ISSN 1977-0847 |
||
Službeni list Europske unije |
L 317 |
|
Hrvatsko izdanje |
Zakonodavstvo |
Godište 63. |
Sadržaj |
|
II. Nezakonodavni akti |
Stranica |
|
|
UREDBE |
|
|
* |
||
|
* |
||
|
* |
Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/1363 оd 30. rujna 2020. o odobrenju pripravka od Bacillus amyloliquefaciens DSM 25840 kao dodatka hrani za sve vrste svinja (nositelj odobrenja Chr. Hansen A/S) ( 1 ) |
|
|
|
PREPORUKE |
|
|
* |
||
|
* |
||
|
* |
|
|
Ispravci |
|
|
* |
|
|
|
(1) Tekst značajan za EGP. |
HR |
Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje. Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica. |
II. Nezakonodavni akti
UREDBE
1.10.2020 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 317/1 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2020/1361
оd 30. rujna 2020.
o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2018/2019 u pogledu određenog bilja za sadnju vrste Malus domestica podrijetlom iz Srbije i određenog bilja za sadnju vrsta Acer japonicum Thunberg, Acer palmatum Thunberg i Acer shirasawanum Koidzumi podrijetlom iz Novog Zelanda
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o zaštitnim mjerama protiv organizama štetnih za bilje i o izmjeni uredaba (EU) br. 228/2013, (EU) br. 652/2014 i (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 69/464/EEZ, 74/647/EEZ, 93/85/EEZ, 98/57/EZ, 2000/29/EZ, 2006/91/EZ i 2007/33/EZ (1), a posebno njezin članak 42. stavak 4. prvi i treći podstavak,
budući da:
(1) |
Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2018/2019 (2) na temelju preliminarne procjene rizika utvrđen je popis visokorizičnog bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta. |
(2) |
Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2018/2018 (3) utvrđena su posebna pravila o postupku koji treba slijediti kako bi se provela procjena rizika od tog visokorizičnog bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta u smislu članka 42. stavka 4. Uredbe (EU) 2016/2031. |
(3) |
Nakon preliminarne procjene rizika, 35 vrsta bilja za sadnju podrijetlom iz svih trećih zemalja uvršteno je na popis u Prilogu Provedbenoj Uredbi (EU) 2018/2019 kao visokorizično bilje, a među njima su i rodovi Malus Mill. i Acer L. |
(4) |
Srbija je 31. srpnja 2019. Komisiji podnijela zahtjev za izvoz u Uniju jednogodišnjih do dvogodišnjih cijepljenih biljaka za sadnju, golog korijenja i u stanju mirovanja, koje pripadaju vrsti Malus domestica. Tom zahtjevu priložena je odgovarajuća tehnička dokumentacija. |
(5) |
Europska agencija za sigurnost hrane („Agencija”) objavila je 13. svibnja 2020. znanstveno mišljenje o procjeni rizika robe za bilje vrste Malus domestica podrijetlom iz Srbije (4). Agencija je utvrdila da je za to bilje za sadnju relevantni štetni organizam Erwinia amylovora te je ocijenila mjere za smanjenje rizika opisane u dokumentaciji za taj štetni organizam i procijenila vjerojatnost neprisutnosti tog štetnog organizma. |
(6) |
Na temelju tog mišljenja fitosanitarni rizik od unosa u Uniju jednogodišnjih do dvogodišnjih cijepljenih biljaka za sadnju, golog korijenja i u stanju mirovanja, koje pripadaju vrsti Malus domestica i podrijetlom su iz Srbije smatra se smanjenim na prihvatljivu razinu ako se primjenjuju odgovarajuće mjere za smanjenje rizika od štetnog organizma povezanog s tim biljem za sadnju. Budući da su takve odgovarajuće mjere utvrđene u točki 9. Priloga X. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2019/2072 (5), to bilje namijenjeno za sadnju više ne bi trebalo smatrati visokorizičnim biljem te bi ga trebalo ukloniti iz Priloga Provedbenoj uredbi (EU) 2018/2019. |
(7) |
Novi Zeland je 29. kolovoza 2019. Komisiji podnio zahtjev za izvoz u Uniju jednogodišnjih do trogodišnjih cijepljenih ili propupalih biljaka za sadnju, golog korijenja, u stanju mirovanja i bez lišća, koje pripadaju vrstama Acer japonicum Thunberg, Acer palmatum Thunberg i Acer shirasawanum Koidzumi. Tom zahtjevu priložena je odgovarajuća tehnička dokumentacija. |
(8) |
Agencija je 20. svibnja 2020. objavila znanstveno mišljenje o procjeni rizika robe za bilje vrsta Acer namijenjeno za sadnju podrijetlom iz Novog Zelanda (6). Agencija je utvrdila da su za navedeno bilje za sadnju relevantni štetni organizmi Eotetranychus sexmaculatus, Meloidogyne fallax, Oemona hirta i Platypus apicalis te je ocijenila mjere za smanjenje rizika opisane u dokumentaciji za te štetne organizme i procijenila vjerojatnost neprisutnosti štetnog organizma za svaki od štetnih organizama povezanih s tom robom. |
(9) |
Na temelju tog mišljenja fitosanitarni rizik od unosa u Uniju jednogodišnjih do trogodišnjih cijepljenih ili propupalih biljaka za sadnju, golog korijenja, u stanju mirovanja i bez lišća, koje pripadaju vrstama Acer japonicum Thunberg, Acer palmatum Thunberg i Acer shirasawanum Koidzumi i podrijetlom su iz Novog Zelanda smatra se smanjenim na prihvatljivu razinu ako se primjenjuju odgovarajuće mjere za smanjenje rizika od štetnih organizama povezanih s tim biljem za sadnju. Budući da su takve odgovarajuće mjere utvrđene Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2020/… (7), to bilje namijenjeno za sadnju više ne bi trebalo smatrati visokorizičnim biljem te bi ga trebalo ukloniti iz Priloga Uredbi (EU) 2018/2019. |
(10) |
Radi ispunjavanja obveza Unije koje proizlaze iz Sporazuma Svjetske trgovinske organizacije o primjeni sanitarnih i fitosanitarnih mjera (8), s uvozom te robe trebalo bi se nastaviti u što kraćem roku. Stoga bi ova Uredba trebala stupiti na snagu trećeg dana od dana njezine objave. |
(11) |
Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Izmjena Provedbene uredbe (EU) 2018/2019
Prilog Provedbenoj uredbi (EU) 2018/2019 mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.
Članak 2.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 30. rujna 2020.
Za Komisiju
Predsjednica
Ursula VON DER LEYEN
(1) SL L 317, 23.11.2016., str. 4.
(2) Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/2019 оd 18. prosinca 2018. o utvrđivanju privremenog popisa visokorizičnog bilja, biljnih proizvoda ili drugih predmeta u smislu članka 42. Uredbe (EU) 2016/2031 te popisa bilja za koje nije obvezan fitosanitarni certifikat za unos u Uniju u smislu članka 73. te uredbe (SL L 323, 19.12.2018., str. 10.).
(3) Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/2018 оd 18. prosinca 2018. o utvrđivanju posebnih pravila u vezi s postupkom koji treba slijediti kako bi se provela procjena rizika visokorizičnog bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta u smislu članka 42. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 323, 19.12.2018., str. 7.).
(4) Odbor PLH EFSA-e (Odbor EFSA-e za zdravlje bilja), 2020. Scientific Opinion on the commodity risk assessment of Malus domestica plants from Serbia (Znanstveno mišljenje o procjeni rizika robe za bilje vrste Malus domestica podrijetlom iz Srbije). EFSA Journal 2020.;18(5):6109, 53 str. https://doi.org/10.2903/j.efsa.2020.6109.
(5) Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/2072 od 28. studenoga 2019. o utvrđivanju jedinstvenih uvjeta za provedbu Uredbe (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zaštitnih mjera protiv organizama štetnih za bilje te o stavljanju izvan snage Uredbe Komisije (EZ) br. 690/2008 i izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2018/2019 (SL L 319, 10.12.2019., str. 1.).
(6) Odbor PLH EFSA-e (Odbor EFSA-e za zdravlje bilja), 2020. Scientific Opinion on the commodity risk assessment of Acer spp. plants from New Zealand (Znanstveno mišljenje o procjeni rizika robe za bilje vrsta Acer podrijetlom iz Novog Zelanda). EFSA Journal 2020.; 18(5): 6105. https://doi.org/10.2903/j.efsa.2020.6105.
(7) Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/XXX od 30. rujna 2020. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2020/1213 u pogledu fitosanitarnih mjera za unos u Uniju određenog bilja za sadnju vrsta Acer japonicum Thunberg, Acer palmatum Thunberg i Acer shirasawanum Koidzumi, podrijetlom iz Novog Zelanda (vidjeti stranicu … ovoga Službenog lista).
(8) The World Trade Organization Agreement on the Application of Sanitary and Phytosanitary Measures (SPS Agreement) (Sporazum Svjetske trgovinske organizacije o primjeni sanitarnih i fitosanitarnih mjera), https://www.wto.org/english/tratop_e/sps_e/spsagr_e.htm.
PRILOG
U točki 1. Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2018/2019 drugi stupac „Opis” mijenja se kako slijedi:
(a) |
unos za „Malus Mill.” zamjenjuje se sljedećim: „Malus Mill., osim jednogodišnjih do dvogodišnjih cijepljenih biljaka za sadnju, golog korijenja i u stanju mirovanja, koje pripadaju vrsti Malus domestica i podrijetlom su iz Srbije”; |
(b) |
unos za „Acer L.” zamjenjuje se sljedećim: „Acer L., osim jednogodišnjih do trogodišnjih cijepljenih ili propupalih biljaka za sadnju, golog korijenja, u stanju mirovanja i bez lišća, koje pripadaju vrstama Acer japonicum Thunberg, Acer palmatum Thunberg i Acer shirasawanum Koidzumi i podrijetlom su iz Novog Zelanda”. |
1.10.2020 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 317/5 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2020/1362
оd 30. rujna 2020.
o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2020/1213 u pogledu fitosanitarnih mjera za unos u Uniju određenog bilja za sadnju vrsta Acer japonicum Thunberg, Acer palmatum Thunberg i Acer shirasawanum Koidzumi, podrijetlom iz Novog Zelanda
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o zaštitnim mjerama protiv organizama štetnih za bilje i o izmjeni uredaba (EU) br. 228/2013, (EU) br. 652/2014 i (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 69/464/EEZ, 74/647/EEZ, 93/85/EEZ, 98/57/EZ, 2000/29/EZ, 2006/91/EZ i 2007/33/EZ (1), a posebno njezin članak 42. stavak 4. treći podstavak,
budući da:
(1) |
Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2018/2019 (2) na temelju preliminarne procjene rizika utvrđen je popis visokorizičnog bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta. |
(2) |
U skladu s Uredbom (EU) 2016/2031, ako se na temelju procjene rizika zaključi da bilje, biljni proizvod ili drugi predmet podrijetlom iz treće zemlje, skupine trećih zemalja ili određenog područja dotične treće zemlje predstavlja neprihvatljiv rizik, ali se taj rizik može smanjiti na prihvatljivu razinu primjenom određenih mjera, Komisija to bilje, biljni proizvod ili drugi predmet uklanja s popisa iz Provedbene uredbe (EU) 2018/2019 i uvrštava na popis iz članka 41. stavka 2. Uredbe (EU) 2016/2031. |
(3) |
Nadalje, Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2020/1213 (3) utvrđuju se fitosanitarne mjere za unos u Uniju određenog bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta koji su uklonjeni iz Priloga Provedbenoj uredbi (EU) 2018/2019. |
(4) |
U Prilogu Provedbenoj uredbi (EU) 2018/2019 bilje iz roda Acer L. navedeno je kao visokorizično bilje. |
(5) |
Novi Zeland je 29. kolovoza 2019. Komisiji podnio zahtjev za izvoz u Uniju jednogodišnjih do trogodišnjih cijepljenih ili propupalih biljaka za sadnju, golog korijenja, u stanju mirovanja i bez lišća, koje pripadaju vrstama Acer japonicum Thunberg, Acer palmatum Thunberg i Acer shirasawanum Koidzumi („navedeno bilje”). Tom zahtjevu priložena je odgovarajuća tehnička dokumentacija. |
(6) |
Europska agencija za sigurnost hrane („Agencija”) objavila je 20. svibnja 2020. znanstveno mišljenje o procjeni rizika robe za bilje vrsta Acer iz Novog Zelanda (4). Agencija je utvrdila da su za navedeno bilje relevantni štetni organizmi Eotetranychus sexmaculatus, Meloidogyne fallax, Oemona hirta i Platypus apicalis („navedeni štetni organizmi”), ocijenila mjere za smanjenje rizika opisane u dokumentaciji za te štetne organizme i procijenila vjerojatnost neprisutnosti štetnog organizma za svaki od štetnih organizama povezanih s tom robom. |
(7) |
Na temelju tog mišljenja Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2020/1361 (5) navedeno bilje uklonjeno je s popisa visokorizičnog bilja iz Provedbene uredbe (EU) 2018/2019. |
(8) |
Nadalje, na temelju tog mišljenja potrebne mjere za smanjenje rizika od navedenih štetnih organizama mogu se donijeti u obliku fitosanitarnih uvoznih zahtjeva za osiguranje fitosanitarne zaštite područja Unije od unosa navedenog bilja u Uniju. |
(9) |
Kad je riječ o štetnim organizmima Oemona hirta i Platypus apicalis, mjere koje je Novi Zeland opisao u dokumentaciji smatraju se dostatnima za smanjenje rizika od unosa u Uniju navedenog bilja na prihvatljivu razinu. Stoga se mjere za ta dva štetna organizma temelje na onima koje je Novi Zeland opisao u dokumentaciji. |
(10) |
Kad je riječ o štetnom organizmu Meloidogyne fallax, mjere koje je Novi Zeland opisao u dokumentaciji u skladu su s postojećim zahtjevima iz točke 10. Priloga VII. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2019/2072 (6) u pogledu nematoda za drveće i grmlje namijenjeno za sadnju. |
(11) |
Kad je riječ o štetnom organizmu Eotetranychus sexmaculatus, smatra se da se samom primjenom mjera koje je Novi Zeland predložio u dokumentaciji rizik od unosa navedenog bilja u Uniju ne može smanjiti na prihvatljivu razinu jer prema mišljenju Agencije preostaju određene nesigurnosti. Otklanjanje identificiranih nesigurnosti provedbom dodatnih mjera povezanih sa službenim izjavama i fitosanitarnim certifikatima za to bilje rizik od unosa navedenog bilja u Uniju može se smanjiti na prihvatljivu razinu. Stoga bi mjere koje Novi Zeland navodi u dokumentaciji za štetni organizam Eotetranychus sexmaculatus trebalo dopuniti mjerama za otklanjanje spomenutih nesigurnosti. |
(12) |
Organizmi Oemona hirta i Meloidogyne fallax navedeni su kao karantenski štetni organizmi Unije u Prilogu II. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/2072. Organizmi Eotetranychus sexmaculatus i Platypus apicalis još nisu uvršteni na popis karantenskih štetnih organizama Unije iz Provedbene uredbe Komisije (EU) 2019/2072, ali možda će se dodatnom potpunom procjenom rizika utvrditi da ispunjavaju uvjete za uvrštenje. Ako se utvrdi da ti štetni organizmi ispunjavaju uvjete za uvrštenje, bit će uvršteni na popis iz Priloga II. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/2072, a relevantno bilje zajedno s odgovarajućim mjerama bit će uvršteno u popis iz Priloga VII. toj uredbi na temelju potpune procjene rizika za te štetne organizme. Provedbenu uredbu (EU) 2019/2072 trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti. |
(13) |
Prilog Provedbenoj uredbi (EU) 2020/1213 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti. |
(14) |
Radi ispunjavanja obveza Unije koje proizlaze iz Sporazuma Svjetske trgovinske organizacije o primjeni sanitarnih i fitosanitarnih mjera (7), s uvozom navedenog bilja trebalo bi se nastaviti u što kraćem roku. Stoga bi ova Uredba trebala stupiti na snagu trećeg dana od dana njezine objave. |
(15) |
Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Predmet
Ovom Uredbom utvrđuje se fitosanitarne mjere za unos u Uniju određenog bilja za sadnju vrsta Acer japonicum Thunberg, Acer palmatum Thunberg i Acer shirasawanum Koidzumi, podrijetlom iz Novog Zelanda.
Članak 2.
Izmjena Provedbene uredbe (EU) 2020/1213
Prilog Provedbenoj uredbi (EU) 2020/1213 mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.
Članak 3.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 30. rujna 2020.
Za Komisiju
Predsjednica
Ursula VON DER LEYEN
(1) SL L 317, 23.11.2016., str. 4.
(2) Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/2019 оd 18. prosinca 2018. o utvrđivanju privremenog popisa visokorizičnog bilja, biljnih proizvoda ili drugih predmeta u smislu članka 42. Uredbe (EU) 2016/2031 te popisa bilja za koje nije obvezan fitosanitarni certifikat za unos u Uniju u smislu članka 73. te uredbe (SL L 323, 19.12.2018., str. 10.).
(3) Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/1213 оd 21. kolovoza 2020. o fitosanitarnim mjerama za unos u Uniju određenog bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta koji su uklonjeni iz Priloga Provedbenoj uredbi (EU) 2018/2019 (SL L 275, 24.8.2020., str. 5.).
(4) Odbor PLH EFSA-e (Odbor EFSA-e za zdravlje bilja), 2020. Scientific Opinion on the commodity risk assessment of Acer spp. plants from New Zealand (Znanstveno mišljenje o procjeni rizika robe za bilje vrsta Acer iz Novog Zelanda). EFSA Journal 2020.; 18(5): 6105. https://doi.org/10.2903/j.efsa.2020.6105.
(5) Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/1361 оd 30. rujna 2020. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2018/2019 u pogledu određenog bilja za sadnju vrste Malus domestica podrijetlom iz Srbije i određenog bilja za sadnju vrsta Acer japonicum Thunberg, Acer palmatum Thunberg i Acer shirasawanum Koidzumi podrijetlom iz Novog Zelanda (vidjeti stranicu 1. ovog Službenog lista).
(6) Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/2072 od 28. studenoga 2019. o utvrđivanju jedinstvenih uvjeta za provedbu Uredbe (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zaštitnih mjera protiv organizama štetnih za bilje te o stavljanju izvan snage Uredbe Komisije (EZ) br. 690/2008 i izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2018/2019 (SL L 319, 10.12.2019., str. 1.).
(7) The World Trade Organization Agreement on the Application of Sanitary and Phytosanitary Measures (SPS Agreement) (Sporazum Svjetske trgovinske organizacije o primjeni sanitarnih i fitosanitarnih mjera), https://www.wto.org/english/tratop_e/sps_e/spsagr_e.htm.
PRILOG
U Prilogu Provedbenoj uredbi (EU) 2020/1213 dodaju se sljedeći redci:
Bilje, biljni proizvodi i drugi predmeti |
Oznaka KN |
Treće zemlje podrijetla |
Mjere |
||||||||||||||||||||||
|
ex 0602 90 41 ex 0602 90 45 ex 0602 90 46 ex 0602 90 48 ex 0602 90 50 |
Novi Zeland |
|
||||||||||||||||||||||
|
ex 0602 90 41 ex 0602 90 45 ex 0602 90 46 ex 0602 90 48 ex 0602 90 50 |
Novi Zeland |
|
1.10.2020 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 317/10 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2020/1363
оd 30. rujna 2020.
o odobrenju pripravka od Bacillus amyloliquefaciens DSM 25840 kao dodatka hrani za sve vrste svinja (nositelj odobrenja Chr. Hansen A/S)
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1831/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o dodacima hrani za životinje (1), a posebno njezin članak 9. stavak 2.,
budući da:
(1) |
Uredbom (EZ) br. 1831/2003 predviđeno je odobravanje dodataka hrani za životinje te osnove i postupci za izdavanje odobrenja. |
(2) |
U skladu s člankom 7. Uredbe (EZ) br. 1831/2003 podneseni su zahtjevi za odobrenje pripravka od Bacillus amyloliquefaciens DSM 25840. Uz zahtjeve su priloženi podaci i dokumenti propisani člankom 7. stavkom 3. te uredbe. |
(3) |
Zahtjevi se odnose na odobrenje pripravka od Bacillus amyloliquefaciens DSM 25840 kao dodatka hrani za sve vrste svinja te njegovo razvrstavanje u kategoriju dodataka „zootehnički dodaci”. |
(4) |
Europska agencija za sigurnost hrane („Agencija”) u svojim je mišljenjima od 21. veljače 2018. (2) i 4. listopada 2019. (3) zaključila da pripravak od Bacillus amyloliquefaciens DSM 25840 u predloženim uvjetima uporabe nema štetan učinak na zdravlje životinja, sigurnost potrošača ili na okoliš. Zaključila je i da bi taj dodatak trebalo smatrati potencijalnim uzročnikom preosjetljivosti dišnih organa te da se ne može donijeti zaključak o njegovu mogućem nadražujućem djelovanju na kožu i oči te o izazivanju preosjetljivosti kože. Stoga bi trebalo poduzeti odgovarajuće mjere zaštite kako bi se spriječili štetni učinci na zdravlje ljudi, ponajprije na zdravlje korisnikâ tog dodatka. Agencija je zaključila da dodatak znatno utječe na poboljšanje zootehničkih parametara kod svih vrsta svinja. Agencija smatra da ne postoji potreba za posebnim zahtjevima za praćenje nakon stavljanja na tržište. Isto tako, potvrdila je izvješće o metodi analize dodatka hrani za životinje koje je dostavio referentni laboratorij osnovan Uredbom (EZ) br. 1831/2003. |
(5) |
Procjena pripravka od Bacillus amyloliquefaciens DSM 25840 pokazala je da su ispunjeni uvjeti za odobrenje iz članka 5. Uredbe (EZ) br. 1831/2003. U skladu s tim trebalo bi odobriti uporabu tog pripravka kako je navedeno u Prilogu ovoj Uredbi. |
(6) |
Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Odobrenje
Pripravak naveden u Prilogu, koji pripada kategoriji dodataka „zootehnički dodaci” i funkcionalnoj skupini „stabilizatori crijevne flore”, odobrava se kao dodatak hrani za životinje pod uvjetima utvrđenima u Prilogu.
Članak 2.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 30. rujna 2020.
Za Komisiju
Predsjednica
Ursula VON DER LEYEN
(1) SL L 268, 18.10.2003., str. 29.
(2) EFSA Journal 2018.; 16(4):5200.
(3) EFSA Journal 2019.; 17(11):5881 i EFSA Journal 2019.; 17(11):5883.
PRILOG
Identifikacijski broj dodatka |
Naziv nositelja odobrenja |
Dodatak |
Sastav, kemijska formula, opis, analitička metoda |
Vrsta ili kategorija životinje |
Najviša dob |
Najmanja količina |
Najveća dopuštena količina |
Najmanja količina |
Najveća dopuštena količina |
Ostale odredbe |
Datum isteka važenja odobrenja |
||||||
CFU/kg potpune krmne smjese s udjelom vlage od 12 % |
CFU/l vode za piće |
|
|
||||||||||||||
Kategorija zootehničkih dodataka. Funkcionalna skupina: stabilizatori crijevne flore |
|||||||||||||||||
4b1901 |
Chr. Hansen A/S |
Bacillus amyloliquefaciens DSM 25840 |
Sastav dodatka Pripravak od Bacillus amyloliquefaciens DSM 25840 koji sadržava najmanje 1,25 × 1010 CFU/g dodatka Kruti oblik |
Sve vrste svinja |
– |
5 × 108 |
– |
1,7 × 108 |
– |
|
21. listopada 2030. |
||||||
Karakteristike aktivne tvari: Žive spore Bacillus amyloliquefaciens DSM 25840 |
|||||||||||||||||
Analitička metoda (1) Za identifikaciju Bacillus amyloliquefaciens DSM 25840: Identifikacija: gel-elektroforeza u pulsirajućem polju (PFGE) Za određivanje brojnosti Bacillus amyloliquefaciens DSM 25840 u dodatku hrani za životinje, premiksima i hrani za životinje: metoda razmazivanja uporabom tripton soja agara – EN 15784 |
(1) Podaci o analitičkim metodama dostupni su na sljedećoj adresi referentnog laboratorija: https://ec.europa.eu/jrc/en/eurl/feed-additives/evaluation-reports.
PREPORUKE
1.10.2020 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 317/13 |
PREPORUKA KOMISIJE (EU) 2020/1364
оd 23. rujna 2020.
o zakonitim putovima do zaštite u EU-u: promicanje preseljenja, humanitarnog prihvata i drugih dodatnih mehanizama
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 292.,
budući da:
(1) |
U cijelom svijetu sve je više izbjeglica i drugih osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita. Zbog toga treba ojačati sposobnost Unije da ispuni svoju moralnu dužnost i pruži učinkovitu pomoć. Sve države članice trebale bi sudjelovati u zajedničkom radu Unije kako bi se pokazala solidarnost s onima kojima je potrebna međunarodna zaštita, ponudili zakoniti putovi u Uniju i poboljšao prostor za zaštitu izvan Unije. |
(2) |
Ovom se Preporukom nastoje podržati države članice da osiguraju i poboljšaju zakonite i sigurne putove za osobe kojima je potrebna međunarodna zaštita. Konkretno, cilj je preporučenih mjera pokazati solidarnost s trećim zemljama u kojima je raseljen velik broj osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita, doprinijeti međunarodnim inicijativama za preseljenje i humanitarni prihvat i boljem općem upravljanju migracijama. |
(3) |
Unija razrađuje i poboljšava prostor za zaštitu u zemljama tranzita, zemljama odredišta i prvim zemljama azila kako bi se pomoglo ljudima kojima je potrebna međunarodna zaštita, migrantima koji su posebno ranjivi i zajednicama domaćinima. U okviru regionalnih programa razvoja i zaštite (1) u Rogu Afrike, sjevernoj Africi i na Bliskom Istoku podupire se, među ostalim, poštovanje i poboljšanje prostora za zaštitu razvojem kapaciteta nacionalnih sustava te potporom tijelima i civilnom društvu. Oni omogućuju zaštitu tako što izravno nude pomoć onima kojima je potrebna međunarodna zaštita. Sve mjere realiziraju provedbeni partneri. Programi doprinose trajnim rješenjima za osobe kojima je potrebna međunarodna zaštita, posebice preseljenju, a u sklopu njih omogućuje se provjera i registracija, olakšava učinkovito utvrđivanje izbjegličkog statusa te se izravno podupiru operacije preseljenja Povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR). Države članice poziva se da preuzmu aktivnu ulogu kao članovi konzorcija ili financijski doprinose provedbi regionalnih programa razvoja i zaštite kako bi se ojačala vanjska dimenzija migracijske politike EU-a. |
(4) |
Preseljenje je važan alat za zaštitu osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita i dokaz globalne solidarnosti s trećim zemljama jer im se olakšava pritisak zbog dolaska velikog broja ljudi koji bježe od rata ili progona. Ono je i važan dio Unijine sveobuhvatne politike azila i migracija: preseljenje omogućuje sigurne i zakonite putove za one kojima je potrebna zaštita i time pomaže u spašavanju života, smanjenju nezakonitih migracija i suzbijanju poslovnog modela krijumčarskih mreža. Budući da partnerske zemlje sudjeluju u širokom rasponu područja povezanih s migracijama, preseljenje je i bitan sastavni dio sveobuhvatnog pristupa migracijama. |
(5) |
UNHCR je potvrdio da su globalne potrebe za preseljenjem i dalje visoke te da je 2020. zabilježeno 1,44 milijuna slučajeva. Očekuje se povećavanje tog broja sljedećih godina. |
(6) |
Na prvom Svjetskom forumu o izbjeglicama, koji je održan u prosincu 2019., analiziran je napredak u provedbi UNHCR-ova Globalnog kompakta o izbjeglicama (2). Na njemu je pružena široka međunarodna potpora traženju trajnih rješenja za izbjeglice iz cijelog svijeta, među ostalim rješenja za preseljenje i povećanje broja i vrsta zakonitih putova dostupnih onima kojima je potrebna međunarodna zaštita. U trogodišnjoj strategiji UNHCR-a za preseljenje i dodatne mehanizme (2019.–2021.) izložen je plan za njihovo širenje tako da se ponudi više mjesta, mobilizira više aktera i stvore društva koja će spremnije prihvatiti izbjeglice. Da bi preuzele vodeću ulogu u preseljenju, države članice poziva se da podupru provedbu strategije i zaustave sadašnji globalni trend smanjenja broja zemalja preseljenja i osjetni pad preuzetih obveza u pogledu preseljenja (3). |
(7) |
Zahvaljujući dvama uspješnim EU-ovim programima preseljenja, u kojima je sudjelovao znatan broj država članica, od 2015. više od 70 000 najranjivijih osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita pronašlo je utočište u EU-u. Od 2015. do 2018. globalno okruženje za preseljenje uvelike se promijenilo, godišnja preseljenja u države članice utrostručila su se, a udio EU-a u globalnom preseljenju povećao se s manje od 9 % prije 2016. na 41 % u 2018. To povećanje naglašava korist i potencijal koje suradnja i koordinacija na razini EU-a imaju u području preseljenja. Osim toga, ističe i važnost financiranja iz proračuna EU-a, u kojem je od 2015. do 2020. milijardu EUR namijenjeno izravnoj potpori radu država članica na preseljenju. |
(8) |
U okviru prvog EU-ova programa preseljenja (4), države članice i zemlje koje sudjeluju u Dublinskom sustavu dogovorile su da će u dvogodišnjem razdoblju (2015.–2017.) s Bliskog istoka, iz Roga Afrike i sjeverne Afrike preseliti 22 504 osobe kojima je potrebna međunarodna zaštita (5). U okviru tog uspješnog prvog programa preseljeno je ukupno 19 452 ljudi (86 % ukupnih preuzetih obveza). |
(9) |
U okviru drugog EU-ova programa preseljenja (6) države članice dogovorile su preseljenje 50 039 osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita iz Turske, Libanona, Jordana i iz zemalja duž srednjosredozemne rute te su posebice poduprle mehanizam za hitni tranzit koji je UNHCR uspostavio u Nigeru (2017.) i Ruandi (2019.). Program je bio uspješan, a preseljeno je 43 827 ljudi (88 % ukupnih preuzetih obveza). |
(10) |
Kako bi se povećao broj preseljenja i učinkovito iskoristila postojeća financijska sredstva, države članice koje još nisu potpuno ispunile svoje obveze u okviru drugog EU-ova programa preseljenja imaju mogućnost da to učine 2020. i 2021. i tako ispune prethodne obveze. |
(11) |
U okviru Izjave EU-a i Turske (7) do sredine rujna 2020. preseljeno je više od 27 000 ljudi (8). Države članice preselile su iz Turske dodatne osobe kojima je potrebna međunarodna zaštita u okviru nacionalnih programa. |
(12) |
Unija treba prijeći s ad hoc programa preseljenja na programe koji se temelje na stabilnom okviru kojim se osigurava njihova održivost i predvidljivost. Zato je Komisija 2016. predložila Uredbu o uspostavi okvira Unije za preseljenje (9) kako bi u okviru reforme sustava azila Unije omogućila sigurne i zakonite putove do međunarodne zaštite onima kojima je potrebna. U lipnju 2018. postignut je djelomičan privremeni politički dogovor, kojim je u područje primjene predložene uredbe osim preseljenja dodan i humanitarni prihvat. Brzo donošenje prijedloga važno je za učinkovitiju, pravedniju i stabilniju politiku EU-a o azilu i migracijama, uključujući stabilan okvir za preseljenje. |
(13) |
Kako bi se osigurao nastavak rada na preseljenju do uspostave stabilnog okvira, Komisija je na 9. forumu o preseljenju u srpnju 2019. pozvala države članice da preuzmu obveze u pogledu preseljenja za 2020. Taj poziv temeljio se na dogovorenim prioritetima za to razdoblje i bio je u skladu s predviđanjima globalnih potreba za preseljenjem 2020. i preporukama UNHCR-a za EU-ovo planiranje preseljenja za 2020., u kojima je za tu godinu zatraženo 30 000 mjesta. Rezultat je bio nešto manje od 29 500 obveza koje su preuzele države članice. Iz tog popriličnog broja preuzetih obveza, koji premašuje 50 % svih mjesta za preseljenje koja su države članice stavile na raspolaganje UNHCR-u za 2020., vidi se da države članice kontinuirano rade na zaštiti, spašavanju života i omogućivanju realnih alternativa nezakonitim kretanjima. |
(14) |
U kontekstu predviđenih globalnih potreba za preseljenjem 2020., trogodišnje strategije UNHCR-a za preseljenje i dodatne mehanizme (2019.–2021.) te prvog Svjetskog foruma o izbjeglicama (prosinac 2019.) tolike preuzete obveze država članica potvrđuju EU-ovu ulogu globalnog predvodnika u području preseljenja. |
(15) |
Izbor prioritetnih regija za preseljenje u okviru postupka preuzimanja obveza 2020. temelji se na UNHCR-ovim predviđanjima globalnih potreba za preseljenjem i potrebi da se nastavi provoditi Izjava EU-a i Turske iz ožujka 2016. Države članice trebale bi nastaviti s preseljenjima iz Turske, Jordana, Libanona i iz glavnih afričkih zemalja koje se nalaze na srednjosredozemnoj ruti ili na putu prema njoj među kojima su Libija, Niger, Čad, Egipat, Etiopija i Sudan. Trebale bi podržati i mehanizam za hitni tranzit u Nigeru i Ruandi te osigurati mjesta za hitna preseljenja. Provedba Izjave EU-a i Turske uključuje aktivaciju dobrovoljnog humanitarnog programa prihvata s Turskom ako su za to ispunjeni svi preduvjeti, a nezakoniti prelasci granice između Turske i EU-a okončani su ili barem znatno i održivo smanjeni. |
(16) |
Kako bi se državama članicama pomoglo da ostvare cilj od 29 500 mjesta 2020., u proračunu Unije osigurano je oko 300 milijuna EUR (10). Ovisno o pravilima Fonda za azil, migracije i integraciju (FAMI) države članice mogu ostvariti pravo na isplatu poticaja u iznosu od 10 000 EUR po preseljenoj osobi iz prioritetnih regija ili posebno ranjivih skupina i 6 000 EUR za druga preseljenja. |
(17) |
Od siječnja do ožujka 2020. u EU je u okviru postupka preuzimanja obveza za 2020. preseljeno 3 600 ljudi. Međutim, pandemija koronavirusa uzrokovala je ozbiljne prepreke u operacijama preseljenja. Države članice, UNHCR i Međunarodna organizacija za migracije (IOM) obustavili su takve operacije od sredine ožujka 2020. UNHCR i IOM najavili su 18. lipnja 2020. da će izbjeglice ponovno moći putovati u svrhu preseljenja (11). Od ljeta nekoliko država članica postupno je nastavilo s aktivnostima preseljenja. |
(18) |
Dosad nezabilježena globalna prijetnja zdravlju i mjere za ograničavanje širenja virusa znatno su utjecale na sve operacije i postupke povezane s preseljenjem, humanitarnim prihvatom i sponzorstvom zajednice. Postalo je jasno da je potrebna koordinacija na razini EU-a kako bi poduzete mjere bile maksimalno učinkovite. |
(19) |
U Smjernicama za provedbu relevantnih odredaba EU-a u području postupaka azila i vraćanja te za preseljenje (12) Komisija je pozvala države članice da i ubuduće pokažu solidarnost prema osobama kojima je potrebna međunarodna zaštita i trećim zemljama koje su primile velik broj izbjeglica i da što više nastave provoditi postupke povezane s preseljenjem. Komisija je pozvala države članice da razmotre nove načine rada kao što su razgovori na daljinu ili preseljenje na temelju pojedinačnih spisa. U tom kontekstu Europski potporni ured za azil (EASO) pruža brzu operativnu potporu organizacijom tematskih internetskih sastanaka u okviru Mreže za preseljenje i humanitarni prihvat. |
(20) |
Uzimajući u obzir negativan učinak pandemije koronavirusa na provedbu obveza preuzetih u okviru postupka preuzimanja obveza 2020., Komisija je odlučila produljiti razdoblje provedbe nakon 2020. kako bi se državama članicama osiguralo dovoljno vremena za njihovu potpunu provedbu. Izvorni jednogodišnji program stoga će se pretvoriti u dvogodišnji program za razdoblje 2020.–2021. u kojem bi države članice trebale ispuniti 29 500 preuzetih obveza. Osim toga, države članice pozivaju se da razmotre dodatne nacionalne programe preseljenja koje financira država, ako je to moguće. |
(21) |
Kako bi EU mogao nastaviti neometano raditi na preseljenju nakon poremećaja uzrokovanih pandemijom koronavirusa, o novim programima preseljenja trebalo bi razmisliti nakon 2022., uzimajući u obzir financijska sredstva koja su državama članicama radi ispunjavanja preuzetih obveza dodijeljena u Fondu za azil i migracije za razdoblje 2021.–2027. Cilj Unije ostaje postojano povećanje broja preseljenja sljedećih godina. |
(22) |
Osim financijske potpore EU-a postoje i razne mjere za pomoć državama članicama pri preseljenju. EASO pomaže državama članicama da ispune preuzete obveze. U okviru instrumenta potpore za preseljenje u Istanbulu, koji je operativan od travnja 2019. (pilot-faza) podupire se rad država članica na preseljenjima iz Turske. Osim toga, mreža EASO-a za preseljenje i humanitarni prihvat, koja je počela s radom u siječnju 2020., potiče suradnju i razmjenu znanja među državama članicama s naglaskom na temama specifičnima za EU. Mreža je glavni forum država članica za ublažavanje posljedica pandemije koronavirusa razmjenom informacija i uzajamnim učenjem. |
(23) |
Usto, u skladu s trogodišnjom strategijom UNHCR-a za preseljenje i dodatne mehanizme (2019.–2021.), primjereno je osim preseljenja promicati uvođenje ili intenzivnije korištenje modela humanitarnog prihvata i drugih dodatnih mehanizama kao alternativnih načina prihvata kojima se može povećati broj mjesta ponuđenih u okviru sigurnih i zakonitih putova. |
(24) |
U predloženoj uredbi o okviru Unije za preseljenje predviđeno je da se državama članicama osiguraju financijska sredstva za humanitarni prihvat. |
(25) |
Imajući na umu raznolikost modela humanitarnog prihvata, države članice i treće zemlje već su stekle mnoga korisna iskustva koja se mogu unaprijediti ili preuzeti u drugim državama članicama. |
(26) |
Nekoliko država članica uvelo je programe sponzorstva zajednice (13) koji mogu doprinijeti preseljenju, humanitarnom prihvatu i drugim dodatnim mehanizmima. U svim slučajevima privatni sponzori, skupine ili pojedinci ili neprofitne organizacije mogu imati strukturiranu ulogu u prihvaćanju i integraciji onih kojima je potrebna međunarodna zaštita. |
(27) |
U kontekstu preseljenja programi sponzorstva zajednice mogu pomoći državama članicama da povećaju broj mjesta za preseljenje i uspješno integriraju izbjeglice u zajednice domaćine. U okviru snažnog partnerstva države i organizacija civilnog društva pojedinci ili skupine ili privatni sponzori obično pružaju financijsku, praktičnu i moralnu potporu za prihvat ili integraciju izbjeglica. Kao što je pokazala studija izvedivosti i dodane vrijednosti programa sponzorstva iz 2018. (14), postoje različiti modeli programa sponzorstva zajednice. Ovisno o obliku i cilju, mogu pomoći da se poveća broj mjesta za prihvat dostupnih onima kojima je potrebna zaštita, omogućiti bržu i učinkovitiju integraciju, poboljšati javnu podršku izbjeglicama i preseljenje te pomoći u sprečavanju daljnjih nezakonitih kretanja preseljenih osoba. |
(28) |
Drugi oblici sponzorstva osim preseljenja, koji mogu poslužiti kao primjer, obuhvaćaju ono što neke države članice i privatne organizacije nazivaju „humanitarnim koridorima”, odnosno model sponzorstva zajednice koji trenutačno primjenjuju vjerske organizacije u Italiji, Francuskoj i Belgiji u suradnji sa svojim vladama. U tom modelu privatni sponzori uključeni su u sve faze postupka prihvata, od identificiranja osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita do njihova transfera u predmetnu državu članicu. Oni su zaduženi za prijam i integraciju te snose povezane troškove. Od 2016. na taj je način u Europu stiglo više od 2 700 ljudi kojima je potrebna međunarodna zaštita, većinom u Italiju i Francusku. Detaljna pravila o suradnji države i privatnih sponzora često se utvrđuju u memorandumima o razumijevanju. |
(29) |
S obzirom na prednosti sponzorstva zajednice Unija bi trebala promicati pristup sponzorstvu zajednice na razini EU-a nadovezujući se na postojeće iskustvo država članica i u suradnji s EASO-om. Unija će i dalje pružati potporu za izgradnju kapaciteta aktera civilnog društva koji su uključeni u programe sponzorstva zajednice i promicati transnacionalne razmjene znanja kako bi se unaprijedili postojeći programi sponzorstva zajednice i izradili novi, među ostalim u državama članicama koje ih još nisu uvele. Komisija je u tu svrhu 2019. objavila poseban poziv na podnošenje prijedloga u okviru FAMI-jeva programa za mjere Unije (15). Promicanje dodatnih mehanizama za osobe kojima je potrebna zaštita i njihova daljnja integracija jedna je od tema iz poziva na podnošenje prijedloga za transnacionalne mjere u području azila, migracija i integracije u okviru programa rada FAMI-ja za 2020. (16) |
(30) |
Pandemija koronavirusa utjecala je i na programe sponzorstva zajednice. U Smjernicama za provedbu relevantnih odredaba EU-a u području postupaka azila i vraćanja te za preseljenje Komisija je potaknula države članice da održavaju otvorene komunikacijske kanale sa sponzorima, informiraju ih o zbivanjima i nastave s traženjem i provjerom sponzora kako bi se ubuduće moglo primiti više ljudi. |
(31) |
Kako je naglasio UNHCR, spajanje obitelji općenito se smatra ključnim faktorom za uspješnu integraciju u zemlji domaćinu. Prisilno raseljene osobe kojima je potrebna međunarodna zaštita često se suočavaju s brojnim problemima u vezi s pravom na spajanje obitelji, primjerice dugotrajnim i složenim administrativnim postupcima (17). Ljudi se upuštaju u opasne nezakonite migracije jer pokušavaju izbjeći pravila. Kako bi se olakšao pristup pravu na spajanje obitelji u skladu s Direktivom o spajanju obitelji (18), potiče se države članice da uvedu programe pomoći pri spajanju obitelji koji poboljšavaju pristup informacijama i pojednostavnjuju postupak podnošenja zahtjeva za vizu. Osim toga, za slučajeve koji nisu obuhvaćeni područjem primjene Direktive o spajanju obitelji države članice pozivaju se da uspostave programe humanitarnog prihvata kao što je sponzorstvo obitelji. |
(32) |
Kako bi se iskoristile vještine, kvalifikacije i motivacija pojedinaca kojima je potrebna međunarodna zaštita, također bi trebalo razmotriti druge dodatne mehanizme za prihvat kao što su obrazovanje ili rad. Nekoliko država članica podupire programe kojima se olakšava pristup postojećim zakonitim putovima za one kojima je potrebna međunarodna zaštita, primjerice za studente ili radnike. Države članice potiče se da u takvim postupcima upotrebljavaju alat EU-a za profiliranje vještina državljana trećih zemalja. Taj specijalizirani internetski alat omogućuje mapiranje i dokumentiranje vještina i kvalifikacija osoba migrantskog podrijetla (19). |
(33) |
Procjenjuje se da u svijetu manje od tri posto izbjeglica ima pristup visokom obrazovanju (20). Čak i kad posjeduju vještine i potrebno znanje, često im nedostaju informacije i financijska sredstva da bi se prijavili za preddiplomske ili poslijediplomske studijske programe u Uniji. Države članice trebale bi razmotriti kako poboljšati pristup sveučilištima za mlade kojima je potrebna međunarodna zaštita i olakšati da se te ljude prihvati kao studente na njihovu državnom području. Za takve inicijative može biti potreban proaktivan postupak odabira u trećim zemljama, učenje jezika, fleksibilnost kriterija za pristup studijskim programima i stipendije te ciljane integracijske mjere nakon dolaska. Nakon diplome studentima koji žele ostati u predmetnoj državi članici u skladu s Direktivom (EU) 2016/801 Europskog parlamenta i Vijeća (21) trebalo bi se omogućiti savjetovanje i pomoć u traženju posla. |
(34) |
Da bi se takvi programi lakše provodili, Komisija će poticati uzajamno učenje i razmjenu iskustava među državama članicama te će istražiti mogućnosti za financijsku potporu EU-a u pripremi i razradi takvih programa za studente. |
(35) |
Države članice trebale bi dodatno razmotriti suradnju u partnerstvu s privatnim sektorom, poslodavcima, sindikatima i civilnim društvom kako bi se osmislili inovativni međunarodni programi mobilnosti radne snage za one kojima je potrebna zaštita. |
(36) |
EASO će s mrežom za preseljenje i humanitarni prihvat pomoći državama članicama da pripreme i provedu programe za humanitarni prihvat i druge dodatne mehanizme. |
(37) |
Pri provedbi programa preseljenja i humanitarnog prihvata te drugih dodatnih mehanizama države članice trebale bi uzeti u obzir obveze iz Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom. |
(38) |
Kako bi se osiguralo praćenje provedbe EU-ovih programa preseljenja 2020. i 2021., države članice trebale bi na zahtjev Komisiji podnijeti izvješće o preseljenim osobama na njihovu državnom području u skladu s preuzetim obvezama i navesti iz koje su zemlje osobe preseljene. Komisija će pratiti različite projekte i programe za humanitarni prihvat koji se provode u državama članicama kako bi zadržala pregled svih zakonitih putova za one kojima je potrebna međunarodna zaštita i broja mjesta koja se nude u okviru tih kanala. |
(39) |
Ova bi Preporuka trebala biti upućena državama članicama. Zemlje koje sudjeluju u Dublinskom sustavu pozivaju se da doprinose zajedničkom europskom radu na preseljenju i zajedničkom radu na drugim dodatnim mehanizmima, |
DONIJELA JE OVU PREPORUKU:
POVEĆANJE BROJA DRŽAVA ČLANICA KOJE SUDJELUJU U PRESELJENJU I HUMANITARNOM PRIHVATU
1. |
Države članice trebale bi doprinijeti zakonitim putovima za one kojima je potrebna međunarodna zaštita u duhu međunarodne solidarnosti s prvim zemljama azila ili zemljama tranzita i ojačati međusobnu solidarnost. |
INTENZIVNIJI RAD NA PROVEDBI ZA VRIJEME PANDEMIJE KORONAVIRUSA I POVEĆANJE PRESELJENJA U SREDNJOROČNOM RAZDOBLJU
2. |
Kako bi se iskoristilo iskustvo u provedbi prethodnih EU-ovih programa preseljenja i olakšao prijelaz između tih programa i stabilnog okvira Unije za preseljenje, države članice pozivaju se da ispune cilj iz postupka preuzimanja obveza 2020. prema kojem u dvogodišnjem razdoblju (od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2021.) iz trećih zemalja treba preseliti najmanje 29 500 osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita. |
3. |
Države članice pozivaju se da što brže ispune svoje obveze preuzete u okviru postupka preuzimanja obveza 2020. koliko je to praktično moguće s obzirom na posljedice pandemije koronavirusa. Potiču se da razmotre inovativne načine rada i prilagode svoje postupke u skladu s promjenjivim okolnostima na terenu, među ostalim u prvim zemljama azila. |
4. |
Države članice koje nisu u potpunosti ispunile svoje obveze u okviru EU-ova programa preseljenja za 2018.–2019. (22) potiču se da ispune te obveze 2020. i 2021. u skladu s nacionalnim programima FAMI-ja. |
5. |
U 2020. i 2021. države članice trebale bi nastaviti sa svojim aktivnostima povezanima s preseljenjem koliko je to moguće za vrijeme pandemije koronavirusa, a njihove obveze trebale bi biti usmjerene na:
|
6. |
Države članice pozivaju se da fleksibilno reagiraju na hitne potrebe za preseljenjem u cijelom svijetu. Pozivaju se da ispune što više obveza u pogledu preseljenja i učinkovito iskoriste proračun koji im je dostupan. Ako je to primjereno, trebale bi provoditi svoje programe preseljenja u bliskoj suradnji s UNHCR-om i uz potporu EASO-a. |
7. |
Kako bi se osigurao kontinuitet i ponovni rast operacija preseljenja nakon poremećaja uzrokovanih pandemijom koronavirusa, države članice pozivaju se da doprinesu budućim EU-ovim programima preseljenja. Pozivaju se da prošire svoje postojeće programe preseljenja, nastave s prethodnim programima preseljenja ili uvedu nove programe preseljenja kako bi se povećao broj mjesta za prihvat dostupnih onima kojima je potrebna međunarodna zaštita kad preseljenja ponovno budu moguća u sigurnim uvjetima za sve uključene strane. |
OSIGURAVANJE KVALITETNIH PROGRAMA PRESELJENJA
8. |
Države članice trebale bi osigurati da se sve faze postupka preseljenja provode u skladu s visokim standardnima kvalitete, posebice kad je riječ o orijentacijskim mjerama prije odlaska (na daljinu) i informacijama nakon dolaska. Pozivaju se da osiguraju odgovarajuće i dostatne kapacitete za prihvat, uzimajući u obzir povećanu zabrinutost u pogledu zdravlja, kako bi zajamčile brz dolazak odabranih osoba u Europu. |
9. |
Države članice potiču se da pripreme ciljane i učinkovite programe integracije i socijalne uključenosti za preseljene osobe, kojima se posebice uzima u obzir ranjivost. Pozivaju se da blisko surađuju s civilnim društvom i zajednicama domaćinima kako bi se uspostavili ili proširili programi sponzorstva zajednice za preseljenje, čiji je cilj učinkovita, bolja i brža integracija preseljenih izbjeglica u društva koja ih primaju. |
10. |
Države članice trebale bi uvesti interne programe praćenja i evaluacije radi mjerenja učinkovitosti i djelotvornosti svojih programa preseljenja i relevantnih programa integracije. |
PROMICANJE HUMANITARNOG PRIHVATA
11. |
Države članice pozivaju se da za svoje državno područje povećaju broj prihvata ranjivih osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita. Osim preseljenja, trebale bi ponajprije razmotriti uvođenje ili proširenje drugih oblika zakonitih putova za ranjive osobe kojima je potrebna međunarodna zaštita. |
12. |
Usto, države članice pozivaju se da olakšaju pristup pravu na spajanje obitelji i uvedu programe pomoći pri spajanju obitelji koji poboljšavaju pristup informacijama i pojednostavnjuju postupak podnošenja zahtjeva. Osim toga, pozivaju se da omoguće načine za prihvat članova obitelji korisnika međunarodne zaštite u okviru programa humanitarnog prihvata kao što su programi sponzorstva obitelji. |
13. |
Države članice pozivaju se da doprinose pristupu na razini EU-a za sponzorstvo zajednice nadovezujući se na različite modele humanitarnog prihvata kako bi pripremile programe prihvata u skladu s nacionalnim prioritetima i uzele u obzir vanjskopolitičke prioritete i interese EU-a. |
14. |
Države članice pozivaju se da blisko surađuju s civilnim društvom kako bi se uveli ili proširili programi sponzorstva zajednice kao humanitarni način prihvata, u kojima su privatni sponzori, skupine pojedinaca ili neprofitne organizacije uključeni u različite faze programa: od identifikacije onih kojima je potrebna međunarodna zaštita u trećim zemljama do integracije nakon njihova dolaska. |
15. |
Tijekom pripreme tih programa sponzorstva zajednice države članice i njihovi partneri trebali bi definirati transparentne i nediskriminirajuće kriterije odabira za one kojima je potrebna međunarodna zaštita. Od početka programa trebali bi se pobrinuti da su uloge i odgovornosti civilnog društva i vlade jasno definirane u fazi prije odlaska i nakon dolaska. Države članice i dalje su odgovorne za sigurnosne provjere i postupke prihvata te moraju jamčiti primjerene zaštitne mjere i sigurnosne mreže. |
16. |
Države članice pozivaju se da uvedu ili prošire programe sponzorstva zajednice čiji je cilj bolja i brža integracija i socijalna uključenost onih kojima je odobrena međunarodna zaštita u društvima domaćinima kao i veća javna podrška u društvima koja će spremnije prihvaćati te osobe. |
17. |
Države članice potiču se da održavaju otvorene komunikacijske kanale s privatnim sponzorima za vrijeme i nakon pandemije koronavirusa te da se pobrinu da privatni sponzori budu aktivno uključeni u programe sponzorstva. |
18. |
Države članice pozivaju se da iskoriste različite mogućnosti EU-ova sufinanciranja za promicanje programa sponzorstva zajednice. |
PROMICANJE DODATNIH MEHANIZAMA U PODRUČJU OBRAZOVANJA I RADA ZA OSOBE KOJIMA JE POTREBNA MEĐUNARODNA ZAŠTITA
19. |
Države članice potiču se da pripreme i podupru programe kojima se olakšava pristup drugim postojećim zakonitim putovima za one kojima je potrebna međunarodna zaštita i iskoriste, ako je primjereno, EU-ove alate za mapiranje i dokumentiranje njihovih vještina i kvalifikacija. Osim toga, potiču se da čim prije omoguće pristup tržištu rada, među ostalim s pomoću aktivacijskih programa (kao što su prekvalifikacija i usavršavanje). Kako bi se olakšala integracija na tržište rada, države članice trebale bi blisko surađivati sa socijalnim partnerima. |
20. |
Države članice trebale bi razmotriti poboljšanje pristupa sveučilištima za mlade kojima je potrebna međunarodna zaštita i omogućiti im status studenta, uzimajući u obzir njihove posebne potrebe. U bliskoj suradnji sa sveučilištima države članice mogle bi razmotriti uvođenje ciljanih programa, koji bi mogli uključivati specifičan, fleksibilniji postupak akademskog odabira, financijsku potporu i prilagođene jezične tečajeve ili bi mogle proširiti svoje postojeće inicijative. Trebale bi omogućiti savjetovanje i pomoći studentima koji nakon diplome žele ostati u državi članici u traženju posla. |
21. |
Države članice trebale bi razmotriti suradnju u partnerstvu s privatnim sektorom i poslodavcima kako bi se osmislili inovativni međunarodni programi mobilnosti radne snage za one kojima je potrebna međunarodna zaštita neovisno o njihovim pravima na zaštitu. |
22. |
Države članice pozivaju se da doprinose pristupu na razini EU-a sponzorstvu zajednice kako bi se poduprli dodatni mehanizmi u području obrazovanja i rada za one kojima je potrebna međunarodna zaštita. |
JAČANJE SURADNJE MEĐU DRŽAVAMA ČLANICAMA I PROMICANJE PRESELJENJA NA GLOBALNOJ RAZINI
23. |
Kako bi se iskoristile prednosti i potencijal suradnje i koordinacije na razini EU-a u području preseljenja, humanitarnog prihvata, sponzorstva zajednice i dodanih mehanizama, države članice pozivaju se da sudjeluju u mreži EASO-a za preseljenje i humanitarni prihvat te se potiču da aktivno doprinose njezinim sastancima i aktivnostima. |
24. |
Države članice trebale bi surađivati u okviru mreže EASO-a za preseljenje i humanitarni prihvat kako bi se olakšao pravodoban i neometan nastavak preseljenja nakon ukidanja ograničenja povezanih s pandemijom koronavirusa i osmislili novi načini rada i novi postupci za srednjoročno povećanje otpornosti postupaka preseljenja. |
25. |
Kako bi se preseljenje dodatno proširilo u svijetu, države članice trebale bi surađivati s trećim zemljama i pomoći im u pripremi programa preseljenja u okviru izgradnje kapaciteta te razmjene znanja i primjera najbolje prakse na temelju stručnog znanja EASO-a i u suradnji s UNHCR-om i IOM-om. |
PRAĆENJE
26. |
Države članice trebale bi na zahtjev obavijestiti Komisiju o broju preseljenih osoba na njihovu državnom području u skladu s preuzetim obvezama i navesti iz kojih su zemalja te osobe preseljene. |
27. |
Države članice trebale bi obavješćivati Komisiju o prihvatima u okviru programa humanitarnog prihvata i drugih dodatnih mehanizama. |
FINANCIJSKA POTPORA
28. |
Države članice trebale bi u potpunosti iskoristiti financijsku potporu koja je dostupna iz Fonda za azil, migracije i integraciju u preostalom razdoblju njegove provedbe kako bi ispunile obveze preseljenja i osigurale da se sve faze postupka preseljenja iz ove Preporuke provode u skladu s visokim standardima kvalitete. |
29. |
Države članice također bi trebale iskoristiti druge mogućnosti financiranja EU-a kako bi poduprle i poboljšale preseljenje, humanitarni prihvat i druge dodatne mehanizme za one kojima je potrebna međunarodna zaštita te njihovu integraciju i socijalnu uključenost u društvima domaćinima, posebice Europski socijalni fond i Europski fond za regionalni razvoj, u skladu s njihovim odgovarajućim ciljevima. |
ADRESATI
Ova je Preporuka upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 23. rujna 2020.
Za Komisiju
Ylva JOHANSSON
Članica Komisije
(1) Sufinanciraju se iz proračuna Unije, a provode ih konzorciji pod vodstvom država članica.
(2) https://www.unhcr.org/the-global-compact-on-refugees.html
(3) 29 zemalja obavijestilo je UNHCR o preuzetim obvezama preseljenja 2018. u usporedbi s 35 zemalja 2017.; broj odlazaka radi preseljenja smanjio se sa 65 100 u 2017. na 55 680 u 2018.
(4) Preporuka Komisije (EU) 2015/914 od 8. lipnja 2015. o Europskom programu preseljenja (SL L 148, 13.6.2015., str. 32.).
(5) Zaključci predstavnika vlada država članica koji su se sastali u okviru Vijeća 20. srpnja 2015.
(6) Preporuka Komisije (EU) 2017/1803 od 3. listopada 2017. o poboljšanju zakonitih putova za osobe kojima je potrebna međunarodna zaštita (SL L 259, 7.10.2017., str. 21.).
(7) https://www.consilium.europa.eu/hr/press/press-releases/2016/03/18/eu-turkey-statement/
(8) Ta preseljenja djelomično su uračunata u EU-ove programe preseljenja iz uvodnih izjava 8. i 9.
(9) COM(2016) 468 final.
(10) Financijska potpora kombinira proračunska odobrena sredstva za 2019. i 2020. koja su državama članicama stavljena na raspolaganje u dva obroka.
(11) https://www.unhcr.org/news/press/2020/6/5eeb85be4/joint-statement-un-refugee-chief-grandi-ioms-vitorino-announce-resumption.html?query=resettlement resumption
(12) C(2020) 2516 final.
(13) U nekim se zemljama nazivaju i „programi privatnog sponzorstva”.
(14) https://op.europa.eu/fr/publication-detail/-/publication/1dbb0873-d349-11e8-9424-01aa75ed71a1/language-en/format-PDF/source-114630059
(15) Poziv na podnošenje prijedloga za 2019. AMIF-2019-AG-Call, 1. tema: poticanje integracije osoba kojima je potrebna zaštita u okviru programa privatnog sponzorstva.
(16) Provedbena odluka Komisije od 26.6.2020. o financiranju mjera Unije u okviru Fonda za azil, migracije i integraciju i donošenju programa rada za 2020.: https://ec.europa.eu/home-affairs/sites/homeaffairs/files/financing/fundings/migration-asylum-borders/asylum-migration-integration-fund/union-actions/docs/c4223-annex-decision-amif-awp-2020.pdf.
(17) https://www.unhcr.org/uk/protection/basic/5f5743f84/families-together-family-reunification-for-refugees-in-the-european-union.html
(18) Direktiva Vijeća 2003/86/EZ od 22. rujna 2003. o pravu na spajanje obitelji (SL L 251, 3.10.2003., str. 12.).
(19) https://ec.europa.eu/migrantskills/#/
(20) Procjene UNHCR-a: https://www.unhcr.org/tertiary-education.html
(21) Direktiva (EU) 2016/801 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o uvjetima ulaska i boravka državljana trećih zemalja u svrhu istraživanja, studija, osposobljavanja, volonterstva, razmjena učenika ili obrazovnih projekata, i obavljanja poslova au pair (SL L 132, 21.5.2016., str. 21.), članak 25.
(22) Preporuka (EU) 2017/1803.
PRILOG
Preseljenje: preuzete obveze 2020.
Država članica |
Ukupno mjesta 2020. |
Belgija |
758 |
Bugarska (*1) |
[25] |
Češka: |
|
Danska |
|
Njemačka |
5 500 |
Estonija |
|
Irska |
994 |
Grčka |
|
Španjolska |
1 000 |
Francuska |
5 200 |
Hrvatska |
100 |
Italija |
700 |
Cipar |
|
Latvija |
|
Litva |
18 |
Luksemburg (*1) |
[50] |
Mađarska |
|
Malta (*1) |
[20] |
Nizozemska |
1 902 |
Austrija |
|
Poljska |
|
Portugal |
1 150 |
Rumunjska |
200 |
Slovenija |
|
Slovačka |
|
Finska |
850 |
Švedska |
5 114 |
Ujedinjena Kraljevina |
6 000 |
UKUPNO |
29 487 |
(*1) Provedba preuzetih obveza iz prethodnog programa (nije uračunato u okviru postupka preuzimanja obveza za 2020.).
1.10.2020 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 317/23 |
PREPORUKA KOMISIJE (EU) 2020/1365
оd 23. rujna 2020.
o suradnji država članica u operacijama koje provode plovila koja su u vlasništvu privatnih subjekata ili kojima upravljaju privatni subjekti u svrhu aktivnosti traganja i spašavanja
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 292.,
budući da:
(1) |
Pružanje pomoći osobama u nevolji na moru pravna je obveza država članica utvrđena u međunarodnom običajnom i konvencijskom pravu, osobito u Međunarodnoj konvenciji o zaštiti ljudskog života na moru (Konvencija SOLAS, 1974.), Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS, 1979.) i Međunarodnoj konvenciji o traganju i spašavanju na moru (Konvencija SAR, 1979.), kao i u pravu Unije. Europska unija ugovorna je stranka UNCLOS-a. |
(2) |
Od 2014. tisuće ljudi pokušavaju prijeći Sredozemno more kako bi došle u Europu, što od Europske unije i država članica iziskuje višedimenzionalan odgovor radi sprečavanja gubitka života, boljeg upravljanja migracijama, rješavanja temeljnih uzroka nezakonitih migracija i onemogućavanja aktivnosti organiziranih zločinačkih skupina krijumčara migranata i trgovaca ljudima. |
(3) |
Nezakonite migracije u EU smanjene su u posljednje dvije godine i na moru je izgubljeno manje života, no opasna upotreba malih i neprimjerenih plovila na Sredozemlju i dalje je obilježje tih migracija koje potiče organizirani kriminal i uzrokuje neprihvatljive smrti. Prema Međunarodnoj organizaciji za migracije, na Sredozemlju je 2020. dosad ukupno zabilježeno više od 500 smrtnih slučajeva, 2019. bilo ih je više od 1 880, a od 2014. taj je broj premašio 20 300, čime je srednjosredozemna ruta prema Europi postala najsmrtonosnija na svijetu. |
(4) |
Od 2015. kapaciteti, koordinacija i djelotvornost traganja i spašavanja na Sredozemlju znatno su poboljšani u okviru odgovora na migracijsku krizu, dijelom zahvaljujući i velikom doprinosu obalnih država te većem angažmanu privatnih i komercijalnih plovila. EU i države članice ojačali su svoje kapacitete na Sredozemlju, što uključuje i nacionalne operacije te operacije koje vodi Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex), kao što su Themis (ranije Triton), Poseidon i Indalo, kao i prije toga pomorsku operaciju EU-a EUNAVFOR MED Sophia, zahvaljujući kojima je od 2015. spašeno više od 600 000 ljudi na moru. |
(5) |
U tom je kontekstu i nekoliko nevladinih organizacija upravljalo privatnim plovilima, uglavnom na području središnjeg Sredozemlja, i time uvelike pridonijelo spašavanju osoba na moru koje su kasnije dovedene na područje EU-a radi sigurnog iskrcavanja. Kao što je već naglašeno u Akcijskom planu EU-a protiv krijumčarenja migranata (2015.–2020.) i dodatno pojašnjeno u Smjernicama Komisije za paket mjera povezanih s posrednicima (C(2020) 6470), postoji potreba da se izbjegne kriminalizacija onih koji pružaju humanitarnu pomoć osobama u nevolji na moru te da se uvedu odgovarajuće kaznene sankcije za krijumčare ljudi. |
(6) |
U svojoj Rezoluciji od 18. travnja 2018. o napretku Globalnog sporazuma UN-a za sigurne, uredne i zakonite migracije te Globalnog sporazuma UN-a o izbjeglicama (2018/2642(RSP)) Europski parlament pozvao je na povećanje kapaciteta za traganje i spašavanje osoba u nevolji, na povećanje kapaciteta u svim državama i na priznavanje podrške koju pružaju privatni subjekti i nevladine organizacije u provođenju operacija spašavanja na moru i kopnu. |
(7) |
Operacije traganja i spašavanja u kriznim situacijama zahtijevaju koordinaciju i brzo iskrcavanje na sigurno mjesto te poštovanje temeljnih prava spašenih osoba, u skladu s obvezama iz Povelje EU-a o temeljnim pravima, uključujući i načelo zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja, te s običajnim i konvencijskim međunarodnim pravom o ljudskim pravima i pomorskim pravom, uključujući smjernice Odbora za pomorsku sigurnost (MSC) Međunarodne pomorske organizacije (IMO) o postupanju s osobama spašenima na moru. |
(8) |
Posljednjih se godina na europskim morima pojavio novi oblik operacija traganja i spašavanja u kojima u središnjem Sredozemlju sudjeluju plovila kojima upravljaju nevladine organizacije i kojima je to glavna aktivnost, pri čemu te operacije koordiniraju nacionalni koordinacijski centri za spašavanje na moru ili ih nevladine organizacije provode na vlastitu inicijativu. U mnogim slučajevima ta su plovila provela nekoliko uzastopnih operacija spašavanja i zatim iskrcala spašene osobe na sigurnome mjestu. |
(9) |
Krijumčarenje migranata morskim rutama kazneno je djelo koje može ugroziti ljudske živote te se kažnjava u skladu s europskim i međunarodnim pravom. Europska unija i njezine države članice ugovorne su stranke Konvencije Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta (UNTOC) i njezinih protokola, uključujući i Protokol protiv krijumčarenja migranata kopnom, morem i zrakom kojim se ta konvencija dopunjuje. U tom je kontekstu ključno izbjeći situaciju u kojoj mreže za krijumčarenje migranata ili trgovinu ljudima, uključujući kriminalne organizacije koje sudjeluju u trgovini ljudima ili u izrabljivanju ljudi koje je u pravnom smislu izjednačeno s ropstvom, iskorištavaju operacije spašavanja koje provode privatna plovila na Sredozemlju. |
(10) |
Podsjeća se da se Konvencijom SAR ugovorne stranke obvezuju da sudjeluju u razvoju službi za traganje i spašavanje te da poduzmu hitne korake kako bi osigurale da se svakoj osobi koja je u nevolji na moru ili za koju se čini da je u nevolji na moru pruži potrebna pomoć; stranke bi trebale međusobno surađivati i koordinirati se kako bi se osobe kojima se pruža pomoć iskrcale s broda koji im je pružio pomoć i prevezle na sigurno mjesto u najkraćem razumno ostvarivom roku. U skladu sa smjernicama IMO-a o postupanju s osobama spašenima na moru, pri odabiru sigurnog mjesta za iskrcavanje trebalo bi uzeti u obzir niz važnih čimbenika i konkretne okolnosti svakog slučaja. Među ostalim, kad je riječ o tražiteljima azila i izbjeglicama spašenima na moru trebalo bi uzeti u obzir potrebu da se izbjegne iskrcavanje u područjima gdje bi životi i slobode osoba koje se pozivaju na osnovani strah od proganjanja bili ugroženi. Osim toga, u smjernicama IMO-a od odgovornih državnih tijela zahtijeva se da poduzmu sve što je u njihovoj moći kako bi se ubrzali dogovori o iskrcavanju spašenih osoba s broda, pri čemu se naglašava da bi u nekim slučajevima potrebna koordinacija mogla dovesti do neizbježnih kašnjenja. |
(11) |
Zbog redovite prisutnosti plovila nevladinih organizacija koja provode aktivnosti traganja i spašavanja na Sredozemlju postoje posebne operativne potrebe za pojačanom koordinacijom i suradnjom između plovila koja prevoze spašene osobe i nacionalnih tijela, u čemu države članice mogu sudjelovati na različite načine: kao države koje koordiniraju operacije traganja i spašavanja; kao države koje prihvaćaju spašene osobe koje se iskrcavaju na njihovu državnom području; kao države u kojima nevladine organizacije imaju zakoniti poslovni nastan; kao države zastave plovila koja se koriste u aktivnostima traganja i spašavanja. |
(12) |
Privatna plovila koja sudjeluju u spašavanju na Sredozemlju uključena su u složene operacije traganja i spašavanja koje se često ponavljaju i mogu obuhvaćati velik broj ljudi u odnosu na kapacitet plovila te uključivati niz aktera od spašavanja do iskrcavanja. Stoga je pitanje javne politike, a ujedno i sigurnosti, da su ta plovila na odgovarajući način registrirana i primjereno opremljena za ispunjavanje relevantnih zahtjeva u pogledu zdravlja i sigurnosti povezanih s tom aktivnošću kako ne bi predstavljala opasnost za posadu ili spašene osobe. Te se aktivnosti moraju provoditi usklađeno, uz veću suradnju i koordinaciju između privatnih subjekata i nacionalnih tijela. |
(13) |
Učestala iskrcavanja spašenih osoba u obalnim državama članicama izravno utječu na njihove sustave upravljanja migracijama te predstavljaju sve veći i neposredni pritisak na njihove sustave migracija i azila, uključujući i kapacitete za prihvat i obradu. |
(14) |
Uz ostale inicijative, Komisija je 4. srpnja 2017. donijela Akcijski plan za mjere potpore Italiji, smanjenja pritiska na središnjoj sredozemnoj ruti i povećanja solidarnosti, koji je u Italiji uključivao razvoj kodeksa ponašanja za nevladine organizacije koje provode aktivnosti traganja i spašavanja na Sredozemlju, u savjetovanju s Komisijom i na temelju dijaloga s nevladinim organizacijama. |
(15) |
Uz dosad uvedene mjere koordinacije, koje uključuju i mehanizam zajedničke informiranosti o stanju i izbjegavanja kolizija na Sredozemlju (SHADE MED) uspostavljen u okviru pomorske operacije EU-a Sophia, i dalje postoji potreba da se riješi pitanje prakse traganja i spašavanja koja se pojavila na Sredozemlju tijekom proteklih godina uspostavom strukturiranijeg, pouzdanog i održivog okvira u skladu s nadležnostima EU-a i relevantnim međunarodnim standardima. Unutar tog okvira trebala bi se odrediti konkretna pravila za solidarnost među državama članicama i razmotriti potreba za boljom suradnjom, osobito među državama zastave i obalnim državama članicama. Potrebna je i suradnja s privatnim subjektima koji su vlasnici plovila ili upravljaju njima u svrhu provođenja aktivnosti traganja i spašavanja te dovođenja spašenih osoba na područje EU-a; tim bi se okvirom trebalo omogućiti i pružanje odgovarajućih informacija o operacijama i administrativnoj strukturi tih subjekata, u skladu s načelom proporcionalnosti i Poveljom EU-a o temeljnim pravima, te povećanje sigurnosti u skladu s primjenjivim nacionalnim zakonodavstvom u interesu svih osoba na plovilu. |
(16) |
Komisija će osnovati interdisciplinarnu kontaktnu skupinu u kojoj će države članice moći surađivati i usklađivati aktivnosti radi provedbe ove Preporuke. Ta će skupina sastaviti pregled nacionalnih pravila i praksi, utvrditi stečena iskustva, ocijeniti mogućnost boljih načina suradnje između država zastave i obalnih država u pogledu njihovih zadaća i odgovornosti te pripremiti primjere najbolje prakse koji bi odražavali potrebe koje proizlaze iz operacija traganja i spašavanja kako su se razvile tijekom proteklih godina. Redovito će surađivati s relevantnim dionicima, uključujući agencije EU-a, konkretno Frontex, i, prema potrebi, s nevladinim organizacijama koje provode aktivnosti traganja i spašavanja na Sredozemlju te akademskom zajednicom i međunarodnim organizacijama kao što je IMO radi razmjene znanja i održavanja usklađenosti aktivnosti u međunarodnom pravnom i operativnom okviru. Države članice trebale bi Komisiji dostaviti sve relevantne informacije o provedbi ove Preporuke. Kontaktna skupina pratit će provedbu Preporuke i jednom godišnje sastavljati izvješće za Komisiju. |
(17) |
Komisija će uzeti u obzir rad kontaktne skupine i provedbu ove Preporuke pri izradi europske strategije za upravljanje azilom i migracijama odnosno u godišnjim izvješćima o upravljanju migracijama iz Uredbe o upravljanju azilom i migracijama. Na temelju toga Komisija će, prema potrebi, ocijeniti i preporučiti buduće inicijative. |
(18) |
Ovom se Preporukom ne dovode u pitanje obveze u pogledu suradnje ni bilo koje druge obveze koje proizlaze iz relevantnog međunarodnog prava i prava Unije, |
DONIJELA JE OVU PREPORUKU:
1. |
Države članice trebale bi međusobno surađivati u pogledu operacija koje obavljaju plovila u privatnom vlasništvu ili kojima upravljaju privatni subjekti u svrhu aktivnosti traganja i spašavanja kako bi se smanjio broj smrtnih slučajeva na moru, održala sigurnost plovidbe i osiguralo djelotvorno upravljanje migracijama u skladu s relevantnim pravnim obvezama.
Konkretno, države zastave i obalne države članice trebale bi redovito i pravodobno razmjenjivati informacije o plovilima koja sudjeluju u pojedinim operacijama spašavanja i o subjektima koji upravljaju tim plovilima ili su njihovi vlasnici, u skladu s međunarodnim pravom i pravom Unije, uključujući Povelju EU-a o temeljnim pravima i zaštitu osobnih podataka. |
2. |
Države članice trebale bi surađivati međusobno i s Komisijom, osobito putem Komisijine kontaktne skupine, te se povezati sa svim relevantnim dionicima, uključujući prema potrebi privatne subjekte koji su vlasnici plovila ili upravljaju plovilima radi provedbe aktivnosti traganja i spašavanja, kako bi se utvrdila najbolja praksa i poduzele sve potrebne mjere za postizanje:
|
3. |
Države članice trebale bi Komisiji dostaviti sve relevantne informacije o provedbi ove Preporuke barem jednom godišnje, do 31. ožujka godine koja slijedi nakon referentne godine. |
Sastavljeno u Bruxellesu 23. rujna 2020.
Za Komisiju
Ylva JOHANSSON
Članica Komisije
1.10.2020 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 317/26 |
PREPORUKA KOMISIJE (EU) 2020/1366
оd 23. rujna 2020.
o Mehanizmu EU-a za pripravnost i upravljanje krizama u području migracija (Plan za pripravnost i upravljanje krizama u području migracija)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 292.,
budući da:
(1) |
Izbjeglička kriza 2015. razotkrila je slabosti i nedostatke u EU-ovu i nacionalnim sustavima za upravljanje migracijskom krizom te manjak kapaciteta i alata dostupnih državama članicama najizloženijima pritisku. Utvrđeno je i da se treba djelovati na nekoliko područja istovremeno: u trećim zemljama podrijetla, zemljama tranzita i/ili odredišta te na vanjskim granicama EU-a i u drugim državama članicama pod pritiskom. |
(2) |
Mjere koje su Unija i države članice poduzele nakon izbjegličke krize 2015. bile su umjerene na ispunjavanje mnogih političkih, zakonodavnih, operativnih i financijskih potreba te na poboljšanje održivosti upravljanja migracijama. Ta dosad nezabilježena nastojanja, koja su uključivala mjere na nacionalnoj i međunarodnoj razini te na razini EU-a, pridonijela su postupnom smanjenju nezakonitih dolazaka iz godine u godinu, koji su 2019. konačno dosegnuli najnižu razinu u šest godina. |
(3) |
Stanje na vanjskim granicama i dalje je vrlo nestabilno pa su potrebna daljnja poboljšanja kako bi se bolje pripremilo na moguće migracijske krize velikih razmjera. Osim toga, migranti koji se nedopušteno kreću i podnose zahtjeve za azil u više država članica mogu predstavljati ozbiljan teret za nacionalne sustave azila. |
(4) |
Kako bi se izbjegli naizgled nekontrolirani migracijski tokovi u EU poput onih 2015. i omogućilo djelotvorno funkcioniranje nacionalnih migracijskih sustava, potrebno je konsolidirati dosadašnju operativnu suradnju uspostavom okvira za koordiniranu primjenu relevantnog zakonodavstva. Uspostava takvog okvira znatno bi pridonijela razvoju otpornosti država članica i Unije koja im je potrebna za učinkovito suočavanje sa svim oblicima migracijskih kriza. Usto bi se migracijska situacija trebala redovito pratiti kako bi se odluke mogle donijeti na temelju potpune slike stanja kad god je to moguće. Taj bi se proces trebao temeljiti na iskustvu stečenom nakon izbjegličke krize 2015. u praćenju migracijske situacije, među ostalim zahvaljujući izvješćima koja izrađuje kapacitet za potporu integriranom osvješćivanju situacije i analizi (ISAA) u okviru odgovarajuće aktivacije integriranog političkog odgovora Vijeća na krizu (IPCR). |
(5) |
Kako bi se ojačala otpornost Unije i država članica, svi dionici, uključujući države članice putem bilateralnih kanala, trebali bi aktivno sudjelovati u sprečavanju i rješavanju sukoba te se uzajamno upozoravati na potencijalne krize u trećim zemljama koje bi mogle dovesti do migracijske krize u EU-u. Svi relevantni alati EU-a u skladu s njihovim pravnim okvirima i glavnim ciljevima trebali bi se iskoristiti za potporu partnerskim zemljama pri izgradnji kapaciteta i rješavanju takvih kriza prije nego što počnu utjecati na EU, a istodobno bi se trebali jačati ciljevi migracijske politike. |
(6) |
Djelotvoran operativni odgovor na migracijsku krizu ovisi o pripravnosti pojedinih država članica i njihovu kapacitetu za raspoređivanje potrebne opreme i resursa te o koordiniranom djelovanju uz podršku postojećih struktura Unije. Osim toga, potrebna je brza i djelotvorna suradnja svih relevantnih dionika. Stoga je za mehanizam djelotvornog i pravodobnog upravljanja krizama preduvjet postojanje prethodno uspostavljenih postupaka za suradnju u krizama u kojima su jasno definirane uloge i odgovornosti ključnih aktera na nacionalnoj razini i razini Unije. |
(7) |
Potreban je strukturirani mehanizam za upravljanje migracijama, koji će uključivati praćenje u stvarnom vremenu, rano upozoravanje i centralizirani, koordinirani odgovor EU-a u obliku mobilizacije potrebnih struktura, alata te ljudskih i financijskih resursa, u svim institucijama i agencijama EU-a te u suradnji s državama članicama. |
(8) |
Uredbom (EU) 2019/1896 Europskog parlamenta i Vijeća (1) o europskoj graničnoj i obalnoj straži utvrđena je podijeljena odgovornost Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) te nadležnih tijela država članica za provedbu europskog integriranog upravljanja granicama. Njome se zahtijeva i osiguravanje svjesnosti o stanju te se propisuje integrirano planiranje za europsko integrirano upravljanje granicama, uključujući planiranje djelovanja u nepredvidivim okolnostima. |
(9) |
Načela Plana za pripravnost i upravljanje krizama u području migracija trebala bi biti: predviđanje, solidarnost i pravedna podjela odgovornosti, koordinacija, pravodobni odgovor i fleksibilna raspodjela resursa. |
(10) |
Glavna je svrha Plana za pripravnost i upravljanje krizama u području migracija zajamčiti s jedne strane svjesnost o stanju i bolju pripravnost te s druge strane djelotvorno upravljanje i pravodoban odgovor. |
(11) |
Plan za pripravnost i upravljanje krizama u području migracija trebao bi pružiti operativni okvir za praćenje i predviđanje migracijskih tokova i migracijskih situacija, izgradnju otpornosti i organizaciju koordiniranog odgovora na migracijsku krizu. Ti ciljevi odraz su dviju faza opisanih u Planu upravljanja krizama u području migracija: praćenja i pripravnosti s jedne strane i upravljanja krizama s druge strane. |
(12) |
Za potrebe Plana za pripravnost i upravljanje krizama u području migracija migracijska kriza trebala bi se definirati kao svaka situacija ili događaj unutar EU-a ili u trećoj zemlji koji imaju učinak i stavljaju poseban pritisak na sustav upravljanja azilom, migracijama ili granicama bilo koje države članice ili imaju potencijal za to. To uključuje i nadilazi okolnosti definirane u članku 1. stavku 2. Prijedloga uredbe o kriznim situacijama i situacijama više sile u području migracija i azila ili okolnosti definirane u članku 2. točki (w) Prijedloga uredbe o upravljanju azilom i migracijama. |
(13) |
Plan za pripravnost i upravljanje krizama u području migracija usklađen je i komplementaran s uspostavljenim mehanizmima EU-a za upravljanje krizama, prije svega Mehanizmom Unije za civilnu zaštitu (UCPM), uključujući njegov Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije (ERCC), aranžmanima Vijeća za integrirani politički odgovor na krizu, Komisijinim sustavom ARGUS, ESVD-ovim mehanizmom za odgovor na krize, koji se mogu aktivirati istodobno ili nakon aktivacije Plana za pripravnost i upravljanje krizama u području migracija u njegovoj fazi upravljanja krizama. Cilj je Plana za pripravnost i upravljanje krizama u području migracija poduprijeti interakciju i suradnju tih općih kriznih mehanizama osiguravanjem protoka ažuriranih informacija o kriznoj situaciji. |
(14) |
Iako se Plan za pripravnost i upravljanje krizama u području migracija temelji na relevantnom postojećem zakonodavstvu, izrađen je i za potporu provedbi novih instrumenata koje je predložila Komisija, uključujući uredbu o upravljanju azilom i migracijama i uredbu o kriznim situacijama i situacijama više sile u području migracija i azila. |
(15) |
U fazi praćenja i pripravnosti Plana za pripravnost i upravljanje krizama u području migracija trebalo bi predvidjeti niz koraka za osiguravanje redovite svjesnosti o stanju i za rano upozoravanje/prognoziranje te pomoć pri pripremi godišnjeg izvješća o upravljanju migracijama koje Komisija objavljuje na temelju članka 6. Prijedloga uredbe o upravljanju azilom i migracijama. Svjesnost o stanju koja će se postići na temelju Plana za pripravnost i upravljanje krizama u području migracija mogla bi među ostalim omogućiti predsjedništvu Vijeća da smanji trenutačnu razinu aktivacije integriranog političkog odgovora na krizu za migracijsku krizu. U fazi upravljanja krizama Plana za pripravnost i upravljanje krizama u području migracija trebalo bi se osigurati da svim akterima budu dostupne ažurirane sveobuhvatne informacije o migracijskoj situaciji kako bi mogli donositi pravodobne odluke te da se provedba tih odluka može pravilno pratiti i koordinirati. |
(16) |
Radi provedbe Plana za pripravnost i upravljanje krizama u području migracija države članice, Vijeće, Komisija, Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD), Europski potporni ured za azil (EASO), Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex), Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (EUROPOL), Europska agencija za operativno upravljanje opsežnim informatičkim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA) i Agencija za temeljna prava (FRA) trebali bi surađivati u Mreži EU-a za pripravnost i upravljanje krizama u području migracija („Mreža”). Glavni cilj Mreže trebao bi biti omogućivanje odgovarajuće razmjene informacija važnih za dvije faze Plana za pripravnost i upravljanje krizama u području migracija. |
(17) |
Mreža bi trebala podupirati praćenje i predviđanje migracijskih tokova, povećati otpornost i poboljšati tehničku koordinaciju odgovora na krizu, uz potpuno poštovanje zakonodavstva na snazi te uz upotrebu i dopunu postojećih alata. |
(18) |
Relevantne treće zemlje podrijetla, tranzita i/ili odredišta trebalo bi, ako je to moguće, ad hoc uključivati u provedbu Plana za pripravnost i upravljanje krizama u području migracija. To bi uključivanje trebalo pomoći učinkovitoj razmjeni podataka te mjerama koje pridonose odgovarajućoj svjesnosti o stanju migracija u tim zemljama i njihovu odgovoru na potencijalne krize, |
DONIJELA JE OVU PREPORUKU:
1. |
Kako bi se praćenjem i predviđanjem migracijskih tokova, izgradnjom otpornosti i pripravnosti te organizacijom odgovora na migracijske krize pridonijelo učinkovitijem upravljanju migracijama, države članice, Vijeće, Komisija, Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD), Europski potporni ured za azil (EASO), Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex), Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (EUROPOL), Europska agencija za operativno upravljanje opsežnim informatičkim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA) i Agencija za temeljna prava (FRA) („akteri”) trebali bi surađivati u okviru Plana za pripravnost i upravljanje krizama u području migracija. |
2. |
U tu bi svrhu akteri trebali surađivati u Mreži EU-a za pripravnost i upravljanje krizama u području migracija („Mreža”) kako bi poduprli provedbu Plana za pripravnost i upravljanje krizama u području migracija. |
3. |
Akteri koji čine Mrežu trebali bi se pobrinuti za odgovarajuću razmjenu informacija važnih za dvije faze Plana za pripravnost i upravljanje krizama u području migracija uz potpuno poštovanje pravnih odredbi u vezi s njihovim nadležnostima i odgovornostima. |
4. |
Tijekom prve faze Plana za pripravnost i upravljanje krizama u području migracija, koja bi se trebala trajno aktivirati i nastaviti i tijekom druge faze, akteri bi trebali osigurati pravodobne i odgovarajuće informacije kako bi se uspostavila ažurirana svjesnost o stanju migracija te omogućiti rano upozoravanje/prognoziranje, kao i povećati otpornost radi učinkovitog rješavanja bilo kojeg oblika migracijskih kriza. Druga faza trebala bi biti primjenjiva na svaku situaciju ili događaj unutar EU-a ili u trećoj zemlji koji imaju učinak i stavljaju poseban pritisak na sustav upravljanja azilom, migracijama ili granicama bilo koje države članice ili imaju potencijal za to. Druga faza uključuje i nadilazi okolnosti definirane u članku 1. stavku 2. Prijedloga uredbe o kriznim situacijama i situacijama više sile u području migracija i azila ili okolnosti definirane u članku 2. točki (w) Prijedloga uredbe o upravljanju azilom i migracijama. |
5. |
Mreža bi trebala sastaviti smjernice za provedbu kako bi zajamčila učinkovit protok informacija važnih za funkcioniranje Plana za pripravnost i upravljanje krizama u području migracija između odgovarajućih nacionalnih i EU-ovih mehanizama za upravljanje krizama. |
6. |
Države članice, Vijeće, Komisija, Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD), Europski potporni ured za azil (EASO), Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex), Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (EUROPOL), Europska agencija za operativno upravljanje opsežnim informatičkim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA) i Agencija za temeljna prava (FRA) trebali bi imenovati kontaktnu točku za rad Mreže. |
7. |
Kontaktne točke trebale bi redovito razmjenjivati informacije, ponajprije radi potpore Komisiji pri objavi periodičnih izvješća o upravljanju migracijama, kako je propisano u članku 6. stavku 4., i izvješća o stanju kako je propisano u članku 6. stavku 6. Prijedloga uredbe o upravljanju azilom i migracijama. |
8. |
U skladu sa zaključcima iz izvješća o upravljanju migracijama i izvješća o stanju države članice trebale bi raspravljati o mjerama koje treba poduzeti. Takve rasprave trebale bi se odvijati na tehničkoj, strateškoj i po potrebi političkoj razini u odgovarajućim pripremnim tijelima Vijeća ili u Vijeću. |
9. |
Komisija u dogovoru s državom članicom koja se suočava s migracijskom krizom, kako je navedeno u preporuci 4., trebala bi o situaciji obavijestiti druge kontaktne točke u Mreži kako bi se aktivirala krizna faza Plana za pripravnost i upravljanje krizama u području migracija. Kontaktna točka pogođene države članice trebala bi hitno dostaviti kontaktnoj točki Komisije potrebne informacije koje su utvrđene u Prilogu. |
10. |
U takvoj kriznoj situaciji kontaktne točke trebale bi podupirati Komisiju pružanjem potrebnih informacija i smjernica te koordinacijom mjera za odgovor na krizu. |
11. |
Razmjena informacija unutar Mreže trebala bi se odvijati putem dostupnih komunikacijskih kanala uključujući, ako je to moguće, platformu IPCR-a i njezine namjenske funkcije te u skladu sa smjernicama za provedbu iz preporuke 5. |
12. |
Dvije faze Plana za pripravnost i upravljanje krizama u području migracija trebale bi biti u skladu s načelima upravljanja i radnim tijekom utvrđenima u Prilogu. |
Sastavljeno u Bruxellesu 23. rujna 2020.
Za Komisiju
Ylva JOHANSSON
Članica Komisije
(1) Uredba (EU) 2019/1896 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenoga 2019. o europskoj graničnoj i obalnoj straži i stavljanju izvan snage uredaba (EU) br. 1052/2013 i (EU) 2016/1624 (SL L 295, 14.11.2019., str. 1.).
PRILOG
U ovom se Prilogu navode načela i glavni akteri Plana za pripravnost i upravljanje krizama u području migracija te se detaljno opisuje njegovo funkcioniranje u dvije faze.
1. NAČELA I AKTERI DVIJU FAZA
Načela
Pri utvrđivanju potrebnih mjera i podjele odgovornosti među odgovarajućim akterima u okviru Plana za pripravnost i upravljanje krizama u području migracija trebala bi se poštovati sljedeća načela:
i. |
predviđanje: migracijska situacija trebala bi se redovito pratiti i odluke bi se trebale donositi na temelju potpune i koordinirane slike stanja prvenstveno s ciljem sprječavanja; |
ii. |
koordinacija: odgovor na krizu trebao bi se temeljiti na koordiniranom i općem pristupu, iskoristiti mjere svih relevantnih unutarnjih i vanjskih politika te obuhvatiti sve uključene aktere; |
iii. |
pravodobni odgovor: mjere bi se trebale poduzimati čim se za njima ukaže potreba kako bi se spriječilo da se situacija ne pogorša; |
iv. |
fleksibilna raspodjela resursa: resursi bi se trebali mobilizirati bez odgode da bi se fleksibilnost relevantnih aktera u potpunosti iskoristila kako je to dopušteno u okviru različitih instrumenata financiranja; |
v. |
solidarnost i pravedna podjela odgovornosti kako je propisano člankom 5. Prijedloga uredbe o upravljanju azilom i migracijama. |
Akteri
Akteri uključeni u provedbu dviju faza Plana za pripravnost i upravljanje krizama u području migracija su:
— |
države članice i njihovi časnici za vezu, |
— |
Vijeće, |
— |
Europska komisija i osoblje upućeno na teren i u delegacijama EU-a, kao i europski časnici za vezu zaduženi za migracije, |
— |
Europska služba za vanjsko djelovanje i delegacije EU-a, relevantne misije i operacije zajedničke sigurnosne i obrambene politike, |
— |
Agencije EU-a (EASO, Frontex, EUROPOL, eu-LISA i FRA) i njihovi časnici za vezu. |
2. FAZA PRAĆENJA I PRIPRAVNOSTI (FAZA 1.)
(a) Cilj
Cilj Plana za pripravnost i upravljanje krizama u području migracija u fazi praćenja i pripravnosti je poticati koordiniraniju primjenu postojećeg zakonodavstva poboljšanjem zajedničke svjesnosti o stanju i razmjenom znanja među svim uključenim akterima, razvijanjem sustava ranog upozoravanja/prognoziranja na razini EU-a te pridonošenjem razvoju potrebne otpornosti u državama članicama kako bi se mogle učinkovito nositi sa svakom vrstom migracijske krize.
Prva faza mehanizma usmjerena je na ispunjavanje sljedećih glavnih ciljeva:
— |
Zajednička svjesnost o stanju i rano upozoravanje/prognoziranje. Pravovremeno i dovoljno opsežno razumijevanje događanja i novih trendova od strane dionika trebalo bi omogućiti praćenje situacije i bolju pripremljenost za koordinirani odgovor kad to bude potrebno. Novonastale problematične i kritične situacije trebale bi se pravodobno predvidjeti. Svi akteri trebali bi unositi informacije i dokaze u sustav ranog upozoravanja/prognoziranja koji je potrebno razviti na razini EU-a. Komisija bi trebala koordinirati aktivnosti za razvoj takvog sustava koristeći se trenutačno dostupnim i eventualnim budućim instrumentima. |
— |
Doprinos u razvoju otpornosti. Zajedničko razumijevanje situacije, njezinih pokretača i prognoza trebalo bi pomoći državama članicama da se usredotoče na izgradnju kapaciteta za slučaj nove migracijske krize. |
(b) Upravljanje
Komisija bi, po potrebi u suradnji s Europskom službom za vanjsko djelovanje (ESVD), trebala imati vodeću ulogu u fazi praćenja i pripravnosti koristeći se svim svojim resursima, uključujući europske časnike za vezu zadužene za migracije, Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije i raspoloživa sredstva u skladu s njihovim odgovarajućim ovlastima, ciljevima i postupcima. Na čelu Mreže trebala bi biti Komisija i pružati usluge tajništva, prikupljati informacije i osiguravati potrebna izvješća te pratiti kako akteri provode mjere.
Države članice, agencije EU-a i ostali akteri trebali bi poduprijeti Komisiju u obavljanju prethodno navedenih zadaća, osobito dostavljanjem pravodobnih i točnih informacija, analiza i prognoza, kao i procjenom njihove pripravnosti i planiranjem djelovanja u nepredvidivim situacijama.
Potrebne rasprave na tehničkoj, strateškoj i po potrebi političkoj razini koje iziskuju mjere u državama članicama trebale bi se održati u relevantnim pripremnim tijelima Vijeća na temelju zaključaka iz Komisijinih izvješća koja su objavljena u ovoj fazi Plana za pripravnost i upravljanje krizama u području migracija.
U situacijama kad Vijeće odluči izdati operativne zaključke i preporuke, Mreža bi trebala poduprijeti njihovu provedbu razmjenom relevantnih informacija.
(c) Tijek rada
Zajednička svjesnost o stanju i rano upozoravanje/prognoziranje
Komisija bi trebala održavati redovite sastanke ili videokonferencije Mreže barem jednom u tromjesečju. Učestalost tih kontakata trebala bi ovisiti o ozbiljnosti migracijske situacije, kao i o problemima koji su uočeni tijekom praćenja migracija i djelovanja u nepredvidivim situacijama.
Ako je to potrebno i izvedivo, predstavnici glavnih trećih zemalja podrijetla, tranzita i/ili odredišta, kao i predstavnici ključnih međunarodnih partnera i dionika trebali bi na ad hoc osnovi biti pozvani na rasprave Mreže koje će biti usmjerene na određenu migracijsku rutu s ciljem pravodobne i redovite razmjene informacija o migracijskim tokovima, aktivnostima povezanima s krijumčarenjem i svim drugim čimbenicima (uključujući geopolitičke, zdravstvene, okolišne, klimatske, demografske i sve ostale društveno-gospodarske čimbenike) koji utječu na azil, migracije ili upravljanje granicama EU-a. Načini tog doprinosa trebali bi se razraditi u dogovoru s predmetnim zemljama uz pomoć njihovih delegacija EU-a i bliskom suradnjom s ESVD-om.
Pripravnost bi trebala biti okosnica dijaloga o migracijama s trećim zemljama, osobito sa zemljama iz EU-ova susjedstva, a cilj bi joj trebao biti uspostava komunikacijskih kanala i utvrđivanje lokalnih aktera s kojima će se surađivati i koje će se kontaktirati u slučaju krize.
Ako je to moguće, Komisija bi u suradnji s ESVD-om trebala na ad hoc osnovi održavati videokonferencije za svaku migracijsku rutu s glavnim trećim zemljama podrijetla, tranzita i/ili odredišta te intenzivirati slične videokonferencije koje se trenutačno održavaju. Na tim videokonferencijama trebali bi sudjelovati svi drugi dionici na koje utječu migracijska kretanja određenom migracijskom rutom ili koji su za njih iznimno zainteresirani. Struktura videokonferencije trebala bi biti poticajna za suštinske rasprave u bliskoj suradnji s delegacijama EU-a u korist svih sudionika.
Sve kontaktne točke Mreže trebale bi dostaviti informacije kako bi se pomoglo pri izradi potrebne slike stanja. Zajednička svjesnost o stanju podrazumijeva podatke o migracijskim tokovima, informacijama o prihvatu, azilu i sustavima upravljanja granicama, relevantnim nacionalnim zbivanjima u području migracija u državama članicama i trećim zemljama, obavijestima o ranom upozoravanju/prognoziranju, kao i o suradnji s trećim zemljama. Sve kontaktne točke trebale bi dijeliti izazove, nedostatke i odgovore na terenu kako bi se na razini EU-a izradila zajednička slika stanja. Točno funkcioniranje Mreže trebalo bi biti opisano u standardnom operativnom postupku.
Mreža bi u potpunosti trebala iskoristiti dostupne komunikacijske kanale i platforme i, kad je to moguće, platformu IPCR-a s njezinim posebnim funkcijama. Ako dostupni alati nisu dovoljni, Komisija će razmotriti poboljšanje postojeće platforme ili stvaranje posebne sigurne internetske platforme kojom će se osigurati brza razmjena informacija unutar Mreže.
Na temelju tih doprinosa Komisija bi trebala izdati izvješća o stanju, odnosno izvješće o osvješćivanju situacije i analizi u području migracija (MISAA) o čijoj će učestalosti odlučiti Mreža tijekom faze praćenja i pripravnosti. Izvješće o MISAA-u trebalo bi se temeljiti na predlošku i metodologiji postojećeg izvješća o integriranom osvješćivanju situacije i analizi (ISAA), koje je izrađeno tijekom pokretanja IPCR-a za izbjegličku krizu 2015. te će zamijeniti izvješće ISAA-e ako predsjedništvo deaktivira IPCR. Ako je to moguće, akteri bi trebali razmjenjivati i informacije koje dobiju iz izvora izvan EU-a, uključujući treće zemlje i međunarodne partnere. U izvješću o MISAA-u trebali bi biti prepoznati trendovi, a po mogućnosti trebalo bi obuhvaćati i rana upozorenja/prognoze u pogledu tokova kako bi se mogli upozoriti svi akteri da provedu svoje korektivne mjere. Akteri bi trebali imati pristup izvješću o MISAA-u isključivo na platformi IPCR-a i u potpunosti poštovati pravila pristupa platformi uz sudjelovanje Koordinacijskog centra za odgovor na hitne situacije.
Države članice trebale bi raspravljati o mjerama koje treba poduzeti i o zaključcima utvrđenima u izvješću o MISAA-u. Države članice trebale bi provesti rasprave na tehničkoj, strateškoj i po potrebi političkoj razini u odgovarajućim pripremnim tijelima Vijeća ili na sastancima Vijeća. Vijeće može donijeti operativne zaključke i preporuke nakon kojih bi relevantni akteri trebali uz podršku Mreže poduzeti daljnje korake.
Doprinos razvoju otpornosti
Kako bi se poboljšala otpornost cjelokupnog EU-ova upravljanja migracijama, potrebno je na temelju izvješća o upravljanju migracijama i nacionalnih strategija kako je predviđeno člankom 6. stavcima 4. i 6. Prijedloga uredbe o upravljanju azilom i migracijama uspostaviti ciklus djelovanja u nepredvidivim situacijama u području migracija.
U skladu s člankom 6. stavkom 3. Prijedloga uredbe o upravljanju azilom i migracijama države članice uspostavljaju nacionalne strategije radi osiguravanja dostatnih kapaciteta za učinkovito upravljanje azilom i migracijama koje će sadržavati informacije o tome kako države članice na nacionalnoj razini primjenjuju načela iz spomenute uredbe i pravne obveze koje iz nje proizlaze. Te će strategije obuhvaćati planiranje djelovanja u nepredvidivim situacijama na nacionalnoj razini, uzimajući u obzir planiranje djelovanja u nepredvidivim situacijama u skladu s relevantnim zakonodavstvom uključujući članak 8. stavak 6. i članak 9. stavak 3. te članke 5. i 6. Uredbe (EU) 2019/1896 (Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu) i provedbu europskog integriranog upravljanja granicama kako je utvrđeno tom uredbom.
Agencije EU-a trebale bi obavješćivati Komisiju o svojim kapacitetima i planovima djelovanja u nepredvidivim situacijama te prosljeđivati sva druga izvješća koja bi Komisiji u tom kontekstu mogla biti korisna.
ESVD bi trebao doprinijeti vanjskom aspektu migracija i suradnji s trećim zemljama podrijetla, tranzita i/ili odredišta.
Treće zemlje trebale bi imati mogućnost da s Komisijom ili s Mrežom na dobrovoljnoj osnovi podijele vlastite migracijske strategije i planove za djelovanje u nepredvidivim situacijama.
Na temelju prethodnih informacija i u skladu s člankom 6. stavkom 4. Prijedloga uredbe o upravljanju azilom i migracijama, Komisija će na godišnjoj osnovi pripremiti izvješće o upravljanju migracijama u kojem predstavlja vjerojatni razvoj migracijske situacije i pripravnost Unije i država članica.
Države članice trebale bi na odgovarajućim forumima raspravljati o zaključcima godišnjih izvješća o upravljanju migracijama koje je izradila Komisija.
Komisija bi uz pomoć aktera iz Mreže trebala osigurati okvir za praćenje daljnjih koraka u vezi sa zaključcima iz godišnjih izvješća o upravljanju migracijama te bi o postignutom napretku i trenutačnom stanju trebala izvješćivati u okviru sljedećega godišnjeg ciklusa izvješćivanja.
3. FAZA UPRAVLJANJA MIGRACIJSKOM KRIZOM (FAZA 2.)
(a) Cilj
Cilj je Plana za pripravnost i upravljanje krizama u području migracija u njegovoj fazi upravljanja krizom pomoći u realizaciji brzog, učinkovitog i koordiniranog EU-ova odgovora na migracijsku krizu pružanjem pravodobnih i ažuriranih informacija EU-ovim donositeljima odluka o razvoju operativnog stanja, kao i pružanjem podrške u praćenju i koordinaciji na terenu te osiguravanjem komunikacije svih aktera na tehničkoj razini.
(b) Upravljanje
U svojoj fazi upravljanja krizom i dok mehanizmi EU-a za upravljanje krizama (Mehanizam Unije za civilnu zaštitu, integrirani politički odgovor za krizu, sustav ARGUS i mehanizam za odgovor na krize) nisu aktivirani, Plan za pripravnost i upravljanje krizama u području migracija koristi se za postizanje cilja svojim okvirom te Mrežom i mehanizmima izvješćivanja.
Kad se opći mehanizmi EU-a za upravljanje krizama aktiviraju u skladu s njihovim postupcima i ciljevima, trebalo bi osigurati cjelokupno upravljanje krizama, uključujući potrebnu koordinaciju među njima.
Aktivnosti iz faze 1. nastavljaju se i intenziviraju tijekom aktiviranja faze 2.
Mreža koju je Komisija aktivirala i kojom predsjeda trebala bi pomoći općim EU-ovim mehanizmima za upravljanje krizama. Pomoć bi se posebno trebala usmjeriti na osiguravanje svjesnosti o stanju koja je potrebna za rasprave i odluke u okviru tih mehanizama i na njihovu provedbu od strane relevantnih aktera. Zbog toga bi se Mreža trebala redovito sastajati putem videokonferencija i raspravljati o svim operativnim aspektima odluka koje su donesene u okviru općih EU-ovih mehanizama za upravljanje krizama te ih o tome izvješćivati.
Centri za upravljanje krizama država članica trebali bi ako su aktivirani osigurati adekvatnu vezu s općim EU-ovim mehanizmima za upravljanje krizama, među ostalim i s Mehanizmom Unije za civilnu zaštitu i njegovim Koordinacijskim centrom za odgovor na hitne situacije, te podupirati aktivnosti svojih kontaktnih točaka u Mreži u skladu sa smjernicama iz preporuke 5.
Ako je potrebno i dodatno uz sastanke održane u Vijeću, na temelju pravila IPCR-a moguće je održati dodatne rasprave u relevantnim pripremnim tijelima Vijeća ili u Vijeću na temelju zaključaka iz Komisijinih izvješća o stanju.
Svaki akter trebao bi poduzeti potrebne mjere uključujući one koje su navedene u paketu instrumenata pod točkom d) u nastavku.
(c) Tijek rada
1. |
Fazu upravljanja krizom Plana za pripravnost i upravljanje krizama u području migracija može aktivirati Komisija u dogovoru s državom članicom koja se suočava s migracijskom krizom kako je navedeno u preporuci 4. |
2. |
Kontaktna točka Komisije trebala bi informirati druge kontaktne točke u Mreži (predsjedništvo EU-a, države članice, Vijeće, ESVD, agencije EU-a) o odluci o aktiviranju faze upravljanja krizom iz Plana za pripravnost i upravljanje krizama u području migracija. |
3. |
Komisija će odmah u potpunosti aktivirati Mrežu u načinu rada 24/7 te će održati hitni sastanak / hitnu videokonferenciju Mreže kako bi riješila tehnički aspekt sljedećih točaka:
|
4. |
Pogođena država članica trebala bi aktivirati svoje mjere za djelovanje u nepredvidivim situacijama te napraviti početnu procjenu potreba o kojima bi odmah trebalo obavijestiti Komisiju i ostale članice Mreže. Početna procjena trebala bi sadržavati sljedeće informacije:
|
5. |
Na temelju informacija prikupljenih u okviru Mreže Komisija bi trebala Mrežu informirati posebno o:
Kad država članica podnese obrazložen zahtjev u skladu s člankom 2. stavkom 1. ili člankom 6. stavkom 1. Prijedloga uredbe o kriznim situacijama i situacijama više sile u području migracija i azila, informacije prikupljene u okviru Mreže mogu se iskoristiti u Komisijinim analizama i djelovanjima kako je predviđeno člancima 2. i 6. tog prijedloga. Kad Komisija provede procjenu migracijske situacije u državi članici u skladu s člankom 47. Prijedloga uredbe o upravljanju azilom i migracijama, informacije prikupljene u okviru Mreže mogu se iskoristiti u Komisijinu izvješću o migracijskom pritisku kako je predviđeno člankom 48. tog prijedloga. Kad je riječ o pomoći civilne zaštite, koordinaciju među državama članicama trebalo bi osigurati preko Koordinacijskog centra za odgovor na hitne situacije. |
6. |
Predsjedništvo Vijeća moglo bi razmotriti da održi izvanredni sastanak Vijeća. |
7. |
Mreža će se uključiti u rad općih sustava EU-a za upravljanje krizama nakon njihove aktivacije tako što će osigurati svjesnost o stanju i razmjenjivati informacije koje su potrebne za praćenje provedbe potrebnih mjera na tehničkoj razini kako je dogovoreno u okviru tih sustava. |
8. |
Koordinacija u državama članicama trebala bi se osigurati na razini relevantnih nacionalnih mehanizama za upravljanje krizama u pogledu migracija, sudjelovanjem svih relevantnih nacionalnih aktera, uz potpunu dosljednost i usklađenost s provedbom Plana za pripravnost i upravljanje krizama u području migracija, pri čemu IPCR ima opću koordinacijsku ulogu. |
9. |
Ako je aktiviran Mehanizam Unije za civilnu zaštitu, Komisijin Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije (ERCC) trebao bi osigurati da države članice koje traže pomoć brzo dobiju hitnu potporu i djelovati u svojstvu koordinacijskog čvorišta za pomoć civilne zaštite za sve države članice i države sudionice. 24-satna veza sedam dana u tjednu trebala bi se uspostaviti među svim relevantnim službama Komisije. |
10. |
Ako je to potrebno i moguće, trebali bi se uspostaviti poboljšani mehanizmi praćenja u trećim zemljama u okviru kojih će se omogućiti razmještanje ili angažiranje časnika za vezu svih aktera iz glavnih trećih zemalja tranzita, podrijetla i/ili odredišta. |
11. |
Ostali sektorski mehanizmi i alati za upravljanje krizama trebali bi se prema potrebama aktivirati kako je navedeno u paketu instrumenata u nastavku. |
12. |
Mreža bi tijekom krize trebala biti u potpunosti aktivna 24 sata na dan sedam dana u tjednu. |
13. |
Ako je IPCR aktiviran, redovito praćenje migracija osigurat će se putem izvješća ISAA-e, koja će zamijeniti izvješća o MISAA-u tijekom cijeloga razdoblja aktivacije. Ako IPCR nije aktiviran, izvješća o MISAA-u koja je izdala Komisija u prvoj fazi Plana za pripravnost i upravljanje krizama u području migracija nastavit će se izdavati na temelju ulaznih podataka koje su relevantni akteri prikupili u okviru Mreže. |
14. |
O izvješćima o MISAA-u / izvješćima ISAA-e koja je izdala Komisija u ovoj fazi Plana za pripravnost i upravljanje krizama u području migracija trebalo bi se raspravljati u relevantnim pripremnim tijelima Vijeća ili u Vijeću. |
15. |
Tu fazu upravljanja krizom Plana za pripravnost i upravljanje krizama u području migracija može deaktivirati Komisija na zahtjev države članice / država članica ili na vlastitu inicijativu nakon što situacija koja je izazvala krizu više nije aktualna ili se smatra da je pod kontrolom. |
16. |
Komisija bi zajedno s Vijećem, ESVD-om i agencijama EU-a trebala organizirati prilagođenu obuku o postupcima i alatima koji se koriste u migracijskim krizama kako bi poboljšala znanje i spremnost relevantnog osoblja. |
17. |
Svi akteri trebali bi redovito vježbati svoj odgovor na migracijske krize na nacionalnoj i europskoj razini i, po potrebi, revidirati postojeći Plan za pripravnost i upravljanje krizama u području migracija na temelju stečenih iskustava. |
(d) Paket instrumenata
Sljedeće mjere sastavni su dio paketa instrumenata za odgovor na migracijsku krizu u skladu s relevantnim zakonodavstvom.
Mjere u zemljama podrijetla, tranzita i/ili odredišta
— |
Osim suradnje s partnerima koja je u tijeku, Komisija s ESVD-om, delegacijama EU-a i državama članicama koordinira rad s glavnim trećim zemljama podrijetla, tranzita i/ili odredišta s posebnim naglaskom na susjednim državama EU-a, kako bi im se pomoglo u proširenju kapaciteta prihvata i boljem upravljanju migracijskim tokovima, posebice kad je riječ o zaštiti granice i suzbijanju krijumčarenja migranata, te kako bi se poboljšala suradnja u pogledu vraćanja. |
— |
Komisija u suradnji s državama članicama i ESVD-om osigurava dodatne sigurne koridore i programe preseljenja u relevantnim trećim zemljama podrijetla, tranzita i/ili odredišta. |
— |
Komisija surađuje s glavnim međunarodnim organizacijama (posebno s UNHCR-om i IOM-om) i ključnim nevladinim organizacijama te osigurava sinergije među njima radi uvođenja komplementarnih mjera u relevantnoj zemlji podrijetla, tranzita i/ili odredišta. |
— |
Komisija preispituje i aktivira, na temelju utvrđenih potreba, dostupna sredstva u okviru svih relevantnih (unutarnjih i vanjskih) instrumenata financiranja, uključujući i njihova sredstva za hitne slučajeve ako je to potrebno, u skladu s njihovim pravnim okvirima i ciljevima. Zajedničko promišljanje u pogledu instrumenata neophodno je za rješavanje dugotrajnog migracijskog pritiska. |
— |
U iznimnim okolnostima Komisija ispituje dostupnost dodatnih sredstava koja se mogu mobilizirati na temelju odredbi višegodišnjeg financijskog okvira ako prethodno spomenuta sredstva nisu dovoljna. |
— |
Komisija u suradnji s državama članicama razmatra zajedničko korištenje sredstava iz proračuna EU-a i nacionalnih proračuna, dok se ne donese odluka o nastavku korištenja tih sredstava u budućem višegodišnjem financijskom okviru. |
— |
Ako je to potrebno i relevantno, Komisija u skladu s postojećim planovima država članica uspostavlja poboljšani mehanizam praćenja u trećim zemljama, pri čemu će se koristiti videokonferencijama za svaku migracijsku rutu ako je tako utvrđeno u Planu za pripravnost i upravljanje krizama u području migracija, uz razmještanje i angažiranje časnika za vezu u glavnim trećim zemljama tranzita, podrijetla i/ili odredišta. |
— |
Ako je između EU-a i treće zemlje sklopljen sporazum o statusu, Frontex šalje timove za upravljanje granicama kako bi relevantnim tijelima te zemlje pomogli nadzirati granice. |
— |
ESVD aktivira svoj mehanizam za odgovor na krizu kad nastupi ozbiljna situacija ili hitni slučaj koji uključuje vanjsku dimenziju migracija ili se na nju odnosi, koristeći se pojedinačnim elementima mehanizma za odgovor na krizu prema potrebi: kriznim sastankom, jedinicom za krizu, kriznom platformom i radnom skupinom. |
— |
Delegacije ESVD-a u bliskoj suradnji s Komisijom ispunjavaju svoje uloge prije, za vrijeme i nakon krize, uključujući osiguravanje svjesnosti o stanju, pri čemu se brinu i za diplomatski, politički i operativni odgovor EU-a. |
— |
ESVD mobilizira funkcije Uprave za integrirani pristup sigurnosti i miru, Službu za civilno planiranje i provođenje, Službu za vojno planiranje i provođenje i misije zajedničke sigurnosne i obrambene politike s ciljem ažuriranja odgovarajuće platforme za koordinaciju u sklopu funkcija svjesnosti o stanju i pripravnosti (otpornosti). |
Mjere u državama članicama na vanjskim granicama EU-a
— |
Nacionalne pripreme/mjere za nepredvidive situacije u pogledu upravljanja granicama, prihvata i azila aktiviraju su u državama članicama na vanjskim granicama EU-a. |
— |
Informacije o operativnom stanju, nedostacima i potrebama na vanjskim granicama EU-a osiguravaju države članice. |
— |
Na zahtjev države članice na vanjskoj granici EU-a Mehanizam Unije za civilnu zaštitu može se aktivirati kako bi se pružila potrebna pomoć. |
— |
U suradnji s Komisijom i agencijama EU-a pojačava se nadzor granica kako bi se proširila pokrivenost na najpogođenija područja. |
— |
Frontex pruža pomoć na zahtjev država članica kako bi se ojačale postojeće zajedničke operacije ili aktivirala Frontexova brza intervencija na granicama. |
— |
EASO u koordinaciji s državama članicama raspoređuje relevantno osoblje i opremu radi pomoći u pogledu prihvata i azila. |
— |
Europol u koordinaciji s državama članicama raspoređuje svoje osoblje/opremu/časnike za vezu radi provođenja sigurnosnih provjera pri dolasku migranata. |
— |
Frontex u koordinaciji s državama članicama pomaže u aktivnostima vraćanja slanjem stručnjaka za vraćanje te organizacijom i koordinacijom redovnih i čarter letova u okviru operacija vraćanja, uz pratitelje za vraćanje i promatrače vraćanja. |
— |
Komisija u državama članicama na vanjskim granicama EU-a osniva regionalne jedinice EU-a za posebne namjene kao okvir za olakšavanje razmjene informacija i poboljšanje koordinacije među svim dionicima. |
— |
Žarišne točke i prihvatni centri uspostavljaju se na mjestima koja su pod velikim pritiskom u kojima radi osoblje iz relevantnih nacionalnih tijela, uz podršku agencija EU-a s potrebnim informacijskim sustavima za sigurnost i migracije. |
— |
Komisija raspoređuje osoblje u državama članicama na vanjskim granicama EU-a kako bi pomoglo u koordinaciji djelovanja za odgovor. |
— |
Komisija u koordinaciji s državama članicama dogovara ključne poruke za informiranje javnosti o krizi i koristi se najučinkovitijim komunikacijskim alatima, uključujući platformu IPCR-a u svrhu širenja tih poruka i suzbijanja dezinformiranja. |
— |
Komisija u koordinaciji s državama članicama surađuje s glavnim međunarodnim organizacijama (posebno s UNHCR-om i IOM-om) i ključnim nevladinim organizacijama na svakom pojedinačnom slučaju s ciljem pravilnog uvođenja komplementarnih mjera u državama članicama na vanjskim granicama EU-a. |
— |
Komisija državama članicama omogućuje korištenje projekata potpomognutog dobrovoljnog povratka i reintegracije. |
— |
Komisija preispituje i aktivira, na temelju procjene potreba država članica, dostupna sredstva u okviru svih relevantnih (unutarnjih i vanjskih) instrumenata financiranja, uključujući njihova sredstva za hitne slučajeve ako je to potrebno. |
— |
U iznimnim okolnostima Komisija ispituje dostupnost dodatnih sredstava koja se mogu mobilizirati na temelju odredbi višegodišnjeg financijskog okvira ako prethodno spomenuta sredstva nisu dovoljna. |
— |
Komisija u suradnji s državama članicama razmatra zajedničko korištenje sredstava iz proračuna EU-a i nacionalnih proračuna, dok se ne donese odluka o nastavku korištenja tih sredstava u budućem višegodišnjem financijskom okviru. |
— |
Države članice koje nisu pod pritiskom mogu ponuditi pomoć državama članicama na vanjskim granicama EU-a u obliku opreme, materijala, osoblja, raspoređivanja stručnog osoblja i dobrovoljnog premještanja migranata, kao i dodjeljivanja osoblja za operacije agencija EU-a. |
— |
Države članice koje nisu pod pritiskom mogu financijski sudjelovati u svim dodatnim financijskim rješenjima koja su potrebna za provedbu hitnih mjera. |
Mjere u ostalim državama članicama koje su pod pritiskom
— |
Nacionalne pripreme/mjere za nepredvidive situacije u pogledu prihvata i azila aktivirane su u ostalim državama članicama pod pritiskom. |
— |
Države članice koje su pod pritiskom dostavljaju informacije o operativnom stanju, nedostacima i potrebama. |
— |
Na zahtjev države članice pod pritiskom aktivira se Mehanizam Unije za civilnu zaštitu kako bi se pružila potrebna pomoć. |
— |
Komisija u ostalim državama članicama koje su pod pritiskom osniva regionalne jedinice EU-a za posebne namjene kao okvir za olakšavanje razmjene informacija i poboljšanje koordinacije među svim dionicima. |
— |
Frontex u koordinaciji s državama članicama pomaže u aktivnostima vraćanja slanjem stručnjaka za vraćanje te organizacijom i koordinacijom redovnih i čarter letova u okviru operacija vraćanja, uz pratitelje za vraćanje i promatrače vraćanja. |
— |
EASO u koordinaciji s državama članicama raspoređuje relevantno osoblje i opremu radi pomoći u pogledu prihvata i azila. |
— |
Europol raspoređuje svoje osoblje/opremu/časnike za vezu radi provođenja sigurnosnih provjera pri dolasku migranata. |
— |
Komisija raspoređuje osoblje u državama članicama koje su pod pritiskom kako bi pomoglo u koordinaciji djelovanja za odgovor. |
— |
Komisija u koordinaciji s državama članicama dogovara ključne poruke tijekom informiranja javnosti o krizi i koristi se najučinkovitijim komunikacijskim alatima, uključujući platformu IPCR-a u svrhu širenja tih poruka i suzbijanja dezinformiranja. |
— |
Komisija u koordinaciji s državama članicama surađuje s glavnim međunarodnim organizacijama (posebno s UNHCR-om i IOM-om) i ključnim nevladinim organizacijama s ciljem pravilnog uvođenja komplementarnih mjera u ostalim državama članicama koje su pod pritiskom. |
— |
Komisija ostalim državama članicama koje su pod pritiskom omogućuje korištenje projekata potpomognutog dobrovoljnog povratka i reintegracije. |
— |
Komisija preispituje i aktivira, na temelju procjene potreba država članica, dostupna sredstva u okviru svih relevantnih (unutarnjih i vanjskih) instrumenata financiranja, uključujući i njihova sredstva za hitne slučajeve ako je to potrebno. |
— |
U iznimnim okolnostima Komisija ispituje dostupnost dodatnih sredstava koja se mogu mobilizirati na temelju odredbi višegodišnjeg financijskog okvira ako prethodno spomenuta sredstva nisu dovoljna. |
— |
Komisija u suradnji s državama članicama razmatra zajedničko korištenje sredstava iz proračuna EU-a i nacionalnih proračuna, dok se ne donese odluka o nastavku korištenja tih sredstava u budućem višegodišnjem financijskom okviru. |
— |
Države članice koje nisu pod pritiskom mogu ponuditi pomoć ostalim državama članicama koje su pod pritiskom u obliku opreme, materijala, osoblja, raspoređivanja stručnog osoblja i dobrovoljnog premještanja migranata, kao i dodjeljivanja osoblja za operacije agencija EU-a. |
— |
Države članice koje nisu pod pritiskom mogu financijski sudjelovati u svim dodatnim financijskim rješenjima koja su potrebna za provedbu hitnih mjera. |
SLIKA 1.
Ovaj grafikon prikazuje višerazinsku strukturu Plana za pripravnost i upravljanje krizama u području migracija.
Ispravci
1.10.2020 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 317/39 |
Ispravak Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/2018 оd 11. ožujka 2019. o dopuni Uredbe (EU) 2017/1369 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu označivanja energetske učinkovitosti rashladnih uređaja s funkcijom izravne prodaje
( Službeni list Europske unije L 315 od 5. prosinca 2019 .)
Na stranici 174., u Prilogu IV., tablici 4., vrijednosti za „Vertikalne i kombinirane vitrine za zamrzavanje za supermarkete” i „Horizontalne vitrine za zamrzavanje za supermarkete” zamjenjuju se sljedećim:
„Vertikalne i kombinirane vitrine za zamrzavanje za supermarkete |
L1 |
≤ –15 |
n. p. |
≤ –18 |
1,00 |
L2 |
≤ –12 |
n. p. |
≤ –18 |
0,90 |
|
L3 |
≤ –12 |
n. p. |
≤ –15 |
0,90 |
|
Horizontalne vitrine za zamrzavanje za supermarkete |
L1 |
≤ –15 |
n. p. |
≤ –18 |
1,00 |
L2 |
≤ –12 |
n. p. |
≤ –18 |
0,92 |
|
L3 |
≤ –12 |
n. p. |
≤ –15 |
0,92” |