(1)

U skladu s člankom 21. u vezi s člankom 17. stavkom 5. Uredbe (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (2) Komisija je ispitala zahtjev Njemačke od 28. rujna 2017. da se odobri izmjena tehničke dokumentacije oznake zemljopisnog podrijetla „Münchener Kümmel” zaštićene na temelju Uredbe (EZ) br. 110/2008. Ova izmjena uključuje promjenu naziva „Münchener Kümmel” u „Münchener Kümmel”/„Münchner Kümmel”.

(2)

Uredba (EU) 2019/787, kojom je zamijenjena Uredba (EZ) br. 110/2008, stupila je snagu 25. svibnja 2019. U skladu s člankom 49. stavkom 1. te uredbe poglavlje III. Uredbe (EZ) br. 110/2008, koje se odnosi na oznake zemljopisnog podrijetla, stavlja se izvan snage s učinkom od 8. lipnja 2019. U skladu s člankom 22. stavkom 2. Uredbe (EU) 2019/787 tehnička dokumentacija podnesena kao dio nekog zahtjeva prije 8. lipnja 2019. u skladu s Uredbom (EZ) br. 110/2008 smatra se specifikacijom proizvoda.

(3)

Zaključivši da je zahtjev u skladu s Uredbom (EZ) br. 110/2008, Komisija je na temelju članka 17. stavka 6. te uredbe i u skladu s člankom 50. stavkom 4. prvim podstavkom Uredbe (EU) 2019/787 objavila zahtjev za izmjenu u Službenom listu Europske unije (3).

(4)

Budući da Komisiji nije dostavljen nijedan prigovor u skladu s člankom 27. stavkom 1. Uredbe (EU) 2019/787, izmjenu specifikacije potrebno je odobriti na temelju članka 30. stavka 2. navedene uredbe koji se primjenjuje mutatis mutandis za izmjene specifikacije proizvoda,

(1)

Radi osiguravanja jedinstvene primjene kombinirane nomenklature priložene Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 (2) potrebno je donijeti mjere za razvrstavanje robe iz Priloga ovoj Uredbi.

(2)

Uredbom (EEZ) br. 2658/87 utvrđena su opća pravila za tumačenje kombinirane nomenklature. Ta se pravila primjenjuju i na svaku drugu nomenklaturu koja se u cijelosti ili djelomično temelji na njoj ili kojom se uvodi daljnja podjela te koja je utvrđena posebnim odredbama Unije radi primjene tarifnih i drugih mjera povezanih s trgovinom robom.

(3)

U skladu s navedenim općim pravilima robu opisanu u stupcu (1) tablice u Prilogu ovoj Uredbi trebalo bi na temelju obrazloženja navedenog u stupcu (3) razvrstati u odgovarajuću oznaku KN iz stupca (2).

(4)

Primjereno je odrediti da u skladu s člankom 34. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 952/2013 osoba kojoj su dane obvezujuće tarifne informacije za robu na koju se odnosi ova Uredba, a koje nisu u skladu s ovom Uredbom, može nastaviti navoditi te informacije tijekom određenog razdoblja. Trebalo bi odrediti da to razdoblje traje tri mjeseca.

(5)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za carinski zakonik,

(1)

Prilogom XVII. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 utvrđuju se ograničenja proizvodnje, stavljanja na tržište i uporabe određenih tvari zasebno, u smjesama ili u proizvodima.

(2)

Broj osoba u Uniji s tetovažom ili trajnom šminkom u stalnom je porastu, a posebno u mlađoj populaciji. Postupci koji se upotrebljavaju za tetoviranje ili trajnu šminku (dalje u tekstu pod zajedničkim nazivom „tetoviranje”), bilo da uključuju uporabu igala ili primjenu neke druge tehnike kao što je micro-blading, neizbježno uzrokuju ozljedu kožne barijere. Boje i druge smjese koje se upotrebljavaju za tetoviranje tako se apsorbiraju u tijelo. Smjese koje se upotrebljavaju za tetoviranje uglavnom se sastoje od bojila i pomoćnih sastojaka kao što su otapala, stabilizatori, sredstva za hidratiziranje, regulatori pH vrijednosti, sredstva za omekšivanje, konzervansi i zgušnjivači. Smjese se unose u ljudsku kožu, u očnu jabučicu ili druge sluznice. Bojila uglavnom ostaju u blizini mjesta primjene smjese tako da tetovaža ili trajna šminka ostanu vidljive. Međutim, tijekom nekoliko sati ili dana topivi sastojci iz smjese rašire se po cijelom tijelu. Stoga su koža i drugi organi izloženi učincima tih topivih tvari tijekom duljeg razdoblja. Neke od tih tvari imaju opasna svojstva koja mogu ugroziti zdravlje ljudi. Usto, metabolizam bojila u koži i raspadanje zbog izloženosti sunčevu zračenju i laserskom zračenju mogu dovesti do otpuštanja opasnih kemikalija iz područja tijela na kojem se nalazi tetovaža ili trajna šminka (2).

(3)

Smjese koje se stavljaju na tržište za potrebe tetoviranja su proizvodi obuhvaćeni područjem primjene Direktive 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3). Direktivom 2001/95/EZ proizvođačima se dopušta stavljanje proizvoda na tržište samo ako su proizvodi sigurni. Države članice izvršavaju tu obvezu provedbom mjera u pogledu opasnih proizvoda na tržištu i obavješćivanjem Komisije o tim mjerama putem Sustava Zajednice za brzu razmjenu informacija (RAPEX). Obavijesti RAPEX-a o kemikalijama iz smjesa koje se upotrebljavaju za tetoviranje posljednjih su godina sve učestalije (4).

(4)

Vijeće Europe 2003. donijelo je rezoluciju ResAP (2003)2 (5) o sigurnosti tetovaža i trajne šminke. Ta je rezolucija 2008. zamijenjena rezolucijom ResAP (2008)1 (6). U rezoluciji iz 2008. preporučuje se niz odredaba o tetoviranju i kemijskom sastavu smjesa za tetoviranje kako bi se osiguralo da ne ugrožavaju javno zdravlje i sigurnost.

(5)

Na temelju preporuka Vijeća Europe sedam država članica uvelo je nacionalno zakonodavstvo kojim se uređuje kemijski sastav smjesa za tetoviranje (7).

(6)

Komisija je 12. ožujka 2015. u skladu s člankom 69. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1907/2006 zatražila od Europske agencije za kemikalije (dalje u tekstu „Agencija”) da pripremi dosje za procjenu rizika za ljudsko zdravlje od određenih kemikalija iz smjesa koje se upotrebljavaju za tetoviranje, kao i procjenu potrebe za djelovanjem na razini Unije povrh nacionalnih mjera koje se već primjenjuju u nekim državama članicama i povrh mjera koje se temelje na općim sigurnosnim zahtjevima utvrđenima Direktivom 2001/95/EZ. Dosje koji je Agencija pripremila kao odgovor na zahtjev Komisije naveden je u ovoj Uredbi kao „dosje iz Priloga XV.”.

(7)

Agencija je izradila dosje iz Priloga XV. u suradnji s Italijom, Danskom i Norveškom (Agencija, Italija, Danska i Norveška dalje u tekstu nazivaju se „podnositelji dosjea”) i uz pomoć njemačkog Saveznog instituta za procjenu rizika i njemačkog Saveznog instituta za zaštitu na radu. Podnositelji dosjea su 6. listopada 2017. dostavili dosje iz Priloga XV. (8) U dosjeu je dokazano da se rizici za ljudsko zdravlje zbog izloženosti određenim opasnim kemikalijama u smjesama koje se upotrebljavaju za tetoviranje ne kontroliraju na odgovarajući način i da ih je potrebno ublažiti na razini Unije kako bi se postigla usklađena visoka razina zaštite ljudskog zdravlja te pritom omogućilo slobodno kretanje robe unutar Unije.

(8)

U dosjeu iz Priloga XV. predloženo je ograničenje kojim se zabranjuju stavljanje na tržište i upotreba smjesa za potrebe tetoviranja ako sadržavaju bilo koju tvar razvrstanu u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (9) u razred rizika od kancerogenosti, mutagenog učinka ili reproduktivne toksičnosti kategorije 1.A, 1.B ili 2., preosjetljivosti kože kategorije 1., 1.A ili 1.B, nagrizanja kože kategorije 1., 1.A, 1.B ili 1.C, nadraživanja kože kategorije 2., teške ozljede oka kategorije 1. ili nadraživanja oka kategorije 2. Ujedno je u dosjeu iz Priloga XV. predloženo da se ograničenjem obuhvate određene tvari navedene u prilozima II. ili IV. Uredbi (EZ) br. 1223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (10), uz posebne uvjete, kao i tvari navedene u tablici 1. rezolucije Vijeća Europe ResAP (2008)1 na temelju činjenice da se mogu raspasti ili sadržavati preostale aromatske amine razvrstane zbog karcinogenosti ili mutagenog učinka. U dosjeu iz Priloga XV. predloženo je da se iz ograničenja isključe tvari koje su razvrstane u razrede rizika od „karcinogenosti” ili „mutagenog učinka” kategorije 1.A, 1.B ili 2 samo zbog izloženosti udisanjem, ali ne i izloženosti drugim načinima, primjerice dermalnim ili oralnim putem.

(9)

Usto, u dosjeu iz Priloga XV. predložen je niz zahtjeva za označivanje, od kojih su neki izmijenjeni u skladu sa savjetima koje je tijekom postupka izrade mišljenja iznio Forum za razmjenu informacija o provedbi (dalje u tekstu „Forum”), koji djeluje u okviru Agencije. Zahtjevi za označivanje predloženi u dosjeu iz Priloga XV. uključuju zahtjev deklariranja da je smjesa namijenjena za potrebe tetoviranja, zahtjev za određivanje jedinstvenog referentnog broja za identifikaciju određene serije, zahtjev za navođenje svih sastojaka koji su u dijelu 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 razvrstani kao opasni za zdravlje ljudi, ali nisu obuhvaćeni predloženim ograničenjem, te svih sastojaka obuhvaćenih predloženim ograničenjem no koji su u smjesi prisutni u koncentracijama manjim od granične vrijednosti koncentracije utvrđene predloženim ograničenjem. Nadalje, smatra se da je potrebno dodatno označivanje prisutnosti nikla i kroma (VI) jer te tvari mogu izazvati nove slučajeve preosjetljivosti kože i potencijalno izazvati alergijske reakcije kod osjetljivih osoba. Zahtjevi za označivanje predloženi su kako bi se potrošačima i umjetnicima slikanja na tijelu (tetoviračima) pružile dodatne informacije, olakšala provedba ograničenja te osiguralo pravilno provođenje istraga u slučaju štetnih učinaka na zdravlje.

(10)

U dosjeu iz Priloga XV. predložene su dvije opcije ograničavanja (RO1 i RO2), od kojih svaka ima različite granične vrijednosti koncentracija za tvari obuhvaćene područjem primjene ograničenja. U RO1 navedene su niže granične vrijednosti koncentracije od vrijednosti u RO2. U te dvije opcije navedeni su različiti pristupi za postupanje s budućim ažuriranjima Priloga II. i Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 1223/2009. U RO1 predlaže se primjena ograničenja na tvari koje su trenutačno navedene u tim prilozima (s potrebnim uvjetima), ali i na tvari koje će biti uvrštene u te priloge u bilo kojem trenutku u budućnosti. Drugim riječima, ograničenje bi se automatski primjenjivalo na te tvari bez pokretanja daljnjeg postupka ograničavanja ili izmjene Priloga XVII. Uredbi (EZ) br. 1907/2006. Taj se pristup naziva „dinamičnim”. U RO2 predlaže se primjena ograničenja samo na tvari koje su trenutačno navedene u tim prilozima (s potrebnim uvjetima). Taj se pristup naziva „statičnim”. U obje se opcije predlaže „dinamično” ograničenje za tvari razvrstane u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008. Obrazloženje za takvo ograničenje jest nužnost osiguravanja dovoljne razine zaštite od rizika za zdravlje ljudi koji proizlaze iz prisutnosti tvari u smjesama za potrebe tetoviranja, a koje su razvrstane u odgovarajuće kategorije u skladu s tom uredbom.

(11)

Odbor za procjenu rizika (RAC), koji djeluje u okviru Agencije, 20. studenoga 2018. donio je mišljenje u kojem je zaključio da je predloženo ograničenje, uz određene izmjene koje je predložio taj Odbor, najprimjerenija mjera na razini Unije za ublažavanje utvrđenog rizika koji proizlazi iz različitih tvari o kojima je riječ, imajući u vidu djelotvornost u smanjenju rizika, izvedivost i mogućnost praćenja.

(12)

RAC smatra da su u dosjeu iz Priloga XV. obuhvaćeni svi odgovarajući razredi opasnosti za zdravlje i podržao je procjenu opasnosti za tvari i skupinu tvari. Zajedno s opcijama ograničenja predloženim u RO1 i RO2, RAC je predložio da se razmotri i izmijenjena verzija graničnih vrijednosti koncentracija iz RO1. RAC te izmjene smatra nužnima jer granične vrijednosti koncentracija iz RO1 i RO2 za neke tvari nisu dovoljne za pružanje dostatne zaštite. Kad je riječ o drugim tvarima, stajalište RAC-a je da bi se mogle predložiti praktičnije granične vrijednosti koncentracija, a pritom bi rizik za ljudsko zdravlje ostao na niskoj razini.

(13)

RAC se nije složio s prijedlogom da se iz područja primjene predloženog ograničenja isključe dva primarna aromatska amina navedena u tablici 1. rezolucije ResAP (2008)1, točnije 6-amino-2-etoksinaftalin (CAS br. 293733-21-8) i 2,4-ksilidin (EZ br. 202-440-0; CAS br. 95-68-1).

(14)

Međutim, RAC se složio s podnositeljima dosjea kad je riječ o uključivanju tvari s karcinogenim i mutagenim učinkom kategorije 1.A, 1.B ili 2. za koje rizik proizlazi iz učinaka nakon izlaganja samo udisanjem. Mišljenje je RAC-a da tvari koje predstavljaju opasnost zbog izloženosti samo udisanjem nisu relevantne za intradermalnu izloženost smjesama koje se upotrebljavaju za tetoviranje. Usto, RAC je podržao izmjenu koju su predložili podnositelji dosjea kao odgovor na prijedloge i komentare iznesene na Forumu tijekom postupka donošenja mišljenja. Forum je predložio izuzimanje tvari koje su u plinovitom stanju pri uobičajenoj temperaturi i tlaku jer se zbog njihova agregatnog stanja ne očekuju u smjesama koje se upotrebljavaju za tetoviranje. Jedina iznimka bila bi formaldehid jer je u javnom savjetovanju navedeno da se formaldehid može naći otopljen u bojama za tetoviranje. RAC je ujedno zaključio da rizici izloženosti umjetnika slikanja na tijelu smjesama koje upotrebljavaju za tetoviranje nisu obuhvaćeni područjem primjene dosjea iz Priloga XV.

(15)

RAC nije podržao prijedlog podnositelja dosjea o isključivanju iz područja primjene ograničenja 21 bojila (19 ne-ftalocijaninskih bojila i dva ftalocijaninska bojila). Ta su bojila Prilogom II. Uredbi (EZ) br. 1223/2009 zabranjena za uporabu u bojama za kosu. Međutim, plavo ftalocijaninsko bojilo (Pigment Blue 15:3) dopušteno je Prilogom IV. toj uredbi za uporabu u drugim kozmetičkim proizvodima, a zeleno ftalocijaninsko bojilo (Pigment Green 7) dopušteno je u drugim kozmetičkim proizvodima osim proizvoda za oči. RAC smatra da se rizik od karcinoma i mogući nekancerogeni rizici neće moći isključiti za većinu tih bojila, prije svega zbog nedostatka odgovarajućih informacija o njihovim opasnim svojstvima i rizicima za ljudsko zdravlje. Štoviše, RAC je naveo da su tijekom javnog savjetovanja dionici istaknuli da su za tetoviranje bitna samo dva od tih bojila, točnije dva ftalocijaninska bojila Pigment Blue 15:3 i Pigment Green 7, jer za ta dva bojila nema sigurnijih i tehnički primjerenih zamjena.

(16)

RAC je podržao dinamičnu poveznicu s Uredbom (EZ) br. 1223/2009 i Uredbom (EZ) br. 1272/2008 jer se takvim poveznicama postiže veća zaštita ljudskog zdravlja.

(17)

RAC se složio s podnositeljima dosjea da će se, kad je riječ o datumu početka primjene novog ograničenja, prijelaznim razdobljem od 12 mjeseci sudionicima u lancu opskrbe omogućiti dovoljno vremena da ispune nove zahtjeve.

(18)

Odbor za socioekonomsku analizu (SEAC), koji djeluje u okviru Agencije, 15. ožujka 2019. donio je mišljenje u kojem je naveo da je predloženo ograničenje, zajedno s izmjenama koje predlažu RAC i SEAC, najprimjerenija mjera na razini Unije za ublažavanje utvrđenih rizika u smislu njegovih socioekonomskih koristi i socioekonomskih troškova. SEAC je taj zaključak donio na temelju najboljih raspoloživih informacija, uzimajući u obzir da bi znatne koristi za društvo zbog izbjegavanja štetnih učinaka za kožu i ostalih učinaka na zdravlje mogle biti veće od troškova usklađivanja za industriju. Štoviše, SEAC je zaključio da ograničenje ne bi imalo znatan negativan gospodarski učinak na pogođene lance opskrbe, da bi bilo cjenovno prihvatljivo s obzirom na povećanje cijena za potrošače i da bi se ograničenjem na najmanju moguću mjeru smanjili rizici od neprikladne zamjene.

(19)

SEAC se složio sa zaključcima dosjea iz Priloga XV. i s RAC-om da se prijelazno razdoblje od 12 mjeseci čini opravdanim i dovoljnim da se sudionicima u lancu opskrbe omogući usklađivanje s ograničenjem.

(20)

SEAC je podržao i stvaranje dinamične poveznice s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 kojom bi se uzele u obzir sve buduće izmjene razvrstavanja tvari s popisa u dijelu 3. Priloga VI. toj Uredbi jer bi se time brže postigle koristi za ljudsko zdravlje. Kad je riječ o budućim izmjenama Priloga II. ili Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 1223/2009, SEAC je neznatno skloniji statičnoj poveznici. Stajalište je SEAC-a da iako statična poveznica može dovesti do kašnjenja u postizanju koristi za zdravlje nastalih ograničenjem, takvom poveznicom bi se omogućio odgovarajući znanstveni nadzor graničnih vrijednosti koncentracija primjerenih za konkretnu uporabu tvari u postupcima tetoviranja te prikladna procjena dostupnosti zamjena.

(21)

SEAC se složio s RAC-om da je primjereno ograničiti 19 bojila koja su zabranjena u kozmetičkim proizvodima jer se, prema dostupnim informacijama, neka od tih bojila ne upotrebljavaju za tetoviranje i dostupne su zamjene. Međutim, za bojila Pigment Blue 15:3 i Pigment Green 7 tijekom javnog savjetovanja navedeno je da ne postoje sigurnije i tehnički izvedive zamjene za taj dio palete boja. Kad je riječ o bojilu Pigment Green 7, u komentarima je navedeno da je u velikoj mjeri zamijenjeno bromiranim bojilom Pigment Green 36, iako RAC smatra da bojilo Pigment Green 36 nije manje opasna zamjena. Stoga je SEAC preporučio vremenski ograničeno odstupanje od 36 mjeseci za oba bojila s obzirom na vrijeme koje je proizvođačima potrebno za reformuliranje smjesa. SEAC je usto podržao izuzeće za plinove pri standardnoj temperaturi i tlaku u skladu sa zaključkom RAC-a da nije vjerojatno da će takvi plinovi biti otopljeni u smjesama za tetoviranje. Na temelju informacija prikupljenih tijekom javnog savjetovanja SEAC je podržao i isključenje formaldehida iz tog izuzeća.

(22)

SEAC je podržao uključivanje zahtjeva za označivanje i preporučio usklađivanje zahtjeva za označivanje sa zahtjevima Uredbe (EZ) br. 1272/2008 kako bi se spriječilo udvostručavanje informacija.

(23)

U obzir su uzete i preporuke koje je Forum iznio tijekom savjetovanja o predloženom ograničenju provedenom u skladu s člankom 77. stavkom 4. točkom (h) Uredbe (EZ) br. 1907/2006.

(24)

Agencija je 11. lipnja 2019. Komisiji podnijela mišljenja RAC-a i SEAC-a (11).

(25)

Uzimajući u obzir dosje iz Priloga XV. i mišljenja RAC-a i SEAC-a, Komisija smatra da postoji neprihvatljiv rizik za ljudsko zdravlje od određenih tvari u smjesama za potrebe tetoviranja čija koncentracija premašuje posebne dopuštene granične vrijednosti. Komisija smatra da se rizik mora ublažiti na razini cijele Unije.

(26)

Komisija se slaže s RAC-om i SEAC-om da se, iznad određenog praktičnog praga njihove koncentracije, veći broj opasnih tvari utvrđenih Uredbom (EZ) br. 1272/2008, Uredbom (EZ) br. 1223/2009 i rezolucijom Vijeća Europe ResAP (2008)1 ne bi trebao upotrebljavati u postupcima tetoviranja. Nadalje, ograničenjem bi se ujedno trebalo zabraniti stavljanje na tržište smjesa za potrebe tetoviranja ako sadržavaju bilo koju od tih tvari iznad određenog praktičnog praga njihove koncentracije. Trebalo bi uvesti i dodatni zahtjev da dobavljači koji na tržište stavljaju smjese za potrebe tetoviranja, u skladu s parametrima dopuštenima ograničenjem, moraju dostaviti dovoljno informacija kako bi se potakla sigurna uporaba tih smjesa.

(27)

Komisija se slaže s RAC-om i SEAC-om da ograničenje ne bi trebalo primjenjivati na karcinogene i mutagene tvari s usklađenim razvrstavanjem zbog učinaka izlaganja samo udisanjem. Isti zaključak vrijedi i za reproduktivno toksične tvari iako takvih toksičnih tvari nema među tvarima uvrštenima samo zbog izloženosti udisanjem. Stoga bi reproduktivno toksične tvari s usklađenim razvrstavanjem zbog učinaka nakon izlaganja samo udisanjem također trebalo isključiti iz područja primjene ograničenja.

(28)

Komisija se slaže s RAC-om i SEAC-om da ograničenje ne bi trebalo primjenjivati na plinovite tvari, osim formaldehida, jer se ne očekuje da će te tvari u tom stanju biti prisutne u smjesama koje se upotrebljavaju za tetoviranje.

(29)

Ograničenjem ne bi trebalo obuhvatiti samo tvari koje su trenutačno razvrstane u relevantne kategorije rizika u dijelu 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008, nego i tvari koje će u te kategorije biti razvrstane u bilo kojem trenutku u budućnosti na temelju izmjene tog dijela uvrštavanjem ili mijenjanjem razvrstavanja tvari. Razvrstavanje u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 temelji se na opsežnoj procjeni opasnih svojstava tvari. Jedan od pokazatelja mogućeg izlaganja tim tvarima je i način na koji se smjesa primjenjuje pri tetoviranju, to jest unošenjem u dio tijela. Ukratko, mogući rizik od tih tvari i način na koji su ljudi izloženi tim tvarima dovodi do zaključka da one predstavljaju opći rizik za zdravlje ljudi čija je razina neprihvatljiva pa je taj rizik potrebno ublažiti ograničenjem u skladu sa zahtjevima iz glave VIII. Uredbe (EZ) br. 1907/2006.

(30)

Za svaku tvar koja je naknadno obuhvaćena područjem primjene ograničenja zbog naknadne izmjene dijela 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 ograničenje bi se trebalo početi primjenjivati istodobno kada se počne primjenjivati razvrstavanje u tom dijelu. To je obično 18 mjeseci nakon uvrštavanja tvari u Prilog VI. toj uredbi. Razdobljem od 18 mjeseci osigurat će se dovoljno vremena da proizvođači pronađu sigurnije zamjene, a posebno u slučajevima koji bi u protivnom mogli dovesti do neprikladne zamjene. Pitanje dostupnosti zamjena za tvari koje će se razvrstati u budućnosti nije potrebno razmotriti jer je osiguravanje visoke razine zaštite zdravlja ljudi važnije u odnosu na razmatranja u vezi s tehničkom i ekonomskom izvedivošću zamjena za tvari koje se upotrebljavaju u bojama za tetoviranje.

(31)

Slično tome, ograničenjem bi trebalo obuhvatiti tvari koje su trenutačno uvrštene s odgovarajućim uvjetima u Prilogu II. i Prilogu IV. Uredbi (EZ) br. 1223/2009, ali i tvari koje će s bilo kojim od tih uvjeta biti uvrštene u bilo kojem trenutku u budućnosti na temelju izmjene tih priloga ili izmjene razvrstavanja tvari. Ako je za određenu tvar utvrđeno da je rizična u dovoljnoj mjeri da se ograniči njezina uporaba u kozmetičkim proizvodima koji se nanose na kožu, podrazumijeva se da je ta tvar u jednakoj mjeri rizična ako je prisutna u smjesama koje se pri tetoviranju kroz kožu unose u ljudsko tijelo. Pitanje dostupnosti zamjena za tvari koje će u budućnosti biti obuhvaćene ograničenjem nije potrebno razmotriti jer je osiguravanje visoke razine zaštite zdravlja ljudi važnije u odnosu na razmatranja u vezi s tehničkom i ekonomskom izvedivošću zamjena.

(32)

Međutim, kad je riječ o tvarima koje će naknadno biti obuhvaćene uvjetima ograničenja zbog naknadne izmjene Uredbe (EZ) br. 1223/2009, trebalo bi omogućiti dodatno razdoblje nakon stupanja na snagu relevantne izmjene kako bi se proizvođačima pružilo dovoljno vremena za prilagodbu posljedicama ograničenja te tvari, ili za pronalazak sigurnije zamjene. To je potrebno jer se procjenom nužnom prije uvrštavanja tvari u Prilog II. ili Prilog IV. Uredbi (EZ) br. 1223/2009 ne dopušta poseban nadzor tvari u pogledu njezinih učinaka u smjesama koje se stavljaju na tržište za potrebe tetoviranja. Trebalo bi utvrditi dodatno razdoblje od 18 mjeseci od stupanja na snagu relevantne izmjene Priloga II. ili Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 1223/2009.

(33)

RAC je preporučio smanjenje granične vrijednosti koncentracije na 0,01 % za tvari koje su razvrstane u razrede opasnosti od nadraživanja kože ili oka, nagrizanja kože ili teške ozljede oka, što je obrazloženo time da ograničenje od 0,1 % koje su predložili podnositelji dosjea ne pruža dostatnu zaštitu kad je riječ o smjesama koje se primjenjuju intradermalno. Tijekom savjetovanja sa SEAC-om istaknuto je da za neke kiseline i baze, koje se upotrebljavaju kao regulatori pH vrijednosti u smjesama za tetoviranje, koncentracija od 0,01 % ili manje nije dovoljna da se s pomoću tih tvari prilagodi pH vrijednost smjese. Kiseline i baze imaju nadražujuća ili nagrizajuća svojstva zbog njihovih ekstremnih pH vrijednosti. Međutim, nadražujuća ili nagrizajuća svojstva smjese koja sadržava takve kiseline i baze uglavnom ovisi o ukupnoj pH vrijednosti same smjese, a ne o pH vrijednosti i koncentraciji pojedinih tvari. S obzirom na te čimbenike primjereno je odrediti graničnu vrijednost koncentracije od 0,1 % za nadražujuće ili nagrizajuće tvari ako se koriste kao regulatori pH vrijednosti.

(34)

Zahtjevi u pogledu označivanja za smjese koje se upotrebljavaju za tetoviranje trenutačno nisu usklađeni na razini Unije. S obzirom na inherentne zdravstvene rizike povezane s tvarima u smjesama za tetoviranje i sve veći broj osoba koje se odlučuju na tetoviranje ili trajno šminkanje, potrebno je usklađivanje deklaracija na ambalaži kako bi se osigurala pravilna provedba ograničenja i time uspostavilo povjerenje u sigurnost proizvoda za tetoviranja na tržištu diljem Unije, čime bi se nadležnim tijelima omogućilo nužno praćenje i provedba, kao i ublažila i spriječila fragmentacija unutarnjeg tržišta.

(35)

Komisija smatra da bi radi osiguravanja pravilne provedbe ograničenja i omogućivanja izravne sljedivosti u slučaju štetnih učinaka na zdravlje, smjesu stavljenu na tržište Unije za potrebe tetoviranja trebalo označiti popisom tvari koje se dodaju u postupku dobivanja smjese za tetoviranje i koje su u toj smjesi prisutne. U istu svrhu umjetnik slikanja na tijelu treba osobi na čijem se tijelu provodi postupak pružiti informacije označene na pakiranju ili u uputama za uporabu. Zahtjev za navođenje potpunog popisa sastojaka namijenjen je zadovoljavanju niza mogućih različitih nacionalnih pravila, postizanju ekonomije razmjera za proizvođače i iskorištavanju svih prednosti usklađivanja tržišta. Pružanje takvog potpunog popisa potrebno je i kako bi se osiguralo da je ograničenje za opsežan popis tvari provedivo u praksi i djelotvorno u cijeloj Uniji. Predložena zajednička nomenklatura omogućit će identifikaciju tvari uporabom jedinstvenog naziva u svim državama članicama. To će potrošačima omogućiti da lako prepoznaju tvari za koje im je preporučeno da ih izbjegavaju (na primjer zbog alergija).

(36)

Kako bi se dopunio potpuni popis sastojaka i svi mogući zahtjevi za označivanje u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008, Komisija se slaže s RAC-om i SEAC-om u pogledu drugih informacija koje bi trebalo navesti na smjesama za potrebe tetoviranja, a posebno kad je riječ o jedinstvenom broju serije, prisutnosti nikla i kroma (VI) te dodatnim sigurnosnim informacijama na ambalaži ili u uputama za uporabu. Komisija također smatra da je potrebno posebno označiti prisutnost tvari koje reguliraju pH vrijednost.

(37)

Kako bi se umjetnicima slikanja na tijelu olakšalo usklađivanje s tim ograničenjem, za tetoviranje bi trebalo upotrebljavati samo smjese koje su označene izjavom „Smjesa za uporabu u tetovažama ili trajnoj šminki”.

(38)

Uzimajući u obzir dosje iz Priloga XV., mišljenja RAC-a i SEAC-a te socioekonomski učinak i dostupnost zamjena, Komisija zaključuje da je ograničenje predloženo u dosjeu iz Priloga XV., uz opisane izmjene, najprimjerenija mjera na razini Unije za ublažavanje rizika za zdravlje ljudi, a koja pritom ne dovodi do znatnog opterećenja za dobavljače, umjetnike slikanja na tijelu ili potrošače.

(39)

Dionicima bi trebalo osigurati dovoljno vremena da poduzmu potrebne mjere usklađivanja s novim ograničenjem. Komisija smatra da je razdoblje od 12 mjeseci dovoljno da laboratoriji uspostave analitičke metode koje su razvili ili koje razvijaju države članice i drugi dionici radi provjere usklađenosti s ograničenjem, te steknu potrebno iskustvo s tim metodama.

(40)

Komisija se slaže s preporukom SEAC-a da bi trebalo omogućiti dulje razdoblje za bojila Pigment Blue 15:3 i Pigment Green 7 zbog nedostatka sigurnijih i tehnički primjerenih zamjena te vremena koje je proizvođačima potrebno za preformuliranje smjesa. Komisija smatra da su 24 mjeseca dovoljna za pronalazak sigurnijih zamjena i uklanjanje s tržišta smjesa koje se stavljaju na tržište za potrebe tetoviranja, a koje sadržavaju ta bojila.

(41)

Smjese koje se stavljaju na tržište za potrebe tetoviranja primjenjuju se iz različitih razloga, uključujući i estetske i medicinske razloge. Takve smjese mogu biti obuhvaćene Uredbom (EU) 2017/745 Europskog parlamenta i Vijeća (12). Ograničenje utvrđeno ovom Uredbom ne bi se trebalo primjenjivati na te smjese ako se one stavljaju na tržište ili se koriste isključivo u medicinske svrhe u smislu Uredbe (EU) 2017/745. Kako bi se osigurao dosljedan regulatorni pristup među uredbama (EU) 2017/745 i (EZ) br. 1907/2006 te kako bi se zajamčila visoka razina zaštite zdravlja ljudi, ako se takve smjese stavljaju na tržište ili u uporabu i u medicinske i u nemedicinske svrhe, posebne obveze i zahtjeve utvrđene u objema uredbama trebalo bi primjenjivati kumulativno.

(42)

Uredbu (EZ) br. 1907/2006 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(43)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog člankom 133. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1907/2006.,

(1)

Na temelju Uredbe (EU) br. 531/2012, od 15. lipnja 2017. domaći davatelji usluga korisnicima roaminga u državama članicama ne bi smjeli naplaćivati dodatnu naknadu uz domaću maloprodajnu cijenu za regulirane dolazne pozive u roamingu ako su ti pozivi u granicama politike pravedne uporabe.

(2)

Uredbom (EU) br. 531/2012 dodatne naknade koje se primjenjuju na regulirane dolazne pozive u roamingu ograničavaju se na ponderirani prosjek najvećih cijena završavanja poziva u pokretne mreže u Uniji.

(3)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/2116 (2) na temelju podataka od 1. srpnja 2019. utvrđen je ponderirani prosjek najvećih cijena završavanja poziva u pokretne mreže u Uniji koji se primjenjuje u 2020.

(4)

Tijelo europskih regulatora za elektroničke komunikacije dostavilo je Komisiji ažurirane podatke državnih regulatornih tijela država članica o najvećoj razini cijena završavanja poziva u pokretne mreže koju su ona, na temelju članaka 7. i 16. Direktive 2002/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3) i člankom 13. Direktive 2002/19/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4), odredila na svakom nacionalnom tržištu za veleprodajnu uslugu završavanja govornih poziva u vlastitim pokretnim mrežama te o ukupnom broju pretplatnika u državama članicama.

(5)

Na temelju Uredbe (EU) br. 531/2012 Komisija je izračunala ponderirani prosjek najvećih cijena završavanja poziva u pokretne mreže u Uniji množenjem najveće cijene završavanja poziva u pokretne mreže koja je dopuštena u određenoj državi članici s ukupnim brojem pretplatnika u toj državi članici, zbrajanjem tog umnoška za sve države članice te dijeljenjem ukupne dobivene vrijednosti s ukupnim brojem pretplatnika u svim državama članicama, na temelju podataka od 1. srpnja 2020. Za države članice čija valuta nije euro relevantni devizni tečaj jest prosjek za drugo tromjesečje 2020. dobiven iz baze podataka Europske središnje banke.

(6)

Stoga je potrebno ažurirati vrijednost ponderiranog prosjeka najvećih cijena završavanja poziva u pokretne mreže u Uniji.

(7)

Provedbenu uredbu (EU) 2019/2116 trebalo bi stoga staviti izvan snage.

(8)

Na temelju Uredbe (EU) br. 531/2012 Komisija bi svake godine trebala preispitati ponderirani prosjek najvećih cijena završavanja poziva u pokretne mreže u Uniji, kako je određeno ovom Provedbenom uredbom.

(9)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za komunikacije osnovanog na temelju članka 22. Direktive 2002/21/EZ,

(1)

Uredbom Komisije (EZ) br. 798/2008 (3) utvrđuju se zahtjevi za veterinarsku certifikaciju za uvoz u Uniju i provoz kroz nju, uključujući skladištenje tijekom provoza, peradi i proizvoda od peradi („proizvodi”). Njome je predviđeno da se ti proizvodi mogu uvoziti u Uniju i kroz nju provoziti samo ako dolaze iz trećih zemalja, državnih područja, zona ili kompartmenta navedenih u stupcima 1. i 3. tablice iz dijela 1. Priloga I. toj uredbi.

(2)

Uredbom (EZ) br. 798/2008 utvrđeni su i uvjeti koji moraju biti ispunjeni da bi se treća zemlja, državno područje, zona ili kompartment smatrali slobodnima od visokopatogene influence ptica.

(3)

Japan je u tablici u dijelu 1. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 798/2008 naveden kao treća zemlja iz koje je odobren uvoz u Uniju i provoz kroz nju određenih proizvoda od peradi za njegovo cjelokupno državno područje.

(4)

Japan je 5. studenoga 2020. potvrdio prisutnost visokopatogene influence ptica podtipa H5 na gospodarstvu za uzgoj peradi na svojem državnom području. Zbog potvrđenog slučaja izbijanja visokopatogene influence ptica Japan se više se ne može smatrati slobodnim od te bolesti i njegova nadležna veterinarska tijela više ne mogu izdavati certifikate za pošiljke mesa peradi namijenjenih prehrani ljudi i uvozu u Uniju ili provozu kroz nju.

(5)

Unos za Japan u tablici u dijelu 1. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 798/2008 trebalo bi stoga izmijeniti kako bi se u obzir uzela epidemiološka situacija u toj trećoj zemlji.

(6)

Prilog I. Uredbi (EZ) br. 798/2008 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(7)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

(1)

Kako bi se osigurala dosljednost između verifikacije godišnjih izvješća o emisijama u skladu s člankom 15. Direktive 2003/87/EZ i verifikacije podataka o razini aktivnosti prikupljenih u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/1842 (2) te kako bi se iskoristile sinergije, primjereno je uključiti pravila za verifikaciju godišnjih izvješća o razini aktivnosti koja se zahtijevaju na temelju članka 3. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2019/1842 u pravni okvir utvrđen Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2018/2067 (3).

(2)

Usklađene norme kao što je usklađena norma o zahtjevima za tijela za validaciju i verifikaciju stakleničkih plinova, koje se upotrebljavaju pri akreditaciji ili drugim oblicima priznavanja, redovito se revidiraju. U Provedbenu uredbu (EU) 2018/2067 potrebno je uvesti više izmjena kako bi se uskladila s revizijama primjenjivih normi i kako bi se postrožili zahtjevi za postupke i rad sustava upravljanja verifikatora.

(3)

Važno je pojasniti da pretpostavka sukladnosti utvrđena u članku 4. Provedbene uredbe (EU) 2018/2067 ne oslobađa verifikatora od primjene posebnih zahtjeva za program iz te provedbene uredbe i da se pretpostavka sukladnosti ne primjenjuje na određene odredbe Provedbene uredbe (EU) 2018/2067 ako je važno očuvati ciljeve i načela utvrđene u Prilogu V. Direktivi 2003/87/EZ.

(4)

U skladu s Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2019/331 (4) i Provedbenom uredbom (EU) 2019/1842 operator postrojenja koje podnosi zahtjev za besplatnu dodjelu emisijskih jedinica u skladu s člankom 10.a Direktive 2003/87/EZ mora uključiti relevantne odredbe o praćenju u plan za metodologiju praćenja. Stoga više nije primjereno predvidjeti verifikaciju elemenata relevantnih za takvu besplatnu dodjelu u okviru provjere plana praćenja na temelju Provedbene uredbe (EU) 2018/2067.

(5)

Kako bi se osiguralo da se verifikacija može provesti učinkovito i pravodobno, trebalo bi izmijeniti pravila o pristupu nadležnog tijela internoj verifikacijskoj dokumentaciji.

(6)

Kako bi se dodatno promicala usklađenost unutar Unije i poboljšala učinkovitost sustava akreditacije, važno je pojasniti prihvatljivost verifikatora koji podnose zahtjev za akreditaciju u skladu s Provedbenom uredbom (EU) 2018/2067.

(7)

Nakon objave Provedbene uredbe (EU) 2018/2067 otkrivene su različite pogreške, koje treba ispraviti. Posebno je bitno što je u cijelom tekstu izostavljen broj Delegirane uredbe (EU) 2019/331 i treba ga umetnuti.

(8)

Viša sila izvan kontrole operatora ili operatora zrakoplova može verifikatoru onemogućiti fizički obilazak lokacije u skladu s člankom 21. Provedbene uredbe (EU) 2018/2067. U tim je slučajevima primjereno dopustiti verifikatorima da obave virtualne obilaske lokacija ako su ispunjeni posebni uvjeti.

(9)

Provedbenu uredbu (EU) 2018/2067 trebalo bi stoga izmijeniti i ispraviti na odgovarajući način.

(10)

Primjereno je da se izmjene Provedbene uredbe (EU) 2018/2067 primjenjuju na verifikaciju emisija stakleničkih plinova, podataka o tonskim kilometrima i podataka o dodjeli za četvrto razdoblje trgovanja. Primjenjivost relevantnih odredaba ove Uredbe stoga bi trebalo odgoditi do 1. siječnja 2021.

(11)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za klimatske promjene,

(1)

članak 2. zamjenjuje se sljedećim:

(2)

članak 3. mijenja se kako slijedi:

(3)

članak 4. zamjenjuje se sljedećim:

(4)

u članku 6. prvi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Verificirano izvješće o emisijama, izvješće o tonskim kilometrima, izvješće o referentnim podacima, izvješće o podacima novog sudionika ili godišnje izvješće o razini aktivnosti mora biti pouzdano za korisnike. Izvješće mora vjerno predstavljati ono što podrazumijeva da predstavlja ili što se realno može očekivati da predstavlja.”;

(5)

članak 7. mijenja se kako slijedi:

(6)

članak 10. stavak 1. mijenja se kako slijedi:

(7)

članak 11. stavak 4. mijenja se kako slijedi:

(8)

u članku 13. stavku 1. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

(9)

članak 16. stavak 2. mijenja se kako slijedi:

(10)

članak 17. mijenja se kako slijedi:

(11)

u članku 18. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

(12)

u članku 21. stavci 4. i 5. zamjenjuju se sljedećim:

(13)

članak 22. mijenja se kako slijedi:

(14)

u članku 23. stavku 4. uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Za potrebe verificiranja izvješća o referentnim podacima, izvješća o podacima novog sudionika ili godišnjih izvješća o razini aktivnosti, razina materijalnosti iznosi 5 % ukupne prijavljene vrijednosti sljedećega:”;

(15)

u članku 26. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

(16)

članak 27. mijenja se kako slijedi:

(17)

u članku 29. umeće se sljedeći stavak 1.a:

(18)

u članku 30. stavku 1. točka (e) zamjenjuje se sljedećim:

(19)

članak 31. mijenja se kako slijedi:

(20)

članak 32. mijenja se kako slijedi:

(21)

umeće se sljedeći članak:

(22)

u članku 37. stavku 5. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ako verifikator provodi verifikaciju izvješća o referentnim podacima, izvješća o podacima novog sudionika ili godišnjih izvješća o razini aktivnosti, u verifikacijskom timu mora se nalaziti i najmanje jedna osoba koja ima tehničke kompetencije i znanja potrebna za ocjenu posebnih tehničkih aspekata prikupljanja i praćenja podataka relevantnih za besplatnu dodjelu te izvješćivanja o njima.”;

(23)

u članku 38. stavku 1. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

(24)

članak 41. mijenja se kako slijedi:

(25)

u članku 42. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

(26)

članak 43. mijenja se kako slijedi:

(27)

u članku 44. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Za potrebe verificiranja izvješća o referentnim podacima, izvješća o podacima novog sudionika ili godišnjih izvješća o razini aktivnosti, verifikator koji operatoru izdaje verifikacijsko izvješće dodatno je akreditiran za skupinu djelatnosti br. 98 iz Priloga I.”;

(28)

u članku 46. stavku 1. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Svaka pravna osoba osnovana u skladu s nacionalnim pravom države članice može zatražiti akreditaciju u skladu s člankom 5. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 765/2008 i odredbama ovog poglavlja.”;

(29)

u članku 59. stavku 1. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

(30)

u članku 60. stavku 2. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

(31)

u članku 77. stavku 1. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

(32)

Prilog II. mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

(1)

članak 3. ispravlja se kako slijedi:

(2)

članak 7. stavak 4. drugi podstavak mijenja se kako slijedi:

(3)

u članku 7. stavku 6. drugom podstavku „…/…” zamjenjuje se s „2019/331”;

(4)

članak 10. stavak 1. ispravlja se kako slijedi:

(5)

članak 17. stavak 3. ispravlja se kako slijedi:

(6)

u članku 17. stavku 4. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

(7)

u članku 19. stavku 3. „…/…” zamjenjuje se s „2019/331”;

(8)

u članku 27. stavku 1. točki (e) „…/…” zamjenjuje se s „2019/331”;

(9)

članak 27. stavak 3. ispravlja se kako slijedi:

(10)

u članku 28. točki (e) „…/…” zamjenjuje se s „2019/331”;

(11)

u članku 30. stavku 1. točki (c) „…/…” zamjenjuje se s „2019/331”;

(12)

u članku 58. stavku 2. trećem podstavku „…/…” zamjenjuje se s „2019/331”;

(13)

u članku 69. stavku 1.„…/…” zamjenjuje se s „2019/331”.

(1)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2018/2066 (2) utvrđuju se pravila za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova iz djelatnosti koje podliježu Direktivi 2003/87/EZ. Konkretno, Provedbenom uredbom (EU) 2018/2066 utvrđuju se pravila o praćenju emisija iz biomase koja su u skladu s pravilima o uporabi biomase utvrđenima u Direktivi 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3). Direktivom (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (4) stavlja se izvan snage Direktiva 2009/28/EZ s učinkom od 1. srpnja 2021. Stoga je primjereno uskladiti odredbe o praćenju emisija iz biomase i izvješćivanju o njima utvrđene u Provedbenoj uredbi (EU) 2018/2066 s pravilima utvrđenima u Direktivi (EU) 2018/2001, a posebno u pogledu relevantnih definicija te kriterija održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova za uporabu biomase. Nadalje, s obzirom na to da se Direktivom (EU) 2018/2001 utvrđuju kriteriji održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova za goriva koja se upotrebljavaju u energetske svrhe, kriteriji održivosti za biomasu iz Provedbene uredbe (EU) 2018/2066 trebali bi se primjenjivati samo u slučaju izgaranja biomase u postrojenju ili pri uporabi kao biogorivo za zrakoplovstvo. Radi pravne sigurnosti potrebno je pojasniti i da bi se sadržaj ugljika u biomasi trebao smatrati fosilnim ugljikom ako biomasa koja se upotrebljava za izgaranje nije u skladu s kriterijima održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova.

(2)

U skladu s Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2019/331 (5) i Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/1842 (6), operator postrojenja koji podnosi zahtjev za besplatnu dodjelu emisijskih jedinica u skladu s člankom 10.a Direktive 2003/87/EZ dužan je relevantne odredbe o praćenju uključiti u plan za metodologiju praćenja, podložno odobrenju nadležnog tijela. U planove praćenja postrojenja kojima se dodjeljuju besplatne emisijske jedinice nije potrebno uključiti dodatne elemente. U skladu s tim više nije potrebno državama članicama omogućiti da zahtijevaju uključivanje takvih elemenata.

(3)

U prijelaznoj fazi između obavijesti o izmjeni plana praćenja i odobrenja novog izmijenjenog plana praćenja od strane nadležnog tijela trebalo bi izbjegavati sve nedostatke u praćenju ili primjeni manje precizne metodologije. Stoga bi trebalo pojasniti da bi se prikupljanje podataka u tom prijelaznom razdoblju trebalo temeljiti na izvornom i izmijenjenom planu praćenja te da bi trebalo voditi zapise o rezultatima oba praćenja.

(4)

Kako bi se osiguralo točno praćenje tokova izvora koji uključuju bioplin ubrizgan u plinsku mrežu, trebalo bi poboljšati i pooštriti pravila o utvrđivanju podataka o djelatnostima iz bioplina. Konkretno, određivanje udjela biomase trebalo bi ovisiti o tome koliko je bioplina operator stvarno kupio te bi trebalo izbjegavati svako moguće dvostruko računanje istog bioplina od strane različitih korisnika. Na temelju iskustva stečenog primjenom metodologije za određivanje udjela biomase u prirodnom plinu iz plinske mreže Komisija će procijeniti potrebu za preispitivanjem te metodologije.

(5)

Zbog uobičajenih administrativnih i praktičnih postupaka na aerodromima teško je utvrditi koji je zrakoplov fizički napunjen kojom šaržom goriva. Budući da su tehničke specifikacije zrakoplovnih goriva ujednačene, primjereno je dopustiti da se pristup praćenju punjenja biogorivom temelji na podacima o kupnji, pod uvjetom da su ispunjeni relevantni zahtjevi utvrđeni u člancima 29., 30. i 31. Direktive (EU) 2018/2001.

(6)

Radi dosljednosti, zaokruživanje podataka o emisijama stakleničkih plinova trebalo bi uskladiti s načinom na koji se verificirane emisije zaokružuju u Registru Unije uspostavljenom u skladu s člankom 19. Direktive 2003/87/EZ.

(7)

Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje za operatore koji upotrebljavaju određene miješane procesne materijale, trebalo bi, gdje je moguće, izbjegavati razlikovanje anorganskog ugljika, uglavnom u obliku karbonata, od organskog ugljika. Kako bi se uobičajena laboratorijska praksa uskladila s terminologijom različitih vrsta tokova izvora, primjereno je uključiti sve oblike ugljika u isti pristup za emisije iz proizvodnih procesa. Stoga bi trebalo, gdje je to moguće, dopustiti analizu ukupnog ugljika materijala umjesto odvojene obrade ukupnog anorganskog ugljika i ukupnog organskog ugljika. Stoga bi umjesto izraza „organski ugljik” trebalo upotrebljavati izraz „nekarbonatni ugljik” kako bi se odnosio na sve oblike ugljika osim karbonata.

(8)

Peto izvješće o procjeni Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (7) pruža nove vrijednosti za potencijale globalnog zagrijavanja koje imaju staklenički plinovi. Stoga bi potencijale globalnog zagrijavanja koje imaju staklenički plinovi, a koji se upotrebljavaju u sustavu EU-a za trgovanje emisijama, trebalo prilagoditi tim vrijednostima i uskladiti ih s drugim aktima Unije.

(9)

Nakon objave Provedbene uredbe (EU) 2018/2066 uočena je pogreška u formuli koja se upotrebljava za utvrđivanje emisija C2F6. Tu pogrešku trebalo bi ispraviti.

(10)

Države članice moraju prenijeti Direktivu (EU) 2018/2001 do 30. lipnja 2021. S obzirom na to da se praćenje i izvješćivanje na temelju Provedbene uredbe (EU) 2018/2066 provode na osnovi kalendarske godine, izmjene uvedene radi usklađivanja odredaba te uredbe s Direktivom (EU) 2018/2001 trebale bi se početi primjenjivati tek od početka sljedećeg izvještajnog razdoblja, odnosno od 1. siječnja 2022. Datum primjene drugih izmjena i ispravka trebao bi biti isti kao za Provedbenu uredbu (EU) 2018/2066, tj. 1. siječnja 2021. U skladu s tim, postojeće odredbe Provedbene uredbe (EU) 2018/2066 o praćenju emisija CO2 iz biomase i izvješćivanju o njima u skladu s Direktivom 2009/28/EZ trebale bi se i dalje primjenjivati na emisije iz 2021.

(11)

Provedbenu uredbu (EU) 2018/2066 trebalo bi stoga u skladu s tim izmijeniti i ispraviti.

(12)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za klimatske promjene,

1.

članak 3. mijenja se kako slijedi:

2.

u članku 12. stavak 3. briše se;

3.

u članku 16. stavku 1., drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„U slučaju nedoumice, operator ili operator zrakoplova usporedno upotrebljava izmijenjeni i izvorni plan praćenja za provedbu cjelokupnog praćenja i izvješćivanja u skladu s oba plana te vodi zapise o oba rezultata praćenja.”;

4.

u članku 18. stavku 2. dodaje se sljedeći treći podstavak:

„Za potrebe ovog stavka primjenjuje se članak 38. stavak 5., pod uvjetom da su operatoru dostupne relevantne informacije o kriterijima održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova za biogoriva, biotekućine i goriva iz biomase koja se upotrebljavaju za izgaranje.”;

5.

u članku 19. dodaje se sljedeći stavak 6.:

6.

članak 38. mijenja se kako slijedi:

7.

članak 39. mijenja se kako slijedi:

8.

u članku 43. stavku 4. dodaje se sljedeći podstavak:

„Za potrebe ovog stavka primjenjuje se članak 38. stavak 5.”;

9.

u članku 47. stavku 2. dodaje se sljedeći podstavak:

„Za potrebe ovog stavka primjenjuje se članak 38. stavak 5.”;

10.

članak 54. zamjenjuje se sljedećim:

11.

u članku 72. stavku 1., prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ukupne godišnje emisije svakog stakleničkog plina, CO2, N2O i PFC-a, prijavljuju se kao zaokružene tone CO2 ili CO2(e). Ukupne godišnje emisije postrojenja izračunavaju se kao zbroj zaokruženih vrijednosti za CO2, N2O i PFC.”;

12.

prilozi I. i X. mijenjaju se u skladu s Prilogom I. ovoj Uredbi;

13.

prilozi II., IV. i VI. mijenjaju se u skladu s Prilogom II. ovoj Uredbi.

1.

formula „Emisije C2F6 [t] = emisije CF4 × FCF2F6” zamjenjuje se formulom „Emisije C2F6 [t] = emisije CF4 × FC2F6”;

2.

definicija „FCF2F6 = maseni udio C2F6 (t C2F6/t CF4)” zamjenjuje se definicijom „FC2F6 = maseni udio C2F6 (t C2F6/t CF4)”.

(1)

Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/532 (2) sadržava među ostalim i određena odstupanja od Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 809/2014 (3) u pogledu određenih administrativnih kontrola i kontrola na terenu koje se provode u okviru zajedničke poljoprivredne politike.

(2)

Za određene elemente kontrola koje se provode nadzorom na temelju članka 40.a Provedbene uredbe (EU) br. 809/2014 potrebni su terenski posjeti. Međutim, zbog ograničenja kretanja uvedenih kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 države članice u 2020. možda neće moći provesti te kontrole kako je propisano u tom članku. Stoga je primjereno predvidjeti odstupanje od određenih odredbi tog članka.

(3)

Provedbenu uredbu (EU) 2020/532 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(4)

Budući da se ovom Uredbom predviđa dodatno odstupanje od Provedbene uredbe (EU) br. 809/2014 za godinu zahtjeva 2020. zbog pandemije bolesti COVID-19, ona bi trebala stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije i primjenjivati se retroaktivno od istog dana kao Provedbena uredba (EU) 2020/532.

(5)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za izravna plaćanja i Odbora za ruralni razvoj,

(1)

Direktivom Komisije 2005/72/EZ (2) mankozeb je uvršten u Prilog I. Direktivi Vijeća 91/414/EEZ (3) kao aktivna tvar.

(2)

Aktivne tvari uvrštene u Prilog I. Direktivi 91/414/EEZ smatraju se odobrenima u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 te su uvrštene u dio A Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011 (4).

(3)

Odobrenje aktivne tvari mankozeb, kako je navedeno u dijelu A Priloga Provedbenoj uredbi (EU) br. 540/2011, istječe 31. siječnja 2021.

(4)

Zahtjevi za produljenje odobrenja aktivne tvari mankozeb podneseni su u skladu s člankom 1. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 844/2012 (5) u roku predviđenom tim člankom.

(5)

Podnositelji zahtjeva dostavili su dopunsku dokumentaciju u skladu s člankom 6. Provedbene uredbe (EU) br. 844/2012. Država članica izvjestiteljica utvrdila je da su zahtjevi potpuni.

(6)

Država članica izvjestiteljica pripremila je izvješće o ocjeni produljenja uz savjetovanje s državom članicom suizvjestiteljicom te ga 27. rujna 2017. dostavila Europskoj agenciji za sigurnost hrane („Agencija”) i Komisiji.

(7)

Agencija je sažetak dodatne dokumentacije učinila dostupnim javnosti. Isto tako, Agencija je izvješće o ocjeni produljenja dostavila podnositeljima zahtjeva i državama članicama na podnošenje primjedbi te je o tome pokrenula javno savjetovanje. Agencija je zaprimljene primjedbe proslijedila Komisiji.

(8)

Agencija je 20. lipnja 2019. Komisiji dostavila zaključak (6) o tome može li se očekivati da mankozeb ispunjava mjerila za odobravanje iz članka 4. Uredbe (EZ) br. 1107/2009.

(9)

Nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a 31. siječnja 2020. Grčka je pristala preuzeti odgovornost države članice izvjestiteljice.

(10)

U skladu s odredbama članka 14. Provedbene uredbe (EU) br. 844/2012 Komisija je u ožujku 2020. nacrt izvješća o produljenju uputila na pregled Stalnom odboru za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje. Tijekom rasprava u Stalnom odboru nova država članica izvjestiteljica Grčka izvijestila je da smatra primjerenim ocijeniti podatke koje je prema njezinu mišljenju izostavila prethodna država članica izvjestiteljica. Grčka je 2. rujna 2020. Komisiji dostavila evaluaciju u obliku ažuriranog izvješća o ocjeni produljenja. Evaluacija je stavljena na raspolaganje i EFSA-i, ostalim državama članicama i podnositelju zahtjeva.

(11)

Stalni odbor dovršio je 23. listopada 2020. nacrt izvješća o produljenju.

(12)

Agencija je utvrdila određene posebne razloge za zabrinutost. Konkretno, zaključila je da je mankozeb razvrstan kao reproduktivno toksična tvar kategorije 1.B te da su ispunjeni novi kriteriji za utvrđivanje svojstava endokrine disrupcije kod ljudi i, najvjerojatnije, organizama koji ne pripadaju ciljnoj skupini. Osim toga, zaključila je da procjene neprehrambene izloženosti premašuju referentne vrijednosti za reprezentativne uporabe na rajčicama, krumpiru, žitaricama i vinovoj lozi. Stoga se za razmatrane reprezentativne uporabe neprehrambena izloženost mankozebu ne može smatrati zanemarivom za potrebe točaka 3.6.4. i 3.6.5. Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1107/2009. S obzirom na utvrđene razloge za zabrinutost ne može se primijeniti odstupanje predviđeno u članku 4. stavku 7. Uredbe (EZ) br. 1107/2009.

(13)

Komisija je pozvala podnositelje zahtjeva da dostave svoje primjedbe na zaključak Agencije i nacrt izvješća o produljenju u skladu s člankom 14. stavkom 1. trećim podstavkom Provedbene uredbe (EU) br. 844/2012. Podnositelji zahtjeva podnijeli su primjedbe, koje su pažljivo pregledane.

(14)

Međutim, unatoč argumentima koje su iznijeli podnositelji zahtjeva, bojazni u pogledu te aktivne tvari nisu se mogle ukloniti.

(15)

Stoga za jednu ili više reprezentativnih uporaba najmanje jednog sredstva za zaštitu bilja nije utvrđeno da su mjerila za odobravanje predviđena člankom 4. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 ispunjena. Stoga je primjereno ne produljiti odobrenje za aktivnu tvar mankozeb.

(16)

Provedbenu uredbu (EU) br. 540/2011 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(17)

Državama članicama trebalo bi omogućiti dovoljno vremena za oduzimanje odobrenja za sredstva za zaštitu bilja koja sadržavaju mankozeb.

(18)

Ako države članice u skladu s člankom 46. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 odobre razdoblje odgode za sredstva za zaštitu bilja koja sadržavaju mankozeb, to bi razdoblje trebalo isteći najkasnije 4. siječnja 2022.

(19)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/2094 (7) rok valjanosti odobrenja aktivne tvari mankozeb produljen je do 31. siječnja 2021. kako bi se postupak produljenja mogao završiti prije isteka roka valjanosti odobrenja te tvari. Međutim, s obzirom na to da je odluka o neproduljenju odobrenja donesena prije novog datuma isteka odobrenja, ova bi se Uredba trebala početi primjenjivati što prije.

(20)

Ovom se Uredbom ne sprečava ponovno podnošenje zahtjeva za odobrenje aktivne tvari mankozeb na temelju članka 7. Uredbe (EZ) br. 1107/2009.

(21)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

(1)

Direktivom 2009/48/EZ utvrđuje se opća obveza da se na igrački, na pričvršćenoj etiketi, na ambalaži ili na priloženim uputama navedu nazivi 11 alergenih mirisa ako su dodani u koncentracijama većima od 100 mg/kg u igrački ili u njezinim sastavnim dijelovima. Ti su alergeni mirisi navedeni u tablici u trećem stavku točke 11. dijela III. Priloga II. toj direktivi.

(2)

Znanstveni odbor za sigurnost potrošača (SCCS), koji pomaže Komisiji kao neovisno tijelo za procjenu rizika u području kozmetičkih proizvoda, u svojem je mišljenju od 26. i 27. lipnja 2012. (2) napomenuo da je kontaktna alergija na mirise uobičajen, značajan i relevantan problem u Europi te da do izloženosti mirisima dolazi pri uporabi drugih proizvoda široke potrošnje, kao što su igračke. SCCS napominje i da se posljednjih godina pojavio trend dodavanja kemikalija za miris mnogim vrstama proizvoda široke potrošnje, kao što su dječje igračke, što može znatno doprinijeti izloženosti potrošača mirisu putem kože. SCCS dodaje da su potrošači izloženi mirisnim tvarima iz raznih kozmetičkih proizvoda, drugih proizvoda široke potrošnje, farmaceutskih proizvoda i na radnomu mjestu te da su sva ta izlaganja značajna u kontekstu kontaktne alergije jer nije kritičan izvor izloženosti, već kumulativna doza po jedinici površine. U tablici 13-1 tog mišljenja naveden je niz poznatih kontaktnih alergena za ljude.

(3)

Istraživanje o alergenim tvarima u proizvodima za djecu, koje je provela Agencija za zaštitu okoliša u Danskoj (3), pokazalo je da su alergeni mirisi prisutni u igračkama, konkretno u plastelinu, „ljigavcima”, lutki, plišanom medvjediću i gumenim vezicama.

(4)

Stručna skupina za sigurnost igračaka savjetuje Komisiju u pripremi zakonodavnih prijedloga i političkih inicijativa u području sigurnosti igračaka. Misija njezine podskupine za kemikalije u igračkama (podskupina „Kemikalije”) je savjetovanje o kemijskim tvarima koje se smiju koristiti u igračkama.

(5)

Stručna skupina za sigurnost igračaka podsjetila je na svojem sastanku održanom 13. rujna 2019. (4) da je alergena tvar, bilo da je prisutna u kozmetičkim proizvodima ili u igračkama, uvijek alergena. To inherentno svojstvo te tvari ne ovisi o njezinoj primjeni te je stoga prisutno bez obzira na to upotrebljava li se alergena tvar u kozmetici ili u igračkama. Stručna skupina zaključila je da alergena tvar koja predstavlja rizik u kozmetičkim proizvodima može predstavljati i rizik u igračkama. Stoga je naglasila važnost toga da se pri donošenju propisa o alergenim mirisima u igračkama uzima u obzir mišljenja SCCS-a i odbora koji su mu prethodili o alergenim mirisima u kozmetičkim proizvodima.

(6)

Na sastanku podskupine za kemikalije održanom 3. svibnja 2018. (5) većina članova zaključila je da bi se poznati kontaktni alergeni za ljude, navedeni u tablici 13-1 mišljenja SCCS-a od 26. i 27. lipnja 2012., trebali dodati na popis alergenih mirisa koji moraju biti navedeni na igrački, na pričvršćenoj etiketi, na ambalaži ili na priloženim uputama u tablici iz trećeg stavka točke 11. dijela III. Priloga II. Direktivi 2009/48/EZ.

(7)

Stručna skupina za sigurnost igračaka potvrdila je zaključke podskupine za kemikalije 13. rujna 2019.

(8)

Na sastanku održanom 13. rujna 2019. Stručna skupina za sigurnost igračaka napomenula je da unos br. 4. u tablici u trećem stavku točke 11. dijela III. Priloga II. Direktivi 2009/48/EZ za citronelol, broj CAS 106-22-9, obuhvaća samo mješavinu dvaju enantiomernih oblika citronelola. Prema Stručnoj skupini zahtjevi povezani s označivanjem trebali bi, međutim, obuhvaćati i dva pojedinačna enantiomerna oblika navedena pod brojevima CAS 1117-61-9 i 7540-51-4 u tablici 13-1 mišljenja SCCS-a od 26. i 27. lipnja 2012.

(9)

S obzirom na mišljenje SCCS-a od 26. i 27. lipnja 2012. i preporuku Stručne skupine za sigurnost igračaka od 13. rujna 2019., zahtjevi povezani s označivanjem trebali bi se odnositi i na alergene mirise navedene u tablici 13-1 mišljenja SCCS-a od 26. i 27. lipnja 2012. kad su prisutni u igračkama. Mirise na koje se još ne odnosi zabrana ili zahtjevi povezani s označivanjem utvrđeni u Direktivi 2009/48/EZ trebalo bi stoga uvrstiti u tablicu u trećem stavku točke 11. dijela III. Priloga II. toj direktivi.

(10)

Direktivu 2009/48/EZ trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(11)

Mjere koje su za to predviđene u ovoj Direktivi u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog na temelju članka 47. stavka 1. Direktive 2009/48/EZ,

(1)

Direktivom 2009/48/EZ utvrđuje se opća zabrana 55 alergenih mirisa u igračkama, koji su navedeni u tablici u prvom stavku točke 11. dijela III. Priloga II. toj direktivi, kako bi se djeca zaštitila od alergija koje ti mirisi mogu uzrokovati ako se koriste u igračkama.

(2)

Znanstveni odbor za sigurnost potrošača (SCCS), koji pomaže Komisiji kao neovisno tijelo za procjenu rizika u području kozmetičkih proizvoda, u svojem je mišljenju od 26. i 27. lipnja 2012. (2) napomenuo da je kontaktna alergija na mirise uobičajen, značajan i relevantan problem u Europi te da do izloženosti mirisima dolazi pri uporabi drugih proizvoda široke potrošnje, kao što su igračke. SCCS napominje i da se posljednjih godina pojavio trend dodavanja kemikalija za miris mnogim vrstama proizvoda široke potrošnje, kao što su dječje igračke, što može znatno doprinijeti izloženosti potrošača mirisu putem kože. SCCS dodaje da su potrošači izloženi mirisnim tvarima iz raznih kozmetičkih proizvoda, drugih proizvoda široke potrošnje, farmaceutskih proizvoda i na radnomu mjestu te da su sva ta izlaganja značajna u kontekstu kontaktne alergije jer nije kritičan izvor izloženosti, već kumulativna doza po jedinici površine.

(3)

Istraživanje o alergenim tvarima u proizvodima za djecu, koje je provela Agencija za zaštitu okoliša u Danskoj (3), pokazalo je da su alergeni mirisi prisutni u igračkama, konkretno u plastelinu, „ljigavcima”, lutki, plišanom medvjediću i gumenim vezicama.

(4)

Stručna skupina za sigurnost igračaka savjetuje Komisiju u pripremi zakonodavnih prijedloga i političkih inicijativa u području sigurnosti igračaka. Njezina podskupina za kemikalije u igračkama (podskupina „Kemikalije”) zadužena je za savjetovanje o kemijskim tvarima koje se mogu koristiti u igračkama.

(5)

Stručna skupina za sigurnost igračaka podsjetila je na svojem sastanku održanom 13. rujna 2019. (4) da je alergena tvar, bilo da je prisutna u kozmetičkim proizvodima ili u igračkama, uvijek alergena. To inherentno svojstvo te tvari ne ovisi o njezinoj primjeni te je stoga prisutno bez obzira na to upotrebljava li se alergena tvar u kozmetici ili u igračkama. Stručna skupina zaključila je da alergena tvar koja predstavlja rizik u kozmetičkim proizvodima može predstavljati i rizik u igračkama. Stoga je naglasila važnost toga da se pri donošenju propisa o alergenim mirisima u igračkama uzima u obzir mišljenja SCCS-a i odbora koji su mu prethodili o alergenim mirisima u kozmetičkim proizvodima.

(6)

Direktivom 2009/48/EZ Komisiji se omogućuje da zabrani ili zahtijeva označivanje alergenih mirisa u igračkama. Suprotno Uredbi (EZ) br. 1223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (5), kojom se reguliraju kozmetički proizvodi, njome se Komisiji ne omogućuje određivanje ograničenja za alergene mirise.

(7)

U svojem mišljenju od 26. i 27. lipnja 2012. SCCS je zaključio da kozmetički proizvodi koji sadržavaju atranol ili kloroatranol nisu sigurni. SCCS je stoga potvrdio mišljenje Znanstvenog odbora za proizvode široke potrošnje (SCCP) od 7. prosinca 2004. (6) da atranol i kloroatranol ne bi smjeli biti prisutni u proizvodima široke potrošnje. Podskupina za kemikalije stoga je na svojem sastanku održanom 3. svibnja 2018. (7) preporučila da se zabrani uporaba atranola i kloroatranola u igračkama tako da ih se doda u tablicu u prvom stavku točke 11. dijela III. Priloga II. Direktivi 2009/48/EZ.

(8)

U svojem je mišljenju iz prosinca 1999. (8) Znanstveni odbor za kozmetičke i neprehrambene proizvode široke potrošnje (SCCNFP), prethodnik SCCS-a, uvrstio metilheptinkarbonat među kemikalije za miris koje se rjeđe prijavljuju kao kontaktni alergeni. Na temelju tog mišljenja metilheptinkarbonat uvršten je među alergene mirise koji moraju biti navedeni na igrački, na pričvršćenoj etiketi, na ambalaži ili na priloženim uputama, u skladu s trećim stavkom točke 11. dijela III. Priloga II. Direktivi 2009/48/EZ. U svojem mišljenju od 25. rujna 2001. (9) SCCNFP je preporučio da razina metilheptinkarbonata u gotovim kozmetičkim proizvodima ne prelazi 0,01 %.

(9)

S obzirom na navedeno, a posebno s obzirom na mišljenje SCCS-a u kojem je zaključeno da kozmetički proizvodi koji sadržavaju atranol ili kloroatranol nisu sigurni, mišljenje SCCP-a da atranol i kloroatranol ne bi trebali biti prisutni u proizvodima široke potrošnje i mišljenje SCCNFP-a da razina metilheptinkarbonata u kozmetičkim proizvodima ne bi smjela prelaziti 0,01 %, Stručna skupina za sigurnost igračaka preporučila je na sastanku održanom 13. rujna 2019. da se zabrani uporaba atranola, kloroatranola i metilheptinkarbonata u igračkama.

(10)

S obzirom na mišljenje SCCS-a, SCCP-a i SCCNFP-a i preporuku Stručne skupine za sigurnost igračaka, uporaba atranola, kloroatranola i metilheptinkarbonata u igračkama trebala bi se zabraniti.

(11)

Direktivu 2009/48/EZ trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(12)

Mjere koje su za to predviđene u ovoj Direktivi u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog na temelju članka 47. stavka 1. Direktive 2009/48/EZ,

(1)

Povećao se broj reprodukcija novčanica eura povučenih iz optjecaja za koje postoji rizik da bi ih šira javnost mogla zamijeniti s izvornim euronovčanicama, unatoč činjenici da neke od tih reprodukcija imaju male ili teško vidljive naznake da su „kopije”, „nisu zakonsko sredstvo plaćanja” ili „da se trebaju koristiti samo za filmove ili rekvizite”, jer imaju optički izgled novčanica eura i oponašaju određene sigurnosne značajke novčanica. Ove reprodukcije se uglavnom nude i kupuju putem internetske trgovine ili internetskih stranica. Reprodukcije za koje postoji rizik da bi ih šira javnost mogla zamijeniti s izvornim euronovčanicama su nezakonite u skaldu s Odlukom ESB/2013/10 (1). Stoga je važno donijeti mjere za smanjenje i u konačnici, zaustavljanje njihovog daljnje širenja. Jasnija zabrana nezakonitih aktivnosti posebno povećava pravnu sigurnost. Istodobno je važno imati mogućnost izuzeća aktivnosti u vezi s određenim reprodukcijama, ako Eurosustav smatra da ih šira javnost ne može zamijeniti s izvornim euronovčanicama.

(2)

Stoga bi Odluku ESB/2013/10 trebalo na odgovarajući način izmijeniti,