(1)

Odlukom Vijeća br. 376/2014/EU (2) Portugalu se odobrava primjena snižene stope trošarine u autonomnoj regiji Madeiri na lokalno proizveden i potrošen rum i likere te u autonomnoj regiji Azorima na lokalno proizvedene i potrošene likere i rakije koja može biti niža od najniže stope trošarine utvrđene Direktivom Vijeća 92/84/EEZ (3), ali najviše 75 % niža od standardne nacionalne trošarine na alkohol.

(2)

Portugalska tijela su u veljači 2019. zatražila od Komisije da podnese Prijedlog odluke Vijeća o produljenju roka odobrenja navedenog u Odluci br. 376/2014/EU pod istim uvjetima te o proširenju zemljopisnog područja primjene na kontinentalni dio Portugala s manje ograničenim smanjenjem, za dodatno sedmogodišnje razdoblje, od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027.

(3)

Proizvođači u autonomnim regijama Madeiri i Azorima suočavaju se s poteškoćama u pristupu tržištima izvan tih regija, a regionalna i lokalna tržišta jedina su im mogućnost za prodaju određenih alkoholnih proizvoda. Ti su proizvođači suočeni s dodatnim troškovima jer su sirovine poljoprivrednog podrijetla skuplje od onih u uobičajenim uvjetima proizvodnje zbog male površine, rascjepkanosti i niske razine mehanizacije poljoprivrednih gospodarstava. Uz to, proizvedene količine iz prerađene šećerne trske niže su nego u drugim najudaljenijim regijama zbog topografije, klime, tla i zanatske proizvodnje. Nadalje, dodatni troškovi nastaju zbog prijevoza određenih sirovina i ambalažnih materijala do otoka na kojima se oni ne proizvode.

(4)

U slučaju Azora izoliranost je dodatno otežana zbog međusobne udaljenosti otoka u otočnoj skupini. Prijevoz u tim udaljenim i otočnim regijama dodatno povećava dodatne troškove. Isto vrijedi i za određene potrebne vožnje i pošiljke na kopno. Dodatni troškovi potrebni su i za skladištenje gotovih proizvoda jer se lokalnom potrošnjom ne apsorbiraju sve proizvedene količine, a posebno u slučaju proizvodnje ruma. Mala veličina regionalnog tržišta povećava jedinične troškove, posebno zbog nepovoljnog odnosa fiksnih troškova i proizvedenih količina. Konačno, predmetni proizvođači snose i dodatne troškove koje obično snosi lokalno gospodarstvo, posebno veću cijenu rada i veći trošak energije.

(5)

Proizvodnja ruma povećala se zbog povećane proizvodnje šećerne trske. Dio proizvedenog ruma izdvaja se za odležavanje i za osnovu pri proizvodnji likera, a neprodane se količine skladište, što povećava dodatne troškove za proizvođače. Ti dodatni troškovi proizvođačima u autonomnim regijama Madeiri i Azorima onemogućuju natjecanje s proizvođačima izvan tih regija zbog više cijene konačnog proizvoda pa stoga ne mogu pristupiti drugim tržištima. Pristupom tržištu kontinentalnog dijela Portugala sa sniženim stopama trošarine to pitanje bi se riješilo.

(6)

Kako bi se izbjeglo teško ograničavanje razvoja autonomnih regija Madeire i Azora te zadržala industrija proizvodnje alkohola i radna mjesta koja ona pruža u tim regijama, potrebno je obnoviti i proširiti područje primjene odobrenja navedenog u Odluci br. 376/2014/EU.

(7)

Odluka br. 376/2014/EU primjenjuje se do 31. prosinca 2020. Radi jasnoće potrebno je donijeti novu odluku kojom se Portugalu odobrava primjena snižene stope trošarine u autonomnim regijama Madeiri i Azorima.

(8)

Budući da je porezna olakšica ograničena na iznos koji je potreban za nadoknadu dodatnih troškova i budući da su količine u pitanju i dalje umjerene te da je porezna olakšica ograničena na potrošnju u regijama Madeiri i Azorima te u kontinentalnom dijelu Portugala, mjerom se ne narušava cjelovitost i dosljednost pravnog poretka Unije.

(9)

Kako bi Komisiji omogućio da procijeni ispunjavaju li se i dalje uvjeti kojima se opravdava odobrenje, Portugal bi do 30. rujna 2025. trebao dostaviti Komisiji izvješće o praćenju.

(10)

Ovom se Odlukom ne dovodi u pitanje moguća primjena članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije (UFEU),

(1)

Odlukom Vijeća br. 189/2014/EU (2) Francuskoj se odobrava da na „tradicionalni” rum proizveden u Guadeloupeu, Francuskoj Gijani, Martiniqueu i Réunionu koji se prodaje u kontinentalnoj Francuskoj primjenjuje sniženu stopu trošarine koja može biti niža od najniže stope trošarine utvrđene Direktivom Vijeća 92/84/EEZ (3), ali najviše 50 % niža od standardne nacionalne trošarine na alkohol. Sniženje trošarine ograničeno je na godišnju kvotu od 144 000 hektolitara čistog alkohola. To odobrenje istječe 31. prosinca 2020.

(2)

Francuska su tijela 18. listopada 2019. zatražila od Komisije da podnese prijedlog odluke Vijeća o produljenju roka odobrenja navedenog u Odluci br. 189/2014/EU, uz povećanje kvote, na dodatno sedmogodišnje razdoblje, od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027..

(3)

Imajući u vidu mali opseg lokalnog tržišta, destilerije u četirima najudaljenijim regijama obuhvaćenima tim odobrenjem mogu razvijati svoje aktivnosti samo ako imaju dostatan pristup tržištu kontinentalne Francuske koje je glavno prodajno mjesto za njihov rum (65 % ruma). Otežano tržišno natjecanje za „tradicionalni” rum na tržištu Unije može se pripisati dvama parametrima: višim troškovima proizvodnje i višim porezima po boci s obzirom na to da se „tradicionalni” rum obično prodaje s većim razinama jakosti alkohola i u većim bocama.

(4)

Troškovi proizvodnje u vrijednosnom lancu ruma od šećerne trske u tim četirima najudaljenijim regijama viši su nego u drugim regijama u svijetu. Naime, udaljenost, nepovoljna topografija i klima tih četiriju najudaljenijih regija znatno utječu na cijenu sastojaka i proizvodnje. Uz to, cijena rada viša je u odnosu na susjedne zemlje jer se u Guadeloupeu, Francuskoj Gijani, Martiniqueu i Réunionu primjenjuje francusko socijalno zakonodavstvo. Te najudaljenije regije podliježu i normama Unije o okolišu i sigurnosti koje podrazumijevaju znatna ulaganja i troškove koji nisu izravno povezani s produktivnošću, čak i ako se dio tih ulaganja sufinancira iz strukturnih fondova Unije. Nadalje, destilerije u tim četirima najudaljenijim regijama manje su od destilerija međunarodnih grupacija. Zbog toga dolazi do viših troškova proizvodnje po jedinici izlaznog proizvoda.

(5)

„Tradicionalni” rum koji se prodaje u kontinentalnoj Francuskoj obično se na tržištu nudi u većim bocama (36 % ruma prodaje se u bocama od 1 litre) i s većim razinama alkohola (u rasponu od 40° do 59°) u odnosu na konkurentske proizvode na osnovi ruma koji se obično prodaju u bocama od 0,7 litara pri 37,5°. Zbog većeg sadržaja alkohola više su trošarine, viša je „cotisation sur les boissons alcooliques” (poznata kao „vignette sécurité sociale”) (VSS), a osim toga viši je i porez na dodanu vrijednost (PDV) po litri prodanog ruma. Zbog toga snižena stopa trošarine, koja je najviše 50 % niža od standardne nacionalne trošarine na alkohol, ostaje razmjerna kumulativnim dodatnim troškovima koji proizlaze iz viših troškova proizvodnje i više trošarine, VSS-a i PDV-a.

(6)

Stoga bi trebalo uzeti u obzir i dodatne troškove koji proizlaze iz desetljeća duge tržišne prakse prodaje „tradicionalnog” ruma s višim razinama alkohola, što uzrokuje više poreze.

(7)

Fiskalna olakšica kojom se obuhvaćaju i usklađene trošarine i VSS koju treba odobriti treba ostati razmjerna tako da se ne narušava cjelovitost i dosljednost pravnog poretka Unije, uključujući zaštitu nenarušenog tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu i politika državne potpore.

(8)

Fiskalna olakšica do sada nije utjecala na unutarnje tržište jer se posljednjih godina tržišni udio „tradicionalnog” ruma smanjio za 11 % zbog povećane potrošnje alkoholnih pića na osnovi ruma.

(9)

Kako bi se izbjeglo ozbiljno ograničavanje gospodarskog razvoja francuskih najudaljenijih regija i kako bi se osigurao kontinuitet industrije ruma od šećerne trske i radnih mjesta koja ta industrija pruža u francuskim najudaljenijim regijama, potrebno je obnoviti i povećati godišnju kvotu odobrenja navedenu u Odluci br. 189/2014/EU.

(10)

Kako bi se osiguralo da ova Odluka ne narušava unutarnje tržište, najveću količinu ruma iz francuskih prekomorskih departmana na koju se može primijeniti ova mjera treba utvrditi na 153 000 hektolitara čistog alkohola godišnje.

(11)

Budući da je fiskalna olakšica ograničena na iznos koji je potreban za nadoknadu dodatnih troškova i budući da su količine u pitanju i dalje umjerene te da je fiskalna olakšica ograničena na potrošnju u kontinentalnoj Francuskoj, mjerom se ne narušava cjelovitost i dosljednost pravnog poretka Unije.

(12)

Kako bi Komisiji omogućila da procijeni ispunjavaju li se i dalje uvjeti kojima se opravdava odobrenje, Francuska bi do 30. rujna 2025. trebala Komisiji dostaviti izvješće o praćenju.

(13)

Ovom se Odlukom ne dovodi u pitanje moguća primjena članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

(1)

U skladu s člankom 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), Vijeće, vodeći računa o strukturno uvjetovanim društvenim i gospodarskim ograničenjima najudaljenijih regija, uključujući njihovu udaljenost, izoliranost, malu površinu, nepovoljnu topografiju i gospodarsku ovisnost o malom broju proizvoda, usvaja posebne mjere koje su posebice namijenjene utvrđivanju uvjeta primjene Ugovorâ u tim regijama, uključujući zajedničke politike.

(2)

Stoga bi trebalo donijeti posebne mjere kako bi se utvrdili uvjeti primjene TFEU-a u tim regijama. Takvim mjerama potrebno je voditi računa o posebnim svojstvima i ograničenja tih regija, ne ugrožavajući cjelovitost i dosljednost pravnog poretka Unije, uključujući unutarnje tržište i zajedničke politike.

(3)

Kanarski otoci znatno su ograničeni svojom gospodarskom ovisnošću o sektoru usluga, a osobito turizmu, mjereno udjelom tog sektora u BDP-u te regije. Taj sektor ima znatno veću ulogu u gospodarstvu Kanarskih otoka nego industrijski sektor.

(4)

Kombinacija izoliranosti i otočnog položaja koji su svojstveni otočju sprečavaju slobodno kretanje ljudi, roba i usluga te su drugo najveće ograničenje s kojim se suočavaju Kanarski otoci. Zemljopisni položaj otokâ povećava njihovu ovisnost o zračnom i pomorskom prijevozu. Prijevoz do i od tih udaljenih i izoliranih otoka te na njima dodatno povećava troškove proizvodnje za lokalne industrije. Troškovi proizvodnje veći su jer su te vrste prijevoza manje učinkovite, a skuplje od cestovnog ili željezničkog prijevoza.

(5)

Kao dodatna posljedica te izoliranosti, viši troškovi proizvodnje proizlaze iz ovisnosti tih otokâ o uvozu sirovina i energije, obveze stvaranja zaliha i teškoća koje utječu na nabavu opreme za proizvodnju.

(6)

Malo lokalno tržište i niska razina izvozne djelatnosti, zemljopisna rascjepkanost otočja i obveza održavanja raznolikih malih proizvodnih linija kako bi se ispunili zahtjevi malog tržišta, ograničavaju mogućnosti za ostvarenje ekonomije razmjera.

(7)

Na Kanarskim otocima u mnogim je slučajevima teže ili skuplje koristiti se specijaliziranim uslugama i uslugama održavanja te provoditi obuku za rukovoditelje i tehničare, povjeriti podugovorom drugim osobama obavljanje određenih dijelova posla ili promicati širenje poslovanja izvan regionalnog tržišta. Do stvaranja prevelikih zaliha dolazi i zbog malog broja načina distribucije.

(8)

Kad je riječ o zaštiti okoliša, odlaganje industrijskog otpada i obrada otrovnog otpada uzrokuju veće troškove zaštite okoliša. Ti su troškovi veći jer ne postoje postrojenja za recikliranje, osim za određene proizvode, pa se otpad mora prevoziti radi zbrinjavanja izvan Kanarskih otoka.

(9)

Porez poznat pod nazivom „Arbitrio sobre Importaciones y Entregas de Mercancías en las Islas Canarias” („porez AIEM”) služi cilju samostalnog razvoja sektora industrijske proizvodnje Kanarskih otoka i diversifikacije gospodarstva Kanarskih otoka.

(10)

Odlukom Vijeća 2002/546/EZ (2)., donesenom na temelju članka 299. Ugovora o EZ-u, Španjolskoj je prvotno odobrena primjena izuzeća od poreza AIEM ili njegova smanjenja za određene proizvode koji se proizvode lokalno na Kanarskim otocima do 31. prosinca 2011. Prilog toj odluci sadržavao je popis proizvoda na koje se mogu primjenjivati izuzeća od poreza i smanjenja poreza. Razlika između oporezivanja proizvoda proizvedenih lokalno i oporezivanja ostalih proizvoda ne smije prelaziti 5, 15 ili 25 postotnih bodova, ovisno o proizvodu.

(11)

Odlukom Vijeća br. 895/2011/EU (3) izmijenjena je Odluka 2002/546/EZ, čime je razdoblje njezine primjene produljeno do 31. prosinca 2013.

(12)

Odlukom Vijeća br. 1413/2013/EU (4) dalje je izmijenjena Odluka 2002/546/EZ, čime je razdoblje njezine primjene produljeno do 30. lipnja 2014.

(13)

Odlukom Vijeća br. 377/2014/EU (5) Španjolskoj je odobrena primjena izuzeća od poreza AIEM ili njegova smanjenja za određene proizvode koji se proizvode lokalno na Kanarskim otocima do 31. prosinca 2020. Prilog toj odluci sadržava popis proizvoda na koje se mogu primjenjivati izuzeća od poreza ili smanjenja poreza.

(14)

Pažljivim ispitivanjem stanja potvrđuje se da je potrebno odobriti zahtjev Španjolske za obnavljanjem odobrenja.

(15)

Najviša diferencirana stopa koja se smije primjenjivati na predmetne industrijske proizvode ne bi smjela biti veća od 15 %. U skladu s načelom supsidijarnosti, španjolska tijela trebala bi moći odlučiti o odgovarajućem postotku za svaki pojedini proizvod. Odobreno diferencirano oporezivanje ne bi smjelo prekoračiti dokazane dodatne troškove. Međutim, ta fiskalna pogodnost trebala bi se primjenjivati podložno ograničenju na iznos od 150 milijuna EUR godišnje, osim u valjano opravdanim slučajevima.

(16)

U skladu s načelom supsidijarnosti i radi osiguranja fleksibilnosti, španjolskim tijelima trebalo bi biti dopušteno izmijeniti popis proizvoda i odobrenu razliku u njihovu oporezivanju kako bi se odrazila stvarna razina dodatnih troškova nastalih u proizvodnji takvih proizvoda na Kanarskim otocima. U tom bi kontekstu španjolskim tijelima trebalo omogućiti da, prema potrebi, primjenjuju niže diferencirane stope i da utvrde minimalni porez na pojedine proizvode, pod uvjetom da su sve izmjene u skladu s ciljevima iz članka 349. UFEU-a. Svaka izmjena popisa proizvoda trebala bi se temeljiti na sljedećim kriterijima prihvatljivosti: da postoji lokalna proizvodnja i da je njezin udio na lokalnom tržištu najmanje 5 %; da postoji znatan uvoz robe (među ostalim iz kontinentalnog dijela Španjolske i drugih država članica) koji bi mogao ugroziti nastavak lokalne proizvodnje i da njegov udio na lokalnom tržištu iznosi najmanje 10 %; te da postoje dodatni troškovi koji povećavaju proizvodnu cijenu lokalno proizvedenih proizvoda u usporedbi s proizvodima proizvedenima drugdje, čime se smanjuje konkurentnost lokalno proizvedenih proizvoda.

(17)

Španjolskim tijelima trebalo bi omogućiti da odstupe od pragova tržišnog udjela u valjano opravdanim okolnostima, koje uključuju: radno intenzivnu proizvodnju; proizvodnju koja je inače od strateške važnosti za lokalni razvoj; proizvodnju podložnu periodičnim fluktuacijama; proizvodnju smještenu u posebno nepovoljnim područjima; te proizvodnju medicinskih proizvoda i osobne zaštitne opreme koji su potrebni za rješavanje zdravstvenih kriza. Španjolskim bi tijelima trebalo omogućiti da izmijene popis proizvoda i odobrene diferencirane poreze na te proizvode, pod uvjetom da su sve izmjene u skladu s ciljevima iz članka 349. UFEU-a.

(18)

Cilj promicanja socioekonomskog razvoja Kanarskih otoka na nacionalnoj se razini odražava u svrsi poreza AIEM i načinima raspoređivanja prihoda koji se njime ostvaruje. Uvrštenje prihoda od poreza AIEM u sredstva gospodarskog i poreznog sustava Kanarskih otoka i upotreba tog prihoda za strategiju gospodarskog i socijalnog razvoja, uključujući promicanje lokalnih djelatnosti, zakonske su obveze.

(19)

Izuzeća od poreza AIEM ili njegova smanjenja trebala bi se primjenjivati u razdoblju od sedam godina. Kako bi Komisiji omogućila da procijeni ispunjavaju li se i dalje uvjeti kojima se opravdava odobrenje, španjolska bi tijela do 30. rujna 2025. trebala Komisiji dostaviti izvješće o praćenju.

(20)

Ovom se Odlukom ne dovodi u pitanje moguća primjena članaka 107. i 108. UFEU-a,

(1)

Odlukom Vijeća br. 940/2014/EU (2) francuskim tijelima dopuštena je primjena izuzeća od poreza „octroi de mer” ili smanjenja poreza „octroi de mer” u najudaljenijim francuskim regijama za proizvode navedene u Prilogu toj odluci koji su lokalno proizvedeni u tim najudaljenijim regijama. Najveće dopušteno diferencirano oporezivanje iznosi 10, 20 ili 30 postotnih bodova, ovisno o predmetnim proizvodima i predmetnom prekomorskom departmanu. Odluka br. 940/2014/EU primjenjuje se do 31. prosinca 2020.

(2)

Francuska smatra da se najudaljenije francuske regije i dalje nalaze u nepovoljnom položaju u odnosu na konkurenciju te je podnijela zahtjev Komisiji da se sustav diferenciranog oporezivanja sličan trenutačnom sustavu zadrži nakon 1. siječnja 2021., sve do 31. prosinca 2027.

(3)

Međutim, analiza popisâ proizvoda na koje Francuska želi primjenjivati diferencirano oporezivanje dugotrajan je proces koji iziskuje provjeru, za svaki proizvod, razlogâ za diferencirano oporezivanje i razmjernosti diferenciranog oporezivanja kako bi se osiguralo da se diferenciranim oporezivanjem ne ugrožavaju cjelovitost i usklađenost pravnog poretka Unije, među ostalim cjelovitost i usklađenost unutarnjeg tržišta i zajedničkih politika.

(4)

Zbog krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 francuska tijela znatno kasne s radom na prikupljanju svih informacija potrebnih za tu provjeru. Stoga taj rad još nije dovršen.

(5)

Ako se prije 1. siječnja 2021. ne donese prijedlog, postoji opasnost nastanka pravnog vakuuma jer bi se time isključila primjena diferenciranog oporezivanja u najudaljenijim francuskim regijama nakon 1. siječnja 2021.

(6)

Potrebno je stoga dodatno razdoblje od šest mjeseci kako bi se omogućio dovršetak rada na provjeri koji je u tijeku i Komisiji dalo dovoljno vremena za podnošenje uravnoteženog prijedloga kojim se uzimaju u obzir različiti uključeni interesi.

(7)

Odluku br. 940/2014/EU trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

(1)

Uredbom (EU) 2018/848, a posebno njezinim Prilogom II. dijelom I., utvrđeni su određeni zahtjevi u pogledu upotrebe biljnog reprodukcijskog materijala iz prijelaznog razdoblja i neekološkog biljnog reprodukcijskog materijala.

(2)

S obzirom na postupno ukidanje odstupanja od upotrebe ekološkog biljnog reprodukcijskog materijala iz članka 53. Uredbe (EU) 2018/848, važno je povećati proizvodnju i stavljanje na tržište ekološkog biljnog reprodukcijskog materijala i biljnog reprodukcijskog materijala iz prijelaznog razdoblja.

(3)

U skladu s člankom 10. stavkom 4. Uredbe (EU) 2018/848 biljni reprodukcijski materijal može se stavljati na tržište kao proizvod „iz prijelaznog razdoblja” ako je poštovano prijelazno razdoblje od najmanje 12 mjeseci. Na temelju članka 26. stavka 1. Uredbe (EU) 2018/848 države članice moraju osigurati uspostavu redovito ažurirane baze podataka za popisivanje ekološkog biljnog reprodukcijskog materijala i biljnog reprodukcijskog materijala iz prijelaznog razdoblja, osim sadnica, ali uključujući sjemenski krumpir, koji je dostupan na njihovim državnim područjima. Nadalje, člankom 26. stavkom 2. propisano je da države članice moraju uvesti sustave kojima se subjektima koji na tržište stavljaju ekološki biljni reprodukcijski materijal ili biljni reprodukcijski materijal iz prijelaznog razdoblja i koji ga mogu dostavljati u dovoljnim količinama i u razumnom roku omogućuje da dobrovoljno i besplatno, uz svoja imena i podatke za kontakt, objave informacije o dostupnom ekološkom biljnom reprodukcijskom materijalu i biljnom reprodukcijskom materijalu iz prijelaznog razdoblja, kao što je biljni reprodukcijski materijal iz ekološkog heterogenog materijala ili iz ekoloških sorti prikladnih za ekološku proizvodnju, osim sadnica, ali uključujući sjemenski krumpir, te informacije o količini iskazanoj u težini tog materijala i o razdoblju u godini kada je dostupan. No, člankom 26. stavkom 5. predviđeno je da se države članice mogu nastaviti koristiti relevantnim informacijskim sustavima koji već postoje.

(4)

Stoga je, ako ekološki biljni reprodukcijski materijal nije dostupan u dovoljnoj mjeri i ako se ta nedostupnost dokaže zapisima prikupljenima u bazi podataka i sustavima koji su prethodno navedeni, važno dati prednost upotrebi biljnog reprodukcijskog materijala iz prijelaznog razdoblja u odnosu na neekološki biljni reprodukcijski materijal. Osim toga, u skladu s člankom 6. točkom (i) Uredbe (EU) 2018/848 trebalo bi dopustiti upotrebu biljnog reprodukcijskog materijala iz prijelaznog razdoblja i ekološkog biljnog reprodukcijskog materijala iz vlastite proizvodnje.

(5)

Isto tako, uzimajući u obzir aktualnu različitu praksu u državama članicama, osobito je važno uskladiti posebne kriterije i uvjete za izdavanje odobrenja za upotrebu neekološkog biljnog reprodukcijskog materijala ako ekološki biljni reprodukcijski materijal i biljni reprodukcijski materijal iz prijelaznog razdoblja nisu dostupni u odgovarajućoj kvaliteti ili dovoljnoj količini. Takvo bi usklađivanje trebalo pridonijeti izbjegavanju mogućeg nepoštenog tržišnog natjecanja u ekološkoj proizvodnji i osigurati da se na biljni reprodukcijski materijal primjenjuju određene mjere predostrožnosti te da se, u slučaju propisanih fitosanitarnih postupaka, prema potrebi primjenjuje prijelazno razdoblje za prenamjenu zemljišta kako je predviđeno u točkama 1.7.3. i 1.7.4. dijela I. Priloga II. Uredbi (EU) 2018/848.

(6)

Unatoč trudu subjekata uključenih u proizvodnju ekološkog biljnog reprodukcijskog materijala, za mnoge vrste, podvrste ili sorte i dalje nije dostupan ekološki biljni reprodukcijski materijal ni biljni reprodukcijski materijal iz prijelaznog razdoblja te je za njih potrebno pojednostavniti postupak odobravanja smanjenjem administrativnog opterećenja, a da se pritom ne ugrozi ekološka priroda proizvoda. Stoga, kako bi se smanjio broj zahtjeva za pojedinačno odobrenje, primjereno je, uz određene uvjete, predvidjeti uvođenje godišnjih nacionalnih općih odobrenja za vrste, podvrste ili sorte te donošenje nacionalnih popisa vrsta ili podvrsta za koje su dostupne dovoljne količine odgovarajućih vrsta ekološkog biljnog reprodukcijskog materijala ili biljnog reprodukcijskog materijala iz prijelaznog razdoblja. Taj bi pristup trebao pridonijeti ograničavanju potražnje za pojedinačnim odobrenjima. Osim toga, ti su nacionalni popisi izvor relevantnih informacija za koje se očekuje da će povećati znanje i smanjiti nesigurnost u sektoru ekološkog biljnog reprodukcijskog materijala te tako olakšati daljnji razvoj tog visokospecijaliziranog proizvodnog sektora, ali i upotrebe ekološkog biljnog reprodukcijskog materijala.

(7)

Dio I. Priloga II. Uredbi (EU) 2018/848 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(8)

Radi jasnoće i pravne sigurnosti ova bi se Uredba trebala primjenjivati od datuma primjene Uredbe (EU) 2018/848,

(1)

Uredbom (EZ) br. 1831/2003 predviđeno je odobravanje dodataka hrani za životinje te osnove i postupci za izdavanje odobrenja.

(2)

U skladu s člankom 7. Uredbe (EZ) br. 1831/2003 podnesen je zahtjev za odobrenje željezova kelata lizina i glutaminske kiseline. Uz zahtjev su priloženi podaci i dokumenti propisani člankom 7. stavkom 3. te uredbe.

(3)

Zahtjev se odnosi na odobrenje željezova kelata lizina i glutaminske kiseline kao dodatka hrani za sve životinjske vrste i njegovo razvrstavanje u kategoriju dodataka „nutritivni dodaci”.

(4)

Europska agencija za sigurnost hrane („Agencija”) u svojim je mišljenjima od 4. srpnja 2019. (2) i 25. svibnja 2020. (3) zaključila da željezov kelat lizina i glutaminske kiseline u predloženim uvjetima uporabe nema štetan učinak na zdravlje životinja i sigurnost potrošača. Zaključila je i da taj dodatak nadražuje oči i uzrokuje preosjetljivost kože i dišnih organa te je ustanovila da postoji rizik za korisnike dodatka pri udisanju. Stoga Komisija smatra da bi trebalo poduzeti odgovarajuće mjere zaštite kako bi se spriječili štetni učinci na zdravlje ljudi, ponajprije na zdravlje korisnikâ tog dodatka. Agencija je zaključila i da taj dodatak ne predstavlja veći rizik za okoliš nego drugi odobreni spojevi željeza te da je učinkovit izvor željeza za sve životinjske vrste. Agencija smatra da ne postoji potreba za posebnim zahtjevima za praćenje nakon stavljanja na tržište. Isto tako, potvrdila je izvješće o metodi analize dodatka hrani za životinje koje je dostavio referentni laboratorij osnovan Uredbom (EZ) br. 1831/2003.

(5)

Procjena tog dodatka pokazala je da su, uz poštovanje relevantnih zaštitnih mjera za korisnike dodatka, ispunjeni uvjeti za odobrenje iz članka 5. Uredbe (EZ) br. 1831/2003. Stoga bi trebalo odobriti uporabu tog dodatka.

(6)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

(1)

Uredbom (EZ) br. 1831/2003 predviđeno je odobravanje dodataka hrani za životinje te osnove i postupci za izdavanje odobrenja.

(2)

U skladu s člankom 7. Uredbe (EZ) br. 1831/2003 podnesen je zahtjev za odobrenje L-glutamina dobivenog od Corynebacterium glutamicum NITE BP-02524 kao dodatka hrani za sve životinjske vrste. Uz zahtjev su priloženi podaci i dokumenti propisani člankom 7. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 1831/2003.

(3)

Zahtjev se odnosi na odobrenje L-glutamina dobivenog od Corynebacterium glutamicum NITE BP-02524 kao dodatka hrani za životinje za sve životinjske vrste i njegovo razvrstavanje u kategoriju dodataka „nutritivni dodaci” i funkcionalnu skupinu „aminokiseline, njihove soli i analogne tvari” te kategoriju dodataka „osjetilni dodaci” i funkcionalnu skupinu „aromatske tvari”.

(4)

Europska agencija za sigurnost hrane („Agencija”) u svojem je mišljenju od 18. ožujka 2020. (2) zaključila da L-glutamin dobiven od Corynebacterium glutamicum NITE BP-02524 u predloženim uvjetima uporabe nema štetan učinak na zdravlje životinja, zdravlje ljudi ili na okoliš. Agencija je zaključila i da je navedeni dodatak učinkovit izvor glutamina za sve životinjske vrste te da bi L-glutamin kao dodatak prehrani trebalo zaštititi od razgradnje u buragu da bi bio u potpunosti učinkovit za preživače.

(5)

U pogledu uporabe dodatka kao aromatske tvari Agencija navodi da nisu potrebni dodatni dokazi o njegovoj učinkovitosti ako se upotrebljava u preporučenoj dozi. Ne odobrava se uporaba L-glutamina kao aromatske tvari u vodi za piće. Pri uporabi L-glutamina kao aromatske tvari u preporučenoj dozi vjerojatno neće biti razloga za zabrinutost. Činjenica da nije odobrena uporaba L-glutamina kao aromatske tvari u vodi za piće ne isključuje njegovu uporabu u krmnim smjesama koje se daju u vodi. Trebalo bi predvidjeti ograničenja i uvjete kako bi se omogućila bolja kontrola L-glutamina kao aromatske tvari. Na oznaci dodatka trebalo bi navesti preporučene količine L-glutamina. Ako se te količine premaše, na oznaci premiksâ trebalo bi navesti određene informacije.

(6)

Agencija smatra da ne postoji potreba za posebnim zahtjevima za praćenje nakon stavljanja na tržište. Isto tako, potvrdila je izvješća o metodi analize dodatka hrani za životinje koja je dostavio referentni laboratorij osnovan Uredbom (EZ) br. 1831/2003.

(7)

Procjena L-glutamina dobivenog od Corynebacterium glutamicum NITE BP-02524 pokazala je da su ispunjeni uvjeti za odobrenje iz članka 5. Uredbe (EZ) br. 1831/2003. U skladu s tim trebalo bi odobriti uporabu tog dodatka kako je navedeno u Prilogu ovoj Uredbi.

(8)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

(1)

Uredbom (EZ) br. 1831/2003 predviđeno je odobravanje dodataka hrani za životinje te osnove i postupci za izdavanje odobrenja.

(2)

U skladu s člankom 7. Uredbe (EZ) br. 1831/2003 podnesen je zahtjev za odobrenje L-valina. Uz zahtjev su priloženi podaci i dokumenti propisani člankom 7. stavkom 3. te uredbe.

(3)

Zahtjev se odnosi na odobrenje L-valina dobivenog od Escherichia coli KCCM 80159 kao dodatka hrani za sve životinjske vrste i njegovo razvrstavanje u kategoriju dodataka „nutritivni dodaci”, funkcionalnu skupinu „aminokiseline, njihove soli i analogne tvari”.

(4)

Europska agencija za sigurnost hrane („Agencija”) u svojem je mišljenju od 18. ožujka 2020. (2) zaključila da L-valin dobiven od Escherichia coli KCCM 80159 u predloženim uvjetima uporabe nema štetan učinak na zdravlje životinja, zdravlje ljudi ili na okoliš. Nadalje, Agencija je zaključila da se taj dodatak smatra učinkovitim izvorom esencijalne aminokiseline L-valina u prehrani životinja te da bi ga trebalo zaštititi od razgradnje u buragu da bi bio učinkovit za preživače. Agencija smatra da ne postoji potreba za posebnim zahtjevima za praćenje nakon stavljanja na tržište. Isto tako, potvrdila je izvješća o metodi analize dodatka hrani za životinje koja je dostavio referentni laboratorij osnovan Uredbom (EZ) br. 1831/2003.

(5)

Procjena L-valina dobivenog od Escherichia coli KCCM 80159 pokazala je da su ispunjeni uvjeti za odobrenje iz članka 5. Uredbe (EZ) br. 1831/2003. U skladu s tim trebalo bi odobriti uporabu te tvari kako je navedeno u Prilogu ovoj Uredbi.

(6)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

(1)

Uredbom (EZ) br. 1831/2003 predviđeno je odobravanje dodataka hrani za životinje te osnove i postupci za izdavanje odobrenja.

(2)

U skladu s člankom 7. Uredbe (EZ) br. 1831/2003 podneseni su zahtjevi za odobrenje L-lizin monohidroklorida dobivenog od Corynebacterium glutamicum DSM 32932 i L-lizin sulfata dobivenog od Corynebacterium glutamicum KFCC 11043. Uz zahtjeve su priloženi podaci i dokumenti propisani člankom 7. stavkom 3. te uredbe.

(3)

Zahtjevi se odnose na odobrenje L-lizin monohidroklorida dobivenog od Corynebacterium glutamicum DSM 32932 i L-lizin sulfata dobivenog od Corynebacterium glutamicum KFCC 11043 kao dodataka hrani za sve životinjske vrste te njihovo razvrstavanje u kategoriju dodataka „nutritivni dodaci” i funkcionalnu skupinu „aminokiseline, njihove soli i analogne tvari”.

(4)

Europska agencija za sigurnost hrane („Agencija”) u svojem je mišljenju od 19. ožujka 2020. (2) zaključila da L-lizin monohidroklorid dobiven od Corynebacterium glutamicum DSM 32932 u predloženim uvjetima uporabe nema štetan učinak na zdravlje životinja, sigurnost potrošača ili na okoliš. Agencija je navela da postoji rizik za korisnike jer bi trebalo smatrati da taj dodatak nadražuje oči. Stoga Komisija smatra da bi trebalo poduzeti odgovarajuće mjere zaštite kako bi se spriječili štetni učinci na zdravlje ljudi, ponajprije na zdravlje korisnikâ tog dodatka. Agencija je u svojem mišljenju od 1. srpnja 2020. (3) zaključila da L-lizin sulfat dobiven od Corynebacterium glutamicum KFCC 11043 u predloženim uvjetima uporabe nema štetan učinak na zdravlje životinja, zdravlje ljudi ili na okoliš. Agencija je zaključila i da su oba dodatka učinkovit izvor aminokiseline L-lizina za sve životinjske vrste te da bi ih trebalo zaštititi od razgradnje u buragu da bi za preživače bili jednako učinkoviti kao za nepreživače. Agencija smatra da ne postoji potreba za posebnim zahtjevima za praćenje nakon stavljanja na tržište. Isto tako, potvrdila je izvješća o metodi analize dodatka hrani za životinje koja je dostavio referentni laboratorij osnovan Uredbom (EZ) br. 1831/2003.

(5)

Procjena L-lizin monohidroklorida dobivenog od Corynebacterium glutamicum DSM 32932 i L-lizin sulfata dobivenog od Corynebacterium glutamicum KFCC 11043 pokazala je da su ispunjeni uvjeti za odobrenje iz članka 5. Uredbe (EZ) br. 1831/2003. U skladu s tim trebalo bi odobriti uporabu tih tvari kako je navedeno u Prilogu ovoj Uredbi.

(6)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

(1)

Uredbom (EZ) br. 1831/2003 predviđeno je odobravanje dodataka hrani za životinje te osnove i postupci za izdavanje odobrenja.

(2)

U skladu s člankom 7. Uredbe (EZ) br. 1831/2003 podnesen je zahtjev za odobrenje pripravka 6-fitaze. Uz zahtjev su priloženi podaci i dokumenti propisani člankom 7. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 1831/2003.

(3)

Zahtjev se odnosi na odobrenje pripravka 6-fitaze dobivene od Komagataella phaffii CGMCC 12056 kao dodatka hrani za kokoši nesilice i ostale ptice nesilice te njegovo razvrstavanje u kategoriju dodataka „zootehnički dodaci” i funkcionalnu skupinu „tvari za poticanje probavljivosti”.

(4)

Europska agencija za sigurnost hrane („Agencija”) u svojem je mišljenju od 7. svibnja 2020. (2) zaključila da pripravak 6-fitaze dobivene od Komagataella phaffii CGMCC 12056 u predloženim uvjetima uporabe nema negativan učinak na zdravlje kokoši nesilica i ostalih ptica nesilica, sigurnost potrošača ili na okoliš. Zaključila je i da bi trebalo smatrati da taj dodatak može uzrokovati preosjetljivost dišnih organa. Stoga Komisija smatra da bi trebalo poduzeti odgovarajuće mjere zaštite kako bi se spriječili štetni učinci na zdravlje ljudi, ponajprije na zdravlje korisnikâ tog dodatka. Agencija je zaključila da je dodatak učinkovit kao zootehnički dodatak za poboljšanje probavljivosti prehrane u kokoši nesilica i ostalih ptica nesilica. Agencija smatra da ne postoji potreba za posebnim zahtjevima za praćenje nakon stavljanja na tržište. Isto tako, potvrdila je izvješće o metodi analize dodatka hrani za životinje koje je dostavio referentni laboratorij osnovan Uredbom (EZ) br. 1831/2003.

(5)

Procjena pripravka 6-fitaze dobivene od Komagataella phaffii CGMCC 12056 pokazala je da su ispunjeni uvjeti za odobrenje iz članka 5. Uredbe (EZ) br. 1831/2003. U skladu s tim trebalo bi odobriti uporabu tog pripravka kako je navedeno u Prilogu ovoj Uredbi.

(6)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

(1)

Uredbom (EZ) br. 1831/2003 predviđeno je odobravanje dodataka hrani za životinje te osnove i postupci za izdavanje odobrenja.

(2)

U skladu s člankom 7. Uredbe (EZ) br. 1831/2003 podnesen je zahtjev za odobrenje mononatrijeva glutamata dobivenog fermentacijom s pomoću bakterije Corynebacterium glutamicum KCCM 80188. Uz zahtjev su priloženi podaci i dokumenti propisani člankom 7. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 1831/2003.

(3)

Zahtjev se odnosi na odobrenje mononatrijeva glutamata dobivenog fermentacijom s pomoću bakterije Corynebacterium glutamicum KCCM 80188 kao dodatka hrani za sve životinjske vrste. Podnositelj zahtjeva zatražio je da se taj dodatak razvrsta u kategoriju dodataka „osjetilni dodaci”.

(4)

Podnositelj zahtjeva zatražio je da se taj dodatak hrani za životinje odobri i za uporabu u vodi za piće. Međutim, Uredbom (EZ) br. 1831/2003 nije dopušteno odobravanje „aromatskih tvari” za uporabu u vodi za piće. Stoga ne bi trebalo odobriti uporabu mononatrijeva glutamata dobivenog fermentacijom s pomoću bakterije Corynebacterium glutamicum KCCM 80188 u vodi za piće. Činjenica da nije odobrena uporaba tog dodatka kao aromatske tvari u vodi za piće ne isključuje njegovu uporabu u krmnim smjesama koje se daju u vodi.

(5)

Europska agencija za sigurnost hrane („Agencija”) u svojem je mišljenju od 19. ožujka 2020. (2) zaključila da mononatrijev glutamat dobiven fermentacijom s pomoću bakterije Corynebacterium glutamicum KCCM 80188 u predloženim uvjetima uporabe nema štetan učinak na zdravlje životinja, zdravlje potrošača ili na okoliš. Agencija je u mišljenju zaključila da taj dodatak nije toksičan pri udisanju, da ne nadražuje kožu ni oči te da ne izaziva preosjetljivost kože. Agencija je zaključila i da je učinak mononatrijeva glutamata na pojačavanje okusa hrane već dokazan te stoga nije potrebno daljnje dokazivanje njegove učinkovitosti u hrani za životinje. Agencija smatra da ne postoji potreba za posebnim zahtjevima za praćenje nakon stavljanja na tržište. Isto tako, potvrdila je izvješće o metodama analize dodatka hrani za životinje koje je dostavio referentni laboratorij osnovan Uredbom (EZ) br. 1831/2003.

(6)

Procjena mononatrijeva glutamata dobivenog fermentacijom s pomoću bakterije Corynebacterium glutamicum KCCM 80188 pokazala je da su ispunjeni uvjeti za odobrenje iz članka 5. Uredbe (EZ) br. 1831/2003. U skladu s tim trebalo bi odobriti uporabu te tvari kako je navedeno u Prilogu ovoj Uredbi.

(7)

U cilju bolje kontrole trebalo bi predvidjeti ograničenja i uvjete. Konkretno, na oznaci tog dodatka hrani za životinje trebalo bi navesti preporučenu količinu. Ako se ta količina premaši, na oznaci premiksâ trebalo bi navesti određene informacije.

(8)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

(1)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2020/862 (2) utvrđene su stope prilagodbe za izravna plaćanja u skladu s Uredbom (EU) br. 1306/2013 za kalendarsku godinu 2020. Ta je stopa prilagodbe utvrđena na temelju podataka dostupnih u kontekstu nacrta proračuna za 2021., posebno uzimajući u obzir iznos financijske discipline od 487,6 milijuna EUR za pričuvu za krize u poljoprivrednom sektoru iz članka 25. Uredbe (EU) br. 1306/2013.

(2)

Tom se stopom prilagodbe uzela u obzir i potreba za primjenom financijske discipline kako bi se poštovale godišnje gornje granice iz članka 16. Uredbe (EU) br. 1306/2013, kako je predviđeno člankom 26. stavkom 1. te uredbe.

(3)

Bez obzira na to što potreba za financijskom disciplinom ostaje 487,6 milijuna EUR za pričuvu za krize u poljoprivrednom sektoru, prve procjene povezane s budućim Komisijinim dopisom o izmjeni br. 1. za nacrt proračuna za 2021., kojim su obuhvaćena predviđanja za izravna plaćanja i rashodi povezani s tržištem, ipak pokazuju da je potrebno prilagoditi stopu financijske discipline utvrđene Provedbenom uredbom (EU) 2020/862.

(4)

Stoga je na temelju novih podataka kojima raspolaže Komisija, primjereno prilagoditi stopu prilagodbe u skladu s člankom 26. stavkom 4. Uredbe br. 1306/2013 prije 1. prosinca kalendarske godine na koju se ta stopa prilagodbe odnosi.

(5)

Izmijenjeni Prijedlog uredbe Vijeća o utvrđivanju višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027. (3) još nije donesen. Stoga bi, kao mjeru opreza i uzimajući u obzir već poodmaklu fazu postupka odlučivanja za donošenje te uredbe, neto saldo raspoloživ za rashode Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi za financijsku godinu 2021. u iznosu od 40 368,0 milijuna EUR (podograničenje kako je utvrđeno u zaključcima Europskog vijeća od 21. srpnja 2020., prilagođeno za prijenose koje su prijavile države članice u dodijeljenim sredstvima između Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj i izravnih plaćanja) trebalo upotrijebiti za izračun stope prilagodbe.

(6)

U pravilu, poljoprivrednici koji podnose zahtjev za potporu za izravna plaćanja za jednu kalendarsku godinu (N) plaćanja primaju unutar određenog razdoblja plaćanja u financijskoj godini (N + 1). Međutim države članice mogu izvršiti zakašnjela plaćanja poljoprivrednicima nakon isteka tog razdoblja plaćanja, uz određena ograničenja. Ta zakašnjela plaćanja mogu biti izvršena u sljedećoj financijskoj godini. Kada se u određenoj kalendarskoj godini primjenjuje financijska disciplina, stopu prilagodbe ne bi trebalo primjenjivati na plaćanja za koja su zahtjevi za potporu podneseni u kalendarskim godinama u kojima se ne primjenjuje financijska disciplina. Stoga je, kako bi se osiguralo jednako postupanje prema poljoprivrednicima, primjereno predvidjeti da se stopa prilagodbe treba primjenjivati samo na plaćanja za koja su zahtjevi za potporu podneseni u kalendarskoj godini u kojoj se primjenjuje financijska disciplina, neovisno o tome kada je izvršeno plaćanje poljoprivrednicima.

(7)

Člankom 8. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4) utvrđuje se da se stopa prilagodbe primjenjiva na izravna plaćanja utvrđena u skladu s člankom 26. Uredbe (EU) br. 1306/2013 primjenjuje samo na izravna plaćanja koja premašuju 2 000 EUR i koja se dodjeljuju poljoprivrednicima u odgovarajućoj kalendarskoj godini. Nadalje, člankom 8. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1307/2013 predviđa se da se kao rezultat postupnog uvođenja izravnih plaćanja stopa prilagodbe primjenjuje na Hrvatsku tek od 1. siječnja 2022. Stoga se stopa prilagodbe koju treba odrediti ovom Uredbom ne bi trebala primjenjivati na plaćanja poljoprivrednicima u toj državi članici.

(8)

Promijenjenu stopu prilagodbe trebalo bi uzeti u obzir za izračun svih plaćanja koja se dodjeljuju poljoprivredniku na temelju zahtjeva za potporu koji je podnesen za kalendarsku godinu 2020. Stoga bi radi jasnoće Provedbenu uredbu (EU) 2020/862 trebalo staviti izvan snage.

(9)

Kako bi se prilagođena stopa prilagodbe primjenjivala od datuma kada se počinje s plaćanjima poljoprivrednicima u skladu s Uredbom (EU) br. 1306/2013, ova bi se Uredba trebala primjenjivati od 1. prosinca 2020.,

(1)

Zahtjevi za primjenu metode uzorkovanja za verifikaciju organizacija s više lokacija utvrđuju se u točki 2.4.3. Priloga I. Odluke Komisije (EU) 2017/2285 оd 6. prosinca 2017. o izmjeni priručnika za korisnike kojim se utvrđuju koraci koje je potrebno poduzeti za sudjelovanje u sustavu EMAS u skladu s Uredbom (EZ) br. 1221/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o dobrovoljnom sudjelovanju organizacija u sustavu upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja Zajednice (EMAS) (2).

(2)

U točki 2.4.3.3. podtočki (a) priručnika za korisnike iz Priloga I. Odluci (EU) 2017/2285 definirani su sektori u kojima se može dopustiti primjena metode uzorkovanja za verifikaciju organizacija s više lokacija (tablica 9.).

(3)

U točki 2.4.3.3. podtočki (b) priručnika za korisnike definirani su sektori u kojima se može dopustiti primjena metode uzorkovanja za verifikaciju organizacija s više lokacija u okviru pilot-projekata (tablica 10.) te se navodi da Odbor za sustav EMAS može na temelju vrednovanja pilot-projekta provedenog nakon njegova završetka preporučiti da se taj sektor uključi u popis sektora u kojima je dopuštena upotreba metode uzorkovanja (tablica 9.).

(4)

U Njemačkoj su provedena dva pilot-projekta u sektorima navedenima u tablici 10.: jedan projekt u sektoru trgovine na malo (oznaka NACE 47.1) i jedan projekt za djelatnosti socijalne skrbi sa smještajem (oznaka NACE 87) i socijalne skrbi bez smještaja (oznaka NACE 88). Vrednovanje tih pilot-projekata predstavljeno je Odboru za sustav EMAS.

(5)

Odbor za EMAS je na temelju vrednovanja pilot-projekata pozitivno ocijenio projekte i preporučio da se sektori uključe u popis sektora u kojima je dopuštena primjena metode uzorkovanja za verifikaciju organizacija s više lokacija (tablica 9.),

(1)

U skladu s Uredbom (EZ) br. 66/2010 znak za okoliš EU-a može se dodijeliti proizvodima koji imaju smanjen utjecaj na okoliš tijekom cijelog životnog ciklusa.

(2)

Uredbom (EZ) br. 66/2010 propisuje se utvrđivanje posebnih mjerila za dodjelu znaka za okoliš EU-a po skupinama proizvoda.

(3)

Odlukom Komisije 2012/481/EU (2) utvrđena su mjerila i s njima povezani zahtjevi za ocjenjivanje i verifikaciju za skupinu proizvoda „tiskani papir”. Razdoblje valjanosti tih mjerila i zahtjeva produljeno je do 31. prosinca 2020. Odlukom Komisije (EU) 2018/1590 (3).

(4)

Odlukom Komisije 2014/256/EU (4) utvrđena su mjerila i s njima povezani zahtjevi za ocjenjivanje i verifikaciju za skupinu proizvoda „proizvodi od prerađenog papira”. Razdoblje valjanosti tih mjerila i zahtjeva produljeno je do 31. prosinca 2020. Odlukom Komisije (EU) 2017/1525 (5).

(5)

Kako bi se bolje odražavale najbolje tržišne prakse za te skupine proizvoda i u obzir uzele inovacije koje su u međuvremenu uvedene, prikladno je utvrditi novi skup mjerila za proizvode od tiskanog papira, proizvode od papira za pisanje i papirnate vrećice.

(6)

U izvješću o provjeri prikladnosti znaka za okoliš EU-a (6) od 30. lipnja 2017., kojom se preispituje provedba Uredbe (EZ) br. 66/2010, zaključilo se da je potrebno razviti više strateški pristup za znak za okoliš EU-a, uključujući povezivanje srodnih skupina proizvoda prema potrebi.

(7)

U skladu s tim zaključcima i nakon savjetovanja s Odborom Europske unije za znak za okoliš prikladno je revidirati mjerila za skupinu proizvoda „tiskani papir” i „proizvodi od prerađenog papira” uzimajući u obzir trenutačan uspjeh, zanimanje dionika za proizvod i moguće buduće prilike za povećanu upotrebu i tržišnu potražnju za održivim proizvodima.

(8)

Budući da su skupine proizvoda „tiskani papir” i „proizvodi od prerađenog papira” blisko povezane, a mjerila za njih preklapat će se, uputno je donijeti jedinstvenu odluku s jednim prilogom za obje skupine proizvoda.

(9)

Naziv skupine proizvoda trebalo bi izmijeniti u „proizvodi od tiskanog papira, proizvodi od papira za pisanje i papirnate vrećice” kako bi se bolje odražavala funkcija proizvoda i osigurala jasnoća proizvoda obuhvaćenih područjem primjene. Time bi ujedno sudionici na tržištu imali bolji uvid u sustav, a smanjio bi se i administrativni teret za nacionalna tijela.

(10)

Osim toga, u skladu s preispitivanjem trebalo bi izmijeniti definiciju skupine proizvoda „proizvodi od tiskanog papira, proizvodi od papira za pisanje i papirnate vrećice”, prvenstveno kako bi se jasnije razlikovale različite vrste proizvoda.

(11)

U novom akcijskom planu za kružno gospodarstvo – Za čišću i konkurentniju Europu (7), koji je donesen 11. ožujka 2020., utvrđeno je da će se zahtjevi u pogledu trajnosti, mogućnosti recikliranja i recikliranog udjela sustavnije uključivati u mjerila za dodjelu znaka za okoliš EU-a.

(12)

Revidirana mjerila za dodjelu znaka za okoliš EU-a za proizvode od tiskanog papira, proizvode od papira za pisanje i papirnate vrećice trebala bi biti usmjerena prije svega na upotrebu proizvoda od papira koji su proizvedeni na održiviji način i dobiveni iz šuma kojima se upravlja na održiv način ili iz recikliranih materijala. Nova mjerila trebalo bi temeljiti na pristupu analize životnog ciklusa i usmjeriti na promicanje energetski učinkovitih proizvodnih postupaka i smanjenje emisija hlapivih organskih spojeva (HOS-ovi) koji pridonose fotokemijskoj oksidaciji, toksičnosti za ljude, iscrpljivanju abiotičkih resursa, eutrofikaciji, zakiseljavanju i klimatskim promjenama. Revidiranim mjerilima trebala bi se ograničiti upotreba opasnih tvari, riješiti pitanje emisija koje nastaju tijekom postupka tiskanja, smanjiti količina otpadnog papira koji nastaje u tom postupku i povećati mogućnost recikliranja proizvoda, što pridonosi lakšem prijelazu na gospodarstvo s izraženijom kružnom dimenzijom.

(13)

Nova mjerila te s njima povezani zahtjevi za ocjenjivanje i verifikaciju za svaku skupinu proizvoda trebali bi ostati na snazi do 31. prosinca 2028., uzimajući u obzir inovacijski ciklus za te dvije skupine proizvoda.

(14)

Radi pravne sigurnosti odluke 2012/481/EU i 2014/256/EU trebalo bi staviti izvan snage.

(15)

Proizvođačima čijim je proizvodima dodijeljen znak za okoliš EU-a za proizvode od tiskanog papira odnosno proizvode od prerađenog papira prema mjerilima koja su utvrđena Odlukom 2012/481/EU ili Odlukom 2014/256/EU trebalo bi omogućiti prijelazno razdoblje kako bi imali dovoljno vremena za prilagodbu svojih proizvoda novim mjerilima i zahtjevima. U ograničenom razdoblju nakon donošenja ove Odluke proizvođačima bi također trebalo omogućiti i podnošenje zahtjeva na temelju mjerila utvrđenih tim odlukama ili na temelju novih mjerila utvrđenih ovom Odlukom. Tijekom razdoblja od 18 mjeseci od datuma donošenja ove Odluke trebalo bi dopuštati upotrebu dozvola za znak za okoliš EU-a dodijeljenih u skladu s mjerilima utvrđenima u starim odlukama.

(16)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog na temelju članka 16. Uredbe (EZ) br. 66/2010,