18.12.2020

Službeni list Europske unije

L 428/10

DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2020/2148

оd 8. listopada 2020.

o izmjeni Uredbe (EU) br. 139/2014 u pogledu sigurnosti uzletno-sletnih staza i zrakoplovnih podataka

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2018/1139 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2018. o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva i osnivanju Agencije Europske unije za sigurnost zračnog prometa i izmjeni uredbi (EZ) br. 2111/2005, (EZ) br. 1008/2008, (EU) br. 996/2010, (EU) br. 376/2014 i direktiva 2014/30/EU i 2014/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage uredbi (EZ) br. 552/2004 i (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3922/91 (1), a posebno njezin članak 39. stavak 1.,

budući da:

(1)	Uredbom Komisije (EU) br. 139/2014 (2) utvrđuju se zahtjevi i upravni postupci u vezi s aerodromima, uključujući upravljanje njima, njihov rad, izdavanje svjedodžbe i njihov nadzor.

(2)

Uredba Komisije (EU) br. 139/2014 sadržava opće zahtjeve za operatore aerodroma u pogledu upravljanja zrakoplovnim podacima i zrakoplovnim informacijama. Kako bi se održale ili povećale postojeće razine sigurnosti aerodromskih operacija, operatori aerodroma trebali bi, za svrhe pružanja usluga zrakoplovnog informiranja, osiguravati visoku kvalitetu zrakoplovnih podataka i drugih zrakoplovnih informacija u okviru lanca koji obuhvaća postupke od kreiranja do pružanja tih podataka. Za tu svrhu zahtjevi u pogledu kvalitete podataka trebali bi se dopuniti na operativnoj razini slično zahtjevima koji su primjenjivi na pružatelje usluga ATM-a/ANS-a u zračnoj plovidbi, posebno u pogledu zaštite podataka, kataloga podataka i razmjene podataka.

(3)

Sigurnost uzletno-sletnih staza jedna je od kategorija koje je Međunarodna organizacija za civilno zrakoplovstvo (ICAO) prepoznala kao važne, imajući u vidu veliku opasnost od nesreća. Nesreće kategorizirane kao povezane s uzletno-sletnim stazama čine većinu zrakoplovnih nesreća u svijetu. Uredbu (EU) br. 139/2014 stoga bi trebalo izmijeniti kako bi se smanjio broj takvih nesreća i ozbiljnih nezgoda koje uključuju neodobrene upade na uzletno-sletne staze, ali i druge događaje povezane sa sigurnošću uzletno sletne staze, kao što su upotreba pogrešne uzletno-sletne staze, sudar na tlu i izlijetanje s uzletno-sletne staze.

(4)	Programi osposobljavanja i provjere stručnosti operativnog osoblja, uključujući početno i periodično osposobljavanje, trebali bi biti usklađeni u svim državama članicama uspostavljanjem zajedničkih zahtjeva u pogledu osposobljavanja koje bi trebali poštovati operatori aerodroma.

(5)	Operatori aerodroma trebali bi čuvati evidenciju o završenom osposobljavanju, odobrenjima za vožnju, odobrenjima za vozila te znanju jezika i stručnosti za održavanje.

(6)

Sadašnji regulatorni okvir ne uključuje zahtjev da operator aerodroma kreira NOTAM. To je stvorilo pravnu nesigurnost s obzirom na pitanje kada, zbog kojih razloga i u kojim uvjetima operator aerodroma treba kreirati NOTAM za nešto što može utjecati na sigurnost. Stoga bi se izmjenom trebao upotpuniti regulatorni okvir u pitanjima kreiranja i objave NOTAM-a od strane operatora aerodroma, uzimajući u obzir odredbe Priloga 15. Konvenciji o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu, potpisanoj u Chicagu 7. prosinca 1944. („Čikaška konvencija”).

(7)

Istrage nesreća pokazuju da standardi za procjenu stanja površine uzletno-sletne staze i izvješćivanje o tome nisu usklađeni i da je to bitan faktor koji pridonosi izlijetanjima s uzletno-sletne staze, posebno kad je ona mokra ili onečišćena. ICAO je stoga izmijenio niz standarda i preporučenih praksi (SARP-ova) u nekoliko priloga Čikaškoj konvenciji i izdao opsežne smjernice kako bi se uspostavio globalno usklađen format za procjenu stanja površine uzletno-sletne staze i izvješćivanje o tome.

(8)	Uredbu (EU) br. 139/2014 trebalo bi stoga izmijeniti kako bi se primijenili aktualni SARP-ovi ICAO-a za procjenu stanja površine uzletno-sletne staze i izvješćivanje o tome, uključujući dodavanje definicija novih termina.

(9)	Kako bi se smanjila opasnost da tijekom primopredaje operativnih aktivnosti zbog kognitivne pristranosti dođe do neželjenih događaja, aerodromsko osoblje trebalo bi imati ažurne informacije o operativnoj situaciji u trenutku primopredaje.

(10)	Strani predmeti (FOD) na manevarskim površinama i stajanki predstavljaju znatan sigurnosni rizik za operacije na aerodromima. Mjere za djelotvorno smanjivanje tog rizika trebale bi se temeljiti na ICAO-ovim SARP-ovima, smjernicama i međunarodno prihvaćenim praksama.

(11)

Vozači vozila te stanje i prikladnost vozila i njihova komunikacijska i nadzorna oprema također su faktori koji pridonose događajima povezanima sa sigurnošću uzletno-sletne staze i oštećenjima zrakoplova. Uvjeti odobrenja za vozače i vozila trebali bi biti stroži te bi trebalo uspostaviti nova pravila za kretanje vozila po operativnim površinama aerodroma.

(12)

Na temelju sigurnosnih preporuka i povratnih informacija od država članica i dionika Komisija je utvrdila da je potrebno poboljšati pregled situacije pilota, osoblja koje pruža operativne usluge u zračnom prometu i vozača vozila na manevarskoj površini kako bi se spriječili neodobreni upadi na uzletno-sletnu stazu. Stoga bi trebalo uvesti odredbe kojima se osigurava da znanje engleskog jezika vozača vozila koja prometuju po manevarskoj površini aerodroma odgovara operativnoj razini. Međutim, moguće je da na nekim aerodromima upotreba tog jezika ne poboljšava nužno sigurnost operacija na uzletno-sletnoj stazi. Stoga bi se nadležnim tijelima trebalo dopustiti da odstupe od zahtjeva u pogledu znanja engleskog jezika, ako je to potkrijepljeno procjenom sigurnosti za jedan ili više aerodroma.

(13)

Broj vozila na aerodromu trebao bi biti ograničen samo na ona vozila koja su važna za sigurnost operacija. Kako bi se riješio problem zabune s pozivnim znakovima, ta bi vozila trebala imati odgovarajuću opremu, uključujući radio ili svjetla. Iznimke bi trebalo predvidjeti za vozila koja nisu u skladu s uvjetima operacija, ali trebaju ući na aerodrom i na njemu privremeno raditi. Kako bi se osiguralo da je zakonodavstvo Unije usklađeno sa standardima ICAO-a, pravila za vožnju na aerodromima trebala bi se temeljiti na prilozima 2. i 14. Čikaškoj konvenciji i smjernicama ICAO-a sadržanima u dokumentu Doc 4444 PANS-ATM.

(14)

Istrage nesreća i ozbiljnih nezgoda tijekom operacija vuče zrakoplova pokazuju da su nedovoljan pregled situacije, nedovoljna odobrenja za zrakoplove i nedovoljna ili neodgovarajuća rasvjeta vučenog zrakoplova noću čimbenici koji pridonose oštećenjima zrakoplova. Stoga bi trebalo uvesti mjere za poboljšavanje sigurnosti tijekom operacija vuče zrakoplova, i to u pogledu ruta, vođenja, rasvjete, komunikacijskih postupaka, koordinacije različitih aktera, te posebne mjere u slučaju nepovoljnih vremenskih odnosno meteoroloških uvjeta.

(15)	Trebalo bi uvesti pravila kojima se razjašnjava koji bi mobilni objekti, osim vozila, trebali biti osvijetljeni na aerodromima. To uključuje dokidanje nedosljednosti u pogledu područja aerodroma na koja se primjenjuju zahtjevi u pogledu označavanja i osvjetljivanja.

(16)	Kako bi se povećala sigurnost, pravilnost i učinkovitost operacija, trebalo bi uspostaviti standardne rute za vožnju po tlu na aerodromima. Trebalo bi uzeti u obzir i zrakoplovne transpondere ako su povezani s aerodromskim sustavom za vođenje i kontrolu površinskog kretanja.

(17)

Istrage nesreća i nezgoda koje su rezultat neodobrenog upada na uzletno-sletnu stazu pokazale su da postoje nedostaci u komunikacijskim postupcima između operativnih usluga u zračnom prometu i vozača vozila, ali i neobaviještenih pješaka. Stoga bi trebalo uspostaviti usklađene postupke za komunikaciju između operatora aerodroma i jedinice operativnih usluga u zračnom prometu kako bi se regulirala pitanja poput jezika koji se koriste, frekvencija, operacija pješaka na manevarskoj površini, upotrebe signala i drugih komunikacijskih sredstava u slučaju problema s komunikacijom. Ti bi postupci trebali obuhvaćati širenje važnih informacija koje se odnose na aerodrom radiokomunikacijskim sredstvima.

(18)	Kako bi se spriječili daljnji neželjeni događaji koji su uzrokovani prisutnošću pješaka na operativnoj površini, trebalo bi zabraniti ulazak neovlaštenog osoblja na manevarsku površinu i u ostala kontrolirana područja. Trebalo bi poduzeti mjere za kontrolu kretanja pješaka.

(19)

Uredbom (EU) br. 139/2014 ne propisuju se izrijekom obveze operatora aerodroma pri operacijama u zimskim uvjetima. Kako bi se zakonodavstvo Unije uskladilo sa standardima ICAO-a iz priloga 14. i 15. Čikaškoj konvenciji, trebalo bi uvesti obveze za aerodrome s dugim zimskim razdobljem u kojem su uzletno-sletne staze pokrivene zbijenim snijegom ili ledom. Te bi se obveze trebale temeljiti na postojećim praksama i povratnim informacijama proizvođača aviona i ICAO-a.

(20)	Kako bi se osigurala usklađenost zakonodavstva Unije sa standardima ICAO-a, operator aerodroma bi trebao biti obvezan procijeniti stanje površine uzletno-sletne staze i dodijeliti mu RWYCC (kôd stanja uzletno-sletne staze).

(21)

Programom održavanja aerodroma trebalo bi osigurati da objekti, sustavi, vozila i oprema koji su neophodni za rad aerodroma ne smanjuju sigurnost, pravilnost i učinkovitost zračne plovidbe. Program održavanja trebao bi poštovati načela ljudskih čimbenika u skladu s Prilogom 14. Čikaškoj konvenciji, a operator aerodroma trebao bi imati na raspolaganju sredstva za djelotvornu provedbu programa održavanja.

(22)

Zahtjeve iz Uredbe (EU) br. 139/2014 koji se odnose na održavanje kolničke konstrukcije, posebno u pogledu koeficijenta trenja na površini uzletno-sletne staze, trebalo bi uskladiti sa standardima ICAO-a kako bi se smanjila opasnost izlijetanja s uzletno-sletne staze i smanjila opasnost od stranih predmeta.

(23)

Na temelju relevantnih odredaba Priloga 14. Čikaškoj konvenciji Uredbu (EU) br. 139/2014 trebalo bi dopuniti poboljšanim zahtjevima u pogledu održavanja sustava napajanja aerodroma električnom energijom i novim zahtjevima u pogledu održavanja aerodromskog sustava osvjetljenja. Uz to, trebalo bi uvesti posebne zahtjeve za održavanje aerodromskih znakova i oznaka.

(24)	Agencija Europske unije za sigurnost zračnog prometa izradila je nacrt provedbenih pravila i podnijela ih zajedno s mišljenjima br. 02/2018 i br. 03/2019 u skladu s člankom 75. stavkom 2. točkama (b) i (c) i člankom 76. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1139.

(25)	Uredbu (EU) br. 139/2014 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(26)

S obzirom na učinke izbijanja bolesti COVID-19 na sredstva kojima raspolažu nadležna tijela i dotični operateri te kako bi im se hitno pomoglo i omogućila odgovarajuća priprema, primjenu zahtjeva u pogledu izvješćivanja o onečišćenju površine, stanju površine uzletno-sletne staze i operacijama u zimskim uvjetima trebalo bi odgoditi do 12. kolovoza 2021., a primjenu pravila o sustavu upravljanja kvalitetom trebalo bi odgoditi do 27. siječnja 2022.,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Izmjene Uredbe (EU) br. 139/2014

Prilozi I., III. i IV. Uredbi (EU) br. 139/2014 mijenjaju se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Točka 3. podtočka (d), točka 3. podtočka (e), točka 3. podtočka (q) i točka 3. podtočka (r) Priloga ovoj Uredbi kao i točka ADR.OPS.A.057 podtočka (d) podpodtočka (4) Priloga IV. Uredbi (EU) br. 139/2014 primjenjuju se od 12. kolovoza 2021.,

Točka 2. podtočka (a) i točka 3. podtočke (a) i (b) Priloga primjenjuju se od 27. siječnja 2022.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 8. listopada 2020.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN

(1) SL L 212, 22.8.2018., str. 1.

(2) Uredba Komisije (EU) br. 139/2014 od 12. veljače 2014. o utvrđivanju zahtjeva i upravnih postupaka u vezi s aerodromima u skladu s Uredbom (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 44, 14.2.2014., str. 1.).

PRILOG

Prilozi I., III. i IV. mijenjaju se kako slijedi:

(1)

Prilog I. mijenja se kako slijedi:

(a)

umeću se sljedeće točke (6.a), (6.b) i (6.c):

„(6.a)

,okružnica zrakoplovnih informacija (AIC)՚ znači obavijest koja sadržava informacije za koje nije potrebno kreirati notice to airmen (NOTAM) niti se uključuju u zbornik zrakoplovnih informacija (AIP), ali se odnose na sigurnost letenja, zračnu plovidbu, tehnička, administrativna ili zakonodavna pitanja;

(6.b)

,proizvod zrakoplovnih informacija՚ znači zrakoplovni podaci i zrakoplovne informacije koje se stavljaju na raspolaganje kao skupovi digitalnih podataka ili u standardiziranom formatu na papiru ili elektroničkom mediju. Proizvodi zrakoplovnih informacija uključuju sljedeće:

—	AIP, uključujući izmjene i dodatke,

—

AIC,

—	zrakoplovne karte,

—

NOTAM,

—	digitalne skupove podataka;

(6.c)

,zbornik zrakoplovnih informacija (AIP)՚ znači publikacija koju izdaje tijelo države članice ili koja se izdaje uz dozvolu tog tijela, a sadržava zrakoplovne informacije trajnog karaktera bitne za sigurnost zračne plovidbe;”;

(b)

umeće se sljedeća točka (15.a):

„(15.a)

,onečišćena uzletno sletna staza՚ znači uzletno-sletna staza čija je površina (bilo u izoliranim dijelovima ili izvan njih) unutar korištene duljine i širine znatnim dijelom pokrivena jednom ili više tvari navedenih u deskriptorima površine uzletno-sletne staze;”;

(c)

umeće se sljedeća točka (17.a):

„(17.a)

,skup podataka՚ znači zbirka podataka koja se može identificirati;”;

(d)

umeće se sljedeća točka (18.a):

„(18.a)

,suha՚, u odnosu na stanje uzletno-sletne staze, znači da površina uzletno-sletne staze nije vidljivo vlažna niti je onečišćena unutar područja koje je predviđeno za uporabu;”;

(e)

umeće se sljedeća točka (19.a):

„(19.a)

,strani predmet (FOD)՚ znači neživi predmet na operativnoj površini koji nema operativnu ni zrakoplovnu funkciju, a predstavlja potencijalnu opasnost za operacije zrakoplova;”;

(f)

umeću se sljedeće točke (24.a) i (24.b):

„(24.a)

,pouzdanost sustava osvjetljenja՚ znači vjerojatnost da cjelokupni sustav radi u okviru dopuštenih odstupanja i da je upotrebljiv za operativne svrhe;

(24.b)

,oznake lokacije՚ znači najnovije izdanje ,Oznaka lokacije՚ (Doc 7910) koje je na snazi, koje je odobrila i objavila Međunarodna organizacija za civilno zrakoplovstvo;”;

(g)

umeću se sljedeće točke (34.a) i (34.b):

„(34.a)

,notice to airmen (NOTAM)՚ znači obavijest koja se distribuira telekomunikacijski i koja sadržava informacije u vezi s uspostavljanjem, stanjem ili promjenom bilo kojeg zrakoplovnog sredstva, usluge, postupka ili opasnosti, o kojima je pravovremeno saznanje bitno za osoblje koje je uključeno u letačke operacije;

(34.b)

,kôd NOTAM-a՚ znači kôd koji se nalazi u najnovijem izdanju dokumenta ,Postupci za usluge u zračnoj plovidbi – kratice i kodovi ICAO-a (Procedures for Air Navigation Services – ICAO Abbreviations and Codes)՚ (PANS ABC – Doc 8400) koji je na snazi, koji je odobrila i objavila Međunarodna organizacija za civilno zrakoplovstvo;”;

(h)

umeću se sljedeće točke (38.a), (38.b), (38.c), (38.d), (38.e), (38.f), (38.g) i (38.h):

„(38.a)

,matrica za procjenu stanja uzletno-sletne staze (RCAM)՚ znači matrica koja omogućuje procjenu za dodjelu kôda stanja uzletno-sletne staze (RWYCC) s pomoću skupa zapažanja o uvjetima na površini uzletno-sletne staze i izvješća pilota o kočenju;

(38.b)

,kôd stanja površine uzletno-sletne staze (RWYCC)՚ znači broj koji se koristi u izvješću o stanju uzletno-sletne staze (RCR), a opisuje učinak stanja uzletno-sletne staze na sposobnost usporavanja i lateralnu kontrolu zrakoplova;

(38.c)

,izvješće o stanju uzletno-sletne staze (RCR)՚ znači sveobuhvatno standardizirano izvješće o stanju površine uzletno-sletne staze i posljedičnom učinku na performanse aviona u slijetanju i polijetanju, opisano oznakom stanja uzletno-sletne staze;

(38.d)

,sigurnosna površina kraja uzletno-sletne staze (RESA)՚ znači površina simetrična u odnosu na središnju crtu uzletno-sletne staze, a koja se nastavlja na kraj osnovne staze uzletno sletne staze, prije svega namijenjena smanjenju rizika oštećenja zrakoplova u slučaju da sleti ispred ili se zaustavi iza površine uzletno sletne staze;

(38.e)

„pozicija za čekanje” znači označena pozicija za zaštitu uzletno-sletne staze, površina ograničenja prepreka ili kritična ili osjetljiva zona sustava za instrumentalno slijetanje (ILS) ili mikrovalnog sustava slijetanja (MLS) na kojoj se zrakoplovi u vožnji po tlu i vozila moraju zaustaviti i čekati, osim ako im aerodromski kontrolni toranj ne da drukčije odobrenje;

(38.f)

,osnovna staza uzletno-sletne staze՚ znači definirano područje koje uključuje uzletno-sletnu stazu i stazu za zaustavljanje, ako postoji, i predviđena je za:

(a)	smanjivanje rizika od oštećenja zrakoplova koji izlete s uzletno-sletne staze;

(b)	zaštitu zrakoplova koji lete iznad nje tijekom operacija uzlijetanja ili slijetanja;

(38.g) ,

stanje površine uzletno-sletne staze՚ znači opis stanja površine uzletno-sletne staze koji se koristi u RCR-u i služi kao temelj za određivanje RWYCC-a za svrhe performansi aviona;

(38.h)

,deskriptori površine uzletno-sletne staze՚ znači jedna od sljedećih tvari na površini uzletno-sletne staze:

(a)	zbijeni snijeg: snijeg koji je zbijen u čvrstu masu takvu da gume aviona, pri radnim tlakovima i opterećenjima, voze po njezinoj površini a da je pri tome više ne zbijaju u znatnoj mjeri niti stvaraju kolotečine;

(b)	suhi snijeg: snijeg od kojeg se ne može lako napraviti gruda;

(c)	mraz: kristali leda koji se stvaraju na površini, a potječu od vlage u zraku čija je temperatura jednaka točki smrzavanja ili niža; razlika između mraza i leda je u tome što se kristali mraza formiraju neovisno jedan o drugome i stoga imaju strukturu koja je više u obliku granula;

(d)	led: smrznuta voda ili zbijeni snijeg koji se pretvorio u led u hladnim i suhim uvjetima;

(e)	bljuzgavica: snijeg koji je toliko zasićen vodom da se voda cijedi ako ga se uzme u ruku, ili će prskati uokolo ako se na njega snažnije zakorači;

(f)	stajaća voda: voda dublja od 3 mm;

(g)	mokri led: led na čijoj je površini voda ili led koji se topi;

(h)	mokri snijeg: snijeg koji sadržava dovoljno vode da je moguće napraviti dobro zbijenu, čvrstu grudu iz koje se ne cijedi voda;”;

(i)

umeću se sljedeće točke (41.a), (41.b) i (41.c):

„(41.a)

,skliska mokra uzletno-sletna staza՚ znači mokra uzletno-sletna staza za koju je utvrđeno da je koeficijent trenja smanjen na znatnom dijelu;

(41.b)

,SNOWTAM՚ znači:

(a)	od 7. siječnja 2021. do 12. kolovoza 2021., posebno izdanje NOTAM-a kojim se, u posebnom formatu, obavješćuje o opasnim uvjetima uzrokovanima prisutnošću na operativnoj površini snijega, leda, bljuzgavice ili stajaće vode sa snijegom, bljuzgavicom ili ledom i o prestanku takvih uvjeta;

(b)

s učinkom od 12. kolovoza 2021., posebno izdanje NOTAM-a u standardnom formatu, a koje sadržava izvješće o stanju površine kojim se obavješćuje o uvjetima uzrokovanima prisutnošću na operativnoj površini snijega, leda, bljuzgavice, mraza ili vode sa snijegom, bljuzgavicom, ledom ili mrazom i o prestanku takvih uvjeta;

(41.c)

,posebno pripremljena zimska uzletno-sletna staza՚ znači uzletno-sletna staza suhog zamrznutog sloja na površini nastalog od zbijenog snijega ili leda ili oboje, posuta pijeskom ili sitnim šljunkom ili mehanički obrađena radi povećanja trenja;”;

(j)

točka (47) zamjenjuje se sljedećim:

„(47)

,uvjeti svjedodžbe՚ znači sljedeće:

—	oznake lokacije prema ICAO-u,

—	uvjeti za rad (VFR/IFR, dan/noć),

—	operacije aviona na posebno pripremljenim zimskim uzletno-sletnim stazama,

—	uzletno-sletna staza,

—	objavljene duljine,

—	vrste uzletno-sletnih staza i prilazi,

—	referentni kôd aerodroma,

—	opseg operacija zrakoplova s višim referentnim kodom aerodroma,

—	pružanje usluga upravljanja postupcima na stajanci (da/ne),

—	spasilačko-vatrogasna kategorija aerodroma;”;

(k)

točka (48) zamjenjuje se sljedećim:

„(48)

,vizualna sredstva՚ znači pokazatelji i signalni uređaji, oznake, svjetla, znakovi i označivači ili njihove kombinacije;”;

(l)

dodaje se sljedeća točka (49):

„(49)

,mokra uzletno-sletna staza՚ znači uzletno-sletna staza čija je površina vidljivo vlažna ili prekrivena slojem vode od najviše 3 mm unutar područja koje je predviđeno za uporabu.”;

(2)

Prilog III. mijenja se kako slijedi:

(a)

točka ADR.OR.D.007. zamjenjuje se sljedećim:

„ ADR.OR.D.007 Upravljanje zrakoplovnim podacima i zrakoplovnim informacijama

(a)

U okviru svojeg sustava upravljanja operator aerodroma uvodi i održava sustav upravljanja kvalitetom koji obuhvaća sljedeće aktivnosti:

(1)	njegove aktivnosti u vezi sa zrakoplovnim podacima;

(2)	njegove aktivnosti u vezi s pružanjem zrakoplovnih informacija.

(b)	Operator aerodroma u okviru svojeg sustava upravljanja mora uspostaviti sustav upravljanja sigurnošću u cilju zaštite sigurnosti operativnih podataka koje prima ili proizvodi ili upotrebljava, tako da pristup tim operativnim podacima imaju samo ovlaštene osobe.

(c)

U sustavu upravljanja sigurnošću operatora aerodroma definiraju se sljedeći elementi:

(1)	postupci koji se odnose na procjenu i ublažavanje rizika za sigurnost podataka, praćenje i poboljšavanje sigurnosti, revizije stanja sigurnosti i širenje novih spoznaja;

(2)	sredstva za otkrivanje narušavanja sigurnosti i za upozoravanje osoblja odgovarajućim signalima upozorenja;

(3)	sredstva za otklanjanje posljedica narušavanja sigurnosti i utvrđivanje postupaka oporavka i postupaka ublažavanja, kako bi se spriječilo ponavljanje situacije.

(d)	Operator aerodroma osigurava sigurnosnu provjeru svojeg osoblja s obzirom na sigurnost zrakoplovnih podataka.

(e)	Operator aerodroma poduzima potrebne mjere za zaštitu svojih zrakoplovnih podataka od prijetnji kibernetičkoj sigurnosti.”;

(b)

točka ADR.OR.D.017. zamjenjuje se sljedećim:

„ ADR.OR.D.017 Programi osposobljavanja i provjere stručnosti

(a)

Kako bi osigurao kontinuiranu osposobljenost osoblja uključenog u rad, održavanje aerodroma i upravljanje njime te kako bi osigurao da je to osoblje svjesno pravila i postupaka koji su relevantni za rad aerodroma i povezanosti njihovih funkcija i zadataka s radom aerodroma općenito, operator aerodroma izrađuje i provodi program osposobljavanja za to osoblje.

(b)

Program osposobljavanja iz podtočke (a):

(1)	uključuje početno i periodično osposobljavanje te osposobljavanje za obnavljanje znanja i kontinuirano osposobljavanje;

(2)	primjeren je za funkcije i zadatke koje osoblje obavlja;

(3)	uključuje primjenjive operativne postupke i zahtjeve za predmetni aerodrom, uključujući i vožnju.

(c)	Operator aerodroma osigurava da je sve drugo osoblje, uključujući osoblje drugih organizacija koje radi ili pruža usluge na aerodromu, kojemu je dopušten pristup operativnim površinama aerodroma bez pratnje, odgovarajuće osposobljeno i kvalificirano za takav pristup bez pratnje.

(d)

Program osposobljavanja iz podtočke (c):

(1)	uključuje početno i periodično osposobljavanje te osposobljavanje za obnavljanje znanja i kontinuirano osposobljavanje;

(2)	uključuje primjenjive operativne postupke i zahtjeve za predmetni aerodrom, uključujući i vožnju.

(e)

Operator aerodroma osigurava da je osoblje iz podtočaka (a) i (c) uspješno završilo neophodno početno osposobljavanje prije nego što mu se dopusti:

(1)	obavljanje dužnosti bez nadzora;

(2)	pristup operativnim površinama aerodroma bez pratnje.

Početno osposobljavanje obuhvaća teoretsko i praktično osposobljavanje odgovarajućeg trajanja i ocjenjivanje stručnosti osoblja nakon nakon što mu je pruženo osposobljavanje.

(f)

Kako bi osoblje iz podtočaka (a) i (c) moglo nastaviti obavljati svoje dužnosti bez nadzora i imati pristup operativnim površinama aerodroma bez pratnje, ako u ovom dijelu i dijelu-ADR.OPS nije propisano drukčije, operator aerodroma mora osigurati da je to osoblje upoznato s pravilima i postupcima koji su relevantni za rad aerodroma tako što je uspješno završilo:

(1)	periodično osposobljavanje u intervalima ne duljima od 24 mjeseca nakon završetka početnog osposobljavanja. Ako se periodično osposobljavanje pohađa tijekom posljednja tri kalendarska mjeseca tog intervala, novi se interval računa od datuma isteka tog intervala;

(2)

osposobljavanje za obnavljanje znanja prije nego što krenu obavljati svoje dužnosti bez nadzora ili prije nego što im se dopusti pristup operativnim površinama aerodroma bez pratnje, ako su bili odsutni s tih dužnosti tijekom razdoblja od najmanje 3, a najviše 12 uzastopnih mjeseci. U slučaju odsustva duljeg od 12 uzastopnih mjeseci to osoblje mora proći početno osposobljavanje u skladu s podtočkom (c);

(3)	kontinuirano osposobljavanje u slučaju promjena u njihovu operativnom okruženju ili dodijeljenim zadacima, prema potrebi.

(g)

Operator aerodroma uspostavlja i provodi program za provjeru stručnosti za osoblje iz podtočke (a) i osigurava da je osoblje iz podtočke (c) dokazalo sposobnosti za obavljanje svojih zadataka, u skladu s programom za provjeru stručnosti, kako bi osigurao:

(1)	kontinuiranu osposobljenost tog osoblja;

(2)	da je to osoblje svjesno pravila i postupaka koji su relevantni za njihove funkcije i zadatke.

Ako u ovom dijelu i dijelu-ADR.OPS nije propisano drukčije, operator aerodroma mora osigurati da osobe iz podtočaka (a) i (c) prolaze provjere stručnosti u intervalima ne duljima od 24 mjeseca nakon što su završile početno osposobljavanje.

(h)

Operator aerodroma osigurava sljedeće:

(1)	da su za pružanje osposobljavanja i provjere stručnosti angažirani odgovarajuće kvalificirani i iskusni instruktori i ispitivači;

(2)	da se pružanje osposobljavanja i, ako je primjenjivo, provjere stručnosti, obavljaju u odgovarajućim objektima s odgovarajućim sredstvima i opremom.

(i)

Operator aerodroma uspostavlja i provodi postupke za provođenje programa osposobljavanja i provjera stručnosti i:

(1)	vodi evidenciju o potrebnoj osposobljenosti, osposobljavanju i provjeri stručnosti za dokazivanje sukladnosti s ovim zahtjevom;

(2)	tu evidenciju na zahtjev stavlja na raspolaganje svojemu osoblju na koje se ta evidencija odnosi;

(3)	ako osobu zaposli drugi poslodavac, takvu evidenciju o toj osobi stavlja na raspolaganje novom poslodavcu na zahtjev.”;

(c)

točka ADR.OR.D.035 podtočka (d) mijenja se kako slijedi:

točka (6) zamjenjuje se sljedećim:

„(6)	važeće izdanje registra opasnosti;”;

ii.

dodaju se sljedeće podpodtočke (7) i (8):

„(7)	odobrenja za vožnju i, ako je primjenjivo, svjedodžbe o znanju jezika čuvaju se najmanje četiri godine nakon završetka radnog odnosa predmetne osobe ili trajnog oduzimanja ili poništenja odobrenja za vožnju, ili dok nadležno tijelo ne obavi audit tog područja aktivnosti;

(8)	odobrenja za vozila i evidencija o održavanju vozila operatora aerodroma čuvaju se najmanje četiri godine nakon što se vozilo povuče iz operacija, ili dok nadležno tijelo ne obavi audit tog područja.”

(3)

Prilog IV. mijenja se kako slijedi:

(a)

točka ADR.OPS.A.010. zamjenjuje se sljedećim:

„ ADR.OPS.A.010 Zahtjevi u vezi s kvalitetom podataka

Operator aerodroma mora imati formalne dogovore s organizacijama s kojima razmjenjuje zrakoplovne podatke ili zrakoplovne informacije i mora osigurati sljedeće:

(a)	da se pružaju svi relevantni podaci o aerodromu i raspoloživim uslugama uz osiguravanje potrebne kvalitete tih podataka; da se zahtjevi u vezi s kvalitetom podataka (DQR) poštuju prilikom kreiranja podataka i da se poštuju tijekom prenošenja podataka;

(b)	točnost zrakoplovnih podataka je onakva kako je navedena u katalogu zrakoplovnih podataka;

(c)

da se cjelovitost zrakoplovnih podataka održava tijekom cijelog postupanja s podacima od njihova kreiranja do prijenosa, na temelju klasifikacije cjelovitosti navedene u katalogu zrakoplovnih podataka. Uz to, potrebno je uspostaviti postupke radi sljedećeg:

(1)	da se, kad je riječ o rutinskim podacima, spriječi oštećenje podataka tijekom cijelog postupka obrade podataka;

(2)	da, kad je riječ o neophodnim podacima, ne bude oštećenja ni u kojoj fazi cijelog postupka i da se uspostave dodatni postupci, prema potrebi, kako bi se spriječili potencijalni rizici u cjelokupnoj arhitekturi sustava radi osiguravanja cjelovitosti podataka na toj razini;

(3)

da, kad je riječ o kritičnim podacima, ne bude oštećenja ni u kojoj fazi cijelog postupka i da se uspostave dodatni postupci za jamčenje cjelovitosti kako bi se u potpunosti ublažile posljedice grešaka koje su tijekom detaljne analize cjelokupne arhitekture sustava identificirane kao potencijalni rizici za cjelovitost podataka;

(d)	da razlučivost zrakoplovnih podataka odgovara stvarnoj točnosti podataka;

(e)	sljedivost zrakoplovnih podataka;

(f)	pravovremenost zrakoplovnih podataka, uključujući moguća ograničenja za razdoblje valjanosti;

(g)	potpunost zrakoplovnih podataka;

(h)	da je format poslanih podataka u skladu s utvrđenim zahtjevima.”;

(b)

dodaju se sljedeće točke ADR.OPS.A.020 do ADR.OPS.A.055:

„ ADR.OPS.A.020 Zajednički referentni sustavi

Za svrhe zračne plovidbe operator aerodroma koristi:

(a)	Svjetski geodetski sustav – 1984 (WGS-84) kao horizontalni referentni sustav;

(b)	točku srednje razine mora (MSL) kao vertikalni referentni sustav;

(c)	gregorijanski kalendar i koordinirano svjetsko vrijeme (UTC) kao vremenske referentne sustave. ADR.OPS.A.025 Otkrivanje grešaka u podacima i autentifikacija Pri kreiranju, obradi ili slanju podataka pružatelju usluga zrakoplovnog informiranja (AIS) operator aerodroma mora:

(a)	osigurati da se tijekom slanja i pohrane zrakoplovnih podataka upotrebljavaju tehnike za otkrivanje grešaka u digitalnim podacima, kako bi se održavala primjenjiva razina cjelovitosti podataka;

(b)

osigurati da prijenos zrakoplovnih podataka podliježe odgovarajućem postupku autentifikacije tako da primatelji mogu potvrditi da podaci ili informacije dolaze iz ovlaštenog izvora.

ADR.OPS.A.030 Katalog zrakoplovnih podataka

Pri kreiranju, obradi ili slanju podataka pružatelju usluga zrakoplovnog informiranja operator aerodroma mora osigurati da su zrakoplovni podaci iz Dodatka 1. Prilogu III. (Dio ATM/ANS.OR) Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2017/373 (*1) u skladu sa specifikacijama iz kataloga zrakoplovnih podataka.

ADR.OPS.A.035 Validacija i provjera podataka

Pri kreiranju, obradi ili slanju podataka pružatelju usluga zrakoplovnog informiranja operator aerodroma mora osigurati da su upotrijebljene tehnike za validaciju i provjeru kako bi zrakoplovni podaci bili u skladu s primjenjivim zahtjevima u pogledu kvalitete podataka. Osim toga:

(a)	provjerom se mora osigurati da su zrakoplovni podaci primljeni bez pogrešaka i da se tijekom postupka sa zrakoplovnim podacima u njima nisu pojavile pogreške;

(b)	zrakoplovni podaci i zrakoplovne informacije koji su uneseni ručno podvrgavaju se neovisnoj provjeri kako bi se otkrile moguće unesene pogreške;

(c)	pri korištenju zrakoplovnih podataka za dobivanje ili izračunavanje novih zrakoplovnih podataka početni se podaci provjeravaju i validiraju, osim ako su dobiveni iz mjerodavnog izvora. ADR.OPS.A.040 Zahtjevi za postupanje s pogreškama Operator aerodroma osigurava sljedeće:

(a)	da su pogreške koje su identificirane tijekom kreiranja podataka i nakon slanja podataka uzete u obzir, ispravljene ili riješene;

(b)	da se prednost daje reagiranju na pogreške u kritičnim i neophodnim zrakoplovnim podacima. ADR.OPS.A.045 Metapodaci Operator aerodroma osigurava da metapodaci sadržavaju barem:

(a)	identifikaciju organizacija ili subjekata koji obavljaju bilo koju radnju kreiranja zrakoplovnih podataka, njihova slanja ili postupanja s njima;

(b)	radnju koja je obavljena;

(c)

datum i vrijeme kad je radnja obavljena.

ADR.OPS.A.050 Slanje podataka

Operator aerodroma osigurava da se zrakoplovni podaci šalju elektroničkim putem.

ADR.OPS.A.055 Alati i softver

Pri kreiranju, obradi ili slanju podataka pružatelju usluga zrakoplovnog informiranja operator aerodroma mora osigurati da alati i softver koji se koriste za potporu postupcima sa zrakoplovnim podacima ili automatizaciju tih postupaka funkcioniraju bez negativnih učinaka na kvalitetu zrakoplovnih podataka.

(*1) Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/373 od 1. ožujka 2017. o utvrđivanju zajedničkih zahtjeva za pružatelje usluga upravljanja zračnim prometom/pružatelje usluga u zračnoj plovidbi i drugih mrežnih funkcija za upravljanje zračnim prometom i za njihov nadzor, o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 482/2008 i provedbenih uredbi (EU) br. 1034/2011, (EU) br. 1035/2011 i (EU) 2016/1377 te o izmjeni Uredbe (EU) br. 677/2011 (SL L 62, 8.3.2017., str. 1.).” "

(c)

dodaje se točka ADR.OPS.A.057 kako slijedi:

„ ADR.OPS.A.057 Kreiranje NOTAM-a

(a)

Operator aerodroma:

(1)

uspostavlja i provodi postupke u skladu s kojima kreira NOTAM koji je izdao odgovarajući pružatelj usluga zrakoplovnog informiranja:

i.	koji sadržava informacije u vezi s uspostavljanjem, stanjem ili promjenom bilo kojeg zrakoplovnog sredstva, usluge, postupka ili opasnosti, o kojima je pravovremeno saznanje bitno za osoblje koje je uključeno u letačke operacije;

ii.	koji sadržava informacije privremene prirode i kratkog trajanja ili informacije koje se odnose na operativno značajne trajne promjene ili privremene promjene duljeg trajanja koje su uvedene u kratkom roku, osim kad je riječ o opsežnom tekstu i/ili grafičkim prikazima;

(2)	određuje aerodromsko osoblje, koje je uspješno završilo odgovarajuće osposobljavanje i dokazalo svoju osposobljenost, da kreira NOTAM i pruža relevantne informacije pružateljima usluga zrakoplovnog informiranja s kojima ima dogovore;

(3)	osigurava da je sve drugo aerodromsko osoblje čije dužnosti uključuju uporabu NOTAM-a uspješno završilo relevantno osposobljavanje i dokazalo svoju osposobljenost da se njime služi.

(b)

Operator aerodroma kreira NOTAM kad je potrebno pružiti sljedeće informacije:

(1)	uspostavljanje ili zatvaranje aerodroma ili helidroma ili uzletno-sletnih staza ili značajne promjene u njihovu radu;

(2)	uspostavljanje ili povlačenje pružanja aerodromskih usluga ili značajne promjene u njihovu pružanju;

(3)	uspostavljanje, povlačenje ili značajne promjene operativnog kapaciteta radijske navigacije i komunikacijskih usluga zrak-zemlja za koje je odgovoran operator aerodroma;

(4)	nedostupnost rezervnih i sekundarnih sustava s izravnim operativnim učinkom;

(5)	uspostavljanje, povlačenje ili značajne promjene vizualnih sredstava;

(6)	prekid rada ili vraćanje u upotrebu velikih sastavnica aerodromskih sustava osvjetljenja;

(7)	uspostavljanje, povlačenje ili značajne promjene postupaka za usluge u zračnoj plovidbi za koje je odgovoran operator aerodroma;

(8)	pojava ili uklanjanje većih kvarova ili zapreka na manevarskoj površini;

(9)	promjene i ograničenja dostupnosti goriva, ulja i kisika;

(10)	uspostavljanje, povlačenje ili vraćanje u upotrebu farova opasnosti koji označavaju prepreke za zračnu plovidbu;

(11)	planirane laserske emisije, laserski prikazi i svjetla za pretraživanje u okolici aerodroma ako bi zbog toga sposobnost pilota za gledanje noću mogla biti smanjena;

(12)	postavljanje, uklanjanje ili promjene prepreka u zračnoj plovidbi u područjima uzlijetanja/penjanja, neuspjelog prilaženja i prilaženja te na osnovnoj stazi uzletno-sletne staze;

(13)	promjena kategorije spremnosti za spašavanje i gašenje požara aerodroma ili helidroma;

(14)	prisutnost, uklanjanje ili značajne promjene opasnih uvjeta zbog snijega, bljuzgavice, leda, radioaktivnih tvari, otrovnih kemikalija, taloga vulkanskog pepela ili vode na operativnoj površini;

(15)	skliska mokra uzletno-sletna staza ili njezin dio;

(16)	nedostupnost uzletno-sletne staze zbog radova na njezinu označavanju; ili informacije o vremenu koje je potrebno da bi se ta uzletno-sletna staza stavila na raspolaganje, ako se oprema koja se koristi za takve radove može ukloniti, ako je to neophodno;

(17)	postojanje opasnosti koje utječu na zračnu plovidbu, uključujući prisutnost divljih životinja, prepreka, natpisa i važne događaje.

(c)

Za svrhe podtočke (b) operator aerodroma osigurava:

(1)	da se NOTAM kreira dovoljno rano kako bi se obuhvaćenim stranama omogućilo da poduzmu potrebne radnje, osim u slučaju neupotrebljivosti, ispuštanja radioaktivnih tvari, otrovnih kemikalija i drugih događaja koji se ne mogu predvidjeti;

(2)	da se u NOTAM-u kojim se objavljuje neupotrebljivost povezane infrastrukture, usluga i navigacijskih sredstava na aerodromu navodi procjena trajanja razdoblja neupotrebljivosti ili predviđeno vrijeme ponovne uspostave usluge;

(3)	da su u roku od tri mjeseca od objave trajnog NOTAM-a informacije iz tog NOTAM-a uključene u proizvode zrakoplovnih informacija na koje se odnose;

(4)	da su u roku od tri mjeseca od objave privremenog NOTAM-a duljeg trajanja informacije iz NOTAM-a uključene u dopunu AIP-a;

(5)	da se, kada NOTAM s procijenjenim istekom valjanosti neočekivano premaši tromjesečno razdoblje, kreira zamjenski NOTAM, osim ako se očekuje da će okolnost trajati dulje od dodatna tri mjeseca; u tom slučaju operator aerodroma mora osigurati da se te informacije objave u dopuni AIP-a.

(d)

Uz to, operator aerodroma osigurava:

(1)	da, osim kako je predviđeno u podtočki (d) podpodtočki (4), svaki NOTAM koji kreira sadržava primjenjive informacije prema redoslijedu navedenom u formatu za NOTAM u Dodatku 1. ovom Prilogu;

(2)	da se tekst NOTAM-a sastoji od oznaka/jedinstvene skraćene frazeologije dodijeljene kodu ICAO-a za NOTAM dopunjenih kraticama ICAO-a, pokazateljima, identifikatorima, oznakama, pozivnim znakovima, frekvencijama, brojkama i jednostavnim jezikom;

(3)	da je NOTAM kreiran na engleskom jeziku ili nacionalnom jeziku u skladu s dogovorom s relevantnim pružateljem usluga zrakoplovnog informiranja;

(4)	da su informacije o snijegu, bljuzgavici, ledu, mrazu, stajaćoj vodi ili vodi sa snijegom, bljuzgavicom, ledom ili mrazom na operativnoj površini objavljene putem SNOWTAM-a i da sadržavaju informacije prema redoslijedu navedenom u formatu za SNOWTAM iz Dodatka 2. ovom Prilogu;

(5)	da se, kada se u NOTAM-u pojave pogreške, kreira NOTAM s novim brojem koji zamjenjuje NOTAM s pogreškom ili da se NOTAM s pogreškom poništi i kreira novi NOTAM;

(6)

da kada se kreira NOTAM kojim se poništava ili zamjenjuje prethodni NOTAM:

(a)	budu navedeni serija i broj/godina prethodnog NOTAM-a;

(b)	oznaka lokacije i predmet obaju NOTAM-a budu isti;

(7)	da se samo jedan NOTAM poništava ili zamjenjuje novim NOTAM-om;

(8)	da se svaki kreirani NOTAM odnosi samo na jedan predmet i jedno stanje tog predmeta;

(9)	da je svaki NOTAM što kraći i sastavljen tako da je njegovo značenje jasno bez provjere drugih dokumenata;

(10)	da kreirani NOTAM koji sadržava trajne ili privremene informacije duljeg trajanja uključuje odgovarajuća upućivanja na AIP ili dopunu AIP-a;

(11)	da je oznaka lokacije prema ICAO-u koja je navedena u tekstu kreiranog NOTAM-a za aerodrom ona koja se nalazi u oznakama lokacije. Ne upotrebljava se skraćeni oblik tih oznaka.

(e)	Operator aerodroma, nakon objave NOTAM-a koji je kreirao, pregledava sadržaj tog NOTAM-a kako bi osigurao njegovu točnost i osigurao širenje tih informacija svim relevantnim organizacijama i relevantnom osoblju na aerodromu.

(f)

Operator aerodroma čuva evidenciju:

(1)	NOTAM-a koje je kreirao i onih koji su izdani;

(2)	o provedbi podtočke (a) podpodtočaka (2) i (3).”;

(d)

dodaje se točka ADR.OPS.A.60 kako slijedi:

„ ADR.OPS.A.060 Izvješćivanje o onečišćenju površine

Operator aerodroma izvješćuje pružatelje usluga zrakoplovnih informacija i jedinice operativnih usluga u zračnom prometu o operativno značajnim pojavama koje utječu na zrakoplove i aerodromske operacije na operativnoj površini, posebno o prisutnosti sljedećeg:

(a)

vode;

(b)

snijega;

(c)	bljuzgavice;

(d)

leda;

(e)

mraza;

(f)	tekućih kemikalija za zaštitu protiv zaleđivanja ili za odleđivanje, ili drugih onečišćivača;

(g)	nanosa snijega ili zameta.”;

(e)

dodaje se točka ADR.OPS.065 kako slijedi:

„ ADR.OPS.A.065 Izvješćivanje o stanju površine uzletno-sletne staze

(a)

Operator aerodroma izvješćuje o stanju površine uzletno-sletne staze na svakoj njezinoj trećini, s pomoću izvješća o stanju uzletno-sletne staze (RCR). To izvješće mora sadržavati kôd stanja uzletno-sletne staze (RWYCC) s brojevima od 0 do 6, opseg i dubinu onečišćenja te opis uz upotrebu sljedećih izraza:

(1)	COMPACTED SNOW (ZBIJENI SNIJEG);

(2)	DRY (SUHA);

(3)	DRY SNOW (SUHI SNIJEG);

(4)	DRY SNOW ON TOP OF COMPACTED SNOW (SUHI SNIJEG NA ZBIJENOM SNIJEGU);

(5)	DRY SNOW ON TOP OF ICE (SUHI SNIJEG NA LEDU);

(6)	FROST (MRAZ);

(7)	ICE (LED);

(8)	SLIPPERY WET (SKLISKA MOKRA);

(9)	SLUSH (BLJUZGAVICA);

(10)	SPECIALLY PREPARED WINTER RUNWAY (POSEBNO PRIPREMLJENA ZIMSKA UZLETNO-SLETNA STAZA);

(11)	STANDING WATER (STAJAĆA VODA);

(12)	WATER ON TOP OF COMPACTED SNOW (VODA NA ZBIJENOM SNIJEGU);

(13)	WET (MOKRA);

(14)	WET ICE (MOKRI LED);

(15)	WET SNOW (MOKRI SNIJEG);

(16)	WET SNOW ON TOP OF COMPACTED SNOW (MOKRI SNIJEG NA ZBIJENOM SNIJEGU);

(17)	WET SNOW ON TOP OF ICE (MOKRI SNIJEG NA LEDU);

(18)	CHEMICALLY TREATED (KEMIJSKI OBRAĐENA);

(19)	LOOSE SAND (RASUTI PIJESAK).

(b)	Izvješćivanje započinje kada dođe do znatne promjene stanja površine uzletno-sletne staze zbog prisutnosti vode, snijega, bljuzgavice, leda ili mraza.

(c)	Izvješćivanje o stanju površine uzletno-sletne staze mora i dalje sadržavati podatke o tim znatnim promjenama sve dok je uzletno-sletna staza onečišćena. Kada se ona očisti, operator aerodroma izdaje RCR u kojem se navodi da je uzletno-sletna staza mokra ili suha, ovisno što je slučaj.

(d)	Ne izvješćuje se o mjerenjima trenja.

(e)	Ako je asfaltirana uzletno-sletna staza ili njezin dio skliska mokra, operator aerodroma stavlja takve informacije na raspolaganje relevantnim korisnicima aerodroma. U tu svrhu on kreira NOTAM i opisuje lokaciju dijela na koji se to odnosi.”;

(f)	dodaje se sljedeći Dodatak 1.: „Dodatak 1. FORMAT ZA NOTAM

(g)	dodaje se sljedeći Dodatak 2.: „Dodatak 2. FORMAT ZA SNOWTAM ”

(h)

umeće se sljedeća točka ADR.OPS.B.003:

„ ADR.OPS.B.003 Primopredaja aktivnosti – pružanje operativnih informacija

(a)	Operator aerodroma uspostavlja i provodi postupke za primopredaju operativnih aktivnosti osoblja koje je uključeno u rad i održavanje aerodroma kako bi osigurao da se svim članovima novog osoblja koje stupa na dužnost pružaju operativne informacije povezane s njihovim zadacima.

(b)	Operator aerodroma uspostavlja i provodi postupke kako bi organizacijama koje rade ili pružaju usluge na aerodromu pružao operativne informacije koje se odnose na aerodrom koje mogu utjecati na obavljanje zadataka osoblja tih organizacija.”;

(i)

točka ADR.OPS.B.010 mijenja se kako slijedi:

točke (c), (d) i (e) zamjenjuju se sljedećim:

„(c)

program osposobljavanja provodi se u skladu s točkom ADR.OR.D.017, uz sljedeće iznimke:

(1)	periodično osposobljavanje uključuje teoretsko i kontinuirano praktično osposobljavanje;

(2)	provjere stručnosti provode se u intervalima ne duljima od 12 mjeseci nakon završetka početnog osposobljavanja.

(d)	Osposobljavanje osoblja uključenog u spasilačko-vatrogasne službe oblikuje se tako da mu se pružaju temeljna znanja i praktične vještine za obavljanje njegovih dužnosti.

(e)	Za privremeno smanjenje razine zaštite aerodroma koju pružaju spasilačko-vatrogasne službe, koje nastane zbog nepredviđenih okolnosti, ne zahtijeva se prethodno odobrenje nadležnog tijela.”;

ii.	točka (f) briše se;

(j)

umeće se sljedeća točka ADR.OPS.B.016:

„ ADR.OPS.B.016 Program kontrole stranih predmeta

(a)	Operator aerodroma uspostavlja i provodi program kontrole stranih predmeta (FOD) i zahtijeva od organizacija koje rade ili pružaju usluge na aerodromu da sudjeluju u tom programu.

(b)

Kao dio programa kontrole FOD-a operator aerodroma:

(1)	osigurava da je osoblje svjesno tog problema i da sudjeluje u njegovu sprječavanju te da je to osoblje uspješno završilo relevantno osposobljavanje i dokazalo svoju stručnost;

(2)	uspostavlja i provodi mjere za sprječavanje stvaranja FOD-a;

(3)

uspostavlja i provodi postupke za:

i.	otkrivanje FOD-a, uključujući nadzor i preglede operativne površine ili susjednih područja u skladu s rasporedom pregleda i kad god je takav pregled potreban zbog aktivnosti, vremenskih prilika ili događaja koji su mogli dovesti do stvaranja FOD-a;

ii.	promptno uklanja, sprečava širenje i zbrinjava FOD te za to osigurava sva potrebna i relevantna sredstva;

iii.	obavješćuje operatore zrakoplova što je prije moguće ako se primijete dijelovi zrakoplova;

(c)	prikuplja i analizira podatke i informacije kako bi identificirao izvore FOD-a i trendove za FOD te primjenjuje korektivne ili preventivne mjere ili oboje, kako bi poboljšao djelotvornost programa.”;

(k)

umeće se sljedeća točka ADR.OPS.B.024:

„ ADR.OPS.B.024 Odobrenja vozača vozila

(a)

Osim kako je predviđeno u podtočki (d), za vožnju vozila po bilo kojem dijelu operativnih površina aerodroma potrebno je odobrenje koje vozaču izdaje operator tog aerodroma. Odobrenje za vožnju izdaje se osobi:

(1)	kojoj su dodijeljeni zadaci koji uključuju vožnju u tim područjima;

(2)	koja ima valjanu vozačku dozvolu i sve druge dozvole koje su potrebne za operacije specijaliziranih vozila;

(3)	koja je uspješno završila relevantni program osposobljavanja za vožnju i dokazala svoju osposobljenost u skladu s podtočkom (b);

(4)	koja je dokazala znanje jezika u skladu s točkom ADR.OPS.B.029, ako ta osoba namjerava voziti vozilo po manevarskoj površini;

(5)	koja je prošla osposobljavanje, koje je pružio njezin poslodavac, za uporabu vozila koje je predviđeno za operacije na aerodromu.

(b)

Operator aerodroma uspostavlja i provodi program osposobljavanja za vožnju za vozače koji rade na stajanci ili drugim operativnim površinama, osim manevarske površine, i za vozače koji rade na manevarskoj površini. Taj program osposobljavanja:

(1)	mora biti odgovarajući s obzirom na karakteristike aerodroma i operacije na njemu, funkcije i zadatke koje će vozač obavljati i područja aerodroma na kojima će se vozaču eventualno odobriti rad;

(2)

mora uključivati:

teorijsko i praktično osposobljavanje u odgovarajućem trajanju, najmanje u sljedećim područjima:

(A)	regulatorni okvir i osobne odgovornosti;

(B)	standardi za vozila, operativni zahtjevi i postupci na aerodromu;

(C)	komunikacije;

(D)	radiotelefonija, za vozače koji rade na manevarskoj površini;

(E)	ljudska izvedba;

(F)	upoznatost s operativnim okruženjem;

ii.	ocjenu stručnosti vozača.

(c)

U odobrenju za vožnju koje je izdano u skladu s podtočkom (a) navode se dijelovi operativnih površina na kojima je vozaču dopušteno voziti, i to odobrenje ostaje valjano sve dok:

(1)	su ispunjeni zahtjevi iz podtočke (a) podpodtočke (1) i podtočke (a) podpodtočke (2);

(2)

imatelj odobrenja za vožnju:

i.	pohađao je i uspješno završio osposobljavanje i provjere znanja u skladu s točkom ADR.OR.D.017 podtočkama (f) i (g);

ii.	ako je primjenjivo, još uvijek ima potrebno znanje jezika u skladu s točkom ADR.OPS.B.029.

(d)

Neovisno o podtočki (a), operator aerodroma može dopustiti osobi da privremeno vozi vozilo po operativnim površinama ako:

(1)	ta osoba ima valjanu vozačku dozvolu i sve druge dozvole koje su potrebne za operacije specijaliziranih vozila;

(2)	to vozilo prati vozilo koje vozi vozač koji ima odobrenje iz podtočke (a).

(e)

Operator aerodroma:

(1)

uspostavlja sustav i provodi postupke za:

i.	izdavanje odobrenja za vožnju i privremeno dopuštanje vožnje vozila;

ii.	osiguravanje da su vozači kojima je izdano odobrenje za vožnju i dalje u skladu sa zahtjevima iz podtočke (c) podpodtočke (1) i podtočke (c) podpodtočke (2);

iii.	praćenje da vozači poštuju sva pravila za vožnju koja su primjenjiva na aerodromu i poduzimanje odgovarajućih mjera, uključujući privremeno i trajno oduzimanje odobrenja za vožnju i privremenih dopuštenja za vožnju vozila;

(2)	vodi relevantnu evidenciju.”;

(l)	točka ADR.OPS.B.025 briše se;

(m)

umeću se sljedeće točke ADR.OPS.B.026, ADR.OPS.B.027, ADR.OPS.B.028 i ADR.OPS.B.029:

„ ADR.OPS.B.026 Odobrenja za vozila

(a)

Za rad vozila na operativnim površinama potrebno je odobrenje koje izdaje operator aerodroma. To se odobrenje može izdati ako se vozilo upotrebljava za aktivnosti koje su povezane s radom aerodroma i:

(1)	tehnički je ispravno i pogodno za predviđenu upotrebu;

(2)	u skladu je sa zahtjevima u pogledu označavanja i osvjetljenja iz točke ADR.OPS.B.080;

(3)

opremljeno je radiostanicom koja omogućuje dvosmjernu komunikaciju na odgovarajućoj frekvenciji operativnih usluga u zračnom prometu i svim drugim neophodnim frekvencijama, ako je predviđeno za rad na nekom od sljedećih područja:

i.	manevarskoj površini;

ii.	drugim operativnim površinama na kojima je neophodna komunikacija s jedinicom operativnih usluga u zračnom prometu ili drugim operativnim jedinicama na aerodromu;

(4)	opremljeno je transponderom ili drugom opremom koja omogućuje nadzor, ako je predviđeno da se koristi na manevarskoj površini, a aerodrom je opremljen sustavom za vođenje i kontrolu površinskog kretanja za čiji je rad potreban transponder ili druga oprema na vozilima koja omogućuje nadzor.

(b)	Operator aerodroma ograničava broj vozila kojima je odobren rad na operativnim površinama na minimalni broj koji je potreban za siguran i učinkovit rad aerodroma.

(c)

Odobrenje izdano u skladu s podtočkom (a):

(1)	sadržava specifikaciju dijelova operativnih površina na kojima vozilo može raditi;

(2)	ostaje valjano sve dok su ispunjeni zahtjevi iz podtočke (a).

(d)

Operator aerodroma dodjeljuje pozivni znak vozilu koje je odobreno u skladu s podtočkom (a) da prometuje na aerodromu, ako se zahtijeva da to vozilo bude opremljeno radiostanicom. Pozivni znak koji je dodijeljen vozilu:

(1)	ne smije uzrokovati zabunu u identifikaciji vozila;

(2)	mora odgovarati svojoj funkciji;

(3)	za vozila koja prometuju na manevarskoj površini, mora biti koordiniran s jedinicom operativnih usluga u zračnom prometu i priopćen relevantnim organizacijama na aerodromu.

(e)

Odstupajući od podtočke (a), operator aerodroma može dopustiti:

(1)

da vozilo koje je odobreno u skladu s podtočkom (a) podpodtočkama (1) i (2), a nije opremljeno radiostanicom koja se zahtijeva u skladu s podtočkom (a) podpodtočkom (3) i transponderom ili drugom opremom koja omogućuje nadzor kako se zahtijeva u skladu s podtočkom (a) podpodtočkom (4), povremeno radi u područjima iz podtočke (a) podpodtočaka (3) i (4), pod uvjetom:

i.	da to vozilo u svakom trenutku ima pratnju odobrenog vozila koje je u skladu sa zahtjevima iz podtočke (a) podpodtočke (3) i, ako je neophodno, podtočke (a) podpodtočke (4);

ii.	da je vozilo iz pratnje u skladu sa zahtjevima u pogledu označavanja i osvjetljenja iz točke ADR.OPS.B.080;

iii.	da nisu na snazi postupci pri smanjenoj vidljivosti bude li praćeno vozilo radilo na manevarskoj površini;

(2)

privremeni ulazak vozila na aerodrom i rad tog vozila na operativnim površinama, podložno sljedećim uvjetima:

(a)	da je vizualnim pregledom tog vozila utvrđeno da njegovo stanje ne ugrožava sigurnost;

(b)

da vozilo u svakom trenutku prati odobreno vozilo koje je:

i.	u skladu sa zahtjevima iz podtočke (a) podpodtočke (3) i, ako je neophodno, podtočke (a) podpodtočke (4), kada radi u područjima iz podtočke (a) podpodtočaka (3) i (4);

ii.	u skladu sa zahtjevima u pogledu označavanja i osvjetljenja iz točke ADR.OPS.B.080;

(c)	da nisu na snazi postupci pri smanjenoj vidljivosti bude li vozilo radilo na manevarskoj površini.

(f)

Operator aerodroma:

(1)

uspostavlja i provodi postupke za:

i.	izdavanje odobrenja za vozila i privremeno dopuštanje ulaza na aerodrom i rada vozila;

ii.	dodjeljivanje pozivnih znakova vozilima;

iii.	praćenje da vozila poštuju odredbe iz točke ADR.OPS.B.026 i poduzimanje odgovarajućih mjera, uključujući privremeno i trajno oduzimanje odobrenja za vozila i privremenih dopuštenja za rad vozila;

(2)

vodi relevantnu evidenciju.

ADR.OPS.B.027 Upravljanje vozilima

(a)

Vozač vozila na manevarskoj površini tim vozilom upravlja:

(1)	samo kako mu je odobrila jedinica operativnih usluga u zračnom prometu, i u skladu s uputama koje izdaje ta jedinica;

(2)	poštujući sve obveze na koje upućuju oznake i znakovi, osim ako mu jedinica operativnih usluga u zračnom prometu odobri drukčije;

(3)	poštujući sve obveze koje se signaliziraju svjetlima.

(b)

Vozač vozila na manevarskoj površini tim vozilom upravlja u skladu sa sljedećim pravilima:

(1)	vozilima hitnih službi koja pritječu u pomoć zrakoplovu u nevolji osigurava se prednost pred svim ostalim vozilima na tlu;

(2)

podložno odredbama podpodtočke (1):

i.	vozila i vozila koja vuku zrakoplov daju prednost zrakoplovima koji slijeću, uzlijeću ili voze po tlu;

ii.	vozila koja ne vuku zrakoplov daju prednost vozilima koja vuku zrakoplov;

iii.	vozila koja ne vuku zrakoplov daju prednost drugim vozilima koja ne vuku zrakoplov u skladu s uputama jedinice operativnih usluga u zračnom prometu;

iv.	neovisno o odredbama iz podpodpodtočaka i., ii. i iii., vozila i vozila koja vuku zrakoplov moraju se pridržavati uputa koje izdaje jedinica operativnih usluga u zračnom prometu.

(c)

Vozač vozila opremljenog radiostanicom koji namjerava prometovati ili prometuje na manevarskoj površini mora:

(1)	uspostaviti zadovoljavajuću dvosmjernu radiokomunikaciju s jedinicom operativnih usluga u zračnom prometu na odgovarajućoj frekvenciji operativnih usluga u zračnom prometu prije nego što uđe na manevarsku površinu i stalno slušati dodijeljenu frekvenciju;

(2)

prije ulaska na manevarsku površinu dobiti odobrenje od jedinice operativnih usluga u zračnom prometu i raditi samo kako mu odobri jedinica operativnih usluga u zračnom prometu. Neovisno o takvom odobrenju, ulazak na uzletno-sletnu stazu ili na osnovnu stazu uzletno-sletne staze ili promjena odobrene operacije podliježe dodatnom posebnim odobrenju jedinice operativnih usluga u zračnom prometu;

(3)

ponoviti osoblju koje pruža operativne usluge u zračnom prometu dijelove primljenih uputa koji se odnose na sigurnost, a poslane su u obliku govorne komunikacije. Upute da na bilo koju uzletno-sletnu stazu, stazu za vožnju ili osnovnu stazu uzletno-sletne staze uđe, zadrži se ispred nje, prijeđe je ili vozi po njoj vozač uvijek mora ponoviti;

(4)	ponoviti osoblju koje pruža operativne usluge u zračnom prometu primljene upute osim onih iz podpodtočke (3), ili potvrditi njihov prijem, na način koji jasno pokazuje da je razumio upute i da će postupiti u skladu s njima.

(d)

Vozač vozila koje prometuje na manevarskoj površini, kada nije siguran gdje je njegovo vozilo u odnosu na manevarsku površinu, mora:

(1)	obavijestiti jedinicu operativnih usluga u zračnom prometu o okolnostima, uključujući svoju posljednju poznatu poziciju;

(2)	istodobno, osim ako mu jedinica operativnih usluga u zračnom prometu naredi drukčije, napustiti uzletno-sletnu stazu, stazu za vožnju i bilo koji drugi dio manevarske površine, i udaljiti se na sigurnu udaljenost što je prije moguće;

(3)	nakon postupaka iz podpodtočaka (1) i (2), zaustaviti vozilo.

(e)

Vozač vozila na manevarskoj površini:

(1)	kada vozi vozilo na osnovnoj stazi uzletno-sletne staze kada se ta uzletno-sletna staza koristi za slijetanje ili uzlijetanje, ne približava se uzletno-sletnoj stazi bliže od udaljenosti pozicije za čekanje ili bilo kojeg mjesta za čekanje na servisnoj prometnici za tu uzletno-sletnu stazu;

(2)

kada se uzletno-sletna staza koristi za slijetanje ili uzlijetanje, ne vozi vozilo na:

i.	dijelu osnovne staze uzletno-sletne staze koji se proteže dalje od krajeva te uzletno-sletne staze;

ii.	sigurnosnim površinama krajeva te uzletno-sletne staze;

iii.	čistini, ako ona postoji, na udaljenosti koja bi ugrozila zrakoplov u zraku.

(f)

Ako aerodrom to od njega zatraži, vozač vozila opremljenog radiostanicom na stajanci:

(1)	uspostavlja zadovoljavajuću dvosmjernu radiokomunikaciju s odgovornom jedinicom koju je odredio operator aerodroma prije nego što uđe na stajanku;

(2)	stalno sluša dodijeljenu frekvenciju.

(g)

Vozač vozila na stajanci tim vozilom upravlja u skladu sa sljedećim pravilima:

(1)	samo kako mu je odobrila odgovorna jedinica koju je odredio operator aerodroma, i u skladu s uputama koje izdaje ta jedinica;

(2)	poštujući sve obveze na koje upućuju oznake i znakovi, osim ako mu je odgovorna jedinica koju je odredio operator aerodroma odobrila drukčije;

(3)	poštujući sve obveze koje se signaliziraju svjetlima;

(4)	daje prednost vozilu hitne službe, zrakoplovu koji vozi po tlu, koji će upravo započeti vožnju po tlu ili koji je vučen ili guran;

(5)	daje prednost drugim vozilima u skladu s lokalnim propisima;

(6)	uvijek daje prednost vozilima hitnih službi koja reagiraju na izvanrednu situaciju.

(h)

Vozač vozila na operativnim površinama:

(1)	upravlja vozilom u skladu s utvrđenim ograničenjima brzine i stazama za vožnju;

(2)	dok vozi, ne bavi se aktivnostima koje ga ometaju ili mu odvlače pažnju;

(3)	poštuje zahtjeve koji se odnose na komunikaciju i operativne postupke iz aerodromskog priručnika.

(i)	Vozač vozila koje prati drugo vozilo osigurava da vozač praćenog vozila upravlja vozilom u skladu s uputama koje su mu pružene.

(j)	Vozač parkira vozilo samo u područjima koja za to odredi operator aerodroma.

(k)	Operator aerodroma uspostavlja i provodi postupke kojima osigurava da vozači koji rade na operativnim površinama poštuju odredbe iz podtočaka (a) do (j).

ADR.OPS.B.028 Vuča zrakoplova

Operator aerodroma:

(a)	uspostavlja postupke za manevriranje zrakoplova i određuje staze koje će se koristiti za operacije vuče zrakoplova na operativnoj površini, kako bi zajamčio sigurnost;

(b)	osigurava pružanje odgovarajućih uputa tijekom operacija vuče;

(c)	osigurava da vučeni zrakoplovi imaju upaljena svjetla tijekom operacija vuče, u skladu s odredbama iz točke SERA.3215 Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 923/2012 (*2);

(d)	uspostavlja i provodi postupke kako bi osigurao odgovarajuću komunikaciju i koordinaciju između organizacije koja obavlja operaciju vuče, jedinice koja pruža usluge upravljanja stajankom i jedinice operativnih usluga u zračnom prometu, ovisno što je primjenjivo na operaciju vuče;

(e)	uspostavlja i provodi postupke kako bi zajamčio sigurnost operacija vuče u nepovoljnim vremenskim/meteorološkim uvjetima, uključujući ograničavanje ili zabranu takvih operacija.

ADR.OPS.B.029 Znanje jezika

(a)

Osoba koja u skladu s točkom ADR.OPS.B.024 mora dokazati znanje jezika mora to znanje dokazati barem na operativnoj razini, i to i u smislu korištenja frazeologije i u smislu korištenja običnog jezika, u skladu s podtočkom (b), za:

(1)	engleski jezik; i

(2)	bilo koji drugi jezik ili jezike koji se koriste na aerodromu u radiokomunikaciji s jedinicom operativnih usluga u zračnom prometu tog aerodroma.

(b)

Podnositelj zahtjeva mora dokazati sposobnost da:

(1)	uspješno komunicira u situacijama komuniciranja samo glasom i u situacijama komuniciranja licem u lice;

(2)	precizno i jasno komunicira o općenitim temama i temama povezanima s poslom;

(3)	upotrebljava prikladne komunikacijske strategije za razmjenu poruka te prepoznaje i rješava nesporazume u općem kontekstu ili kontekstu povezanom s poslom;

(4)	uspješno svladava jezične izazove nastale zbog komplikacije ili neočekivanog razvoja događaja do kojih dolazi u kontekstu rutinske poslovne situacije ili komunikacijskih zadataka s kojima su već upoznati;

(5)	upotrebljava narječje ili naglasak koji je razumljiv u zrakoplovnoj zajednici.

(c)	Znanje jezika dokazuje se svjedodžbom koju je izdala organizacija koja je provela ocjenjivanje, u kojoj se navodi jezik ili jezici, razina ili razine znanja i datum ocjenjivanja.

(d)

Osim za osobe koje su dokazale znanje jezika na razini stručnjaka, znanje jezika ponovno se ocjenjuje:

(1)	svake četiri godine od datuma ocjenjivanja, ako je dokazana razina operativna razina;

(2)	svakih šest godina od datuma ocjenjivanja, ako je dokazana razina napredna razina.

(e)

Dokazivanje znanja jezika obavlja se metodom ocjenjivanja koja obuhvaća:

(1)	postupak koji se koristi za ocjenjivanje;

(2)	kvalifikacije ispitivača koji ocjenjuju znanje jezika;

(3)	žalbeni postupak.

(f)	Operator aerodroma osigurava jezične tečajeve kako bi održao potrebnu razinu znanja jezika svojeg osoblja.

(g)

Odstupajući od podtočke (a) država članica može odlučiti da znanje engleskog jezika nije potrebno za osoblje iz točke ADR.OPS.B.024, za svrhe radiokomunikacije s jedinicom operativnih usluga u zračnom prometu određenog aerodroma. U tom slučaju ona provodi procjenu sigurnosti koja obuhvaća jedan ili više aerodroma.

(h)

Operator aerodroma može izdati odobrenje osobi koja nije dokazala usklađenost s podtočkama (a) i (b) do:

(1)	7. siječnja 2026. za engleski jezik;

(2)	7. siječnja 2023. za bilo koji drugi jezik osim engleskog.

(*2) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 923/2012 od 26. rujna 2012. o utvrđivanju zajedničkih pravila zračnog prometa i operativnih odredaba u vezi s uslugama i postupcima u zračnoj plovidbi te o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 1035/2011 i uredaba (EZ) br. 1265/2007, (EZ) br. 1794/2006, (EZ) br. 730/2006, (EZ) br. 1033/2006 i (EU) br. 255/2010 (SL L 281, 13.10.2012., str. 1.).”;"

(n)

točka ADR.OPS.B.030. zamjenjuje se sljedećim:

„ADR.OPS.B.030 Sustav za vođenje i kontrolu površinskog kretanja

(a)	Operator aerodroma osigurava da na aerodromu postoji sustav za vođenje i kontrolu površinskog kretanja.

(b)

Kao dio sustava za vođenje i kontrolu površinskog kretanja operator aerodroma u koordinaciji s pružateljem operativnih usluga u zračnom prometu procjenjuje potrebu da se uspostave standardne rute za vožnju zrakoplova po tlu na aerodromu. Ako standardne rute postoje, operator aerodroma:

(1)	osigurava da su dostatne i odgovarajuće za promet, izvedbu i predviđene operacije na aerodromu te pravilno određene;

(2)	pruža relevantne informacije pružatelju usluga zrakoplovnog informiranja radi objave u AIP-u.

(c)

Ako sustav za vođenje i kontrolu površinskog kretanja zahtijeva upotrebu transpondera u zrakoplovima na operativnoj površini, operator aerodroma koordinira s pružateljem usluga u zračnoj plovidbi sljedeće:

(1)	relevantne operativne postupke za transpondere kojih se operatori zrakoplova moraju pridržavati;

(2)	pružanje relevantnih informacija pružatelju usluga zrakoplovnog informiranja radi objave u AIP-u.”;

(o)

umeće se sljedeća točka ADR.OPS.B.031:

„ADR.OPS.B.031 Komunikacije

(a)	Vozila i jedinica operativnih usluga u zračnom prometu komuniciraju u skladu s primjenjivim zahtjevima iz odjeljka 14. Priloga Provedbenoj uredbi (EU) br. 923/2012.

(b)

Operator aerodroma u koordinaciji s pružateljem operativnih usluga u zračnom prometu uspostavlja komunikacijske postupke, uključujući sljedeće:

(1)	frekvencije i jezik ili jezike koji će se upotrebljavati u komunikaciji između jedinice operativnih usluga u zračnom prometu i vozila koja će prometovati ili prometuju na manevarskoj površini;

(2)	komunikaciju između jedinice operativnih usluga u zračnom prometu i pješaka koji će raditi ili rade na manevarskoj površini;

(3)	širenje važnih informacija koje se odnose na aerodrom, a koje mogu utjecati na sigurnost operacija na manevarskoj površini, upotrebom radiokomunikacija;

(4)	signala i drugih komunikacijskih sredstava koji će se koristiti, u svim uvjetima vidljivosti, u slučaju problema s radiokomunikacijom između jedinice operativnih usluga u zračnom prometu i vozila ili pješaka na manevarskoj površini.”;

(p)

umeće se sljedeća točka ADR.OPS.B.033:

„ADR.OPS.B.033 Kontrola pješaka

(a)

Operator aerodroma utvrđuje i provodi postupke kako bi:

(1)	ograničio pristup operativnim površinama samo na one osobe koje moraju imati pristup tim područjima za obavljanje svojih dužnosti;

(2)	osigurao da te osobe mogu bez pratnje ući u ta područja samo ako su prošle odgovarajuće osposobljavanje i dokazale svoju stručnost;

(3)

kontrolirao kretanje osoba na stajanci i osigurao da je putnicima koji se ukrcavaju u zrakoplov ili iskrcavaju iz njega ili trebaju hodati do stajanke, s nje ili preko nje:

i.	osigurana pratnja osposobljenog i stručnog osoblja;

ii.	onemogućen pristup parkiranim zrakoplovima i aktivnostima servisiranja na tlu;

iii.	osigurana zaštita od zrakoplova koji rade, uključujući od rada njihovih motora, te od vozila i drugih aktivnosti.

(b)

Operator aerodroma utvrđuje i provodi postupke kojima osigurava:

(1)	pravilno i sigurno pristupanje na manevarsku površinu osoblja čiji zadaci uključuju pristup na tu površinu bez vozila te njihov propisan i siguran rad na njoj;

(2)

da za to osoblje vrijedi sljedeće:

i.	odgovarajuće je opremljeno, uključujući odjeću visoke vidljivosti, sredstva za orijentaciju i sredstva koja omogućuju dvosmjernu komunikaciju s jedinicom operativnih usluga u zračnom prometu i odgovarajućom jedinicom operatora aerodroma tijekom takvog rada;

ii.

dobilo je odobrenje od jedinice operativnih usluga u zračnom prometu prije ulaska na manevarsku površinu. Neovisno o takvom odobrenju, ulazak na uzletno-sletnu stazu ili na osnovnu stazu uzletno-sletne staze ili promjena odobrene operacije podliježe dodatnom posebnim odobrenju jedinice operativnih usluga u zračnom prometu;

iii.	ne ulazi na manevarsku površinu kada su na snazi postupci pri smanjenoj vidljivosti.”;

(q)

točka ADR.OPS.B.035. zamjenjuje se sljedećim:

„ADR.OPS.B.035 Rad u zimskim uvjetima

(a)

Operator aerodroma, za slučaj kada se očekuje da će aerodrom raditi u uvjetima u kojima se snijeg, bljuzgavica ili led mogu nakupljati na operativnoj površini, sastavlja i primjenjuje plan za snijeg. Kao dio plana za snijeg operator aerodroma:

(1)	ima predviđena rješenja za upotrebu sredstava kojima se uklanja led i mraz ili sprječava njihovo nastajanje, ili poboljšava koeficijent trenja uzletno-sletne staze;

(2)	osigurava, koliko je to razumno moguće, da se snijeg, bljuzgavica ili led očiste s uzletno-sletnih staza u uporabi i ostalih dijelova operativne površine za koje je predviđeno da će se koristiti za operacije zrakoplova.

(b)

Operator aerodroma osigurava da se u AIP-u objave informacije o:

(1)	dostupnosti opreme za uklanjanje snijega i operacije kontrole snijega i leda;

(2)	statusu odobrenja, ako je primjenjivo, za uporabu posebno pripremljenih zimskih uzletno-sletnih staza;

(3)	tipu materijala koji se koriste za obradu operativne površine.”;

(r)

umeću se sljedeće točke ADR.OPS.B.036 i ADR.OPS.B.037:

„ADR.OPS.B.036 Operacije na posebno pripremljenim zimskim uzletno-sletnim stazama

(a)

Operator aerodroma može, uz prethodno odobrenje nadležnog tijela, utvrditi i primjenjivati postupke za operacije aviona na posebno pripremljenim zimskim uzletno-sletnim stazama ako je vrsta onečišćivača zbijeni snijeg ili led. Posebno pripremljene zimske uzletno-sletne staze mogu se primarno označiti kao RWYCC 4; međutim, ako obrada ne zadovoljava ocjenu RWYCC 4, primjenjuje se uobičajeni postupak u skladu s točkom ADR.OPS.B.037.

(b)

Kako bi dobio prethodno odobrenje nadležnog tijela, operator aerodroma:

(1)

uspostavlja postupke koji uključuju sljedeće:

i.	vrstu opreme ili vrstu, kvalitetu i količinu materijala ili oboje, koji se upotrebljavaju za poboljšavanje stanja površine uzletno-sletne staze, i metodu njihove primjene;

ii.	praćenje meteoroloških parametara;

iii.	kontrolu tekućeg onečišćenja;

iv.	procjenu postignutih rezultata;

(2)	od barem jednog operatora aviona dobiva podatke o avionima koji se odnose na njihovu sposobnost zaustavljanja na uzletno-sletnoj stazi koja je posebno obrađena;

(3)	analizira i obrađuje podatke dobivene u skladu s podpodtočkom (2) kako bi dokazao sposobnost uspostavljanja stanja uzletno-sletne staze u skladu s određenim RWYCC-om;

(4)	uspostavlja program održavanja koji obuhvaća preventivno i korektivno održavanje opreme koja se upotrebljava kako bi se postigao ujednačen učinak.

(c)	Operator aerodroma uspostavlja i primjenjuje program za praćenje kontinuirane djelotvornosti postupka. U programu se upotrebljavaju izvješća o kočenju dobivena od aviona, koja se uspoređuju s objavljenim stanjem uzletno-sletne staze.

(d)

Operator aerodroma ocjenjuje djelotvornost zimskih operacija po završetku zimskog razdoblja kako bi utvrdio potrebu za:

(1)	dodatnim zahtjevima u pogledu osposobljavanja;

(2)	ažuriranjem postupaka;

(3)	dodatnom ili drukčijom opremom i materijalima.

ADR.OPS.B.037 Procjena stanja površine uzletno-sletne staze i dodjela kôda stanja površine uzletno-sletne staze

Kada su onečišćivači iz točke ADR.OPS.A.060 podtočaka (a) do (e) prisutni na površini uzletno-sletne staze, operator aerodroma:

(a)	dodjeljuje RWYCC na temelju tipa i dubine onečišćivača i temperature;

(b)	pregledava uzletno-sletnu stazu uvijek kada je moguće da se stanje površine uzletno-sletne staze promijenilo zbog meteoroloških uvjeta, procjenjuje stanje površine uzletno-sletne staze i dodjeljuje novi RWYCC;

(c)	upotrebljava posebna izvješća iz zraka kao signal za ponovnu procjenu RWYCC-a.”;

(s)

točka ADR.OPS.B.080. zamjenjuje se sljedećim:

„ADR.OPS.B.080 Označavanje i osvjetljenje vozila i drugih pokretnih predmeta

(a)

Operator aerodroma osigurava da su vozila i drugi pokretni objekti, osim zrakoplova, na operativnoj površini aerodroma:

(1)	označeni upadljivim bojama ili natpisima na pogodnim mjestima, zastavama odgovarajuće veličine, kockastim šahovskim uzorkom i bojama u kontrastu;

(2)

osvijetljeni svjetlima niskog intenziteta za označavanje prepreka koja su tipa i karakteristika koji odgovaraju njihovoj funkciji, ako se vozila i aerodrom koriste noću ili u uvjetima smanjene vidljivosti. Boja svjetala je sljedeća:

i.	treptajuća plava za vozila hitnih službi ili sigurnosti;

ii.	treptajuća žuta za druga vozila, uključujući vozila „slijedi me”;

iii.	stalna crvena za slabo mobilne objekte.

(b)	Operator aerodroma može izuzeti iz podtočke (a) opremu za servisiranje zrakoplova i vozila koja se koriste samo na stajankama.”;

(t)

točka ADR.OPS.C.005. zamjenjuje se sljedećim:

„ADR.OPS.C.005 Održavanje – općenito

(a)

Operator aerodroma uspostavlja i provodi program održavanja, koji uključuje preventivno održavanje gdje je to odgovarajuće, radi održavanja aerodromskih objekata, sustava i opreme koji su neophodni za rad aerodroma pri kojem ne smije biti ugrožena sigurnost, redovitost i učinkovitost zračne plovidbe. Oblik i provedba programa održavanja moraju biti u skladu s načelima ljudskih čimbenika.

(b)	Operator aerodroma osigurava odgovarajuća i dovoljna sredstva za djelotvornu provedbu programa održavanja.”;

(u)

umeće se sljedeća točka ADR.OPS.C.007:

„ADR.OPS.C.007 Održavanje vozila

(a)

Operator aerodroma:

(1)	uspostavlja i provodi program održavanja, koji uključuje preventivno održavanje i u skladu je s načelima ljudskih čimbenika, za vozila za spašavanje i gašenje požara, kako bi osigurao djelotvornost tih vozila i njihove opreme te reakciju u predviđenom roku tijekom cijeloga radnog vijeka vozila;

(2)	osigurava da se provodi program održavanja za njegova ostala vozila koja rade na operativnim površinama.

(b)

Operator aerodroma:

(1)	uspostavlja postupke za potporu provedbi programa održavanja iz podtočke (a);

(2)	osigurava odgovarajuća i dovoljna sredstva i objekte za njegovu djelotvornu provedbu;

(3)	čuva evidenciju o održavanju za svako vozilo.

(c)

Operator aerodroma osigurava da organizacije koje rade ili pružaju usluge na aerodromu:

(1)	održavaju svoja vozila koja rade na operativnim površinama, u skladu s utvrđenim programom održavanja, uključujući preventivno održavanje;

(2)	čuvaju relevantnu evidenciju o održavanju.

(d)	Operator aerodroma osigurava da se neispravna vozila ne koriste za rad na aerodromu.”;

(v)

točke ADR.OPS.C.010 i ADR.OPS.C.015 zamjenjuju se sljedećim:

„ADR.OPS.C.010 Održavanje betonskih i asfaltnih kolničkih konstrukcija i ostalih površina na zemlji te odvodnja

(a)	Operator aerodroma pregledava sve operativne površine, uključujući kolničke konstrukcije (uzletno-sletne staze, staze za vožnju ili stajanke), obližnja područja i odvodnju kako bi redovito procjenjivao njihovo stanje u okviru preventivnog i korektivnog programa održavanja aerodroma.

(b)

Operator aerodroma:

(1)	održava sve operativne površine kako bi izbjegao i odstranio sav FOD koji bi mogao prouzročiti oštećenje zrakoplova ili ometati rad njihovih sustava;

(2)	održava površinu uzletno-sletnih staza, staza za vožnju i stajanka kako bi spriječio nastanak štetnih nepravilnosti;

(3)	održava uzletno-sletnu stazu u takvom stanju da koeficijent trenja na njezinoj površini zadovoljava ili premašuje minimalne standarde;

(4)	periodično pregledava i dokumentira koeficijent trenja uzletno-sletne staze za svrhe održavanja. Učestalost tih pregleda mora biti dostatna za utvrđivanje trenda koeficijenta trenja na površini uzletno-sletne staze;

(5)	poduzima korektivne mjere kako bi spriječio da koeficijent trenja na cijeloj površini uzletno-sletne staze ili na njezinu dijelu, kada nije onečišćena, padne ispod minimalnih standarda.

ADR.OPS.C.015 Održavanje vizualnih sredstava i električnih sustava

(a)	Operator aerodroma uspostavlja i provodi preventivni i korektivni program održavanja kako bi osigurao ispravnost električnih sustava i napajanje električnom energijom cjelokupne vitalne infrastrukture aerodroma, na način koji jamči sigurnost, redovitost i učinkovitost zračne plovidbe.

(b)

Operator aerodroma uspostavlja i provodi preventivni i korektivni program održavanja kako bi osigurao ispravnost pojedinačnih svjetala i pouzdanost aerodromskih sustava osvjetljenja, na način kojim se osigurava kontinuitet vođenja i kontrole zrakoplova i vozila, kako slijedi:

(1)

Za uzletno-sletnu stazu za precizno prilaženje kategorije II ili III, cilj sustava preventivnog održavanja je da su tijekom svih razdoblja operacija kategorije II ili III sva prilazna svjetla i svjetla uzletno-sletne staze ispravna i da je u svakom slučaju najmanje:

95 % svjetala ispravno u svakom od sljedećih podsustava:

(A)	sustav svjetala za precizno prilaženje kategorije II i III, u unutarnjih 450 m;

(B)	svjetla središnje crte uzletno-sletne staze;

(C)	svjetla praga uzletno-sletne staze;

(D)	rubna svjetla uzletno-sletne staze.

ii.	90% svjetala ispravno u zoni dodira;

iii.	85% svjetala ispravno u sustavu svjetala za prilaženje u području izvan 450 m;

iv.	75% svjetala kraja uzletno-sletne staze ispravno je.

(2)	Svjetla koja mogu biti neispravna u skladu s podpodtočkom (1) ne smiju za posljedicu imati promijenjen osnovni oblik sustava rasvjete.

(3)	Ne smiju se pojaviti dva susjedna neispravna svjetla u nizu, osim u prečkama (barrette i crossbar), gdje mogu biti dopuštena dva susjedna neispravna svjetla.

(4)

Za zaustavnu prečku na poziciji za čekanje koja se koristi za uzletno-sletnu stazu namijenjenu za operacije s vidljivošću uzduž uzletno-sletne staze manjom od 550 m, sustav preventivnog održavanja ima sljedeće ciljeve:

i.	ne smiju biti neispravna više od dva svjetla;

ii.	ne smiju biti neispravna dva susjedna svjetla, osim ako je razmak između svjetala znatno manji od propisanog.

(5)	Za stazu za vožnju koja je predviđena za uporabu u uvjetima vidljivosti uzduž uzletno-sletne staze manje od 550 m, cilj sustava preventivnog održavanja je da ne smiju biti neispravna dva susjedna svjetla središnje crte staze za vožnju.

(6)

Za uzletno-sletnu stazu za precizno prilaženje kategorije I, cilj sustava preventivnog održavanja je da su tijekom svih razdoblja operacija kategorije I sva prilazna svjetla i svjetla uzletno-sletne staze ispravna i da je u svakom slučaju:

najmanje 85 % svjetala ispravno u svakom od sljedećih podsustava:

(A)	sustav svjetala za precizno prilaženje kategorije I;

(B)	svjetla praga uzletno-sletne staze;

(C)	rubna svjetla uzletno-sletne staze;

(D)	svjetla kraja uzletno-sletne staze;

ii.	ne smiju biti neispravna dva susjedna svjetla, osim ako je razmak između svjetala znatno manji od propisanog.

(7)

Za uzletno-sletnu stazu koja je predviđena za uzlijetanje u uvjetima vidljivosti uzduž uzletno-sletne staze manje od 550 m, cilj sustava preventivnog održavanja je da su tijekom svih razdoblja operacija sva svjetla uzletno-sletne staze ispravna i da u svakom slučaju:

najmanje:

(A)	95 % svjetala središnje crte uzletno-sletne staze (ako postoje) i rubnih svjetala uzletno-sletne staze ispravno je;

(B)	75 % svjetala kraja uzletno-sletne staze ispravno je;

ii.	ne smiju biti neispravna dva susjedna svjetla.

(8)

Za uzletno-sletnu stazu koja je predviđena za uzlijetanje u uvjetima vidljivosti uzduž uzletno-sletne staze od 550 m ili više, cilj sustava preventivnog održavanja je da su tijekom svih razdoblja operacija sva svjetla uzletno-sletne staze ispravna i da u svakom slučaju:

i.	najmanje 85 % svjetala kraja uzletno-sletne staze i rubnih svjetala uzletno-sletne staze ispravno je;

ii.	ne smiju biti neispravna dva susjedna svjetla.

(9)

Za uzletno-sletnu stazu opremljenu sustavima pokazivača kuta vizualnog prilaženja, cilj sustava preventivnog održavanja je da su tijekom svih razdoblja operacija sve jedinice ispravne. Jedinica se smatra neispravnom ako je broj neispravnih svjetala toliki da jedinica ne pruža vođenje za zrakoplov kako je predviđeno.

(c)

Za svrhe podtočke (b), svjetlo se smatra neispravnim ako:

(1)

prosječni intenzitet glavnog svjetlosnog snopa slabiji je od 50 % vrijednosti koja je navedena u uvjetima za izdavanje svjedodžbe koje je izdala Agencija. Za svjetlosne jedinice čiji je prosječni intenzitet glavnog svjetlosnog snopa iznad vrijednosti koja je navedena u uvjetima za izdavanje svjedodžbe koje je izdala Agencija, vrijednost od 50 % primjenjuje se na tu konstrukcijsku vrijednost;

(2)	filter na svjetlu nedostaje, oštećen je ili svjetlo ne proizvodi svjetlosni snop ispravne boje.

(d)	Operator aerodroma uspostavlja i provodi preventivni i korektivni program održavanja kako bi osigurao ispravnost i pouzdanost sustava aerodromskih znakova i oznaka, na način kojim se osigurava kontinuitet vođenja i kontrole zrakoplova i vozila.

(e)	Građevinski radovi ili aktivnosti održavanja ne smiju se odvijati u blizini aerodromskih električnih sustava kada su na aerodromu na snazi postupci pri smanjenoj vidljivosti.

(f)

Operator aerodroma osigurava sljedeće:

(1)

da programi preventivnog održavanja iz podtočaka (a), (b) i (d) uključuju odgovarajuće preglede i provjere pojedinačnih elemenata svakog sustava i samog sustava, koji se obavljaju u skladu s utvrđenim postupcima i u utvrđenim vremenskim razmacima te su primjereni za predviđenu uporabu i predmetni sustav;

(2)	da se poduzimaju odgovarajuće korektivne mjere za ispravljanje svih utvrđenih nedostataka.

(g)	Operator aerodroma vodi evidenciju o relevantnim aktivnostima održavanja.”

18.12.2020

Službeni list Europske unije

L 428/38

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2020/2149

оd 9. prosinca 2020.

o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 2368/2002 o provedbi postupka certificiranja Procesa Kimberley za međunarodnu trgovinu neobrađenim dijamantima radi dodavanja Italije kao tijela Unije i uzimanja u obzir povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2368/2002 od 20. prosinca 2002. o provedbi postupka certificiranja Procesa Kimberley za međunarodnu trgovinu neobrađenim dijamantima, (1) a posebno njezin članak 17., članak 19. stavke 1. i 2. i članak 20.,

budući da:

(1)	Sporazumom o povlačenju (2) utvrđuju se pojedinosti o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske („Ujedinjena Kraljevina”) iz Unije i Europske zajednice za atomsku energiju („Euratom”).

(2)	Prijelazno razdoblje utvrđeno u četvrtom dijelu Sporazuma o povlačenju završava 31. prosinca 2020. kada se pravo Unije prestaje primjenjivati na Ujedinjenu Kraljevinu i u njoj.

(3)

U skladu s člankom 5. stavkom 4. Protokola o Irskoj/Sjevernoj Irskoj uz Sporazum o povlačenju, u vezi s Prilogom 2. tom protokolu, odredbe Uredbe (EZ) 2368/2002 primjenjuju se na Ujedinjenu Kraljevinu i u Ujedinjenoj Kraljevini s obzirom na Sjevernu Irsku. Protokol o Irskoj/Sjevernoj Irskoj počet će se primjenjivati na kraju prijelaznog razdoblja.

(4)	U Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 2368/2002 nalazi se popis sudionika u postupku certificiranja Procesa Kimberley i njihovih zakonski imenovanih nadležnih tijela.

(5)

Na temelju administrativne odluke Pridruživanje Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske postupku certificiranja Procesa Kimberley koju su sudionici Procesa Kimberley donijeli na plenarnoj sjednici u Delhiju u studenome 2019., Ujedinjena Kraljevina prihvaćena je kao sudionica u postupku certificiranja Procesa Kimberley, pri čemu takvo sudjelovanje proizvodi učinke tek od datuma kad se pravo Unije prestane primjenjivati na Ujedinjenu Kraljevinu i u njoj. Ujedinjenu Kraljevinu trebalo bi dodati na popis sudionica Procesa Kimberley u Prilogu II. Uredbi (EZ) 2368/2002.

(6)	Osim toga, adrese nadležnih tijela nekoliko sudionika u Procesu Kimberley iz Priloga II. Uredbi (EZ) br. 2368/2002 potrebno je ažurirati.

(7)	Člankom 19. Uredbe (EZ) br. 2368/2002 predviđen je popis tijela Unije koji održava Komisija u Prilogu III. toj uredbi.

(8)

Nakon što je Italija podnijela zahtjev za određivanje tijela Unije u skladu s člankom 19. Uredbe (EZ) br. 2368/2002, Komisija se sastala s tijelom Unije koje je odredila Italija kako bi provjerila je li spremno preuzeti dužnosti iz Uredbe (EZ) br. 2368/2002. Pripreme koje je provelo i postupke koje je osmislilo tijelo Unije koje je odredila Italija upućuju na to da će moći pouzdano, pravodobno, djelotvorno i primjereno ispuniti zadaće koje se traže u poglavljima II., III. i V. Uredbe (EZ) br. 2368/2002. Stoga bi na popis nadležnih tijela Unije u Prilogu III. Uredbi (EZ) br. 2368/2002 trebalo dodati relevantno tijelo u Italiji.

(9)	Nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije i Euratoma tijelo Unije u Ujedinjenoj Kraljevini trebalo bi ukloniti s popisa tijela Unije u Prilogu III. Uredbi (EZ) br. 2368/2002.

(10)

U skladu s člankom 17. stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 2368/2002 Komisija u Prilogu V. navodi svaku organizaciju koja ispunjava zahtjeve iz članka 17. Nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije i Euratoma London Diamond Bourse and Club trebalo bi ukloniti s popisa organizacija iz dijamantne industrije koje provode sustav jamstava i samoregulacije industrije, koji se nalazi u Prilogu V. Uredbi (EZ) br. 2368/2002.

(11)	Prilog II., Prilog III. i Prilog V. Uredbi (EZ) br. 2368/2002 trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti.

(12)	Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora iz članka 22. Uredbe (EZ) br. 2368/2002.

(13)	Kako bi se Uniji što prije omogućila provedba postupka certificiranja Procesa Kimberley u odnosu na Ujedinjenu Kraljevinu, ova bi Uredba trebala hitno stupiti na snagu,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EZ) br. 2368/2002 mijenja se kako slijedi:

(1)	Prilog II. zamjenjuje se tekstom u Prilogu I. ovoj uredbi.

(2)	Prilog III. zamjenjuje se tekstom u Prilogu II. ovoj uredbi.

(3)	Prilog V. zamjenjuje se tekstom u Prilogu III. ovoj uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2021.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 9. prosinca 2020.

Za Komisiju

Josep BORRELL FONTELLES

Potpredsjednik

(1) SL L 358, 31.12.2002., str. 28.

(2) Sporazum o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju (SL L 29, 31.1.2020., str. 7).

PRILOG I.

„PRILOG II.

Popis sudionika u postupku certificiranja Procesa Kimberley i njihovih zakonski imenovanih nadležnih tijela iz članaka 2., 3., 8., 9., 12., 17., 18., 19. i 20

ANGOLA

Ministry of Mineral Resources and Petroleum and Gas

Av. 4 de Fevereiro no 105

1279 Luanda

Angola

Tijelo nadležno za izvoz:

Ministry of Industry and Trade

Largo 4 de Fevereiro #3

Edifício Palacio de vidro

1242 Luanda

Angola

ARMENIJA

Department of Gemstones and Jewellery

Ministry of Economy

M. Mkrtchyan 5

Yerevan

Armenia

AUSTRALIJA

Department of Foreign Affairs and Trade

Investment and Business Engagement Division

R.G. Casey Building

John McEwen Crescent

Barton ACT 0221

Australia

Tijelo nadležno za uvoz i izvoz:

Department of Home Affairs

Customs and Border Revenue Branch

Australian Border Force

5 Constitution Ave

Canberra City 2600

Australia

Department of Industry, Science, Energy and Resources

GPO Box 2013

Canberra ACT 2601

Australia

BANGLADEŠ

Export Promotion Bureau

TCB Bhaban

1, Karwan Bazaar

Dhaka

Bangladesh

BJELARUS

Ministry of Finance

Department for Precious Metals and Precious Stones

Sovetskaja Str, 7

220010 Minsk

Republic of Belarus

BOCVANA

Ministry of Minerals, Green Technology and Energy Security (MMGE)

Fairgrounds Office Park, Plot No. 50676 Block C

P/Bag 0018

Gaborone

Botswana

BRAZIL

Ministry of Mines and Energy

Esplanada dos Ministérios, Bloco‘U’, 4o andar

70065, 900 Brasilia, DF

Brazil

KAMBODŽA

Ministry of Commerce

Lot 19-61, MOC Road (113 Road), Phum Teuk Thla, Sangkat Teuk Thla

Khan Sen Sok, Phnom Penh

Cambodia

KAMERUN

National Permanent Secretariat for the Kimberley Process

Ministry of Mines, Industry and Technological Development

Intek Building, 6th floor,

Navik Street

BP 35601 Yaounde

Cameroon

KANADA

International:

Global Affairs Canada Natural Resources and Governance Division (MES) 125 Sussex Drive Ottawa, Ontario K1 A 0G2

Canada

Općenita pitanja za ministarstvo Natural Resources Canada:

Kimberley Process Office

Lands and Minerals Sector Natural Resources Canada (NRCan)

580 Booth Street, 10th floor

Ottawa, Ontario

Canada K1 A 0E4

SREDNJOAFRIČKA REPUBLIKA

Secrétariat permanent du processus de Kimberley

BP: 26 Bangui

Central African Republic

KINA, Narodna Republika

Department of Duty Collection

General Administration of China Customs (GACC)

No 6 Jianguomen Nie Rev.

Dongcheng District, Beijing 100730

People’s Republic of China

HONG KONG, Posebno Upravno Područje Narodne Republike Kine

Department of Trade and Industry

Hong Kong Special Administrative Region

Peoples Republic of China

Room 703, Trade and Industry Tower

700 Nathan Road

Kowloon

Hong Kong

China

MAKAO, Posebno Upravno Područje Narodne Republike Kine

Macao Economic Bureau

Government of the Macao Special Administrative Region

Rua Dr. Pedro José Lobo, no. 1–3, 25th Floor

Macao

KONGO, Demokratska Republika

Centre d’Expertise, d’Evaluation et de Certification des Substances Minérales Précieuses et Semi-précieuses (CEEC)

3989, av des cliniques,

Kinshasa/Gombe

Democratic Republic of Congo

KONGO, Republika

Bureau d’Expertise, d’Evaluation et de Certification des Substances Minérales Précieuses (BEEC)

BP 2787

Brazzaville

Republic of Congo

CÔTE D’IVOIRE

Ministère de l’Industrie et des Mines

Secrétariat Permanent de la Représentation en Côte d’Ivoire du Processus de Kimberley (SPRPK-CI)

Abidjan-Plateau, Immeuble les Harmonies II

Abidjan

Côte d’Ivoire

ESVATINI

Office for the Commissioner of Mines

Minerals and Mines Departments, Third Floor Lilunga Building (West Wing),

Somhlolo Road,

Mbabane

Eswatini

EUROPSKA UNIJA

European Commission

Service for Foreign Policy Instruments

Office EEAS 03/330

B-1049 Bruxelles/Brussel

Belgium

GABON

Centre Permanent du Processus de Kimberley (CPPK)

Ministry of Equipment, Infrastructure, and Mines

Immeuble de la Geologie, 261 rue Germain Mba

B.P. 284/576

Libreville

Gabon

GANA

Ministry of Lands and Natural Resources

Accra P.O. Box M 212

Ghana

Tijelo nadležno za izvoz:

Precious Minerals Marketing Company Ltd (PMMC)

Diamond House

PO Box M.108

Accra

Ghana

GVINEJA

Ministry of Mines and Geology

Boulevard du Commerce – BP 295

Quartier Almamya/Commune de Kaloum

Conakry

Guinea

GVAJANA

Geology and Mines Commission

P O Box 1028

Upper Brickdam

Stabroek

Georgetown

Guyana

INDIJA

Government of India, Ministry of Commerce & Industry

Udyog Bhawan

New Delhi 110 011

India

Tijelo nadležno za uvoz i izvoz:

The Gem & Jewellery Export Promotion Council

KP Exporting/Importing Authority

Tower A, AW-1010, Baharat Diamond Bourse

Opp NABARD Bank, Bandra Kurla Complex

Bandra (E), Mumbai – 400 051

India

INDONEZIJA

Directorate of Export and Import Facility, Ministry of Trade M. I. Ridwan Rais Road, No. 5 Blok I Iantai 4

Jakarta Pusat Kotak Pos. 10110

Jakarta

Indonesia

IZRAEL

Ministry of Economy and Industry Office of the Diamond Controller

3 Jabotinsky Road

Ramat Gan 52520

Israel

JAPAN

Agency for Natural Resources and Energy

Mineral and Natural Resources Division

Ministry of Economy, Trade and Industry

1-3-1 Kasumigaseki, Chiyoda-ku

100-8901 Tokyo, Japan

Japan

KAZAHSTAN

Ministry for Investments and Development of the Republic of Kazakhstan

Committee for Technical Regulation and Metrology

11, Mangilik el street

Nur-Sultan

Republic of Kazakhstan

KOREJA, Republika

Ministry of Foreign Affairs

United Nations Division 60 Sajik-ro 8-gil

Jongno-gu

Seoul 03172

Korea

LAOS, Narodna Demokratska Republika

Department of Import and Export

Ministry of Industry and Commerce

Phonxay road, Saisettha District

Vientiane, Lao PDR

P.O Box: 4107

Laos

LIBANON

Ministry of Economy and Trade

Lazariah Building

Down Town

Beirut

Lebanon

LESOTO

Department of Mines

Ministry of Mining

Corner Constitution and Parliament Road

P.O. Box 750

Maseru 100

Lesotho

LIBERIJA

Government Diamond Office

Ministry of Mines and Energy

Capitol Hill

P.O. Box 10-9024

1000 Monrovia 10

Liberia

MALEZIJA

Ministry of International Trade and Industry

MITI Tower,

No.7, Jalan Sultan Haji Ahmad Shah 50480 Kuala Lumpur

Malaysia

Tijelo nadležno za uvoz i izvoz:

Royal Malaysian Customs Department

Jabatan Kastam Diraja Malaysia,

Kompleks Kementerian Kewangan No. 3,

Persiaran Perdana,

Presint 2, 62596 Putrajaya,

Malaysia

MALI

Ministère des Mines

Bureau d’Expertise d’Evaluation et de Certification des Diamants Bruts

Cité administrative, P.O. BOX: 1909

Bamako

République du Mali

MAURICIJUS

Import Division

Ministry of Industry, Commerce & Consumer Protection 4th Floor, Anglo Mauritius Building

Intendance Street

Port Louis

Mauritius

MEKSIKO

Directorate-General for International Trade in Goods

189 Pachuca Street, Condesa, 17th Floor

Mexico City, 06140

Mexico

Tijelo nadležno za uvoz i izvoz:

Directorate-General for Trade Facilitation and Foreign Trade

SE. Undersecretary of Industry and Trade

1940 South Insurgentes Avenue, PH floor

Mexico City, 01030

Mexico

SHCP-AGA. Strategic Planning and Coordination

Customs Administration „2”

160 Lucas Alaman Street, Obrera

Mexico City, 06800

Mexico

NAMIBIJA

The Government of Republic of Namibia Ministry of Mines and Energy

Directorate of Diamond Affairs Private Bag 13297

1st Aviation Road (Eros Airport)

Windhoek

Namibia

NOVI ZELAND

Middle East and Africa Division

Ministry of Foreign Affairs and Trade

Private Bag 18 901

Wellington

New Zealand

Tijelo nadležno za uvoz i izvoz:

New Zealand Customs Service

1 Hinemoa Street

PO box 2218

Wellington 6140

New Zealand

NORVEŠKA

Ministry of Foreign Affairs

Department for Regional Affairs

Section for Southern and Central Africa

Box 8114 Dep

0032 Oslo, Norway

PANAMA

National Customs Authority

Panama City, Curundu, Dulcidio Gonzalez Avenue, building # 1009

Republic of Panama

RUSKA FEDERACIJA

International:

Ministry of Finance

9, Ilyinka Street,

109097 Moscow

Ruska Federacija

Tijelo nadležno za uvoz i izvoz:

Gokhran of Russia

14, 1812 Goda St.

121170 Moscow

Russian Federation

SIJERA LEONE

Ministry of Mines and Mineral Resources

Youyi Building

Brookfields

Freetown

Sierra Leone

Tijelo nadležno za uvoz i izvoz:

National Minerals Agency

New England Ville

Freetown

Sierra Leone

SINGAPUR

Ministry of Trade and Industry

100 High Street

#09-01, The Treasury

Singapore 179434

Tijelo nadležno za uvoz i izvoz:

Singapore Customs

55 Newton Road

#06-02 Revenue House

Singapore 307987

JUŽNA AFRIKA

South African Diamond and Precious Metals Regulator

251 Fox Street

Doornfontein 2028

Johannesburg

South Africa

ŠRI LANKA

National Gem and Jewellery Authority

25, Galle Face Terrace

Post Code 00300

Colombo 03

Sri Lanka

ŠVICARSKA

State Secretariat for Economic Affairs (SECO)

Sanctions Unit

Holzikofenweg 36

CH-3003 Berne/Switzerland

TAJVAN, PENGHU, KINMEN I MATSU, ODVOJENA CARINSKA PODRUČJA

Export/Import Administration Division

Bureau of Foreign Trade

Ministry of Economic Affairs

1, Hu Kou Street

Taipei, 100

Taiwan

TANZANIJA

Mining Commission

Ministry of Energy and Minerals

P.O Box 2292

40744 Dodoma

Tanzania

TAJLAND

Department of Foreign Trade

Ministry of Commerce

563 Nonthaburi Road

Muang District, Nonthaburi 11000

Thailand

TOGO

The Ministry of Mines and Energy

Head Office of Mines and Geology

216, Avenue Sarakawa

B.P. 356

Lomé

Togo

TURSKA

Foreign Exchange Department

Ministry of Treasury and Finance

T.C. Bașbakanlık Hazine

Müsteșarlığı İnönü Bulvarı No 36

06510 Emek, Ankara

Turkey

Tijelo nadležno za uvoz i izvoz:

Istanbul Gold Exchange/Borsa Istanbul Precious Metals and Diamond

Market (BIST)

Borsa İstanbul, Resitpasa Mahallesi,

Borsa İstanbul Caddesi No 4

Sariyer, 34467, Istanbul

Turkey

UKRAJINA

Ministry of Finance

State Gemological Centre of Ukraine

38-44, Degtyarivska St.

Kyiv 04119

Ukraine

UJEDINJENI ARAPSKI EMIRATI

U.A.E. Kimberley Process Office

Dubai Multi Commodities Center

Dubai Airport Free Zone

Emirates Security Building

Block B, 2nd Floor, Office # 20

P.O. Box 48800

Dubai

United Arab Emirates

UJEDINJENA KRALJEVINA (1)

Government Diamond Office

Conflict Department

Room WH1.214

Foreign, Commonwealth & Development Office

King Charles Street

London

SW1 A 2AH

United Kingdom

SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE

United States Kimberley Process Authority

U.S. Department of State

Bureau of Economic and Business Affairs

2201 C Street, NW

Washington DC 20520

United States of America

Tijelo nadležno za uvoz i izvoz:

U.S. Customs and Border Protection

Office of Trade

1400 L Street, NW

Washington, DC 20229

United States of America

U.S. Census Bureau

4600 Silver Hill Road

Room 5K167

Washington, DC 20233

United States of America

VENEZUELA

Central Bank of Venezuela

36 Av. Urdaneta, Caracas, Capital District

Caracas

ZIP Code 1010

Venezuela

VIJETNAM

Ministry of Industry and Trade

Agency of Foreign Trade 54 Hai Ba Trung

Hoan Kiem

Hanoi

Vietnam

ZIMBABVE

Principal Minerals Development Office

Ministry of Mines and Mining Development

6th Floor, ZIMRE Centre

Cnr L.Takawira St/K. Nkrumah Ave.

Harare

Zimbabwe

Tijelo nadležno za uvoz i izvoz:

Zimbabwe Revenue Authority

Block E 5th Floor, Mhlahlandlela Complex

Cnr Basch Street/10th Avenue

Bulawayo

Zimbabwe

Minerals Marketing Corporation of Zimbabwe

90 Mutare road,

Msasa

PO Box 2628

Harare

Zimbabwe

”

(1) Ne dovodeći u pitanje primjenu Uredbe (EZ) 2368/2002 na Ujedinjenu Kraljevinu i u Ujedinjenoj Kraljevini s obzirom na Sjevernu Irsku, u skladu s člankom 5. stavkom 4. u vezi s točkom 47. Priloga 2. Protokolu o Irskoj/Sjevernoj Irskoj uz Sporazum o povlačenju od 1. siječnja 2021. (SL L 29, 31.1.2020., str. 7.).

PRILOG II.

„PRILOG III.

Popis nadležnih tijela država članica i njihovih zadaća iz članaka 2. i 19.

BELGIJA

Federale Overheidsdienst Economie, KMO, Middenstand en Energie, Algemene Directie Economische Analyses en Internationale Economie, Dienst Vergunningen en Diamant/Service Public Fédéral Économie,

PME, Classes moyennes et Energie, Direction générale des Analyses économiques et de l’Economie internationale, Service Licences et Diamants

(Savezna javna služba za gospodarstvo, male i srednje poduzetnike, samozaposlene i energetiku, Glavna uprava za gospodarske analize i međunarodno gospodarstvo)

Italiëlei 124, bus 71

B-2000 Antwerpen

Tel.: +32 (0)2 277 54 59

Faks: +32 (0)2 277 54 61 or +32 (0)2 277 98 70

E-pošta: kpcs-belgiumdiamonds@economie.fgov.be

U Belgiji kontrole uvoza i izvoza neobrađenih dijamanata prema Uredbi (EZ) br. 2368/2002 i carinsko postupanje provodi isključivo:

The Diamond Office

Hovenierstraat 22

B-2018 Antwerpen

ČEŠKA REPUBLIKA

U Češkoj kontrole uvoza i izvoza neobrađenih dijamanata prema Uredbi (EZ) br. 2368/2002 i carinsko postupanje provodi isključivo:

Generální ředitelství cel

Budějovická 7

140 96 Praha 4

Česká republika

Tel.: (420-2) 61 33 38 41, (420-2) 61 33 38 59, mob. (420-737) 213 793

Faks: (420-2) 61 33 38 70

E-pošta: diamond@cs.mfcr.cz

Stalna služba pri odabranom carinskom uredu – Praha Ruzyně

Tel.: (420-2) 20 113 788 (od ponedjeljka do petka, 7.30–15.30)

Tel.: (420-2) 20 119 678 (subotom, nedjeljom i praznikom, 15.30–7.30)

NJEMAČKA

U Njemačkoj kontrole uvoza i izvoza neobrađenih dijamanata prema Uredbi (EZ) br. 2368/2002, uključujući izdavanje certifikata Unije, provodi isključivo:

Hauptzollamt Koblenz

Zollamt Idar-Oberstein

Zertifizierungsstelle für Rohdiamanten

Hauptstraße 197

D-55743 Idar-Oberstein

Tel.: +49 6781 56 27 0

Faks: (+ 49) 6781 56 27 19

E-pošta: poststelle.za-idar-oberstein@zoll.bund.de

Za potrebe članka 5. stavka 3., članaka 6., 9. i 10., članka 14. stavka 3. te članaka 15. i 17. ove Uredbe, posebno u pogledu obveze izvješćivanja Komisije, sljedeće tijelo djeluje kao nadležno njemačko tijelo:

Generalzolldirektion

– Direktion VI –

Recht des grenzüberschreitenden Warenverkehrs/Besonderes Zollrecht

Krelingstraβe 50

D-90408 Nürnberg

Tel.: +49 228 303-49874

Faks: +49 228 303-99106

E-pošta: DVIA3.gzd@zoll.bund.de

IRSKA

The Kimberley Process and Responsible Minerals Authority

Geoscience Regulation Office

Department of Environment, Climate and Communications

29-31 Adelaide Road

Dublin

D02 X285

Ireland

Tel.: +353 1 678 2000

E-pošta: KPRMA@DECC.gov.ie

ITALIJA

U Italiji kontrole uvoza i izvoza neobrađenih dijamanata prema Uredbi (EZ) 2368/2002, uključujući izdavanje certifikata Unije, provodi isključivo:

Agenzia delle Dogane e dei Monopoli

Laboratorio chimico di Torino – Ufficio antifrode –Direzione Interregionale Liguria, Piemonte e Valle d’Aosta

Corso Sebastopoli, 3

10134 Torino

Tel.: +39 011 3166341 – 0369206

E-pošta: dir.liguria-piemonte-valledaosta.lab.torino@adm.gov.it

Agenzia delle Dogane e dei Monopoli

Ufficio Origine e valore – Direzione Dogane

Piazza Mastai, 12

00153 Roma

Tel.: +39 06 50245216

E-pošta: dir.dogane.origine@adm.gov.it

PORTUGAL

Autoridade Tributária e Aduaneira

Direção de Serviços de Licenciamento

R. da Alfândega, 5

1149-006 Lisabon

Tel.:+ 351 218 813 843/8

Faks: + 351 218 813 986

E-pošta: dsl@at.gov.pt

U Portugalu kontrole uvoza i izvoza neobrađenih dijamanata prema Uredbi (EZ) br. 2368/2002, uključujući izdavanje certifikata EU-a, provodi isključivo:

Alfândega do Aeroporto de Lisboa

Aeroporto de Lisboa,

Terminal de Carga, Edifício 134

1750-364 Lisabon

Tel.: +351 210030080

Faks: +351 210037777

E-pošta: aalisboa-kimberley@at.gov.pt

RUMUNJSKA

Autoritatea Națională pentru Protecția Consumatorilor

(Državno tijelo za zaštitu potrošača)

1 Bd. Aviatorilor Nr. 72, sectorul 1 București, România

(72 Aviatorilor Bvd., sector 1, Bucharest, Romania)

Cod postal (poštanski broj) 011865

Tel.: (40-21) 318 46 35/312 98 90/312 12 75

Faks: (40-21) 318 46 35/314 34 62

www.anpc.ro

”

PRILOG III.

„PRILOG V.

Popis organizacija iz dijamantne industrije koje provode sustav jamstava i samoregulacije industrije iz članka 13. i članka 17.

Antwerpsche Diamantkring CV

Hoveniersstraat 2 bus 515

B-2018 Antwerpen

Beurs voor Diamanthandel CV

Pelikaanstraat 78

B-2018 Antwerpen

Diamantclub van Antwerpen CV

Pelikaanstraat 62

B-2018 Antwerpen

Vrije Diamanthandel NV

Pelikaanstraat 62

B-2018 Antwerpen

”

18.12.2020

Službeni list Europske unije

L 428/57

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2020/2151

оd 17. prosinca 2020.

o utvrđivanju pravila o usklađenim specifikacijama za oznaku plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu navedenih u dijelu D Priloga Direktivi (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš (1), a posebno njezin članak 7. stavak 2.,

budući da:

(1)

Direktivom (EU) 2019/904 utvrđuju se opći zahtjevi u pogledu označivanja određenih plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu koji se često zbrinjavaju na neodgovarajući način. Oznakom se želi obavijestiti potrošače o prisustvu plastike u proizvodu, načinima zbrinjavanja otpada od tog proizvoda koje treba izbjegavati i posljedičnom negativnom utjecaju koji na okoliš ima odbacivanje ili drugo neodgovarajuće zbrinjavanje otpada od proizvoda.

(2)

Direktivom (EU) 2019/904 od Komisije se zahtijeva da utvrdi usklađene specifikacije za oznaku plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu navedenih u dijelu D Priloga toj direktivi. U usklađenim specifikacijama o položaju, veličini i dizajnu oznake trebale bi se uzeti u obzir različite obuhvaćene skupine proizvoda. Trebalo bi utvrditi format, boje, najmanju razlučivost i veličinu slova koje treba upotrebljavati kako bi se osigurala potpuna vidljivost svakog elementa oznake.

(3)	Komisija je ocijenila postojeće oznake zaprimljene u okviru internetske ankete provedene među dionicima i pregleda tržišta kako bi saznala više o mehanizmu procjene i zahtjevima u pogledu oznaka te njihovu utjecaju.

(4)	Komisija se savjetovala s reprezentativnim skupinama potrošača i provela terensko ispitivanje kako bi utvrdila jesu li oznake učinkovite i jednostavno razumljive te izbjegla obmanjujuće informacije.

(5)	Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog u skladu s člankom 39. Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (2),

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Ambalaža

Za potrebe ove Uredbe „ambalaža” znači prodajna ambalaža i skupna ambalaža kako su definirane u članku 3. točki 1. Direktive 94/62/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3).

Članak 2.

Usklađene specifikacije za oznaku

1. Usklađene specifikacije za oznaku higijenskih uložaka, tampona i aplikatora za tampone utvrđuju se u Prilogu I.

2. Usklađene specifikacije za oznaku vlažnih maramica, tj. prethodno ovlaženih maramica za osobnu njegu i uporabu u domaćinstvu utvrđuju se u Prilogu II.

3. Usklađene specifikacije za oznaku duhanskih proizvoda s filtrom i filtara koji se stavljaju na tržište za uporabu u kombinaciji s duhanskim proizvodima utvrđuju se u Prilogu III.

4. Usklađene specifikacije za oznaku čaša za napitke utvrđuju se u Prilogu IV.

Članak 3.

Jezici

Informativni tekst oznake mora biti na službenom jeziku ili službenim jezicima države članice ili država članica u kojima se plastični proizvod za jednokratnu uporabu stavlja na tržište.

Članak 4.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 3. srpnja 2021.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 17. prosinca 2020.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN

(1) SL L 155, 12.6.2019., str. 1.

(2) Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (SL L 312, 22.11.2008., str. 3.).

(3) Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 94/62/EZ od 20. prosinca 1994. o ambalaži i ambalažnom otpadu (SL L 365, 31.12.1994., str. 10.).

PRILOG I.

Usklađene specifikacije za oznaku higijenskih uložaka, tampona i aplikatora za tampone

Na ambalaži higijenskih uložaka površine od 10 cm2 ili veće mora se nalaziti sljedeća tiskana oznaka:

Napomena

crna linija kojom je uokvirena oznaka nije sastavni dio oznake. Namijenjena je isticanju tanke bijele linije koja uokviruje oznaku na bijeloj stranici.

Odstupajući od prve rečenice ove točke, oznaka na ambalaži higijenskih uložaka stavljenih na tržište prije 4. srpnja 2022. može biti pričvršćena naljepnicama.

Na ambalaži tampona i aplikatora za tampone površine od 10 cm2 ili veće mora se nalaziti sljedeća tiskana oznaka:

Napomena

crna linija kojom je uokvirena oznaka nije sastavni dio oznake. Namijenjena je isticanju tanke bijele linije koja uokviruje oznaku na bijeloj stranici.

Odstupajući od prve rečenice ove točke, oznaka na ambalaži tampona i aplikatora za tampone stavljenih na tržište prije 4. srpnja 2022. može biti pričvršćena naljepnicama.

Oznaka iz točaka 1. i 2. u skladu je sa zahtjevima utvrđenima u ovoj točki.

(a)

Položaj oznake

Oznaka se postavlja vodoravno na vanjski prednji ili gornji dio ambalaže, ovisno o tome gdje je jasnije vidljiva.

Ako oznaka minimalne veličine ne može u potpunosti stati na vanjski prednji ili gornji dio ambalaže, može se staviti djelomično na jedan, a djelomično na drugi dio, tj. na gornji i prednji ili prednji i bočni dio, ovisno o tome gdje je jasnije vidljiva.

Ako se oznaka ne može postaviti vodoravno zbog oblika ili veličine ambalaže, može se okrenuti za 90° i postaviti okomito.

Polja na oznaci ne smiju se odvajati.

Pri otvaranju ambalaže u skladu s uputama oznaka se ne bi trebala potrgati ili postati nečitljiva.

(b)

Veličina oznake

Oznaku čine dva polja iste veličine, crveno i plavo, postavljena jedno uz drugo, te pravokutni crni okvir koji sadržava informativni tekst „PLASTIKA U PROIZVODU” i nalazi se ispod dvaju polja iste veličine. Omjer visine i duljine oznake iznosi 1:2.

Ako je površina vanjskog prednjeg ili gornjeg dijela ambalaže na koji se postavlja oznaka manja od 65 cm2, najmanja veličina oznake iznosi 1,4 cm × 2,8 cm (3,92 cm2). U svim drugim slučajevima oznaka prekriva najmanje 6 % površine na koju se postavlja. Najveća dopuštena veličina oznake je 3 cm × 6 cm (18 cm2).

(c)

Dizajn oznake

Dizajn oznake reproducira se bez ikakvih dodatnih efekata, prilagođavanja boja, retuširanja ili proširivanja pozadine. Oznaka se reproducira u razlučivosti od najmanje 300 točaka po inču kad je otisnuta u stvarnoj veličini. Oznaka je uokvirena tankom bijelom linijom.

Informativni tekst „PLASTIKA U PROIZVODU” otisnut je velikim tiskanim slovima i u fontu Helvetica Bold. Veličina fonta iznosi najmanje 5 točaka (pt), a najviše 14 točaka (pt).

Ako se informativni tekst prevodi na neki drugi službeni jezik ili na nekoliko službenih jezika država članica, taj se prevedeni informativni tekst postavlja ili neposredno ispod oznake ili unutar pravokutnog crnog polja ispod prvog jezika, a u oba slučaja mora biti jasno vidljiv. U iznimnim slučajevima zbog prostornog ograničenja vanjskog prednjeg ili gornjeg dijela ambalaže, informativni tekst preveden na neki drugi službeni jezik ili na nekoliko službenih jezika država članica može se postaviti drugdje na ambalaži, što bliže oznaci i ondje gdje je jasnije vidljiv. Prijevod informativnog teksta otisnut je velikim tiskanim slovima i u fontu Helvetica Bold. Veličina fonta iznosi najmanje 5 točaka (pt), a najviše 14 točaka (pt). Ako se informativni tekst na drugim jezicima postavlja u pravokutno crno polje, moguća su odstupanja od najveće dopuštene veličine oznake.

Upotrebljavaju se boje sa sljedećim kodovima boja:

—	Bijela: C = 0/M = 0/Y = 0/K = 0

—	Crna: C = 0/M = 0/Y = 0/K = 100

—	Crvena: C = 0/M = 90/Y = 60/K = 0

—	Plava: C = 60/M = 0/Y = 0/K = 0

PRILOG II.

Usklađene specifikacije za oznaku vlažnih maramica

Na ambalaži vlažnih maramica (tj. prethodno ovlaženih maramica za osobnu njegu i uporabu u domaćinstvu) površine od 10 cm2 ili veće mora se nalaziti sljedeća tiskana oznaka:

Napomena

crna linija kojom je uokvirena oznaka nije sastavni dio oznake. Namijenjena je isticanju tanke bijele linije koja uokviruje oznaku na bijeloj stranici.

Odstupajući od prve rečenice ove točke, oznaka na ambalaži vlažnih maramica stavljenih na tržište prije 4. srpnja 2022. može biti pričvršćena naljepnicama.

Ta je oznaka u skladu sa zahtjevima utvrđenima u ovoj točki.

(a)

Položaj oznake

Oznaka se postavlja vodoravno na vanjski prednji ili gornji dio ambalaže, ovisno o tome gdje je jasnije vidljiva.

Ako se oznaka ne može postaviti vodoravno zbog oblika ili veličine ambalaže, može se okrenuti za 90° i postaviti okomito.

Polja na oznaci ne smiju se odvajati.

Pri otvaranju ambalaže u skladu s uputama oznaka se ne bi trebala potrgati ili postati nečitljiva.

(b)

Veličina oznake

(c)

Dizajn oznake

Informativni tekst „PLASTIKA U PROIZVODU” otisnut je velikim tiskanim slovima i u fontu Helvetica Bold. Veličina fonta iznosi najmanje 5 točaka (pt), a najviše 14 točaka (pt).

Upotrebljavaju se boje sa sljedećim kodovima boja:

—	Bijela: C = 0/M = 0/Y = 0/K = 0

—	Crna: C = 0/M = 0/Y = 0/K = 100

—	Crvena: C = 0/M = 90/Y = 60/K = 0

—	Plava: C = 60/M = 0/Y = 0/K = 0

PRILOG III.

Usklađene specifikacije za oznaku duhanskih proizvoda s filtrom i filtara koji se stavljaju na tržište za uporabu u kombinaciji s duhanskim proizvodima

Na jediničnom pakiranju, kako je definirano u članku 2. točki 30. Direktive 2014/40/EU („jedinično pakiranje”), i vanjskom pakiranju, kako je definirano u članku 2. točki 29. Direktive 2014/40/EU („vanjsko pakiranje”), duhanskih proizvoda s filtrom površine od 10 cm2 ili više i ambalaži filtara koji se stavljaju na tržište za uporabu u kombinaciji s duhanskim proizvodima površine od 10 cm2 ili više mora se nalaziti sljedeća tiskana oznaka:

Napomena:

crna linija kojom je uokvirena oznaka nije sastavni dio oznake. Namijenjena je isticanju tanke bijele linije koja uokviruje oznaku na bijeloj stranici.

Odstupajući od prve rečenice ove točke, oznaka na jediničnom pakiranju i vanjskom pakiranju duhanskih proizvoda s filtrom i na ambalaži filtara koji se stavljaju na tržište za uporabu u kombinaciji s duhanskim proizvodima stavljenima na tržište prije 4. srpnja 2022. može biti pričvršćena naljepnicama.

Ta je oznaka u skladu sa zahtjevima utvrđenima u ovoj točki.

(a)

Položaj oznake

Duhanski proizvodi s filtrom

Oznaka se postavlja vodoravno na vanjski stražnji dio jediničnog pakiranja i na vanjsko pakiranje.

Ako oznaka minimalne veličine ne može u vodoravnom obliku stati na vanjski stražnji dio jediničnog pakiranja, može se okrenuti za 90° i postaviti okomito na stražnji dio ili na bilo koju vanjsku bočnu stranu jediničnog pakiranja. U svakom slučaju mora biti jasno vidljiva.

Polja na oznaci ne smiju se odvajati.

Oznaka ne smije ni na koji način ugroziti vidljivost zdravstvenih upozorenja obveznih u skladu s Direktivom 2014/40/EU.

Oznaku ne smiju u potpunosti ni djelomično prekrivati druge etikete ili markice.

Pri otvaranju jediničnog pakiranja i vanjskog pakiranja u skladu s uputama oznaka se ne bi trebala potrgati ili postati nečitljiva.

ii.

Filtri koji se stavljaju na tržište za uporabu u kombinaciji s duhanskim proizvodima

Oznaka se postavlja vodoravno na vanjski prednji ili gornji dio ambalaže, ovisno o tome gdje je jasnije vidljiva.

Ako oznaka minimalne veličine ne može u potpunosti stati na vanjski prednji ili gornji dio ambalaže, može se staviti vodoravno djelomično na jedan, a djelomično na drugi dio, tj. na gornji i prednji ili prednji i bočni dio, ovisno o tome gdje je jasnije vidljiva.

Ako se oznaka ne može postaviti vodoravno zbog oblika ili veličine ambalaže, može se okrenuti za 90° i postaviti okomito.

Polja na oznaci ne smiju se odvajati.

Pri otvaranju ambalaže u skladu s uputama oznaka se ne bi trebala potrgati ili postati nečitljiva.

(b)

Veličina oznake

Oznaku čine dva polja iste veličine, crveno i plavo, postavljena jedno uz drugo, te pravokutni crni okvir koji sadržava informativni tekst „PLASTIKA U FILTRU” i nalazi se ispod dvaju polja iste veličine. Omjer visine i duljine oznake iznosi 1:2.

Duhanski proizvodi s filtrom

Ako je površina vanjskog stražnjeg dijela jediničnog pakiranja manja od 65 cm2, najmanja veličina oznake iznosi 1,4 cm × 2,8 cm (3,92 cm2). U svim drugim slučajevima oznaka prekriva najmanje 6 % površine na koju se postavlja. Najveća dopuštena veličina oznake je 3 cm × 6 cm (18 cm2).

ii.

Filtri koji se stavljaju na tržište za uporabu u kombinaciji s duhanskim proizvodima

(c)

Dizajn oznake

Informativni tekst „PLASTIKA U FILTRU” otisnut je velikim tiskanim slovima i u fontu Helvetica Bold. Veličina fonta iznosi najmanje 5 točaka (pt), a najviše 14 točaka (pt).

Upotrebljavaju se boje sa sljedećim kodovima boja:

—	Bijela: C = 0/M = 0/Y = 0/K = 0

—	Crna: C = 0/M = 0/Y = 0/K = 100

—	Crvena: C = 0/M = 90/Y = 60/K = 0

—	Plava: C = 60/M = 0/Y = 0/K = 0

PRILOG IV.

Usklađene specifikacije za oznaku čaša za napitke

Na čašama za napitke djelomično izrađenima od plastike mora se nalaziti sljedeća tiskana oznaka:

Napomena

crna linija kojom je uokvirena oznaka nije sastavni dio oznake. Namijenjena je isticanju tanke bijele linije koja uokviruje oznaku na bijeloj stranici.

Odstupajući od prve rečenice ove točke, oznaka na čašama za napitke djelomično izrađenima od plastike i stavljenima na tržište prije 4. srpnja 2022. može biti pričvršćena naljepnicama.

Na čašama za napitke koje su u potpunosti izrađene od plastike mora se nalaziti sljedeća tiskana oznaka ili sljedeća ugravirana/utisnuta oznaka:

Napomena

crna linija kojom je uokvirena oznaka nije sastavni dio oznake. Tu je samo radi kontrasta na bijeloj stranici.

Odstupajući od prve rečenice ove točke, oznaka na čašama za napitke koje su u potpunosti izrađene plastike i stavljene na tržište prije 4. srpnja 2022. može biti pričvršćena naljepnicama.

Napomena

crna linija kojom je uokvirena oznaka i siva pozadina nisu sastavni dio oznake. Tu su samo radi kontrasta na bijeloj stranici.

Oznaka za čaše za napitke djelomično izrađene od plastike u skladu je sa zahtjevima utvrđenima u ovoj točki.

(a)

Položaj oznake

i.	Klasične čaše: Oznaka se postavlja vodoravno na vanjski dio čaše, dalje od ruba kako ne bi došlo do kontakta s ustima potrošača pri uporabi. Oznaka se ne smije postavljati na dno čaše.

ii.

Čaše za šampanjac:

Oznaka se postavlja vodoravno na vanjski dio čaše, uključujući gornji dio osnove na kojoj se nalazi nogica. Oznaka se postavlja dalje od ruba čaše kako ne bi došlo do kontakta s ustima potrošača pri uporabi. Oznaka se ne smije postavljati na dno čaše.

Ako se oznaka ne može postaviti vodoravno zbog oblika ili veličine čaše, može se okrenuti za 90° i postaviti okomito.

Polja na oznaci ne smiju se odvajati.

(b)

Veličina oznake

Za čaše obujma manjeg od 500 ml najmanja veličina oznake iznosi 1,4 cm × 2,8 cm (3,92 cm2).

Za čaše obujma 500 ml ili više najmanja veličina oznake iznosi 1,6 cm × 3,2 cm (5,12 cm2).

(c)

Dizajn oznake

Informativni tekst „PLASTIKA U PROIZVODU” otisnut je velikim tiskanim slovima i u fontu Helvetica Bold. Veličina fonta iznosi najmanje 5 točaka (pt) za čaše obujma manjeg od 500 ml i 6 točaka (pt) za čaše obujma 500 ml ili više.

Ako se informativni tekst prevodi na neki drugi službeni jezik ili na nekoliko službenih jezika država članica, taj se prevedeni informativni tekst postavlja ili neposredno ispod oznake ili unutar pravokutnog crnog polja ispod prvog jezika, a u oba slučaja mora biti jasno vidljiv. U iznimnim slučajevima zbog prostornog ograničenja vanjske površine čaše, informativni tekst preveden na neki drugi službeni jezik ili na nekoliko službenih jezika država članica može se postaviti drugdje na čaši, što bliže oznaci i ondje gdje je jasnije vidljiv. Prijevod informativnog teksta otisnut je velikim tiskanim slovima i u fontu Helvetica Bold. Veličina fonta iznosi najmanje 5 točaka (pt) za čaše obujma manjeg od 500 ml i 6 točaka (pt) za čaše obujma 500 ml ili više. Ako se informativni tekst na drugim jezicima postavlja u pravokutno crno polje, moguća su odstupanja od najveće dopuštene veličine oznake.

Upotrebljavaju se boje sa sljedećim kodovima boja:

—	Bijela: C = 0/M = 0/Y = 0/K = 0

—	Crna: C = 0/M = 0/Y = 0/K = 100

—	Crvena: C = 0/M = 90/Y = 60/K = 0

—	Plava: C = 60/M = 0/Y = 0/K = 0

Oznaka za čaše za napitke u potpunosti izrađene od plastike u skladu je sa zahtjevima utvrđenima u ovoj točki.

(a)

Položaj oznake

Klasične čaše

Oznaka se postavlja vodoravno na vanjski dio čaše, ovisno o tome gdje je jasnije vidljiva. Oznaka se ne smije postavljati na dno čaše. Ako je oznaka tiskana, postavlja se dalje od ruba čaše kako ne bi došlo do kontakta s ustima potrošača pri uporabi. Ako čaša ima nabore, oznaka se ne smije utisnuti/ugravirati na nabore.

ii.

Čaše za šampanjac

Oznaka se postavlja vodoravno na vanjski dio čaše, uključujući gornji dio osnove na kojoj se nalazi nogica, ovisno o tome gdje je jasnije vidljiva. Oznaka se ne smije postavljati na dno čaše. Ako je oznaka tiskana, postavlja se dalje od ruba čaše kako ne bi došlo do kontakta s ustima potrošača pri uporabi. Ako čaša ima nabore, oznaka se ne smije utisnuti/ugravirati na nabore.

Ako se oznaka ne može postaviti vodoravno zbog oblika ili veličine čaše, može se okrenuti za 90° i postaviti okomito.

(b)	Veličina oznake Oznaka je pravokutnog oblika, a omjer visine i duljine iznosi 1:2. Za čaše obujma manjeg od 500 ml najmanja veličina oznake iznosi 1,4 cm × 2,8 cm (3,92 cm2). Za čaše obujma 500 ml ili više najmanja veličina oznake iznosi 1,6 cm × 3,2 cm (5,12 cm2).

(c)

Dizajn oznake

Tiskana:

Dizajn oznake reproducira se crnom tintom bez ikakvih dodatnih efekata, retuširanja ili proširivanja pozadine. Oznaka se reproducira u razlučivosti od najmanje 300 točaka po inču kad je otisnuta u stvarnoj veličini. Oznaka bi trebala imati dovoljno visok kontrast u odnosu na pozadinu kako bi bila lako čitljiva. U tu svrhu, obrub oznake trebao bi biti otisnut u jednoj od sljedećih boja.

—	Bijela: C = 0/M = 0/Y = 0/K = 0

—	Crna: C = 0/M = 0/Y = 0/K = 100

—	Crvena: C = 0/M = 90/Y = 60/K = 0

—	Plava: C = 60/M = 0/Y = 0/K = 0

ii.

Ugravirana/utisnuta:

Dizajn oznake reproducira se bez ikakvih dodatnih efekata, retuširanja ili proširivanja pozadine. Bijeli obrub prikazan na oznaci u točki 1.2. ovog Priloga odnosi se na linije koje je potrebno ugravirati u ili utisnuti na čašu.

Informativni tekst „IZRAĐENO OD PLASTIKE” otisnut je velikim tiskanim slovima i u fontu Helvetica Bold. Veličina fonta iznosi najmanje 5 točaka (pt) za čaše obujma manjeg od 500 ml i 6 točaka (pt) za čaše obujma 500 ml ili više.

Ako se informativni tekst prevodi na neki drugi službeni jezik ili na nekoliko službenih jezika država članica, taj se prevedeni informativni tekst postavlja ili neposredno ispod oznake ili unutar pravokutnog crnog polja ispod prvog jezika, a u oba slučaja mora biti jasno vidljiv. U iznimnim slučajevima zbog prostornog ograničenja vanjske površine čaše, informativni tekst preveden na neki drugi službeni jezik ili na nekoliko službenih jezika država članica može se postaviti drugdje na čaši, što bliže oznaci i ondje gdje je jasnije vidljiv. Prijevod informativnog teksta otisnut je velikim tiskanim slovima i u fontu Helvetica Bold. Veličina fonta iznosi najmanje 5 točaka (pt) za čaše obujma manjeg od 500 ml i 6 točaka (pt) za čaše obujma 500 ml ili više.

U slučaju tiskanih oznaka upotrebljavaju se boje sa sljedećim kodovima boja:

—	Bijela: C = 0/M = 0/Y = 0/K = 0

—	Crna: C = 0/M = 0/Y = 0/K = 100.

18.12.2020

Službeni list Europske unije

L 428/68

ODLUKA KOMISIJE (EU) 2020/2152

оd 17. prosinca 2020.

o pristojbama koje se Agenciji Europske unije za suradnju energetskih regulatora plaćaju za prikupljanje, rukovanje, obradu i analizu informacija koje se prijavljuju na temelju Uredbe (EU) br. 1227/2011 Europskog parlamenta i Vijeća

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2019/942 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o osnivanju Agencije Europske unije za suradnju energetskih regulatora (1), a posebno njezin članak 32. stavak 2.,

budući da:

(1)

Za otvoreno i pošteno tržišno natjecanje na unutarnjim tržištima električne energije i plina te za osiguranje jednakih uvjeta za sudionike na tržištu potrebni su cjelovitost i transparentnost veleprodajnih tržišta energije. Uredbom (EU) br. 1227/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (2) uspostavlja se sveobuhvatan okvir za postizanje tog cilja.

(2)

Uredbom (EU) br. 1227/2011 Agenciju Europske unije za suradnju energetskih regulatora, dalje u tekstu „Agencija”, obvezuje se na praćenje veleprodajnih tržišta energije kako bi, u bliskoj suradnji s nacionalnim regulatornim tijelima i drugim nacionalnim tijelima, osigurala njihov učinkovit nadzor. Člankom 32. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) 2019/942 uvedene su pristojbe kako bi se poboljšalo financiranje Agencije i pokrili troškovi koji se odnose na tu funkciju praćenja i nadzora. Zahvaljujući većim dostupnim financijskim sredstvima Agencija bi trebala moći poboljšati i kvalitetu usluga koje pruža subjektima koji dostavljaju podatke i, ako je primjenjivo, općenito sudionicima na tržištu.

(3)	Zakonodavac je člankom 32. Uredbe (EU) 2019/942 utvrdio opseg i osnovna načela sustava pristojbi te Komisiji nalaže da utvrdi pristojbe i način na koji se one trebaju platiti.

(4)

U skladu s člankom 32. stavkom 2. Uredbe (EU) 2019/942 provedeno je javno savjetovanje te savjetovanje s Upravnim odborom Agencije i Odborom regulatora. Uz javno savjetovanje održana je i radionica s dionicima na koju su pozvani svi subjekti na koje bi se sustav pristojbi trenutačno mogao primjenjivati te udruge koje predstavljaju te subjekte ili druge sudionike na tržištu.

(5)

Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2019/715 (3) utvrđuje se okvirna financijska uredba za tijela koje osniva Unija na temelju Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju te koja imaju pravnu osobnost i primaju doprinose na teret proračuna Unije. Agencija je takvo tijelo te je, kako se zahtijeva Delegiranom uredbom (EU) 2019/715, donijela vlastita financijska pravila u obliku Financijske uredbe Agencije (4), koja ne odstupaju od pravila iz Delegirane uredbe (EU) 2019/715.

(6)

Programski dokument Agencije, utvrđen u skladu s člankom 20. Uredbe (EU) 2019/942 i člankom 32. Financijske uredbe Agencije, sadržava godišnje i višegodišnje programiranje te u tom kontekstu detaljno utvrđuje Agencijine zadaće i resurse dodijeljene za te zadaće. Stoga je programski dokument primjeren alat za utvrđivanje troškova koji se mogu pokriti pristojbama u skladu s člankom 32. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) 2019/942.

(7)

Prihvatljivi troškovi trebali bi uključivati Agencijine troškove nastale prikupljanjem podataka u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 1348/2014 (5), ali i obavljanjem svih ostalih zadaća ili aktivnosti u skladu s Uredbom (EU) br. 1227/2011 koje uključuju rukovanje, obradu i analizu prikupljenih podataka radi osiguravanja cjelovitosti i transparentnosti veleprodajnih tržišta energije. U skladu s člankom 20. Uredbe (EU) 2019/942 Komisija dostavlja mišljenje o nacrtu programskog dokumenta Agencije, uključujući Agencijine prijedloge troškova koje smatra prihvatljivima za financiranje iz pristojbi.

(8)	U skladu s člankom 31. Uredbe (EU) 2019/942 Agencija bi se trebala uglavnom financirati iz općeg proračuna Unije. Stoga prihodi od pristojbi ne bi trebali prelaziti doprinos koji Agencija prima iz proračuna Unije.

(9)

Kako bi se transparentno prikazalo da se pristojbe upotrebljavaju samo za pokriće prihvatljivih troškova te da se Agencija i dalje uglavnom financira iz općeg proračuna Unije, konsolidirano godišnje izvješće o radu, utvrđeno člankom 48. Financijske uredbe Agencije, trebalo bi sadržavati informacije o različitim izvorima zaprimljenih prihoda i upotrebi tih prihoda.

(10)

Sudionici na tržištu trebaju se registrirati pri regulatornim tijelima država članica u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) br. 1227/2011. Stranke koje izvješćuju, koje se nazivaju i registrirani mehanizmi izvješćivanja, jesu sudionici na tržištu, ili subjekti koji izvješćuju u ime sudionika na tržištu, koji ispunjavaju tehničke i organizacijske zahtjeve kako bi se osigurala učinkovita, djelotvorna i sigurna razmjena informacija te rukovanje njima za potrebe prijavljivanja informacija u skladu s člankom 8. Uredbe (EU) br. 1227/2011 i Provedbene uredbe (EU) br. 1348/2014. Registrirani mehanizmi izvješćivanja trebaju se izravno registrirati pri Agenciji te bi, stoga, oni trebali plaćati pristojbe.

(11)

Računi poslani registriranim mehanizmima izvješćivanja trebali bi uključivati informacije o načinu izračuna pristojbe kako bi registriranom mehanizmu izvješćivanja bilo jasno kako različiti sudionici na tržištu za koje prijavljuje podatke sudjeluju u zaračunanoj pristojbi. Kako bi se izbjeglo nepotrebno financijsko opterećenje za registrirane mehanizme izvješćivanja, u dogovoru s Agencijom velike račune trebalo bi se moći plaćati u ratama. O mjeri u kojoj operatori prijenosnih sustava električne energije ili transportnih sustava plina koji su registrirani mehanizmi izvješćivanja mogu u okviru mrežnih tarifa vratiti troškove nastale zbog obveze plaćanja Agenciji pristojbi kojima podliježu korisnici mreže odlučuju regulatorna tijela država članica u okviru svojih dužnosti i ovlasti u skladu s člankom 59. stavkom 1. Direktive (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća (6) te člankom 41. stavkom 1. Direktive 2009/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (7).

(12)

U skladu s člankom 32. stavkom 2. Uredbe (EU) 2019/942 pristojbe bi trebale biti proporcionalne troškovima relevantnih usluga pruženih na troškovno učinkovit način i dostatne za pokrivanje tih troškova te bi se trebale utvrditi u iznosu kojim se osigurava da su one nediskriminirajuće i da se izbjegava nepotrebno financijsko ili administrativno opterećenje za tržišne sudionike ili subjekte koji izvješćuju u njihovo ime.

(13)

Glavni su izvori troškova relevantnih usluga, te stoga i prihvatljivih troškova Agencije, broj registriranih mehanizama izvješćivanja, broj sudionika na tržištu za koje izvješćuju te iznos i karakteristike podataka o kojima izvješćuju. Kako bi se uzeli u obzir ti izvori troškova, pristojba koju svaki registrirani mehanizam izvješćivanja treba platiti trebala bi biti kombinacija paušalnog iznosa, paušalne komponente upisnine i promjenjivog iznosa, komponente pristojbe koja se temelji na evidenciji transakcija, ovisno o broju sudionika na tržištu za koje registrirani mehanizam izvješćivanja prijavljuje podatke, kao i iznosa i karakteristika prijavljenih podataka.

(14)

Paušalni iznos trebao bi odražavati Agencijine troškove nastale obradom zahtjeva za registraciju registriranih mehanizama izvješćivanja te osiguravanjem kontinuirane usklađenosti već registriranih mehanizama izvješćivanja sa zahtjevima utvrđenima u članku 11. Provedbene uredbe (EU) br. 1348/2014. Budući da ti troškovi Agencije nastaju neovisno o tome prijavljuju li registrirani mehanizmi izvješćivanja evidenciju transakcija ili temeljne podatke, paušalni iznos trebali bi plaćati svi registrirani mehanizmi izvješćivanja.

(15)

Kako bi se izbjeglo stvaranje nepotrebnog financijskog opterećenja za registrirane mehanizme izvješćivanja, promjenjivi iznos iz članka 6. trebao bi odražavati količinu prijavljenih evidencija transakcija, koja je povezana s obujmom trgovanja, a time i s mogućim prihodima registriranog mehanizma izvješćivanja. U promjenjivoj komponenti trebala bi se uzeti u obzir činjenica da brojni registrirani mehanizmi izvješćivanja podatke prijavljuju za velik broj sudionika na tržištu koji često posluju na nekoliko organiziranih tržišta i koriste se različitim trgovinskim kanalima.

(16)

U skladu s člankom 4. stavkom 1. točkama (b) i (c) Provedbene uredbe (EU) br. 1348/2014 na male proizvođače električne energije i plina, koji često energiju proizvode iz obnovljivih izvora, ne primjenjuje se obveza kontinuiranog izvješćivanja na temelju Uredbe (EU) br. 1227/2011. Stoga se uvođenjem pristojbi ne bi trebalo stvoriti financijsko opterećenje za te proizvođače.

(17)

Temeljne podatke kao što su informacije o kapacitetu i upotrebi postrojenja za proizvodnju, skladištenje, potrošnju ili prijenos električne energije ili prirodnog plina ili o kapacitetu i upotrebi postrojenja za ukapljeni prirodni plin Agencija prikuplja samo kako bi dopunila prikupljene evidencije transakcija kao što su nalozi, trgovanja, nestandardni ugovori ili ugovori o prijenosu. Stoga se temeljne podatke ne bi trebalo uključivati u izračun promjenjive komponente pristojbe. Budući da je već sam status registriranog mehanizma izvješćivanja bitan izvor troškova za Agenciju, registrirani mehanizmi izvješćivanja koji prijavljuju temeljne podatke ipak bi trebali platiti paušalnu komponentu pristojbe.

(18)

Kako bi se djelotvorno razotkrili slučajevi zlouporabe tržišta, osim podataka o trgovanjima i drugim ugovorima Agencija prikuplja i znatnu količinu podataka o nalozima za trgovanje izdanima na organiziranim tržištima kao što su burze električne energije. Stoga bi i naloge za trgovanje trebalo obuhvatiti sustavom pristojbi kako bi se osigurala proporcionalnost troškova. Zbog istih bi razloga sustavom pristojbi trebalo obuhvatiti i informacije o životnom ciklusu.

(19)

Sustavom pristojbi ne bi se smjelo diskriminirati trgovanje na organiziranim tržištima. Trgovanje veleprodajnim energetskim proizvodima povezanima s opskrbom električnom energijom ili prirodnim plinom na organiziranim tržištima u većoj je mjeri standardizirano nego trgovanje tim proizvodima izvan organiziranih tržišta. Nadalje, prijavljene evidencije transakcija na organiziranim tržištima uključuju naloge za trgovanje. Promjene na tržištu u pogledu trgovanja ugovorima za opskrbu električnom energijom ili prirodnim plinom kao što su algoritamsko i visokofrekventno trgovanje sve su važnije, zbog čega dolazi do porasta prijava naloga za trgovanje na organiziranim tržištima po standardnom ugovoru o opskrbi u odnosu na ugovore o opskrbi sklopljene izvan organiziranih tržišta. Stoga bi se pri izračunu promjenjive komponente pristojbe evidencije transakcija veleprodajnih energetskih proizvoda povezanih s opskrbom električnom energijom ili prirodnim plinom na organiziranim tržištima trebalo ponderirati drukčije od transakcija izvan organiziranih tržišta.

(20)

Za veleprodajne energetske proizvode povezane s prijenosom električne energije ili transportom prirodnog plina razina standardizacije ugovora je slična, neovisno o tome trguje li se njima izvan organiziranih tržišta ili na njima, pri čemu je tržišno natjecanje između trgovanja na organiziranim tržištima i trgovanja izvan organiziranih tržišta ograničeno. Kad je riječ o takvim proizvodima, u sustavu pristojbi stoga se ne bi trebale razlikovati evidencije transakcija na organiziranim tržištima i one izvan organiziranih tržišta.

(21)	Budući da se pristojbe u potpunosti određuju ovom Odlukom, koja je Agenciji temelj za utvrđivanje potraživanja, u skladu s člankom 71. Financijske uredbe Agencije računi bi trebali biti obavijesti o terećenju.

(22)

U skladu s člankom 71. Financijske uredbe Agencije agencija pruža usluge tek nakon što je odgovarajuća pristojba plaćena u cijelosti. Budući da se pristojbe računaju na temelju količine evidencija transakcija prijavljenih u prethodnoj godini, tek se na početku svake godine mogu utvrditi potraživanja i poslati računi. Međutim, registrirani mehanizmi izvješćivanja trebali bi Agenciji kontinuirano prijavljivati podatke, odnosno i prije plaćanja računa za odgovarajuću godinu. Ipak, ako registrirani mehanizam izvješćivanja zakasni s plaćanjem računa, Agencija bi trebala moći onemogućiti tom subjektu da prijavi podatke, iako je registriran u skladu s člankom 11. Provedbene uredbe (EU) br. 1348/2014.

(23)	Registrirani mehanizmi izvješćivanja trebali bi 2021. prvi put platiti pristojbe za pokriće prihvatljivih troškova utvrđenih u programskom dokumentu koji će Upravni odbor Agencije donijeti do 31. prosinca 2020. u skladu s člankom 20. Uredbe (EU) 2019/942.

(24)

Na početku primjene sustava pristojbi registrirani mehanizmi izvješćivanja trebali bi moći razmotriti žele li i dalje biti registrirani pri Agenciji. Stoga bi trebali moći, čak i nakon što prime račun za godišnju pristojbu, izbjeći obvezu plaćanja pristojbe tako da Agenciju obavijeste o tome da žele prestati biti registrirani mehanizam izvješćivanja. U tom bi slučaju trebali imati vremena za uvođenje drugih rješenja kako bi ispunili svoje obveze na temelju Uredbe (EU) br. 1227/2011, na primjer korištenjem usluga drugog registriranog mehanizma izvješćivanja. U godinama nakon prve godine registrirani mehanizmi izvješćivanja trebali bi moći prije kraja svake godine odlučiti žele li zadržati taj status te ne bi trebali imati pravo ni na kakvu naknadu plaćenih pristojbi ili na oslobođenje od dospjelih pristojbi.

(25)

Člankom 32. stavkom 2. Uredbe (EU) 2019/942 od Komisije se zahtijeva da redovito preispituje visinu pristojbi. To bi trebala učiniti zajedno s evaluacijama rezultata Agencije u skladu s člankom 45. Uredbe (EU) 2019/942. Tim se zahtjevom Komisiju ne sprječava da revidira sustav pristojbi neovisno o tim evaluacijama.

(26)

Ova Odluka trebala bi stupiti na snagu trećeg dana od dana objave jer se programski dokument Agencije za razdoblje 2021.–2023. iz članka 3. stavaka 1. i 2. treba donijeti u prosincu 2020. Budući da bi 2021. trebala biti prva godina u kojoj registrirani mehanizmi izvješćivanja trebaju platiti pristojbe, ova Odluka Komisije, osim njezina članka 3. stavaka 1. i 2., ne bi se trebala primjenjivati od svojeg stupanja na snagu, nego od 1. siječnja 2021.,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Predmet

Ovom se Odlukom utvrđuju pristojbe i način njihova plaćanja Agenciji Europske unije za suradnju energetskih regulatora, dalje u tekstu „Agencija”, za prikupljanje, rukovanje, obradu i analizu informacija koje sudionici na tržištu ili subjekti koji izvješćuju u njihovo ime prijavljuju u skladu s člankom 8. Uredbe (EU) br. 1227/2011.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se definicije „temeljnih podataka” i „organiziranog tržišta” iz članka 2. stavaka 1. i 4. Provedbene uredbe (EU) br. 1348/2014.

Osim toga, primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)	„registrirani mehanizam izvješćivanja” znači subjekt registriran pri Agenciji u skladu s člankom 11. Provedbene uredbe (EU) br. 1348/2014 za potrebe dostave evidencija transakcija ili temeljnih podataka;

(2)

„evidencija transakcija” znači pojedinačni skup podataka s pojedinostima o trgovanju, nalogu za trgovanje ili ugovoru ili informacijama o životnom ciklusu kao što su izmjene, prijevremeni raskid ili korekcije trgovanja, naloga za trgovanje ili ugovora, o kojem se Agenciju izvješćuje u skladu s člankom 3. Provedbene uredbe (EU) br. 1348/2014;

(3)	„sudionik na tržištu” znači subjekt prijavljen pri nacionalnom regulatornom tijelu u državi članici u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) br. 1227/2011.

Članak 3.

Troškovi koji se pokrivaju pristojbama

1. U programskom dokumentu, uključujući proračun, koji Upravni odbor Agencije svake godine donosi do 31. prosinca u skladu s člankom 20. Uredbe (EU) 2019/942, dalje u tekstu „programski dokument”, utvrđuju se troškovi koji se mogu financirati pristojbama u sljedećoj godini te se daje procjena prihvatljivih troškova koji se planiraju financirati pristojbama za dodatne dvije godine nakon toga. Prihvatljivi troškovi su troškovi Agencije, uključujući neizravne troškove, za prikupljanje, rukovanje, obradu i analizu informacija koje su dostavili registrirani mehanizmi izvješćivanja.

2. U programskom dokumentu utvrđuje se iznos koji će se pokriti pristojbama u sljedećoj godini. Taj iznos:

(a)	ne prelazi prihvatljive troškove iz stavka 1.;

(b)	niži je od doprinosa Unije Agenciji u skladu s proračunom Unije za odnosnu godinu.

3. Detaljne informacije o iznosu naplaćenih pristojbi i troškovima pokrivenima tim pristojbama u prethodnoj godini Agencija navodi u konsolidiranom godišnjem izvješću o radu iz članka 48. Financijske uredbe Agencije. Agencija objavljuje odgovarajuće dijelove tog izvješća.

Članak 4.

Obveza plaćanja pristojbi

1. Svaki registrirani mehanizam izvješćivanja plaća godišnju pristojbu izračunanu u skladu s člankom 5. Sve se pristojbe plaćaju u eurima.

2. Najkasnije do 31. siječnja svake godine svakom registriranom mehanizmu izvješćivanja Agencija šalje račun za godišnju pristojbu koju treba platiti u roku od četiri tjedna. Račun mora sadržavati detaljne informacije o načinu izračuna pristojbe. Agencija i registrirani mehanizam izvješćivanja mogu se dogovoriti da se računi veći od 250 000 EUR plaćaju u ratama. Posljednja rata mora se platiti najkasnije do 30. rujna.

3. Kad subjekt podnese zahtjev za stjecanje statusa registriranog mehanizma izvješćivanja, Agencija tom subjektu šalje račun u iznosu od 50 % paušalne komponente upisnine u skladu s člankom 5. stavkom 1. točkom (a) te prihvaća zahtjev tek nakon plaćanja računa. Ako Agencija odbije zahtjev jer subjekt ne ispunjava zahtjeve iz članka 11. Provedbene uredbe (EU) br. 1348/2014, subjekt nema pravo na povrat plaćene pristojbe. Nakon što se subjekt registrira kao registrirani mehanizam izvješćivanja, Agencija mu šalje račun za preostalu pristojbu koja se sastoji od 50 % paušalne komponente upisnine u skladu s člankom 5. stavkom 1. točkom (a) i, osim ako registrirani mehanizam izvješćivanja izjavi da će prijavljivati samo temeljne podatke, komponente koja se temelji na evidenciji transakcija u skladu s člankom 6. stavkom 4.

4. Registrirani mehanizmi izvješćivanja koji prestanu biti registrirani pri Agenciji nemaju pravo ni na kakav povrat plaćenih pristojbi ili oslobođenje od dospjelih pristojbi. Obvezni su pristojbu za odgovarajuću godinu platiti u cijelosti, osim ako su Agenciju najkasnije do 31. prosinca prethodne godine obavijestili da više ne žele biti registrirani pri Agenciji.

Članak 5.

Izračun pojedinačnih godišnjih pristojbi

1. Godišnja pristojba koju registrirani mehanizam izvješćivanja treba platiti zbroj je sljedećih komponenti:

(a)	paušalne komponente upisnine od 9 000 EUR;

(b)	komponente pristojbe koja se temelji na evidenciji transakcija iz članka 6., osim ako registrirani mehanizam izvješćivanja prijavljuje samo temeljne podatke;

(c)

ako je primjenjivo, iznos pozitivnog ili negativnog ispravka kako bi se poravnale razlike između komponente pristojbe koja se temelji na evidenciji transakcija plaćene u prethodnoj godini i komponente pristojbe koja se temelji na evidenciji transakcija koja bi se platila prema stvarnom izvješćivanju u toj godini.

Iznos ispravka iz točke (c) prvog podstavka izračunava se oduzimanjem komponente pristojbe koja se temelji na evidenciji transakcija izračunane u prethodnoj godini od komponente pristojbe koja se temelji na evidenciji transakcija izračunane u tekućoj godini.

Kad je riječ o registriranom mehanizmu izvješćivanja koji je registriran tek prethodne godine, iznos ispravka iz točke (c) prvog podstavka izračunava se oduzimanjem iznosa iz članka 6. stavka 4. od komponente pristojbe koja se temelji na evidenciji transakcija izračunane u tekućoj godini u skladu s člankom 6. stavkom 5. nakon što se potonji podijeli s 365 i pomnoži s brojem kalendarskih dana od datuma registracije do kraja prethodne godine.

Iznos negativnog ispravka iz točke (c) prvog podstavka ne smije biti veći od komponente pristojbe koja se temelji na evidenciji transakcija izračunane za tekuću godinu.

2. Ako bi zbroj pojedinačnih pristojbi izračunanih za svaki registrirani mehanizam izvješćivanja iz stavka 1. premašio iznos koji se treba pokriti pristojbama u skladu s člankom 3. stavkom 2., pojedinačna pristojba koju će svaki registrirani mehanizam izvješćivanja trebati platiti umanjuje se tako da se pomnoži s faktorom smanjenja koji se izračunava kako slijedi:

Članak 6.

Izračun komponente pristojbe koja se temelji na evidenciji transakcija

1. Komponenta pristojbe koja se temelji na evidenciji transakcija izračunava se na temelju evidencija transakcija koje je svaki registrirani mehanizam izvješćivanja prijavio u prethodnoj godini kako slijedi:

(a)

Agencija utvrđuje klastere podataka predmetnog registriranog mehanizma izvješćivanja. Jedan klaster podataka čine:

i.	sve evidencije transakcija koje se odnose na veleprodajne energetske proizvode iz članka 3. stavka 1. točke (a) Provedbene uredbe (EU) br. 1348/2014 i koje je određeni sudionik na tržištu izvršio na određenom organiziranom tržištu;

ii.	sve evidencije transakcija koje se odnose na veleprodajne energetske proizvode iz članka 3. stavka 1. točke (a) Provedbene uredbe (EU) br. 1348/2014 i koje je određeni sudionik na tržištu izvršio izvan organiziranog tržišta;

iii.	sve evidencije transakcija koje se odnose na veleprodajne energetske proizvode iz članka 3. stavka 1. točke (b) Provedbene uredbe (EU) br. 1348/2014 i koje je izvršio određeni sudionik na tržištu;

(b)	za svaki klaster podataka iz točke (a) Agencija utvrđuje potkomponentu pristojbe u skladu sa stavkom 2. ili stavkom 3.;

(c)	komponenta pristojbe koja se temelji na evidenciji transakcija zbroj je potkomponenti utvrđenih u skladu s točkom (b).

2. Potkomponente pristojbe po klasteru podataka za evidencije transakcija iz stavka 1. točke (a) podtočaka i. i iii. sljedeće su:

Evidencije transakcija po klasteru podataka	Potkomponenta pristojbe u EUR
od 1 do 1 000	250
od 1 001 do 10 000	500
od 10 001 do 100 000	1 000
od 100 001 do 1 milijun	2 000
od više od 1 milijuna do najviše 10 milijuna	4 000
od više od 10 milijuna do najviše 100 milijuna	8 000
više od 100 milijuna	16 000

3. Potkomponente pristojbe po klasteru podataka za evidencije transakcija iz stavka 1. točke (a) podtočke ii. sljedeće su:

Evidencije transakcija po klasteru podataka	Potkomponenta pristojbe u EUR
od 1 do 100	250
od 101 do 1 000	500
od 1 001 do 10 000	1 000
od 10 001 do 100 000	2 000
od 100 001 do 1 milijun	4 000
od više od 1 milijuna do najviše 10 milijuna	8 000
više od 10 milijuna	16 000

4. Kad je riječ o novoregistriranom mehanizmu izvješćivanja, komponenta pristojbe koja se temelji na evidenciji transakcija u godini registracije iznosi 65 EUR za svaki kalendarski dan od dana registracije do kraja godine. Registrirani mehanizam izvješćivanja i Agencija mogu dogovoriti drukčiji iznos koji bolje odražava očekivano izvješćivanje registriranog mehanizma izvješćivanja.

5. Kad je riječ o registriranom mehanizmu izvješćivanja koji je registriran tek u prethodnoj godini, broj evidencija transakcija za svaki klaster podataka prilagođava se prije utvrđivanja odgovarajućih potkomponenti pristojbe kako slijedi:

Članak 7.

Izvršenje

1. Računi koje Agencija šalje u skladu s člankom 4. stavkom 2. ili stavkom 3. čine obavijesti o terećenju u skladu s člankom 71. Financijske uredbe Agencije.

2. Agencija se obvezuje poduzeti sve primjerene pravne korake kako bi puno plaćanje izdanih računa osigurala primjenom relevantnih pravila iz Financijske uredbe Agencije, uključujući pravila o zateznim kamatama i povratu.

3. Ako registrirani mehanizam izvješćivanja kasni s plaćanjem pristojbe najmanje mjesec dana, Agencija može odlučiti da će registriranom mehanizmu izvješćivanja onemogućiti dostavu podataka Agenciji dok pristojbu ne plati u cijelosti.

Članak 8.

Prijelazna pravila u 2021.

Za pristojbe koje se plaćaju 2021. primjenjuju se sljedeća posebna pravila:

(a)	najraniji rok koji Agencija može odrediti za plaćanje računa u skladu s člankom 4. stavkom 2. je 31. ožujka 2021.;

(b)	registrirani mehanizmi izvješćivanja koji Agenciju najkasnije do 31. ožujka 2021. obavijeste da više ne žele biti registrirani pri Agenciji nisu obvezni plaćati pristojbu. Podatke će moći nastaviti prijavljivati do 30. lipnja 2021.;

(c)	registrirane mehanizme izvješćivanja koji ne plate pristojbu može se onemogućiti da Agenciji dostavljaju podatke u skladu s člankom 7. stavkom 3. najranije od 1. srpnja 2021.;

(d)	članak 5. stavak 1. točka (c) ne primjenjuje se na pristojbe zaračunane 2021.

Članak 9.

Evaluacija

Komisija evaluira provedbu ove Odluke do 5. srpnja 2024. i svakih pet godina nakon toga, zajedno s evaluacijom koja će se provesti u skladu s člankom 45. Uredbe (EU) 2019/942.

Članak 10.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Odluka stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova se Odluka primjenjuje od 1. siječnja 2021.

Međutim, članak 3. stavci 1. i 2. primjenjuju se od dana njezina stupanja na snagu.

Sastavljeno u Bruxellesu 17. prosinca 2020.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN

(1) SL L 158, 14.6.2019., str. 22.

(2) Uredba (EU) br. 1227/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o cjelovitosti i transparentnosti veleprodajnog tržišta energije (SL L 326, 8.12.2011., str. 1.).

(3) Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/715 od 18. prosinca 2018. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela osnovana na temelju UFEU-a i Ugovora o Euratomu na koja se upućuje u članku 70. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 122, 10.5.2019., str. 1.).

(4) Odluka br. 8/2019 Upravnog odbora Agencije za suradnju energetskih regulatora od 21. lipnja 2019. o Financijskoj uredbi Agencije za suradnju energetskih regulatora.

(5) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1348/2014 od 17. prosinca 2014. o izvješćivanju o podacima i provedbi članka 8. stavaka 2. i 6. Uredbe (EU) br. 1227/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o cjelovitosti i transparentnosti veleprodajnog tržišta energije (SL L 363, 18.12.2014., str. 121.).

(6) Direktiva (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i izmjeni Direktive 2012/27/EU (SL L 158, 14.6.2019., str. 125.).

(7) Direktiva 2009/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina i stavljanju izvan snage Direktive 2003/55/EZ (SL L 211, 14.8.2009., str. 94.).

		ISSN 1977-0847
Službeni list Europske unije		L 428

Hrvatsko izdanje	Zakonodavstvo	Godište 63. 18. prosinca 2020.

Sadržaj		II. Nezakonodavni akti	Stranica
		UREDBE
	*	Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/2145 оd 1. rujna 2020. o izmjeni Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 876/2013 o dopuni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu izmjena sastava, funkcioniranja i upravljanja kolegijima za središnje druge ugovorne strane ( 1 )	1
	*	Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/2146 оd 24. rujna 2020. o dopuni Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu pravila proizvodnje u izvanrednim slučajevima u ekološkoj proizvodnji ( 1 )	5
	*	Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/2147 оd 8. listopada 2020. o dopuni Uredbe (EU) 2019/516 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem popisa pitanja koja treba riješiti u okviru svakog ciklusa provjere ( 1 )	9
	*	Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/2148 оd 8. listopada 2020. o izmjeni Uredbe (EU) br. 139/2014 u pogledu sigurnosti uzletno-sletnih staza i zrakoplovnih podataka ( 1 )	10
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/2149 оd 9. prosinca 2020. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 2368/2002 o provedbi postupka certificiranja Procesa Kimberley za međunarodnu trgovinu neobrađenim dijamantima radi dodavanja Italije kao tijela Unije i uzimanja u obzir povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije	38
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/2150 оd 16. prosinca 2020. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1484/95 u vezi s određivanjem reprezentativnih cijena u sektorima mesa peradi i jaja i za albumin iz jaja	54
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/2151 оd 17. prosinca 2020. o utvrđivanju pravila o usklađenim specifikacijama za oznaku plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu navedenih u dijelu D Priloga Direktivi (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš ( 1 )	57
		ODLUKE
	*	Odluka Komisije (EU) 2020/2152 оd 17. prosinca 2020. o pristojbama koje se Agenciji Europske unije za suradnju energetskih regulatora plaćaju za prikupljanje, rukovanje, obradu i analizu informacija koje se prijavljuju na temelju Uredbe (EU) br. 1227/2011 Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 )	68


	(1) Tekst značajan za EGP.