(1)

Tablica 3. u dijelu 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 sadržava popis usklađenog razvrstavanja i označivanja opasnih tvari na temelju kriterija utvrđenih u dijelovima od 2. do 5. Priloga I. toj uredbi.

(2)

Europskoj agenciji za kemikalije („Agencija”) podneseni su prijedlozi za uvođenje usklađenog razvrstavanja i označivanja određenih tvari te za ažuriranje ili brisanje usklađenog razvrstavanja i označivanja određenih drugih tvari u skladu s člankom 37. Uredbe (EZ) br. 1272/2008. Na temelju mišljenjâ (2) o tim prijedlozima koja je objavio Odbor Agencije za procjenu rizika (RAC) te na temelju zaprimljenih primjedaba zainteresiranih strana, primjereno je unijeti, ažurirati ili izbrisati usklađeno razvrstavanje i označivanje određenih tvari. Ta mišljenja RAC-a su:

(3)

U pogledu tvari olovo (CAS broj 7439-92-1 te indeks brojevi 082-013-00-1 (olovo u prahu; [čestice promjera < 1 mm];) i 082-014-00-7 (olovo u čvrstom stanju; [čestice promjera ≥ 1 mm];)), RAC je u svojem mišljenju od 30. studenoga 2018. predložio da se na oblik u prahu i oblik u čvrstom stanju primjenjuje isto razvrstavanje u pogledu okoliša. Međutim, s obzirom na manju brzinu otapanja oblika u čvrstom stanju, kovku strukturu olova, proizvodnju praha za posebne namjene te različito razvrstavanje oblika u prahu i oblika u čvrstom stanju u pogledu okoliša za postojeće unose u Prilogu VI. za druge metale, RAC treba provesti dodatnu procjenu o tome treba li primjenjivati isto razvrstavanje u pogledu okoliša kao i za olovo u prahu. Osim toga, dostupni su novi znanstveni podaci koji upućuju na to da razvrstavanje u pogledu okoliša za olovo u čvrstom stanju koje je RAC preporučio u svojem mišljenju možda nije odgovarajuće. Stoga se razvrstavanje oblika u čvrstom stanju u pogledu okoliša neće uvrstiti u Prilog VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 dok RAC ne dobije priliku za davanje revidiranog mišljenja.

(4)

U pogledu tvari 2-butoksietanol; etilen-glikol-monobutil-eter (CAS broj 111-76-2), dostupni su novi znanstveni podaci za razred opasnosti „akutna toksičnost (udisanje)” koji upućuju na to da razvrstavanje u taj razred opasnosti prema preporukama iz mišljenja RAC-a, koje se temelji na starijim podacima, možda nije odgovarajuće. Stoga taj razred opasnosti ne bi trebalo mijenjati u Prilogu VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 dok RAC ne da mišljenje koje se temelji na novim podacima, a sve ostale razrede opasnosti koji su bili obuhvaćeni mišljenjem RAC-a trebalo bi uvrstiti.

(5)

Uredbu (EZ) br. 1272/2008 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(6)

Ne bi trebalo odmah zahtijevati usklađenost s novim ili ažuriranim usklađenim razvrstavanjima jer je dobavljačima potrebno određeno vrijeme kako bi prilagodili označivanje i pakiranje tvari i smjesa novim ili izmijenjenim razvrstavanjima te prodali postojeće zalihe koje podliježu prethodnim regulatornim zahtjevima. To je vrijeme potrebno i kako bi se dobavljačima omogućilo dovoljno vremena za poduzimanje mjera potrebnih za osiguravanje trajne usklađenosti s drugim pravnim zahtjevima nakon promjena na temelju ove Uredbe. Takvi zahtjevi mogu uključivati one utvrđene u članku 22. stavku 1. točki (f) Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (3) ili one utvrđene u članku 50. Uredbe (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (4).

(7)

Dobavljači bi, međutim, trebali imati mogućnost dobrovoljne primjene novih odredaba o razvrstavanju, označivanju i pakiranju prije datuma primjene ove Uredbe. To je u skladu s pristupom iz članka 61. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1272/2008,

(1)

Danska je 30. lipnja 2009. na temelju danskog Zakona o državnim dokapitalizacijama dokapitalizirala banku FIH Erhvervsbank A/S („FIH”), uključujući njezina društva kćeri, iznosom od 1,9 milijardi DKK osnovnog hibridnog kapitala. (2)

(2)

Danska je 6. ožujka 2012. obavijestila o paketu mjera u korist FIH-a. Odlukom od 29. lipnja 2012. („Odluka o sanaciji i pokretanju postupka”) (3) Komisija je privremeno odobrila te mjere (4) i utvrdila da su one spojive s unutarnjim tržištem.

(3)

Istom je odlukom Komisija pokrenula postupak utvrđen člankom 108. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („Ugovor”) zbog zabrinutosti u pogledu prikladnosti tih mjera, ograničavanja potpore na najnižu potrebnu razinu i vlastitog doprinosa banke, osobito u smislu potencijalno niske naknade mjera koje se odnose na imovinu umanjene vrijednosti, a odobrene su u korist FIH-a.

(4)

FIH je 2. srpnja 2012. izvršio povrat kapitala u iznosu od 1,9 milijardi DKK koji je dobio 2009. na temelju danskog Zakona o državnim dokapitalizacijama (5).

(5)

U skladu s Odlukom o sanaciji i pokretanju postupka Danska je 4. siječnja 2013. (6) dostavila plan restrukturiranja, koji je naknadno izmijenila. Danska je 24. lipnja 2013. dostavila završnu verziju tog plana („plan restrukturiranja”).

(6)

Danska je 3. veljače 2014. dostavila pismo namjere kojim su utvrđeni uvjeti za restrukturiranje FIH-a na čiju se provedbu Danska obvezala („obveze”).

(7)

Danska tijela dostavila su dodatne informacije tijekom razdoblja od 30. lipnja 2012. do 3. veljače 2014.

(8)

Komisija je 11. ožujka 2014. donijela odluku (7) kojom je utvrdila da mjere u korist FIH-a čine državnu potporu koja je bila spojiva s unutarnjim tržištem na temelju članka 107. stavka 3. točke (b) Ugovora s obzirom na plan restrukturiranja i preuzete obveze („Odluka iz 2014.”).

(9)

FIH i njegovo matično društvo FIH Holding A/S („FIH Holding”) podnijeli su 24. svibnja 2014. zahtjev za poništenje Odluke iz 2014. Na temelju njihova zahtjeva, (8) Opći sud Europske unije poništio je Odluku iz 2014. presudom od 15. rujna 2016. Presuda Općeg suda ukinuta je u žalbenom postupku presudom Suda od 6. ožujka 2018. (9) te je predmet vraćen Općem sudu na ponovno odlučivanje. Opći sud Europske unije donio je 19. rujna 2019. presudu (10) u kojoj je utvrdio da je Komisija pri izračunu iznosa otpisa kapitala proizašlog iz prijenosa imovine na FSC koristila pogrešan iznos. Iako su FIH i dansko tijelo za financijski nadzor prethodno koristili taj pogrešan iznos, on je naknadno ispravljen s iznosa od 375 milijuna DKK na iznos od 275 milijuna DKK (11). Stoga je Opći sud poništio Odluku iz 2014. Slijedom toga bilo je potrebno nastaviti ispitni postupak pokrenut Odlukom o sanaciji i pokretanju postupka kako bi se u obzir uzeo ishod tog sudskog postupka u skladu s člankom 266. Ugovora te Komisija mora donijeti novu odluku kojom se okončava ispitni postupak i uklanjaju prethodno navedene nepravilnosti.

(10)

U okviru nastavljenog formalnog ispitnog postupka danska tijela dostavila su dodatne informacije u dopisu od 13. siječnja 2020. Danska tijela u tom su dopisu potvrdila i da, iako su sve obveze koje su preuzela 3. veljače 2014. (vidjeti uvodnu izjavu 6.) izvršene ili više nisu relevantne, danska tijela neće poništiti provedene obveze. Na temelju tog novog podneska danskih tijela Komisija ovom Odlukom može okončati formalni ispitni postupak.

(11)

Danska zbog hitnosti iznimno prihvaća donošenje ove Odluke na engleskom jeziku (12).

(12)

FIH je društvo s ograničenom odgovornošću koje je u trenutku donošenja Odluke iz 2014. bilo uređeno danskim zakonodavstvom u području bankarstva i pod nadzorom danskog Tijela za financijski nadzor („FSA”). Osnovano je 1958., a njegovo se sjedište nalazi u Kopenhagenu, u Danskoj. U potpunosti je u vlasništvu društva FIH Holding.

(13)

Grupa FIH sastoji se od društva FIH Holding te banke FIH Erhvervsbank i njezinih društava kćeri koja su u potpunosti u njezinu vlasništvu. Ta su društva kćeri, prema stanju od 31. prosinca 2012., bila društva FIH Partners A/S (koje uključuje djelatnost financiranja poslovnih subjekata), FIH Kapital Bank A/S (13), FIH Realkredit A/S, koje je bilo institucija za stambeno kreditiranje (14), i FIH Leasing og Finans A/S. FIH-ove djelatnosti uključivale su tri segmenta: bankarstvo (15), tržišta (16) i financiranje poslovnih subjekata (17).

(14)

Društvo FIH Holding od 31. prosinca 2012. u vlasništvu je Danskoga dopunskog mirovinskog fonda tržišta rada u čijem je vlasništvu 48,8 % dionica društva FIH Holding, društva PF I A/S (18) u čijem je vlasništvu 48,8 % dionica te Izvršnog odbora i izvršnih zaposlenika u čijem je vlasništvu 2,3 % dionica, dok društvo FIH Holding u svojem vlasništvu ima 0,1 % dionica.

(15)

Na kraju 2011. vrijednost bilance grupe FIH iznosila je 84,16 milijardi DKK (11,28 milijardi EUR), dok je ukupna stopa kapitala (19) iznosila 17,8 % te se do 31. prosinca 2012. povećala na 21,2 %. Vrijednost FIH-ove bilance na dan 31. prosinca 2012. iznosila je 60,76 milijardi DKK (8,1 milijardu EUR) (20), a rizikom ponderirana imovina iznosila je 29,84 milijarde DKK (3,98 milijardi EUR).

(16)

FIH je bio specijalizirana banka u tržišnoj niši srednjoročnog financiranja te savjetovanja u pogledu upravljanja rizikom i pružanja usluga financiranja danskih poslovnih subjekata čija je vrijednost bilance premašivala 10 milijuna DKK (1,34 milijuna EUR). Prvotno je FIH-ova bankarska djelatnost uključivala tri segmenta: financiranje nekretnina, financiranje preuzimanja i poslovanje s poslovnim subjektima.

(17)

FIH je u vrijeme donošenja Odluke o sanaciji i pokretanju postupka bio šesta najveća banka u Danskoj u smislu obrtnog kapitala (21), s više od 2 000 klijenata na razini grupe. FIH-ov tržišni udio u pozajmljivanju banaka i hipotekarnih banaka u to je vrijeme bio procijenjen na 1,7 %. U pozajmljivanju malim, srednjim i velikim poduzećima njegov je tržišni udio iznosio 2,5 %. U lipnju 2012. FIH je imao tržišni udio od 2,1 % ukupnog tržišta pozajmljivanja poslovnim subjektima (banke i hipotekarne banke).

(18)

Grupa FIH imala je loše rezultate poslovanja u godinama koje su prethodile donošenju Odluke iz 2014. Dana 25. lipnja 2009. podnijela je prijavu za danski sustav dokapitalizacije (22), a 30. lipnja 2009. od države je radi dokapitalizacije dobila iznos od 1,9 milijardi DKK kao osnovni hibridni kapital u obliku kreditnog pisma. Kupon tog pisma iznosio je 11,46 % godišnje. Tijekom cijele 2009. grupa FIH iskazivala je gubitak prije oporezivanja u iznosu od 148 milijuna DKK (19,9 milijuna EUR).

(19)

Iako je grupa FIH 2010. ostvarila dobit prije oporezivanja u iznosu od 316 milijuna DKK (42,5 milijuna EUR), ta je dobit uglavnom bila posljedica jednokratnih pozitivnih usklađenja po tržišnoj vrijednosti, uključujući nerealizirane dobitke od neizravnih ulaganja. Grupa FIH 2011. iskazala je gubitak prije oporezivanja u iznosu od 1,27 milijardi DKK (170 milijuna EUR) zbog troškova umanjenja vrijednosti po kreditima i negativnih prilagodbi tržišne vrijednosti. Na dan 31. prosinca 2012. ostvarila je gubitak prije oporezivanja u iznosu od 47 milijuna DKK (6,4 milijuna EUR). Za kraj 2013. bila je predviđena dobit prije oporezivanja u iznosu od 95 milijuna DKK (12,8 milijuna EUR). Neto dobit prije oporezivanja u trećem tromjesečju 2013. od neprekinutog poslovanja iznosila je 23,2 milijuna DKK (3,09 milijuna EUR). FIH je 2012. iskazao gubitak nakon oporezivanja od ukupnog poslovanja u iznosu od 20,1 milijun DKK (2,71 milijun EUR).

(20)

Agencija Moody’s snizila je 2009. i 2010. FIH-ov rejting s A2 na Baa3. Vlasnici FIH-a (islandsko Tijelo za financijski nadzor i Islandska središnja banka) (23) pristali su 2010. prodati svoje udjele u FIH-u sadašnjim vlasnicima. Od novih su se vlasnika očekivala znatna poboljšanja FIH-ova kreditnog rejtinga s obzirom na to da je agencija Moody’s prijašnjeg vlasnika, banku Kaupthing Bank hf, smatrala dvojbenim. Međutim, uglavnom zbog okolnosti specifičnih za FIH, kao što su refinanciranje izdanja obveznica s državnim jamstvom, kreditna kvaliteta i izloženost nekretninskom sektoru, agencija Moody’s 2011. dodatno je snizila FIH-ov rejting na B1 s negativnim izgledima.

(21)

Snižavanje rejtinga 2011. bilo je u skladu s ondašnjim tržišnim cijenama FIH-ovih obveznica koje nisu imale koristi od državnog jamstva: cijena FIH-ova dvogodišnjeg do četverogodišnjeg duga određena je uz maržu od 600–700 baznih bodova u usporedbi sa swapom vezanim uz EURIBOR s istim dospijećem.

(22)

FIH je 2011. i 2012. očekivao poteškoće u pogledu duga s dospijećem 2012. i 2013. Posljedični izazov u pogledu financiranja uglavnom je bio posljedica smanjenja FIH-ova kreditnog rejtinga i promijenjenih uvjeta na tržištu kapitala (24). FIH je u srpnju 2009. već bio primio pomoć za likvidnost u obliku državnog jamstva u iznosu od 50 milijardi DKK (6,31 milijarda EUR), koju je iskoristio u cijelosti. Država ga je dokapitalizirala i iznosom od 1,9 milijardi DKK (255 milijuna EUR) osnovnog hibridnog kapitala na temelju danskog sustava jamstva. FIH je od 31. prosinca 2011. imatelj obveznica s državnim jamstvom u iznosu od 41,7 milijardi DKK (5,56 milijardi EUR) što je činilo 49,94 % vrijednosti bilance banke.

(23)

Zbog obveznica s državnim jamstvom s dospijećem 2012. i 2013. FIH se suočio s problemom financiranja. FSA je u drugoj polovini 2011. procijenio da postoji razmjerno velik rizik da FIH neće moći ispunjavati zahtjeve u pogledu likvidnosti u sljedećih od 12 do 18 mjeseci, što je posljedica očekivane nemogućnosti njegova financiranja na otvorenim tržištima.

(24)

Kako bi riješio te nastale probleme u pogledu likvidnosti, FIH je trebao izvršiti znatno smanjenje vrijednosti bilance.

(25)

Kako bi riješila probleme u pogledu likvidnosti s kojima se FIH trebao suočiti, Danska je u srpnju 2012. predložila složenu mjeru koja se odnosi na imovinu umanjene vrijednosti za prijenos FIH-ove problematične imovine od financiranja nekretnina na novo društvo kći društva FIH Holding („Newco”). Danska se istodobno obvezala osigurati financiranje i dokapitalizaciju društva Newco u slučaju potrebe.

(26)

„Mjere” (25) su uključivale dvije faze sporazuma o kupoprodaji udjela (26) i nekoliko pratećih sporazuma na temelju kojih je imovina grupe FIH u iznosu od približno 17,1 milijardu DKK (2,3 milijarde EUR, odnosno 28 % FIH-ove ukupne imovine u trenutku prijenosa) prenesena na Newco. Potom je dansko Društvo za financijsku stabilnost („FSC”) (27) kupilo društvo Newco (28), nakon čega je ono uredno likvidirano na temelju odobrenoga danskog sustava likvidacija (29), u skladu s načelima sustava (30). Očekivalo se da će postupak likvidacije trajati do 31. prosinca 2016., uz moguće produljenje njegova dovršetka do 31. prosinca 2019. FSC je mogao financirati gotovo cijeli iznos kapitala od 2 milijarde DKK za kupnju društva Newco prijevremenim otkupom kreditnog pisma osnovnoga hibridnog kapitala u iznosu od 1,9 milijardi DKK, koje je država dodijelila FIH-u (31) 2009. FSA je 2. srpnja 2012. odobrio FIH-ov otkup iznosa državne dokapitalizacije na temelju analize solventnosti i likvidnosti koja je uključivala mjeru za prijenos imovine. (32)

(27)

U prvoj fazi došlo je do razdvajanja imovine i obveza banaka FIH Erhvervsbank i FIH Kapital Bank A/S u društvo Newco, novo društvo kćer u vlasništvu društva FIH Holding. Imovina koja je prenesena u društvo Newco bili su hipotekarni krediti i vrijednosni papiri u iznosu od 15,2 milijarde DKK (2,1 milijarda EUR) i izvedenice u iznosu od 1,6 milijardi DKK (215 milijuna EUR). Prvotne obveze društva Newco uključivale su dva kredita (prvi kredit i drugi kredit) uz preostali dio kapitala od 2 milijarde DKK.

(28)

Prvi kredit bio je kredit u iznosu od 1,65 milijardi DKK (221 milijun EUR) za apsorbiranje gubitka koji je FIH odobrio društvu Newco. Taj bi kredit otplatilo društvo Newco samo ako bi u postupku likvidacije imovine prenesene na društvo Newco bili ostvareni prihodi veći od FSC-ove kupoprodajne cijene od 2 milijarde DKK (268 milijuna EUR). Kao naknadu za prvi kredit društvo Newco trebalo je platiti kamate na petogodišnje danske državne obveznice uvećane za 1,15 % (33).

(29)

Drugi kredit bio je kredit u iznosu od 13,45 milijardi DKK (1,8 milijardi EUR) koji je banka FIH Erhvervsbank odobrila društvu Newco. Kao naknadu za drugi kredit društvo Newco trebalo je FIH-u platiti iznos u visini tromjesečnog CIBOR-a za DKK uvećan za 1,12 %. Dospijeće drugog kredita podudaralo se s dospijećem kredita koje je FIH ranije izdao na temelju državnog jamstva. Stoga su drugi kredit i ti pripadajući krediti u potpunosti dospjeli sredinom 2013. te je sporazumom dogovoreno da će FIH, s obzirom na to da je društvo Newco otplatilo kredite FIH-u, otplatiti nedospjele kredite za koje je jamčila država. S obzirom na to da je društvo Newco FIH-u otplatilo zamišljeni iznos drugog kredita, FSC je društvu Newco osigurao financiranje u iznosima potrebnima za refinanciranje imovine društva Newco.

(30)

U drugoj fazi, koja je izvršena neposredno nakon dovršetka prve faze, FSC je od društva FIH Holding kupio sve udjele u društvu Newco. Cijena koju je FSC prvotno platio (34) društvu FIH Holding za društvo Newco bio je temeljni kapital (neto vrijednost) na dan 1. siječnja 2012., koji je iznosio 2 milijarde DKK.

(31)

Društvo FIH Holding moglo je potom upotrijebiti novčana sredstva za trenutačnu likvidnost za otplatu dijela duga za koji je država izdala jamstva. Istodobno, zbog prijenosa imovine hipotekarni su krediti zamijenjeni kreditima subjektu pod pokroviteljstvom države, čime je FIH-ova rizikom ponderirana imovina smanjena za približno 10 milijardi DKK (35).

(32)

Osim sporazuma o kupoprodaji udjela, mjere uključuju i nekoliko pratećih sporazuma između društva FIH Holding i FSC-a:

(33)

Pri likvidaciji društva Newco FSC je prema sporazumu imao pravo povrata najmanje prvotnog ulaganja od 2 milijarde DKK bez troškova FIH-a i FSC-a tijekom te transakcije. Ako bi u postupku likvidacije bila ostvarena sredstva manja od kupoprodajne cijene od 2 milijarde DKK, FIH bi nadoknadio razliku prvim kreditom, kreditom za apsorbiranje gubitka, odnosno jamstvom. Ako bi u postupku likvidacije bila ostvarena sredstva koja premašuju 1,5 milijardi DKK, dodatnih 25 % većeg iznosa isplatilo bi se FSC-u uz minimalno 2 milijarde DKK koje je trebalo dobiti. Svi dodatni veći iznosi isplatili bi se društvu FIH Holding. U praksi, ako bi konačni prihodi bili manji od 1,5 milijardi DKK, FSC bi dobio 2 milijarde DKK. Ako bi, primjerice, konačni prihodi iznosili 1,9 milijardi DKK, FSC bi dobio 2,1 milijardu DKK.

(34)

U Odluci o sanaciji i pokretanju postupka Komisija je izrazila sumnje u razmjernost mjera, njihovo ograničavanje na najnižu potrebnu razinu, postojanje adekvatnog vlastita doprinosa grupe FIH i postojanje dostatnog ograničenja narušavanja tržišnog natjecanja.

(35)

Uzrok tih sumnji bila je znatna složenost mjera koja se čini pretjeranom za suočavanje s budućim FIH-ovim problemima u pogledu likvidnosti. Osobito je bilo nejasno u kojoj su mjeri razni prateći sporazumi i međupovezanost u formuli za naknadu bili potrebni, adekvatni i dobro usmjereni za potrebe Komunikacije o bankarstvu iz 2008. (37)

(36)

Osim toga, u vrijeme donošenja Odluke o sanaciji i pokretanju postupka FIH je planirao agresivni ulazak na internetsko tržište maloprodajnih depozita preuzimanjem „vodeće uloge” u pogledu cijena. Ulazak na to tržište bio je ključna sastavnica FIH-ove strategije rješavanja problema financiranja.

(37)

Nadalje, nije bilo vjerojatno da će predložena naknada koju FSC treba platiti za prijenos imovine i obveza biti u skladu s razinom naknade iz točke 21. Komunikacije o imovini umanjene vrijednosti (38) prema kojoj bi banke u najvećoj mjeri trebale snositi gubitke povezane s imovinom umanjene vrijednosti. Točkom 21. zahtijeva se pravilna naknada države za sve mjere za otpis imovine radi osiguranja jednake odgovornosti dioničara i raspodjele tereta neovisno o odabranom modelu.

(38)

Danska je 24. lipnja 2013. izložila konačnu ažuriranu verziju plana restrukturiranja grupe FIH za razdoblje od 2012. do 2016. Plan je uključivao najbolji i najgori mogući scenarij (39) u cilju dokazivanja FIH-ove sposobnosti povrata dugoročne održivosti, dostatne raspodjele tereta i adekvatnih mjera za otklanjanje problema narušavanja tržišnog natjecanja.

(39)

Plan restrukturiranja temeljio se na pretpostavkama u pogledu kretanja rasta bruto domaćeg proizvoda prema projekcijama Međunarodnoga monetarnog fonda, kretanja promjena kratkoročnih i srednjoročnih kamatnih stopa na temelju procjena danskoga Ministarstva gospodarstva i rasta kretanja kratkoročnih kamatnih stopa do 2014. U planu su se iznosile pretpostavke o blagom oporavku rasta bruto domaćeg proizvoda 2013. i kasnije.

(40)

U najboljem mogućem scenariju (40), očekivalo se stalno poboljšanje FIH-ovih rezultata do 2016. Povrat na normalizirani kapital prije oporezivanja (41) na razini grupe planiran je u visini od 10,3 % na dan 31. prosinca 2013., odnosno 11,2 % (42) na dan 31. prosinca 2016.

(41)

Najgori mogući scenarij (43) temeljio se na manje povoljnim tržišnim pretpostavkama koje uključuju, među ostalim, pogoršanje tržišnih uvjeta za financiranje za banke u smislu obujma i cijene, smanjenu potražnju za kreditima i uslugama savjetovanja, nepovoljna kretanja deviznih tečajeva, kamatnih stopa itd. te zadržavanje troškova umanjenja vrijednosti iznad povijesnih razina tijekom poslovnog ciklusa. Prema FIH-ovim procjenama posljedica bi svih tih kretanja zajedno bio povrat na normalizirani kapital prije oporezivanja na razini grupe od u visini od 0,9 % na dan 31. prosinca 2013., odnosno 2,0 % na dan 31. prosinca 2016.

(42)

U oba se slučaja radilo o relativno niskoj razini povrata na kapital koja je uglavnom bila posljedica zabrane isplata dividende i kupona predviđenih obvezama koje je Danska preuzela u kontekstu ispitnog postupka u pogledu državne potpore. Grupa FIH bi, kao posljedicu tih obveza, zadržala dobit do kraja razdoblja restrukturiranja i namire mjera.

(43)

Prvotno je FIH-ova bankarska djelatnost uključivala tri segmenta: financiranje nekretnina, financiranje preuzimanja i poslovanje s poslovnim subjektima. Poslovni segment financiranja nekretnina ukinut je u okviru restrukturiranja FIH-a jer su krediti unutar njega prodani FSC-u 2012. Osim toga, krediti u segmentu financiranja preuzimanja postupno bi se ukidali. Stoga bi poslovanje s poslovnim subjektima bilo jedina poslovna jedinica čije bi se poslovanje nastavilo. Od ožujka 2013. broj zaposlenika u punom radnom vremenu smanjen je s 356 na 214.

(44)

Prema planu restrukturiranja, vrijednost bilance trebalo je smanjiti na 27,68 milijardi DKK (3,74 milijarde EUR) do 31. prosinca 2013. FIH je na dan 31. prosinca 2016. planirao ukupnu stopu kapitala od 19,6 %.

(45)

Očekivalo se da će zakonska stopa likvidnosti (44), koja je 31. prosinca 2012. iznosila 214 %, na dan 31. prosinca 2013. iznositi 239,7 %.

(46)

Tijekom razdoblja restrukturiranja očekivalo se da će ukupna stopa kapitala iznositi 19,6 %, a zakonska stopa likvidnosti 175 %, što bi bilo znatno više od regulatornih zahtjeva.

(47)

Prema najboljem mogućem scenariju (45), povrat prije oporezivanja na takozvani normalizirani kapital (46) u planu restrukturiranja planiran je u visini od 9 % na dan 31. prosinca 2013. i 10,1 % na dan 31. prosinca 2016. U najgorem mogućem scenariju ti su iznosi bili 0,9 % odnosno 4,7 % (47).

(48)

Položaj banke znatno se poboljšao od sredine 2011. kad je FSA predviđao da će se FIH suočiti s velikim potrebama u pogledu likvidnosti koje neće moći zadovoljiti. FIH je otplatio preostale nedospjele obveznice s državnim jamstvom pa je stoga problem refinanciranja riješen do 13. lipnja 2013. Osim toga, FIH je 2. srpnja 2013. otkupio državni osnovni hibridni kapital.

(49)

U trenutku donošenja Odluke iz 2014. FIH nije imao nikakvih problema s ispunjavanjem regulatornih zahtjeva u pogledu solventnosti ili likvidnosti.

(50)

Kako bi otklonile sumnje koje je Komisija iznijela u kontekstu Odluke o sanaciji i pokretanju postupka, Danska i grupa FIH poduzele su niz mjera.

(51)

FIH je izvršio „jednokratnu” uplatu u korist FSC-a u iznosu od 310,25 milijuna DKK (39,12 milijuna EUR) s datumom dospijeća 4. prosinca 2013. (48)

(52)

FIH je s datumom dospijeća 18. prosinca 2013. društvu Newco uplatio iznos od 61,7 milijuna DKK u svrhu djelomične otplate naknada koje je primio na temelju sporazuma o administraciji za 2012. te je retroaktivno smanjio naknade za upravljanje za administraciju i zaštitu za 2013. koje je naplaćivao društvu Newco na 0,05 % portfelja nedospjelih kredita.

(53)

FIH je smanjio vrijednost ukupne imovine s 109,3 milijarde DKK (14,67 milijardi EUR) na dan 31. prosinca 2010. na 60,8 milijardi DKK (8,16 milijardi EUR) do 31. prosinca 2012., što odgovara smanjenju od 44 %.

(54)

FIH je dodatno smanjio svoj kreditni portfelj s 58,0 milijardi DKK (7,79 milijardi EUR) na dan 31. prosinca 2010. na 16,2 milijarde DKK (2,17 milijardi EUR) do 31. prosinca 2012., to jest za ukupno 41,8 milijardi DKK, što odgovara smanjenju od 72 %.

(55)

Osim toga, FIH je znatno smanjio linije rizika u segmentu tržišta (49).

(56)

FIH je smanjio broj zaposlenih u punom radnom vremenu s 356 na dan 31. prosinca 2010. na 214 do 31. ožujka 2013., što odgovara smanjenju od 41 %.

(57)

Nadalje, FIH je smanjio svoju zemljopisnu prisutnost s obzirom na to da je zatvorio dva od četiriju regionalnih ureda.

(58)

S obzirom na sumnje koje je Komisija izrazila u Odluci o sanaciji i pokretanju postupka i u cilju osiguranja usklađenosti s Komunikacijom o imovini umanjene vrijednosti, osobito u pogledu pravilne naknade mjera za prijenos imovine, Danska je preuzela dodatne obveze koje su navedene u uvodnim izjavama od 59. do 65. U dopisu dostavljenom 13. siječnja 2020. Danska je potvrdila da su sve te obveze izvršene ili više nisu relevantne. Nadalje, Danska se obvezala da neće poništiti izvršene obveze.

(59)

FIH će FSC-u jednom godišnje uplaćivati 2,1 milijun DKK (0,3 milijuna EUR) od 30. rujna 2014. do konačne namire transakcije plaćanjem pro rata temporis ACT/ACT-a (50) za zadnje razdoblje na dan namire (to može biti do 31. prosinca 2019.). Svi iznosi koje je FIH već platio FSC-u, a koji su viši od tog iznosa u skladu s Odlukom iz 2014. i viši od ukupnog iznosa koji FIH treba platiti na temelju ove Odluke, vratit će se FIH-u bez kamata.

(60)

FIH će smanjiti naknade za upravljanje koje je naplaćivao FSC-u ili izvršiti uplatu paušalnog iznosa FSC-u uz sadašnju vrijednost smanjenja ili uplate u iznosu od 143,2 milijuna DKK (19,09 milijuna EUR).

(61)

Kako bi ostvario taj ishod, FIH je uplatio iznos od 61,7 milijuna DKK društvu Newco u svrhu djelomične otplate naknada koje je FIH primio od društva Newco na temelju sporazuma o administraciji za 2012. FIH je snizio i naknade za upravljanje za administraciju i zaštitu koje naplaćuje društvu Newco na 0,05 % portfelja nedospjelih kredita za 2013.

(62)

Osim toga, FIH bi od 1. siječnja 2014. snizio naknade za upravljanje za administraciju i zaštitu koje naplaćuje društvu Newco na 0,05 % portfelja nedospjelih kredita godišnje.

(63)

FIH bi FSC-u platio dodatnu godišnju naknadu u iznosu od 47,2 milijuna DKK (6,29 milijuna EUR) ako bi FSA promijenio svoje regulatorno stajalište u pogledu kapitalnih zahtjeva na razini holding društva zbog čega FIH-ov regulatorni kreditni kapacitet i dalje ne bi bio ograničen kapitalnom pozicijom društva FIH Holding.

(64)

Obvezama je bilo predviđeno i FIH-ovo povlačenje iz određenih područja poslovanja (financiranje nekretnina, vlasnička ulaganja, upravljanje privatnom imovinom), te niz bihevioralnih ograničenja, uključujući zabranu vodeće cijene za depozite, zabranu agresivnih poslovnih praksi i zabranu preuzimanja, kao i likvidacija banke FIH Realkredit A/S koja je bila hipotekarna banka grupe FIH. Banka FIH Realkredit A/S likvidirana je 2013.

(65)

Potpuni popis obveza (51), kako su ga zadnje ažurirala danska tijela u svojem dopisu od 13. siječnja 2020., naveden je u Prilogu.

(66)

U obavijesti o mjerama koju je Danska dostavila Komisiji njezino je prvotno stajalište (52) bilo da je prijenos kapitala društvu Newco uključivao državnu potporu, ali da su sve te potpore spojive s unutarnjim tržištem u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (b) Ugovora.

(67)

U istom je podnesku Danska tvrdila da grupa FIH nije primila državnu potporu jer će FSC za društvo Newco platiti tržišnu cijenu. Iako bez kvantitativnih dokaza za tu tvrdnju upućivanjem na relevantne tržišne podatke ili pojašnjavanjem osnove za troškove transakcije, Danska je naglasila:

(68)

Danska je zaključila da FIH neće ostvariti prednost. Kad bi Komisija o tom pitanju zauzela drukčije stajalište, Danska bi izjavila da je sve potpore FIH-u moguće proglasiti spojivima s unutarnjim tržištem jer je mjera predstavljala doprinos restrukturiranju FIH-a u skladu s Komunikacijom o restrukturiranju (53).

(69)

Danska je 20. ožujka 2012. dopunila prvotni podnesak prezentacijom (54) u kojoj je istaknula da FIH nije zatražio mjere te da je u trenutku zaključenja tih mjera FIH imao druge mogućnosti za razduživanje, što je dokaz za tvrdnju da je transakcija dogovorena po tržišnim uvjetima. Tvrdila je i da su prvotno smanjenje knjigovodstvene vrijednosti imovine u iznosu od 1,4 milijarde DKK i dodatni diskont za prilagodbu rizika u iznosu od 1,3 milijarde DKK u skladu s tržišnom cijenom. Štoviše, svi gubici zarade nakon preuzimanja (engl. earn-out) bili bi korigirani varijabilnom formulom sporazuma u kupoprodaji udjela tako da bi se učinkovitim ex-post mehanizmom prilagodbe osiguralo određivanje cijena u skladu s tržišnim uvjetima. Danska nije navela ni iznos predloženog diskonta i prilagodbe rizika ni razloge zbog kojih bi oni doveli do tržišne cijene.

(70)

U korespondenciji s Komisijom koja je uslijedila (55) Danska je tvrdila da je najveći gubitak kojem je FSC bio izložen iznosio 1,05 milijardi DKK, odnosno riječ je o razlici između kredita za apsorbiranje gubitka u iznosu od 1,65 milijardi DKK s jedne strane i zbroja smanjenja knjigovodstvene vrijednosti i iznosa privremene prilagodbe rizika FSC-a koji zajedno iznose 2,7 milijardi DKK, s druge. Tvrdila je i da je došlo do znatnog smanjenja njezina rizika povezanog s FIH-ovim kreditima s državnim jamstvom i FIH-ovom otplatom prethodne dokapitalizacije u iznosu od 1,9 milijardi DKK.

(71)

Memorandumom dostavljenim 23. travnja 2012. (56) Danska je obavijestila Komisiju da „za sada više neće Komisiji dostavljati daljnje argumente u pogledu primjene načela ulagača u tržišnom gospodarstvu”. Istodobno je dostavila neka obrazloženja u pogledu metodologija za procjenu vrijednosti koje je koristio FSC-ov pravni savjetnik.

(72)

Potom je Danska 16. svibnja 2012. izjavila da su društvo FIH Holding i FSC dogovorili uvjete transakcije na temelju uobičajenih tržišnih kriterija za podjelu rizika i dobiti te da je transakcija obavljena po tržišnim uvjetima. Tu je izjavu potvrdila FSC-ova računovodstvena tvrtka, KPMG (57).

(73)

Danska je 7. lipnja 2012. dostavila KPMG-ovo izvješće o ocjeni mjera istovremenim razmatranjem svih elemenata koji čine doprinos. KPMG nije uočio „nikakve razloge za zaključak da uvjeti sporazuma nisu u skladu s rizicima u slučaju FSC-a” navodeći pritom visoku razinu kolaterala, moguću upotrebu pokrivenih obveznica, kredit za apsorbiranje gubitka te zarade nakon preuzimanja u iznosu od 25 % za FSC.

(74)

U svojem odgovoru na pokretanje postupka od 11. rujna 2012. Danska nije izravno osporila stajalište Komisije da mjere čine državnu potporu, već je navela svoje argumente od 29. ožujka 2012. (58) tvrdeći da će svi prijenosi iznad tržišne vrijednosti biti nadoknađeni kreditom za apsorbiranje gubitka i jamstvom za prilagodbu cijene koje je dalo društvo FIH Holding. Nadalje, Danska je navela povećanja marže na produljenjima i višu stopu otkupa od očekivane kao primjere kojima potvrđuje to stajalište, ali bez izričite tvrdnje da bi se trebalo primjenjivati načelo subjekta u tržišnom gospodarstvu (engl. market economy operator principle – „MEOP”) (59).

(75)

Danska je umjesto toga tvrdila da su mjere bile spojive te navela argumente o tome da su one bile adekvatne, da je potpora bila ograničena na najnižu potrebnu razinu te da je narušavanje tržišnog natjecanja bilo ograničeno (60).

(76)

Danska tijela podsjetila su i na svoje stajalište iz obavijesti od 23. travnja 2012. o tome da su mjere bile posljedica pregovora između FIH-a i FSC-a (61) te su tvrdila da je prema nekim smjernicama iz Komunikacije o bankarstvu (62) nužan određeni stupanj složenosti mjera (63), osporavajući tvrdnju da bi one zbog složenosti mogle biti neadekvatne.

(77)

Kad je Komisija obavijestila Dansku o stručnoj ocjeni tržišne vrijednosti i stvarne ekonomske vrijednosti mjera, Danska je osporila te rezultate i dostavila niz pitanja i obrazloženja u razdoblju od 7. veljače do 11. rujna 2013.

(78)

Danska je iznijela primjedbu da je potpora ograničena na najnižu potrebnu razinu (64) jer je pretpostavila da vrijednost prijenosa neće premašiti stvarnu ekonomsku vrijednost, ali je dodala da je tu činjenicu moguće utvrditi samo konačnom procjenom vrijednosti Komisije.

(79)

Osim aspekata procjene vrijednosti, Danska je naglasila pozitivne učinke prijenosa na FIH-ov regulatorni položaj u skladu s ciljem povrata dugoročne održivosti iz plana restrukturiranja.

(80)

Danska je tvrdila i da FIH-ova strategija stjecanja depozita ne ovisi o mjeri državne potpore i ne odaje namjeru „vodeće uloge” u pogledu cijena, već da je ona bitan dio njegove strategije financiranja. Ipak, Danska je, kako bi odagnala sumnje Komisije, preuzela obvezu da će se FIH pridržavati zabrane vodeće cijene.

(81)

Prema članku 107. stavku 1. Ugovora državna potpora svaka je potpora koju dodijeli država članica ili koja se dodjeljuje državnim sredstvima u bilo kojem obliku kojim se narušava ili prijeti da će se narušiti tržišno natjecanje stavljanjem određenih poduzetnika ili proizvodnje određene robe u povoljniji položaj u mjeri u kojoj to utječe na trgovinu među državama članicama.

(82)

Komisija smatra da je mjere u korist FIH-a opisane u uvodnim izjavama od 25. do 33. potrebno razmatrati u paketu. Mjere su dio jedne transakcije jer su njihovi elementi međuovisni (kronološki i strukturno) te su zajednički osmišljene za rješavanje FIH-ova problema s financiranjem.

(83)

Mjere opisane u uvodnim izjavama od 25. do 33. uključuju državna sredstva koje je izravno financirao FSC, društvo u vlasništvu države (putem danskog Ministarstva gospodarstva) odgovorno za osiguranje različitih vrsta mjera danskim bankama u kontekstu financijske krize (65). Kao prvo, FSC je osigurao 2 milijarde DKK u novcu za sporazum o kupoprodaji udjela u društvu Newco. Kao drugo, FSC se obvezao financirati imovinu društva Newco dok FIH ne otplati kredite s državnim jamstvom. Ta obveza mogla bi premašiti 13 milijardi DKK. Kao treće, FSC se odlučio odreći iznosa kamata kako bi platio jamstvo društva FIH Holding.

(84)

Mjerama opisanima u uvodnim izjavama od 25. do 33. osigurana je prednost jer je njihova posljedica za FIH bila otpis imovine, čime su povećane stope kapitala grupe uz istovremenu mogućnost da banka bolje rješava svoje probleme s financiranjem.

(85)

Danska tijela tvrdila su da mjere poštuju načelo subjekta u tržišnom gospodarstvu pa da stoga ne čine državnu potporu grupi FIH.

(86)

Komisija će zato ocijeniti ispunjavaju li mjere u korist grupe FIH test načela subjekta u tržišnom gospodarstvu. Testom se ispituje bi li tržišni subjekt sudjelovao u predmetnoj operaciji pod istim uvjetima kao i javni ulagač u trenutku donošenja odluke o stavljanju na raspolaganje javnih sredstava. Ne radi se o državnoj potpori kad se javna sredstva dodjeljuju u okolnostima i pod uvjetima koji odgovaraju tržišnim uvjetima.

(87)

U konkretnom slučaju grupe FIH Komisija smatra da je potrebno ispitati: i. je li u početku postojao privatni ulagač koji je bio spreman financirati mjere pod istim uvjetima kao i država članica; ii. ako jest, koliki je povrat ulaganja zahtijevao u usporedbi s povratima za državu; i iii. u izostanku privatnog interesa, koji bi bili očekivani povrat (66) i raspodjela mogućih povrata od mjera za državu u usporedbi s povratima koje bi tržišni ulagač očekivao da je poduzeo mjere u uobičajenim uvjetima tržišnog gospodarstva. Prihvati li država te ili bolje uvjete, može se smatrati da su mjere provedene pod tržišnim uvjetima. Točnije, važno je provjeriti ostvaruje li se transakcijom u cijelosti pozitivan novčani tok jer nijedan privatni subjekt kojemu je cilj maksimiziranje dobiti ne bi ušao u operaciju kojom se ostvaruje gubitak.

(88)

Najjasniji dokaz da je transakcija u skladu s načelom subjekta u tržišnom gospodarstvu jest taj da uvjeti transakcije ne bi samo bili prihvatljivi hipotetskom subjektu u tržišnom gospodarstvu, već da zapravo takav subjekt već sudjeluje u istom ulaganju pod istim uvjetima kao i država. Prisutnost ostalih ulagača predstavlja referentnu vrijednost za ocjenu Komisije u pogledu primjenjivosti načela subjekta u tržišnom gospodarstvu.

(89)

U vrijeme kad je Danska odobravala mjere nijedan sudionik na tržištu nije bio spreman odobriti FIH-u mjere slične onima koje su odobrili subjekti pod kontrolom države. Točnije, ni konzorcij vlasnika ni bilo koja treća strana nisu pokazali nikakvu namjeru da ulože u FIH. Komisija nema osnove za zaključak da bi u tim okolnostima subjekt u tržišnom gospodarstvu bio spreman sudjelovati u tim mjerama. Izostanak privatnog interesa pokazatelj je financijskih poteškoća i slabog položaja banke.

(90)

U izostanku subjekta koji bi uložio pod jednakim uvjetima kao i država, mjera i dalje može biti bez elemenata potpore ako bi, u sličnim okolnostima, privatni subjekt odobrio isto financiranje i zatražio povrat barem u visini povrata koji je ostvarila država. Tu je ocjenu u načelu potrebno temeljiti na poslovnom planu u kojemu se uzimaju u obzir dostupne informacije i predvidivi događaji u vrijeme dodjele javnih sredstava i u kojem se nije potrebno pouzdati ni u kakve analize kasnije situacije.

(91)

Nadalje, jedna od situacija u kojoj je najteže primijeniti načelo subjekta u tržišnom gospodarstvu jest situacija kad je društvo već korisnik državne potpore. U ovom slučaju FIH je već primio dokapitalizaciju 30. lipnja 2009. koju je otplatio 2. srpnja 2012. Naknada za hibridne instrumente za dokapitalizaciju iznosila je 11,45 %. FIH je sudjelovao i u danskom sustavu jamstva. Iako u ovom slučaju zbog tih činjenica nije isključena primjena načela subjekta u tržišnom gospodarstvu, one su pokazatelj poteškoća s kojima se FIH suočavao te utječu na spremnost privatnih ulagača na ulaganje u mjere. Prethodnom potporom već su narušene gospodarske okolnosti te je stvoren dojam stalne državne potpore. Komisija je pri ocjenjivanju uzela u obzir zamjenu tih prednosti novima.

(92)

FSA je smatrao da je FIH u neizvjesnom položaju jer je postojao velik rizik da FIH neće moći ispuniti zakonske zahtjeve u pogledu likvidnosti po isteku duga s državnim jamstvom. Prema tome, zbog te je situacije moglo doći do povlačenja FIH-ove dozvole za pružanje bankovnih usluga (67). Stoga FSA-ovo stajalište ide u prilog ocjeni Komisije da nije vjerojatno da bi tržišni subjekt uložio u FIH. Iako je moguće tvrditi da FSA-ovo izvješće nije bilo dostupno javnosti, tržišni subjekt imao bi pristup profilu dospijeća FIH-ova duga s državnim jamstvom zbog čega bi mogao doći do jednakog zaključka.

(93)

U izostanku privatnog ulagača Komisija mora, radi daljnje provjere primjenjivosti načela subjekta u tržišnom gospodarstvu, ocijeniti je li ukupni povrat od mjera u korist FIH-a jednak očekivanom povratu koji bi hipotetski privatni ulagač zatražio prije ulaganja ili veći od njega. Očekivani povrat od mjera ovisi o budućem tijeku prihoda od novčanih tokova koji je do današnjeg dana potrebno umanjiti kako bi se izračunala njegova neto sadašnja vrijednost s pomoću odgovarajuće diskontne stope.

(94)

Oslanjajući se na stručne savjete Komisija je procijenila tržišnu vrijednost imovine društva Newco i izradila model očekivanog povrata za FSC za cjelokupnu raspodjelu likvidacijske vrijednosti kapitala društva Newco. Na taj je način uzela u obzir sve elemente sporazuma o kupoprodaji udjela, kao što su neto likvidacijska vrijednost, prihodi i rashodi koje su ostvarili FSC i grupa FIH te prilagodba kupoprodajne cijene koja je uključivala kredit za apsorbiranje gubitka. Primjena modela raspodjele nužna je za izračun neto sadašnje vrijednosti koristi koje proizlaze iz sudjelovanja u porastu vrijednosti kapitala od 25 % i negativnih učinaka kombinacije velikih gubitaka imovine u društvu Newco i neispunjavanja obveza društva FIH Holding u slučaju ostvarenja takvog scenarija (68).

(95)

U grafikonu je navedena neto sadašnja vrijednost sporazuma o kupoprodaji udjela za različite likvidacijske vrijednosti imovine društva Newco (od 5,1 milijarde DKK do 28,3 milijarde DKK). Vjerojatnost svakog scenarija navedena je točkastom linijom uz desnu ljestvicu (od 0,1 % do 7,5 %). U slučaju najizglednijih scenarija povrat je neznatno negativan.

(96)

Nadalje, na grafikonu se vidi da je ukupna vjerojatnošću ponderirana prosječna neto sadašnja vrijednost operacije sporazuma o kupoprodaji udjela isto tako bila negativna. Stručni izračun pokazuje da je ona iznosila 726 milijuna DKK. Posljedično, od sporazuma o kupoprodaji udjela ostvarivao se gubitak umjesto dobiti. Subjekt u tržišnom gospodarstvu zatražio bi naknadu za kapital od najmanje 10 % (69) godišnje za slično ulaganje u iznosu od 2 milijarde DKK od kojeg bi ostvario približno 1,33 milijarde DKK tijekom sedmogodišnjeg postojanja društva Newco. Komisija stoga zaključuje da nijedan subjekt u tržišnom gospodarstvu ne bi bio spreman uložiti pod uvjetima jednakima uvjetima sporazuma o kupoprodaji udjela. Posljedično, mjere nisu u skladu s načelom subjekta u tržišnom gospodarstvu. (70)

(97)

Potrebno je naglasiti da je u izračunu navedenom u uvodnim izjavama od 94. do 96. Komisija uzela u obzir korespondenciju s Danskom od 7. veljače i 11. ožujka 2013., kao i naknadnu korespondenciju (71), u kojoj je Danska dostavila ranije neotkrivene informacije kao što su posebna tumačenja sastavnica varijabilne kupoprodajne cijene, referentni datum podnesenih dokumenata o kreditnoj izloženosti koji su odvojeni za prijenos s FIH-a na društvo Newco, kretanje kreditne kvalitete portfelja u razdoblju od prosinca 2011. do rujna 2012. i preciznija analiza „nedodijeljenih kreditnih linija” u portfelju.

(98)

Nadalje, kvantificirane vrijednosti iz danskih argumenata (72) ne prolaze kontrolu. Ex-ante iznosi otpisa i rezerviranja za rizike nisu potvrđeni neovisnim izvješćem o procjeni vrijednosti (73). Osim toga, ako se uzme u obzir mogućnost da grupa FIH ne bi mogla ispunjavati ex-post jamstva, ne postoji razlog zbog kojeg gubici društva Newco ne bi mogli premašiti 2,7 milijardi DKK, pri čemu bi FSC (a time i danska država) imali ugovornu obvezu dokapitalizirati društvo Newco prije njegove konačne likvidacije. Komisija stoga zaključuje da nije utemeljena tvrdnja da bi bilo kakvi gubici od ulaganja bili ograničeni na 1,05 milijardi DKK.

(99)

Činjenica da su o uvjetima mjera pregovarali FSC i društvo FIH Holding ne znači nužno da su mjere izvršene po tržišnim uvjetima. Kad bi Danska namjeravala dodijeliti znatan iznos dodatne potpore banci koja se suočava s ozbiljnim poteškoćama u pogledu likvidnosti, zbog same te činjenice ne bi trebalo isključiti pregovore između tijela i te banke o konkretnim točkama transakcije. Zbog bilateralnog karaktera pregovora koji su obavljeni nedostajali su elementi kao što je otvoren nediskriminirajući natječajni postupak ili usporedba sa sličnim tržišnim transakcijama. Stoga usklađenost mjera s tržišnim uvjetima ne proizlazi automatski iz činjenice da su pregovori obavljeni.

(100)

Kad je riječ o KPMG-ovu izvješću od 7. lipnja 2012., Komisija se slaže da je zbog složenosti mjera nužna cjelovita ocjena njihovih uvjeta jer ne postoje pojedinačne odredbe koje je moguće primijeniti na naknadu za svaki pojedinačni element. Međutim, u analizi iz tog KPMG-ova izvješća zanemarena je mogućnost ekstremnijih scenarija pada vrijednosti prema kojima društvo FIH Holding ne bi moglo ispunjavati svoje obveze. Nadalje, u analizi nije analizirana naknada za 2,0 milijarde DKK uloženog kapitala. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 98., sukladnost s tržišnim ponašanjem ne može postojati s obzirom na to da ne postoji godišnja naknada za kapital i s obzirom na sudjelovanje u porastu vrijednosti kapitala od samo 25 % tijekom sedmogodišnjeg razdoblja ulaganja na samostalnoj osnovi i kao parametra u cjelokupnom modelu naknade (74).

(101)

Komisija u tom kontekstu naglašava da bi prema ranijoj dokapitalizaciji u obliku osnovnog hibridnog kapitala (75) FIH trebao platiti godišnji kupon od 11,46 % godišnje. Osim toga, FIH-ov je nadređeni dug početkom ožujka 2012. ponuđen na tržištu s očekivanim prinosom većim od 10 %. Stoga je opravdan zaključak Komisije da bi naknada za kapital trebala iznositi najmanje 10 %. Tržišni subjekt vjerojatno bi tražio veću naknadu od toga s obzirom na posebne rizike povezane s koncentracijom i slabijom kvalitetom (76) hipotekarnog portfelja društva Newco, uz podređeni kreditni rejting kapitalnog ulaganja. Stoga je naknada od 6,5 % koju je navela Danska (77) nedvojbeno nedostatna. Potrebno je naglasiti i da se transakcijom ostvaruje negativan očekivani povrat.

(102)

Komisija zaključuje da mjere u korist FIH-a nisu u skladu s načelom subjekta u tržišnom gospodarstvu. Ovu ocjenu, a osobito činjenicu da Komisija ne mora uzeti u obzir financijske rizike kojima je FSC bio izložen zbog mjera potpore iz 2009., potvrdio je Sud u svojoj presudi od 6. ožujka 2018. (78).

(103)

Primjena mjera odnosila se samo na grupu FIH i društvo Newco. Stoga su te mjere bile selektivne.

(104)

FIH je s pomoću tih mjera ojačao svoj položaj u pogledu kapitala i likvidnosti u usporedbi sa svojim konkurentima koji nisu mogli ostvariti korist od sličnih mjera. Mjera je stoga omogućila FIH-u da poboljša svoj položaj na tržištu. Mjera stoga može dovesti do narušavanja tržišnog natjecanja.

(105)

S obzirom na integraciju bankarskog tržišta na europskoj razini, prednost koja je dana FIH-u osjećali su konkurenti i u Danskoj (u kojoj posluju banke iz drugih država članica) i u drugim državama članicama. Stoga se mora smatrati da mjere potencijalno utječu na trgovinu među državama članicama.

(106)

Izračunano je da je ukupni iznos potpore na temelju tih mjera (79) približno 2,25 milijardi DKK (približno 300 milijuna EUR). Pri izračunu iznosa potpore Komisija je uzela u obzir:

(107)

Kao olakotan čimbenik, Komisija je smatrala da bi prijevremeno otkazivanje državnih jamstava u iznosu od 0,28 milijardi DKK trebalo oduzeti od ukupnog iznosa potpore.

(108)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 82. i 100., Komisija je pri procjeni vrijednosti svih kamata i ostalih novčanih tokova, naknada i izdanih jamstava primijenila sveobuhvatni pristup uzimajući u obzir:

(109)

U skladu s Komunikacijom o imovini umanjene vrijednosti Komisija se oslanjala na vanjske stručnjake za savjet pri procjeni vrijednosti (82).

(110)

Člankom 107. stavkom 3. točkom (b) Ugovora predviđa se da se državna potpora može smatrati spojivom s unutarnjim tržištem ako joj je svrha „otklanjanje ozbiljnih poremećaja u gospodarstvu neke države članice”. S obzirom na postojeće okolnosti i okolnosti na financijskim tržištima u vrijeme donošenja Odluke o sanaciji i pokretanju postupka, Komisija smatra da se mjere mogu ispitati na temelju te odredbe.

(111)

Komisija prihvaća da su zbog financijske krize nastale iznimne okolnosti u kojima stečaj jedne banke može narušiti povjerenje u financijski sustav u cjelini na nacionalnoj i međunarodnoj razini. To se može odnositi i na malu banku koja nije u neposrednim problemima, već pod pojačanim nadzorom financijskog regulatora, kao što je to slučaj s FIH-om. U trenutku donošenja Odluke o sanaciji i pokretanju postupka cijena dvogodišnjeg do četverogodišnjeg duga bila je određena uz maržu od 600 do 700 baznih bodova na vrijednost EURIBOR-a. Ta je razina cijena jasan pokazatelj predstojećih problema. U takvim slučajevima može biti nužna rana intervencija kako bi se izbjegle nestabilnost predmetne institucije i prijetnje financijskoj stabilnosti. To se posebno odnosi na malo gospodarstvo kao što je Danska gdje je nejasna razlika između pojedinačnih banaka zbog čega se nedostatak povjerenja zbog propasti jedne banke preslikava na cijeli sektor. Stoga je pravna osnova za ocjenu spojivosti svih mjera obuhvaćenih ovom Odlukom članak 107. stavak 3. točka (b) Ugovora.

(112)

Kad je konkretno riječ o spojivosti prijenosa imovine na FSC, Komisija će ocijeniti mjere s obzirom na Komunikaciju o imovini umanjene vrijednosti.

(113)

Komisija će potom ocijeniti spojivost mjera za restrukturiranje s obzirom na Komunikaciju o restrukturiranju.

(114)

Komunikacijom o imovini umanjene vrijednosti utvrđena su načela za procjenu vrijednosti i prijenos imovine umanjene vrijednosti i spojivost mjera s Ugovorom. Potrebno je ocijeniti je li potpora ograničena na najnižu moguću razinu te postoji li dostatni doprinos banke i njezinih dioničara.

(115)

U skladu s točkom 21. Komunikacije o imovini umanjene vrijednosti banke bi u najvećoj mogućoj mjeri trebale snositi gubitke povezane s imovinom umanjene vrijednosti. Točkom 21. zahtijeva se pravilna naknada države za mjeru za otpis imovine u bilo kojem obliku radi osiguranja jednake odgovornosti dioničara i raspodjele tereta neovisno o konkretno odabranom modelu.

(116)

Mjerama je u njihovu prvotnom obliku osigurana naknada jednaka trošku financiranja danske države uvećanom za samo 100 baznih bodova za likvidnost. Nije predviđena nikakva naknada za kapitalno ulaganje, osim djelomičnog porasta vrijednosti (25 %) u slučaju da u neto likvidaciji bude ostvaren višak mehanizmom prilagodbe cijene. Nadalje, u negativnom scenariju prema kojemu bi imovinski portfelj društva Newco bio znatno narušen, naknadu FSC-u osiguralo bi društvo FIH Holding, koje u tim okolnostima vjerojatno ne bi moglo ispunjavati svoje obveze. Stoga se ne čini vjerojatnim, kako je navedeno u uvodnim izjavama od 66. do 73. Odluke o sanaciji i pokretanju postupka, da bi naknada i vlastiti doprinos bili dostatni za spojivost potpore s unutarnjim tržištem u skladu sa smjernicama iz Komunikacije o imovini umanjene vrijednosti.

(117)

U skladu s točkom 39. Komunikacije o imovini umanjene vrijednosti, Komisija je stoga detaljno analizirala tržišnu vrijednost mjera. Uz pomoć vanjskog stručnjaka Komisija je procijenila probabilističku raspodjelu ishoda za imovinski portfelj društva Newco te izračunala učinak na vrijednost imovine vjerojatne konačne likvidacije sporazumom o kupoprodaji udjela.

(118)

Komisija je u svojoj ocjeni utvrdila prednosti s pomoću izgubljene naknade za kapital i mogućih gubitaka povezanih s kreditnom kvalitetom društva FIH Holding, viška kamata po kreditu za apsorbiranje gubitka, viška marži na financiranje društva Newco od strane FIH-a i viška naknada za administraciju i zaštitu izvedenica. Komisija je utvrdila i olakotne čimbenike kao što je prijevremeno otkazivanje državnih jamstava. Ukupno gledajući, mjere su uključivale element državne potpore od približno 2,25 milijardi DKK.

(119)

Uzimajući u obzir točke 40. i 41. Komunikacije o imovini umanjene vrijednosti, razlika između vrijednosti prijenosa i stvarne ekonomske vrijednosti utvrđena je istim izračunom kao i procjena tržišne vrijednosti s dvjema prilagodbama. Kao prvo, raspodjela ishoda temeljila se na stvarnim ekonomskim vrijednostima imovinskog portfelja umjesto na tržišnim vrijednostima. Kao drugo, zahtijevana naknada za kapital temeljila se na stvarnom neto otpisu kapitala mjera.

(120)

U Odluci iz 2014., nakon FSA-ove izjave, Komisija je utvrdila da učinak bruto otpisa kapitala mjera, na razini društva FIH Holding, iznosi 375 milijuna DKK (83). Taj bi se iznos mogao raščlaniti na:

(121)

Rizik u pogledu prihoda odgovarao je riziku da će FIH morati privući dodatni kapital radi pokrivanja gubitaka predviđenih za sljedeću godinu. Međutim, u ovom slučaju, FIH je pogrešno uključio pozitivan razvoj događaja u izračun rizika u pogledu prihoda jer je pretpostavio očekivane uštede na kamatama zbog prijevremenog otkupa hibridnog kapitala u iznosu od 1,9 milijardi DKK (84). Takve uštede nisu mogle dovesti do rizika da će biti potreban dodatni kapital pa stoga na temelju pozicije rizika u pogledu prihoda nije došlo ni do kakvog otpisa kapitala za FIH. Tu pogrešku u izračunu ponovio je FSA u svojoj izjavi, ali je ona kasnije ispravljena u naknadnoj korespondenciji. Međutim, s obzirom na to da se u Odluci iz 2014. oslanjala na prvotni izračun, Komisija je učinak otpisa kapitala utvrdila u iznosu od 375 milijuna DKK umjesto u iznosu od 275 milijuna DKK. Zbog toga je Opći sud u svojoj presudi od 19. rujna 2019. poništio Odluku iz 2014. Iz toga slijedi da bi ispravan iznos bruto otpisa kapitala mjera potpore trebao biti utvrđen u iznosu od 275 milijuna DKK. Taj otpis kapitala trebalo bi na odgovarajući način nadoknaditi kako bi mjera bila spojiva s Komunikacijom o imovini umanjene vrijednosti. Komisija procjenjuje da bi naknada koja je potrebna kako bi otpis kapitala bio spojiv s Komunikacijom o imovini umanjene vrijednosti trebala iznositi najmanje 10 % godišnje (85).

(122)

Nadalje, Komisija je utvrdila i da je vrijednost prijenosa imovine bila za 254 milijuna DKK veća od njezine stvarne ekonomske vrijednosti (86), koju je trebalo nadoknaditi i povući.

(123)

Osim toga, potrebno je vratiti i 143,2 milijuna DKK prekomjernih naknada.

(124)

Kako bi se mjere uskladile s Komunikacijom o imovini umanjene vrijednosti:

(125)

Danska je osigurala FIH-ovu isplatu tih iznosa (90) uz poštovanje svih sporazuma iz završnih dokumenata mjera (91).

(126)

Danska se obvezuje da FIH neće isplatiti dividende do konačnog podmirenja računa društva Newco na temelju sporazuma o kupoprodaji udjela kako bi ublažila kreditni rizik s kojim se suočava društvo FIH Holding za FSC.

(127)

Zaključak je da su mjere u cijelosti razmjerne, ograničene na najnižu moguću razinu te da je njima osiguran dostatan vlastiti doprinos FIH-a. Nadalje, zbog uplate FSC-u izvršene 4. prosinca 2013. (92) te dodatnih obveza u pogledu naknada, mjerama je osigurana odgovarajuća naknada u skladu s Komunikacijom o imovini umanjene vrijednosti.

(128)

Prema Komunikaciji o restrukturiranju, kako bi se postigla spojivost s unutarnjim tržištem na temelju članka 107. stavka 3. točke (b) Ugovora, restrukturiranje financijske institucije u kontekstu trenutačne financijske krize mora: dovesti do ponovne uspostave održivosti banke ili do njezine uredne likvidacije, osigurati ograničavanje potpore na najnižu potrebnu razinu i uključivati dovoljan vlastiti doprinos korisnika (raspodjela tereta) te uključivati mjere dovoljne za ograničavanje poremećaja tržišnog natjecanja.

(129)

Prema Komunikaciji o restrukturiranju, država članica treba dostaviti sveobuhvatan plan restrukturiranja kojim se dokazuje način povrata održivosti korisnika bez državne potpore u razumnom vremenu i u roku od najviše pet godina. Dugoročna održivost postiže se kada se banka može zasebno natjecati na tržištu kapitala u skladu s relevantnim regulatornim zahtjevima. Da bi neka banka to mogla učiniti, mora moći pokriti sve svoje troškove i osigurati odgovarajući povrat na uloženi kapital, uzimajući u obzir profil rizičnosti te banke. Povrat održivosti trebao bi uglavnom proizlaziti iz unutarnjih mjera i temeljiti se na vjerodostojnom planu restrukturiranja.

(130)

Plan restrukturiranja FIH-a koji je Danska dostavila kojim je obuhvaćeno razdoblje do 31. prosinca 2016. pokazivao je povrat održivosti na kraju tog razdoblja restrukturiranja. Očekivalo se da će banka i dalje ostvarivati dobit i poboljšati godišnje rezultate, osobito tijekom razdoblja od 2013. do 2016. uz adekvatni povrat na kapital od novih poslova. Prema najgorem mogućem scenariju banka bi i dalje ostvarivala dobit, pri čemu bi neto dobit porasla s 51 milijun DKK (6,8 milijuna EUR) 2013. na 122 milijuna DKK (16,27 milijuna EUR) 2016.

(131)

Prema planu restrukturiranja do 31. prosinca 2016. FIH-ova ukupna stopa kapitala iznosila bi 19,6 %, a očekivalo se da bi zakonska stopa likvidnosti tada iznosila 160 %. Sve bi te stope bile znatno veće od najnižih regulatornih zahtjeva. Stoga bi se činilo da je grupa dobro kapitalizirana i da uživa komotnu poziciju u pogledu likvidnosti.

(132)

Nakon mjera, točnije prijenosa kredita, FIH je mogao ne samo u roku otkupiti obveznice s državnim jamstvom 2013., već i 2. srpnja 2013. otplatiti hibridni kapital koji je dobio od države.

(133)

Zahvaljujući mjerama došlo je do poboljšanja profila likvidnosti FIH-a koji je mogao ostvariti zakonsku stopu likvidnosti od 214 % od 31. prosinca 2012. te se očekivalo da ostvari stopu od 239,7 % od 31. prosinca 2013. (94), čime bi znatno premašio regulatorne zahtjeve u pogledu likvidnosti.

(134)

Konkretno, manjak financiranja koji je ranije prijetio FIH-u prevladan je podjelom imovine s pomoću instrumenta financiranja u iznosu od 13 milijardi DKK koji je FSC osigurao društvu Newco. Osim toga, FSC se obvezao dokapitalizirati društvo Newco tijekom razdoblja primjene mjera u slučaju potrebe (95). Posljedično, spriječeni su svi neposredni problemi s FIH-ovom dokapitalizacijom.

(135)

Ukratko, uz osiguranu profitabilnost i likvidnost te dovoljnu kapitalnu osnovu, činilo se da je FIH u dobrom položaju za ostvarenje dugoročne održivosti na samostalnoj osnovi.

(136)

Iako je u najgorem mogućem scenariju povrat na normalizirani kapital bio planiran na samo 0,9 % na dan 31. prosinca 2013., odnosno 2,0 % (96) na dan 31. prosinca 2016., u najboljem mogućem scenariju planirani povrat na normalizirani kapital iznosio je 10,3 % za 2013., odnosno 11,2 % za 2016.

(137)

Komisija u pravilu ne upotrebljava pojam „normalizirani kapital” jer je njegova posljedica u pravilu veći povrat na kapital nego u slučaju kad se izračuni temelje na stvarnom kapitalu. Međutim, u ovom je slučaju Danska preuzela obvezu da će društvo FIH Holding i FIH zadržati akumuliranu dobit na visokoj razini kako bi bolje jamčila za odgovarajuće plaćanje FSC-u. Konkretno, ako bi društvo Newco ostvarilo znatno niže prihode nego što je FIH planirao, FIH (kreditom za apsorbiranje gubitka) i društvo FIH Holding (jamstvom koje je dao FSC-u) snosili bi troškove osiguranja FIH-ove naknade na razini koja je razmjerna pravilima o državnim potporama. Akumulacijom zadržane dobiti ipak se povećavao kapital do relativno visoke razine (8,4 milijarde DKK u najboljem slučaju odnosno 7,3 milijarde DKK u najgorem slučaju), čime se smanjivala stopa povrata na kapital. FIH nije mogao neutralizirati taj postupak, osim ako se njime nisu ostvarivali gubici (što nije ni predviđeno ni poželjno). Pojam „normaliziranog kapitala” stoga je poželjan u ovom slučaju kako bi Komisija mogla pravilno ocijeniti profitabilnost banke, ostavljajući po strani rezultate akumulacije zadržane dobiti.

(138)

Osim toga, FIH bi izašao iz relativno riskantne poslovne djelatnosti financiranja preuzimanja zbog čega bi došlo do smanjenja njegovih poslovnih aktivnosti i postavljanja njegova poslovnog modela na čvršće temelje. Nadalje, s ukupnom stopom kapitala od 20,8 % (97) na kraju razdoblja restrukturiranja činilo se da je FIH prekomjerno kapitaliziran (98) u smislu poslovnog modela, a time i znatno manje nego ranije izložen tržišnim rizicima koji bi mogli ugroziti njegovo postojanje kao subjekta s neograničenim poslovanjem.

(139)

Komisija stoga smatra da je plan restrukturiranja bio primjeren za povrat FIH-ove dugoročne održivosti.

(140)

Danska se obvezala da neće od FIH-a tražiti da isplaćuje bilo kakve dividende tijekom faze restrukturiranja i da otplati ranije državne dokapitalizacije u iznosu od 1,9 milijardi DKK. Nadalje, FIH neće vršiti nikakve isplate kupona ulagačima u hibridne instrumente ni bilo kakve instrumente kod kojih financijske institucije mogu slobodno odabrati isplatu kupona ili upis, neovisno o njihovoj regulatornoj klasifikaciji, uključujući podređene dužničke instrumente, ako ne postoji pravna obveza plaćanja.

(141)

Osim toga, kako se zaključuje u uvodnoj izjavi 127., naknada mjera koje se odnose na imovinu umanjene vrijednosti utvrđena je na odgovarajućoj razini.

(142)

Komisija stoga smatra da je planom restrukturiranja u dostatnoj mjeri riješeno pitanje zahtjeva za raspodjelu tereta.

(143)

Planom restrukturiranja FIH-u je osigurano povlačenje iz određenih područja poslovanja (financiranje nekretnina, vlasnička ulaganja i upravljanje privatnom imovinom). Konkretno, imovina od financiranja nekretnina u iznosu od 15,4 milijarde DKK (25 % vrijednosti bilance iz 2012.) prenesena je u društvo Newco.

(144)

Izmijenjenim pismom namjere predviđena je i zabrana vodeće cijene za depozite ako bi FIH-ov tržišni udio premašio 5 %. Tom je obvezom FIH-u dopušteno dodatno poboljšanje njegova položaja u pogledu financiranja prikupljanjem depozita na tržištu, uz istodobno utvrđivanje praga za sprečavanje prekomjernih praksi. Osim toga, postojala bi zabrana agresivnih komercijalnih praksi kojom se konkurenti štite od prekomjernog tržišnog ponašanja. Potrebno je naglasiti da nijedan sudionik na tržištu nije iznio primjedbe na FIH-ovu politiku određivanja cijena depozita nakon što je Komisija pokrenula postupak o tom pitanju.

(145)

Nadalje, FIH bi prodao svoja ulaganja u fondove privatnog vlasničkog kapitala i ostala vlasnička ulaganja i u strukturi svojeg društva od 31. prosinca 2014. više ne bi imao institut hipoteke. Stoga bi i ta područja poslovanja bila prepuštena konkurentima, a sukladno tomu FIH-ova prisutnost na tržištu smanjila bi se.

(146)

Osim toga, društvo FIH Realkredit (99) likvidirano je 2013. te su prekinute sve poslovne aktivnosti u djelatnosti financiranja preuzimanja.

(147)

Osim toga, FIH je već smanjio vrijednost ukupne imovine s 109,3 milijarde DKK (14,67 milijardi EUR) na dan 31. prosinca 2010. na 60,8 milijardi DKK (8,16 milijardi EUR) do 31. prosinca 2012., što odgovara smanjenju od 44 %.

(148)

Ukupno gledajući, posljedica tih obveza bilo je dostatno ublažavanje narušavanja tržišnog natjecanja jer su poslovne mogućnosti koje bi potencijalno mogle biti profitabilne za FIH propuštene i prepuštene konkurentima.

(149)

Komisija je u Odluci o sanaciji i pokretanju postupka izrazila sumnje u pogledu toga jesu li predmetne mjere bile dobro usmjerene kako se zahtijevalo u Komunikaciji o bankarstvu iz 2008. (100) U toj je fazi bilo posebno nejasno hoće li ulagači smatrati da se FIH riješio svoje najgore imovine te hoće li biti spremni osigurati financiranje po podnošljivim uvjetima. Iz FIH-ova je plana restrukturiranja bilo jasno da banka ima dostatni zaštitni sloj kapitala čak i u scenariju u uvjetima stresa te da je vjerojatno da će i dalje biti održiva u slučaju nepovoljnih makroekonomskih kretanja.

(150)

U Odluci o sanaciji i pokretanju postupka izražene su i sumnje o tome jesu li mjere ograničene na najnižu moguću razinu te je li predviđen dostatni vlastiti doprinos (101), osobito s obzirom na složenost mjera.

(151)

Nakon podrobne ocjene elemenata i njihovih veza Komisija smatra da naknada koju će FIH platiti za mjere služi kao dostatan vlastiti doprinos te da je ona u skladu s Komunikacijom o imovini umanjene vrijednosti. Komisija izražava zadovoljstvo jednokratnim plaćanjem FSC-u i obvezama preuzetima u tom pogledu (102). Komisija dalje naglašava da je mjerama poboljšan profil likvidnosti banke koja je, u okviru svih scenarija, i dalje ostala likvidna i održiva u skladu s planom restrukturiranja.

(152)

U Odluci o sanaciji i pokretanju postupka Komisija je izrazila dodatne sumnje u pogledu toga je li ispunjen zahtjev za ograničavanje narušavanja tržišnog natjecanja. Međutim, Danska se naknadno obvezala na to da će FIH podlijegati zabrani isplate kupona, zabrani isplate dividende, zabrani vodeće cijene (uključujući depozite) i zabrani agresivnih poslovnih praksi te obvezama u pogledu prodaje imovine.

(153)

Općenito, Komisija napominje da su planom restrukturiranja koji je Danska dostavila primjereno obuhvaćena pitanja održivosti, raspodjele tereta i narušavanja tržišnog natjecanja te da je on u skladu sa zahtjevima Komunikacije o restrukturiranju i Komunikacije o imovini umanjene vrijednosti.

(154)

Na temelju prethodne ocjene Komisija smatra da su mjere bile dobro usmjerene, ograničene na najnižu moguću razinu te da je njima osigurano ograničeno narušavanje tržišnog natjecanja. Stoga su ublažene sumnje koje je Komisija prvotno izrazila u Odluci o sanaciji i pokretanju postupka u pogledu spojivosti mjera.

(155)

Iako su države članice prenijele Direktivu 2014/59/EU u nacionalno zakonodavstvo Komisija mora ocijeniti krše li se mjerama neodvojivo povezane odredbe Direktive 2014/59/EU.

(156)

Ta je obveza u skladu sa sudskom praksom sudova Unije, koji su više puta dosljedno presudili (104)„da oni aspekti potpore koji su protivni posebnim odredbama Ugovora, osim [članaka 107. i 108. Ugovora], mogu biti u tolikoj mjeri neodvojivo povezani s predmetom potpore da bi ih bilo nemoguće odvojeno ocijeniti, tako da njihov učinak na spojivost ili nespojivost potpore u njezinoj cijelosti stoga nužno treba ocijeniti u okviru postupka iz [članka 108.]” (105).

(157)

Kako bi se ocijenilo je li kršenje odredbe prava Unije neodvojivo povezano s mjerom potrebno je utvrditi krši li se nužno mjerom državne potpore određena odredba prava Unije koja je relevantna za analizu spojivosti na temelju članka 107. stavaka 2. i 3. Ugovora.

(158)

Ova se Odluka odnosi na mjere koje su danska tijela donijela prije donošenja Direktive 2014/59/EU. Naime, Direktiva 2014/59/EU zaista je donesena 15. svibnja 2014., a rok za njezino prenošenje u zakonodavstvo država članica bio je 1. siječnja 2015. (106), dok su predmetne mjere iz ovog predmeta odobrene 2012. Slijedom toga, Direktiva 2014/59/EU ne primjenjuje se na ovaj predmet.

(159)

Na temelju obavijesti i s obzirom na obveze koje je Danska predložila (i koje je Danska potvrdila u dopisu dostavljenom 13. siječnja 2020.) zaključuje se da priopćene mjere čine državnu potporu i da su spojive s unutarnjim tržištem. Adekvatnost mjera, kao i održivost banke te vlastiti doprinosi uz mjere za ublažavanje narušavanja tržišnog natjecanja čine se dostatnima. Posljedično, mjere bi trebalo odobriti u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (b) Ugovora, a pokrenute postupke trebalo bi okončati,

(1)

U skladu s člankom 114. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) Mađarska je 19. srpnja 2019. obavijestila Komisiju da namjerava zadržati nacionalne odredbe o udjelu kadmija u fosfatnim gnojivima kojima se odstupa od Uredbe (EU) 2019/1009 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

(2)

Članak 114. stavci 4 i 6. UFEU-a glase:

(3)

Uredba (EZ) br. 2003/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (2) primjenjuje se na proizvode koji se stavljaju na tržište kao gnojiva označena s „EZ gnojivo”. Gnojivo koje pripada tipovima gnojiva navedenima u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 2003/2003 i sukladno je uvjetima utvrđenima tom uredbom može se označiti kao „EZ gnojivo” i slobodno se kretati na unutarnjem tržištu.

(4)

U Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 2003/2003 nalazi se taksativan popis tipova gnojiva koji su obuhvaćeni propisima o usklađivanju. Za svaki tip gnojiva utvrđeni su konkretni zahtjevi povezani, na primjer, s udjelom hranjivih tvari, topljivošću hranjivih tvari i metodama prerade.

(5)

Uredba (EZ) br. 2003/2003 prvenstveno se primjenjuje na anorganska gnojiva. Maseni udio fosfora u nekima od obuhvaćenih tipova gnojiva iznosi 5 % ili više ekvivalenta fosforova pentoksida (P2O5).

(6)

Člankom 5. Uredbe (EZ) br. 2003/2003 utvrđeno je načelo slobodnog prometovanja EZ gnojiva na unutarnjem tržištu, prema kojem države članice ne smiju, na temelju sastava, identifikacije, označivanja i pakiranja i ostalih odredaba sadržanih u toj uredbi zabraniti, ograničiti ili spriječiti stavljanje na tržište EZ gnojiva koja su u skladu s tom uredbom.

(7)

Tom se uredbom ne utvrđuju granične vrijednosti za kontaminante u EZ gnojivima. Stoga, osim nekoliko izuzeća od primjene odgovarajućih odredaba UFEU-a na temelju odluka Komisije (3), EZ gnojiva s udjelom fosfora od najmanje 5 % P2O5 slobodno se kreću na unutarnjem tržištu neovisno o udjelu kadmija u njima.

(8)

Unatoč tome, Komisija je u uvodnoj izjavi 15. Uredbe (EZ) br. 2003/2003 već najavila da namjerava raspraviti o problemu nenamjernog udjela kadmija u mineralnim gnojivima. U toj uvodnoj izjavi navodi se: „Gnojiva mogu biti zagađena tvarima koje predstavljaju potencijalni rizik za zdravlje ljudi i životinja i za okoliš. Osim mišljenja Znanstvenog odbora za toksičnost, ekotoksičnost i okoliš (SCTEE), Komisija namjerava raspraviti o problemu nenamjernog udjela kadmija u mineralnim gnojivima i, gdje je primjereno, sastaviti prijedlog za Uredbu, koji namjerava predstaviti Europskom parlamentu i Vijeću. Gdje je primjereno, slična ocjena bit će podnesena i za druge zagađivače.”

(9)

Uredbom (EU) 2019/1009 utvrđuju se pravila o usklađivanju za „gnojidbene proizvode EU-a”. Njome se Uredba (EZ) br. 2003/2003 stavlja izvan snage s učinkom od 16. srpnja 2022.

(10)

Gnojidbeni proizvodi EU-a su gnojidbeni proizvodi s oznakom CE kad se stavljaju na raspolaganje na unutarnjem tržištu. Gnojidbeni proizvod EU-a mora ispunjavati zahtjeve iz Uredbe (EU) 2019/1009 za relevantnu kategoriju funkcije proizvoda („PFC”) i kategoriju ili kategorije sastavnih materijala te biti označen u skladu sa zahtjevima za označivanje koji su u njoj utvrđeni. Postoji sedam PFC-a gnojidbenih proizvoda EU-a, a jedan od njih obuhvaća gnojiva.

(11)

Uredba (EU) 2019/1009 obuhvaća anorganska gnojiva u širem smislu od Priloga I. Uredbi (EZ) br. 2003/2003, to jest njome se utvrđuju neki opći zahtjevi za njihovu kvalitetu i sigurnost. Usto, Uredba (EU) 2019/1009 primjenjuje se na organska i organsko-mineralna gnojiva, koja nisu obuhvaćena materijalnim područjem primjene Uredbe (EZ) br. 2003/2003.

(12)

Uredbom (EU) 2019/1009 uvodi se na razini Unije pojam „fosfatna gnojiva” za anorganska gnojiva s makrohranjivima i organsko-mineralna gnojiva s udjelom fosfora od najmanje 5 % P2O5.

(13)

Uredbom se prvi put na razini Unije utvrđuju granične vrijednosti za kontaminante u gnojidbenim proizvodima EU-a. U skladu s točkom 3. podtočkom (a) podpodtočkom ii. PFC-a 1. (B), „Organsko-mineralna gnojiva”, i točkom 2. podtočkom (a) podpodtočkom ii. PFC-a 1. (C) I., „Anorganska gnojiva s makrohranjivima”, Priloga I. Uredbi (EU) 2019/1009 udio kadmija u fosfatnim gnojivima ne smije prelaziti graničnu vrijednost od 60 mg/kg P2O5.

(14)

Načelo slobodnog kretanja sadržano je u članku 3. stavku 1. Uredbe (EU) 2019/1009, prema kojem države članice ne sprečavaju, iz razloga povezanih sa sastavom, označivanjem ili drugim aspektima obuhvaćenima tom uredbom, stavljanje na raspolaganje na tržištu gnojidbenih proizvoda EU-a koji su u skladu s tom uredbom. Međutim, u skladu s člankom 3. stavkom 2. Uredbe (EU) 2019/1009 one države članice koje 14. srpnja 2019. iskorištavaju odstupanje od Uredbe (EZ) br. 2003/2003 s obzirom na udio kadmija u gnojivima koje je odobreno u skladu s člankom 114. stavkom 4. UFEU-a mogu nastaviti s primjenom nacionalnih graničnih vrijednosti za udio kadmija u fosfatnim gnojivima do trenutka kad usklađene granične vrijednosti za udio kadmija u fosfatnim gnojivima koje su jednake nacionalnim graničnim vrijednostima ili niže od njih budu primjenjive na razini Unije.

(15)

Osim toga, Europska komisija obvezna je do 16. srpnja 2026. preispitati granične vrijednosti za udio kadmija u fosfatnim gnojivima radi procjene izvedivosti smanjenja tih graničnih vrijednosti na nižu primjerenu razinu. Komisija mora uzeti u obzir čimbenike povezane s okolišem, pogotovo u kontekstu uvjeta tla i klimatskih uvjeta, zdravstvene čimbenike te socioekonomske čimbenike, uključujući sigurnost opskrbe.

(16)

Tržište EU-a za gnojidbene proizvode samo je djelomično usklađeno.

(17)

Cilj je Uredbe (EZ) br. 2003/2003 osigurati slobodno prometovanje EZ gnojiva na unutarnjem tržištu. No ona se ne odnosi na takozvana „nacionalna gnojiva”, koja se stavljaju na tržište država članica u skladu s nacionalnim zakonodavstvom. Proizvođači mogu odabrati žele li gnojivo na tržište staviti kao „EZ gnojivo” ili „nacionalno gnojivo”.

(18)

Uredbom (EU) 2019/1009 nije izmijenjen taj neobvezni sustav. Stoga se njome osigurava slobodno kretanje gnojidbenih proizvoda EU-a na unutarnjem tržištu, ali i dalje se dopušta stavljanje nacionalnih gnojidbenih proizvoda na tržište. Koje će od toga učiniti odlučuje proizvođač.

(19)

Na temelju Uredbe (EZ) br. 2003/2003 i Uredbe (EU) 2019/1009 države članice ne smiju sprečavati stavljanje na raspolaganje na tržištu EZ gnojiva koja su u skladu s prvom uredbom, tj. gnojidbenih proizvoda EU-a koji su u skladu s drugom uredbom, iz razloga povezanih, među ostalim, s udjelom kadmija.

(20)

No države članice mogu zadržati ili uvesti granične vrijednosti koje smatraju prikladnima za kontaminante u nacionalnim gnojidbenim proizvodima, koji nisu obuhvaćeni područjem primjene Uredbe (EU) 2019/1009. Svaku državu članicu u većoj ili manjoj mjeri zabrinjava činjenica da je nakupljanje kadmija prijetnja dugoročnoj održivosti biljne proizvodnje. Većina država članica već je uvela propise o ograničenju udjela kadmija u nacionalnim gnojidbenim proizvodima radi smanjenja emisija kadmija u okoliš, a time i smanjenja izloženosti ljudi kadmiju. Ova Odluka ne primjenjuje se na tu vrstu propisa.

(21)

To znači da propisi Unije o usklađivanju postoje paralelno s nacionalnim odredbama primjenjivima na gnojidbene proizvode.

(22)

Nacionalne odredbe o kojima je obavijestila Mađarska („nacionalne odredbe o kojima se obavijestilo”) sadržane su u Uredbi br. 36/2006 mađarskog ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja od 18. svibnja 2006. o odobrenju, skladištenju, stavljanju na tržište i upotrebi gnojidbenih proizvoda. Uredba br. 36/2006 sadržava određene uvjete. Točnije, točkom 1.2. Priloga 3. Uredbi utvrđena je nacionalna granična vrijednost za kadmij od 20 mg/kg P2O5. Ta granična vrijednost primjenjuje se na tri kategorije nacionalnih gnojiva: fosforna gnojiva, gnojiva NPK i gnojiva s makrohranjivima NPK+ neovisno o udjelu P2O5 u njima. U dopisu od 27. rujna 2019. Mađarska je potvrdila da se ta granična vrijednost ne primjenjuje na EZ gnojiva.

(23)

Mađarska je u svojoj obavijesti i u dodatnim podacima dostavljenima Komisiji navela da prethodno navedenu graničnu vrijednost namjerava primjenjivati na anorganska i organsko-mineralna gnojiva koja su obuhvaćena Uredbom (EU) 2019/1009 i stavljena na raspolaganje na tržištu u Mađarskoj. Prije svega, ako nacionalne odredbe o kojima se obavijestilo budu odobrene, primjenjivat će se samo kao odstupanje od odredaba o fosfatnim gnojivima iz točke 3. podtočke (a) podpodtočke ii. PFC-a 1. (B) i točke 2. podtočke (a) podpodtočke ii. PFC-a 1. (C) I. dijela II. Priloga I. Uredbi (EU) 2019/1009. Te odredbe obuhvaćaju anorganska i organsko-mineralna gnojiva s ukupnim masenim udjelom fosfora od 5 % ili više ekvivalenta fosforova pentoksida (P2O5).

(24)

Kad je riječ o raznim uvjetima iz Uredbe br. 36/2006 osim graničnih vrijednosti za kadmij, Mađarska je potvrdila da se ti drugi uvjeti ne trebaju smatrati nacionalnim odredbama o kojima se obavijestilo zato što odstupaju od Uredbe (EU) 2019/1009 i Komisija ih treba odobriti jer Mađarska ne namjerava odstupati od te uredbe osim u pogledu granične vrijednosti za kadmij.

(25)

U trenutku donošenja Uredbe (EU) 2019/1009 Mađarska, Slovačka i Češka potpisale su političku izjavu u kojoj su iskazale žaljenje zbog nedovoljno ambicioznog konačnog dogovora o graničnoj vrijednosti za kadmij u fosfatnim gnojivima te već tad najavile potporu za nacionalna odstupanja od nje na temelju članka 114. stavka 4. UFEU-a.

(26)

Dopisom od 17. srpnja 2019., koji je zaprimljen 19. srpnja 2019., Mađarska je obavijestila Komisiju da namjerava zadržati nacionalne odredbe o udjelu kadmija u fosfatnim gnojivima kojima se odstupa od Uredbe (EU) 2019/1009. U skladu s člankom 114. stavkom 4. u vezi s člankom 36. UFEU-a Mađarska je svoj postupak opravdala važnim potrebama povezanima s dugoročnom zaštitom tla i posljedičnom zaštitom zdravlja ljudi i okoliša.

(27)

Dopisom od 26. srpnja 2019. Komisija je potvrdila primitak obavijesti i izvijestila mađarske vlasti da je šestomjesečno razdoblje za njezino preispitivanje u skladu s člankom 114. stavkom 6. UFEU-a započelo 20. srpnja 2019.

(28)

Kako bi potkrijepile svoju obavijest dostavljenu na temelju članka 114. stavka 4. UFEU-a, mađarske vlasti dostavile su dodatne informacije Komisiji u dopisima od 27. rujna 2019. i 15. listopada 2019. U njima je razjašnjeno materijalno područje primjene nacionalnih odredaba koje Mađarska želi zadržati te su navedeni detaljni podaci o tržištu gnojiva u Mađarskoj.

(29)

Komisija je potom objavila obavijest o toj obavijesti u Službenom listu Europske unije (4) kako bi zainteresirane strane izvijestila o namjeri Mađarske da zadrži nacionalne odredbe te o razlozima na koje se pozvala kako bi potkrijepila svoj zahtjev. Komisija je također izvijestila druge države članice o obavijesti dopisom od 19. studenoga 2019. i dala im priliku da dostave komentare o njoj u roku od 30 dana.

(30)

Komisija je u tom roku primila komentare dviju država članica: Latvije i Češke. Latvija je navela da se ne protivi namjeri Mađarske da zadrži nacionalne odredbe o graničnoj vrijednosti za kadmij u fosfatnim gnojivima kojima se odstupa od odredaba Uredbe (EU) 2019/1009. Češka je navela da nema nikakvih komentara o obavijesti. Nijedan komentar nije zaprimljen nakon objave obavijesti u Službenom listu.

(31)

U Odluci dostavljenoj 17. siječnja 2020. (5), u skladu s člankom 114. stavkom 6. trećim podstavkom UFEU-a te s obzirom na složenost materije i činjenicu da produljenje kao takvo ne bi uzrokovalo opasnost za zdravlje ljudi, Komisija je smatrala opravdanim produljiti razdoblje iz članka 114. stavka 6. prvog podstavka UFEU-a za dodatno razdoblje od šest mjeseci, koje ističe 20. srpnja 2020. Budući da je materija bila složena zbog uvjeta dopuštenosti, Komisija je odgodila odlučivanje o dopuštenosti obavijesti do trenutka donošenja ove odluke.

(32)

U skladu s člankom 114. stavcima 4. i 6. UFEU-a država članica može, nakon donošenja mjere za usklađivanje, zadržati svoje strože nacionalne odredbe na osnovi važnih potreba iz članka 36. UFEU-a ili u vezi sa zaštitom okoliša ili radnom okolinom ako o tim nacionalnim odredbama obavijesti Komisiju i Komisija ih odobri.

(33)

Mađarska traži od Komisije da odobri odstupanje kojim bi se dopustilo stavljanje na mađarsko tržište samo fosfatnih gnojiva s udjelom fosforova pentoksida (P2O5) od najmanje 5 % P2O5 koja ne sadržavaju više od 20 mg kadmija/kg P2O5. Dopisom od 27. rujna 2019. Mađarska je pojasnila da namjerava zadržati odstupanje od granične vrijednosti utvrđene za kadmij u fosfatnim gnojivima i u slučaju anorganskih gnojiva s mikrohranjivima i u slučaju organsko-mineralnih gnojiva.

(34)

Kako bi utvrdila dopuštenost zahtjeva, Komisija mora procijeniti jesu li predmetne nacionalne odredbe o kojima se obavijestilo mjera koja je prethodno postojala, a kojom se odstupa od novouvedenog propisa o usklađivanju, te jesu li strože.

(35)

Za potrebe ove procjene važno je uzeti u obzir posebnu složenost predmetne situacije.

(36)

Prvo, taksativni popis usko definiranih tipova EZ gnojiva iz Uredbe (EZ) br. 2003/2003 zamijenit će potpuno drugačiji regulatorni sustav. Stoga će se Uredbom (EU) 2019/1009 ti tipovi gnojiva zamijeniti širim kategorijama gnojiva te će se područje primjene usklađivanja proširiti na kategorije proizvoda koji nisu gnojiva. Drugim riječima, iako će obuhvaćati sve proizvode koji su prethodno usklađeni na temelju Uredbe (EZ) br. 2003/2003, Uredba (EU) 2019/1009 bit će prva mjera EU-a za usklađivanje za određene kategorije gnojiva koje su obuhvaćene njezinim proširenim područjem primjene.

(37)

Drugo, iako se njome usklađuju EZ gnojiva, Uredbom (EZ) br. 2003/2003 ne utvrđuje se usklađena granična vrijednost za kadmij. Drugim riječima, iako su određena gnojiva na koja se primjenjuju nacionalne odredbe o kojima se obavijestilo kao takva već bila obuhvaćena mjerama za usklađivanje, te mjere za usklađivanje dosad nisu bile usmjerene na rizik koji se nastoji riješiti nacionalnim odredbama o kojima se obavijestilo.

(38)

Treće, Mađarska nije tražila odstupanje od Uredbe (EZ) br. 2003/2003 i trenutačno ne primjenjuje graničnu vrijednost za kadmij za EZ gnojiva.

(39)

Ta složena situacija otvara pitanje mogu li se nacionalne odredbe o kojima se obavijestilo smatrati odredbama koje se zadržavaju na snazi i o kojima treba obavijestiti Komisiju u skladu s člankom 114. stavkom 4. UFEU-a u pogledu Uredbe (EU) 2019/1009, vodeći računa o usklađivanju iz Uredbe (EZ) br. 2003/2003.

(40)

S jedne strane, člankom 3. stavkom 2. Uredbe (EU) 2019/1009 prethodna odstupanja od članka 5. Uredbe (EZ) br. 2003/2003 proširuju se na članak 3. stavak 1. Uredbe (EU) 2019/1009, što omogućuje da se postojeće nacionalne mjere koje se na temelju obavijesti u skladu s člankom 114. stavkom 4. UFEU-a i odluka Komisije u skladu s člankom 114. stavkom 6. UFEU-a zakonito primjenjuju na gnojiva obuhvaćena područjem primjene usklađivanja predviđenog Uredbom (EZ) br. 2003/2003 primjenjuju i na gnojidbene proizvode EU-a koji će prvi put biti obuhvaćeni novim, proširenim područjem primjene usklađivanja na temelju Uredbe (EU) 2019/1009. Time se potvrđuje da se Uredbom (EU) 2019/1009 nastavlja usklađivanje koje proizlazi iz Uredbe (EZ) br. 2003/2003.

(41)

S druge strane, uvodnom izjavom 11. Uredbe (EU) 2019/1009 potvrđuje se da je zakonodavac, s obzirom na to da je parafrazirao članak 114. stavak 4. UFEU-a, smatrao da bi za potrebe procjena na temelju članka 114. stavka 4. UFEU-a trebalo uzimati u obzir Uredbu (EU) 2019/1009:

„Nekoliko država članica ima nacionalne odredbe kojima se ograničava udio kadmija u fosfatnim gnojivima na temelju razloga koji se odnose na zaštitu zdravlja ljudi i okoliša. Ako država članica smatra da je takve nacionalne odredbe potrebno zadržati nakon donošenja usklađenih graničnih vrijednosti ovom Uredbom, i dok te usklađene granične vrijednosti ne budu jednake ili niže od postojećih nacionalnih graničnih vrijednosti, trebala bi o njima obavijestiti Komisiju u skladu s člankom 114. stavkom 4. UFEU-a. Nadalje, u skladu s člankom 114. stavkom 5. UFEU-a, ako država članica smatra da je potrebno uvesti nove nacionalne odredbe, primjerice odredbe o ograničavanju udjela kadmija u fosfatnim gnojivima, na temelju novih znanstvenih dokaza povezanih sa zaštitom okoliša ili radnom okolinom, zbog problema specifičnog za tu državu članicu koji se pojavio nakon donošenja ove Uredbe, o predviđenim odredbama i razlozima za njihovo uvođenje trebala bi obavijestiti Komisiju. […]”

(42)

To tumačenje potkrepljuje i razlika u materijalnim područjima primjene Uredbe (EZ) br. 2003/2003 i Uredbe (EU) 2019/1009 s obzirom na to da Uredba (EU) 2019/1009 zamjenjuje Uredbu (EZ) br. 2003/2003 ne samo s proširenim područjem primjene nego i s potpuno drugačijim regulatornim sustavom.

(43)

Treba napomenuti i da se u prošlim predmetima u kojima je novom mjerom za usklađivanje zamijenjena postojeća Sud Europske unije („Sud”) pozivao samo na novu donešenu mjeru za usklađivanje kao mjeru koja bi se trebala uzimati u obzir u procjenama na temelju članka 114. stavka 4. UFEU-a (6).

(44)

Zaključno, budući da je Uredba (EU) 2019/1009 mjera za usklađivanje koju bi trebalo uzeti u obzir za potrebe nacionalnih odredaba o kojima se obavijestilo u skladu s člankom 114. stavkom 4. UFEU-a, na Komisiji je da utvrdi jesu li nacionalne odredbe o kojima se obavijestilo postojale prije te uredbe, u skladu sa zahtjevom iz članka 114. stavka 4. UFEU-a.

(45)

Četvrto, i Uredbom (EU) 2019/1009 i Uredbom (EZ) br. 2003/2003 predviđen je prethodno opisani neobavezni sustav, što znači da nacionalni propisi mogu postojati paralelno s propisima EU-a o usklađivanju, u istom materijalnom području primjene kao i propisi o usklađivanju, ali da se primjenjuju samo na proizvode koji nisu stavljeni na tržište na temelju propisa o usklađivanju. Nacionalne odredbe o kojima se obavijestilo dosad su se primjenjivale samo na posljednje navedene proizvode, tj. na gnojiva koja se u uvodnoj izjavi (17) above nazivaju „nacionalnim gnojivima”. Stoga je trenutačna primjena nacionalnih odredaba o kojima se obavijestilo na ta nacionalna gnojiva zakonita jer propisi o usklađivanju nisu obvezni za osobu koja ta gnojiva stavlja na tržište. Međutim, Mađarska sad namjerava primijeniti te iste nacionalne odredbe o kojima je obavijestila kao odstupanje od Uredbe (EU) 2019/1009, iako se one ne primjenjuju kao odstupanje od Uredbe (EZ) br. 2003/2003.

(46)

Ta složena situacija otvara pitanje može li se smatrati da se obavijest Mađarske odnosi na zadržavanje nacionalnih odredaba za potrebe članka 114. stavka 4. UFEU-a, a ne na uvođenje nacionalnih odredaba nakon donošenja mjere za usklađivanje u skladu s člankom 114. stavkom 5. UFEU-a.

(47)

Prvo treba napomenuti da su nacionalne odredbe o kojima se obavijestilo u svojem trenutačnom obliku na snazi od 2006. Stoga su bile na snazi u trenutku sastavljanja Uredbe (EU) 2019/1009, što znači da su postojale prije te uredbe. Mađarska stoga ne traži uvođenje nacionalnih odredaba nakon donošenja mjere za usklađivanje, što bi bilo potrebno za obavijest na temelju članka 114. stavka 5. UFEU-a.

(48)

S druge strane, može se postaviti pitanje hoće li se nacionalne odredbe o kojima se obavijestilo zadržati u smislu članka 114. stavka 4. UFEU-a s obzirom na to da se one u svojem trenutačnom obliku ne primjenjuju na EZ gnojiva. Ipak, Mađarska nacionalne odredbe o kojima se obavijestilo namjerava primjenjivati i na gnojidbene proizvode EU-a. Kako bi to bilo moguće, potrebno je izmijeniti mađarsko zakonodavstvo.

(49)

Kako bi se utvrdilo jesu li nacionalne odredbe o kojima se obavijestilo prethodno postojale u smislu članka 114. stavka 4. UFEU-a, unatoč tome što bi ih trebalo neznatno izmijeniti kako bi uključivale gnojidbene proizvode EU-a te i dalje isključivale EZ gnojiva, važno je razmotriti svrhu razlikovanja članka 114. stavka 4. od članka 114. stavka 5. UFEU-a.

(50)

To razlikovanje razmatrano je u sudskoj praksi Suda. U predmetu C-3/00 Danska protiv Komisije Sud je o članku 95. UEZ-a, koji odgovara članku 114. UFEU-a, zaključio:

„Razlika između dvije situacije predviđene člankom 95. jest, prvo, činjenica da su nacionalne odredbe postojale prije mjere za usklađivanje. Stoga je zakonodavac Zajednice upoznat s njima, no zakonodavac se ne može ni ne nastoji se voditi njima za potrebe usklađivanja. Zato se smatra da je prihvatljivo da država članica zahtijeva da njezina pravila ostanu na snazi. U tu svrhu Ugovorom o EZ-u zahtijeva se da se te nacionalne odredbe moraju opravdati važnim potrebama iz članka 30. Ugovora o EZ-u ili razlozima povezanima sa zaštitom okoliša ili radnom okolinom. Za razliku od toga, u drugoj je situaciji vjerojatnije da će donošenje novog nacionalnog zakonodavstva ugroziti usklađivanje. Institucije Zajednice logično ne bi mogle uzeti u obzir nacionalni tekst pri izradi mjere za usklađivanje. U tom se slučaju zahtjevi iz članka 30. Ugovora o EZ-u ne uzimaju u obzir i prihvaćaju se samo razlozi povezani sa zaštitom okoliša ili radnom okolinom, pod uvjetom da država članica dostavi nove znanstvene dokaze i da potreba za uvođenjem novih nacionalnih odredaba proizlazi iz problema specifičnog za predmetnu državu članicu koji se pojavio nakon donošenja mjere za usklađivanje.” (7)

(51)

S obzirom na citiranu sudsku prasku trebalo bi smatrati da je svrha razlikovanja članka 114. stavka 4. od članka 114. stavka 5. UFEU-a postavljanje strožih zahtjeva za opravdanje u slučajevima u kojima je vjerojatnije da će usklađivanje biti ugroženo jer zakonodavac u trenutku donošenja mjere za usklađivanje nije bio upoznat s predmetnom nacionalnom odredbom i stoga je nije uzeo u obzir pri izradi mjere za usklađivanje.

(52)

Kao što je već navedeno, nacionalne odredbe o kojima se obavijestilo u svojem su trenutačnom obliku na snazi od 2006. Stoga su bile na snazi u trenutku sastavljanja Uredbe (EU) 2019/1009, što znači da su postojale i prije te uredbe.

(53)

Nadalje, iz procjene učinka priložene Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila o stavljanju gnojidbenih proizvoda s oznakom CE na raspolaganje na tržištu (8) očito je da je zakonodavac Unije pri sastavljanju Uredbe (EU) 2019/1009 bio upoznat s nacionalnim odredbama o kojima se obavijestilo. Stoga bi trebalo smatrati da su nacionalne odredbe o kojima se obavijestilo prethodno postojale u smislu članka 114. stavka 4. UFEU-a.

(54)

Kao što je već navedeno, smatra se da je Uredba (EU) 2019/1009 mjerodavna mjera za usklađivanje za tu konkretnu procjenu. Stoga bi nacionalne odredbe o kojima se obavijestilo trebalo procijeniti s obzirom na tu uredbu. Preostaje još preispitati odstupaju li nacionalne odredbe o kojima se obavijestilo od Uredbe (EU) 2019/1009 i jesu li strože od te uredbe.

(55)

Dok granična vrijednost za udio kadmija u fosfatnim gnojivima koja je utvrđena u točki 3. podtočki (a) podpodtočki ii. PFC-a 1. (B) i točki 2. podtočki (a) podpodtočki ii. PFC-a 1. (C) I. dijela II. Priloga I. Uredbi (EU) 2019/1009 i od koje se nacionalnim odredbama o kojima se obavijestilo odstupa iznosi 60 mg/kg P2O5, u nacionalnim odredbama o kojima se obavijestilo ta granična vrijednost za kadmij iznosi 20 mg/kg P2O5. Stoga je jasno da nacionalne odredbe o kojima se obavijestilo odstupaju od odredaba Uredbe (EU) 2019/1009 i da su strože od njih.

(56)

S obzirom na prethodno navedeno može se zaključiti sljedeće: 1. nacionalne odredbe o kojima se obavijestilo postojale su prije mjere za usklađivanje i zakonodavac je bio upoznat s njima u trenutku izrade mjere za usklađivanje, to jest Uredbe (EU) 2019/1009. Stoga bi ih u skladu s člankom 114. stavkom 4. UFEU-a trebalo smatrati mjerom koja je prethodno postojala, i 2. nacionalne odredbe o kojima se obavijestilo i kojima se odstupa od točke 3. podtočke (a) podpodtočke ii. PFC-a 1. (B) i točke 2. podtočke (a) podpodtočke ii. PFC-a 1. (C) I. dijela II. Priloga I. Uredbi (EU) 2019/1009 strože su od Uredbe (EU) 2019/1009.

(57)

Komisija stoga smatra da je obavijest koju je dostavila Mađarska u cijelosti dopuštena u skladu s člankom 114. stavkom 4. UFEU-a.

(58)

U skladu s člankom 114. stavkom 4. i člankom 114. stavkom 6. prvim podstavkom UFEU-a Komisija se mora uvjeriti da su ispunjeni svi uvjeti kojima se državi članici omogućuje zadržavanje njezinih nacionalnih odredaba kojima se odstupa od Unijine mjere za usklađivanje iz tog članka.

(59)

Komisija posebno mora procijeniti jesu li nacionalne odredbe o kojima se obavijestilo opravdane važnim potrebama iz članka 36. UFEU-a ili razlozima povezanima sa zaštitom okoliša ili radnom okolinom te premašuju li one ono što je potrebno kako bi se postigao željeni legitimni cilj. Osim toga, kad Komisija smatra da nacionalne odredbe ispunjavaju navedene uvjete, ona mora provjeriti, u skladu s člankom 114. stavkom 6. UFEU-a, jesu li one sredstvo proizvoljne diskriminacije ili prikriveno ograničenje trgovine među državama članicama te stvaraju li prepreku funkcioniranju unutarnjeg tržišta.

(60)

S obzirom na vremenski okvir utvrđen u članku 114. stavku 6. UFEU-a Komisija pri ispitivanju opravdanosti nacionalnih mjera o kojima je obaviještena u skladu s člankom 114. stavkom 4. temeljnim mora smatrati opravdanja koja je pružila država članica koja je dostavila obavijest. Teret dokaza snosi država članica koja podnosi zahtjev i koja želi zadržati svoje nacionalne mjere.

(61)

Međutim, kad Komisija raspolaže informacijama s obzirom na koje može biti potrebno revidirati Unijinu mjeru za usklađivanje od koje se nacionalnim odredbama o kojima se obavijestilo odstupa, ona te informacije može uzeti u obzir pri procjeni nacionalnih odredaba o kojima se obavijestilo.

(62)

Stajalište Mađarske o udjelu kadmija u fosfatnim gnojivima od najmanje 5 % P2O5 potaknuto je dugoročnom zaštitom tla i posljedičnom zaštitom zdravlja ljudi i zaštitom okoliša.

(63)

U obavijesti dostavljenoj Komisiji Mađarska je analizirala očekivane učinke granične vrijednosti od 60 mg/kg P2O5 iz Uredbe (EU) 2019/1009 na njezino državno područje. Ta granična vrijednost uzrokovala je znatnu zabrinutost u pogledu zaštite zdravlja ljudi i okoliša. Kadmij se svrstava u karcinogene tvari i najtoksičnije elemente. Biljke ga lako apsorbiraju i tako ulazi u prehrambeni lanac. Mađarska ima najveću stopu smrtnosti od raka pluća u Uniji i u svijetu. Stoga Mađarska ističe potrebu za smanjenjem daljnje izloženosti kadmiju koji u tijelo ulazi kroz hranu.

(64)

S obzirom na to da se izloženost kadmiju u općoj populaciji statistički povezuje s povećanim rizikom od raka, među ostalim raka pluća, Mađarska želi smanjiti daljnju izloženost svojeg stanovništva kadmiju smanjenjem njegove granične vrijednosti u fosfatnim gnojivima.

(65)

Osim bojazni za zdravlje ljudi Mađarska je kao opravdanje navela i zaštitu okoliša i dugoročnu zaštitu svojih tala, koja su, kao poglavito kisela i iznimno kisela, podložnija nakupljanju kadmija, zbog čega ih treba bolje zaštititi.

(66)

U obrazloženju se Mađarska poziva na studije u kojima je nakupljanje kadmija u ljudskom tijelu povezano s nekoliko zdravstvenih problema, od kojih je najteži rak pluća, ali i s kroničnom bubrežnom insuficijencijom i osteoporozom (9). Mađarska se u obavijesti poziva i na razne izvore koji se odnose na nakupljanje kadmija u tlu (10). Mađarska tvrdi da postoji izravna veza između nakupljanja kadmija u tlu, njegove neizbježne prisutnosti u hrani i hrani za životinje te štetnih posljedica za zdravlje ljudi.

(67)

Velika većina fosfatnih gnojiva na mađarskom tržištu su EZ gnojiva. Unatoč tome, većina EZ gnojiva na mađarskom tržištu ima udio kadmija manji od 20 mg/kg P2O5. Budući da je 95 % uvezenih gnojiva već u skladu s budućom graničnom vrijednošću od 60 mg/kg P2O5 iz Uredbe (EU) 2019/1009, Mađarska je zabrinuta da će se struktura budućeg uvoza promijeniti tako da će doći do znatnog povećanja u stavljanju na tržište proizvoda s udjelom kadmija većim od 20 mg/kg P2O5, što će uzrokovati daljnje nakupljanje kadmija u tlu i njegov kasniji prijenos u prehrambeni lanac.

(68)

Cilj je nacionalnih odredaba o kojima se obavijestilo da se sprečavanjem daljnjeg nakupljanja kadmija u tlu postigne razina zaštite zdravlja i života ljudi te okoliša koja je viša od razine predviđene Uredbom (EU) 2019/1009 za izloženost kadmiju. Sredstvo za postizanje tog cilja je zadržavanje maksimalne granične vrijednosti za kadmij u fosfatnim gnojivima s masenim udjelom od najmanje 5 % P2O5 koja je niža od usklađene granične vrijednosti iz Uredbe (EU) 2019/1009.

(69)

Kad je riječ o zaštiti zdravlja i života ljudi, trebalo bi napomenuti da je kadmij element koji nije neophodan, a toksičan je za ljude te ne donosi nikakve koristi biljkama ni životinjama. Točnije, kadmijev oksid razvrstan je u karcinogene tvari kategorije 2. prema Uredbi (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (11).

(70)

Prisutnost kadmija u biljkama i unos kadmija putem hrane mogu dugoročno imati štetne učinke na zdravlje ljudi. Nadalje, nakon što se apsorbira u ljudskom tijelu, on se efektivno zadržava i nakuplja u tijelu tijekom cijelog života (12).

(71)

Kadmij može oštetiti bubrege i uzrokovati prekomjernu proizvodnju beta-2-mikroglobulina, proteina koji se izlučuje u urinu, a koji je biološki pokazatelj rada bubrega. Težina posljedica ovisi o trajanju i razini izloženosti kadmiju. Oštećenje kostura još je jedna kritična posljedica kronične izloženosti kadmiju u razinama neznatno višima od onih pri kojima bi protein beta-2-mikroglobulin u urinu bio rani pokazatelj. Kadmij se uglavnom pohranjuje u jetri i bubrezima, a izlučuje se sporo i može se desetljećima zadržati u ljudskom tijelu.

(72)

Šira javnost izložena je kadmiju iz brojnih izvora, uključujući pušenje. Među nepušačima hrana je glavni izvor unosa kadmija. Kadmij je prvenstveno toksičan za bubrege, no može uzrokovati i demineralizaciju kostiju te se statistički povezuje s povećanim rizikom od raka pluća, endometrija, mjehura i dojke (13). Nadalje, ne mogu se isključiti zdravstveni rizici za odrasle pušače i osobe koje imaju smanjene zalihe željeza u tijelu i/ili žive u blizini industrijskih izvora (14).

(73)

Budući da bilježi visoku stopu smrtnosti od raka pluća, Mađarskoj je opravdano u interesu izbjeći daljnju izloženost kadmiju.

(74)

Usto, daljnje nakupljanje kadmija u tlu moglo bi, osim utjecaja na zdravlje ljudi, imati i negativne posljedice za biološku raznolikost tla, a time i za funkcije tla (npr. raspadanje organskih tvari) te za kvalitetu podzemnih voda zbog ispiranja u tla. Na toksičnost i bioraspoloživost kadmija utječu svojstva tla. Mobilnost i bioraspoloživost kadmija veće su u kiselijim tlima, a manje u vapnenačkim/vapnenastim tlima. Gotovo je polovina mađarskih tala kisela ili iznimno kisela, zbog čega je ta država članica posebno podložna nakupljanju kadmija u tlima.

(75)

Vijeće je već iskazalo svoju zabrinutost zbog rizika povezanih s kadmijem za zdravlje ljudi i okoliš u svojoj Rezoluciji od 25. siječnja 1988. (15). Vijeće je istaknulo da je važno smanjiti unos kadmija u tla iz svih izvora, uključujući raspršene izvore (npr. atmosfersko taloženje, fosfatna gnojiva, mulj otpadnih voda…), među ostalim „odgovarajućim mjerama za kontrolu udjela kadmija u fosfatnim gnojivima na temelju primjerenih tehnologija koje ne uključuju prekomjerne troškove i u kojima se uzimaju u obzir okolišni uvjeti u različitim regijama Zajednice”.

(76)

U uvodnoj izjavi 15. Uredbe (EZ) br. 2003/2003 već je najavljeno da Komisija namjerava razmotriti problem nenamjernog udjela kadmija u mineralnim gnojivima.

(77)

Znanstveni odbor za rizike za zdravlje i okoliš zaključio je 2002. da bi granična vrijednost od 40 mg/kg P2O5 ili viša od toga dovela do nakupljanja kadmija u većini tala Europske unije. Za razliku od toga, pretpostavio je da granična vrijednost od 20 mg/kg P2O5 ili niža od toga neće dovesti do dugoročnog nakupljanja u tlu tijekom 100 godina ako se u obzir ne uzmu drugi načini unosa kadmija.

(78)

U Prijedlogu uredbe (EU) 2019/1009 (16), na temelju znanstvenih podataka dostupnih u trenutku procjene utjecaja, Komisija je zaključila da metal kadmij i kadmijev oksid općenito mogu predstavljati ozbiljne rizike za zdravlje. Komisija je predložila graničnu vrijednost od 60 mg/kg P2O5 u fosfatnim gnojivima i postupno smanjivanje te granične vrijednosti na 20 mg/kg P2O5 tijekom 12 godina od primjene te nove uredbe.

(79)

Opće je prihvaćeno i da je kadmij u gnojivima neupitno najvažniji izvor unosa kadmija u tlo i prehrambeni lanac (17). Uredbom (EU) 2019/1009 propisana je granična vrijednost od 60 mg/kg P2O5, koja se počinje primjenjivati 16. srpnja 2022. Velika većina gnojiva dostupnih na europskom tržištu već je u skladu s tom graničnom vrijednošću. Iako je uvođenje te granične vrijednosti korak u pravom smjeru, prema dostupnim znanstvenim podacima nije vjerojatno da će se time znatno smanjiti dugoročno nakupljanje kadmija u tlima.

(80)

S obzirom na potrebu za ambicioznijom usklađenom graničnom vrijednošću za kadmij u fosfatnim gnojivima u budućnosti, Uredbom (EU) 2019/1009 Komisija se obvezuje da ponovo procijeni te granične vrijednosti radi njihova smanjivanja ako to bude izvedivo.

(81)

S obzirom na prethodno navedeno, mora se smatrati da je maksimalna granična vrijednost iz nacionalnih odredaba o kojima se obavijestilo opravdana potrebom da se zaštite zdravlje i život ljudi te okoliš.

(82)

Komisija u skladu s člankom 114. stavkom 6. UFEU-a mora provjeriti je li zadržavanje mjera o kojima se obavijestilo sredstvo proizvoljne diskriminacije. Prema sudskoj praksi Suda (18), kako ne bi bilo diskriminacije, u sličnim situacijama ne postupa se različito, a u različitim situacijama ne postupa se jednako, osim ako je to objektivno opravdano. Odsutnost diskriminacije znači da se nacionalna ograničenja trgovine ne mogu upotrebljavati tako da stvaraju diskriminaciju u pogledu proizvoda podrijetlom iz drugih država članica.

(83)

Nacionalne odredbe o kojima se obavijestilo primjenjuju se i na domaće proizvode i na proizvode proizvedene u drugim državama članicama. U odsutnosti suprotnih dokaza može se zaključiti da nacionalne odredbe o kojima se obavijestilo nisu sredstvo proizvoljne diskriminacije.

(84)

Nacionalne mjere kojima su propisani uvjeti za stavljanje proizvoda na tržište koji su stroži od uvjeta iz Uredbe Unije inače bi bile prepreka trgovini. Razlog je tomu što se očekuje da zbog nacionalne odredbe određeni proizvodi koji se zakonito stavljaju na tržište u ostatku Unije neće biti stavljeni na tržište predmetne države članice. Predviđeno je da se preduvjetima propisanima u članku 114. stavku 6. UFEU-a spriječi primjena ograničenja na temelju kriterija iz stavaka 4. i 5. tog članka iz neprimjerenih razloga, zbog čega bi oni bili ekonomska mjera koja ometa uvoz proizvoda iz drugih država članica, tj. sredstvo neizravne zaštite nacionalne proizvodnje (19).

(85)

S obzirom na to da se nacionalnim odredbama o kojima se obavijestilo nameće stroža granična vrijednost za udio kadmija u fosfatnim gnojivima i gospodarskim subjektima s poslovnim nastanom u drugim državama članicama inače usklađenog područja, te odredbe mogu činiti prikriveno ograničenje trgovine ili prepreku funkcioniranju unutarnjeg tržišta.

(86)

U odsutnosti dokaza koji bi sugerirali da su nacionalne odredbe zapravo mjera namijenjena zaštiti nacionalne proizvodnje, može se zaključiti da one nisu prikriveno ograničenje trgovine među državama članicama. Stoga Komisija još mora razmotriti jesu li nacionalne odredbe o kojima se obavijestilo prepreka funkcioniranju unutarnjeg tržišta.

(87)

U skladu s člankom 114. stavkom 6. UFEU-a Komisija mora provjeriti je li zadržavanje mjera o kojima se obavijestilo prepreka funkcioniranju unutarnjeg tržišta. Taj uvjet ne može se tumačiti tako da sprečava odobrenje svake nacionalne mjere koja bi mogla utjecati na funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Doista, svaka nacionalna mjera kojom se odstupa od mjere za usklađivanje usmjerene na uspostavljanje i rad unutarnjeg tržišta u svojoj je biti mjera koja će vjerojatno utjecati na unutarnje tržište. Stoga, kako bi se očuvala korisnost postupka propisanog člankom 114. UFEU-a, koncept prepreke funkcioniranju unutarnjeg tržišta mora se, u kontekstu članka 114. stavka 6. UFEU-a, shvatiti kao neproporcionalan učinak u odnosu na željeni cilj (20).

(88)

Pri procjeni jesu li nacionalne odredbe o kojima se obavijestilo odgovarajuće i potrebne za postizanje tog cilja potrebno je uzeti u obzir niz čimbenika. Komisija mora ocijeniti pruža li razina zaštite koja proizlazi iz granične vrijednosti za kadmij propisane mađarskim zakonodavstvom djelotvornu zaštitu zdravlja i života ljudi s jedne strane te okoliša s druge strane.

(89)

Nacionalnim odredbama o kojima se obavijestilo nastoji se zaštititi zdravlje ljudi i okoliš izbjegavanjem nakupljanja kadmija u tlu. U obavijesti Komisiji Mađarska pravda potrebu za odstupanjem upućivanjem na konkretne okolnosti – posebnu ranjivost mađarskog stanovništva koja proizlazi iz visoke stope smrtnosti od raka pluća i kiselost tla.

(90)

Mađarska ima najveću stopu smrtnosti od raka pluća u Uniji i u svijetu. Zbog toga Mađarska ističe potrebu za smanjenjem daljnje izloženosti kadmiju koji u tijelo ulazi kroz hranu. Usto, otprilike je polovina mađarskih tala kisela ili iznimno kisela, zbog čega je ta država članica posebno podložna nakupljanju kadmija u tlima.

(91)

Nadalje, utvrđeno je da maksimalna granična vrijednost za koncentraciju kadmija u gnojivima od 20 mg/kg P2O5 ili niža od toga učinkovito pridonosi izbjegavanju dugoročnog nakupljanja kadmija u tlu tijekom 100 godina.

(92)

Uzimajući u obzir elemente povezane s konkretnom situacijom Mađarske, nacionalne odredbe o kojima se obavijestilo mogu se smatrati potrebnima za postizanje željenog cilja.

(93)

Usto, Mađarska tvrdi da je udio kadmija u većini gnojiva na tržištu manji od granične vrijednosti od 20 mg/kg P2O5, iako se to trenutačno ne zahtijeva za EZ gnojiva. Zbog toga postavljanje granične vrijednosti od 20 mg/kg P2O5 neće izazvati znatni poremećaj na tržištu.

(94)

Primjenu drugih mjera, kao što su ograničenja uporabe, bilo bi vrlo teško kontrolirati u praksi pa se njome ne bi mogao postići željeni cilj. Komisija smatra da zadržavanje nacionalnih odredaba o kojima se obavijestilo nije neproporcionalno i nije prepreka funkcioniranju unutarnjeg tržišta u smislu članka 114. stavka 6. UFEU-a.

(95)

S obzirom na ovu analizu Komisija smatra da je uvjet o odsutnosti prepreka funkcioniranju unutarnjeg tržišta ispunjen.

(96)

Kako bi se osiguralo da je nacionalna mjera, a time i moguća prepreka funkcioniranju unutarnjeg tržišta, ograničena na ono što je strogo potrebno za postizanje ciljeva Mađarske, nacionalno odstupanje trebalo bi biti vremenski ograničeno. Odstupanje ne bi više bilo potrebno kad bi se u budućnosti utvrdila usklađena granična vrijednost jednaka mađarskoj graničnoj vrijednosti ili niža od nje.

(97)

Usklađena granična vrijednost jednaka mađarskoj graničnoj vrijednosti ili niža od nje mogla bi se propisati samo odlukom Europskog parlamenta i Vijeća na temelju prijedloga Komisije, na primjer u kontekstu preispitivanja iz članka 49. točke (b) Uredbe (EU) 2019/1009. Zbog toga se razdoblje za koje se odstupanje odobrava ne bi trebalo ovom Odlukom ograničiti do određenog datuma, već upućivanjem na buduću odluku zakonodavca u tom pogledu.

(98)

To je u skladu s člankom 3. stavkom 2. Uredbe (EU) 2019/1009, kojim je predviđeno da se odstupanja od Uredbe (EZ) br. 2003/2003 u skladu s člankom 114. stavkom 4. UFEU-a u pogledu udjela kadmija mogu nastaviti primjenjivati do trenutka kad usklađene granične vrijednosti za udio kadmija u fosfatnim gnojivima koje su jednake nacionalnim vrijednostima ili niže od njih budu primjenjive na razini Unije.

(99)

Odobrenje nacionalnih odredaba o kojima se obavijestilo stoga bi se trebalo primjenjivati do trenutka kad revidirana usklađena granična vrijednost koja je jednaka mađarskoj graničnoj vrijednosti ili niža od nje bude primjenjiva na razini Unije.

(100)

S obzirom na prethodno navedeno trebalo bi zaključiti da je obavijest Mađarske o zadržavanju nacionalnih odredaba kojima se odstupa od Uredbe (EU) 2019/1009, koja je dostavljena 19. srpnja 2019., dopuštena.

(101)

Nadalje, Komisija je o nacionalnim odredbama o kojima se obavijestilo utvrdila sljedeće:

(102)

Komisija stoga smatra da bi nacionalne odredbe o kojima se obavijestilo trebalo odobriti,

(1)

Provedbenom odlukom Komisije 2014/709/EU (4) utvrđuju se mjere kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama u kojima su zabilježeni slučajevi te bolesti kod domaćih ili divljih svinja (predmetne države članice). U dijelovima od I. do IV. Priloga toj provedbenoj odluci utvrđuju se i popisuju određena područja u predmetnim državama članicama, razvrstana prema razini rizika s obzirom na epidemiološku situaciju u pogledu te bolesti. Prilog Provedbenoj odluci 2014/709/EU nekoliko je puta izmijenjen kako bi se uzele u obzir promjene epidemiološke situacije u Uniji u pogledu afričke svinjske kuge, koje se trebaju odražavati u tom prilogu. Prilog Provedbenoj odluci 2014/709/EU zadnji je put izmijenjen Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2020/1150 (5) nakon promjene epidemiološke situacije u pogledu te bolesti u Litvi, Poljskoj i Slovačkoj.

(2)

Direktivom Vijeća 2002/60/EZ (6) utvrđuju se minimalne mjere Unije koje treba poduzeti za kontrolu afričke svinjske kuge. Konkretno, člankom 9. Direktive 2002/60/EZ predviđena je uspostava zaraženog i ugroženog područja kad se kod svinja na gospodarstvu službeno potvrdi afrička svinjska kuga, a člancima 10. i 11. te direktive utvrđuju se mjere koje treba poduzeti na zaraženim i ugroženim područjima kako bi se spriječilo širenje navedene bolesti. Osim toga, člankom 15. Direktive 2002/60/EZ utvrđuju se mjere koje je potrebno poduzeti ako je afrička svinjska kuga potvrđena kod divljih svinja. Novija su iskustva pokazala da su mjere utvrđene Direktivom 2002/60/EZ djelotvorne u kontroli širenja te bolesti, a posebno mjere čišćenja i dezinfekcije zaraženih gospodarstava te druge mjere povezane s iskorjenjivanjem te bolesti u populaciji domaćih i divljih svinja.

(3)

Od datuma donošenja Provedbene odluke (EU) 2020/1150 zabilježeni su novi slučajevi afričke svinjske kuge kod domaćih svinja u Poljskoj i Slovačkoj i divljih svinja u Latviji.

(4)

Krajem srpnja i u kolovozu 2020. zabilježeno je deset slučajeva afričke svinjske kuge kod domaćih svinja u okruzima powiat chełmski, biłgorajski, garwoliński, hrubieszowski, lubartowski, przeworski i zielonogórski u Poljskoj, na područjima koja su trenutačno navedena u dijelu II. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU ili na područjima koja su trenutačno navedena u dijelu III. tog priloga, a nalaze se u neposrednoj blizini područja trenutačno navedenih u dijelu II. tog priloga. Ti slučajevi afričke svinjske kuge kod domaćih svinja znače da je stupanj rizika povećan, što bi se trebalo odražavati u tom prilogu. U skladu s tim, ta područja Poljske, pogođena tim nedavnim slučajevima afričke svinjske kuge, sada bi trebalo navesti u dijelu III. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU umjesto u njegovu dijelu II.; područja Poljske navedena u dijelu II. tog priloga, koja se nalaze u neposrednoj blizini područja navedenih u dijelu III. koja su pogođena tim nedavnim slučajevima afričke svinjske kuge sada bi trebalo navesti u dijelu III. tog priloga, umjesto u njegovu dijelu II.

(5)

U kolovozu 2020. zabilježen je jedan slučaj afričke svinjske kuge kod divljih svinja u općini Ventspils u Latviji, na području koje je trenutačno navedeno u dijelu I. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU. Taj slučaj afričke svinjske kuge kod divljih svinja znači da je stupanj rizika povećan, što bi se trebalo odražavati u tom prilogu. U skladu s tim, to područje Latvije trenutačno navedeno u dijelu I. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU pogođeno tim nedavnim slučajem afričke svinjske kuge sada bi trebalo navesti u dijelu II. tog priloga umjesto u njegovu dijelu I.

(6)

U kolovozu 2020. zabilježen je jedan slučaj izbijanja afričke svinjske kuge kod domaćih svinja u okrugu Košice-okolie u Slovačkoj, na području koje je trenutačno navedeno u dijelu II. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU. Taj slučaj afričke svinjske kuge kod domaćih svinja znači da je stupanj rizika povećan, što bi se trebalo odražavati u tom prilogu. U skladu s time, to područje Slovačke koje je pogođeno nedavnim izbijanjem afričke svinjske kuge sada bi trebalo navesti u dijelu III. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU umjesto u njegovu dijelu II.

(7)

Nakon tih nedavnih izbijanja afričke svinjske kuge kod domaćih svinja u Poljskoj i Slovačkoj i nedavnog slučaja afričke svinjske kuge u Latviji, i uzimajući u obzir trenutačnu epidemiološku situaciju u Uniji, regionalizacija u tim državama članicama preispitana je i ažurirana. Osim toga, postojeće mjere za upravljanje rizicima također su preispitane i ažurirane. Te izmjene treba navesti u Prilogu Provedbenoj odluci 2014/709/EU.

(8)

Kako bi se uzele u obzir najnovije promjene u epidemiološkoj situaciji u pogledu afričke svinjske kuge u Uniji i proaktivno odgovorilo na rizike povezane sa širenjem te bolesti, trebalo bi utvrditi nova dovoljno velika područja visokog rizika u Poljskoj, Slovačkoj i Latviji te ih navesti u dijelovima II. i III. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU. Budući da su u dijelovima II. i III. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU navedena područja na kojima epidemiološka situacija još nije stabilna i brzo se mijenja, u slučaju bilo kakvih izmjena u pogledu područja navedenih u tom dijelu uvijek bi posebno trebalo uzeti u obzir učinak na okolna područja, kao što je to učinjeno u ovom slučaju. Dijelove I., II. i III. tog priloga trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(9)

S obzirom na hitnost epidemiološke situacije u Uniji u pogledu širenja afričke svinjske kuge, važno je da izmjene Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU utvrđene ovom Odlukom stupe na snagu što je prije moguće.

(10)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,