(1)

Pariškim klimatskim sporazumom donesenim na temelju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, koji je Unija odobrila 5. listopada 2016. (2) („Pariški sporazum”), nastoji se snažnije odgovoriti na klimatske promjene, među ostalim usklađivanjem investicijskih tokova s nastojanjima usmjerenima na niske emisije stakleničkih plinova i razvoj otporan na klimatske promjene.

(2)

Komisija je 11. prosinca 2019. donijela Komunikaciju Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija pod naslovom „Europski zeleni plan” (3). Europski zeleni plan je nova strategija rasta čiji je cilj preobraziti Uniju u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem 2050. neće biti neto emisija stakleničkih plinova i u kojem gospodarski rast nije povezan s upotrebom resursa. Za njegovu je provedbu potrebno ulagateljima poslati jasne dugoročne signale kako bi se izbjegla neiskoristivost imovine i osiguralo održivo financiranje.

(3)

Uredbom (EU) 2016/1011 zahtijeva se da administratori referentnih vrijednosti u izjavi o referentnoj vrijednosti objasne kako se okolišni, socijalni i upravljački čimbenici uzimaju u obzir u svakoj pruženoj i objavljenoj referentnoj vrijednosti ili obitelji referentnih vrijednosti.

(4)

Različito formulirana objašnjenja otežala bi usporedivost među referentnim vrijednostima i dovela do nejasnoća u pogledu područja primjene i ciljeva okolišnih, socijalnih i upravljačkih čimbenika. Stoga je potrebno utvrditi sadržaj tog objašnjenja i utvrditi predložak koji će se upotrebljavati.

(5)

Kako bi se informacije za ulagatelje bolje prilagodile, pri utvrđivanju zahtjeva za objašnjenje načina na koji se okolišni, socijalni i upravljački čimbenici uzimaju u obzir u svakoj pruženoj i objavljenoj referentnoj vrijednosti ili obitelji referentnih vrijednosti trebala bi se uzeti u obzir vezana imovina na kojoj se referentne vrijednosti temelje. Ova se Uredba ne bi trebala primjenjivati na referentne vrijednosti koje nemaju vezanu imovinu koja utječe na klimatske promjene, kao što su referentne kamatne stope i referentne vrijednosti deviznog tečaja.

(6)

U objašnjenju o načinu na koji se uzimaju u obzir okolišni, socijalni i upravljački čimbenici trebalo bi prikazati odgovarajuću ocjenu relevantnih okolišnih, socijalnih i upravljačkih čimbenika za referentnu vrijednost kao agregiranu ponderiranu prosječnu vrijednost. Ta se ocjena ne bi trebala navoditi za svaku sastavnicu referentnih vrijednosti. Kada je to relevantno i primjereno, administratori referentnih vrijednosti trebali bi imati mogućnost pružiti dodatne informacije o okolišnim, socijalnim i upravljačkim čimbenicima.

(7)

Zbog njihovih značajki i ciljeva trebalo bi utvrditi posebne zahtjeve objave za referentne vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentne vrijednosti EU-a usklađene s Pariškim sporazumom te za značajne obvezničke i dioničke referentne vrijednosti.

(8)

Kako bi korisnici referentnih vrijednosti dobili točne i ažurne informacije, administratori referentnih vrijednosti trebali bi ažurirati pružene informacije u skladu s promjenama u izjavi o referentnoj vrijednosti te navesti razlog i datum ažuriranja informacija,

(1)

Pariškim klimatskim sporazumom donesenim na temelju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, koji je Unija odobrila 5. listopada 2016. (2) („Pariški sporazum”), nastoji se snažnije odgovoriti na klimatske promjene, među ostalim usklađivanjem investicijskih tokova s nastojanjima usmjerenima na niske emisije stakleničkih plinova i razvoj otporan na klimatske promjene.

(2)

Komisija je 11. prosinca 2019. donijela Komunikaciju Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija pod naslovom „Europski zeleni plan” (3). Europski zeleni plan je nova strategija rasta čiji je cilj preobraziti Uniju u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem 2050. neće biti neto emisija stakleničkih plinova i u kojem gospodarski rast nije povezan s upotrebom resursa. Za njegovu je provedbu potrebno ulagateljima poslati jasne dugoročne signale kako bi se izbjegla neiskoristivost imovine i osiguralo održivo financiranje.

(3)

Uredbom (EU) 2016/1011 zahtijeva se da administratori referentnih vrijednosti za svaku pruženu i objavljenu referentnu vrijednost objasne kako se u ključnim elementima metodologije referentnih vrijednosti uzimaju u obzir okolišni, socijalni i upravljački čimbenici.

(4)

Kada bi se za svaku referentnu vrijednost ili obitelj referentnih vrijednosti različito formulirala objašnjenja o tome kako se u ključnim elementima metodologije referentnih vrijednosti uzimaju u obzir okolišni, socijalni i upravljački čimbenici, otežala bi se usporedivost među referentnim vrijednostima i nastale bi nejasnoće u pogledu područja primjene i ciljeva okolišnih, socijalnih i upravljačkih čimbenika. Stoga je potrebno utvrditi minimalni sadržaj takvih objašnjenja i predložak koji će se koristiti.

(5)

Kako bi se informacije za ulagatelje bolje prilagodile, pri utvrđivanju zahtjeva za objašnjenje načina na koji se okolišni, socijalni i upravljački čimbenici uzimaju u obzir u ključnim elementima metodologije u svakoj pruženoj i objavljenoj referentnoj vrijednosti ili obitelji referentnih vrijednosti trebala bi se uzeti u obzir vezana imovina na kojoj se referentne vrijednosti temelje. Ova se Uredba ne bi trebala primjenjivati na referentne vrijednosti koje nemaju vezanu imovinu koja utječe na klimatske promjene, kao što su referentne kamatne stope i referentne vrijednosti deviznog tečaja. U skladu s člankom 19. Uredbe (EU) 2016/1011 ova se Uredba ne bi trebala primjenjivati na robne referentne vrijednosti.

(6)

Objašnjenje o načinu na koji se okolišni, socijalni i upravljački čimbenici uzimaju u obzir u ključnim elementima metodologije referentnih vrijednosti trebalo bi pružiti na temelju agregirane ponderirane prosječne vrijednosti i ne bi ga trebalo navoditi za svaku sastavnicu referentnih vrijednosti. Kada je to relevantno i primjereno, administratori referentnih vrijednosti trebali bi imati mogućnost pružiti dodatne informacije o okolišnim, socijalnim i upravljačkim čimbenicima.

(7)

Kako bi korisnici referentnih vrijednosti dobili točne i ažurne informacije, administratori referentnih vrijednosti trebali bi ažurirati informacije pružene u predlošku u skladu s promjenama metodologije te navesti razlog i datum ažuriranja informacija.

(8)

Kako bi se ulagateljima omogućila maksimalna transparentnost, administratori referentnih vrijednosti trebali bi jasno navesti ostvaruju li okolišne, socijalne i upravljačke ciljeve,

(1)

Pariškim klimatskim sporazumom donesenim na temelju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, koji je Unija odobrila 5. listopada 2016. (2) („Pariški sporazum”), nastoji se snažnije odgovoriti na klimatske promjene, među ostalim usklađivanjem investicijskih tokova s nastojanjima usmjerenima na niske emisije stakleničkih plinova i razvoj otporan na klimatske promjene.

(2)

Komisija je 11. prosinca 2019. donijela Komunikaciju Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija pod naslovom „Europski zeleni plan” (3). Europski zeleni plan je nova strategija rasta čiji je cilj preobraziti Uniju u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem 2050. neće biti neto emisija stakleničkih plinova i u kojem gospodarski rast nije povezan s upotrebom resursa. Za njegovu je provedbu potrebno ulagateljima poslati jasne dugoročne signale kako bi se izbjegla neiskoristivost imovine i osiguralo održivo financiranje.

(3)

Uredbom (EU) 2016/1011 utvrđuju se referentne vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentne vrijednosti EU-a usklađene s Pariškim sporazumom. Metodologija tih referentnih vrijednosti temelji se na obvezama utvrđenima u Pariškom sporazumu. Potrebno je utvrditi minimalne standarde koji se primjenjuju na obje vrste referentnih vrijednosti. Referentnim vrijednostima EU-a za klimatsku tranziciju i referentnim vrijednostima EU-a usklađenima s Pariškim sporazumom nastoje se ostvariti slični ciljevi, ali im se razine ambicije razlikuju. Stoga bi većina minimalnih standarda trebala biti zajednička objema vrstama referentnih vrijednosti, ali bi se pragovi trebali razlikovati ovisno o vrsti referentne vrijednosti.

(4)

Trenutačno nema dovoljno podataka za procjenu ugljičnog otiska koji je rezultat odluka koje su donijele državni subjekti. Stoga izdanja tih subjekata ne bi trebala biti prihvatljiva sastavnica referentnih vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentnih vrijednosti EU-a usklađenih s Pariškim sporazumom.

(5)

S obzirom na to da se metodologija referentnih vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentnih vrijednosti EU-a usklađenih s Pariškim sporazumom temelji na obvezama utvrđenima u Pariškom sporazumu, potrebno je upotrijebiti scenarij od 1,5 °C, bez prekoračenja ili s ograničenim prekoračenjem, naveden u Posebnom izvješću o globalnom zatopljenju od 1,5 °C Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) (4) („scenarij IPCC-a”). Taj je scenarij IPCC-a u skladu s ciljem Komisije da do 2050. postigne nultu neto stopu emisija stakleničkih plinova utvrđenu u europskom zelenom planu. Kako bi bila u skladu sa scenarijem IPCC-a, ulaganja bi se trebala preusmjeriti s aktivnosti koje ovise o fosilnim gorivima na zelene ili obnovljive aktivnosti, a učinak tih ulaganja na klimu trebao bi se poboljšavati iz godine u godinu.

(6)

Sektori navedeni u odjeljcima od A do H i odjeljku L Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (5), uključujući sektore nafte, plina, rudarstva i prometa, sektori su koji u velikoj mjeri utječu na klimatske promjene. Kako bi se osiguralo da referentne vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentne vrijednosti EU-a usklađene s Pariškim sporazumom pružaju realnu sliku realnog gospodarstva, uključujući sektore koji bi trebali aktivno smanjivati emisije stakleničkih plinova kako bi se mogli postići ciljevi Pariškog sporazuma, izloženost tih referentnih vrijednosti tim sektorima ne bi smjela biti manja od izloženosti njihova vezanog opsega ulaganja. Taj bi se zahtjev, međutim, trebao primjenjivati samo na referentne vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentne vrijednosti EU-a usklađene s Pariškim sporazumom koje su dioničke referentne vrijednosti, kako bi se osiguralo da ulagatelji u vlasničke instrumente koji podupiru ciljeve Pariškog sporazuma zadrže, angažiranjem i glasovanjem, svoj utjecaj na prelazak poduzeća na održivije aktivnosti.

(7)

Izračun emisija stakleničkih plinova trebao bi biti usporediv i dosljedan. Stoga je potrebno utvrditi pravila o tome koliko često se ti izračuni trebaju ažurirati, a prema potrebi i o valuti koja će se koristiti.

(8)

Dekarbonizacija koja se temelji samo na emisijama stakleničkih plinova iz opsega 1 i 2 mogla bi dovesti do rezultata suprotnih od očekivanih. Stoga bi trebalo pojasniti da se za minimalne standarde za referentne vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentne vrijednosti EU-a usklađene s Pariškim sporazumom ne trebaju uzeti u obzir samo izravne emisije poduzeća već i emisije ocijenjene na temelju životnog ciklusa, a time i emisije stakleničkih plinova iz opsega 3. Međutim, zbog nedovoljne kvalitete trenutačno dostupnih podataka o emisijama stakleničkih plinova iz opsega 3, potrebno je utvrditi odgovarajući vremenski okvir za postupno uvođenje i omogućiti upotrebu rezervi fosilnih goriva tijekom ograničenog razdoblja. Taj vremenski okvir za postupno uvođenje trebao bi se temeljiti na popisu ekonomskih djelatnosti utvrđenom u Uredbi (EZ) br. 1893/2006.

(9)

Administratori referentnih vrijednosti trebali bi imati mogućnost ponderirati poduzeća na temelju ciljeva dekarbonizacije koje su ta poduzeća utvrdila. Stoga bi trebalo utvrditi posebna pravila koja se odnose na ciljeve dekarbonizacije o kojima izvješćuju pojedinačna poduzeća.

(10)

Referentne vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentne vrijednosti EU-a usklađene s Pariškim sporazumom trebale bi pokazivati sposobnost smanjenja emisija ugljika iz godine u godinu. Tu minimalnu putanju dekarbonizacije trebalo bi izračunati koristeći scenarij IPCC-a. Nadalje, kako bi se spriječio zeleni marketing, trebalo bi utvrditi uvjete za odstupanje od putanje dekarbonizacije i za pravo na to da se referentna vrijednost i dalje označuje kao referentna vrijednost EU-a za klimatsku tranziciju ili kao referentna vrijednost EU-a usklađena s Pariškim sporazumom.

(11)

Glavni parametar za izračun putanje dekarbonizacije trebao bi biti intenzitet stakleničkih plinova jer taj parametar osigurava usporedivost među sektorima i sektorski je nepristran. Za izračun intenziteta stakleničkih plinova potrebna je tržišna kapitalizacija predmetnog poduzeća. Međutim, ako se referentne vrijednosti primjenjuju na korporativne instrumente s fiksnim prinosom, tržišna kapitalizacija možda neće biti dostupna za poduzeća čiji vlasnički vrijednosni papiri nisu uvršteni na burzi. Stoga bi trebalo utvrditi da bi u slučaju kada se na korporativne instrumente s fiksnim prinosom primjenjuju referentne vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentne vrijednosti EU-a usklađene s Pariškim sporazumom, administratorima referentnih vrijednosti trebalo dopustiti da upotrijebe emisije stakleničkih plinova izračunane na apsolutnoj osnovi, a ne na temelju intenziteta stakleničkih plinova.

(12)

Da bi se osigurala usporedivost i dosljednost podataka o emisijama stakleničkih plinova, trebalo bi utvrditi pravila o načinu izračuna promjena u pogledu intenziteta stakleničkih plinova ili apsolutnih emisija stakleničkih plinova.

(13)

Za postizanje ciljeva Pariškog sporazuma potrebno je da i referentne vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentne vrijednosti EU-a usklađene s Pariškim sporazumom pokazuju osnovno postotno smanjenje izloženosti prema imovini s visokim emisijama stakleničkih plinova u usporedbi s njihovim glavnim referentnim vrijednostima ili vezanim opsezima ulaganjima. Međutim, to bi smanjenje postotka trebalo biti znatnije za referentne vrijednosti EU-a usklađene s Pariškim sporazumom, koje su same po sebi ambicioznije od referentnih vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju.

(14)

Referentne vrijednosti EU-a usklađene s Pariškim sporazumom ne bi smjele pridonijeti promicanju ulaganja u financijske instrumente koje su izdala poduzeća koja krše globalne standarde, kao što su načela Globalnog sporazuma Ujedinjenih naroda (UNGC). Stoga je potrebno utvrditi posebne kriterije isključenja koji se temelje na klimatskim ili drugim okolišnim, socijalnim i upravljačkim aspektima. Referentne vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju trebale bi biti u skladu s tim kriterijima isključenja do 31. prosinca 2022., u skladu s vremenskim okvirom utvrđenim u Uredbi (EU) 2016/1011.

(15)

Da bi se poduprlo smanjenje upotrebe izvora energije koji su štetni za okoliš i pravilan prelazak na one obnovljive, primjereno je i da poduzeća koja ostvaruju prihod od ugljena, nafte ili plina koji je veći od zadanog postotka budu isključena iz referentnih vrijednosti EU-a usklađenih s Pariškim sporazumom. Pri utvrđivanju tih posebnih isključenja trebale bi se uzeti u obzir očekivane promjene udjela tih izvora energije u globalnoj opskrbi primarnom energijom od 2020. do 2050. u skladu sa scenarijem IPCC-a. Konkretno, prema tablici 2.6. Posebnog izvješća IPCC-a o globalnom zatopljenju od 1,5 °C, očekuje se da će od 2020. do 2050. upotreba ugljena pasti od 57 % do 99 %, a upotreba nafte od 9 % do 93 %, dok se očekuje da će potrošnja plina porasti za 85 % ili pasti za 88 %. Plin se može koristiti tijekom prelaska na niskougljično gospodarstvo, posebice kao zamjena za ugljen, što objašnjava njegov širi očekivani raspon kretanja, iako je očekivana srednja vrijednost smanjenja njegove upotrebe 40 %. Zbog istog je razloga potrebno isključiti poduzeća koja ostvaruju prihod od djelatnosti proizvodnje električne energije koji je viši od zadanog postotka.

(16)

Da bi se osigurala transparentnost u pogledu metodologije koja se upotrebljava za referentne vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentne vrijednosti EU-a usklađene s Pariškim sporazumom, primjereno je utvrditi pravila o potrebnim objavama koje se odnose na putanju dekarbonizacije i izvore podataka za obje kategorije referentnih vrijednosti. Zbog istog je razloga primjereno utvrditi zahtjeve za objavu za administratore referentnih vrijednosti koji koriste procjene za podatke o emisijama stakleničkih plinova, bez obzira na to pružaju li ih vanjski pružatelji podataka.

(17)

Kako bi se poduprlo usklađivanje metodologije referentnih vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentnih vrijednosti EU-a usklađenih s Pariškim sporazumom, primjereno je utvrditi pravila o kvaliteti i točnosti izvora podataka,

(1)

U Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 utvrđen je popis prehrambenih aditiva odobrenih u Uniji za uporabu u hrani te uvjeti njihove uporabe.

(2)

Taj se popis može ažurirati u skladu sa zajedničkim postupkom iz članka 3. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1331/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (2) na inicijativu Komisije ili nakon podnošenja zahtjeva.

(3)

U skladu s Prilogom II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008, kako je izmijenjena Uredbom Komisije (EU) br. 232/2012 (3), Sunset Yellow FCF/Orange Yellow S (E 110) i Ponceau 4R, Cochineal Red A (E 124) trenutačno su odobreni kao prehrambeni aditivi u kategoriji hrane 09.2. „Prerađena riba i proizvodi ribarstva, uključujući mekušce i rakove” na najvišoj razini od 200 mg/kg, za uporabu samo u nadomjescima za lososa od ribljih vrsta Theragra chalcogramma i Pollachius virens. Agencija je 15. srpnja 2014. i 23. rujna 2009. izdala mišljenja kojima se utvrđuje prihvatljivi dnevni unos (PDU) za Sunset Yellow FCF/Orange Yellow S (E 110) (4) od 4 mg/kg tjelesne težine/dan i PDU za Ponceau 4R, Cochineal Red A (E 124) (5) od 0,7 mg/kg tjelesne težine/dan. Agencija je u svojim mišljenjima od 15. srpnja 2014. i 21. travnja 2015. (6) zaključila da nijedna procjena izloženosti za te dodatke ne premašuje PDU ni za koju skupinu stanovništva.

(4)

Zahtjev za izmjenu uvjeta uporabe Sunset Yellow FCF/Orange Yellow S (E 110) i Ponceau 4R, Cochineal Red A (E 124) sadržanih u kategoriji hrane 09.2. „Prerađena riba i proizvodi ribarstva, uključujući mekušce i rakove” podnesen je 4. veljače 2019. kako bi se odobrila uporaba tih tvari u nadomjescima za lososa od riblje vrste Clupea harengus. Tim zahtjevom traži se trenutačna najveća dopuštena količina od 200 mg/kg, ali se objašnjava da je stvarna količina u uporabi znatno niža i da za obje tvari iznosi jednu do dvije desetine najveće dopuštene količine. Zahtjev je stavljen na raspolaganje državama članicama u skladu s člankom 4. Uredbe (EZ) br. 1331/2008.

(5)

Sunset Yellow FCF/Orange Yellow S (E 110) i Ponceau 4R, Cochineal Red A (E 124), kada se upotrebljavaju kao bojilo, daju željenu stabilnu nijansu, poboljšavaju organoleptička svojstva i čine nadomjeske za lososa od riblje vrste Clupea harengus vizualno privlačnijima.

(6)

U skladu s člankom 3. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1331/2008 Komisija je dužna zatražiti mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane (dalje u tekstu „Agencija”) da bi ažurirala popis prehrambenih aditiva Unije iz Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 ako postoji mogućnost da se takvim ažuriranjem utječe na zdravlje ljudi.

(7)

Sunset Yellow FCF/Orange Yellow S (E 110) i Ponceau 4R, Cochineal Red A (E 124) odobreni su za uporabu u raznoj hrani. Najnovije procjene izloženosti koje je provela Agencija, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 3., potvrdile su da je ukupna izloženost bitno ispod njihova PDU-a čak i u slučaju najopreznije propisane najveće dopuštene količine. U te procjene izloženosti bile su uključene odobrene uporabe u nadomjescima za lososa od ribljih vrsta Theragra chalcogramma i Pollachius virens. Budući da su nadomjesci za lososa od riblje vrste Clupea harengus predviđeni kao alternativa nadomjescima za lososa od ribljih vrsta Theragra chalcogramma i Pollachius virens, kod potrošača se ne bi trebala bitno promijeniti konzumacija nadomjestaka za lososa. Nadalje, količina bojila Sunset Yellow FCF/Orange Yellow S (E 110) i Ponceau 4R, Cochineal Red A (E 124) potrebna za postizanje željenog učinka u nadomjescima za lososa od riblje vrste Clupea harengus znatno je manja od najveće dopuštene količine. Zato se ne očekuje da će predložena uporaba uvelike utjecati na ukupnu izloženost potrošača tim prehrambenim aditivima, koji bi stoga trebali ostati ispod PDU-a.

(8)

Unosi za skupinu II., skupinu III. i likopen (E 160d) u kategoriji hrane 09.2. „Prerađena riba i proizvodi ribarstva, uključujući mekušce i rakove” trenutačno se odnose samo na „nadomjeske za lososa”. Kako bi se osigurala jasnoća i pravna sigurnost tog izraza, tekst tih unosa trebalo bi izmijeniti tako da se navede da se odobrena uporaba odnosi na „nadomjeske za lososa” od ribljih vrsta Theragra chalcogramma, Pollachius virens ili Clupea harengus.

(9)

Stoga je primjereno izmijeniti kategoriju hrane 09.2. „Prerađena riba i proizvodi ribarstva, uključujući mekušce i rakove” u dijelu E Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 kako bi se odobrila uporaba bojila Sunset Yellow FCF/Orange Yellow S (E 110) i Ponceau 4R, Cochineal Red A (E 124) u nadomjescima za lososa od riblje vrste Clupea harengus te u unosima za skupinu II., skupinu III. i likopen (E 160d) navesti riblje vrste iz kojih se mogu proizvoditi „nadomjesci za lososa”.

(10)

Prilog II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(11)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

(1)

Uredbom (EU) 2015/2283 predviđeno je da se samo nova hrana koja je odobrena i uvrštena na popis Unije smije stavljati na tržište u Uniji.

(2)

U skladu s člankom 8. Uredbe (EU) 2015/2283 donesena je Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/2470 (2), kojom je utvrđen Unijin popis odobrene nove hrane.

(3)

Društvo Kemin Foods L.C. („podnositelj zahtjeva”) Komisiji je 20. prosinca 2018. podnijelo zahtjev u skladu s člankom 10. stavkom 1. Uredbe (EU) 2015/2283 za stavljanje osušene alge Euglena gracilis (cijele stanice) na tržište Unije kao nove hrane. U zahtjevu je zatraženo da se osušena alga Euglena gracilis (cijele stanice) upotrebljava kao nova hrana u sljedećim kategorijama hrane za opću populaciju: pločice za doručak, granola pločice i proteinske pločice; jogurt; pića s jogurtom; voćni sokovi, smoothieji i nektari, sokovi od povrća; pića s voćnom aromom; napitci kojima se zamjenjuju obroci. Podnositelj zahtjeva zatražio je i da se osušena alga Euglena gracilis (cijele stanice) upotrebljava u dodacima prehrani u smislu Direktive 2002/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3), osim dodataka prehrani za dojenčad, te u zamjeni za cjelodnevnu prehranu pri redukcijskoj dijeti u smislu Uredbe (EU) br. 609/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4), osim zamjene za cjelodnevnu prehranu pri redukcijskoj dijeti za dojenčad.

(4)

Osim toga, podnositelj zahtjeva Komisiji je podnio zahtjev za zaštitu vlasnički zaštićenih podataka za više studija koje je dostavio u potporu zahtjevu, i to za studije in vitro fermentacije (5), bakterijski test povratnih mutacija (6), in vivo mikronukleus test (7), studiju akutne toksičnosti kod štakora (8), 14-dnevnu studiju prehrambene toksičnosti/ukusnosti kod štakora (9) i 90-dnevnu studiju prehrambene toksičnosti kod štakora (10).

(5)

U skladu s člankom 10. stavkom 3. Uredbe (EU) 2015/2283 Komisija je 13. svibnja 2019. od Europske agencije za sigurnost hrane („Agencija”) zatražila da dostavi znanstveno mišljenje utemeljeno na provedenoj ocjeni osušene alge Euglena gracilis kao nove hrane.

(6)

Agencija je 25. ožujka 2020. donijela znanstveno mišljenje pod nazivom Safety of dried whole cell Euglena gracilis as a novel food pursuant to Regulation (EU) 2015/2283 (Sigurnost osušene alge Euglena gracilis (cijele ćelije) kao nove hrane u skladu s Uredbom (EU) 2015/2283) (11). To je mišljenje u skladu sa zahtjevima članka 11. Uredbe (EU) 2015/2283.

(7)

Agencija je u mišljenju zaključila da je osušena alga Euglena gracilis sigurna u predloženim upotrebama i količinama upotrebe. Stoga se u mišljenju Agencije iznosi dovoljno informacija na temelju kojih se može utvrditi da je osušena alga Euglena gracilis u predviđenim uvjetima upotrebe u skladu s člankom 12. stavkom 1. Uredbe (EU) 2015/2283.

(8)

U skladu s Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2017/1798 (12) zamjena za cjelodnevnu prehranu pri redukcijskoj dijeti hrana je namijenjena zdravim odraslim osobama koje su pretile ili imaju prekomjernu tjelesnu težinu i namjeravaju smanjiti tjelesnu težinu. Stoga se osušena alga Euglena gracilis može odobriti za upotrebu u zamjeni za cjelodnevnu prehranu pri redukcijskoj dijeti samo za odrasle osobe, ali ne i za dojenčad, djecu i adolescente.

(9)

Agencija je u svojem mišljenju navela da smatra da podaci iz 90-dnevne studije prehrambene toksičnosti kod štakora služe kao osnova za utvrđivanje sigurnosti nove hrane. Stoga se smatra da se zaključci o sigurnosti osušene alge Euglena gracilis nisu mogli donijeti bez podataka iz neobjavljenog izvješća o toj studiji.

(10)

Komisija je od podnositelja zahtjeva zatražila da dodatno pojasni dano obrazloženje u pogledu njegova zahtjeva za zaštitu vlasnički zaštićenih podataka iz 90-dnevne studije prehrambene toksičnosti kod štakora i da pojasni zahtjev za isključivo pravo upućivanja na tu studiju, kako je navedeno u članku 26. stavku 2. točki (b) Uredbe (EU) 2015/2283.

(11)

Podnositelj zahtjeva izjavio je da je u trenutku podnošenja zahtjeva on bio nositelj vlasničkog prava i isključivog prava upućivanja na tu studiju u skladu s nacionalnim pravom te da stoga treće osobe ne mogu zakonito pristupiti toj studiji, koristiti se njome ili upućivati na podatke iz nje.

(12)

Komisija je ocijenila sve informacije koje je dostavio podnositelj zahtjeva te zaključila da je podnositelj zahtjeva dostatno potkrijepio ispunjenje zahtjeva utvrđenih u članku 26. stavku 2. Uredbe (EU) 2015/2283. Stoga Agencija 90-dnevnu studiju prehrambene toksičnosti kod štakora iz dokumentacije podnositelja zahtjev ne bi smjela upotrebljavati u korist budućih podnositelja zahtjeva tijekom razdoblja od pet godina od datuma stupanja na snagu ove Uredbe. U skladu s time, stavljanje osušene alge Euglena gracilis na tržište Unije trebalo bi tijekom tog razdoblja ograničiti na podnositelja zahtjeva.

(13)

Međutim, ograničavanje odobrenja osušene alge Euglena gracilis i upućivanja na studiju iz dokumentacije podnositelja zahtjeva isključivo za potrebe podnositelja zahtjeva ne sprečava druge podnositelje zahtjeva da zatraže odobrenje za stavljanje na tržište iste nove hrane, pod uvjetom da se njihov zahtjev temelji na zakonito pribavljenim informacijama kojima se podupire to odobrenje u skladu s Uredbom (EU) 2015/2283.

(14)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

(1)

Uredbom (EU) 2015/2283 predviđeno je da se samo nova hrana koja je odobrena i uvrštena na popis Unije smije stavljati na tržište u Uniji.

(2)

U skladu s člankom 8. Uredbe (EU) 2015/2283 donesena je Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/2470 (2), kojom je utvrđen Unijin popis odobrene nove hrane.

(3)

Komisija na temelju članka 12. Uredbe (EU) 2015/2283 podnosi nacrt provedbenog akta kojim se odobrava stavljanje nove hrane na tržište Unije i ažurira popis Unije.

(4)

Društvo NuLiv Science („podnositelj zahtjeva”) Komisiji je 7. lipnja 2018. podnijelo zahtjev u skladu s člankom 10. stavkom 1. Uredbe (EU) 2015/2283 za stavljanje ekstrakta biljaka Panax notoginseng i Astragalus membranaceus na tržište Unije kao nove hrane. Podnositelj zahtjeva zatražio je da se ekstrakt biljaka Panax notoginseng i Astragalus membranaceus upotrebljava kao nova hrana u dodacima prehrani u smislu Direktive 2002/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3) za opću odraslu populaciju, osim dodataka prehrani za trudnice. Osim toga, podnositelj zahtjeva Komisiji je podnio zahtjev za zaštitu vlasnički zaštićenih podataka dostavljenih u zahtjevu.

(5)

U skladu s člankom 10. stavkom 3. Uredbe (EU) 2015/2283 Komisija je 22. listopada 2018. od Europske agencije za sigurnost hrane („Agencija”) zatražila da dostavi znanstveno mišljenje utemeljeno na provedenoj ocjeni ekstrakta biljaka Panax notoginseng i Astragalus membranaceus kao nove hrane.

(6)

Agencija je 24. ožujka 2020. donijela znanstveno mišljenje pod nazivom Safety of a botanical extract derived from Panax notoginseng and Astragalus membranaceus (AstraGinTM) as a novel food pursuant to Regulation (EU) 2015/2283 (Sigurnost biljnog ekstrakta dobivenog od biljaka Panax notoginseng i Astragalus membranaceus (AstraGinTM) kao nove hrane u skladu s Uredbom (EU) 2015/2283) (4). To je mišljenje u skladu sa zahtjevima članka 11. Uredbe (EU) 2015/2283.

(7)

Agencija je u mišljenju zaključila da je ekstrakt biljaka Panax notoginseng i Astragalus membranaceus siguran pri unosu od 0,5 mg/kg tjelesne težine na dan, odnosno najviše 35 mg/kg na dan za ciljnu populaciju, a to su odrasle osobe osim trudnica.

(8)

U mišljenju Agencije iznosi se dovoljno informacija na temelju kojih se može utvrditi da je ekstrakt biljaka Panax notoginseng i Astragalus membranaceus u ocijenjenim uvjetima upotrebe u skladu s člankom 12. stavkom 1. Uredbe (EU) 2015/2283.

(9)

Agencija je u svojem mišljenju navela da smatra da toksikološki podaci iz 28-dnevne studije toksičnosti proizvoda AstraGinTM kod štakora s ponovljenim dozama i oralnim sondama (5), bakterijskog testa povratnih mutacija (Amesov test) za proizvod AstraGinTM (6), 90-dnevne studije toksičnosti proizvoda Astragin® kod štakora soja Wistar s ponovljenim dozama (7), in vitro mikronukleus testa na stanicama CHO-K1 ekstrakta biljke Panax notoginseng, koji je zaštićen vlasničkim pravima (8), te in vitro mikronukleus testa na stanicama CHO-K1 ekstrakta biljke Astragalus membranaceus (9) služe kao osnova za utvrđivanje sigurnosti nove hrane. Stoga se smatra da se zaključci o sigurnosti ekstrakta biljaka Panax notoginseng i Astragalus membranaceus nisu mogli donijeti bez podataka iz neobjavljenih izvješća o tim studijama.

(10)

Nakon primitka mišljenja Agencije Komisija je od podnositelja zahtjeva zatražila da dodatno pojasni dano obrazloženje u pogledu njegova zahtjeva za zaštitu vlasnički zaštićenih podataka iz 28-dnevne studije toksičnosti proizvoda AstraGinTM kod štakora s ponovljenim dozama i oralnim sondama, bakterijskog testa povratnih mutacija (Amesov test) za proizvod AstraGinTM, 90-dnevne studije toksičnosti proizvoda Astragin® kod štakora soja Wistar s ponovljenim dozama, in vitro mikronukleus testa na stanicama CHO-K1 ekstrakta biljke Panax notoginseng, koji je zaštićen vlasničkim pravima, te in vitro mikronukleus testa na stanicama CHO-K1 ekstrakta biljke Astragalus membranaceus, i da pojasni zahtjev za isključivo pravo upućivanja na te podatke, kako je navedeno u članku 26. stavku 2. točki (b) Uredbe (EU) 2015/2283.

(11)

Podnositelj zahtjeva izjavio je da je u trenutku podnošenja zahtjeva on bio nositelj vlasničkog prava i isključivog prava upućivanja na te studije te da stoga treće osobe ne mogu zakonito pristupiti tim studijama, koristiti se njima ili upućivati na podatke iz njih.

(12)

Komisija je ocijenila sve informacije koje je dostavio podnositelj zahtjeva te zaključila da je podnositelj zahtjeva dostatno potkrijepio ispunjenje zahtjeva utvrđenih u članku 26. stavku 2. Uredbe (EU) 2015/2283. Stoga Agencija toksikološke podatke iz studijâ iz dokumentacije podnositelja zahtjeva, na temelju kojih je utvrdila da je nova hrana sigurna i donijela zaključke o sigurnosti ekstrakta biljaka Panax notoginseng i Astragalus membranaceus te bez kojih ne bi mogla ocijeniti novu hranu, ne bi smjela upotrebljavati u korist budućih podnositelja zahtjeva tijekom razdoblja od pet godina od datuma stupanja na snagu ove Uredbe. U skladu s time, stavljanje ekstrakta biljaka Panax notoginseng i Astragalus membranaceus na tržište Unije trebalo bi tijekom tog razdoblja ograničiti na podnositelja zahtjeva.

(13)

Međutim, ograničavanje odobrenja ekstrakta biljaka Panax notoginseng i Astragalus membranaceus i upućivanja na studije iz dokumentacije podnositelja zahtjeva isključivo za potrebe podnositelja zahtjeva ne sprečava druge podnositelje zahtjeva da zatraže odobrenje za stavljanje na tržište iste nove hrane, pod uvjetom da se njihov zahtjev temelji na zakonito pribavljenim informacijama kojima se podupire to odobrenje u skladu s Uredbom (EU) 2015/2283.

(14)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

(1)

Uredbom (EU) 2015/2283 predviđeno je da se samo nova hrana koja je odobrena i uvrštena na popis Unije smije stavljati na tržište u Uniji.

(2)

U skladu s člankom 8. Uredbe (EU) 2015/2283 donesena je Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/2470 (2), kojom je utvrđen Unijin popis odobrene nove hrane.

(3)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/760 (3), u skladu s Uredbom (EU) 2015/2283, odobreno je stavljanje na tržište biomase kvasca Yarrowia lipolytica kao nove hrane za upotrebu u dodacima prehrani u smislu Direktive 2002/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4), osim dodataka prehrani za dojenčad i malu djecu.

(4)

Društvo Skotan S.A. („podnositelj zahtjeva”) Komisiji je 22. kolovoza 2018. podnijelo zahtjev u skladu s člankom 10. stavkom 1. Uredbe (EU) 2015/2283 za stavljanje biomase kvasca Yarrowia lipolytica obogaćene kromom na tržište Unije kao nove hrane. Podnositelj zahtjeva zatražio je da se biomasa kvasca Yarrowia lipolytica obogaćena kromom upotrebljava kao nova hrana u dodacima prehrani, osim dodataka prehrani za dojenčad i malu djecu. Podnositelj zahtjeva predložio je najveće dopuštene količine upotrebe od 2 g dnevno za djecu u dobi od 3 do 9 godina i 4 g dnevno za adolescente i odrasle osobe.

(5)

U skladu s člankom 10. stavkom 3. Uredbe (EU) 2015/2283 Komisija je 18. veljače 2019. od Europske agencije za sigurnost hrane („Agencija”) zatražila da dostavi znanstveno mišljenje utemeljeno na provedenoj ocjeni biomase kvasca (Yarrowia lipolytica) koja sadržava krom kao nove hrane.

(6)

Agencija je 23. siječnja 2020. donijela znanstveno mišljenje pod nazivom Safety of chromium-enriched biomass of Yarrowia lipolytica as a novel food pursuant to Regulation (EU) 2015/2283 (Sigurnost biomase kvasca Yarrowia lipolytica obogaćene kromom kao nove hrane u skladu s Uredbom (EU) 2015/2283) (5). To je mišljenje u skladu sa zahtjevima članka 11. Uredbe (EU) 2015/2283.

(7)

Agencija je u svojem mišljenju zaključila da je biomasa kvasca (Yarrowia lipolytica) koja sadržava krom sigurna u predloženim upotrebama i količinama upotrebe ako se upotrebljava u dodacima prehrani za opću populaciju stariju od 3 godine.

(8)

U mišljenju Agencije iznosi se dovoljno informacija na temelju kojih se može utvrditi da je biomasa kvasca (Yarrowia lipolytica) koja sadržava krom u predloženim uvjetima upotrebe u skladu s člankom 12. stavkom 1. Uredbe (EU) 2015/2283.

(9)

Uredbu (EU) 2017/2470 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(10)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

(1)

Uredbom (EZ) br. 1331/2008 utvrđuju se postupci za ažuriranje popisa tvari čije je stavljanje na tržište odobreno u Uniji u skladu s Uredbom (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (2), Uredbom (EZ) br. 1332/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (3) i Uredbom (EZ) br. 1334/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (4) (dalje u tekstu „sektorski propisi o hrani”).

(2)

Uredbom Komisije (EU) br. 234/2011 (5) utvrđene su odredbe u pogledu sadržaja, pripreme i podnošenja zahtjeva za ažuriranje popisa Unije u skladu sa svakim sektorskim propisom o hrani. Tom uredbom utvrđeni su detaljni postupci provjere valjanosti zahtjeva te vrste informacija koje trebaju biti sadržane u mišljenju Europske agencije za sigurnost hrane (dalje u tekstu „Agencija”).

(3)

Uredbom (EU) 2019/1381 Europskog parlamenta i Vijeća (6) izmijenjene su Uredba (EZ) br. 178/2002 (7) i Uredba (EZ) br. 1331/2008. Te izmjene imale su za cilj povećanje transparentnosti i održivosti EU-ove procjene rizika u svim područjima prehrambenog lanca gdje Agencija pruža znanstvenu procjenu rizika, među ostalim u području prehrambenih aditiva, prehrambenih enzima i prehrambenih aroma.

(4)

Kad je riječ o stavljanju na tržište prehrambenih aditiva, prehrambenih enzima i prehrambenih aroma te sastojaka hrane s osobinama aroma za upotrebu u i na hrani, izmjenama Uredbe (EZ) br. 178/2002 uvedene su nove odredbe u pogledu, među ostalim, sljedećeg: općenitog savjetovanja koje osoblje Agencije daje na zahtjev potencijalnog podnositelja prije podnošenja zahtjeva, obveze obavješćivanja o studijama koje su naručili ili proveli poslovni subjekti da bi potkrijepili zahtjev i posljedica neispunjenja te obveze. Njome su uvedene i odredbe o obvezi Agencije da u ranoj fazi postupka procjene rizika objavi sve znanstvene podatke, studije i druge informacije priložene zahtjevima, osim povjerljivih informacija, i potom provede savjetovanje s trećim stranama. Izmjenama su utvrđeni i posebni postupovni zahtjevi u pogledu podnošenja zahtjeva za čuvanje povjerljivosti podataka i procjene istih koju provodi Agencija, a u vezi s informacijama koje je dostavio podnositelj zahtjeva, ako Komisija zatraži mišljenje Agencije.

(5)

Uredbom (EU) 2019/1381 izmijenjena je i Uredba (EZ) br. 1331/2008 kako bi se uključile odredbe kojima se osigurava usklađenost s izmjenama Uredbe (EZ) br. 178/2002 i uzimaju u obzir specifičnosti u pogledu povjerljivih informacija.

(6)

S obzirom na područje primjene tih izmjena, Uredbu (EU) br. 234/2011 trebalo bi izmijeniti kako bi se uzele u obzir promjene u pogledu sadržaja, pripreme i podnošenja zahtjeva za ažuriranje popisa Unije u skladu sa svakim sektorskim propisom o hrani, postupaka za provjeru valjanosti zahtjeva i informacija koje treba uključiti u mišljenja Agencije. Konkretno, Uredbom (EU) br. 234/2011 trebalo bi uputiti na standardne formate podataka i propisati da zahtjevi moraju sadržavati informacije kojima se dokazuje ispunjenje obveze obavješćivanja iz članka 32.b Uredbe (EZ) br. 178/2002; trebalo bi i pojasniti da procjena je li obveza obavješćivanja ispunjena čini dio provjere valjanosti zahtjeva.

(7)

Nadalje, uzimajući u obzir činjenicu da je Agencija odgovorna za upravljanje bazom podataka studijâ u skladu s člankom 32.b Uredbe (EZ) br. 178/2002, trebalo bi i omogućiti savjetovanje Komisije s Agencijom kao dio provjere valjanosti zahtjeva kako bi se utvrdilo da zahtjev ispunjava sve relevantne zahtjeve utvrđene u tom članku.

(8)

Ako se javna savjetovanja provode tijekom procjene rizika u skladu s člankom 32.c stavkom 2. Uredbe (EZ) 178/2002, mišljenje Agencije trebalo bi uključivati i rezultate tih savjetovanja, u skladu sa zahtjevima u pogledu transparentnosti koje je Agencija dužna ispunjavati.

(9)

Ova Uredba trebala bi se primjenjivati od 27. ožujka 2021. i na zahtjeve podnesene od toga datuma, što je datum početka primjene Uredbe (EU) 2019/1381.

(10)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

(1)

Uredbom (EU) 2015/2283 utvrđena su pravila o stavljanju na tržište i uporabi nove hrane u Uniji.

(2)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2017/2468 (2) utvrđeni su administrativni i znanstveni zahtjevi koji se odnose na tradicionalnu hranu iz trećih zemalja.

(3)

Uredbom (EU) 2019/1381 Europskog parlamenta i Vijeća (3) izmijenjene su Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (4) i Uredba (EU) 2015/2283. Cilj je tih izmjena povećanje transparentnosti i održivosti EU-ove procjene rizika u svim područjima prehrambenog lanca u kojima Europska agencija za sigurnost hrane („Agencija”) pruža znanstvenu procjenu rizika, među ostalim u području tradicionalne hrane iz trećih zemalja.

(4)

Kad je riječ o stavljanju tradicionalne hrane iz trećih zemalja na tržište, izmjenama Uredbe (EZ) br. 178/2002 uvedene su nove odredbe o, među ostalim, općim savjetima prije podnošenja zahtjeva koje daje osoblje Agencije na zahtjev potencijalnog podnositelja zahtjeva ili obavijesti, obvezi obavješćivanja o studijama koje su naručili ili proveli poslovni subjekti da bi potkrijepili zahtjev ili obavijest i posljedicama neispunjenja te obveze. Njome su uvedene i odredbe o obvezi Agencije da u ranoj fazi postupka procjene rizika objavi sve znanstvene podatke, studije i ostale informacije priložene zahtjevima, osim povjerljivih informacija, i potom provede savjetovanje s trećim stranama. Izmjenama su utvrđeni i posebni postupovni zahtjevi u pogledu podnošenja zahtjeva za čuvanje povjerljivosti podataka i procjene istih koju provodi Agencija, a u vezi s informacijama koje je dostavio podnositelj zahtjeva, ako Komisija zatraži mišljenje Agencije.

(5)

Uredbom (EU) 2019/1381 izmijenjena je i Uredba (EU) 2015/2283 kako bi se osiguralo da Agencija objavljuje obavijesti ako podnese propisno obrazložene prigovore u pogledu sigurnosti te kako bi se uključile odredbe kojima se osigurava usklađenost s izmjenama Uredbe (EZ) br. 178/2002 i uzimaju u obzir posebnosti tog sektora u pogledu povjerljivih informacija.

(6)

S obzirom na područje primjene svih tih izmjena, Provedbenu uredbu (EU) 2017/2468 trebalo bi prilagoditi kako bi se uzele u obzir promjene u pogledu sadržaja, pripreme i podnošenja obavijesti i zahtjevâ iz članaka 14. i 16. Uredbe (EU) 2015/2283, postupaka za provjeru valjanosti obavijesti i zahtjevâ te informacija koje treba uključiti u mišljenje Agencije. Konkretno, Provedbenom uredbom (EU) 2017/2468 trebalo bi se upućivati na standardne formate podataka i propisati da se u zahtjevima dostave informacije kojima se dokazuje usklađenost sa zahtjevom u pogledu obavješćivanja iz članka 32.b Uredbe (EZ) br. 178/2002. Također bi trebalo razjasniti da je procjena usklađenosti sa zahtjevom u pogledu obavješćivanja dio provjere valjanosti zahtjeva.

(7)

Nadalje, uzimajući u obzir činjenicu da je Agencija odgovorna za upravljanje bazom podataka studijâ u skladu s člankom 32.b Uredbe (EZ) br. 178/2002, trebalo bi omogućiti savjetovanje Komisije s Agencijom kao dio provjere valjanosti obavijesti i zahtjevâ, osobito stoga da bi se utvrdilo da obavijest ili zahtjev ispunjava sve relevantne uvjete utvrđene u tom članku.

(8)

Ako se javna savjetovanja provode tijekom procjene rizika u skladu s člankom 32.c stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 178/2002, mišljenje Agencije trebalo bi uključivati i rezultate tih savjetovanja, u skladu sa zahtjevima u pogledu transparentnosti koje je Agencija dužna ispunjavati.

(9)

Ova Uredba trebala bi se primjenjivati od 27. ožujka 2021. i na obavijesti i zahtjeve podnesene od toga datuma, koji je datum početka primjene Uredbe (EU) 2019/1381.

(10)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

(1)

Člankom 7. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2019/2072 (2), u vezi s njezinim Prilogom VI., utvrđen je popis bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta čiji je unos na područje Unije zabranjen te trećih zemalja, skupina trećih zemalja i određenih područja trećih zemalja na koje se ta zabrana primjenjuje, kako je navedeno u članku 40. stavku 2. Uredbe (EU) 2016/2031.

(2)

Člankom 8. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) 2019/2072, u vezi s njezinim Prilogom VII., utvrđen je popis bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta podrijetlom iz trećih zemalja i odgovarajući posebni zahtjevi za njihov unos na područje Unije, kako je navedeno u članku 41. stavku 2. Uredbe (EU) 2016/2031.

(3)

Osim toga, člankom 8. stavkom 2. Provedbene uredbe (EU) 2019/2072, u vezi s njezinim Prilogom VIII., utvrđen je popis bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta podrijetlom s područja Unije i odgovarajući posebni zahtjevi za njihovo premještanje unutar područja Unije, kako je navedeno u članku 41. stavku 2. Uredbe (EU) 2016/2031.

(4)

Od donošenja Provedbene uredbe (EU) 2019/2072 postalo je jasno da se zbog konkretnih fitosanitarnih rizika u određenim iznimnim slučajevima moraju donijeti određeni provedbeni akti u skladu s člankom 28. stavkom 1., člankom 30. stavkom 1., člankom 40. stavkom 2., člankom 41. stavkom 2., člankom 42. stavkom 3., člankom 42. stavkom 4. ili člankom 49. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/2031 kojima se utvrđuju privremene zabrane ili posebni zahtjevi za unos određenog bilja, biljnih proizvoda ili drugih predmeta na područje Unije ili njihovo premještanje unutar područja Unije. Time će se omogućiti dodatna ocjena fitosanitarnih rizika zbog kojih su utvrđene te zabrane ili posebni zahtjevi kako bi se odredio njihov fitosanitarni status.

(5)

Stoga bi u člancima 7. i 8. Provedbene uredbe (EU) 2019/2072 trebalo predvidjeti da se utvrđene zabrane ili posebnih zahtjevi primjenjuju ne dovodeći u pitanje te akte.

(6)

Provedbenu uredbu (EU) 2019/2072 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(7)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

(1)

Vijeće je na temelju članka 6. stavka 1. Zajedničke akcije 2008/851/ZVSP ovlastilo Politički i sigurnosni odbor za donošenje relevantnih odluka o imenovanju zapovjednika snaga EU-a za vojnu operaciju Europske unije radi doprinošenja odvraćanju od, sprečavanju i suzbijanju djela piratstva i oružane pljačke uz obalu Somalije („Atalanta”).

(2)

Politički i sigurnosni odbor donio je 25. lipnja 2020. Odluku (ZVSP) 2020/895 (2) o imenovanju kontraadmirala Riccarda MARCHIÒA zapovjednikom snaga EU-a za vojnu operaciju Atalanta.

(3)

Zapovjednik operacije EU-a preporučio je imenovanje kapetana Dioga ARROTEIJE novim zapovjednikom snaga EU-a za vojnu operaciju Atalanta od 3. prosinca 2020.

(4)

Vojni odbor EU-a podupro je tu preporuku 22. listopada 2020.

(5)

Odluku (ZVSP) 2020/895 trebalo bi stoga staviti izvan snage.

(6)

U skladu s člankom 5. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Danska ne sudjeluje u pripremi i provedbi odluka i djelovanja Unije koji imaju implikacije u području obrane,

(1)

Komisija je 28. studenoga 2014. primila službenu pritužbu koju su podnijeli njemački proizvođač stakla GMB Glasmanufaktur Brandenburg GmbH („GMB”) i njegovo matično društvo Interfloat Corporation („Interfloat”) sa sjedištem u Lihtenštajnu (dalje u tekstu zajedno „podnositelj pritužbe”). Podnositelj pritužbe tvrdio je da je njegov izravni konkurent Ducatt nv („Ducatt”) od Flamanske regije (Belgija) primio nezakonitu državnu potporu koja je nespojiva s unutarnjim tržištem.

(2)

Komisija je dopisom od 19. svibnja 2016. obavijestila Belgiju o tome da je odlučila pokrenuti postupak predviđen člankom 108. stavkom 2. prvim podstavkom Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”) u pogledu navodne potpore dodijeljene društvu Ducatt („odluka o pokretanju postupka”).

(3)

Odluka o pokretanju postupka objavljena je u Službenom listu Europske unije (2). Komisija je pozvala zainteresirane strane da podnesu svoje primjedbe o mjerama opisanima u navedenoj odluci.

(4)

Belgijska su tijela 20. lipnja 2016. (3) i 19. srpnja 2016. dostavila svoje primjedbe na odluku o pokretanju postupka.

(5)

Komisija je 17. lipnja 2016., 18. kolovoza 2016., 13. rujna 2016. i 6. listopada 2016. zaprimila primjedbe podnositelja pritužbe. Proslijedila ih je belgijskim tijelima, koja su svoje primjedbe iznijela u dopisu od 23. siječnja 2017.

(6)

Komisija je 30. siječnja 2017. zatražila dodatne informacije od belgijskih tijela, koja su ih Komisiji dostavila 27. ožujka 2017.

(7)

Belgijska su tijela 14. lipnja 2017. obavijestila Komisiju da je 20. svibnja 2017. proglašen stečaj društva Ducatt, nakon čega se Komisija 23. lipnja 2017. sastala s predstavnicima belgijskih tijela.

(8)

Komisija se 5. srpnja 2017. sastala s podnositeljem pritužbe i njegovim pravnim zastupnicima.

(9)

Belgijska su tijela 10. srpnja 2017. Komisiji dostavila dodatne informacije koje je ona od njih zatražila na sastanku održanom 23. lipnja 2017.

(10)

Komisija je 20. studenoga 2017., 22. lipnja 2018. i 31. siječnja 2020. od Belgije zatražila dodatne informacije. Belgijska tijela odgovorila su 15. prosinca 2017., 27. kolovoza 2018. te 4. ožujka i 12. svibnja 2020.

(11)

Komisija je 18. srpnja 2017., 25. srpnja 2017., 7. i 9. ožujka 2018., 16. svibnja 2018. i 28. siječnja 2019. zatražila dodatne informacije i od stečajnih upravitelja društva Ducatt. Stečajni upravitelji društva Ducatt odgovorili su 22. srpnja 2017., 6. ožujka 2018., 9. ožujka 2018., 30. ožujka 2018., 30. svibnja 2018. i 29. siječnja 2019.

(12)

Komisija je s podnositeljem pritužbe razmijenila i sljedeću korespondenciju: zaprimila je njegove dopise 3. travnja 2018., 2. travnja 2019. i 26. siječnja 2020., na koje je odgovorila 24. travnja 2018., 6. svibnja 2019. i 10. veljače 2020. Komisija je s podnositeljem pritužbe vodila i telefonske razgovore 26. srpnja 2018. i 27. ožujka 2019.

(13)

Komisija je 26. ožujka 2020. od podnositelja pritužbe primila dopis u kojem je on službeno poziva da djeluje u skladu s člankom 265. drugim stavkom UFEU-a.

(14)

Ducatt je poduzeće koje je nastalo iz društva Emgo nv (dalje u tekstu „Emgo”), zajedničkog poduzeća u kojem društva Philips i Osram imaju jednake udjele i koje je osnovano 1966. radi proizvodnje staklenih kućišta za žarulje sa žarnom niti i staklenih cijevi za izradu fluorescentnih svjetiljki. Ducatt su u studenome 2010. osnovali (tadašnji) direktor za inovacije društva Emgo (preko društva Vercundus bvba) i (tadašnji) direktor za financije i računovodstvo društva Emgo (preko društva ArsiCO bvba).

(15)

Zbog izmjena u zakonodavstvu Unije kojima se od 1. rujna 2009. zabranjuje prodaja žarulja sa žarnom niti, djelatnost proizvodnje staklenih kućišta društva Emgo odvojena je i prenesena na Ducatt u siječnju 2011. kako bi se sačuvala radna mjesta te znanje i iskustvo u sektoru proizvodnje stakla. Uprava društva Ducatt htjela je ući na tržište stakla za solarne ploče te je od 2011. pokrenula znatna ulaganja u strojeve koji su potrebni za tu svrhu.

(16)

Uz dva matična društva, Vercundus bvba i ArsiCO bvba, Ducatt je bio, ili još jest, u različitim udjelima u vlasništvu sljedećih pravnih osoba: Limburgse Reconversie Maatschappij („LRM”), Participatie Maatschappij Vlaanderen („PMV”), Capricorn Cleantech Fund („CCF”), Quest for Growth („QFG”), Belfius, VF Capital („VFC”), VMF i Aro. Usto, jedan dio dionica društva tijekom određenog razdoblja bio je u vlasništvu fizičke osobe, odnosno […] (*).

(17)

Podnositelj je pritužbe proizvođač stakla za solarne ploče i izravni konkurent korisnika navodne potpore, društva Ducatt. Podnositelj pritužbe tvrdi da je Ducatt od državne banke Belfius i od LRM-a i PMV-a, dvaju investicijskih društava u vlasništvu Flamanske regije, primio nezakonite državne potpore u iznosu od oko 70 milijuna EUR koje su nespojive s unutarnjim tržištem.

(18)

Podnositelj pritužbe navodi da je, od njegova osnivanja 2011., društvo Ducatt navodnu potporu primalo u obliku zajmova i povećanja kapitala dodijeljenih pod uvjetima koji nisu u skladu s tržištem i da su se ta sredstva upotrijebila za osnivanje društva i pokretanje proizvodnje te su se njima trajno pokrivali gubici.

(19)

Komisija je pokrenula službeni istražni postupak kako bi utvrdila čine li mjere u korist društva Ducatt navedene u nastavku državne potpore u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a i, u slučaju da čine, jesu li spojive s unutarnjim tržištem.

(20)

Komisija je u odluci o pokretanju postupka izrazila sumnje u pogledu pitanja jesu li sljedeća povećanja kapitala, koja su osigurali LRM i PMV, u iznosu od 32,44 milijuna EUR dodijeljena u skladu s tržišnim uvjetima:

(21)

Komisija je u odluci o pokretanju postupka izrazila sumnje u pogledu pitanja jesu li, osim zajmova pretvorenih u vlasnički kapital kao što je navedeno u točki 20., sljedeći zajmovi, primljeni od društava LRM i PMV u iznosu od […] EUR, dodijeljeni u skladu s tržišnim uvjetima:

(22)

Komisija je u odluci o pokretanju postupka izrazila sumnje i u pogledu pitanja jesu li povećanje kapitala i restrukturiranje zajmova dioničara iz studenoga 2015. provedeni u skladu s tržišnim uvjetima. Bila je riječ, s jedne strane, o povećanju kapitala u kojem je LRM sudjelovao iznosom od […] EUR (uz konverziju od […] EUR iz zajma 13) i, s druge strane, o LRM-ovu otkupu nepodmirenih iznosa u okviru zajma 10 od drugih strana te o LRM-ovu otpisu dijelova glavnice i kamata u okviru zajmova 10, 11 i 12.

(23)

Dana 11. svibnja 2017. objavljeno je da je društvo Solarworld, glavni klijent društva Ducatt, koje je potonjem društvu donosilo oko 30 % prometa, postalo nesolventno.

(24)

Slijedom toga, upravni odbor društva Ducatt donio je 20. svibnja 2017. odluku o pokretanju stečajnog postupka društva. Rješenjem o stečaju koje je 23. svibnja 2017. donio Trgovački sud u Hasseltu proglašen je stečaj društva Ducatt koji je nastupio 20. svibnja 2017., a sud je imenovao i tri stečajna upravitelja.

(25)

U srpnju 2017. gospodarska djelatnost društva Ducatt u potpunosti je i trajno prekinuta, nakon raskida ugovora sa svim zaposlenicima društva Ducatt i prekida proizvodnje (4).

(26)

Budući da nije primljena nijedna ponuda za trajni otkup poslovanja društva Ducatt, stečajni su upravitelji na internetskoj dražbi u kolovozu 2017. više različitih kupaca prodali imovinu društva Ducatt koja nije povezana s proizvodnjom (namještaj, računala, rezervni dijelovi, oprema za prijevoz, zalihe, materijali za pakiranje, strojevi za čišćenje itd.).

(27)

Glavnu imovinu društva Ducatt, opremu povezanu s proizvodnjom, Ducatt je unajmio od trećih strana koje su tu opremu preuzele nakon stečaja tog društva. Konkretno, prostore i dio strojeva (proizvodna hala u kojoj se nalazi peć za staklo, uredi i logistički kompleks) preuzelo je leasing-društvo LRM Lease nv, dok su linije za obradu stakla (za staklo koje izlazi iz peći) preuzela leasing-društva ING Equipment Lease, KBC Lease i ES Finance.

(28)

Informacije koje je dostavila Belgija pokazuju da su proizvodni prostori i uredi trenutačno prazni, dok se dijelovi logističkog kompleksa iznajmljuju kao skladišni prostor različitim logističkim poduzećima. Planira se srušiti proizvodnu halu i urede, sanirati zemljište na kojem su izgrađeni i nastaviti iznajmljivati prostore logističkim poduzećima. Peć za staklo uklonjena je iz proizvodne hale i rastavljena jer su kameni dijelovi peći na internetskoj dražbi prodani ponuditeljima s najvišom ponudom, a drugi dijelovi peći stavljeni su izvan pogona nakon neuspjelih pokušaja prodaje na internetskoj dražbi.

(29)

Belgija je dokazala da su obveze stečajne mase društva Ducatt iznosile oko 33,8 milijuna EUR, a dugovi društva prioritetnim vjerovnicima (uglavnom osoblje, socijalno osiguranje, banke i društva za najam) iznosili su 14,3 milijuna EUR, dok je imovina stečajne mase društva Ducatt iznosila otprilike 3,6 milijuna EUR.

(30)

Usto, da Komisija utvrdi da je državna potpora koju je Belgija dodijelila društvu Ducatt bila nezakonita i nespojiva s unutarnjim tržištem te naloži povrat te potpore, zahtjev za povrat potpore koji bi Belgija uputila u okviru stečajnog postupka nad društvom Ducatt ne bi imao prioritet na temelju belgijskog stečajnog prava. Budući da imovina nije ni približno dovoljna da se njome podmire potraživanja prioritetnih vjerovnika, ne bi bilo realno pretpostaviti da će se neprioritetna potraživanja moći namiriti, čak ni djelomično.

(31)

Neizbježna likvidacija društva Ducatt odgođena je samo zbog nekoliko sudskih postupaka koji su u tijeku i koji su povezani s potraživanjima vjerovnika i određenih zaposlenika. Ishod tih postupaka ne može promijeniti činjenicu da ukupan iznos prioritetnih potraživanja premašuje vrijednost imovine društva Ducatt.

(32)

Komisija podsjeća da je svrha ovlasti koje su joj dodijeljene u skladu s člancima 107. i 108. UFEU-a spriječiti dodjelu potpora nespojivih s unutarnjim tržištem. Kad je riječ o povratu, prema ustaljenoj sudskoj praksi Suda, svrha je Komisijine ovlasti da državi članici naloži povrat potpore koju smatra nespojivom s unutarnjim tržištem ponovno uspostaviti situaciju koja je postojala prije dodjele nespojive potpore (5).

(33)

Drugim riječima, jedan je od ciljeva kontrole državnih potpora sprečavanje dodjele nezakonitih potpora koje su nespojive s unutarnjim tržištem. Drugi je cilj ponovno uspostaviti situaciju koja je postojala prije nego što je tržišno natjecanje narušeno zbog dodjele državne potpore nespojive s unutarnjim tržištem.

(34)

U ovom se slučaju društvu Ducatt više ne može dodijeliti nikakva potpora. Odluka kojom se utvrđuje da već odobrene mjere čine državne potpore nespojive s unutarnjim tržištem i kojom se nalaže njihov povrat ni u kojem slučaju ne bi dovela do povrata (jer povrat očito nije moguć) i ne bi ni na koji način utjecala na isplatu potraživanja drugim vjerovnicima.

(35)

Konkretnije, Komisija napominje da je gospodarska djelatnost društva Ducatt trajno prestala zbog i. raskida ugovora sa svim zaposlenicima društva Ducatt koji su sada pretežno zaposleni kod drugih poslodavaca i ii. rastavljanja proizvodnih pogona društva Ducatt i prodaje cjelokupne imovine koja nije povezana s proizvodnjom društva Ducatt više različitih kupaca.

(36)

Usto, Komisija napominje da je glavna imovina društva Ducatt koja se odnosi na proizvodnju, odnosno peć za staklo koju je preuzeo LRM Lease, rastavljena i da se stoga ne može ponuditi nijednom tržišnom subjektu, a prostori koje je preuzeo LRM Lease ne upotrebljavaju se u svrhe povezane s gospodarskom djelatnošću društva Ducatt. Naposljetku, Komisija napominje da se linije za obradu stakla nalaze u vlasništvu privatnih poduzetnika koji su neovisni o društvu Ducatt i Flamanskoj regiji i čija se poslovna strategija temelji na iznajmljivanju imovine, a ne obavljanju proizvodne djelatnosti slične djelatnosti društva Ducatt. Zbog tih razloga Komisija smatra da je isključena svaka mogućnost da drugi poduzetnik nastavi gospodarsku djelatnost društva Ducatt.

(37)

Komisija također napominje da nalog za povrat ne bi ni na koji način utjecao na isplatu potraživanja za državnu potporu ili bilo kojih drugih potraživanja. U skladu s belgijskim stečajnim pravom zahtjev za povrat državne potpore, u slučaju da Komisija donese negativnu odluku o tom povratu, bio bi uvršten na popis potraživanja od društva Ducatt kao neprioritetno potraživanje. Prioritetna potraživanja vjerovnika društva Ducatt u stečajnom postupku znatno premašuju vrijednost stečajne imovine. Stoga, čak i da Komisija utvrdi da je Ducatt primio nezakonite državne potpore koje su nespojive s unutarnjim tržištem, njihov povrat na temelju takve odluke ne bi bio moguć i ni na koji način ne bi utjecao na podmirivanje potraživanja neprioritetnih vjerovnika društva Ducatt.

(38)

Jedini razlog zbog kojeg Ducatt i dalje postoji, bez ikakve gospodarske djelatnosti, jest taj da je još u tijeku nekoliko sudskih postupaka koji su povezani s potraživanjima vjerovnika i zaposlenika. Kada ti postupci završe, društvo Ducatt bit će nužno likvidirano i izbrisano iz registra trgovačkih društava.

(39)

U tim okolnostima, odluka kojom bi se predmetne mjere proglasile nespojivim potporama ne bi imala nikakav praktični učinak, a službeni istražni postupak pokrenut na temelju članka 108. stavka 2. prvog podstavka UFEU-a u pogledu predmetnih mjera više ne bi imao nikakvu svrhu,

„(c)

… utvrđeni u Direktivi 1999/93/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (1), javni naručitelji …”;

„(c)

… utvrđeni u Direktivi 1999/93/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (*1), javni naručitelji …

„i.

… utvrđenih u Odluci Komisije 2011/130/EU (3) te provesti potrebne mjere …”;

„i.

… utvrđenih u Odluci Komisije 2011/130/EU (*2) te provesti potrebne mjere …