ISSN 1977-0847 |
||
Službeni list Europske unije |
L 234 |
|
Hrvatsko izdanje |
Zakonodavstvo |
Godište 63. |
|
|
|
(1) Tekst značajan za EGP. |
HR |
Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje. Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica. |
II. Nezakonodavni akti
UREDBE
21.7.2020 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 234/1 |
DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2020/1068
оd 15. svibnja 2020.
o izmjeni priloga I. i V. Uredbi (EU) br. 649/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o izvozu i uvozu opasnih kemikalija
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 649/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o izvozu i uvozu opasnih kemikalija (1), a posebno njezin članak 23. stavak 4. točke (a) i (c),
budući da:
(1) |
Uredbom (EU) br. 649/2012 provodi se Roterdamska konvencija o postupku prethodnog pristanka za određene opasne kemikalije i pesticide u međunarodnoj trgovini (2) („Roterdamska konvencija”). |
(2) |
Provedbenim uredbama (EU) 2019/677 (3), (EU) 2019/989 (4), (EU) 2019/1100 (5), (EU) 2019/1090 (6), (EU) 2018/1532 (7), (EU) 2019/344 (8), (EU) 2018/1043 (9), (EU) 2018/1917 (10), (EU) 2018/1019 (11), (EU) 2018/309 (12), (EU) 2018/1501 (13) odnosno (EU) 2018/1914 (14) Komisija je odlučila da neće produljiti odobrenje klorotalonila, klorprofama, desmedifama, dimetoata, dikvata, etoprofosa, fenamidona, flurtamona, oksasulfurona, propineba, pimetrozina odnosno kvinoksifena kao aktivnih tvari u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (15), što znači da su te stvari zabranjene za sve upotrebe u kategoriji „pesticid” s obzirom na to da u toj kategoriji nemaju ni jednu drugu uporabu. Stoga bi te tvari trebalo dodati na popise kemikalija u dijelovima 1. i 2. Priloga I. Uredbi (EU) br. 649/2012. |
(3) |
Provedbenom uredbom (EU) 2018/1500 (16) Komisija je odlučila da neće produljiti odobrenje tirama kao aktivne tvari u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009, što znači da je ta tvar zabranjena za upotrebu u potkategoriji „pesticid u skupini sredstava za zaštitu bilja” iz Uredbe (EU) br. 649/2012. Budući da je tiram odobren samo u skladu s Uredbom (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (17) za uporabu u biocidnim proizvodima za vrstu proizvoda 9 koji pripadaju potkategoriji „drugi pesticid uključujući biocide” iz Uredbe (EU) br. 649/2012, gotovo je sva uporaba te tvari zabranjena na razini kategorije „pesticid”. Stoga se tiram smatra strogo ograničenim na razini kategorije „pesticid” te bi ga zato trebalo dodati na popise kemikalija u dijelovima 1. i 2. Priloga I. Uredbi (EU) br. 649/2012. |
(4) |
Provedbenom uredbom (EU) 2018/1865 (18) Komisija je odlučila da neće produljiti odobrenje propikonazola kao aktivne tvari u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009, što znači da je ta tvar zabranjena za upotrebu u potkategoriji „pesticid u skupini sredstava za zaštitu bilja”. Ta zabrana ne predstavlja strogo ograničenje upotrebe te tvari na razini kategorije „pesticid” s obzirom na to da je propikonazol odobren za nekoliko upotreba u potkategoriji „drugi pesticid uključujući biocide”. Propikonazol je odobren za uporabu u biocidnim proizvodima za vrste proizvoda 7, 8 i 9 u skladu s Uredbom (EU) br. 528/2012. Stoga bi propikonazol trebalo dodati na popis kemikalija u dijelu 1. Priloga I. Uredbi (EU) br. 649/2012. |
(5) |
Predan je zahtjev za produljenje odobrenja za klotianidin i tiametoksam, ali podnositelji zahtjeva povukli su taj zahtjev nakon donošenja provedbenih uredaba (EU) 2018/784 (19) odnosno (EU) 2018/785 (20), prema kojima je Komisija u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 odlučila izmijeniti uvjete za odobrenje aktivnih tvari klotianidina odnosno tiametoksama. Budući da su ta odobrenja za klotianidin i tiametoksam istekla, upotreba tih tvari zabranjena je u potkategoriji „pesticid u skupini sredstava za zaštitu bilja”. Ta zabrana predstavlja strogo ograničenje upotrebe tih tvari na razini kategorije „pesticid” jer je gotovo sva upotreba klotianidina i tiametoksama zabranjena s obzirom na to da su klotianidin i tiametoksam odobreni samo za uporabu u biocidnim proizvodima za vrste proizvoda 18 u skladu s Uredbom (EU) br. 528/2012 u potkategoriji „drugi pesticid uključujući biocide”. Stoga bi klotianidin i tiametoksam trebalo dodati na popise kemikalija u dijelovima 1. i 2. Priloga I. Uredbi (EU) br. 649/2012. |
(6) |
Provedbenom uredbom (EU) 2018/783 (21) Komisija je odlučila izmijeniti uvjete odobrenja aktivne tvari imidakloprida u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009, što znači da je upotreba te tvari strogo ograničena u potkategoriji „pesticid u skupini sredstava za zaštitu bilja”. To strogo ograničenje ne predstavlja strogo ograničenje upotrebe te tvari na razini kategorije „pesticid” s obzirom na to da je imidakloprid odobren za nekoliko upotreba u potkategoriji „drugi pesticid uključujući biocide”. Imidakloprid je odobren za uporabu u biocidnim proizvodima za vrstu proizvoda 18 u skladu s Uredbom (EU) br. 528/2012. Nadalje, imidakloprid se koristi u veterinarsko-medicinskim proizvodima u skladu s Direktivom 2001/82/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (22). Stoga bi imidakloprid trebalo dodati na popis kemikalija u dijelu 1. Priloga I. Uredbi (EU) br. 649/2012. |
(7) |
Komisija je Provedbenom uredbom (EU) 2015/404 (23) odlučila produljiti rok valjanosti odobrenja aktivne tvari glufosinata u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009, nakon što je podnesen zahtjev za produljenje odobrenja te aktivne tvari. Budući da je taj zahtjev povučen, glufosinat više nije odobren kao aktivna tvar u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009, što znači da je ta tvar zabranjena za sve upotrebe u kategoriji „pesticid” s obzirom na to da u toj kategoriji nema ni jednu drugu upotrebu. Stoga bi ga trebalo dodati na popise kemikalija u dijelovima 1. i 2. Priloga I. Uredbi (EU) br. 649/2012. |
(8) |
Na devetom sastanku održanom u svibnju 2019. Konferencija stranaka Roterdamske konvencije odlučila je uvrstiti tvari forat i heksabromciklododekan u Prilog III. toj konvenciji, što znači da su te kemikalije sad obuhvaćene postupkom prethodnog pristanka na temelju te konvencije. Forat bi stoga trebalo dodati na popise kemikalija u dijelovima 1. i 3. Priloga I. Uredbi (EU) br. 649/2012. Heksabromciklododekan već je naveden u Prilogu V. Uredbi (EU) br. 649/2012, što znači da se ne smije izvoziti. Stoga bi ga trebalo dodati na popis kemikalija u dijelu 3. Priloga I. toj uredbi. |
(9) |
Uredbom (EU) 2017/852 Europskog parlamenta i Vijeća (24) zabranjuje se izvoz žive, određenih smjesa metalne žive s drugim tvarima, određenih živinih spojeva i određenih proizvoda kojima je dodana živa. Te bi se zabrane izvoza trebale navesti u dijelu 2. Priloga V. Uredbi (EU) br. 649/2012. |
(10) |
Uredbu (EU) br. 649/2012 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti. |
(11) |
Primjereno je osigurati razumno razdoblje u kojem bi zainteresirane strane mogle poduzeti mjere potrebne za usklađivanje s ovom Uredbom, a države članice mjere za njezinu provedbu, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Uredba (EU) br. 649/2012 mijenja se kako slijedi:
(a) |
Prilog I. mijenja se u skladu s Prilogom I. ovoj Uredbi; |
(b) |
Prilog V. mijenja se u skladu s Prilogom II. ovoj Uredbi. |
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 1. rujna 2020.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 15. svibnja 2020.
Za Komisiju
Predsjednica
Ursula VON DER LEYEN
(1) SL L 201, 27.7.2012., str. 60.
(2) SL L 63, 6.3.2003., str. 29.
(3) Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/677 od 29. travnja 2019. o neproduljenju odobrenja aktivne tvari klorotalonil u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 540/2011 (SL L 114, 30.4.2019., str. 15.).
(4) Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/989 od 17. lipnja 2019. o neproduljenju odobrenja aktivne tvari klorprofam, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i o izmjeni Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011 (SL L 160, 18.6.2019., str. 11.).
(5) Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/1100 od 27. lipnja 2019. o neproduljenju odobrenja aktivne tvari desmedifam u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja te o izmjeni Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011 (SL L 175, 28.6.2019., str. 17.).
(6) Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/1090 od 26. lipnja 2019. o neproduljenju odobrenja aktivne tvari dimetoat u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja te o izmjeni Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011 (SL L 173, 27.6.2019., str. 39.).
(7) Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/1532 od 12. listopada 2018. o neproduljenju odobrenja za aktivnu tvar dikvat u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja te o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 540/2011 (SL L 257, 15.10.2018., str. 10.).
(8) Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/344 od 28. veljače 2019. o neproduljenju odobrenja aktivne tvari etoprofos u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i o izmjeni Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011 (SL L 62, 1.3.2019., str. 7.).
(9) Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/1043 od 24. srpnja 2018. o neproduljenju odobrenja aktivne tvari fenamidon u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 540/2011 (SL L 188, 25.7.2018., str. 9.).
(10) Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/1917 od 6. prosinca 2018. o neproduljenju odobrenja aktivne tvari flurtamon u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 540/2011 (SL L 311, 7.12.2018., str. 27.).
(11) Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/1019 od 18. srpnja 2018. o neproduljenju odobrenja aktivne tvari oksasulfuron u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 540/2011 (SL L 183, 19.7.2018., str. 14.).
(12) Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/309 od 1. ožujka 2018. o neproduljenju odobrenja aktivne tvari propineb, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja, i o izmjeni Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011 (SL L 60, 2.3.2018., str. 16.).
(13) Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/1501 od 9. listopada 2018. o neproduljenju odobrenja aktivne tvari pimetrozin u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 540/2011 (SL L 254, 10.10.2018., str. 4.).
(14) Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/1914 od 6. prosinca 2018. o neproduljenju odobrenja aktivne tvari kvinoksifen u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 540/2011 (SL L 311, 7.12.2018., str. 17.).
(15) Uredba (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (SL L 309, 24.11.2009., str. 1.).
(16) Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/1500 od 9. listopada 2018. o neproduljenju odobrenja aktivne tvari tiram i zabrani uporabe i prodaje sjemena tretiranog sredstvima za zaštitu bilja koja sadržavaju tiram, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja, i o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 540/2011 (SL L 254, 10.10.2018., str. 1.).
(17) Uredba (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2012. o stavljanju na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda (SL L 167, 27.6.2012., str. 1.).
(18) Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/1865 od 28. studenoga 2018. o neproduljenju odobrenja aktivne tvari propikonazol u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 540/2011 (SL L 304, 29.11.2018., str. 6.).
(19) Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/784 od 29. svibnja 2018. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 u pogledu uvjeta za odobrenje aktivne tvari klotianidin (SL L 132, 30.5.2018., str. 35.).
(20) Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/785 od 29. svibnja 2018. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 u pogledu uvjeta za odobrenje aktivne tvari tiametoksam (SL L 132, 30.5.2018., str. 40.).
(21) Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/783 od 29. svibnja 2018. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 u pogledu uvjeta za odobrenje aktivne tvari imidakloprid (SL L 132, 30.5.2018., str. 31.).
(22) Direktiva 2001/82/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. studenoga 2001. o zakoniku Zajednice o veterinarsko-medicinskim proizvodima (SL L 311, 28.11.2001., str. 1.).
(23) Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/404 od 11. ožujka 2015. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 u pogledu produljenja rokova valjanosti odobrenja aktivnih tvari beflubutamida, kaptana, dimetoata, dimetomorfa, etoprofosa, fipronila, folpeta, formetanata, glufosinata, metiokarba, metribuzina, fosmeta, pirimifos-metila i propamokarba (SL L 67, 12.3.2015., str. 6.).
(24) Uredba (EU) 2017/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o živi i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1102/2008 (SL L 137, 24.5.2017., str. 1.).
PRILOG I.
Prilog I. Uredbi (EU) br. 649/2012 mijenja se kako slijedi:
1. |
U tablici u dijelu 1. dodaju se sljedeći unosi:
|
2. |
U tablici u dijelu 2. dodaju se sljedeći unosi:
|
3. |
U tablici u dijelu 3. dodaju se sljedeći unosi:
|
PRILOG II.
U Prilogu V. Uredbi (EU) br. 649/2012 tablica u dijelu 2. mijenja se kako slijedi:
1. |
U unos 3. dodaje se sljedeći tekst:
|
2. |
Dodaju se sljedeći unosi:
|
21.7.2020 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 234/8 |
DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2020/1069
оd 19. lipnja 2020.
o izmjeni Delegirane uredbe (EU) br. 877/2013 o dopuni Uredbe (EU) br. 473/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim odredbama za praćenje i procjenu nacrta proračunskih planova i osiguranju smanjenja prekomjernog deficita država članica u europodručju
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 473/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o zajedničkim odredbama za praćenje i procjenu nacrta proračunskih planova i osiguranju smanjenja prekomjernog deficita država članica u europodručju (1), a posebno njezin članak 10. stavak 3.,
budući da:
(1) |
U skladu s izjavom Vijeća guvernera Europskog stabilizacijskog mehanizma od 15. svibnja 2020. države članice čija je valuta euro mogu primiti financijsku pomoć u okviru potpore u pogledu krize uzrokovane pandemijom, koja se temelji na kreditnoj liniji s dodatnim uvjetima Europskog stabilizacijskog mehanizma prilagođenoj posebnoj situaciji uzrokovanoj pandemijom bolesti COVID-19. |
(2) |
Konkretno, države članice koje primaju potporu u pogledu krize uzrokovane pandemijom nisu obvezne provesti nove mjere politike. Jedini je zahtjev da se kreditna linija koristi za financiranje izravnih i neizravnih troškova zdravstvene zaštite, liječenja i prevencije povezanih s pandemijom bolesti COVID-19. |
(3) |
U skladu s člankom 2. stavcima 3. i 4. Uredbe (EU) br. 472/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (2), nad državom članicom koja koristi potporu u pogledu krize uzrokovane pandemijom provodi se pojačani nadzor. |
(4) |
U skladu s člankom 3. stavkom 2. te uredbe primjenjuju se zahtjevi u vezi s izvješćivanjem utvrđeni u članku 10. Uredbe (EU) br. 473/2013 i detaljnije opisani u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) br. 877/2013 (3). |
(5) |
U Uredbi (EU) br. 472/2013 navodi se da bi intenzitet gospodarskog i proračunskog nadzora trebao biti primjeren i proporcionalan ozbiljnosti financijskih poteškoća na koje se nailazi te bi trebalo voditi računa o vrsti primljene financijske pomoći. |
(6) |
Delegiranu uredbu (EU) br. 877/2013 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti. |
(7) |
Stoga je s obzirom na vrlo specifično i ograničeno područje primjene potpore u pogledu krize uzrokovane pandemijom primjereno definirati zahtjeve u vezi s izvješćivanjem koji se primjenjuju u tom slučaju. To ne bi trebalo utjecati na strukturu propisanog izvješćivanja ako se na državu članicu primjenjuje postupak u slučaju prekomjernog deficita u skladu s člankom 126. UFEU-a ili ako se nad državom članicom provodi pojačani nadzor iz razloga koji nisu korištenje potpore u pogledu krize uzrokovane pandemijom, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Delegirana uredba (EU) br. 877/2013 mijenja se kako slijedi:
(1) |
članak 1. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 1. Predmet Ovom se Uredbom utvrđuju specifikacije o sadržaju izvješća koja države članice čija je valuta euro moraju dostaviti u skladu s člankom 10. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 473/2013.” |
(2) |
umeće se sljedeći novi članak 2.a: „Članak 2.a Struktura i sadržaj izvješćivanja država članica pod pojačanim nadzorom u skladu s člankom 2. stavcima 3. i 4. Uredbe (EU) br. 472/2013 zbog korištenja potpore u pogledu krize uzrokovane pandemijom Europskog stabilizacijskog mehanizma 1. Ako se nad državom članicom provodi pojačani nadzor isključivo zbog korištenja potpore u pogledu krize uzrokovane pandemijom Europskog stabilizacijskog mehanizma, zahtjev u vezi s izvješćivanjem u tekućoj godini u skladu s člankom 10. Uredbe (EU) br. 473/2013 odnosi se na korištenje sredstava potpore u pogledu krize uzrokovane pandemijom za pokrivanje izravnih i neizravnih troškova zdravstvene zaštite, liječenja i prevencije povezanih s pandemijom bolesti COVID-19. 2. Izvješća sadržavaju tablicu navedenu u Prilogu II.” |
(3) |
Naslov Priloga zamjenjuje se sljedećim: „PRILOG I.” |
(4) |
Dodaje se sljedeći novi Prilog II.: „PRILOG II. Tablica koja se dostavlja na tromjesečnoj osnovi Troškovi povezani s pandemijom bolesti COVID-19
|
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.
Sastavljeno u Bruxellesu 19. lipnja 2020.
Za Komisiju
Predsjednica
Ursula VON DER LEYEN
(1) SL L 140, 27.5.2013., str. 11.
(2) Uredba (EU) br. 472/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o jačanju gospodarskog i proračunskog nadzora država članica europodručja koje su u poteškoćama ili kojima prijete ozbiljne poteškoće u odnosu na njihovu financijsku stabilnost (SL L 140, 27.5.2013., str. 1.).
(3) Delegirana uredba Komisije (EU) br. 877/2013 оd 27. lipnja 2013. o dopuni Uredbe (EU) br. 473/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim odredbama za praćenje i procjenu nacrta proračunskih planova i osiguranju smanjenja prekomjernog deficita država članica u europodručju (SL L 244, 13.9.2013., str. 23.).
(*1) Zadnja godina razdoblja dostupnosti ili moguće isplate potpore u pogledu krize uzrokovane pandemijom (ovisno o tome što nastupi prije) ujedno je i zadnja godina izvješćivanja, osim ako država članica još nije iskoristila sva povučena sredstva.
(*2) Stavke i podstavke, prema potrebi, popraćene odgovarajućim objašnjenjima kako bi Komisija mogla provesti smislenu procjenu.
(*3) To može uključivati, među ostalim, rashode za bolnice; liječenje i rehabilitacijsku skrb, ambulantno liječenje i rehabilitacijsku skrb, dijagnostiku, lijekove, preventivnu skrb, zdravstvena tijela i dugotrajnu zdravstvenu skrb.
21.7.2020 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 234/11 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2020/1070
оd 20. srpnja 2020.
o određivanju značajki bežičnih pristupnih točaka kratkog dometa u skladu s člankom 57. stavkom 2. Direktive (EU) 2018/1972 Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2018/1972 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija (1), a posebno njezin članak 57. stavak 2.
budući da:
(1) |
Kako je navedeno u Direktivi (EU) 2018/1972, budući da je vjerojatno da će bežične pristupne točke kratkog dometa i male snage pozitivno utjecati na korištenje radiofrekvencijskim spektrom i na razvoj bežičnih komunikacija u Uniji, trebalo bi olakšati njihovo postavljanje tako da se za njega ne zahtijevaju dozvole. |
(2) |
Bežična pristupna točka kratkog dometa sastoji se od raznih radnih elemenata, kao što su jedinica za obradu signala, radijska jedinica, antenski sustav, kabelske veze i kućište. U određenim slučajevima antenski sustav ili neki njegovi dijelovi mogu se instalirati odvojeno od drugih elemenata bežične pristupne točke kratkog dometa te povezati namjenskim kabelima. Taj se koncept upotrebljava za distribuirane antenske ili radijske sustave koje upotrebljava jedan operator ili više njih. Bežična pristupna točka kratkog dometa može biti izvedena tako da se njome mogu koristiti dva ili više korisnika radiofrekvencijskog spektra. |
(3) |
Kako bi se zajamčilo prihvaćanje u javnosti i održivo postavljanje, bežične pristupne točke kratkog dometa iz članka 57. stavka 1. drugog podstavka Direktive (EU) 2018/1972 trebale bi biti vizualno neupadljive. Kako bi se to postiglo, te pristupne točke ne bi trebale biti vidljive javnosti ili bi na nosivu konstrukciju trebale biti postavljene na vizualno neupadljiv način. Tijekom njihova rada trebala bi biti osigurana visoka razina zaštite javnog zdravlja, kako je utvrđeno u Preporuci Vijeća 1999/519/EZ (2). |
(4) |
Direktivom 2014/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća (3) propisuje se da se radijska oprema, uključujući bežične pristupne točke kratkog dometa, izrađuje tako da se osigura zaštita zdravlja i sigurnosti ljudi. |
(5) |
Fizičke i tehničke značajke bežičnih pristupnih točaka kratkog dometa iz članka 57. stavka 1. drugog podstavka Direktive (EU) 2018/1972 trebalo bi stoga definirati s obzirom na najveći obujam, ograničenje mase i najveću snagu emisije. Odabir najvećeg obujma radi ograničenja vizualne upadljivosti bežične pristupne točke kratkog dometa trebao bi biti takav da omogućuje fleksibilnost i prilagodljivost izvedbe fizičkim i tehničkim karakteristikama nosive konstrukcije. |
(6) |
Studija „Light Deployment Regime for Small-Area Wireless Access Points (SAWAPs) (4)” (Pojednostavnjena rješenja za postavljanje bežičnih pristupnih točaka kratkog dometa), koju je naručila Komisija, pokazala je da bi ograničenje obujma od 30 litara trebalo biti dovoljno za smještaj glavnih elemenata bežične pristupne točke kratkog dometa, a da se pritom zadrži neupadljivost. Taj bi najveći obujam trebao vrijediti za svako postavljanje bežične pristupne točke kratkog dometa koju koristi jedan ili više korisnika radiofrekvencijskog spektra te na postavljanje više bežičnih pristupnih točaka kratkog dometa na isti infrastrukturni element male površine, kao što je stup ulične rasvjete, semafor, reklamni pano ili autobusna postaja, gdje bi zbog fizičkih dimenzija elementa ili gustoće na danoj površini vjerojatno nastala vizualna zakrčenost. |
(7) |
Bežične pristupne točke kratkog dometa trebale bi biti u skladu s europskom normom EN 62232:2017 (5)„Određivanje jakosti, gustoće snage i SAR-a RF polja u blizini radiokomunikacijskih baznih postaja za potrebe vrednovanja ljudske izloženosti”. U toj se normi daje metoda za postavljanje baznih postaja s obzirom na njihovu snagu odašiljanja za potrebe ocjenjivanja izloženosti ljudi elektromagnetskim poljima („EMP”) i usklađena je s ograničenjima utvrđenima u Preporuci 1999/519/EZ. Na tu se normu upućuje i u odjeljku 6.1. europske usklađene norme EN 50401:2017 „Norma za proizvode za pokazivanje sukladnosti opreme bazne postaje s granicama izloženosti radiofrekvencijskom elektromagnetskom polju (110 MHz–100 GHz), kada je puštena u rad”, u vezi s ocjenom sukladnosti bežične pristupne točke koja je stavljena u uporabu u njezinu operativnom okruženju s ograničenjima izloženosti EMF-a utvrđenima u Preporuci 1999/519/EZ. |
(8) |
Norma EN 62232:2017 primjenjuje na sve vrste baznih postaja, razvrstanih u pet instalacijskih razreda koji odgovaraju različitim ograničenjima ekvivalentne izotropno izračene snage (EIRP): nekoliko milivata (razred E0), 2 vata (razred E2), 10 vata (razred E10), 100 vata (razred E100) te više od 100 vata (razred E+). S obzirom na sigurnosnu udaljenost iz te norme koju treba poštovati pri instalaciji i na to da je Direktivom (EU) 2018/1972 uređeno da bi bežične pristupne točke kratkog dometa trebale biti oprema male snage, ova bi se Uredba trebala primjenjivati samo na instalacijske razrede E0, E2 i E10. U tablici 2. u točki 6.2.4. norme EN 62232:2017 zahtijeva se da najniži odašiljački dio antene iz razreda E10 bude na visini od najmanje 2,2 metra iznad javnog pješačkog puta kako bi se osigurala udaljenost od najmanje 20 cm između glavne latice antene i tijela čovjeka visokog 2 m (6). |
(9) |
Zbog estetskih bi razloga instalaciju bežičnih pristupnih točaka kratkog dometa iz razreda E10, koje će vjerojatno koristiti najveći dopušteni obujam od 30 litara, trebalo dopustiti samo u velikim zatvorenim prostorima s visinom stropa od najmanje 4 metra, kao što su muzeji, stadioni, konferencijski centri, zračne luke, postaje podzemne željeznice, željezničke postaje ili trgovački centri. |
(10) |
Bežična pristupna točka kratkog dometa ne bi smjela ugrožavati stabilnost nosive konstrukcije na koju je instalirana niti zbog svoje mase ili oblika iziskivati strukturna pojačanja te nosive konstrukcije. |
(11) |
Kako bi se nadležnim tijelima omogućili nadzor i praćenje, osobito u slučaju nekoliko susjednih ili zajedno postavljenih bežičnih pristupnih točaka kratkog dometa, svaki operator koji je postavio bežične pristupne točke kratkog dometa iz razreda E2 ili E10 u skladu sa značajkama utvrđenima u ovoj Uredbi trebao bi o toj instalaciji pravodobno obavijestiti nadležno tijelo. Radi toga bi operator najkasnije dva tjedna od instalacije trebao nadležnom tijelu dostaviti obavijest o instalaciji, koja sadržava mjesto i tehničke karakteristike tih pristupnih točaka te izjavu u sukladnosti instalacije s odredbama ove Uredbe. Kako bi se osigurao jednostavan postupak u svim državama članicama, tu bi obavijest trebalo dostavljati jedinstvenoj informacijskoj točki, kao što je ona uspostavljena na temelju Direktive 2014/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća (7). |
(12) |
Ovom Uredbom ne bi se trebale dovoditi u pitanje ovlasti država članica da utvrde agregirane razine EMP-a nastalog zbog kolokacija ili agregacija bežičnih pristupnih točaka kratkog dometa iz članka 57. stavka 1. drugog podstavka Direktive (EU) 2018/1972, kao i drugih vrsta baznih postaja, na lokalnom području kako bi osigurale njihovu usklađenost s važećim ograničenjima ukupne izloženosti u skladu s pravom Unije na drugi način osim izdavanjem pojedinačnih dozvola povezanih s postavljanjem bežičnih pristupnih točaka kratkog dometa. |
(13) |
Ako se u budućnosti relevantne norme izmijene te se počnu primjenjivati na bežične pristupne točke kratkog dometa koje upotrebljavaju aktivne antenske sustave, takve pristupne točke ne bi trebale biti obuhvaćene pravilima koja omogućuju izuzeće od obveze ishođenja dozvole. |
(14) |
Primjenu ove Uredbe trebalo bi redovito pratiti kako bi se olakšalo njezino preispitivanje, uzimajući u obzir eventualna ažuriranja europske norme EN 62232 ili druge promjene u normizaciji, posebno u pogledu upotrebe aktivnih antenskih sustava, napretka najmodernije tehnologije bežičnih pristupnih točaka kratkog dometa, potrebu da se omoguće višestruki pojasevi i zajednička (višeoperatorska) rješenja te eventualno ažuriranje Preporuke 1999/519/EZ. |
(15) |
Ovom Uredbom ne bi se trebale dovoditi u pitanje nacionalne mjere koje se odnose na sigurnost, pružanje komunalnih usluga, poštovanje privatnog vlasništva, uključujući pravo vlasnika na određivanje namjene svoje imovine, te na pravo puta u pogledu povezivanja bežične pristupne točke kratkog dometa sa širom mrežom u skladu s pravom Unije. |
(16) |
Ovom Uredbom ne bi se trebala dovoditi u pitanje primjena eventualnih blažih režima na nacionalnoj razini za postavljanje bežičnih pristupnih točaka kratkog dometa. |
(17) |
Budući da se Direktiva (EU) 2018/1972 počinje primjenjivati 21. prosinca 2020., ova bi se Uredba trebala primjenjivati od istog datuma. |
(18) |
Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za komunikacije, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Ovom Uredbom utvrđuju se fizičke i tehničke značajke bežičnih pristupnih točaka kratkog dometa iz članka 57. stavka 1. drugog podstavka Direktive (EU) 2018/1972.
Ova Uredba ne primjenjuje se na bežične pristupne točke kratkog dometa s aktivnim antenskim sustavom.
Članak 2.
Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
(1) |
„ekvivalentna izotropna izračena snaga” ili „EIRP” znači umnožak snage privedene anteni i dobitka antene u danom smjeru u odnosu na izotropnu antenu (apsolutni ili izotropni dobitak); |
(2) |
„antenski sustav” znači hardverski dio bežične pristupne točke kratkog dometa koji zrači radiofrekvencijsku energiju radi pružanja bežične povezivosti krajnjim korisnicima; |
(3) |
„aktivni antenski sustav” ili „AAS” znači antenski sustav s kontinuiranim prilagođavanjem amplitude i/ili faze između elemenata antene kojim se postiže dijagram zračenja koji se mijenja ovisno o kratkotrajnim promjenama u radiookolini. To ne obuhvaća dugoročnu promjenu oblika snopa kao što je fiksni električni nagib nadolje. Ako je bežična pristupna točka kratkog dometa opremljena AAS-om, on je integrirani dio te pristupne točke; |
(4) |
„zatvoreni prostor” znači svaki prostor, uključujući prijevozna sredstva, koji ima strop, krov ili fiksnu ili pomičnu konstrukciju ili napravu koja može natkriti sav taj prostor te koji je, osim vrata, prozora i prolaza, u potpunosti omeđen zidovima ili pregradama, trajno ili privremeno, bez obzira na vrstu materijala od kojeg su izrađeni krov, zidovi ili pregrade te bez obzira na to je li konstrukcija trajna ili privremena; |
(5) |
„otvoreni prostor” znači svaki prostor koji nije zatvoreni prostor. |
Članak 3.
1. Bežične pristupne točke kratkog dometa iz članka 57. stavka 1. drugog podstavka Direktive (EU) 2018/1972 ispunjavaju zahtjeve iz europske norme utvrđene u točki B Priloga ovoj Uredbi te su:
(a) |
potpuno i sigurno ugrađene u svoju nosivu konstrukciju, pa nisu vidljive javnosti; ili |
(b) |
su u skladu s uvjetima utvrđenima u točki A Priloga ovoj Uredbi. |
2. Stavkom 1. ne dovode se u pitanje ovlasti država članica da odrede agregirane razine elektromagnetskih polja nastalih zbog kolokacija ili agregacija bežičnih pristupnih točaka kratkog dometa na lokalnom području te da osiguraju usklađenost s važećim ograničenjima ukupne izloženosti elektromagnetskim poljima u skladu s pravom Unije na drugi način osim izdavanjem pojedinačnih dozvola povezanih s postavljanjem bežičnih pristupnih točaka kratkog dometa.
3. Operatori koji postave bežične pristupne točke kratkog dometa iz razreda E2 ili E10 koje su u skladu s uvjetima iz stavka 1. dužni su obavijestiti nacionalno nadležno tijelo u roku od dva tjedna od postavljanja svake takve točke o instalaciji i lokaciji tih pristupnih točaka te o zahtjevima koje ispunjavaju u skladu s tim stavkom.
Članak 4.
Države članice redovito prate i izvješćuju Komisiju, prvi put do 31. prosinca 2021. i zatim svake godine, o primjeni ove Uredbe, osobito o primjeni članka 3. stavka 1., među ostalim i o tehnologijama koje koriste postavljene bežične pristupne točke kratkog dometa.
Članak 5.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 21. prosinca 2020.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 20. srpnja 2020.
Za Komisiju
Predsjednica
Ursula VON DER LEYEN
(1) SL L 321, 17.12.2018., str. 36.
(2) Preporuka Vijeća 1999/519/EZ od 12. srpnja 1999. o ograničavanju izloženosti stanovništva elektromagnetskim poljima (od 0 do 300 GHz) (SL L 199, 30.7.1999., str. 59.).
(3) Direktiva 2014/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o usklađivanju zakonodavstava država članica o stavljanju na raspolaganje radijske opreme na tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/5/EZ (SL L 153, 22.5.2014., str. 62.).
(4) Smart 2018/0017, https://op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/463e2d3d-1d8f-11ea-95ab-01aa75ed71a1/language-en/format-PDF/source-112125706
(5) Primjenjivo na frekvencijski pojas 110 MHz–100 GHz.
(6) Prilog C.3 normi EN 62232:2017.
(7) Direktiva 2014/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina (SL L 155, 23.5.2014., str. 1.).
PRILOG
A. Uvjeti iz članka 3 stavka 1. točke (b)
1. |
Ukupni obujam javnosti vidljivog dijela bežične pristupne točke kratkog dometa koju koristi jedan ili više korisnika radiofrekvencijskog spektra ne smije premašiti 30 litara. |
2. |
Ukupni obujam javnosti vidljivih dijelova više zasebnih bežičnih pristupnih točaka kratkog dometa koje su smještene na isti infrastrukturni element pojedinačne ograničene površine, kao što su stup ulične rasvjete, semafor, reklamni pano ili autobusna postaja, ne smije premašiti 30 litara. |
3. |
Ako se antenski sustav i drugi elementi bežične pristupne točke kratkog dometa, kao što su radijska jedinica, digitalni procesor, jedinica za pohranu, rashladni sustav, uređaj za napajanje, kabelski priključci, posrednički elementi ili elementi za uzemljenje i pričvršćivanje, instaliraju odvojeno, nijedan njihov dio koji premašuje 30 litara ne smije biti vidljiv javnosti. |
4. |
Bežične pristupne točke kratkog dometa moraju biti vizualno usklađene s nosivom konstrukcijom i veličine koja je razmjerna ukupnoj veličini nosive konstrukcije, skladnog oblika, neutralnih boja, koje odgovaraju nosivoj konstrukciji ili se stapaju s njom, te imati skrivene kabele. Usto ne smiju, zajedno s drugim bežičnim pristupnim točkama kratkog dometa koje su već instalirane na istoj infrastrukturi ili u blizini, stvarati vizualnu zakrčenost. |
5. |
Masa i oblik bežične pristupne točke kratkog dometa takvi su da ne iziskuju strukturno ojačavanje nosive konstrukcije. |
6. |
Bežična pristupna točka kratkog dometa instalacijskog razreda E10 postavlja se isključivo na otvorenom prostoru ili u zatvorenom prostoru s visinom stropa od najmanje 4 m. |
B. Zahtjevi iz europske norme iz članka 3. stavka 1.
1. |
Bežične pristupne točke kratkog dometa postavljaju se u skladu s instalacijskim razredima E0, E2 i E10 iz tablice 2. u točki 6.2.4. europske norme EN 62232:2017 „Određivanje jakosti, gustoće snage i SAR-a RF polja u blizini radiokomunikacijskih baznih postaja za potrebe vrednovanja ljudske izloženosti”. |
2. |
Ako je na istoj lokaciji smješteno više antenskih sustava (ili njihovih dijelova) jedne ili više bežičnih pristupnih točaka kratkog dometa na koje se odnosi ova Uredba, kriteriji za EIRP koje sadržava norma iz točke 1. primjenjuju se na zbroj EIRP-a svih antenskih sustava (ili njihovih dijelova) na toj lokaciji. |
ODLUKE
21.7.2020 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 234/16 |
DELEGIRANA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2020/1071
оd 18. svibnja 2020.
o izmjeni Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu isključivanja dolaznih letova iz Švicarske iz sustava EU-a za trgovanje emisijama
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Direktivu 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (1), a posebno njezin članak 25.a stavak 1.,
budući da:
(1) |
Člankom 25.a Direktive 2003/87/EZ Komisija se ovlašćuje za donošenje odredaba kojima se iz sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS EU-a) isključuju dolazni letovi iz treće zemlje. Takvim bi se odredbama trebala osigurati optimalna interakcija između ETS-a EU-a i mjera treće zemlje za smanjenje utjecaja zrakoplovstva na klimu. |
(2) |
Sporazum između Europske unije i Švicarske Konfederacije o povezivanju njihovih sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova (2) („Sporazum”) potpisan je 23. studenoga 2017., a stupio je na snagu 1. siječnja 2020. Sporazumom je predviđeno da letovi iz zračnih luka na državnom području Švicarske prema zračnim lukama u Europskom gospodarskom prostoru (EGP) budu isključeni iz ETS-a EU-a. |
(3) |
Direktivu 2003/87/EZ trebalo bi stoga izmijeniti kako bi se letovi iz zračnih luka u Švicarskoj prema zračnim lukama u EGP-u isključili iz ETS-a EU-a. Kako bi se održala stabilnost u pogledu obuhvaćenih operatora, to isključenje ne bi trebalo utjecati na odredbe kojima se određene zrakoplovne djelatnosti isključuju iz ETS-a EU-a na temelju utvrđenih pragova u smislu broja letova ili emisija po operatoru. |
(4) |
Direktivu 2003/87/EZ trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti. |
(5) |
S obzirom na to da je Sporazum stupio na snagu 1. siječnja 2020., ova bi se Odluka trebala primjenjivati od tog datuma, |
DONIJELA JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Drugi odlomak unosa „Zrakoplovstvo” u stupcu „Djelatnosti” u tablici u Prilogu I. Direktivi 2003/87/EZ mijenja se kako slijedi:
1. |
drugi odlomak točke (j) zamjenjuje se sljedećim: „Letovi iz točke (l) ili letovi koji se obavljaju isključivo radi prijevoza, po službenoj zadaći, vladajućeg monarha i članova njegove uže obitelji, šefa države, predsjednika i članova vlada neke države članice, po ovoj se točki ne smiju isključiti;”; |
2. |
točka (k) zamjenjuje se sljedećim:
|
3. |
dodaje se sljedeća točka (l):
|
Članak 2.
Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 1. siječnja 2020.
Sastavljeno u Bruxellesu 18. svibnja 2020.
Za Komisiju
Predsjednica
Ursula VON DER LEYEN
21.7.2020 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 234/18 |
ODLUKA POLITIČKOG I SIGURNOSNOG ODBORA (ZVSP) 2020/1072
od 16. srpnja 2020.
o imenovanju zapovjednika snaga misije EU-a za vojnu misiju Europske unije za doprinos osposobljavanju somalijskih snaga sigurnosti (EUTM Somalia) i stavljanju izvan snage Odluke (ZVSP) 2019/1264 (EUTM Somalia/1/2020)
POLITIČKI I SIGURNOSNI ODBOR,
uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 38.,
uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2010/96/ZVSP od 15. veljače 2010. o vojnoj misiji Europske unije za doprinos osposobljavanju somalijskih snaga sigurnosti (1), a posebno njezin članak 5.,
budući da:
(1) |
Na temelju članka 5. stavka 1. Odluke 2010/96/ZVSP Vijeće je ovlastilo Politički i sigurnosni odbor (PSO), u skladu s člankom 38. Ugovora o Europskoj uniji, da donosi odgovarajuće odluke u pogledu političke kontrole i strateškog usmjeravanja vojne misije Europske unije za doprinos osposobljavanju somalijskih snaga sigurnosti (EUTM Somalia), uključujući odluke o imenovanju budućih zapovjednika snaga misije EU-a. |
(2) |
Odlukom Vijeća (ZVSP) 2017/971 (2) izmijenjen je zapovjedni lanac misije EUTM Somalia. |
(3) |
PSO je 23. srpnja 2019. donio Odluku (ZVSP) 2019/1264 (3) o imenovanju brigadnoga generala Antonella DE SIJA zapovjednikom snaga misije EU-a za misiju EUTM Somalia. |
(4) |
Direktor Službe za vojno planiranje i provođenje predložio je 26. lipnja 2020. imenovanje brigadnoga generala Fabiana ZINZONEA kako bi preuzeo dužnost od brigadnog generala Antonella DE SIJA kao zapovjednik snaga misije EU-a za misiju EUTM Somalia od 9. kolovoza 2020. |
(5) |
Vojni odbor EU-a 1. srpnja 2020. postigao je dogovor o preporuci PSO-u da odobri taj prijedlog. |
(6) |
Trebalo bi donijeti odluku o imenovanju brigadnoga generala Fabiana ZINZONEA. Odluku (ZVSP) 2019/1264 trebalo bi staviti izvan snage. |
(7) |
U skladu s člankom 5. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Danska ne sudjeluje u pripremi i provedbi odluka i djelovanja Unije koji imaju implikacije u području obrane. Stoga Danska ne sudjeluje u donošenju ove Odluke, ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje, |
DONIO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Brigadni general Fabiano ZINZONE imenuje se zapovjednikom snaga misije EU-a za vojnu misiju Europske unije za doprinos osposobljavanju somalijskih snaga sigurnosti (EUTM Somalia) od 9. kolovoza 2020.
Članak 2.
Odluka (ZVSP) 2019/1264 stavlja se izvan snage od 9. kolovoza 2020.
Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.
Sastavljeno u Bruxellesu 16. srpnja 2020.
Za Politički i sigurnosni odbor
Predsjedateljica
S. FROM-EMMESBERGER
(1) SL L 44, 19.2.2010., str. 16.
(2) Odluka Vijeća (EU) 2017/971 od 8. lipnja 2017. o određivanju aranžmana za planiranje i provođenje neizvršnih vojnih misija ZSOP-a EU-a i o izmjeni odluka 2010/96/ZVSP o vojnoj misiji Europske unije za doprinos osposobljavanju somalijskih snaga sigurnosti, 2013/34/ZVSP o vojnoj misiji Europske unije za doprinos osposobljavanju oružanih snaga Malija (EUTM Mali) i (ZVSP) 2016/610 o misiji ZSOP-a Europske unije za vojno osposobljavanje u Srednjoafričkoj Republici (EUTM RCA) (SL L 146, 9.6.2017., str. 133.).
(3) Odluka Političkog i sigurnosnog odbora (ZVSP) 2019/1264 od 23. srpnja 2019. o imenovanju zapovjednika snaga misije EU-a za vojnu misiju Europske unije za doprinos osposobljavanju somalijskih snaga sigurnosti (EUTM Somalia) (EUTM Somalia/1/2019) (SL L 199, 26.7.2019., str. 6.).
21.7.2020 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 234/20 |
PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2020/1073
оd 17. srpnja 2020.
o odobravanju odstupanja koje je zatražila Nizozemska u skladu s Direktivom Vijeća 91/676/EEZ o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora
(Vjerodostojan je samo tekst na nizozemskom jeziku)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 91/676/EEZ od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora (1), a posebno točku 2. treću podtočku Priloga III. toj direktivi,
budući da:
(1) |
Komisija je Odlukom 2005/880/EZ (2) odobrila odstupanje koje je zatražila Nizozemska u skladu s Direktivom 91/676/EEZ u svrhu dopuštanja primjene stajskoga gnojiva pašnih životinja do granične vrijednosti od 250 kg dušika po hektaru godišnje na poljoprivrednim gospodarstvima s najmanje 70 % travnjaka. |
(2) |
Odukom 2010/65/EU (3) Komisija je izmijenila Odluku 2005/880/EZ i produljila odstupanje do 31. prosinca 2013. |
(3) |
Provedbenom odlukom Komisije 2014/291/EU (4), koja je istekla 31. prosinca 2017., Nizozemskoj je odobreno odstupanje u skladu s Direktivom 91/676/EEZ kako bi se dopustila primjena stajskoga gnojiva pašnih životinja na poljoprivrednim gospodarstvima s najmanje 80 % travnjaka do granične vrijednosti od 230 kg dušika po hektaru godišnje za poljoprivredna gospodarstva na južnim i središnjim pjeskovitim tlima i na laporastim tlima te do granične vrijednosti od 250 kg dušika po hektaru godišnje za poljoprivredna gospodarstva na drugim tlima. Odstupanje se 2016. odnosilo na 19 564 poljoprivredna gospodarstva, što odgovara iznosu od 47 % ukupne neto poljoprivredne površine u Nizozemskoj. |
(4) |
Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2018/820 (5), koja se prestala primjenjivati 1. siječnja 2020., Nizozemskoj je odobreno odstupanje u skladu s Direktivom 91/676/EEZ kako bi se dopustila primjena stajskoga gnojiva pašnih životinja na poljoprivrednim gospodarstvima s najmanje 80 % travnjaka do granične vrijednosti od 230 kg dušika po hektaru godišnje za poljoprivredna gospodarstva na južnim i središnjim pjeskovitim tlima i na laporastim tlima te do granične vrijednosti od 250 kg dušika po hektaru godišnje za poljoprivredna gospodarstva na drugim tlima. Odstupanje se 2019. odnosilo na 18 818 poljoprivrednih gospodarstava, što odgovara iznosu od 44,7 % ukupne neto poljoprivredne površine u Nizozemskoj. |
(5) |
Kako je potvrđeno Provedbenom odlukom (EU) 2018/820, tijekom posljednjih godina u provedbi politike gospodarenja stajskim gnojivom u Nizozemskoj zabilježene su određene poteškoće, što je dovelo do situacije u kojoj postoji zabrinutost zbog moguće prijevare. Zbog te je situacije Nizozemska morala pojačati mjere sprečavanja prijevara u provedbi politike u području stajskoga gnojiva. Iako su u okviru šestog programa djelovanja već predviđene mjere kojima se nastoji ojačati kontrolu i inspekcije s ciljem poboljšanja sveukupne usklađenosti s pravilima nizozemske politike u području stajskoga gnojiva, za postizanje djelotvorne provedbe i potpune usklađenosti bile su potrebne dodatne mjere. Te su mjere uključivale uspostavu pojačane provedbene strategije, uzimajući u obzir i odredbe Direktive 2008/99/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6). Strategija se trebala temeljiti na neovisnoj ocjeni usklađenosti s propisima o nizozemskoj politici u području stajskoga gnojiva te je trebala sadržavati posebne mjere za daljnje jačanje inspekcija i kontrola te jasnu metodologiju za uspostavu kazni i sankcija koje su u dovoljnoj mjeri odvraćajuće. Stoga je bilo opravdano ograničiti razdoblje valjanosti Provedbene odluke (EU) 2018/820 kako bi se Nizozemskoj omogućilo da u potpunosti provede pojačanu provedbenu strategiju. |
(6) |
Nizozemska je dopisom od 4. veljače 2020. Komisiji podnijela zahtjev za obnavljanje odstupanja za razdoblje od 2020. do 2021. na temelju točke 2. treće podtočke Priloga III. Direktivi 91/676/EEZ („zahtjev Nizozemske”). |
(7) |
U skladu s člankom 3. stavkom 5. Direktive 91/676/EEZ, Nizozemska primjenjuje program djelovanja na cijelom državnom području. Nizozemsko zakonodavstvo za provedbu Direktive 91/676/EEZ uključuje standarde za primjenu dušika i fosfata. |
(8) |
Na temelju podataka koje je dostavila Nizozemska, u razdoblju od 2016. do 2019. broj grla stoke u državi smanjio se za 0,2 % u odnosu na razdoblje od 2012. do 2015. U istom se razdoblju broj svinja i peradi u Nizozemskoj povećao za 0,6 %, odnosno 3,4 %. U nizozemskom su zakonodavstvu (7) od 2006. utvrđena ograničenja broja svinja i peradi. Štoviše, u nizozemskom se zakonodavstvu (8) od siječnja 2015. zahtijeva da se odgovarajući udio viška stajskoga gnojiva iz sektora mljekarstva preradi. Usto je u Nizozemskoj od 1. siječnja 2018. uveden sustav prava na proizvodnju fosfata za stoku u sektoru mljekarstva (9). Svim se tim mjerama nastoji spriječiti onečišćenje vodnih tijela. |
(9) |
Nizozemska je izvijestila da je upotreba dušika iz stajskoga gnojiva u razdoblju od 2014. do 2017. u toj državi iznosila 417 000 tona, što je povećanje od 4,04 % u odnosu na razdoblje od 2010. do 2013. Upotreba dušičnoga umjetnoga gnojiva u Nizozemskoj u razdoblju od 2014. do 2017. povećala se za oko 3,3 % u odnosu na razdoblje od 2010. do 2013. |
(10) |
Prema znanstveno utemeljenim podacima koje su dostavila nizozemska tijela, za klimu u Nizozemskoj tipične su ravnomjerno raspoređene padaline tijekom godine i relativno uzak godišnji raspon temperatura, što pogoduje dugom razdoblju rasta trave od 250 dana godišnje. |
(11) |
Štoviše, informacije koje je dostavila Nizozemska u kontekstu prethodnog odstupanja odobrenog Provedbenom odlukom 2014/291/EU upućuju na to da to odstupanje nije dovelo do pogoršanja stanja nizozemskih vodnih tijela. Primjerice, koncentracija nitrata u vodi koja napušta područje korijena na praćenim gospodarstvima obuhvaćenima odobrenjima smanjila se od 2006. te je 2017. i 2018. prosječno iznosila manje od 50 mg/l. Međutim, privremeni podaci upućuju na povećanje koncentracije nitrata 2019. u južnim pjeskovitim i laporastim tlima zbog posljedica suše 2018. |
(12) |
Podaci koje je na temelju članka 10. Direktive 91/676/EEZ dostavila Nizozemska pokazuju da su za razdoblje od 2012. do 2015. na približno 88 % postaja za praćenje podzemnih voda u Nizozemskoj zabilježene srednje vrijednosti koncentracije nitrata niže od 50 mg/l te da su na 79 % tih postaja za praćenje zabilježene srednje vrijednosti koncentracije nitrata niže od 25 mg/l. Podaci pokazuju i da su za razdoblje od 2012. do 2015. na 99 % postaja za praćenje površinskih voda u Nizozemskoj zabilježene srednje vrijednosti koncentracije nitrata niže od 50 mg/l te da su na 96 % tih postaja za praćenje zabilježene srednje vrijednosti koncentracije nitrata niže od 25 mg/l. Podaci upućuju na stabilan trend ili opadanje koncentracije nitrata u podzemnim i površinskim vodama u odnosu na razdoblje od 2008. do 2011. Bez obzira na to, u razdoblju izvješćivanja od 2012. do 2015. 60 % slatkih voda bilo je eutrofično, 13 % potencijalno eutrofično, a 27 % nije bilo eutrofično. |
(13) |
Nakon razmatranja zahtjeva Nizozemske te s obzirom na šesti nizozemski program djelovanja i iskustvo stečeno odstupanjem odobrenim Provedbenom odlukom 2014/291/EU, Komisija smatra da količina stajskoga gnojiva pašnih životinja koju je predložila Nizozemska, koja odgovara iznosu od 230 kg dušika po hektaru godišnje na poljoprivrednim gospodarstvima s najmanje 80 % travnjaka na južnim i središnjim pjeskovitim tlima i na laporastim tlima odnosno odgovara iznosu od 250 kg dušika po hektaru godišnje na poljoprivrednim gospodarstvima s najmanje 80 % travnjaka na drugim tlima, neće dovesti u pitanje ostvarivanje ciljeva Direktive 91/676/EEZ ako Nizozemska ispuni određene stroge uvjete te ako je to opravdano na temelju objektivnih kriterija. |
(14) |
Nizozemska bi trebala osigurati da se pritisak na vodna tijela kao posljedica sve većeg broja grla stoke i povezane proizvodnje stajskoga gnojiva ne povećava. U tu bi svrhu Nizozemska trebala osigurati da se ukupna proizvodnja stajskoga gnojiva, s obzirom na dušik i fosfor, ne poveća iznad razine iz 2002. Stoga bi se novim zakonodavstvom kojim se provodi šesti nizozemski program djelovanja trebala pružiti obvezujuća gornja granica za proizvodnju stajskoga gnojiva koju se ne smije prekoračiti te na koju se po potrebi može pozvati u odnosu na pojedinačne poljoprivrednike. |
(15) |
Odobrenja za pojedinačne poljoprivrednike podliježu određenim uvjetima kojima se nastoji osigurati gnojidba na razini poljoprivrednoga gospodarstva na temelju potreba usjeva te smanjenje i sprečavanje gubitaka dušika i fosfora u vodu. Ti bi uvjeti stoga trebali uključivati zahtjeve za uspostavu plana gnojidbe na razini poljoprivrednoga gospodarstva, bilježenje prakse gnojidbe u knjige gnojidbe, provođenje povremene analize tla, primjenu zelenog pokrova zimi nakon kukuruza, usklađenost s posebnim odredbama o preoravanju trave, neprimjenjivanje stajskoga gnojiva prije preoravanja trave, uzimanje u obzir doprinosa mahunarki prilikom gnojidbe te neprimjenjivanje fosfata iz umjetnih gnojiva na zemljište. |
(16) |
U izvješću o učinku Direktive 91/676/EEZ na emisije plinovitog dušika (10) zaključeno je da u nekim regijama s visokom gustoćom stoke odstupanje može dovesti do povećanja plinovitih emisija. Ta moguća posljedica odstupanja za emisiju amonijaka potvrđena je u izvješću Nizozemske od 12. veljače 2020. koje je pripremila „Commissie deskundigen Meststoffenwet” i koje je dostavljeno Komisiji. Te emisije dovode do dodatnih taloženja dušika koja negativno utječu na područja Natura 2000 i utječu na kvalitetu voda, što dovodi do eutrofikacije. Stoga bi trebalo poduzeti odgovarajuće mjere za smanjenje emisija amonijaka, uključujući tehnike raspršivanja s niskim razinama emisija, prema potrebi u kombinaciji s maksimalnom temperaturom na kojoj se stajsko gnojivo može primijeniti. |
(17) |
Nizozemska je u skladu sa zahtjevima Provedbene odluke (EU) 2018/820 28. rujna 2018. obavijestila o svojoj pojačanoj provedbenoj strategiji. Prvo izvješće o napretku u provedbi te strategije podneseno je 28. lipnja 2019. Daljnje ažuriranje tog izvješća o napretku podneseno je 18. studenoga 2019. Izvješće o napretku ukazuje na to da je unatoč određenim poduzetim mjerama došlo do kašnjenja u provedbi strategije i da Nizozemska nije mogla pokazati smanjenje u slučajevima neusklađenosti ili nepravilnosti. |
(18) |
Stoga su potrebne dodatne zaštitne mjere i jamstva da bi se strategijom zaista postiglo smanjenje prijevara na najmanju moguću mjeru. To bi trebalo uključivati određivanje rokova za potpunu provedbu strategije i ciljeva koji omogućuju procjenu njezine djelotvornosti. Ujedno je potrebno predvidjeti preispitivanje strategije prije kraja 2021., što bi trebalo uključivati daljnje jačanje kontrola ako je to potrebno s obzirom na iskustvo stečeno tijekom njezine provedbe. |
(19) |
Svake bi godine trebalo podnijeti ažurirano izvješće o daljnjoj provedbi pojačane provedbene strategije, uključujući mogući učinak koji na provedbu strategije mogu imati mjere za sprečavanje rizika od širenja bolesti COVID-19. |
(20) |
Direktivom 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (11) utvrđuje se sveobuhvatan prekogranični pristup za zaštitu voda organiziran oko područja riječnih slivova s ciljem postizanja dobrog stanja europskih vodnih tijela. Smanjenje količine hranjivih tvari sastavni je dio tog cilja. Odobravanjem odstupanja na temelju ove Odluke ne dovode se u pitanje odredbe Direktive 2000/60/EZ i ne isključuje da mogu biti potrebne dodatne mjere kako bi se ispunile obveze koje iz te direktive proizlaze. |
(21) |
Direktivom 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (12) utvrđuju se opća pravila za uspostavu infrastrukture za prostorne informacije u Uniji za potrebe politika Unije u području okoliša te politika ili aktivnosti Unije koje mogu utjecati na okoliš. Ako je primjenjivo, prostorne informacije prikupljene u kontekstu ove Odluke trebale bi biti u skladu s odredbama te direktive. Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje i povećala dosljednost podataka, Nizozemska bi se prilikom prikupljanja potrebnih podataka u skladu s ovom Odlukom trebala, prema potrebi, koristiti informacijama dobivenima u okviru integriranog administrativnog i kontrolnog sustava uspostavljenog u skladu s poglavljem II. glavom V. Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (13). |
(22) |
S obzirom na to da se nizozemski zahtjev odnosi na obnavljanje odstupanja odobrenog Provedbenom odlukom (EU) 2018/820 za razdoblje od 2020. do 2021., ova bi se Odluka trebala primjenjivati u razdoblju od dvije godine od 1. siječnja 2020. |
(23) |
Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora za nitrate osnovanog u skladu s člankom 9. Direktive 91/676/EEZ, |
DONIJELA JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Odstupanje
Odstupanje koje je dopisom od 4. veljače 2020. zatražila Nizozemska kako bi se dopustila primjena veće količine dušika iz stajskoga gnojiva pašnih životinja na zemljištu od one predviđene u točki 2. drugoj podtočki prvoj rečenici Priloga III. Direktivi 91/676/EEZ („odstupanje”) odobrava se u skladu s uvjetima utvrđenima u ovoj Odluci.
Odobravanjem odstupanja na temelju ove Odluke ne dovode se u pitanje odredbe Direktive 2000/60/EZ.
Članak 2.
Područje primjene
Odstupanje se primjenjuje na poljoprivredna gospodarstva s travnjacima za koje je izdano odobrenje u skladu s člankom 6.
Članak 3.
Definicije
Za potrebe ove Odluke primjenjuju se sljedeće definicije:
(1) |
„poljoprivredno gospodarstvo s travnjacima” znači svako gospodarstvo na kojemu je najmanje 80 % površine dostupne za primjenu stajskoga gnojiva prekriveno travom; |
(2) |
„pašne životinje” znači stoka (uz iznimku teladi za klanje), ovce, koze, konji, magarci, jeleni i vodeni bivoli; |
(3) |
„poljoprivredno zemljište” znači površina u vlasništvu ili najmu poljoprivrednika ili ona kojom upravlja poljoprivrednik na temelju zasebnog ugovora u pisanom obliku i za koju poljoprivrednik ima izravnu upravljačku odgovornost; |
(4) |
„trava” znači trajni travnjak ili privremeni travnjak koji kao takav postoji manje od pet godina; |
(5) |
„plan gnojidbe” znači izračun planirane upotrebe i dostupnosti hranjivih tvari; |
(6) |
„račun gnojidbe” znači bilanca hranjivih tvari koja se temelji na stvarnoj upotrebi i potrošnji hranjivih tvari; |
(7) |
„južna i središnja pjeskovita tla” znači tla navedena kao južna i središnja pjeskovita tla u okviru nizozemskog zakonodavstva kojim se provodi Direktiva 91/676/EEZ; |
(8) |
„laporasta tla” znači tla navedena kao laporasta tla u okviru nizozemskog zakonodavstva kojim se provodi Direktiva 91/676/EEZ. |
Članak 4.
Opći uvjeti za odstupanje
Odstupanje se odobrava pod sljedećim uvjetima:
(1) |
Nizozemska je dužna pratiti količinu proizvedenoga stajskoga gnojiva te osigurava da se proizvodnja stajskoga gnojiva na nacionalnoj razini s obzirom na dušik i fosfor ne poveća iznad razine iz 2002. godine koja je iznosila 504,4 milijuna kg dušika i 172,9 milijuna kg fosfata. |
(2) |
Nizozemska u potpunosti provodi pojačanu provedbenu strategiju kojom se nastoji ojačati usklađenost s pravilima o nizozemskoj politici u području stajskoga gnojiva te osigurati da se sve informacije koje upućuju na neusklađenost djelotvorno prate. Pojačana provedbena strategija uključuje najmanje sljedeće elemente:
|
(3) |
Pojačana provedbena strategija preispituje se, s obzirom na iskustvo stečeno tijekom njezine provedbe, a posebno radi uključivanja pojačanih kontrola i mjera ako se do prosinca 2021. ne smanji broj nepravilnosti ili slučajeva neispunjavanja uvjeta. Preispitana strategija upućuje se Komisiji. |
Članak 5.
Zahtjevi za odobrenje
1. Poljoprivrednici na poljoprivrednim gospodarstvima s travnjacima mogu nadležnom tijelu podnijeti zahtjev za godišnje odobrenje za primjenu stajskoga gnojiva pašnih životinja koje sadržava najviše 230 kg dušika po hektaru godišnje za južna i središnja pjeskovita tla i laporasta tla ili najviše 250 kg dušika po hektaru godišnje za druga tla.
2. Pri podnošenju zahtjeva iz stavka 1. podnositelj prilaže pisanu izjavu o ispunjavanju uvjeta utvrđenih u člancima 7. i 8. te o prihvaćanju mogućnosti da se primjena gnojiva kao i plan gnojidbe te račun gnojidbe iz članka 7. podvrgnu kontroli.
Članak 6.
Izdavanje odobrenja
Odobrenja za primjenu određene količine stajskoga gnojiva pašnih životinja, uključujući gnojivo koje izlučuju same životinje, koje sadržava najviše 230 kg dušika po hektaru godišnje za južna i središnja pjeskovita tla i laporasta tla ili najviše 250 kg dušika po hektaru godišnje za druga tla, izdaju se u skladu s uvjetima utvrđenima u člancima 7. i 8.
Članak 7.
Uvjeti za primjenu stajskoga gnojiva i ostalih gnojiva
1. Količina stajskoga gnojiva pašnih životinja upotrijebljena u godini dana na tlu poljoprivrednih gospodarstava s travnjacima, uključujući gnojivo koje izlučuju same životinje, ne smije premašivati količinu stajskoga gnojiva koja sadržava 230 kg dušika po hektaru godišnje na južnim i središnjim pjeskovitim tlima i laporastim tlima te 250 kg dušika po hektaru godišnje na drugim tlima, u skladu s uvjetima iz stavaka od 2. do 8. Ukupni unos dušika i fosfata mora biti u skladu s potrebama usjeva za hranjivim tvarima te opskrbom iz tla te ne smije premašiti standarde najveće dopuštene primjene utvrđene u šestom nizozemskom programu djelovanja.
2. Fosfat iz umjetnih gnojiva se ne primjenjuje.
3. Za svako poljoprivredno gospodarstvo s travnjacima treba pripremiti i voditi plan gnojidbe. U planu gnojidbe opisuju se plodored na poljoprivrednom zemljištu i planirana primjena stajskoga gnojiva te ostalih dušičnih i fosfatnih gnojiva. Plan gnojidbe za prvu kalendarsku godinu mora biti dostupan na poljoprivrednom gospodarstvu s travnjacima najkasnije do 30. lipnja. Plan gnojidbe za naredne kalendarske godine mora biti dostupan na poljoprivrednom gospodarstvu s travnjacima najkasnije do 28. veljače.
4. Plan gnojidbe uključuje sljedeće elemente:
(a) |
broj grla stoke na poljoprivrednom gospodarstvu s travnjacima; |
(b) |
opis objekata i sustava za skladištenje stajskoga gnojiva, uključujući kapacitet raspoloživog spremnika za stajsko gnojivo; |
(c) |
izračun dušika (umanjen za gubitke tijekom skladištenja) i fosfora iz stajskoga gnojiva proizvedenog na poljoprivrednom gospodarstvu s travnjacima; |
(d) |
plan plodoreda u kojem se navodi površina pojedinih polja s travom i drugim usjevima, uključujući skicu na kojoj je prikazana lokacija pojedinih polja; |
(e) |
predviđene potrebe usjeva za dušikom i fosforom; |
(f) |
količinu i vrstu stajskoga gnojiva isporučenu ugovarateljima koje se stoga ne primjenjuje na poljoprivrednom gospodarstvu s travnjacima; |
(g) |
količinu uvezenoga stajskoga gnojiva koje se primjenjuje na poljoprivrednom gospodarstvu s travnjacima; |
(h) |
izračun doprinosa iz mineralizacije organskih tvari, usjeva mahunarki i atmosferskog taloženja te količine dušika prisutne u tlu u trenutku kada ga usjev počinje koristiti u znatnijoj mjeri; |
(i) |
izračun primjene dušika i fosfora iz stajskoga gnojiva za svaku parcelu; |
(j) |
izračun primjene dušika iz umjetnih i drugih gnojiva za svako polje; |
(k) |
izračune za ocjenu usklađenosti sa standardima najveće dopuštene primjene za dušik i fosfor utvrđene u šestom nizozemskom programu djelovanja. |
Plan gnojidbe revidira se u roku od najviše sedam dana nakon svake promjene u poljoprivrednoj praksi na poljoprivrednom gospodarstvu s travnjacima.
5. Za svako poljoprivredno gospodarstvo s travnjacima u svakoj kalendarskoj godini treba pripremiti i voditi račun gnojidbe. On se podnosi nadležnom tijelu do 31. ožujka naredne kalendarske godine.
6. Račun gnojidbe uključuje sljedeće elemente:
(a) |
površinu polja pod pojedinim usjevima; |
(b) |
broj grla i vrstu stoke; |
(c) |
proizvodnju stajskoga gnojiva po životinji; |
(d) |
količinu gnojiva koju je poljoprivredno gospodarstvo s travnjacima uvezlo; |
(e) |
količinu stajskoga gnojiva isporučenu ugovarateljima koje se stoga ne primjenjuje na poljoprivrednom gospodarstvu s travnjacima te imena tih ugovaratelja. |
7. Povremena analiza dušika i fosfora u tlu provodi se barem svake četiri godine za svako homogeno područje poljoprivrednoga gospodarstva, s obzirom na plodored i svojstva tla. Provodi se najmanje jedna analiza na pet hektara zemljišta.
Ako se travnjak preorava radi obnove travnjaka, zakonski standard primjene dušika naveden u šestom nizozemskom programu djelovanja smanjuje se za 50 kg N/ha na pjeskovitim i laporastim tlima nakon 31. svibnja svake kalendarske godine. Ako se travnjak preorava radi uzgoja kukuruza na pjeskovitom ili laporastom tlu, zakonski standard primjene dušika naveden u šestom nizozemskom programu djelovanja smanjuje se za 65 kg N/ha.
8. Stajsko gnojivo se ne primjenjuje ujesen prije sjetve trave.
Članak 8.
Uvjeti za gospodarenje zemljištem
1. Na pjeskovitom i laporastom tlu, trava ili drugi usjevi kojima se osigurava pokrivenost tla zimi uzgajaju se nakon kukuruza.
2. Postrni usjevi ne preoravaju se prije 1. veljače.
3. Trava na pjeskovitim i laporastim tlima preorava se samo u proljeće, uz iznimku preoravanja travnjaka radi obnove travnjaka, što se može učiniti najkasnije do 31. kolovoza.
4. Preoranu travu na svim vrstama tla mora odmah zamijeniti poljoprivredna kultura s visokim stupnjem potrošnje dušika, a gnojidba se temelji na analizi tla s obzirom na mineralni dušik i druge parametre kojima se pružaju referentne vrijednosti za procjenu ispuštanja dušika iz mineralizacije organskih tvari u tlu.
5. Ako plodored uključuje mahunarke ili druge biljke koje vezuju atmosferski dušik, primjena gnojiva smanjuje se na odgovarajući način.
6. Odstupajući od stavka 3., preoravanje trave dopušteno je ujesen za sadnju cvjetnih lukovica.
Članak 9.
Uvjeti u pogledu smanjenja emisija amonijaka radi smanjenja taloženja hranjivih tvari i u vodi
1. Na poljoprivredna gospodarstva s travnjacima za koja je izdano odobrenje u skladu s člankom 6. primjenjuju se sljedeći uvjeti:
(a) |
gnojovka se na travnjake na pjeskovitim i laporastim tlima nanosi plitkim ubrizgavanjem; |
(b) |
gnojovka se na travnjake na glinastim i tresetnim tlima nanosi plitkim ubrizgavanjem ili s pomoću priključka s crijevima s nastavkom za neposredni unos tekućega gnoja ispod sklopa usjeva, u omjeru 2:1 gnojovke i vode, ili pulsnim ubrizgivačem; |
(c) |
gnojovka se ne smije nanositi priključkom s crijevima s nastavkom ako je vanjska temperatura 20 °C ili viša; |
(d) |
gnojovka se na obradivo zemljište nanosi ubrizgavanjem ili se odmah obrađuje nakon nanošenja u jednom prolasku; |
(e) |
kruto stajsko gnojivo se odmah nakon primjene obrađuje u najviše dva prolaska. |
2. Stavak 1. primjenjuje se od 1. siječnja 2021. na poljoprivrednike kojima je odobreno odstupanje i za koje se odredbe stavka 1. trenutačno ne primjenjuju u skladu s nacionalnim pravom (14).
3. Svi poljoprivrednici s gospodarstvima s travnjacima kojima je izdano odobrenje moraju prije 31. prosinca 2020. proći osposobljavanje o mjerama za smanjenje emisija dušika.
Članak 10.
Praćenje
1. Nadležna tijela osiguravaju izradu karata na kojima je prikazano sljedeće:
(a) |
postotak poljoprivrednih gospodarstava s travnjacima u svakoj općini za koja su izdana odobrenja; |
(b) |
postotak grla stoke u svakoj općini za koja su izdana odobrenja; |
(c) |
postotak poljoprivredne površine u svakoj općini za koju su izdana odobrenja; |
Te se karte ažuriraju svake godine.
2. Nadležna tijela uspostavljaju i održavaju mrežu za praćenje za uzorkovanje vode iz tla, potoka, podzemnih voda blizu površine te drenažnih voda na mjestima praćenja na poljoprivrednim gospodarstvima s travnjacima obuhvaćenima odobrenjem. Ta mreža za praćenje dostavlja podatke o koncentraciji nitrata i fosfora u vodi koja napušta područje korijena te ulazi u sustav podzemnih i površinskih voda.
3. Mreža za praćenje obuhvaća najmanje 300 poljoprivrednih gospodarstava obuhvaćenih odobrenjima te je reprezentativna za svaku vrstu tla (glinasta tla, tresetasta tla, pjeskovita tla i pjeskovito-laporasta tla), svaku praksu gnojidbe i svaki plodored. Sastav mreže za praćenje ne smije se mijenjati tijekom razdoblja primjene ove Odluke.
4. Nadležna tijela provode istraživanje i stalnu analizu hranjivih tvari iz kojih se dobivaju podaci o lokalnoj upotrebi zemljišta, plodoredima i poljoprivrednim praksama za poljoprivredna gospodarstva s travnjacima obuhvaćena odobrenjima. Ti se podaci mogu koristiti za izračune, na temelju modela, opsega gubitka nitrata i fosfora s polja na kojima se primjenjuje do 230 kg, odnosno do 250 kg dušika iz stajskoga gnojiva pašnih životinja godišnje po hektaru.
5. Nadležna tijela provode pojačano praćenje voda na poljoprivrednim slivnim područjima na pjeskovitim tlima.
Članak 11.
Kontrole i inspekcije
1. Nadležna tijela provode administrativne kontrole s obzirom na sve zahtjeve za odobrenje za ocjenu usklađenosti s uvjetima utvrđenima u člancima 7. i 8. Ako se ustanovi da ti uvjeti nisu ispunjeni, zahtjev se odbija, a podnositelj zahtjeva obavješćuje se o razlozima odbijanja.
Nadležna tijela provode administrativne kontrole za barem 5 % poljoprivrednih gospodarstava s travnjacima obuhvaćenih odobrenjima s obzirom na upotrebu zemljišta, broj grla stoke i proizvodnju stajskoga gnojiva.
2. Nadležna tijela uspostavljaju program za inspekcije na terenu poljoprivrednih gospodarstava s travnjacima obuhvaćenih odobrenjima na temelju rizika te s primjerenom učestalošću, uzimajući u obzir rezultate kontrola prethodnih godina i rezultate općih nasumičnih kontrola zakonodavstva kojim se prenosi Direktiva 91/676/EEZ i sve druge informacije koje bi mogle ukazivati na neusklađenost s uvjetima utvrđenima u člancima 7. i 8. ove Odluke.
Inspekcije na terenu provode se na barem 5 % poljoprivrednih gospodarstava s travnjacima obuhvaćenih odobrenjima kako bi se ocijenila usklađenost s uvjetima utvrđenima u člancima 7. i 8. Te se inspekcije dopunjuju inspekcijama i kontrolama iz članka 4. stavka 2. točke (c).
3. Ako se u bilo kojoj godini utvrdi da poljoprivredno gospodarstvo s travnjacima obuhvaćeno odobrenjem nije ispunilo uvjete utvrđene u člancima 7. i 8., nositelj odobrenja se kažnjava u skladu s nacionalnim pravilima te nema pravo na odobrenje naredne godine.
4. Nadležnim se tijelima dodjeljuju potrebne ovlasti i sredstva za provjeru ispunjavanja uvjeta za odobrenje koje se dodjeljuje u skladu s ovom Odlukom.
Članak 12.
Izvješćivanje
1. Nadležna tijela svake godine najkasnije do 30. lipnja Komisiji podnose izvješće koje sadržava sljedeće informacije:
(a) |
podatke povezane s gnojidbom na svim poljoprivrednim gospodarstvima s travnjacima koja su obuhvaćena odobrenjima na temelju članka 6., uključujući informacije o prinosima i o vrstama tla; |
(b) |
kretanja brojeva grla stoke za svaku kategoriju stoke u Nizozemskoj i na poljoprivrednim gospodarstvima s travnjacima obuhvaćenima odobrenjem; |
(c) |
kretanja nacionalne proizvodnje stajskoga gnojiva s obzirom na količinu dušika i fosfata u gnojivu; |
(d) |
sažetak rezultata kontrola povezanih s koeficijentima izlučivanja za svinjsko gnojivo i gnojivo peradi na nacionalnoj razini; |
(e) |
karte iz članka 10. stavka 1.; |
(f) |
rezultate praćenja voda, uključujući informacije o trendovima kvalitete vode za podzemne vode i površinske vode, kao i utjecaj odstupanja na kvalitetu vode; |
(g) |
podatke o koncentraciji nitrata i fosfora iz članka 10. stavka 2.; |
(h) |
rezultate pojačanog praćenja voda iz članka 10. stavka 5.; |
(i) |
rezultate istraživanja o lokalnoj upotrebi zemljišta, plodoredima i poljoprivrednim praksama iz članka 10. stavka 4.; |
(j) |
rezultate izračuna temeljenih na modelu iz članka 10. stavka 4.; |
(k) |
ocjenu provedbe uvjeta za odobrenja utvrđenih u člancima 7. i 8. na temelju kontrola izvršenih na razini poljoprivrednoga gospodarstva i informacije o poljoprivrednim gospodarstvima koja nisu usklađena na temelju rezultata administrativnih kontrola i inspekcija iz članka 11.; |
(l) |
ažurirane podatke o provedbi pojačane provedbene strategije iz članka 4., a posebno u pogledu:
|
(m) |
rezultate pojačane provedbene strategije iz članka 4., posebno u pogledu:
|
(n) |
informacija o primijenjenim sudskim sankcijama. |
2. Ako je primjenjivo, prostorni podaci sadržani u izvješću moraju biti u skladu s odredbama Direktive 2007/2/EZ. Prilikom prikupljanja potrebnih podataka Nizozemska se, prema potrebi, koristi informacijama dobivenima u okviru integriranog administrativnog i kontrolnog sustava uspostavljenog u skladu s člankom 67. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1306/2013.
Članak 13.
Razdoblje primjene
Ova se Odluka primjenjuje od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2021.
Članak 14.
Adresat
Ova je Odluka upućena Kraljevini Nizozemskoj.
Sastavljeno u Bruxellesu 17. srpnja 2020.
Za Komisiju
Virginijus SINKEVIČIUS
Član Komisije
(1) SL L 375, 31.12.1991., str. 1.
(2) Odluka Komisije 2005/880/EZ od 8. prosinca 2005. o odobravanju odstupanja koje je zatražila Nizozemska u skladu s Direktivom Vijeća 91/676/EEZ o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora (SL L 324, 10.12.2005., str. 89.).
(3) Odluka Komisije 2010/65/EU od 5. veljače 2010. o izmjeni Odluke 2005/880/EZ o odobravanju odstupanja koje je zatražila Nizozemska u skladu s Direktivom Vijeća 91/676/EEZ o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora (SL L 35, 6.2.2010., str. 18.).
(4) Provedbena odluka Komisije 2014/291/EU od 16. svibnja 2014. o odobravanju odstupanja koje je zatražila Nizozemska u skladu s Direktivom Vijeća 91/676/EEZ o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora (SL L 148, 20.5.2014., str. 88.).
(5) Provedbena odluka Komisije (EU) 2018/820 od 31. svibnja 2018. o odobravanju odstupanja koje je zatražila Nizozemska u skladu s Direktivom Vijeća 91/676/EEZ o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora (SL L 137, 4.6.2018., str. 27.).
(6) Direktiva 2008/99/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o zaštiti okoliša putem kaznenog prava (SL L 328, 6.12.2008., str. 28.).
(7) Nizozemski zakon o gnojivima (Meststoffenwet), članci 19. i 20.
(8) Nizozemski zakon o gnojivima (Meststoffenwet), članci od 33.a do 33.d.
(9) Nizozemski zakon o gnojivima (Meststoffenwet), članak 21.b.
(10) Utjecaj Direktive o nitratima na emisije plinovitog dušika, učinci mjera iz programa djelovanja za nitrate na emisije plinovitog dušika, ugovor ENV.B.1/ETU/2010/0009
(11) Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).
(12) Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE) (SL L 108, 25.4.2007., str. 1.).
(13) Uredba (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 352/78, (EZ) br. 165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) br. 485/2008 (SL L 347, 20.12.2013., str. 549.).
(14) Regeling van de Minister van Landbouw, Natuur en Voedselkwaliteit van 28 januari 2019, nr. WJZ/19009285, tot tijdelijke vrijstelling van artikel 5, eerste lid, van het Besluit gebruik meststoffen (Vrijstellingsregeling bovengronds aanwenden runderdrijfmest 2019–2023)
21.7.2020 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 234/29 |
PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2020/1074
оd 17. srpnja 2020.
o odobravanju odstupanja koje je zatražila Danska u skladu s Direktivom Vijeća 91/676/EEZ o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora
(Vjerodostojan je samo tekst na danskom jeziku)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 91/676/EEZ od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora (1), a posebno njezin Prilog III. stavak 2. treći podstavak,
budući da:
(1) |
Odlukom 2002/915/EZ (2) Komisija je odobrila odstupanje koje je Danska zatražila u skladu s Direktivom 91/676/EEZ, kojim se na određenim stočarskim gospodarstvima dopušta primjena stajskoga gnojiva koje sadržava najviše 230 kg dušika po hektaru godišnje. Odstupanje je produljeno odlukama Komisije 2005/294/EZ (3) i 2008/664/EZ (4) te provedbenim odlukama Komisije 2012/659/EU (5), (EU) 2017/847 (6) i (EU) 2018/1928 (7). |
(2) |
Odstupanje odobreno Provedbenom odlukom (EU) 2018/1928 za razdoblje 2017.–2018. odnosilo se na 1 312 stočarskih gospodarstava, 396 000 grla stoke (što odgovara 39,6 milijuna kg dušika (N) u stajskom gnojivu) i 198 195 hektara obradivog zemljišta, što odgovara udjelima od 3,9 % ukupnog broja gospodarstava, 18,1 % ukupne količine dušika (N) u upotrijebljenom stajskom gnojivu, odnosno 8,2 % ukupnih poljoprivrednih površina. |
(3) |
Danska je dopisom od 20. ožujka 2020. Komisiji podnijela zahtjev za produljenje odstupanja na temelju stavka 2. trećeg podstavka Priloga III. Direktivi 91/676/EEZ. |
(4) |
Danska je uvela program djelovanja u skladu s člankom 5. Direktive 91/676/EEZ na temelju dijelova Izvršnog propisa br. 760 od 30. lipnja 2019. o regulaciji okoliša u stočarstvu te skladištenju i uporabi gnojiva, Zakona br. 338 od 2. travnja 2019. o upotrebi gnojiva u poljoprivredi i o mjerama za smanjenje hranjivih tvari, kako je izmijenjen, Izvršnog propisa br. 762 od 29. srpnja 2019. o upotrebi gnojiva u poljoprivredi u razdoblju planiranja 2019.–2020. i Izvršnog propisa br. 66 od 28. siječnja 2020. o mjerama za smanjenje količine hranjivih tvari i mjerama u području poljoprivrede za razdoblje planiranja 2020.–2021. Uz te mjere, Danska provodi ciljani propis iz 2019. u skladu sa Zakonom br. 338 od 2. travnja 2019. o upotrebi gnojiva u poljoprivredi i o mjerama za smanjenje hranjivih tvari, kako je izmijenjen. Dansko zakonodavstvo uključuje i opći propis o fosforu u skladu sa Zakonom br. 256 od 21. ožujka 2017. o stočarstvu i uporabi gnojiva te Propisom br. 865 od 23. lipnja 2017. o stoci, stajskom gnojivu, silaži itd. za tržišnu upotrebu, trenutačno obuhvaćenim Propisom br. 760 od 30. srpnja 2019. |
(5) |
Dansko zakonodavstvo kojim se provodi Direktiva 91/676/EEZ uključuje ograničenja za primjenu dušika. Zakonodavstvo kojim se ograničava primjena fosfora stupilo je na snagu u kolovozu 2017. |
(6) |
Dansko zakonodavstvo uključuje kombinirani ciljani program za dobrovoljne i obvezne postrne usjeve za razdoblje obuhvaćeno ovom Odlukom. Prema tom bi programu obvezne odredbe za postrne usjeve trebale stupiti na snagu automatski ako se dobrovoljnim sporazumima za postrne usjeve ne uspiju ostvariti ciljevi u pogledu okoliša. Područja pod postrnim usjevima trebala bi, osim s nacionalnim zahtjevom za obvezne postrne usjeve, biti u skladu i sa Zakonom br. 338 od 2. travnja 2019., kako je izmijenjen. Program je potreban kako bi se osiguralo da primjenom postojećeg odstupanja ne dođe do pogoršanja kvalitete vode. |
(7) |
Na temelju informacija koje je Danska dostavila s obzirom na odstupanje odobreno Provedbenom odlukom (EU) 2018/1928 vidljivo je da tim odstupanjem nije prouzročeno pogoršanje kvalitete vode u usporedbi s područjima koja nisu obuhvaćena odstupanjem. Podaci o provedbi Direktive 91/676/EEZ za razdoblje od 2012. do 2015. (8) pokazuju da za podzemne vode 83,4 % mjesta za praćenje ima srednju vrijednost koncentracije nitrata manju od 50 mg/l, a 27,5 % manju od 25 mg/l. Kad je riječ o slatkim površinskim vodama, na 99,4 % mjesta za praćenje srednja je vrijednost koncentracije nitrata manja od 50 mg/l, dok je na 85,8 % mjesta za praćenje ona manja od 25 mg/l. Iz podataka dobivenih praćenjem vidljiv je općenit stabilan trend koncentracije nitrata u podzemnim vodama i slatkim površinskim vodama u usporedbi s prethodnim razdobljem izvješćivanja (od 2008. do 2011.). Podaci o eutrofikaciji pokazuju da je 25 % praćenih jezera dobilo oznaku vrlo dobrog/dobrog stanja, a 75 % oznaku manje od dobrog stanja i da su dvije od 119 praćenih estuarijskih/priobalnih voda dobile oznaku dobrog stanja. |
(8) |
Nakon razmatranja zahtjeva Danske na osnovi elemenata opisanih u stavku 2. trećem podstavku Priloga III. Direktivi 91/676/EEZ te s obzirom na iskustvo stečeno odstupanjem kako je predviđeno odlukama 2002/915/EZ, 2005/294/EZ i 2008/664/EZ te provedbenim odlukama 2012/659/EU, (EU) 2017/847 i (EU) 2018/1928, Komisija smatra da se količinom stajskoga gnojiva koju je Danska predvidjela, to jest 230 kg dušika po hektaru godišnje, neće dovesti u pitanje ostvarivanje ciljeva iz Direktive 91/676/EEZ ako budu ispunjeni određeni strogi uvjeti u pogledu postrnih usjeva, gornjih graničnih vrijednosti fosfora, plodoreda, primjene stajskoga i ostalih gnojiva te uzorkovanja i analize tla. |
(9) |
Na poljoprivrednim gospodarstvima na kojima je dopuštena primjena stajskoga gnojiva koje sadržava do 230 kg dušika po hektaru godišnje pravodobnim se ažuriranjem godišnjih planova gnojidbe osigurava dosljednost u odnosu na stvarne poljoprivredne prakse, a stalnim biljnim pokrovom na obradivim površinama i postrnim usjevima osigurava se nadoknada gubitka nitrata u podzemnom sloju u jesen te se ograničavaju zimski gubici dušika. |
(10) |
Direktivom 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (9) utvrđuju se opća pravila za uspostavljanje infrastrukture za prostorne informacije u Uniji za potrebe politika Unije u području okoliša te politika ili aktivnosti koje mogu utjecati na okoliš. Ako je primjenjivo, prostorne informacije prikupljene u kontekstu ove Odluke trebale bi biti u skladu s odredbama te direktive. Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje i povećala dosljednost podataka, Danska bi se prilikom prikupljanja potrebnih podataka u skladu s ovom Odlukom trebala koristiti informacijama dobivenima u okviru integriranog administrativnog i kontrolnog sustava uspostavljenog u skladu s poglavljem II. glavom V. Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (10). |
(11) |
Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora za nitrate osnovanog u skladu s člankom 9. Direktive 91/676/EEZ, |
DONIJELA JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Odstupanje
Odstupanje koje je dopisom od 20. ožujka 2020. zatražila Danska kako bi se dopustila primjena veće količine dušika iz stajskoga gnojiva na zemljištu od one predviđene u stavku 2. drugom podstavku prvoj rečenici Priloga III. Direktivi 91/676/EEZ (dalje u tekstu „odstupanje”) odobrava se u skladu s uvjetima utvrđenima u člancima od 4. do 12.
Članak 2.
Područje primjene
Odstupanje se primjenjuje na stočarska gospodarstva na kojima se na barem 80 % površine dostupne za primjenu stajskoga gnojiva uzgajaju usjevi s visokim stupnjem potrošnje dušika i dugotrajnim razdobljem rasta te za koja je izdano odobrenje u skladu s člankom 6.
Članak 3.
Definicije
Za potrebe ove Odluke primjenjuju se sljedeće definicije:
1. |
„stočarsko gospodarstvo” znači gospodarstvo s godišnjom proizvodnjom dušika iz stajskoga gnojiva većom od 300 kg od čega najmanje dvije trećine potječu od stoke; |
2. |
„usjevi koji se podsijavaju travom” znači žitarice za silažu, kukuruz za silažu, jare žitarice, ozime žitarice ili jari ječam i grašak, koje treba podsijati travom prije ili nakon žetve; |
3. |
„usjevi s visokim stupnjem potrošnje dušika i dugotrajnim razdobljem rasta” znači bilo koje od sljedećega:
|
4. |
„trava” znači trajni ili privremeni travnjak; |
5. |
„profil tla” znači sloj tla ispod razine tla do dubine od 0,90 m ili do prosječne najviše razine podzemnih voda ako je ta razina za manje od 0,90 m ispod razine tla. |
Članak 4.
Uvjeti za odstupanje
Odstupanje se odobrava pod sljedećim uvjetima:
1. |
Propis br. 865 od 23. lipnja 2017. o stoci, stajskom gnojivu, silaži itd. za tržišnu upotrebu stupio je na snagu 1. kolovoza 2017. te su njime utvrđene izravne gornje granične vrijednosti za primjenu fosfora diljem zemlje ovisno o vrsti gnojiva. Gornje granične vrijednosti odnose se na primjenu fosfora iz svih vrsta gnojiva: organskih gnojiva, uključujući stajsko gnojivo, digestata bioplina, otplinjene biljne biomase, mulja dobivenog pročišćivanjem otpadne vode te industrijskih gnojiva. Strože gornje granične vrijednosti za primjenu fosfora primjenjuju se u slivnim područjima vodenog okoliša osjetljivog na fosfor. |
2. |
Uspostavlja se sustav pokazatelja i praćenja količine fosfora koja se primjenjuje na poljoprivrednim zemljištima u Danskoj. Ako sustav pokazatelja ili sustav praćenja pokaže da bi se stvarnom godišnjom prosječnom stopom gnojidbe fosforom na poljoprivrednim tlima u Danskoj mogle prekoračiti ili su već prekoračene razine prosječne nacionalne gnojidbe fosforom dopuštene za razdoblje od 2018. do 2025., gornje granične vrijednosti za najveću dopuštenu primjenu fosfora smanjuju se na odgovarajući način. |
3. |
Danski Zakon br. 338 od 2. travnja 2019. o upotrebi gnojiva u poljoprivredi i o mjerama za smanjenje hranjivih tvari, kako je izmijenjen, stupio je na snagu 5. travnja 2019. te je njime uspostavljen kombinirani ciljani program za dobrovoljne i obvezne mjere s obzirom na potrebu za smanjenjem količine nitrata u podzemnim i u priobalnim vodama. Taj je program od 2020. dio provedbe obveza iz Direktive br. 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (11) u Danskoj. Tim se mjerama predviđa uspostava postrnih usjeva ili alternativnih mjera predviđenih nacionalnim zakonodavstvom. Na temelju tog programa obvezne odredbe za smanjenje razina dušika stupaju na snagu automatski ako se dobrovoljnim sporazumima za smanjenje razina dušika ne uspiju ostvariti dostatni ciljevi u pogledu okoliša. |
4. |
Postrni usjevi u okviru tog programa pridodaju se postrnim usjevima zasađenima u skladu s nacionalnim obveznim zahtjevom za 10,7 ili 14,7 % postrnih usjeva na zemljištu za usjeve na stočarskim gospodarstvima ili nacionalnim obveznim zahtjevima iz odgovarajućih izvršnih propisa te se ne mogu uvesti na površini koja se upotrebljava za ispunjavanje zahtjeva za ekološki značajnu površinu za postrne usjeve. |
Članak 5.
Zahtjevi za odobrenje
1. Stočari mogu nadležnim tijelima podnijeti zahtjev za godišnje odobrenje za primjenu stajskoga gnojiva koje sadržava najviše 230 kg dušika po hektaru po razdoblju planiranja.
Vremensko ograničenje za podnošenje zahtjeva odgovara nacionalnom roku za prijavu za osnovno plaćanje u okviru ZPP-a i uključuje kvotu za gnojivo i plan za postrne usjeve.
2. Podnošenjem zahtjeva iz stavka 1. podrazumijeva se da podnositelj zahtjeva izjavljuje da su ispunjeni uvjeti iz članaka 7., 8. i 9.
Članak 6.
Izdavanje odobrenja
Odobrenja za primjenu određene količine stajskoga gnojiva sa stočarskoga gospodarstva, uključujući gnojivo koje izlučuju same životinje i obrađeno gnojivo, koje sadržava najviše 230 kg dušika po hektaru po razdoblju planiranja, izdaju se u skladu s uvjetima utvrđenima u člancima 7., 8. i 9.
Članak 7.
Uvjeti za primjenu stajskoga gnojiva i ostalih gnojiva
1. Ukupnim unosom dušika ne smije se premašiti predviđena potreba usjeva za hranjivim tvarima, uzimajući u obzir količinu hranjivih tvari dobivenih iz tla. Njime se ne smiju premašiti najveće dopuštene količine primjene kako su utvrđene Izvršnim propisom br. 762 od 29. srpnja 2019. o upotrebi gnojiva u poljoprivredi za razdoblje planiranja 2019.–2020. i odgovarajućim propisima za sljedeća razdoblja planiranja.
2. Plan gnojidbe priprema se za cjelokupnu površinu stočarskoga gospodarstva. Plan se čuva na gospodarstvu. Obuhvaća razdoblje od 1. kolovoza do 31. srpnja sljedeće godine. Plan gnojidbe uključuje sljedeće elemente:
(a) |
plan plodoreda kojim se utvrđuje:
|
(b) |
broj grla stoke na stočarskom gospodarstvu; |
(c) |
opis objekata i sustava za skladištenje stajskoga gnojiva, uključujući kapacitet raspoloživog spremnika za stajsko gnojivo; |
(d) |
izračun dušika i fosfora iz stajskoga gnojiva proizvedenog na stočarskom gospodarstvu; |
(e) |
opis obrade stajskoga gnojiva, ako je primjenjivo, i očekivanih svojstava obrađenog stajskoga gnojiva; |
(f) |
količina, vrsta i karakteristike stajskoga gnojiva otpremljenog sa stočarskog gospodarstva ili dostavljenog na njega; |
(g) |
predviđena količina dušika i fosfora potrebna za usjev na svakoj parceli; |
(h) |
izračun primjene dušika i fosfora iz stajskoga gnojiva za svaku parcelu; |
(i) |
izračun primjene dušika i fosfora iz umjetnog i drugog gnojiva za svaku parcelu; |
(j) |
naznačeno razdoblje primjene stajskoga gnojiva i umjetnih gnojiva. |
Plan gnojidbe revidira se u roku od najviše sedam dana nakon svake promjene u poljoprivrednoj praksi na stočarskom gospodarstvu. Plan gnojidbe podnosi se nadležnim tijelima najkasnije do 31. ožujka svake godine.
3. Stajsko gnojivo se ne primjenjuje u razdoblju od 31. kolovoza do 1. ožujka na travnjacima koji će se sljedećeg proljeća preorati.
4. Količine dušika za primjenu u gnojidbi za usjeve na zemljištu koje je prethodno bilo pokriveno privremenim travnjakom umanjuju se za vrijednost dušika prethodnih usjeva u skladu s Izvršnim propisom br. 762 od 29. srpnja 2019. o upotrebi gnojiva u poljoprivredi za razdoblje planiranja 2019.–2020. i odgovarajućim propisima za sljedeća razdoblja planiranja koji se odnose na standarde gnojidbe, tablicu normi za gnojidbu poljoprivrednih kultura i povrća te naknadnim izmjenama.
Članak 8.
Uvjeti za uzorkovanje i analize tla
1. Uzorci se uzimaju iz gornjih 30 cm tla poljoprivrednog zemljišta te se analizira njihov sadržaj dušika i fosfora.
2. Uzorkovanje i analize provode se najmanje jednom u četiri godine za svaku površinu stočarskoga gospodarstva koja je homogena s obzirom na plodored i karakteristike tla.
3. Za svakih pet hektara poljoprivrednog zemljišta provodi se najmanje jedno uzorkovanje i analiza.
4. Rezultati analiza moraju biti na raspolaganju za inspekciju na stočarskom gospodarstvu.
Članak 9.
Uvjeti za gospodarenje zemljištem
1. Na najmanje 80 % površine dostupne za primjenu stajskoga gnojiva uzgajaju se usjevi s visokim stupnjem potrošnje dušika i dugotrajnim razdobljem rasta.
2. Travnati postrni usjevi ne oru se prije 1. ožujka godine koja slijedi onoj u kojoj su uvedeni.
3. Travnjaci se oru u proljeće. Usjevi s visokim stupnjem potrošnje dušika i dugotrajnim razdobljem rasta siju se što prije, a najkasnije u roku od tri tjedna nakon što je trava izorana.
4. Plodored ne uključuju mahunarke ili druge biljke koje vezuju atmosferski dušik, osim sljedećih:
(a) |
djeteline i lucerne, na travnjacima, koje zajedno pokrivaju manje od 50 % površine travnjaka; |
(b) |
ječma i graška podsijanog travom. |
Članak 10.
Praćenje
1. Nadležna tijela osiguravaju izradu karata na kojima je prikazano sljedeće:
(a) |
postotak stočarskih gospodarstava u svakoj općini za koja su izdana odobrenja; |
(b) |
postotak grla stoke u svakoj općini za koja su izdana odobrenja; |
(c) |
postotak poljoprivredne površine u svakoj općini za koju su izdana odobrenja. |
Te se karte ažuriraju svake godine.
Nadležna tijela svake godine prikupljaju i ažuriraju podatke o plodoredu i poljoprivrednoj praksi na stočarskim gospodarstvima za koja su izdana odobrenja na temelju ove Odluke.
2. Nadležna tijela prate kvalitetu vode u području korijena, površinske vode i podzemne vode te dostavljaju Komisiji podatke o dušiku i fosforu u profilu tla te o koncentraciji nitrata u površinskim i podzemnim vodama, i pod uvjetima odstupanja i pod uvjetima bez odstupanja.
Praćenje se provodi na zemljištu poljoprivrednog gospodarstva u okviru nacionalnog programa praćenja poljoprivrednog slivnog područja. Mjesta za praćenje moraju biti reprezentativna za glavne vrste tla, prevladavajuće prakse gnojidbe i glavne usjeve.
Pojačano praćenje kvalitete vode provodi se u područjima s pjeskovitim tlima. Uz to se na najmanje 3 % svih poljoprivrednih gospodarstava za koja je izdano odobrenje prate koncentracije nitrata u površinskim i podzemnim vodama.
3. Nadležna tijela provode istraživanja i kontinuirane analize hranjivih tvari u okviru nacionalnog programa praćenja poljoprivrednog slivnog područja te dostavljaju podatke o lokalnoj upotrebi zemljišta, plodoredima i poljoprivrednoj praksi na stočarskim gospodarstvima kojima je izdano odobrenje.
Informacije i podaci prikupljeni analizom hranjivih tvari iz članka 7. te praćenjem iz stavka 2. ovog članka upotrebljavaju se za izračune na temelju modela gubitka dušika i fosfora sa stočarskih gospodarstava za koje je izdano odobrenje na temelju znanstvenih načela.
4. Nadležna tijela moraju odrediti i evidentirati postotke zemljišta na koje se primjenjuje odstupanje, a koje je pokriveno:
(a) |
djetelinom ili lucernom na travnjacima; |
(b) |
ječmom i graškom podsijanim travom. |
Članak 11.
Provjera
1. Nadležna tijela osiguravaju da se zahtjevi za odobrenje podvrgavaju administrativnoj kontroli. Ako se kontrolom ustanovi da podnositelj zahtjeva ne ispunjava uvjete iz članaka 7., 8. i 9., zahtjev se odbija, a podnositelj zahtjeva obavješćuje se o razlozima odbijanja.
2. Nadležna tijela uspostavljaju program za inspekcije poljoprivrednih gospodarstava kojima je izdano odobrenje.
Program se temelji na analizi rizika uzimajući u obzir rezultate kontrola prethodnih godina u pogledu uvjeta utvrđenih u člancima 7., 8. i 9. te rezultate kontrola usklađenosti s nacionalnim propisima kojima se prenosi Direktiva 91/676/EEZ.
3. Inspekcije se sastoje od inspekcija na terenu i kontrole na licu mjesta s obzirom na ispunjavanje uvjeta iz članaka 7., 8. i 9. te godišnje obuhvaćaju najmanje 7 % stočarskih gospodarstava za koja je izdano odobrenje. Ako se utvrdi da se na stočarskom gospodarstvu ne ispunjavaju ti uvjeti, nositelj odobrenja novčano se kažnjava u skladu s nacionalnim pravom te nema pravo na odobrenje za razdoblje planiranja u godini nakon nalaza.
4. Nadležnim se tijelima dodjeljuju potrebne ovlasti i sredstva za provjeru ispunjavanja uvjeta za odstupanje koje se odobrava u skladu s ovom Odlukom.
Članak 12.
Izvješćivanje
Nadležna tijela svake godine najkasnije do 31. prosinca Komisiji podnose izvješće koje sadržava sljedeće informacije:
(a) |
karte na kojima su za svaku općinu prikazani postoci stočarskih gospodarstava, grla stoke i poljoprivrednog zemljišta obuhvaćenih pojedinačnim odstupanjima te karte o lokalnoj upotrebi zemljišta iz članka 10. stavka 1.; |
(b) |
rezultate praćenja podzemnih i površinskih voda u pogledu koncentracija nitrata i fosfora, uključujući informacije o trendovima kvalitete vode, i pod uvjetima odstupanja i pod uvjetima bez odstupanja, te učinak odstupanja na kvalitetu vode iz članka 10. stavka 2.; |
(c) |
rezultate praćenja tla u pogledu koncentracija dušika i fosfora u vodi u području korijena, kao i koncentracija dušika i fosfora u tlu, i pod uvjetima odstupanja i pod uvjetima bez odstupanja iz članka 10. stavka 2.; |
(d) |
rezultate istraživanja o lokalnoj upotrebi zemljišta, plodoredima i poljoprivrednim praksama iz članka 10. stavka 3.; |
(e) |
rezultate izračuna na temelju modela opsega gubitka dušika i fosfora sa stočarskih gospodarstava za koja je izdano odobrenje iz članka 10. stavka 3.; |
(f) |
tablice s prikazom postotka poljoprivrednog zemljišta na koje se primjenjuje odstupanje, a koje je prekriveno djetelinom ili lucernom na travnjacima te ječmom/graškom podsijanim travom iz članka 10. stavka 4.; |
(g) |
ocjenu provedbe uvjeta za odstupanje na temelju kontrola na razini poljoprivrednoga gospodarstva i informacije o stočarskim gospodarstvima koja ne ispunjavaju uvjete na temelju rezultata administrativnih kontrola i inspekcija na terenu iz članka 11.; |
(h) |
trendove u pogledu broja grla stoke i proizvodnje stajskoga gnojiva za svaku kategoriju stoke u Danskoj te na stočarskim gospodarstvima za koja je odobreno odstupanje; |
(i) |
informacije o provedbi uvjeta za odstupanje iz članka 4. |
Ako je primjenjivo, prostorni podaci sadržani u izvješću moraju biti u skladu s odredbama Direktive 2007/2/EZ. Prilikom prikupljanja potrebnih podataka Danska se, prema potrebi, koristi informacijama dobivenima u okviru integriranog administrativnog i kontrolnog sustava uspostavljenog u skladu s člankom 67. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1306/2013.
Članak 13.
Razdoblje primjene
Ova Odluka primjenjuje se do 31. srpnja 2024.
Članak 14.
Adresat
Ova je Odluka upućena Kraljevini Danskoj.
Sastavljeno u Bruxellesu 17. srpnja 2020.
Za Komisiju
Član Komisije
Virginijus SINKEVIČIUS
(1) SL L 375, 31.12.1991., str. 1.
(2) Odluka Komisije 2002/915/EZ od 18. studenoga 2002. o zahtjevu za odstupanje iz stavka 2. točke (b) Priloga III. Direktivi Vijeća 91/676/EEZ o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora i njezina članka 9. (SL L 319, 23.11.2002., str. 24.).
(3) Odluka Komisije 2005/294/EZ od 5. travnja 2005. o zahtjevu za odstupanje iz stavka 2. točke (b) Priloga III. Direktivi Vijeća 91/676/EEZ o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora i njezina članka 9. (SL L 94, 13.4.2005., str. 34.).
(4) Odluka Komisije 2008/664/EZ od 8. kolovoza 2008. o izmjeni Odluke 2005/294/EZ o zahtjevu za odstupanje iz stavka 2. točke (b) Priloga III. Direktivi Vijeća 91/676/EEZ o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora i njezina članka 9. (SL L 217, 13.8.2008., str. 16.).
(5) Provedbena odluka Komisije 2012/659/EU od 23. listopada 2012. o odobravanju odstupanja koje je zatražila Kraljevina Danska u skladu s Direktivom Vijeća 91/676/EEZ o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora (SL L 295, 25.10.2012., str. 20.).
(6) Provedbena odluka Komisije (EU) 2017/847 оd 16. svibnja 2017. o odobravanju odstupanja koje je zatražila Danska u skladu s Direktivom Vijeća 91/676/EEZ o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora (SL L 125, 18.5.2017., str. 35.)
(7) Provedbena odluka Komisije (EU) 2018/1928 оd 6. prosinca 2018. o odobravanju odstupanja koje je zatražila Danska u skladu s Direktivom Vijeća 91/676/EEZ o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora (SL L 313, 10.12.2018., str. 45.)
(8) SWD(2018) 246 final – Radni dokument službi Komisije uz dokument Izvješće Komisije Vijeću i Europskom parlamentu o provedbi Direktive Vijeća 91/676/EEZ o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora na temelju izvješća država članica za razdoblje 2012.–2015.
(9) Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE) (SL L 108, 25.4.2007., str. 1.).
(10) Uredba (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 352/78, (EZ) br. 165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) br. 485/2008 (SL L 347, 20.12.2013., str. 549.).
(11) Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).