27.10.2020

Službeni list Europske unije

L 357/7

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2020/1559

оd 26. listopada 2020.

o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2017/2470 o utvrđivanju Unijina popisa nove hrane

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/2283 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o novoj hrani, o izmjeni Uredbe (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 258/97 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Komisije (EZ) br. 1852/2001 (1), a posebno njezin članak 12.,

budući da:

(1)	U skladu s člankom 8. Uredbe (EU) 2015/2283 Komisija je do 1. siječnja 2018. trebala utvrditi Unijin popis nove hrane koja je odobrena ili za koju je podnesena obavijest na temelju Uredbe (EZ) br. 258/97 Europskog parlamenta i Vijeća (2).

(2)	Unijin popis nove hrane koja je odobrena ili za koju je podnesena obavijest na temelju Uredbe (EZ) br. 258/97 utvrđen je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2017/2470 (3).

(3)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2018/1023 (4) ispravljen je početni Unijin popis nove hrane utvrđen u Prilogu Provedbenoj uredbi (EU) 2017/2470 zamjenom tog Priloga. U međuvremenu je doneseno osam provedbenih uredbi Komisije (EU) 2018/460 (5), (EU) 2018/461 (6), (EU) 2018/462 (7), (EU) 2018/469 (8), (EU) 2018/991 (9), (EU) 2018/1011 (10), (EU) 2018/1018 (11), (EU) 2018/1032 (12) o odobrenju stavljanja na tržište ili proširenja upotrebe nove hrane. Tim provedbenim uredbama ažuriran je i popis Unije. Međutim, ta nova hrana i proširenja upotrebe nove hrane više se ne nalaze na popisu, kako je zamijenjen Provedbenom uredbom (EU) 2018/1023.

(4)

Radi jasnoće i pravne sigurnosti Unijin popis nove hrane utvrđen u Prilogu Provedbenoj uredbi (EU) 2017/2470 trebalo bi stoga izmijeniti kako bi se ta nova hrana i proširenja upotrebe nove hrane ponovno uvrstili na popis Unije. Budući da su ta nova hrana i proširenja upotrebe nove hrane bili uvršteni na popis Unije do stupanja na snagu Provedbene uredbe (EU) 2018/1023 13. kolovoza 2018., ova bi se Uredba trebala primjenjivati od tog datuma.

(5)	Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilog Provedbenoj uredbi (EU) 2017/2470 mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 13. kolovoza 2018.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 26. listopada 2020.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VAN DER LEYEN

(1) SL L 327, 11.12.2015., str. 1.

(2) Uredba (EZ) br. 258/97 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. siječnja 1997. o novoj hrani i sastojcima nove hrane (SL L 43, 14.2.1997., str. 1.).

(3) Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/2470 оd 20. prosinca 2017. o utvrđivanju Unijina popisa nove hrane u skladu s Uredbom (EU) 2015/2283 Europskog parlamenta i Vijeća o novoj hrani (SL L 351, 30.12.2017., str. 72.).

(4) Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/1023 оd 23. srpnja 2018. o ispravku Provedbene uredbe (EU) 2017/2470 o utvrđivanju Unijina popisa nove hrane (SL L 187, 24.7.2018., str. 1.).

(5) Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/460 оd 20. ožujka 2018. o odobravanju stavljanja na tržište florotaninâ iz alge Ecklonia cava kao nove hrane u skladu s Uredbom (EU) 2015/2283 Europskog parlamenta i Vijeća i o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2017/2470 (SL L 78, 21.3.2018., str. 2.).

(6) Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/461 оd 20. ožujka 2018. o odobravanju proširenja uporabe ekstrakta bogatog taksifolinom kao nove hrane u skladu s Uredbom (EU) 2015/2283 Europskog parlamenta i Vijeća i o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2017/2470 (SL L 78, 21.3.2018., str. 7.).

(7) Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/462 оd 20. ožujka 2018. o odobravanju proširenja uporabe L-ergotioneina kao nove hrane u skladu s Uredbom (EU) 2015/2283 Europskog parlamenta i Vijeća i o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2017/2470 (SL L 78, 21.3.2018., str. 11.).

(8) Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/469 оd 21. ožujka 2018. o odobravanju stavljanja na tržište ekstrakta triju biljnih korijena (Cynanchum wilfordii Hemsley, Phlomis umbrosa Turcz. i Angelica gigas Nakai) kao nove hrane na temelju Uredbe (EU) 2015/2283 Europskog parlamenta i Vijeća i o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2017/2470 (SL L 79, 22.3.2018., str. 11.).

(9) Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/991 оd 12. srpnja 2018. o odobrenju stavljanja na tržište hidrolizata lizozima iz bjelanjka kokošjeg jaja kao nove hrane u skladu s Uredbom (EU) 2015/2283 Europskog parlamenta i Vijeća i o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2017/2470 (SL L 177, 13.7.2018., str. 9.).

(10) Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/1011 оd 17. srpnja 2018. o odobravanju proširenja razina uporabe gljiva tretiranih UV zračenjem kao nove hrane u skladu s Uredbom (EU) 2015/2283 Europskog parlamenta i Vijeća i o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2017/2470 (SL L 181, 18.7.2018., str. 4.).

(11) Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/1018 оd 18. srpnja 2018. o odobravanju proširenja uporabe pekarskog kvasca tretiranog UV zračenjem (Saccharomyces cerevisiae) kao nove hrane u skladu s Uredbom (EU) 2015/2283 Europskog parlamenta i Vijeća i o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2017/2470 (SL L 183, 19.7.2018., str. 9.).

(12) Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/1032 оd 20. srpnja 2018. o odobravanju proširenja upotrebe ulja dobivenog iz mikroalgi Schizochytrium sp. kao nove hrane u skladu s Uredbom (EU) 2015/2283 Europskog parlamenta i Vijeća i o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2017/2470 (SL L 185, 23.7.2018., str. 9.).

PRILOG

Prilog se mijenja kako slijedi:

Tablica 1. (Odobrena nova hrana) mijenja se kako slijedi:

(a)

sljedeći unos umeće se između unosa za „Ulje od biljke Echium plantagineum” i unosa za „Hidrolizat jajne ovojnice”:

Odobrena nova hrana

Uvjeti pod kojima se nova hrana može upotrebljavati

Dodatni posebni zahtjevi za označivanje proizvoda

Ostali zahtjevi

„Florotanini iz alge Ecklonia cava

Određena kategorija hrane

Najveće dopuštene količine

Pri označivanju hrane koja sadržava novu hranu navodi se „Florotanini iz alge Ecklonia cava”.

Na dodacima prehrani koji sadržavaju florotanine iz alge Ecklonia cava navodi se sljedeća izjava:

(a)	Ovaj dodatak prehrani ne smiju konzumirati djeca i adolescenti mlađi od dvanaest/četrnaest/osamnaest (*) godina.

(b)	Ovaj dodatak prehrani ne smiju konzumirati osobe oboljele od bolesti štitnjače ili osobe koje su svjesne da su izložene riziku razvoja bolesti štitnjače ili za koje je utvrđeno da su u rizičnoj skupini osoba koje bi mogle razviti bolest štitnjače.

(c)	Ovaj dodatak prehrani ne smije se konzumirati ako se konzumiraju drugi dodaci prehrani koji sadržavaju jod.

(*)	Ovisno o dobnoj skupini kojoj je dodatak prehrani namijenjen.”

Dodaci prehrani u smislu Direktive 2002/46/EZ namijenjeni općoj populaciji, isključujući djecu mlađu od 12 godina

163 mg dnevno za adolescente u dobi od 12 do 14 godina

230 mg dnevno za adolescente starije od 14

263 mg dnevno za odrasle

(b)

unos za „Ekstrakt bogat taksifolinom” zamjenjuje se sljedećim:

„Ekstrakt bogat taksifolinom

Određena kategorija hrane

Najveće dopuštene količine

Pri označivanju hrane koja sadržava novu hranu navodi se „Ekstrakt bogat taksifolinom”

Obični jogurt/voćni jogurt(*)

0,020 g/kg

Kefir(*)

0,008 g/kg

Mlaćenica(*)

0,005 g/kg

Mlijeko u prahu(*)

0,052 g/kg

Vrhnje(*)

0,070 g/kg

Kiselo vrhnje(*)

0,050 g/kg

Sir(*)

0,090 g/kg

Maslac(*)

0,164 g/kg

Čokoladne slastice

0,070 g/kg

Bezalkoholna pića

0,020 g/L

Dodaci prehrani u smislu Direktive 2002/46/EZ namijenjeni općoj populaciji, isključujući dojenčad, malu djecu, djecu i adolescente mlađe od 14 godina

100 mg/dan

(*)	Upotrebom ekstrakta bogatog taksifolinom u mliječnim proizvodima ne može se u cijelosti ili djelomično nadomjestiti bilo koji sastojak mlijeka.”

(c)

unos za „L-ergotionein” zamjenjuje se sljedećim:

„L-ergotionein

Određena kategorija hrane

Najveće dopuštene količine

Pri označivanju hrane koja sadržava novu hranu navodi se „L-ergotionein”

Bezalkoholna pića

0,025 g/kg

Mliječni napitci

0,025 g/kg

„Svježi” mliječni proizvodi (*)

0,040 g/kg

Žitne pločice

0,2 g/kg

Čokoladne slastice

0,25 g/kg

Dodaci prehrani u smislu Direktive 2002/46/EZ

30 mg dnevno za opću populaciju (osim za trudnice i dojilje)

20 mg dnevno za djecu stariju od tri godine

(*)	Pri uporabi u mliječnim proizvodima L-ergotionein ne može u cijelosti ili djelomično nadomjestiti bilo koji sastojak mlijeka.”

(d)

sljedeći unos umeće se između unosa za „L-ergotionein” i unosa za „Natrijev željezov EDTA”:

„Ekstrakt triju biljnih korijena (Cynanchum wilfordii Hemsley, Phlomis umbrosa Turcz. i Angelica gigas Nakai)

Određena kategorija hrane

Najveće dopuštene količine

Pri označivanju hrane koja sadržava novu hranu navodi se „ekstrakt triju biljnih korijena (Cynanchum wilfordii Hemsley, Phlomis umbrosa Turcz. i Angelica gigas Nakai)”.

Pri označivanju dodataka hrani koji sadržavaju ekstrakt mješavine triju biljnih korijena u neposrednoj blizini popisa sastojaka navodi se izjava u kojoj se navodi da ga ne bi trebali konzumirati pojedinci s utvrđenom alergijom na celer.”

Dodaci prehrani u smislu Direktive 2002/46/EZ namijenjeni odrasloj populaciji

175 mg na dan

(e)

sljedeći unos umeće se između unosa za „Oleorezin likopena iz rajčice” i unosa za „Magnezij citrat malat”:

„Hidrolizat lizozima iz bjelanjka kokošjeg jaja	Određena kategorija hrane	Najveće dopuštene količine	Oznaka nove hrane na etiketi na dodacima prehrani koji je sadržavaju glasi „Hidrolizat lizozima iz bjelanjka kokošjeg jaja”.”
	Dodaci prehrani u smislu Direktive 2002/46/EZ namijenjeni odrasloj populaciji	1 000 mg na dan

(f)

unos za „Gljive (Agaricus bisporus) tretirane UV zračenjem” zamjenjuje se sljedećim:

„Gljive (Agaricus bisporus) tretirane UV zračenjem

Određena kategorija hrane

Najveće dopuštene količine vitamina D2

1.	Na oznaci nove hrane ili hrane koja sadržava tu novu hranu navodi se „Gljive (Agaricus bisporus) tretirane UV zračenjem”.

2.	Na oznaci nove hrane ili hrane koja sadržava tu novu hranu navodi se „kontrolirani tretman svjetlom upotrijebljen je radi povećanja razina vitamina D” ili „tretman UV zračenjem upotrijebljen je radi povećanja razina vitamina D2”.”

Gljive (Agaricus bisporus)

20 μg vitamina D2/100 g svježe mase

(g)

unos za „Pekarski kvasac (Saccharomyces cerevisiae) tretiran UV zračenjem” zamjenjuje se sljedećim:

„Pekarski kvasac tretiran UV zračenjem (Saccharomyces cerevisiae)

Određena kategorija hrane

Najveće dopuštene količine vitamina D2

Pri označivanju hrane koja sadržava novu hranu navodi se „Kvasac s vitaminom D” ili „Kvasac s vitaminom D2”.

Kruh i pecivo od dizanog tijesta

5 μg vitamina D2/100 g

Fini pekarski proizvodi od dizanog tijesta

5 μg vitamina D2/100 g

Dodaci prehrani u smislu Direktive 2002/46/EZ

Pretpakirani svježi ili suhi kvasac za kućnu uporabu

45 μg/100 g za svježi kvasac

200 μg/100 g za suhi kvasac

1.	Pri označivanju hrane koja sadržava novu hranu navodi se „Kvasac s vitaminom D” ili „Kvasac s vitaminom D2”.

2.	Pri označivanju nove hrane navodi se izjava da je ta nova hrana namijenjena samo za pečenje i da je ne bi trebalo jesti sirovu.

3.	Pri označivanju nove hrane navode se upute za uporabu za krajnje korisnike tako da se ne premašuje najveća dopuštena koncentracija vitamina D2 od 5 μg/100 g u gotovim proizvodima pečenima u kućanstvu.”

(h)

Unos za „Ulje od mikroalge Schizochytrium sp. (T18)” zamjenjuje se sljedećim:

„Ulje od mikroalge Schizochytrium sp. (T18)	Određena kategorija hrane	Najveće dopuštene količine	Pri označivanju hrane koja sadržava novu hranu navodi se ‚Ulje od mikroalge Schizochytrium sp.’”
	Mliječni proizvodi, osim mliječnih napitaka	200 mg/100 g ili za sireve 600 mg/100 g
	Mliječni analozi, osim napitaka	200 mg/100 g ili za analoge sireva 600 mg/100 g
	Mazive masti i preljevi	600 mg/100 g
	Žitarice za doručak	500 mg/100 g
	Dodaci prehrani u smislu Direktive 2002/46/EZ	250 mg DHK dnevno za opću populaciju
	Dodaci prehrani u smislu Direktive 2002/46/EZ	450 mg DHK dnevno za trudnice i dojilje
	Zamjena za cjelodnevnu prehranu pri redukcijskoj dijeti u smislu Uredbe (EU) br. 609/2013 i zamjene za jedan ili više obroka pri redukcijskoj dijeti	250 mg po obroku
	Mliječni napitci i slični proizvodi namijenjeni maloj djeci	200 mg/100 g
	Hrana namijenjena osobama s povećanom tjelesnom aktivnošću, posebno sportašima
	Hrana pri čijem se označivanju navodi izjava o odsutnosti ili smanjenoj prisutnosti glutena u skladu sa zahtjevima iz Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 828/2014
	Hrana za posebne medicinske potrebe u smislu Uredbe (EU) br. 609/2013	U skladu s posebnim prehrambenim potrebama osoba kojima su proizvodi namijenjeni
	Pekarski proizvodi (kruh, pecivo i slatki keksi)	200 mg/100 g
	Žitne pločice	500 mg/100 g
	Masti za kuhanje	360 mg/100 g
	Bezalkoholna pića (uključujući mliječne analoge i mliječne napitke)	80 mg/100 ml
	Početna i prijelazna hrana za dojenčad u smislu Uredbe (EU) br. 609/2013	U skladu s Uredbom (EU) br. 609/2013
	Prerađena hrana na bazi žitarica i dječja hrana za dojenčad i malu djecu u smislu Uredbe (EU) br. 609/2013	200 mg/100 g
	Kašice od voća/povrća	100 mg/100 g

Tablica 2. (Specifikacije) mijenja se kako slijedi:

(a)

sljedeći unos umeće se između unosa za „Ulje od biljke Echium plantagineum” i unosa za „Hidrolizat jajne ovojnice”:

Odobrena nova hrana

Specifikacije

„Florotanini iz alge Ecklonia cava

Opis/definicija

Florotanini iz alge Ecklonia cava dobivaju se alkoholnom ekstrakcijom iz jestive morske alge Ecklonia cava. Ekstrakt je prah tamnosmeđe boje bogat florotaninima, odnosno polifenolnim spojevima koji su sekundarni metaboliti nekih vrsta smeđih algi.

Svojstva/sastav

Sadržaj florotanina: 90 ± 5 %

Antioksidacijska aktivnost: > 85 %

Vlaga: < 5 %

Pepeo: < 5 %

Mikrobiološki kriteriji

Ukupan broj živih stanica: < 3 000 CFU/g

Plijesan/kvasac: < 300 CFU/g

Koliformi: negativan test

Salmonella spp.: negativan test

Staphylococcus aureus: negativan test

Teški metali i halogeni

Olovo: < 3,0 mg/kg

Živa: < 0,1 mg/kg

Kadmij: < 3,0 mg/kg

Arsen: < 25,0 mg/kg

Anorganski arsen: < 0,5 mg/kg

Jod: 150,0 – 650,0 mg/kg

CFU: jedinice koje tvore kolonije”

(b)

unos za „Definiciju” za „Ekstrakt bogat taksifolinom” zamjenjuje se sljedećim:

„Ekstrakt bogat taksifolinom

Definicija

Kemijski naziv: [(2R,3R)-2-(3,4 dihidroksifenil)-3,5,7-trihidroksi-2,3-dihidrokromen-4-on, poznat i pod nazivom (+) trans (2R,3R)- dihidrokvercetin] i s najviše 2 % cis oblika”

(c)

sljedeći unos umeće se između unosa za „L-ergotionein” i unosa za „Natrijev željezov EDTA”:

„Ekstrakt triju biljnih korijena (Cynanchum wilfordii Hemsley, Phlomis umbrosa Turcz. i Angelica gigas Nakai)

Opis/definicija

Mješavina triju biljnih korijena jest žućkastosmeđi fini prah dobiven ekstrakcijom toplom vodom, koncentracijom isparavanjem i sušenjem raspršivanjem

Sastav ekstrakta mješavine triju biljnih korijena

Korijen Cynanchum wilfordii: 32,5 % masenog udjela

Korijen Phlomis umbrosa: 32,5 % masenog udjela

Korijen Angelica gigas: 35,0 % masenog udjela

Specifikacije

Gubitak pri sušenju: najviše 100 mg/g

Analiza

Cimetna kiselina: 0,012 – 0,039 mg/g

Shanzhiside metil ester: 0,20 – 1,55 mg/g

Nodakenin: 3,35 – 10,61 mg/g

Metoksalen: < 3 mg/g

Fenoli: 13,0 – 40,0 mg/g

Kumarini: 13,0 – 40,0 mg/g

Iridoidi: 13,0 – 39,0 mg/g

Saponini: 5,0 – 15,5 mg/g

Hranjivi sastojci

Ugljikohidrati: 600 – 880 mg/g

Bjelančevine: 70 – 170 mg/g

Masti: < 4 mg/g

Mikrobiološki parametri

Ukupan broj živih mikroorganizama: < 5 000 CFU/g

Plijesan i kvasac ukupno: < 100 CFU/g

Koliformne bakterije: < 10 CFU/g

Salmonella: negativan nalaz/25 g

Escherichia coli: negativan nalaz/25 g

Staphylococcus aureus: negativan nalaz/25 g

Teški metali

Olovo: < 0,65 mg/kg

Arsen: < 3,0 mg/kg

Živa: < 0,1 mg/kg

Kadmij: < 1,0 mg/kg

CFU: jedinice koje tvore kolonije”

(d)

sljedeći unos umeće se između unosa za „Oleorezin likopena iz rajčice” i unosa za „Magnezij citrat malat”:

„Hidrolizat lizozima iz bjelanjka kokošjeg jaja

Opis/definicija

Hidrolizat lizozima iz bjelanjka kokošjeg jaja dobiva se enzimskim postupkom iz lizozima iz bjelanjka kokošjeg jaja uz uporabu suptilizina Bacillus licheniformis.

Proizvod je prah bijele do svijetložute boje.

Specifikacija

Protein (TN(*) x 5,30): 80 – 90 %

Triptofan: 5 – 7 %

Udio triptofana/LNAA(**): 0,18 – 0,25

Stupanj hidrolize: 19 – 25 %

Vlaga: < 5 %

Pepeo: < 10 %

Natrij: < 6 %

Teški metali

Arsen: < 1 ppm

Olovo: < 1 ppm

Kadmij: < 0,5 ppm

Živa: < 0,1 ppm

Mikrobiološki kriteriji

Aerobne bakterije ukupno: < 103 CFU/g

Kvasac i plijesni ukupno: < 102 CFU/g

Enterobakterije: < 10 CFU/g

Salmonella spp.: odsutnost u 25 g

Escherichia coli: odsutnost u 10 g

Staphylococcus aureus: odsutnost u 10 g

Pseudomonas aeruginosa: odsutnost u 10 g

(*)	TN: ukupni dušik

(**)	LNAA: velike neutralne aminokiseline”

(e)

unos za „Gljive (Agaricus bisporus) tretirane UV zračenjem” zamjenjuje se sljedećim:

„Gljive (Agaricus bisporus) tretirane UV zračenjem

Opis/definicija

Komercijalno uzgojene gljive Agaricus bisporus na koje se nakon berbe primjenjuje tretman UV svjetlom.

UV zračenje: postupak zračenja ultraljubičastim svjetlom unutar raspona valnih duljina od 200 do 800 nm.

Vitamin D2

Kemijski naziv: (3β,5Z,7E,22E)-9,10-sekoergosta-5,7,10(19),22-tetraen-3-ol

Istoznačnica: ergokalciferol

CAS br.: 50-14-6

Molekulska masa: 396,65 g/mol

Sadržaj

Vitamin D2 u konačnom proizvodu: 5 – 20 μg/100 g svježe mase pri isteku roka trajanja.”

(f)

unos za „Pekarski kvasac (Saccharomyces cerevisiae) tretiran UV zračenjem” zamjenjuje se sljedećim:

„Pekarski kvasac tretiran UV zračenjem (Saccharomyces cerevisiae)

Opis/definicija

Pekarski kvasac (Saccharomyces cerevisiae) podvrgava se ultraljubičastom zračenju kako bi se potaknulo pretvaranje ergosterola u vitamin D2 (ergokalciferol). Sadržaj vitamina D2 u koncentratu kvasca varira od 800 000 do 3 500 000 IU vitamina D/100 g (200 – 875 μg/g). Kvasac može biti inaktiviran.

Koncentrat kvasca miješa se s običnim pekarskim kvascem kako se ne bi premašila najviša dopuštena razina u pretpakiranom svježem ili suhom kvascu za kućnu uporabu.

Sipka zrnca boje kože.

Vitamin D2

Kemijski naziv: (5Z,7E,22E)-(3S)-9,10-sekoergosta-5,7,10(19),22-tetraen-3-ol

Istoznačnica: ergokalciferol

CAS br.: 50-14-6

Molekulska masa: 396,65 g/mol

Mikrobiološki kriteriji za koncentrat kvasca

Koliformi: ≤ 103/g

Escherichia coli: ≤ 10/g

Salmonella: nije prisutna u 25 g”

27.10.2020

Službeni list Europske unije

L 357/17

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2020/1560

оd 26. listopada 2020.

o izmjeni Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 152/2009 u kojem su utvrđene analitičke metode za određivanje sastojaka životinjskog podrijetla u okviru službene kontrole hrane za životinje

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima kojima se osigurava primjena propisa o hrani i hrani za životinje, pravila o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja, o izmjeni uredaba (EZ) br. 999/2001, (EZ) br. 396/2005, (EZ) br. 1069/2009, (EZ) br. 1107/2009, (EU) br. 1151/2012, (EU) br. 652/2014, (EU) 2016/429 i (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća, uredaba Vijeća (EZ) br. 1/2005 i (EZ) br. 1099/2009 i direktiva Vijeća 98/58/EZ, 1999/74/EZ, 2007/43/EZ, 2008/119/EZ i 2008/120/EZ te o stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 854/2004 i (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 89/608/EEZ, 89/662/EEZ, 90/425/EEZ, 91/496/EEZ, 96/23/EZ, 96/93/EZ i 97/78/EZ te Odluke Vijeća 92/438/EEZ (1), a posebno njezin članak 34. stavak 6.,

budući da:

(1)

Uredbom Komisije (EZ) br. 152/2009 (2) utvrđene su metode testiranja koje se primjenjuju kao potpora službenim kontrolama u cilju provedbe zabrane uporabe prerađenih životinjskih bjelančevina u hrani za životinje koje se koriste za proizvodnju hrane. To uključuje analitičke metode za određivanje sastojaka životinjskog podrijetla u okviru službene kontrole hrane za životinje, koje su opisane u Prilogu VI. toj uredbi i koje se provode svjetlosnom mikroskopijom ili lančanom reakcijom polimerazom (PCR).

(2)	Referentni laboratorij Europske unije za životinjske bjelančevine u hrani za životinje i nacionalni referentni laboratoriji u državama članicama naišli su na poteškoće pri tumačenju rezultata dobivenih primjenom metode svjetlosne mikroskopije opisane u Prilogu VI. Uredbi (EZ) br. 152/2009.

(3)	Kako bi se osigurala pravna jasnoća i sigurnost te izbjegla različita tumačenja, primjereno je izmijeniti određene odredbe Priloga VI.

(4)

Konkretno, dijagram toka pregleda za otkrivanje životinjskih čestica u krmnoj smjesi i krmivu trebalo bi izmijeniti kako bi se razjasnile situacije u kojima je za zaključivanje analize potrebno samo jedno određivanje. Trebalo bi detaljnije opisati i prikaz rezultata. Naposljetku, na temelju iskustva stečenog u posljednjih šest godina primjene metode trebalo bi prilagoditi svojstva opreme i pripremu uzoraka.

(5)	Prilog VI. Uredbi (EZ) br. 152/2009 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(6)	Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilog VI. Uredbi (EZ) br. 152/2009 mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 26. listopada 2020.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN

(1) SL L 95, 7.4.2017., str. 1.

(2) Uredba Komisije (EZ) br. 152/2009 od 27. siječnja 2009. o utvrđivanju metoda uzorkovanja i analize za službenu kontrolu hrane za životinje (SL L 54, 26.2.2009., str. 1.).

PRILOG

Prilog VI. Uredbi (EZ) br. 152/2009 mijenja se kako slijedi:

(1)

točka 2.1.1. zamjenjuje se sljedećim:

„Načelo

Sastojci životinjskog podrijetla koji mogu biti prisutni u krmivima i krmnim smjesama poslanima na analizu identificiraju se na temelju tipičnih i mikroskopski prepoznatljivih karakteristika kao što su mišićna vlakna i ostale čestice mesa, hrskavica, kosti, rogovi, dlaka, čekinje, krv, kapljice mlijeka, kristali laktoze, perje, ljuske jaja, riblje kosti i krljušt.”

(2)	točka 2.1.2.1.3.2. zamjenjuje se sljedećim: „Glicerol (nerazrijeđen, viskoznost: 1 490 cP) ili sredstvo za pripremu preparata s ekvivalentnim svojstvima za pripremu privremenih preparata.”

(3)	točka 2.1.2.2.2. zamjenjuje se sljedećim: „Pribor za mljevenje: nož ili mlin s rotorom. Ako se koristi mlin s rotorom zabranjena je upotreba mlinskih sitâ ≤ 0,5 mm.”

(4)	točka 2.1.2.2.3. zamjenjuje se sljedećim: „Sita s mrežicom kvadratnih očica širine 0,25 mm i 1 mm. Osim kod prethodnog prosijavanja uzorka, promjer sita ne smije biti veći od 10 cm kako bi se izbjegao gubitak materijala. Kalibracija sita nije potrebna.”

(5)

točki 2.1.2.2. dodaju se sljedeće točke:

„2.1.2.2.9

Laboratorijska peć

2.1.2.2.10

Centrifuga

2.1.2.2.11

Filtar papir: kvalitativni celulozni filtar (veličine pora 4–11 μm).”

(6)	točka 2.1.3.1. zamjenjuje se sljedećim: „Uzorkovanje Koristi se reprezentativni uzorak uzet u skladu s odredbama iz Priloga I. ovoj Uredbi.”

(7)	točka 2.1.3.3.1. zamjenjuje se sljedećim: „Sušenje uzorka: uzorci sa sadržajem vlage > 14 % suše se prije rukovanja u skladu s Prilogom III. ovoj Uredbi.”

(8)

točka 2.1.3.3.2. zamjenjuje se sljedećim:

„Prethodno prosijavanje uzorka: kako bi se prikupile informacije o mogućem okolišnom zagađenju hrane za životinje, preporučuje se da se hrana u peletima i zrnu prethodno prosije na 1 mm i da se dvije dobivene frakcije, koje se moraju smatrati različitim uzorcima, zatim odvojeno pripreme i analiziraju te da se o njima odvojeno izvijesti.”

(9)

zadnji odlomak točke 2.1.3.3.4. zamjenjuje se sljedećim:

„Talog se prikuplja na filtar papiru koji se stavlja u lijevak kako bi se omogućilo odvajanje preostalog trikloretilena (TCE) i pritom izbjeglo nakupljanje masti u talogu. Talog se zatim suši. Preporučuje se da se talog zatim izvaže (s preciznošću od 0,001 g) u svrhu kontrole faze sedimentacija. Konačno, osim ako se prosijavanje smatra nepotrebnim, talog se prosijava na 0,25 mm te se dvije dobivene frakcije ispituju.”

(10)	prva rečenica točke 2.1.4.1. zamjenjuje se sljedećim: „Mikroskopski preparati pripremaju se od taloga i, po izboru laboranta, od flotata ili sirovine.”

(11)

točka 2.1.4.2., uključujući njezine dijagrame 1. i 2., zamjenjuje se sljedećim:

„Dijagram toka pregleda za određivanje životinjskih čestica u krmnim smjesama i krmivima

Pripremljeni mikroskopski preparati promatraju se u skladu s dijagramima toka pregleda propisanima u dijagramima 1. i 2.

Mikroskopski pregledi provode se koristeći sastavljeni mikroskop na talogu i, po izboru laboranta, na flotatu ili na sirovini. Uz sastavljeni mikroskop može se koristiti i stereomikroskop za grube frakcije. Svaki preparat pregledava se u cijelosti i pod različitim povećanjima. Precizna objašnjenja o korištenju dijagrama toka pregleda detaljno su navedena u standardiziranim operativnim postupcima (SOP) koje je utvrdio referentni laboratorij EU-a za životinjske bjelančevine u hrani za životinje (EURL-AP) i objavio na svojim internetskim stranicama.

Najmanji broj preparata koji se mora promotriti u svakoj fazi dijagramâ toka pregleda mora se strogo poštovati, osim u slučajevima kada cijeli materijal frakcije ne omogućuje postizanje utvrđenog broja preparata, primjerice u slučaju nedobivanja taloga. Pri svakom određivanju upotrebljava se najviše 6 preparata za bilježenje broja čestica.

Ako se na flotatu ili sirovini pripremaju dodatni preparati primjenom posebnog sredstva za pripremu preparata s osobinama bojenja, kako je utvrđeno u točki 2.1.2.1.4., za potrebe daljnjeg utvrđivanja struktura (npr. perja, dlaka, mišića ili čestica krvi) otkrivenih na preparatima pripremljenima drugim sredstvom za pripremu preparata, kako je utvrđeno u točki 2.1.2.1.3., broj čestica računa se na temelju broja preparata po određivanju koji nije veći od 6, uključujući dodatne preparate s posebnim sredstvom za pripremu preparata.

Za lakšu identifikaciju vrste i podrijetla čestica laborant može koristiti pomoćne alate kao što su sustavi za potporu pri odlučivanju, zbirke slika i referentni uzorci.

(D1 i D2 odnose se na prvo i drugo određivanje; *: kopneni kralježnjaci, ribe)

(D1 i D2 odnose se na prvo i drugo određivanje; *: kopneni kralježnjaci, ribe)

”

(12)

točka 2.1.4.3. zamjenjuje se sljedećim:

„Broj određivanja

Određivanja se provode na različitim poduzorcima od po 50 g.

Ako se nakon prvog određivanja provedenog u skladu s dijagramom toka pregleda propisanim u dijagramu 1. ne otkriju životinjske čestice, nije potrebno provesti dodatno određivanje, a o rezultatima analize potrebno je izvijestiti korištenjem terminologije iz točke 2.1.5.1.

Ako se nakon prvog određivanja provedenog u skladu s dijagramom toka pregleda propisanim u dijagramu 1. otkrije jedna ili više životinjskih čestica danog podrijetla (tj. od kopnenih kralježnjaka ili ribe), a podrijetlo pronađenih čestica potvrđuje prijavljeni sadržaj uzorka, nije potrebno provesti drugo određivanje. Ako je broj životinjskih čestica danog podrijetla otkrivenih tijekom tog prvog određivanja veći od 5, o rezultatima analize potrebno je izvijestiti po životinjskom podrijetlu korištenjem terminologije iz točke 2.1.5.3. Inače je o rezultatima analize potrebno izvijestiti po životinjskom podrijetlu korištenjem terminologije iz točke 2.1.5.2.

U drugim slučajevima, ako laboratoriju nije dostavljena deklaracija sadržaja, provodi se drugo određivanje na temelju novog poduzorka.

Ako je, nakon drugog određivanja provedenog u skladu s dijagramom toka pregleda propisanim u dijagramu 2., zbroj životinjskih čestica danog podrijetla otkrivenih u dva određivanja veći od 10, o rezultatima analize potrebno je izvijestiti po životinjskom podrijetlu korištenjem terminologije iz točke 2.1.5.3. Inače je o rezultatima analize potrebno izvijestiti po životinjskom podrijetlu korištenjem terminologije iz točke 2.1.5.2.”

(13)

točka 2.1.5. zamjenjuje se sljedećim:

„Prikaz rezultata

Pri izvješćivanju o rezultatima, laboratorij mora navesti na kojoj vrsti materijala je provedena analiza (talog, flotat ili sirovina). U izvješću se jasno navodi koliko je određivanja provedeno i je li prije pripreme preparata provedeno prosijavanje frakcija u skladu sa zadnjim stavkom točke 2.1.3.3.4.

Laboratorijsko izvješće mora sadržavati barem informacije o prisutnosti sastojaka podrijetlom od kopnenih kralježnjaka ili ribe.

O različitim slučajevima izvješćuje se na sljedeće načine.

2.1.5.1

Nije otkrivena nijedna čestica danog podrijetla:

—	„Koliko je bilo moguće utvrditi pregledom svjetlosnim mikroskopom, u dostavljenom uzorku nije utvrđena prisutnost čestica podrijetlom od kopnenih kralježnjaka.”

—	„Koliko je bilo moguće utvrditi pregledom svjetlosnim mikroskopom, u dostavljenom uzorku nije utvrđena prisutnost čestica podrijetlom od ribe.”

2.1.5.2

Pri provedbi samo jednog određivanja otkriveno je od 1 do 5 životinjskih čestica danog podrijetla ili pri provedbi dvaju određivanja otkriveno je od 1 do 10 čestica danog podrijetla (broj otkrivenih čestica manji je od praga utvrđenog u standardiziranim operativnim postupcima (SOP) koje je utvrdio referentni laboratorij EU-a za životinjske bjelančevine u hrani za životinje (EURL-AP) i objavio na svojim internetskim stranicama (1)):

Ako je provedeno samo jedno određivanje:

—

„Koliko je bilo moguće utvrditi pregledom svjetlosnim mikroskopom, u dostavljenom uzorku nije utvrđena prisutnost više od 5 čestica podrijetlom od kopnenih kralježnjaka. Čestice su identificirane kao... [kosti, hrskavica, mišić, dlaka, rogovi...]. Ta niska razina prisutnosti niža je od praga utvrđenog za tu mikroskopsku metodu.”

—

„Koliko je bilo moguće utvrditi pregledom svjetlosnim mikroskopom, u dostavljenom uzorku nije utvrđena prisutnost više od 5 čestica podrijetlom od ribe. Čestice su identificirane kao... [riblje kosti, riblja krljušt, hrskavica, mišić, otolit, škrge...]. Ta niska razina prisutnosti niža je od praga utvrđenog za tu mikroskopsku metodu.”

Ako su provedena dva određivanja:

—

„Koliko je bilo moguće utvrditi pregledom svjetlosnim mikroskopom, u dostavljenom uzorku tijekom dva određivanja nije utvrđena prisutnost više od 10 čestica podrijetlom od kopnenih kralježnjaka. Čestice su identificirane kao... [kosti, hrskavica, mišić, dlaka, rogovi...]. Ta niska razina prisutnosti niža je od praga utvrđenog za tu mikroskopsku metodu.”

—

„Koliko je bilo moguće utvrditi pregledom svjetlosnim mikroskopom, u dostavljenom uzorku tijekom dva određivanja nije utvrđena prisutnost više od 10 čestica podrijetlom od ribe. Čestice su identificirane kao... [riblje kosti, riblja krljušt, hrskavica, mišić, otolit, škrge...]. Ta niska razina prisutnosti niža je od praga utvrđenog za tu mikroskopsku metodu.”

Osim toga:

—	U slučaju prethodnog prosijavanja uzorka, u laboratorijskom izvješću mora biti navedeno u kojoj su frakciji (prosijana frakcija, peletirana frakcija ili zrna) bile otkrivene životinjske čestice, jer otkrivanje životinjskih čestica samo u prosijanoj frakciji može biti znak okolišnog zagađenja.

—	Ako se otkriju samo životinjske čestice koje se ne mogu kategorizirati kao čestice podrijetlom od kopnenih kralježnjaka ili ribe (npr. mišićna vlakna), u izvješću se navodi da su otkrivene samo takve životinjske čestice i da se ne može isključiti da potječu od kopnenih kralježnjaka.

2.1.5.3

Pri provedbi samo jednog određivanja otkriveno je više od 5 životinjskih čestica danog podrijetla ili je pri provedbi dvaju određivanja otkriveno više od 10 čestica danog podrijetla:

Ako je provedeno samo jedno određivanje:

—	„Koliko je bilo moguće utvrditi pregledom svjetlosnim mikroskopom, u dostavljenom uzorku utvrđena je prisutnost više od 5 čestica podrijetlom od kopnenih kralježnjaka. Čestice su identificirane kao... [kosti, hrskavica, mišić, dlaka, rogovi...].”

—	„Koliko je bilo moguće utvrditi pregledom svjetlosnim mikroskopom, u dostavljenom uzorku utvrđena je prisutnost više od 5 čestica podrijetlom od ribe. Čestice su identificirane kao... [riblje kosti, riblja krljušt, hrskavica, mišić, otolit, škrge...].”

Ako su provedena dva određivanja:

—	„Koliko je bilo moguće utvrditi pregledom svjetlosnim mikroskopom, u dostavljenom uzorku tijekom dva određivanja utvrđena je prisutnost više od 10 čestica podrijetlom od kopnenih kralježnjaka. Čestice su identificirane kao... [kosti, hrskavica, mišić, dlaka, rogovi...].”

—	„Koliko je bilo moguće utvrditi pregledom svjetlosnim mikroskopom, u dostavljenom uzorku tijekom dva određivanja utvrđena je prisutnost više od 10 čestica podrijetlom od ribe. Čestice su identificirane kao... [riblje kosti, riblja krljušt, hrskavica, mišić, otolit, škrge...].”

Osim toga:

—	U slučaju prethodnog prosijavanja uzorka, u laboratorijskom izvješću mora biti navedeno u kojoj su frakciji (prosijana frakcija, peletirana frakcija ili zrna) bile otkrivene životinjske čestice, jer otkrivanje životinjskih čestica samo u prosijanoj frakciji može biti znak okolišnog zagađenja.

—	Ako se otkriju samo životinjske čestice koje se ne mogu kategorizirati kao čestice podrijetlom od kopnenih kralježnjaka ili ribe (npr. mišićna vlakna), u izvješću se navodi da su otkrivene samo takve životinjske čestice i da se ne može isključiti da potječu od kopnenih kralježnjaka.”

(1) http://eurl.craw.eu/

27.10.2020

Službeni list Europske unije

L 357/24

PROVEDBENA ODLUKA VIJEĆA (EU) 2020/1561

od 23. listopada 2020.

o odobravanju na temelju Uredbe (EU) 2020/672 privremene potpore Mađarskoj radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji nakon izbijanja bolesti COVID-19

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) 2020/672 od 19. svibnja 2020. o uspostavi Europskog instrumenta za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE) nakon izbijanja bolesti COVID-19 (1), a posebno njezin članak 6. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)	Mađarska je 6. kolovoza 2020. podnijela zahtjev za financijsku pomoć Unije kako bi dopunila svoje nacionalne napore u odgovoru na učinak izbijanja bolesti COVID-19 i socioekonomske posljedice te bolesti za radnike i samozaposlene osobe.

(2)

Očekuje se da će izbijanje bolesti COVID-19 i izvanredne mjere koje je Mađarska uvela za ograničavanje izbijanja te bolesti i njezinih socioekonomskih i zdravstvenih posljedica dramatično utjecati na javne financije. U Komisijinoj proljetnoj prognozi 2020. procijenjeno je da će Mađarska do kraja 2020. zabilježiti deficit opće države od 5,2 % i dug opće države od 75,0 % bruto domaćeg proizvoda (BDP). U Komisijinoj ljetnoj privremenoj prognozi 2020. predviđeno je smanjenje BDP-a Mađarske za 7,0 % u 2020.

(3)

Izbijanje bolesti COVID-19 dovelo je do imobilizacije znatnog dijela radne snage u Mađarskoj. To je dovelo do iznenadnog i znatnog povećanja javnih rashoda u Mađarskoj u vezi s mjerama koje su slične programima skraćenog radnog vremena i zdravstvenim mjerama, kako je navedeno u uvodnim izjavama od 4. do 14.

(4)

„Rezolucijom Vlade 2080/2020 o nacionalnom razvoju smještaja”, kako je navedena u zahtjevu Mađarske od 6. kolovoza 2020., uvedena je privremena potpora za unaprjeđenje smještaja (konverzija, proširenje, obnova prostora, nabava opreme) u turističkim odredištima radi zadržavanje postojeće radne snage. Zatražen je samo dio rashoda koji se odnosi na potporu samozaposlenim osobama i trgovačkim društvima s jednim članom. Ta se mjera može smatrati mjerom koja je slična programima skraćenog radnog vremena, kako je navedeno u Uredbi (EU) 2020/672, jer joj je cilj zaštititi samozaposlene osobe ili slične kategorije radnika od smanjenja ili gubitka prihoda.

(5)

„Uredbom ministra poljoprivrede br. 25/2020 (VI. 22.)” (2), „Uredbom ministra poljoprivrede br. 26/2020 (VI. 22.)” (3) i „Uredbom ministra poljoprivrede br. 30/2020 (VI. 22.)” (4), kako su navedene u zahtjevu Mađarske od 6. kolovoza 2020., uvedena je jednokratna potpora u obliku bespovratnih sredstava za trgovačka društva u sektoru prerade hrane, hortikulturna trgovačka društva u sektoru uzgoja jednogodišnjih usjeva i uzgoja sadnog materijala te trgovačka društva za uzgoj ribe. Uvjet za potporu je da subjekt zadrži svoje zaposlenike do prosinca 2020. Kad je riječ o dijelu rashoda koji se odnosi na potporu samozaposlenim osobama i trgovačkim društvima s jednim članom, ta se mjera može smatrati mjerom sličnom programima skraćenog radnog vremena, kako je navedeno u Uredbi (EU) 2020/672, jer joj je cilj zaštititi samozaposlene osobe ili slične kategorije radnika od smanjenja ili gubitka prihoda.

(6)

„Uredbom Vlade br. 59/2020. (III. 23.)” (5) i „Aktom LVIII. iz 2020.” (6), kako su navedeni u zahtjevu Mađarske od 6. kolovoza 2020., produljena je naknada za skrb o djeci za zaposlene i samozaposlene osobe, koje bi isteklo zbog dobnih ograničenja u razdoblju od 11. ožujka 2020. do 30. lipnja 2020., koje je bilo razdoblje izvanrednog stanja. Te se naknade za skrb o djeci mogu smatrati mjerama koje su slične programima skraćenog radnog vremena, kako je navedeno u Uredbi (EU) 2020/672, jer se njima pruža dohodovna potpora zaposlenicima i samozaposlenim osobama, čime se pridonosi pokrivanju troškova skrbi za djecu dok su škole zatvorene, odnosno pomaže roditeljima da nastave raditi, te se na taj način sprječava ugrožavanje radnog odnosa.

(7)	Na temelju „Uredbe Vlade br. 47/2020 (III. 18.)” (7) (kako je izmijenjena), kako je navedena u zahtjevu Mađarske od 6. kolovoza 2020., tijela su uvela niz poreznih mjera. Budući da su te mjere za državu neostvareni prihod, mogu se smatrati jednakovrijednima javnim rashodima.

(8)

Za sektore koji su najviše pogođeni pandemijom tijela su uvela izuzeće za poslodavce od obveze plaćanja doprinosa za socijalno osiguranje i doprinosa za osposobljavanje za razdoblje od ožujka do prosinca 2020. te smanjenje doprinosa poslodavca za rehabilitaciju za razdoblje od ožujka do lipnja 2020. Zatražen je dio ukupnih rashoda koji se odnose na trgovačka društva koja skraćuju radno vrijeme ili prekidaju rad ili čiji su zaposlenici bili neprekidno zaposleni do posljednjih dostupnih podataka.

(9)

Za male porezne obveznike u 26 djelatnosti uvedeno je izuzeće od režima paušalnog poreza za mala poduzeća („KATA”) za razdoblje od ožujka do lipnja 2020. Zatražen je samo dio rashoda koji se odnosi na potporu samozaposlenim osobama i trgovačkim društvima s jednim članom. Ta se mjera može smatrati mjerom koja je slična programima skraćenog radnog vremena, kako je navedeno u Uredbi (EU) 2020/672, jer joj je cilj zaštititi samozaposlene osobe ili slične kategorije radnika od smanjenja ili gubitka prihoda.

(10)

Naposljetku, kad je riječ o poreznim mjerama, u sektorima koji su najviše pogođeni pandemijom tijela su isključila troškove osoblja iz porezne osnovice poreza na mala poduzeća („KIVA”) za razdoblje od ožujka do lipnja 2020. Zatražen je dio ukupnih rashoda koji se odnose na trgovačka društva koja skraćuju radno vrijeme ili prekidaju rad ili čiji su zaposlenici bili neprekidno zaposleni do posljednjih dostupnih podataka.

(11)

Mađarska je uvela i niz zdravstvenih mjera u odgovoru na izbijanje bolesti COVID-19. „Uredbom Vlade br. 275/2020 (VI. 12.)” (8), kako je navedena u zahtjevu Mađarske od 6. kolovoza 2020., uvedena je jednokratna paušalna naknada u iznosu od 500 000 HUF po osobi za zdravstvene radnike kao priznanje za njihov dodatni rad tijekom pandemije.

(12)	Trgovačka društva u državnom vlasništvu, čije troškove snosi država, uvela su posebne mjere za kontrolu pandemije, koje su dovele do usporednih troškova. Riječ je zdravstvenim mjerama kao što su čišćenje i nabava zaštitne opreme.

(13)

Na temelju „Uredbe Vlade br. 250/2014 (X. 2.) o Glavnoj upravi za javnu nabavu i opskrbu (KEF)” (9), kako je navedena u zahtjevu Mađarske od 6. kolovoza 2020., posebne mjere za kontrolu pandemije (kao što su usluge dnevne dezinfekcije i višestruko čišćenje ventilacijskih sustava i dizala) i za osobnu zdravstvenu zaštitu javnih službenika s pomoću dezinfekcijskih sredstava i zaštitnih alata dovele su do povećanja troškova. Takve je mjere uveo KEF kako bi se osiguralo kontinuirano funkcioniranje javnih proračunskih tijela.

(14)

Naposljetku, „Rezolucijom Vlade 1012/2020 (I. 31.) o uspostavljanju operativnog osoblja” (10), kako je navedena u zahtjevu Mađarske od 6. kolovoza 2020., uvedene su mjere povezane s infrastrukturom i ulaganjima u bolnice kako bi se omogućila visoka razina zaštite zdravstvenih radnika i pacijenata. Mjere uključuju posebne prostorije za liječničke preglede i izolirane odjele za oboljele od COVID-a. Osim toga, povećali su se izravni troškovi alata i opreme za osobnu zaštitu (jednokratne maske za lice, medicinski ogrtači, plastični štitnici, rukavice, dezinfekcijska sredstva itd.) u bolnicama i drugim zdravstvenim ustanovama kako bi se omogućila visoka razina zaštite zdravstvenih radnika.

(15)

Mađarska ispunjava uvjete za podnošenje zahtjeva za financijsku pomoć utvrđene u članku 3. Uredbe (EU) 2020/672. Mađarska je Komisiji dostavila odgovarajuće dokaze o povećanju stvarnih i planiranih javnih rashoda za 639 500 000 EUR od 1. veljače 2020. zbog nacionalnih mjera poduzetih za rješavanje socioekonomskih posljedica izbijanja bolesti COVID-19. Povećani iznos koji je izravno povezan s navedenim mjerama, koje su slične programima skraćenog radnog vremena, je iznenadno i znatno povećanje jer se odnosi i na nove mjere i na proširenje postojećih mjera kojima je obuhvaćen značajan udio poduzeća i radne snage u Mađarskoj. Mađarska namjerava financirati povećanje rashoda od 113 740 000 EUR s pomoću sredstava Unije.

(16)

Komisija se u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) 2020/672 savjetovala s Mađarskom i provjerila je odnosi li se iznenadno i znatno povećanje stvarnih i planiranih javnih rashoda izravno na programe skraćenog radnog vremena i slične mjere te na primjenu odgovarajućih zdravstvenih mjera povezanih s pandemijom bolesti COVID-19, kako je navedeno u zahtjevu od 6. kolovoza 2020.

(17)

Troškovi za zdravstvene mjere koje je zatražila Mađarska i koje se navode u uvodnim izjavama od 11. do 14. iznose 268 550 000 EUR. Taj je iznos veći od polovine ukupnog zatraženog iznosa financijske potpore. S obzirom na to da je te mjere potrebno kategorizirati kao sporedne mjere, iznos financijske pomoći za zdravstvene mjere trebalo bi ograničiti na 247 124 000 EUR, tako da taj iznos čini manje od polovine ukupne financijske pomoći.

(18)

Stoga bi trebalo pružiti financijsku pomoć kako bi se Mađarskoj pomoglo u rješavanju socioekonomskih posljedica ozbiljnih gospodarskih poremećaja uzrokovanih izbijanjem bolesti COVID-19. Komisija bi trebala donijeti odluke o dospijećima, iznosu obrokâ i tranši te o njihovoj isplati u bliskoj suradnji s nacionalnim tijelima.

(19)

Ovom Odlukom ne bi se trebao dovoditi u pitanje ishod mogućih postupaka u vezi s narušavanjem funkcioniranja unutarnjeg tržišta, osobito na temelju članaka 107. i 108. Ugovora. Ona nema prednost pred zahtjevom iz članka 108. Ugovora da države članice obavijeste Komisiju o slučajevima potencijalne državne potpore.

(20)	Mađarska bi trebala redovito obavješćivati Komisiju o izvršenju planiranih javnih rashoda kako bi Komisija mogla procijeniti u kojoj je mjeri Mađarska te rashode izvršila.

(21)

Odluka o dodjeli financijske pomoći donesena je uzevši u obzir postojeće i očekivane potrebe Mađarske, kao i zahtjeve za financijsku pomoć na temelju Uredbe (EU) 2020/672 koje su već podnijele ili ih planiraju podnijeti druge države članice, primjenjujući pritom načela jednakog postupanja, solidarnosti, proporcionalnosti i transparentnosti,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Mađarska ispunjava uvjete utvrđene u članku 3. Uredbe (EU) 2020/672.

Članak 2.

1. Unija Mađarskoj stavlja na raspolaganje zajam u maksimalnom iznosu od 504 330 000 EUR. Maksimalno prosječno dospijeće zajma iznosi 15 godina.

2. Razdoblje raspoloživosti financijske pomoći odobrene ovom Odlukom je 18 mjeseci i počinje teći od prvog dana nakon što ova Odluka počne proizvoditi učinke.

3. Financijsku pomoć Unije Komisija Mađarskoj stavlja na raspolaganje u najviše osam obroka. Obroci se mogu isplatiti u jednoj ili nekoliko tranši. Rokovi dospijeća tranši iz prvog obroka mogu biti dulji od maksimalnog prosječnog dospijeća iz stavka 1. U tim slučajevima rokovi dospijeća sljedećih tranši utvrđuju se tako da se, nakon isplate svih obroka, poštuje maksimalno prosječno dospijeće iz stavka 1.

4. Prvi obrok isplaćuje se podložno stupanju na snagu sporazuma o zajmu iz članka 8. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/672.

5. Mađarska plaća troškove financiranja Unije iz članka 4. Uredbe (EU) 2020/672 za svaki obrok uvećane za sve naknade, troškove i izdatke Unije koji nastanu zbog bilo kojeg financiranja povezanog sa zajmom odobrenim na temelju stavka 1. ovog članka.

6. Komisija odlučuje o iznosu i isplati obroka, kao i o iznosu tranši.

Članak 3.

Mađarska može financirati sljedeće mjere:

(a)	privremenu potporu za unapređenje smještaja u turističkim odredištima radi zadržavanja postojeće radne snage, kako je predviđeno „Rezolucijom Vlade 2080/2020 o nacionalnom razvoju smještaja”, za dio rashoda koji se odnosi na potporu samozaposlenim osobama i trgovačkim društvima s jednim članom;

(b)	privremenu potporu trgovačkim društvima za preradu hrane, kako je predviđena „Uredbom ministra poljoprivrede br. 25/2020 (VI. 22.)”, za dio rashoda koji se odnosi na potporu samozaposlenim osobama i trgovačkim društvima s jednim članom;

(c)

privremenu potporu hortikulturnim trgovačkim društvima u sektoru uzgoja jednogodišnjih usjeva i uzgoja sadnog materijala, kako je predviđeno „Uredbom ministra poljoprivrede br. 26/2020 (VI. 22.)”, za dio rashoda koji se odnosi na potporu samozaposlenim osobama i trgovačkim društvima s jednim članom;

(d)	privremenu potporu trgovačkim društvima za uzgoj ribe, kako je predviđena „Uredbom ministra poljoprivrede br. 30/2020 (VI. 22.)”, za dio rashoda koji se odnosi na potporu samozaposlenim osobama i trgovačkim društvima s jednim članom;

(e)	produljenje do 30. lipnja 2020. onih naknada za skrb o djeci koje su istekle tijekom izvanrednog stanja, kako je predviđeno „Uredbom Vlade br. 59/2020. (III. 23.)” i člankom 71. „Akta LVIII iz 2020.”;

(f)

suspenziju socijalnih doprinosa poslodavaca u određenim sektorima za razdoblje od ožujka do prosinca 2020., kako je predviđeno člankom 4. točkom (a) „Uredbe Vlade br. 47/2020 (III. 18.)” (kako je izmijenjena), za dio rashoda koji se odnose na trgovačka društva koja skraćuju radno vrijeme ili prekidaju rad ili čiji su zaposlenici bili neprekidno zaposleni;

(g)

izuzeća od doprinosa poslodavca za osposobljavanje u određenim sektorima za razdoblje od ožujka do prosinca 2020., kako je predviđeno člankom 4. točkom (a) „Uredbe Vlade br. 47/2020 (III. 18.)” (kako je izmijenjena), za dio rashoda koji se odnose na trgovačka društva koja skraćuju radno vrijeme ili prekidaju rad ili čiji su zaposlenici bili neprekidno zaposleni;

(h)

smanjenje doprinosa poslodavaca za rehabilitaciju u određenim sektorima za razdoblje od ožujka do lipnja 2020., kako je predviđeno člankom 4. točkom (a) „Uredbe Vlade br. 47/2020 (III. 18.)” (kako je izmijenjena), za dio rashoda koji se odnose na trgovačka društva koja skraćuju radno vrijeme ili prekidaju rad ili čiji su zaposlenici bili neprekidno zaposleni;

izuzeće malih poreznih obveznika od režima paušalnog poreza za mala poduzeća („KATA”) u 26 djelatnosti, za razdoblje od ožujka do lipnja 2020., kako je predviđeno člankom 5. „Uredbe Vlade br. 47/2020 (III. 18.)” (kako je izmijenjena), za dio rashoda koji se odnosi na potporu samozaposlenim osobama i trgovačkim društvima s jednim članom;

(j)

isključivanje troškova osoblja iz porezne osnovice poreza na mala poduzeća („KIVA”) u određenim sektorima za razdoblje od ožujka do lipnja 2020., kako je predviđeno „Uredbom Vlade br. 47/2020 (III. 18.)” (kako je izmijenjena), za dio rashoda koji se odnosi na trgovačka društva koja skraćuju radno vrijeme ili prekidaju rad ili čiji su zaposlenici bili neprekidno zaposleni;

(k)	paušalnu naknadu za zdravstvene radnike kao priznanje za njihov dodatni rad tijekom pandemije, kako je predviđeno „Uredbom Vlade br. 275/2020 (VI. 12.)”;

(l)	troškove povezane s posebnim mjerama za kontrolu pandemije koje su uvedene u trgovačkim društvima u državnom vlasništvu;

(m)	troškove povezane s posebnim mjerama za kontrolu pandemije i za osobnu zdravstvenu zaštitu javnih službenika, kako je predviđeno „Uredbom Vlade br. 250/2014 (X. 2.) o Glavnoj upravi za javnu nabavu i opskrbu (KEF)”;

(n)	troškove povezane s infrastrukturom i ulaganjima u bolnice za visoku razinu zaštite zdravstvenih radnika i pacijenata, kako je predviđeno „Rezolucijom Vlade 1012/2020 (I. 31.) o uspostavljanju operativnog osoblja”;

(o)	izravne troškove alata i opreme za osobnu zaštitu u bolnicama i drugim zdravstvenim ustanovama za visoku razinu zaštite zdravstvenih radnika, kako je predviđeno „Rezolucijom Vlade 1012/2020 (I. 31.) o uspostavljanju operativnog osoblja”.

Članak 4.

Mađarska do 28. travnja 2021. i svakih šest mjeseci nakon toga obavješćuje Komisiju o izvršenju planiranih javnih rashoda, sve do potpunog izvršenja tih planiranih javnih rashoda.

Članak 5.

Ova je Odluka upućena Mađarskoj.

Ova Odluka proizvodi učinke od dana priopćenja adresatu.

Članak 6.

Ova Odluka objavljuje se u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 23. listopada 2020.

Za Vijeće

Predsjednik

M. ROTH

(1) SL L 159, 20.5.2020., str. 1.

(2) Objavljeno u Službenom listu Mađarske 22. lipnja 2020. (br. 148), str. 3872.

(3) Objavljeno u Službenom listu Mađarske 22. lipnja 2020. (br. 148), str. 3875.

(4) Objavljeno u Službenom listu Mađarske 22. lipnja 2020. (br. 148), str. 3889.

(5) Objavljeno u Službenom listu Mađarske 23. ožujka 2020. (br. 51), str. 1558.

(6) Objavljeno u Službenom listu Mađarske 17. lipnja 2020. (br. 144), str. 3652.

(7) Objavljeno u Službenom listu Mađarske 18. ožujka 2020. (br. 47), str. 1462.

(8) Objavljeno u Službenom listu Mađarske 12. lipnja 2020. (br. 141), str. 3585.

(9) Objavljeno u Službenom listu Mađarske 2. listopada 2014. (br. 136), str. 13839.

(10) Objavljeno u Službenom listu Mađarske 31. siječnja 2020. (br. 16), str. 288.

27.10.2020

Službeni list Europske unije

L 357/29

PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2020/1562

оd 26. listopada 2020.

o izmjeni Provedbene odluke (EU) 2020/167 u pogledu usklađenih normi za određenu radijsku opremu koje se odnose na napredne sustave za vođenje i kontrolu kretanja površinom, glavne radare za nadzor, radiodifuzne audioprijamnike, opremu za međunarodnu mobilnu telekomunikaciju i nepokretne radijske sustave

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o europskoj normizaciji, o izmjeni direktiva Vijeća 89/686/EEZ i 93/15/EEZ i direktiva 94/9/EZ, 94/25/EZ, 95/16/EZ, 97/23/EZ, 98/34/EZ, 2004/22/EZ, 2007/23/EZ, 2009/23/EZ i 2009/105/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 87/95/EEZ i Odluke br. 1673/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (1), a posebno njezin članak 10. stavak 6.,

budući da:

(1)

U skladu s člankom 16. Direktive 2014/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća (2) pretpostavlja se da radijska oprema koja je u skladu s usklađenim normama ili dijelom usklađenih normi na koje su pozivanja objavljena u Službenom listu Europske unije ispunjava bitne zahtjeve iz članka 3. te direktive koji su obuhvaćeni tim usklađenim normama ili dijelovima tih normi.

(2)	Komisija je Provedbenom odlukom C(2015) 5376 (3) od Europskog odbora za elektrotehničku normizaciju (CENELEC) i Europskog instituta za telekomunikacijske norme (ETSI) zatražila izradu i reviziju usklađenih normi za radijsku opremu za potrebe Direktive 2014/53/EU.

(3)

ETSI je na temelju zahtjeva iz Provedbene odluke C(2015) 5376 izradio usklađene norme EN 303 213-5-1 V1.1.1 za prijamnike i upitivače naprednih sustava za vođenje i kontrolu kretanja površinom, EN 303 345-2 V1.1.1 i EN 303 345-5 V1.1.1 za radiodifuzijske audioprijamnike te EN 303 364-3 V1.1.1 za glavne radare za nadzor.

(4)

ETSI je na temelju zahtjeva iz Provedbene odluke C(2015) 5376 revidirao usklađene norme EN 301 908-2 V11.1.2, EN 301 908-13 V11.1.2, EN 302 217-2 V3.1.1 i EN 303 213-6-1 V2.1.1, upućivanja na koje su objavljena u seriji C Službenog lista Europske unije (4). Rezultat je donošenje usklađenih normi EN 301 908-2 V13.1.1 za korisničku opremu za međunarodne mobilne telekomunikacije, EN 301 908-13 V13.1.1 za korisničku opremu za razvijeni univerzalni terestrijalni radijski pristup, EN 302 217-2 V3.2.2 za nepokretne radijske sustave i EN 303 213-6-1 V3.1.1 za napredne sustave za vođenje i kontrolu kretanja površinom.

(5)	Komisija je zajedno s ETSI-ijem ocijenila jesu li te usklađene norme u skladu sa zahtjevom iz Provedbene odluke C(2015) 5376.

(6)	Usklađene norme EN 303 213-5-1 V1.1.1 i EN 301 908-2 V13.1.1 ispunjavaju bitne zahtjeve koji se njima nastoje obuhvatiti, utvrđenima u Direktivi 2014/53/EU. Stoga je upućivanja na te norme primjereno objaviti u Službenom listu Europske unije.

(7)

U točki 3.3. Priloga II. Provedbenoj odluci C(2015) 5376 navodi se: „radni učinak prijamnika osobito je važan za pokretne terminale, ponajprije za radni učinak antene, i za komunikacijsku opremu koja se koristi za zaštitu ljudskih života”. Usklađena norma EN 301 908-13 V13.1.1 ne sadržava specifikacije u pogledu radnog učinka antene. Upućivanje na tu usklađenu normu trebalo bi stoga objaviti u Službenom listu Europske unije uz ograničenje.

(8)

Bilješka 2. odredbe 4.3.2. usklađene norme EN 302 217-2 V3.2.2 proizvođačima bi mogla omogućiti odstupanje od drugih specifikacija u usklađenoj normi koje se odnose na učestalost pogreške bita (BER), a odredbama H.3.4, I.3.4 i J.3.4 te usklađene norme ne zahtijeva se eksplicitna ispitna metoda za dokazivanje sukladnosti. Upućivanje na tu usklađenu normu trebalo bi stoga objaviti u Službenom listu Europske unije uz ograničenje.

(9)

U Preporuci ITU-R SM.329-12 (09/2012) o neželjenim emisijama u sporednoj domeni navodi se da je „za najekonomičniju i najučinkovitiju uporabu frekvencijskog spektra nužno odrediti opće maksimume emisija u sporednoj domeni.” U Preporuci Europskog istraživačkog vijeća (ERC) 74-01 (2019.) navodi se da bi se „za potrebe posebnih studija kompatibilnosti ili zajedničkog korištenja niže razine neželjenih emisija u sporednoj domeni mogle iskoristiti za povećanje učinkovitosti spektra”. Sporedne se emisije stoga smatraju relevantnima za učinkovitu uporabu spektra, što se zahtijeva člankom 3. stavkom 2. Direktive 2014/53/EU. U Prilogu C.3 norme EN 303 345-2 V1.1.1 i Prilogu B.3 norme EN 303 345-5 V1.1.1 potvrđuje se da su neželjene emisije prijamnika u sporednoj domeni relevantne za članak 3. stavak 2. Direktive 2014/53/EU. No u odredbi C.3.5 norme EN 303 345-2 V1.1.1 i odredbi B.3.5 norme EN 303 345-5 V1.1.1 navodi se da su neželjene emisije prijamnika u sporednoj domeni obuhvaćene drugim normama. Upućivanja na usklađene norme EN 303 345-2 V1.1.1 i EN 303 345-5 V1.1.1 trebalo bi stoga objaviti u Službenom listu Europske unije uz ograničenje.

(10)

U uvodnoj izjavi 2. Provedbene odluke C(2015) 5376 poziva se na dobru suradnju s Europskom konferencijom poštanskih i telekomunikacijskih uprava (CEPT) pa je zatraženo njezino mišljenje o usklađenosti tih normi s Preporukom ERC-a 74-01 (2019.) o neželjenim emisijama u sporednoj domeni. CEPT je u odgovoru iznio stajalište da se primjenjivost Preporuke ERC-a 74-01 (2019.) može suziti samo pod posebnim tehničkim uvjetima. Odredbom 4.2.1.5 norme EN 303 213-6-1 V3.1.1 i odredbom 4.2.1.4 norme EN 303 364-3 V1.1.1 može se, dakle, osigurati pretpostavka sukladnosti samo za određenu radijsku opremu. Upućivanja na te usklađene norme trebalo bi stoga objaviti u Službenom listu Europske unije uz ograničenje.

(11)

U Prilogu I. Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2020/167 (5) navode se upućivanja na usklađene norme kojima se stvara pretpostavka sukladnosti s Direktivom 2014/53/EU, a u Prilogu II. toj provedbenoj odluci navode se upućivanja na usklađene norme kojima se stvara pretpostavka sukladnosti s Direktivom 2014/53/EU s ograničenjem. Kako bi upućivanja na usklađene norme izrađene za potrebe Direktive 2014/53/EU bila navedena u jednom aktu, upućivanja na norme EN 303 213-5-1 V1.1.1 i EN 301 908-2 V13.1.1 trebalo bi uvrstiti u Prilog I. toj provedbenoj odluci, a upućivanja na norme EN 301 908-13 V 13.1.1, EN 302 217-2 V3.2.2, EN 303 213-6-1 V3.1.1, EN 303 345-2 V1.1.1, EN 303 345-5 V1.1.1 i EN 303 364-3 V1.1.1 trebalo bi uvrstiti u Prilog II. toj provedbenoj odluci.

(12)	Prema ETSI-ju, usklađenu normu EN 303 339 V1.1.1, upućivanje na koju je objavljeno u seriji C Službenog lista Europske unije (6), trebalo bi smatrati zastarjelom jer više ne odgovara najsuvremenijoj tehnologiji.

(13)

Stoga je iz serije C Službenog lista Europske unije (7) nužno povući upućivanja na usklađene norme EN 301 908-2 V11.1.2, EN 301 908-13 V11.1.2, EN 302 217-2 V3.1.1 i EN 303 213-6-1 V2.1.1, jer su te norme revidirane, te na usklađenu normu EN 303 339 V1.1.1, jer se smatra zastarjelom. U Prilogu III. Provedbenoj odluci (EU) 2020/167 navedena su upućivanja na usklađene norme sastavljene za potrebe Direktive 2014/53/EU koja se povlače iz Službenog lista Europske unije. Stoga je ta upućivanja primjereno uvrstiti u taj prilog. Kako bi proizvođači imali vremena pripremiti se za primjenu usklađenih normi EN 301 908-2 V13.1.1, EN 301 908-13 V13.1.1, EN 302 217-2 V3.2.2 i EN 303 213-6-1 V3.1.1, potrebno je odgoditi povlačenje upućivanja na usklađene norme EN 301 908-2 V11.1.2, EN 301 908-13 V11.1.2, EN 302 217-2 V3.1.1 i EN 303 213-6-1 V2.1.1. Također, kako bi proizvođači imali vremena pripremiti se za povlačenje upućivanja na usklađenu normu EN 303 339 V1.1.1, potrebno je odgoditi povlačenje upućivanja na tu normu.

(14)	Sukladnost s usklađenom normom stvara pretpostavku sukladnosti s odgovarajućim bitnim zahtjevima iz zakonodavstva Unije o usklađivanju od datuma objave upućivanja na takvu normu u Službenom listu Europske unije. Ova bi Odluka stoga trebala stupiti na snagu na dan objave,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Provedbena odluka (EU) 2020/167 mijenja se kako slijedi:

(1)	Prilog I. mijenja se u skladu s Prilogom I. ovoj Odluci;

(2)	Prilog II. mijenja se u skladu s Prilogom II. ovoj Odluci;

(3)	Prilog III. mijenja se u skladu s Prilogom III. ovoj Odluci.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 26. listopada 2020.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN

(1) SL L 316, 14.11.2012., str. 12.

(2) Direktiva 2014/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o usklađivanju zakonodavstava država članica o stavljanju na raspolaganje radijske opreme na tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/5/EZ (SL L 153, 22.5.2014., str. 62.).

(3) Provedbena odluka Komisije C(2015) 5376 od 4. kolovoza 2015. o zahtjevu za normizaciju upućenom Europskom odboru za elektrotehničku normizaciju i Europskom institutu za telekomunikacijske norme u pogledu radijske opreme kojom se podupire Direktiva 2014/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća.

(4) SL C 326, 14.9.2018., str. 114.

(5) Provedbena odluka Komisije (EU) 2020/167 od 5. veljače 2020. o usklađenim normama za radijsku opremu sastavljenima za potrebe Direktive 2014/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 34, 6.2.2020., str. 46.).

(6) SL C 326, 14.9.2018., str. 114.

(7) SL C 326, 14.9.2018., str. 114.

PRILOG I.

U Prilogu I. Provedbenoj odluci (EU) 2020/167 dodaju se sljedeći redci:

Br.

Upućivanje na normu

„8.

EN 301 908-2 V13.1.1

Celularne mreže IMT; Harmonizirana norma za pristup radijskom spektru; 2. dio: Korisnička oprema (UE) za CDMA s izravnim proširenjem (UTRA FDD)

ETSI EN 303 213-5-1 V1.1.1

Napredni sustav vođenja i kontrole kretanja površinom (A-SMGCS); 5. dio: Harmonizirana norma za pristup radijskom spektru za opremu multilateracije (MLAT); 1. poddio: Prijamnici i upitivači”.

PRILOG II.

U Prilogu II. Provedbenoj odluci (EU) 2020/167 dodaju se sljedeći redci:

Br.	Upućivanje na normu
„4.	EN 301 908-13 V13.1.1 Celularne mreže IMT; Harmonizirana norma za pristup radijskom spektru; 13. dio: Korisnička oprema (UE) za razvijeni univerzalni terestrijalni radijski pristup (E-UTRA) Napomena: Ta usklađena norma ne sadržava parametre radnog učinka antene i sukladnost s tom usklađenom normom ne stvara pretpostavku sukladnosti s bitnim zahtjevom iz članka 3. stavka 2. Direktive 2014/53/EU u pogledu tih parametara.
5.	EN 302 217-2 V3.2.2 Nepokretni radijski sustavi; Karakteristike i zahtjevi za opremu točka-točka i antene; 2. dio: Digitalni sustavi koji rade u frekvencijskim pojasevima od 1 GHz do 86 GHz; Harmonizirana norma za pristup radijskom spektru Napomena: Sukladnost s tom usklađenom normom ne stvara pretpostavku o sukladnosti s bitnim zahtjevom iz članka 3. stavka 2. Direktive 2014/53/EU ako se primijeni bilješka 2. odredbe 4.3.2. te usklađene norme; Napomena: Ako je riječ o radijskoj opremi obuhvaćenoj odredbom H.3.4, I.3.4 ili J.3.4 te usklađene norme, sukladnost s tom usklađenom normom ne stvara pretpostavku sukladnosti s bitnim zahtjevom iz članka 3. stavka 2. Direktive 2014/53/EU u slučaju da nisu provedene odgovarajuće ispitne metode za dokazivanje sukladnosti s odredbom H.3.4, I.3.4 ili J.3.4 te usklađene norme.
6.	EN 303 213-6-1 V3.1.1 Napredni sustav vođenja i kontrole kretanja površinom (A-SMGCS); 6. dio: Harmonizirana norma za pristup radijskom spektru za stavljanje u uporabu radarskih senzora kretanja površinom; 1. poddio: Senzori u X-području s impulsnim signalima i snagom odašiljanja do 100 kW Napomena: Kad je riječ o odredbi 4.2.1.5. te usklađene norme, sukladnost s tom usklađenom normom ne stvara pretpostavku sukladnosti s bitnim zahtjevom iz članka 3. stavka 2. Direktive 2014/53/EU za opremu u kojoj ne postoji kombinacija „suženja WR112/R84 i valovoda WR90/R100” kao što je navedeno u bilješci 1. odjeljka 1. te usklađene norme. Valovod mora imati kontinuirano neometan prijenosni put (neperturbiran/čist) i duljinu koja nije manja od dvadesetorostruke granične valne duljine valovoda u tom načinu rada.
7.	EN 303 345-2 V1.1.1 Radiodifuzni audioprijamnici; 2. dio: AM radiodifuzni audioservis Harmonizirana norma za pristup radijskom spektru Napomena: Sukladnost s tom usklađenom normom ne stvara pretpostavku o sukladnosti s bitnim zahtjevom iz članka 3. stavka 2. Direktive 2014/53/EU u pogledu neželjenih emisija prijamnika u sporednoj domeni.
8.	EN 303 345-5 V1.1.1 Radiodifuzni audioprijamnici; 5. dio: DRM radiodifuzni audioservis Harmonizirana norma za pristup radijskom spektru Napomena: Sukladnost s tom usklađenom normom ne stvara pretpostavku o sukladnosti s bitnim zahtjevom iz članka 3. stavka 2. Direktive 2014/53/EU u pogledu neželjenih emisija prijamnika u sporednoj domeni.
9.	EN 303 364-3 V1.1.1 Glavni radar za nadzor (PSR); Harmonizirana norma za pristup radijskom spektru; 3. dio: PSR senzori kontrole zračnoga prometa (ATC) koji rade u frekvencijskom pojasu od 8 500 MHz do 10 000 MHz (X pojas) Napomena: Kad je riječ o odredbi 4.2.1.4. te usklađene norme, sukladnost s tom usklađenom normom ne stvara pretpostavku sukladnosti s bitnim zahtjevom iz članka 3. stavka 2. Direktive 2014/53/EU za opremu u kojoj ne postoji kombinacija „suženja WR112/R84 i valovoda WR90/R100” kao što je navedeno u bilješci 1. odjeljka 1. te usklađene norme. Valovod mora imati kontinuirano neometan prijenosni put (neperturbiran/čist) i duljinu koja nije manja od dvadesetorostruke granične valne duljine valovoda u tom načinu rada.”.

PRILOG III.

U Prilogu III. Provedbenoj odluci (EU) 2020/167 dodaju se sljedeći redci:

Br.	Upućivanje na normu	Datum povlačenja
„12.	EN 301 908-2 V11.1.2 Celularne mreže IMT; Harmonizirana norma koja obuhvaća bitne zahtjeve iz članka 3.2. Direktive 2014/53/EU; 2. dio: Korisnička oprema (UE) za CDMA s izravnim proširenjem (UTRA FDD)	27. listopada 2021.
13.	EN 301 908-13 V11.1.2 Celularne mreže IMT; Harmonizirana norma koja obuhvaća bitne zahtjeve iz članka 3.2. Direktive 2014/53/EU; 13. dio: Korisnička oprema (UE) za razvijeni univerzalni terestrijalni radijski pristup (E-UTRA)	27. listopada 2021.
14.	EN 302 217-2 V3.1.1 Nepokretni radijski sustavi; Karakteristike i zahtjevi za opremu i antene točka-točka; 2. dio: Digitalni sustavi koji rade u frekvencijskim pojasevima od 1 GHz do 86 GHz; Harmonizirana norma koja obuhvaća bitne zahtjeve iz članka 3.2. Direktive 2014/53/EU;	27. travnja 2022.
15.	EN 303 213-6-1 V2.1.1 Napredni sustav vođenja i kontrole kretanja površinom (A-SMGCS); 6. dio: Harmonizirana norma koja obuhvaća bitne zahtjeve iz članka 3.2 Direktive 2014/53/EU za stavljanje u uporabu radarskih senzora kretanja površinom; 1. poddio: Senzori u X-području s impulsnim signalima i snagom odašiljanja do 100 kW	27. listopada 2021.
16.	EN 303 339 V1.1.1 Širokopojasne izravne komunikacije zrak-zemlja; Uređaji koji rade u frekvencijskim pojasevima od 1 900 MHz do 1 920 MHz i od 5 855 MHz do 5 875 MHz; Fiksne antenske izvedbe; Harmonizirana norma koja obuhvaća bitne zahtjeve iz članka 3.2. Direktive 2014/53/EU;	27. travnja 2021.”

27.10.2020

Službeni list Europske unije

L 357/35

PREPORUKA KOMISIJE (EU) 2020/1563

оd 14. listopada 2020.

o energetskom siromaštvu

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 168. i 194.,

uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i izmjeni Direktive 2012/27/EU (1) („Direktiva o električnoj energiji”), a posebno njezin članak 29.,

budući da:

(1)	Energetsko siromaštvo označava situaciju u kojoj kućanstva nemaju pristup osnovnim energetskim uslugama. Gotovo 34 milijuna Europljana 2018. si nije moglo priuštiti primjereno grijanje u kućanstvu (2), zbog čega je energetsko siromaštvo velik problem za EU.

(2)

Kako navode suzakonodavci, odgovarajuće grijanje, hlađenje, rasvjeta i električna energija za napajanje kućanskih aparata osnovne su usluge neophodne za dostojanstven životni standard i zdravlje. Pristup energetskim uslugama ključan je za socijalnu uključenost. Rješavanje problema energetskog siromaštva stoga potencijalno može donijeti višestruke koristi, uključujući smanjenje izdataka za zdravstvo, smanjenje onečišćenja zraka (zamjenom neprikladnih izvora toplinske energije), poboljšanje ugode i dobrobiti te olakšanje za proračun kućanstva. Te bi koristi zajednički izravno potaknule gospodarski rast i blagostanje u Europskoj uniji.

(3)	U europskom stupu socijalnih prava, koji su Europski parlament, Vijeće i Komisija zajednički potpisali 17. studenoga 2017., energija se navodi kao jedna od osnovnih usluga kojoj svatko ima pravo pristupa. Potpora pristupu takvim uslugama mora biti dostupna onima kojima je potrebna (3).

(4)

Pravedna tranzicija prema klimatski neutralnoj Uniji do 2050. središnja je ideja europskog zelenog plana, koji je Komisija predložila u prosincu 2019. (4) Okosnica je zelenog plana val obnove (5), važna inicijativa za poticanje građevinske obnove privatnih i javnih zgrada, čime će se smanjiti emisije, potaknuti oporavak i ublažiti energetsko siromaštvo. Takva građevinska obnova doprinijet će radu EU-a na ublažavanju klimatskih promjena. Stoga se smatra ključnim da se val obnove i ova Preporuka zajednički donesu radi potpore pozivima koji se odnose na energetsko siromaštvo i zgrade s najlošijim svojstvima.

(5)

Energetsko siromaštvo ključni je pojam konsolidiran u zakonodavnom paketu pod nazivom „Čista energija za sve Europljane”, kojim se želi olakšati pravedna energetska tranzicija. U skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća (6) („Uredba o upravljanju”) i preinačenom Direktivom o električnoj energiji Komisija je dužna pružiti okvirne smjernice o prikladnim pokazateljima za mjerenje energetskog siromaštva (7) i o definiciji „znatnog broja kućanstava u energetskom siromaštvu” (8). Budući da ne postoji standardna definicija energetskog siromaštva, državama članicama prepušteno je da razviju vlastite kriterije s obzirom na nacionalni kontekst. Međutim, nedavno je donesen zakonodavni paket s korisnim općim načelima i informacijama o mogućim uzrocima i posljedicama energetskog siromaštva. U njemu se naglašava i važnost politika za rješavanje tog problema, posebno onih povezanih s nacionalnim energetskim i klimatskim planovima te dugoročnim strategijama obnove (9).

(6)

U okviru nacionalnih energetskih i klimatskih planova države članice moraju procijeniti broj kućanstava pogođenih energetskim siromaštvom. U slučaju da država članica utvrdi da postoji znatan broj kućanstava u energetskom siromaštvu, u svoj bi plan trebala uključiti nacionalni cilj te politike i mjere za smanjenje energetskog siromaštva. U kontekstu petog izvješća o stanju energetske unije Komisija je objavila radne dokumente službi za svaku državu članicu koji sadržavaju pojedinačne ocjene svakog konačnog nacionalnog energetskog i klimatskog plana. U tim se dokumentima službi Komisije ocjenjuje i kako su u konačnim planovima uzete u obzir povezane preporuke Komisije iz 2019., među ostalim o energetskom siromaštvu, a sadržavaju i smjernice za provedbu nacionalnih planova.

(7)

Prema preinačenoj Direktivi o električnoj energiji države članice dužne su poduzeti odgovarajuće mjere za rješavanje problema energetskog siromaštva tamo gdje je on utvrđen, uključujući mjere s obzirom na širi kontekst siromaštva. Države članice isto tako moraju zaštititi ugrožene kupce, posebno one u udaljenim područjima. Slične odredbe sadržava i Direktiva 2009/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (10).

(8)

Novost u novom zakonodavnom okviru jest obveza utvrđivanja broja kućanstava u energetskom siromaštvu. Prema članku 29. preinačene Direktive o električnoj energiji države članice dužne su procijeniti broj kućanstava u energetskom siromaštvu te utvrditi i objaviti kriterije na temelju kojih je izrađena ta procjena. U slučaju većeg broja takvih kućanstava države članice u svojim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima moraju navesti okvirni cilj za smanjenje energetskog siromaštva, vremenski okvir i sažetak relevantnih politika. Zatim su u skladu s Uredbom o upravljanju obvezne izvijestiti Komisiju o napretku u postizanju cilja smanjenja broja kućanstava u energetskom siromaštvu.

(9)

Na temelju Direktive o energetskoj učinkovitosti 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća (11), kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2018/2002 (12), države članice obvezne su uključiti potrebu za smanjenjem energetskog siromaštva u svoje obveze povezane s energetskom učinkovitosti. U skladu s člankom 7. stavkom 11. i u mjeri u kojoj je to primjereno, dio mjera energetske učinkovitosti trebaju prioritetno provesti među ranjivim kućanstvima, uključujući kućanstva pogođena energetskim siromaštvom (13). Slične obveze sadrži i Uredba o upravljanju.

(10)	Prema revidiranoj verziji Direktive (EU) 2018/844 o energetskim svojstvima zgrada države članice moraju uvrstiti opis relevantnih nacionalnih mjera za ublažavanje energetskog siromaštva u svoje dugoročne strategije obnove za podupiranje obnove nacionalnog fonda stambenih i nestambenih zgrada (14).

(11)

Zakonodavni okvir EU-a sadržava i zaštitne mjere kako bi se osiguralo da se mjerama za rješavanje problema energetskog siromaštva ne ograničava otvaranje ili funkcioniranje tržišta. Neometan rad maloprodajnih tržišta ključan je za pravednu tranziciju. Te su zaštitne mjere sadržane u članku 28. preinačene Direktive o električnoj energiji i konkretizirane uglavnom u njezinu članku 5. stavku 5.

(12)

To je načelo ojačano člankom 27. preinačene Direktive o električnoj energiji, prema kojemu su države članice dužne osigurati da svi kupci iz kategorije kućanstvo, i, kada to države članice smatraju prikladnim, mala poduzeća, imaju pravo na univerzalnu uslugu, odnosno pravo na opskrbu električnom energijom određene kvalitete unutar svojeg državnog područja po konkurentnim, jednostavno i jasno usporedivim, transparentnim i nediskriminacijskim cijenama. Kako bi se osiguralo pružanje univerzalne usluge, države članice mogu imenovati opskrbljivača zadnjeg izbora.

(13)

Kako je sažeto navedeno u uvodnoj izjavi 59. preinačene Direktive o električnoj energiji, do energetskog siromaštva dolazi zbog kombinacije niskih primanja, visokih troškova energije i loše energetske učinkovitosti domova. Riječ je o vrlo složenom pitanju na koje utječu nestabilne cijene na energetskom tržištu i loša energetska učinkovitost, posebno u pogledu svojstava zgrada, u kombinaciji s čitavim nizom socioekonomskih čimbenika povezanih s općim siromaštvom i problema povezanih sa sustavima posjeda nekretnina.

(14)

Račune za režije, uključujući račune za energiju, 2018. nije moglo redovito plaćati 6,8 % ljudi koji žive u privatnim kućanstvima u EU-u (30,3 milijuna ljudi (15)) te su oni bili izloženi riziku od isključenja iz opskrbne mreže. U istom razdoblju 7,3 % stanovništva EU-a (37,4 milijuna ljudi) nije imalo ugodnu temperaturu okoline u svojim domovima.

(15)

U krizi uzrokovanoj bolešću COVID-19 do izražaja je došla činjenica da hitno trebamo riješiti pitanje energetskog siromaštva ako želimo izgraditi socijalnu Europu koja se brine za potrebe svih svojih stanovnika. Razine energetskog siromaštva u državama članicama bit će u središtu pažnje jer si sve više Europljana možda neće moći priuštiti pristup osnovnim energetskim uslugama, posebno zbog rasta nezaposlenosti. U tom je kontekstu neophodno postići ključne ciljeve europskog zelenog plana usprkos trenutačnim, dosad neviđenim poremećajima u europskim gospodarstvima.

(16)

Predstavljen je instrument za oporavak pod nazivom Next Generation EU (16), kojim se želi „usmjeriti na izgradnju održivije, otpornije i pravednije Europe za sljedeću generaciju”. Europski planovi oporavka moraju se voditi načelima okolišne održivosti, solidarnosti, kohezije i konvergencije te čvrstim uvjerenjem da se nijedna država članica, regija ili osoba ne smije zapostaviti. U instrumentu Next Generation EU potvrđuje se da je val obnove glavni pokretač zelenog oporavka.

(17)

Nacionalne dugoročne strategije obnove i druge instrumente uspostavljene radi ispunjavanja ciljeva povećanja energetske učinkovitosti do 2030. i 2050. trebalo bi usmjeriti na zaštitu energetski siromašnih kućanstava i osnaživanje ugroženih potrošača energije tako da im se pomogne da uštede novac na računima za energiju, osiguraju zdraviji životni uvjeti i smanji energetsko siromaštvo.

(18)

Utvrđivanje kućanstava kojima je najpotrebnija zaštita i stambenih objekata kojima je najpotrebnija obnova pomaže u usmjeravanju i boljem upravljanju javnim intervencijama, što ima praktične posljedice za potrošače i dovodi do poboljšanja energetske učinkovitosti, a eventualni poremećaji u funkcioniranju unutarnjeg energetskog tržišta svode se na najmanju moguću mjeru.

(19)

Izradom ove Preporuke i stavljanjem smjernica Komisije o energetskom siromaštvu na raspolaganje državama članicama u okviru priloženog radnog dokumenta službi Komisija ispunjava prethodno navedenu obvezu i pomaže državama članicama da prenesu nove odredbe o energetskom siromaštvu. Komisija navodi i informacije o novim primjerima dobre prakse (17).

(20)

Glavna poteškoća povezana s bilo kojom definicijom odnosi se na način dobivanja pouzdanih numeričkih podataka. Na razini EU-a razvijen je skup statističkih pokazatelja kojima se mjere vjerojatni pokretači energetskog siromaštva i njegove posljedice. Riječ je o agregiranim pokazateljima. Budući da je energetsko siromaštvo višedimenzionalni fenomen, ne postoji jedinstveni pokazatelj koji može u potpunosti odražavati sve njegove aspekte.

(21)

Agregirani pokazatelji razvijeni na razini EU-a navedeni su u Prilogu ovoj Preporuci. Te su pokazatelje razvili Statistički ured Europske unije (Eurostat) i Opservatorij za energetsko siromaštvo, a izvedeni su iz usklađenih prikupljenih podataka o EU-u; oni omogućuju praćenje situacije u EU-u i utvrđivanje nacionalnih specifičnosti te potiču učinkovitije uzajamno učenje i razmjenu primjera dobre prakse. Mogu se nadopuniti nacionalnim pokazateljima, koji prema potrebi mogu poboljšati utvrđivanje energetskog siromaštva.

(22)

Za to je potrebna uska suradnja među relevantnim nadležnim tijelima, prvenstveno odgovarajuća koordinacija napora na regionalnoj i lokalnoj razini, kako bi se analiza utemeljena na pokazateljima na nacionalnoj razini ili razini EU-a stavila u opreku i nadopunila pristupom odozdo prema gore. Regionalna i lokalna tijela u dobrom su položaju da utvrde ključne financijske i društvene poteškoće s kojima se suočavaju kućanstva u energetskom siromaštvu i imaju važnu ulogu u osmišljavanju i provedbi zelene tranzicije koja je pravedna, uključiva i održiva za sve u Europi.

(23)

Komisija će nastaviti podupirati razmjenu najboljih primjera iz prakse među državama članicama, i u suradnji s Odborom za socijalnu zaštitu i na druge načine. EU-ovi programi financiranja, uključujući kohezijsku politiku, instrument za tehničku potporu i druge oblike potpore, mogu se mobilizirati kako bi se uklonile poteškoće koje su utvrđene u okviru Opservatorija za energetsko siromaštvo, inicijative Sporazuma gradonačelnika i drugim kanalima.

(24)

U četvrtom izvješću Europske komisije o cijenama i troškovima energije razmatraju se i posebne okolnosti ljudi koji žive u energetskom siromaštvu i ugroženih potrošača (18). Komisija će obratiti posebnu pažnju i na način na koji države članice provode članak 5. preinačene Direktive o električnoj energiji, kojim se omogućuju javne intervencije u cijene opskrbe električnom energijom energetski siromašnih ili ugroženih kupaca iz kategorije kućanstvo.

PREPORUČUJE DA DRŽAVE ČLANICE:

1.	Razviju sustavan pristup liberalizaciji energetskih tržišta u cilju podjele koristi među svim dijelovima društva, posebno onima kojima je to najpotrebnije.

Posebno obrate pozornost na priloženi radni dokument službi, u kojemu su navedene smjernice o pokazateljima energetskog siromaštva te o definiciji znatnog broja energetski siromašnih kućanstava. Važno je napomenuti da bi države članice trebale primjenjivati Komisijine smjernice pri provedbi i ažuriranju svojih postojećih nacionalnih energetskih i klimatskih planova u skladu s člankom 14. Uredbe (EU) 2018/1999 o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime.

3.	Upotrebljavaju pokazatelje iz Priloga u svojim procjenama energetskog siromaštva.

U skladu s uvodnom izjavom 60. preinačene Direktive o električnoj energiji izrade integrirana rješenja u okviru svojih energetskih i socijalnih politika. Ona bi trebala uključivati uzajamno komplementarne mjere socijalne politike i poboljšanja energetske učinkovitosti, posebno u području stanovanja.

Procijene distribucijske učinke energetske tranzicije, a posebno mjere za postizanje energetske učinkovitosti u nacionalnom kontekstu, te izrade i provode politike kojima se rješavaju povezani problemi. Odgovarajuću pozornost treba posvetiti preprekama ulaganjima u energetski učinkovito stanovanje i profilu stambenih objekata kojima je obnova najpotrebnija, u skladu s nacionalnim dugoročnim strategijama obnove.

6.	Sve politike za borbu protiv energetskog siromaštva razviju na temelju konstruktivnih procesa preuzimanja odgovornosti koji uključuju sudjelovanje javnosti i angažman širokog spektra dionika.

7.	Razviju mjere za rješavanje problema energetskog siromaštva koje se temelje na uskoj suradnji svih razina uprave, posebno omogućavajući usku suradnju regionalnih i lokalnih vlasti s jedne strane te organizacija civilnog društva i subjekata iz privatnog sektora s druge strane.

U potpunosti iskoriste potencijal Unijinih programa financiranja, uključujući kohezijsku politiku, kako bi se energetsko siromaštvo ublažilo na temelju analize distribucijskih učinaka projekata energetske tranzicije i prioritetne provedbe mjera namijenjenih ugroženim skupinama kojima se osigurava pristup potpori.

Pri dodjeli javnih sredstava, a posebno bespovratnih sredstava, usmjeravaju se na kućanstva s niskim prihodima i kategorije korisnika s vrlo ograničenim vlastitim resursima i ograničenim pristupom komercijalnim zajmovima. Istraže ulogu poduzeća za energetske usluge (ESCO) i ugovora o energetskom učinku u pružanju financijskih rješenja za obnovu energetski siromašnih kućanstva kako bi se tim ugroženim kućanstvima omogućilo da se nose s visokim početnim troškovima.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. listopada 2020.

Za Komisiju

Kadri SIMSON

Članica Komisije

(1) SL L 158, 14.6.2019., str. 125.

(2) Podaci iz 2018. Eurostat, SILC [ilc_mdes01])

(3) Europski stup socijalnih prava, načelo br. 20 „Pristup osnovnim uslugama”: https://ec.europa.eu/commission/priorities/deeper-and-fairer-economic-and-monetary-union/european-pillar-social-rights/european-pillar-social-rights-20-principles_hr

(4) COM(2019) 640 final – Komunikacija Komisije o europskom zelenom planu.

(5) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija „Val obnove za Europu – ozelenjivanje zgrada, otvaranje radnih mjesta, poboljšanje života” (COM(2020) 662 final).

(6) Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.).

(7) Članak 3. stavak 3. točka (d) Uredbe (EU) 2018/1999.

(8) Članak 29. Direktive (EU) 2019/944.

(9) U skladu s člankom 2.a Direktive 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 153, 18.6.2010., str. 13.) o energetskim svojstvima zgrada, izmijenjenom Direktivom (EU) 2018/844 (SL L 156, 19.6.2018., str. 75.).

(10) Direktiva 2009/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina i stavljanju izvan snage Direktive 2003/55/EZ (SL L 211, 14.8.2009., str. 94.).

(11) Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315, 14.11.2012., str. 1.).

(12) Direktiva (EU) 2018/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o izmjeni Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti (SL L 328, 21.12.2018., str. 210.).

(13) Time se nadopunjuju postojeće obveze iz Direktive 2012/27/EU. Vidjeti i Prilog Preporuci Komisije o prenošenju obveze uštede energije u skladu s izmijenjenom Direktivom o energetskoj učinkovitosti, C(2019) 6621 final.

(14) Time se nadopunjuju postojeće obveze iz članka 4. Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti koje su prenesene u Direktivu o energetskim svojstvima zgrada i postrožene s obzirom na potrebu za rješavanjem problema energetskog siromaštva. U uvodnoj izjavi 11. Direktive (EU) 2018/844 pojašnjeno je da bi trebalo uzeti u obzir potrebu ublažavanja energetskog siromaštva u skladu s kriterijima koje utvrđuju države članice. U uvodnoj izjavi dodatno je pojašnjeno da pri opisivanju nacionalnih mjera kojima se u okviru strategija obnove pridonosi ublažavanju energetskog siromaštva države članice imaju pravo utvrditi mjere koje smatraju relevantnima.

(15) Na temelju procijenjenog broja stanovnika u EU27 od 446 milijuna na dan 1. siječnja 2018.: http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Population_and_population_change_statistics

(16) Europska komisija, Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Europa na djelu: oporavak i priprema za sljedeću generaciju, 27. svibnja 2020.

(17) U uvodnoj izjavi 59. Direktive (EU) 2019/944 navedeno je da bi Komisija trebala aktivno podupirati provedbu odredaba iz te direktive olakšavajući razmjenu provjerene prakse među državama članicama.

(18) Izvješće Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o cijenama i troškovima energije u Europi (COM(2020) 951) i popratni radni dokument službi Komisije (SWD(2020) 951).

PRILOG

POKAZATELJI ENERGETSKE UČINKOVITOSTI

Pri procjeni nacionalnih razina energetskog siromaštva države članice mogu konzultirati pokazatelje navedene u nastavku, koje na raspolaganje stavljaju Statistički ured Europske unije i Opservatorij za energetsko siromaštvo.

Kako bi pomogla državama članicama, Komisija pruža smjernice za tumačenje takvih pokazatelja razvijenih na razini EU-a radi bolje kvantifikacije koncepta znatnog broja energetski siromašnih kućanstava utvrđenog nacionalnim definicijama energetskog siromaštva (1).

Države članice mogu dodatno raščlaniti neke pokazatelje navedene u točkama 1. i 2. radi detaljnije analize mogućih pokretača energetskog siromaštva na nacionalnoj razini.

Pokazatelji se mogu podijeliti u četiri skupine:

(a)	pokazatelji kojima se trošak energije uspoređuje s dohotkom: energetsko siromaštvo kvantificira se usporedbom iznosa koji kućanstva troše na energiju s njihovim dohotkom (npr. postotak ili broj kućanstava koja troše više od određenog udjela svojeg raspoloživog dohotka na domaće energetske usluge);

(b)	pokazatelji koji se temelje na samoprocjeni: kućanstva se izravno pita u kojoj mjeri smatraju da si mogu priuštiti energiju (npr. mogu li svoj dom dovoljno ugrijati zimi i dovoljno rashladiti ljeti);

(c)	pokazatelji koji se temelje na izravnim mjerenjima: tim se pokazateljima mjere fizikalne varijable kako bi se utvrdila primjerenost energetskih usluga (npr. sobna temperatura);

(d)	neizravni pokazatelji: energetsko siromaštvo mjeri se s pomoću povezanih čimbenika, kao što su dospjele neplaćene obveze za režije, broj isključenja i kvaliteta stambenog objekta.

1. Pokazatelji usmjereni na cjenovnu pristupačnost energetskih usluga

—	Udio stanovništva izložen riziku od siromaštva (manje od 60 % nacionalnog medijana ekvivalentnog raspoloživog dohotka) koji ne može primjereno zagrijati svoj dom, na temelju pitanja: „Može li si vaše kućanstvo priuštiti primjereno grijanje doma?” (Eurostat, SILC [ilc_mdes01])

—	Udio ukupnog stanovništva koji ne može primjereno zagrijati svoj dom, na temelju pitanja: „Može li si vaše kućanstvo priuštiti primjereno grijanje doma?” (Eurostat, SILC [ilc_mdes01])

—	Dospjele neplaćene obveze za režije: udio stanovništva izložen riziku od siromaštva (manje od 60 % nacionalnog medijana ekvivalentnog raspoloživog dohotka) s dospjelim neplaćenim obvezama za režije (Eurostat, SILC, [ilc_mdes07])

—	Dospjele neplaćene obveze za režije: udio stanovništva s dospjelim neplaćenim obvezama za režije (Eurostat, SILC, [ilc_mdes07])

—	Troškovi električne energije, plina i drugih goriva kao udio ukupnih kućanskih troškova

—	Udio kućanstava čiji je udio izdataka za energiju u dohotku više nego dvostruko veći od nacionalnog medijana udjela (izvor Eurostat, Istraživanja o proračunu kućanstava, 2015.)

—	Udio kućanstava čiji su ukupni izdaci za energiju manji od polovine nacionalnog medijana. (Eurostat, Istraživanja o proračunu kućanstava, 2015.).

2. Dopunski pokazatelji

—	Cijene električne energije za potrošače iz kategorije kućanstva – skupina potrošača s prosječnom potrošnjom (Eurostat, [nrg_pc_204])

—	Cijene plina za potrošače iz kategorije kućanstva – skupina potrošača s prosječnom potrošnjom (Eurostat, [nrg_pc_202])

—	Cijene plina za potrošače iz kategorije kućanstva – skupina potrošača s najnižom potrošnjom (Eurostat, [nrg_pc_202])

—	Udio stanovništva izloženog riziku od siromaštva (manje od 60 % nacionalnog medijana ekvivalentnog raspoloživog dohotka) u čijem se stambenom objektu javlja curenje, vlaga ili trulež (Eurostat, SILC [ilc_mdho01])

—	Udio stanovništva u čijem se stambenom objektu javlja curenje, vlaga ili trulež – ukupno stanovništvo (Eurostat SILC, [TESSI292])

—	Potrošnja finalne energije po kvadratnom metru u stambenom sektoru, s klimatskim korekcijama (baza podatka projekta Odyssee-MURE)

(1) SWD(2020) 960„Smjernice EU-a o energetskom siromaštvu”.

		ISSN 1977-0847
Službeni list Europske unije		L 357

Hrvatsko izdanje	Zakonodavstvo	Godište 63. 27. listopada 2020.

Sadržaj		II. Nezakonodavni akti	Stranica
		UREDBE
	*	Uredba Komisije (EU) 2020/1557 оd 21. listopada 2020. o zabrani ribolova pišmolja u zoni 8 za plovila koja plove pod zastavom Belgije	1
	*	Uredba Komisije (EU) 2020/1558 оd 21. listopada 2020. o zabrani ribolova volina i raža u vodama Unije u zonama 8 i 9 za plovila koja plove pod zastavom Belgije	4
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/1559 оd 26. listopada 2020. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2017/2470 o utvrđivanju Unijina popisa nove hrane ( 1 )	7
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/1560 оd 26. listopada 2020. o izmjeni Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 152/2009 u kojem su utvrđene analitičke metode za određivanje sastojaka životinjskog podrijetla u okviru službene kontrole hrane za životinje ( 1 )	17
		ODLUKE
	*	Provedbena odluka Vijeća (EU) 2020/1561 od 23. listopada 2020. o odobravanju na temelju Uredbe (EU) 2020/672 privremene potpore Mađarskoj radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji nakon izbijanja bolesti COVID-19	24
	*	Provedbena odluka Komisije (EU) 2020/1562 оd 26. listopada 2020. o izmjeni Provedbene odluke (EU) 2020/167 u pogledu usklađenih normi za određenu radijsku opremu koje se odnose na napredne sustave za vođenje i kontrolu kretanja površinom, glavne radare za nadzor, radiodifuzne audioprijamnike, opremu za međunarodnu mobilnu telekomunikaciju i nepokretne radijske sustave	29
		PREPORUKE
	*	Preporuka Komisije (EU) 2020/1563 оd 14. listopada 2020. o energetskom siromaštvu	35

Br.	27/TQ123
Država članica	Belgija
Stok	WHG/08.
Vrsta	Pišmolj (Merlangius merlangus)
Zona	8
Datum zabrane	1.10.2020.

Br.	26/TQ123
Država članica	Belgija
Stok	SRX/89-C. uključujući RJC/89-C., RJH/89-C., RJN/89-C., RJU/8-C. i RJU/9-C.
Vrsta	Voline i raže (Rajiformes)
Zona	vode Unije u zonama 8 i 9
Datum zabrane	1.10.2020.


	(1) Tekst značajan za EGP.