(1)

Mjere koje su trenutačno na snazi konačna je antidampinška pristojba na uvoz ferosilicija podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”) i Ruske Federacije („Rusija”) („predmetne zemlje”) uvedena Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 360/2014 (2) nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe („prethodni ispitni postupak revizije”).

(2)

Mjere su na snazi u obliku pristojbe ad valorem utvrđene u iznosu od 31,2 % na uvoz iz NRK-a, uz iznimku društava Erdos Xijin Kuangye Co. (15,6 %) i Lanzhou Good Land Ferroalloy Factory Co., (29,0 %) i 22,7 % na uvoz iz Rusije, uz iznimku društva Bratsk Ferroalloy Plant (17,8 %).

(3)

Nakon objave obavijesti o skorom isteku (3) antidampinških mjera na snazi Komisija je primila zahtjev za reviziju u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036.

(4)

Zahtjev za reviziju podnijelo je 3. siječnja 2019. društvo Euroalliages („podnositelj zahtjeva”) u ime proizvođača iz Unije koji čine više od 90 % ukupne proizvodnje ferosilicija u Uniji.

(5)

Zahtjev za reviziju temeljio se na činjenici da bi istekom mjera vjerojatno došlo do nastavka dampinga i ponavljanja štete za industriju Unije.

(6)

Nakon savjetovanja s Odborom uspostavljenim člankom 15. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je utvrdila da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera te je pokrenula reviziju zbog predstojećeg isteka mjera u pogledu uvoza ferosilicija podrijetlom iz NRK-a i Rusije u Uniju. Komisija je 2. travnja 2019. objavila Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (4) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(7)

Ispitnim postupkom radi utvrđivanja nastavka ili ponavljanja dampinga obuhvaćeno je razdoblje od 1. travnja 2018. do 31. ožujka 2019. („razdoblje ispitnog postupka revizije”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2015. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

(8)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane stranke da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka posebno obavijestila podnositelje zahtjeva, druge poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače u NRK-u i Rusiji, poznate uvoznike, korisnike i trgovce te udruženja za koja se zna da se pokretanje ispitnog postupka na njih odnosi te ih je pozvala na sudjelovanje.

(9)

Zainteresirane stranke imale su isto tako priliku dostaviti primjedbe na pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(10)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih stranaka u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

(11)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak od četvero proizvođača iz Unije na temelju najvećeg obujma proizvodnje i prodaje proizvoda iz postupka revizije te je pozvala zainteresirane stranke da dostave primjedbe. Nije zaprimljena nijedna primjedba.

(12)

Proizvođači iz Unije u konačnom uzorku ostvaruju više od 90 % ukupnog procijenjenog obujma proizvodnje u Uniji. Stoga je Komisija zaključila da je uzorak reprezentativan za industriju Unije.

(13)

S obzirom na potencijalno velik broj nepovezanih uvoznika uključenih u postupak, Komisija je u fazi pokretanja postupka razmatrala da se broj nepovezanih uvoznika koji su predmet ispitnog postupka ograniči na razumnu mjeru odabirom uzorka u skladu s člankom 17. osnovne antidampinške uredbe.

(14)

Budući da nijedan nepovezani uvoznik nije odgovorio na upitnik za odabir uzorka priložen Obavijesti o pokretanju postupka, Komisija je odlučila da neće primijeniti odabir uzorka za nepovezane uvoznike.

(15)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih poznatih proizvođača proizvoda iz postupka revizije u NRK-u i Rusiji zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(16)

Osim toga, Komisija je od Misije Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji i Misije Ruske Federacije pri Europskoj uniji zatražila da utvrde ostale proizvođače, ako postoje, koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da stupe u kontakt s njima.

(17)

Jedno je kinesko društvo vratilo obrazac za odabir uzorka i navelo da proizvodi i u Uniji prodaje ferosilicij.

(18)

Jedna je ruska stranka vratila obrasce za odabir uzorka, ali je navela da ne proizvodi ferosilicij kako je definiran u Obavijesti o pokretanju postupka. Javila su se dva poznata ruska proizvođača izvoznika, ali nisu vratila obrasce za odabir uzorka.

(19)

Kopije upitnika stavljene su na raspolaganje na stranicama Glavne uprave za trgovinu nakon što je postupak pokrenut.

(20)

Komisija je poslala dopise četirima proizvođačima iz Unije u uzorku. Komisija je poslala upitnike i kineskom društvu navedenom u uvodnoj izjavi 17. i dvama ruskim proizvođačima izvoznicima iz uvodne izjave 18. te od njih zatražila da ispune upitnik koji im je namijenjen.

(21)

Odgovori na upitnik primljeni su od četiriju proizvođača iz Unije i jednog korisnika.

(22)

Nakon što je primilo upitnik, kinesko društvo navedeno u uvodnoj izjavi 17. obavijestilo je Komisiju da je zapravo trgovac, a ne proizvođač. Stoga je obaviješteno da ne treba odgovoriti na upitnik. Dvoje ruskih proizvođača izvoznika navedenih u uvodnoj izjavi 18. odgovorilo je da su s obzirom na tržišne okolnosti odlučili da neće pripremiti i dostaviti odgovor na upitnik. Međutim, naveli su i da žele surađivati „u svim drugim aspektima ispitnog postupka […]”. To dvoje proizvođača izvoznika dobilo je status zainteresirane stranke, no smatralo se da ne surađuju jer nikad nisu odgovorili na obrazac za odabir uzorka niti pokušali odgovoriti na upitnik za proizvođače izvoznike. Nakon konačne objave predmetne su stranke osporile odluku Komisije prema kojoj smatra da ne surađuju te su navele da je Komisija trebala ne samo propisno procijeniti, nego i provjeriti ograničenu količinu djelomičnih informacija koje su dostavile u pisanom podnesku. Ta je tvrdnja odbačena, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 189. u nastavku.

(23)

Dakle, nisu surađivali proizvođači iz NRK-a ni iz Rusije.

(24)

Komisija je zatražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za ispitni postupak. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe obavljeni su u prostorima sljedećih društava:

proizvođači iz Unije:

(25)

Budući da su dostatni dokazi raspoloživi u vrijeme pokretanja ispitnog postupka upućivali, u pogledu NRK-a, na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, Komisija je smatrala primjerenim pokrenuti ispitni postupak u pogledu NRK-a na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(26)

Komisija je stoga, kako bi prikupila potrebne podatke za moguću primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala proizvođače iz NRK-a da dostave informacije iz Priloga III. Obavijesti o pokretanju postupka koje se odnose na ulazne materijale koji se upotrebljavaju za proizvodnju proizvoda iz postupka revizije. Nijedan proizvođač izvoznik nije dostavio podatke zatražene u Prilogu III.

(27)

Kako bi prikupila informacije potrebne za ispitni postupak, Komisija je i kineskoj vladi poslala upitnik o navodnim znatnim poremećajima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Kineska vlada nije odgovorila na upitnik.

(28)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka isto tako pozvala sve zainteresirane stranke da u roku od 37 dana od datuma objave te obavijesti u Službenom listu Europske unije iznesu svoja stajališta te dostave informacije i popratne dokaze u pogledu primjerenosti primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Nisu zaprimljeni nikakvi podnesci ni dodatni dokazi u tom pogledu.

(29)

Osim toga, Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da će za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti s obzirom na raspoložive dokaze možda morati odabrati odgovarajuću reprezentativnu zemlju u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(30)

Komisija je 24. lipnja 2019. izdala prvu bilješku u dokumentaciji („prva bilješka o čimbenicima proizvodnje”), u kojoj je zainteresirane stranke pozvala da iznesu stajališta o relevantnim izvorima koje bi Komisija mogla upotrijebiti za određivanje uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (e) drugom alinejom osnovne uredbe. Komisija je u toj bilješci navela sve čimbenike proizvodnje, kao što su materijali, energija i radna snaga, koje proizvođači izvoznici upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz postupka revizije. Osim toga, Komisija je na temelju kriterija za odabir nenarušenih cijena odnosno referentnih vrijednosti utvrdila tri moguće reprezentativne zemlje: Brazil, Rusiju i Tursku.

(31)

Komisija je svim zainteresiranim strankama dala priliku da dostave primjedbe. Komisija je primila primjedbe samo od podnositelja zahtjeva.

(32)

Komisija se u drugoj bilješci od 15. listopada 2019. („druga bilješka o čimbenicima proizvodnje”) očitovala o tim primjedbama. Komisija je sastavila i popis čimbenika proizvodnje te je zaključila da je u toj fazi Brazil najprikladnija reprezentativna zemlja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) prvom alinejom osnovne uredbe. Komisija je pozvala zainteresirane stranke da dostave primjedbe. Komisija nije zaprimila nikakve primjedbe.

(33)

Proizvod iz postupka revizije isti je kao u početnom ispitnom postupku i prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera, to jest ferosilicij trenutačno razvrstan u oznake KN 7202 21 00, 7202 29 10 i 7202 29 90, podrijetlom iz NRK-a i Rusije („proizvod iz postupka revizije”).

(34)

Kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku i u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera, ovim ispitnim postupkom revizije zbog predstojećeg isteka mjera potvrđeno je da ferosilicij koji se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu u Rusiji, NRK-u i reprezentativnoj zemlji te ferosilicij koji proizvodi i prodaje industrija Unije na tržištu Unije imaju jednaka osnovna fizička i tehnička svojstva i iste osnovne namjene.

(35)

Stoga se ti proizvodi smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

(36)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe Komisija je ispitala je li vjerojatno da će istek mjera koje su na snazi dovesti do nastavka ili ponavljanja dampinga iz NRK-a ili Rusije.

(37)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 23., u ispitnom postupku nije surađivao nijedan kineski proizvođač izvoznik. To znači da nijedan proizvođač izvoznik nije dostavio odgovore na upitnik, među ostalim ni podatke o izvoznim cijenama i troškovima, domaćim cijenama i troškovima, kapacitetu, proizvodnji, ulaganjima itd. Osim toga, ni kineska vlada ni proizvođači izvoznici nisu se očitovali o dokazima iz dokumentacije predmeta, uključujući Radni dokument službi Komisije o znatnim poremećajima u gospodarstvu Narodne Republike Kine u svrhu ispitnih postupaka trgovinske zaštite (5) („Izvješće”), kao ni o dodatnim dokazima koje je dostavio podnositelj zahtjeva i koji pokazuju da su na te cijene i troškove utjecale znatne vladine intervencije. Stoga je Komisija upotrijebila raspoložive podatke u skladu s člankom 18. osnovne uredbe.

(38)

Komisija je obavijestila kineska tijela o primjeni članka 18. stavka 1. osnovne uredbe i dala im priliku da dostave primjedbe. Komisija nije zaprimila nikakve primjedbe.

(39)

Na temelju toga, u skladu s člankom 18. stavkom 1. osnovne uredbe, nalazi u pogledu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga utvrđeni u nastavku temeljili su se na raspoloživim podacima, a posebno na podacima iz zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera, u podnescima zainteresiranih stranaka u kombinaciji s drugim izvorima podataka kao što su trgovinski statistički podaci o uvozu i izvozu (Eurostat i Global Trade Atlas („GTA”)) i statistički podaci neovisnih pružatelja informacija o cijenama, vijesti, podataka, analiza i konferencija za industriju željeza i čelika kao što su Metal Expert (6) i AlloyConsult (7).

(40)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 23., u ispitnom postupku nije surađivao nijedan ruski proizvođač izvoznik. Stoga proizvođači izvoznici nisu dostavili odgovore na upitnik. Komisija je primila primjedbe ruske vlade i dvaju proizvođača izvoznika.

(41)

S obzirom na to da ruski proizvođači izvoznici nisu surađivali, Komisija je obavijestila rusku vladu i dvoje proizvođača izvoznika navedenih u uvodnoj izjavi 18. o namjeri da upotrijebi raspoložive podatke u skladu s člankom 18. stavkom 1. osnovne uredbe te im je dala mogućnost da dostave primjedbe. Ruski proizvođači izvoznici odgovorili su da razumiju moguće posljedice te od ruske vlade nisu primljene nikakve primjedbe.

(42)

Na temelju toga, u skladu s člankom 18. stavkom 1. osnovne uredbe, nalazi u pogledu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga utvrđeni u nastavku temeljili su se na raspoloživim podacima, a posebno na podacima iz zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera, u podnescima zainteresiranih stranaka u kombinaciji s drugim izvorima podataka kao što su trgovinski statistički podaci o uvozu i izvozu (Eurostat i Global Trade Atlas („GTA”)) i statistički podaci sa specijaliziranih internetskih stranica kao što je Metal Expert i izvješća neovisnih stručnjaka kao što je AlloyConsult.

(43)

Statistički podaci Eurostata za razdoblje ispitnog postupka revizije pokazuju da je u Uniju iz NRK-a uvezeno 3 587 tona ferosilicija, što čini otprilike 0,5 % ukupne potrošnje u Uniji. Komisija je zaključila da je taj obujam uvoza dovoljno reprezentativan da se ispita je li se damping nastavio tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(44)

U skladu s člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe „uobičajena vrijednost obično se temelji na cijenama, koje su nezavisni kupci platili ili plaćaju, u uobičajenom tijeku trgovine, u zemlji izvoznici”.

(45)

Međutim, prema članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe „[a]ko se […] utvrdi da upotreba domaćih cijena i troškova u zemlji izvoznici nije primjerena zbog toga što u toj zemlji postoje znatni poremećaji u smislu točke (b), uobičajena vrijednost izračunava se isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti” i ona „uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”. Kako je objašnjeno u nastavku, Komisija je u ovom ispitnom postupku zaključila da je, s obzirom na raspoložive dokaze i nesuradnju kineske vlade i proizvođača izvoznika, primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe primjerena.

(46)

U članku 2. stavku 6.a točki (b) osnovne uredbe definirano je da su „[z]natni poremećaji […] oni poremećaji do kojih dolazi ako prijavljene cijene ili troškovi, uključujući troškove sirovina i energije, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije. Pri procjeni postojanja znatnih poremećaja u obzir se uzima, među ostalim, mogući učinak jednog ili više sljedećih elemenata:

(47)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe u procjeni postojanja znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe uzima se u obzir, među ostalim, neiscrpni popis elemenata iz prethodne odredbe. Pri procjeni postojanja znatnih poremećaja, na temelju članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, treba voditi računa o mogućem učinku jednog ili više od tih elemenata na cijene i troškove u zemlji izvoznici proizvoda iz postupka revizije. Budući da taj popis nije kumulativan, nije potrebno uzeti u obzir sve elemente kako bi se utvrdili znatni poremećaji. Osim toga, za dokazivanje postojanja jednog ili više elemenata s popisa mogu se upotrijebiti iste činjenične okolnosti. Međutim, svaki zaključak o znatnim poremećajima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) mora se donijeti na temelju svih raspoloživih dokaza. U sveobuhvatnoj procjeni postojanja poremećaja mogu se ujedno uzeti u obzir opći kontekst i situacija u zemlji izvoznici, posebno ako vlada na temelju ključnih elemenata gospodarskog i administrativnog uređenja zemlje izvoznice ima znatne ovlasti za intervenciju u tržišne sile, pa to upućuje na činjenicu da cijene i troškovi nisu rezultat sila slobodnog tržišta.

(48)

Člankom 2. stavkom 6.a točkom (c) osnovne uredbe propisano je da „[a]ko Komisija ima utemeljene naznake o mogućem postojanju znatnih poremećaja u smislu točke (b) u određenoj zemlji ili u određenom sektoru u toj zemlji i ako je to primjereno za djelotvornu primjenu ove Uredbe, Komisija izrađuje, stavlja na raspolaganje javnosti i redovito ažurira izvješće u kojem se navode okolnosti iz točke (b) na tržištu u toj zemlji ili sektoru”.

(49)

U skladu s tom odredbom Komisija je objavila Izvješće. U trenutku pokretanja postupka zainteresirane stranke pozvane su da ospore, dopune ili dostave primjedbe na dokaze iz dokumentacije ispitnog postupka. Komisija se u tom pogledu s obzirom na izostanak suradnje u ovom predmetu oslonila na Izvješće, iz kojeg proizlazi da postoje znatne državne intervencije na mnogim razinama gospodarstva, uključujući posebne poremećaje u ključnim čimbenicima proizvodnje (kao što su zemljište, energija, kapital, sirovine i radna snaga) i posebnim sektorima (na primjer u sektorima aluminija, čelika i kemikalija). Izvješće je uvršteno u dokumentaciju ispitnog postupka u fazi pokretanja.

(50)

Zahtjev je sadržavao i dodatne dokaze o postojanju znatnih poremećaja u smislu prethodno navedenog članka 2. stavka 6.a točke (b) kojima je dopunjeno Izvješće.

(51)

Podnositelj zahtjeva dostavio je studiju o kineskom tržištu ferolegura (uključujući ferosilicij) koju je naručio. U toj je studiji dokumentirano da je kineska industrija ferolegura podvrgnuta snažnim vladinim smjernicama i diskrecijskom uplitanju te je zaključeno da kineska društva u toj industriji „posluju u narušenom tržišnom okruženju u kojem konkurentnim silama nije dopušteno strukturirati domaće tržište i uskladiti ga s globalnim tržištima”. Ta studija uvrštena je u dokumentaciju ispitnog postupka u fazi pokretanja. (8) Nijedna zainteresirana stranka, uključujući kinesku vladu i proizvođače izvoznike, nije dostavila primjedbe na tu studiju.

(52)

Komisija je ispitala je li bilo primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u, s obzirom na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Komisija je to učinila na temelju raspoloživih dokaza iz dokumentacije, uključujući dokaze sadržane u Izvješću, koji proizlaze iz javno dostupnih izvora, posebno kineskog zakonodavstva, objavljenih službenih kineskih dokumenata o politikama, izvješća koja su objavile međunarodne organizacije te studija/članaka istaknutih akademika, izričito navedenih u Izvješću. Tom je analizom obuhvaćeno ispitivanje znatnih državnih intervencija u njezinu gospodarstvu općenito, ali i konkretne situacije na tržištu u relevantnom sektoru, uključujući proizvod iz postupka revizije.

(53)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 37., kineska vlada nije uopće odgovorila na primljeni upitnik. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 23., proizvođači izvoznici nisu surađivali niti su proizvođači izvoznici kojima je dodijeljen status zainteresirane stranke dostavili dokaze kojima se podupiru ili pobijaju postojeći dokazi u spisu predmeta, uključujući Izvješće, i dodatni dokazi koje je dostavio podnositelj zahtjeva, o postojanju znatnih poremećaja i/ili primjerenosti primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u ovom predmetu.

(54)

Kineski gospodarski sustav temelji se na konceptu „socijalističkog tržišnog gospodarstva”. Taj je koncept sadržan u kineskom Ustavu i određuje gospodarsko upravljanje NRK-om. Temeljno je načelo sljedeće: „socijalističko javno vlasništvo proizvodnih sredstava, točnije u vlasništvu cijelog naroda i kolektivnom vlasništvu radnika”. Gospodarstvo u državnom vlasništvu jest „pokretačka sila nacionalnog gospodarstva” i država ima zadaću „osigurati njegovu konsolidaciju i rast” (9). S obzirom na takvo opće uređenje kineskoga gospodarstva, ne samo da su moguće znatne vladine intervencije u gospodarstvu, nego su takve intervencije izričito propisane. Ideja da javno vlasništvo ima prednost pred privatnim vlasništvom prožima cijeli pravni sustav i istaknuta je kao glavno načelo u svim glavnim zakonodavnim aktima. Kineski Zakon o vlasništvu odličan je primjer toga: u njemu se upućuje na primarni stadij socijalizma i državi se povjerava održavanje osnovnog gospodarskog sustava u kojem javno vlasništvo ima glavnu ulogu. Zakonom je dopušteno i postojanje i razvoj drugih oblika vlasništva uz državno vlasništvo (10).

(55)

Osim toga, u skladu s kineskim zakonodavstvom socijalističko tržišno gospodarstvo razvija se pod vodstvom Komunističke partije Kine („KPK”). Strukture kineske države i KPK-a međusobno su povezane na svakoj razini (pravna, institucionalna, osobna) i tvore nadstrukturu u kojoj se uloge KPK-a i države ne razlikuju. Izmjenom kineskog Ustava u ožujku 2018. vodeća uloga KPK-a dobila je još veći značaj jer je izričito potvrđena u tekstu članka 1. Ustava. Nakon prve rečenice odredbe, koja glasi: „[s]ocijalistički sustav temeljni je sustav Narodne Republike Kine” ubačena je nova druga rečenica, koja glasi: „[g]lavna značajka socijalizma s kineskim obilježjima vodstvo je Komunističke partije Kine” (11). To pokazuje kontrolu KPK-a nad gospodarskim sustavom NRK-a. Ta je kontrola svojstvena kineskom sustavu i nadilazi situaciju koja je uobičajena u drugim zemljama, u kojima vlade provode opću makroekonomsku kontrolu u granicama unutar kojih djeluju sile slobodnog tržišta.

(56)

Kineska država provodi intervencionističku gospodarsku politiku kako bi ispunila svoje ciljeve, koji se podudaraju s političkim programom KPK-a umjesto da odražavaju prevladavajuće gospodarske uvjete na slobodnom tržištu. (12) Intervencionistički gospodarski instrumenti koje primjenjuju kineska tijela raznovrsni su te uključuju sustav industrijskog planiranja, financijski sustav i regulatorno okruženje.

(57)

Prvo, na razini opće administrativne kontrole smjer kineskog gospodarstva određuje složeni sustav industrijskog planiranja koji utječe na sve gospodarske aktivnosti u zemlji. Svi ti planovi obuhvaćaju sveobuhvatnu i složenu matricu sektora i međusektorskih politika te su prisutni na svim razinama vlasti. Planovi su na pokrajinskoj razini detaljni, dok se u nacionalnim planovima određuju širi ciljevi. U planovima se utvrđuju i sredstva za podupiranje relevantnih industrija/sektora te rokovi u kojima ciljeve treba ostvariti. Neki planovi sadržavaju izričite ciljeve za rezultate proizvodnje. Pojedinačni industrijski sektori i/ili projekti izdvajaju se u planovima kao (pozitivni ili negativni) prioriteti u skladu s državnim prioritetima i za njih se utvrđuju posebni razvojni ciljevi (modernizacija industrije, širenje na međunarodnoj razini itd.). Neovisno o tome jesu li u privatnom ili državnom vlasništvu, gospodarski subjekti praktički moraju prilagođavati svoje poslovne aktivnosti stvarnosti koja je određena sustavom planiranja. No to nije samo zato što su planovi obvezujući, nego i zato što se relevantna kineska tijela na svim razinama vlasti pridržavaju sustava planova i u skladu s njime primjenjuju ovlasti koje su im povjerene, čime potiču gospodarske subjekte da se pridržavaju prioriteta utvrđenih u tim planovima (vidjeti i odjeljak iv. u nastavku) (13).

(58)

Drugo, na razini raspodjele financijskih sredstava u financijskom sustavu NRK-a prevladavaju poslovne banke u državnom vlasništvu. Pri utvrđivanju i provedbi svoje politike odobravanja zajmova te banke moraju nastojati ispuniti ciljeve državne industrijske politike, umjesto da u prvom redu procjenjuju gospodarsku vrijednost predmetnog projekta (vidjeti i odjeljak vii. u nastavku) (14). Isto vrijedi i za druge sastavnice kineskog financijskog sustava, na primjer tržišta dionica, tržišta obveznica, tržišta privatnog vlasničkog kapitala itd. Iako su manje važni od bankarskog sektora, ti dijelovi financijskog sektora ustrojeni su na institucionalnoj i operativnoj razini tako da nisu usmjereni na maksimalno postizanje učinkovitog funkcioniranja financijskih tržišta, nego na osiguravanje kontrole i omogućavanje intervencija države i KPK-a (15).

(59)

Treće, na razini regulatornog okruženja intervencije države u gospodarstvo javljaju se u različitim oblicima. Na primjer, pravila o javnoj nabavi redovito se upotrebljavaju za ispunjenje drugih ciljeva politike osim gospodarske učinkovitosti, čime se dovode u pitanje tržišna načela u tom području. Primjenjivim zakonodavstvom izričito se propisuje da se javna nabava provodi kako bi se lakše ostvarili ciljevi određeni u državnim politikama. No priroda tih ciljeva nije jasno definirana, pa tijela koja donose odluke imaju veliku slobodu u odlučivanju (16). Slično tomu, u području ulaganja kineska vlada ima znatnu kontrolu i utjecaj nad predmetom i iznosom državnih i privatnih ulaganja. Tijela provode provjere ulaganja te primjenjuju različite poticaje, ograničenja i zabrane u području ulaganja kao važan instrument potpore ciljevima industrijske politike, kao što su zadržavanje državne kontrole nad ključnim sektorima ili jačanje domaće industrije (17).

(60)

Ukratko, kineski gospodarski model temelji se na određenim osnovnim aksiomima kojima se predviđaju i potiču brojne raznovrsne državne intervencije. Takve znatne državne intervencije u suprotnosti su sa slobodnim djelovanjem tržišnih sila, a posljedica je toga narušavanje djelotvorne raspodjele resursa u skladu s tržišnim načelima (18).

(61)

S obzirom na intervencije države i prevladavanje državnog vlasništva u kineskom gospodarskom modelu poduzeća u državnom vlasništvu ključan su dio kineskog gospodarstva. Vlada i KPK održavaju strukture koje osiguravaju njihov stalan utjecaj nad poduzećima u državnom vlasništvu. Država (a u mnogim aspektima i KPK) ne samo da aktivno određuje i nadzire način na koji pojedinačna poduzeća u državnom vlasništvu provode opće gospodarske politike nego i iskorištava svoja prava na sudjelovanje u njihovu donošenju operativnih odluka. To se u pravilu postiže rotacijom kadrova između državnih tijela i poduzeća u državnom vlasništvu, prisutnošću članova partije u izvršnim tijelima poduzeća u državnom vlasništvu i partijskih ćelija u društvima (vidjeti i odjeljak iii.) te oblikovanjem korporativne strukture u sektoru poduzeća u državnom vlasništvu (19). U zamjenu za to poduzeća u državnom vlasništvu dobivaju poseban status u kineskom gospodarstvu koji im donosi niz gospodarskih prednosti, ponajprije zaštitu od tržišnog natjecanja i povlašteni pristup relevantnim inputima, među ostalim financijskim sredstvima (20).

(62)

U sektoru ferosilicija kineska vlada i dalje ima određeni udio u svojem vlasništvu. Iako je industrija ferosilicija u NRK-u vrlo rascjepkana s velikim brojem malih proizvođača, glavni proizvođači ferosilicija Erdos Metallurgy Group i Erdos Xijin Kuangye Co., Ltd, koji čine više od 10 % kineskog kapaciteta za proizvodnju ferosilicija (21) i proizvode približno dvostruko u odnosu na potrošnju u Uniji, poduzeća su u državnom vlasništvu.

(63)

Elementi koji upućuju na postojanje državne kontrole nad poduzećima u sektoru silicija i ferosilicija detaljnije se razrađuju u odjeljku iii. u nastavku.

(64)

U odjeljcima iii. i iv. u nastavku iznosi se analiza političkog nadzora nad sektorom koji provodi država te smjernica koje mu ona pruža. S obzirom na visoku razinu državne kontrole i intervencija u sektoru ferosilicija kako je opisano u nastavku, čak ni proizvođači u privatnom vlasništvu ne mogu poslovati u skladu s tržišnim uvjetima.

(65)

Na temelju prethodno navedenoga zaključuje se da na tržištu ferosilicija NRK-a u znatnoj mjeri djeluju poduzeća koja su u vlasništvu ili pod kontrolom kineske vlade odnosno koja ta vlada politički nadzire ili im pruža smjernice.

(66)

Osim što kontrolira gospodarstvo vlasništvom nad poduzećima u državnom vlasništvu i drugim alatima, kineska vlada može utjecati na cijene i troškove svojom prisutnošću u društvima. Iako se može smatrati da pravo relevantnih državnih tijela na imenovanje i razrješenje ključnog rukovodstva u poduzećima u državnom vlasništvu, kako je predviđeno kineskim zakonodavstvom, odražava pripadajuća prava vlasništva, (22) ćelije KPK-a u poduzećima u državnom i privatnom vlasništvu još su jedan način na koji država može utjecati na donošenje poslovnih odluka. U skladu s kineskim pravom trgovačkih društava u svakom društvu mora se osnovati organizacija KPK-a (s najmanje tri člana KPK-a kako je određeno u Statutu KPK-a (23)), a društvo je dužno osigurati potrebne uvjete za aktivnosti te partijske organizacije. Čini se da se u prošlosti taj zahtjev nije uvijek poštovao ili strogo provodio. Međutim, barem od 2016. KPK je ojačao svoja prava na kontrolu poslovnih odluka poduzeća u državnom vlasništvu kao pitanje političkog načela. Zabilježeno je i da KPK vrši pritisak na privatna društva da na prvo mjesto stave „patriotizam” i da se pridržavaju partijske stege (24). Godine 2017. zabilježeno je da su partijske ćelije postojale u 70 % od približno 1,86 milijuna društava u privatnom vlasništvu i da je pritisak da organizacije KPK-a imaju konačnu riječ u donošenju poslovnih odluka u društvima u kojima djeluju sve veći (25). Ta se pravila primjenjuju općenito na cijelo kinesko gospodarstvo, uključujući sektor ferolegura. Prema tome, utvrđeno je da se ta pravila primjenjuju i na proizvođače ferosilicija i dobavljače ulaznih materijala za ferosilicij.

(67)

U sektoru ferosilicija posebno postoji uska povezanost između postupka odlučivanja u poduzećima koja djeluju u sektoru i postupka odlučivanja u državi, točnije u KPK-u. Osobe uključene u partijsku strukturu djeluju paralelno u upravljačkim tijelima nekoliko kineskih proizvođača ferosilicija. Nekoliko primjera potvrđuje prisutnost države u poduzećima, posebno ulogu organizacija KPK-a (26):

(68)

Prisutnost i intervencija države na financijskim tržištima (vidjeti i odjeljak vii. u nastavku), kao i u nabavi sirovina i ulaznih materijala imaju dodatni učinak narušavanja tržišta (27).

(69)

Na temelju svega iznesenoga zaključuje se da zbog prisutnosti države u društvima u sektoru ferosilicija te u financijskom sektoru i ostalim sektorima ulaznih materijala u kombinaciji s okvirom opisanim u prethodnom odjeljku ii. i idućim odjeljcima kineska vlada može utjecati na cijene i troškove.

(70)

Smjerom kineskoga gospodarstva uvelike se upravlja u okviru razrađenog sustava planiranja u kojem se utvrđuju prioriteti i postavljaju ciljevi na koje se moraju usredotočiti središnja vlast i lokalne vlasti. Relevantni planovi postoje na svim razinama vlasti i obuhvaćaju gotovo sve gospodarske sektore, ciljevi iz instrumenata planiranja obvezujući su, a tijela na svakoj upravnoj razini nadziru način na koji odgovarajuća niža razina vlasti provodi te planove. Zbog sustava planiranja u NRK-u resursi se općenito usmjeravaju u sektore za koje je vlada odredila da su strateški ili na drugi način politički važni, umjesto da se raspodjeljuju u skladu s tržišnim silama (28).

(71)

Nacionalno povjerenstvo za razvoj i reforme (NDRC) objavilo je trogodišnji akcijski plan za jačanje temeljne kompetencije proizvodne industrije (2018.–2020.), koji je pozvao na ubrzavanje industrijalizacije naprednih metalnih i nemetalnih ključnih materijala. U njemu se navodi da je „[…], potrebno dalje provoditi duh devetnaestog Nacionalnog kongresa Komunističke partije Kine i odlučivanje i sudjelovanje središnje vlade u razvoju proizvodne snage, ubrzati primjenu umjetne inteligencije, uvođenje ekoloških rješenja i pružanje usluga u proizvodnoj industriji, znatno poboljšati ključnu konkurentnost proizvodne industrije te promicati ubrzanje kineske proizvodne industrije kao dijela globalnog vrijednosnog lanca visoke kvalitete”.

(72)

Ministarstvo industrije i informacijske tehnologije („MIIT”) objavilo je niz zahtjeva za industriju kada se radi o otvaranju, prilagodbi ili razvoju, među ostalim, sektora ferosilicija (29). Konkretno, Ministarstvo navodi zahtjeve u pogledu opreme koju treba ugraditi, potrošnje energije i stope iskorištenosti vodenog ciklusa. Osim toga, MIIT predviđa da novi projekti (reforme, širenje) u sektoru ferolegura moraju biti u skladu sa zahtjevima nacionalnih i pokrajinskih (okružnih, općinskih) funkcionalnih prostornih planova, regionalnih planova, industrijskih razvojnih planova, planova urbanog razvoja, sveobuhvatnih urbanih planova za zaštitu okoliša, planova korištenja zemljišta, planova za uštedu energije i smanjenje emisija, planova za zaštitu okoliša i sprečavanje onečišćenja itd.

(73)

Komisija je ujedno utvrdila da postoje znatne državne intervencije u sektoru sirovina koje se upotrebljavaju za proizvodnju ferosilicija. Većina komponenti koje se upotrebljavaju za proizvodnju ferosilicija izrađena je od sirovina koje na kineskom tržištu podliježu snažnoj intervenciji kineske vlade (30), uključujući ugljen, kvarc, koks i vapnenac.

(74)

Ugljen, kvarc i vapnenac spominju se u trinaestom petogodišnjem planu za mineralne resurse, u kojem se naglašava važnost rudarskog sektora i sigurnosti opskrbe mineralima za industriju. Prema planu, NRK je od 2008. proveo velika ulaganja u geološka istraživanja (800 milijardi RMB), ulaganja u dugotrajnu imovinu u sektoru rudarstva iznosila su više od 9 bilijuna RMB, a proizvodnja rudače iznosila je više od 70 milijardi tona (31).

(75)

U siječnju 2017. kineska vlada uvela je novi sustav vladinih intervencija u cijene ugljena. U Obavijesti o izdavanju Memoranduma o suzbijanju neuobičajenih fluktuacija cijena na tržištu ugljena, koju su zajednički izdali NDRC, Kinesko udruženje industrije ugljena, Kinesko vijeće za električnu energiju i Kinesko udruženje industrije željeza i čelika, utvrđen je mehanizam za ograničavanje fluktuacija cijena ugljena (32).

(76)

Kineska vlada uvela je ograničenja izvoza određenih sirovina koje se upotrebljavaju za proizvodnju ferosilicija, što je imalo učinak narušavanja tržišta. Ograničenja su bila u obliku neautomatskog izdavanja izvoznih dozvola za koks i izvozne carine za koksni ugljen, sirovo željezo te metalni otpad i lomljevinu (33).

(77)

Električna energija ključni je čimbenik troškova u proizvodnji ferosilicija. Neka poduzeća iz sektora ferolegura ostvaruju prihod od prodaje viška proizvodnje električne energije industrijskim i stambenim potrošačima (34). Međutim, zbog vrlo različitih stopa samodostatnosti u opskrbi električnom energijom i nejasne profitabilnosti vanjske prodaje električne energije, ne može se točno utvrditi jesu li subvencije za cijene električne energije predviđene kako bi se smanjio trošak električne energije kao ulaznog materijala u proizvodnji ili nadoknadio jaz između relativno niskih prodajnih cijena i visokih troškova proizvodnje. Isto se može reći i za subvencije za grijanje. Metalurška poduzeća, kao što su proizvođači čelika i ferolegura, u velikoj mjeri oporabljuju otpadnu toplinu te kineska vlada od njih zahtijeva da prošire sinergijske kapacitete za iskorištavanje resursa u tom području i u tu svrhu im odobrava subvencije.

(78)

Nadzorne organizacije lokalnih vlasti priznale su razne proizvođače ferosilicija kao „poduzeća visoke i nove tehnologije” te su stoga ti proizvođači ostvarili korist od smanjene stope poreza na dohodak poduzeća od 15 posto, na primjer: društvo Inner Mongolia Eerduosi Resources Co., Ltd preko svojeg društva kćeri Qinghai Baitong High Purity Material Development Co. i društvo Inner Mongolia Junzheng Energy & Chemical Group Co., Ltd. iskoristili su tu mjeru za godine 2013.–2015. odnosno 2012.–2017. (35).

(79)

Ministarstvo financija i Državna porezna uprava izdali su 2015. katalog proizvoda i usluga sinergijskog iskorištavanja resursa za povlastice PDV-a. Prihodi od prodaje proizvoda sadržanih u Katalogu podliježu olakšicama poreza na dohodak poduzeća. Pod uvjetom da pokrajinska tijela potvrde da je proizvod u skladu s katalogom, proizvodno poduzeće treba platiti porez na dohodak poduzeća samo za 70 % odgovarajućeg prihoda od prodaje. Nekoliko velikih proizvođača ferosilicija iskoristilo je taj program poreznih povlastica. Sva društva kćeri društva Inner Mongolia Eerduosi Resources Co., Ltd. ostvarila su korist od tog programa 2016. i 2017. (36). Društvo Inner Mongolia Junzheng Energy & Chemical Group Co., Ltd. koristi se tom mjerom od 1. siječnja 2009., a poduzeću je vraćeno 50 % PDV-a plaćenog na prodaju električne energije (37).

(80)

U skladu s navedenim utvrđuje se da je kineska vlada uvela niz javnih politika u području proizvodnje ferosilicija, uključujući sirovine koje se upotrebljavaju u tom sektoru, kojima se utječe na sile slobodnog tržišta. Takvim se mjerama sprečava uobičajeno djelovanje tržišnih sila.

(81)

Na temelju podataka u dokumentaciji čini se da kineski stečajni sustav nije prikladan za ostvarenje njegovih glavnih ciljeva kao što su pravedna namira potraživanja i dugovanja te zaštita zakonitih prava i interesa vjerovnika i dužnika. Uzrok tomu vjerojatno je činjenica da je, iako je kineski stečajni zakon formalno utemeljen na sličnim načelima kao odgovarajući zakoni u drugim zemljama, kineski sustav obilježen sustavno nedovoljnom provedbom. Broj stečaja i dalje je iznimno nizak u odnosu na veličinu gospodarstva zemlje, posebno zbog toga što postupci u slučaju nesolventnosti imaju brojne nedostatke, čiji je učinak odvraćanje od podnošenja zahtjeva za pokretanje stečajnog postupka. Nadalje, država i dalje ima snažnu i aktivnu ulogu u postupcima u slučaju nesolventnosti i često izravno utječe na ishod tih postupaka (38).

(82)

Osim toga, nedostaci u sustavu prava vlasništva posebno su očiti kada je riječ o vlasništvu nad zemljištem i pravima korištenja zemljišta u NRK-u (39). Sva su zemljišta u vlasništvu kineske države (kolektivno vlasništvo nad ruralnim zemljištima i državno vlasništvo nad urbanim zemljištima). Njihova dodjela i dalje ovisi isključivo o državi. Postoje pravne odredbe čiji je cilj transparentno ustupanje prava korištenja zemljišta po tržišnim cijenama, na primjer uvođenjem postupaka nadmetanja. Međutim, te se odredbe redovito ne poštuju i određeni kupci stječu svoje zemljište besplatno ili po cijenama nižima od tržišnih (40). Osim toga, tijela pri raspodjeli zemljišta često nastoje ostvariti određene političke ciljeve, uključujući provedbu gospodarskih planova (41).

(83)

Stoga se čini da se kinesko zakonodavstvo o stečaju i vlasništvu ne primjenjuju pravilno, zbog čega dolazi do poremećaja kada se omogućuje nastavak poslovanja nesolventnih poduzeća te pri dodjeli i kupnji zemljišta u NRK-u. Ti se zakoni primjenjuju i na sektor ferosilicija, uključujući proizvođače izvoznike proizvoda iz postupka revizije.

(84)

Uprava za međunarodnu trgovinu SAD-a (International Trade Administration, ITA) presudila je: „Zbog golemog sudjelovanja vlade na tržištu prava korištenja zemljišta, kao i zbog raširenog i dokumentiranog odstupanja od odobrenih metoda određivanja cijena i raspodjele zemljišta, kupnja prava korištenja zemljišta u Kini ne provodi se u skladu s tržišnim načelima” (SAD, ITA 2008., str. 16.).

(85)

U izvješću organizacije Think!Desk priloženom zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera jasno se opisuje da se u kineskom zakonu i propisima prava korištenja zemljišta smatraju instrumentom politike u smislu da je osiguravanje zemljišta po povoljnim uvjetima središnja vlada NRK-a utvrdila kao legitiman poticaj za poduzeća koja sudjeluju u spajanjima i preuzimanjima (42). Povlašteni tretman prava korištenja zemljišta potvrđen je u Mišljenja o daljnjem jačanju očuvanja energije i smanjenju emisija te ubrzavanju strukturne prilagodbe industrije čelika (GOSC 2010.). Politika lokalne uprave može se koristiti područjem uporabe zemljišta za promicanje spajanja i preuzimanja u sektoru ferolegura. Smjernicama Ministarstva industrije i informacijske tehnologije o ubrzanju promicanja spajanja i preuzimanja za poduzeća u ključnim industrijama tražilo se 2013. da se u lokalne mjere za promicanje spajanja i preuzimanja uključe odredbe o upravljanju zemljištem. Naposljetku, između 2012. i 2017. nekoliko proizvođača ferolegura primilo je ukupno 98,7 milijuna RMB u obliku subvencija povezanih s uporabom zemljišta.

(86)

Komisija je u kontekstu svega navedenoga zaključila da je došlo do diskriminatorne primjene ili neodgovarajućeg izvršavanja zakonodavstva o stečaju i o vlasništvu u sektoru ferosilicija, što se odnosi i na proizvod iz postupka revizije.

(87)

Sustav tržišno utemeljenih plaća ne može se u potpunosti razviti u NRK-u jer je radnicima i poslodavcima onemogućeno ostvarivanje prava na kolektivno udruživanje. NRK nije ratificirao niz temeljnih konvencija Međunarodne organizacije rada (engl. International Labour Organisation, ILO), posebno onih koje se odnose na slobodu udruživanja i kolektivno pregovaranje (43). U skladu s nacionalnim pravom djeluje samo jedna sindikalna organizacija. Međutim, ta organizacija nema neovisnost u odnosu na državna tijela i njezina uključenost u kolektivno pregovaranje i zaštitu radničkih prava i dalje je na osnovnoj razini (44). Nadalje, mobilnost kineske radne snage ograničena je sustavom registracije kućanstava, kojim je pristup punim davanjima iz sustava socijalne sigurnosti i ostalim davanjima ograničen na lokalne stanovnike određenog administrativnog područja. Zbog toga su radnici koji nemaju lokalnu boravišnu dozvolu u nepovoljnom položaju kada je riječ o zapošljavanju te primaju manji dohodak od radnika koji imaju boravišnu dozvolu (45). Ti nalazi upućuju na poremećaje u području troškova plaća u NRK-u.

(88)

Ništa u dokumentaciji u ovom ispitnom postupku ne upućuje na to da sektor ferosilicija ne podliježe opisanom kineskom sustavu radnog prava. Zapravo, čini se da poremećaji u području troškova plaća u jednakoj mjeri izravno (kada je riječ o proizvodnji proizvoda iz postupka revizije) i neizravno (kada je riječ o pristupu kapitalu ili ulaznim materijalima koje pružaju društva koja podliježu istom sustavu radnog prava u NRK-u) utječu na sektor ferosilicija.

(89)

U izvješću organizacije Think!Desk koje je dostavio podnositelj zahtjeva navedeno je da općinske vlade pridaju veliku važnost poboljšanju ljudskog kapitala i sprečavanju gubitka radnih mjesta. Poduzeća koja su više godina plaćala obvezne premije socijalnog osiguranja za svoje zaposlenike i ispunjavaju nekoliko drugih kriterija mogu dobiti financijsku potporu za svoje obveze u okviru fonda socijalnog osiguranja. U izvješću se navodi da su lokalna tijela redovito plaćala subvencije za izravno subvencioniranje postojećih radnih mjesta, čak i za pokrivanje troškova života zaposlenih radnika migranata i studenata pripravnika. Proveden je i niz transakcija kojima se podupire osposobljavanje osoblja i promicanje razvoja talenata. Neke lokalne vlasti osiguravale su i djelomičnu naknadu za premije socijalnog osiguranja koje poduzeća plaćaju zaposlenicima. (46)

(90)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je zaključila da postoje poremećaji u troškovima plaća u sektoru ferosilicija, što se odnosi i na proizvod iz postupka revizije.

(91)

Na pristup kapitalu poduzeća u NRK-u utječu različiti poremećaji.

(92)

Prvo, kineski financijski sustav obilježen je jakim položajem banaka u državnom vlasništvu koje (47) pri osiguravanju pristupa financijskim sredstvima osim gospodarske održivosti projekta uzimaju u obzir i druge kriterije. Slično kao nefinancijska poduzeća u državnom vlasništvu, banke su povezane s državom ne samo vlasništvom nego i osobnim vezama (izvršne direktore velikih financijskih institucija u državnom vlasništvu konačno imenuje KPK) (48) i, kao i nefinancijska poduzeća u državnom vlasništvu, banke redovito provode javne politike koje je osmislila vlada. Banke pritom poštuju izričitu zakonsku obvezu poslovanja u skladu s potrebama nacionalnog gospodarskog i socijalnog razvoja te prema smjernicama iz državnih industrijskih politika (49). Tomu pridonose i dodatna postojeća pravila u skladu s kojima se financijska sredstva usmjeravaju u sektore za koje je vlada odredila da se potiču ili su zbog nečeg drugog važni (50).

(93)

Iako se uviđa da mogu postojati različiti pravni instrumenti u kojima se upućuje na potrebu za poštovanjem uobičajenog bankarskog poslovanja i bonitetnih pravila, kao što je potreba za ispitivanjem kreditne sposobnosti zajmoprimca, na temelju relevantnih dokaza vidljivo je da te odredbe imaju samo sporednu ulogu u primjeni različitih pravnih instrumenata (51). Istovjetan je zaključak donesen u nalazima prethodnih ispitnih postupaka trgovinske zaštite (52).

(94)

Nadalje, rejting obveznica i kreditni rejting često su iskrivljeni zbog različitih razloga, među ostalim i zbog činjenice da na procjenu rizika utječu strateška važnost nekog poduzeća za kinesku vladu i snaga bilo kakvog implicitnog jamstva vlade. Procjene uvelike upućuju na to da kineski kreditni rejtinzi sustavno odgovaraju nižim međunarodnim rejtinzima (53).

(95)

To dovodi do sklonosti kreditiranja poduzeća u državnom vlasništvu, velikih privatnih poduzeća s dobrim vezama i poduzeća u ključnim industrijskim sektorima, što znači da dostupnost i trošak kapitala nisu jednaki za sve sudionike na tržištu.

(96)

Drugo, troškovi zaduživanja održavaju se na umjetno niskoj razini kako bi se potaknuo rast ulaganja. To je dovelo do prekomjerne upotrebe kapitalnih ulaganja sa sve manjim povratima ulaganja. Primjer je za to nedavni rast učinka korporativne poluge u državnom sektoru unatoč naglom padu profitabilnosti, što navodi na zaključak da mehanizmi koji djeluju u bankarskom sustavu ne reagiraju na način uobičajen u poslovnom okruženju.

(97)

Treće, iako je u listopadu 2015. postignuta liberalizacija nominalnih kamatnih stopa, cjenovni signali i dalje nisu rezultat sila slobodnog tržišta, nego na njih utječu poremećaji izazvani djelovanjem države. Naime, udio kreditiranja po referentnoj ili nižoj stopi i dalje čini 45 % ukupnog kreditiranja te se čini da se povećala primjena ciljanog kreditiranja s obzirom na to da se njegov udio od 2015. znatno povećao unatoč pogoršanju gospodarskih uvjeta. Umjetno niske kamatne stope dovode do određivanja preniskih cijena te time do prekomjernog korištenja kapitala.

(98)

Opći kreditni rast u NRK-u upućuje na sve lošiju učinkovitost raspodjele kapitala bez ikakvih znakova ograničavanja kredita koji bi se mogli očekivati u okruženju nenarušenog tržišta. Zbog toga je posljednjih godina zabilježen nagli porast broja loših kredita. Suočena sa sve većim brojem rizičnih dugova kineska je vlada odlučila izbjeći neispunjenje obveza. Stoga se rješavanju problema loših dugova pristupilo odgodom otplate duga, pa su se stvorila tzv. „zombi” poduzeća, ili prijenosom vlasništva nad dugom (npr. spajanjem ili zamjenom duga za vlasnički udio), a da pritom zapravo nije uklonjen opći problem zaduženosti niti su uklonjeni njegovi glavni uzroci.

(99)

U biti, unatoč nedavnim mjerama za liberalizaciju tržišta, na sustav kreditiranja poduzeća u NRK-u utječu znatni sustavni problemi i poremećaji izazvani stalnim uplitanjem države u tržišta kapitala.

(100)

Ništa u dokumentaciji u ovom ispitnom postupku ne upućuje na to da proizvođači ferosilicija i/ili dobavljači sirovina i drugih ulaznih materijala ne ostvaruju korist od tog financijskog sustava. Naprotiv, u izvješću organizacije Think!Desk koje je dostavio podnositelj zahtjeva navedeno je da je društvo Inner Mongolia Eerduosi Resources Co., Ltd. imalo koristi od financijskih transakcija koje nisu u skladu s tržištem putem Kineske izvozno-uvozne banke (u potpunom državnom vlasništvu) i Kineske razvojne banke (u potpunom državnom vlasništvu).

(101)

Kineski proizvođači ferosilicija ostvarili su korist od subvencija za kamate na zajmove čime je dio kreditnog rizika prenesen na financijske institucije kojima je povjereno nadziranje korporativnih (financijskih) rezultata. Budući da sudjelovanje vlade i aktivnosti posredovanja jasno ukazuju na državnu potporu, pretpostavljenim smanjenjem kreditnog rizika ojačao se pregovarački položaj dužnika pri određivanju uvjeta. Prema izvješću organizacije Think!Desk društva Ningxia Shengyan Group i Inner Mongolia Eerduosi Resources Co., Ltd. imala su koristi od te mjere (54).

(102)

U ovom se izvješću navodi da je politika promicanja izvoza čvrsto integrirana u opći okvir industrijske politike. Kineska vlada selektivno potiče izvoz određenih proizvoda i usluga visoke tehnologije i visoke dodane vrijednosti. Posljednjih je godina i izvoz industrijskih usluga i tehnologije dobio znatnu potporu. Na primjer, društvo Inner Mongolia Eerduosi Resources Co., Ltd. primilo je sredstva za uspostavu platformi za zajedničke usluge vanjske trgovine.

(103)

Financijska pomoć izvoznicima bila je i u obliku subvencija za vanjsku trgovinu. Svrha tih prijenosa bila je poticanje, olakšavanje ili nagrađivanje izvoznih poslova. U tom je pogledu društvo Inner Mongolia Eerduosi Resources Co., Ltd. primilo sredstva za uspostavu platformi za zajedničke usluge vanjske trgovine, za inovativni razvoj i preobrazbu i modernizaciju vanjske trgovine te za razvoj vanjske trgovine (55).

(104)

Određeni proizvođači ferosilicija primili su znatna financijska sredstva za smanjenje troškova prijevoza (56). To je posebno važno jer se postrojenja uglavnom nalaze u kopnenim regijama koje su udaljene od obalnih gospodarskih središta. Financijska potpora kineske vlade u tom pogledu dolazi u obliku subvencija za cijene prijevoza kojima se poduzećima nadoknađuje dio nastalih troškova. Riječ je i o subvencijama za izgradnju infrastrukture, uglavnom za izgradnju željezničkih pruga koje omogućuju izravno povezivanje tvornica s nacionalnom željezničkom mrežom. Društvo Inner Mongolia Eerduosi Resources Co., Ltd. dobilo je sredstva za izgradnju posebnih željezničkih pruga koja poduzeću omogućuju uštedu vremena i troškova pri isporuci robe na međunarodna tržišta (57).

(105)

Kineska industrijska politika u pogledu tehnoloških inovacija vodi se Nacionalnim planom za srednjoročni i dugoročni znanstveni i tehnološki razvoj (2006.–2020.) (Državno vijeće 2005.b). U tom je okviru proizvođač ferosilicija Ningxia Shengyan Group primio subvencije za obavljanje zadaća istraživanja i razvoja utvrđenih u Nacionalnom planu potpore znanosti i tehnologiji (58).

(106)

Kako bi se uklonili zastarjeli proizvodni kapaciteti s tržišta, određeni proizvođači ferosilicija primili su financijsku potporu za uklanjanje proizvodnih kapaciteta. Društva Inner Mongolia Junzheng Energy & Chemical Group Co. i Ningxia Shengyan Group imala su koristi od te mjere (59).

(107)

Kineska vlada nastojala je utjecati na strukturu industrije u zemljopisnom smislu. To znači da bi teška industrija trebala napustiti urbana područja i preseliti se u namjenske industrijske parkove. Iako to služi ciljevima zaštite okoliša gradova i smanjuje onečišćenje u gusto naseljenim područjima, preseljenjem se istodobno pomaže poduzećima na razne načine, među ostalim pružanjem velikodušnih poticaja za ulaganja, poreznih olakšica, bespovratnih novčanih sredstava i subvencioniranih zajmova. Grupacija Inner Mongolia Eerduosi Resources Co., Ltd., koja proizvodi ferosilicij, primila je subvencije za preseljenje postrojenja (60).

(108)

Proizvođač ferosilicija Ningxia Shengyan Group primio je subvencije povezane s uporabom zemljišta (61).

(109)

Stoga potonja potpora i znatne ukupne državne intervencije u financijski sustav opisane u prethodnom tekstu ozbiljno utječu na tržišne uvjete na svim razinama.

(110)

Komisija je u kontekstu navedenoga zaključila da su proizvođači ferosilicija imali pristup financijskim sredstvima koja odobravaju institucije koje provode ciljeve javnih politika ili na drugi način ne djeluju neovisno o državi.

(111)

Komisija je napomenula da poremećaji opisani u Izvješću nisu ograničeni ni na jedan određeni industrijski sektor. Raspoloživi dokazi pokazuju upravo suprotno, odnosno da se sve činjenice o kineskom sustavu i sva njegova obilježja prethodno opisani u odjeljcima od i. do iv. (uvodne izjave od 54. do 80.) i u dijelu A Izvješća mogu uočiti u cijeloj zemlji i u svim gospodarskim sektorima. Isto vrijedi i za čimbenike proizvodnje prethodno opisane u odjeljcima od v. do vii. te u dijelu B. Izvješća.

(112)

Za proizvodnju ferosilicija potrebni su brojni različiti ulazni materijali. Kada proizvođači ferosilicija kupuju/ugovaraju nabavu tih ulaznih materijala, cijene koje plaćaju (i koje se iskazuju kao njihovi troškovi) očito su izložene istim prethodno navedenim sustavnim poremećajima. Na primjer, dobavljači ulaznih materijala zapošljavaju radnu snagu koja je izložena poremećajima. Mogu pozajmiti novac koji je izložen poremećajima u financijskom sektoru/raspodjeli kapitala. Osim toga, dio su sustava planiranja koji se primjenjuje na svim razinama vlasti i u svim sektorima.

(113)

Stoga ne samo da se ne mogu upotrijebiti domaće prodajne cijene ferosilicija, nego su i svi troškovi ulaznih materijala (uključujući sirovine, energiju, zemljište, financiranje, rad itd.) nepouzdani jer na određivanje njihovih cijena utječu znatne državne intervencije, kako je opisano u dijelovima A i B Izvješća. Naime, opisane vladine intervencije povezane s raspodjelom kapitala, zemljištem, radnom snagom, energijom i sirovinama provode se u cijelom NRK-u. To znači, na primjer, da je ulazni materijal koji je proizveden u NRK-u kombinacijom niza čimbenika proizvodnje izložen znatnim poremećajima. Isto vrijedi i za ulazne materijale za ulazne materijale i tako dalje. Kineska vlada i ostale zainteresirane stranke nisu u trenutačnom ispitnom postupku predočili nikakve dokaze ni argumente koji bi to osporili.

(114)

Analiza iz prethodnih odjeljaka od i. do viii., koja uključuje ispitivanje svih raspoloživih dokaza o intervenciji NRK-a u svoje gospodarstvo općenito i u sektor ferosilicija (uključujući proizvod iz postupka revizije), pokazala je da cijene ili troškovi, uključujući troškove sirovina, energije i rada, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Na temelju toga i zbog nesuradnje kineske vlade i proizvođača izvoznika iz NRK-a Komisija je zaključila da u ovom predmetu nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti.

(115)

Komisija je stoga uobičajenu vrijednost izračunala isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti, to jest, u ovom slučaju, na temelju odgovarajućih troškova proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, kako se razmatra u sljedećem odjeljku. Komisija je podsjetila na to da nije iznesena nijedna tvrdnja o tome da neki domaći troškovi nisu narušeni u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) trećom alinejom osnovne uredbe.

(116)

Kriteriji za odabir reprezentativne zemlje bili su sljedeći:

(117)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 30. do 32., Komisija je izdala dvije bilješke za dokumentaciju o izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti (prva bilješka o čimbenicima proizvodnje od 24. lipnja 2019. i druga bilješka o čimbenicima proizvodnje od 15. listopada 2019. u kojoj su razmotrene primjedbe primljene na prvu bilješku o čimbenicima proizvodnje). U drugoj bilješci o čimbenicima proizvodnje Komisija je obavijestila zainteresirane stranke o svojem zaključku da je Brazil odgovarajuća reprezentativna zemlja u ovom predmetu.

(118)

Komisija je u prvoj bilješci o čimbenicima proizvodnje izdvojila Argentinu, Brazil, Kolumbiju, Maleziju, Meksiko, Rusiju, Južnu Afriku i Tursku kao zemlje sličnog stupnja gospodarskog razvoja kao NRK prema Svjetskoj banci, tj. sve se prema Svjetskoj banci nalaze u kategoriji zemalja s „višim srednjim dohotkom” s obzirom na bruto nacionalni dohodak.

(119)

Nakon te bilješke nisu primljene nikakve primjedbe u pogledu stupnja gospodarskog razvoja.

(120)

Komisija je u prvoj bilješci o čimbenicima proizvodnje navela da je poznato da se proizvod iz postupka revizije proizvodi u Argentini, Brazilu, Kolumbiji, Maleziji, Meksiku, Rusiji, Južnoj Africi i Turskoj. U svojim primjedbama na tu bilješku podnositelj zahtjeva upozorio je da u Turskoj nije bilo proizvodnje ferosilicija.

(121)

Komisija je ispitala tu tvrdnju i utvrdila da utvrđeni turski proizvođač doista nije proizvodio ferosilicij tijekom razdoblja ispitnog postupka. Stoga Komisija Tursku više nije smatrala mogućom reprezentativnom zemljom.

(122)

Komisija je dodatno provjerila dostupnost javnih podataka (posebno javnih financijskih podataka proizvođača proizvoda iz postupka revizije) u svim prethodno razmotrenim i navedenim zemljama.

(123)

Komisija je tražila proizvođače ferosilicija čiji su financijski podaci javno dostupni i mogli bi se upotrijebiti za utvrđivanje nenarušenih i razumnih iznosa troškova prodaje te općih i administrativnih troškova i dobiti. Kako je navedeno u prvoj i drugoj bilješci o čimbenicima proizvodnje, Komisija se oslonila na podatke iz baze podataka Orbis (64) i internet kao izvor podataka. Nadalje, Komisija je ograničila pretragu na društva čiji su računi dobiti i gubitka za nedavno razdoblje (2018.) javno dostupni te na profitabilna društva. Time je u drugoj bilješci o proizvodnim čimbenicima suženo pretraživanje na pet društava u Brazilu i pet društava u Rusiji.

(124)

Komisija je naposljetku napomenula da je samo jedno društvo, sa sjedištem u Brazilu, u svojim financijskim izvještajima imalo segmentiran prikaz koji omogućuje izdvajanje prihoda i rashoda posebno za segment ferosilicija. Stoga je Komisija smatrala da je Brazil odgovarajuća reprezentativna zemlja.

(125)

Komisija je stoga u drugoj bilješci o čimbenicima proizvodnje sve zainteresirane stranke obavijestila o svojoj namjeri da kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju odabere Brazil ako zaključi da će se ispuniti svi uvjeti za primjenu metodologije iz članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe. Komisija je, uzevši u obzir sve prethodno navedene elemente i izostanak primjedbi stranaka na drugu bilješku, odlučila u konačnici izabrati Brazil kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju te je odabrala sljedeće društvo čiji su financijski podaci javno dostupni i mogli bi se upotrijebiti za utvrđivanje nenarušenih i razumnih iznosa troškova prodaje te općih i administrativnih troškova i dobiti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) zadnjom alinejom osnovne uredbe: Cia de Ferro Ligas da Bahia S.A.

(126)

Budući da se na temelju tih elemenata utvrdilo da je Brazil odgovarajuća reprezentativna zemlja, nije bilo potrebe provesti ocjenu razine socijalne zaštite i zaštite okoliša u skladu sa zadnjom rečenicom članka 2. stavka 6.a točke (a) prve alineje osnovne uredbe.

(127)

S obzirom na prethodnu analizu, Brazil je ispunio sve kriterije utvrđene u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe i stoga ga se može smatrati odgovarajućom reprezentativnom zemljom. Konkretno, u Brazilu se odvija znatna proizvodnja proizvoda iz postupka revizije i dostupan je cjelovit skup podataka za sve čimbenike proizvodnje, troškove prodaje te opće i administrativne troškove i dobit.

(128)

Komisija je u drugoj bilješci o čimbenicima proizvodnje navela da će za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe upotrijebiti bazu podataka Global Trade Atlas („GTA”) za utvrđivanje nenarušenog troška većine čimbenika proizvodnje u reprezentativnoj zemlji te statističke podatke Međunarodne organizacije rada („ILO”) i nacionalne statističke podatke za utvrđivanje nenarušenih troškova rada u reprezentativnoj zemlji. Komisija je navela i da će za troškove električne energije upotrijebiti cijene koje naplaćuje jedan od najvećih dobavljača električne energije u Brazilu, društvo EDP Brazil, te da će se za utvrđivanje troškova prodaje te općih i i administrativnih troškova i dobiti upotrijebiti financijski podaci odabranog brazilskog društva, tj. društva Cia de Ferro Ligas da Bahia S.A.

(129)

Komisija je objasnila i da za razdoblje ispitnog postupka revizije podaci iz baze podataka GTA o uvozu jednog čimbenika proizvodnje ferosilicija u Brazil, tj. drvnog iverja, nisu bili reprezentativni i stoga se ne mogu upotrijebiti. U nedostatku međunarodne referentne vrijednosti ili međunarodne objave te značajnosti drvnog iverja, Komisija je odlučila upotrijebiti alternativu: uvoznu cijenu prijavljenu u bazi podataka GTA za drvno iverje u Turskoj, zemlji čiji je stupanj gospodarskog razvoja sličan onome NRK-a i koju je Komisija utvrdila kao jednu od triju mogućih reprezentativnih zemalja u prvoj bilješci o čimbenicima proizvodnje (vidjeti uvodnu izjavu 30.). U Rusiji, drugoj zemlji koja je isto tako navedena u toj bilješci, nije bilo reprezentativnog obujma uvoza drvnog iverja, ali se u Turskoj taj proizvod uvozi u reprezentativnom obujmu. Ta se referentna vrijednost smatrala nenarušenom jer se smatralo da odražava konkurentne tržišne uvjete na tom području zato što se temelji na aritmetičkom prosjeku vrijednosti koje se odnose na reprezentativan broj transakcija utvrđenih u GTA-u. (65).

(130)

Komisija je uključila vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi obuhvatila troškove koji nisu uključeni u navedene čimbenike proizvodnje. Za utvrđivanje tog iznosa upotrijebljeni su financijski podaci proizvođača iz Unije u uzorku koji je surađivao u okviru ispitnog postupka o dampingu i koji je dostavio posebne podatke u tu svrhu i omogućio njihovu provjeru na licu mjesta, odnosno podaci društva FerroAtlántica S.A.U., Španjolska („FASAU”). Metodologija je propisno objašnjena u odjeljku 3.2.1.1. točki (e).

(131)

Komisija je u prvoj i drugoj bilješci o čimbenicima proizvodnje sastavila popis čimbenika proizvodnje i izvora koje namjerava upotrijebiti za sve čimbenike proizvodnje, kao što su materijali, energija i radna snaga, koje proizvođači u NRK-u upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz postupka revizije. Komisija nije primila nikakve primjedbe na popis čimbenika proizvodnje koji je dostavila zainteresiranim strankama u tim bilješkama.

(132)

Komisija je zatim, nakon posjeta FASAU-u radi provjere, sastavila konačan popis čimbenika proizvodnje ferosilicija.

(133)

Uzimajući u obzir sve podatke koje je dostavio podnositelj zahtjeva i izostanak primjedbi na dvije bilješke o izvorima za određivanje uobičajene vrijednosti u pogledu čimbenika proizvodnje, utvrđeni su sljedeći čimbenici proizvodnje i oznake, prema potrebi:

Tablica

(134)

Kako bi utvrdila nenarušene cijene materijala dostavljenih do vrata tvornice proizvođača, kako je predviđeno člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) prvom alinejom, Komisija je upotrijebila uvozne cijene svakog materijala koji FASAU upotrebljava za proizvodnju ferosilicija u reprezentativnoj zemlji budući da nije bilo proizvođača iz NRK-a koji surađuju.

(135)

U skladu s Komisijinom metodologijom, da bi se utvrdila uobičajena vrijednost, tim uvoznim cijenama trebalo bi pribrojiti uvozne pristojbe za čimbenike proizvodnje i materijale uvezene u Brazil (i za drvno iverje u Tursku), vidjeti uvodnu izjavu 133., te troškove domaćeg prijevoza. Te bi prilagodbe dovele do veće uobičajene vrijednosti jer bi se uvoznim pristojbama dodatno povećale uvozne cijene materijala i time povećala prilagodba razine dampinga. S obzirom na nalaz iz uvodne izjave 155. te prirodu ovog ispitnog postupka revizije zbog predstojeće isteka mjere koji je, umjesto na utvrđivanje točnog iznosa dampinga, usmjeren na utvrđivanje toga je li se damping nastavio tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, Komisija je odlučila da u tim okolnostima nisu potrebne prilagodbe za uvozne pristojbe i troškove domaćeg prijevoza.

(136)

Tijekom posjeta radi provjere u FASAU-u Komisija je provjerila prijavljene upotrijebljene sirovine, nastali čelični otpad i relevantne omjere potrošnje u proizvodnji proizvoda iz postupka revizije.

(137)

Za kupovne cijene svih sirovina osim triju, bez podataka o tržištu reprezentativne zemlje, Komisija se oslanjala na uvozne cijene u reprezentativnoj zemlji Brazilu. Za drvno iverje upotrijebljene su uvozne cijene u Turskoj (vidjeti uvodnu izjavu 129.). Uvozne cijene utvrđene su kao ponderirani prosjek jediničnih cijena uvoza iz svih trećih zemalja, osim NRK-a.

(138)

Komisija je odlučila isključiti uvoz iz NRK-a u reprezentativnu zemlju (ili Tursku za drvno iverje) jer je u uvodnoj izjavi 121. zaključila da nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u zbog postojanja znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe. S obzirom na to da nema dokaza da isti poremećaji ne utječu jednako na proizvode namijenjene izvozu, Komisija je smatrala da su isti poremećaji utjecali na izvozne cijene. Slično tome, isključeni su i podaci o uvozu u reprezentativnu zemlju (ili Tursku za drvno iverje) iz zemalja koje nisu članice WTO-a, a koje su navedene u Prilogu 1. Uredbi (EU) 2015/755 (69). U članku 2. stavku 7. osnovne uredbe stoji da se domaće cijene u tim zemljama ne mogu koristiti za određivanje uobičajene vrijednosti i da su takvi podaci o uvozu u svakom slučaju zanemarivi. Nakon isključivanja NRK-a uvoz iz ostalih trećih zemalja bio je reprezentativan i kretao se od 30 % do 93 % ukupnog obujma uvezenog u Brazil (ili Tursku u slučaju drvnog iverja). Nadalje, glavna sirovina za proizvodnju ferosilicija, odnosno ugljen, ne izvozi se u Brazil iz NRK-a.

(139)

Komisija je ispitala postojanje ograničenja izvoza u Brazilu te je u bilješci od 15. listopada 2019. potvrdila da je izvoz vapnenca i valjaoničkog otpada podlijegao odobrenju za izvoz (70). Nadalje, Komisija je utvrdila da je obujam uvoza vapnenca u Brazil bio zanemariv i da tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije nije bilo uvoza valjaoničkog otpada. Nije bilo moguće utvrditi reprezentativnu alternativnu referentnu vrijednost. Provjerom u FASAU-u pokazalo se da te ulazne sirovine imaju relativno malen učinak na ukupni trošak proizvoda iz postupka revizije. S obzirom na nalaze iz uvodne izjave 155. te prirodu ovog ispitnog postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjere koji je, umjesto na utvrđivanje točnog iznosa dampinga, usmjeren na utvrđivanje toga je li se damping nastavio tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije odnosno je li vjerojatno da će se ponoviti, Komisija je stoga odlučila zanemariti troškove tih dvaju čimbenika proizvodnje za koje nije bilo moguće utvrditi reprezentativnu referentnu vrijednost.

(140)

Prihod od nusproizvoda mikrosilike oduzet je od troškova množenjem čimbenika uporabe navedenih u zahtjevu s nenarušenim troškovima po jedinici zabilježenima u reprezentativnoj zemlji Brazilu.

(141)

U pogledu prihoda od nusproizvoda ferosilicijske troske Komisija je utvrdila da je obujam uvoza tog proizvoda u Brazil bio blizu nule i da se dobivene brazilske uvozne cijene stoga ne mogu smatrati reprezentativnima. Budući da je stvarni prihod od ferosilicijske troske koji je imao FASAU činio zanemariv udio u ukupnim troškovima sirovina, on nema znatan utjecaj na izračun dampinške marže bez obzira na izvor koji bi se upotrijebio za njegovu zamjenu. Komisija je stoga odlučila uzeti u obzir taj prihod pri utvrđivanju režijskih troškova proizvodnje (vidjeti odjeljak 3.2.1.1. točku (e) u nastavku).

(142)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina dostavljenih do vrata tvornice proizvođača izvoznika, kako je propisano člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) prvom alinejom osnovne uredbe, Komisija bi trebala uvoznoj cijeni dodati međunarodni prijevoz i troškove osiguranja (71), primijeniti uvoznu pristojbu reprezentativne zemlje i dodati domaće prijevozne troškove. Uzimajući u obzir ponderiranu prosječnu dampinšku maržu dobivenu bez tih troškova (vidjeti uvodnu izjavu 155.), Komisija je odlučila zanemariti te troškove.

(143)

Kako bi utvrdila referentnu vrijednost za troškove rada, Komisija je upotrijebila statističke podatke ILO-a zajedno s javno dostupnim informacijama o prosječnim dodatnim troškovima rada koje snose brazilski poslodavci (72), kao što su doprinosi za socijalno osiguranje, uključujući fond za radnike Fundo de Garantia do Tempo e Serviço („FGTS”) (nezaposlenost, ozbiljna bolest, izgradnja/kupnja nekretnina).

(144)

Statistički podaci ILO-a (73) sadržavali su podatke o stvarno odrađenim prosječnim tjednim satima po zaposleniku i mjesečnom dohotku zaposlenika u proizvodnji tijekom razdoblja ispitnog postupka. Komisija je na temelju tih podataka izračunala naknadu po satu u proizvodnji, na koju su dodani dodatni troškovi povezani s radom (74) (doprinosi za socijalno osiguranje i doprinosi za nezaposlenost koje snosi poslodavac).

(145)

Informacije o cijeni električne energije koju naplaćuje jedan od najvećih dobavljača električne energije u Brazilu, društvo EDP Brasil, bile su dostupne (75). Informacije su bile dovoljno detaljne za utvrđivanje cijene električne energije i cijene za upotrebu distribucijskog sustava (modalidade tarifária azul) koju plaćaju industrijski korisnici.

(146)

Treba napomenuti da u Brazilu regulatorno tijelo Agência Nacional de Energia Elétrica (76) („ANEEL”) obvezuje dobavljače električne energije na povećanje tarifa za određeni postotak kako bi se regulirala potrošnja električne energije u zemlji. ANEEL upotrebljava sustav oznaka (77) (zeleno, žuto, crveno 1 i crveno 2) kako bi signalizirao treba li cijena električne energije ostati u skladu s prijedlogom dobavljača (zeleno) ili biti uvećana za 0,010 BRL/kWh (žuto), 0,030 BRL/kWh (crveno 1) ili 0,050 BRL/kWh (crveno 2). Oznake svaki mjesec objavljuje ANEEL i u razdoblju ispitnog postupka bile su dostupne na internetskim stranicama društva EDP Brasil (78). Pri utvrđivanju nenarušenih troškova električne energije Komisija nije uzela u obzir oznake koje su se primjenjivale tijekom razdoblja ispitnog postupka i nije prilagodila cijenu u skladu s tim. Na temelju nalaza iz uvodne izjave 155. te prirode ovog ispitnog postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjere koji je, umjesto na utvrđivanje točnog iznosa dampinga, usmjeren na utvrđivanje toga je li se damping nastavio tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije odnosno je li vjerojatno da će se ponoviti, Komisija je odlučila da nisu potrebne prilagodbe troška električne energije.

(147)

Uz čimbenike proizvodnje sažete u prethodnoj uvodnoj izjavi 133. utvrđeni su režijski troškovi proizvodnje. Izračun tih režijskih troškova proizvodnje temeljio se na omjeru režijskih troškova proizvodnje i troškova proizvodnje koje je prijavio FASAU i koji su provjereni (uključujući potrošnju materijala koji nisu stavljeni u peći, vanjske usluge, unutarnji prijevoz i strukturne troškove kao što su amortizacija i održavanje). Taj je postotak primijenjen na nenarušene troškove proizvodnje.

(148)

Za troškove prodaje te opće i administrativne troškove i dobit, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 128., Komisija je upotrijebila financijske podatke društva Cia de Ferro Ligas da Bahia S.A. Radi podudaranja s razdobljem ispitnog postupka revizije Komisija je uzela konsolidirane financijske izvještaje tog društva za 2018., dodala konsolidirane financijske izvještaje za prvo tromjesečje 2019. i oduzela konsolidirane financijske izvještaje za prvo tromjesečje 2018. (79). S obzirom na to da društvo nije proizvodilo samo ferosilicij, Komisija je uzela u obzir segmentaciju koju je dostavilo društvo kako bi izračunala brojke ograničene na segment ferosilicija.

(149)

U izračunu troškova prodaje te općih i administrativnih troškova Komisija nije uzela u obzir stavku „udio dobiti (gubitaka) u ulaganjima” jer taj trošak (ili prihod) nije bio povezan s proizvodom iz postupka revizije. Ta je prilagodba dovela do većeg postotka troškova prodaje te općih i administrativnih troškova te nižeg postotka dobiti u istom omjeru. Stoga, gledano u cjelini, nije utjecala na izračun uobičajene vrijednosti.

(150)

Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost u sljedećim koracima.

(151)

Prvo, Komisija je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje. Budući da proizvođači izvoznici nisu surađivali, Komisija je zatim pomnožila provjerene čimbenike upotrebe FASAU-a za materijale, radnu snagu i energiju s nenarušenim troškovima po jedinici utvrđenima kako je prethodno objašnjeno u odjeljku 3.2.1.1. točki (d).

(152)

Drugo, na te je troškove proizvodnje Komisija primijenila režijske troškove proizvodnje te je dodala utvrđene troškove prodaje te opće i administrativne troškove i dobit, kako je prethodno objašnjeno u odjeljku 3.2.1.1. točki (e). Tako utvrđeni režijski troškovi proizvodnje iznosili su 37,11 %. Troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi (80) izraženi kao postotak troška prodane robe i primijenjeni na zbroj troškova proizvodnje i režijskih troškova proizvodnje iznosili su 15,12 %. Dobit (81), izražena kao postotak troška prodane robe i primijenjena na zbroj troškova proizvodnje, režijskih troškova proizvodnje te troškova prodaje te općih i administrativnih troškova, iznosila je 51,1 %.

(153)

Na temelju toga Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost na temelju cijena franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe. Zbog nesuradnje svih proizvođača izvoznika uobičajena vrijednost utvrđena je za državno područje cijele zemlje.

(154)

Zbog nesuradnje kineskih proizvođača izvoznika izvozna cijena utvrđena je na temelju podataka Eurostata na razini CIF koji su korigirani na razinu cijena franko tvornica.

(155)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost izračunanu u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe s izvoznom cijenom kako je prethodno navedeno. Na temelju toga ponderirana prosječna dampinška marža izražena kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznosila je 157,8 %.

(156)

Komisija je stoga zaključila da se damping iz NRK-a nastavio tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(157)

Statistički podaci Eurostata za razdoblje ispitnog postupka revizije pokazuju da je u Uniju iz Rusije uvezeno 2735 tona ferosilicija, što čini otprilike 0,4 % ukupne potrošnje u Uniji. Ruska vlada tvrdila je da je takav obujam uvoza zanemariv. Međutim, Komisija je zaključila da je ta razina uvoza dovoljno reprezentativna za ispitivanje je li se damping nastavio tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(158)

Zbog nedostatka suradnje ruskih proizvođača Komisija je za utvrđivanje uobičajene vrijednosti u Rusiji upotrijebila raspoložive podatke. U tu su svrhu upotrijebljene informacije koje je dostavio podnositelj zahtjeva (82). Te zaštićene podatke dostavio je Metal Expert (83).

(159)

Stoga se uobičajena vrijednost temeljila na domaćim cijenama navedenima u zahtjevu i ažuriranima (84) za razdoblje ispitnog postupka. Ažurirane domaće cijene javno su objavljene u spisu. Nisu primljene primjedbe nijedne zainteresirane stranke.

(160)

Zbog nesuradnje ruskih proizvođača izvoznika izvozna cijena utvrđena je na temelju podataka Eurostata na razini CIF koji su korigirani na razinu cijena franko tvornica.

(161)

U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala pravedna usporedba Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena, u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (e) osnovne uredbe. Na temelju podataka koje je dostavio podnositelj zahtjeva izvozna cijena korigirana je naniže u iznosu od 100 EUR po toni za troškove vozarine.

(162)

Na temelju toga ponderirana prosječna dampinška marža izražena kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznosila je 17,6 %.

(163)

Komisija je stoga zaključila da se damping iz Rusije nastavio tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(164)

Kako je prethodno navedeno u odjeljku 3.2.1., utvrđeno je da je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije uvoz ferosilicija iz NRK-a bio dampinški. Radi cjelovitosti Komisija je ispitala i bi li se damping nastavio ili ponovio u slučaju stavljanja mjera izvan snage. Analizirani su sljedeći dodatni elementi: proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u NRK-u, dostupnost drugih tržišta kineskim proizvođačima, politika određivanja cijena proizvođača izvoznika iz NRK-a na njihovu domaćem tržištu i na drugim tržištima te privlačnost tržišta Unije.

(165)

S obzirom na nesuradnju proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u NRK-u utvrđeni su na temelju raspoloživih podataka, posebno informacija koje je dostavio podnositelj zahtjeva, u skladu s člankom 18. osnovne uredbe.

(166)

Proizvodni kapacitet u NRK-u znatno je veći od trenutačnog obujma proizvodnje. Prema podacima dostavljenima u zahtjevu (85), koji su ažurirani tijekom ispitnog postupka (86), proizvodni kapacitet ferosilicija iznosio je 10 571 000 tona 2019., dok je obujam proizvodnje iste godine iznosio 4 040 000 tona. Stoga je iskorištenost kapaciteta dosegnula samo približno 38,2 %. U slučaju stavljanja mjera izvan snage kineski bi proizvođači stoga imali procijenjeni rezervni kapacitet od 6 531 000 tona, dok je potrošnja na tržištu Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iznosila 740 144 tona (vidjeti tablicu 1.). Nijedna stranka nije osporila proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u NRK-u naveden u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera.

(167)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je zaključila da kineski proizvođači izvoznici imaju znatan rezervni kapacitet koji bi, ako se dopusti istek mjera, mogli upotrijebiti za proizvodnju ferosilicija za izvoz na tržište Unije.

(168)

Kinesko domaće tržište svakako je najvažnije svjetsko tržište s obzirom na to da je 2017. činilo 58 % vidljive svjetske potrošnje (87). Međutim, potrošnja na tom tržištu smanjila se za 18 % ili 887 000 tona od 2013. do razdoblja ispitnog postupka revizije (88).

(169)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije Japan je iz NRK-a uvezao 167 000 tona ferosilicija i bio je prvo izvozno tržište industrije NRK-a te je činio 27,7 % ukupnog kineskog izvoza ferosilicija. Međutim, prema novinskim člancima, japanske talionice ferolegura nastoje diversificirati svoju opskrbu i okončati ovisnost o Indiji i NRK-u. U tu su svrhu 2017. osnovale nekoliko zajedničkih pothvata u Maleziji (89). Stoga se očekuje da će kineski izvoz u budućnosti teže moći pristupiti japanskom tržištu.

(170)

Stoga je Komisija zaključila da, ako se postojeće mjere stave izvan snage, postoji velik rizik da će kineski proizvođači nastojati nadoknaditi svoje znatne gubitke u smislu obujma prodaje na važnom domaćem i, očekivano, japanskom tržištu preusmjeravanjem znatnih prodajnih tokova na tržište Unije.

(171)

Kineski izvoz ferosilicija tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iznosio je 608 000 tona, od čega je 3 587 tona izvezeno u Uniju (90). Kineski proizvođači izvozili su u 63 zemlje i u prosjeku su prodajne cijene ferosilicija u tim zemljama bile niže u usporedbi s prodajnim cijenama u Uniji. Samo u 14 od tih zemalja prodajne cijene bile su više u usporedbi s prodajnim cijenama u Uniji. Doista, prosječne kineske prodajne cijene u Uniji bile su više (+6,1 %) od ukupne prosječne kineske izvozne prodajne cijene tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije (91). Stoga je izvoz u Uniju mnogo privlačniji kineskim izvoznicima od izvoza u gotovo sve ostale zemlje.

(172)

Tržište Unije privlačno je kineskim proizvođačima i zbog svoje veličine: u pogledu globalne potrošnje ferosilicija Unija je drugo najveće tržište nakon NRK-a. Veličinom je 1,7 puta veće od sjevernoameričkog tržišta i 1,5 puta veće od japanskog tržišta (92). Stoga je njegova veličina važan čimbenik koji doprinosi njegovoj privlačnosti.

(173)

S obzirom na nastavak dampinga tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, politiku određivanja cijena izvoznikâ na tržištima trećih zemalja, veličinu rezervnog kapaciteta u NRK-u, veličinu tržišta Unije i prevladavajuće cijene na tom tržištu te znatno smanjenje potrošnje na domaćem tržištu i očekivanu smanjenu dostupnost nekog drugog važnog izvoznog tržišta, postoji velika vjerojatnost da bi se damping iz NRK-a nastavio ili u svakom slučaju ponovio kad bi se dopustio istek mjera.

(174)

Kako je utvrđeno u prethodnom odjeljku 3.2.2., utvrđeno je da je uvoz ferosilicija iz Rusije bio dampinški tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Komisija je ispitala i hoće li se damping nastaviti ili ponoviti u slučaju stavljanja mjera izvan snage. Analizirani su sljedeći dodatni elementi: proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u Rusiji, dostupnost drugih tržišta ruskim proizvođačima, politika određivanja cijena proizvođača izvoznika u Rusiji na njihovu domaćem i na drugim tržištima te privlačnost tržišta Unije.

(175)

S obzirom na nesuradnju proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u Rusiji utvrđeni su na temelju raspoloživih podataka, posebno informacija koje je dostavio i ažurirao podnositelj zahtjeva (93), u skladu s člankom 18. osnovne uredbe.

(176)

Proizvodni kapacitet u Rusiji znatno je veći od trenutačnog obujma proizvodnje. U skladu sa zahtjevom proizvodni kapacitet ferosilicija iznosio je 826 000 tona 2019., dok je obujam proizvodnje iste godine iznosio 561 000 tona. Stoga je iskorištenost kapaciteta dosegnula samo približno 67,9 %. U slučaju stavljanja mjera izvan snage ruski proizvođači imaju dovoljan rezervni kapacitet procijenjen na 265 000 tona za prekomjernu opskrbu tržišta Unije, na kojem je potrošnja tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iznosila 740 144 tona, ferosilicijem po dampinškim cijenama.

(177)

Dva ruska izvoznika koja ne surađuju i ruska vlada tvrdili su da bi Komisija podcijenila stopu iskorištenosti u Rusiji. Ruska vlada uputila je na tvrdnju dvaju ruskih proizvođača izvoznika prema kojoj bi ruski proizvodni kapacitet bio znatno niži, posebno za spomenuta dva proizvođača izvoznika, a ruski obujam proizvodnje veći. Stoga bi iskorištenost kapaciteta u Rusiji dosegla između 90 % i 100 %. Ruska vlada uputila je i na tvrdnju koju je iznijela u tom pogledu.

(178)

Prvo, Komisija je napomenula da je u svojem podnesku od 24. travnja 2019. ruska vlada/Ministarstvo gospodarskog razvoja Ruske Federacije navelo da je kapacitet proizvodnje proizvoda iz postupka revizije u Rusiji koji su naveli podnositelji zahtjeva i koji je upotrijebila Komisija „potvrđen i ruskim službenim statističkim podacima”.

(179)

Drugo, prema ispitnom postupku, ruski proizvodni kapacitet za 2019. procijenjen je na 826 000 tona, dok bi na temelju službenih ruskih statističkih podataka taj broj bio još veći za 2018., odnosno 932 000 tona. Podaci koje su za 2017. dostavili proizvođači izvoznici koji ne surađuju ne odgovaraju službenim ruskim statističkim podacima ni procjenama podnositeljâ zahtjeva za istu godinu. Zapravo, prema podacima ruske vlade, proizvodni kapacitet u Rusiji za 2017. bio je [20 %–30 %] veći od onog koji je za to razdoblje dostavilo dvoje proizvođača izvoznika koji ne surađuju. Stoga, na temelju procjena podnositeljâ zahtjeva i službenih ruskih statističkih podataka (kao i na temelju izjave ruske vlade), jasno je da je proizvodni kapacitet koji je dostavio proizvođač izvoznik bio umanjen.

(180)

Treće, podaci koje su dostavili proizvođači izvoznici koji ne surađuju odnosili su se na 2017. godinu, a ne na razdoblje ispitnog postupka. Čak i da su ti neprovjereni podaci prihvaćeni, izjava da bi iskorištenost kapaciteta u Rusiji iznosila gotovo 100 % i dalje je netočna. Da je iskorištenost kapaciteta izračunana na temelju službenih ruskih statističkih podataka o proizvodnom kapacitetu (840 700 tona) i stvarnoj proizvodnji koju je dostavio proizvođač izvoznik koji ne surađuje [600 000 tona–700 000 tona] za 2017., iskorištenost kapaciteta iznosila bi [71 %–83 %], što je još uvijek daleko od „gotovo 100 %”.

(181)

U svakom slučaju, podaci o proizvodnom kapacitetu i obujmu koje je dostavio podnositelj zahtjeva bili su noviji i stoga relevantniji za potrebe postupka usmjerenog na budućnost, kao što je analiza vjerojatnosti, jer su se odnosili na 2019.

(182)

Na temelju svih tih razloga odbacuju se tvrdnje da bi Komisija precijenila rezervni kapacitet u Rusiji. Ta je odluka priopćena strankama, koje su imale priliku iznijeti primjedbe prije nego što je donesena konačna odluka.

(183)

U odgovoru je dvoje proizvođača izvoznika navelo da Komisija nije riješila sva otvorena pitanja koja su postavili oni sâmi i ruska vlada tijekom trenutačnog ispitnog postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjera općenito, a posebno s obzirom na nalaze Komisije o rezervnom kapacitetu ruskih proizvođača. Proizvođači izvoznici nadalje su tvrdili da su, osim pitanja dampinga, u potpunosti surađivali u ispitnom postupku kao zainteresirana stranka. Osim toga, tvrdili su da je, s obzirom na znatna odstupanja u podacima koje su dostavile različite zainteresirane stranke u pogledu kapaciteta, proizvodnje i iskorištenosti kapaciteta u Rusiji, Komisija bila obvezna provjeriti podatke, među ostalim posjetom radi provjere u njihovim poslovnim prostorima. Proizvođači izvoznici osporavali su odbijanje svojeg argumenta da je stopa iskorištenosti kapaciteta bila blizu 100 % na temelju alternativnog izračuna na temelju podataka koje su dostavila društva i podnositelji zahtjeva. U tom su pogledu tvrdili da je Komisija pribjegla selektivnom odabiru pri upotrebi podataka o proizvodnom kapacitetu i obujmu. Naposljetku, trgovačka društva uputila su na sudsku praksu WTO-a u pogledu raspoloživih podataka u prilog svojoj tvrdnji da informacije kojima se koristila Komisija nisu najprikladnije za ovaj predmet i da bi informacije koje su ona dostavila bile najbolje dostupne informacije.

(184)

Prvo, Komisija se nije složila s tvrdnjom da postoje podnesci ili argumenti koji nisu razmatrani i na koje nije odgovoreno. Komisija je zapravo tim društvima poslala dodatnu objavu kako bi osigurala da su njihove primjedbe na rezervni kapacitet u potpunosti uzete u obzir i da im je pružena mogućnost iznošenja primjedbi prije nego što su nalazi postali konačni. Činjenica da se društva nisu složila sa zaključcima Komisije ne može se smatrati nedostatkom obrazloženja. Osim rezervnog kapaciteta, društva nisu navela na koja se pitanja Komisija nije osvrnula u dokumentu o konačnoj objavi. Suvišno je napominjati da je dodatna objava bila ograničena na procjenu rezervnog kapaciteta i da se odgovor na primjedbe na dokument o konačnoj objavi nalazi u ovoj Uredbi, u skladu sa standardnom praksom Komisije.

(185)

Drugo, ta dva proizvođača izvoznika smatrala su se strankama koje ne surađuju u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. Kako su sama trgovačka društva primijetila, odlučila su ne odgovoriti na upitnike, u kojima su bili potrebni važni podaci ne samo za damping nego i za procjenu štete (kao što su proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost). Iako nije zakonski obvezna provoditi provjere na licu mjesta, praksa je Komisije da provjeri odgovore na upitnik i dodatne podatke koje su dostavile sve stranke koje surađuju, što međutim nije bio slučaj za to dvoje proizvođača izvoznika. Komisija nadalje napominje da su se u ovom konkretnom slučaju, neovisno o činjenici da te stranke nisu surađivale i stoga u njihovim prostorima nije obavljena nikakva provjera, podaci koje su one dostavile razmatrali u pogledu merituma, čak i ako nisu provjereni, u skladu s dodatnom specifičnom objavom. Ti su podaci tada i odbijeni u pogledu merituma nakon što su unakrsno provjereni u odnosu na podatke koje su dostavili ruska vlada i podnositelji zahtjeva. Suprotno tvrdnjama društava, nije bilo „znatnih razlika u podacima koje su dostavile različite zainteresirane stranke”. Samo su se njihovi podaci znatno razlikovali od svih ostalih podataka dostupnih u spisu i, što je još važnije, činjenica je da su se ti podaci odnosili na 2017. godinu koja je prethodila razdoblju ispitnog postupka revizije te na novije razdoblje 2018., za koje je ruska vlada dostavila podatke. Istodobno, podaci koje su dostavili podnositelji zahtjeva i ruska vlada, na koje se Komisija oslonila pri donošenju ocjene, iako nisu istovjetni, bili su međusobno usklađeni. U podnesku od 24. travnja 2019. sâma ruska vlada/Ministarstvo gospodarskog razvoja Ruske Federacije potvrdilo je da su podaci koje su dostavili podnositelji zahtjeva točni. Na temelju toga Komisija je donijela zaključak o meritumu i, neovisno o provjeri tih podataka, zaključila je da su podaci koje su dostavili proizvođači izvoznici zastarjeli i stoga nevažni, uz to što nisu pouzdani i stoga se ne mogu upotrijebiti za izračun rezervnog kapaciteta u Rusiji.

(186)

Treće, suprotno tvrdnjama društava, Komisija je u izračunu upotrijebila vlastite podatke društava i službene statističke podatke o kapacitetu u Rusiji koje je dostavila ruska vlada (a ne podatke koje je dostavio podnositelj zahtjeva). Nadalje, Komisija ne može prihvatiti da bi se različitim metodologijama mogli dobiti tako različiti rezultati kao što su oni uočeni za brojke koje su dostavila društva za proizvodni kapacitet. Zbog toga Komisija odbacuje tvrdnju da je selektivno odabrala podatke koji su joj bili na raspolaganju. Pri unakrsnoj provjeri službenih statističkih podataka podaci koje su dostavila trgovačka društva nisu se mogli potvrditi te su stoga odbijeni.

(187)

Četvrto, Komisija se nije složila da su najprikladniji podaci u ovom predmetu bili podaci koje su dostavila društva. Unakrsna provjera službenih podataka pokazala je da brojka navedena za proizvodni kapacitet nije bila točna te su se stoga te podaci smatrali nepouzdanima i nisu upotrijebljeni u nalazima Komisije. Komisija je odlučila upotrijebiti podatke koje su dostavili podnositelji zahtjeva, a koji su bili u skladu s ruskim službenim statističkim podacima. U pogledu osnovne uredbe i koncepta WTO-a koji navode društva, utvrđeno je da su ti podaci „najprikladniji” u ovom predmetu. Stoga je tvrdnja društava odbačena.

(188)

U svakom slučaju, Komisija je podsjetila da je procjena rezervnog kapaciteta samo jedan od nekoliko drugih elemenata i pokazatelja na kojima je zakonski obvezna temeljiti svoje nalaze o ponavljanju štete u revizijama zbog predstojećeg isteka mjera.

(189)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je zaključila da ruski proizvođači izvoznici imaju znatan rezervni kapacitet koji bi, ako se dopusti istek mjera, mogli upotrijebiti za proizvodnju ferosilicija za izvoz na tržište Unije.

(190)

Kako je opisano u uvodnoj izjavi 168., nedavna kretanja na japanskom tržištu upućuje na to da će uvoz iz Malezije postupno preuzeti tržišni udio ostalog uvoza. Japan je i prvo rusko izvozno tržište ferosilicija. Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije japansko tržište činilo je 30 % ukupnog ruskog izvoza ferosilicija (ili 127 000 tona). Ako se postojeće mjere stave izvan snage, vjerojatno je da bi ruski proizvođači izvoznici preusmjerili barem dio tog izvoza u Uniju po dampinškim cijenama.

(191)

U situaciji izostanka suradnje za usporedbu ruskih izvoznih cijena u Uniju s ruskim izvoznim cijenama na drugim izvoznim tržištima, upotrijebljena je baza podataka Global Trade Atlas („GTA”) i ruska carinska statistika vanjske trgovine, pri čemu se čini da oba izvora daju gotovo isti rezultat. Na temelju toga prosječna ruska izvozna prodajna cijena u Uniju bila je 1 149 EUR po toni (ili 8,1 %) viša od ukupne prosječne ruske izvozne prodajne cijene tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Samo su u dvije od 36 zemalja ruski proizvođači izvoznici prodavali po cijenama koje su u prosjeku bile više nego u Uniji. Ta je prodaja činila manje od 1 % ukupnog obujma izvoza. Stoga je Komisija utvrdila da je izvoz u Uniju za ruske izvoznike znatno privlačniji od izvoza u gotovo sve ostale zemlje.

(192)

Nakon objave dva ruska proizvođača izvoznika navedena u prethodnoj uvodnoj izjavi 191. nisu se složila s nalazima Komisije u pogledu privlačnosti tržišta Unije ruskoj industriji ferosilicija. Izrazili su sumnju u cijene prijavljene u ruskoj carinskoj statistici vanjske trgovine smatrajući ih nepouzdanima. Međutim, ta tvrdnja nije dodatno potkrijepljena i nije predložen neki drugi način usporedbe ruskih izvoznih cijena na različitim tržištima. Podsjeća se da su dvije predmetne stranke dva najveća ruska proizvođača izvoznika i da su odlučile surađivati u ispitnom postupku, quod non, tada bi Komisija bila u mogućnosti pomno procijeniti ruske izvozne cijene usporedivih proizvoda na različitim svjetskim tržištima na temelju njihove vlastite izvozne prodaje. Ta dva proizvođača izvoznika nadalje su tvrdila da bi obujam ruskog izvoza u Uniju bio zanemariv, zbog čega nije moguće donijeti nikakve zaključke na temelju cijena tog uvoza. Kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 157., ruski uvoz u razdoblju ispitnog postupka revizije činio je otprilike 0,4 % ukupne potrošnje u Uniji i Komisija je smatrala da je takva razina uvoza bila dovoljno reprezentativna. Konačno, te su stranke tvrdile da bi NRK odredio cijenu ferosilicija, a drugi sudionici na tržištu općenito bi slijedili te cijene, pri čemu bi se javljala samo malena odstupanja. Neovisno o tome je li to točno, Komisija je to smatrala nevažnim za potrebe procjene privlačnosti tržišta Unije u pogledu cijena u usporedbi s drugim tržištima. Stoga su te tvrdnje odbačene.

(193)

Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 172., uz cijene koje prevladavaju na tržištu Unije, veličina tržišta Unije drugi je važan čimbenik koji pridonosi njegovoj privlačnosti.

(194)

S obzirom na nastavak dampinga tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, politiku određivanja cijena izvoznikâ na trećim tržištima, postojeći rezervni kapacitet u Rusiji, veličinu tržišta Unije i prevladavajuće cijene na tom tržištu te očekivanu smanjenu dostupnost nekog drugog važnog izvoznog tržišta, postoji velika vjerojatnost da bi se damping iz Rusije nastavio ili ponovio u slučaju isteka mjera.

(195)

Ispitni postupak pokazao je da je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije kineski i ruski uvoz nastavio ulaziti na tržište Unije po dampinškim cijenama.

(196)

Komisija je utvrdila i dokaze da u obje predmetne zemlje postoji znatan rezervni kapacitet, da je tržište Unije privlačno u smislu cijena i veličine te da bi se drugi izvoz mogao preusmjeriti.

(197)

S obzirom na prethodno navedeno Komisija je zaključila da bi istek antidampinških mjera vjerojatno doveo do nastavka ili ponavljanja dampinga.

(198)

Istovjetni proizvod tijekom razmatranog razdoblja proizvodilo je pet proizvođača u Uniji. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(199)

Na temelju informacija koje je dostavila industrija Unije utvrđeno je da je ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iznosila približno 241 000 tona. Kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 11., četvero proizvođača iz Unije odabrano je za uzorak koji čini više od 90 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(200)

Komisija je potrošnju u Uniji utvrdila kao zbroj obujma prodaje industrije Unije na tržištu Unije i ukupnog izvoza u Uniju na temelju podataka iz Eurostatove baze podataka Comext.

(201)

Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja u Uniji ostala je stabilna, osim 2016. kada je došlo do naglog smanjenja. Snažan pad cijena započeo je tijekom četvrtog tromjesečja 2015. i negativno je utjecao na cijelo tržište tijekom 2016. Sektor čelika glavni je sektor krajnje uporabe ferosilicija, a proizvodnja čelika u Europskoj uniji smanjila se s 165,9 milijuna tona 2015. na 162,1 milijun tona 2016. (–2,3 %) (94). Osim toga, u drugoj polovini 2015. došlo je do velikog smanjenja zaliha koje je uzrokovalo pad cijena. Niske cijene zatim su uzrokovale smanjenje proizvodnje, a tijekom sljedeće dvije godine, 2016. i 2017., zalihe su se postupno smanjivale.

Tablica 1.

Potrošnja u Uniji (u tonama)

(202)

Komisija je ispitala je li uvoz ferosilicija podrijetlom iz predmetnih zemalja potrebno procijeniti kumulativno u skladu s člankom 3. stavkom 4. osnovne uredbe.

(203)

Dampinška marža utvrđena u odnosu na uvoz iz svake od predmetnih zemalja bila je iznad praga de minimis kako je definiran u članku 9. stavku 3. osnovne uredbe, a obujam uvoza iz svake od predmetnih zemalja bio je dovoljno reprezentativan, kako je navedeno u uvodnim izjavama 43. i 157.

(204)

Kumulativna procjena smatrala se primjerenom s obzirom na usporedive uvjete tržišnog natjecanja između uvoza iz tih dviju zemalja i istovjetnog proizvoda iz Unije. Komisija je utvrdila slične uvjete tržišnog natjecanja jer su proizvod iz postupka revizije koji se uvozio iz NRK-a i Rusije te istovjetni proizvod koji je proizvodila i prodavala industrija Unije na tržištu Unije bili istovjetni te se smatralo da se distribuiraju istim trgovinskim kanalima.

(205)

S obzirom na navedeno smatra se da su svi kriteriji utvrđeni u članku 3. stavku 4. osnovne uredbe ispunjeni. Uvoz iz NRK-a i Rusije stoga je ispitan kumulativno.

(206)

Komisija je utvrdila obujam uvoza iz NRK-a i Rusije u Uniju na temelju podataka iz Eurostatove baze podataka Comext te tržišnog udjela uvoza usporedbom tog obujma uvoza s potrošnjom u Uniji kako je prikazano u tablici 1.

(207)

Obujam uvoza proizvoda iz postupka revizije iz predmetnih zemalja na tržište Unije smanjio se za 17 % tijekom razmatranog razdoblja. Međutim, za obujam uvoza iz NRK-a zabilježeno je više od četverostrukog povećanja u 2018. i razdoblju ispitnog postupka revizije, dok se uvoz iz Rusije više nego prepolovio tijekom razmatranog razdoblja, iako se može uočiti povećanje između 2016. i razdoblja ispitnog postupka revizije.

Tablica 2.

Obujam uvoza u Uniju (u tonama)

(208)

Tržišni udio dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja tijekom razmatranog se razdoblja smanjio i ostao ispod 1 %. Stoga je tijekom razmatranog razdoblja uvoz iz NRK-a i Rusije nastavio u ograničenoj mjeri ulaziti u Uniju.

Tablica 3.

Tržišni udio Unije (%)

(209)

Komisija je utvrdila cijene uvoza na temelju podataka iz Eurostatove baze podataka Comext.

(210)

Prosječne uvozne cijene proizvoda iz postupka revizije iz NRK-a naglo su porasle 2017., ali su se 2018. smanjile za 74 postotna boda. Općenito, kineska cijena smanjila se za 6 % tijekom razmatranog razdoblja. To je kretanje bilo suprotno za Rusiju, koja je zabilježila nižu razinu cijena tijekom 2016. i 2017., ali povećanje od 9 % tijekom razmatranog razdoblja.

Tablica 4.

Uvozne cijene (EUR/tona)

(211)

Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije utvrdila uspoređujući:

(212)

ponderiranu prosječnu prodajnu cijenu proizvoda iz postupka revizije proizvođača iz Unije u uzorku koja je naplaćena nepovezanim kupcima na tržištu Unije, prilagođenu na razinu franko tvornica; i

(213)

podatke Eurostata o uvoznim cijenama za proizvod iz postupka revizije iz NRK-a i Rusije na razini cijena CIF, prilagođene prema cijeni s ukupnim troškovima, uključujući iznos redovne carine i troškove nastale nakon uvoza.

(214)

Rezultat usporedbe izražen je kao postotak cijene industrije Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(215)

Usporedbom je za uvoz iz Rusije utvrđena prosječna marža sniženja cijena na tržištu Unije u razdoblju ispitnog postupka revizije od 1,0 %.

(216)

Cijene uvoza iz NRK-a nisu bile niže od cijena na tržištu Unije, nego su bile 0,4 % više. Međutim, kada se promatraju kineske izvozne cijene u ostale treće zemlje (95), potonje cijene doista snižavaju cijene na tržištu Unije za 1,7 %.

(217)

Ako bi se dopustio istek mjera, tržište Unije postalo bi privlačno i ruskim i kineskim proizvođačima izvoznicima jer je razina cijena u Uniji viša od razine cijena ostalih zemalja u koje su izvozili. Ta privlačnost potaknula bi Rusiju i Kinu da nastave s dampinškim praksama na tržištu Unije i da (barem djelomično) upotrebljavaju svoj rezervni kapacitet za opskrbu tržišta Unije. Već bi takvo povećanje uvoza dovelo do smanjenja cijena u Uniji. Osim toga, kako pokazuju ruske izvozne cijene u Uniju i kineske izvozne cijene u ostale treće zemlje, takvim bi se uvozom vjerojatno snizile cijene industrije Unije.

(218)

Zbog svojeg obujma, ruski i kineski uvoz imao bi, u znatnoj mjeri, učinak pritiska na cijene industrije Unije. Bilo bi vjerojatno da bi industrija Unije, kako bi se prilagodila povećanom obujmu uvoza po nižoj cijeni iz predmetnih zemalja, morala prihvatiti gubitak tržišnog udjela i/ili bi bila prisiljena sniziti svoje cijene kako bi pokušala zadržati svoj tržišni udio.

(219)

Stoga je Komisija zaključila da bi uvoz iz Rusije i NRK-a vjerojatno snižavao cijene industrije Unije ili bi zbog svojeg obujma i dampinških cijena uzrokovao sprečavanje rasta cijena na tržištu Unije ako bi se dopustio istek mjera.

(220)

Jedan je izvoznik tvrdio da je uvoz iz predmetnih zemalja zamijenjen uvozom iz Norveške, Malezije, Egipta i Brazila.

(221)

Uvoz ferosilicija iz trećih zemalja osim NRK-a i Rusije uglavnom je bio iz Norveške, što je činilo 39 % uvoza iz zemalja koje nisu predmetne zemlje tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Malezija, Egipat i Brazil činili su 11 %, 5 % odnosno 7 % ukupnog uvoza tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Međutim, izvoznik nije dostavio nikakve dokaze da je taj uvoz bio dampinški na tržištu Unije.

(222)

Budući da je ukupni tržišni udio uvoza iz trećih zemalja ostao stabilan tijekom razmatranog razdoblja, uz blago privremeno smanjenje 2016. i 2017., tvrdnja izvoznika nije bila valjana za to razdoblje.

Tablica 5.

Uvoz i tržišni udio ostalih trećih zemalja

(223)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(224)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 10., odabir uzorka proveden je radi procjene gospodarskog stanja industrije Unije.

(225)

Za utvrđivanje štete Komisija je napravila razliku između makroekonomskih i mikroekonomskih pokazatelja štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka koje je dostavila industrija Unije i provjerenih odgovora na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku.

(226)

Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku.

(227)

Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(228)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prošlog dampinga.

(229)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(230)

Iako se proizvodnja smanjila 2016., proizvodnja industrije Unije povećala se za 3 % tijekom razmatranog razdoblja.

Tablica 6.

Proizvodnja u Uniji

(231)

Proizvodni kapacitet ostao je stabilan tijekom razmatranog razdoblja.

Tablica 7.

Proizvodni kapacitet Unije

(232)

Iskorištenost kapaciteta slijedila je ista kretanja kao proizvodnja te se tijekom razmatranog razdoblja povećala za 2 % na 80 %.

Tablica 8.

Iskorištenost proizvodnog kapaciteta Unije

(233)

Prodaja industrije Unije nepovezanim kupcima na tržištu Unije ostala je stabilna tijekom razmatranog razdoblja i blago se smanjila za 1 % u razdoblju ispitnog postupka revizije.

Tablica 9.

Obujam prodaje u Uniji

(234)

Tržišni udio industrije Unije naglo je narastao 2016., ali je ostao stabilan tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije u usporedbi s početkom razmatranog razdoblja na razini od 27,7 %.

Tablica 10.

Tržišni udio Unije

(235)

Između 2015. i razdoblja ispitnog postupka revizije potrošnja u Uniji blago se smanjila za 2 %, a prodaja u industriji Unije smanjila se za 1 %. Stoga je njihov tržišni udio ostao stabilan.

(236)

Razina zaposlenosti u industriji Unije smanjila se od 2015. do 2018. za 12 %, zatim povećala za šest postotnih bodova u razdoblju ispitnog postupka revizije. Ukupno gledajući, zaposlenost u industriji Unije smanjila se za 6 % tijekom razmatranog razdoblja. Naglo povećanje razine zaposlenosti tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije objašnjava se time da se u jednom postrojenju jednog od europskih proizvođača isključivo proizvodio proizvod iz postupka revizije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije te mu je stoga bila dodijeljena sva radna snaga.

Tablica 11.

Zaposlenost

(237)

Produktivnost radne snage industrije Unije, mjerena kao proizvodnja (u tonama) po ekvivalentu punog radnog vremena (EPRV) godišnje, započela je na razini od 279 tona po EPRV-u i povećala se za 9 % tijekom razmatranog razdoblja.

Tablica 12.

Produktivnost u Uniji

(238)

Ispitnim postupkom utvrđen je nastavak dampinga iz NRK-a i Rusije te da je visina dampinških marži kako je prikazano u uvodnim izjavama 155. i 162. iznad razine de minimis.

(239)

Međutim, razina uvoza proizvoda iz postupka revizije iz predmetnih zemalja ostala je ograničena na 0,7 % tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(240)

Jedinične cijene prodaje industrije Unije nepovezanim kupcima povećale su se tijekom razmatranog razdoblja za 15 % na 1 338 EUR/tona. Trošak proizvodnje povećao se za 20 % na 1 250 EUR/tona, što objašnjava povećanje prodajne cijene.

Tablica 13.

Jedinična cijena i jedinični trošak na tržištu Unije

(241)

Prosječni troškovi rada po zaposleniku povećali su se između 2015. i razdoblja ispitnog postupka revizije za 41 % zbog povećanja ukupnih troškova rada i smanjenja broja radnih mjesta u EPRV-u u istom razdoblju.

Tablica 14.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(242)

Razina završnih zaliha industrije Unije smanjila se tijekom razmatranog razdoblja. Naglo se smanjila za 59 % u 2016. i povećavala ostatak razmatranog razdoblja te je ostala 31 % niža u razdoblju ispitnog postupka revizije u usporedbi s početkom razmatranog razdoblja.

Tablica 15.

Zalihe

(243)

Tijekom razmatranog razdoblja profitabilnost prodaje industrije Unije, izražena kao postotak neto prodaje, smanjila se s dobiti od 10,7 % u 2015. na 7,4 % u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(244)

Povrat ulaganja („ROI”), izražen kao dobit u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja, općenito je slijedio kretanje razine profitabilnosti. Smanjio se s razine od 93,2 % u 2015. na 54,9 % u razdoblju ispitnog postupka revizije, odnosno za 41 % tijekom razmatranog razdoblja.

(245)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Neto novčani tok od poslovnih aktivnosti pratio je kretanje profitabilnosti. Iznosio je oko 25 milijuna EUR u 2015. te se smanjio na oko 23 milijuna EUR u razdoblju ispitnog postupka revizije (tj. smanjenje od 8 %).

Tablica 16.

Profitabilnost i povrat ulaganja

Tablica 17.

Novčani tok

(246)

Godišnja ulaganja industrije Unije u proizvodnju istovjetnog proizvoda tijekom razmatranog razdoblja fluktuirala su, no smanjila su se s oko 11 milijuna EUR u 2015. na oko 8 milijuna EUR u razdoblju ispitnog postupka revizije, odnosno za 25 %.

Tablica 18.

Ulaganja

(247)

Ispitni postupak pokazao je da se uvoz jeftinih dampinških proizvoda iz predmetnih zemalja dodatno smanjio nakon prethodnog ispitnog postupka revizije. To je industriji Unije omogućilo postizanje visoke razine proizvodnje i održavanje stabilnog obujma proizvodnje i prodaje te tržišnog udjela, što je dovelo do relativno stabilnog ukupnog financijskog stanja.

(248)

Pregledani makropokazatelji i mikropokazatelji pokazuju da se antidampinškim mjerama postigao željeni rezultat otklanjanja štete koju su pretrpjeli proizvođači iz Unije.

(249)

Stoga je Komisija zaključila da industrija Unije nije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(250)

Komisija je u uvodnoj izjavi 247. zaključila da industrija Unije nije pretrpjela materijalnu štetu tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Komisija je stoga u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe procijenila postoji li vjerojatnost da će se šteta nastala zbog dampinškog uvoza iz NRK-a i Rusije ponoviti dopusti li se da mjere isteknu. Na temelju prethodno opisanih trendova čini se da se antidampinškim mjerama postigao očekivani rezultat otklanjanja štete koju su pretrpjeli proizvođači iz Unije.

(251)

Komisija je u tom pogledu ispitala proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u predmetnim zemljama, privlačnost tržišta Unije i utjecaj uvoza iz predmetnih zemalja na stanje industrije Unije dopusti li se da mjere isteknu.

(252)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 166. i 176., kineski i ruski izvoznici imaju znatan rezervni kapacitet za brzo povećanje izvoza. Njihov rezervni kapacitet procjenjuje se na oko 6 531 000 tona odnosno 265 000 tona, što je otprilike devet puta više od potrošnje u Uniji.

(253)

Nakon objave dvoje ruskih izvoznika tvrdilo je da kumuliranje rezervnog kapaciteta ruskih i kineskih izvoznika daje obmanjujuću i pristranu brojku.

(254)

Te su tvrdnje činjenično netočne jer Komisija nije zbrajala rezervni kapacitet ruskih i kineskih izvoznika. Procjena je provedena posebno za NRK (uvodna izjava 166.) i Rusiju (uvodna izjava 176.), kako je navedeno u uvodnoj izjavi 250. Komisija je u pogledu Rusije utvrdila da „u slučaju stavljanja mjera izvan snage ruski proizvođači imaju dostatan rezervni kapacitet procijenjen na 265 000 tona za prekomjernu opskrbu tržišta Unije, na kojem je potrošnja tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iznosila 740 144 tona, ferosilicijem po dampinškim cijenama”.

(255)

Stoga Komisija ostaje pri svojem zaključku da u Rusiji postoji znatan rezervni kapacitet koji bi se mogao upotrijebiti za opskrbu tržišta Unije ako se dopusti istek mjera te se ta tvrdnja odbacuje.

(256)

Zbog isplativijih cijena na tržištu Unije u usporedbi s tržištima trećih zemalja kako je navedeno u uvodnim izjavama 171. i 191., vjerojatno je da će se, ako se dopusti da isteknu antidampinške mjere, znatne količine koje se trenutačno izvoze u te zemlje preusmjeriti na tržište Unije.

(257)

Na temelju toga vjerojatno je da bi kineski i ruski proizvođači, u slučaju izostanka mjera, povećali svoju prisutnost na tržištu Unije s obzirom na obujam i tržišni udio, i to po dampinškim cijenama koje bi vjerojatno dovele do sniženja cijena industrije Unije ili barem vršile povećani pritisak na prodajne cijene industrije Unije, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 213. do 216.

(258)

Jedan je izvoznik tvrdio da su tržišni udio Unije koji je prethodno imao kineski i ruski uvoz preuzele ostale treće zemlje te bi stoga bilo vrlo malo vjerojatno da će se uvoz iz predmetnih zemalja naglo povećati ako mjere isteknu. Taj je izvoznik nadalje tvrdio da tržište Unije nije jednako privlačno kao tržišta ostalih trećih zemalja na kojima su izgrađeni dobri odnosi.

(259)

Međutim, ispitnim postupkom pokazalo se da su cijene na tržištu Unije bile više nego na ostalim izvoznim tržištima predmetnih zemalja. Nadalje, iako su kineski i ruski izvoznici imali samo malen tržišni udio u Uniji, nastavili su s dampinškim ponašanjem. To bi, u kombinaciji s velikim rezervnim kapacitetima u NRK-u i Rusiji, učinilo vjerojatnom povećanu prisutnost na tržištu Unije po dampinškim cijenama te je stoga Komisija odbacila tvrdnje.

(260)

Ako se dopusti istek mjera, očekuje se povećanje uvoza iz predmetnih zemalja zbog privlačnosti tržišta Unije kako je utvrđeno u uvodnim izjavama od 254. do 257. Taj bi uvoz vjerojatno snižavao cijene industrije Unije ili barem vršio snažan pritisak na neštetnu razinu cijena industrije Unije, kako je utvrđeno u uvodnim izjavama od 213. do 217.

(261)

Jedan je izvoznik tvrdio da će se potrošnja u Uniji povećati zbog povećane potražnje sektora čelika na kraju proizvodnog lanca. S druge strane, podnositelj zahtjeva tvrdio je suprotno. U svakom slučaju, čak i ako bi potrošnja u Uniji u budućnosti pokazivala pozitivno kretanje, time se ne bi ublažili štetni učinci dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja ako bi se dopustio istek mjera.

(262)

Nakon objave dvoje ruskih proizvođača izvoznika tvrdilo je da bi Komisija trebala biti obvezana višim standardom u pogledu dokaza potrebnih za dokazivanje vjerojatnosti ponavljanja štete u pogledu Rusije jer je zaključak o nastavku dampinga utvrđen na temelju zanemarivog ruskog uvoza u Uniju. Statistički podaci Eurostata za razdoblje ispitnog postupka revizije pokazali su da je u Uniju iz Rusije uvezeno 2 735 tona ferosilicija, što čini otprilike 0,4 % ukupne potrošnje u Uniji (96).

(263)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 192., Komisija je zaključila da je ta razina uvoza dovoljno reprezentativna da se ispita je li se damping nastavio tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Nadalje, Komisija je analizirala i kretanja u pogledu izvoza u treće zemlje i zaključila da je vjerojatno da bi izvoz u treće zemlje bio preusmjeren u Uniju zbog razine cijena i veličine tržišta Unije (uvodne izjave od 191. do 193.). Stoga se Komisija ne slaže da se njezini zaključci o vjerojatnosti ponavljanja štete temelje na standardu dokaza koji nije primjeren. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(264)

S obzirom na vjerojatan dolazak velikih količina kineskog i ruskog uvoza po dampinškim cijenama, industrija Unije bila bi prisiljena smanjiti proizvodnju ili sniziti svoje cijene. Kad je riječ o ruskom uvozu, industrija Unije morala bi sniziti svoje cijene kako bi konkurirala na istoj razini cijena. Rezervni kapacitet u NRK-u toliko je golem da bi čak i malen pomak prodaje prema Uniji negativno utjecao na industriju Unije, posebno jer je kineski izvoz u ostale treće zemlje pokazao da bi se cijene mogle smanjiti na razinu koja bi snižavala cijene industrije Unije. Smanjenje obujma proizvodnje ili prodajnih cijena industrije Unije uzrokovalo bi vrlo brzo pogoršanje njezine profitabilnosti i ostalih pokazatelja uspješnosti.

(265)

Nakon objave dvoje ruskih proizvođača izvoznika tvrdilo je da je zbog stabilnih ili pozitivnih rezultata europske industrije tijekom razmatranog razdoblja vjerojatnost ponavljanja štete znatno slabija. Ruska vlada slično je komentirala da je europska industrija ferosilicija trenutačno u povoljnom i stabilnom položaju.

(266)

Komisija je u ispitnom postupku uistinu potvrdila da industrija Unije nije pretrpjela materijalnu štetu tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Međutim, znatni rezervni kapaciteti u Rusiji ugrožavaju stanje industrije Unije jer bi ona u slučaju stavljanja mjera izvan snage bila prisiljena smanjiti svoju proizvodnju ili sniziti svoje cijene. Privlačnost tržišta Unije, koje pruža unosnije cijene od ostalih izvoznih odredišta, pojačava veliku mogućnost da se u slučaju stavljanja mjera izvan snage količine iz Rusije preusmjere u Uniju. Dvoje ruskih proizvođača izvoznika nije dostavilo nijedan argument kojim bi opovrgnuli te zaključke Komisije. Stoga nepostojanje trenutačne materijalne štete u industriji Unije nije dovoljan argument i ne može dovesti do zaključka da se šteta ne bi ponovila u slučaju stavljanja mjera izvan snage.

(267)

Nadalje, ruska vlada tvrdila je da tržište Unije nije privlačno ruskim proizvođačima jer bi oni od uvođenja antidampinških mjera već prešli na tržišta trećih zemalja. Stoga bi povećanje ruskog ferosilicija u Uniji bilo iznimno malo vjerojatno i ruski proizvođači ne bi mogli znatno povećati svoju opskrbu Unije u slučaju stavljanja mjera izvan snage.

(268)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama od 191. do 193., cijene na tržištu Unije više su i čine tržište Unije privlačnijim izvoznicima i zbog svoje veličine. Uzimajući u obzir potencijal u smislu cijena i obujma u usporedbi s ostalim trećim zemljama, nema razloga da se ruski izvoznici u potrazi za većom prodajom i većom profitabilnošću ne bi vratili opskrbi tržišta Unije, kako tvrdi ruska vlada. Stoga Komisija ostaje pri svojem zaključku da bi ruski izvoz vjerojatno bio preusmjeren u Uniju ako bi se dopustio istek mjera.

(269)

Ruska vlada izrazila je zabrinutost i zbog činjenice da je Komisija kumulativno procijenila učinak uvoza ferosilicija iz Rusije i NRK-a, dok je uvoz ferosilicija iz tih dviju zemalja pokazivao suprotna kretanja.

(270)

Iako je točno da su postojale razlike u uvoznim tokovima u Uniju između dviju zemalja tijekom razmatranog razdoblja, ruska vlada nije dostavila nikakve argumente kojima bi objasnila kako bi te razlike utjecale na nalaz u pogledu ponavljanja štete u slučaju stavljanja mjera izvan snage. Kako je objašnjeno, ponavljanje štete procjena je usmjerena na budućnost i temelji se na privlačnosti tržišta Unije, a obujam koji su proizvele te dvije zemlje u ispitnom postupku pokazao je da postoji vjerojatnost ponavljanja štete. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 252., Komisija je procijenila kapacitet i privlačnost tržišta Unije za svaku zemlju zasebno. Tek je tada, nakon što je zaključila da postoji znatan rezervni kapacitet i da je tržište Unije privlačno izvozu obiju zemalja, zaključila da postoji vjerojatnost ponavljanja štete u pogledu obiju zemalja. Tvrdnja je stoga odbačena.

(271)

Na temelju navedenoga može se zaključiti da u slučaju isteka postojećih antidampinških mjera postoji vjerojatnost ponavljanja materijalne štete.

(272)

U skladu s člankom 21. osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera bilo protivno interesu Unije kao cjeline. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na procjeni svih različitih uključenih interesa. Sve zainteresirane stranke dobile su priliku iznijeti svoja stajališta u skladu s člankom 21. stavkom 2. osnovne uredbe.

(273)

Kako je spomenuto u uvodnoj izjavi 262., industrija Unije vjerojatno bi pretrpjela ozbiljno pogoršanje stanja ako bi se dopustio istek antidampinških mjera. Stoga bi nastavak mjera bio koristan za industriju Unije jer bi proizvođači iz Unije mogli zadržati obujam prodaje, tržišni udio, profitabilnost i svoje cjelokupno pozitivno gospodarsko stanje. S druge strane, prekid mjera ozbiljno bi ugrozio održivost industrije Unije jer bi se vjerojatno dogodilo preusmjeravanje kineskog i ruskog uvoza na tržište Unije po dampinškim cijenama i u znatnom obujmu, što bi uzrokovalo ponavljanje materijalne štete industriji Unije.

(274)

Jedan izvoznik zatražio je od Komisije produljenje mjera u pogledu Rusije za razdoblje od najviše dvije godine kako bi se postigla odgovarajuća ravnoteža u odgodi interesâ svih dionika industrije Unije. Međutim, taj izvoznik nije dodatno obrazložio kako bi se razdobljem od dvije godine postigla bolja ravnoteža interesâ svih dionika Unije.

(275)

Nakon konačne objave dva ruska proizvođača izvoznika ponovila su tvrdnju da bi kraće razdoblje produljenja bilo opravdano.

(276)

Komisija je utvrdila da stanje industrije Unije i nepostojanje materijalne štete tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije nisu bile iznimne okolnosti. Komisija je utvrdila da bi istek mjera vjerojatno doveo do ponavljanja štete. Stoga u ovom slučaju ne postoje elementi koji bi opravdali kraće produljenje na temelju interesa Unije.

(277)

U prethodnom ispitnom postupku revizije zbog predstojećeg isteka mjera zaključeno je da korisnici ne bi bili nerazmjerno pogođeni, čak i ako bi se produžila primjena mjera.

(278)

Jedan je korisnik surađivao u ovom ispitnom postupku i protivio se obnavljanju antidampinških mjera. Međutim, taj je korisnik naveo da je proizvod iz postupka revizije upotrebljavao samo kao materijal za grijanje u proizvodnom postupku. Budući da je proizvod iz postupka revizije imao vrlo ograničenu ulogu u strukturi troškova tog korisnika, Komisija nije pronašla dokaze koji bi upućivali na to da bi zaključak prethodnog ispitnog postupka revizije trebalo promijeniti u trenutačnom ispitnom postupku revizije.

(279)

Osim toga, ruska vlada osporila je izjavu Komisije da povećanje cijene ferosilicija na tržištu Unije ne bi uzrokovalo štetu korisnicima te je tvrdila da bi nastavak antidampinških mjera koje se primjenjuju na ferosilicij doveo do proizvodnje preskupih i nekonkurentnih metalurških proizvoda, uzimajući u obzir druge mjere trgovinske zaštite usmjerene na industriju čelika. Ruska vlada nije dostavila nikakve dokaze kojima bi potkrijepila tu tvrdnju.

(280)

S obzirom na to da su antidampinške mjere već na snazi, Komisija se nije složila da bi došlo do povećanja cijena u slučaju produljenja mjera. Osim toga, cilj je antidampinških pristojbi dovesti cijenu dampinškog uvoza na pravednu razinu. Stoga moguće povećanje cijena na tom tržištu ne bi dovelo do preskupih i nekonkurentnih proizvoda, nego do poštenog tržišnog natjecanja. Budući da nije bilo dokaza koji bi upućivali na to da bi ti zaključci bili netočni, Komisija je odbacila tu tvrdnju.

(281)

Na temelju toga Komisija je zaključila da mjere koje su trenutačno na snazi nisu imale znatan negativan učinak na financijsko stanje korisnika i da nastavak mjera ne bi neželjeno utjecao na njih.

(282)

Svi poznati uvoznici obaviješteni su o pokretanju revizije. Javila su se četiri uvoznika, ali nijedan nije uvozio proizvod iz postupka revizije iz predmetnih zemalja tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(283)

Međutim, jedan uvoznik dostavio je podnesak protiv obnove antidampinških mjera na uvoz podrijetlom iz NRK-a. Taj je uvoznik tvrdio da je cijena kineskog ferosilicija postala skuplja od istovjetnog proizvoda u Uniji, da se struktura industrije Unije promijenila od početnog ispitnog postupka te da ferosilicij s niskim udjelom silicija ne bi trebao biti obuhvaćen trenutačnim ispitnim postupkom jer je isključen iz novijih antidampinških ispitnih postupaka u pogledu ferosilicija iz trećih zemalja koje nisu predmetne zemlje.

(284)

Cijena uvoza iz NRK-a na razini CIF tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije bila je na prosječnoj razini od 1 234 EUR/tona, dok je cijena u Uniji iznosila 1 338 EUR/tona. Komisija je utvrdila da se cijena iz NRK-a povećala za 75,5 % tijekom posljednjeg polugodišta 2017. i dosegla vrhunac u prosincu 2017. kada je iznosila 2 005 USD/tona (97) jer su se neka kineska proizvodna postrojenja morala zatvoriti zbog ekoloških razloga. Nadležna tijela obustavila su proizvodnju ferosilicija zbog ekoloških razloga u važnoj regiji Ningxia krajem 2017. Nakon ponovnog uspostavljanja proizvodnje cijene su se brzo smanjile za 31 % četiri mjeseca kasnije (1 387,5 USD/tona u travnju 2018.) i za 40 % na kraju razdoblja ispitnog postupka revizije (1 195 USD/tona u ožujku 2019.). Stoga je tvrdnja društva da je cijena kineskog ferosilicija bila viša od istovjetnog proizvoda u Uniji odbačena jer je navodno povećanje bilo iznenadno, privremeno i vremenski ograničeno.

(285)

U pogledu tvrdnje da se struktura industrije Unije promijenila od početnog ispitnog postupka, ispitnim postupkom utvrđeno je da se, čak i da je došlo do određenih promjena u strukturi industrije Unije, nalazi Komisije temelje na trenutačnim podacima i odnose se na više od 90 % ukupne proizvodnje ferosilicija u Uniji. Osim toga, uvoznik nije pružio nikakvo materijalno obrazloženje kako bi i zašto struktura industrije Unije utjecala na postojanje mjera na snazi. Komisija je stoga odbacila tu tvrdnju.

(286)

U pogledu uključivanja ferosilicija s niskim udjelom silicija, opseg proizvoda u ovoj reviziji isti je kao i u izvornoj reviziji. Komisija je napomenula da industrija Unije i dalje proizvodi tu vrstu proizvoda. Činjenica da drugim antidampinškim ispitnim postupcima nije obuhvaćen potpuno isti proizvod kao u ovoj reviziji ne mijenja nalaze Komisije u ovom ispitnom postupku o nastavku dampinga i vjerojatnosti ponavljanja štete za proizvod iz postupka revizije.

(287)

U prethodnom ispitnom postupku zbog isteka mjera zaključeno je da uvoznici mogu lako kupovati od različitih izvora koji su trenutačno dostupni na tržištu, posebno od industrije Unije i većih izvoznika iz trećih zemalja koji prodaju po cijenama koje nisu dampinške. Komisija u ovoj reviziji nije pronašla nikakve dokaze koji bi bili u suprotnosti s tim zaključkom. Stoga je zaključila da zadržavanje mjera ne bi bilo nerazmjerno.

(288)

Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi u pogledu interesa Unije protiv zadržavanja postojećih mjera na uvoz proizvoda iz postupka revizije. Zadržavanje mjera bilo bi u interesu industrije Unije i ne bi štetilo stanju korisnika i uvoznika u Uniji.

(289)

Na temelju zaključaka do kojih je Komisija došla u pogledu nastavka ili ponavljanja dampinga, ponavljanja štete i interesa Unije, trebalo bi zadržati antidampinške mjere koje se primjenjuju na ferosilicij podrijetlom iz NRK-a i Rusije.

(290)

Sve su zainteresirane stranke obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti zadržavanje postojećih mjera. Dodatna konačna objava dostavljena je dvama ruskim proizvođačima izvoznicima. Svim strankama dan je i rok u kojem su mogle podnijeti očitovanja na ovu objavu i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima. Svi podnesci i primjedbe propisno su uzeti u obzir.

(291)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 (98), kada se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, kamatu bi trebalo platiti po stopi koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, objavljenoj u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(292)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog člankom 15. stavkom 1. osnovne uredbe, Odbor osnovan člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036 dao je pozitivno mišljenje,