati na način da se sredstva prikupljaju tek kada je potrebno ispuniti pravne obveze putem odgovarajućih odobrenih sredstava za plaćanje.

(12)

S obzirom na važnost upotrebe iznosâ tijekom prvih godina provedbe Instrumenta, primjereno je preispitati napredak postignut u provedbi Instrumenta i uporabi potpore dodijeljene u skladu s ovom Uredbom. Komisija bi u tu svrhu trebala sastaviti izvješće do 31. listopada 2022.

(13)

Člankom 135. stavkom 2. Sporazuma o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju (3) („Sporazum o povlačenju”) predviđeno je da se izmjene Odluke 2014/335/EU, Euratom koje se donesu na datum stupanja na snagu Sporazuma o povlačenju ili nakon tog datuma ne primjenjuju na Ujedinjenu Kraljevinu ako te izmjene budu utjecale na financijske obveze Ujedinjene Kraljevine. Potpora na temelju ove Uredbe i odgovarajuće povećanje gornje granice vlastitih sredstava Unije utjecali bi na financijske obveze Ujedinjene Kraljevine. Člankom 143. stavkom 1. Sporazuma o povlačenju obveza Ujedinjene Kraljevine za njezin udio u nepredviđenim financijskim obvezama Unije ograničena je na nepredviđene financijske obveze Unije koje proizlaze iz financijskih operacija koje je Unija poduzela prije datuma stupanja na snagu Sporazuma o povlačenju. Sve nepredviđene financijske obveze Unije koje proizlaze iz potpore na temelju ove Uredbe nastale bi nakon datuma stupanja na snagu Sporazuma o povlačenju. Stoga se ova Uredba ne bi trebala primjenjivati na Ujedinjenu Kraljevinu ni u Ujedinjenoj Kraljevini,

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

Istodobno s podnošenjem svojeg prijedloga odluke o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji, Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi prijedlog za prijenos u relevantne proračunske linije.

Prijenosi povezani s Europskim fondom za prilagodbu globalizaciji provode se u skladu s Financijskom uredbom.

10.

Odluku o mobilizaciji iznosâ na temelju članka 9. stavka 1. točke (a) Uredbe o VFO-u zajednički donose Europski parlament i Vijeće na prijedlog Komisije u skladu s relevantnim temeljnim aktom.

Prije bilo kojeg prijedloga Komisije za prijenos sredstava iz pričuve za solidarnost i pomoć u nuždi za pomoć na temelju članka 9. stavka 1. točke (b) Uredbe o VFO-u, Komisija ispituje mogućnosti preraspodjele odobrenih sredstava.

11.

Prijenosi povezani s pričuvom za prilagodbu Brexitu provode se u skladu s Financijskom uredbom.

12.

Te iznose mogu mobilizirati Europski parlament i Vijeće u okviru proračunskog postupka iz članka 314. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije (UFEU).

13.

Tim se prijedlogom utvrđuju potrebe koje treba pokriti i iznos. Takav prijedlog može se podnijeti u kontekstu nacrta proračuna ili nacrta izmjene proračuna.

Sredstva iz instrumenta fleksibilnosti mogu mobilizirati Europski parlament i Vijeće u okviru proračunskog postupka iz članka 314. UFEU-a.

14.

15.

16.

Djelotvorne metodologije iz prvog stavka točaka (d) i (e) uključivat će, u mjeri u kojoj je to moguće, upućivanje na doprinos proračuna Unije europskom zelenom planu, koji uključuje načelo „nenanošenja štete”.

Djelotvorna metodologija iz prvog stavka točke (d) bit će transparentna, sveobuhvatna, usmjerena na rezultate i utemeljena na uspješnosti te će uključivati godišnje savjetovanje Komisije s Europskim parlamentom i Vijećem i njome će se utvrđivati relevantne mjere koje treba poduzeti u slučaju nedovoljnog napretka u ostvarivanju primjenjivih ciljeva.

Nijedna metodologija iz ove točke ne bi smjela dovesti do prekomjernog administrativnog opterećenja za nositelje projekata i korisnike.

17.

18.

Taj iznos predstavlja primarni referentni iznos za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

Za programe iz Priloga II. Uredbi o VFO-u, primarni referentni iznos automatski se povećava dodatnim dodjelama iz članka 5. stavka 1. Uredbe o VFO-u.

Europski parlament i Vijeće, kao i Komisija pri izradi nacrta proračuna, obvezuju se da neće odstupati od tog iznosa za više od 15 % tijekom cijelog razdoblja trajanja dotičnog programa, osim ako nastanu nove, objektivne i dugotrajne okolnosti za koje su navedeni izričiti i precizni razlozi, pri čemu se uzimaju u obzir rezultati provedbe programa, posebno na temelju procjena. Svako povećanje na temelju takvih varijacija ostaje manje od postojeće gornje granice za dotični naslov, ne dovodeći u pitanje primjenu instrumenata iz Uredbe o VFO-u i ovog Sporazuma.

Četvrti stavak ne primjenjuje se na dodatne dodjele iz trećeg stavka.

Ova se točka ne primjenjuje na odobrena sredstva za koheziju koja su donesena u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i koja su unaprijed dodijeljena državama članicama, a koja sadržavaju financijsku omotnicu za cijelo razdoblje trajanja programa, ni na velike projekte iz članka 18. Uredbe o VFO-u.

19.

Ako Vijeće želi uključiti financijski referentni iznos, taj se iznos smatra izrazom želje zakonodavca te ne utječe na proračunske ovlasti Europskog parlamenta i Vijeća kako su utvrđene u UFEU-u. U svim pravno obvezujućim aktima Unije koji sadržavaju navedeni financijski referentni iznos navodi se odredba s tim učinkom.

20.

Komisija se obvezuje redovito obavješćivati Europski parlament o pripremama i tijeku pregovora o sporazumima o ribarstvu, kao i o utjecaju tih sporazuma na proračun.

Tijekom zakonodavnog postupka koji se odnosi na sporazume o ribarstvu institucije se obvezuju uložiti sve napore kako bi osigurale da se svi postupci provedu što brže.

Iznosi predviđeni u proračunu za nove sporazume o ribarstvu ili za produljenje sporazuma o ribarstvu koji stupaju na snagu nakon 1. siječnja dotične financijske godine stavljaju se u pričuvu.

Ako se pokaže da su odobrena sredstva koja se odnose na sporazume o ribarstvu, uključujući pričuvu, nedostatna, Komisija Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja potrebne informacije o uzrocima takve situacije te o mjerama koje je moguće donijeti u skladu s uspostavljenim postupcima. Komisija prema potrebi predlaže odgovarajuće mjere.

Komisija svako tromjesečje Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja detaljne informacije o provedbi važećih sporazuma o ribarstvu te financijsko predviđanje za ostatak godine.

21.

22.

23.

Ukupni iznos rashoda poslovanja za ZVSP raspodjeljuje se na članke proračunskog poglavlja koje se odnosi na ZVSP kako je predloženo u trećem stavku. Svaki članak obuhvaća djelovanja koja su već donesena, djelovanja koja su predviđena, ali još nisu donesena te iznose za buduća, odnosno nepredviđena djelovanja koja Vijeće treba donijeti tijekom dotične financijske godine.

U proračunskom poglavlju koje se odnosi na ZVSP članci u koje se trebaju unijeti djelovanja u okviru ZVSP-a mogli bi glasiti kako slijedi:

Budući da Komisija na temelju Financijske uredbe ima ovlasti samostalno prenositi odobrena sredstva između članaka unutar proračunskog poglavlja koje se odnosi na ZVSP, time je osigurana fleksibilnost koja se smatra potrebnom za brzu provedbu djelovanjâ u okviru ZVSP-a. U slučaju da iznos proračunskog poglavlja koje se odnosi na ZVSP tijekom financijske godine bude nedostatan za pokrivanje potrebnih troškova, Europski parlament i Vijeće pokušavaju na prijedlog Komisije hitno pronaći rješenje.

24.

Komisiju se poziva da sudjeluje na tim sastancima.

Ako Vijeće donese odluku u području ZVSP-a iz koje proizlaze rashodi, Visoki predstavnik odmah, a najkasnije u roku od pet radnih dana od donošenja te odluke, Europskom parlamentu dostavlja procjenu predviđenih troškova („financijski izvještaj”), osobito troškova povezanih s rokovima, zaposlenim osobljem, upotrebom poslovnih prostora i druge infrastrukture, prometnom infrastrukturom, zahtjevima u pogledu osposobljavanja te sigurnosnim mjerama.

Jedanput u svakom tromjesečju Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o provedbi djelovanjâ u okviru ZVSP-a te financijskim predviđanjima za ostatak financijske godine.

25.

26.

Komisija bi trebala razmotriti načine za međusobno povezivanje financijskog programiranja s njezinim zakonodavnim programiranjem radi pružanja točnijih i pouzdanijih predviđanja. Za svaki zakonodavni prijedlog Komisija bi trebala navesti je li uključen u programiranje dostavljeno istodobno uz podnošenje nacrta proračuna ili nakon konačnog donošenja proračuna. Komisija bi trebala obavijestiti Europski parlament i Vijeće posebice o sljedećem:

Kad god je potrebno, Komisija bi trebala naznačiti reprogramiranje do kojeg dolazi zbog novih zakonodavnih prijedloga.

27.

Primjenjuju se sljedeći postupovni koraci:

Isti postupak primijenio bi se na svaku izmjenu pravnog akta o osnivanju određene agencije koja bi imala učinak na resurse dotične agencije.

Ako se zadaće agencije znatno promijene bez izmjene pravnog akta kojim je dotična agencija osnovana, Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće slanjem revidiranog financijskog izvještaja kako bi se Europskom parlamentu i Vijeću omogućilo postizanje pravodobnog dogovora o financiranju agencije.

28.

29.

30.

31.

32.

33.