ISSN 1977-0847

Službeni list

Europske unije

L 174

European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

Godište 63.
3. lipnja 2020.


Sadržaj

 

II.   Nezakonodavni akti

Stranica

 

 

UREDBE

 

*

Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/686 оd 17. prosinca 2019. o dopuni Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu odobravanja objekata za zametne proizvode i zahtjeva u pogledu sljedivosti i zdravlja životinja za premještanja zametnih proizvoda određenih držanih kopnenih životinja u Uniji (Tekst značajan za EGP) ( 1 )

1

 

*

Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/687 оd 17. prosinca 2019. o dopuni Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu pravila za sprečavanje i kontrolu određenih bolesti s popisa (Tekst značajan za EGP) ( 1 )

64

 

*

Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/688 оd 17. prosinca 2019. o dopuni Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zahtjeva zdravlja životinja za premještanja kopnenih životinja i jaja za valenje u Uniji (Tekst značajan za EGP) ( 1 )

140

 

*

Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/689 оd 17. prosinca 2019. o dopuni Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu pravila o nadziranju, programima iskorjenjivanja i statusu slobodno od bolesti za određene bolesti s popisa i emergentne bolesti (Tekst značajan za EGP) ( 1 )

211

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/690 оd 17. prosinca 2019. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu bolesti s popisa koje podliježu programima nadziranja u Uniji, zemljopisnog područja primjene takvih programa i bolesti s popisa za koje se može utvrditi status područje slobodno od bolesti za kompartmente (Tekst značajan za EGP) ( 1 )

341

 

*

Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/691 оd 30. siječnja 2020. o dopuni Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu pravila za objekte akvakulture i prijevoznike akvatičnih životinja (Tekst značajan za EGP) ( 1 )

345

 

*

Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/692 оd 30. siječnja 2020. o dopuni Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu pravila za ulazak u Uniju pošiljaka određenih životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla te njihovo premještanje i postupanje s njima nakon ulaska (Tekst značajan za EGP) ( 1 )

379

 


 

(1)   Tekst značajan za EGP

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.


II. Nezakonodavni akti

UREDBE

3.6.2020   

HR

Službeni list Europske unije

L 174/1


DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2020/686

оd 17. prosinca 2019.

o dopuni Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu odobravanja objekata za zametne proizvode i zahtjeva u pogledu sljedivosti i zdravlja životinja za premještanja zametnih proizvoda određenih držanih kopnenih životinja u Uniji

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o prenosivim bolestima životinja te o izmjeni i stavljanju izvan snage određenih akata u području zdravlja životinja („Zakon o zdravlju životinja”) (1), a posebno njezin članak 94. stavak 3., članak 97. stavak 2., članak 101. stavak 3., članak 106. stavak 1., članak 122. stavke 1. i 2., članak 131. stavak 1., članak 160. stavke 1. i 2., članak 161. stavak 6., članak 162. stavke 3. i 4., članak 163. stavak 5., članak 164. stavak 2., članak 165. stavak 3. i članak 279. stavak 2.,

budući da:

(1)

Uredbom (EU) 2016/429 utvrđuju se pravila o sprečavanju i kontroli bolesti životinja koje su prenosive na životinje ili ljude. Tim se pravilima, među ostalim, uređuju registracija i odobravanje objekata za zametne proizvode te zahtjevi u pogledu sljedivosti i zdravlja životinja za premještanja pošiljaka zametnih proizvoda u Uniji. Uredbom (EU) 2016/429 Komisija se ujedno ovlašćuje za donošenje pravila kojima se delegiranim aktima dopunjuju određeni elementi te uredbe koji nisu ključni. Stoga je primjereno donijeti takva pravila kako bi se osiguralo neometano funkcioniranje sustava u novom pravnom okviru uspostavljenom Uredbom (EU) 2016/429.

(2)

Pravila utvrđena ovom Uredbom potrebna su za dopunu pravila utvrđenih u dijelu IV. glavi I. poglavljima 1., 2. i 5. Uredbe (EU) 2016/429 u pogledu odobravanja objekata za zametne proizvode, registara objekata za zametne proizvode koje trebaju voditi nadležna tijela, obveze vođenja evidencije za subjekte, zahtjeva u pogledu sljedivosti i zdravlja životinja te zahtjeva u pogledu certificiranja zdravlja životinja i obavješćivanja za premještanja pošiljaka zametnih proizvoda određenih držanih kopnenih životinja u Uniji kako bi se spriječilo širenje prenosivih bolesti životinja putem tih proizvoda u Uniji.

(3)

Navedena pravila suštinski su povezana te će se mnoga od njih primjenjivati usporedno. Radi jednostavnosti i transparentnosti te kako bi se olakšala primjena tih pravila i izbjeglo njihovo preklapanje, pravila bi trebalo utvrditi u jedinstvenom aktu umjesto u nekoliko zasebnih akata, u kojima postoji mnogo unakrsnih upućivanja i rizik od preklapanja.

(4)

Naime, cilj je Uredbe (EU) 2016/429 osigurati jednostavniji i fleksibilniji regulatorni okvir od prethodnoga te istodobno osigurati pristup zahtjevima u pogledu zdravlja životinja koji se u većoj mjeri temelji na rizicima, bolju pripravnost na bolesti te prevenciju i kontrolu bolesti životinja. Uredba je donesena i kako bi se osiguralo da su pravila koja se odnose na bolesti životinja pretežno utvrđena u jednom aktu umjesto u nekoliko zasebnih akata. Na pravila o zametnim proizvodima utvrđena u ovoj Uredbi primjenjuje se isti pristup.

(5)

Prije donošenja Uredbe (EU) 2016/429 pravila Unije o zametnim proizvodima bila su utvrđena u direktivama Vijeća 88/407/EEZ (2), 89/556/EEZ (3), 90/429/EEZ (4) i 92/65/EEZ (5). Uredbom (EU) 2016/429 navedene se četiri direktive stavljaju izvan snage i zamjenjuju s učinkom od 21. travnja 2021. Tim su direktivama utvrđeni uvjeti zdravlja životinja za trgovinu u Uniji i za ulazak u Uniju pošiljaka sjemena, jajnih stanica i zametaka goveda, ovaca, koza, svinja i konja te načelno određenih drugih životinjskih vrsta. Pokazalo se da su pravila utvrđena tim direktivama učinkovita u sprečavanju širenja prenosivih bolesti životinja u Uniji. U skladu s tim trebalo bi zadržati suštinu tih pravila, ali ih i ažurirati kako bi se u obzir uzelo iskustvo stečeno u njihovoj primjeni i postojeće znanstvene spoznaje.

(6)

Zametni proizvodi, posebno sjeme, ali u manjoj mjeri i jajne stanice i zameci, mogu predstavljati znatan rizik za širenje bolesti životinja. Prikupljaju se ili proizvode od ograničenog broja donora, ali imaju široku primjenu u općoj životinjskoj populaciji, zbog čega mogu biti izvor bolesti za velik broj životinja ako se njima ne rukuje na odgovarajući način ili ako ih se ispravno ne razvrsta u skladu s njihovim zdravstvenim statusom. Takvih je slučajeva bilo u prošlosti i prouzrokovali su znatne ekonomske gubitke.

(7)

Kako bi se spriječio rizik širenja bolesti, Uredbom (EU) 2016/429 predviđa se da se zametni proizvodi prikupljaju, proizvode, obrađuju i pohranjuju u specijaliziranim objektima za zametne proizvode te da podliježu posebnim propisima o zdravlju i higijeni životinja. Istodobno, radi odobravanja primanja životinja u navedene objekte za zametne proizvode i njihova svrstavanja u donore zametnih proizvoda koji se smiju premještati među državama članicama, te životinje moraju zadovoljavati više standarde zdravlja životinja u odnosu na standarde koji se primjenjuju na opću životinjsku populaciju. Uredbom (EU) 2016/429 utvrđuju se i posebni postupci za osiguranje sljedivosti navedenih zametnih proizvoda te se na njihovo premještanje u Uniji primjenjuju posebni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja. U tom je smislu primjereno u ovoj Uredbi utvrditi pravila koja se odnose na premještanja pošiljaka zametnih proizvoda na temelju nekoliko odredbi iz Uredbe (EU) 2016/429 kojima se Komisija ovlašćuje za donošenje delegiranih akata, posebno onih utvrđenih u dijelu IV. te uredbe.

(8)

Člankom 160. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/429 predviđa se da Komisija donosi delegirane akte kojima se utvrđuju zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za premještanja zametnih proizvoda životinja koje pripadaju vrstama goveda, ovaca, koza, svinja i kopitara u druge države članice. Jedan od uvjeta za takva premještanja jest da navedeni zametni proizvodi potječu iz objekta za zametne proizvode koji je odobren za tu svrhu u skladu s uvjetima koje treba utvrditi delegiranim aktom. Nadalje, člankom 94. stavkom 3. točkom (c) Uredbe (EU) 2016/429 predviđeno je da Komisija donosi delegirane akte u vezi s posebnim pravilima za prestanak djelatnosti objekata za zametne proizvode koji su prethodno odobreni u skladu s uvjetima utvrđenima delegiranim aktom. Istodobno, člankom 101. stavkom 3. te uredbe predviđa se da Komisija donosi delegirane akte o detaljnim podacima koje trebaju sadržavati registri registriranih i odobrenih objekata za zametne proizvode koje vodi nadležno tijelo, a koji će uključivati i objekte za zametne proizvode koji su prestali s djelatnošću.

(9)

Budući da se zahtjevi u pogledu zdravlja životinja i odstupanja koja treba donijeti u skladu s navedenim odredbama Uredbe (EU) 2016/429 odnose na premještanja zametnih proizvoda držanih kopnenih životinja u Uniji, iako se odnose na više različitih vrsta, u interesu pojednostavnjenja pravila Unije trebalo bi ih utvrditi u jedinstvenom delegiranom aktu umjesto u više zasebnih delegiranih akata.

(10)

Člankom 162. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/429 utvrđuju se zahtjevi u pogledu obveznih podataka koje trebaju sadržavati certifikati o zdravlju životinja za premještanja zametnih proizvoda goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara među državama članicama. Certifikati moraju sadržavati podatke o oznakama zametnih proizvoda kada je to propisano člankom 121. stavkom 1. te uredbe ili svim pravilima utvrđenima delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 122. stavkom 1. te uredbe, kao i podatke potrebne za dokazivanje da zametni proizvodi ispunjavaju zahtjeve u pogledu premještanja kako je predviđeno člancima 157. i 159. te uredbe ili pravilima utvrđenima delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 160. te uredbe. Člankom 162. stavkom 3. te uredbe predviđa se donošenje delegiranih akata o podacima koje trebaju sadržavati certifikati o zdravlju životinja. Istodobno, člankom 163. stavkom 5. te uredbe predviđa se donošenje delegiranih akata o zahtjevima u pogledu obavješćivanja za premještanja zametnih proizvoda određenih držanih kopnenih životinja među državama članicama koje mora pratiti certifikat o zdravlju životinja čiji se sadržaj utvrđuje u skladu s člankom 162. stavcima 3. i 4. te uredbe.

(11)

Člankom 94. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/429 predviđa se da se zametni proizvodi goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara mogu premještati u drugu državu članicu ako su ti zametni proizvodi prikupljeni u objektima za zametne proizvode koje su odobrila nadležna tijela u skladu s člankom 97. stavkom 1. te uredbe. To se odobrenje može dodijeliti samo ako navedeni objekti za zametne proizvode zadovoljavaju posebne zahtjeve u pogledu karantene, izolacije i drugih biosigurnosnih mjera, nadziranja, prostora i opreme te odgovornosti, stručnosti i stručnog osposobljavanja osoblja i veterinara. Stoga je na temelju tih zahtjeva potrebno u ovoj Uredbi utvrditi detaljna pravila i uvjete za odobravanje objekata za zametne proizvode goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara iz kojih se zametni proizvodi tih životinja mogu premještati u drugu državu članicu.

(12)

Direktivom 92/65/EEZ predviđeno je da se sjeme ovaca i koza koje se premješta u drugu državu članicu može prikupljati u objektu podrijetla tih životinja umjesto u centru za prikupljanje sjemena. Ovom bi Uredbom trebalo predvidjeti slično odstupanje. Međutim, trebalo bi utvrditi posebne uvjete za premještanja pošiljaka takvog sjemena, uključujući svrhu tih premještanja i suglasnost države članice odredišta. Stoga bi, na temelju mogućeg rizika koji predstavlja premještanje takvog sjemena, u ovoj Uredbi trebalo utvrditi pravila i uvjete kojima se odobravaju takva odstupanja.

(13)

Prikupljanje sjemena kopitara ima posebne karakteristike zbog posebnog sustava uzgoja kopitara u kojem se vodi računa o sudjelovanju tih životinja na specijalnim natjecanjima, priredbama i drugim konjičkim događanjima. Trenutačno se Direktivom 92/65/EEZ predviđaju tri vrste boravka pastuha u centrima za prikupljanje sjemena. Glavna pravila utvrđena u postojećem sustavu predviđenom tom direktivom trebalo bi zadržati u ovoj Uredbi. Međutim, u ovoj bi Uredbi trebalo poboljšati i ojačati uvjete za program testiranja naveden u poglavlju II.(I.) točki 1.6. podtočki (b) Priloga D Direktivi 92/65/EEZ (donori koji povremeno smiju napuštati centar za prikupljanje sjemena) i program testiranja naveden u poglavlju II.(I.) točki 1.6. podtočki (c) Priloga D Direktivi 92/65/EEZ (pastusi koji ne borave u centru).

(14)

Ovom bi Uredbom trebalo predvidjeti i centre za pohranu zametnih proizvoda u kojima se pohranjuju različite vrste zametnih proizvoda te zametni proizvodi koji potječu od više od jedne vrste, koji se odobravaju pod jednim jedinstvenim brojem odobrenja i podliježu pravilima za osiguranje sljedivosti, s obzirom na to da ne postoje razlozi povezani sa zdravljem životinja koji bi zahtijevali zasebne centre za pohranu zametnih proizvoda po vrsti zametnog proizvoda ili životinjskoj vrsti. Podatke o pohranjenim vrstama zametnih proizvoda i životinjskim vrstama od kojih potječu pohranjeni zametni proizvodi trebalo bi navesti u odobrenju takvih objekata i u javno dostupnom registru odobrenih objekata za zametne proizvode koji vode nadležna tijela. Ovom bi Uredbom također trebalo utvrditi posebne odredbe o pohrani svježeg, rashlađenog i zamrznutog sjemena.

(15)

Zahvaljujući stalnom napretku tehnika obrade zametnih proizvoda, uspostavljene su specijalizirane jedinice za tu svrhu. Te jedinice obrađuju zametne proizvode, uključujući razvrstavanje sjemena prema spolu, ali i pripremaju konačni proizvod za uporabu ili pohranu. Stoga bi te jedinice trebalo smatrati objektima za zametne proizvode u kojima se odvijaju obrada i pohrana zametnih proizvoda. Međutim, s obzirom na to da je oprema za razvrstavanje sjemena prema spolu skupa, centri za prikupljanje sjemena mogu se koristiti uslugama drugih subjekata za obradu sjemena, uključujući razvrstavanje sjemena prema spolu. U tom se slučaju sjeme šalje na obradu i potom vraća u matični centar za prikupljanje sjemena. Stoga je primjereno u ovoj Uredbi utvrditi pravila za obradu zametnih proizvoda, uključujući mogućnost njihove obrade u objektima za obradu zametnih proizvoda, kao i detaljna pravila za prijevoz i označivanje sjemena i drugih zametnih proizvoda u navedene objekte za obradu zametnih proizvoda i iz njih. Ako se sjeme obrađuje u objektu za obradu zametnih proizvoda, oznaka na pajeti ili drugom pakiranju trebala bi sadržavati broj odobrenja ili registracijski broj centra za prikupljanje sjemena i objekta za preradu zametnih proizvoda kako bi se osigurala sljedivost sjemena.

(16)

Iako bi antibiotike trebalo upotrebljavati razborito, s obzirom na mogućnost međunarodne trgovine uporaba antibiotika u razrjeđivače sjemena trebala bi biti u skladu s odredbama članka 4.6.7. Kodeksa o zdravlju kopnenih životinja („Kodeks”) Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE), izdanje 2017. (6) U skladu s Direktivom 88/407/EEZ postoji obveza dodavanja antibiotika sjemenu goveda s učinkom protiv kampilobakterija, leptospira i mikoplazmi, a u skladu s Direktivom 90/429/EEZ postoji obveza dodavanja antibiotika sjemenu svinja s učinkom protiv leptospiroze, dok se Direktivom 92/65/EEZ predviđa uporaba antibiotika koja nije obvezna. Ovom bi se Uredbom trebala zadržati pravila za uporabu antibiotika utvrđena u direktivama 88/407/EEZ, 90/429/EEZ i 92/65/EEZ, kao i pravila koja preporučuje OIE. Ako se antibiotici dodaju sjemenu, informacije o aktivnoj tvari/tvarima i njihovoj koncentraciji potrebno je navesti u popratnom zdravstvenom certifikatu.

(17)

Člankom 101. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/429 predviđeno je da svako nadležno tijelo uspostavlja i ažurira registre registriranih i odobrenih objekata za zametne proizvode, koji bi trebali biti dostupni Komisiji i nadležnim tijelima država članica. Usto, registar odobrenih objekata za zametne proizvode trebao bi biti dostupan javnosti. Stoga je primjereno u ovoj Uredbi utvrditi detaljne podatke koje bi trebali sadržavati ti registri te javnu dostupnost registra odobrenih objekata za zametne proizvode.

(18)

S obzirom na to da se sjeme, jajne stanice i zameci mogu dugo skladištiti, u ovoj je Uredbi potrebno utvrditi posebna pravila za pohranu i premještanje zametnih proizvoda koje su prikupili odobreni objekti za zametne proizvode koji prestaju s djelatnošću. Podatke o navedenim objektima za zametne proizvode potrebno je čuvati u registru odobrenih objekata za zametne proizvode predmetne države članice te bi trebalo unijeti datume prestanka djelatnosti. Osim toga, u registru bi trebalo navesti datum povlačenja odobrenja. Trebalo bi utvrditi i razdoblje čuvanja podataka o navedenim objektima za zametne proizvode u tom registru.

(19)

Nadalje, ovom bi Uredbom trebalo utvrditi i pravila kojima se osigurava da subjekti odgovorni za odobrene objekte za zametne proizvode koji prestanu s djelatnošću, prije datuma povlačenja odobrenja njihova objekta za zametne proizvode, sjeme, jajne stanice ili zametke koji su prikupljeni ili proizvedeni i pohranjeni u tim objektima za zametne proizvode premjeste na daljnju pohranu u centar za pohranu zametnih proizvoda, ili za potrebe reprodukcije u objekt u kojem se drže goveda, svinje, ovce, koze ili kopitari, ili za sigurno odlaganje ili upotrebu kao nusproizvodi životinjskog podrijetla u skladu s člankom 13. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (7).

(20)

Člankom 121. Uredbe (EU) 2016/429 utvrđuju se zahtjevi sljedivosti koji se odnose na zametne proizvode goveda, ovaca, koza, svinja i kopitara, a detaljna pravila u vezi s označivanjem tih zametnih proizvoda trebalo bi utvrditi u ovoj Uredbi. Postojeći sustav označivanja pajeta i drugih pakiranja zametnih proizvoda dobro funkcionira. U tom bi smislu u obzir trebalo uzeti i preporuke Međunarodnog odbora za kontrolu proizvodnosti životinja (ICAR) (8).

(21)

Prikupljanje i obrada sjemena ovaca i koza također ima svoje posebnosti. Neki centri za prikupljanje sjemena zamrzavaju sjeme u peletima, dok se u drugima svježe ili rashlađeno sjeme stavlja na kratko vrijeme u posude, npr. cjevčice. Pojedinačno označivanje takvih peleta i cjevčica dugotrajno je i zahtjevno. Kako bi se omogućilo premještanje sjemena ovaca i koza u druge države članice i istodobno osigurala njegova sljedivost, trebalo bi omogućiti skupnu identifikaciju peleta zamrznutog sjemena ili cjevčica ili pajeta sa svježim ili rashlađenim sjemenom. Stoga je potrebno u ovoj Uredbi utvrditi pravila za označivanje skupnih pakiranja, kao što su gobleti u koje se stavljaju peleti zamrznutog sjemena ili cjevčice ili pajete sa svježim ili rashlađenim sjemenom ovaca i koza.

(22)

Zahtjeve sljedivosti zametnih proizvoda goveda, ovaca, koza, svinja i konja utvrđene u ovoj Uredbi treba nadopuniti pravilima o tehničkim zahtjevima i specifikacijama za označivanje pajeta i drugih pakiranja koji će biti utvrđeni u provedbenoj uredbi Komisije donesenoj u skladu s člankom 123. Uredbe (EU) 2016/429.

(23)

Među državama članicama premješta se sve veći broj zametnih proizvoda pasa i mačaka, kopnenih životinja koje nisu goveda, svinje, ovce, koze i kopitari koji se drže u zatvorenim objektima te životinja iz porodica Camelidae i Cervidae. Stoga je primjereno utvrditi usklađena pravila o označivanju pajeta i drugih pakiranja koja sadržavaju navedene zametne proizvode. Ovom Uredbom trebalo bi utvrditi dodatna pravila o sljedivosti zametnih proizvoda držanih kopnenih životinja koje ne pripadaju vrstama goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara.

(24)

Člankom 159. Uredbe (EU) 2016/429 utvrđuju se pravila o odobravanju premještanja zametnih proizvoda držanih životinja koje pripadaju vrstama goveda, ovaca, koza, svinja i kopitara u druge države članice. Kako bi ta pravila postala operativna, potrebno je u ovoj Uredbi utvrditi detaljna pravila za prikupljanje, proizvodnju, obradu, pohranu i prijevoz zametnih proizvoda, zahtjeve u pogledu zdravlja životinja za držane životinje donore od kojih se prikupljaju zametni proizvodi, zahtjeve u pogledu izolacije i karantene tih životinja, zahtjeve u pogledu laboratorijskih i drugih testova koji se provode na držanim životinjama donorima i zametnim proizvodima, kao i zahtjeve u pogledu zdravlja životinja za prikupljanje, proizvodnju, obradu, pohranu ili druge postupke te prijevoz navedenih zametnih proizvoda.

(25)

Osim toga, direktivama 88/407/EEZ, 90/429/EEZ i 92/65/EEZ predviđena su odstupanja, pod određenim uvjetima, od obveze testiranja za životinje donore vrste govedo, svinja, ovca i koza kada se te životinje premještaju među centrima za prikupljanje sjemena. Budući da se tim odstupanjima smanjuje proceduralno i ekonomsko opterećenje subjekata odgovornih za centre za prikupljanje sjemena i opravdana su sa stajališta zdravlja životinja, primjereno je u ovoj Uredbi zadržati takva odstupanja od određenih zahtjeva u pogledu zdravlja životinja za životinje donore vrste govedo, ovca, koza i svinja koje se premješta među odobrenim centrima za prikupljanje sjemena.

(26)

Na temelju trenutačnih znanstvenih spoznaja, prijevoz različitih vrsta zametnih proizvoda jedne životinjske vrste u istom spremniku ne predstavlja rizik od kontaminacije zametnih proizvoda ako se ti proizvodi prevoze pod određenim uvjetima. Ti uvjeti uključuju prijevoz u fizički odvojenim pretincima spremnika za prijevoz ili upotrebu sustava dvostrukih vrećica za zaštitu proizvoda različite vrste. Stoga je primjereno utvrditi pravila u ovoj Uredbi kojima se dopušta prijevoz različitih vrsta zametnih proizvoda jedne životinjske vrste u istom spremniku pod određenim uvjetima.

(27)

Plombiranje spremnika u kojima se zametni proizvodi prevoze iz odobrenih objekata za zametne proizvode u druge države članice ili unutar države članice iz odobrenih objekata za zametne proizvode u objekte za obradu zametnih proizvoda i centre za pohranu zametnih proizvoda osigurava ispunjenje uvjeta zdravlja životinja tijekom prijevoza zametnih proizvoda. Veterinar iz centra ili veterinar tima odgovoran za objekt za zametne proizvode, čije je ime navedeno u odobrenju tog objekta, trebao bi osigurati postavljanje plombe na spremnik za prijevoz. Službeni veterinar koji izdaje certifikat koji prati pošiljku zametnih proizvoda trebao bi moći skinuti plombu radi provjere sadržaja spremnika za prijevoz i nakon toga ponovno plombirati spremnik. Ta bi rješenja trebalo uzeti u obzir u pravilima utvrđenima ovom Uredbom.

(28)

Direktivom 89/556/EEZ utvrđuju se uvjeti za trgovinu zamecima domaćih životinja vrste govedo u Uniji i njihov uvoz u Uniju. Međutim, u ovoj je Uredbi potrebno utvrditi i pravila o premještanjima jajnih stanica i jajnika goveda u Uniji.

(29)

Zakonodavstvom Unije koje je bilo na snazi prije donošenja Uredbe (EU) 2016/429 i ove Uredbe utvrđena se pravila o trgovini sjemenom u situacijama u kojima se svaka doza pošiljke sastoji od ejakulata jednog donora. Međutim, zbog činjenice da se miješanim sjemenom koje potječe od više donora može povećati plodnost i obično se upotrebljava takvo sjeme, u ovoj bi Uredbi trebalo utvrditi pravila o premještanjima miješanog sjemena goveda, svinja, ovaca i koza, pod uvjetom da je miješanje sjemena ograničeno na jedan centar za prikupljanje sjemena u kojem je sjeme prikupljeno te da oznaka na svakoj pajeti ili drugom pakiranju u koje se stavlja mješovito sjeme omogućuje praćenje pojedinačnih identifikacijskih brojeva svih životinja donora. Nadalje, subjekt bi trebao uspostaviti postupke za obradu miješanog sjemena i u svoju evidenciju unijeti podatke o premještanjima takvog sjemena iz centra za prikupljanje sjemena.

(30)

Člankom 13. Direktive 92/65/EEZ utvrđuju se pravila za trgovinu sjemenom, jajnim stanicama i zamecima vrsta koje su prijemljive na bolesti navedene u Prilogu A ili B toj direktivi, koje otpremaju i primaju tijela, zavodi ili centri odobreni u skladu s Prilogom C toj direktivi. U Prilogu E toj direktivi utvrđen je obrazac zdravstvenog certifikata za trgovinu životinjama koji bi trebao pratiti pošiljke navedenog sjemena, jajnih stanica ili zametaka. Člancima 95. i 137. Uredbe (EU) 2016/429 utvrđuje se pojam „zatvorenog objekta” koji je istovjetan „ovlaštenom tijelu, zavodu ili centru” definiranom u članku 2. stavku 1. točki (c) Direktive 92/65/EEZ. Budući da se genetski materijal životinja trenutačno razmjenjuje među odobrenim tijelima, zavodima i centrima, u ovoj je Uredbi potrebno zadržati mogućnost takvih premještanja u Uniji. Stoga je primjereno u ovoj Uredbi utvrditi zahtjeve u pogledu zdravlja životinja za premještanja zametnih proizvoda kopnenih životinja držanih u zatvorenim objektima u druge države članice. Stoga bi ovom Uredbom trebalo predvidjeti mogućnost da subjekti odgovorni za zatvorene objekte mogu premještati u druge države članice pošiljke zametnih proizvoda prikupljenih od životinja koje se drže u tim objektima bez potrebe za pribavljanjem dodatnog odobrenja za objekte za zametne proizvode. Visoki zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za odobravanje zatvorenog objekta, kontrolirano gospodarenje životinjama u tim objektima, posebni zahtjevi u pogledu nadziranja i ciljano premještanje pošiljaka zametnih proizvoda u drugi zatvoreni objekt trebali bi pružati dovoljna jamstva za sprečavanje širenja bolesti životinja.

(31)

Člankom 162. Uredbe (EU) 2016/429 utvrđuju se pravila u pogledu obveznih podataka koje moraju sadržavati certifikati o zdravlju životinja za premještanja među državama članicama zametnih proizvoda držanih kopnenih životinja koje pripadaju vrstama goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara. Stoga bi u ovoj Uredbi trebalo navesti detaljne podatke koje bi trebali sadržavati ti certifikati.

(32)

Člankom 163. Uredbe (EU) 2016/429 predviđeno je da subjekti unaprijed obavješćuju nadležno tijelo svoje države članice podrijetla o namjeravanom premještanju zametnih proizvoda držanih kopnenih životinja koje pripadaju vrstama goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara u drugu državu članicu te da dostave sve podatke koji su nadležnom tijelu države članice podrijetla potrebni za obavješćivanje nadležnog tijela države članice odredišta o premještanju zametnih proizvoda. Stoga je u ovoj Uredbi potrebno utvrditi detaljna pravila u vezi sa zahtjevima za prethodno obavješćivanje koje provode subjekti, podacima potrebnima za obavješćivanje o takvim premještanjima te hitnim postupcima za takvo obavješćivanje.

(33)

Člankom 163. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/429 propisuje se da se obavješćivanje o predviđenom premještanju pošiljaka zametnih proizvoda u druge države članice vrši putem sustava Traces. Traces je integrirani računalni veterinarski sustav kako je predviđen odlukama Komisije 2003/24/EZ (9) i 2004/292/EZ (10). Člankom 131. Uredbe (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća (11) predviđa se uspostava sustava za upravljanje informacijama za službene kontrole (IMSOC), koji će uključivati funkcije sustava Traces. Stoga bi se u ovoj Uredbi trebalo upućivati na sustav IMSOC umjesto na sustav Traces.

(34)

Člankom 165. Uredbe (EU) 2016/429 predviđa se da nadležno tijelo mjesta odredišta može, uz suglasnost nadležnog tijela mjesta podrijetla, odobriti premještanja zametnih proizvoda na svoje državno područje u znanstvene svrhe ako ta premještanja ne ispunjavaju uobičajene zahtjeve za premještanja zametnih proizvoda. Kako bi se omogućila takva premještanja, primjereno je ovom Uredbom utvrditi pravila za odobravanje odstupanja od strane nadležnih tijela za premještanja zametnih proizvoda među državama članicama u znanstvene svrhe.

(35)

Nacionalna banka gena ima važnu ulogu u pohrani genetskog materijala životinjskih populacija koje su specifične za tu državu članicu. Cilj je takvih nacionalnih banaka gena očuvanje ex situ i održivo korištenje genetskih resursa životinja. Zametni proizvodi životinja pohranjeni u nacionalnim bankama gena često nemaju poznat zdravstveni status ili su prikupljeni, proizvedeni, obrađeni i pohranjeni u skladu s propisima o zdravlju životinja koji se razlikuju od onih koji se trenutačno primjenjuju u skladu sa zakonodavstvom Unije i nacionalnim zakonodavstvom. Budući da takvi zametni proizvodi imaju posebnu vrijednost jer je često riječ o genetskom materijalu ugroženih pasmina kako su definirane u članku 2. točki 24. Uredbe (EU) 2016/1012 Europskog parlamenta i Vijeća (12), ili pasmina koje su izumrle od prikupljanja zametnih proizvoda, a države članice iskazale su interes za međusobnu razmjenu takvih zametnih proizvoda, u ovoj bi Uredbi trebalo utvrditi posebne uvjete za odobravanje odstupanja od strane nadležnih tijela za premještanje zametnih proizvoda pohranjenih u nacionalnim bankama gena u druge države članice. U načelu, ovom bi Uredbom trebalo utvrditi uvjete premještanja navedenih zametnih proizvoda među nacionalnim bankama gena različitih država članica, dok bi pravila za nacionalnu distribuciju zametnih proizvoda iz nacionalnih banaka gena subjektima trebalo prepustiti nadležnim tijelima država članica. Posebnu bi pozornost trebalo posvetiti i uvjetima zdravlja životinja za takva premještanja, ako bi bila potrebna testiranja na određene bolesti.

(36)

U ovoj se Uredbi upućuje na Provedbenu uredbu Komisije (EU) 2018/1882 (13) i delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/2035 (14), (EU) 2020/689 (15) i (EU) 2020/688 (16), koje su također donesene na temelju Uredbe (EU) 2016/429. Upućivanja na te druge uredbe potrebna su jer se njima utvrđuju zahtjevi o nadziranju, programima iskorjenjivanja i statusu „slobodno od bolesti”, identifikaciji i registraciji, sljedivosti i premještanjima životinja u Uniji i ulasku životinja u Uniju, koji se primjenjuju i na životinje donore zametnih proizvoda.

(37)

Kako bi se osigurao nesmetan prelazak na novi pravni okvir za centre za prikupljanje ili pohranu sjemena ili timove za prikupljanje ili proizvodnju zametaka odobrene na temelju akata donesenih u skladu s direktivama 88/407/EEZ, 89/556/EEZ, 90/429/EEZ i 92/65/EEZ, koje su stavljene izvan snage Uredbom (EU) 2016/429 s učinkom od 21. travnja 2021., a koji obavljaju djelatnosti povezane s prikupljanjem, proizvodnjom, obradom, pohranom i prijevozom zametnih proizvoda, trebalo bi ih smatrati odobrenima u skladu s ovom Uredbom. Države članice trebale bi osigurati sukladnost tih subjekata sa svim pravilima predviđenima ovom Uredbom, prvenstveno njihovim podvrgavanjem redovitim službenim kontrolama koje se temelje na procjeni rizika. U slučaju nesukladnosti nadležna tijela trebala bi osigurati da navedeni subjekti poduzmu potrebne mjere za njezino uklanjanje te, prema potrebi, suspendirati ili povući odobrenje.

(38)

Kako bi se osigurao nesmetan prelazak u pogledu zametnih proizvoda prikupljenih i proizvedenih prije datuma primjene ove Uredbe, pajete i druga pakiranja u koje se stavljaju i u kojima se pohranjuju i prevoze sjeme, jajne stanice ili zameci, neovisno o tome jesu li odvojeni u pojedinačne doze ili ne, i koji su označeni prije 21. travnja 2021. u skladu sa zakonodavstvom donesenim na temelju direktiva 88/407/EEZ, 89/556/EEZ, 90/429/EEZ i 92/65/EEZ, trebalo bi smatrati označenima u skladu s ovom Uredbom i prihvatljivima za premještanje među državama članicama.

(39)

Ova bi se Uredba trebala primjenjivati od 21. travnja 2021. u skladu s datumom primjene Uredbe (EU) 2016/429,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

DIO I.

PREDMET, PODRUČJE PRIMJENE I DEFINICIJE

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1.   Ovom se Uredbom dopunjuju pravila utvrđena u Uredbi (EU) 2016/429 u pogledu registriranih i odobrenih objekata za zametne proizvode te zahtjeva sljedivosti i zdravlja životinja za premještanja zametnih proizvoda određenih držanih kopnenih životinja u Uniji.

2.   U dijelu II. poglavlju 1. utvrđuju se zahtjevi za odobravanje objekata za zametne proizvode goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara iz kojih se zametni proizvodi tih životinja premještaju u drugu državu članicu u pogledu:

(a)

karantene, izolacije i drugih biosigurnosnih mjera;

(b)

nadziranja;

(c)

prostora i opreme;

(d)

odgovornosti, stručnosti i stručnog osposobljavanja osoblja i veterinara za obavljanje djelatnosti u objektima za zametne proizvode;

(e)

odgovornosti nadležnog tijela koje odobrava objekte za zametne proizvode;

(f)

posebnih pravila za prestanak djelatnosti objekata za zametne proizvode.

3.   U dijelu II. poglavlju 2. utvrđuju se zahtjevi o:

(a)

podacima koje nadležno tijelo mora unositi u registar registriranih objekata za zametne proizvode;

(b)

podacima koje nadležno tijelo mora unositi u registar odobrenih objekata za zametne proizvode za goveda, svinje, ovce, koze i kopitare; te pravila o dostupnosti tog registra javnosti kada se zametni proizvodi tih životinja premještaju među državama članicama.

4.   U dijelu II. poglavlju 3. utvrđuju se:

(a)

pravila o obvezi vođenja evidencije za subjekte koji su odgovorni za odobrene objekte za zametne proizvode goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara te zahtjevi za vođenje evidencije o zametnim proizvodima koji su prikupljeni, proizvedeni ili obrađeni u takvom objektu nakon što je prestao obavljati svoju djelatnost;

(b)

zahtjevi sljedivosti za zametne proizvode:

i.

goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara;

ii.

pasa (Canis lupus familiaris) i mačaka (Felis silvestris catus);

iii.

kopnenih životinja koje nisu goveda, svinje, ovce, koze ili kopitari koje se drže u zatvorenim objektima;

iv.

životinja iz porodica Camelidae i Cervidae.

5.   U dijelu III. poglavlju 1. utvrđuju se zahtjevi u pogledu zdravlja životinja, uključujući odstupanja, za premještanja zametnih proizvoda goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara među državama članicama te se navode:

(a)

pravila za prikupljanje, proizvodnju, obradu i pohranu zametnih proizvoda u odobrenim objektima za zametne proizvode;

(b)

zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za životinje donore od kojih su prikupljeni zametni proizvodi te zahtjevi u pogledu izolacije i karantene za te životinje;

(c)

laboratorijski i drugi testovi koji se provode na životinjama donorima i zametnim proizvodima;

(d)

zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za prikupljanje, proizvodnju, obradu, pohranu ili druge postupke te za prijevoz zametnih proizvoda.

6.   U dijelu III. poglavlju 2., u pogledu premještanja zametnih proizvoda goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara među državama članicama utvrđuju se:

(a)

pravila o certificiranju zdravlja životinja;

(b)

podaci koje treba sadržavati certifikat o zdravlju životinja;

(c)

zahtjevi u pogledu dokumenta samodeklaracije;

(d)

zahtjevi u pogledu obavješćivanja.

7.   U dijelu III. poglavlju 3. utvrđuju se zahtjevi u pogledu zdravlja životinja, certificiranja i obavješćivanja za premještanja među državama članicama zametnih proizvoda:

(a)

pasa i mačaka;

(b)

kopnenih životinja koje nisu goveda, svinje, ovce, koze ili kopitari koje se drže u zatvorenim objektima;

(c)

životinja iz porodica Camelidae i Cervidae.

8.   U dijelu III. poglavlju 4. utvrđuju se pravila o odstupanjima koja nadležna tijela mogu odobriti za premještanja zametnih proizvoda među državama članicama u znanstvene svrhe i zametnih proizvoda pohranjenih u bankama gena.

9.   U dijelu IV. utvrđuju se određene prijelazne mjere u pogledu direktiva 88/407/EEZ, 89/556/EEZ, 90/429/EEZ i 92/65/EEZ u vezi s:

(a)

odobravanjem centara za prikupljanje sjemena, centara za pohranu sjemena, timova za prikupljanje zametaka i timova za proizvodnju zametaka;

(b)

označivanjem pajeta i drugih pakiranja u koja se stavljaju i u kojima se pohranjuju i prevoze sjeme, jajne stanice ili zameci.

10.   Ova se Uredba ne primjenjuje na zametne proizvode divljih životinja.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe, uz definicije utvrđene u članku 1. Provedbene uredbe (EU) 2018/1882, primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

„registrirani objekt za zametne proizvode” znači objekt za zametne proizvode, osim odobrenog objekta za zametne proizvode, koji je registriran kod nadležnog tijela u skladu s člankom 93. prvim podstavkom točkom (a) Uredbe (EU) 2016/429;

2.

„odobreni objekt za zametne proizvode” znači centar za prikupljanje sjemena, tim za prikupljanje zametaka, tim za proizvodnju zametaka, objekt za obradu zametnih proizvoda ili centar za pohranu zametnih proizvoda, koji su odobreni u skladu s člankom 97. Uredbe (EU) 2016/429;

3.

„govedo” ili „životinja vrste govedo” znači životinja koja pripada vrstama kopitara i papkara iz rodova Bison, Bos (uključujući podrodove Bos, Bibos, Novibos, Poephagus) i Bubalus (uključujući podrod Anoa) te potomstvo dobiveno križanjem tih vrsta;

4.

„svinja” ili „životinja vrste svinja” znači životinja vrste kopitara i papkara Sus scrofa;

5.

„ovca” ili „životinja vrste ovca” znači životinja koja pripada vrstama kopitara i papkara iz roda Ovis te potomstvo dobiveno križanjem tih vrsta;

6.

„koza” ili „životinja vrste koza” znači životinja koja pripada vrstama kopitara i papkara iz roda Capra te potomstvo dobiveno križanjem tih vrsta;

7.

„kopitar” ili „životinja vrsta kopitara” znači životinja koja pripada vrstama kopitara iz roda Equus (koji obuhvaća konje, magarce i zebre) te potomstvo dobiveno križanjem tih vrsta;

8.

„certifikat o zdravlju životinja” znači dokument koji je izdalo nadležno tijelo države članice podrijetla koji treba pratiti pošiljku zametnih proizvoda do njezina odredišta kako je navedeno u članku 161. stavku 4. Uredbe (EU) 2016/429;

9.

„dokument samodeklaracije” znači dokument koji izdaje subjekt i koji prati pošiljku zametnih proizvoda do njezina odredišta kako je navedeno u člancima 32. i 46.;

10.

„banka gena” znači zbirka životinjskog genetskog materijala za očuvanje ex situ i održivu upotrebu genetskih resursa držanih kopnenih životinja koja se čuva u ustanovi koju je nadležno tijelo ovlastilo ili priznalo za obavljanje tih zadaća;

11.

„centar za prikupljanje sjemena” znači objekt za zametne proizvode koji je nadležno tijelo odobrilo za prikupljanje, obradu, pohranu i prijevoz sjemena goveda, svinja, ovaca, koza ili kopitara namijenjenog premještanju u drugu državu članicu, kako je navedeno u članku 4.;

12.

„tim za prikupljanje zametaka” znači objekt za zametne proizvode koji čini skupina stručnjaka ili struktura koje je nadležno tijelo odobrilo za prikupljanje, obradu, pohranu i prijevoz in vivo dobivenih zametaka goveda, svinja, ovaca, koza ili kopitara namijenjenih premještanju u drugu državu članicu, kako je navedeno u članku 4.;

13.

„tim za proizvodnju zametaka” znači objekt za zametne proizvode koji čini skupina stručnjaka ili struktura koje je nadležno tijelo odobrilo za prikupljanje, obradu, pohranu i prijevoz jajnih stanica i in vitro proizvodnju, prema potrebi s pohranjenim sjemenom, obradu, pohranu i prijevoz zametaka goveda, svinja, ovaca, koza ili kopitara, koji su oboje namijenjeni premještanju u drugu državu članicu, kako je navedeno u članku 4.;

14.

„sjeme” znači neobrađeni, pripravljeni ili razrijeđeni ejakulat jedne ili više životinja;

15.

„jajne stanice” znači haploidni stadiji oogeneze, uključujući sekundarne oocite i jajne stanice;

16.

„zametak” znači početni razvojni stadij životinje u kojem se može prenijeti u ženku primateljicu;

17.

„pošiljka zametnih proizvoda” znači količina sjemena, jajnih stanica, zametaka dobivenih in vivo ili zametaka proizvedenih in vitro koja je otpremljena iz jednog odobrenog objekta za zametne proizvode i koju prati jedan certifikat o zdravlju životinja;

18.

„objekt za obradu zametnih proizvoda” znači objekt za zametne proizvode koji je nadležno tijelo odobrilo za obradu, prema potrebi uključujući razvrstavanje sjemena prema spolu, i pohranu sjemena, jajnih stanica i zametaka goveda, svinja, ovaca, koza ili kopitara jedne ili više vrsta, ili bilo koje kombinacije vrsta zametnih proizvoda ili životinjskih vrsta, namijenjenih premještanju u drugu državu članicu, kako je navedeno u članku 4.;

19.

„centar za pohranu zametnih proizvoda” znači objekt za zametne proizvode koji je nadležno tijelo odobrilo za pohranu sjemena, jajnih stanica i zametaka goveda, svinja, ovaca, koza ili kopitara jedne ili više vrsta, ili bilo koje kombinacije vrsta zametnih proizvoda ili životinjskih vrsta, namijenjenih premještanju u drugu državu članicu, kako je navedeno u članku 4.;

20.

„veterinar iz centra” znači veterinar odgovoran za djelatnosti koje se obavljaju u centru za prikupljanje sjemena, u objektu za preradu zametnih proizvoda ili u centru za pohranu zametnih proizvoda kako je utvrđeno u ovoj Uredbi;

21.

„veterinar tima” znači veterinar odgovoran za djelatnosti koje obavlja tim za prikupljanje zametaka ili tim za proizvodnju zametaka kako je utvrđeno u ovoj Uredbi;

22.

„jedinstveni broj odobrenja” znači broj koji je dodijelilo nadležno tijelo;

23.

„datum povlačenja odobrenja” znači datum kada je nadležno tijelo suspendiralo ili povuklo odobrenje odobrenog objekta za zametne proizvode u skladu s člankom 100. Uredbe (EU) 2016/429;

24.

„jedinstveni registracijski broj” znači broj koji je dodijeljen registriranom objektu za zametne proizvode;

25.

„karantenski smještaj” znači prostor koji je nadležno tijelo odobrilo za izolaciju goveda, svinja, ovaca ili koza tijekom razdoblja od najmanje 28 dana prije njihova primanja u centar za prikupljanje sjemena;

26.

„objekt slobodan od (bolest)” znači objekt kojemu je odobren taj status u skladu sa zahtjevima iz članka 20. Delegirane uredbe (EU) 2020/689;

27.

„službeni laboratorij” znači laboratorij smješten u državi članici ili trećoj zemlji ili na državnom području koji je nadležno tijelo odredilo u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) 2017/625 za obavljanje testova predviđenih člancima 24. i 25. ove Uredbe;

28.

„IMSOC” znači sustav za upravljanje informacijama za službene kontrole, koji omogućuje integrirano djelovanje mehanizama i alata uz pomoć kojih se upravlja i rukuje podacima, informacijama i dokumentima povezanima sa službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima te ih se automatski razmjenjuje kako je navedeno u članku 131. Uredbe (EU) 2017/625 te je sustav koji se sada upotrebljava umjesto sustava Traces;

29.

„ugrožena pasmina” znači lokalna pasmina koju je kao ugroženu priznala država članica i koja je genetski prilagođena jednom ili više tradicionalnih sustava proizvodnje ili jednom ili više okoliša u toj državi članici i čiji je ugroženi status znanstveno utvrdilo tijelo koje raspolaže potrebnim vještinama i znanjem u području ugroženih pasmina kako je navedeno u članku 2. stavku 24. Uredbe (EU) 2016/1012;

30.

„odobreni program iskorjenjivanja” znači program iskorjenjivanja bolesti koji se provodi u državi članici ili njezinoj zoni, koji je odobrila Komisija u skladu s člankom 31. stavkom 3. Uredbe (EU) 2016/429;

31.

„serija životinja donora” znači skupina životinja istog zdravstvenog statusa od kojih se zametni proizvodi prikupljaju i obrađuju istodobno te zajedno prevoze.

DIO II.

ODOBRAVANJE OBJEKATA ZA ZAMETNE PROIZVODE, REGISTRI, VOĐENJE EVIDENCIJE I SLJEDIVOST

POGLAVLJE 1.

Odobravanje objekata za zametne proizvode

Članak 3.

Zahtjevi za odobravanje objekata za zametne proizvode goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara

Subjekti odgovorni za sljedeće objekte za zametne proizvode goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara nadležnom tijelu podnose zahtjev za odobrenje u skladu s člankom 94. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) 2016/429 za premještanje pošiljki zametnih proizvoda tih životinja u druge države članice:

(a)

objekt u kojem se prikuplja, obrađuje i pohranjuje sjeme goveda, svinja, ovaca, koza ili kopitara podnosi zahtjev za odobrenje kao centar za prikupljanje sjemena;

(b)

skupina stručnjaka ili struktura koju nadzire veterinar tima osposobljena za prikupljanje, obradu i pohranu zametaka goveda, svinja, ovaca, koza ili kopitara podnosi zahtjev za odobrenje kao tim za prikupljanje zametaka;

(c)

skupina stručnjaka ili struktura koju nadzire veterinar tima osposobljena za prikupljanje, obradu i pohranu jajnih stanica te proizvodnju, obradu i pohranu zametaka goveda, svinja, ovaca, koza ili kopitara podnosi zahtjev za odobrenje kao tim za proizvodnju zametaka;

(d)

objekt u kojem se obrađuju i pohranjuju svježi, rashlađeni ili zamrznuti sjeme, jajne stanice ili zameci goveda, svinja, ovaca, koza ili kopitara podnosi zahtjev za odobrenje kao objekt za obradu zametnih proizvoda;

(e)

objekt u kojem se pohranjuju svježi, rashlađeni ili zamrznuti sjeme, jajne stanice ili zameci goveda, svinja, ovaca, koza ili kopitara podnosi zahtjev za odobrenje kao centar za pohranu zametnih proizvoda.

Članak 4.

Odobravanje objekata za zametne proizvode goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara od strane nadležnog tijela

1.   Nadležno tijelo dodjeljuje odobrenje za objekt za zametne proizvode goveda, svinja, ovaca, koza ili kopitara, kako je navedeno u članku 97. Uredbe (EU) 2016/429, samo nakon što se uvjerilo da objekt zadovoljava sljedeće zahtjeve:

(a)

subjekt je imenovao:

i.

veterinara iz centra odgovornog za djelatnosti utvrđene u:

dijelu 1. točki 1. Priloga I., u slučaju zahtjeva za odobrenje objekta za zametne proizvode iz članka 3. točke (a) kao centra za prikupljanje sjemena,

dijelu 4. točki 1. Priloga I., u slučaju zahtjeva za odobrenje objekta za zametne proizvode iz članka 3. točke (d) kao objekta za obradu zametnih proizvoda,

dijelu 5. točki 1. Priloga I., u slučaju zahtjeva za odobrenje objekta za zametne proizvode iz članka 3. točke (e) kao centra za pohranu zametnih proizvoda; ili

ii.

veterinara tima odgovornog za djelatnosti utvrđene u:

dijelu 2. točki 1. Priloga I., u slučaju zahtjeva za odobrenje objekta za zametne proizvode iz članka 3. točke (b) kao tima za prikupljanje zametaka,

dijelu 3. točki 1. Priloga I., u slučaju zahtjeva za odobrenje objekta za zametne proizvode iz članka 3. točke (c) kao tima za proizvodnju zametaka;

(b)

prostor, oprema i operativni postupci za predmetnu djelatnost u skladu su sa zahtjevima utvrđenima u:

i.

dijelu 1. točki 2. Priloga I., u pogledu prikupljanja, obrade, pohrane i prijevoza sjemena goveda, svinja, ovaca, koza ili kopitara;

ii.

dijelu 2. točki 2. Priloga I., u pogledu prikupljanja, obrade, pohrane i prijevoza zametaka goveda, svinja, ovaca, koza ili kopitara;

iii.

dijelu 3. točki 2. Priloga I., u pogledu prikupljanja jajnih stanica i proizvodnje, obrade, pohrane i prijevoza zametaka goveda, svinja, ovaca, koza ili kopitara, uključujući obradu i pohranu sjemena i jajnih stanica koji se koriste za proizvodnju zametaka;

iv.

dijelu 4. točki 2. Priloga I., u pogledu obrade, pohrane i prijevoza svježeg, rashlađenog ili zamrznutog sjemena, jajnih stanica ili zametaka goveda, svinja, ovaca, koza ili kopitara;

v.

dijelu 5. točki 2. Priloga I., u pogledu pohrane i prijevoza svježeg, rashlađenog ili zamrznutog sjemena, jajnih stanica ili zametaka goveda, svinja, ovaca, koza ili kopitara.

2.   Pri dodjeli odobrenja za objekt za zametne proizvode goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara, kako je navedeno u člancima 97. i 99. Uredbe (EU) 2016/429, nadležno tijelo objektu dodjeljuje jedinstveni broj odobrenja koji sadržava oznaku ISO 3166-1 alpha-2 države u kojoj je odobrenje dodijeljeno.

Članak 5.

Posebna pravila za prestanak djelatnosti odobrenih objekata za zametne proizvode goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara

1.   Subjekt odgovoran za odobreni objekt za zametne proizvode goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara koji prestane s djelatnošću mora osigurati da prije datuma povlačenja odobrenja sve pošiljke sjemena, jajnih stanica ili zametaka koji su prikupljeni ili proizvedeni i pohranjeni u tom objektu za zametne proizvode budu premještene:

(a)

u centar za pohranu zametnih proizvoda na daljnju pohranu; ili

(b)

za potrebe reprodukcije u objekt u kojem se drže goveda, svinje, ovce, koze ili kopitari; ili

(c)

za sigurno odlaganje ili upotrebu kao nusproizvodi životinjskog podrijetla u skladu s člankom 13. Uredbe (EZ) br. 1069/2009.

2.   Pošiljke sjemena, jajnih stanica ili zametaka koje nisu premještene iz odobrenog objekta za zametne proizvode prije datuma povlačenja odobrenja iz stavka 1. ne smiju se premještati u drugu državu članicu.

POGLAVLJE 2.

Registri registriranih i odobrenih objekata za zametne proizvode koje mora voditi nadležno tijelo

Članak 6.

Registar registriranih objekata za zametne proizvode koji mora voditi nadležno tijelo

1.   Nadležno tijelo sastavlja i ažurira registar registriranih objekata za zametne proizvode.

2.   Nadležno tijelo u registar iz stavka 1. upisuje barem sljedeće podatke za svaki registrirani objekt za zametne proizvode:

(a)

naziv, podatke za kontakt i, ako je primjenjivo, URL (Uniform Resource Locator) internetskih stranica registriranog objekta za zametne proizvode;

(b)

adresu registriranog objekta za zametne proizvode;

(c)

vrstu zametnih proizvoda i vrste životinja za koje je registriran;

(d)

jedinstveni registracijski broj koji je dodijelilo nadležno tijelo i datum registracije;

(e)

ako je registrirani objekt za zametne proizvode prestao s djelatnošću, datum prestanka obavljanja djelatnosti.

Članak 7.

Registar odobrenih objekata za zametne proizvode goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara koji mora voditi nadležno tijelo

1.   Nadležno tijelo sastavlja i ažurira registar odobrenih objekata za zametne proizvode goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara.

2.   Nadležno tijelo u registar iz stavka 1. upisuje barem sljedeće podatke za svaki odobreni objekt za zametne proizvode:

(a)

naziv, podatke za kontakt i, ako je primjenjivo, URL internetskih stranica objekta za zametne proizvode;

(b)

adresu objekta za zametne proizvode;

(c)

ime veterinara iz centra ili veterinara tima;

(d)

vrstu zametnih proizvoda, vrstu objekta za zametne proizvode i vrste životinja za koje je odobrenje dodijeljeno;

(e)

jedinstveni broj odobrenja koji je dodijelilo nadležno tijelo i datum odobrenja.

3.   Ako je na temelju zahtjevâ iz članka 4. nadležno tijelo objekt za obradu zametnih proizvoda ili centar za pohranu zametnih proizvoda odobrilo za pohranu i, u slučaju objekata za obradu zametnih proizvodu, obradu, više vrsta zametnih proizvoda ili zametnih proizvoda više vrsta životinja, nadležno tijelo u svoj registar odobrenih objekata za zametne proizvode upisuje podatke o vrsti zametnih proizvoda i vrstama životinja od kojih su dobiveni, koji se pohranjuju i, ako je primjenjivo, obrađuju u odobrenom objektu za zametne proizvode.

4.   U slučaju suspenzije ili povlačenja odobrenja odobrenog objekta za zametne proizvode u skladu s člankom 100. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/429 nadležno tijelo bez nepotrebne odgode:

(a)

evidentira suspenziju ili povlačenje u svojem registru odobrenih objekata za zametne proizvode;

(b)

u slučaju suspenzije odobrenja navodi datum početka i završetka suspenzije, a u slučaju povlačenja datum povlačenja odobrenja.

5.   Ako odobreni objekt za zametne proizvode prestane s djelatnošću kako je navedeno u članku 5., nadležno tijelo bez nepotrebne odgode u svojem registru odobrenih objekata za zametne proizvode evidentira datum prestanka djelatnosti.

6.   Ako se zametni proizvodi premještaju među državama članicama, nadležno tijelo registar iz stavka 1. stavlja na raspolaganje javnosti na svojim internetskim stranicama te Komisiji dostavlja URL tih stranica.

U slučaju promjene URL-a svojih internetskih stranica nadležno tijelo bez nepotrebne odgode obavješćuje Komisiju o novom URL-u tih stranica.

POGLAVLJE 3.

Vođenje evidencije i sljedivost

Odjeljak 1.

Vođenje evidencije

Članak 8.

Obveza vođenja evidencije za subjekte odgovorne za odobrene objekte za zametne proizvode goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara

1.   Subjekti koji su odgovorni za odobrene objekte za zametne proizvode goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara vode i održavaju evidenciju koja sadržava barem sljedeće podatke:

(a)

za centar za prikupljanje sjemena:

i.

vrstu, pasminu, datum rođenja i identifikaciju svake životinje donora u centru za prikupljanje sjemena;

ii.

datume svakog premještanja životinja donora u centar za prikupljanje sjemena i iz njega te referentni broj dokumenata koji prate životinje;

iii.

zdravstveni status, rezultate kliničkih i dijagnostičkih testova i korištene laboratorijske tehnike te liječenja i cijepljenja kojima su podvrgnute životinje donori;

iv.

datum prikupljanja sjemena i, ako je relevantno, datum i mjesto obrade sjemena;

v.

identifikaciju sjemena i podatke o njegovu odredištu;

(b)

za tim za prikupljanje zametaka, tim za proizvodnju zametaka ili tim za prikupljanje i proizvodnju zametaka:

i.

vrstu, pasminu, datum rođenja i identifikaciju svake životinje donora od koje su prikupljene jajne stanice ili zameci;

ii.

zdravstveni status, rezultate kliničkih i dijagnostičkih testova i korištene laboratorijske tehnike te liječenja i cijepljenja kojima su podvrgnute životinje donori jajnih stanica ili zametaka;

iii.

datum i mjesto prikupljanja, pregleda i obrade jajnih stanica ili zametaka;

iv.

identifikaciju jajnih stanica ili zametaka i podatke o njihovu odredištu;

v.

ako se na zamecima provodi mikromanipulacija, podatke o korištenim tehnikama mikromanipulacije koje uključuju penetraciju zone pellucide ili, u slučaju zametaka kopitara, embrionalne ovojnice;

vi.

podrijetlo sjemena koje se upotrebljava za umjetno osjemenjivanje životinja donora ili oplodnju jajnih stanica za proizvodnju zametaka in vitro;

(c)

za objekt za obradu zametnih proizvoda ili centar za pohranu zametnih proizvoda:

i.

vrstu zametnih proizvoda koji su obrađeni i pohranjeni ili pohranjeni u odobrenom objektu za zametne proizvode uz navođenje vrste životinje donora;

ii.

datume premještanja zametnih proizvoda u odobreni objekt za zametne proizvode i iz njega te referentni broj dokumenata koji prate zametne proizvode;

iii.

dokumente, uključujući certifikat o zdravlju životinja i dokument samodeklaracije, kojima se potvrđuje da je zdravstveni status životinja donora čiji se zametni proizvodi obrađuju i pohranjuju ili pohranjuju u odobrenom objektu za zametne proizvode u skladu sa zahtjevima iz ove Uredbe;

iv.

identifikaciju zametnih proizvoda koji se obrađuju i pohranjuju ili pohranjuju u odobrenom objektu za zametne proizvode.

2.   Ako je objekt za zametne proizvode iz stavka 1. točke (c) nadležno tijelo odobrilo za obradu i pohranu ili pohranu više vrsta zametnih proizvoda ili zametnih proizvoda više vrsta životinja, subjekt vodi i održava evidenciju zasebno za svaku vrstu zametnog proizvoda i zametne proizvode svake vrste životinja koji se obrađuju i pohranjuju ili pohranjuju.

Članak 9.

Obveza vođenja evidencije za subjekte odgovorne za odobrene objekte za zametne proizvode goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara koji prestaju s djelatnošću

1.   Ako odobreni objekt za zametne proizvode goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara prestane s djelatnošću kako je navedeno u članku 5., subjekt koji je odgovoran za taj objekt premješta pošiljke pohranjenih zametnih proizvoda u centar za pohranu zametnih proizvoda samo ako te pošiljke prate izvornici ili preslike evidencija koji se zahtijevaju u skladu s člankom 8. stavkom 1.

2.   Subjekt koji je odgovoran za centar za pohranu zametnih proizvoda koji prima pošiljku zametnih proizvoda iz objekta koji je prestao s djelatnošću kako je navedeno u stavku 1. evidentira ulazak i podatke o zametnim proizvodima na temelju prateće evidencije koja se zahtijeva u skladu s člankom 8. stavkom 1. točkom (c).

Odjeljak 2.

Sljedivost

Članak 10.

Zahtjevi sljedivosti za zametne proizvode goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara

1.   Subjekti koji prikupljaju, proizvode, obrađuju ili pohranjuju zametne proizvode goveda, svinja, ovaca, koza ili kopitara označuju svaku pajetu ili drugo pakiranje u koje se stavljaju i u kojem se pohranjuju i prevoze sjeme, jajne stanice ili zameci, neovisno o tome jesu li odvojeni u pojedinačne doze ili ne, tako da se mogu lako utvrditi sljedeći podaci:

(a)

datum prikupljanja ili proizvodnje tih zametnih proizvoda;

(b)

vrsta i identifikacija životinja donora;

(c)

jedinstveni broj odobrenja objekta za zametne proizvode u kojem su zametni proizvodi prikupljeni, proizvedeni, obrađeni ili pohranjeni;

(d)

ostali relevantni podaci.

2.   U slučaju razvrstavanja sjemena prema spolu u objektu za obradu zametnih proizvoda, subjekt koji je odgovoran za centar za prikupljanje sjemena podatke iz stavka 1. dopunjuje podacima na temelju kojih se može utvrditi jedinstveni broj odobrenja objekta za obradu zametnih proizvoda u kojem je sjeme razvrstano prema spolu.

3.   Ako jedna pajeta ili drugo pakiranje sadržava sjeme goveda, svinja, ovaca ili koza koje je prikupljeno od više životinja donora, subjekt osigurava da se iz podataka iz stavka 1. mogu identificirati sve životinje donori čije sjeme sadržava doza sjemena koja se upotrebljava za osjemenjivanje.

4.   Odstupajući od stavka 1., ako je sjeme ovaca ili koza

(a)

zamrznuto u peletima, subjekt može označiti goblet u kojem se nalaze peleti sjemena jednog donora umjesto označivanja svakog pojedinačnog peleta u gobletu;

(b)

svježe ili rashlađeno, subjekt može označiti goblet u kojem se nalaze cjevčice ili pajete sjemena jednog donora umjesto označivanja svake pojedinačne cjevčice ili pajete u gobletu.

5.   Odstupajući od stavka 1. točke (c), subjekt osigurava da se označivanje svake pajete ili drugog pakiranja u koje se stavljaju i u kojem se pohranjuju i prevoze sjeme, jajne stanice ili zameci provodi tako da se može utvrditi:

(a)

jedinstveni registracijski broj objekta, ako je riječ o sjemenu ovaca i koza prikupljenom u objektu u kojem se drže životinje donori kako je navedeno u članku 13.; ili

(b)

jedinstveni broj odobrenja zatvorenog objekta, ako je riječ o zametnim proizvodima goveda, svinja, ovaca, koza ili kopitara koji su prikupljeni ili proizvedeni u zatvorenom objektu kako je navedeno u članku 14.

Članak 11.

Zahtjevi sljedivosti za zametne proizvode pasa i mačaka, kopnenih životinja koje nisu goveda, svinje, ovce, koze ili kopitari koje se drže u zatvorenim objektima te životinja iz porodica Camelidae i Cervidae

1.   Subjekti koji prikupljaju, proizvode, obrađuju ili pohranjuju zametne proizvode pasa i mačaka, kopnenih životinja koje nisu goveda, svinje, ovce, koze ili kopitari koje se drže u zatvorenim objektima ili životinja iz porodica Camelidae ili Cervidae označuju svaku pajetu ili drugo pakiranje u koje se stavljaju i u kojem se pohranjuju i prevoze sjeme, jajne stanice ili zameci, neovisno o tome jesu li odvojeni u pojedinačne doze ili ne, tako da se mogu lako utvrditi sljedeći podaci:

(a)

datum prikupljanja ili proizvodnje tih zametnih proizvoda;

(b)

vrsta, ako je potrebno podvrsta, i identifikacija životinja donora;

(c)

jedno od sljedećeg:

i.

adresa objekta prikupljanja ili proizvodnje, obrade i pohrane tih zametnih proizvoda;

ii.

ako je objektu prikupljanja ili proizvodnje, obrade i pohrane tih zametnih proizvoda dodijeljen jedinstveni registracijski broj, jedinstveni registracijski broj koji sadržava oznaku ISO 3166-1 alpha-2 države u kojoj je objekt registriran;

iii.

ako je objekt prikupljanja ili proizvodnje, obrade i pohrane tih zametnih proizvoda zatvoreni objekt, jedinstveni broj odobrenja koji sadržava oznaku ISO 3166-1 alpha-2 države u kojoj je odobrenje dodijeljeno;

(d)

svi ostali podaci.

2.   U slučaju razvrstavanja sjemena prema spolu u objektu koji nije objekt njegova prikupljanja ili proizvodnje, subjekt koji je odgovoran za objekt prikupljanja ili proizvodnje sjemena podatke iz stavka 1. dopunjuje podacima na temelju kojih se može utvrditi objekt u kojem je sjeme razvrstano prema spolu.

3.   Odstupajući od stavka 1., ako se sjeme životinja iz stavka 1. zamrzava u peletima, subjekt može označiti goblet u kojem se nalaze peleti sjemena jednog donora umjesto označivanja svakog pojedinačnog peleta u gobletu.

4.   Ako jedna pajeta ili drugo pakiranje sadržava sjeme koje je prikupljeno od više životinja donora, subjekt osigurava da podaci iz stavka 1. sadržavaju identifikaciju svih životinja donora.

DIO III.

PREMJEŠTANJA ZAMETNIH PROIZVODA MEĐU DRŽAVAMA ČLANICAMA

POGLAVLJE 1.

Zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za premještanja zametnih proizvoda goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara

Odjeljak 1.

Pravila za prikupljanje, proizvodnju, obradu i pohranu zametnih proizvoda goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara u odobrenim objektima za zametne proizvode

Članak 12.

Pravila za premještanja zametnih proizvoda goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara iz odobrenih objekata za zametne proizvode u druge države članice

Subjekti premještaju u drugu državu članicu samo sjeme, jajne stanice i zametke goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara koji su prikupljeni, proizvedeni, obrađeni i pohranjeni u odobrenim objektima za zametne proizvode.

Članak 13.

Odstupanje za premještanja u druge države članice sjemena ovaca i koza iz objekata u kojima se te životinje drže

Odstupajući od članka 12., subjekti mogu premještati u druge države članice pošiljke sjemena ovaca i koza koje su prikupljene, obrađene i pohranjene u objektu u kojem se drže te životinje donori, pod uvjetom da ti subjekti:

(a)

pribave prethodnu suglasnost nadležnog tijela države članice odredišta za prihvat pošiljke;

(b)

osiguraju da je životinje donore prije prikupljanja sjemena klinički pregledao veterinar te da nisu pokazivale simptome koji upućuju na prisutnost bolesti kategorije D ili emergentnih bolesti relevantnih za ovce i koze niti kliničke znakove bolesti kategorije D ili emergentnih bolesti, na dan prikupljanja sjemena;

(c)

osiguraju da životinje donori dolaze iz objekata koji zadovoljavaju zahtjeve u pogledu zdravlja životinja utvrđene u članku 15. stavcima 1., 2., 3. i 4. Delegirane uredbe (EU) 2020/688;

(d)

osiguraju da su životinje donori podvrgnute sljedećim testovima s negativnim rezultatima provedenima na uzorcima uzetima tijekom razdoblja izolacije koje mora započeti najmanje 30 dana prije datuma prikupljanja sjemena:

i.

serološkom testu iz dijela 1. točke 1. Priloga I. Delegiranoj uredbi (EU) 2020/688 na infekciju bakterijama Brucella abortus, Brucella melitensis i Brucella suis;

ii.

u slučaju ovaca, serološkom testu na epididimitis ovaca (Brucella ovis);

iii.

u slučaju koza koje se drže zajedno s ovcama, serološkom testu na epididimitis ovaca (Brucella ovis);

(e)

osiguraju da su životinje donori označene u skladu s člankom 45. stavcima 2. ili 4. ili člankom 46. stavcima 1., 2. ili 3. Uredbe (EU) 2019/2035;

(f)

osiguraju da je sjeme označeno u skladu sa zahtjevima iz članka 10.;

(g)

vode evidenciju u objektu koja mora sadržavati barem podatke predviđene u članku 8. stavku 1. točki (a);

(h)

osiguraju da se pošiljka sjemena preveze u skladu s člancima 28. i 29.

Članak 14.

Odstupanje za premještanja u druge države članice zametnih proizvoda goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara koji se drže u zatvorenim objektima

Odstupajući od članka 12., subjekti koji su odgovorni za zatvorene objekte mogu premještati u druge države članice pošiljke sjemena, jajnih stanica i zametaka prikupljenih u tim objektima od goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara pod uvjetom da ti subjekti:

(a)

pošiljke tih zametnih proizvoda premještaju isključivo u drugi zatvoreni objekt;

(b)

osiguraju da životinje donori:

i.

ne dolaze iz objekta, niti su bile u dodiru sa životinjama iz objekta, koji je smješten u zoni ograničenja uspostavljenoj zbog pojave bolesti kategorije A ili emergentne bolesti relevantne za goveda, svinje, ovce, koze ili kopitare;

ii.

dolaze iz objekta u kojem tijekom razdoblja od najmanje 30 dana prije datuma prikupljanja sjemena, jajnih stanica ili zametaka nije bilo prijavljenih slučajeva bolesti kategorije D relevantnih za goveda, svinje, ovce, koze ili kopitare;

iii.

nisu napuštale zatvoreni objekt podrijetla tijekom razdoblja od najmanje 30 dana prije datuma prikupljanja sjemena, jajnih stanica ili zametaka;

iv.

klinički ih je pregledao veterinar objekta odgovoran za djelatnosti koje se obavljaju u zatvorenom objektu te nisu pokazivale simptome koji upućuju na prisutnost bolesti kategorije D iz podtočke ii. ili emergentnih bolesti niti kliničke znakove tih bolesti, na dan prikupljanja sjemena, jajnih stanica ili zametaka;

v.

koliko god je to moguće, nisu upotrijebljene za prirodni pripust tijekom razdoblja od najmanje 30 dana prije datuma prvog prikupljanja i tijekom razdoblja prikupljanja sjemena, jajnih stanica i zametaka namijenjenih premještanju u drugu državu članicu;

vi.

označene su u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Uredbi (EU) 2019/2035;

za goveda, u članku 38.,

za svinje, u članku 52. stavku 1. ili članku 54. stavku 2.,

za ovce i koze, u članku 45. stavcima 2. ili 4. ili članku 46. stavcima 1., 2. ili 3.,

za kopitare, u članku 58. stavku 1. ili članku 59. stavku 1. ili članku 62. stavku 1.;

(c)

osiguraju da su zametni proizvodi označeni u skladu sa zahtjevima iz članka 10.;

(d)

osiguraju da se zametni proizvodi prevezu u skladu s člancima 28. i 29.

Odjeljak 2.

Zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za životinje donore od kojih su prikupljeni zametni proizvodi i zahtjevi u pogledu izolacije i karantene za te životinje

Pododjeljak I.

Opći zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za goveda, svinje, ovce, koze i kopitare donore

Članak 15.

Odgovornost subjekata za sukladnost sa zahtjevima u pogledu zdravlja životinja za goveda, svinje, ovce, koze i kopitare donore od kojih su prikupljeni zametni proizvodi

Subjekti premještaju u drugu državu članicu samo one pošiljke sjemena, jajnih stanica i zametaka goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara koje zadovoljavaju sljedeće zahtjeve:

(a)

zametni proizvodi prikupljeni su od životinja koje nisu pokazivale simptome ili kliničke znakove prenosivih bolesti životinja na dan prikupljanja;

(b)

premještanje je odobrio veterinar iz centra odnosno veterinar tima.

Članak 16.

Odgovornost veterinara iz centra i veterinara tima za sukladnost sa zahtjevima u pogledu zdravlja životinja za goveda, svinje, ovce, koze i kopitare donore od kojih su prikupljeni zametni proizvodi

Veterinari iz centra, kada je riječ o životinjama donorima sjemena, ili veterinari tima, kada je riječ o životinjama donorima jajnih stanica i zametaka, osiguravaju da goveda, svinje, ovce, koze i kopitari donori zadovoljavaju sljedeće zahtjeve:

(a)

rođene su i od rođenja držane u Uniji ili su ušle u Uniju u skladu sa zahtjevima za ulazak u Uniju;

(b)

dolaze iz objekata smještenih u državi članici ili njezinoj zoni ili iz objekata koji se nalaze pod službenim nadzorom nadležnog tijela u trećoj zemlji ili na državnom području ili u zoni treće zemlje ili državnog područja, koji zadovoljavaju zahtjeve u pogledu zdravlja životinja utvrđene u Delegiranoj uredbi (EU) 2020/688:

i.

za goveda, u članku 10. stavku 1., članku 11. stavcima 1., 2. i 3. i članku 12. stavcima 1., 2. i 3.;

ii.

za svinje, u članku 19. stavku 1. i članku 20. stavcima 1. i 2.;

iii.

za ovce i koze, u članku 15. stavcima 1., 2. 3. i 4.;

iv.

za kopitare, u članku 22. stavcima 1. i 2.;

(c)

označene su u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Uredbi (EU) 2019/2035;

i.

za goveda, u članku 38.;

ii.

za svinje, u članku 52. stavku 1. ili članku 54. stavku 2.;

iii.

za ovce i koze, u članku 45. stavcima 2. ili 4. ili članku 46. stavcima 1., 2. ili 3.;

iv.

za kopitare, u članku 58. stavku 1. ili članku 59. stavku 1. ili članku 62. stavku 1.;

(d)

tijekom razdoblja od najmanje 30 dana prije datuma prvog prikupljanja zametnih proizvoda i tijekom razdoblja prikupljanja:

i.

držane su u objektima koji se ne nalaze u zoni ograničenja uspostavljenoj zbog pojave kod goveda, svinja, ovaca, koza ili kopitara bolesti kategorije A ili emergentne bolesti relevantne za te životinje;

ii.

držane su u objektima u kojima nije bilo prijavljenih slučajeva bolesti kategorije D relevantnih za te životinje;

iii.

nisu bile u dodiru sa životinjama iz objekata koji se nalaze u zoni ograničenja iz točke i. ili objekata koji nisu u skladu s uvjetima iz točke ii.;

iv.

nisu korištene za prirodni pripust;

(e)

na dan prikupljanja sjemena, jajnih stanica ili zametaka nisu pokazivale simptome ni kliničke znakove bolesti kategorije D iz točke (d) podtočke ii. ili emergentnih bolesti;

(f)

zadovoljavaju dodatne zahtjeve u pogledu zdravlja životinja koji su utvrđeni za:

i.

goveda u članku 20. te u dijelu 1. i dijelu 5. poglavljima I., II. i III. Priloga II.;

ii.

svinje u članku 21. te u dijelu 2. i dijelu 5. poglavljima I. i IV. Priloga II.;

iii.

ovce i koze u članku 22. te u dijelu 3. i dijelu 5. poglavljima I., II. i III. Priloga II.;

iv.

kopitare u članku 23. i dijelu 4. Priloga II.

Članak 17.

Odgovornost veterinara iz centra i veterinara tima za sukladnost sa zahtjevima u pogledu zdravlja životinja za goveda, svinje, ovce, koze i kopitare donore od kojih su prikupljeni zametni proizvodi iz objekata na koje se primjenjuju ograničenja premještanja na temelju razloga zdravlja životinja

Veterinari iz centra, kada je riječ o životinjama donorima sjemena, ili veterinari tima, kada je riječ o životinjama donorima jajnih stanica i zametaka, osiguravaju da sjeme, jajne stanice i zameci prikupljeni u centru za prikupljanje sjemena ili objektu na koje se primjenjuju ograničenja premještanja na temelju razloga zdravlja životinja u vezi s bolestima iz članka 16. točke (b) ili članaka 20., 21., 22. ili 23., zadovoljavaju sljedeće zahtjeve:

(a)

pohranjeni su odvojeno;

(b)

ne smiju se premještati među državama članicama sve dok nadležna tijela ne uklone ograničenje premještanja koje se primjenjuje na centar za prikupljanje sjemena ili objekt u kojem je sjeme prikupljeno; i

(c)

sjeme, jajne stanice i zameci koji se pohranjuju podvrgnuti su odgovarajućim službenim ispitivanjima kako bi se isključila prisutnost u sjemenu, jajnim stanicama i zamecima životinjskih patogena koji uzrokuju bolesti za koje su utvrđena ograničenja premještanja.

Članak 18.

Dodatna odgovornost veterinara iz centra za sukladnost sa zahtjevima u pogledu zdravlja životinja za goveda, svinje, ovce, koze i kopitare donore od kojih je prikupljeno sjeme

Veterinari iz centra osiguravaju da goveda, svinje, ovce, koze i kopitari donori zadovoljavaju sljedeće zahtjeve:

(a)

na dan primanja u centar za prikupljanje sjemena nisu pokazivale simptome ni kliničke znakove bolesti kategorije D iz članka 16. točke (d) podtočke ii.;

(b)

u slučaju životinja donora vrsta goveda, svinja, ovaca i koza, prije dana njihova primanja u centar za prikupljanje sjemena, držane su u karantenskom smještaju koji je tog dana bio u skladu sa sljedećim uvjetima:

i.

tijekom najmanje 30 posljednjih dana nije bilo prijavljenih slučajeva bolesti kategorije D relevantnih za goveda, svinje, ovce i koze;

ii.

nije se nalazio u zoni ograničenja uspostavljenoj zbog pojave kod goveda, svinja, ovaca ili koza bolesti kategorije A ili emergentne bolesti relevantne za te životinje;

(c)

držane su u centru za prikupljanje sjemena u kojem:

i.

tijekom razdoblja od najmanje 30 dana prije datuma prikupljanja sjemena i najmanje 30 dana nakon datuma prikupljanja sjemena ili, u slučaju svježeg sjemena, do datuma otpreme pošiljke sjemena, nije bilo prijavljenih slučajeva bolesti kategorije D relevantnih za goveda, svinje, ovce, koze ili kopitare;

ii.

koji se ne nalazi u zoni ograničenja uspostavljenoj zbog pojave kod goveda, svinja, ovaca, koza ili kopitara bolesti kategorije A ili emergentne bolesti relevantne za te životinje.

Članak 19.

Odstupanje od zahtjeva u pogledu zdravlja životinja za goveda, svinje, ovce, koze i kopitare donore koji se premještaju iz jednog centra za prikupljanje sjemena u drugi

1.   Odstupajući od članka 18. točke (b), subjekti mogu premještati goveda, svinje, ovce i koze donore te kopitare donore koji su podvrgnuti programu testiranja na određene bolesti kako je navedeno u dijelu 4. poglavlju I. točki 1. podtočki (b)i. Priloga II., izravno iz jednog centra za prikupljanje sjemena u drugi centar za prikupljanje sjemena:

(a)

bez karantene ili testiranja, prije i nakon premještanja, kako je navedeno u Prilogu II. za sljedeće životinje:

i.

za goveda, u dijelu 1. i dijelu 5. poglavljima I., II. i III. tog priloga;

ii.

za svinje, u dijelu 2. i dijelu 5. poglavljima I. i IV. tog priloga;

iii.

za ovce i koze, u dijelu 3. i dijelu 5. poglavljima I., II. i III. tog priloga;

iv.

za kopitare, u dijelu 4. poglavlju I. točki 1. podtočki (a) tog priloga; i

(b)

pod uvjetom da životinje donori:

i.

na dan premještanja ne pokazuju simptome ni znakove bolesti kategorije D relevantnih za goveda, svinje, ovce, koze ili kopitare;

ii.

prije premještanja neprekidno su od dana primanja boravile u centru za prikupljanje sjemena te su podvrgnute sljedećim testovima relevantnima za goveda, svinje, ovce, koze ili kopitare iz stavka 1. točke (a) s negativnim rezultatima:

svim obveznim rutinskim testovima iz Priloga II. tijekom razdoblja od 12 mjeseci prije datuma premještanja, ili

ako u centru za prikupljanje sjemena još nisu obavljeni obvezni rutinski testovi, svim testovima obveznima prije primanja u centar za prikupljanje sjemena koji su provedeni tijekom razdoblja koje neposredno prethodi karanteni i tijekom razdoblja karantene.

2.   Subjekti životinje donore premještaju, kako je navedeno u uvodnoj rečenici stavka 1., samo ako je premještanje odobrilo nadležno tijelo centra za prikupljanje sjemena iz kojeg se životinje premještaju te uz prethodnu suglasnost veterinara centra za prikupljanje sjemena u koji se životinje premještaju.

3.   Subjekti osiguravaju da životinje donori iz uvodne rečenice stavka 1. ne dolaze u izravan ili neizravan dodir sa životinjama nižeg zdravstvenog statusa tijekom premještanja te da su prijevozna sredstva kojima se prevoze očišćena i dezinficirana prije upotrebe.

4.   Subjekti koji su odgovorni za centre za prikupljanje sjemena u koje se životinje premještaju podvrgavaju životinje donore iz uvodne rečenice stavka 1. svim obveznim rutinskim testovima iz stavka 1. točke (a) najkasnije 12 mjeseci od datuma posljednjih obveznih rutinskih testova kojima su te životinje podvrgnute.

Pododjeljak II.

Dodatni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za određene vrste kopitara i papkara

Članak 20.

Dodatni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za goveda donore od kojih su prikupljeni sjeme, jajne stanice i zameci

1.   Veterinar iz centra, kada je riječ o životinjama donorima sjemena, ili veterinar tima, kada je riječ o životinjama donorima jajnih stanica i zametaka, osigurava da goveda donori zadovoljavaju sljedeće zahtjeve:

(a)

u slučaju životinja donora sjemena prije njihova primanja u karantenski smještaj, dolaze iz objekta koji je bio slobodan od sljedećih bolesti i prethodno nisu bile držane u objektu nižeg zdravstvenog statusa:

i.

infekcije kompleksom Mycobacterium tuberculosis (M. bovis, M. caprae i M. tuberculosis);

ii.

infekcije bakterijama Brucella abortus, Brucella melitensis i Brucella suis;

iii.

enzootske leukoze goveda;

iv.

zaraznog rinotraheitisa goveda/zaraznog pustularnog vulvovaginitisa;

(b)

zadovoljavaju dodatne zahtjeve u pogledu zdravlja životinja koji su utvrđeni u dijelu 1. i dijelu 5. poglavljima I., II. i III. Priloga II.

2.   Odstupajući od stavka 1. točke (a) podtočke iii., veterinar iz centra može prihvatiti životinju donora sjemena koja dolazi iz objekta koji nije bio slobodan od enzootske leukoze goveda pod uvjetom da je životinja:

(a)

mlađa od dvije godine i proizvedena od ženke koja je nakon udaljavanja te životinje od ženke podvrgnuta serološkom testu na enzootsku leukozu goveda s negativnim rezultatom; ili

(b)

navršila dvije godine i podvrgnuta serološkom testu na enzootsku leukozu goveda s negativnim rezultatom.

3.   Odstupajući od stavka 1. točke (a) podtočke iii., veterinar tima može prihvatiti životinju donora jajnih stanica i zametaka koja je mlađa od dvije godine i došla je iz objekta koji nije bio slobodan od enzootske leukoze goveda pod uvjetom da je službeni veterinar odgovoran za objekt podrijetla potvrdio da nije bilo kliničkog slučaja enzootske leukoze goveda tijekom najmanje posljednje tri godine.

4.   Odstupajući od stavka 1. točke (a) podtočke iv.,

(a)

veterinar iz centra, kada je riječ o životinjama donorima sjemena, može prihvatiti životinju donora koja je došla iz objekta koji nije bio slobodan od zaraznog rinotraheitisa goveda/zaraznog pustularnog vulvovaginitisa pod uvjetom da je životinja podvrgnuta potrebnom testu u skladu dijelom 1. poglavljem I. točkom 1. podtočkom (b) iv. Priloga II., ili

(b)

veterinar tima, kada je riječ o životinjama donorima jajnih stanica i zametaka, može prihvatiti životinju donora koja je došla iz objekta koji nije bio slobodan od zaraznog rinotraheitisa goveda/zaraznog pustularnog vulvovaginitisa pod uvjetom da je službeni veterinar odgovoran za objekt podrijetla potvrdio da nije bilo kliničkog slučaja zaraznog rinotraheitisa goveda/zaraznog pustularnog vulvovaginitisa tijekom najmanje posljednjih 12 mjeseci.

Članak 21.

Dodatni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za svinje donore od kojih su prikupljeni sjeme, jajne stanice i zameci

1.   Veterinar iz centra, kada je riječ o životinjama donorima sjemena, ili veterinar tima, kada je riječ o životinjama donorima jajnih stanica i zametaka, osigurava da svinje donori zadovoljavaju sljedeće zahtjeve:

(a)

u slučaju životinja donora sjemena prije njihova primanja u karantenski smještaj, dolaze iz objekta u kojem tijekom najmanje posljednjih 12 mjeseci nisu otkriveni klinički, serološki, virološki ili patološki dokazi infekcije virusom bolesti Aujeszkoga;

(b)

zadovoljavaju dodatne zahtjeve u pogledu zdravlja životinja koji su utvrđeni u dijelu 2. i dijelu 5. poglavljima I. i IV. Priloga II.

2.   Veterinar iz centra osigurava da svinje donori sjemena zadovoljavaju sljedeće zahtjeve:

(a)

prije primanja u karantenski smještaj došle su iz objekta koji je bio slobodan od infekcije bakterijama Brucella abortus, Brucella melitensis i Brucella suis u skladu sa zahtjevima utvrđenima u dijelu 5. poglavlju IV. Priloga II.;

(b)

držane su u karantenskom smještaju koji je na dan njihova primanja bio slobodan od infekcije bakterijama Brucella abortus, Brucella melitensis i Brucella suis tijekom najmanje posljednja tri mjeseca;

(c)

drže se u centru za prikupljanje sjemena u kojem tijekom razdoblja od najmanje 30 dana prije datuma primanja i najmanje 30 dana neposredno prije datuma prikupljanja sjemena nisu otkriveni klinički, serološki, virološki ili patološki dokazi infekcije virusom bolesti Aujeszkoga;

(d)

nisu cijepljene protiv infekcije virusom reproduktivnog i respiratornog sindroma svinja te su držane, od rođenja ili u razdoblju od najmanje tri mjeseca prije datuma ulaska u karantenski smještaj, u objektu u kojem životinje nisu cijepljene protiv infekcije virusom reproduktivnog i respiratornog sindroma svinja niti je u tom razdoblju otkrivena infekcija virusom reproduktivnog i respiratornog sindroma svinja.

Članak 22.

Dodatni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za donore vrste ovca i koza od kojih su prikupljeni sjeme, jajne stanice i zameci

Veterinar iz centra, kada je riječ o životinjama donorima sjemena, ili veterinar tima, kada je riječ o životinjama donorima jajnih stanica i zametaka, osigurava da donori vrste ovca i koza zadovoljavaju sljedeće zahtjeve:

(a)

ne dolaze iz objekta niti su bili u dodiru sa životinjama iz takvog objekta, u slučaju životinja donora sjemena prije njihova primanja u karantenski smještaj, na koji su se primjenjivala ograničenja premještanja u pogledu infekcije bakterijama Brucella abortus, Brucella melitensis i Brucella suis. Ograničenja premještanja koja se odnose na objekt ukidaju se nakon razdoblja od najmanje 42 dana od datuma klanja ili usmrćivanja i odlaganja zadnje životinje zaražene tom bolešću ili prijemljive na tu bolest;

(b)

dolaze iz objekta, u slučaju životinja donora sjemena prije njihova primanja u karantenski smještaj, koji je bio slobodan od infekcije bakterijama Brucella abortus, Brucella melitensis i Brucella suis i prethodno nisu bile držane u objektu nižeg zdravstvenog statusa;

(c)

zadovoljavaju dodatne zahtjeve u pogledu zdravlja životinja koji su utvrđeni u dijelu 3. i dijelu 5. poglavljima I., II. i III. Priloga II.

Članak 23.

Dodatni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za životinje donore vrste kopitara od kojih su prikupljeni sjeme, jajne stanice i zameci

1.   Veterinar iz centra, u slučaju kopitara primljenih u centar za prikupljanje sjemena, i veterinar tima, u slučaju kopitara koji se upotrebljavaju za prikupljanje jajnih stanica i zametaka ili proizvodnju zametaka, osiguravaju da navedeni kopitari prije prikupljanja zametnih proizvoda zadovoljavaju sljedeće zahtjeve:

(a)

dolaze iz objekta u kojem:

i.

nije bilo prijavljenih slučajeva sure (Trypanosoma evansi) tijekom posljednjih 30 dana ili objekta u kojem je bilo prijavljenih slučajeva sure (Trypanosoma evansi) tijekom posljednje dvije godine te su se nakon zadnjeg izbijanja te bolesti na taj objekt nastavila primjenjivati ograničenja premještanja sve dok:

zaražene životinje nisu uklonjene iz objekta, i

preostale životinje u objektu nisu podvrgnute testu na suru (Trypanosoma evansi) jednom od dijagnostičkih metoda iz dijela 3. Priloga I. Delegiranoj uredbi (EU) 2020/688, s negativnim rezultatima, na uzorcima uzetima najmanje šest mjeseci nakon uklanjanja posljednje zaražene životinje iz objekta;

ii.

nije bilo prijavljenih slučajeva durine tijekom posljednjih šest mjeseci ili objekta u kojem je bilo prijavljenih slučajeva durine tijekom posljednje dvije godine te su se nakon zadnjeg izbijanja te bolesti na taj objekt nastavila primjenjivati ograničenja premještanja sve dok:

zaražene životinje nisu usmrćene i uništene ili zaklane ili dok svi zaraženi nekastrirani mužjaci kopitara nisu kastrirani, i

preostali kopitari u objektu, osim kastriranih mužjaka kopitara iz prve alineje koji su držani odvojeno od ženki kopitara, nisu podvrgnuti testu na durinu jednom od dijagnostičkih metoda iz dijela 8. Priloga I. Delegiranoj uredbi (EU) 2020/688, s negativnim rezultatima, na uzorcima uzetima najmanje šest mjeseci nakon završetka mjera iz prve alineje;

iii.

nije bilo prijavljenih slučajeva infekciozne anemije kopitara tijekom posljednjih 90 dana ili objekta u kojem je bilo prijavljenih slučajeva infekciozne anemije kopitara tijekom posljednjih 12 mjeseci te su se nakon zadnjeg izbijanja te bolesti na taj objekt nastavila primjenjivati ograničenja premještanja sve dok:

zaražene životinje nisu usmrćene i uništene ili zaklane, i

preostali kopitari u objektu nisu podvrgnuti testu na infekcioznu anemiju kopitara jednom od dijagnostičkih metoda iz dijela 9. Priloga I. Delegiranoj uredbi (EU) 2020/688, s negativnim rezultatima, na uzorcima uzetima u dva navrata u razmaku od najmanje tri mjeseca nakon završetka mjera iz prve alineje te nakon čišćenja i dezinfekcije objekta;

(b)

u slučaju životinja donora sjemena, držani su u razdoblju od 30 dana prije datuma prikupljanja sjemena u objektima u kojima u tom razdoblju nijedan kopitar nije pokazivao kliničke znakove infekcije virusnim arteritisom konja ili kontagioznim metritisom kobila;

(c)

zadovoljavaju dodatne zahtjeve u pogledu zdravlja životinja utvrđene u dijelu 4. Priloga II.

2.   Odstupajući od stavka 1. točke (a), ograničenja premještanja iz stavka 1. točke (a) podtočaka od i. do iii. moraju ostati na snazi tijekom razdoblja od najmanje 30 dana, počevši od dana kada su sve životinje iz objekta koje pripadaju vrstama navedenima za tu bolest iz stavka 1. točke (a) podtočaka od i. do iii. usmrćene i uništene ili zaklane, ako je to dopušteno u skladu sa stavkom 1. točkom (b), a objekt je očišćen i dezinficiran.

Odjeljak 3.

Laboratorijski i drugi testovi koji se provode na držanim životinjama vrste govedo, svinja, ovca, koza i kopitar i njihovim zametnim proizvodima

Članak 24.

Laboratorijski i drugi testovi koji se provode na govedima, svinjama, ovcama, kozama i kopitarima donorima i njihovim zametnim proizvodima

Subjekti osiguravaju:

(a)

da su životinje donori čiji se zametni proizvodi premještaju u druge države članice podvrgnute sljedećim testovima:

i.

za goveda, iz dijela 1. te, ovisno o slučaju, iz dijela 5. poglavlja I., II. i III. Priloga II.;

ii.

za svinje, iz dijela 2. te, ovisno o slučaju, iz dijela 5. poglavlja I. i IV. Priloga II.;

iii.

za ovce i koze, iz dijela 3. te, ovisno o slučaju, iz dijela 5. poglavlja I., II. i III. Priloga II.;

iv.

za kopitare, iz dijela 4. Priloga II.;

(b)

svi testovi iz točke (a) provode se u službenim laboratorijima.

Članak 25.

Odobrenje za laboratorijske testove koji se provode na životinjama donorima vrste govedo, svinja, ovca i koza u karantenskom smještaju

1.   Nadležno tijelo može odobriti provođenje sljedećih testova iz Priloga II. na uzorcima uzetima u karantenskom smještaju:

(a)

za goveda, testove iz dijela 1. poglavlja I. točke 1. podtočke (b) tog priloga;

(b)

za svinje, testove iz dijela 2. poglavlja I. točke 1. podtočke (b) tog priloga;

(c)

za ovce i koze, testove iz dijela 3. poglavlja I. točke 1. podtočke (c) tog priloga.

2.   Ako je nadležno tijelo izdalo odobrenja iz stavka 1., moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

razdoblje karantene u karantenskom smještaju ne smije započeti prije datuma uzorkovanja za potrebe testiranja iz stavka 1. točaka (a), (b) i (c);

(b)

ako su rezultati bilo kojeg od testova iz stavka 1. pozitivni, predmetnu je životinju potrebno odmah ukloniti iz karantenskog smještaja;

(c)

u slučaju karantene skupine životinja, ako su nalazi bilo koje od životinja na test iz stavka 1. pozitivni, karantena u karantenskom smještaju za preostale životinje ne smije započeti dok životinja s pozitivnim nalazima nije uklonjena iz karantenskog smještaja.

Odjeljak 4.

Zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za prikupljanje, proizvodnju, obradu, pohranu i ostale postupke povezane sa zametnim proizvodima goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara

Članak 26.

Obveze subjekata koje se odnose na zahtjeve u pogledu zdravlja životinja za prikupljanje, proizvodnju, obradu i pohranu zametnih proizvoda goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara

Subjekti osiguravaju da se pošiljke sjemena, jajnih stanica i zametaka goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara premještaju u druge države članice samo ako te pošiljke zadovoljavaju zahtjeve u pogledu zdravlja životinja za prikupljanje, proizvodnju, obradu i pohranu zametnih proizvoda navedene u Prilogu III.

Odjeljak 5.

Zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za prijevoz zametnih proizvoda goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara

Članak 27.

Odgovornosti veterinara iz centra i veterinara tima za sukladnost sa zahtjevima u pogledu zdravlja životinja za prijevoz zametnih proizvoda goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara

1.   Ako se zametni proizvodi goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara premještaju u drugu državu članicu ili u objekt za obradu zametnih proizvoda ili centar za pohranu zametnih proizvoda u istoj državi članici, veterinar iz centra ili veterinar tima osigurava:

(a)

da su spremnici za prijevoz plombirani i numerirani prije otpreme iz odobrenog objekta za zametne proizvode;

(b)

da oznaka na pajetama ili drugim pakiranjima stavljena u skladu s člankom 10. odgovara broju navedenom u certifikatu o zdravlju životinja ili dokumentu samodeklaracije i na spremniku u kojem se prevoze.

2.   Plombu iz stavka 1. točke (a) koja je stavljena pod odgovornošću veterinara iz centra ili veterinara tima smije zamijeniti službeni veterinar.

Članak 28.

Odgovornost subjekata za sukladnost sa zahtjevima u pogledu zdravlja životinja za prijevoz zametnih proizvoda goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara

1.   Subjekti premještaju u druge države članice sjeme, jajne stanice i zametke goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara samo u skladu sa sljedećim uvjetima:

(a)

u spremnik za prijevoz stavljena je samo jedna vrsta zametnog proizvoda jedne životinjske vrste;

(b)

spremnik za prijevoz iz točke (a):

i.

očišćen je i dezinficiran ili steriliziran prije uporabe ili se upotrebljava nov spremnik za jednokratnu uporabu;

ii.

ispunjen je kriogenim sredstvom koje nije prethodno upotrijebljeno za druge proizvode.

2.   Odstupajući od stavka 1., subjekti mogu u jedan spremnik staviti sjeme, jajne stanice i zametke iste životinjske vrste pod sljedećim uvjetom:

(a)

pajete ili druga pakiranja u koja su stavljeni zametni proizvodi plombirani su i hermetički zatvoreni;

(b)

zametni proizvodi različitih vrsta međusobno su odijeljeni pretincima ili stavljeni u sekundarne zaštitne vrećice.

3.   Odstupajući od stavaka 1. i 2., subjekti mogu u jedan spremnik staviti sjeme, jajne stanice i zametke ovaca i koza.

Članak 29.

Dodatna odgovornost subjekata za prijevoz sjemena goveda, svinja, ovaca i koza

Kada premještaju u drugu državu članicu pošiljke sjemena goveda, svinja, ovaca ili koza koje je prikupljeno od više životinja donora i koje se stavlja u jednu pajetu ili drugo pakiranje, subjekti:

(a)

osiguravaju da se sjeme prikuplja i otprema iz jednog centra za prikupljanje sjemena ili, u slučaju odstupanja iz članaka 13. i 14., jednog objekta u kojem je sjeme prikupljeno;

(b)

uspostavljaju postupke u vezi s obradom tog sjemena kako bi se osigurala njegova sljedivost u skladu s člancima 10. i 19.

POGLAVLJE 2.

Certificiranje zdravlja životinja, samodeklaracija i obavješćivanje o premještanju zametnih proizvoda goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara

Članak 30.

Pravila o certificiranju zdravlja životinja

1.   Prije izdavanja certifikata o zdravlju životinja za premještanja među državama članicama pošiljaka zametnih proizvoda goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara službeni veterinar provodi:

(a)

vizualni pregled spremnika za prijevoz kako bi se provjerilo jesu li ispunjeni zahtjevi iz članka 28. te radi provjere:

i.

plombe i broja koje je veterinar iz centra ili veterinar tima stavio na spremnik za prijevoz kako je navedeno u članku 27. stavku 1. točki (a); ili

ii.

ako je potrebno, zametnih proizvoda koji su stavljeni u spremnik za prijevoz te radi plombiranja i stavljanja broja na spremnik nakon te provjere;

(b)

dokumentacijski pregled podataka koje dostavlja veterinar iz centra ili veterinar tima kako bi se osiguralo da:

i.

su podaci koje treba potvrditi potkrijepljeni evidencijom koja se vodi u skladu s člankom 8.;

ii.

oznaka na pajetama ili drugim pakiranjima stavljena u skladu s člankom 10. odgovara broju navedenom u certifikatu o zdravlju životinja i na spremniku u kojem se prevoze;

iii.

su zadovoljeni zahtjevi iz dijela III. poglavlja 1.

2.   Službeni veterinar provodi provjere i preglede u skladu sa stavkom 1. i izdaje certifikat o zdravlju životinja u roku od 72 sata prije otpreme pošiljke zametnih proizvoda.

3.   Rok valjanosti certifikata o zdravlju životinja jest 10 dana od datuma izdavanja.

Članak 31.

Podaci koje treba sadržavati certifikat o zdravlju životinja za zametne proizvode goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara koji se premještaju među državama članicama

Certifikati o zdravlju životinja za premještanja među državama članicama pošiljaka zametnih proizvoda goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara moraju sadržavati barem podatke navedene u točki 1. Priloga IV.

Članak 32.

Zahtjevi u pogledu dokumenta samodeklaracije za premještanja pošiljaka zametnih proizvoda goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara u objekte za obradu zametnih proizvoda i iz njih

1.   Ako subjekt koji je odgovoran za odobreni objekt za zametne proizvode goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara organizira obradu zametnih proizvoda u objektu za obradu zametnih proizvoda, navedeni subjekt osigurava da pošiljku zametnih proizvoda tijekom prijevoza do objekta za obradu zametnih proizvoda i iz njega prati dokument samodeklaracije.

2.   Subjekt koji je odgovoran za odobreni objekt za zametne proizvode osigurava da dokument samodeklaracije iz stavka 1. sadržava barem sljedeće podatke:

(a)

naziv i adresu odobrenog objekta za zametne proizvode u kojem se zametni proizvodi prikupljaju ili proizvode;

(b)

naziv i adresu objekta za obradu zametnih proizvoda u koji se zametni proizvodi premještaju radi obrade;

(c)

datume premještanja pošiljke zametnih proizvoda u objekt za obradu zametnih proizvoda i iz njega;

(d)

vrstu i količinu zametnih proizvoda;

(e)

oznake zametnih proizvoda, u skladu s člankom 10.

Članak 33.

Zahtjev za subjekte u pogledu prethodnog obavješćivanja o premještanjima među državama članicama pošiljaka zametnih proizvoda goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara

Ako se pošiljke zametnih proizvoda goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara premještaju u drugu državu članicu, subjekti odgovorni za odobrene objekte za zametne proizvode, objekte u kojima se drže ovce i koze u skladu s člankom 13. ili zatvorene objekte u skladu s člankom 14. unaprijed obavješćuju nadležno tijelo svoje države članice podrijetla o namjeravanom premještanju tih pošiljaka zametnih proizvoda.

Članak 34.

Podaci potrebni za obavješćivanje o premještanjima među državama članicama pošiljaka zametnih proizvoda goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara

Subjekti koji obavješćuju nadležno tijelo u svojoj državi članici podrijetla u skladu s člankom 33. dostavljaju nadležnom tijelu podatke o svakoj pošiljci zametnih proizvoda koja se premješta u drugu državu članicu koji su predviđeni u:

(a)

točki 1. podtočkama od (a) do (f) Priloga IV., ako zametne proizvode prati certifikat o zdravlju životinja; ili

(b)

članku 32. stavku 2., ako zametne proizvode prati dokument samodeklaracije.

Članak 35.

Hitni postupci za obavješćivanje o premještanjima među državama članicama pošiljaka zametnih proizvoda goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara u slučaju nestanka struje i drugih smetnji sustava IMSOC

1.   U slučaju nestanka struje i drugih smetnji sustava IMSOC nadležno tijelo podrijetla pošiljke zametnih proizvoda goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara koje se premješta u drugu državu članicu obavješćuje telefaksom ili elektroničkom poštom Komisiju i nadležno tijelo odredišta o premještanju navedene pošiljke.

2.   Obavješćivanje iz stavka 1. provodi nadležno tijelo podrijetla pošiljke zametnih proizvoda u skladu s postupcima u slučaju izvanrednih okolnosti koji se primjenjuju u slučaju nedostupnosti neke od funkcija sustava IMSOC.

POGLAVLJE 3.

Zahtjevi u pogledu zdravlja životinja, certificiranje zdravlja životinja i obavješćivanje za zametne proizvode životinja koje nisu goveda, svinje, ovce, koze ili kopitari

Članak 36.

Zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za premještanja zametnih proizvoda pasa i mačaka u druge države članice

Subjekti premještaju u druge države članice samo sjeme, jajne stanice i zametke prikupljene od pasa (Canis lupus familiaris) i mačaka (Felis silvestris catus) koji:

(a)

su rođeni i od rođenja boravili u Uniji ili su ušli u Uniju u skladu sa zahtjevima za ulazak u Uniju;

(b)

dolaze iz objekta u kojem nije bilo potvrđenih slučajeva infekcije virusom bjesnoće tijekom razdoblja od najmanje 30 dana prije datuma prikupljanja sjemena, jajnih stanica ili zametaka;

(c)

nisu pokazivali simptome bolesti na dan prikupljanja sjemena, jajnih stanica ili zametaka;

(d)

su označeni ugradnjom transpondera ili jasno čitljivom tetovažom u skladu s člankom 17. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 576/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (17) ili označeni u skladu s člankom 70. Uredbe (EU) 2019/2035;

(e)

su primili cjepivo protiv bjesnoće koje je u skladu sa zahtjevima valjanosti koji su utvrđeni u dijelu 1. Priloga VII. Delegiranoj uredbi (EU) 2020/688;

(f)

su u skladu sa svim preventivnim zdravstvenim mjerama za bolesti ili infekcije koje nisu bjesnoća koje su utvrđene u dijelu 2. Priloga VII. Delegiranoj uredbi (EU) 2020/688;

(g)

nisu upotrijebljeni za prirodni pripust tijekom razdoblja od najmanje 30 dana prije datuma prikupljanja sjemena, jajnih stanica ili zametaka i tijekom razdoblja prikupljanja.

Članak 37.

Zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za premještanja zametnih proizvoda držanih kopnenih životinja koje nisu goveda, svinje, ovce, koze ili kopitari između zatvorenih objekata u druge države članice

Subjekti odgovorni za zatvorene objekte premještaju zametne proizvode kopnenih životinja koje nisu goveda, svinje, ovce, koze ili kopitari koje se drže u tim objektima u zatvorene objekte u drugim državama članicama samo ako su životinje donori:

(a)

rođene i od rođenja boravile u Uniji ili su ušle u Uniju u skladu sa zahtjevima za ulazak u Uniju;

(b)

nisu napuštale zatvoreni objekt podrijetla tijekom razdoblja od najmanje 30 dana prije datuma prikupljanja sjemena, jajnih stanica ili zametaka;

(c)

ne dolaze iz objekta, niti su bile u dodiru sa životinjama iz objekta, koji je smješten u zoni ograničenja uspostavljenoj zbog pojave bolesti kategorije A ili emergentne bolesti relevantne za tu vrstu držanih kopnenih životinja;

(d)

dolaze iz objekta u kojem tijekom razdoblja od najmanje 30 dana prije datuma prikupljanja sjemena, jajnih stanica ili zametaka nije bilo prijavljenih slučajeva bolesti kategorije D relevantne za tu vrstu;

(e)

označene i registrirane u skladu s pravilima tog zatvorenog objekta;

(f)

koliko god je to moguće, nisu upotrijebljene za prirodni pripust tijekom razdoblja od najmanje 30 dana prije datuma prvog prikupljanja i tijekom razdoblja prikupljanja sjemena, jajnih stanica i zametaka namijenjenih premještanju u drugu državu članicu;

(g)

klinički ih je pregledao veterinar objekta koji je odgovoran za djelatnosti koje se obavljaju u zatvorenom objektu te ne pokazuju simptome bolesti na dan prikupljanja sjemena, jajnih stanica ili zametaka.

Članak 38.

Zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za premještanja zametnih proizvoda životinja iz porodica Camelidae i Cervidae u druge države članice

Subjekti premještaju u drugu državu članicu samo zametne proizvode prikupljene od životinja iz porodica Camelidae ili Cervidae koje:

(a)

su rođene i od rođenja boravile u Uniji ili su ušle u Uniju u skladu sa zahtjevima za ulazak u Uniju;

(b)

nisu napuštale objekt podrijetla tijekom razdoblja od najmanje 30 dana prije datuma prikupljanja sjemena, jajnih stanica ili zametaka;

(c)

ne dolaze iz objekta, niti su bile u dodiru sa životinjama iz objekta, koji je smješten u zoni ograničenja uspostavljenoj zbog pojave bolesti kategorije A ili emergentne bolesti relevantne za tu vrstu držanih kopnenih životinja;

(d)

dolaze iz objekta u kojem tijekom razdoblja od najmanje 12 mjeseci prije datuma prikupljanja sjemena, jajnih stanica ili zametaka:

i.

proveden je program nadziranja radi otkrivanja infekcije kompleksom Mycobacterium tuberculosis (M. bovis, M. caprae i M. tuberculosis) u skladu s dijelom 2. ili dijelom 3. Priloga II. Delegiranoj uredbi (EU) 2020/688;

ii.

nisu uvedene životinje iz porodica Camelidae ili Cervidae koje ne zadovoljavaju zahtjeve iz točke i.;

iii.

u slučaju sumnje na infekciju kompleksom Mycobacterium tuberculosis (M. bovis, M. caprae i M. tuberculosis) provedene su provjere te je prisutnost bolesti isključena;

(e)

dolaze iz objekta:

i.

u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva infekcije bakterijama Brucella abortus, Brucella melitensis i Brucella suis tijekom najmanje 42 dana prije datuma prikupljanja sjemena, jajnih stanica ili zametaka;

ii.

u slučaju životinja iz porodice Camelidae, u kojem su sve prisutne životinje podvrgnute testu na infekciju bakterijama Brucella abortus, Brucella melitensis i Brucella suis, kako je navedeno u dijelu 1. Priloga I. Delegiranoj uredbi (EU) 2020/688, s negativnim rezultatima, provedenom na uzorcima uzetima tijekom posljednjih 30 dana prije datuma prikupljanja sjemena, jajnih stanica ili zametaka;

(f)

dolaze iz objekta u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva zaraznog rinotraheitisa goveda/zaraznog pustularnog vulvovaginitisa tijekom najmanje 30 dana prije datuma prikupljanja sjemena, jajnih stanica ili zametaka;

(g)

dolaze iz objekta u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva infekcije virusom epizootske hemoragijske bolesti tijekom najmanje dvije godine prije datuma prikupljanja sjemena, jajnih stanica ili zametaka u krugu od 150 km oko objekta;

(h)

dolaze iz objekta u kojem nije bilo potvrđenih slučajeva infekcije virusom bjesnoće tijekom najmanje 30 dana prije datuma prikupljanja zametnih proizvoda;

(i)

dolaze iz objekta u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva bedrenice tijekom najmanje 15 dana prije datuma prikupljanja sjemena, jajnih stanica ili zametaka;

(j)

dolaze iz objekta u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva sure (Trypanosoma evansi)

i.

tijekom najmanje 30 dana prije datuma prikupljanja sjemena, jajnih stanica ili zametaka; ili

ii.

potvrđena je tijekom posljednje dvije godine, ali se nakon posljednjeg slučaja izbijanja te bolesti na objekt primjenjivalo ograničenje premještanja sve dok:

zaražene životinje nisu uklonjene iz objekta; i

preostale životinje u objektu nisu podvrgnute testu na suru (Trypanosoma evansi), kako je navedeno u dijelu 3. Priloga I. Delegiranoj uredbi (EU) 2020/688, s negativnim rezultatom, provedenom na uzorcima uzetima najmanje šest mjeseci nakon uklanjanja zaraženih životinja iz objekta;

(k)

zadovoljavaju zahtjeve u pogledu zdravlja životinja kada je riječ o infekciji virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24) utvrđene u dijelu 5. poglavlju II. Priloga II.;

(l)

nisu bile u kontaktu sa životinjama koje nisu zadovoljavale zahtjeve iz točke (a) i točaka od (c) do (k) tijekom razdoblja boravka od najmanje 30 dana kako je utvrđeno u točki (b);

(m)

klinički ih je pregledao veterinar i nisu pokazivale simptome bolesti na dan prikupljanja sjemena, jajnih stanica ili zametaka;

(n)

označene su u skladu s člankom 73. stavcima 1. ili 2. ili člankom 74. Uredbe (EU) 2019/2035;

(o)

nisu upotrijebljene za prirodni pripust tijekom razdoblja od najmanje 30 dana prije datuma prikupljanja sjemena, jajnih stanica ili zametaka i tijekom razdoblja prikupljanja.

Članak 39.

Pravila o certificiranju zdravlja životinja

1.   Prije potpisivanja certifikata o zdravlju životinja za premještanja među državama članicama pošiljaka zametnih proizvoda pasa ili mačaka, službeni veterinar provodi:

(a)

vizualni pregled spremnika za prijevoz radi provjere:

i.

plombe i broja koje je subjekt stavio na spremnik za prijevoz; ili

ii.

ako je potrebno, zametnih proizvoda koji su stavljeni u spremnik za prijevoz te radi plombiranja i stavljanja broja na spremnik nakon te provjere;

(b)

dokumentacijski pregled podataka koje dostavlja subjekt kako bi se uvjerio da:

i.

su podaci koje treba potvrditi potkrijepljeni evidencijom koja se vodi u objektu;

ii.

oznaka na pajetama ili drugim pakiranjima stavljena u skladu s člankom 11. odgovara broju navedenom u certifikatu o zdravlju životinja i na spremniku u kojem se prevoze;

iii.

su zadovoljeni zahtjevi iz članka 36.

2.   Prije potpisivanja certifikata o zdravlju životinja za premještanja među državama članicama pošiljaka zametnih proizvoda kopnenih životinja koje nisu goveda, svinje, ovce, koze ili kopitari koje se drže u zatvorenim objektima, službeni veterinar provodi:

(a)

vizualni pregled spremnika za prijevoz radi provjere:

i.

plombe i broja koje je na spremnik za prijevoz stavio veterinar objekta koji je odgovoran za djelatnosti koje se obavljaju u zatvorenom objektu; ili

ii.

ako je potrebno, zametnih proizvoda koji su stavljeni u spremnik za prijevoz te radi plombiranja i stavljanja broja na spremnik nakon te provjere;

(b)

dokumentacijski pregled podataka koje dostavlja veterinar objekta koji je odgovoran za djelatnosti koje se obavljaju u zatvorenom objektu kako bi se osiguralo da:

i.

su podaci koje treba potvrditi potkrijepljeni evidencijom koja se vodi u zatvorenom objektu;

ii.

oznaka na pajetama ili drugim pakiranjima stavljena u skladu s člankom 11. odgovara broju navedenom u certifikatu o zdravlju životinja i na spremniku u kojem se prevoze;

iii.

su zadovoljeni zahtjevi iz članka 37.

3.   Prije potpisivanja certifikata o zdravlju životinja za premještanja među državama članicama pošiljaka zametnih proizvoda životinja iz porodica Camelidae ili Cervidae, službeni veterinar provodi:

(a)

vizualni pregled spremnika za prijevoz radi provjere:

i.

plombe i broja koje je subjekt stavio na spremnik za prijevoz; ili

ii.

ako je potrebno, zametnih proizvoda koji su stavljeni u spremnik za prijevoz te radi plombiranja i stavljanja broja na spremnik nakon te provjere;

(b)

dokumentacijski pregled podataka koje dostavlja subjekt kako bi se uvjerio da:

i.

su podaci koje treba potvrditi potkrijepljeni evidencijom koja se vodi u objektu;

ii.

oznaka na pajetama ili drugim pakiranjima stavljena u skladu s člankom 11. odgovara broju navedenom u certifikatu o zdravlju životinja i na spremniku u kojem se prevoze;

iii.

su zadovoljeni zahtjevi iz članka 38.

4.   Službeni veterinar provodi provjere i preglede u skladu sa stavcima 1., 2. i 3. te izdaje certifikat o zdravlju životinja u roku od 72 sata prije otpreme pošiljke zametnih proizvoda.

5.   Certifikat o zdravlju životinja iz stavaka 1., 2. i 3. vrijedi 10 dana od datuma izdavanja.

Članak 40.

Zahtjevi za certificiranje zdravlja životinja za premještanja među državama članicama pošiljaka zametnih proizvoda držanih kopnenih životinja koje nisu goveda, svinje, ovce, koze ili kopitari

Certifikati o zdravlju životinja za premještanja među državama članicama pošiljaka zametnih proizvoda pasa i mačaka te kopnenih životinja koje nisu goveda, svinje, ovce, koze ili kopitari koje se drže u zatvorenim objektima ili životinja iz porodica Camelidae ili Cervidae moraju sadržavati barem podatke navedene u točki 2. Priloga IV.

Članak 41.

Zahtjev za subjekte u pogledu prethodnog obavješćivanja o premještanjima među državama članicama pošiljaka zametnih proizvoda držanih kopnenih životinja koje nisu goveda, svinje, ovce, koze ili kopitari

Ako se pošiljke zametnih proizvoda pasa ili mačaka, kopnenih životinja koje nisu goveda, svinje, ovce, koze ili kopitari koje se drže u zatvorenim objektima ili životinja iz porodica Camelidae ili Cervidae premještaju u drugu državu članicu, subjekt unaprijed obavješćuje nadležno tijelo države članice podrijetla pošiljaka o namjeravanom premještanju tih pošiljaka zametnih proizvoda.

Članak 42.

Podaci potrebni za obavješćivanje o premještanjima među državama članicama pošiljaka zametnih proizvoda držanih kopnenih životinja koje nisu goveda, svinje, ovce, koze ili kopitari

Subjekti koji su obvezni obavijestiti nadležno tijelo u državi članici podrijetla pošiljaka u skladu s člankom 41. dostavljaju tom nadležnom tijelu podatke o svakoj pošiljci zametnih proizvoda koja se premješta u drugu državu članicu koji su predviđeni u točki 2. podtočkama od (a) do (f) Priloga IV.

Članak 43.

Hitni postupci za obavješćivanje o premještanjima među državama članicama pošiljaka zametnih proizvoda držanih kopnenih životinja koje nisu goveda, svinje, ovce, koze i kopitari u slučaju nestanka struje i drugih smetnji sustava IMSOC

1.   U slučaju nestanka struje i drugih smetnji sustava IMSOC nadležno tijelo podrijetla pošiljke zametnih proizvoda pasa ili mačaka, kopnenih životinja koje nisu goveda, svinje, ovce, koze ili kopitari koje se drže u zatvorenim objektima ili životinja iz porodica Camelidae ili Cervidae koja se premješta u drugu državu članicu obavješćuje telefaksom ili elektroničkom poštom Komisiju i nadležno tijelo odredišta o premještanju navedene pošiljke.

2.   Obavješćivanje iz stavka 1. provodi nadležno tijelo podrijetla pošiljke zametnih proizvoda u skladu s postupcima u slučaju izvanrednih okolnosti koji se primjenjuju u slučaju nedostupnosti neke od funkcija sustava IMSOC.

POGLAVLJE 4.

Dodatna pravila za odobravanje odstupanja od strane nadležnih tijela za zametne proizvode

Članak 44.

Dodatna pravila za odobravanje odstupanja od strane nadležnih tijela za zametne proizvode namijenjene u znanstvene svrhe

1.   Nadležna tijela država članica podrijetla mogu odobriti odstupanje za premještanje u drugu državu članicu zametnih proizvoda namijenjenih u znanstvene svrhe koji ne zadovoljavaju zahtjeve u pogledu zdravlja životinja iz poglavlja 1. ili 3. pod uvjetom da je subjekt koji je odgovoran za objekt otpreme dobio prethodnu pisanu suglasnost nadležnog tijela države članice odredišta za prihvat pošiljke zametnih proizvoda.

2.   Nadležno tijelo države članice odredišta pristaje na prihvat pošiljke zametnih proizvoda iz stavka 1. samo ako subjekt koji je odgovoran za objekt odredišta koji prima te zametne proizvode osigura da se zametni proizvodi upotrebljavaju samo u znanstvene svrhe pod uvjetima kojima se sprečava širenje bolesti kategorije D.

Članak 45.

Dodatna pravila za odobravanje odstupanja od strane nadležnih tijela za zametne proizvode koji se premještaju u banke gena u drugoj državi članici

1.   Nadležna tijela država članica podrijetla mogu odobriti odstupanja za premještanja u banke gena u drugoj državi članici zametnih proizvoda pod uvjetom da je subjekt koji je odgovoran za objekt otpreme dobio prethodnu pisanu suglasnost nadležnog tijela države članice odredišta za prihvat pošiljke zametnih proizvoda:

(a)

ugroženih pasmina koji ne zadovoljavaju zahtjeve u pogledu zdravlja životinja iz poglavlja 1.; ili

(b)

kopnenih životinja koje nisu goveda, svinje, ovce, koze ili kopitari koje se drže u zatvorenim objektima koji ne zadovoljavaju zahtjeve u pogledu zdravlja životinja utvrđene u članku 37.

2.   Nadležno tijelo države članice odredišta daje suglasnost za prihvat pošiljke zametnih proizvoda iz stavka 1. samo pod uvjetom da:

(a)

subjekt koji je odgovoran za banku gena koja prima te zametne proizvode osigura da se zametni proizvodi upotrebljavaju samo za očuvanje ex situ i održivo korištenje genetskih resursa držanih životinja za koje je uspostavljena banka gena koja prima zametne proizvode;

(b)

raspolaže dostatnim podacima, uključujući podatke koje je dostavilo nadležno tijelo države članice podrijetla ili rezultate testiranja, ili izvrši obradu zametnih proizvoda u cilju sprečavanja širenja bolesti slinavke i šapa, infekcije virusom goveđe kuge i drugih bolesti s popisa.

Članak 46.

Pravila o dokumentu samodeklaracije za zametne proizvode koji su namijenjeni u znanstvene svrhe ili se premještaju u banke gena u drugoj državi članici i podaci koje taj dokument treba sadržavati

1.   Ako se zametni proizvodi namijenjeni u znanstvene svrhe ili za pohranu u bankama gena premještaju u drugu državu članicu, subjekt koji je odgovoran za objekt otpreme osigurava da zametne proizvode tijekom prijevoza do odredišta prati dokument samodeklaracije.

2.   Subjekt koji je odgovoran za objekt otpreme osigurava da dokument samodeklaracije iz stavka 1. sadržava barem sljedeće podatke:

(a)

naziv i adresu pošiljatelja i primatelja;

(b)

naziv i adresu mjesta otpreme i mjesta odredišta;

(c)

ako su zametni proizvodi premješteni u objekt za obradu zametnih proizvoda i iz njega, datume tih premještanja;

(d)

vrstu zametnih proizvoda i vrstu životinja donora;

(e)

broj pajeta ili drugih pakiranja u pošiljci za otpremu;

(f)

sljedeće podatke koji omogućuju identifikaciju zametnih proizvoda:

i.

oznaku na pajetama ili drugim pakiranjima;

ii.

mjesto i datum njihova prikupljanja ili proizvodnje;

(g)

dostupne rezultate testova iz članka 45. stavka 2. točke (b).

Članak 47.

Prethodno obavješćivanje od strane subjekata o premještanjima među državama članicama zametnih proizvoda namijenjenih u znanstvene svrhe ili za banke gena

Ako se zametni proizvodi namijenjeni u znanstvene svrhe ili za pohranu u bankama gena premještaju u drugu državu članicu, subjekt koji je odgovoran za objekt otpreme unaprijed obavješćuje nadležno tijelo države članice podrijetla pošiljke o namjeravanom premještanju tih zametnih proizvoda te dostavlja podatke iz članka 46. stavka 2. točaka od (a) do (g).

Članak 48.

Hitni postupci za obavješćivanje o premještanjima među državama članicama zametnih proizvoda namijenjenih u znanstvene svrhe ili za banke gena u slučaju nestanka struje i drugih smetnji sustava IMSOC

1.   U slučaju nestanka struje i drugih smetnji sustava IMSOC nadležno tijelo podrijetla pošiljke zametnih proizvoda namijenjenih u znanstvene svrhe ili za pohranu u bankama gena koja se premješta u drugu državu članicu obavješćuje telefaksom ili elektroničkom poštom Komisiju i nadležno tijelo odredišta o premještanju navedene pošiljke.

2.   Obavješćivanje iz stavka 1. provodi nadležno tijelo podrijetla pošiljke zametnih proizvoda u skladu s postupcima u slučaju izvanrednih okolnosti koji se primjenjuju u slučaju nedostupnosti neke od funkcija sustava IMSOC.

DIO IV.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 49.

Prijelazne mjere

1.   Centri za prikupljanje sjemena, centri za pohranu sjemena, timovi za prikupljanje zametaka i timovi za proizvodnju zametaka koji su odobreni prije 21. travnja 2021. u skladu s direktivama 88/407/EEZ, 89/556/EEZ, 90/429/EEZ i 92/65/EEZ iz članka 270. stavka 2. šeste, sedme, osme i dvanaeste alineje Uredbe (EU) 2016/429 smatraju se odobrenima u skladu s ovom Uredbom.

U svim ostalim aspektima podliježu pravilima predviđenima u ovoj Uredbi i Uredbi (EU) 2016/429.

2.   Pajete i druga pakiranja u koja se stavljaju i u kojima se pohranjuju i prevoze sjeme, jajne stanice ili zameci, neovisno o tome jesu li odvojeni u pojedinačne doze ili ne, i koji su označeni prije 21. travnja 2021. u skladu s direktivama 88/407/EEZ, 89/556/EEZ, 90/429/EEZ i 92/65/EEZ, smatraju se označenima u skladu s ovom Uredbom.

3.   Certifikati o zdravlju životinja izdani prije 21. travnja 2021. u skladu s direktivama 88/407/EEZ, 89/556/EEZ, 90/429/EEZ i 92/65/EEZ smatraju se izdanima u skladu s ovom Uredbom.

Članak 50.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 21. travnja 2021.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 17. prosinca 2019.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)  SL L 84, 31.3.2016., str. 1.

(2)  Direktiva Vijeća 88/407/EEZ od 14. lipnja 1988. o utvrđivanju zahtjeva zdravlja životinja koji se primjenjuju na trgovinu unutar Zajednice i na uvoz sjemena domaćih životinja vrste goveda (SL L 194, 22.7.1988., str. 10.).

(3)  Direktiva Vijeća 89/556/EEZ od 25. rujna 1989. o uvjetima zdravlja životinja kojima se uređuje trgovina zamecima domaćih životinja vrste goveda unutar Zajednice i njihov uvoz iz trećih zemalja (SL L 302, 19.10.1989., str. 1.).

(4)  Direktiva Vijeća 90/429/EEZ od 26. lipnja 1990. o utvrđivanju uvjeta zdravlja životinja koji se primjenjuju na trgovinu unutar Zajednice i uvoz sjemena domaćih životinja vrste svinja (SL L 224, 18.8.1990., str. 62.).

(5)  Direktiva Vijeća 92/65/EEZ od 13. srpnja 1992. o utvrđivanju uvjeta zdravlja životinja kojima se uređuje trgovina i uvoz u Zajednicu životinja, sjemena, jajnih stanica i zametaka koji ne podliježu uvjetima zdravlja životinja utvrđenima u određenim propisima Zajednice iz Priloga A dijela I. Direktive 90/425/EEZ (SL L 268, 14.9.1992., str. 54.).

(6)  http://www.oie.int/index.php?id=169&L=0&htmfile=chapitre_coll_semen.htm.

(7)  Uredba (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o utvrđivanju zdravstvenih pravila za nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode koji nisu namijenjeni prehrani ljudi te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1774/2002 (Uredba o nusproizvodima životinjskog podrijetla) (SL L 300, 14.11.2009., str. 1.).

(8)  https://www.icar.org/

(9)  Odluka Komisije 2003/24/EZ od 30. prosinca 2002. o razvoju integriranog računalnog veterinarskog sustava (SL L 8, 14.1.2003., str. 44.).

(10)  Odluka Komisije 2004/292/EZ od 30. ožujka 2004. o uvođenju sustava Traces te izmjeni Odluke 92/486/EEZ (SL L 94, 31.3.2004., str. 63.).

(11)  Uredba (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima kojima se osigurava primjena propisa o hrani i hrani za životinje, pravila o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja, o izmjeni uredaba (EZ) br. 999/2001, (EZ) br. 396/2005, (EZ) br. 1069/2009, (EZ) br. 1107/2009, (EU) br. 1151/2012, (EU) br. 652/2014, (EU) 2016/429 i (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća, uredaba Vijeća (EZ) br. 1/2005 i (EZ) br. 1099/2009 i direktiva Vijeća 98/58/EZ, 1999/74/EZ, 2007/43/EZ, 2008/119/EZ i 2008/120/EZ te o stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 854/2004 i (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 89/608/EEZ, 89/662/EEZ, 90/425/EEZ, 91/496/EEZ, 96/23/EZ, 96/93/EZ i 97/78/EZ te Odluke Vijeća 92/438/EEZ (Uredba o službenim kontrolama) (SL L 95, 7.4.2017., str. 1.).

(12)  Uredba (EU) 2016/1012 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zootehničkim i genealoškim uvjetima za uzgoj uzgojno valjanih životinja čistih pasmina, uzgojno valjanih hibridnih svinja i njihovih zametnih proizvoda i trgovinu njima kao i za njihov ulazak u Uniju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 652/2014, direktiva Vijeća 89/608/EEZ i 90/425/EEZ i stavljanju izvan snage određenih akata u području uzgoja životinja („Uredba o uzgoju životinja”) (SL L 171, 29.6.2016., str. 66.).

(13)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/1882 оd 3. prosinca 2018. o primjeni određenih pravila za sprečavanje i suzbijanje bolesti na kategorije bolesti s popisa i o utvrđivanju popisa vrsta i skupina vrsta koje predstavljaju znatan rizik za širenje tih bolesti s popisa (SL L 308, 4.12.2018., str. 21.).

(14)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/2035 od 28. lipnja 2019. o dopuni Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu pravila za objekte u kojima se drže kopnene životinje i valionice te u pogledu pravila o sljedivosti određenih držanih kopnenih životinja i jaja za valjenje (SL L 314, 5.12.2019., str. 115.).

(15)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/689 оd 17. prosinca 2019. o dopuni Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu pravila o nadziranju, programima iskorjenjivanja i statusu „slobodno od bolesti” za određene bolesti s popisa i emergentne bolesti (vidjeti stranicu 211 ovog Službenog lista).

(16)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/688 оd 17. prosinca 2019. o dopuni Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zahtjeva zdravlja životinja za premještanja kopnenih životinja i jaja za valenje u Uniji (vidjeti stranicu 140 ovog Službenog lista).

(17)  Uredba (EU) br. 576/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o nekomercijalnom premještanju kućnih ljubimaca i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 998/2003 (SL L 178, 28.6.2013., str. 1.).


PRILOG I.

PRAVILA ZA PRIKUPLJANJE, PROIZVODNJU, OBRADU I POHRANU ZAMETNIH PROIZVODA GOVEDA, SVINJA, OVACA, KOZA I KOPITARA KAKO JE UTVRĐENO U DIJELU II. POGLAVLJU 1.

DIO 1.

ZAHTJEVI KOJI SE ODNOSE NA CENTRE ZA PRIKUPLJANJE SJEMENA IZ ČLANKA 4.

1.

Odgovornosti veterinara iz centra, kako je navedeno u članku 4. stavku 1. točki (a) podtočki i., jesu sljedeće:

(a)

veterinar iz centra osigurava sljedeće:

i.

u centru za prikupljanje sjemena drže se samo životinje koje nisu upotrijebljene za prirodni pripust u roku od najmanje 30 dana prije datuma prvog prikupljanja sjemena ni tijekom razdoblja prikupljanja;

ii.

u centru za prikupljanje sjemena evidencija se vodi u skladu sa zahtjevima iz članka 8. stavka 1. točke (a);

iii.

zabranjuje se ulaz neovlaštenim osobama;

iv.

ovlašteni posjetitelji zadovoljavaju zahtjeve u pogledu zdravlja životinja i biosigurnosti iz točke (c) podtočke i.;

v.

svaka pojedinačna doza sjemena jasno je označena u skladu sa zahtjevima iz članka 10.;

vi.

sjeme se prikuplja, obrađuje i pohranjuje isključivo u za to namijenjenim prostorima i strogim higijenskim uvjetima;

vii.

u centru za prikupljanje sjemena obrađuje se i pohranjuje samo sjeme prikupljeno u tom centru za prikupljanje sjemena i to sjeme ne smije doći u kontakt ni s jednom drugom pošiljkom zametnih proizvoda nižeg zdravstvenog statusa;

viii.

svi instrumenti koji tijekom prikupljanja i obrade sjemena dođu u kontakt sa sjemenom ili životinjom donorom čiste se i dezinficiraju ili steriliziraju prije uporabe, osim novih instrumenata za jednokratnu uporabu;

ix.

ako se u slučaju kopitara centar za prikupljanje sjemena nalazi u krugu registriranog objekta u kojem se nalazi i centar za umjetno osjemenjivanje ili pripust, sjeme, instrumenti i oprema za umjetno osjemenjivanje ili pripust strogo su odvojeni od instrumenata i opreme koji dolaze u kontakt sa životinjama donorima, njihovim sjemenom i drugim životinjama koje se drže u centru za prikupljanje sjemena;

x.

svi biološki proizvodi životinjskog podrijetla koji se upotrebljavaju u obradi sjemena, uključujući razrjeđivače, dodatke ili punila, dobiveni su iz izvora koji ne predstavljaju rizik za zdravlje životinja ili su prethodno obrađeni tako da se takav rizik spriječi;

xi.

prije početka svakog punjenja spremnici i spremnici za prijevoz čiste se i dezinficiraju ili steriliziraju, osim novih spremnika za jednokratnu uporabu;

xii.

kriogena sredstva koja se upotrebljavaju za čuvanje ili pohranu sjemena nisu prethodno upotrijebljena za druge proizvode;

xiii.

osoblje zaposleno u centru za prikupljanje sjemena prošlo je odgovarajuće osposobljavanje o tehnikama dezinfekcije i higijene radi sprečavanja širenja bolesti;

(b)

odstupajući od točke (a) podtočke vii. veterinar iz centra može odobriti da se u centru za prikupljanje sjemena obradi sjeme koje nije prikupljeno u njemu ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

i.

takvo sjeme prikupljeno je od životinja koje ispunjavaju sljedeće zahtjeve iz Priloga II.:

kada je riječ o govedima, zahtjeve iz dijela 1. poglavlja I. točke 1. podtočke (b) i, ovisno o slučaju, dijela 5. poglavlja I., II. i III. tog priloga;

kada je riječ o svinjama, zahtjeve iz dijela 2. poglavlja I. točke 1. podtočke (b) i, ovisno o slučaju, dijela 5. poglavlja I. i IV. tog priloga;

kada je riječ o ovcama i kozama, zahtjeve iz dijela 3. poglavlja I. točke 1. podtočke (c) i, ovisno o slučaju, dijela 5. poglavlja I., II. i III. tog priloga;

kada je riječ o kopitarima, zahtjeve iz dijela 4. poglavlja I. točke 1. podtočke (a) tog priloga;

ii.

obrađuje se zasebnom opremom ili u različito vrijeme u odnosu na sjeme namijenjeno premještanju u drugu državu članicu, a u potonjem slučaju oprema se mora očistiti i sterilizirati nakon uporabe;

iii.

takvo sjeme ne premješta se u drugu državu članicu niti u bilo kojem trenutku dolazi u kontakt ili se pohranjuje sa sjemenom namijenjenim premještanju u drugu državu članicu;

iv.

takvo je sjeme moguće identificirati zahvaljujući oznaci koja se mora razlikovati od oznake iz točke (a) podtočke v.;

(c)

veterinar iz centra:

i.

utvrđuje zahtjeve u pogledu zdravlja životinja i biosigurnosti koji se primjenjuju u radu centra za prikupljanje sjemena i mjere kojima se osigurava sukladnost s tim zahtjevima;

ii.

u centar za prikupljanje sjemena prihvaća samo životinje koje pripadaju vrstama čije se sjeme prikuplja;

(d)

odstupajući od točke (c) podtočke ii. veterinar iz centra može odobriti primanje u centar za prikupljanje sjemena drugih životinja osim goveda, svinja, ovaca, koza ili kopitara ako one ne predstavljaju rizik od infekcije za vrste čije se sjeme prikuplja i ako zadovoljavaju zahtjeve u pogledu zdravlja životinja i biosigurnosti iz točke (c) podtočke i.;

(e)

veterinar iz centra za prikupljanje sjemena za kopitare koji se nalazi u krugu registriranog objekta u kojem se nalazi i centar za umjetno osjemenjivanje ili pripust osigurava da kopitari koji ulaze u objekt zadovoljavaju zahtjeve iz članka 23. stavka 1. točaka od (a) do (c), a ako se ne može isključiti izravan kontakt mužjaka kopitara donora sa ženkama kopitara ili kastriranim mužjacima kopitara za probu ili nekastriranim mužjacima kopitara koji su korišteni za pripust u objektu izvan centra za prikupljanje sjemena, može odlučiti da te ženke i mužjaci kopitari moraju zadovoljavati zahtjeve iz članka 23. stavka 1.

2.

Zahtjevi koji se odnose na prostore, opremu i operativne postupke u centru za prikupljanje sjemena, kako je navedeno u članku 4. stavku 1. točki (b) podtočki i., jesu sljedeći:

(a)

centar za prikupljanje sjemena mora imati barem sljedeće:

i.

prostor za smještaj životinja koji se može zaključati i, ako je potrebno, površinu za kretanje kopitara koji su fizički odvojeni od prostora za prikupljanje sjemena, prostorije za obradu sjemena i prostorije za pohranu sjemena;

ii.

prostore za izolaciju životinja koje nisu prošle testove iz Priloga II. ovoj Uredbi ili pokazuju simptome ili znakove bolesti iz kategorije D relevantnih za goveda, svinje, ovce, koze ili kopitare, koji nisu izravno povezani s uobičajenim smještajem životinja iz podtočke i.;

iii.

prostore za prikupljanje sjemena koji mogu biti na otvorenom ako su zaštićeni od nepovoljnih vremenskih uvjeta i koji su na mjestu i oko mjesta prikupljanja sjemena opremljeni protukliznim podovima;

iv.

zasebnu prostoriju za čišćenje i dezinfekciju ili sterilizaciju opreme;

v.

prostoriju za obradu sjemena odvojenu od prostora za prikupljanje sjemena i prostorije za čišćenje opreme iz podtočke iv., koja ne mora nužno biti na istoj lokaciji;

vi.

prostoriju za pohranu sjemena, koja ne mora nužno biti na istoj lokaciji; prostorija za pohranu sjemena mora biti opremljena opremom koja je potrebna za pohranu zametnih proizvoda i izgrađena tako da su ti zametni proizvodi i oprema zaštićeni od nepovoljnih vremenskih uvjeta i učinaka iz okoliša;

(b)

centar za prikupljanje sjemena mora biti izgrađen ili izoliran tako da je onemogućen kontakt s vanjskim životinjama;

(c)

centar za prikupljanje sjemena mora biti izgrađen tako da se može lako očistiti i dezinficirati, osim uredskih prostorija i u slučaju kopitara površine za kretanje;

(d)

centar za prikupljanje sjemena mora biti izgrađen tako da je učinkovito onemogućen pristup neovlaštenim osobama.

DIO 2.

ZAHTJEVI ZA ODOBRAVANJE TIMA ZA PRIKUPLJANJE ZAMETAKA IZ ČLANKA 4.

1.

Odgovornosti veterinara tima za prikupljanje zametaka, kako je navedeno u članku 4. stavku 1. točki (a) podtočki ii., jesu sljedeće:

(a)

veterinar tima odgovoran je za cjelokupni rad tima za prikupljanje zametaka, uključujući, među ostalim, sljedeće:

i.

provjeru identiteta i zdravstvenog stanja životinja donora;

ii.

klinički pregled i operaciju životinja donora;

iii.

dezinfekciju i higijenske postupke, uključujući postupke za osiguranje prijevoza zametaka u laboratorij na higijenski i siguran način;

iv.

vođenje evidencije u skladu sa zahtjevima iz članka 8. stavka 1. točke (b);

v.

označivanje pajeta i drugih pakiranja u koja se zameci stavljaju u skladu sa zahtjevima iz članka 10. stavaka 1. i 5.;

vi.

osposobljavanje članova tima za prikupljanje zametaka o tehnikama dezinfekcije i higijene radi sprečavanja širenja bolesti;

(b)

veterinar tima utvrđuje zahtjeve u pogledu zdravlja životinja i biosigurnosti koji se primjenjuju u radu tima za prikupljanje zametaka i mjere kojima se osigurava sukladnost s tim zahtjevima, uključujući testiranje zametaka u okviru programa kontrole kvalitete.

2.

Prostori, oprema i operativni postupci tima za prikupljanje zametaka, kako je navedeno u članku 4. stavku 1. točki (b) podtočki ii., moraju biti u skladu sa sljedećim točkama (a) i (b):

(a)

tim za prikupljanje zametaka mora raspolagati laboratorijem u kojem se zameci mogu pregledati, obraditi i pakirati, koji je opremljen odgovarajućom opremom, a taj laboratorij mora biti:

i.

stacionarni laboratorij, koji mora imati sljedeće:

prostoriju za obradu zametaka koja je fizički odvojena od prostora u kojem se oni prikupljaju od životinja donora;

prostoriju za čišćenje i sterilizaciju instrumenata koji se upotrebljavaju za prikupljanje i obradu zametaka, osim ako se koristi samo nova oprema za jednokratnu uporabu;

prostoriju za pohranu zametaka;

ili

ii.

mobilni laboratorij, koji mora:

imati posebno opremljen dio vozila s dva zasebna odjeljka: jedan za pregled i obradu zametaka, koji mora biti čisti odjeljak i drugi za odlaganje opreme i materijala upotrijebljenih u kontaktu sa životinjama donorima;

upotrebljavati samo novu opremu za jednokratnu uporabu, osim ako se sterilizacija njegove opreme i nabava tekućine i drugih proizvoda potrebnih za prikupljanje i obradu zametaka provodi u suradnji sa stacionarnim laboratorijem.

U projektiranju i izradi rasporeda laboratorijâ iz podtočaka i. i ii. i radu tima nužno je osigurati da ne dođe do unakrsne kontaminacije zametaka;

(b)

tim za prikupljanje zametaka mora raspolagati prostorima za pohranu koji ispunjavaju sljedeće uvjete:

i.

imaju barem jednu prostoriju za pohranu zametaka koju je moguće zaključati;

ii.

moraju se moći lako očistiti i dezinficirati;

iii.

moraju imati trajnu evidenciju o svim unošenjima i iznošenjima zametaka;

iv.

moraju imati spremnike za zametke.

DIO 3.

ZAHTJEVI ZA ODOBRAVANJE TIMA ZA PROIZVODNJU ZAMETAKA IZ ČLANKA 4.

1.

Osim odgovornosti navedenih u dijelu 2. točki 1. ovog Priloga, veterinar tima za proizvodnju zametaka, kako je navedeno u članku 4. stavku 1. točki (a) podtočki ii., osigurava da su članovi tima za proizvodnju zametaka prošli odgovarajuće osposobljavanje o tehnikama suzbijanja bolesti i laboratorijskim tehnikama, a posebno o postupcima za rad u sterilnim uvjetima.

2.

Osim zahtjeva navedenih u dijelu 2. točki 2. ovog Priloga prostori, oprema i operativni postupci tima za proizvodnju zametaka, kako je navedeno u članku 4. stavku 1. točki (b) podtočki iii., moraju zadovoljavati sljedeće zahtjeve:

(a)

tim za proizvodnju zametaka mora raspolagati stacionarnim laboratorijem koji mora imati:

i.

odgovarajuću opremu i prostore, uključujući zasebne prostorije ili prostore za:

prikupljanje jajnih stanica iz jajnika;

obradu jajnih stanica i zametaka; i

pohranu zametaka i sjemena;

ii.

prostor s laminarnim tokom ili druge odgovarajuće prostore u kojima se provode svi tehnički postupci za koje su potrebni posebni sterilni uvjeti (npr. obrada jajnih stanica, zametaka i sjemena). Međutim, centrifugiranje sjemena može se provoditi izvan prostora s laminarnim tokom ili drugog prostora, ako su poduzete sve higijenske sigurnosne mjere;

(b)

ako se jajne stanice i druga tkiva prikupljaju u klaonici, tim za proizvodnju zametaka mora raspolagati odgovarajućom opremom za prikupljanje i prijevoz jajnika i drugih tkiva u laboratorij za obradu na higijenski i siguran način;

(c)

tim za proizvodnju zametaka može prikupljanje jajnih stanica povjeriti skupini specijaliziranih stručnjaka ako je njihovu aktivnost odobrilo nadležno tijelo tima za proizvodnju zametaka i ako odgovornosti veterinara tima iz točke 1. obuhvaćaju i njihove aktivnosti;

(d)

tim za proizvodnju zametaka upotrebljava sjeme koje:

i.

zadovoljava zahtjeve ove Uredbe;

ii.

pohranjuje se za daljnji rad tima za proizvodnju zametaka u zasebnim spremnicima u prostorima iz dijela 2. točke 2. podtočke (b) koji su namijenjeni pohrani proizvedenih zametaka.

DIO 4.

ZAHTJEVI ZA ODOBRAVANJE OBJEKTA ZA OBRADU ZAMETNIH PROIZVODA IZ ČLANKA 4.

1.

Odgovornosti veterinara iz centra, kako je navedeno u članku 4. stavku 1. točki (a) podtočki i., jesu sljedeće:

(a)

veterinar iz centra osigurava sljedeće:

i.

u objektu za obradu zametnih proizvoda evidencija se vodi u skladu sa zahtjevima iz članka 8. stavka 1. točke (c);

ii.

zabranjuje se ulaz neovlaštenim osobama;

iii.

ovlašteni posjetitelji zadovoljavaju zahtjeve u pogledu zdravlja životinja i biosigurnosti iz točke (b) podtočke i.;

iv.

svaka pojedinačna doza sjemena, jajnih stanica ili embrija jasno je označena u skladu sa zahtjevima sljedivosti iz članka 10.;

v.

zametni proizvodi obrađuju se i pohranjuju isključivo u za to namijenjenim prostorima i strogim higijenskim uvjetima;

vi.

svi instrumenti koji dođu u kontakt sa zametnim proizvodima čiste se i dezinficiraju ili steriliziraju prije uporabe, osim novih instrumenata za jednokratnu uporabu;

vii.

prije početka svakog punjenja spremnici i spremnici za prijevoz čiste se i dezinficiraju ili steriliziraju, osim u slučaju novih spremnika za jednokratnu uporabu;

viii.

kriogena sredstva koja se upotrebljavaju za čuvanje ili pohranu zametnih proizvoda nisu prethodno upotrijebljena za druge proizvode;

ix.

osoblje objekta za obradu zametnih proizvoda prošlo je odgovarajuće osposobljavanje:

o tehnikama dezinfekcije i higijene radi sprečavanja širenja bolesti;

o laboratorijskim tehnikama, a posebno o postupcima za rad u sterilnim uvjetima, radi obrade zametnih proizvoda;

(b)

veterinar iz centra:

i.

utvrđuje zahtjeve u pogledu zdravlja životinja i biosigurnosti koji se primjenjuju u radu objekta za obradu zametnih proizvoda i mjere kojima se osigurava sukladnost s tim zahtjevima;

ii.

u objekt za obradu zametnih proizvoda prihvaća samo sjeme, jajne stanice ili zametke koji su prikupljeni, proizvedeni, obrađeni i pohranjeni u odobrenom objektu za zametne proizvode te prevezeni u uvjetima kojima se osigurava sprečavanje unakrsne kontaminacije sjemena, jajnih stanica ili zametaka jer nisu bili u kontaktu sa zametnim proizvodima koji nisu u skladu s pravilima utvrđenima u ovoj Uredbi.

2.

Zahtjevi koji se odnose na prostore, opremu i operativne postupke u objektu za obradu zametnih proizvoda, kako je navedeno u članku 4. stavku 1. točki (b) podtočki iv., jesu sljedeći:

(a)

objekt za obradu zametnih proizvoda mora imati barem sljedeće:

i.

prostoriju za obradu zametnih proizvoda, koja je odvojena od prostorije za pohranu zametnih proizvoda iz podtočke ii. i prostorije koja se upotrebljava za čišćenje opreme iz podtočke iii.;

ii.

prostoriju za obradu zametnih proizvoda, koja ne mora nužno biti na istoj lokaciji, s opremom koja je potrebna za pohranu zametnih proizvoda, koja je izgrađena tako da su ti zametni proizvodi i oprema zaštićeni od nepovoljnih vremenskih uvjeta i učinaka iz okoliša;

iii.

zasebnu prostoriju za čišćenje i dezinfekciju ili sterilizaciju opreme;

(b)

ako obrada nije ograničena na zametne proizvode koji se isporučuju iz jednog odobrenog objekta za zametne proizvode ili na zametni proizvod jedne vrste ili jedne životinjske vrste, objekt za obradu zametnih proizvoda mora uvesti postupke kojima se osigurava sljedeće:

i.

pošiljke zametnih proizvoda obrađuju se u različito vrijeme; i

ii.

između obrade različitih pošiljaka oprema se čisti i dezinficira;

(c)

ako pohrana nije ograničena na zametni proizvod jedne vrste ili jedne životinjske vrste,

i.

objekt za obradu zametnih proizvoda mora imati odvojene spremnike za svaku vrstu zametnih proizvoda i životinjsku vrstu koji su pohranjeni u prostoriji za pohranu zametnih proizvoda iz točke (a) podtočke ii.,

ii.

a pohranjenim zametnim proizvodima različitih vrsta i životinjskih vrsta mora rukovati različito osoblje ili se to mora činiti u različito vrijeme;

(d)

objekt za obradu zametnih proizvoda mora biti izgrađen tako da se može lako očistiti i dezinficirati, osim uredskih prostorija;

(e)

objekt za obradu zametnih proizvoda mora biti izgrađen tako da je učinkovito onemogućen pristup neovlaštenim osobama.

DIO 5.

ZAHTJEVI ZA ODOBRAVANJE CENTRA ZA POHRANU ZAMETNIH PROIZVODA IZ ČLANKA 4.

1.

Odgovornosti veterinara iz centra, kako je navedeno u članku 4. stavku 1. točki (a) podtočki i., jesu sljedeće:

(a)

veterinar iz centra osigurava sljedeće:

i.

u objektu za pohranu zametnih proizvoda evidencija se vodi u skladu sa zahtjevima iz članka 8. stavka 1. točke (c);

ii.

učinkovito se zabranjuje ulaz neovlaštenim osobama;

iii.

ovlašteni posjetitelji zadovoljavaju zahtjeve u pogledu zdravlja životinja i biosigurnosti iz točke (b) podtočke i.;

iv.

svaka pojedinačna doza sjemena, jajnih stanica ili zametaka jasno je označena u skladu sa zahtjevima iz članka 10.;

v.

zametni proizvodi pohranjuju se isključivo u za to namijenjenim prostorima i strogim higijenskim uvjetima;

vi.

svi instrumenti koji dođu u kontakt sa zametnim proizvodima čiste se i dezinficiraju ili steriliziraju prije uporabe, osim novih instrumenata za jednokratnu uporabu;

vii.

prije početka svakog punjenja spremnici i spremnici za prijevoz čiste se i dezinficiraju ili steriliziraju, osim u slučaju novih spremnika za jednokratnu uporabu;

viii.

kriogena sredstva koja se upotrebljavaju za čuvanje ili pohranu zametnih proizvoda nisu prethodno upotrijebljena za druge proizvode;

ix.

osoblje zaposleno u centru za pohranu zametnih proizvoda prošlo je odgovarajuće osposobljavanje o tehnikama dezinfekcije i higijene radi sprečavanja širenja bolesti;

(b)

veterinar iz centra:

i.

utvrđuje zahtjeve u pogledu zdravlja životinja i biosigurnosti koji se primjenjuju u radu centra za pohranu zametnih proizvoda i mjere kojima se osigurava sukladnost s tim zahtjevima;

ii.

u centar za pohranu zametnih proizvoda prihvaća samo sjeme, jajne stanice ili zametke koji su prikupljeni, proizvedeni, obrađeni i pohranjeni u odobrenom objektu za zametne proizvode te prevezeni u uvjetima kojima se osigurava sprečavanje unakrsne kontaminacije sjemena, jajnih stanica ili zametaka jer nisu bili u kontaktu sa zametnim proizvodima koji nisu u skladu s pravilima utvrđenima u ovoj Uredbi.

2.

Zahtjevi koji se odnose na prostore, opremu i operativne postupke u centru za pohranu zametnih proizvoda, kako je navedeno u članku 4. stavku 1. točki (b) podtočki v., jesu sljedeći:

(a)

centar za pohranu zametnih proizvoda mora raspolagati prostorijom za pohranu s opremom koja je potrebna za pohranu zametnih proizvoda i izgrađena tako da su ti zametni proizvodi i oprema zaštićeni od nepovoljnih vremenskih uvjeta i učinaka iz okoliša;

(b)

ako pohrana nije ograničena na zametni proizvod jedne vrste ili jedne životinjske vrste,

i.

centar za pohranu zametnih proizvoda mora imati odvojene spremnike za svaku vrstu zametnih proizvoda i životinjsku vrstu koji su pohranjeni u centru,

ii.

a pohranjenim zametnim proizvodima različitih vrsta i životinjskih vrsta mora rukovati različito osoblje ili se to mora činiti u različito vrijeme;

(c)

centar za pohranu zametnih proizvoda mora biti izgrađen tako da se može lako očistiti i dezinficirati, osim uredskih prostorija;

(d)

centar za pohranu zametnih proizvoda mora biti izgrađen ili izoliran tako da je onemogućen kontakt s vanjskim životinjama;

(e)

centar za pohranu zametnih proizvoda mora biti izgrađen tako da je učinkovito onemogućen pristup neovlaštenim osobama.


PRILOG II.

DODATNI ZAHTJEVI U POGLEDU ZDRAVLJA ŽIVOTINJA ZA GOVEDA, OVCE, KOZE, SVINJE I KONJE OD KOJIH SE PRIKUPLJAJU ZAMETNI PROIZVODI TE ZAHTJEVI U POGLEDU KARANTENE I LABORATORIJSKIH ILI DRUGIH TESTOVA KOJI SE PROVODE NA TIM ŽIVOTINJAMA IZ DIJELA III. POGLAVLJA 1. ODJELJKA 2.

DIO 1.

DODATNI ZAHTJEVI U POGLEDU ZDRAVLJA ŽIVOTINJA ZA GOVEDA OD KOJIH SE PRIKUPLJAJU ZAMETNI PROIZVODI TE U POGLEDU KARANTENE I LABORATORIJSKIH ILI DRUGIH TESTOVA KOJI SE PROVODE NA TIM ŽIVOTINJAMA IZ ČLANKA 20.

Poglavlje I.

Dodatni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za goveda od kojih se prikuplja sjeme te u pogledu karantene i laboratorijskih ili drugih testova koji se provode na tim životinjama

1.

Na sva goveda primljena u centar za prikupljanje sjemena primjenjuju se sljedeći zahtjevi:

(a)

životinje moraju proći karantenu u karantenskom smještaju u kojem su se nalazili samo drugi papkari barem istog zdravstvenog statusa;

(b)

u roku od 30 dana prije početka karantene iz točke (a) životinje se moraju podvrgnuti sljedećim testovima s negativnim rezultatom u svakom slučaju, osim kada je riječ o testu na antigen virusa za virusni proljev goveda iz podtočke v.:

i.

intradermalnom tuberkulinskom testu iz dijela 2. točke 1. Priloga I. Delegiranoj uredbi (EU) 2020/688 na infekciju kompleksom Mycobacterium tuberculosis (M. bovis, M. caprae i M. tuberculosis);

ii.

serološkom testu iz dijela 1. točke 1. Priloga I. Delegiranoj uredbi (EU) 2020/688 na infekciju uzročnicima Brucella abortus, Brucella melitensis i Brucella suis;

iii.

serološkom testu iz dijela 4. točke (a) Priloga I. Delegiranoj uredbi (EU) 2020/688 na enzootsku leukozu goveda na temelju odstupanja iz članka 20. stavka 2. točke (a);

iv.

serološkom testu (cijeli virus) na zarazni rinotraheitis goveda/zarazni pustularni vulvovaginitis koji se provodi na uzorku krvi ako životinja ne dolazi iz objekta slobodnog od navedenih bolesti;

v.

kada je riječ o virusnom proljevu goveda:

testu izolacije virusa, testu za otkrivanje virusnog genoma ili testu na antigen virusa; i

serološkom testu za određivanje prisutnosti ili odsutnosti antitijela;

(c)

tijekom karantene iz točke (a) i u roku od najmanje 21 dan nakon primanja u karantenski smještaj, odnosno 7 dana u slučaju testova koji se zahtijevaju u skladu s podtočkama iv. i v., životinje se moraju podvrgnuti sljedećim testovima s negativnim rezultatom u svakom slučaju, osim kada je riječ o testu na antigen virusa za virusni proljev goveda iz podtočke iii.:

i.

serološkom testu iz dijela 1. točke 1. Priloga I. Delegiranoj uredbi (EU) 2020/688 na infekciju uzročnicima Brucella abortus, Brucella melitensis i Brucella suis;

ii.

serološkom testu (cijeli virus) na zarazni rinotraheitis goveda/zarazni pustularni vulvovaginitis koji se provodi na uzorku krvi.

iii.

kada je riječ o virusnom proljevu goveda:

testu izolacije virusa, testu za otkrivanje virusnog genoma ili testu na antigen virusa; i

serološkom testu za određivanje prisutnosti ili odsutnosti antitijela.

Seronegativnim ili seropozitivnim životinjama dozvoljava se pristup centru za prikupljanje sjemena ako ne dođe do serokonverzije životinja koje su bile seronegativne prije ulaska u karantenski smještaj.

Ako dođe do serokonverzije, sve životinje koje su ostale seronegativne zadržavaju se duže u karantenskom smještaju sve dok u skupini više ne bude serokonverzije tijekom tri tjedna. Seropozitivnim životinjama može se dopustiti ulazak u centar za prikupljanje sjemena;

iv.

kada je riječ o genitalnoj kampilobakteriozi goveda (Campylobacter fetus ssp. venerealis):

u slučaju životinja mlađih od šest mjeseci ili životinja koje su od te dobi do ulaska u karantenu iz točke (a) živjele u istospolnoj skupini bez kontakta sa ženkama, jednom testu na uzorku ispirka umjetne vagine ili uzorku sluznice prepucija; ili

testovima provedenima na uzorcima ispirka umjetne vagine ili uzorcima sluznice prepucija prikupljenima u tri navrata u razmaku od najmanje 7 dana;

v.

kada je riječ o trihomonijazi (Trichomonas foetus):

u slučaju životinja mlađih od šest mjeseci ili životinja koje su od te dobi do ulaska u karantenu iz točke (a) živjele u istospolnoj skupini bez kontakta sa ženkama jednom testu na uzorku sluznice prepucija; ili

testovima koji se provode na uzorcima sluznice prepucija prikupljenima u tri navrata u razmaku od najmanje 7 dana;

Međutim, ako je bilo koji test iz točke (c) pozitivan, predmetnu je životinju potrebno odmah ukloniti iz karantenskog smještaja. U slučaju karantene skupine životinja nadležno tijelo poduzima sve mjere koje su potrebne kako bi se osiguralo da su preostale životinje ponovno prihvatljive za ulazak u centar za prikupljanje sjemena u skladu s dijelom 1. poglavljem I. ovog Priloga;

(d)

prije početne otpreme sjemena bikova koji su seropozitivni na virusni proljev goveda uzorak sjemena svake životinje podvrgava se testu izolacije virusa ili imunoenzimskom testu (ELISA) na antigen virusa virusnog proljeva goveda. U slučaju pozitivnog rezultata bik se uklanja iz centra za prikupljanje sjemena, a sve se njegovo sjeme uništava.

2.

Sva goveda koja se drže u centru za prikupljanje sjemena podvrganuta su najmanje jednom godišnje sljedećim testovima (obvezni rutinski testovi) s negativnim rezultatima:

(a)

intradermalnom tuberkulinskom testu iz dijela 2. točke 1. Priloga I. Delegiranoj uredbi (EU) 2020/688 na infekciju kompleksom Mycobacterium tuberculosis (M. bovis, M. caprae i M. tuberculosis);

(b)

serološkom testu iz dijela 1. točke 1. Priloga I. Delegiranoj uredbi (EU) 2020/688 na infekciju uzročnicima Brucella abortus, Brucella melitensis i Brucella suis;

(c)

serološkom testu iz dijela 4. točke (a) Priloga I. Delegiranoj uredbi (EU) 2020/688 na enzootsku leukozu goveda;

(d)

serološkom testu (cijeli virus) na zarazni rinotraheitis goveda/zarazni pustularni vulvovaginitis koji se provodi na uzorku krvi;

(e)

kada je riječ o virusnom proljevu goveda, serološkom testu za otkrivanje protutijela koji se primjenjuje samo na seronegativne životinje.

Ako životinja postane seropozitivna, svi ejakulati te životinje prikupljeni nakon zadnjeg negativnog testa odbacuju se ili se provodi testiranje na virus odnosno za otkrivanje virusnog genoma s negativnim rezultatima;

(f)

kada je riječ o genitalnoj kampilobakteriozi goveda, testu na uzorku sluznice prepucija. Potrebno je testirati samo bikove koji se upotrebljavaju za dobivanje sjemena ili su u kontaktu s bikovima za dobivanje sjemena. Bikove koji se nakon prekida od više od šest mjeseci ponovo upotrebljavaju za prikupljanje sjemena testira se tijekom 30 dana prije ponovnog prikupljanja sjemena;

(g)

kada je riječ o trihomonijazi, testu na uzorku sluznice prepucija. Potrebno je testirati samo bikove koji se upotrebljavaju za dobivanje sjemena ili su u kontaktu s bikovima za dobivanje sjemena. Bikove koji se nakon prekida od više od šest mjeseci ponovo upotrebljavaju za prikupljanje sjemena testira se tijekom 30 dana prije ponovnog prikupljanja sjemena.

3.

Ako je bilo koji test iz točke 2. pozitivan, životinja se izolira, a sjeme prikupljeno od zadnjeg negativnog testa ne smije se premještati u drugu državu članicu, uz iznimku, u slučaju virusnog proljeva goveda, sjemena iz svakog ejakulata koji je bio negativan na virusni proljev goveda ili virusni genom.

Životinja iz prvog podstavka uklanja se iz centra za prikupljanje sjemena.

Sjeme prikupljeno od svih drugih životinja u centru za prikupljanje sjemena od datuma prikupljanja zadnjeg uzorka koji je bio negativan na jedan od testova iz točke 2. pohranjuje se odvojeno i ne smije ga se premještati među državama članicama dok se zdravstveni status centra za prikupljanje sjemena ne obnovi i dok se pohranjeno sjeme službeno ne pregleda da bi se u njemu isključila prisutnost patogena koji uzrokuju bolesti iz točke 2.

Poglavlje II.

Dodatni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za goveda koja su donori zametaka dobivenih in vivo te u pogledu karantene tih životinja

1.

Veterinar tima ili član tima mora klinički pregledati goveda donore i potvrditi da ne pokazuju simptome ili znakove bolesti iz kategorije D relevantnih za goveda na dan prikupljanja zametaka.

2.

Sjeme koje se upotrebljava za umjetno osjemenjivanje goveda donora mora se prikupljati, obrađivati i pohranjivati u skladu sa zahtjevima iz dijela 1. poglavlja I. Priloga II. i dijela 1. Priloga III.

Poglavlje III.

Dodatni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za goveda od kojih se prikupljaju jajne stanice za proizvodnju zametaka in vitro te u pogledu karantene tih životinja

1.

Ako se jajne stanice prikupljaju od pojedinačnih živih goveda (aspiracijom iz kirurški odstranjenih jajnika („ovarijektomija”) ili aspiracijom transvaginalnim putem pod kontrolom ultrazvuka („ovum pick-up”), zahtjevi iz poglavlja II. primjenjuju se na životinje donore tih jajnih stanica.

2.

Goveda donori jajnika i drugih tkiva koji se prikupljaju nakon klanja u klaonici ne smiju biti određena za klanje u okviru odobrenog programa iskorjenjivanja bolesti niti smiju dolaziti iz objekta smještenog u zoni ograničenja uspostavljenoj zbog izbijanja bolesti iz kategorije A ili emergentne bolesti u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) 2016/429 među govedima donorima.

3.

Klaonica u kojoj se jajnici i druga tkiva prikupljaju ne smije se nalaziti u zoni ograničenja uspostavljenoj zbog izbijanja bolesti iz kategorije A ili emergentne bolesti u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) 2016/429 među govedima donorima.

4.

Sjeme koje se upotrebljava za oplodnju jajnih stanica goveda za proizvodnju zametaka in vitro mora se prikupljati, obrađivati i pohranjivati u skladu sa zahtjevima iz dijela 1. poglavlja I. Priloga II. i dijela 1. Priloga III.

DIO 2.

DODATNI ZAHTJEVI U POGLEDU ZDRAVLJA ŽIVOTINJA ZA SVINJE OD KOJIH SE PRIKUPLJAJU ZAMETNI PROIZVODI TE U POGLEDU KARANTENE I LABORATORIJSKIH I DRUGIH TESTOVA KOJI SE PROVODE NA TIM ŽIVOTINJAMA IZ ČLANKA 21.

Poglavlje I.

Dodatni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za svinje od kojih se prikuplja sjeme te u pogledu karantene i laboratorijskih ili drugih testova koji se provode na tim životinjama

1.

Na sve svinje primljene u centar za prikupljanje sjemena primjenjuju se sljedeći zahtjevi:

(a)

životinje moraju proći karantenu u karantenskom smještaju u kojem su se nalazili samo drugi papkari barem istog zdravstvenog statusa;

(b)

u roku od 30 dana prije ulaska u karantenski smještaj iz točke (a) životinje se moraju podvrgnuti sljedećim testovima s negativnim rezultatima:

i.

kada je riječ o infekciji uzročnicima Brucella abortus, Brucella melitensis i Brucella suis, puferiranom Brucella antigen testu (test Rose Bengal), kompetitivnom testu ELISA ili neizravnom testu ELISA za otkrivanje protutitijela na glatke vrste Brucella.

Ako rezultat serološkog testa za otkrivanje antititijela na glatke vrsta Brucella (uključujući Brucella abortus, Brucella melitensis i Brucella suis) bilo koje životinje bude pozitivan, životinje s negativnim rezultatima iz istog objekta ne primaju se u karantenski smještaj dok se ne potvrdi da objekt podrijetla životinja s pozitivnim rezultatima ima status bez bolesti kada je riječ o infekciji uzročnicima Brucella abortus, Brucella melitensis i Brucella suis.

ii.

kada je riječ o infekciji virusom bolesti Aujeszkoga:

u slučaju necijepljenih životinja testu ELISA za otkrivanje protutitijela na cijeli virus bolesti Aujeszkoga ili glikoprotein B (ADV-gB) ili glikoprotein D (ADV-gD) virusa ili testu neutralizacije seruma;

u slučaju životinja cijepljenih cjepivom bez glikoproteina E testu ELISA za otkrivanje protutitijela na glikoprotein E (ADV-gE) virusa bolesti Aujeszkoga;

Serološki testovi za otkrivanje infekcije virusom bolesti Aujeszkoga moraju ispunjavati standarde utvrđene u dijelu 7. Priloga I. Delegiranoj uredbi (EU) 2020/688;

iii.

kada je riječ o klasičnoj svinjskoj kugi, testu ELISA na protutijela ili testu neutralizacije seruma u slučaju životinja koje dolaze iz države članice ili njezine zone u kojoj su zabilježeni slučajevi klasične svinjske kuge ili je u proteklih 12 mjeseci provedeno cijepljenje protiv te bolesti;

iv.

kada je riječ o infekciji virusom reproduktivnog i respiratornog sindroma svinja, serološkom testu (imunoperoksidazni test u jednoslojnoj kulturi tkiva (IPMA), test imunofluorescencije (IFA) ili test ELISA);

(c)

životinje su podvrgnute sljedećim testovima na uzorcima prikupljenim u roku od najmanje 21 dan nakon primanja u karantenski smještaj iz točke (a):

i.

kada je riječ o infekciji uzročnicima Brucella abortus, Brucella melitensis i Brucella suis, puferiranom Brucella antigen testu (test Rose Bengal), kompetitivnom testu ELISA ili neizravnom testu ELISA za otkrivanje protutitijela na glatke vrste Brucella.

Životinje s pozitivnim rezultatima na test iz prvog podstavka treba ukloniti iz karantenskog smještaja, osim ako je otklonjena svaka sumnja na infekciju uzročnicima Brucella abortus, Brucella melitensis i Brucella suis u skladu s točkom (d).

ii.

kada je riječ o infekciji virusom bolesti Aujeszkoga:

u slučaju necijepljenih životinja testu ELISA za otkrivanje protutitijela na cijeli virus bolesti Aujeszkoga ili glikoprotein B (ADV-gB) ili glikoprotein D (ADV-gD) virusa ili testu neutralizacije seruma;

u slučaju životinja cijepljenih cjepivom bez glikoproteina E testu ELISA za otkrivanje protutitijela na glikoprotein E (ADV-gE) virusa bolesti Aujeszkoga;

Ako rezultati testova na infekciju virusom bolesti Aujeszkoga bilo koje životinje budu pozitivni, ta se životinja odmah uklanja iz karantenskog smještaja.

iii.

kada je riječ o klasičnoj svinjskoj kugi, testu ELISA na protutijela ili testu neutralizacije seruma u slučaju životinja koje dolaze iz države članice ili njezine zone u kojoj nisu zabilježeni slučajevi klasične svinjske kuge i u kojoj u proteklih 12 mjeseci nije provedeno cijepljenje protiv te bolesti;

iv.

kada je riječ o infekciji virusom reproduktivnog i respiratornog sindroma svinja, serološkom testu (IPMA, IFA ili ELISA) i testu za otkrivanje virusnog genoma (lančana reakcija polimerazom uz prethodnu reverznu transkripciju (RT-PCR), ugniježđeni RT-PCR, RT-PCR u stvarnom vremenu).

Ako rezultat testova na infekciju virusom reproduktivnog i respiratornog sindroma svinja bilo koje životinje budu pozitivni, ona se odmah uklanja iz karantenskog smještaja.

Ako je u karanteni skupina životinja, nadležno tijelo poduzima sve mjere potrebne da bi osiguralo da preostale životinje s negativnim rezultatima testova iz podtočaka i., ii. iii. i iv. imaju zadovoljavajući zdravstveni status prije nego što ih se primi u centar za prikupljanje sjemena u skladu s ovim poglavljem;

(d)

u slučaju sumnje na infekciju uzročnicima Brucella abortus, Brucella melitensis i Brucella suis poduzimaju se sljedeće mjere:

i.

na životinje podvrgnute testovima iz točke (c) podtočke i. s pozitivnim rezultatima na infekciju uzročnikom Brucella abortus, Brucella melitensis i Brucella suis primjenjuje se sljedeći protokol:

pozitivni serumi podvrgavaju se barem jednom od alternativnih testova iz točke (c) podtočke i. koji nisu provedeni na uzorcima iz točke (c);

u objektu podrijetla životinja koje su bile pozitivne na test na infekciju uzročnicima Brucella abortus, Brucella melitensis i Brucella suis provodi se epidemiološko istraživanje;

najkasnije sedam dana od datuma prikupljanja uzoraka iz točke (c) prikupljaju se uzorci od svih životinja s pozitivnim rezultatom na testove iz točke (c) podtočke i. i prve alineje podtočke i. točke (d) te ih se podvrgava serološkom testu iz točke (c) podtočke i. ili se sve životinje iz točke (c) podvrgavaju kožnom testu na brucelin;

ii.

sumnja na infekciju uzročnikom Brucella abortus, Brucella melitensis i Brucella suis otklanja se ako tijekom epidemiološkog istraživanja u objektu podrijetla nije otkrivena infekcija tim uzročnikom i ako su:

rezultat ponovljenog testa iz prve alineje podtočke i. točke (d) ili testa iz treće alineje podtočke i. točke (d) negativan;

ili

sve životinje s pozitivnim rezultatom na testove iz prve ili treće alineje podtočke i. točke (d) podvrgnute post mortem pregledu i testu otkrivanja agensa (PCR ili bakteriološka kultura) za glatke vrste Brucella (uključujući uzročnike Brucella abortus, Brucella melitensis i Brucella suis) s negativnim rezultatom u svakom slučaju;

iii.

nakon uklanjanja sumnje na infekciju uzročnikom Brucella abortus, Brucella melitensis i Brucella suis sve životinje iz karantenskog smještaja iz drugog stavka točke (c) mogu se primiti u centar za prikupljanje sjemena.

2.

Obvezno rutinsko testiranje svinja koje se drže u centrima za prikupljanje sjemena provodi se na sljedeći način:

(a)

sve svinje koje se drže u centru za prikupljanje sjemena podvrgnute su sljedećim testovima s negativnim rezultatima:

i.

kada je riječ o infekciji uzročnicima Brucella abortus, Brucella melitensis i Brucella suis, puferiranom Brucella antigen testu (test Rose Bengal), kompetitivnom testu ELISA ili neizravnom testu ELISA;

ii.

kada je riječ o infekciji virusom bolesti Aujeszkoga:

u slučaju necijepljenih životinja testu ELISA za otkrivanje protutitijela na cijeli virus bolesti Aujeszkoga ili glikoprotein B (ADV-gB) ili glikoprotein D (ADV-gD) virusa ili testu neutralizacije seruma;

u slučaju životinja cijepljenih cjepivom bez glikoproteina E testu ELISA za otkrivanje protutitijela na glikoprotein E (ADV-gE) virusa bolesti Aujeszkoga;

iii.

kada je riječ o klasičnoj svinjskoj kugi, testu ELISA na protutijela ili testu neutralizacije seruma;

iv.

kada je riječ o infekciji virusom reproduktivnog i respiratornog sindroma svinja, serološkom testu (IPMA, IFA ili ELISA);

(b)

testovi iz točke (a) provode se na uzorcima uzetima:

i.

od svih životinja neposredno prije napuštanja centra za prikupljanje sjemena ili po dolasku u klaonicu, a najkasnije 12 mjeseci od datuma primanja u centar za prikupljanje sjemena;

ili

ii.

barem od:

25 % životinja u centru za prikupljanje sjemena svaka tri mjeseca radi testiranja na infekciju uzročnikom Brucella abortus, Brucella melitensis i Brucella suis, infekciju virusom bolesti Aujeszkoga i klasičnom svinjskom kugom te barem od 10 % životinja iz centra za prikupljanje sjemena svakog mjeseca radi testiranja na infekciju virusom reproduktivnog i respiratornog sindroma svinja

ili

10 % životinja u centru za prikupljanje sjemena svaki mjesec radi testiranja na infekciju uzročnikom Brucella abortus, Brucella melitensis i Brucella suis, infekciju virusom bolesti Aujeszkoga, klasičnom svinjskom kugom i virusom reproduktivnog i respiratornog sindroma svinja.

Ako je uzorkovanje provedeno u skladu s jednom od dviju opcija iz potočke ii., veterinar iz centra osigurava da su životinje u uzorku reprezentativne za ukupnu populaciju tog centra, posebno s obzirom na dobne skupine i smještaj;

(c)

ako je ispitivanje provedeno u skladu s točkom 2. podtočkom (b)ii., veterinar iz centra osigurava da se sve životinje testiraju na bolesti iz točke 2. podtočke (a) najmanje svakih 12 mjeseci od datuma primanja u centar za prikupljanje sjemena.

3.

Ako je bilo koji test iz točke 2. podtočke (a) pozitivan, životinja se izolira, a sjeme prikupljeno od zadnjeg negativnog testa ne smije se premještati među državama članicama.

Životinja iz prvog podstavka odmah se uklanja iz centra za prikupljanje sjemena.

Sjeme prikupljeno od svih drugih životinja u centru za prikupljanje sjemena od datuma prikupljanja zadnjeg uzorka koji je dao negativan rezultat na jedan od testova iz točke 2. podtočke (a) pohranjuje se odvojeno i ne smije ga se premještati među državama članicama dok se zdravstveni status centra za prikupljanje sjemena ne obnovi i dok se pohranjeno sjeme službeno ne pregleda da bi se u njemu isključila prisutnost patogena koji uzrokuju bolesti navedene u točki 2. podtočki (a).

Poglavlje II.

Dodatni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za svinje od kojih se prikupljaju jajne stanice i zameci i u pogledu karantene tih životinja

1.

Veterinar tima ili član tima mora klinički pregledati svinje donore i potvrditi da ne pokazuju simptome ili znakove bolesti iz kategorije D relevantnih za svinje na dan prikupljanja jajnih stanica ili zametaka.

2.

Povrh zahtjeva iz točke 1. na svinje donore, osim na one koje su donori zametaka dobivenih in vivo podvrgnutih obradi tripsinom, primjenjuje se i zahtjev da dolaze iz države članice ili njezine zone koje su slobodne od infekcije virusom bolesti Aujeszkoga ili u kojima se provodi odobreni program iskorjenjivanja infekcije virusom bolesti Aujeszkoga.

3.

Kada je riječ o infekciji virusom reproduktivnog i respiratornog sindroma svinja, svinje donori od koji su zameci dobiveni in vivo podvrgnute su serološkom testiranju na infekciju virusom reproduktivnog i respiratornog sindroma svinja, s negativnim rezultatima, u dva navrata u roku od najmanje 21 dan, pri čemu se drugo testiranje provodi u roku od 15 dana prije prikupljanja zametaka.

4.

Sjeme koje se upotrebljava za umjetno osjemenjivanje svinja donora mora se prikupljati, obrađivati i pohranjivati u skladu sa zahtjevima iz dijela 2. poglavlja I. Priloga II. i dijela 1. Priloga III.

DIO 3.

DODATNI ZAHTJEVI U POGLEDU ZDRAVLJA ŽIVOTINJA ZA OVCE I KOZE OD KOJIH SE PRIKUPLJAJU ZAMETNI PROIZVODI TE U POGLEDU KARANTENE I LABORATORIJSKIH I DRUGIH TESTOVA KOJI SE PROVODE NA TIM ŽIVOTINJAMA IZ ČLANKA 22.

Poglavlje I.

Dodatni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za ovce i koze od kojih se prikuplja sjeme te u pogledu karantene i laboratorijskih ili drugih testova koji se provode na tim životinjama

1.

Na sve ovce i koze primljene u centar za prikupljanje sjemena primjenjuju se sljedeći zahtjevi:

(a)

životinje moraju proći karantenu u karantenskom smještaju u kojem su se nalazili samo drugi papkari barem istog zdravstvenog statusa;

(b)

u slučaju ovaca moraju dolaziti iz objekta u kojem su u roku od 60 dana prije boravka u karantenskom smještaju iz točke (a) podvrgnute serološkom testu na epididimitis ovaca (Brucella ovis) ili bilo kojem drugom testu s dokumentiranom istovjetnom osjetljivošću i specifičnošću.

Ako se ovce drže zajedno s kozama, koze su isto tako podvrgnute serološkom testu na epididimitis ovaca (Brucella ovis) s negativnim rezultatima.

(c)

životinje su podvrgnute sljedećim testovima koji su provedeni na uzorku krvi prikupljenom u roku od 30 dana prije početka razdoblja karantene iz točke (a), s negativnim rezultatom u svakom slučaju:

i.

serološkom testu iz dijela 1. točke 1. Priloga I. Delegiranoj uredbi (EU) 2020/688 na infekciju uzročnicima Brucella abortus, Brucella melitensis i Brucella suis;

ii.

u slučaju ovaca serološkom testu na epididimitis ovaca (Brucella ovis) ili bilo kojem drugom testu s dokumentiranom istovjetnom osjetljivošću i specifičnošću.

Ako se ovce drže zajedno s kozama, koze su isto tako podvrgnute serološkom testu na epididimitis ovaca (Brucella ovis) s negativnim rezultatima.

(d)

životinje su podvrgnute sljedećim testovima provedenima na uzorcima krvi prikupljenima tijekom razdoblja karantene iz točke (a) i u roku od najmanje 21 dan nakon datuma primanja u karantenski smještaj, s negativnim rezultatima:

i.

serološkom testu iz dijela 1. točke 1. Priloga I. Delegiranoj uredbi (EU) 2020/688 na infekciju uzročnicima Brucella abortus, Brucella melitensis i Brucella suis;

ii.

u slučaju ovaca serološkom testu na epididimitis ovaca (Brucella ovis) ili bilo kojem drugom testu s dokumentiranom istovjetnom osjetljivošću i specifičnošću.

Ako se ovce drže zajedno s kozama, koze su isto tako podvrgnute serološkom testu na epididimitis ovaca (Brucella ovis) s negativnim rezultatima.

2.

Sve ovce i koze koje se drže u odobrenom centru za prikupljanje sjemena podvrgnute su najmanje jednom godišnje sljedećim testovima (obvezni rutinski testovi) s negativnim rezultatima:

(a)

serološkom testu iz dijela 1. točke 1. Priloga I. Delegiranoj uredbi (EU) 2020/688 na infekciju uzročnicima Brucella abortus, Brucella melitensis i Brucella suis;

(b)

u slučaju ovaca serološkom testu na epididimitis ovaca (Brucella ovis) ili bilo kojem drugom testu s dokumentiranom istovjetnom osjetljivošću i specifičnošću.

Ako se ovce drže zajedno s kozama, koze su isto tako podvrgnute serološkom testu na epididimitis ovaca (Brucella ovis) s negativnim rezultatima.

3.

Ako je bilo koji test iz točke 2. pozitivan, životinju se izolira, a sjeme prikupljeno od te životinje od datuma zadnjeg negativnog testa ne smije se premještati među državama članicama.

Životinja iz prvog podstavka uklanja se iz centra za prikupljanje sjemena.

Sjeme prikupljeno od svih drugih životinja u centru za prikupljanje sjemena od datuma prikupljanja zadnjeg uzorka koji je dao negativan rezultat na jedan od testova iz točke 2. pohranjuje se odvojeno i ne smije se premještati među državama članicama dok se zdravstveni status centra za prikupljanje sjemena ne obnovi i dok se pohranjeno sjeme službeno ne pregleda da bi se u njemu isključila prisutnost patogena koji uzrokuju bolesti navedene u točki 2.

Poglavlje II.

Dodatni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za ovce i koze od kojih se prikupljaju jajne stanice i zameci te u pogledu karantene tih životinja

1.

Veterinar tima ili član tima mora klinički pregledati ovce i koze donore i potvrditi da ne pokazuju simptome ili znakove bolesti iz kategorije D relevantnih za ovce i koze na dan prikupljanja jajnih stanica ili zametaka.

2.

Sjeme koje se upotrebljava za umjetno osjemenjivanje ovaca i koza donora mora biti prikupljeno, obrađeno i pohranjeno u skladu sa zahtjevima iz dijela 3. poglavlja I. Priloga II. i dijela 1. Priloga III.

DIO 4.

DODATNI ZAHTJEVI U POGLEDU ZDRAVLJA ŽIVOTINJA ZA KOPITARE OD KOJIH SE PRIKUPLJAJU ZAMETNI PROIZVODI TE U POGLEDU KARANTENE I LABORATORIJSKIH ILI DRUGIH TESTOVA KOJI SE PROVODE NA TIM ŽIVOTINJAMA IZ ČLANKA 23.

Poglavlje I.

Dodatni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za kopitare od kojih se prikuplja sjeme te u pogledu karantene i laboratorijskih ili drugih testova koji se provode na tim životinjama

1.

Za prikupljanje sjemena može se upotrijebiti kopitar donor koji prema mišljenju veterinara iz centra ispunjava sljedeće zahtjeve:

(a)

životinja je podvrgnuta sljedećim testovima u skladu s jednim od programâ testiranja iz točke (b):

i.

agar-gel imunodifuzijskom testu (Coggins test) ili testu ELISA na infekcioznu anemiju kopitara s negativnim rezultatom;

ii.

testu izolacije virusa na virusni arteritis kopitara ili otkrivanju njegova genoma lančanom reakcijom polimerazom (PCR) ili PCR-om u stvarnom vremenu s negativnim rezultatom na alikvotu ukupne količine sjemena pastuha donora, osim ako je pastuh donor podvrgnut serum neutralizacijskom testu na virusni arteritis kopitara pri čemu je dobiven negativan rezultat uz razrijeđenost seruma od 1:4;

iii.

testu za identifikaciju uzročnika kontagioznog metritisa kobila (Taylorella equigenitalis) s negativnim rezultatom, provedenom u svakom slučaju na tri uzorka (brisa) uzeta od pastuha donora u dva navrata u razmaku od najmanje sedam dana i ni u kojem slučaju ne ranije od sedam dana (sustavna obrada) ili 21 dan (lokalna obrada) nakon mogućeg antimikrobnog liječenja pastuha donora, barem sa sljedećih područja:

prepucija,

uretre,

fossa glandis.

Uzorci su prije otpreme u laboratorij stavljeni u transportni medij s aktivnim ugljenom, kao što je transportni medij Amies.

Uzorci su podvrgnuti barem jednom od sljedećih testova:

kulturi u mikroaerofilnim uvjetima u razdoblju od najmanje sedam dana radi izoliranja bakterije Taylorella equigenitalis, unutar 24 sata nakon uzimanja uzoraka od životinje donora ili 48 sati ako se uzorci tijekom prijevoza drže na hladnom;

ili

lančanoj reakciji polimerazom (PCR) ili PCR-u u stvarnom vremenu radi otkrivanja genoma bakterije Taylorella equigenitalis, provedenom unutar 48 sati od trenutka uzimanja uzoraka od životinja donora;

(b)

životinja je podvrgnuta jednom od sljedećih programa testiranja:

i.

ako pastuh donor neprekidno boravi u centru za prikupljanje sjemena u razdoblju od najmanje 30 dana prije datuma prvog prikupljanja sjemena i tijekom razdoblja prikupljanja i nijedan kopitar u centru za prikupljanje sjemena nije bio u izravnom kontaktu s kopitarima nižeg zdravstvenog statusa od pastuha donora, testovi koji se zahtijevaju u skladu s točkom (a) provode se na uzorcima uzetima od pastuha donora barem jednom godišnje (obvezni rutinski testovi) na početku sezone parenja ili prije prvog prikupljanja sjemena namijenjenog premještanju u drugu državu članicu kao svježe, rashlađeno ili zamrznuto sjeme i najmanje 14 dana nakon datuma početka boravka u trajanju od najmanje 30 dana prije datuma prvog prikupljanja sjemena;

ii.

ako pastuh donor boravi u centru za prikupljanje sjemena u razdoblju od najmanje 30 dana prije datuma prvog prikupljanja sjemena i tijekom razdoblja prikupljanja, ali povremeno tijekom razdoblja prikupljanja smije napustiti centar za prikupljanje sjemena pod odgovornošću veterinara iz centra tijekom ukupnog razdoblja kraćeg od 14 dana, ili ako su drugi kopitari u centru za prikupljanje sjemena bili u izravnom kontaktu s kopitarima nižeg zdravstvenog statusa, testovi koji se zahtijevaju u skladu točkom (a) provode se na sljedeći način:

najmanje jednom godišnje na uzorcima uzetima od pastuha donora na početku sezone parenja ili prije prvog prikupljanja sjemena namijenjenog premještanju u drugu državu članicu kao svježe, rashlađeno ili zamrznuto sjeme i najmanje 14 dana nakon datuma početka boravka u trajanju od najmanje 30 dana prije datuma prvog prikupljanja sjemena;

i

tijekom razdoblja prikupljanja sjemena namijenjenog premještanju u drugu državu članicu kao svježe, rashlađeno ili zamrznuto sjeme kako slijedi:

test koji se zahtijeva u skladu točkom (a) podtočkom i. na uzorcima uzetima najviše 90 dana prije datuma prikupljanja sjemena namijenjenog premještanju u drugu državu članicu,

test koji se zahtijeva u skladu točkom (a) podtočkom ii. na uzorcima uzetima najviše 30 dana prije datuma prikupljanja sjemena namijenjenog premještanju u drugu državu članicu, osim ako je pomoću testa izolacije virusa, PCR-om ili PCR-om u stvarnom vremenu na uzorcima alikvote ukupne količine sjemena uzetima najviše šest mjeseci prije datuma prikupljanja sjemena namijenjenog premještanju u drugu državu članicu potvrđeno da pastuh donor nije prenositelj i ako je pastuh donor podvrgnut serum neutralizacijskom testu na virusni arteritis kopitara s pozitivnim rezultatom uz razrijeđenost seruma od najmanje 1:4,

test koji se zahtijeva u skladu točkom (a) podtočkom iii. na uzorcima uzetima najviše 60 dana prije prikupljanja sjemena namijenjenog premještanju u drugu državu članicu, koji se u slučaju PCR-a ili PCR-a u stvarnom vremenu može provoditi na tri uzorka (brisa) uzeta istom prilikom;

iii.

ako pastuh donor ne ispunjava zahtjeve iz podtočaka i. i ii., a sjeme se prikuplja za premještanje u drugu državu članicu kao zamrznuto sjeme, testovi koji se zahtijevaju u skladu s točkom (a) provode se na uzorcima prikupljenima od pastuha donora na sljedeći način:

najmanje jednom godišnje na početku sezone parenja;

tijekom razdoblja pohrane iz dijela 1. točke 2. podtočke (b) Priloga III. i prije nego što je sjeme udaljeno iz centra za prikupljanje sjemena ili upotrijebljeno, na uzorcima uzetima najmanje 14 dana, a najviše 90 dana nakon datuma prikupljanja sjemena.

Odstupajući od druge alineje podtočke iii., uzorkovanje nakon prikupljanja i testiranje na virusni arteritis kopitara kako je opisano u točki (a) podtočki ii. ne zahtijeva se ako je pomoću testa izolacije virusa, PCR-om ili PCR-om u stvarnom vremenu na uzorcima alikvote ukupne količine sjemena pastuha donora uzetima dva puta godišnje u razmacima od najmanje četiri mjeseca potvrđeno da seropozitivan pastuh donor nije prenositelj i ako je pastuh donor podvrgnut serum neutralizacijskom testu na virusni arteritis kopitara s pozitivnim rezultatom uz razrijeđenost seruma od najmanje 1:4;

(c)

ako je bilo koji test iz točke (b) pozitivan, pastuh donor se izolira, a sjeme prikupljeno od zadnjeg negativnog testa ne smije se premještati među državama članicama, uz iznimku, u slučaju virusnog arteritisa kopitara, sjemena iz svakog ejakulata koji je bio podvrgnut testu virusne izolacije s negativnim rezultatom na virusni arteritis kopitara.

Sjeme prikupljeno od svih drugih pastuha u centru za prikupljanje sjemena od datuma kad je prikupljen zadnji uzorak koji je dao negativan rezultat na jedan od testova iz točke (b) pohranjuje se odvojeno i ne smije se premještati među državama članicama dok se zdravstveni status centra za prikupljanje sjemena ne obnovi i dok se pohranjeno sjeme službeno ne pregleda kako bi se isključila prisutnost patogena u sjemenu koji uzrokuju bolesti navedene u točki (b).

Poglavlje II.

Dodatni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za kopitare od kojih se prikupljaju jajne stanice i zameci te u pogledu karantene i laboratorijskih ili drugih testova koji se provode na tim životinjama

1.

Veterinar tima ili član tima mora klinički pregledati kopitare donore i potvrditi da ne pokazuju simptome niti znakove bolesti s popisa iz kategorije D relevantnih za životinje koje pripadaju vrsti kopitara na dan prikupljanja jajnih stanica ili zametaka.

2.

Osim zahtjeva iz točke 1., kopitari donori:

(a)

ne upotrebljavaju se za prirodni pripust tijekom razdoblja od najmanje 30 dana prije datuma prikupljanja jajnih stanica ili zametaka i između datuma prvog uzorka iz točaka (b) i (c) i datuma prikupljanja jajnih stanica i zametaka;

(b)

podvrgnuti su, s negativnim rezultatom, agar-gel imunodifuzijskom testu (Cogginsov test) ili testu ELISA na infekcioznu anemiju kopitara koji je proveden na uzorku krvi uzetom najmanje 14 dana od datuma početka razdoblja od najmanje 30 dana iz točke (a), a najviše 90 dana prije datuma prikupljanja jajnih stanica ili zametaka za premještanje među državama članicama;

(c)

podvrgnuti su testu za identifikaciju uzročnika kontagioznog metritisa kobila (Taylorella equigenitalis) s negativnim rezultatom, provedenom u svakom slučaju na najmanje dva uzorka (brisa), koja ni u kojem slučaju ne smiju biti uzeta od životinje donora ranije od sedam dana (sustavna obrada) ili 21 dan (lokalna obrada) nakon mogućeg antimikrobnog liječenja životinje donora, barem sa sljedećih područja:

površine sluznice udubine u kojoj se nalazi dražica (fossa clitoridis),

sinusâ dražice.

Uzorci su uzeti tijekom razdoblja od najmanje 30 dana iz točke (a) u dva navrata u razmaku od najmanje sedam dana u slučaju testa iz točke i. navedene u nastavku ili u jednom navratu u slučaju testa iz točke ii. navedene u nastavku.

Uzorci su prije otpreme u laboratorij stavljeni u transportni medij s aktivnim ugljenom, kao što je transportni medij Amies.

Uzorci su podvrgnuti barem jednom od sljedećih testova:

i.

kulturi u mikroaerofilnim uvjetima u razdoblju od najmanje sedam dana radi izoliranja bakterije Taylorella equigenitalis, unutar 24 sata nakon uzimanja uzoraka od životinje donora ili 48 sati ako se uzorci tijekom prijevoza drže na hladnom;

ili

ii.

lančanoj reakciji polimerazom (PCR) ili PCR-u u stvarnom vremenu radi otkrivanja genoma bakterije Taylorella equigenitalis, provedenom unutar 48 sati od trenutka uzimanja uzoraka od životinja donora;

3.

Sjeme koje se upotrebljava za umjetno osjemenjivanje životinja donora mora biti prikupljeno, obrađeno i pohranjeno u skladu sa zahtjevima iz dijela 4. poglavlja I. Priloga II. i dijela 1. Priloga III.

DIO 5.

DODATNI ZAHTJEVI U POGLEDU ZDRAVLJA ŽIVOTINJA ZA GOVEDA, SVINJE, OVCE I KOZE TE ŽIVOTINJA IZ PORODICA CAMELIDAE I CERVIDAE OD KOJIH SE PRIKUPLJAJU ZAMETNI PROIZVODI TE U POGLEDU KARANTENE I LABORATORIJSKIH ILI DRUGIH TESTOVA KOJI SE PROVODE NA TIM ŽIVOTINJAMA IZ ČLANKA 20., 21., 22. I 38.

Poglavlje I.

Zahtjevi za goveda, svinje, ovce i koze u pogledu slinavke i šapa

1.

Goveda, svinje, ovce i koze koje su donori sjemena, jajnih stanica ili zametaka moraju zadovoljavati sljedeće uvjete:

(a)

dolaze iz objekata:

i.

koji je smješten u središtu područja promjera od 10 kilometara na kojem nisu zabilježeni slučajevi slinavke i šapa u razdoblju od najmanje 30 dana prije prikupljanja;

ii.

u kojem nisu zabilježeni slučajevi slinavke i šapa tijekom razdoblja od najmanje tri mjeseca neposredno prije datuma prikupljanja;

(b)

nisu cijepljene protiv slinavke i šapa tijekom razdoblja od 12 mjeseci neposredno prije datuma prikupljanja.

2.

Veterinar iz centra osigurava sljedeće:

(a)

da se goveda, svinje, ovce i koze koje su donori sjemena prihvaćaju u centar za prikupljanje sjemena tek nakon što se podvrgnu izolaciji u karantenskom smještaju, koji na dan prihvata životinja u centar za prikupljanje sjemena mora zadovoljavati sljedeće uvjete:

i.

smješten je u središtu područja promjera od 10 kilometara na kojem nisu zabilježeni slučajevi slinavke i šapa u razdoblju od najmanje 30 dana;

ii.

nema zabilježenih slučajeva izbijanja slinavke i šapa tijekom razdoblja od tri mjeseca prije datuma prihvata životinja u centar za prikupljanje;

(b)

da se sjeme premješta u drugu državu članicu samo ako se ispunjavaju sljedeći uvjeti:

i.

centar za prikupljanje sjemena smješten je u središtu područja promjera od 10 kilometara na kojem nisu zabilježeni slučajevi slinavke i šapa u razdoblju od najmanje 30 dana;

ii.

centar za prikupljanje sjemena slobodan je od slinavke i šapa u razdoblju od najmanje tri mjeseca prije datuma prikupljanja sjemena i 30 dana od datuma prikupljanja sjemena ili, u slučaju svježeg sjemena, do datuma otpreme pošiljke sjemena u drugu državu članicu;

iii.

u slučaju svježeg sjemena životinja donor držana je u centru za prikupljanje sjemena iz točke i. u neprekidnom razdoblju od najmanje 30 dana neposredno prije datuma prikupljanja sjemena.

3.

Odstupajući od točke 1. podtočke (b), veterinar iz centra može odobriti otpremu sjemena prikupljenog od držane životinje donora koja je cijepljena protiv slinavke i šapa u razdoblju od 12 mjeseci neposredno prije datuma prikupljanja, pod sljedećim uvjetima:

(a)

životinja donor nije cijepljena protiv slinavke i šapa u razdoblju od najmanje 30 dana neposredno prije datuma prikupljanja;

(b)

5 % (najmanje pet pajeta) svake količine sjemena prikupljenog od životinje donora u bilo kojem trenutku podvrgnuto je testu izolacije virusa slinavke i šapa, s negativnim rezultatima.

4.

Odstupajući od točke 1. podtočke (b), veterinar tima može odobriti otpremu u drugu državu članicu zametaka dobivenih in vivo prikupljenih od životinje donora koja je cijepljena protiv slinavke i šapa u razdoblju od 12 mjeseci neposredno prije datuma prikupljanja, pod sljedećim uvjetima:

(a)

ženka donor nije cijepljena protiv slinavke i šapa u razdoblju od najmanje 30 dana neposredno prije datuma prikupljanja;

(b)

sjeme koje se upotrebljava za oplodnju prikupljeno je od mužjaka donora koji ispunjava uvjete iz točke 1. podtočke (b) ili sjeme ispunjava uvjete iz točke 2.;

(c)

prije zamrzavanja zameci su podvrgnuti ispiranju tripsinom provedenom u skladu s preporukama Priručnika IETS-a (1);

(d)

zameci su pohranjeni u duboko zamrznutom stanju u razdoblju od najmanje 30 dana od datuma prikupljanja i tijekom tog razdoblja životinje donori nisu pokazivale kliničke znakove slinavke i šapa.

Poglavlje II.

Zahtjevi za goveda, ovce i koze i za životinje iz porodica Camelidae i Cervidae te u pogledu infekcije virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24)

1.

Životinje vrste goveda, ovaca i koza te životinje iz porodica Camelidae i Cervidae koje su donori sjemena moraju ispunjavati barem jedan od sljedećih uvjeta:

(a)

držane su u državi članici ili njezinoj zoni koja je slobodna od infekcije virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24) u razdoblju od najmanje 60 dana prije i tijekom prikupljanja sjemena;

(b)

držane su u zoni sezonski slobodnoj od bolesti, tijekom razdoblja sezonski slobodnog od bolesti, u razdoblju od najmanje 60 dana prije i tijekom prikupljanja sjemena, u državi članici ili njezinoj zoni:

i.

s odobrenim programom iskorjenjivanja infekcije virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24) ili

ii.

ako je nadležno tijelo mjesta podrijetla pošiljke sjemena dobilo prethodnu pisanu suglasnost nadležnog tijela države članice odredišta za uvjete za uspostavu te zone sezonski slobodne od bolesti i za prihvat pošiljke sjemena;

(c)

držane su u objektu zaštićenom od vektora u razdoblju od najmanje 60 dana prije i tijekom prikupljanja sjemena;

(d)

podvrgnute su, s negativnim rezultatima, serološkom testu za otkrivanje antitijela na serološku skupinu virusa bolesti plavog jezika 1–24 između 28 i 60 dana od datuma svakog prikupljanja sjemena;

(e)

podvrgnute su testu za identifikaciju virusa bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24), s negativnim rezultatima, na uzorcima krvi uzetima na početku i na kraju prikupljanja sjemena te tijekom prikupljanja sjemena u razmacima od:

i.

najmanje svakih 7 dana, u slučaju testa izolacije virusa;

ili

ii.

najmanje svakih 28 dana, u slučaju PCR-a.

2.

Životinje vrste ovaca i koza te životinje iz porodica Camelidae i Cervidae koje su donori zametaka dobivenih in vivo i životinje vrste goveda, ovaca i koza te životinje iz porodica Camelidae i Cervidae koje su donori jajnih stanica za proizvodnju zametaka in vitro moraju ispunjavati barem jedan od sljedećih uvjeta:

(a)

držane su u državi članici ili njezinoj zoni koja je slobodna od infekcije virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24) u razdoblju od najmanje 60 dana prije i tijekom prikupljanja jajnih stanica ili zametaka;

(b)

držane su u zoni sezonski slobodnoj od bolesti, tijekom razdoblja sezonski slobodnog od bolesti, u razdoblju od najmanje 60 dana prije i tijekom prikupljanja jajnih stanica ili zametaka, u državi članici ili njezinoj zoni:

i.

s odobrenim programom iskorjenjivanja infekcije virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24) ili

ii.

ako je nadležno tijelo mjesta podrijetla pošiljke jajnih stanica ili zametaka dobilo prethodnu pisanu suglasnost nadležnog tijela države članice odredišta za uvjete za uspostavu te zone sezonski slobodne od bolesti i za prihvat pošiljke jajnih stanica ili zametaka;

(c)

držane su u objektu zaštićenom od vektora u razdoblju od najmanje 60 dana prije i tijekom prikupljanja jajnih stanica ili zametaka;

(d)

podvrgnute su, s negativnim rezultatima, serološkom testu za otkrivanje antitijela na serološku skupinu virusa bolesti plavog jezika 1–24, provedenom na uzorku krvi uzetom između 28 i 60 dana od datuma prikupljanja jajnih stanica ili zametaka;

(e)

podvrgnute su, s negativnim rezultatima, testu za identifikaciju virusa bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24), provedenom na uzorku krvi uzetom na datum prikupljanja jajnih stanica ili zametaka.

3.

Sjeme koje se upotrebljava za oplodnju jajnih stanica mora se prikupiti od životinja koje ispunjavaju zahtjeve iz točke 1.

Poglavlje III.

Zahtjevi za goveda, ovce i koze u pogledu infekcije virusom epizootske hemoragijske bolesti (serotipovi 1–7)

1.

Životinje vrste goveda, ovaca i koza koje su donori sjemena moraju ispunjavati barem jedan od sljedećih uvjeta:

(a)

držane su u državi članici ili njezinoj zoni u kojoj nije zabilježena infekcija virusom epizootske hemoragijske bolesti (serotipovi 1–7) (EHDV 1–7) tijekom najmanje zadnje dvije godine u krugu od 150 km oko objekta u razdoblju od najmanje 60 dana prije i tijekom prikupljanja sjemena;

(b)

držane su u objektu zaštićenom od vektora u razdoblju od najmanje 60 dana prije i tijekom prikupljanja sjemena;

(c)

podvrgnute su, s negativnim rezultatima, serološkom testu za otkrivanje antitijela na EHDV 1–7, najmanje svakih 60 dana tijekom razdoblja prikupljanja i između 28 i 60 dana od datuma zadnjeg prikupljanja sjemena;

(d)

podvrgnute su testu za identifikaciju virusa EHDV 1–7, s negativnim rezultatima, na uzorcima krvi uzetima na početku i na kraju prikupljanja sjemena te tijekom prikupljanja sjemena u razmacima od:

i.

najmanje svakih 7 dana, u slučaju testa izolacije virusa;

ili

ii.

najmanje svakih 28 dana, u slučaju PCR-a.

2.

Životinje vrste ovaca i koza koje su donori zametaka dobivenih in vivo i životinje vrste goveda, ovaca i koza koje su donori jajnih stanica za proizvodnju zametaka in vitro moraju ispunjavati barem jedan od sljedećih uvjeta:

(a)

u razdoblju od najmanje 60 dana prije i tijekom prikupljanja jajnih stanica ili zametaka držane su u državi članici ili zoni u kojoj nije zabilježena infekcija virusom EHDV 1–7 tijekom najmanje zadnje dvije godine u krugu od 150 km oko objekta;

(b)

držane su u objektu zaštićenom od vektora u razdoblju od najmanje 60 dana prije i tijekom prikupljanja jajnih stanica ili zametaka;

(c)

podvrgnute su, s negativnim rezultatima, serološkom testu za otkrivanje antitijela na EHDV 1–7, provedenom na uzorku krvi uzetom između 28 i 60 dana od datuma prikupljanja jajnih stanica ili zametaka;

(d)

podvrgnute su, s negativnim rezultatima, testu za identifikaciju virusa EHDV 1–7, provedenom na uzorku krvi uzetom na datum prikupljanja jajnih stanica ili zametaka.

3.

Sjeme koje se upotrebljava za oplodnju jajnih stanica mora se prikupiti od životinja koje ispunjavaju zahtjeve iz točke 1.

Poglavlje IV.

Zahtjevi koje objekt mora zadovoljiti kako bi se smatrao slobodnim od infekcije svinja uzročnicima Brucella abortus, Brucella melitensis i Brucella suis

Kako bi se objekt u kojem se drže svinje smatrao slobodnim od infekcije uzročnicima Brucella abortus, Brucella melitensis i Brucella suis mora zadovoljiti sljedeće zahtjeve:

(a)

infekcija uzročnicima Brucella abortus, Brucella melitensis i Brucella suis kod svinja mora u državi članici biti bolest koja se obvezno prijavljuje;

(b)

infekcija uzročnicima Brucella abortus, Brucella melitensis i Brucella suis nije potvrđena u objektu u razdoblju od najmanje zadnje tri godine;

(c)

životinje koje pokazuju kliničke znakove koji odgovaraju infekciji uzročnicima Brucella abortus, Brucella melitensis i Brucella suis, kao što je pobačaj ili orhitis, podvrgnute su se potrebnim dijagnostičkim testovima s negativnim rezultatima;

(d)

nijedna svinja koja boravi u objektu nije cijepljena protiv infekcije uzročnicima Brucella abortus, Brucella melitensis i Brucella suis u najmanje zadnje tri godine;

(e)

svinje koje su uvedene u objekt:

i.

dolaze iz objekata slobodnih od infekcije uzročnicima Brucella abortus, Brucella melitensis i Brucella suis tijekom najmanje zadnje tri godine ili su podvrgnute testiranju na uzorku prikupljenom u razdoblju od 30 dana prije datuma otpreme s negativnim rezultatima;

i

ii.

nisu cijepljene protiv infekcije uzročnicima Brucella abortus, Brucella melitensis i Brucella suis u razdoblju od najmanje zadnje tri godine;

(f)

u razdoblju od najmanje zadnje tri godine nisu otkriveni dokazi infekcije uzročnicima Brucella abortus, Brucella melitensis i Brucella suis u drugim epidemiološkim jedinicama istog objekta ili su provedene mjere za sprečavanje svakog prijenosa infekcije uzročnicima Brucella abortus, Brucella melitensis i Brucella suis iz tih drugih epidemioloških jedinica.


(1)  Priručnik Međunarodnog društva za prijenos zametaka (IETS) – Smjernice za provođenje postupaka i opće informacije o uporabi tehnologije za prijenos zametaka s naglaskom na sanitarne postupke kojeg je izdalo Međunarodno udruženje za prijenos zametaka, 1 111 North Dunlap Avenue, Savoy, Illinois 61 874 SAD (http://www.iets.org/).


PRILOG III.

ZAHTJEVI U POGLEDU ZDRAVLJA ŽIVOTINJA ZA PRIKUPLJANJE, PROIZVODNJU, OBRADU I POHRANU ZAMETNIH PROIZVODA GOVEDA, SVINJA, OVACA, KOZA I KOPITARA KAKO JE UTVRĐENO U ČLANKU 26.

DIO 1.

ZAHTJEVI U POGLEDU ZDRAVLJA ŽIVOTINJA ZA PRIKUPLJANJE, OBRADU I POHRANU SVJEŽEG, RASHLAĐENOG ILI ZAMRZNUTOG SJEMENA GOVEDA, SVINJA, OVACA, KOZA I KOPITARA TE U POGLEDU PRIJEVOZA TOG SJEMENA

1.

Svi instrumenti, osim onih za jednokratnu uporabu, koji se upotrebljavaju za prikupljanje, obradu, čuvanje ili zamrzavanje sjemena čiste se i dezinficiraju ili steriliziraju prije uporabe.

2.

Zamrznuto sjeme:

(a)

smješteno je i pohranjeno u spremnicima:

i.

koji su očišćeni i dezinficirani ili sterilizirani prije uporabe ili koji su novi spremnici za jednokratnu uporabu;

ii.

s kriogenim sredstvom, koje nije prethodno upotrijebljeno za druge biološke proizvode životinjskog podrijetla;

(b)

prije otpreme ili uporabe, pohranjeno je u odobrenim uvjetima u razdoblju od najmanje 30 dana od datuma prikupljanja.

3.

Po potrebi se sjemenu mogu dodati ili se u razrjeđivaču sjemena mogu nalaziti antibiotici ili mješavine antibiotika s baktericidnim djelovanjem koje je najmanje istovjetno djelovanju sljedećih antibiotika ili mješavina u svakom ml sjemena:

(a)

u slučaju sjemena goveda i svinja, mješavina linkomicin-spektinomicina (150/300 μg), penicilina (500 IU) i streptomicina (500 μg); ili

(b)

u slučaju sjemena ovaca i koza, gentamicin (250 μg) ili mješavina penicilina (500 IU) i streptomicina (500 μg); ili

(c)

mješavina gentamicina (250 μg), tilozina (50 μg), linkomicin-spektinomicina (150/300 μg), penicilina (500 IU) i streptomicina (500 μg); ili

(d)

mješavina amikacina (75 μg) i divekacina (25 μg).

4.

Sjemenu goveda dodaju se antibiotici iz točke 3. podtočaka (a), (c) i (d) ili razrjeđivači sjemena koji sadržavaju takve antibiotike ili mješavine antibiotika koji su posebno učinkoviti protiv kampilobakterija, leptospira i mikoplazmi.

5.

Kada je riječ o sjemenu svinja, dodaju se antibiotici iz točke 3. podtočaka (a), (c) i (d) ili razrjeđivači sjemena koji sadržavaju takve antibiotike ili mješavine antibiotika koji su posebno učinkoviti protiv leptospiroze.

6.

Ako se sjemenu dodaje antibiotik ili mješavina antibiotika:

(a)

na certifikatu o zdravlju životinja koji prati pošiljku navodi se naziv dodanih antibiotika i njihova koncentracija ili trgovački naziv razrjeđivača sjemena koji sadržava antibiotike;

(b)

dodaju se nakon konačnog razrjeđivanja ili razrjeđivaču;

(c)

u slučaju zamrznutog sjemena dodaju se prije zamrzavanja sjemena.

7.

Kada je riječ o zamrznutom ili rashlađenom sjemenu, odmah nakon dodavanja antibiotika razrijeđeno sjeme drži se:

(a)

na temperaturi od barem 5 °C, osim u slučaju sjemena svinja koje se smije držati na temperaturi od barem 15 °C, tijekom najmanje 45 minuta ili

(b)

pod temperaturno-vremenskim režimom s dokumentiranim jednakovrijednim baktericidnim djelovanjem.

DIO 2.

ZAHTJEVI U POGLEDU ZDRAVLJA ŽIVOTINJA ZA PRIKUPLJANJE I OBRADU IN VIVO DOBIVENIH ZAMETAKA GOVEDA, SVINJA, OVACA, KOZA I KOPITARA

Zameci dobiveni in vivo prikupljaju se, obrađuju i čuvaju u skladu sa sljedećim zahtjevima:

1.

Zametke prikupljaju i obrađuju odobreni timovi za prikupljanje jajnih stanica i to tako da ne dođu u kontakt s nijednom drugom pošiljkom jajnih stanica koja ne ispunjava zahtjeve ove Uredbe.

2.

Zameci se prikupljaju na mjestu koje je odvojeno od ostalih dijelova prostora ili objekta i koje je dobro održavano te izgrađeno od materijala koji omogućuju učinkovito i lako čišćenje i dezinfekciju.

3.

Zameci se obrađuju (pregledavaju, ispiru, obrađuju i stavljaju u pajete ili druga pakiranja) u stacionarnom ili mobilnom laboratoriju.

4.

Sva oprema koja se upotrebljava za prikupljanje, ispiranje, zamrzavanje i pohranu zametaka te rukovanje njima čisti se i dezinficira ili sterilizira prije uporabe u skladu s Priručnikom IETS-a ili mora biti oprema za jednokratnu uporabu.

5.

Svi biološki proizvodi životinjskog podrijetla koji se upotrebljavaju u medijima ili otopinama za prikupljanje, obradu, ispiranje ili pohranu zametaka slobodni su od patogenih mikroorganizama. Mediji i otopine koji se upotrebljavaju pri prikupljanju, zamrzavanju i pohrani zametaka steriliziraju se metodama odobrenima u skladu s Priručnikom IETS-a i njima se rukuje tako da se osigura sterilnost.

6.

Ako se u skladu s Priručnikom IETS-a mediju za prikupljanje, obradu, ispiranje i pohranu dodaju antibiotici ili mješavina antibiotika, nazivi dodanih antibiotika i njihove koncentracije navode se na certifikatu o zdravlju životinja koji prati pošiljku.

7.

Kriogeno sredstvo koje se upotrebljava za čuvanje ili pohranu zametaka nije prethodno upotrijebljeno za druge biološke proizvode životinjskog podrijetla.

8.

Zameci se ispiru u skladu s Priručnikom IETS-a i njihova ovojnica jajne stanice (zona pellucida) ili, u slučaju zametaka kopitara, embrionalna kapsula, mora prije i neposredno nakon ispiranja biti neoštećena. Svaki zametak ispire se najmanje 10 puta u posebnoj tekućini za zametke koja se svaki put mijenja. Svako ispiranje najmanje je sto puta razrijeđenije od prethodnog ispiranja, a za prijenos zametka svaki se put upotrebljava sterilna mikropipeta.

U skladu s Priručnikom IETS-a ako je potrebno inaktivirati ili ukloniti određene patogene, standardni postupak ispiranja mijenja se kako bi se uključila dodatna ispiranja enzimom tripsinom.

9.

Zameci različitih životinja donora ne ispiru se zajedno.

10.

Cijela površina ovojnice jajne stanice (zona pellucida) ili, u slučaju zametaka kopitara, embrionalne kapsule svakog zametka pregledava se uz povećanje od najmanje 50 puta kako bi se utvrdilo da je neoštećena i bez prijanjajućeg materijala.

11.

Zameci koji su uspješno prošli pregled iz točke 10. stavljaju se u pajetu ili drugo pakiranje, koje je, ako nije namijenjeno jednokratnoj uporabi, očišćeno i dezinficirano ili sterilizirano i označeno u skladu s člankom 10. stavcima 1. i 5. te odmah zapečaćeno.

12.

Svi se zameci prema potrebi što prije zamrzavaju i pohranjuju u prostorima za pohranu iz dijela 2. točke 2. podtočke (b) Priloga I., koji su pod kontrolom veterinara tima.

13.

U nedostatku drugog postupka za provjeru zdravstvenog statusa životinja donora ili da bi provjerio usklađenost sa zahtjevima u pogledu zdravlja životinja i biosigurnosti koje je utvrdio veterinar tima, među ustalim u okviru programa kontrole kvalitete iz dijela 2. točke 1. podtočke (b) Priloga I., tim za prikupljanje zametaka, u skladu s Priručnikom IETS-a, službenom laboratoriju ili laboratoriju koje je ovlastilo nadležno tijelo dostavlja na pregled u svrhu pretraživanja bakterijske i virusne kontaminacije rutinske uzorke neživih zametaka ili jajnih stanica, tekućina za ispiranje ili tekućina za pranje koji su nastali kao rezultat njihovih aktivnosti, pri čemu učestalost utvrđuje veterinar tima.

DIO 3.

ZAHTJEVI U POGLEDU ZDRAVLJA ŽIVOTINJA ZA PRIKUPLJANJE I OBRADU JAJNIH STANICA, JAJNIKA I DRUGIH TKIVA ZA IN VITRO PROIZVODNJU ZAMETAKA GOVEDA, SVINJA, OVACA, KOZA I KOPITARA

Osim zahtjeva iz dijela 2., na prikupljanje, obradu i prijevoz jajnih stanica, jajnika i drugih tkiva namijenjenih uporabi u oplodnji in vitro i kulturi in vitro primjenjuju se sljedeći zahtjevi:

1.

Jajnici i druga tkiva prikupljena u klaonici od pojedinačne životinje donora ili od serije životinja donora prikupljaju se u klaonici koja je odobrena u skladu s člankom 148. Uredbe (EU) 2017/625.

Te potencijalne životinje donori podvrgnute su ante mortem i post mortem pregledu koji obavlja veterinar u klaonici i koji potvrđuje da ne pokazuju simptome niti znakove bolesti iz kategorija A, B, C i D relevantnih za goveda, svinje, ovce, koze ili kopitare.

Klaonica se mora nalaziti na području gdje nisu zabilježeni slučajevi slinavke i šapa u razdoblju od najmanje zadnjih 30 dana prije datuma prikupljanja jajnika i drugih tkiva u krugu od 10 kilometara.

2.

Jajnici se ne unose u laboratorij tima za proizvodnju zametaka na obradu sve dok se post mortem pregled životinja donora ne završi sa zadovoljavajućim rezultatima.

Ako je kod pojedinačne životinje donora ili serije životinja donora ili životinja zaklanih u toj klaonici tog dana otkrivena bolest iz točke 1., svi jajnici i druga tkiva tih životinja donora pronalaze se i odbacuju.

3.

Oprema za uklanjanje i prijevoz jajnika i drugih tkiva, osim one za jednokratnu uporabu, čisti se i dezinficira ili sterilizira prije uporabe te isključivo koristi u te svrhe.

Za rukovanje jajnim stanicama i zamecima različitih pojedinačnih životinja donora ili različitih serija životinja donora upotrebljava se zasebna oprema.

DIO 4.

ZAHTJEVI U POGLEDU ZDRAVLJA ŽIVOTINJA ZA OBRADU IN VITRO PROIZVEDENIH ZAMETAKA GOVEDA, SVINJA, OVACA, KOZA I KOPITARA

Osim zahtjeva iz dijela 2., na obradu in vitro proizvedenih zametaka primjenjuju se sljedeći dodatni zahtjevi:

1.

Nakon završetka razdoblja kulture in vitro i prije zamrzavanja, pohrane i prijevoza, zameci se peru i podvrgavaju obradi iz dijela 2. točaka 7., 10. i 11.

2.

Zameci različitih pojedinačnih životinja donora ili različitih serija životinja donora iz dijela 3. točke 1. ne ispiru se zajedno.

3.

Zameci različitih pojedinačnih životinja donora ili različitih serija životinja donora na stavljaju se u istu pajetu ili drugo pakiranje.

DIO 5.

ZAHTJEVI U POGLEDU ZDRAVLJA ŽIVOTINJA ZA OBRADU MIKROMANIPULIRANIH ZAMETAKA GOVEDA, SVINJA, OVACA, KOZA I KOPITARA

Prije svake mikromanipulacije koja može oštetiti ovojnicu jajne stanice (zona pellucida) ili, u slučaju zametaka kopitara, embrionalnu kapsulu, svi zameci ili jajne stanice prikupljaju se i obrađuju u skladu sa zahtjevima u pogledu zdravlja životinja iz dijelova 2., 3. i 4.

K tome, primjenjuju se sljedeći zahtjevi:

1.

Ako se provodi mikromanipulacija zametka koja uključuje penetraciju ovojnice jajne stanice (zona pellucida) ili, u slučaju zametaka kopitara, embrionalne kapsule, to se čini u laboratoriju iz dijela 3. točke 2. podtočke (a) Priloga I., koji je pod odgovornošću veterinara tima.

2.

Svaki tim za proizvodnju zametaka vodi evidenciju o svojim aktivnostima u skladu s člankom 8. stavkom 1. točkom (b).

U slučaju zametaka proizvedenih in vitro oplodnjom identifikacija zametaka može se izraditi na temelju serije životinja donora, no mora sadržavati podatke o datumu i mjestu prikupljanja jajnika i jajnih stanica. Njome se isto tako omogućuje utvrđivanje gospodarstva podrijetla životinja donora.

3.

Svaka mikromanipulacija zametka koja uključuje penetraciju ovojnice jajne stanice (zona pellucida) ili, u slučaju zametaka kopitara, embrionalne kapsule, provodi se u prostorima koji su odobreni u tu svrhu te nakon zadnjeg ispiranja i pregleda.

Takva mikromanipulacija može se provoditi samo na zametku koji ima neoštećenu ovojnicu jajne stanice (zona pellucida) ili, u slučaju zametaka kopitara, netaknutu embrionalnu kapsulu.

DIO 6.

ZAHTJEVI U POGLEDU ZDRAVLJA ŽIVOTINJA ZA POHRANU IN VIVO DOBIVENIH I IN VITRO PROIZVEDENIH ZAMETAKA TE POHRANU JAJNIH STANICA GOVEDA, SVINJA, OVACA, KOZA I KOPITARA

1.

Svaki tim za prikupljanje i proizvodnju zametaka osigurava da se zameci i jajne stanice pohranjuju na odgovarajućoj temperaturi u prostorima za pohranu iz dijela 2. točke 2. podtočke (b) Priloga I.

2.

U prostore za pohranu iz dijela 2. točke 2. podtočke (b) Priloga I. mogu se unositi samo zameci koje je prikupio tim za prikupljanje zametaka ili jajne stanice koje je prikupio tim za proizvodnju zametaka i zameci koje je on proizveo te koji su prevezeni u uvjetima kojima se osigurava sprečavanje unakrsne kontaminacije zametaka i jajnih stanica jer nisu bili u kontaktu sa zamecima i jajnim stanicama koji ne zadovoljavaju zahtjeve iz ove Uredbe.

Zameci dobiveni in vivo, zameci proizvedeni in vitro i jajne stanice pohranjuju se u zasebne spremnike za svaku vrstu zametnih proizvoda i pohranjenim zametnim proizvodima različitih vrsta i životinjskih vrsta mora rukovati različito osoblje ili se to mora činiti u različito vrijeme.

3.

Veterinar tima može odlučiti da zametke koje nije prikupio tim za prikupljanje zametaka ili jajne stanice koje nije prikupio tim za proizvodnju zametaka i zametke koje on nije proizveo može obraditi tim za prikupljanje zametaka ili tim za proizvodnju zametaka pod sljedećim uvjetima:

(a)

te jajne stanice i zameci prikupljeni su od životinja koje ispunjavaju sljedeće uvjete:

i.

kada je riječ o govedima, uvjete utvrđene u dijelu 1. poglavlju II. točki 1. Priloga II. te, ovisno o slučaju, u dijelu 5. poglavljima I., II. i III. Priloga II.;

ii.

kada je riječ o svinjama, uvjete utvrđene u dijelu 2. poglavlju II. točkama 1., 2. i 3. Priloga II. te, ovisno o slučaju, u dijelu 5. poglavljima I. i IV. Priloga II.;

iii.

kada je riječ o ovcama i kozama, uvjete utvrđene u dijelu 3. poglavlju II. točki 1. Priloga II. te, ovisno o slučaju, u dijelu 5. poglavljima od I. do III. Priloga II.;

iv.

kada je riječ o kopitarima, uvjete utvrđene u dijelu 4. poglavlju II. točkama 1. i 2. Priloga II.;

(b)

obrađuju se zasebnom opremom ili u različito vrijeme u odnosu na jajne stanice i zametke namijenjene premještanju u drugu državu članicu, a u potonjem slučaju oprema se čisti i sterilizira nakon uporabe;

(c)

takve jajne stanice i zameci ne premještaju se u drugu državu članicu niti u bilo kojem trenutku dolaze u kontakt ili se pohranjuju s jajnim stanicama i zamecima namijenjenima premještanju u drugu državu članicu;

(d)

takve jajne stanice i zameci moraju se moći identificirati zahvaljujući oznaci koja se razlikuje od oznake iz dijela 1. točke 1. podtočke (a)v. Priloga I.

4.

Zamrznuti zameci ili jajne stanice pohranjuju se prije otpreme u drugu državu članicu u prostorima za pohranu iz dijela 2. točke 2. podtočke (b) Priloga I. u razdoblju od najmanje 30 dana od datuma njihova prikupljanja ili proizvodnje.

5.

Samo zameci i jajne stanice određene pojedinačne životinje donora ili određene serije životinja donora iz dijela 3. točke 1. stavljaju se u istu pajetu ili drugo pakiranje.

PRILOG IV.

PODACI KOJE TREBA SADRŽAVATI CERTIFIKAT O ZDRAVLJU ŽIVOTINJA ZA ZAMETNE PROIZVODE KOJI SE PREMJEŠTAJU MEĐU DRŽAVAMA ČLANICAMA IZ ČLANAKA 31. I 40.

1.

Certifikat o zdravlju životinja za zametne proizvode goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara koji se premještaju među državama članicama iz članka 31. sadržavaju barem sljedeće podatke:

(a)

naziv i adresu pošiljatelja i primatelja;

(b)

naziv i adresu objekta otpreme i

i.

jedinstveni broj odobrenja tog objekta ako je objekt otpreme odobreni objekt za zametne proizvode ili zatvoreni objekt iz članka 14.;

ili

ii.

jedinstveni registracijski broj tog objekta ako je objekt otpreme objekt u kojem se drže ovce i koze iz članka 13.;

(c)

naziv i adresu objekta odredišta i

i.

jedinstveni broj odobrenja tog objekta ako je objekt odredišta odobreni objekt za zametne proizvode ili zatvoreni objekt;

ili

ii.

jedinstveni registracijski broj tog objekta ako je objekt odredišta registrirani objekt za zametne proizvode ili bilo koji drugi registrirani objekt;

(d)

vrstu zametnih proizvoda i vrstu životinja donora;

(e)

broj pajeta ili drugih pakiranja koji se otpremaju;

(f)

sljedeće podatke s pomoću kojih je moguće identificirati zametne proizvode:

i.

vrstu, pasminu i identifikaciju životinja donora u skladu sa zahtjevima utvrđenima u dijelu III. glavi I., II. III. ili IV. Uredbe (EU) 2019/2035 od kojih su prikupljeni zametni proizvodi;

ii.

oznaku na pajetama ili drugim pakiranjima stavljenu u skladu sa zahtjevima iz članka 10.;

iii.

mjesto i datum njihova prikupljanja ili proizvodnje;

(g)

broj na plombi postavljenoj na spremniku za prijevoz;

(h)

podatke o stanju zdravlja životinja, dodatna jamstva i, prema potrebi, rezultate testova koji se odnose na sljedeće:

i.

državu članicu ili njezinu zonu;

ii.

objekt podrijetla životinja donora;

iii.

objekt za zametne proizvode ili, u slučaju iz članka 14., zatvoreni objekt za prikupljanje ili proizvodnju, obradu i pohranu zametnih proizvoda;

iv.

životinje donore od kojih su prikupljeni zametni proizvodi;

v.

zametne proizvode koji se otpremaju;

(i)

datum i mjesto izdavanja certifikata o zdravlju životinja te ime, svojstvo i potpis službenog veterinara i pečat nadležnog tijela podrijetla pošiljke.

2.

Certifikat o zdravlju životinja za zametne proizvode pasa i mačaka te kopnenih životinja koje nisu goveda, svinje, ovce, koze i kopitari i koje se drže u zatvorenim objektima te životinja iz porodica Camelidae i Cervidae iz članka 40., koji se premještaju među državama članicama sadržava barem sljedeće podatke:

(a)

naziv i adresu pošiljatelja i primatelja;

(b)

naziv i adresu objekta otpreme i

i.

jedinstveni registracijski broj ako je objektu otpreme dodijeljen taj broj;

ili

ii.

jedinstveni broj odobrenja tog zatvorenog objekta ako je objekt otpreme zatvoreni objekt;

(c)

naziv i adresu objekta odredišta i, ako je objekt odredišta zatvoreni objekt, jedinstveni broj odobrenja tog zatvorenog objekta;

(d)

vrstu zametnih proizvoda i vrstu životinja donora;

(e)

broj pajeta ili drugih pakiranja koji se otpremaju;

(f)

sljedeće podatke s pomoću kojih je moguće identificirati zametne proizvode:

i.

vrstu, ako je potrebno podvrstu, i identifikaciju životinja donora od kojih su prikupljeni zametni proizvodi,

u slučaju pasa i mačaka u skladu s člankom 17. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 576/2013 ili člankom 70. Uredbe (EU) 2019/2035;

ili

u slučaju kopnenih životinja koje nisu goveda, svinje, ovce, koze i kopitari i koje se drže u zatvorenim objektima u skladu s pravilima tog zatvorenog objekta;

ili

u slučaju životinja iz porodica Camelidae i Cervidae u skladu s člankom 73. stavkom 1. ili 2. odnosno člankom 74. Uredbe (EU) 2019/2035;

ii.

oznaku na pajetama ili drugim pakiranjima stavljenu u skladu s člankom 11.;

iii.

mjesto i datum njihova prikupljanja ili proizvodnje;

(g)

broj na plombi postavljenoj na spremniku za prijevoz;

(h)

podatke o stanju zdravlja životinja, dodatna jamstva i, prema potrebi, rezultate testova koji se odnose na sljedeće:

i.

državu članicu ili njezinu zonu;

ii.

objekt podrijetla životinja donora;

iii.

životinje donore od kojih su prikupljeni zametni proizvodi;

iv.

zametne proizvode koji se otpremaju;

(i)

datum i mjesto izdavanja certifikata o zdravlju životinja te ime, svojstvo i potpis službenog veterinara i pečat nadležnog tijela podrijetla pošiljke.


3.6.2020   

HR

Službeni list Europske unije

L 174/64


DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2020/687

оd 17. prosinca 2019.

o dopuni Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu pravila za sprečavanje i kontrolu određenih bolesti s popisa

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o prenosivim bolestima životinja te o izmjeni i stavljanju izvan snage određenih akata u području zdravlja životinja („Zakon o zdravlju životinja”) (1), a posebno njezin članak 47. stavak 1., članak 53. stavak 2., članak 54. stavak 3., članak 55. stavak 2., članak 58. stavak 2., članak 63. prvi stavak, članak 64. stavak 4., članak 67. prvi stavak, članak 68. stavak 3., članak 70. stavak 3., članak 72. stavak 2., članak 73. stavak 3., članak 74. stavak 4., članak 76. stavak 5., članak 77. stavak 2. i članak 272. stavak 2.,

budući da:

(1)

Uredbom (EU) 2016/429 utvrđena su pravila o sprečavanju i suzbijanju bolesti životinja koje su prenosive na životinje ili ljude, uključujući pravila o svijesti o bolesti, pripravnosti i suzbijanju bolesti. Konkretno, Uredbom (EU) 2016/429 utvrđena su posebna pravila o sprečavanju i suzbijanju bolesti za bolesti iz njezina članka 5. Uredbom (EU) 2016/429 predviđeno je i da se ta posebna pravila za pojedine bolesti primjenjuju na vrste i skupine životinjskih vrsta koje predstavljaju znatan rizik od širenja određenih bolesti i koje su kao takve navedene u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2018/1882 (2).

(2)

Potrebno je utvrditi pravila kojima se dopunjuju pravila o mjerama kontrole bolesti iz dijela III. glave II. Uredbe (EU) 2016/429 za određene bolesti s popisa. Ta dodatna pravila usko su povezana s pravilima utvrđenima u Uredbi (EU) 2016/429 i potrebno ih je primjenjivati zajedno. Radi jednostavnosti, transparentnosti i lakše primjene dodatna bi pravila trebalo utvrditi u jedinstvenom aktu umjesto u nekoliko zasebnih akata, u kojima postoji mnogo unakrsnih upućivanja i rizika od preklapanja.

(3)

Članak 53., članak 54. stavak 3., članak 55. stavak 2., članak 58. stavak 2. i članci 63., 64., 67., 68. i 70. u poglavlju 1. glave II. Uredbe (EU) 2016/429 odnose se na različite tehničke aspekte mjera koje treba poduzeti u slučaju sumnje i potvrde bolesti iz članka 9. stavka 1. točke (a) te uredbe. Jednako tako, članak 72. stavak 2., članak 73. stavak 3., članak 74. stavak 4., članak 76. stavak 5. i članak 77. u poglavlju 2. glave II. Uredbe (EU) 2016/429 odnose se na tehničke aspekte mjera koje treba poduzeti u slučaju sumnje i potvrde bolesti iz članka 9. stavka 1. točaka (b) i (c) te uredbe.

(4)

Pravila koja treba utvrditi na temelju članaka u glavi II. međusobno su povezana jer se primjenjuju na mjere kontrole bolesti za različite kategorije bolesti s popisa iz Uredbe (EU) 2016/429. Stoga bi ta pravila radi njihove jasnoće i djelotvorne primjene trebalo utvrditi u jednom delegiranom aktu kojim se propisuje sveobuhvatan skup tehničkih mjera kontrole bolesti s popisa i koji pridonosi ukupnom pojednostavnjenju pravnog okvira za kontrolu bolesti životinja.

(5)

Dosadašnje odredbe o kontroli bolesti bile su utvrđene u nizu direktiva, od kojih je svaka sadržavala pravila za jednu ili nekoliko bolesti životinja. Neka od tih pravila zamijenjena su Uredbom (EU) 2016/429, dok je druga potrebno zamijeniti ovom Delegiranom uredbom radi pojednostavnjenja i uklanjanja mogućih nedosljednosti. Time će se osigurati jasna, usklađena i detaljna pravila za kontrolu bolesti životinja u cijeloj Uniji. Također, nadležnim tijelima i subjektima omogućit će se primjena relevantnih odredaba te će se povećati transparentnost pravila i time osigurati bolji odgovor na rizike od bolesti životinja.

(6)

Kako bi se u slučaju izbijanja bolesti kategorije A bolest što prije iskorijenila i kako bi se osigurala visoka razina zaštite zdravlja i dobrobiti životinja, potrebno je predvidjeti mjere kontrole bolesti na razini Unije.

(7)

Područjem primjene ove Uredbe stoga bi se trebale obuhvatiti mjere kontrole bolesti kategorije A kod kopnenih i akvatičnih životinja te određene mjere kontrole bolesti kategorija B i C. U slučaju bolesti kategorija B i C te mjere kontrole bolesti trebale bi se primjenjivati zajedno s pravilima o nadziranju i iskorjenjivanju iz Delegirane uredbe Komisije (EU) 2020/689 (3).

(8)

Mjere kontrole bolesti utvrđene u ovoj Delegiranoj uredbi trebale bi se primjenjivati na životinje i proizvode dobivene od životinja, uključujući proizvode životinjskog podrijetla, zametne proizvode, nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode. Ti nusproizvodi životinjskog podrijetla podliježu pravilima o javnom zdravlju i zdravlju životinja utvrđenima u Uredbi (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (4). Pravila za sigurno prikupljanje, odlaganje i preradu nusproizvoda životinjskog podrijetla i od njih dobivenih proizvoda utvrđena u toj uredbi primjenjuju se u slučaju pojave bolesti kategorije A. Međutim, tom uredbom nisu obuhvaćene mjere kontrole bolesti i ograničenja koji se trebaju primjenjivati u takvim slučajevima. Stoga bi ta pravila trebalo predvidjeti ovom Delegiranom uredbom.

(9)

Direktivom 2008/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5) utvrđena su pravila sigurnog prijevoza opasnih tvari. Pri prijevozu zaraženih nusproizvoda životinjskog podrijetla ili drugih zaraženih materijala koji se mogu smatrati opasnim tvarima, nadležna tijela trebala bi poštovati pravila utvrđena u toj direktivi.

(10)

Primjereno je slijediti jedinstveni pristup za primjenu mjera u slučaju bolesti kategorije A. Međutim, kako bi se utvrdilo odgovarajuće vrijeme kad nadležno tijelo treba primijeniti mjere kontrole i provesti istrage, u slučaju sumnje ili potvrde tih bolesti u obzir treba uzeti epidemiologiju bolesti. Stoga bi trebalo utvrditi „razdoblja praćenja” kao referentne rokove za svaku bolest kategorije A koja zahvaća kopnene životinje, na temelju razdoblja inkubacije i drugih relevantnih elemenata koji mogu utjecati na širenje bolesti.

(11)

U članku 54. Uredbe (EU) 2016/429 zahtijeva se da nadležno tijelo provodi istrage o pojavi bolesti kategorije A u različitim fazama: i. kad se sumnja na bolest; ii. kad je bolest potvrđena; i iii. kad je potrebno isključiti mogućnost širenja bolesti na epidemiološki povezane objekte i lokacije te susjedne objekte i zone. Te istrage uključuju klinički pregled i uzorkovanje za laboratorijsko testiranje. Primjereno je utvrditi opća pravila o uzorkovanju kako bi se osigurala valjanost postupaka uzorkovanja, dijagnostičkih metoda i biosigurnosnih mjera.

(12)

U članku 43. Uredbe (EU) 2016/429 od nadležnog tijela zahtijeva se da izradi i ažurira krizne planove te, prema potrebi, osigura detaljne priručnike s uputama o provedbi mjera koje treba poduzeti u slučaju pojave bolesti kategorije A, kako je propisano u dijelu III. te uredbe. Mjerama iz ove Delegirane uredbe dopunjavaju se mjere utvrđene u dijelu III. Uredbe (EU) 2016/429 te ih je stoga potrebno provesti u skladu s kriznim planovima iz Uredbe (EU) 2016/429.

(13)

U člancima 53. i 55. Uredbe (EU) 2016/429 utvrđene su obveze subjekata i nadležnih tijela u slučaju sumnje na bolest kategorije A. Cilj je spriječiti širenje bolesti sa zahvaćenih životinja i objekata za koje su odgovorni na nezahvaćene životinje ili ljude, čak i prije nego što bolest bude potvrđena. U toj ranoj fazi u zahvaćenom objektu trebalo bi primjenjivati mjere kontrole bolesti i biosigurnosne mjere propisane Uredbom (EU) 2016/429 u pogledu premještanja životinja i proizvoda iz tog objekta i njegove blizine, odnosno u njih. Također je potrebno precizirati te mjere kako bi se osigurala njihova djelotvornost i proporcionalnost.

(14)

U članku 54. Uredbe (EU) 2016/429 od nadležnog se tijela zahtijeva provođenje službene istrage u slučaju sumnje na bolest kategorije A, kako bi se potvrdila ili isključila prisutnost bolesti. Kako bi se u svim državama članicama uspostavio standardni operativni postupak za takve službene istrage, potrebno je detaljno navesti okolnosti koje opravdavaju provođenje istrage, minimalne istražne zadaće koje trebaju provesti službeni veterinari te način obavljanja tih zadaća.

(15)

Uredbom (EU) 2016/429 propisano je da u slučaju sumnje ili potvrde bolesti kategorije A treba primijeniti mjere kontrole bolesti ne samo u objektima u kojima se drže životinje nego i u objektima u poslovanju s hranom i hranom za životinje, objektima u poslovanju s nusproizvodima životinjskog podrijetla ili na drugim lokacijama koje mogu predstavljati rizik od širenja bolesti. Potrebno je navesti koje se mjere kontrole primjenjuju u tim slučajevima, konkretno u slučaju graničnih kontrolnih postaja i prijevoznih sredstava.

(16)

Uredbom (EU) 2016/429 zahtijeva se da potvrda bolesti kategorije A bude početna točka nakon koje nadležno tijelo provodi strože mjere kontrole bolesti od onih koje se primjenjuju u fazi sumnje te provodi dodatne istrage. Stoga je potrebno odrediti kad bi se bolest kategorije A trebala smatrati potvrđenom. Tu bi potvrdu trebalo dati u skladu s aktima Unije donesenima na temelju Uredbe (EU) 2016/429 o nadziranju bolesti, programima iskorjenjivanja i statusu „slobodno od bolesti”.

(17)

U Uredbi (EU) 2016/429 utvrđena su osnovna pravila o mjerama kontrole bolesti koja se trebaju primjenjivati u zahvaćenim objektima u slučaju izbijanja bolesti kategorije A. Istodobno nadležnim tijelima omogućuje određenu fleksibilnost pri odlučivanju o tome koje bi se od tih mjera trebale primjenjivati. Kako bi se nadležnim tijelima omogućilo da poduzmu najrazmjernije i najučinkovitije mjere kontrole i osiguraju usklađenu provedbu mjera koje poduzimaju države članice, primjereno je utvrditi detaljne kriterije za donošenje odluka na temelju epidemioloških okolnosti, vrste i lokacije objekata, vrsta i kategorija životinja te gospodarskih i socijalnih uvjeta na području zahvaćenom bolešću.

(18)

Nadležno tijelo trebalo bi u opravdanim slučajevima i, po potrebi, uz dodatna jamstva imati mogućnost odobriti odstupanja od određenih mjera kontrole bolesti, posebno od zahtjeva za usmrćivanje životinja u zahvaćenom objektu, uzimajući u obzir epidemiološke čimbenike i nakon provedbe precizne procjene rizika. Takva odstupanja mogla bi se odobriti za zatvorene objekte, za životinje koje se drže u znanstvene svrhe ili svrhe povezane s očuvanjem zaštićenih ili ugroženih vrsta te za službeno registrirane rijetke pasmine ili životinje s potvrđenom velikom genetskom, kulturnom ili obrazovnom vrijednošću. U takvim slučajevima primjena općih mjera mogla bi imati neželjene i nerazmjerne posljedice.

(19)

Kako bi se mjere kontrole bolesti prilagodile svakoj specifičnoj situaciji, nadležno tijelo trebalo bi imati mogućnost primjene mjera kontrole bolesti koje nisu izričito propisane Uredbom (EU) 2016/429 ili ovom Delegiranom uredbom, uzimajući u obzir epidemiološke čimbenike te nakon provedene procjene rizika.

(20)

Čišćenje i dezinfekcija u zahvaćenom objektu jedna je od osnovnih mjera kontrole bolesti propisanih Uredbom (EU) 2016/429 kako bi se na najmanju moguću mjeru sveo rizik od širenja potvrđene bolesti kategorije A. Preliminarno čišćenje i dezinfekcija najdjelotvornija je mjera za smanjenje brojnosti uzročnika bolesti u zahvaćenom objektu nakon uklanjanja zahvaćenih životinja. Stoga bi nadležno tijelo trebalo imati obvezu provjeriti učinkovitost neposrednog preliminarnog čišćenja i dezinfekcije te, prema potrebi, kontrole insekata i glodavaca. Primjereno je detaljno opisati postupak čišćenja i dezinfekcije te precizno navesti kada mora biti pokrenut i kriterije za odabir biocidnih proizvoda koji će se koristiti.

(21)

U članku 62. Uredbe (EU) 2016/429 od nadležnog se tijela zahtijeva da proširi mjere kontrole bolesti koje se primjenjuju u zahvaćenim objektima na druge objekte, njihove epidemiološke jedinice, objekte u poslovanju s hranom i hranom za životinje ili objekte u poslovanju s nusproizvodima životinjskog podrijetla ili na svaku drugu lokaciju, uključujući prijevozna sredstva, za koje epidemiološki dokazi daju povod sumnji da će se na njih, iz njih ili kroz njih proširiti bolest kategorije A. Potrebno je navesti istragu sljedivosti koju nadležno tijelo mora provesti u okviru epidemiološkog istraživanja propisanog Uredbom (EU) 2016/429 kako bi se ta epidemiološka veza ispravno utvrdila.

(22)

Primjereno je i detaljno navesti mjere kontrole koje se trebaju primijeniti u utvrđenim povezanim objektima i lokacijama. Te mjere, da bi bile djelotvorne, trebaju biti fleksibilne i razmjerne, bez nametanja nepotrebnih opterećenja subjektima ili nadležnim tijelima. Stoga bi, nakon provedene procjene rizika, u iznimnim okolnostima nadležna tijela trebala imati mogućnost odstupanja od općih odredaba.

(23)

U članku 64. Uredbe (EU) 2016/429 od nadležnih se tijela zahtijeva da u slučaju potvrde izbijanja bolesti kategorije A uspostave zonu ograničenja oko zahvaćenog objekta kako bi se spriječilo daljnje širenje bolesti. Zona ograničenja može uključivati zonu zaštite i zonu nadziranja. Primjereno je odrediti dodatna pravila o načinu uspostave i, prema potrebi, izmjene zone ograničenja, uključujući pojedinosti o zoni zaštite, zoni nadziranja i mogućnosti uspostave dodatnih zona ograničenja ovisno o epidemiologiji bolesti. Također je primjereno predvidjeti posebna odstupanja u slučajevima u kojima uspostava zona ograničenja ne bi pridonijela kontroli širenja bolesti ili bi se njome nametnulo neopravdano opterećenje subjektima i nadležnim tijelima.

(24)

U članku 65. Uredbe (EU) 2016/429 navedene su mjere koje nadležno tijelo može poduzeti u zoni ograničenja radi sprečavanja širenja bolesti. Kako bi se nadležnim tijelima omogućilo da poduzmu najrazmjernije i najučinkovitije mjere kontrole i osiguraju usklađenu provedbu mjera u svim državama članicama, primjereno je utvrditi detaljne kriterije za donošenje odluka na temelju epidemioloških okolnosti, vrste i lokacije objekata za proizvodnju, vrsta i kategorija životinja te gospodarskih i socijalnih uvjeta na području zahvaćenom bolešću.

(25)

Potrebno je precizno navesti zabrane premještanja životinja i proizvoda unutar zone zaštite i zone nadziranja, iz njih ili kroz njih, te zabrane drugih aktivnosti koje mogu predstavljati rizik od širenja bolesti kategorije A. Te zabrane trebale bi biti proporcionalne riziku od širenja bolesti koji je povezan sa svakom aktivnošću i proizvodom. Stoga ih je potrebno utvrditi uzimajući u obzir epidemiološki profil bolesti. To je posebno važno u odnosu na zabrane koje se odnose na proizvode jer postoje određeni proizvodi koje bi trebalo izuzeti, prije svega one koji se smatraju sigurnim proizvodima s obzirom na rizik od širenja određenih bolesti.

(26)

Zabrane aktivnosti u zoni ograničenja trebalo bi u najvećoj mogućoj mjeri ograničiti. Stoga bi nadležno tijelo trebalo imati mogućnost odobriti odstupanja od zabrana ako su poduzete određene mjere za umanjivanje rizika i ako su ispunjeni određeni postupovni uvjeti. Takva se odstupanja posebno mogu odobriti ako nadležno tijelo može provjeriti jesu li pojačane biosigurnosne mjere i ako su ispunjeni opći i posebni uvjeti kada je riječ o relevantnim životinjama, proizvodima dobivenima od tih životinja ili ostalim tvarima i materijalima koji mogu biti kontaminirani.

(27)

Premještanja kopitara i papkara trebalo bi ograničiti na prijevoz do klaonice. Premještanja peradi trebalo bi ograničiti na prijevoz do klaonice i na mlađe životinje kao što su jednodnevni pilići i pilenke. Premještanja proizvoda životinjskog podrijetla trebala bi biti dopuštena ako su proizvodi proizvedeni prije utvrđenog razdoblja visokog rizika od bolesti. Premještanja proizvoda i nusproizvoda životinjskog podrijetla proizvedenih unutar ili nakon razdoblja visokog rizika trebala bi biti dopuštena ako su proizvodi podvrgnuti posebnim postupcima obrade kojima se inaktivira uzročnik bolesti. Ti bi postupci trebali biti u skladu s postojećim zakonodavstvom Unije, međunarodnim standardima i novim znanstvenim dokazima.

(28)

Nadležno tijelo trebalo bi moći posjetiti objekte i pregledati životinje. Kako bi se spriječilo daljnje širenje bolesti, trebalo bi utvrditi zahtjeve koji moraju biti ispunjeni prije ukidanja mjera koje se primjenjuju na zonu zaštite. Nakon ukidanja tih mjera, na području koje je prethodno bilo uključeno u zonu zaštite trebalo bi u dodatnom razdoblju provesti mjere koje se primjenjuju u zoni nadziranja kako bi se zajamčilo da je bolest suzbijena.

(29)

Odredbe o mjerama kontrole bolesti koje se primjenjuju u zoni nadziranja trebale bi obuhvaćati opća i posebna pravila za životinje, proizvode dobivene od tih životinja ili druge tvari i materijale koji mogu biti kontaminirani. Trebale bi sadržavati i odstupanja kako bi se omogućila proporcionalna primjena mjera kontrole. Intenzitet mjera kontrole i odstupanja kojima je cilj proporcionalna primjena tih mjera trebali bi odražavati manji rizik od rizika širenja bolesti koji postoji u zoni nadziranja, ali bi trebali jamčiti da su mjere kontrole dovoljne da se izbjegne svaki rizik od daljnjeg širenja bolesti.

(30)

Nadležno tijelo trebalo bi: i. odobriti repopulaciju životinja u zahvaćenim objektima; ii. osigurati da se provede završno čišćenje i dezinfekcija objekta te, ako je relevantno; iii. provesti provjeru vektorâ kako bi se spriječilo ponovno pojavljivanje bolesti. Nadležno tijelo trebalo bi imati fleksibilnost potrebnu za donošenje odluke o najprimjerenijim mjerama za repopulaciju vodeći računa o epidemiološkim okolnostima i posebnim uvjetima umanjivanja rizika.

(31)

Bolestima kategorije A mogu biti zahvaćene i divlje životinje vrsta s popisa. Zbog toga su mjere kontrole bolesti kod tih divljih životinja presudne da bi se spriječilo širenje i osiguralo iskorjenjivanje bolesti. Kad je riječ o bolestima koje se javljaju kod držanih životinja, nadležno tijelo trebalo bi razmotriti mjere kontrole bolesti kod divljih životinja kao dio kriznih planova propisanih Uredbom (EU) 2016/429. Mjere kontrole trebale bi se primjenjivati na divlje životinje u zaraženoj zoni kod kojih postoji sumnja na bolest i kod kojih je potvrđena bolest. Mjere kojima se ograničava premještanje iz zaražene zone držanih životinja vrsta s popisa trebalo bi primjenjivati fleksibilno, s obzirom na epidemiološku situaciju. To je potrebno kako bi se osigurale snažne mjere kontrole i istodobno izbjegla nepotrebna opterećenja za subjekte i nadležna tijela.

(32)

Prikupljanje i sigurno odlaganje tijela uginulih divljih životinja pridonosi sprečavanju širenja bolesti kategorije A. Uredbu (EU) 2016/429 potrebno je dopuniti pravilima kojima se osigurava sigurno prikupljanje i odlaganje nusproizvoda životinjskog podrijetla od divljih kopnenih i akvatičnih životinja zahvaćenih bolestima kategorije A ili podložnih mjerama ograničenja uvedenima kao odgovor na te bolesti u skladu s Uredbom (EZ) 1069/2009.

(33)

U članku 43. Uredbe (EU) 2016/429 od nadležnog tijela zahtijeva se osnivanje operativne stručne skupine kao dio kriznih planova. Ti su planovi osmišljeni kako bi se zajamčila visoka razina svijesti o bolesti i pripravnosti te kako bi se osigurao brz odgovor u slučaju izbijanja bolesti kategorije A. Glavna zadaća operativne stručne skupine u slučaju izbijanja bolesti kod kopnenih životinja jest potpora nadležnom tijelu u procjeni relevantnih mjera za kontrolu ili iskorjenjivanje bolesti. Operativna stručna skupina za bolesti divljih kopnenih životinja trebala bi biti multidisciplinarna i u njoj bi trebali biti predstavnici relevantnih vladinih službi kao što su tijela nadležna za okoliš i šume te predstavnici zainteresiranih dionika, lokalnih vlasti, policije ili drugih organizacija s kojima se nadležno tijelo može savjetovati o mogućim mjerama u cilju kontrole ili iskorjenjivanja bolesti kategorije A i njihovoj provedbi.

(34)

Direktiva Vijeća 2006/88/EZ (6) sadržava odredbe o zahtjevima zdravlja životinja koji se primjenjuju na životinje i proizvode akvakulture te o sprečavanju i kontroli određenih bolesti akvatičnih životinja. Odredbe ove Delegirane uredbe trebale bi se temeljiti na odredbama prethodnih propisa Unije koje su funkcionirale dobro i koje su revidirane i usklađene, koliko je to moguće, sa stečenim znanjem i iskustvom te ažurirane u skladu s novim dokazima i međunarodnim standardima.

(35)

U članku 61. Uredbe (EU) 2016/429 propisana je primjena mjera kontrole bolesti u objektima i na drugim lokacijama nakon potvrde bolesti kategorije A. Jedna od tih mjera jest usmrćivanje životinja koje mogu biti kontaminirane ili mogu pridonijeti širenju bolesti. U ovoj Delegiranoj uredbi trebalo bi detaljno objasniti mogućnost takvog preventivnog usmrćivanja kao mjere kontrole bolesti kojoj je cilj smanjiti infekcijski pritisak bolesti kategorije A i olakšati njezinu kontrolu.

(36)

Članak 62. Uredbe (EU) 2016/429 sadržava kriterije za proširenje mjera kontrole bolesti koje se primjenjuju u zahvaćenom objektu na epidemiološki povezane objekte i lokacije. Analiza hidrodinamičkih i topografskih uvjeta, uključujući podatke iz vodenih slivova, prepreka u vodenim tokovima ili uvjeta protoka vode, omogućuje predviđanje mogućeg pasivnog širenja bolesti kategorije A na druge objekte ili lokacije, a to predviđanje može pridonijeti tome da se učinak bolesti kategorije A svede na najmanju moguću mjeru. Ishod takve analize omogućuje provedbu mjera kontrole bolesti na temelju boljih informacija kojima bi se širenje bolesti kategorije A s područja visokog rizika na područje slobodno od bolesti trebalo izbjeći ili svesti na najmanju moguću mjeru.

(37)

Nadležno tijelo trebalo bi imati mogućnost odstupanja od ograničenja koja se primjenjuju nakon potvrde bolesti kategorije A kako bi se dopustila uporaba životinja akvakulture za prehranu ljudi, pod uvjetom da ne pokazuju kliničke znakove bolesti i da se prerađuju na način kojim se smanjuje rizik od širenja bolesti zaraznim materijalom. Odstupanje bi trebalo biti usmjereno na smanjenje ekonomskih gubitaka uz istodobno smanjenje rizika od širenja bolesti.

(38)

Člankom 37. Uredbe (EU) 2016/429 predviđa se priznavanje statusa „slobodno od bolesti” kompartmentima za bolesti s popisa. Kompartmenti obuhvaćaju različite objekte sa zajedničkim i učinkovitim sustavima biosigurnosti koji tim objektima omogućuju poseban zdravstveni status životinja. Stoga bi se, u slučaju sumnje na bolest ili potvrde bolesti kategorije A u objektu akvakulture unutar određenog kompartmenta, mjere kontrole bolesti trebale proširiti na druge objekte u tom kompartmentu, što bi rezultiralo učinkovitijom kontrolom bolesti.

(39)

Mirovanje za akvatične životinje mjera je kontrole bolesti koja je već uključena u prethodno zakonodavstvo Unije o sprečavanju i kontroli bolesti životinja akvakulture i trebala bi se i dalje primjenjivati. Glavni je cilj mirovanja sprečavanje ili smanjenje na najmanju moguću razinu rizika od ponovnog zahvaćanja objekata bolešću kategorije A nakon što su očišćeni i dezinficirani, a prije unošenja nove populacije akvatičnih životinja. Sinkroniziranom provedbom mirovanja na područjima s više zaraženih objekata jačaju se mjere kontrole bolesti i pridonosi većoj stopi uspješnosti. Za različite bolesti kategorije A trebalo bi utvrditi različita razdoblja mirovanja kako bi se vrijeme mirovanja smanjilo na najmanju moguću mjeru i istodobno osigurala djelotvornost te mjere kontrole bolesti.

(40)

Ako je objekt akvakulture zahvaćen bolešću kategorije A koja ne predstavlja rizik za zdravlje ljudi, nakon što se poduzmu mjere za umanjivanje rizika trebalo bi dopustiti stavljanje na tržište proizvodâ iz tog objekta. Kad je riječ o ribama, te bi mjere trebale uključivati klanje i uklanjanje utrobe. Rakove prije otpremanja treba preraditi u neaktivne proizvode. Ti proizvodi trebali bi se upotrebljavati izravno u prehrani ljudi ili biti podvrgnuti daljnjoj preradi u objektu koji je odobren prema članku 179. Uredbe (EU) 2016/429. Te su mjere djelotvorne za kontrolu i sprečavanje daljnjeg širenja bolesti, a istodobno omogućuju da se ti proizvodi upotrebljavaju za prehranu ljudi, a ne da se nepotrebno rasipaju.

(41)

U članku 64. Uredbe (EU) 2016/429 propisano je da u slučaju izbijanja bolesti kategorije A među akvatičnim životinjama treba uspostaviti zonu ograničenja kao djelotvornu mjeru kontrole bolesti. Zone ograničenja mogu uključivati zonu zaštite oko objekata u kojima postoji povećani rizik da budu zahvaćeni bolešću kategorije A. Kako bi se osigurala djelotvorna kontrola bolesti i spriječilo njezino daljnje širenje, trebalo bi zabraniti uvođenje životinja akvakulture za uzgoj u objekte koji se nalaze u zoni zaštite. Kako bi se izbjegla ponovna zaraza, zonu zaštite trebalo bi zadržati sve dok zahvaćeni objekti akvakulture ne budu ispražnjeni od životinja, očišćeni i dezinficirani, a razdoblje mirovanja okončano.

(42)

Mjere kontrole bolesti koje se primjenjuju u zoni zaštite od bolesti akvatičnih životinja trebalo bi ukinuti samo ako se ispuni niz uvjeta, među ostalim depopulacija, čišćenje, dezinfekcija i provedba mirovanja u zahvaćenim objektima. Isto tako, rezultati redovitih posjeta svim objektima koji se nalaze u zoni zaštite moraju biti zadovoljavajući. Kad se svi ti uvjeti ispune, zona zaštite trebala bi postati zona nadziranja. Tu zonu nadziranja trebalo bi zadržati do završetka razdoblja nadziranja odgovarajuće bolesti kategorije A i nestanka elemenata za sumnju na prisutnost bolesti.

(43)

U članku 43. Uredbe (EU) 2016/429 zahtijeva se da nadležno tijelo osnuje operativnu stručnu skupinu kao dio kriznih planova osmišljenih kako bi se osigurala visoka razina svijesti o bolesti i pripravnosti te omogućio brzi odgovor u slučaju izbijanja bolesti kategorije A. Glavna zadaća operativne stručne skupine u slučaju izbijanja bolesti akvatičnih životinja jest potpora nadležnom tijelu u procjeni relevantnih mjera kontrole ili iskorjenjivanja bolesti. Operativna stručna skupina za bolesti divljih akvatičnih životinja trebala bi biti multidisciplinarna i u njoj bi trebali biti predstavnici vladinih službi kao što su tijela nadležna za okoliš i ribarstvo te predstavnici zainteresiranih dionika, lokalnih vlasti, policije ili drugih organizacija s kojima se nadležno tijelo može savjetovati o mogućim mjerama u cilju kontrole ili iskorjenjivanja bolesti kategorije A.

(44)

Člankom 6. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 propisana je provedba općih ograničenja u pogledu zdravlja životinja u slučaju ozbiljne prenosive bolesti. Kada je kod životinja akvakulture prisutna bolest kategorije A, nadležno tijelo može uvesti stroža pravila za nusproizvode životinjskog podrijetla koji potječu iz određenih objekata. Ta su pravila namijenjena rješavanju situacija u kojima se ograničenja u pogledu javnog zdravlja možda ne odnose na rizik za zdravlje životinja. Prije svega, potrebno je da se nusproizvodi životinjskog podrijetla iz takvih objekata prerađuju ili odlažu kao materijal kategorije 2. u skladu s člankom 13. Uredbe (EZ) br. 1069/2009.

(45)

Člankom 270. Uredbe (EU) 2016/429 izvan snage su stavljene direktive Vijeća 92/66/EEZ (7), 2001/89/EZ (8), 2002/60/EZ (9), 2003/85/EZ (10) i 2005/94 (11), koje su sadržavale pravila za kontrolu bolesti životinja. Člankom 272. Uredbe (EU) 2016/429 propisano je da se direktive stavljene izvan snage nastavljaju primjenjivati tri godine nakon datuma početka primjene te uredbe ili ranijeg datuma koji odredi Komisija u delegiranom aktu. Kako bi se osigurao usklađen i pojednostavnjen pristup po vrstama i bolestima, ova bi se Uredba trebala primjenjivati od datuma početka primjene Uredbe (EU) 2016/429, a direktive stavljene izvan snage trebale bi se prestati primjenjivati od istog datuma,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

DIO I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet i područje primjene

Ovom se Uredbom dopunjuju pravila o svijesti o bolesti, pripravnosti na bolest i kontroli bolesti koja se primjenjuju u pogledu bolesti s popisa iz članka 9. stavka 1. točaka (a), (b) i (c) Uredbe (EU) 2016/429.

Ta pravila obuhvaćaju sljedeće:

(a)

Dio II. obuhvaća držane i divlje kopnene životinje, a posebno:

i.

u poglavlju I. utvrđuju se dodatna pravila o mjerama kontrole bolesti u slučaju sumnje i službene potvrde bolesti kategorije A kod držanih životinja iz članaka 53., 54., 55., 58. i 63. Uredbe (EU) 2016/429;

ii.

u poglavlju II. utvrđuju se dodatna pravila o uspostavi zona ograničenja u slučaju službene potvrde bolesti kategorije A kod držanih životinja iz članaka 64. i 67. Uredbe (EU) 2016/429;

iii.

u poglavlju III. utvrđuju se dodatna pravila o repopulaciji držanih životinja u zoni ograničenja u slučaju službene potvrde bolesti kategorije A iz članaka 63. i 68. Uredbe (EU) 2016/429;

iv.

u poglavlju IV. utvrđuju se dodatna pravila o mjerama kontrole bolesti u slučaju sumnje i službene potvrde bolesti kategorije A kod divljih životinja iz članka 70. Uredbe (EU) 2016/429;

v.

u poglavlju V. utvrđuju se dodatna pravila o mjerama kontrole bolesti u slučaju sumnje i službene potvrde bolesti kategorija B i C kod kopnenih životinja iz članaka 74. i 77. Uredbe (EU) 2016/429.

(b)

Dio III. obuhvaća držane i divlje akvatične životinje, a posebno:

i.

u poglavlju I. utvrđuju se dodatna pravila o mjerama kontrole bolesti u slučaju sumnje i službene potvrde bolesti kategorije A kod akvatičnih životinja iz članaka 53., 54., 55., 58. i 63. Uredbe (EU) 2016/429;

ii.

u poglavlju II. utvrđuju se dodatna pravila o uspostavi zona ograničenja u slučaju službene potvrde bolesti kategorije A kod životinja akvakulture iz članaka 64. i 67. Uredbe (EU) 2016/429;

iii.

u poglavlju III. utvrđuju se dodatna pravila o mjerama kontrole bolesti u slučaju sumnje i službene potvrde bolesti kategorije A kod divljih akvatičnih životinja iz članka 70. Uredbe (EU) 2016/429;

iv.

u poglavlju IV. utvrđuju se dodatna pravila o mjerama kontrole bolesti u slučaju sumnje i službene potvrde bolesti kategorija B i C akvatičnih životinja iz članaka 74. i 77. Uredbe (EU) 2016/429.

(c)

Dio IV. obuhvaća završne odredbe.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se definicije utvrđene u Uredbi (EU) 2018/1882 i Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 853/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (12), osim ako su tim definicijama obuhvaćeni pojmovi koji su definirani u drugom stavku ovog članka.

Osim toga, primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

„prijevozno sredstvo” znači cestovna ili željeznička vozila, plovila i zrakoplovi;

2.

„jednodnevni pilići” znači perad dobi do 72 sata;

3.

„sjeme” znači neobrađeni, pripravljeni ili razrijeđeni ejakulat jedne ili više životinja;

4.

„jajne stanice” znači haploidne faze ootidogeneze, uključujući sekundarne oocite i jajne stanice;

5.

„zametak” znači početni razvojni stadij životinje u kojem se može prenijeti u ženku primateljicu;

6.

„svježe meso” znači meso, mljeveno meso i mesni pripravci, uključujući vakuumski pakirano meso i meso pakirano u kontroliranoj atmosferi, koji nisu bili podvrgnuti nikakvom drugom postupku osim hlađenja, zamrzavanja ili brzog zamrzavanja;

7.

„trup kopitara ili papkara” znači cijelo tijelo zaklanog ili usmrćenog kopitara ili papkara nakon:

iskrvarenja, u slučaju zaklanih životinja,

uklanjanja utrobe,

odstranjivanja udova u području carpusa i tarsusa,

odstranjivanja repa, vimena, glave i kože, osim kod svinja.

8.

„nusproizvodi klanja” znači svježe meso osim mesa trupa kako je definiran u točki 7., čak i ako ostane prirodno spojeno s trupom;

9.

„mesni proizvodi” znači prerađeni proizvodi, uključujući obrađene želuce, mjehure, crijeva, topljenu mast, mesne ekstrakte i proizvode od krvi, dobiveni preradom mesa ili daljnjom preradom takvih prerađenih proizvoda, tako da je na površini reza vidljivo da proizvod više nema značajke svježeg mesa;

10.

„ovici” znači mjehuri i crijeva koji su nakon čišćenja obrađeni struganjem tkiva, odmašćivanjem i pranjem te su sušeni nakon soljenja;

11.

„kolostrum” znači tekućina bogata protutijelima i mineralima, koja se najviše do pet dana nakon poroda, a prije proizvodnje sirovog mlijeka, izlučuje iz mliječnih žlijezda držanih životinja;

12.

„proizvodi na osnovi kolostruma” znači prerađeni proizvodi koji su dobiveni preradom kolostruma ili daljnjom preradom takvih prerađenih proizvoda;

13.

„siguran proizvod” znači proizvod koji se može premještati bez potrebe za mjerama za umanjivanje rizika posebno usmjerenima protiv određene bolesti s popisa bez obzira na status države članice ili zone podrijetla te bolesti;

14.

„lanac opskrbe” znači integrirani proizvodni lanac zajedničkog zdravstvenog statusa u pogledu bolesti s popisa koji čini mreža za suradnju specijaliziranih objekata koje je odobrilo nadležno tijelo za potrebe članka 45., među kojima se premještaju životinje radi dovršetka ciklusa proizvodnje;

15.

„zaražena zona” znači zona u kojoj se mogu primijeniti ograničenja premještanja držanih i divljih životinja ili proizvoda te druge mjere kontrole bolesti i biosigurnosne mjere radi sprečavanja širenja bolesti kategorije A u slučaju službene potvrde bolesti kod divljih životinja.

Članak 3.

Klinički pregledi, postupci uzorkovanja i dijagnostičke metode

1.   Ako se na temelju ove Uredbe zahtijevaju klinički pregledi životinja kako bi se potvrdila ili isključila prisutnost bolesti kategorije A, nadležno tijelo osigurava:

(a)

da se uzorkovanje životinja za klinički pregled provodi u skladu s:

i.

točkom A.1. Priloga I. za kopnene životinje; i

ii.

točkom 1. Priloga XII. za akvatične životinje;

(b)

klinički pregled obuhvaća:

i.

početnu opću ocjenu zdravstvenog statusa životinja u objektu kojom su obuhvaćene sve životinje vrsta s popisa koje se drže u objektu; i

ii.

pojedinačno ispitivanje životinja uključenih u uzorak iz točke (a).

2.   Ako se na temelju ove Uredbe zahtijevaju laboratorijska ispitivanja kako bi se potvrdila ili isključila prisutnost bolesti kategorije A, nadležno tijelo osigurava:

(a)

da se uzorkovanje životinja za laboratorijsko ispitivanje provodi u skladu s:

i.

točkom A.2. Priloga I. za kopnene životinje; i

ii.

točkom 1. podtočkama (b), (c), (d) i (e) Priloga XII. za akvatične životinje;

(b)

da dijagnostičke metode za laboratorijska ispitivanja zadovoljavaju zahtjeve utvrđene u:

i.

točki B Priloga I. za kopnene životinje; i

ii.

točki 2. Priloga XII. za akvatične životinje;

(c)

da se uzorci šalju:

i.

bez odgode službenom laboratoriju određenom u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća (13);

ii.

u skladu s točkom C Priloga I. za kopnene životinje i točkom 1. podtočkom (f) Priloga XII. za akvatične životinje; i

iii.

u skladu s bilo kojom drugom uputom nadležnog tijela i laboratorija u pogledu uvjeta biološke sigurnosti i biološke zaštite radi sprečavanja širenja uzročnika bolesti kategorije A.

(d)

u slučaju držanih životinja:

i.

da se sastavlja inventar svih držanih životinja u objektu, njihovih vrsta i kategorija; u slučaju peradi i životinja akvakulture, broj životinja može se temeljiti na procjeni; i

ii.

evidentira se identifikacijska oznaka svake uzorkovane životinje vrste s popisa, odnosno broj serije u slučaju peradi i životinja akvakulture.

Članak 4.

Krizni planovi

Nadležno tijelo provodi mjere utvrđene u ovoj Uredbi u skladu s kriznim planom iz članka 43. Uredbe (EU) 2016/429.

DIO II.

KOPNENE ŽIVOTINJE

POGLAVLJE I.

Mjere kontrole bolesti kategorije A kod držanih kopnenih životinja

Odjeljak 1.

Preliminarne mjere kontrole bolesti u slučaju sumnje na bolest kategorije A kod držanih životinja

Članak 5.

Obveze subjekata u slučaju sumnje na bolest kategorije A kod držanih životinja u objektu

U slučaju sumnje na bolest kategorije A kod držanih životinja, subjekti poduzimaju sljedeće mjere kontrole bolesti radi sprečavanja širenja bolesti kategorije A sa zahvaćenih životinja i objekata za koje su odgovorni na druge nezahvaćene životinje ili ljude dok nadležno tijelo ne isključi prisutnost bolesti kategorije A:

(a)

izolacija svih životinja za koje se sumnja da su zaražene bolešću kategorije A;

(b)

držanje stajskog gnoja, uključujući stelju i korištenu stelju, te svih proizvoda, materijala ili tvari koji bi mogli biti kontaminirani i koji bi mogli prenositi bolesti kategorije A, na mjestu izoliranom i zaštićenom od insekata i glodavaca, držanih životinja vrsta koje nisu uvrštene na popis i divljih životinja, u mjeri u kojoj je to praktično i tehnički izvedivo;

(c)

provođenje odgovarajućih dodatnih biosigurnosnih mjera kako bi se izbjegao rizik širenja bolesti kategorije A;

(d)

obustava svih premještanja držanih životinja vrsta s popisa iz objekta ili u objekt;

(e)

sprečavanje premještanja životinja vrsta koje nisu uvrštene na popis, proizvoda, materijala, tvari, osoba i prijevoznih sredstava iz objekta ili u objekt, ako ta premještanja nisu neophodna;

(f)

ažuriranje evidencije objekta o proizvodnji, zdravlju i sljedivosti;

(g)

dostavljanje svih relevantnih informacija o bolesti kategorije A nadležnom tijelu na njegov zahtjev; i

(h)

poštivanje svih uputa nadležnog tijela u pogledu kontrole bolesti kategorije A, u skladu s Uredbom (EU) 2016/429 i ovom Uredbom.

Članak 6.

Istraga koju provodi nadležno tijelo u slučaju sumnje na bolest kategorije A kod držanih životinja u objektu

1.   U slučaju sumnje na bolest kategorije A kod držanih životinja u objektu, u skladu s člankom 9. stavcima 1., 3. i 4. Delegirane uredbe (EU) 2020/689, nadležno tijelo odmah provodi istragu kako bi se potvrdila ili isključila prisutnost bolesti s popisa na koju se sumnja.

2.   Tijekom istrage iz stavka 1. nadležno tijelo osigurava da službeni veterinari provedu barem sljedeće:

(a)

kliničke preglede držanih životinja vrsta s popisa u objektu; i

(b)

prikupljanje uzoraka za laboratorijska ispitivanja.

Članak 7.

Preliminarne mjere ograničenja i biosigurnosne mjere u slučaju sumnje na bolest kategorije A kod držanih životinja u objektu

1.   U slučaju sumnje na bolest kategorije A u objektu, nadležno tijelo stavlja objekt pod službeni nadzor i odmah uvodi sljedeće preliminarne mjere ograničenja i biosigurnosne mjere radi sprečavanja širenja bolesti kategorije A sa zahvaćenih životinja i objekata na druge nezahvaćene životinje ili ljude:

(a)

zabrana premještanja držanih životinja vrsta s popisa u objekt i iz objekta;

(b)

zabrana premještanja držanih životinja vrsta koje nisu uvrštene na popis u objekt i iz objekta;

(c)

zabrana premještanja iz objekta svih proizvoda, materijala ili tvari koji bi mogli biti kontaminirani ili prenositi bolesti kategorije A;

(d)

izolacija držanih životinja vrsta s popisa i zaštita od divljih životinja, životinja vrsta koje nisu uvrštene na popis i, prema potrebi, insekata i glodavaca;

(e)

zabrana usmrćivanja životinja vrsta s popisa, osim ako to odobri nadležno tijelo; i

(f)

zabrana premještanja proizvoda, materijala, tvari, osoba i prijevoznih sredstava u objekte, ako ta premještanja nisu neophodna.

2.   Odstupajući od točke 1. podtočaka (a), (b) i (c), nadležno tijelo može odobriti premještanja životinja i proizvoda iz objekta u kojem se sumnja na bolest kategorije A nakon provedene procjene rizika i pod uvjetom da:

(a)

su premještanja životinja i proizvoda u skladu sa svim potrebnim uvjetima i biosigurnosnim mjerama kako bi se izbjeglo širenje bolesti;

(b)

u objektu odredišta nema drugih držanih životinja vrsta s popisa; i

(c)

objekt odredišta nije klaonica.

3.   Pri odobravanju odstupanjâ iz stavka 2. nadležno tijelo može uvesti mjere kontrole bolesti iz stavka 1. u objektu odredišta.

4.   Nadležno tijelo može odrediti preventivno usmrćivanje, u skladu s člankom 12. stavcima 1. i 2., životinja vrsta s popisa u objektu u kojem se sumnja na bolest kategorije A ako to zahtijeva epidemiološka situacija.

5.   Svi nusproizvodi životinjskog podrijetla od uginulih životinja, koje su uginule ili su usmrćene u objektu u kojem se sumnja na bolest kategorije A, prerađuju se ili odlažu u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009 kako bi se osiguralo da je uzročnik bolesti na koju se sumnja inaktiviran te kako bi se spriječilo širenje bolesti na nezahvaćene životinje ili ljude.

Članak 8.

Inventar i analiza evidencije u slučaju sumnje na bolest kategorije A kod držanih životinja u objektu

1.   U slučaju sumnje na bolest kategorije A nadležno tijelo određuje i provjerava da subjekti odgovorni za objekte u kojima se sumnja na bolest kategorije A bez odgode sastave i vode ažurirani inventar sljedećeg:

(a)

vrsta, kategorija i broja životinja koje se drže u objektu; u slučaju peradi broj životinja može se temeljiti na procjeni;

(b)

pojedinačnih identifikacijskih brojeva svih životinja vrsta za koje je zasebna identifikacija obvezna u skladu s Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2019/2035 (14);

(c)

vrsta, kategorija i broja držanih životinja u objektu vrsta s popisa, koje su rođene, uginule, pokazivale kliničke znakove bolesti ili bi mogle biti zaražene ili kontaminirane bolešću kategorije A;

(d)

svih proizvoda, materijala ili tvari u objektu koji bi mogli biti kontaminirani relevantnom bolešću kategorije A ili je prenositi; i

(e)

prema potrebi, svih mjesta na kojima je moguće preživljavanje vektorâ relevantne bolesti kategorije A u objektu.

2.   Ako se objekt sastoji od nekoliko epidemioloških jedinica, podaci iz stavka 1. navode se za svaku epidemiološku jedinicu.

3.   U okviru epidemiološkog istraživanja, kako je navedeno u članku 57. Uredbe (EU) 2016/429, nadležno tijelo analizira barem sljedeću evidenciju objekta u kojem se sumnja na bolest kategorije A:

(a)

inventar iz stavka 1.;

(b)

evidenciju podrijetla i datuma dolaska u objekt i odlaska iz objekta, za držane životinje vrsta s popisa;

(c)

evidenciju podrijetla i datuma dolaska u objekt i odlaska iz objekta, za ostali relevantni prijevoz;

(d)

evidenciju proizvodnje; i

(e)

evidenciju posjeta objektu, ako je dostupna.

4.   Analiza evidencije iz stavka 3. obuhvaća barem razdoblje praćenja utvrđeno u Prilogu II. za relevantnu bolest, izračunano unatrag od dana kada je prijavljena sumnja.

Članak 9.

Privremene zone ograničenja u slučaju sumnje na bolest kategorije A kod držanih kopnenih životinja u objektu

1.   U slučaju sumnje na bolest kategorije A kod držanih životinja u objektu, nadležno tijelo može uspostaviti privremenu zonu ograničenja uzimajući u obzir sljedeće okolnosti:

(a)

lokaciju objekta na području s visokom gustoćom držanih životinja vrsta s popisa kod kojih se sumnja na bolest kategorije A;

(b)

premještanje životinja ili osoba koje su u kontaktu s držanim životinjama vrsta s popisa kod kojih se sumnja na bolest kategorije A;

(c)

kašnjenje u potvrđivanju bolesti kategorije A na temelju članka 11.;

(d)

nedostatne podatke o mogućem podrijetlu i načinima unošenja bolesti kategorije A na koju se sumnja; i

(e)

profil bolesti, posebno u pogledu načina i brzine prijenosa bolesti te njezine postojanosti u populaciji životinja.

2.   U objektima u privremenoj zoni ograničenja nadležno tijelo primjenjuje barem mjere iz članka 7.

3.   Nadležno tijelo može zadržati privremenu zonu ograničenja dok se ne isključi prisutnost bolesti kategorije A u objektu u kojem se sumnjalo na tu bolest ili do potvrde prisutnosti te bolesti i uspostave zone ograničenja na temelju članka 21.

4.   Nadležno tijelo može odrediti preventivno usmrćivanje, u skladu s člankom 12. stavcima 1. i 2., ili klanje životinja vrsta s popisa u privremenim zonama ograničenja ako to zahtijeva epidemiološka situacija.

Članak 10.

Mjere koje se primjenjuju u slučaju sumnje na bolest kategorije A u objektima u poslovanju s hranom i hranom za životinje, na graničnim kontrolnim postajama, u objektima u poslovanju s nusproizvodima životinjskog podrijetla ili na bilo kojoj drugoj relevantnoj lokaciji, uključujući prijevozna sredstva

1.   U slučaju sumnje na bolest kategorije A u skladu s člankom 9. stavcima 1., 3. i 4. Delegirane uredbe (EU) 2020/689 u objektima u poslovanju s hranom i hranom za životinje, na graničnim kontrolnim postajama, u objektima u poslovanju s nusproizvodima životinjskog podrijetla ili na bilo kojoj drugoj relevantnoj lokaciji, uključujući prijevozna sredstva, nadležno tijelo primjenjuje:

(a)

relevantne odredbe utvrđene u člancima od 5. do 9.; i

(b)

prema potrebi, dodatne mjere prilagođene specifičnoj situaciji radi sprečavanja širenja bolesti kategorije A na nezahvaćene životinje ili ljude.

2.   Nadležno tijelo primjenjuje i odredbe utvrđene u člancima od 5. do 9. u objektima podrijetla životinja ili proizvoda prisutnih u objektima i na lokacijama iz stavka 1. za koje se sumnja da su zaraženi.

Odjeljak 2.

Mjere kontrole bolesti u slučaju službene potvrde bolesti kategorije A kod držanih životinja

Članak 11.

Službena potvrda bolesti kategorije A kod držanih kopnenih životinja

Nadležno tijelo službeno potvrđuje izbijanje bolesti kategorije A kod držanih kopnenih životinja ako je slučaj potvrđen u skladu s člankom 9. stavcima 2., 3. i 4. Delegirane uredbe (EU) 2020/689.

Članak 12.

Mjere kontrole bolesti u slučaju službene potvrde izbijanja bolesti kategorije A kod držanih životinja u objektu

1.   Nakon službene potvrde izbijanja bolesti kategorije A u objektu u skladu s člankom 11., nadležno tijelo određuje da se, uz mjere iz članka 7., odmah primijene sljedeće mjere kontrole bolesti pod nadzorom službenih veterinara:

(a)

sve životinje vrsta s popisa koje se drže u zahvaćenom objektu usmrćuju se što prije na licu mjesta u objektu, na način kojim se izbjegava rizik od širenja uzročnika relevantne bolesti kategorije A tijekom i nakon usmrćivanja;

(b)

poduzimaju se sve odgovarajuće i potrebne biosigurnosne mjere kako bi se izbjegao svaki mogući rizik od širenja bolesti kategorije A na nezahvaćene držane ili divlje životinje ili na ljude;

(c)

tijela ili dijelovi tijela držanih životinja vrsta s popisa koje su uginule ili su usmrćene u skladu s točkom (a) ovog stavka odlažu se u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009;

(d)

svi potencijalno kontaminirani proizvodi, materijali ili tvari prisutni u objektu moraju se izolirati do:

i.

njihova odlaganja ili prerade u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009, u slučaju nusproizvoda životinjskog podrijetla (uključujući one dobivene usmrćivanjem te proizvode životinjskog podrijetla i zametne proizvode);

ii.

dovršetka mjera čišćenja i dezinfekcije u skladu s člankom 15., u slučaju drugih materijala i tvari prikladnih za čišćenje i dezinfekciju;

iii.

dovršetka odlaganja pod nadzorom službenih veterinara, u slučaju hrane za životinje i drugih materijala koji nisu prikladni za čišćenje i dezinfekciju.

2.   Nadležno tijelo određuje i nadzire sljedeće:

(a)

prijevoz iz zahvaćenog objekta nusproizvoda životinjskog podrijetla iz stavka 1. točke (c) i stavka 1. točke (d) podtočke i. u skladu je s odredbama Uredbe (EZ) br. 1069/2009;

(b)

prijevoz iz zahvaćenog objekta materijala ili tvari iz stavka 1. točke (d) podtočke iii. u skladu je s uputama nadležnog tijela u pogledu uvjeta biološke sigurnosti i biološke zaštite radi sprečavanja širenja uzročnika bolesti kategorije A.

3.   Za potrebe epidemiološkog istraživanja iz članka 57. Uredbe (EU) 2016/429 nadležno tijelo prikuplja uzorke za laboratorijsko ispitivanje držanih životinja vrsta s popisa, prije usmrćivanja ili uginuća ili nakon njega.

4.   Odstupajući od stavka 1. točke (a), nadležno tijelo može nakon provedene procjene rizika i uzimajući u obzir mogućnost primjene drugih mjera za umanjivanje rizika odlučiti:

(a)

odrediti usmrćivanje držanih životinja vrsta s popisa na najbližem prikladnom mjestu na način kojim se izbjegava rizik od širenja bolesti kategorije A tijekom usmrćivanja ili prijevoza; ili

(b)

odgoditi usmrćivanje držanih životinja vrsta s popisa, pod uvjetom da se te životinje podvrgnu hitnom cijepljenju kako je propisano u članku 69. Uredbe (EU) 2016/429.

Članak 13.

Posebna odstupanja od članka 12. stavka 1. točke (a)

1.   U slučaju izbijanja bolesti kategorije A u objektima u kojima se drže životinje vrsta s popisa u najmanje dvjema epidemiološkim jedinicama, nadležno tijelo može odobriti odstupanje od članka 12. stavka 1. točke (a) za epidemiološke jedinice u kojima bolest nije potvrđena, nakon provedene procjene rizika i, ako je potrebno, nakon dobivanja povoljnih rezultata laboratorijskih ispitivanja te pod uvjetom da:

(a)

epidemiološkim istraživanjem iz članka 57. Uredbe (EU) 2016/429 nije utvrđena nikakva epidemiološka veza između epidemioloških jedinica u kojima je potvrđena bolest kategorije A i onih u kojima bolest nije potvrđena, na temelju koje bi postojala sumnja na širenje bolesti kategorije A između njih; i

(b)

nadležno tijelo potvrdilo je da su, barem tijekom razdoblja praćenja utvrđenog u Prilogu II. za relevantnu bolest, a prije potvrde bolesti kategorije A, epidemiološke jedinice u kojima bolest nije potvrđena bile u potpunosti odvojene i da je njima upravljalo različito osoblje.

2.   Nadležno tijelo može odobriti odstupanje od članka 12. stavka 1. točke (a) za sljedeće kategorije životinja pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti iz stavka 3.:

(a)

životinje držane u zatvorenom objektu;

(b)

životinje koje se drže u znanstvene svrhe ili svrhe povezane s očuvanjem zaštićenih ili ugroženih vrsta;

(c)

životinje prethodno službeno registrirane kao rijetke pasmine; i

(d)

životinje koje imaju valjano utemeljenu visoku genetsku, kulturnu ili obrazovnu vrijednost.

3.   Nadležno tijelo osigurava da su pri odobravanju odstupanja iz stavka 2. ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

nadležno tijelo provelo je procjenu učinaka odobravanja takvog odstupanja, a posebno učinaka na zdravstveni status životinja predmetne države članice i susjednih zemalja, i rezultat te procjene pokazao je da zdravstveni status životinja nije ugrožen;

(b)

primjenjuju se odgovarajuće biosigurnosne mjere kako bi se spriječio rizik od prijenosa bolesti kategorije A na nezahvaćene držane životinje ili divlje životinje ili na ljude uzimajući u obzir:

i.

profil bolesti; i

ii.

zahvaćene životinjske vrste.

(c)

životinje se podvrgavaju odgovarajućoj izolaciji i kliničkom nadziranju, uključujući laboratorijska ispitivanja, dok nadležno tijelo ne osigura da životinje ne predstavljaju rizik od prijenosa bolesti kategorije A.

4.   Nadležno tijelo može odobriti posebna odstupanja od članka 12. stavka 1. točke (a) za kopitare koji se drže u objektima u kojima je potvrđeno izbijanje bolesti kategorije A iz Priloga III. pod uvjetima utvrđenima u tom prilogu.

Članak 14.

Dodatne mjere kontrole bolesti u slučaju izbijanja bolesti kategorije A kod držanih kopnenih životinja u objektu

1.   Osim mjera iz članka 12., nadležno tijelo može utvrditi postupke uzorkovanja za držane životinje vrsta koje nisu uvrštene na popis i divlje životinje vrsta s popisa, na temelju podataka dobivenih epidemiološkim istraživanjem iz članka 57. Uredbe (EU) 2016/429.

2.   Nadležno tijelo može, nakon provedene procjene rizika daljnjeg širenja relevantne bolesti kategorije A i uzimajući u obzir mogućnost primjene drugih mjera za umanjivanje rizika, odrediti usmrćivanje držanih životinja vrsta koje nisu uvrštene na popis i divljih životinja na način da se izbjegne rizik od širenja bolesti kategorije A tijekom usmrćivanja i prijevoza do odlaganja cijelih tijela ili dijelova tijela uginulih životinja.

Članak 15.

Preliminarno čišćenje, dezinfekcija i kontrola insekata i glodavaca u zahvaćenom objektu

1.   Odmah po okončanju mjera iz članka 12. i, ako je relevantno, iz članka 14., nadležno tijelo određuje i nadzire preliminarno čišćenje i dezinfekciju te, prema potrebi, kontrolu insekata i glodavaca u zahvaćenom objektu kako bi se izbjeglo širenje bolesti kategorije A.

2.   Preliminarno čišćenje i dezinfekciju te kontrolu iz stavka 1. potrebno je:

(a)

provesti u skladu s postupcima utvrđenima u točkama A i B Priloga IV. uporabom odgovarajućih biocidnih proizvoda kako bi se osiguralo uništenje uzročnika relevantne bolesti kategorije A; i

(b)

na odgovarajući način dokumentirati.

3.   Ako nadležno tijelo odobri neko od odstupanja iz članka 13. stavaka 2. i 4., ono određuje preliminarno čišćenje, dezinfekciju i kontrolu iz stavka 1. prilagođavanjem postupaka iz točke 2. podtočke (a) specifičnoj situaciji bez negativnih učinaka na kontrolu širenja bolesti kategorije A sa zahvaćenih životinja i iz zahvaćenih objekata i lokacija na druge nezahvaćene životinje ili ljude.

4.   Osim mjera iz stavaka 1. i 2., nadležno tijelo određuje i nadzire jesu li prijevozna sredstva koja se koriste za prijevoz životinja u zahvaćeni objekt i iz njega primjereno očišćena i dezinficirana te, prema potrebi, podvrgnuta mjerama kontrole insekata i glodavaca.

Članak 16.

Odstupanja i posebna pravila za preliminarno čišćenje, dezinfekciju i kontrolu vektorâ

Nadležno tijelo može odobriti odstupanje od zahtjeva u pogledu čišćenja i dezinfekcije te kontrole insekata i glodavaca iz članka 15. u slučaju:

(a)

pašnjaka koji su epidemiološki povezani sa zahvaćenim objektom, u skladu s posebnim postupcima kojima se osigurava učinkovita inaktivacija uzročnika relevantne bolesti kategorije A, uzimajući u obzir profil bolesti, vrstu objekta i klimatske uvjete; i

(b)

stajskog gnoja iz zahvaćenog objekta, uključujući stelju i korištenu stelju, u skladu s posebnim postupcima kojima se osigurava učinkovita inaktivacija uzročnika relevantne bolesti kategorije A u skladu sa znanstvenim dokazima.

Članak 17.

Utvrđivanje epidemiološki povezanih objekata i drugih relevantnih lokacija, uključujući prijevozna sredstva

1.   U okviru epidemiološkog istraživanja, kako je navedeno u članku 57. Uredbe (EU) 2016/429, te kako bi se utvrdili svi epidemiološki povezani objekti i druge relevantne lokacije, uključujući prijevozna sredstva, nadležno tijelo prati kretanje svih držanih životinja prisutnih u objektu u kojem je potvrđeno izbijanje bolesti kategorije A i svih proizvoda, materijala, tvari, prijevoznih sredstava ili osoba s kojih bi se mogla proširiti relevantna bolest kategorije A, uključujući:

(a)

one otpremljene u objekt i iz objekta; i

(b)

one koji su bili u kontaktu s objektom.

2.   Praćenje kretanja iz stavka 1. obuhvaća barem razdoblje praćenja utvrđeno u Prilogu II. za relevantnu bolest, izračunano unatrag od dana kada je prijavljena sumnja.

3.   Nadležno tijelo može nakon provedene procjene rizika izuzeti od praćenja kretanja iz stavka 1. proizvode koji se smatraju sigurnim proizvodima, kako je predviđeno u Prilogu VII.

Članak 18.

Mjere koje se primjenjuju u epidemiološki povezanim objektima i na drugim relevantnim lokacijama, uključujući prijevozna sredstva

1.   Ako se praćenjem kretanja iz članka 17. stavka 1. pokaže da su životinje vrsta s popisa otpremljene iz zahvaćenog objekta ili u njega tijekom razdoblja iz stavka 2. tog članka, nadležno tijelo:

(a)

provodi istrage i uvodi mjere ograničenja i biosigurnosne mjere u skladu s člankom 6., člankom 7. i člankom 8. u objektima odredišta ili podrijetla premještanja; ili

(b)

odmah proširuje mjere iz članka 12. na objekt podrijetla ili objekt odredišta premještanja u slučaju da postoje epidemiološki dokazi o širenju bolesti na taj objekt, iz njega ili kroz njega.

2.   Nadležno tijelo primjenjuje mjere iz stavka 1. u drugim objektima i na drugim relevantnim lokacijama, uključujući prijevozna sredstva, koji bi mogli biti kontaminirani zbog kontakta sa životinjama, proizvodima, materijalima, tvarima, osobama ili prijevoznim sredstvima iz zahvaćenog objekta utvrđenih praćenjem kretanja iz članka 17. ili na temelju drugih relevantnih informacija iz epidemiološkog istraživanja, kako je navedeno u članku 57. Uredbe (EU) 2016/429.

Članak 19.

Mjere koje se primjenjuju na proizvode utvrđene praćenjem kretanja

1.   Nadležno tijelo određuje i nadzire odlažu li se sjeme, jajne stanice i zameci koji su praćenjem kretanja iz članka 17. utvrđeni kao kontaminirani u skladu s Uredbom (EU) br. 1069/2009.

2.   Nadležno tijelo određuje i nadzire obradu, preradu ili odlaganje proizvoda utvrđenih praćenjem kretanja iz članka 17. barem do:

(a)

prvog objekta za preradu hrane, u slučaju proizvoda životinjskog podrijetla;

(b)

valionice ili objekta u koji su otpremljena jaja za valenje, u slučaju jaja iz kojih se još nije izvalila perad; i

(c)

prvog objekta za preradu, u slučaju nusproizvoda životinjskog podrijetla, osim stajskog gnoja; ili

(d)

mjesta pohrane, u slučaju stajskog gnoja, uključujući stelju i korištenu stelju.

3.   Nadležno tijelo uspostavlja službeni nadzor nad peradi izvaljenom tijekom razdoblja praćenja kretanja iz članka 17. stavka 2. iz jaja za valenje koja potječu iz zahvaćenog objekta; nadzor se uspostavlja u svim objektima odredišta jaja za valenje i zadržava tijekom razdoblja od 21 dana nakon valenja.

4.   Nadležno tijelo određuje da se prijevoz iz objekata u poslovanju s nusproizvodima životinjskog podrijetla provodi podložno odredbama utvrđenima u Uredbi (EZ) br. 1069/2009 te nadzire provedbu prijevoza u skladu s tim odredbama.

5.   Nadležno tijelo određuje i nadzire jesu li materijali ili tvari koji bi mogli biti kontaminirani relevantnom bolešću kategorije A ili je prenositi, u skladu s njegovim uputama u pogledu uvjeta biološke sigurnosti i biološke zaštite radi sprečavanja širenja uzročnika bolesti kategorije A.

Članak 20.

Mjere koje se primjenjuju u slučaju službene potvrde izbijanja bolesti kategorije A u objektima u poslovanju s hranom i hranom za životinje, na graničnim kontrolnim postajama, u objektima u poslovanju s nusproizvodima životinjskog podrijetla ili na bilo kojoj drugoj relevantnoj lokaciji, uključujući prijevozna sredstva

1.   U slučaju službene potvrde izbijanja bolesti u skladu s člankom 11. u objektima u poslovanju s hranom i hranom za životinje, na graničnim kontrolnim postajama, u objektima u poslovanju s nusproizvodima životinjskog podrijetla ili na drugim relevantnim lokacijama, uključujući prijevozna sredstva, nadležno tijelo primjenjuje:

(a)

relevantne odredbe utvrđene u člancima od 12. do 19.; i

(b)

prema potrebi, dodatne mjere prilagođene specifičnoj situaciji radi sprečavanja širenja bolesti kategorije A sa zahvaćenih životinja i iz zahvaćenih objekata i lokacija na druge nezahvaćene životinje ili ljude.

2.   Nadležno tijelo primjenjuje odredbe utvrđene u člancima od 12. do 19. i u objektima podrijetla zahvaćenih životinja ili proizvoda prisutnih u objektima i na lokacijama iz stavka 1.

POGLAVLJE II.

Mjere kontrole bolesti kategorije A kod držanih kopnenih životinja u zonama ograničenja

Odjeljak 1.

Opće mjere kontrole bolesti u zoni ograničenja

Članak 21.

Uspostava zone ograničenja

1.   U slučaju izbijanja bolesti kategorije A u objektu, objektu u poslovanju s hranom i hranom za životinje, objektu u poslovanju s nusproizvodima životinjskog podrijetla ili na drugim lokacijama, uključujući prijevozna sredstva, nadležno tijelo odmah uspostavlja zonu ograničenja oko zahvaćenog objekta ili lokacije, koja obuhvaća:

(a)

zonu zaštite, na temelju minimalnog polumjera od mjesta izbijanja utvrđenog za relevantnu bolest kategorije A u Prilogu V.;

(b)

zonu nadziranja, na temelju minimalnog polumjera od mjesta izbijanja utvrđenog za relevantnu bolest kategorije A u Prilogu V.; i

(c)

prema potrebi, na temelju kriterija utvrđenih u članku 64. stavku 1. Uredbe (EU) 2016/429, dodatne zone ograničenja oko zone zaštite i zone nadziranja ili u njihovoj blizini, za koje nadležno tijelo primjenjuje iste mjere kao one predviđene u odjeljku 3. ovog poglavlja za zonu nadziranja.

2.   Nadležno tijelo prilagođava granice početne zone ograničenja, uključujući granice zone zaštite, zone nadziranja i dodatnih zona ograničenja, u slučaju preklapanja dviju zona ograničenja ili više njih zbog novih slučajeva izbijanja bolesti kategorije A.

3.   Odstupajući od stavka 1. i nakon provedene procjene rizika kojom se u obzir uzima profil bolesti, nadležno tijelo ne može uspostaviti zonu ograničenja u slučaju izbijanja bolesti kategorije A na sljedećim lokacijama:

(a)

objekti u kojima se drže životinje iz članka 13. stavka 2.;

(b)

valionice;

(c)

objekti u poslovanju s hranom i hranom za životinje, granične kontrolne postaje, objekti u poslovanju s nusproizvodima životinjskog podrijetla;

(d)

prijevozna sredstva;

(e)

lokacije na kojima se obavljaju operacije okupljanja, održavaju privremene izložbe ili pruža veterinarska pomoć životinjama; i

(f)

druge lokacije koje nisu objekt.

Članak 22.

Mjere koje se primjenjuju u zoni ograničenja

1.   Nadležno tijelo bez odgode sastavlja i vodi ažurirani inventar svih objekata u kojima se drže životinje vrsta s popisa i koji se nalaze u zoni ograničenja, uključujući vrste, kategorije i broj životinja u svakom objektu; u slučaju peradi broj životinja može se temeljiti na procjeni.

2.   Kako bi se spriječilo širenje bolesti i na temelju epidemioloških podataka ili drugih dokaza, nadležno tijelo može provesti preventivno usmrćivanje u skladu s člankom 12. stavcima 1. i 2. ili klanje držanih životinja vrsta s popisa u objektima koji se nalaze u zoni ograničenja.

3.   Nadležno tijelo određuje i nadzire jesu li sva premještanja cijelih tijela ili dijelova tijela uginulih divljih i držanih životinja vrsta s popisa iz zone ograničenja namijenjena za preradu ili odlaganje u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009 u pogonu odobrenom za te svrhe:

(a)

na državnom području države članice; ili

(b)

u drugoj državi članici u skladu s člankom 48. stavcima 1. i 3. Uredbe (EZ) br. 1069/2009, ako nije moguća prerada ili odlaganje cijelih tijela ili dijelova tijela uginulih životinja u odobrenom pogonu na državnom području države članice u kojoj je bolest izbila.

4.   Nadležno tijelo određuje posebne uvjete za prijevoz životinja i proizvoda kroz zonu ograničenja kako bi se osiguralo da se prijevoz odvija:

(a)

bez zaustavljanja ili istovara u zoni ograničenja;

(b)

davanjem prednosti glavnim autocestama ili željezničkim prugama; i

(c)

izbjegavanjem blizine objekata u kojima se drže životinje vrsta s popisa.

5.   Nusproizvode životinjskog podrijetla koji potječu iz zone ograničenja i koji se premještaju izvan nje mora pratiti certifikat o zdravlju životinja koji izdaje službeni veterinar i u kojem se navodi da je dopušteno njihovo premještanje iz zone ograničenja pod uvjetima koje je utvrdilo nadležno tijelo u skladu s ovim poglavljem.

6.   Nadležno tijelo može odlučiti da se certifikat iz stavka 5. ne izdaje za premještanja nusproizvoda životinjskog podrijetla unutar predmetne države članice ako to tijelo smatra da postoji alternativni sustav kojim se osigurava sljedivost pošiljaka tih proizvoda i da proizvodi zadovoljavaju zahtjeve u pogledu zdravlja životinja za takva premještanja.

7.   Svako prikupljanje uzoraka u objektima u zoni ograničenja u kojima se drže životinje vrsta s popisa u svrhe koje nisu potvrđivanje ili isključivanje prisutnosti relevantne bolesti kategorije A mora odobriti nadležno tijelo.

Članak 23.

Odstupanja od mjera koje se primjenjuju u zoni ograničenja

Nadležno tijelo može odobriti odstupanja od odredaba utvrđenih u ovom poglavlju u pogledu mjera koje se primjenjuju u zonama ograničenja, u mjeri u kojoj je to potrebno te nakon provedene procjene rizika:

(a)

u dodatnim zonama ograničenja iz članka 21. stavka 1. točke (c);

(b)

u slučaju da nadležno tijelo odluči uspostaviti zonu ograničenja u slučaju izbijanja bolesti kategorije A u objektima i na lokacijama iz članka 21. stavka 3.;

(c)

u slučaju izbijanja bolesti u objektu u kojem se drži do 50 ptica u zatočeništvu; ili

(d)

u objektima i na lokacijama iz članka 21. stavka 3. u zoni ograničenja.

Članak 24.

Zahtjevi za prijevozna sredstva za prijevoz držanih životinja vrsta s popisa i proizvoda od tih životinja

1.   Nadležno tijelo osigurava da su prijevozna sredstva koja se upotrebljavaju za premještanja držanih životinja vrsta s popisa i proizvoda od tih životinja u zoni ograničenja, iz nje, u nju i kroz nju:

(a)

napravljena i održavana tako da se izbjegne propuštanje ili bijeg životinja, proizvoda ili bilo kojeg drugog predmeta koji predstavlja rizik za zdravlje životinja;

(b)

očišćena i dezinficirana neposredno nakon svakog prijevoza životinja, proizvoda ili bilo kojeg drugog predmeta koji predstavlja rizik za zdravlje životinja te prema potrebi nakon toga ponovno dezinficirana, a u svakom slučaju osušena ili ostavljena da se osuše prije svakog novog utovara životinja ili proizvoda; i

(c)

prema potrebi, podvrgnuta mjerama kontrole insekata i glodavaca prije prijevoza.

2.   Čišćenje i dezinfekcija prijevoznih sredstava iz stavka 1. provodi se:

(a)

u skladu s uputama ili postupcima koje utvrđuje nadležno tijelo, uporabom odgovarajućih biocidnih proizvoda kako bi se osiguralo uništenje uzročnika relevantne bolesti kategorije A; i

(b)

na odgovarajući način dokumentira.

Odjeljak 2.

Mjere kontrole bolesti u zoni zaštite

Članak 25.

Mjere koje se primjenjuju u objektima u zoni zaštite u kojima se drže životinje vrsta s popisa

1.   Nadležno tijelo bez odgode određuje primjenu sljedećih mjera u objektima u zoni zaštite u kojima se drže životinje vrsta s popisa, osim objekata u kojima je potvrđena bolest kategorije A:

(a)

držanje životinja vrsta s popisa odvojeno od divljih životinja i životinja vrsta koje nisu uvrštene na popis;

(b)

provođenje dodatnog nadziranja kako bi se utvrdilo svako daljnje širenje bolesti kategorije A na objekte, uključujući svako povećanje pobola ili uginuća ili zamjetan pad proizvodnje; svako takvo povećanje ili smanjenje mora se odmah prijaviti nadležnom tijelu;

(c)

prema potrebi, provedba odgovarajućih mjera kontrole insekata, glodavaca i drugih vektora bolesti u objektu i oko njega;

(d)

uporaba odgovarajućih dezinfekcijskih sredstava na ulazima i izlazima iz objekta;

(e)

primjena odgovarajućih biosigurnosnih mjera na sve osobe koje su u kontaktu s držanim životinjama vrsta s popisa ili koje ulaze u objekt ili izlaze iz njega te na prijevozna sredstva, kako bi se izbjegao rizik širenja relevantne bolesti kategorije A;

(f)

vođenje evidencije svih posjetitelja objekta, njezino ažuriranje radi lakšeg nadziranja i kontrole bolesti i stavljanje na raspolaganje nadležnom tijelu na njegov zahtjev;

(g)

odlaganje cijelih tijela ili dijelova tijela uginulih ili usmrćenih držanih životinja vrsta s popisa u skladu s člankom 22. stavkom 3.

2.   Odstupajući od stavka 1. točke (f), evidentiranje posjetitelja ne zahtijeva se u objektima u kojima se drže životinje iz članka 13. stavka 2. ako posjetitelji nemaju pristup područjima u kojima se životinje drže.

Članak 26.

Posjeti službenih veterinara objektima u zoni zaštite

1.   Nadležno tijelo osigurava da službeni veterinari nakon službene potvrde izbijanja bolesti kategorije A što prije i bez neopravdane odgode obave barem jedan posjet svim objektima iz članka 25.

2.   Pri obavljanju posjetâ iz stavka 1. službeni veterinari provode barem sljedeće aktivnosti:

(a)

provjeru dokumentacije, uključujući analizu evidencije o proizvodnji, zdravlju i sljedivosti;

(b)

provjeru provedbe mjera koje se primjenjuju radi sprečavanja unošenja ili širenja relevantne bolesti kategorije A u skladu s člankom 25.;

(c)

klinički pregled držanih životinja vrsta s popisa; i

(d)

ako je potrebno, prikupljanje uzoraka životinja za laboratorijsko ispitivanje kako bi se potvrdila ili isključila prisutnost relevantne bolesti kategorije A.

3.   Nadležno tijelo može zahtijevati dodatne veterinarske posjete objektima u zoni zaštite radi praćenja stanja.

4.   Nadležno tijelo vodi evidenciju aktivnosti i posjetâ iz stavaka 1., 2. i 3. i s njima povezanih nalaza.

5.   Odstupajući od stavka 1., ako je polumjer zone zaštite iz Priloga V. veći od 3 km, nadležno tijelo može odlučiti da će umjesto posjeta svim objektima iz članka 25. zahtijevati posjet samo reprezentativnom broju tih objekata u skladu s točkom A.3. Priloga I.

Članak 27.

Zabrane koje se odnose na aktivnosti, uključujući premještanja, u vezi sa životinjama, proizvodima i drugim materijalom u zoni zaštite, iz nje ili u nju

1.   Nadležno tijelo zabranjuje aktivnosti, uključujući premještanja, u vezi sa životinjama vrsta s popisa i proizvodima od tih životinja te drugim materijalima u zoni zaštite, iz nje i u nju u skladu s tablicom iz Priloga VI.

2.   Nadležno tijelo može proširiti zabrane iz stavka 1. na:

(a)

životinje vrsta koje nisu uvrštene na popis i proizvode od tih životinja; i

(b)

aktivnosti, uključujući premještanja, koje nisu navedene u Prilogu VI.

3.   Sljedeći su proizvodi izuzeti od zabrana iz stavaka 1. i 2.:

(a)

proizvodi životinjskog podrijetla koji se u pogledu relevantne bolesti smatraju sigurnim proizvodima u skladu s Prilogom VII.;

(b)

proizvodi životinjskog podrijetla koji su podvrgnuti odgovarajućem postupku obrade u skladu s Prilogom VII.;

(c)

proizvodi ili drugi materijali s kojih bi se bolest mogla proširiti, koji su dobiveni ili proizvedeni prije razdoblja praćenja utvrđenog u Prilogu II. za relevantnu bolest, izračunanog unatrag od dana kada je prijavljena sumnja;

(d)

proizvodi proizvedeni u zoni zaštite koji su dobiveni od držanih životinja vrsta s popisa koje su:

i.

držane izvan zone zaštite;

ii.

držane i zaklane izvan zone zaštite; ili

iii.

držane izvan zone zaštite i zaklane u zoni zaštite.

(e)

dobiveni proizvodi.

4.   Zabrane iz stavaka 1. i 2. primjenjuju se na proizvode iz stavka 3. ako:

(a)

ti proizvodi tijekom postupka proizvodnje, pohrane i prijevoza nisu bili jasno odvojeni od proizvoda koji ne ispunjavaju uvjete za otpremu izvan zone ograničenja na temelju ove Uredbe; ili

(b)

nadležno tijelo posjeduje epidemiološke dokaze o širenju bolesti na te proizvode, s njih ili kroz njih.

Članak 28.

Opći uvjeti za odobravanje odstupanja od zabrana u zoni zaštite

1.   Odstupajući od zabrana iz članka 27. nadležno tijelo može odobriti premještanja životinja i proizvoda u slučajevima iz članaka od 29. do 38. i u skladu s posebnim uvjetima iz tih članaka te općim uvjetima iz stavaka od 2. do 7. ovog članka.

Prije izdavanja odobrenja nadležno tijelo procjenjuje rizike koji proizlaze iz tog odobrenja, a procjena mora pokazati da je rizik od širenja bolesti kategorije A zanemariv.

2.   Sva odobrena premještanja moraju se provesti:

(a)

isključivo utvrđenim rutama;

(b)

davanjem prednosti glavnim autocestama ili željezničkim prugama;

(c)

izbjegavanjem blizine objekata u kojima se drže životinje vrsta s popisa; i

(d)

bez istovara ili zaustavljanja do istovara u objektu odredišta.

3.   Nadležno tijelo objekta podrijetla određuje objekt odredišta za premještanja iz zone zaštite ili u nju. Ako se nadležno tijelo objekta podrijetla razlikuje od nadležnog tijela objekta odredišta, ono o tom određivanju obavješćuje nadležno tijelo objekta odredišta.

4.   Nadležno tijelo objekta podrijetla provjerava slaže li se objekt odredišta s navedenim određivanjem i s time da primi sve pošiljke životinja ili proizvoda.

5.   Pri odobravanju premještanja životinja iz zone zaštite nadležno tijelo osigurava da takva premještanja ne predstavljaju rizik od širenja bolesti kategorije A na temelju:

(a)

kliničkog pregleda životinja koje se drže u objektu, uključujući životinje koje se premještaju, koji je dao povoljne rezultate;

(b)

ako je potrebno, laboratorijskog ispitivanja životinja koje se drže u objektu, uključujući životinje koje se premještaju, koje je dalo povoljne rezultate; i

(c)

rezultata posjetâ iz članka 26.

6.   Pri odobravanju prijevoza proizvoda iz zone zaštite nadležno tijelo određuje i nadzire sljedeće:

(a)

proizvodi su tijekom cijelog postupka proizvodnje i pohrane bili jasno odvojeni od proizvoda koji ne ispunjavaju uvjete za otpremu izvan zone ograničenja u skladu s ovom Uredbom; i

(b)

proizvodi se neće prevoziti s proizvodima koji ne ispunjavaju uvjete za otpremu izvan zone ograničenja u skladu s ovom Uredbom.

7.   Pri izdavanju odobrenja na temelju stavka 1. nadležno tijelo osigurava da se od trenutka utovara, tijekom svih aktivnosti prijevoza i do istovara u određenom objektu odredišta primjenjuju dodatne biosigurnosne mjere u skladu s uputama nadležnog tijela.

Članak 29.

Posebni uvjeti za odobravanje premještanja radi klanja držanih životinja vrsta s popisa u zoni zaštite

1.   Nadležno tijelo može odobriti premještanja držanih životinja vrsta iz objekata koji se nalaze u zoni zaštite u klaonicu koja se nalazi:

(a)

što bliže objektu podrijetla u zoni zaštite;

(b)

u zoni nadziranja, ako životinje nije moguće zaklati u zoni zaštite; ili

(c)

što bliže zoni nadziranja, ako životinje nije moguće zaklati u zoni ograničenja.

2.   Nadležno tijelo odobrava odstupanja iz stavka 1. samo pod sljedećim uvjetima:

(a)

prijevozno sredstvo mora prilikom utovara plombirati nadležno tijelo otpreme ili to mora biti učinjeno pod njegovim nadzorom;

(b)

nadležno tijelo klaonice mora:

i.

unaprijed biti obaviješteno o namjeri subjekta koji je odgovoran za klaonicu da primi držane životinje vrsta s popisa;

ii.

potvrditi nepostojanje bilo kakvih znakova koji upućuju na bolest kategorije A tijekom ante mortem i post mortem pregledâ;

iii.

nadzirati je li subjekt koji je odgovoran za klaonicu uspostavio učinkovite postupke kojima se osigurava da se držane životinje vrsta s popisa koje potječu iz zone zaštite drže i kolju odvojeno od takvih životinja ili u različito vrijeme, po mogućnosti na kraju radnog vremena na dan dolaska životinja;

iv.

potvrditi klanje životinja nadležnom tijelu objekta podrijetla životinja;

v.

nadzirati provodi li subjekt koji je odgovoran za klaonicu čišćenje i dezinfekciju prostora u kojima se drže i kolju životinje te je li čišćenje i dezinfekcija završeno prije držanja ili klanja u tim prostorima drugih držanih životinja vrsta s popisa; i

vi.

nadzirati dobiva li se meso od takvih životinja u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 33.

3.   Nadležno tijelo može odobriti premještanja držanih životinja vrsta s popisa iz objekata koji se nalaze izvan zone zaštite u klaonicu koja se nalazi u zoni zaštite ako se:

(a)

životinje drže odvojeno od drugih životinja koje potječu iz zone zaštite i kolju se odvojeno od tih životinja ili u drugo vrijeme;

(b)

dobiveno svježe meso reže, prevozi i skladišti odvojeno od svježeg mesa dobivenog od životinja koje potječu iz zone zaštite; i

(c)

čišćenje i dezinfekcija prijevoznih sredstava iz članka 24. provodi pod službenim nadzorom nakon istovara životinja.

4.   Odstupajući od članka 9. Uredbe (EZ) br. 1069/2009, nadležno tijelo može odobriti preradu i uporabu nusproizvoda životinjskog podrijetla dobivenih od životinja koje su zaklane u skladu sa stavcima 1., 2. i 3. kao materijal kategorije 3. u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009 u pogonu odobrenom za preradu ili odlaganje nusproizvoda životinjskog podrijetla, koji se nalazi na njegovu državnom području ili u drugoj državi članici, ako nisu mogući prerada ili odlaganje u odobrenom pogonu na državnom području države članice u kojoj je bolest izbila.

Ako se nusproizvodi životinjskog podrijetla iz prvog podstavka premještaju u pogon u drugoj državi članici, država članica odredišta i države članice provoza odobravaju tu otpremu, a nadležno tijelo odredišta odobrava preradu i uporabu tih nusproizvoda životinjskog podrijetla kao materijala kategorije 3. u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009.

Članak 30.

Posebni uvjeti za odobravanje određenih premještanja peradi iz objekata koji se nalaze u zoni zaštite

1.   Nadležno tijelo može odobriti premještanja jednodnevnih pilića iz objekta u zoni zaštite u objekt u istoj državi članici, ali ako je moguće izvan zone ograničenja, pod sljedećim uvjetima:

(a)

u slučaju jednodnevnih pilića izvaljenih iz jaja podrijetlom iz zone ograničenja:

i.

prijevozno sredstvo u trenutku utovara plombiralo je nadležno tijelo ili je to učinjeno pod njegovim nadzorom;

ii.

službeni veterinari stavili su objekt odredišta pod službeni nadzor nakon dolaska životinja; i

iii.

ako se premješta izvan zone ograničenja, perad ostaje u objektu odredišta najmanje 21 dan.

(b)

u slučaju jednodnevnih pilića izvaljenih iz jaja koja potječu izvan zone ograničenja valionica otpreme može jamčiti da nije došlo do kontakta između tih jaja i ostalih jaja za valenje ili jednodnevnih pilića koji potječu iz zone ograničenja.

2.   Nadležno tijelo može odobriti premještanja pilenki iz objekata koji se nalaze u zoni zaštite u objekte koji se nalaze u istoj državi članici i, ako je moguće, unutar zone ograničenja, pod sljedećim uvjetima:

(a)

u objektu odredišta nema drugih držanih životinja vrsta s popisa;

(b)

prijevozno sredstvo u trenutku utovara plombiralo je nadležno tijelo ili je to učinjeno pod njegovim nadzorom;

(c)

službeni veterinari stavili su objekt odredišta pod službeni nadzor nakon dolaska životinja; i

(d)

ako se premještaju izvan zone ograničenja, životinje ostaju u objektu odredišta najmanje 21 dan.

Članak 31.

Posebni uvjeti za odobravanje određenih premještanja jaja za valenje u zoni zaštite

1.   Nadležno tijelo može odobriti premještanja jaja za valenje:

(a)

iz objekta u zoni zaštite u valionicu u istoj državi članici; ili

(b)

iz objekta u istoj državi članici u valionicu u zoni zaštite.

2.   Odobrenje iz stavka 1. točke (a) podliježe sljedećim uvjetima:

(a)

u matičnim jatima od kojih su dobivena jaja za valenje proveden je klinički pregled i uzorkovana su za laboratorijsko ispitivanje koje je dalo povoljne rezultate;

(b)

jaja za valenje i ambalaža u koju se pakiraju dezinficirani su prije otpreme i sljedivost jaja je zajamčena; i

(c)

jaja za valenje moraju se prevoziti u prijevoznim sredstvima koja je plombiralo nadležno tijelo.

3.   Nadležno tijelo može odobriti premještanja jaja za valenje iz objekta u zoni zaštite u objekt za interno valenje u istoj državi članici pod sljedećim uvjetima:

(a)

u matičnim jatima od kojih su dobivena jaja za valenje proveden je klinički pregled i uzorkovana su za laboratorijsko ispitivanje koje je dalo povoljne rezultate;

(b)

objekt odredišta stavljen je pod službeni nadzor koji traje 21 dan od valenja jaja;

(c)

perad mora ostati u objektu odredišta tijekom razdoblja iz točke (b); i

(d)

ispunjeni su zahtjevi iz stavka 2. točaka (b) i (c).

Članak 32.

Posebni uvjeti za odobravanje premještanja sjemena iz odobrenih objekata za zametne proizvode u zoni zaštite

Nadležno tijelo može odobriti premještanja sjemena prikupljenog od životinja vrsta s popisa koje se drže u odobrenim objektima za zametne proizvode, osim valionica, koji se nalaze u zoni zaštite nakon procijenjenog datuma prve zaraze zahvaćenog objekta pod uvjetom da:

(a)

u zoni zaštite su u skladu s člankom 39. ukinute sve mjere kontrole bolesti koje se odnose na bolesti kategorije A;

(b)

na svim držanim životinjama vrsta s popisa u centru za prikupljanje sjemena proveden je klinički pregled i uzorkovane su za laboratorijsko ispitivanje da bi se isključila prisutnost bolesti kategorije A u centru za prikupljanje sjemena; i

(c)

na uzorku uzetom od životinje donora najranije sedam dana nakon završetka razdoblja praćenja iz Priloga II. za relevantnu bolest računajući od datuma prikupljanja sjemena provedeno je laboratorijsko ispitivanje koje je dalo povoljne rezultate.

Članak 33.

Posebni uvjeti za odobravanje premještanja svježeg mesa i sirovog mlijeka dobivenih od držanih životinja vrsta s popisa iz objekata u zoni zaštite

1.   Nadležno tijelo može odobriti premještanja svježeg mesa i sirovog mlijeka dobivenih od životinja vrsta s popisa i drže se u objektima koji se nalaze u zoni zaštite pod sljedećim uvjetima:

(a)

premještaju se u objekt za preradu radi podvrgavanja jednom od odgovarajućih postupaka obrade za umanjivanje rizika iz Priloga VII.; ili

(b)

u slučaju svježeg mesa peradi:

i.

označeno je u skladu sa stavkom 1. Priloga IX. od trenutka dobivanja u klaonici; i

ii.

nije namijenjeno drugoj državi članici.

2.   Nadležno tijelo osigurava da su pri premještanjima u objekt za preradu iz stavka 1. točke (a) ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

svježe meso mora se označiti u skladu s točkom 2. Priloga IX. u klaonici nakon post mortem pregleda i tu oznaku mora nositi do obrade;

(b)

svježe meso i sirovo mlijeko moraju se iz objekta podrijetla u objekt za preradu premještati u plombiranim spremnicima; i

(c)

objekt za preradu mora se nalaziti u istoj zoni ograničenja ili što bliže toj zoni i mora djelovati pod nadzorom službenih veterinara.

Članak 34.

Posebni uvjeti za odobravanje premještanja jaja za prehranu ljudi iz objekata koji se nalaze u zoni zaštite

Nadležno tijelo može odobriti premještanje jaja za prehranu ljudi iz objekata koji se nalaze u zoni zaštite na sljedeća odredišta u istoj državi članici:

(a)

u centar za pakiranje, pod uvjetom da su pakirana u:

i.

ambalažu za jednokratnu uporabu; ili

ii.

ambalažu koja se može očistiti i dezinficirati tako da se uništi relevantni uzročnik bolesti kategorije A;

(b)

u objekt za proizvodnju proizvoda od jaja, kako je utvrđeno u poglavlju II. odjeljku X. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004, radi postupanja i prerade u skladu s poglavljem XI. Priloga II. Uredbi (EZ) br. 852/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (15).

Članak 35.

Posebni uvjeti za odobravanje premještanja stajskog gnoja, uključujući stelju i korištenu stelju, iz objekata koji se nalaze u zoni zaštite na odlagalište otpada

Nadležno tijelo može odobriti premještanje gnoja, uključujući stelju i korištenu stelju, iz objekata koji se nalaze u zoni zaštite radi odlaganja na određeno odlagalište koje se nalazi u istoj državi članici samo nakon njihove prerade u skladu s člankom 13. točkom (c) Uredbe (EZ) br. 1069/2009.

Članak 36.

Posebni uvjeti za odobravanje premještanja krmiva biljnog podrijetla i slame iz zone zaštite

Nadležno tijelo može odobriti premještanje krmiva biljnog podrijetla i slame proizvedenih u zoni zaštite pod sljedećim uvjetima:

(a)

proizvedeni su na lokacijama na kojima se ne drže životinje vrsta s popisa;

(b)

proizvedeni su u objektima za preradu hrane za životinje u kojima se ne drže životinje vrsta s popisa, a sirovine od biljnog materijala podrijetlom su:

i.

s lokacija iz točke (a); ili

ii.

s lokacija izvan zone zaštite.

(c)

namijenjeni su uporabi u zoni zaštite; ili

(d)

podvrgnuti su barem jednom od postupaka obrade za umanjivanje rizika iz Priloga VIII.

Članak 37.

Posebni uvjeti za odobravanje premještanja držanih životinja vrsta s popisa i proizvoda u odobreni pogon za nusproizvode životinjskog podrijetla

1.   Nadležno tijelo može odobriti premještanja držanih životinja vrsta s popisa iz objekata koji se nalaze u zoni zaštite u pogon odobren za preradu ili odlaganje nusproizvoda životinjskog podrijetla u kojima se:

(a)

držane životinje odmah usmrćuju; i

(b)

dobiveni nusproizvodi životinjskog podrijetla odlažu u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009.

2.   Nadležno tijelo može odobriti premještanja proizvoda iz objekata i s lokacija u zoni zaštite u pogon odobren za preradu ili odlaganje nusproizvoda životinjskog podrijetla u kojem se proizvodi prerađuju ili odlažu u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009.

Članak 38.

Mjere koje se primjenjuju u objektima u poslovanju s hranom i hranom za životinje, na graničnim kontrolnim postajama, u objektima u poslovanju s nusproizvodima životinjskog podrijetla ili na bilo kojoj drugoj relevantnoj lokaciji u zoni zaštite, uključujući prijevozna sredstva

1.   Nadležno tijelo primjenjuje relevantne mjere iz članka 25. i članaka od 27. do 38. u objektima u poslovanju s hranom i hranom za životinje, na graničnim kontrolnim postajama, u objektima u poslovanju s nusproizvodima životinjskog podrijetla ili na bilo kojoj drugoj relevantnoj lokaciji u zoni zaštite, uključujući prijevozna sredstva.

2.   Kako bi se spriječilo širenje bolesti kategorije A unutar zone zaštite i iz nje, nadležno tijelo može u objektima i na lokacijama iz stavka 1. primijeniti dodatne mjere prilagođene specifičnoj situaciji.

Članak 39.

Trajanje mjera kontrole bolesti u zoni zaštite

1.   Nadležno tijelo može ukinuti mjere iz odjeljaka 1. i 2. ovog poglavlja samo ako je završeno minimalno razdoblje iz Priloga X. i ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

u zahvaćenom objektu provedeno je preliminarno čišćenje i dezinfekcija te, prema potrebi, kontrola insekata i glodavaca u skladu s člankom 15.; i

(b)

u svim objektima u zoni zaštite u kojima se drže životinje vrsta s popisa, na životinjama vrsta s popisa provedena su klinička i prema potrebi laboratorijska ispitivanja u skladu s člankom 26. koja su dala povoljne rezultate.

2.   Ako relevantnu bolest kategorije A prenosi vektor s popisa, kako je navedeno u Uredbi (EU) 2018/1882, nadležno tijelo može:

(a)

utvrditi trajanje mjera u zoni zaštite za svaki pojedinačni slučaj pri čemu uzima u obzir sve čimbenike koji utječu na rizik od širenja bolesti; i

(b)

propisati uvođenje sentinel životinja.

3.   Nakon ukidanja mjera iz stavka 1. mjere iz odjeljka 3. ovog poglavlja primjenjuju se u zoni zaštite barem tijekom dodatnog razdoblja iz Priloga X.

Odjeljak 3.

Mjere kontrole bolesti u zoni nadziranja

Članak 40.

Mjere koje se primjenjuju u objektima u zoni nadziranja

Nadležno tijelo bez odgode određuje primjenu mjera iz članka 25. u svim objektima u zoni nadziranja u kojima se drže životinje vrsta s popisa.

Članak 41.

Posjeti službenih veterinara objektima u zoni nadziranja

Nadležno tijelo osigurava da službeni veterinari obave posjet reprezentativnom broju objekata u kojima se drže životinje vrsta s popisa u zoni nadziranja u skladu s člankom 26. i točkom A.3 Priloga I.

Članak 42.

Zabrane koje se odnose na aktivnosti, uključujući premještanja, u vezi sa životinjama, proizvodima i drugim materijalom u zoni nadziranja, iz nje ili u nju

Nadležno tijelo primjenjuje zabrane, izuzeća i odstupanja u pogledu aktivnosti, uključujući premještanja u vezi sa životinjama vrsta s popisa i proizvodima od tih životinja te drugim materijalom, iz zone nadziranja i u nju u skladu s člankom 27.

Članak 43.

Opći uvjeti za odobravanje odstupanja od zabrana iz članka 42.

1.   Odstupajući od članka 42. nadležno tijelo može odobriti premještanja životinja i proizvoda samo u slučajevima iz članaka od 44. do 52. pod posebnim uvjetima iz tih članaka i općim uvjetima iz stavaka od 2. do 7. ovog članka.

Prije izdavanja odobrenja nadležno tijelo procjenjuje rizike koji proizlaze iz tog odobrenja. U procjeni mora biti navedeno da je rizik od širenja bolesti kategorije A zanemariv.

2.   Sva odobrena premještanja moraju se provesti na sljedeći način:

(a)

daje se prednost glavnim autocestama ili željezničkim prugama;

(b)

izbjegava se blizina objekata u kojima se drže životinje vrsta s popisa; i

(c)

bez istovara ili zaustavljanja do istovara u objektu odredišta.

3.   Nadležno tijelo objekta podrijetla određuje objekt odredišta za premještanja iz zone nadziranja ili u nju. Ako nadležno tijelo nije isto kao za objekt odredišta, ono o tom određivanju obavješćuje nadležno tijelo objekta odredišta.

4.   Nadležno tijelo objekta podrijetla provjerava slaže li se objekt odredišta s navedenim određivanjem i s time da primi sve pošiljke životinja ili proizvoda.

5.   Pri odobravanju premještanja životinja iz zone nadziranja nadležno tijelo osigurava da ta premještanja ne predstavljaju rizik od širenja bolesti kategorije A na temelju:

(a)

kliničkog pregleda životinja koje se drže u objektu, uključujući životinje koje se premještaju, koji je dao povoljne rezultate;

(b)

ako je potrebno, laboratorijskog ispitivanja životinja koje se drže u objektu, uključujući životinje koje se premještaju, koje je dalo povoljne rezultate; i

(c)

rezultata posjetâ iz članka 41., ako su dostupni.

6.   Pri odobravanju prijevoza proizvoda iz zone nadziranja nadležno tijelo mora osigurati sljedeće:

(a)

proizvodi su tijekom cijelog postupka proizvodnje i pohrane bili jasno odvojeni od proizvoda koji ne ispunjavaju uvjete za otpremu izvan zone ograničenja u skladu s ovom Uredbom;

(b)

proizvodi se neće prevoziti s proizvodima koji ne ispunjavaju uvjete za otpremu izvan zone ograničenja u skladu s ovom Uredbom.

7.   Pri odobravanju odstupanja iz stavka 1. nadležno tijelo osigurava da se od trenutka utovara, tijekom svih aktivnosti prijevoza i do istovara u određenom objektu odredišta primjenjuju dodatne biosigurnosne mjere u skladu s uputama navedenog tijela.

Članak 44.

Posebni uvjeti za odobravanje premještanja radi klanja držanih životinja vrsta s popisa unutar zone nadziranja, iz nje i u nju

1.   Nadležno tijelo može odobriti premještanja držanih životinja vrsta s popisa podrijetlom iz zone nadziranja u klaonicu koja je:

(a)

što bliže objektu podrijetla u zoni ograničenja; ili

(b)

izvan zone ograničenja, što bliže zoni nadziranja, ako životinje nije moguće zaklati u zoni ograničenja, te nakon provedene procjene rizika.

2.   Meso dobiveno od životinja iz stavka 1. podliježe mjerama propisanima u članku 49.

3.   Nadležno tijelo može odobriti premještanja držanih životinja vrsta s popisa podrijetlom izvan zone nadziranja u klaonicu u zoni nadziranja.

4.   Nadležno tijelo može odobriti preradu i uporabu nusproizvoda životinjskog podrijetla dobivenih od životinja koje su zaklane u skladu sa stavcima 1., 2. i 3. kao materijal kategorije 3. u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009 u pogonu odobrenom za preradu ili odlaganje nusproizvoda životinjskog podrijetla, koji se nalazi na njegovu državnom području ili u drugoj državi članici, ako nisu mogući prerada ili odlaganje u odobrenom pogonu na državnom području države članice u kojoj je bolest izbila.

Ako se nusproizvodi životinjskog podrijetla iz prvog podstavka premještaju u pogon u drugoj državi članici, država članica odredišta i države članice provoza odobravaju tu otpremu, a nadležno tijelo odredišta odobrava preradu i uporabu tih nusproizvoda životinjskog podrijetla kao materijala kategorije 3. u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009.

Članak 45.

Posebni uvjeti za odobravanje određenih premještanja držanih kopitara i papkara vrsta s popisa iz objekata u zoni nadziranja

1.   Nadležno tijelo može odobriti premještanje držanih kopitara i papkara vrsta s popisa na pašnjake u zoni nadziranja pod sljedećim uvjetima:

(a)

proteklo je 15 dana od završetka i odobrenja preliminarnog čišćenja i dezinfekcije iz članka 15.; i

(b)

životinje ne dolaze u kontakt sa životinjama vrsta s popisa iz drugih objekata.

2.   Nadležno tijelo može nakon provedene procjene rizika odobriti premještanje držanih životinja vrsta kopitara i papkara s popisa u objekt koji pripada istom lancu opskrbe, koji se nalazi u zoni nadziranja ili izvan nje, radi dovršetka ciklusa proizvodnje prije klanja. Ako se objekt odredišta nalazi izvan zone nadziranja, nadležno tijelo u tom objektu primjenjuje mjere iz članaka 40., 41. i 42. sve dok traju mjere kontrole bolesti u zoni nadziranja iz koje životinje potječu kako je propisano člankom 55.

Članak 46.

Posebni uvjeti za odobravanje određenih premještanja peradi iz objekata koji se nalaze u zoni nadziranja

1.   Nadležno tijelo može odobriti premještanja jednodnevnih pilića podrijetlom iz zone nadziranja:

(a)

u objekte u istoj državi članici u kojoj su izvaljeni iz jaja koja potječu iz objekata unutar zone nadziranja pod sljedećim uvjetima:

i.

objekt odredišta stavljen je pod službeni nadzor nakon dolaska životinja; i

ii.

ako se premještaju izvan zone ograničenja, životinje ostaju u objektu odredišta najmanje 21 dan.

(b)

u objekte u istoj državi članici u kojoj su izvaljeni iz jaja koja potječu izvan zone ograničenja ako valionica otpreme može jamčiti da nije došlo do kontakta između tih jaja i ostalih jaja za valenje ili jednodnevnih pilića dobivenih od životinja koje se drže u zoni ograničenja.

2.   Nadležno tijelo može odobriti premještanja pilenki iz objekata u zoni nadziranja u objekte u istoj državi članici pod sljedećim uvjetima:

(a)

u objektu odredišta nema drugih držanih životinja vrsta s popisa;

(b)

objekt odredišta stavljen je pod službeni nadzor nakon dolaska pilenki; i

(c)

perad ostaje u objektu odredišta najmanje 21 dan.

Članak 47.

Posebni uvjeti za odobravanje određenih premještanja jaja za valenje iz objekata u zoni nadziranja i u njih

1.   Nadležno tijelo može odobriti premještanja jaja za valenje iz objekta u istoj državi članici u:

(a)

valionicu u zoni nadziranja; ili

(b)

objekt za interno valenje u zoni nadziranja.

2.   Nadležno tijelo može odobriti premještanja jaja za valenje iz objekta u zoni nadziranja u valionicu ili objekt za interno valenje u istoj državi članici samo ako se jaja za valenje i njihova ambalaža dezinficiraju prije otpreme i sljedivost jaja je zajamčena.

Članak 48.

Posebni uvjeti za odobravanje premještanja sjemena iz odobrenih objekata za zametne proizvode u zoni nadziranja

Nadležno tijelo može odobriti premještanja sjemena prikupljenog od životinja vrsta s popisa koje se drže u odobrenim objektima za zametne proizvode, osim valionica, koji se nalaze u zoni nadziranja nakon procijenjenog datuma prve zaraze zahvaćenog objekta pod uvjetom da:

(a)

u zoni nadziranja ukinute su u skladu s člankom 55. sve mjere kontrole bolesti koje se odnose na relevantnu bolest kategorije A;

(b)

na svim držanim životinjama vrsta s popisa u centru za prikupljanje sjemena proveden je klinički pregled i uzorkovane su za laboratorijsko ispitivanje da bi se isključila prisutnost bolesti kategorije A u centru za prikupljanje sjemena;

(c)

na uzorku uzetom od životinje donora najranije sedam dana nakon završetka razdoblja praćenja iz Priloga II. za relevantnu bolest računajući od datuma prikupljanja sjemena provedeno je laboratorijsko ispitivanje koje je dalo povoljne rezultate.

Članak 49.

Posebni uvjeti za odobravanje premještanja svježeg mesa i sirovog mlijeka dobivenih od držanih životinja vrsta s popisa iz objekata koji se nalaze u zoni nadziranja

1.   Nadležno tijelo može odobriti premještanja svježeg mesa i sirovog mlijeka dobivenih od životinja vrsta s popisa i drže se u objektima koji se nalaze u zoni nadziranja pod sljedećim uvjetima:

(a)

svježe meso ili sirovo mlijeko premješta se u objekt za preradu radi podvrgavanja jednom od postupaka obrade za umanjivanje rizika iz Priloga VII.; ili

(b)

svježe meso dobiveno je od peradi.

2.   Nadležno tijelo osigurava da svježe meso i sirovo mlijeko koji se premještaju u skladu sa stavkom 1. točkom (a) ispunjavaju sljedeće uvjete:

(a)

svježe meso označeno je u skladu s Prilogom IX. od trenutka dobivanja u klaonici i tu oznaku nosi do obrade; i

(b)

obrada se provodi u objektu koji se nalazi u istoj zoni ograničenja ili što bliže toj zoni i djeluje pod nadzorom službenih veterinara.

Članak 50.

Posebni uvjeti za odobravanje premještanja jaja za prehranu ljudi iz objekata u zoni nadziranja

1.   Nadležno tijelo može odobriti premještanja jaja za prehranu ljudi iz objekata u zoni nadziranja u objekt za pakiranje u istoj državi članici pod uvjetom da su pakirani u:

(a)

ambalažu za jednokratnu uporabu; ili

(b)

ambalažu koja se može očistiti i dezinficirati tako da se uništi uzročnik bolesti kategorije A.

2.   Nadležno tijelo može odobriti premještanja jaja za prehranu ljudi iz objekata koji se nalaze u zoni nadziranja u objekt za proizvodnju proizvoda od jaja koji se nalazi u istoj državi članici pod sljedećim uvjetima:

(a)

objekt za proizvodnju proizvoda od jaja posluje u skladu s odredbama odjeljka X. poglavlja II. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004; i

(b)

jaja se premještaju u objekt za proizvodnju proizvoda od jaja radi rukovanja i obrade u skladu s poglavljem XI. Priloga II. Uredbi (EZ) br. 852/2004.

Članak 51.

Posebni uvjeti za odobravanje premještanja stajskog gnoja, uključujući stelju i korištenu stelju, iz objekata u zoni nadziranja

Nadležno tijelo može odobriti premještanje stajskog gnoja, uključujući stelju i korištenu stelju, iz objekata koji se nalaze u zoni nadziranja:

(a)

bez prerade, na odlagalište koje je za tu svrhu prethodno odobrilo nadležno tijelo i koje se nalazi u istoj zoni nadziranja; ili

(b)

nakon prerade, na odlagalište koje je za tu svrhu prethodno odobrilo nadležno tijelo i koje se nalazi na državnom području države članice.

Članak 52.

Posebni uvjeti za odobravanje premještanja krmiva biljnog podrijetla i slame iz zone nadziranja

Nadležno tijelo može odobriti premještanja krmiva biljnog podrijetla ili slame proizvedenih u zoni nadziranja pod sljedećim uvjetima:

(a)

proizvedeni su na lokacijama na kojima se ne drže životinje vrsta s popisa, osim objekata za preradu hrane za životinje;

(b)

proizvedeni su u objektima za preradu hrane za životinje u kojima se ne drže životinje vrsta s popisa, a sirovine od biljnog materijala podrijetlom su:

i.

s lokacija iz točke (a); ili

ii.

izvan zone nadziranja.

(c)

namijenjeni su uporabi u zoni nadziranja;

(d)

podvrgnuti su barem jednom od postupaka obrade za umanjivanje rizika iz Priloga VIII.

Članak 53.

Posebni uvjeti za odobravanje premještanja držanih životinja vrsta s popisa i proizvoda u odobreni pogon

1.   Nadležno tijelo može odobriti premještanja držanih životinja vrsta s popisa iz objekata koji se nalaze u zoni nadziranja u pogon odobren za preradu ili odlaganje nusproizvoda životinjskog podrijetla u kojem se:

(a)

držane životinje odmah usmrćuju; i

(b)

dobiveni nusproizvodi životinjskog podrijetla odlažu u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009.

2.   Nadležno tijelo može odobriti premještanja proizvoda iz objekata i s ostalih lokacija u zoni nadziranja u pogon odobren za preradu ili odlaganje nusproizvoda životinjskog podrijetla u kojem se proizvodi odlažu ili prerađuju u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009.

Članak 54.

Mjere koje se primjenjuju u objektima u poslovanju s hranom i hranom za životinje, na graničnim kontrolnim postajama, u objektima u poslovanju s nusproizvodima životinjskog podrijetla ili na bilo kojoj drugoj relevantnoj lokaciji u zoni nadziranja, uključujući prijevozna sredstva

1.   Nadležno tijelo primjenjuje relevantne mjere iz članka 40. i članaka od 42. do 53. u objektima u poslovanju s hranom i hranom za životinje, na graničnim kontrolnim postajama, u objektima u poslovanju s nusproizvodima životinjskog podrijetla ili na bilo kojoj drugoj relevantnoj lokaciji u zoni nadziranja, uključujući prijevozna sredstva.

2.   Kako bi se spriječilo širenje bolesti kategorije A unutar zone nadziranja i iz nje, nadležno tijelo može u objektima i na lokacijama iz stavka 1. primijeniti dodatne mjere prilagođene specifičnoj situaciji.

Članak 55.

Trajanje mjera kontrole bolesti u zoni nadziranja

1.   Nadležno tijelo može ukinuti mjere kontrole bolesti koje se primjenjuju u zoni nadziranja na temelju odjeljaka 1. i 3. ovog poglavlja samo ako je završeno razdoblje iz Priloga XI. i ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

u zoni zaštite ispunjeni su zahtjevi iz članka 39.; i

(b)

službeni veterinari posjetili su u skladu s člankom 41. reprezentativan broj objekata u kojima se drže životinje vrsta s popisa i rezultati tih posjeta bili su povoljni.

2.   Ako relevantnu bolest kategorije A prenosi vektor s popisa, kako je navedeno u Uredbi (EU) 2018/1882, nadležno tijelo može:

(a)

utvrditi trajanje mjera u zoni nadziranja za svaki pojedinačni slučaj, uzimajući u obzir čimbenike koji utječu na rizik od širenja bolesti; i

(b)

propisati uvođenje sentinel životinja.

Odjeljak 4.

Odstupanja koja se primjenjuju u zoni ograničenja u slučaju novog izbijanja bolesti

Članak 56.

Odstupanja od zabrane premještanja životinja u zonama ograničenja ako se mjere ograničenja nastavljaju primjenjivati

1.   Ako se zbog službene potvrde novog izbijanja bolesti kategorije A zabrane premještanja životinja iz članaka 27. i 42. nastave primjenjivati i nakon isteka razdoblja utvrđenog u Prilogu XI., nadležno tijelo iznimno može odobriti premještanje držanih životinja vrsta s popisa iz objekta u zoni ograničenja u slučajevima koji nisu obuhvaćeni odstupanjima predviđenima u člancima 27. i 42. pod sljedećim uvjetima:

(a)

subjekt je podnio obrazloženi zahtjev za izdavanje tog odobrenja;

(b)

prije izdavanja odobrenja izrađena je procjena rizika iz koje je vidljivo da je rizik od širenja bolesti kategorije A zanemariv;

(c)

službeni veterinari proveli su kliničke preglede i od životinja vrsta s popisa, uključujući one koje se premještaju, prikupili uzorke za laboratorijska ispitivanja, koja su dala povoljne rezultate.

2.   Ako su premještanja životinja odobrena u skladu sa stavkom 1., nadležno tijelo osigurava da je prijevoz u skladu sa zahtjevima utvrđenima u članku 24.

POGLAVLJE III.

Repopulacija objekata u zoni ograničenja kopnenim životinjama

Članak 57.

Uvjeti za odobravanje repopulacije zahvaćenog objekta

1.   Nadležno tijelo odobrava repopulaciju zahvaćenog objekta samo ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

završno čišćenje i dezinfekcija te, prema potrebi, kontrola insekata i glodavaca:

i.

provedeni su u skladu s postupcima iz točaka A i C Priloga IV. uporabom odgovarajućih biocidnih proizvoda za uništenje relevantnog uzročnika bolesti kategorije A; i

ii.

na odgovarajući su način dokumentirani.

(b)

završeno je razdoblje praćenja iz Priloga II. za relevantnu bolest računajući od datuma završnog čišćenja i dezinfekcije iz točke (a).

2.   Nadležno tijelo nadzire provodi li se završno čišćenje i dezinfekcija te, prema potrebi, kontrola insekata i glodavaca u zahvaćenom objektu u skladu sa zahtjevima iz stavka 1. točke (a).

3.   Nadležno tijelo ne dopušta pristup pašnjacima držanih životinja vrsta s popisa u razdoblju tijekom kojeg se pašnjaci smatraju kontaminiranima, a to se razdoblje utvrđuje nakon provedene procjene rizika.

4.   Ako iz opravdanih razloga završno čišćenje i dezinfekcija te, prema potrebi, kontrola insekata i glodavaca iz stavka 1. u zahvaćenom objektu nisu u potpunosti provedeni, nadležno tijelo može odstupajući od stavka 1. odobriti repopulaciju pod sljedećim uvjetima:

(a)

protekla su najmanje tri mjeseca od preliminarnog čišćenja i dezinfekcije iz članka 15.; i

(b)

prije izdavanja odobrenja nadležno tijelo procijenilo je rizike koji proizlaze iz tog odobrenja, a procjena je pokazala da je rizik od širenja bolesti kategorije A zanemariv.

Članak 58.

Odstupanje od zahtjeva iz članka 55. stavka 1. točke (b)

U slučaju službene potvrde izbijanja bolesti kategorije A u objektima u poslovanju s hranom i hranom za životinje, u sabirnim centrima, na graničnim kontrolnim postajama, u objektima u poslovanju s nusproizvodima životinjskog podrijetla ili na bilo kojoj drugoj relevantnoj lokaciji, uključujući prijevozna sredstva, nadležno tijelo može odobriti ponovno uvođenje držanih životinja vrsta s popisa radi klanja, operacija okupljanja, inspekcije ili prijevoza 24 sata nakon završetka provedbe:

(a)

mjera iz članaka 12., 14., 15., 17., 18. i članka 57. stavka 1. točke (a); i

(b)

svih dodatnih mjera prilagođenih specifičnoj situaciji koje primjenjuje nadležno tijelo.

Članak 59.

Zahtjevi za repopulaciju zahvaćenog objekta držanim životinjama vrsta s popisa

1.   Nadležno tijelo provodi nadzor repopulacije zahvaćenog objekta držanim životinjama vrsta s popisa u skladu s odredbama ovog članka.

2.   Držane životinje vrsta s popisa namijenjene repopulaciji:

(a)

ne smiju potjecati iz objekta koji podliježe ograničenjima iz poglavlja III.; i

(b)

uzorkovane su za laboratorijsko ispitivanje da bi se isključila prisutnost bolesti prije njihova uvođenja u objekt, koje je dalo povoljne rezultate.

3.   Za potrebe stavka 2. točke (b) uzorci se prikupljaju od:

(a)

reprezentativnog broja svih životinja koje se unose u objekt ako se sve životinje unose u isto vrijeme i iz istog objekta podrijetla; ili

(b)

reprezentativnog broja životinja iz svake pošiljke ako se sve životinje unose u različito vrijeme ili iz različitih objekata podrijetla.

Kada je riječ o jednodnevnim pilićima, nadležno tijelo može odlučiti da neće provesti uzorkovanje za laboratorijsko ispitivanje iz stavka 2. točke (b).

4.   Držane životinje vrsta s popisa namijenjene repopulaciji unose se u objekte kako slijedi:

(a)

u sve epidemiološke jedinice i zgrade zahvaćenog objekta;

(b)

po mogućnosti u isto vrijeme ili unutar razdoblja praćenja iz Priloga II. za relevantnu bolest računajući od datuma unošenja prve životinje; ili

(c)

u slučaju objekata za uzgoj na otvorenom ili ako zahtjev iz točke (a) nije moguće ispuniti, uporabom sentinel životinja koje su prije unošenja u objekt uzorkovane za laboratorijska ispitivanja za relevantnu bolest kategorije A, koja su dala povoljne rezultate.

5.   Službeni veterinari moraju obaviti posjet zahvaćenom objektu barem zadnji dan razdoblja praćenja iz Priloga II. za relevantnu bolest, računajući od datuma unošenja životinja u objekt, a u svakom slučaju prije isteka 30 dana od tog dana, i provesti barem sljedeće:

(a)

provjeru dokumentacije, uključujući analizu evidencije o proizvodnji, zdravlju i sljedivosti;

(b)

klinički pregled držanih životinja vrsta s popisa; i

(c)

prikupljanje uzoraka životinja za laboratorijsko ispitivanje da bi se potvrdila ili isključila prisutnost relevantne bolesti kategorije A.

6.   Sve osobe koje ulaze ili izlaze iz objekta moraju poštovati odgovarajuće biosigurnosne mjere radi sprečavanja širenja relevantne bolesti kategorije A.

7.   Držane životinje vrsta s popisa smiju napustiti objekt samo uz odobrenje nadležnog tijela i nakon dobivanja povoljnih rezultata laboratorijskog ispitivanja iz stavka 5. točke (c).

8.   Od datuma unošenja životinja u objekt do završetka repopulacije u skladu s člankom 61. subjekt mora:

(a)

voditi ažuriranu evidenciju o zdravlju i proizvodnji za držane životinje vrsta s popisa; i

(b)

odmah obavijestiti nadležno tijelo o svakoj bitnoj promjeni podataka o proizvodnji i svim drugim nepravilnostima.

9.   Ako nadležno tijelo tijekom razdoblja iz stavka 8. primi obavijest o neuobičajenim uginućima ili kliničkim znakovima relevantne bolesti kategorije A, službeni veterinari bez odgode prikupljaju uzorke za laboratorijsko ispitivanje da bi se isključila prisutnost relevantne bolesti kategorije A.

10.   Nadležno tijelo može izuzeti zatvorene objekte iz jedne ili više odredaba iz stavaka od 1. do 9. nakon procjene rizika koji proizlaze iz tog izuzeća, iz koje je vidljivo da je rizik od širenja bolesti kategorije A zanemariv.

Članak 60.

Dodatni zahtjevi za repopulaciju zahvaćenog objekta

1.   Nadležno tijelo odobrava repopulaciju zahvaćenog objekta životinjama koje nisu držane životinje vrsta s popisa pri čemu uzima u obzir rizik od širenja relevantne bolesti kategorije A i rizik od prisutnosti vektora.

2.   Ako se provodi preventivno usmrćivanje iz članka 7. stavka 4. i članka 9. stavka 4., nadležno tijelo može proširiti neke ili sve odredbe iz članaka 57. i 59.

Članak 61.

Završetak repopulacije zahvaćenog objekta i ukidanje mjera kontrole bolesti u zahvaćenom objektu

1.   Repopulacija zahvaćenog objekta smatra se završenom ako su mjere iz članaka 57. i 59. i prema potrebi članka 60. uspješno provedene.

2.   Nadležno tijelo ukida sve mjere kontrole bolesti koje se primjenjuju u zahvaćenom objektu u skladu s ovom Uredbom kada se repopulacija smatra završenom, kako je predviđeno u stavku 1.

POGLAVLJE IV.

Mjere kontrole bolesti kod divljih životinja vrsta s popisa

Članak 62.

Mjere u slučaju sumnje na bolest kategorije A kod divljih životinja vrsta s popisa

1.   U slučaju sumnje na bolest kategorije A kod divljih životinja vrsta s popisa, u skladu s člankom 9. stavcima 1., 3. i 4. Delegirane uredbe (EU) 2020/689, nadležno tijelo odmah provodi istragu kako bi potvrdilo ili isključilo prisutnost bolesti s popisa na koju se sumnja.

2.   Tijekom istrage iz stavka 1. nadležno tijelo organizira barem post mortem preglede i prikupljanje uzoraka za laboratorijsko ispitivanje divljih životinja vrsta s popisa koje su odstrijeljene ili pronađene uginule da bi se potvrdila ili isključila prisutnost bolesti kategorije A.

3.   U slučaju tijela uginulih divljih životinja kod kojih se sumnja na relevantnu bolest kategorije A, bez obzira na to jesu li divlje životinje usmrćene ili pronađene uginule, nadležno tijelo osigurava sljedeće:

(a)

cijela tijela uginulih divljih životinja ili njihovi dijelovi odlažu se ili prerađuju u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009; i

(b)

ako je izvedivo, svi materijali ili tvari koji bi mogli biti kontaminirani kontaktom s tijelima uginulih divljih životinja ili nusproizvodima životinjskog podrijetla dobivenima od tih životinja podvrgavaju se čišćenju i dezinfekciji ili ih se odlaže prema uputama i pod nadzorom službenih veterinara.

Članak 63.

Mjere u slučaju izbijanja bolesti kategorije A kod divljih životinja vrsta s popisa

1.   U slučaju službene potvrde izbijanja bolesti kategorije A kod divljih životinja vrsta s popisa, u skladu s člankom 9. stavcima 2., 3. i 4. Delegirane uredbe (EU) 2020/689, nadležno tijelo može utvrditi zaraženu zonu kako bi se spriječilo daljnje širenje bolesti na temelju:

(a)

profila bolesti;

(b)

procjene populacije divljih životinja vrsta s popisa;

(c)

čimbenika rizika koji pridonose širenju relevantne bolesti kategorije A, a posebno rizika od unošenja bolesti kategorije A u objekte u kojima se drže životinje vrsta s popisa;

(d)

rezultata uzorkovanja; i

(e)

drugih mjerodavnih čimbenika.

2.   U slučaju tijela divljih životinja kod kojih je potvrđena relevantna bolest kategorije A, bez obzira na to jesu li divlje životinje usmrćene ili pronađene uginule, nadležno tijelo osigurava sljedeće:

(a)

cijela tijela uginulih divljih životinja ili njihovi dijelovi odlažu se ili prerađuju u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009; i

(b)

ako je izvedivo, svi materijali ili tvari koji bi mogli biti kontaminirani kontaktom s tijelima uginulih divljih životinja ili nusproizvodima životinjskog podrijetla dobivenima od tih životinja podvrgavaju se čišćenju i dezinfekciji ili ih se odlaže prema uputama i pod nadzorom službenih veterinara.

3.   Nadležno tijelo može prilagoditi granice početne zaražene zone:

(a)

radi kontrole daljnjeg širenja relevantne bolesti kategorije A; i

(b)

u slučaju potvrde novih slučajeva izbijanja bolesti kategorije A kod divljih životinja.

4.   Nadležno tijelo odmah obavještava subjekte, veterinare, lovce, druga relevantna nadležna tijela i sve ostale uključene fizičke ili pravne osobe o izbijanju bolesti i donesenim mjerama kontrole.

Članak 64.

Mjere koje se primjenjuju u zaraženoj zoni

1.   U zaraženoj zoni utvrđenoj u skladu s člankom 63. nadležno tijelo organizira post mortem preglede divljih životinja vrsta s popisa koje su odstrijeljene ili pronađene uginule, uključujući, prema potrebi, uzorkovanje za laboratorijsko ispitivanje.

2.   U zaraženoj zoni nadležno tijelo mora učiniti barem sljedeće:

(a)

provesti mjere za umanjivanje rizika i pojačati biosigurnosne mjere radi sprečavanja širenja bolesti kategorije A sa zahvaćenih životinja i iz zaražene zone na nezahvaćene životinje ili ljude;

(b)

zabraniti premještanja divljih životinja vrsta s popisa i proizvoda životinjskog podrijetla od tih životinja kako je predviđeno u Delegirane uredbe (EU) 2020/688 (16); i

(c)

osigurati da se sva tijela uginulih divljih životinja vrsta s popisa, bez obzira na to jesu li životinje usmrćene ili pronađene uginule, ili njihovi dijelovi odlažu ili prerađuju u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009.

Članak 65.

Dodatne mjere koje se primjenjuju u zaraženoj zoni

Kako bi se izbjeglo širenje bolesti kategorije A, nadležno tijelo u zaraženoj zoni može:

(a)

donijeti propise o premještanjima držanih životinja vrsta s popisa;

(b)

donijeti propise o lovu i drugim aktivnostima na otvorenom;

(c)

ograničiti hranjenje divljih životinja vrsta s popisa; i

(d)

izraditi i provesti plan iskorjenjivanja bolesti kategorije A kod divljih životinja vrsta s popisa ako epidemiološka situacija to zahtijeva.

Članak 66.

Operativna stručna skupina

U slučaju službeno potvrđenog izbijanja bolesti kategorije A kod divljih životinja vrsta s popisa i ako nadležno tijelo odredi zaraženu zonu u skladu s člankom 63., nadležno tijelo osniva operativnu stručnu skupinu iz članka 43. Uredbe (EU) 2016/429 kako bi mu pomogla u:

(a)

procjeni epidemiološke situacije i njezina razvoja;

(b)

određivanju zaražene zone;

(c)

utvrđivanju odgovarajućih mjera koje se primjenjuju u zaraženoj zoni u skladu s ovim poglavljem i njihova trajanja; i

(d)

izradi plana iskorjenjivanja, prema potrebi.

Članak 67.

Trajanje mjera u zaraženoj zoni

Nadležno tijelo zadržava mjere koje se primjenjuju u zaraženoj zoni u skladu s ovim poglavljem sve dok iz epidemioloških podataka nije vidljivo da relevantna populacija divljih životinja više ne predstavlja rizik od unošenja bolesti kategorije A u objekte u kojima se drže životinje vrsta s popisa i dok operativna skupina ne preporuči ukidanje mjera.

POGLAVLJE V.

Mjere kontrole bolesti kategorija B i C kod kopnenih životinja

Članak 68.

Preliminarne mjere kontrole bolesti koje se primjenjuju ako nadležno tijelo sumnja na bolesti kategorije B ili C u državama članicama ili zonama kojima je dodijeljen status države ili zone slobodne od bolesti

U slučaju sumnje na bolest kategorije B ili C, u skladu s člankom 9. stavcima 1., 3. ili 4. Delegirane uredbe (EU) 2020/689, u državama članicama ili zonama kojima je dodijeljen status države ili zone slobodne od bolesti u skladu s člankom 36. stavkom 4. Uredbe (EU) 2016/429 ili člankom 84. stavkom 1. Delegirane uredbe (EU) 2020/689, nadležno tijelo primjenjuje mjere utvrđene u:

(a)

člancima 21., 22. i 23. Delegirane uredbe (EU) 2020/689 za infekciju uzročnicima Brucella abortus, B. melitensis i B. suis, kompleksom Mycobacterium tuberculosis, enzootskom leukozom goveda, zaraznim rinotraheitisom goveda/zaraznim pustularnim vulvovaginitisom, virusom bolesti Aujeszkoga i virusnim proljevom goveda;

(b)

članku 35. Delegirane uredbe (EU) 2020/689 za infekciju virusom bjesnoće; i

(c)

članku 41. Delegirane uredbe (EU) 2020/689 za zarazu virusom bolesti plavog jezika (serotip 1–24).

Članak 69.

Mjere kontrole bolesti koje se primjenjuju u slučaju potvrde bolesti kategorije B ili C

U slučaju potvrde bolesti kategorije B ili C u skladu s člankom 9. točkom 2. Delegirane uredbe (EU) 2020/689 u državama članicama ili zonama kojima je dodijeljen status države ili zone slobodne od bolesti u skladu s člankom 36. stavkom 4. Uredbe (EU) 2016/429 ili člankom 84. stavkom 1. Delegirane uredbe (EU) 2020/689, nadležno tijelo primjenjuje mjere utvrđene u:

(a)

člancima od 24. do 31. Delegirane uredbe (EU) 2020/689 za infekciju uzročnicima Brucella abortus, B. melitensis i B. suis, kompleksom Mycobacterium tuberculosis, enzootskom leukozom goveda, zaraznim rinotraheitisom goveda/zaraznim pustularnim vulvovaginitisom, virusom bolesti Aujeszkoga i virusnim proljevom goveda;

(b)

članku 36. Delegirane uredbe (EU) 2020/689 za infekciju virusom bjesnoće; i

(c)

članku 42. Delegirane uredbe (EU) 2020/689 za zarazu virusom bolesti plavog jezika (serotip 1–24).

DIO III.

AKVATIČNE ŽIVOTINJE

POGLAVLJE I.

Mjere kontrole bolesti kategorije A kod životinja akvakulture

Odjeljak 1.

Preliminarne mjere kontrole bolesti u slučaju sumnje na bolest kategorije A kod životinja akvakulture

Članak 70.

Obveze subjekata u slučaju sumnje na bolest kategorije A kod životinja akvakulture u objektima

U slučaju sumnje na bolest kategorije A kod životinja akvakulture vrsta s popisa, subjekti poduzimaju sljedeće mjere kontrole bolesti kako bi se spriječilo širenje bolesti kategorije A sa zahvaćenih životinja i iz objekata akvakulture za koje su odgovorni na druge nezahvaćene akvatične životinje dok nadležno tijelo ne isključi prisutnost bolesti kategorije A:

(a)

izolacija, ako je tehnički moguća, svih životinja akvakulture u objektu za koje se sumnja da su zaražene bolešću kategorije A;

(b)

sprečavanje premještanja životinja akvakulture u objekt i iz objekta;

(c)

vođenje evidencije svih posjeta i premještanja iz objekta i u objekt;

(d)

držanje svih proizvoda, dijelova opreme, materijala ili tvari koji bi mogli biti kontaminirani i koji bi mogli prenositi bolesti kategorije A na mjestu izoliranom i, u mjeri u kojoj je to izvedivo, zaštićenom od vektora i drugih akvatičnih životinja;

(e)

provođenje odgovarajućih biosigurnosnih mjera kako bi se izbjeglo širenje bolesti kategorije A;

(f)

dostavljanje svih relevantnih informacija o bolesti kategorije A nadležnom tijelu na njegov zahtjev; i

(g)

poštivanje svih uputa nadležnog tijela u pogledu kontrole bolesti kategorije A, u skladu s Uredbom (EU) 2016/429 i ovom Uredbom.

Članak 71.

Istraga koju provodi nadležno tijelo u slučaju sumnje na bolest kategorije A kod životinja akvakulture u objektu

1.   U slučaju sumnje na bolest kategorije A kod životinja akvakulture u objektu, u skladu s člankom 9. stavcima 1., 3. i 4. Delegirane uredbe (EU) 2020/689, nadležno tijelo odmah provodi istragu kako bi potvrdilo ili isključilo prisutnost bolesti s popisa na koju se sumnja.

2.   Tijekom istrage iz stavka 1. nadležno tijelo osigurava da službeni veterinari barem:

(a)

obave kliničke preglede životinja akvakulture; i

(b)

prikupe uzorke za laboratorijsko ispitivanje.

Članak 72.

Preliminarne mjere ograničenja i biosigurnosne mjere koje se primjenjuju u slučaju sumnje na bolest kategorije A kod životinja akvakulture

1.   U slučaju sumnje na bolest kategorije A u objektu, nadležno tijelo stavlja objekt pod službeni nadzor i odmah uvodi sljedeće preliminarne mjere ograničenja i biosigurnosne mjere kako bi se spriječilo širenje bolesti kategorije A sa zahvaćenih životinja akvakulture i iz objekta na nezahvaćene akvatične životinje:

(a)

zabrana premještanja životinja akvakulture u objekt i iz objekta;

(b)

zabrana premještanja prijevoznih sredstava i opreme iz objekta, ako ta premještanja nisu neophodna;

(c)

zabrana usmrćivanja životinja akvakulture za prehranu ljudi;

(d)

ako je tehnički izvedivo i smatra se potrebnim, određivanje izolacije svih životinja akvakulture; i

(e)

ako je izvedivo, primjena odgovarajućih sredstava i mjera za borbu protiv ptica i drugih predatora.

2.   Nadležno tijelo može odrediti preventivno usmrćivanje vrsta s popisa u zahvaćenom objektu u kojem se sumnja na bolest kategorije A pod uvjetom da se primjenjuju sve potrebne biosigurnosne mjere i druge mjere za umanjivanje rizika kako bi se spriječilo širenje bolesti kategorije A iz tog objekta.

3.   Odstupajući od članka 10. točke (i) Uredbe (EZ) 1069/2009, nakon provedene procjene rizika nadležno tijelo odobrava premještanja životinja akvakulture isključivo u svrhu trenutačnog usmrćivanja u objektu za hranu akvatičnog podrijetla s ovlaštenjem za kontrolu bolesti ili u pogonu odobrenom za preradu ili odlaganje kao nusproizvoda životinjskog podrijetla kategorije 1. ili kategorije 2. u skladu s tom uredbom. Odobrenje se može izdati samo ako se primjenjuju potrebne biosigurnosne mjere i druge mjere za umanjivanje rizika kako bi se spriječilo širenje bolesti kategorije A.

4.   Odstupajući od članka 10. točke (i) Uredbe (EZ) 1069/2009, svi nusproizvodi uginulih životinja akvakulture koje su uginule ili su usmrćene u skladu s ovim člankom, uključujući školjke mekušaca s mesom, prerađuju se ili odlažu kao materijal kategorije 1. ili kategorije 2. u skladu s tom uredbom kako bi se osiguralo da je uzročnik relevantne bolesti inaktiviran i kako bi se spriječilo prenošenje bolesti na druge akvatične životinje.

Članak 73.

Inventar i analiza evidencije u slučaju sumnje na bolest kategorije A kod životinja akvakulture

1.   U slučaju sumnje na bolest kategorije A nadležno tijelo određuje i provjerava da subjekti odgovorni za objekte u kojima se sumnja na bolest kategorije A bez odgode sastave i vode ažurirani inventar sljedećeg:

(a)

vrsta, kategorija i količina (broj, obujam ili masa) svih životinja akvakulture koje se drže u objektu;

(b)

svih proizvoda, materijala ili tvari koji bi mogli biti kontaminirani ili bi mogli prenositi bolest kategorije A; i

(c)

podataka o uginuću u svakoj epidemiološkoj jedinici u objektu, koji se bilježe svakodnevno.

2.   U okviru epidemiološkog istraživanja, kako je navedeno u članku 57. Uredbe (EU) 2016/429 i provedeno u objektima u kojima se sumnja na bolest, službeni veterinari moraju analizirati barem evidenciju iz članka 186. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/429.

Članak 74.

Proširenje mjera kontrole bolesti u slučaju sumnje na bolest kategorije A na druge objekte

Kako bi se spriječilo širenje bolesti kategorije A, nadležno tijelo provodi istragu kako je predviđeno u članku 71. te, nakon provedene procjene rizika, proširuje relevantne mjere predviđene u člancima 72. i 73. na:

(a)

objekte koji se nalaze u istom kompartmentu kao i objekt u kojem se sumnja na bolest ili u kojima zbog udaljenosti, hidrodinamičkih uvjeta ili topografskih uvjeta postoji veći rizik od zaraze uzročnikom relevantne bolesti iz objekta u kojem se sumnja na bolest;

(b)

bilo koji objekt koji nije naveden u točki (a), a koji je izravno epidemiološki povezan s objektom u kojem se sumnja na bolest.

Članak 75.

Privremene zone ograničenja oko objekta

Nadležno tijelo može uspostaviti privremenu zonu ograničenja oko objekta u kojem postoji sumnja na bolest kategorije A i u kojem se primjenjuju preliminarne mjere kontrole bolesti kako je navedeno u člancima 72. i 73., uzimajući u obzir sljedeće okolnosti:

(a)

lokaciju objekta na području na kojem postoje drugi objekti u kojima se drže životinje akvakulture vrsta s popisa kod kojih se sumnja na bolest kategorije A;

(b)

premještanje životinja u blizini sumnjivog objekta;

(c)

kašnjenje u potvrđivanju bolesti kategorije A u skladu s člankom 77.;

(d)

nedostatne podatke o mogućem podrijetlu i načinima unošenja bolesti kategorije A na koju se sumnja; i

(e)

profil bolesti, posebno u pogledu načina i brzine prijenosa bolesti te njezine postojanosti u relevantnoj populaciji životinja akvakulture vrsta s popisa.

Članak 76.

Mjere koje se primjenjuju u slučaju sumnje na bolest kategorije A u objektima u poslovanju s hranom i hranom za životinje, centrima za pročišćavanje, otpremnim centrima, na graničnim kontrolnim postajama, u objektima u poslovanju s nusproizvodima životinjskog podrijetla ili na bilo kojoj drugoj relevantnoj lokaciji, uključujući prijevozna sredstva

1.   U slučaju sumnje na bolest kategorije A u skladu s člankom 9. stavcima 1., 3. i 4. Delegirane uredbe (EU) 2020/689 u objektima u poslovanju s hranom i hranom za životinje, centrima za pročišćavanje, otpremnim centrima, na graničnim kontrolnim postajama, u objektima u poslovanju s nusproizvodima životinjskog podrijetla ili na bilo kojoj drugoj relevantnoj lokaciji, uključujući prijevozna sredstva, nadležno tijelo primjenjuje:

(a)

mjere propisane u člancima od 71. do 75.; i,

(b)

prema potrebi, dodatne mjere prilagođene specifičnoj situaciji kako bi se spriječilo širenje bolesti kategorije A sa sumnjivih životinja, objekata ili lokacija na nezahvaćene životinje.

2.   Nadležno tijelo primjenjuje odredbe utvrđene u člancima od 71. do 75. i u objektima podrijetla životinja ili proizvoda prisutnih u objektima i na lokacijama iz stavka 1.

Odjeljak 2.

Mjere kontrole bolesti u slučaju službene potvrde bolesti kategorije A kod životinja akvakulture

Članak 77.

Službena potvrda bolesti kategorije A kod životinja akvakulture

Nadležno tijelo službeno potvrđuje izbijanje bolesti kategorije A kod životinja akvakulture ako su ispunjeni uvjeti navedeni u članku 9. stavcima 2., 3. i 4. Delegirane uredbe (EU) 2020/689.

Članak 78.

Mjere kontrole bolesti u slučaju službene potvrde izbijanja bolesti kategorije A u objektu

1.   Nakon službene potvrde izbijanja bolesti kategorije A u skladu s člankom 77. nadležno tijelo, osim mjera propisanih u člancima 72. i 73., određuje da se na objekt u kojem je službeno potvrđeno izbijanje bolesti kategorije A odmah primijene sljedeće mjere kontrole bolesti pod nadzorom službenih veterinara:

(a)

ribe i rakovi vrsta s popisa moraju se što prije usmrtiti, a mekušci vrsta s popisa moraju se što prije ukloniti iz vode;

(b)

odstupajući od članka 10. točke (i) Uredbe (EZ) br. 1069/2009, životinje navedene u točki (a) odlažu se kao materijal kategorije 1. ili kategorije 2. u skladu s tom uredbom;

(c)

mjere propisane u točkama (a) i (b) provode se:

i.

u objektu u kojem je službeno potvrđeno izbijanje bolesti kategorije A uz daljnju preradu na licu mjesta; ili

ii.

u objektu za hranu akvatičnog podrijetla s ovlaštenjem za kontrolu bolesti ili u pogonu odobrenom u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009 za preradu ili odlaganje na način kojim se sprečava rizik od širenja bolesti kategorije A.

(d)

životinje akvakulture vrsta koje nisu uvrštene na popis usmrćuju se ili kolju što je moguće prije za prehranu ljudi ili, u slučaju mekušaca, uklanjaju iz vode u skladu sa stavkom 1. točkom (b);

(e)

primjenjuju se odgovarajuće mjere kako bi se u potpunosti ograničilo moguće širenje bolesti kategorije A na sve divlje akvatične životinje koje bi mogle biti u epidemiološkom kontaktu s objektom, i s njih;

(f)

svi potencijalno kontaminirani proizvodi, materijali ili tvari moraju se izolirati do:

i.

njihova odlaganja u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009, u slučaju nusproizvoda životinjskog podrijetla;

ii.

odstupajući od članka 10. točke (i) Uredbe (EZ) br. 1069/2009, njihova odlaganja ili prerade kao materijal kategorije 1. ili kategorije 2. u skladu s tom uredbom, u slučaju proizvoda životinjskog podrijetla;

iii.

dovršetka mjera čišćenja i dezinfekcije u skladu s člankom 80., u slučaju materijala i tvari prikladnih za čišćenje i dezinfekciju; i

iv.

njihova uklanjanja iz objekta i odlaganja pod nadzorom službenih veterinara, u slučaju hrane za životinje i drugih materijala koji nisu prikladni za čišćenje i dezinfekciju.

2.   Nadležno tijelo određuje i nadzire sljedeće:

(a)

prijevoz iz zahvaćenog objekta nusproizvoda životinjskog podrijetla iz stavka 1. točke (f) podtočke i. i proizvoda životinjskog podrijetla iz stavka 1. točke (f) podtočke ii. u skladu s odredbama Uredbe (EZ) br. 1069/2009; i

(b)

prijevoz iz zahvaćenog objekta materijala ili tvari iz stavka 1. točke (f) podtočke iv. u skladu s uputama nadležnog tijela u pogledu uvjeta biološke sigurnosti i biološke zaštite radi sprečavanja širenja uzročnika bolesti kategorije A.

3.   Odstupajući od stavka 1. točke (a) nadležno tijelo može nakon provedene procjene rizika dopustiti klanje riba ili rakova ili, u slučaju mekušaca, uklanjanje iz vode, za prehranu ljudi, u objektu ili u objektu za hranu akvatičnog podrijetla s ovlaštenjem za kontrolu bolesti, pod uvjetom da su poduzete odgovarajuće biosigurnosne mjere i druge potrebne mjere za umanjivanje rizika kako bi se spriječilo širenje bolesti kategorije A. Odstupajući od članka 10. točke (i) Uredbe (EZ) 1069/2009, svi nusproizvodi životinjskog podrijetla koji proizlaze iz tog odstupanja prerađuju se ili odlažu kao materijal kategorije 1. ili kategorije 2. u skladu s tom uredbom.

4.   Odstupajući od stavka 1. točke (d) nadležno tijelo može nakon provedene procjene rizika odlučiti da neće usmrtiti, zaklati ili ukloniti iz vode životinje akvakulture vrsta koje nisu uvrštene na popis pod uvjetom da su poduzete odgovarajuće mjere za umanjivanje rizika kako bi se spriječio rizik od širenja relevantne bolesti kategorije A iz objekta.

5.   Odstupajući od stavka 1. točke (f) podtočke ii. nadležno tijelo može nakon provedene procjene rizika dopustiti stavljanje na tržište proizvoda životinjskog podrijetla u skladu s člankom 83.

Članak 79.

Posebna odstupanja od mjera kontrole bolesti u objektima u kojima se vrste s popisa drže u znanstvene svrhe ili u svrhe povezane s očuvanjem ugroženih vrsta

1.   Nadležno tijelo može odobriti odstupanja od mjera propisanih u članku 78. stavku 1. točkama (a) i (c) u slučaju službene potvrde bolesti kategorije A u objektima u kojima se vrste s popisa drže u znanstvene svrhe ili u svrhe povezane s očuvanjem ugroženih vrsta, pod uvjetom da:

(a)

nije ugrožen zdravstveni status životinja predmetne države članice ili drugih država članica; i

(b)

poduzete su sve odgovarajuće biosigurnosne mjere navedene u članku 78. kako bi se spriječio rizik od širenja uzročnika bolesti kategorije A.

2.   Ako je odobreno odstupanje na temelju stavka 1., nadležno tijelo osigurava da životinje akvakulture vrsta s popisa obuhvaćenima odstupanjem:

(a)

drže se u objektima u kojima se primjenjuju odgovarajuće biosigurnosne mjere kako bi se izbjeglo širenje relevantne bolesti kategorije A; i

(b)

podvrgnute su daljnjem nadziranju i laboratorijskom ispitivanju te se ne premještaju iz objekta dok laboratorijski testovi ne pokažu da ne predstavljaju rizik od daljnjeg širenja relevantne bolesti kategorije A.

Članak 80.

Čišćenje i dezinfekcija

1.   Nadležno tijelo određuje da subjekti odmah po okončanju mjera kontrole bolesti propisanih u članku 78. provedu čišćenje i dezinfekciju:

(a)

objekta, ako nadležno tijelo smatra da je to tehnički izvedivo;

(b)

sve opreme za uzgoj, uključujući, ali ne ograničavajući se na opremu za hranidbu, sortiranje, obradu, cijepljenje i radna plovila;

(c)

sve opreme povezane s proizvodnjom, uključujući, ali ne ograničavajući se na kaveze, mreže, uzgojne okvire, vreće i parangale;

(d)

sve zaštitne odjeće ili sigurnosne opreme kojom se koriste subjekti i posjetitelji; i

(e)

svih prijevoznih sredstava, uključujući cisterne i ostalu opremu za premještanje zaraženih životinja ili osoblja koje je bilo u kontaktu sa zaraženim životinjama.

2.   Čišćenje i dezinfekcija iz stavka 1. provodi se:

(a)

u skladu s protokolom koji je prethodno dogovoren između nadležnog tijela i subjekta; i

(b)

pod nadzorom službenih veterinara.

Članak 81.

Provedba mirovanja u zahvaćenom objektu

Nadležno tijelo određuje da subjekti nakon završetka čišćenja i dezinfekcije iz članka 80. u zahvaćenom objektu provedu mirovanje tijekom razdoblja utvrđenog u Prilogu XIII.

Članak 82.

Proširenje mjera kontrole bolesti u slučaju potvrde bolesti kategorije A

Kako bi se spriječilo širenje bolesti kategorije A, nadležno tijelo provodi istragu kako je propisano u članku 71. te, nakon provedene procjene rizika, proširuje neke ili sve mjere propisane u člancima 78., 80. i 81. na:

(a)

objekte u istom kompartmentu ili one u kojima zbog udaljenosti, hidrodinamičkih uvjeta ili topografskih uvjeta postoji veći rizik od zaraze uzročnikom relevantne bolesti iz sumnjivog objekta u kojem je bolest potvrđena;

(b)

sve objekte u kojima je nakon istraživanja propisanog u članku 57. Uredbe (EU) 2016/429 utvrđena izravna epidemiološka veza s objektom u kojem je bolest potvrđena.

Članak 83.

Stavljanje na tržište proizvoda životinjskog podrijetla od životinja akvakulture vrsta s popisa proizvedenih u zaraženim objektima

1.   Ako odobrava odstupanje na temelju članka 78. stavka 5., nadležno tijelo može dopustiti stavljanje na tržište proizvoda životinjskog podrijetla samo ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

ribe prije otpreme moraju biti zaklane i mora im biti uklonjena utroba;

(b)

mekušci i rakovi moraju biti u potpunosti sljedivi i prije otpreme prerađeni u neaktivne proizvode koji ne mogu preživjeti ako ih se vrati u vodu.

Ako je prije prerade i stavljanja na tržište potrebno pročišćavanje, ono se provodi u objektu za hranu akvatičnog podrijetla s ovlaštenjem za kontrolu bolesti ili u biološki sigurnom centru za pročišćavanje.

2.   Proizvodi životinjskog podrijetla iz stavka 1. namijenjeni su:

(a)

izravno za krajnjeg potrošača; ili

(b)

za daljnju preradu u objektu za hranu akvatičnog podrijetla s ovlaštenjem za kontrolu bolesti.

Članak 84.

Mjere koje se primjenjuju u slučaju potvrde bolesti kategorije A u objektima u poslovanju s hranom i hranom za životinje, centrima za pročišćavanje, otpremnim centrima, na graničnim kontrolnim postajama ili na bilo kojoj drugoj relevantnoj lokaciji, uključujući prijevozna sredstva

1.   U slučaju potvrde bolesti kategorije A u objektima u poslovanju s hranom i hranom za životinje, centrima za pročišćavanje, otpremnim centrima, na graničnim kontrolnim postajama ili na bilo kojoj drugoj relevantnoj lokaciji, uključujući prijevozna sredstva, u skladu s člankom 77. nadležno tijelo primjenjuje sljedeće:

(a)

mjere propisane u člancima 78., 80. i 81.; i,

(b)

prema potrebi, dodatne mjere prilagođene specifičnoj situaciji kako bi se spriječilo širenje bolesti kategorije A sa zahvaćenih životinja i objekata ili lokacija na nezahvaćene životinje.

2.   Nadležno tijelo primjenjuje odredbe utvrđene u člancima 78., 80. i 81. i u objektima podrijetla životinja ili proizvoda prisutnih u objektima i na lokacijama iz stavka 1.

POGLAVLJE II.

Mjere kontrole bolesti kategorije A kod životinja akvakulture u zoni ograničenja

Odjeljak 1.

Opće mjere kontrole bolesti u zoni ograničenja

Članak 85.

Uspostava zone ograničenja

1.   U slučaju službene potvrde izbijanja bolesti kategorije A u objektu, objektu u poslovanju s hranom i hranom za životinje, objektu koji sadržava nusproizvode životinjskog podrijetla ili na bilo kojoj drugoj relevantnoj lokaciji, uključujući prijevozna sredstva, nadležno tijelo oko zahvaćenog objekta ili lokacije odmah uspostavlja zonu ograničenja koja obuhvaća:

(a)

zonu zaštite oko objekta ili lokacije na kojima je potvrđena bolest kategorije A;

(b)

zonu nadziranja oko zone zaštite; i,

(c)

prema potrebi, na temelju kriterija iz članka 64. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/429, dodatne zone ograničenja oko zone zaštite i zone nadziranja ili u njihovoj blizini.

2.   Granice zona određuju se za svaki slučaj pojedinačno uzimajući u obzir čimbenike koji utječu na rizik od širenja bolesti. U tu svrhu nadležno tijelo razmatra sljedeće podatke i kriterije:

(a)

podatke iz epidemiološkog istraživanja u skladu s člankom 57. Uredbe (EU) 2016/429;

(b)

relevantne hidrodinamičke podatke;

(c)

kriterije navedene u članku 64. stavku 1. Uredbe (EU) 2016/429; i

(d)

kriterije iz Priloga XIV. ovoj Uredbi.

3.   Nadležno tijelo prilagođava granice početne zone ograničenja, uključujući granice zone zaštite, zone nadziranja i dodatnih zona ograničenja, u slučaju preklapanja dviju ili više zona ograničenja zbog novih slučajeva izbijanja bolesti kategorije A.

4.   Odstupajući od stavka 1., zbog posebnih zemljopisnih, hidrodinamičkih i epidemioloških okolnosti i nakon provedene procjene rizika te uzimajući u obzir profil bolesti, nadležno tijelo može:

(a)

ne uspostaviti zonu ograničenja, kako je propisano u stavku 1., oko zaraženog objekta ili lokacije;

(b)

uspostaviti zonu ograničenja koja se sastoji od zone zaštite bez ikakve zone nadziranja u njezinoj blizini; i

(c)

ne uspostaviti zonu ograničenja ako je bolest kategorije A potvrđena u objektima u poslovanju s hranom i hranom za životinje, centrima za pročišćavanje, otpremnim centrima, na graničnim kontrolnim postajama, u objektima u poslovanju s nusproizvodima životinjskog podrijetla ili na bilo kojoj drugoj relevantnoj lokaciji, uključujući prijevozna sredstva.

5.   U mjeri u kojoj je to potrebno, te nakon provedene procjene rizika uzimajući u obzir zemljopisne, hidrodinamičke i epidemiološke okolnosti i profil bolesti, nadležno tijelo može odstupiti od odredaba ovog poglavlja:

(a)

u dodatnim zonama ograničenja; i

(b)

u slučaju da nadležno tijelo odluči uspostaviti zonu ograničenja u slučaju izbijanja bolesti kategorije A u objektima ili na bilo kojim drugim relevantnim lokacijama iz stavka 4. točke (c).

Članak 86.

Mjere koje se primjenjuju u zoni ograničenja

1.   Nadležno tijelo bez odgode sastavlja i vodi ažurirani inventar svih objekata u kojima se drže životinje akvakulture vrsta s popisa koji se nalaze u zoni ograničenja, uključujući vrste, kategorije i procjenu broja životinja u svakom objektu.

2.   U objektima koji se nalaze u zoni ograničenja nadležno tijelo može, na temelju epidemioloških podataka ili drugih relevantnih dokaza te nakon provedene procjene rizika, provesti preventivno usmrćivanje ili klanje za prehranu ljudi ili, u slučaju mekušaca, uklanjanje iz vode životinja akvakulture vrsta s popisa na temelju članka 78. stavka 1. točke (a) i članka 78. stavka 2.

3.   Svako prikupljanje uzoraka u objektima u zoni ograničenja u kojima se drže životinje akvakulture vrsta s popisa u svrhe koje nisu potvrđivanje ili isključivanje prisutnosti relevantne bolesti kategorije A mora odobriti nadležno tijelo.

Odjeljak 2.

Mjere kontrole bolesti u zoni zaštite

Članak 87.

Mjere koje se primjenjuju u objektima u zoni zaštite u kojima se drže životinje akvakulture

1.   Nadležno tijelo određuje da subjekti koji su odgovorni za objekte u zoni zaštite u kojima se drže životinje akvakulture bilo koje vrste, osim objekata u kojima je potvrđena bolest kategorije A, provedu barem sljedeće mjere radi sprečavanja i kontrole širenja bolesti:

(a)

bez odgode ažuriraju evidenciju inventara iz članka 73. stavka 1.;

(b)

ako je izvedivo, primijene odgovarajuće mjere kako bi se u potpunosti ograničilo moguće širenje bolesti kategorije A na sve divlje akvatične životinje koje bi mogle biti u epidemiološkom kontaktu s objektom, i s njih;

(c)

spriječe uklanjanje životinja akvakulture iz objekta u kojem se drže, osim ako to odobri nadležno tijelo;

(d)

primijene odgovarajuće biosigurnosne mjere na svaki proizvod, dio opreme, materijal ili tvar s kojih bi se mogla proširiti relevantna bolest kategorije A;

(e)

smanje broj posjetitelja samo na osobe koje su neophodne za pravilno upravljanje objektom; i

(f)

ako je izvedivo, primijene odgovarajuća sredstva za čišćenje i dezinfekciju na ulazu i izlazu iz objekta.

2.   Nadležno tijelo određuje i nadzire je li subjekt preradio ili odložio kao materijal odgovarajuće kategorije u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009 nusproizvode životinjskog podrijetla od životinja akvakulture vrsta s popisa koje su uginule ili su usmrćene, uključujući školjke mekušaca s mesom, u objektima u zoni zaštite u kojima se drže vrste s popisa.

3.   Nadležno tijelo može nakon provedene procjene rizika odlučiti da se članci 87. i 88. primjenjuju samo na životinje akvakulture vrsta s popisa.

Članak 88.

Posjeti službenih veterinara objektima u zoni zaštite

1.   Nadležno tijelo osigurava da službeni veterinari nakon službene potvrde izbijanja bolesti kategorije A što prije i bez odgode obave barem jedan posjet svim objektima iz članka 87., pri čemu prioritet imaju objekti koje je nadležno tijelo procijenilo visokorizičnima u pogledu zaraze bolešću ili širenja bolesti.

2.   Pri obavljanju posjetâ iz stavka 1. službeni veterinari obavljaju barem sljedeće aktivnosti:

(a)

provjeru dokumentacije i analizu evidencije;

(b)

provjeru provedbe mjera za sprečavanje unošenja ili širenja relevantne bolesti kategorije A u skladu s člankom 87.;

(c)

klinički pregled životinja akvakulture vrsta s popisa; i

(d)

prema potrebi, prikupljanje uzoraka za laboratorijsko ispitivanje kako bi se potvrdila ili isključila prisutnost relevantne bolesti kategorije A.

3.   Nadležno tijelo može zahtijevati dodatne veterinarske posjete objektima radi praćenja stanja.

4.   Nadležno tijelo vodi evidenciju aktivnosti i posjetâ iz stavaka 1., 2. i 3. i s njima povezanih nalaza.

Članak 89.

Zabrane koje se odnose na premještanja životinja akvakulture, proizvoda od životinja akvakulture, drugih tvari i materijala unutar zone zaštite, iz nje ili u nju

1.   Nadležno tijelo zabranjuje sljedeća premještanja u zoni zaštite:

(a)

premještanje životinja akvakulture vrsta s popisa među objektima u zoni zaštite;

(b)

premještanje životinja akvakulture vrsta s popisa iz zone zaštite ili u nju;

(c)

svako premještanje iz objekata u zoni zaštite prijevoznih sredstava i bilo koje opreme, proizvoda, materijala ili tvari koji bi mogli prenositi relevantnu bolest kategorije A;

(d)

prijevoz životinja akvakulture u brodovima s bazenima kroz zonu zaštite; i

(e)

otpremu neprerađenih nusproizvoda životinjskog podrijetla od životinja akvakulture svih vrsta iz objekata u zoni zaštite.

2.   Nadležno tijelo može nakon provedene procjene rizika proširiti zabrane propisane u stavku 1. točkama od (a) do (d) na životinje vrsta koje nisu uvrštene na popis i na proizvode dobivene od njih.

Članak 90.

Opći uvjeti za odobravanje odstupanja od zabrana premještanja i prijevoza akvatičnih životinja i proizvoda u zoni zaštite

1.   Odstupajući od zabrana iz članka 89. stavka 1. nadležno tijelo može odobriti premještanje i prijevoz akvatičnih životinja i proizvoda u slučajevima iz članaka od 91. do 94. pod posebnim uvjetima propisanima u tim člancima i općim uvjetima utvrđenima u stavku 2. ovog članka.

2.   Pri izdavanju odobrenja propisanih u stavku 1. nadležno tijelo osigurava da budu ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

sva premještanja moraju se provoditi isključivo utvrđenim rutama dogovorenima s nadležnim tijelom, bez istovara ili zaustavljanja;

(b)

svaka izmjena vode i ispuštanje vode tijekom prijevoza mora se obaviti na područjima, u objektima ili na mjestima za izmjenu vode koje je odobrilo nadležno tijelo;

(c)

prijevozno sredstvo mora biti napravljeno i održavano tako da se može podvrgnuti propisnom čišćenju i dezinfekciji;

(d)

prijevozna sredstva čiste se i dezinficiraju:

i.

prije aktivnosti prijevoza; i

ii.

nakon aktivnosti prijevoza pod nadzorom službenog veterinara;

(e)

treba poduzeti sve ostale dodatne biosigurnosne mjere koje nadležno tijelo smatra potrebnima u vezi s aktivnostima prijevoza.

Članak 91.

Posebni uvjeti za klanje i premještanja radi klanja ili prerade životinja akvakulture vrsta s popisa iz objekata u zoni zaštite

1.   Životinje akvakulture iz objekata u zoni zaštite u kojima se drže vrste s popisa mogu biti:

(a)

zaklane u objektu u skladu s biosigurnosnim mjerama koje je propisalo nadležno tijelo; ili

(b)

premještene radi trenutačnog usmrćivanja za prehranu ljudi u objekt za hranu akvatičnog podrijetla s ovlaštenjem za kontrolu bolesti; ili

(c)

u slučaju mekušaca, uklonjene iz vode i premještene u objekt za hranu akvatičnog podrijetla s ovlaštenjem za kontrolu bolesti radi pročišćavanja, ako je potrebno, i daljnje prerade.

2.   Nadležno tijelo može nakon provedene procjene rizika na temelju relevantnih epidemioloških podataka ograničiti primjenu mjera propisanih u stavku 1. na objekte u kojima se drže isključivo životinje akvakulture vrsta navedenima u trećem stupcu Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2018/1882.

3.   Pri odobravanju premještanja životinja akvakulture iz stavka 1. točke (b) nadležno tijelo odgovorno za objekt za hranu akvatičnog podrijetla s ovlaštenjem za kontrolu bolesti:

(a)

obavješćuje se o namjeri slanja životinja akvakulture vrsta s popisa u objekt za hranu akvatičnog podrijetla s ovlaštenjem za kontrolu bolesti;

(b)

pristaje prihvatiti te životinje akvakulture;

(c)

nadzire klanje životinja i potvrđuje ga nadležnom tijelu otpreme;

(d)

osigurava da se životinje akvakulture vrsta s popisa podrijetlom iz zone zaštite drže odvojeno od životinja akvakulture vrsta s popisa podrijetlom izvan zone zaštite i da se kolju ili prerađuju odvojeno od tih životinja;

(e)

prati postupak klanja ili prerade;

(f)

osigurava da se čišćenje i dezinfekcija prostora obavi prije klanja ili prerade životinja akvakulture iz objekata izvan zone zaštite;

(g)

osigurava da proizvodi životinjskog podrijetla dobiveni od životinja akvakulture ispunjavaju posebne uvjete za stavljanje na tržište iz članka 92.; i

(h)

osigurava da se nusproizvodi životinjskog podrijetla nakon klanja ili ostalih postupaka iz stavka 1. prerađuju ili odlažu u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009.

Članak 92.

Posebni uvjeti za stavljanje na tržište proizvoda životinjskog podrijetla od životinja akvakulture vrsta s popisa proizvedenih u nezahvaćenim objektima u zoni zaštite

1.   Nadležno tijelo može odobriti stavljanje na tržište proizvoda životinjskog podrijetla dobivenih od životinja akvakulture vrsta s popisa proizvedenih u nezahvaćenim objektima u zoni zaštite pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

ribe prije otpreme moraju biti zaklane i mora im biti uklonjena utroba; i

(b)

mekušci i rakovi moraju biti u potpunosti sljedivi i prije otpreme prerađeni u neaktivne proizvode koji ne mogu preživjeti ako ih se vrati u vodu.

2.   Proizvodi životinjskog podrijetla iz stavka 1. namijenjeni su:

(a)

za izravnu opskrbu krajnjeg potrošača; ili

(b)

za daljnju preradu u objektu za hranu akvatičnog podrijetla s ovlaštenjem za kontrolu bolesti.

Članak 93.

Posebni uvjeti za odobravanje prijevoza neprerađenih nusproizvoda životinjskog podrijetla iz objekata koji se nalaze u zoni zaštite

Nadležno tijelo može odobriti prijevoz neprerađenih nusproizvoda životinjskog podrijetla od životinja akvakulture vrsta s popisa iz objekata u zoni zaštite do pogona za daljnju preradu u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009.

Članak 94.

Mjere za umanjivanje rizika u pogledu određenih aktivnosti koje se odnose na akvatične životinje u zoni zaštite

1.   Nadležno tijelo može nakon provedene procjene rizika provesti mjere za umanjivanje rizika u pogledu:

(a)

aktivnosti komercijalnog i rekreacijskog ribolova u zoni zaštite;

(b)

ostalih aktivnosti koje se odnose na akvatične životinje u zoni zaštite, a koje mogu predstavljati rizik od širenja bolesti; i

(c)

prijevoza čamaca koji se koriste za aktivnosti održavanja i liječenje akvatičnih životinja u zoni zaštite.

2.   U okviru mjera propisanih u stavku 1. nadležno tijelo može po potrebi odrediti provođenje čišćenja i dezinfekcije opreme korištene u vodama unutar zone zaštite.

Članak 95.

Mjere koje se primjenjuju u objektima u poslovanju s hranom i hranom za životinje, centrima za pročišćavanje, otpremnim centrima, na graničnim kontrolnim postajama, u objektima u poslovanju s nusproizvodima životinjskog podrijetla ili na bilo kojoj drugoj relevantnoj lokaciji u zoni zaštite, uključujući prijevozna sredstva

1.   Nadležno tijelo primjenjuje mjere iz članaka od 87. do 93. u objektima u poslovanju s hranom i hranom za životinje, centrima za pročišćavanje, otpremnim centrima, na graničnim kontrolnim postajama, u objektima u poslovanju s nusproizvodima životinjskog podrijetla ili na bilo kojoj drugoj relevantnoj lokaciji u zoni zaštite, uključujući prijevozna sredstva.

2.   Kako bi se spriječilo širenje bolesti kategorije A unutar zone zaštite i iz nje, nadležno tijelo može u objektima i na lokacijama iz stavka 1. primijeniti dodatne mjere prilagođene specifičnoj situaciji.

Članak 96.

Uklanjanje životinja akvakulture iz zahvaćenih objekata i provođenje mjera za umanjivanje rizika

1.   Nadležno tijelo određuje rok do kojeg se životinje akvakulture moraju ukloniti iz svih zaraženih objekata.

2.   Nakon provedene procjene rizika nadležno tijelo može, radi kontrole i sprečavanja mogućeg širenja bolesti, odlučiti da se stavak 1. primjenjuje i na objekte u zoni zaštite u kojima bolest kategorije A nije potvrđena.

3.   Nakon uklanjanja životinja akvakulture kako je propisano u stavku 1. provode se čišćenje, dezinfekcija i mirovanje u skladu s člancima 80. i 81.

4.   Nadležno tijelo određuje sinkronizirano mirovanje zahvaćenih objekata i objekata odabranih u skladu sa stavkom 2.

5.   Razdoblje sinkroniziranog mirovanja iz stavka 4. traje onoliko dugo koliko je utvrđeno u Prilogu XIII.

Članak 97.

Trajanje mjera kontrole bolesti u zoni zaštite i repopulacija u objektima unutar zone zaštite

1.   Nadležno tijelo zadržava mjere kontrole bolesti u zoni zaštite propisane u odjeljku 2. ovog poglavlja sve dok:

(a)

mjere iz članka 96. ne budu provedene i dovršene; i

(b)

nadležno tijelo na temelju ishoda istraga provedenih u skladu s člankom 88. ne isključi svaku pojavu relevantne bolesti kategorije A u drugim objektima u zoni zaštite.

2.   Ako su ispunjeni uvjeti iz poglavlja 1.:

(a)

nadležno tijelo primjenjuje mjere iz odjeljka 3. ovog poglavlja u zoni zaštite za razdoblje utvrđeno u članku 101.; i

(b)

može se izvršiti repopulacija objekata iz članka 96. stavaka 1. i 2. koji su prethodno bili uključeni u zonu zaštite.

Odjeljak 3.

Mjere kontrole bolesti u zoni nadziranja

Članak 98.

Mjere koje se primjenjuju u objektima u zoni nadziranja

1.   Nadležno tijelo određuje da se u svim objektima u zoni nadziranja u kojima se drže životinje akvakulture vrsta s popisa primijene mjere propisane u članku 87.

2.   Službeni veterinari obavljaju posjete objektima iz stavka 1. i prema potrebi obavljaju aktivnosti propisane u članku 88. stavku 2.

3.   Nad objektima u zoni nadziranja provodi se nadziranje koje uključuje preglede i uzorkovanje kako je opisano u točki 1. Priloga XV.

4.   Nadziranje iz stavka 3. provodi nadležno tijelo.

Članak 99.

Mjere koje se odnose na premještanje i prijevoz životinja akvakulture unutar i iz zone nadziranja ili u nju

1.   Nadležno tijelo zabranjuje svako premještanje životinja akvakulture iz objekata unutar zone nadziranja radi klanja, daljnjeg uzgoja ili puštanja u divljinu izvan zone nadziranja.

2.   Nadležno tijelo osigurava da se sav prijevoz životinja akvakulture vrsta s popisa unutar zone nadziranja ili u nju obavlja pod uvjetima iz članka 90. točaka od (a) do (e) i članka 91.

3.   Radi kontrole i sprečavanja mogućeg širenja bolesti nadležno tijelo može odrediti primjenu odgovarajućih dodatnih biosigurnosnih mjera za aktivnosti prijevoza, uključujući istovar u određenom objektu odredišta.

4.   Odstupajući od stavka 1. i u dogovoru s nadležnim tijelom mjesta odredišta, nadležno tijelo može odobriti premještanja životinja akvakulture pod uvjetom da su poduzete odgovarajuće biosigurnosne mjere za sprečavanje širenja bolesti kategorije A.

Članak 100.

Mjere koje se primjenjuju u objektima u poslovanju s hranom i hranom za životinje, centrima za pročišćavanje, otpremnim centrima, na graničnim kontrolnim postajama, u objektima u poslovanju s nusproizvodima životinjskog podrijetla ili na bilo kojoj drugoj relevantnoj lokaciji u zoni nadziranja, uključujući prijevozna sredstva

1.   Nadležno tijelo bez odgode određuje primjenu mjera iz članaka 98. i 99. u objektima u poslovanju s hranom i hranom za životinje, centrima za pročišćavanje, otpremnim centrima, na graničnim kontrolnim postajama, u objektima u poslovanju s nusproizvodima životinjskog podrijetla ili na bilo kojoj drugoj relevantnoj lokaciji u zoni nadziranja, uključujući prijevozna sredstva.

2.   Na lokacijama iz stavka 1. nadležno tijelo može primijeniti dodatne mjere prilagođene specifičnoj situaciji kako bi se spriječilo širenje bolesti kategorije A unutar zone nadziranja i iz nje.

Članak 101.

Trajanje mjera kontrole bolesti u zoni nadziranja

Nadležno tijelo ukida mjere kontrole bolesti propisane u ovom odjeljku nakon završetka razdoblja nadziranja za relevantnu bolest kategorije A utvrđenog u točki 2. Priloga XV. i ako su rezultati povoljni.

POGLAVLJE III.

Mjere kontrole bolesti kod divljih akvatičnih životinja

Članak 102.

Mjere u slučaju sumnje na slučaj bolesti kategorije A kod divljih akvatičnih životinja vrsta s popisa

U slučaju sumnje na slučaj bolesti kategorije A kod divljih akvatičnih životinja vrsta s popisa, u skladu s člankom 9. stavcima 1., 3. i 4. Delegirane uredbe (EU) 2020/689, nadležno tijelo:

(a)

odmah provodi istragu nad divljim akvatičnim životinjama vrsta s popisa, a koje su ulovljene u ribolovu, ulovljene, sakupljene ili pronađene uginule, kako bi potvrdilo ili isključilo prisutnost bolesti kategorije A u skladu s člankom 71. stavkom 2.;

(b)

osigurava da se svi nusproizvodi životinjskog podrijetla dobiveni od divljih akvatičnih životinja vrsta s popisa za koje se sumnja da su zaražene, uključujući školjke mekušaca s mesom, prerađuju ili odlažu kao materijal kategorije 1. ili kategorije 2. u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009;

(c)

ako je izvedivo, osigurava da se svi materijali ili tvari koji bi mogli biti kontaminirani životinjama za koje se sumnja da su zahvaćene bolešću ili nusproizvodima životinjskog podrijetla dobivenima od tih životinja podvrgnu čišćenju i dezinfekciji ili odlože prema uputama i pod nadzorom službenih veterinara; i

(d)

pruža relevantne informacije subjektima ili tijelima nadležnima za upravljanje relevantnom populacijom životinja.

Članak 103.

Mjere u slučaju izbijanja bolesti kategorije A kod divljih akvatičnih životinja vrsta s popisa

1.   U slučaju divljih akvatičnih životinja vrsta s popisa kod kojih je službeno potvrđena bolest kategorije A nadležno tijelo određuje zaraženu zonu na temelju:

(a)

relevantnih hidrodinamičkih, topografskih i epidemioloških uvjeta;

(b)

profila bolesti i procjene populacije akvatičnih životinja vrsta s popisa; i

(c)

čimbenika rizika koji pridonose širenju relevantne bolesti kategorije A, prije svega čimbenika povezanih s rizikom unošenja bolesti u objekte u kojima se drže akvatične životinje vrsta s popisa.

2.   Nadležno tijelo može prilagoditi granice početne zaražene zone:

(a)

radi kontrole daljnjeg širenja relevantne bolesti kategorije A; i

(b)

u slučaju potvrde novih slučajeva izbijanja bolesti kategorije A kod divljih životinja.

3.   Nadležno tijelo odmah obavještava subjekte, druga relevantna nadležna tijela, relevantne veterinare i sve ostale uključene fizičke ili pravne osobe o izbijanju bolesti i donesenim mjerama kontrole.

Članak 104.

Mjere koje se primjenjuju u zaraženoj zoni

1.   U zaraženoj zoni uspostavljenoj u skladu s člankom 103. nadležno tijelo:

(a)

provodi mjere za umanjivanje rizika i pojačane biosigurnosne mjere radi sprečavanja širenja bolesti kategorije A sa zahvaćenih životinja i iz zaražene zone na nezahvaćene životinje i područja;

(b)

ljudima zabranjuje svako premještanje iz zaražene zone divljih akvatičnih životinja vrsta s popisa i proizvoda životinjskog podrijetla dobivenih od tih životinja;

(c)

odstupajući od članka 10. točke (i) Uredbe (EZ) 1069/2009, osigurava da se svi nusproizvodi životinjskog podrijetla dobiveni od divljih akvatičnih životinja vrsta s popisa u zaraženoj zoni, uključujući školjke mekušaca s mesom, prerađuju ili odlažu kao materijal kategorije 1. ili kategorije 2. u skladu s tom uredbom;

(d)

ako je izvedivo, osigurava da se svi materijali ili tvari koji bi mogli biti kontaminirani divljim akvatičnim životinjama vrsta s popisa u zaraženoj zoni ili nusproizvodima životinjskog podrijetla dobivenima od tih životinja podvrgnu čišćenju i dezinfekciji ili odlože prema uputama i pod nadzorom službenih veterinara; i

(e)

zabranjuje donošenje u objekte, u zaraženoj zoni i izvan nje, u kojima se čuvaju životinje akvakulture vrsta s popisa ili u vodene slivove ili na obalna područja izvan zaražene zone, bilo kojeg dijela akvatičnih životinja vrsta s popisa bez obzira na to jesu li ulovljene u ribolovu, ulovljene, sakupljene ili pronađene uginule u zaraženoj zoni te bilo kojeg proizvoda, materijala ili tvari koji bi mogli biti kontaminirani bolešću kategorije A u zaraženoj zoni.

2.   Odstupajući od stavka 1. točke (b) i radi očuvanja vrijednoga genetskog materijala, nadležno tijelo može odobriti premještanja divljih akvatičnih životinja vrsta s popisa iz zaražene zone u objekt koji je u tu svrhu odobrilo nadležno tijelo, pod uvjetom da su poduzete odgovarajuće biosigurnosne mjere za sprečavanje širenja bolesti kategorije A. Za potrebe članka 108. objektom odredišta smatra se objekt koji se nalazi u zaraženoj zoni.

Članak 105.

Dodatne mjere koje se primjenjuju u zaraženoj zoni

1.   Nakon provedene procjene rizika nadležno tijelo utvrđuje dodatne mjere koje su potrebne za kontrolu ili iskorjenjivanje relevantne bolesti kategorije A.

2.   U okviru mjera kontrole ili iskorjenjivanja relevantne bolesti kategorije A nadležno tijelo može:

(a)

obustaviti aktivnosti poribljavanja, ribolova, sakupljanja i ulova;

(b)

odrediti obvezno čišćenje i dezinfekciju opreme za ribolov, plovila i druge opreme koja bi mogla biti kontaminirana; i

(c)

povećati aktivnosti ribolova, sakupljanja i ulova te provesti ostale relevantne mjere za iskorjenjivanje bolesti.

3.   Mjere propisane u stavku 1. provode se nakon savjetovanja i u suradnji s operativnom stručnom skupinom iz članka 107. te drugim tijelima i dionicima.

Članak 106.

Proširenje mjera

Nadležno tijelo može odlučiti da se relevantne mjere iz članaka od 102. do 105. primjenjuju i na akvatične životinje vrsta koje nisu uvrštene na popis.

Članak 107.

Operativna stručna skupina

1.   U slučaju divljih akvatičnih životinja vrsta s popisa kod kojih je potvrđena bolest kategorije A nadležno tijelo osniva operativnu stručnu skupinu kako je navedeno u članku 43. stavku 2. točki (d) podtočki iii. Uredbe (EU) 2016/429.

2.   Operativna stručna skupina pomaže nadležnom tijelu u:

(a)

procjeni epidemiološke situacije i njezina razvoja;

(b)

određivanju zaražene zone; i

(c)

utvrđivanju odgovarajućih mjera koje se primjenjuju u zaraženoj zoni i njihova trajanja.

Članak 108.

Mjere u objektima u zaraženoj zoni

1.   U objektima u zaraženoj zoni u kojima se drže životinje akvakulture vrsta s popisa nadležno tijelo primjenjuje mjere propisane u članku 87.

2.   Osim mjera propisanih u članku 87., nadležno tijelo zabranjuje premještanje životinja akvakulture koje se drže u objektima u zaraženoj zoni:

(a)

izvan zaražene zone; ili

(b)

u druge objekte u zaraženoj zoni.

3.   Nakon provedene procjene rizika nadležno tijelo može ograničiti zabranu iz stavka 2. na životinje akvakulture vrsta s popisa.

4.   Odstupajući od stavka 2. nadležno tijelo, nakon provedene procjene rizika i u dogovoru s nadležnim tijelom mjesta odredišta, može odobriti premještanje životinja vrsta s popisa izvan zaražene zone ili u druge objekte u zaraženoj zoni.

Članak 109.

Trajanje mjera u zaraženoj zoni

Nadležno tijelo zadržava mjere propisane u ovom poglavlju sve dok iz epidemioloških podataka ne bude vidljivo da relevantna divlja populacija više ne predstavlja rizik od širenja bolesti i dok operativna skupina ne preporuči njihovo ukidanje.

POGLAVLJE IV.

Mjere kontrole bolesti kategorija B i C kod akvatičnih životinja

Članak 110.

Preliminarne mjere kontrole bolesti koje se primjenjuju ako nadležno tijelo sumnja na bolesti kategorije B ili C u državama članicama, zonama ili kompartmentima kojima je dodijeljen status države, zone ili kompartmenta slobodnog od bolesti

Nadležno tijelo primjenjuje mjere utvrđene u člancima 55., 56. i 57. Delegirane uredbe (EU) 2020/689 u slučaju sumnje na bolest kategorije B ili C u skladu s člankom 9. stavcima 1., 3. ili 4. Delegirane uredbe (EU) 2020/689 u državama članicama, zonama ili kompartmentima kojima je dodijeljen status države, zone ili kompartmenta slobodnog od bolesti kako je propisano u članku 36. stavku 4. i članku 37. stavku 4. Uredbe (EU) 2016/429 ili u članku 83., članku 84. stavku 1. točkama od (h) do (m) ili u članku 84. stavku 2. točkama od (b) do (g) Delegirane uredbe (EU) 2020/689.

Članak 111.

Mjere kontrole bolesti koje se primjenjuju u slučaju potvrde bolesti kategorije B ili C

Nadležno tijelo primjenjuje mjere utvrđene u člancima od 58. do 65. Delegirane uredbe (EU) 2020/689 u slučaju potvrde bolesti kategorije B ili C u skladu s člankom 9. stavcima 2., 3. ili 4. Delegirane uredbe (EU) 2020/689 u državama članicama ili zonama ili kompartmentima kojima je dodijeljen status države, zone ili kompartmenta slobodnog od bolesti kako je propisano u članku 36. stavku 4. i članku 37. stavku 4. Uredbe (EU) 2016/429 ili u članku 83., članku 84. stavku 1. točkama od (h) do (m) ili u članku 84. stavku 2. točkama od (b) do (g) Delegirane uredbe (EU) 2020/689.

DIO IV.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 112.

Stavljanje izvan snage

Direktiva 92/66/EEZ, Direktiva 2001/89/EZ, Direktiva 2003/85/EZ i Direktiva 2005/94/EZ te akti doneseni na temelju njih prestaju se primjenjivati s učinkom od 21. travnja 2021.

Članak 113.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 21. travnja 2021.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 17. prosinca 2019.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)  SL L 84, 31.3.2016., str. 1.

(2)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/1882 оd 3. prosinca 2018. o primjeni određenih pravila za sprečavanje i suzbijanje bolesti na kategorije bolesti s popisa i o utvrđivanju popisa vrsta i skupina vrsta koje predstavljaju znatan rizik za širenje tih bolesti s popisa (SL L 308, 4.12.2018., str. 21.).

(3)  [Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/689 оd 17. prosinca 2019. o dopuni Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu pravila o nadziranju, programima iskorjenjivanja i statusu „slobodno od bolesti” za određene bolesti s popisa i emergentne bolesti (vidjeti stranicu 211 ovoga Službenog lista).

(4)  Uredba (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o utvrđivanju zdravstvenih pravila za nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode koji nisu namijenjeni prehrani ljudi te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1774/2002 („Uredba o nusproizvodima životinjskog podrijetla”) (SL L 300, 14.11.2009., str. 1.).

(5)  Direktiva 2008/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. rujna 2008. o kopnenom prijevozu opasnih tvari (SL L 260, 30.9.2008., str. 13.).

(6)  Direktiva Vijeća 2006/88/EZ od 24. listopada 2006. o zahtjevima zdravlja životinja koji se primjenjuju na životinje akvakulture i njihove proizvode te o sprečavanju i kontroli određenih bolesti akvatičnih životinja (SL L 328, 24.11.2006., str. 14.).

(7)  Direktiva Vijeća 92/66/EEZ od 14. srpnja 1992. o uvođenju mjera Zajednice za kontrolu newcastleske bolesti (SL L 260, 5.9.1992., str. 1.).

(8)  Direktiva Vijeća 2001/89/EZ od 23. listopada 2001. o mjerama Zajednice za kontrolu klasične svinjske kuge (SL L 316, 1.12.2001., str. 5.).

(9)  Direktiva Vijeća 2002/60/EZ od 27. lipnja 2002. o utvrđivanju posebnih odredaba za kontrolu afričke svinjske kuge i o izmjeni Direktive 92/119/EEZ koja se odnosi na tješinsku bolest i afričku svinjsku kugu (SL L 192, 20.7.2002., str. 27.).

(10)  Direktiva Vijeća 2003/85/EZ od 29. rujna 2003. o mjerama Zajednice za suzbijanje slinavke i šapa, o stavljanju izvan snage Direktive 85/511/EEZ i odluka 89/531/EEZ i 91/665/EEZ te o izmjeni Direktive 92/46/EEZ (SL L 306, 22.11.2003., str. 1.).

(11)  Direktiva Vijeća 2005/94/EZ od 20. prosinca 2005. o mjerama Zajednice u vezi s kontrolom influence ptica i o stavljanju izvan snage Direktive 92/40/EEZ (SL L 10, 14.1.2006., str. 16.).

(12)  Uredba (EZ) br. 853/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o utvrđivanju određenih higijenskih pravila za hranu životinjskog podrijetla (SL L 139, 30.4.2004., str. 55.).

(13)  Uredba (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima kojima se osigurava primjena propisa o hrani i hrani za životinje, pravila o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja (SL L 95, 7.4.2017., str. 1.).

(14)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/2035 оd 28. lipnja 2019. o dopuni Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu pravila za objekte u kojima se drže kopnene životinje i valionice te u pogledu pravila o sljedivosti određenih držanih kopnenih životinja i jaja za valjenje (SL L 314, 5.12.2019., str. 115.).

(15)  Uredba (EZ) br. 852/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o higijeni hrane (SL L 139, 30.4.2004., str. 1.).

(16)  Delegirane uredbe (EU) 2020/688 оd 17. prosinca 2019. o dopuni Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zahtjeva zdravlja životinja za premještanja kopnenih životinja i jaja za valenje u Uniji (vidjeti stranicu 140 ovoga Službenog lista).


PRILOG I.

KLINIČKI PREGLEDI, POSTUPCI UZORKOVANJA I DIJAGNOSTIČKE METODE ZA BOLESTI KATEGORIJE A I PRIJEVOZ UZORAKA

(iz članka 3. ove Uredbe)

A   Postupci uzorkovanja

A.1.   UZORKOVANJE ŽIVOTINJA ZA KLINIČKE PREGLEDE

1.

Klinički pregledi moraju, ako je moguće, obuhvaćati:

(a)

životinje koje pokazuju kliničke znakove bolesti kategorije A;

(b)

životinje koje su nedavno vjerojatno uginule od bolesti na koju se sumnja ili koja je potvrđena;

(c)

životinje epidemiološki povezane sa životinjama kod kojih postoji sumnja na bolest ili kod kojih je bolest potvrđena; i

(d)

životinje koje su u prethodnim laboratorijskim ispitivanjima imale pozitivne ili nejasne rezultate.

2.

Ako nema očitih znakova bolesti ili post mortem promjena koji upućuju na bolesti kategorije A, životinje za ispitivanje odabiru se nasumično i u dovoljno velikom broju da se može otkriti bolest.

3.

Životinje za ispitivanje i metoda uzorkovanja odabiru se u skladu s uputama nadležnog tijela i odgovarajućim kriznim planom iz članka 43. Uredbe (EU) 2016/429. Pri odlučivanju o životinjama za ispitivanje i metodi uzorkovanja nužno je uzeti u obzir profil bolesti i:

(a)

svrhu uzorkovanja;

(b)

životinje vrsta s popisa koje se drže u objektu;

(c)

broj životinja vrsta s popisa koje se drže u objektu;

(d)

kategoriju držanih životinja;

(e)

dostupnu evidenciju o proizvodnji, zdravlju i sljedivosti držanih životinja koja je relevantna za istragu;

(f)

vrstu objekta i uzgojnu praksu;

(g)

razinu izloženosti riziku:

i.

vjerojatnost izloženosti uzročniku bolesti ili vektoru;

ii.

odsutnost imunizacije životinja nastale cijepljenjem ili majčinim imunitetom; i

iii.

razdoblje boravka životinja u objektu.

(h)

druge relevantne epidemiološke čimbenike.

4.

Najmanji broj životinja za ispitivanje mora biti u skladu s uputama nadležnog tijela i odgovarajućim kriznim planom iz članka 43. Uredbe (EU) 2016/429. Pri odlučivanju o najmanjem broju životinja za ispitivanje nužno je uzeti u obzir profil bolesti i posebno:

(a)

očekivanu prevalenciju u objektu;

(b)

željenu razinu pouzdanosti rezultata ispitivanja, koja u svakom slučaju ne smije biti niža od 95 %; i

(c)

međunarodne standarde i dostupne znanstvene dokaze.

A.2.   UZORKOVANJE ŽIVOTINJA ZA LABORATORIJSKA ISPITIVANJA

1.

Pri uzorkovanju za laboratorijska ispitivanja nužno je uzeti u obzir ishod kliničkih pregleda iz točke A.1. i po mogućnosti obuhvatiti životinje iz stavka 1. točke A.1.

2.

Ako nema očitih znakova bolesti ili post mortem promjena koji upućuju na bolesti kategorije A, uzorci se prikupljaju nasumično iz svake epidemiološke jedinice u objektu i moraju omogućiti otkrivanje bolesti ako je prisutna.

3.

Životinje za uzorkovanje, vrsta uzoraka koji se prikupljaju i metoda uzorkovanja odabiru se u skladu s uputama nadležnog tijela i odgovarajućim kriznim planom iz članka 43. Uredbe (EU) 2016/429. Pri odlučivanju o životinjama za uzorkovanje, vrsti uzoraka koji se prikupljaju i metodi uzorkovanja nužno je uzeti u obzir profil bolesti i kriterije iz stavka 3. točke A.1.

4.

Najmanji broj životinja za uzorkovanje mora biti u skladu s uputama nadležnog tijela i odgovarajućim kriznim planom iz članka 43. Uredbe (EU) 2016/429. Pri odlučivanju o najmanjem broju životinja za uzorkovanje nužno je uzeti u obzir kriterije iz stavka 4. točke A.1. i metodu testiranja.

5.

U slučaju divljih životinja uzorci se prikupljaju od životinja koje su odstrijeljene, pronađene uginule ili namjerno uhvaćene u zamku ili su dobiveni primjenom neinvazivnih metoda kao što su soli za lizanje, užad za žvakanje ili mamci. Pri odlučivanju o najmanjem broju i vrsti uzoraka nužno je uzeti u obzir procijenjenu veličinu divlje populacije i odgovarajuće kriterije iz stavaka 3. i 4. točke A.1.

A.3.   UZORKOVANJE OBJEKATA KOJI ĆE BITI POSJEĆENI

1.

Odabir objekata za uzorkovanje i metode uzorkovanja mora biti u skladu s uputama nadležnog tijela i odgovarajućim kriznim planom iz članka 43. Uredbe (EU) 2016/429. Pri odabiru objekata za uzorkovanje i metode uzorkovanja nužno je uzeti u obzir profil bolesti i kriterije iz stavka 3. točke A.1.

2.

Najmanji broj objekata koji će biti posjećeni mora biti skladu s uputama nadležnog tijela i odgovarajućim kriznim planom iz članka 43. Uredbe (EU) 2016/429.

B   Dijagnostičke metode

Tehnike, referentni materijali, njihova standardizacija i tumačenje rezultata testova provedenih primjenom relevantnih dijagnostičkih metoda za bolesti kategorije A moraju biti u skladu s člankom 6. i dijelom III. Priloga VI. Delegirane uredbe (EU) 2020/689.

Dijagnostička metodologija mora pridonijeti povećanju osjetljivosti nadziranja. U određenim okolnostima to nadziranje može obuhvaćati provedbu laboratorijskih ispitivanja radi procjene prethodne izloženosti bolesti.

C   Prijevoz uzoraka

1.

Svi uzorci koji se uzimaju kako bi se potvrdila ili isključila prisutnost bolesti kategorije A moraju se odgovarajuće označiti i identificirati te poslati u službeni laboratorij koji je obaviješten o njihovu dolasku. Ti uzorci moraju biti popraćeni odgovarajućim obrascima u skladu sa zahtjevima nadležnog tijela i laboratorija koji prima uzorke. Ti obrasci moraju sadržavati barem:

(a)

objekt podrijetla uzorkovanih životinja;

(b)

podatke o vrsti, dobi i kategoriji uzorkovanih životinja;

(c)

kliničku povijest životinja, ako je dostupna i relevantna;

(d)

kliničke znakove i rezultate post mortem pregleda; i

(e)

sve ostale relevantne podatke.

2.

Svi uzorci moraju se:

(a)

čuvati u vodonepropusnim i nelomljivim spremnicima i ambalaži i u skladu s primjenjivim međunarodnim standardima;

(b)

tijekom prijevoza držati na najprikladnijoj temperaturi i u drugim najprikladnijim uvjetima, uzimajući u obzir čimbenike koji mogu utjecati na kvalitetu uzorka.

3.

Na vanjskoj strani ambalaže mora biti navedena adresa odredišnog laboratorija i mora biti vidljivo istaknuta sljedeća poruka:

„Patološki materijal životinjskog podrijetla; pokvarljivo; lomljivo; ne otvarati izvan laboratorija odredišta.”

4.

Odgovorna osoba u službenom laboratoriju koji prima uzorke mora biti pravovremeno obaviještena o njihovu dolasku.

PRILOG II.

RAZDOBLJE PRAĆENJA

(iz članaka 8., 17., 27., 32., 48., 57. i 59. ove Uredbe)

Bolesti kategorije A

Razdoblje praćenja

Slinavka i šap (SIŠ)

21 dan

Infekcija virusom goveđe kuge (GK)

21 dan

Infekcija virusom groznice Riftske doline (virus GRD-a)

30 dana

Infekcija virusom bolesti kvrgave kože (BKK)

28 dana

Infekcija s Mycoplasma mycoides podvrsta mycoides, mala kolonija (zarazna pleuropneumonija goveda) (ZPG)

45 dana

Ovčje i kozje boginje (OIKB)

21 dan

Infekcija virusom kuge malih preživača (KMP)

21 dan

Zarazna pleuropneumonija koza (ZPK)

45 dana

Konjska kuga (KK)

14 dana

Infekcija s Burkholderia mallei (maleus)

6 mjeseci

Klasična svinjska kuga (KSK)

15 dana

Afrička svinjska kuga (ASK)

15 dana

Visokopatogena influenca ptica (HPAI)

21 dan

Infekcija virusom newcastleske bolesti (NB)

21 dan


PRILOG III.

UVJETI ZA ODREĐENA ODSTUPANJA OD ČLANKA 12. STAVKA 1. TOČKE (A) ZA KOPITARE

(iz članka 13. ove Uredbe)

1.

U slučaju izbijanja afričke konjske kuge nadležno tijelo može odstupiti od članka 12. stavka 1. točke (a) kada je riječ o zahvaćenim i nezahvaćenim životinjama pod sljedećim uvjetima:

(a)

zahvaćene životinje za koje se primjenjuje odstupanje izolirane su u objektima zaštićenima od vektora da bi se izbjegao prijenos uzročnika bolesti sa životinja na relevantne vektore do isteka 40 dana infektivnog razdoblja, kako je utvrđeno u odgovarajućem poglavlju Kodeksa o zdravlju kopnenih životinja Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE), nakon ulaska životinja u objekte zaštićene od vektora; i

(b)

nadziranje koji provodi nadležno tijelo, uključujući, prema potrebi, laboratorijska ispitivanja, pokazuje da ni jedna životinja u prostorima zaštićenima od vektora ne predstavlja rizik od prijenosa virusa.

2.

U slučaju izbijanja infekcije s Burkholderia mallei (maleus), nadležno tijelo može odstupiti od članka 12. stavak 1. točke (a) kada je riječ o nezahvaćenim životinjama pod uvjetom da se životinje za koje se to odstupanje primjenjuje stave u karantenu do:

(a)

usmrćivanja i uništavanja zahvaćenih životinja;

(b)

završetka čišćenja i dezinfekcije objekta nakon usmrćivanja u skladu s člankom 15.; i

(c)

podvrgavanja preostalih životinja testu reakcije vezanja komplementa koji je dao negativan rezultat uz razrijeđenost seruma 1:5 na uzorcima uzetima najmanje 6 mjeseci nakon čišćenja i dezinfekcije iz točke (b).


PRILOG IV.

POSTUPCI ČIŠĆENJA, DEZINFEKCIJE I PO POTREBI KONTROLE INSEKATA I GLODAVACA

(iz članaka 12., 15., 16., 39., 45. i 57. ove Uredbe)

A   Opći zahtjevi

1.

Pri odabiru biocidnih proizvoda i postupaka čišćenja i dezinfekcije nužno je uzeti u obzir:

(a)

uzročnika infekcije;

(b)

vrstu objekata, vozila, predmeta i materijala koji se tretiraju; i

(c)

primjenjivo zakonodavstvo.

2.

Biocidni proizvodi moraju se upotrebljavati u uvjetima koji jamče njihovu potpunu učinkovitost. Posebno se moraju poštovati tehnički parametri koje je odredio proizvođač, kao što je tlak, temperatura, potrebno vrijeme djelovanja ili skladištenje. Djelovanje dezinficijensa ne smije biti ugroženo interakcijom s drugim tvarima.

3.

Nužno je izbjegavati ponovnu kontaminaciju prethodno očišćenih dijelova, posebno ako se pri pranju upotrebljavaju tekućine pod tlakom.

4.

Voda za čišćenje mora se pokupiti i odložiti tako da se izbjegne svaki rizik od širenja uzročnika bolesti kategorije A.

5.

Biocidni proizvodi moraju se upotrebljavati tako da se što više smanji mogući štetan utjecaj njihove upotrebe na okoliš i javno zdravlje.

B   Preliminarno čišćenje i dezinfekcija

Kad se provodi privremeno čišćenje i dezinfekcija iz članka 15. da bi se izbjeglo širenje bolesti kategorije A:

(a)

cijela tijela ili dijelovi tijela uginulih držanih životinja vrsta s popisa moraju se poprskati dezinficijensom i ukloniti iz objekta u zatvorenim i nepropusnim vozilima ili spremnicima radi prerade i odlaganja;

(b)

sva tkiva ili krv koja se prolije tijekom usmrćivanja, klanja ili post mortem pregleda moraju se pažljivo sakupiti i ukloniti;

(c)

neposredno nakon uklanjanja cijelih tijela ili dijelova tijela uginulih držanih životinja vrsta s popisa radi njihove prerade ili odlaganja dijelovi objekta u kojima su se držale te životinje i svi dijelovi drugih zgrada, površina ili opreme kontaminirani tijekom usmrćivanja ili post mortem pregleda moraju se poprskati dezinficijensom;

(d)

stajski gnoj, uključujući stelju i korištenu stelju, mora se temeljito natopiti dezinficijensom;

(e)

dezinficijens na tretiranoj površini mora ostati najmanje 24 sata;

(f)

oprema, spremnici, pribor za konzumaciju, površine ili materijali koji bi mogli biti kontaminirani moraju se nakon pranja i dezinfekcije uništiti.

C   Završno čišćenje i dezinfekcija

Kad se provodi završno čišćenje i dezinfekcija za potrebe članka 57.:

1.

Stajski gnoj, uključujući stelju i korištenu stelju, mora se ukloniti i s njime se mora postupati na sljedeći način:

(a)

kruti stajski gnoj, uključujući stelju i korištenu stelju, mora se:

i.

obraditi parom pri temperaturi od najmanje 70 °C;

ii.

uništiti spaljivanjem;

iii.

zakopati dovoljno duboko da bude izvan dosega životinja; ili

iv.

naslagati na hrpu, poprskati dezinficijensom i ostaviti najmanje 42 dana tijekom kojih hrpa mora biti prekrivena ili presložena kako bi se osiguralo da u svim slojevima bude postignuta jednaka temperatura;

(b)

tekuća faza stajskog gnoja mora se pohraniti najmanje 42 dana, a u slučaju visokopatogene influence ptica 60 dana, od zadnjeg dodavanja infektivnog materijala.

2.

Zgrade, površine i oprema moraju se temeljito oprati i očistiti uklanjanjem preostale masnoće i nečistoće te poprskati dezinficijensima.

3.

Nakon sedam dana objekti se moraju ponovno očistiti i dezinficirati.


PRILOG V.

NAJMANJI POLUMJER ZONE ZAŠTITE I ZONE NADZIRANJA

(iz članka 21. ove Uredbe)

Naveden kao polumjer kruga u čijem se središtu nalazi objekt

Bolesti kategorije A

Zona zaštite

Zona nadziranja

Slinavka i šap

3 km

10 km

Infekcija virusom goveđe kuge

3 km

10 km

Infekcija virusom groznice Riftske doline

20 km

50 km

Infekcija virusom bolesti kvrgave kože

20 km

50 km

Infekcija s Mycoplasma mycoides podvrsta mycoides, mala kolonija (zarazna pleuropneumonija goveda)

objekt

3 km

Ovčje i kozje boginje

3 km

10 km

Infekcija virusom kuge malih preživača

3 km

10 km

Zarazna pleuropneumonija koza

objekt

3 km

Konjska kuga

100 km

150 km

Infekcija s Burkholderia mallei (maleus)

objekt

objekt

Klasična svinjska kuga

3 km

10 km

Afrička svinjska kuga

3 km

10 km

Visokopatogena influenca ptica

3 km

10 km

Infekcija virusom newcastleske bolesti

3 km

10 km


PRILOG VI.

ZABRANE U ZONI OGRANIČENJA

(iz članka 27. ove Uredbe)

Tablica: Zabrane aktivnosti u vezi sa životinjama vrsta s popisa i proizvodima od tih životinja

ZABRANE AKTIVNOSTI SA ŽIVOTINJAMA I PROIZVODIMA

SIŠ (1)

GK

virus GRD-a

BKK

ZPG

OIKB

KMP

ZPK

KSK

ASK

KK

GLAND

HPAI

NB

Premještanja držanih životinja vrsta s popisa iz objekata u zoni ograničenja

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

NP

X

X

Premještanja držanih životinja vrsta s popisa u objekte u zoni ograničenja

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

NP

X

X

Obnova populacije divljači vrsta s popisa

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

NP

X

X

Sajmovi, tržnice, izložbe i drugi načini okupljanja držanih životinja vrsta s popisa, uključujući njihovo sakupljanje i disperziju

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

NP

X

X

Premještanja sjemena, jajnih stanica i zametaka dobivenih od držanih životinja vrsta s popisa iz objekata u zoni ograničenja

X

X

X

X (*2)

X

X

X

X

X

X

X

NP

NP

NP

Prikupljanje sjemena, jajnih stanica i zametka od držanih životinja vrsta s popisa

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

NZ

NP

NP

NP

Terensko umjetno osjemenjivanje držanih životinja vrsta s popisa

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

NP

NP

NP

Terenski pripust držanih životinja vrsta s popisa

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

NP

NP

NP

Premještanja jaja za valenje iz objekata u zoni ograničenja

NP

NP

NP

NP

NP

NP

NP

NP

NP

NP

NP

NP

X

X

Premještanja svježeg mesa, osim nusproizvoda klanja, držanih i divljih životinja vrsta s popisa iz klaonica ili objekata za obradu divljači u zoni ograničenja

X

X

X

NZ

NZ

X

X

NZ

X

X

NZ

NP

X

X

Premještanja nusproizvoda klanja držanih i divljih životinja vrsta s popisa iz klaonica ili objekata za obradu divljači u zoni ograničenja

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

NZ

NP

X

X

Premještanja mesnih proizvoda dobivenih od svježeg mesa životinja vrsta s popisa iz objekata u zoni ograničenja

X

X

X

NZ

NZ

NZ

X

NZ

X

X

NZ

NP

X

X

Premještanje sirovog mlijeka i kolostruma dobivenih od držanih životinja vrsta s popisa iz objekata u zoni ograničenja

X

X

X

X

NZ

X

X

NZ

NP

NP

NZ

NP

NP

NP

Premještanje mliječnih proizvoda i proizvoda na osnovi kolostruma iz objekata u zoni ograničenja

X

X

X

X

NZ

X

X

NZ

NP

NP

NZ

NP

NP

NP

Premještanje jaja za prehranu ljudi iz objekata u zoni ograničenja

NP

NP

NP

NP

NP

NP

NP

NP

NP

NP

NP

NP

X

X

Premještanje stajskog gnoja, uključujući stelju i korištenu stelju, držanih životinja vrsta s popisa iz objekata u zoni ograničenja

X

X

X

X

NZ

X

X

NZ

X

X

NZ

NP

X

X

Premještanje koža, vune, čekinja i perja držanih životinja vrsta s popisa iz objekata u zoni ograničenja

X

X

X

X

NZ

X

X

NZ

X

X

NZ

NP

X

X

Premještanje krmiva biljnog podrijetla i slame dobivene u zoni zaštite (*1)

X

X

NZ

NZ

NZ

NZ

NZ

NZ

NZ

NZ

NZ

NP

NZ

NZ


(*1)  samo jajne stanice i zameci.

(*2)  samo jajne stanice i zameci.

(1)  Kratice bolesti u skladu s Prilogom II.

NP= ne primjenjuje se

X= zabrana

NZ= nije zabranjeno


PRILOG VII.

POSTUPCI OBRADE ZA UMANJIVANJE RIZIKA ZA PROIZVODE ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA IZ ZONE OGRANIČENJA

(iz članaka 27., 33. i 49. ove Uredbe)

Obrada

SIŠ (8)

GK

virus GRD-a

BKK

ZPG

OIKB

KMP

ZPK

KSK

ASK

KK

HPAI

NB

MESO

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Toplinska obrada u hermetički zatvorenom spremniku da bi se postigla vrijednost F0  (7) najmanje 3

x

 

 

 

 

 

X

 

X

X

 

X

X

Toplinska obrada da bi se postigla temperatura u središtu od 80 °C

X

 

 

 

 

 

X

 

X

X

 

X

X

Toplinska obrada da bi se postigla temperatura u središtu od 70 °C

X

 

 

 

 

 

X

 

X

 

 

X

X

Toplinska obrada (prethodno otkoštenog i odmašćenog mesa) da bi se postigla temperatura u središtu od 70 °C najmanje 30 minuta

X

 

 

 

 

 

X

 

X

 

 

 

 

U hermetički zatvorenom spremniku, pri temperaturi od 60 °C najmanje četiri sata

X

 

 

 

 

 

X

 

X

X

 

 

 

Temperatura u središtu 73,9  °C najmanje 0,51 sekundu (6)

X

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

X

Temperatura u središtu 70,0  °C najmanje 3,5 sekundi (6)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

X

Temperatura u središtu 65,0  °C najmanje 42 sekunde (6)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

X

Temperatura u središtu 60 °C najmanje 507 sekundi (6)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

X

Toplinska obrada da bi se postiglo isušivanje do najveće vrijednosti Aw od 0,93 i pH od 6

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Toplinska obrada da bi se postigla temperatura u središtu od 65 °C onoliko dugo koliko je potrebno da se postigne najmanja vrijednost pasterizacije od 40

 

 

 

 

 

 

X

 

 

 

 

 

 

Prirodna fermentacija i dozrijevanje mesa s kostima: najmanje 9 mjeseci da bi se postigle najveće vrijednosti Aw od 0,93 i pH od 6

X

 

 

 

 

 

 

 

X

 

 

 

 

Prirodna fermentacija i dozrijevanje otkoštenog mesa: najmanje 9 mjeseci da bi se postigle najveće vrijednosti Aw od 0,93 i pH od 6

X

 

 

 

 

 

 

 

X

X

 

 

 

Prirodna fermentacija slabina: najmanje 140 dana da bi se postigle najveće vrijednosti Aw od 0,93 i pH od 6 (5)

 

 

 

 

 

 

 

 

X

X

 

 

 

Prirodna fermentacija šunki: najmanje 190 dana da bi se postigle najveće vrijednosti Aw od 0,93 i pH od 6 (5)

 

 

 

 

 

 

 

 

X

X

 

 

 

Sušenje otkoštenih šunki talijanskog tipa nakon soljenja: najmanje 313 dana (5)

 

 

 

 

 

 

 

 

X

 

 

 

 

Sušenje otkoštenih šunki i slabina španjolskog tipa nakon soljenja (5):

iberske šunke: najmanje 252 dana

iberske plećke: najmanje 140 dana

iberske slabine: najmanje 126 dana

šunke Serrano: najmanje 140 dana

X

 

 

 

 

 

 

 

X

X

 

 

 

Sazrijevanje trupova na temperaturi od najmanje 2 °C najmanje 24 sata nakon klanja

 

 

X

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Uklanjanje nusproizvoda klanja

 

 

 

X

X

 

 

X

 

 

 

 

 

OVICI

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Soljenje natrijevim kloridom (NaCl), suhim ili kao zasićena salamura (Aw < 0,80 ), u neprekinutom razdoblju od 30 dana ili dulje na okolnoj temperaturi od 20 °C ili višoj

X

 

 

SP (4)

 

 

X

 

X

X

 

 

 

Soljenje solju s dodatkom fosfata 86,5 % NaCl, 10,7 % Na2HPO4 i 2,8 % Na3PO4, suho ili u zasićenoj salamuri (Aw < 0,80 ), u neprekinutom razdoblju od 30 dana ili dulje na okolnoj temperaturi od 20 °C ili višoj

X

 

 

 

 

X

 

X

X

 

 

 

Soljenje natrijevim kloridom (NaCl) najmanje 30 dana (3)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Izbjeljivanje (2)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Sušenje (2)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

MLIJEKO

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Toplinska obrada (postupak sterilizacije) da bi se postigla vrijednost F0 najmanje 3

X

 

 

 

SP (1)

 

 

SP (1)

 

 

 

 

 

Toplinska obrada UHT (ultravisokom temperaturom): na najmanje 132 °C najmanje 1 sekundu

X

 

 

 

 

X

 

 

 

 

 

Toplinska obrada UHT (ultravisokom temperaturom): na najmanje 135 °C u odgovarajućem trajanju

X

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Toplinska obrada HTST (kratkotrajna pasterizacija na visokoj temperaturi) ako je pH mlijeka niži od 7, na najmanje 72 °C tijekom najmanje 15 sekundi

X

 

 

 

 

X

 

 

 

 

 

Toplinska obrada HTST (kratkotrajna pasterizacija na visokoj temperaturi) ako je pH mlijeka 7 ili više, na najmanje 72 °C tijekom najmanje 15 sekundi, primijenjeno dvaput

X

 

 

 

 

X

 

 

 

 

 

Toplinska obrada HTST (kratkotrajna pasterizacija na visokoj temperaturi) u kombinaciji s fizičkom obradom da bi se postigla pH vrijednost manja od 6 najmanje jedan sat ili da bi se postiglo najmanje 72 °C, u kombinaciji s isušivanjem

X

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Pasterizacija jednokratnom toplinskom obradom s učinkom koji je barem istovjetan učinku koji se postiže zagrijavanje na 72 °C tijekom 15 sekundi

X

 

X

X

 

 

 

 

 

 

 


Obrada

HPAI

NB

JAJA

 

 

Toplinska obrada:

cijelo jaje:

60,0  °C – 188 sekundi

potpuno kuhano

smjese cijelih jaja:

60 °C – 188 sekundi

potpuno kuhane

61,1  °C – 94 sekunde

tekući bjelanjak:

55,6  °C – 870 sekundi

56,7  °C – 232 sekunde

obični ili čisti žumanjak:

60 °C – 288 sekundi

žumanjak s 10 % dodane soli:

62,2  °C – 138 sekundi

bjelanjak u prahu:

67 °C – 20 sati

54,4  °C – 50,4 sata

51,7  °C – 73,2 sata

X

 

Toplinska obrada:

cijelo jaje:

55 °C – 2 521 sekunda

57 °C – 1 596 sekundi

59 °C – 674 sekunde

potpuno kuhano

tekući bjelanjak:

55 °C – 2 278 sekundi

57 °C – 986 sekundi

59 °C – 301 sekunda

žumanjak s 10 % dodane soli:

55 °C – 176 sekundi

bjelanjak u prahu:

57 °C – 54,0 sata

 

X


(1)  Siguran proizvod

(2)  Ne za goveđe, ovčje, kozje i svinjske ovitke.

(3)  Ne za goveđe, ovčje, kozje i svinjske ovitke.

(4)  Siguran proizvod

(5)  Samo za svinje.

(6)  Samo za meso peradi.

(7)  F0 je izračunani učinak uništavanja bakterijskih spora. Kada F0 ima vrijednost 3, to znači da je najhladnija točka u proizvodu dovoljno zagrijana da se postigne jednak učinak uništavanja kao na 121 °C (250 °F) u tri minute trenutnim zagrijavanjem i hlađenjem.

(8)  Kratice bolesti u skladu s Prilogom II.


PRILOG VIII.

POSTUPCI OBRADE ZA UMANJIVANJE RIZIKA ZA PROIZVODE NEŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA IZ ZONE ZAŠTITE

(iz članaka 36. i 52. ove Uredbe)

Obrada

SIŠ (1)

GK

Toplinska obrada, najmanja temperatura od 80 °C i najmanje 10 minuta, para u zatvorenoj komori

X

X

Skladištenje u paketima ili balama u natkrivenom prostoru udaljenom najmanje 2 km od najbližeg mjesta izbijanja bolesti i zadržavanje u tom prostoru najmanje tri mjeseca od završetka čišćenja i dezinfekcije u skladu s člankom 15.

X

X


(1)  Kratice bolesti u skladu s Prilogom II.


PRILOG IX.

OZNAČIVANJE SVJEŽEG MESA IZ ZONE ZAŠTITE

(iz članaka 33. i 49. ove Uredbe)

1.

Oznaka koja se stavlja na svježe meso peradi podrijetlom iz zone zaštite koje nije namijenjeno drugoj državi članici na temelju članka 33. stavka 1. točke (b) mora biti u skladu sa sljedećim:

(a)

oblik i sadržaj:

„XY” znači relevantnu oznaku zemlje iz odjeljka I. dijela B točke 6. Priloga II. Uredbi (EZ) br. 853/2004, a „1234” znači broj odobrenja objekta iz točke 7. dijela B odjeljka I. Priloga II. Uredbi (EZ) br. 853/2004.

(b)

dimenzije:

„XY” širine 8 mm

„1234” širine 11 mm

širina vanjskog promjera ne manje od 30 mm

debljina obruba kvadrata 3 mm

2.

Oznaka koja se stavlja na svježe meso namijenjeno obradi u pogonu za preradu u skladu s člankom 33. stavkom 2. točkom (a) sastoji se od:

(a)

identifikacijske oznake iz Uredbe (EZ) br. 853/2004 s dodatnim dijagonalnim križem koji se sastoji od dvije ravne linije koje se sijeku u središtu žiga i koji omogućuje da podaci na njemu ostanu čitljivi; ili

(b)

ovalnog žiga, širine 6,5 cm i visine 4,5 cm, na kojemu moraju biti navedeni sljedeći podaci koji moraju biti jasno čitljivi:

u gornjem dijelu, puni naziv ili ISO oznaka države članice velikim tiskanim slovima;

u središtu, broj odobrenja klaonice;

u donjem dijelu jedna od sljedećih inicijala CE, EC, EF, EG, EK, EY, EO, ES, EU, EB, WE ili EZ;

dvije ravne crte koje se sijeku u središtu žiga tako da ne prekriju podatke;

slova moraju biti visine najmanje 0,8 cm, a znamenke najmanje 1 cm.


PRILOG X.

TRAJANJE MJERA U ZONI ZAŠTITE

(iz članka 39. ove Uredbe)

Bolesti kategorije A

Najkraće trajanje mjera u zoni zaštite (članak 39. stavak 1.)

Dodatno trajanje mjera nadziranja u zoni zaštite (članak 39. stavak 3.)

Slinavka i šap

15 dana

15 dana

Infekcija virusom goveđe kuge

21 dan

9 dana

Infekcija virusom groznice Riftske doline

30 dana

15 dana

Infekcija virusom bolesti kvrgave kože

28 dana

17 dana

Infekcija s Mycoplasma mycoides podvrsta mycoides, mala kolonija (zarazna pleuropneumonija goveda)

45 dana

nije primjenjivo

Ovčje i kozje boginje

21 dan

9 dana

Infekcija virusom kuge malih preživača

21 dan

9 dana

Zarazna pleuropneumonija koza

45 dana

nije primjenjivo

Konjska kuga

12 mjeseci

nije primjenjivo

Infekcija s Burkholderia mallei (maleus)

6 mjeseci

nije primjenjivo

Klasična svinjska kuga

15 dana

15 dana

Afrička svinjska kuga

15 dana

15 dana

Visokopatogena influenca ptica

21 dan

9 dana

Infekcija virusom newcastleske bolesti

21 dan

9 dana


PRILOG XI.

TRAJANJE MJERA U ZONI NADZIRANJA

(iz članaka 55. i 56. ove Uredbe)

Bolesti kategorije A

Najkraće trajanje mjera u zoni nadziranja

Slinavka i šap

30 dana

Infekcija virusom goveđe kuge

30 dana

Infekcija virusom groznice Riftske doline

45 dana

Infekcija virusom bolesti kvrgave kože

45 dana

Infekcija s Mycoplasma mycoides podvrsta mycoides, mala kolonija (zarazna pleuropneumonija goveda)

45 dana

Ovčje i kozje boginje

30 dana

Infekcija virusom kuge malih preživača

30 dana

Zarazna pleuropneumonija koza

45 dana

Konjska kuga

12 mjeseci

Infekcija s Burkholderia mallei (maleus)

nije primjenjivo

Klasična svinjska kuga

30 dana

Afrička svinjska kuga

30 dana

Visokopatogena influenca ptica

30 dana

Infekcija virusom newcastleske bolesti

30 dana


PRILOG XII.

POSTUPCI UZORKOVANJA I DIJAGNOSTIČKE METODE ZA BOLESTI AKVATIČNIH ŽIVOTINJA KATEGORIJE A

1.

Sljedeći postupci primjenjuju se za klinički pregled i prikupljanje uzoraka:

(a)

klinički pregled i uzorkovanje za laboratorijska ispitivanja moraju obuhvaćati:

i.

životinje akvakulture vrsta s popisa i koje pokazuju kliničke znakove relevantne bolesti kategorije A; i

ii.

životinje akvakulture koje su nedavno vjerojatno uginule od bolesti kategorije A na koju se sumnja ili koja je potvrđena; i

iii.

životinje akvakulture epidemiološki povezane životinjama kod kojih postoji sumnja na bolest kategorije A ili kod kojih je bolest kategorije A potvrđena.

(b)

najmanji broj uzoraka koji se prikuplja je:

 

Scenarij

Vrsta životinja

Izvješće o povećanoj stopi uginuća

Uvođenje zaraženih životinja

Uočeni post mortem ili klinički znakovi

Sumnja na temelju drugih okolnosti

Mekušci (cijela životinja)

30

30

150

Rakovi

10

 

10

150

Ribe

10

30

(c)

u uzorkovanju mekušaca primjenjuju se sljedeći dodatni kriteriji:

i.

za uzorkovanje se odabiru životinje za koje se sumnja da su zaražene. Ako su u populaciji životinja za koje se sumnja da su zaražene prisutne vrste s popisa, za uzorkovanje se odabiru te vrste;

ii.

oslabljeni mekušci, mekušci na umoru ili svježe uginuli mekušci koji nisu u stanju raspadanja odabiru se prvi. Ako takvi mekušci nisu prisutni, odabrani mekušci moraju uključivati najstarije zdrave mekušce;

iii.

ako se u objektu za proizvodnju mekušaca upotrebljava više izvora vode, u uzorak se moraju uključiti mekušci iz svih izvora vode da bi se osigurala proporcionalna zastupljenost svih dijelova objekta u uzorku;

iv.

u uzorkovanju koje se provodi u skupini objekata za uzgoj mekušaca koji očigledno imaju jednak epidemiološki status u uzorak se uključuju mekušci iz reprezentativnog broja točaka uzorkovanja.

Glavni čimbenici koje se uzima u obzir pri odabiru tih točaka uzorkovanja moraju biti uzgojna gustoća, strujanje vode, prisutnost vrsta s popisa, i prijemljivih vrsta i vektorskih vrsta, batimetrija i uzgojna praksa. U uzorak se uključuju prirodna staništa unutar ili u blizini objekata za uzgoj mekušaca.

(d)

u uzorkovanju rakova primjenjuju se sljedeći dodatni kriteriji:

i.

oslabljeni ili ugibajući rakovi vrsta s popisa odabiru se prvi. Ako takve životinje nisu prisutne, rakovi različitih godišta moraju u uzorku odabranih rakova biti proporcionalno zastupljeni;

ii.

ako se za proizvodnju rakova upotrebljava više od jednog izvora vode, u uzorak se moraju uključiti rakovi vrsta s popisa iz svih izvora vode da bi se osigurala proporcionalna zastupljenost svih dijelova objekta u uzorku;

iii.

ako je na temelju članka 102. točke (a) ove Uredbe potrebno prikupljanje uzoraka divljih populacija vrsta s popisa, broj i geografska rasprostranjenost točaka uzorkovanja moraju se odrediti tako da se osigura primjerena pokrivenost područja za koje se sumnja da je zaraženo.

Točke uzorkovanja moraju biti reprezentativne za različite ekosustave u kojima se nalaze divlje prijemljive populacije, primjerice morski sustavi, sustavi ušća, riječni sustavi i sustavi jezera.

(e)

za uzorkovanje riba primjenjuju se sljedeći dodatni kriteriji:

i.

ako su prisutne, odabiru se oslabljene ribe, ribe s neuobičajenim ponašanjem ili svježe uginule ribe koje još nisu u stanju raspadanja. Ako takve životinje nisu prisutne, ribe različitih godišta vrsta s popisa moraju u uzorku odabranih riba biti proporcionalno zastupljene;

ii.

ako se za proizvodnju riba upotrebljava više od jednog izvora vode, u uzorak se moraju uključiti ribe vrsta s popisa iz svih izvora vode da bi se osigurala proporcionalna zastupljenost svih dijelova objekta u uzorku;

iii.

ako su prisutni kalifornijska pastrva (Onchorynchus mykiss) ili grgeč (Perca fluviatilis), za uzorkovanje se odabiru samo te vrste. Ako nisu prisutni ni kalifornijska pastrva ni grgeč, uzorak mora biti reprezentativan za sve ostale prisutne vrste s popisa u skladu s kriterijima iz točaka od (a) do (d);

iv.

ako je na temelju članka 102. točke (a) ove Uredbe potrebno prikupljanje uzoraka divljih populacija vrsta s popisa, broj i geografska rasprostranjenost točaka uzorkovanja moraju se odrediti tako da se osigura primjerena pokrivenost područja za koje se sumnja da je zaraženo.

Točke uzorkovanja moraju biti reprezentativne i za različite ekosustave u kojima se nalaze divlje prijemljive populacije, primjerice morski sustavi, sustavi ušća, riječni sustavi i sustavi jezera.

(f)

odabir organa koji će se uzorkovati, priprema, pohrana i slanje uzoraka u laboratorij moraju se provesti u skladu s preporukama referentnog laboratorija Europske unije za relevantnu bolest.

2.

Uzorci se moraju ispitati u laboratoriju s pomoću dijagnostičkih metoda i postupaka koje je odobrio referentni laboratorij Europske unije za relevantnu bolest.

PRILOG XIII.

NAJKRAĆE RAZDOBLJE MIROVANJA U ZAHVAĆENIM OBJEKTIMA AKVAKULTURE

Razdoblja mirovanja iz članka 81. i sinkroniziranog mirovanja iz članka 96. stavka 4. i 5. ove Uredbe

Bolest kategorije A

Najkraće razdoblje mirovanja u zahvaćenom objektu

Najkraće razdoblje sinkroniziranog mirovanja u zahvaćenim objektima u istoj zoni zaštite

Dodatni zahtjevi

Infekcija s Mikrocytos mackini

6 mjeseci

4 tjedna

mora obuhvaćati najhladnije razdoblje godine

Infekcija s Perkinsus marinus

6 mjeseci

4 tjedna

mora obuhvaćati najtoplije razdoblje godine

Infekcija virusom taurskog sindroma

6 tjedana

4 tjedna

mora obuhvaćati najtoplije razdoblje godine

Infekcija virusom žute glave rakova

6 tjedana

3 tjedna

mora obuhvaćati najtoplije razdoblje godine

Epizootska hematopoetska nekroza

8 tjedana

4 tjedna

mora obuhvaćati najtoplije razdoblje godine


PRILOG XIV.

KRITERIJI ZA USPOSTAVU ZONA OGRANIČENJA U POGLEDU BOLESTI AKVATIČNIH ŽIVOTINJA KATEGORIJE A

1.

Zone ograničenja kako su navedene u članku 85. moraju se uspostaviti za svaki slučaj pojedinačno uzimajući u obzir barem sljedeće čimbenike:

(a)

ukupni broj, ukupni postotak i distribucija uginuća mekušaca/rakova/riba u objektu ili skupini objekata za akvakulturu koji su zaraženi bolestima kategorije A;

(b)

relevantne informacije o premještanjima u zaražene objekte i iz njih;

(c)

udaljenost i gustoća susjednih objekata;

(d)

prisutnost divljih akvatičnih životinja;

(e)

sve informacije o mortalitetu, sumnji na bolest ili izbijanju bolesti u divljih akvatičnih životinja koje jesu ili bi mogle biti povezane s određenom bolesti kategorije A;

(f)

blizina objekata za preradu i vrste prisutne u tim objektima, posebno vrste s popisa;

(g)

uzgojne prakse koje se primjenjuju u zahvaćenim i susjednim objektima;

(h)

hidrodinamički uvjeti i drugi utvrđeni čimbenici od epidemiološke važnosti.

2.

Za zemljopisno razgraničenje zona zaštite i zona nadziranja za bolesti kategorije A koje zahvaćaju mekušce i rakove primjenjuju se sljedeći najmanji zahtjevi:

(a)

zona zaštite mora se uspostaviti u neposrednoj blizini objekta ili skupine objekata za akvakulturu za koje je službeno potvrđeno da su zaraženi bolešću kategorije A i odgovara području utvrđenom u skladu s odgovarajućim hidrodinamičkim i epidemiološkim podacima;

(b)

zona nadziranja mora se uspostaviti izvan zone zaštite i odgovara području koje okružuje zonu zaštite, a utvrđeno je u skladu s odgovarajućim hidrodinamičkim ili epidemiološkim podacima.

3.

Za zemljopisno razgraničenje zona zaštite i zona nadziranja za bolesti kategorije A koje zahvaćaju ribe primjenjuju se sljedeći najmanji zahtjevi:

(a)

zona zaštite mora se uspostaviti oko objekta u kojem je potvrđena epizootska hematopoetska nekroza (EHN). Ta zona odgovara:

i.

u obalnim područjima: području u krugu polumjera od najmanje jednog plimnog dosega ili najmanje pet kilometara, ovisno o tome što je veće, sa središtem u objektu u kojem je službeno potvrđena infekcija EHN-om odnosno istovjetnom području određenom u skladu s odgovarajućim hidrodinamičkim ili epizootiološkim podacima;

ii.

u kopnenim područjima: cijelom području vodenog sliva objekta u kojem je službeno potvrđena infekcija EHN-om. Nadležno tijelo može ograničiti proširenje zone na dijelove područja vodenog sliva ili na područje objekta, pod uvjetom da to ne ugrožava sprečavanje širenja bolesti;

(b)

nadležno tijelo mora uspostaviti zonu nadziranja izvan zone zaštite te zona nadziranja mora:

i.

u obalnim područjima: odgovarati području preklapanja plime i oseke koje okružuje zonu zaštite; ili području koje okružuje zonu zaštite i nalazi se unutar kruga polumjera 10 km od središta zone zaštite; ili istovjetnom području određenom u skladu s odgovarajućim hidrodinamičkim ili epidemiološkim podacima;

ii.

u kopnenim područjima: mora biti prošireno područje izvan uspostavljene zone zaštite.


PRILOG XV.

PROGRAM NADZIRANJA I TRAJANJE MJERA KONTROLE U ZONI NADZIRANJA ZA BOLESTI ŽIVOTINJA AKVAKULTURE KATEGORIJE A

(iz članaka 98. i 101. ove Uredbe)

1.   Program nadziranja

Objekti i skupine objekata akvakulture u kojima se u zoni nadziranja drže vrste s popisa moraju se podvrgnuti nadziranju kako je propisano u članku 98. da bi se provjerilo postoji li infekcija relevantnom bolešću kategorije A. Nadziranje mora uključivati veterinarske posjete, uključujući uzorkovanje iz proizvodnih jedinica. Ti posjeti provodi nadležno tijelo u skladu s tablicama 1. i 2.

Kriteriji utvrđeni u točki 1. Priloga XII. primjenjuju se u uzorkovanju ovisno o vrsti.

Tablica 1.

Program nadziranja koji obuhvaća veterinarske posjete i uzorkovanja u objektima i skupinama objekata radi otkrivanja bolesti akvatičnih životinja kategorije A, osim epizootske hematopoetske nekroze

Bolest kategorije A

Broj veterinarskih posjeta po godini

Broj laboratorijskih ispitivanja po godini

Broj životinja u uzorku

Razdoblje godine za uzorkovanje

Razdoblje boravka uzorkovanih životinja u objektu

Infekcija s Mikrocytos mackini

1

1

150

Kada je poznato da je prevalencija infekcije najveća ili od travnja do svibnja, nakon razdoblja od 3–4 mjeseca kad je temperatura morske vode niža od 10 °C

4 mjeseca

Infekcija s Perkinsus marinus

1

1

150

Kada je poznato da je prevalencija infekcije najveća ili u rujnu, listopadu ili studenome

4 mjeseca

Infekcija virusom taurskog sindroma

2

2

150

U razdoblju godine kada je vjerojatno da će temperatura vode dosegnuti najvišu godišnju razinu

2 mjeseca

Infekcija virusom žute glave rakova

2

2

150

U razdoblju godine kada je vjerojatno da će temperatura vode dosegnuti najvišu godišnju razinu

2 mjeseca


Tablica 2.

Posebni program nadziranja koji obuhvaća veterinarske posjete i uzorkovanja u objektima radi otkrivanja epizootske hematopoetske nekroze (EHN) akvatičnih životinja  (1)

Vrsta objekta

Broj veterinarskih pregleda po godini (dvije godine)

Broj uzorkovanja po godini (dvije godine)

Broj riba u uzorku

Broj riba u razvoju

Broj riba iz matičnog jata (2)

(a)

Objekti s matičnim jatom

2

2

150 (prvi i drugi pregled)

150 (prvi ili drugi pregled)

(b)

Objekti samo s matičnim jatom

2

1

0

150 (2) (prvi ili drugi pregled)

(c)

Objekti bez matičnog jata

2

2

150 (prvi i drugi pregled)

0

Najveći broj riba u skupnom uzorku: 10

2.   Trajanje mjera kontrole bolesti u zoni nadziranja

Bolest kategorije A

Najkraća razdoblja nadziranja

Infekcija s Mikrocytos mackini

3 godine

Infekcija s Perkinsus marinus

3 godine

Infekcija virusom taurskog sindroma

2 godine

Infekcija virusom žute glave rakova

2 godine

Epizootska hematopoetska nekroza

2 godine

Ako je razdoblje nadziranja isteklo i nije otkrivena nova infekcija relevantnom bolešću kategorije A, mjere u zoni nadziranja ukidaju se kako je propisano u članku 101. ove Uredbe.


(1)  Uzorkovanje za laboratorijsko ispitivanje provodi se kad je temperatura vode između 11 i 20 °C. Zahtjev koji se odnosi na temperaturu vode mora se primjenjivati i na veterinarske preglede. U objektima u kojima temperatura vode tijekom godine ne dosiže 11 °C uzorkovanje i veterinarski posjeti moraju se provesti kad je temperatura vode najviša.

(2)  Uzorci iz matičnog jata ne smiju sadržavati gonadne tekućine, ikru ili jajne stanice jer nema dokaza da infekcija EHN-om uzrokuje infekciju reproduktivnog sustava.


3.6.2020   

HR

Službeni list Europske unije

L 174/140


DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2020/688

оd 17. prosinca 2019.

o dopuni Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zahtjeva zdravlja životinja za premještanja kopnenih životinja i jaja za valenje u Uniji

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o prenosivim bolestima životinja te o izmjeni i stavljanju izvan snage određenih akata u području zdravlja životinja („Zakon o zdravlju životinja”) (1), a posebno njezin članak 3. stavak 5. drugi podstavak, članak 125. stavak 2., članak 131. stavak 1., članak 132. stavak 2., članak 135., članak 136. stavak 2., članak 137. stavak 2., članak 140., članak 144. stavak 1., članak 146. stavak 1., članak 147., članak 149. stavak 4., članak 154. stavak 1., članak 156. stavak 1., članak 160., članak 162. stavke 3. i 4., članak 163. stavak 5. točke (b) i (c) i članak 164. stavak 2.,

budući da:

(1)

Uredbom (EU) 2016/429 utvrđena su pravila o sprečavanju i kontroli bolesti životinja koje su prenosive na životinje ili ljude. U njezinu dijelu IV. glavi I. poglavljima od 3. do 5. utvrđeni su zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za premještanja držanih i divljih kopnenih životinja i njihovih zametnih proizvoda u Uniji. Tom se uredbom Komisija ujedno ovlašćuje da putem delegiranih akata donese pravila kojima se dopunjuju određeni elementi te uredbe koji nisu ključni. Stoga je primjereno donijeti takva pravila kako bi se osiguralo neometano funkcioniranje novog pravnog okvira uspostavljenog Uredbom (EU) 2016/429.

(2)

Pravila i mjere za umanjivanje rizika utvrđeni ovom Uredbom nužni su kako bi se dopunili zahtjevi u pogledu zdravlja životinja koji su utvrđeni u dijelu IV. glavi I. poglavljima od 3. do 5. Uredbe (EU) 2016/429 u pogledu premještanja držanih i divljih kopnenih životinja i jaja za valenje u Uniji, kako bi se osiguralo da ne predstavljaju znatan rizik od širenja bolesti s popisa koje se navode u članku 5. stavku 1. i Prilogu II. toj uredbi, kako je izmijenjena Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2018/1629 (2), i koje su kategorizirane Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2018/1882 (3) u skladu s člankom 9. stavkom 1. točkom (d) Uredbe (EU) 2016/429. Cilj je Uredbe (EU) 2016/429 osigurati jednostavniji i fleksibilniji regulatorni okvir od onog koji se primjenjivao prije njezina donošenja te istodobno osigurati pristup zahtjevima u pogledu zdravlja životinja koji se u većoj mjeri temelji na rizicima, bolju pripravnost na bolesti te prevenciju i kontrolu bolesti. Osim toga, cilj joj je sabrati pravila o bolestima životinja iz više različitih akata u jedan jedinstveni akt. Na pravila o određenim zametnim proizvodima utvrđena u ovoj Uredbi, posebice jaja za valenje, primjenjuje se isti pristup. Sadržaj pravila suštinski je povezan jer se trebaju primjenjivati na sve subjekte koji premještaju držane ili divlje kopnene životinje ili jaja za valenje. Radi jednostavnosti i transparentnosti te kako bi se olakšala njihova primjena i izbjeglo preklapanje, pravila bi trebalo utvrditi u jedinstvenom aktu umjesto u više zasebnih akata s unakrsnim upućivanjima.

(3)

Člankom 5. stavkom 1. i Prilogom II. Uredbi (EU) 2016/429, kako je izmijenjena Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2018/1629, utvrđen je popis bolesti životinja u čijem slučaju je posebno bitna intervencija Unije, a Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2018/1882 te su bolesti kategorizirane na temelju posebnih mjera koje za njih treba poduzeti te je naveden popis vrsta na koje bi se ta pravila trebala primjenjivati. Smatra se da u slučaju bolesti kategorije D postoji znatan rizik za širenje bolesti pri premještanju životinja među državama članicama.

(4)

Za iskorjenjivanje bolesti kategorije B ili C uspostavljeni su programi iskorjenjivanja. Pravila o tim programima utvrđena su u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2020/689 (4). Ti programi iskorjenjivanja primjenjuju se na objekt, zonu ili državu članicu, ovisno o tome o kojoj je bolesti riječ, a potrebne mjere uključuju određena jamstva u pogledu zdravlja životinja za premještanja životinja. U spomenutoj delegiranoj uredbi utvrđena su i pravila za priznavanje država članica i zona kao slobodnih od bolesti nakon uspješno provedenog odgovarajućeg programa iskorjenjivanja. Ovom bi se Uredbom stoga također trebala predvidjeti takva jamstva u pogledu zdravlja životinja u vezi s premještanjima životinja u druge države članice ili zone koje provode programe iskorjenjivanja ili koje su priznate kao slobodne od bolesti.

(5)

Radi umanjivanja rizika za širenje bolesti među državama članicama, u ovoj je Uredbi nužno utvrditi dodatne zahtjeve u pogledu zdravlja životinja u vezi s bolestima iz uvodnih izjava 3. i 4., životinjskim vrstama koje su uvrštene na popis za relevantnu bolest u Provedbenoj uredbi (EU) 2018/1882 te programima iskorjenjivanja i statusom „slobodno od bolesti”. U obzir bi trebalo uzeti relevantne standarde koji se preporučuju u Kodeksu o zdravlju kopnenih životinja Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE).

(6)

Člankom 125. Uredbe (EU) 2016/429 utvrđene su potrebne mjere sprečavanja bolesti koje se odnose na prijevoz životinja te se Komisija ovlašćuje za utvrđivanje dodatnih zahtjeva u pogledu čišćenja i dezinfekcije prijevoznih sredstava kojima se prevoze držane kopnene životinje te biosigurnosnih mjera za umanjivanje mogućih rizika povezanih s aktivnostima prijevoza životinja unutar Unije. Stoga je u ovoj Uredbi potrebno utvrditi detaljnija pravila o konstrukcijskim zahtjevima za prijevozna sredstva i spremnike i detaljnije biosigurnosne zahtjeve za aktivnosti prijevoza životinja te predvidjeti određena izuzeća. Slična se pravila primjenjuju i na subjekte koji obavljaju prijevoz određenih zametnih proizvoda, posebno jaja za valenje peradi i ptica u zatočeništvu, te bi ta pravila trebalo utvrditi u ovoj Uredbi na temelju članka 157. stavka 3. Uredbe (EU) 2016/429.

(7)

Zahtjevi za čišćenje i dezinfekciju prijevoznih sredstava i biosigurnosne mjere za ublažavanje mogućih rizika povezanih s određenim aktivnostima prijevoza životinja bili su utvrđeni u pravilima koja su se primjenjivala prije Uredbe (EU) 2016/429, posebno direktivama Vijeća 64/432/EEZ (5), 91/68/EEZ (6), 2009/156/EZ (7) i 2009/158/EZ (8) za aktivnosti prijevoza goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara, peradi i jaja za valenje. Pokazalo se da su ti zahtjevi učinkoviti u sprečavanju rizika od širenja bolesti životinja u Uniji tijekom aktivnosti prijevoza. Stoga je primjereno zadržati suštinu tih zahtjeva i prilagoditi ih za aktivnosti prijevoza svih držanih kopnenih životinja i jaja za valenje.

(8)

Člankom 132. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/429 propisano je da Komisija utvrđuje najdulji rok za klanje životinja koji mora poštovati subjekt koji je odgovoran za klaonicu u koju se primaju na klanje kopitari i papkari te perad iz druge države članice. Ovom bi Uredbom stoga trebalo propisati takav najdulji rok u kojem bi životinje trebalo zaklati kako bi se osiguralo da njihov zdravstveni status ne ugrožava zdravstveni status životinja na mjestu odredišta. Uredbom (EU) 2016/429 utvrđena su i pravila o premještanju pošiljaka kopitara i papkara koji su prijemljivi na infekciju virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24), koje mogu predstavljati poseban rizik od širenja bolesti zbog opasnosti od prijenosa bolesti putem vektora. U ovoj bi Uredbi stoga trebalo utvrditi određene posebne odredbe o klanju tih životinja.

(9)

U vezi s premještanjima držanih kopitara i papkara te peradi u druge države članice, člankom 131. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/429 Komisija se ovlašćuje za utvrđivanje pravila u vezi s razdobljem boravka, potrebnim razdobljem za ograničenje uvođenja držanih kopitara i papkara ili peradi u objekte prije premještanja te dodatnim zahtjevima u pogledu zdravlja životinja za umanjivanje rizika širenja bolesti s popisa kako je navedeno u članku 9. stavku 1. točki (d) te uredbe. Stoga je primjereno u ovoj Uredbi utvrditi odgovarajuće mjere za zaštitu zdravlja životinja i sprečavanje širenja bolesti pri premještanju kopitara i papkara te peradi i ptica u zatočeništvu. U tim bi mjerama trebalo uzeti u obzir pravila koja su se primjenjivala prije početka primjene Uredbe (EU) 2016/429. Za kopitare i papkare, perad i ptice u zatočeništvu ta su pravila bila utvrđena u direktivama 64/432/EEZ, 91/68/EEZ, 2009/158/EZ, 2009/156/EZ i djelomično u Direktivi Vijeća 92/65/EEZ (9). Ako je relevantno, u tim bi pravilima trebalo uvesti nove ili drukčije zahtjeve, posebno kako bi se u obzir uzela nova znanstvena saznanja i standardi ili popis bolesti iz članka 5. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/429 i Delegirane uredbe (EU) 2018/1629 te kategorizacija bolesti u skladu s Provedbenom uredbom (EU) 2018/1882.

(10)

Isto tako, člankom 160. stavkom 2. i člankom 164. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/429 Komisija se ovlašćuje za donošenje delegiranih akata kojima se utvrđuju zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za premještanja zametnih proizvoda peradi i ptica u zatočeništvu, tj. jaja za valenje, u druge države članice. Ovom se Uredbom stoga trebaju utvrditi i ta pravila.

(11)

Osnovni je zahtjev da se premještanja kopnenih životinja u drugu državu članicu trebaju obavljati iz objekta podrijetla izravno u mjesto odredišta u toj državi članici. Međutim, odstupajući od toga, premještanje se može prekinuti te se mogu provesti operacije okupljanja životinja. Te operacije predstavljaju poseban rizik za širenje bolesti životinja. Člankom 135. Uredbe (EU) 2016/429 utvrđeno je da Komisija donosi delegirane akte kojima su dopunjuju pravila propisana člancima 133. i 134. te uredbe za operacije okupljanja kopitara i papkara te peradi u slučaju premještanja tih životinja u drugu državu članicu. Stoga je potrebno te zahtjeve utvrditi u ovoj Uredbi.

(12)

Na temelju pravila koja su se primjenjivala prije početka primjene Uredbe (EU) 2016/429, a koja su bila utvrđena direktivama 64/432/EEZ, 91/68/EEZ i 2009/156/EZ, neke pošiljke kopitara i papkara nisu se izravno premještale iz objekta podrijetla u objekt odredišta. Trgovci, centri za okupljanje i sabirni centri grupirali su životinje istog zdravstvenog statusa koje su pristigle u pošiljkama iz različitih objekata, radi otpreme na njihova odredišta. Pokazalo se da su pravila utvrđena tim direktivama učinkovita u sprečavanju širenja prenosivih bolesti životinja u Uniji. U skladu s tim trebalo bi zadržati suštinu tih pravila, ali ih i ažurirati kako bi se u obzir uzelo iskustvo stečeno u njihovoj primjeni te postojeće znanstvene spoznaje. Trebalo bi uzeti u obzir članak 133. Uredbe (EU) 2016/429 kojim je propisano da subjekti kopitare i papkare te perad mogu izložiti najviše trima operacijama okupljanja tijekom premještanja iz države članice podrijetla u drugu državu članicu.

(13)

Osim toga, na temelju članka 140. točke (b) Uredbe (EU) 2016/429 trebalo bi predvidjeti odstupanja od pravila o operacijama okupljanja za kopitare i papkare koji sudjeluju u izložbama ili sportskim, kulturnim ili sličnim događanjima, s obzirom na to da se alternativnim mjerama za umanjivanje rizika smanjuje rizik tih operacija u smislu širenja bolesti s popisa. Ta su odstupanja predviđena ovom Uredbom.

(14)

Člankom 136. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/429 Komisija se ovlašćuje za utvrđivanje detaljnih pravila za premještanje određenih držanih kopnenih životinja osim kopitara i papkara te peradi među državama članicama.

(15)

Prije početka primjene Uredbe (EU) 2016/429 Unijina pravila o premještanju među državama članicama određenih držanih kopnenih životinja, uključujući primate, ptice u zatočeništvu, pčele i bumbare, pse, mačke i pitome vretice, bila su utvrđena Direktivom 92/65/EEZ. Pokazalo se da su ta pravila učinkovita u umanjivanju rizika širenja bolesti s popisa među državama članicama. U skladu s tim u ovoj bi Uredbi trebalo zadržati suštinu tih pravila, ali ih i ažurirati kako bi se u obzir uzelo praktično iskustvo stečeno u njihovoj primjeni. Osim toga, u ovoj bi Uredbi trebalo predvidjeti mogućnosti odstupanja u slučajevima kada su uspostavljene alternativne mjere za umanjivanje rizika.

(16)

Člankom 3. stavkom 5. Uredbe (EU) 2016/429 Komisija se ovlašćuje za utvrđivanje pravila kojima se osigurava da se dio IV. te uredbe ispravno primjenjuje na premještanja kućnih ljubimaca, osim nekomercijalnih premještanja. Ovom je Uredbom stoga potrebno propisati takva pravila.

(17)

U Provedbenoj uredbi (EU) 2018/1882 naveden je popis vrsta zvijeri koje u slučaju premještanja među državama članicama predstavljaju znatan rizik od širenja Echinococcus multilocularis i virusa bjesnoće. Stoga je potrebno utvrditi dodatne zahtjeve u pogledu zdravlja životinja za druge zvijeri kako bi se umanjio rizik od širenja tih bolesti među državama članicama.

(18)

Člankom 137. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/429 propisano je da Komisija pored uvjeta utvrđenih u članku 137. stavku 1. te uredbe utvrđuje detaljna pravila za premještanja držanih kopnenih životinja u zatvorene objekte te za premještanja držanih kopnenih životinja u zatvorene objekte u kojima je postojećim mjerama za umanjivanje rizika zajamčeno da takva premještanja ne predstavljaju znatan rizik za zdravlje držanih kopnenih životinja unutar tog zatvorenog objekta i okolnih objekata.

(19)

Prije početka primjene Uredbe (EU) 2016/429 Unijina pravila o premještanjima kopnenih životinja koje se drže u ovlaštenim tijelima, zavodima ili centrima bila su utvrđena Direktivom 92/65/EEZ. Člancima 95. i 137. Uredbe (EU) 2016/429 utvrđuje se pojam „zatvorenog objekta” koji odgovara „ovlaštenom tijelu, zavodu ili centru” iz članka 2. stavka 1. točke (c) Direktive 92/65/EEZ. U skladu s tim trebalo bi zadržati suštinu tih prijašnjih pravila, ali ih i ažurirati kako bi se u obzir uzelo praktično iskustvo stečeno u njihovoj primjeni. U obzir bi trebalo uzeti i relevantne standarde koji se preporučuju za primate u Kodeksu o zdravlju kopnenih životinja OIE-a.

(20)

Člankom 138. stavkom 3. Uredbe (EU) 2016/429 Komisija se ovlašćuje za utvrđivanje pravila o odstupanjima koja može odobriti nadležno tijelo na mjestu odredišta, kojima se dopunjuju pravila iz članka 138. stavaka 1. i 2. te uredbe u pogledu premještanja držanih kopnenih životinja u znanstvene svrhe. Prije početka primjene Uredbe (EU) 2016/429 Direktivom 92/65/EEZ bilo je propisano da psi, mačke i pitome vretice koji se premještaju u drugu državu članicu u znanstvene svrhe ne moraju biti cijepljeni protiv bjesnoće te da psi ne moraju biti liječeni protiv infestacije trakavicom Echinococcus multilocularis ako su te životinje namijenjene ovlaštenim tijelima, zavodima ili centrima. Ovom bi Uredbom trebalo predvidjeti slično odstupanje.

(21)

Člankom 140. točkom (a) Uredbe (EU) 2016/429 Komisija se ovlašćuje za utvrđivanje posebnih zahtjeva kojima se dopunjuju pravila utvrđena člancima od 126. do 136. te uredbe za premještanja držanih kopnenih životinja koje su namijenjene cirkusima, izložbama i sportskim događanjima.

(22)

Prije početka primjene Uredbe (EU) 2016/429 Unijina pravila o premještanjima kopnenih životinja koje se drže u cirkusima i predstavama sa životinjama bila su, na temelju Direktive 92/65/EEZ, utvrđena Uredbom Komisije (EZ) br. 1739/2005 (10) koja se stavlja izvan snage Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2019/2035 (11) od 21. travnja 2021. Budući da se te životinje trenutačno premještaju u druge države članice bez pratećeg certifikata o zdravlju životinja pri putovanju cirkusa ili predstave sa životinjama kojoj pripadaju, u ovoj bi Uredbi trebalo zadržati mogućnost takvih premještanja unutar Unije. Stoga je primjereno u ovoj Uredbi utvrditi zahtjeve u pogledu zdravlja životinja za premještanja kopnenih životinja koje se drže u putujućim cirkusima ili predstavama sa životinjama u druge države članice te propisati odstupanje od zahtjeva za certificiranje zdravlja životinja utvrđenih u članku 143. stavku 1. Uredbe (EU) 2016/429.

(23)

Prije početka primjene Uredbe (EU) 2016/429 Unijina pravila o premještanjima ptica u zatočeništvu namijenjenih izložbi u drugoj državi članici bila su utvrđena Direktivom 92/65/EEZ i drugim aktima.

(24)

Kako bi se spriječio rizik širenja bolesti s popisa povezanih s premještanjima ptica u zatočeništvu među državama članicama, primjereno je u ovoj Uredbi zadržati Unijina pravila o premještanjima ptica u zatočeništvu namijenjenih izložbi u drugoj državi članici. Osim toga, u ovoj bi Uredbi trebalo utvrditi posebne odredbe za ptice grabljivice koje sudjeluju u izložbama lova pticama grabljivicama u drugoj državi članici te za sportske golubove koji se premještaju na sportska događanja u drugim državama članicama.

(25)

Člankom 144. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) 2016/429 Komisija se ovlašćuje za odobravanje odstupanja od zahtjeva za certificiranje zdravlja životinja, propisanih u članku 143. stavku 1. te uredbe, za držane kopnene životinje koje se premještaju među državama članicama.

(26)

Registrirani kopitari se, u skladu s pravilima utvrđenima u Direktivi 2009/156/EZ, trenutačno mogu premještati bez pratećeg certifikata o zdravlju životinja među državama članicama koje su, na recipročnoj osnovi, uvele alternativni sustav kontrole koji pruža relevantna jamstva u pogledu zdravlja životinja koja su ekvivalentna onima utvrđenima u certifikatu o zdravlju životinja. Ovom bi Uredbom trebalo predvidjeti slično odstupanje. Međutim, trebalo bi utvrditi posebne uvjete za premještanje tih životinja, uključujući suglasnost države članice odredišta.

(27)

Člankom 144. stavkom 1. točkom (c) Uredbe (EU) 2016/429 Komisija se ovlašćuje za utvrđivanje zahtjeva za certificiranje zdravlja životinja za premještanja u druge države članice držanih kopnenih životinja koje nisu kopitari i papkari, perad i životinje namijenjene zatvorenim objektima u slučajevima kada je certifikat o zdravlju životinja nužan kako bi se osiguralo da je to premještanje u skladu sa zahtjevima u pogledu zdravlja životinja utvrđenima u člancima od 124. do 142. Uredbe (EU) 2016/429. Ovom bi Uredbom stoga trebalo utvrditi zahtjeve u pogledu certificiranja zdravlja životinja kojima bi se dopustila premještanja u druge države članice pošiljaka ptica u zatočeništvu, pčela, bumbara (osim bumbara iz odobrenih proizvodnih objekata izoliranih od okoliša), primata, pasa, mačaka, pitomih vretica i drugih zvijeri.

(28)

Člankom 164. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/429 Komisija se nadalje ovlašćuje za utvrđivanje zahtjeva u pogledu certificiranja zdravlja životinja i obavješćivanja pri premještanjima u druge države članice zametnih proizvoda držanih kopnenih životinja koje ne pripadaju vrstama goveda, ovaca, koza, svinja i kopitara te zametnih proizvoda peradi. Ovom bi Uredbom stoga trebalo utvrditi zahtjeve u pogledu certificiranja zdravlja životinja kojima bi se dopustila premještanja u druge države članice pošiljaka jaja za valenje ptica u zatočeništvu.

(29)

Trebala bi se dopustiti i premještanja u druge države članice drugih zvijeri osim pasa, mačaka i pitomih vretica u slučajevima kada u državi članici podrijetla za te zvijeri ne postoji odobreno cjepivo protiv bjesnoće i cijepljenje se provodi u skladu s člankom 10. stavkom 1. Direktive 2001/82/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (12) kojim je predviđena upotreba veterinarsko-medicinskih proizvoda koja nije obuhvaćena uvjetima odobrenja za stavljanje u promet.

(30)

Člankom 146. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/429 propisano je da Komisija utvrđuje detaljna pravila o sadržaju certifikata te dodatne podatke koje mora sadržavati certifikat o zdravlju životinja za različite vrste i kategorije držanih kopnenih životinja i za posebne vrste premještanja. Člankom 162. stavkom 3. te uredbe propisano je da Komisija donosi delegirane akte o podacima koje treba sadržavati certifikat o zdravlju životinja za premještanja jaja za valenje među državama članicama, uzimajući u obzir osnovne podatke koje mora sadržavati certifikat o zdravlju životinja u skladu s člankom 162. stavkom 1. Stoga je potrebno utvrditi sadržaj certifikata koji moraju pratiti pošiljke držanih kopnenih životinja i jaja za valenje kada se te pošiljke premještaju u drugu državu članicu.

(31)

Člankom 147. Uredbe (EU) 2016/429 Komisija se ovlašćuje za donošenje delegiranih akata o posebnim mjerama kojima se odstupa od ili kojima se dopunjuje obveza subjekata da osiguraju da životinje prati certifikat o zdravlju životinja za određene vrste premještanja držanih kopnenih životinja. U ovoj bi Uredbi stoga trebalo utvrditi pravila za certificiranje zdravlja životinja za premještanja kopitara i papkara te peradi kroz objekte koji obavljaju operacije okupljanja predviđene člankom 133. Uredbe (EU) 2016/429 prije dolaska na konačno mjesto odredišta.

(32)

Kako bi se osiguralo da držane kopnene životinje za koje je izdan certifikat za izvoz u treću zemlju i koje se prevoze kroz drugu državu članicu do vanjske granice Unije ispunjavaju zahtjeve u pogledu zdravlja životinja za premještanje u Uniji, subjekti trebaju osigurati da pošiljke tih životinja prate certifikati o zdravlju životinja s barem jednako strogim potvrdama kao što su one koje se zahtijevaju za premještanje držanih kopitara i papkara ili peradi namijenjenih klanju u državi članici u kojoj se nalazi izlazna točka.

(33)

Člankom 149. stavkom 4. Uredbe (EU) 2016/429 Komisija se ovlašćuje za donošenje delegiranih akata kojima se utvrđuju pravila o dokumentacijskim, identifikacijskim i fizičkim provjerama i pregledima koje provodi službeni veterinar u vezi s različitim vrstama i kategorijama držanih kopnenih životinja radi provjere sukladnosti sa zahtjevima u pogledu zdravlja životinja. Uzimajući u obzir područje primjene ove Uredbe, kojim su obuhvaćena i jaja za valenje, u ovoj je Uredbi stoga potrebno primijeniti tu odredbu utvrđivanjem potrebnih pravila u tu svrhu, uključujući rokove za obavljanje tih provjera i pregleda i rokove za izdavanje službenog veterinarskog certifikata o zdravlju životinja prije premještanja pošiljaka držanih kopnenih životinja i pošiljaka jaja za valenje, te rok valjanosti certifikata o zdravlju životinja i uvjete njegova produljenja.

(34)

Člancima 152., 153. i 163. Uredbe (EU) 2016/429 propisano je da subjekti moraju unaprijed obavijestiti nadležno tijelo svoje države članice podrijetla o planiranom premještanju držanih kopnenih životinja i jaja za valenje u drugu državu članicu te mu dostaviti sve podatke koji su mu potrebni kako bi o premještanju držanih kopnenih životinja i jaja za valenje obavijestilo nadležno tijelo države članice odredišta. Stoga bi u ovoj Uredbi trebalo utvrditi detaljna pravila o obvezi subjekata da unaprijed obavijeste nadležno tijelo, o podacima potrebnima za obavješćivanje o takvim premještanjima te o hitnim postupcima za takvo obavješćivanje.

(35)

Člankom 153. stavcima 2. i 4., člankom 154. stavkom 1. točkom (c) i člankom 163. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/429 predviđena je upotreba sustava „Traces” za potrebe obavješćivanja o namjeri premještanja držanih kopnenih životinja i jaja za valenje u druge države članice. Traces je integrirani računalni veterinarski sustav kako je predviđen odlukama Komisije 2003/24/EZ (13) i 2004/292/EZ (14). Budući da se člankom 131. Uredbe (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća (15) predviđa uspostava sustava za upravljanje informacijama za službene kontrole (IMSOC), koji će uključivati funkcije sustava Traces, ova bi Uredba trebala upućivati na IMSOC umjesto na Traces.

(36)

Člankom 155. Uredbe (EU) 2016/429 utvrđeni su uvjeti za premještanja divljih kopnenih životinja iz staništa u jednoj državi članici u stanište ili objekt u drugoj državi članici. U ovoj bi Uredbi trebalo utvrditi zahtjeve u pogledu zdravlja životinja, certificiranja i obavješćivanja za takva premještanja, u skladu s ovlastima utvrđenima u članku 156. stavku 1. Uredbe (EU) 2016/429.

(37)

Ova bi se Uredba trebala početi primjenjivati od 21. travnja 2021. u skladu s datumom primjene Uredbe (EU) 2016/429,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

DIO I.

OPĆA PRAVILA

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom dopunjuju pravila o sprečavanju i kontroli bolesti prenosivih na životinje ili ljude koja su utvrđena člankom 5. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/429 u pogledu premještanja držanih kopnenih životinja, divljih kopnenih životinja i jaja za valenje u Uniji.

Članak 2.

Područje primjene

1.   Ova Uredba primjenjuje se na:

(a)

držane i divlje kopnene životinje i jaja za valenje;

(b)

objekte u kojima se te životinje i jaja za valenje drže ili u kojima se obavljaju operacija njihova okupljanja;

(c)

subjekte koji drže te životinje i jaja za valenje;

(d)

subjekte koji prevoze kopnene životinje i jaja za valenje;

(e)

nadležna tijela država članica.

2.   Dio II. primjenjuje se na premještanja držanih kopnenih životinja i jaja za valenje samo ako se ta premještanja obavljaju među državama članicama, uz iznimku članaka od 4. do 6. i članka 63. koji se osim toga primjenjuju i na premještanja držanih kopnenih životinja i jaja za valenje unutar države članice.

Članak 3.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

„prijevozno sredstvo” znači cestovna ili željeznička vozila, plovila i zrakoplovi;

2.

„spremnik” znači svaki sanduk, kutija, posuda ili druga čvrsta struktura koja se upotrebljava za prijevoz životinja ili jaja, a koja nije prijevozno sredstvo;

3.

„proizvodni objekt izoliran od okoliša” znači objekt čije strukture u kombinaciji sa strogim biosigurnosnim mjerama jamče učinkovitu izolaciju proizvodnje životinja od povezanih prostora i okoliša;

4.

„govedo” znači životinja koja pripada vrstama kopitara i papkara iz rodova Bison, Bos (uključujući podrodove Bos, Bibos, Novibos, Poephagus) i Bubalus (uključujući podrod Anoa) te potomstvo dobiveno križanjem tih vrsta;

5.

„objekt slobodan od ‚bolest’  ” znači objekt kojem je dodijeljen status objekta slobodnog od bolesti u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Delegiranoj uredbi (EU) 2020/689;

6.

„status ‚slobodno od bolesti’  ” znači status države članice ili njezine zone slobodne od bolesti koji je odobrila Komisija u skladu s člankom 36. Uredbe (EU) 2016/429;

7.

„nije bilo prijavljenih slučajeva ‚bolest’  ” znači da nijedna životinja ili skupina životinja koja pripada relevantnim vrstama koja se drži u objektu nije klasificirana kao potvrđeni slučaj te bolesti te je isključen svaki slučaj sumnje na tu bolest;

8.

„  ‚životinje’ namijenjene klanju” znači držane kopnene životinje koje se prevoze u klaonicu, izravno ili nakon operacije okupljanja;

9.

„odobreni karantenski objekt” znači objekt koji je odobren u skladu s člankom 14. Delegirane uredbe (EU) 2019/2035;

10.

„odobreni program iskorjenjivanja” znači program iskorjenjivanja bolesti koji se provodi u državi članici ili njezinoj zoni, koji je odobrila Komisija u skladu s člankom 31. stavkom 3. Uredbe (EU) 2016/429;

11.

„ovca” znači životinja koja pripada vrstama kopitara i papkara iz roda Ovis te potomstvo dobiveno križanjem tih vrsta;

12.

„koza” znači životinja koja pripada vrstama kopitara i papkara iz roda Capra te potomstvo dobiveno križanjem tih vrsta;

13.

„svinja” znači životinja koja pripada vrstama kopitara i papkara iz porodice Suidae navedene na popisu u Prilogu III. Uredbi (EU) 2016/429;

14.

„kopitar” znači životinja koja pripada vrstama kopitara iz roda Equus (koji obuhvaća konje, magarce i zebre) te potomstvo dobiveno križanjem tih vrsta;

15.

„deva” znači životinja koja pripada vrstama kopitara i papkara iz porodice Camelidae navedene na popisu u Prilogu III. Uredbi (EU) 2016/429;

16.

„jelen” znači životinja koja pripada vrstama kopitara i papkara iz porodice Cervidae navedene na popisu u Prilogu III. Uredbi (EU) 2016/429;

17.

„drugi držani kopitari i papkari” znači držani kopitari i papkari osim goveda, ovaca, koza, svinja, kopitara, deva i jelena;

18.

„objekt zaštićen od vektora” znači dio ili svi prostori objekta koji su zaštićeni od napada životinja vrste Culicoides odgovarajućim fizičkim sredstvima i sredstvima upravljanja, kojem je nadležno tijelo odobrilo status objekta zaštićenog od vektora u skladu s člankom 44. Delegirane uredbe (EU) 2020/689;

19.

„razdoblje bez vektora” znači razdoblje neaktivnosti životinja vrste Culicoides na određenom području, koje je utvrđeno u skladu s Prilogom V. dijelom II. poglavljem 1. odjeljkom 5. Delegirane uredbe (EU) 2020/689;

20.

„perad za rasplod” znači perad stara 72 sata ili više koja je namijenjena proizvodnji jaja za valenje;

21.

„perad za proizvodnju” znači perad stara 72 sata ili više koja se uzgaja za proizvodnju mesa, konzumnih jaja ili drugih proizvoda ili za obnovu populacije pernate divljači;

22.

„jato” znači sva perad ili ptice u zatočeništvu istog zdravstvenog statusa koji se drže u istoj nastambi ili u istom ograđenom prostoru i čine jednu epidemiološku jedinicu; u slučaju farmskog držanja peradi, to su sve ptice koje dijele isti zračni prostor;

23.

„jednodnevni pilići” znači sva perad starosti do 72 sata;

24.

„jaja koja ne sadržavaju specifične patogene uzročnike” znači jaja za valenje koja potječu iz „jata kokoši koja su slobodna od specifičnih patogenih uzročnika”, kako je opisano u Europskoj farmakopeji (16), a koja su namijenjena isključivo za dijagnostičke postupke, istraživanja ili farmaceutske potrebe;

25.

„registrirani kopitar” znači:

(a)

uzgojno valjana životinja čiste pasmine vrsta Equus caballus i Equus asinus upisana ili prihvatljiva za upis u glavni dio matične knjige koju uspostavlja uzgojno udruženje ili tijelo koje se bavi uzgojem priznato u skladu s člancima 4. ili 34. Uredbe (EU) 2016/1012;

(b)

držana životinja vrste Equus caballus koja je registrirana kod međunarodne udruge ili organizacije, bilo izravno ili preko nacionalne federacije ili podružnica, koja se bavi konjima za natjecanja ili utrke („registrirani konj”);

26.

„primati” znači životinje vrsta koje pripadaju redu Primates, isključujući ljude;

27.

„pčela” znači životinja vrste Apis mellifera;

28.

„bumbar” znači životinja vrste koja pripada rodu Bombus;

29.

„pas” znači držana životinja vrste Canis lupus;

30.

„mačka” znači držana životinja vrste Felis silvestris;

31.

„pitoma vretica” znači držana životinja vrste Mustela putorius furo;

32.

„ostale zvijeri” znači životinje vrsta koje pripadaju redu Carnivora osim pasa, mačaka i pitomih vretica;

33.

„putujući cirkus” znači izložba ili sajam koji uključuje životinje ili predstave sa životinjama i namijenjen je premještanju među državama članicama;

34.

„predstava sa životinjama” znači predstava sa životinjama koje se drže za potrebe izložbe ili sajma i mogu biti dio cirkusa;

35.

„sportski golub” znači svaki golub koji se prevozi ili je namijenjen prijevozu iz svojega golubarnika u drugu državu članicu kako bi bio pušten da odleti natrag u državu članicu podrijetla.

DIO II.

PREMJEŠTANJA DRŽANIH KOPNENIH ŽIVOTINJA I JAJA ZA VALENJE U UNIJI

POGLAVLJE 1.

Opći zahtjevi u pogledu premještanja držanih kopnenih životinja i jaja za valenje u Uniji

Odjeljak 1.

Mjere sprečavanja bolesti za prijevoz unutar Unije kojima se dopunjuju mjere propisane uredbom (EU) 2016/429

Članak 4.

Opći zahtjevi u pogledu prijevoznih sredstava

Subjekti, uključujući prijevoznike, osiguravaju da su prijevozna sredstva koja se koriste za prijevoz držanih kopnenih životinja ili jaja za valenje, osim prijevoznih sredstava za kopnene životinje iz članka 6.,

(a)

konstruirana tako:

i.

da životinje ili jaja za valenje ne mogu pobjeći ili ispasti;

ii.

da je moguć vizualni pregled prostora u kojem se drže životinje;

iii.

da se spriječi ili smanji mogućnost ispadanja životinjskog izmeta, stelje ili hrane za životinje;

iv.

da se spriječi ili smanji mogućnost ispadanja perja ako je riječ o peradi i pticama u zatočeništvu;

(b)

očišćena i dezinficirana što je prije moguće nakon svakog prijevoza životinja, jaja za valenje ili bilo kojeg drugog predmeta koji predstavlja rizik za zdravlje životinja te prema potrebi ponovno očišćena i dezinficirana, a u svakom slučaju osušena ili ostavljena da se osuše prije svakog novog utovara životinja ili jaja za valenje.

Članak 5.

Zahtjevi u pogledu spremnika u kojima se prevoze držane kopnene životinje i jaja za valenje

1.   Subjekti, uključujući prijevoznike, osiguravaju da spremnici u kojima se prevoze držane kopnene životinje i jaja za valenje, osim spremnika za kopnene životinje iz članka 6.:

(a)

udovoljavaju zahtjevima iz članka 4. točke (a);

(b)

sadržavaju samo životinje ili jaja za valenje iste vrste, kategorije i tipa te istog zdravstvenog statusa;

(c)

da su:

i.

nekorišteni i namjenski dizajnirani spremnici za jednokratnu upotrebu koji se nakon prve upotrebe moraju uništiti;

ili

ii.

očišćeni i dezinficirani nakon upotrebe te osušeni ili ostavljeni da se osuše prije sljedeće upotrebe.

2.   U slučaju peradi i jaja za valenje, subjekti, uključujući prijevoznike, osiguravaju da na spremnicima u kojima se perad i jaja za valenje prevoze u prijevoznom sredstvu bude navedeno sljedeće:

(a)

za jednodnevne piliće i jaja za valenje:

i.

ime države članice podrijetla;

ii.

broj odobrenja ili registracijski broj objekta podrijetla;

iii.

vrsta peradi;

iv.

broj životinja ili jaja za valenje;

(b)

za perad za rasplod i perad za proizvodnju, broj odobrenja ili registracijski broj objekta podrijetla.

3.   U slučaju matica pčela koje se prevoze na temelju odstupanja iz članka 49., subjekti, uključujući prijevoznike, osiguravaju da se odmah nakon vizualnog pregleda radi certificiranja zdravlja od strane službenog veterinara spremnici ili cijela pošiljka prekriju finom mrežicom veličine očica najviše 2 mm.

4.   U slučaju bumbara iz proizvodnih objekata izoliranih od okoliša, subjekti, uključujući prijevoznike, osiguravaju da bumbari tijekom prijevoza budu izolirani u zasebnim epidemiološkim jedinicama te da se svaka kolonija prevozi u zatvorenom novom spremniku ili spremniku koji je prije upotrebe očišćen i dezinficiran.

Članak 6.

Izuzeća od zahtjeva u pogledu prijevoznih sredstava i spremnika u kojima se prevoze držane kopnene životinje i jaja za valenje

1.   Zahtjevi utvrđeni u člancima 4. i 5. ne primjenjuju se na prijevoz:

(a)

kopnenih životinja u putujućim cirkusima i predstavama sa životinjama;

(b)

životinja koje pripadaju vrstama koje su navedene u dijelu A Priloga I. Uredbi (EU) 2016/429, čiji broj prelazi broj odobren u skladu s člankom 246. stavcima 1. i 2. te uredbe, ako se prevoze u nekomercijalne svrhe;

(c)

životinja koje pripadaju vrstama koje su navedene u dijelu B Priloga I. Uredbi (EU) 2016/429, koje se prevoze u nekomercijalne svrhe i čiji broj prelazi broj propisan za te vrste, ako su u skladu s člankom 246. stavkom 3. donesena pravila o najvećem broju kućnih ljubimaca predmetnih vrsta.

2.   Zahtjevi utvrđeni u članku 4. točki (b) i članku 5. stavku 1. točkama (b) i (c) ne primjenjuju se na prijevoz kopitara unutar države članice, osim ako su ti kopitari namijenjeni klanju.

3.   Nadležno tijelo može odlučiti da se zahtjevi utvrđeni u članku 4. točki (b) ne primjenjuju na prijevoz:

(a)

unutar objekta:

i.

ako se životinje koje se prevoze drže u objektu i prijevoz obavlja subjekt koji je odgovoran za taj objekt;

i

ii.

ako se prijevozno sredstvo koje se koristi za prijevoz držanih kopnenih životinja očisti i dezinficira prije napuštanja objekta;

ili

(b)

između objekata u državi članici:

i.

ako objekti pripadaju istom lancu opskrbe;

i

ii.

ako se prijevozna sredstva koja se koriste za prijevoz držanih kopnenih životinja očiste i dezinficiraju do kraja svakog dana ako su se u tim prijevoznim sredstvima prevozile životinje.

4.   Zahtjevi utvrđeni u članku 4. i članku 5. stavcima 1. i 2. ne primjenjuju se na prijevoz pčela i bumbara.

Odjeljak 2.

Dodatni zahtjevi za premještanja kopnenih životinja u druge države članice u pogledu cijepljenja

Članak 7.

Zahtjevi u pogledu premještanja kopnenih životinja i jaja za valenje u drugu državu članicu u vezi s cijepljenjem protiv bolesti kategorije A

Ako je država članica podrijetla uvela cijepljenje protiv bolesti kategorije A, subjekti kopnene životinje ili jaja za valenje premještaju u drugu državu članicu samo ako te kopnene životinje i jaja za valenje ispunjavaju posebne uvjete koji su utvrđeni u skladu s člankom 47. Uredbe (EU) 2016/429 za relevantnu bolest kategorije A i životinje vrsta s popisa navedenih za tu bolest.

Odjeljak 3.

Dodatni zahtjevi za subjekte koji su odgovorni za klaonice koje primaju držane kopnene životinje iz drugih država članica

Članak 8.

Najdulji rok u kojem se moraju zaklati držani kopitari i papkari te perad iz drugih država članica

Subjekti odgovorni za klaonice osiguravaju da držani kopitari i papkari te perad primljeni iz druge države članice budu zaklani najkasnije 72 sata nakon dolaska u klaonicu.

Članak 9.

Dodatne mjere za umanjivanje rizika koje moraju poduzeti subjekti koji su odgovorni za klaonice

1.   Subjekti odgovorni za klaonice osiguravaju da životinje vrsta s popisa navedenih za infekciju virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24) budu zaklane najkasnije u roku od 24 sata od dolaska u klaonicu ako dolaze iz druge države članice i ne udovoljavaju barem jednom od sljedećih kriterija:

(a)

ispunjavaju barem jedan od zahtjeva za infekciju virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24) koji su utvrđeni u Prilogu V. dijelu II. poglavlju 2. odjeljku 1. točkama od 1. do 3. Delegirane uredbe (EU) 2020/689;

ili

(b)

ispunjavaju uvjete iz članka 43. stavka 2. Delegirane uredbe (EU) 2020/689, koje je odobrilo nadležno tijelo države članice odredišta.

2.   Pored zahtjeva iz stavka 1., kada se životinje koje pripadaju vrstama koje su uvrštene na popis za infekciju virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24) prevoze kroz drugu državu članicu i ne udovoljavaju barem jednom od uvjeta iz članka 32. stavka 1. točaka od (a) do (c) ili članka 32. stavka 2., subjekti odgovorni za klaonice osiguravaju da te životinje budu zaklane najkasnije u roku od 24 sata od dolaska u klaonicu.

POGLAVLJE 2.

Dodatni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za premještanja držanih kopitara i papkara u druge države članice

Odjeljak 1.

Goveda

Članak 10.

Zahtjevi za premještanja držanih goveda u druge države članice

1.   Subjekti premještaju držana goveda u drugu državu članicu samo ako su ispunjeni sljedeći zahtjevi:

(a)

životinje su neprekidno boravile u objektu najmanje 30 dana prije odlaska, ili od rođenja ako su mlađe od 30 dana, i tijekom tog razdoblja nisu bile u kontaktu s držanim govedima koja su bila nižeg zdravstvenog statusa ili na koja su se primjenjivala ograničenja premještanja zbog razloga povezanih sa zdravljem životinja ili s držanim životinjama koje dolaze iz objekta koji nije udovoljavao zahtjevima iz točke (b);

(b)

životinje koje u Uniju ulaze iz treće zemlje ili područja tijekom posljednjih 30 dana prije odlaska životinja iz točke (a) i uvode se u objekt u kojem su te životinje boravile drže se odvojeno kako bi se spriječio izravan i neizravan kontakt s ostalim životinjama u tom objektu;

(c)

životinje dolaze iz objekta koji je slobodan od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis bez cijepljenja goveda te je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

i.

objekt se nalazi u državi članici ili njezinoj zoni koja ima status države ili zone slobodne od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis u pogledu populacije goveda;

ili

ii.

životinje su testirane na infekciju bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis jednom od dijagnostičkih metoda iz dijela 1. Priloga I., s negativnim rezultatima, na uzorku uzetom tijekom posljednjih 30 dana prije odlaska, a u slučaju ženki nakon poroda najmanje 30 dana nakon poroda;

ili

iii.

životinje nisu starije od 12 mjeseci;

ili

iv.

životinje su kastrirane;

(d)

životinje dolaze iz objekta koji je slobodan od infekcije kompleksom Mycobacterium tuberculosis (M. bovis, M. caprae i M. tuberculosis) te je ispunjen barem jedan od sljedećih uvjeta:

i.

objekt se nalazi u državi članici ili njezinoj zoni koja ima status države ili zone slobodne od infekcije kompleksom Mycobacterium tuberculosis (M. bovis, M. caprae i M. tuberculosis);

ili

ii.

životinje su testirane na infekciju kompleksom Mycobacterium tuberculosis (M. bovis, M. caprae i M. tuberculosis) jednom od dijagnostičkih metoda iz dijela 2. Priloga I., s negativnim rezultatima, tijekom posljednjih 30 dana prije odlaska;

ili

iii.

životinje nisu starije od šest mjeseci;

(e)

životinje dolaze iz objekta u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva infekcije virusom bjesnoće kod držanih kopnenih životinja tijekom posljednjih 30 dana prije odlaska;

(f)

životinje dolaze iz objekta smještenog u krugu od najmanje 150 km oko objekta u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva infekcije virusom epizootske hemoragijske bolesti kod držanih životinja vrsta s popisa navedenih za tu bolest tijekom posljednje dvije godine prije odlaska;

(g)

životinje dolaze iz objekta u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva bedrenice kod kopitara i papkara tijekom posljednjih 15 dana prije odlaska;

(h)

životinje dolaze iz objekta u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva sure (Trypanosoma evansi) tijekom posljednjih 30 dana prije odlaska ili, ako dolaze iz objekta u kojem je bilo prijavljenih slučajeva sure (Trypanosoma evansi) tijekom posljednje dvije godine prije odlaska, nakon posljednjeg izbijanja bolesti na zahvaćeni se objekt primjenjivalo ograničenje premještanja sve dok:

i.

zaražene životinje nisu uklonjene iz objekta;

i

ii.

preostale životinje u objektu nisu testirane na suru (Trypanosoma evansi) jednom od dijagnostičkih metoda iz dijela 3. Priloga I. na uzorcima uzetima najmanje šest mjeseci nakon uklanjanja zaraženih životinja iz objekta i rezultati su bili negativni;

(i)

osim u slučaju držanih goveda iz članka 11. stavka 4., članka 12. stavka 4. i članka 13., životinje udovoljavaju barem jednom od zahtjeva za infekciju virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24) iz Priloga V. dijela II. poglavlja 2. odjeljka 1. točaka od 1. do 3. Delegirane uredbe (EU) 2020/689;

(j)

ako je primjenjivo, ispunjeni su uvjeti navedeni u člancima 32. i 33.

2.   Odredbe stavka 1. ne primjenjuju se na držana goveda namijenjena klanju kako je navedeno u članku 14.

Članak 11.

Dodatni zahtjevi za premještanja držanih goveda u druge države članice ili njihove zone koje imaju status države ili zone slobodne od određenih bolesti

1.   Subjekti premještaju držana goveda u drugu državu članicu ili njezinu zonu koja ima status države ili zone slobodne od enzootske leukoze goveda samo ako životinje udovoljavaju zahtjevima iz članka 10. i pod uvjetom da su ispunjeni zahtjevi iz točke (a) ili točke (b):

(a)

životinje dolaze iz objekta slobodnog od enzootske leukoze goveda;

ili

(b)

ako životinje dolaze iz objekta koji nije slobodan od enzootske leukoze goveda, nije bilo prijavljenih slučajeva enzootske leukoze goveda u tom objektu tijekom posljednja 24 mjeseca prije odlaska, i

i.

ako su životinje starije od 24 mjeseca, bile su podvrgnute serološkom testu na enzootsku leukozu goveda jednom od dijagnostičkih metoda iz dijela 4. Priloga I., s negativnim rezultatima,

na uzorcima uzetima u dva navrata s razmakom od najmanje četiri mjeseca dok su držane u izolaciji od drugih goveda u objektu,

ili

na uzorku uzetom tijekom posljednjih 30 dana prije njihova odlaska, a sva goveda starija od 24 mjeseca koja se drže u objektu podvrgnuta su serološkom testu na enzootsku leukozu goveda jednom od dijagnostičkih metoda iz dijela 4. Priloga I., s negativnim rezultatima, na uzorcima uzetima u dva navrata s razmakom od najmanje četiri mjeseca tijekom posljednjih 12 mjeseci prije odlaska životinja;

ili

ii.

ako životinje nisu starije od 24 mjeseca, otelile su ih ženke koje su podvrgnute serološkom testu na enzootsku leukozu goveda jednom od dijagnostičkih metoda iz dijela 4. Priloga I., s negativnim rezultatima, na uzorcima uzetima u dva navrata s razmakom od najmanje četiri mjeseca tijekom posljednjih 12 mjeseci prije odlaska životinja.

2.   Subjekti premještaju držana goveda u drugu državu članicu ili njezinu zonu koja ima status države ili zone slobodne od zaraznog rinotraheitisa goveda/zaraznog pustularnog vulvovaginitisa samo ako životinje udovoljavaju zahtjevima iz članka 10., ako nisu cijepljene protiv zaraznog rinotraheitisa goveda/zaraznog pustularnog vulvovaginitisa i pod uvjetom da su ispunjeni zahtjevi iz točke (a) ili točke (b):

(a)

ako životinje dolaze iz objekta slobodnog od zaraznog rinotraheitisa goveda/zaraznog pustularnog vulvovaginitisa,

i.

objekt se nalazi u državi članici ili njezinoj zoni koja ima status države ili zone slobodne od zaraznog rinotraheitisa goveda/zaraznog pustularnog vulvovaginitisa;

ili

ii.

životinje su bile u karanteni najmanje 30 dana prije odlaska i podvrgnute su serološkom testu za otkrivanje protutijela na cijeli goveđi herpesvirus 1 (BHV-1) jednom od dijagnostičkih metoda iz dijela 5. Priloga I., s negativnim rezultatima, provedenim na uzorku uzetom tijekom posljednjih 15 dana prije njihova odlaska;

(b)

ako životinje dolaze iz objekta koji nije slobodan od zaraznog rinotraheitisa goveda/zaraznog pustularnog vulvovaginitisa, držane su u odobrenom karantenskom objektu najmanje 30 dana prije odlaska i podvrgnute serološkom testu za otkrivanje protutijela na cijeli BHV-1 jednom od dijagnostičkih metoda iz dijela 5. Priloga I., s negativnim rezultatima, provedenom na uzorku uzetom najmanje 21 dan nakon početka karantene.

3.   Subjekti premještaju držana goveda u drugu državu članicu ili njezinu zonu koja ima status države ili zone slobodne od virusnog proljeva goveda samo ako životinje udovoljavaju zahtjevima iz članka 10., ako nisu cijepljene protiv virusnog proljeva goveda i pod uvjetom da su ispunjeni zahtjevi iz točke (a) ili točke (b):

(a)

ako životinje dolaze iz objekta slobodnog od virusnog proljeva goveda,

i.

objekt se nalazi u državi članici ili njezinoj zoni koja ima status države ili zone slobodne od virusnog proljeva goveda ili je bio podvrgnut režimu testiranja kako je navedeno u Prilogu IV dijelu VI. poglavlju 1. odjeljku 2. točki 1. podtočki (c) podtočki ii. ili iii. Delegirane uredbe (EU) 2020/689;

ili

ii.

životinje su pojedinačno testirane kako bi se isključila prisutnost virusa virusnog proljeva goveda prije njihova odlaska;

(b)

ako životinje dolaze iz objekta koji nije slobodan od virusnog proljeva goveda, podvrgnute su testu na antigen ili genom virusa virusnog proljeva goveda jednom od dijagnostičkih metoda iz dijela 6. Priloga I., s negativnim rezultatima, i

i.

životinje su držane u odobrenom karantenskom objektu tijekom najmanje 21 dana prije odlaska i, u slučaju gravidnih ženki, podvrgnute su serološkom testu za otkrivanje protutijela na virus virusnog proljeva goveda jednom od dijagnostičkih metoda iz dijela 6. Priloga I., s negativnim rezultatima, na uzorcima uzetima najmanje 21 dan nakon početka karantene;

ili

ii.

životinje su podvrgnute serološkom testu za otkrivanje protutijela na virus virusnog proljeva goveda jednom od dijagnostičkih metoda iz dijela 6. Priloga I., s pozitivnim rezultatima, provedenom na uzorcima uzetima prije odlaska ili, u slučaju gravidnih ženki, prije osjemenjivanja koje je prethodilo aktualnoj gestaciji.

4.   Odstupajući od članka 10. stavka 1. točke (i), nadležno tijelo države članice podrijetla može odobriti premještanje držanih goveda koja ne udovoljavaju barem jednom od zahtjeva iz Priloga V. dijela II. poglavlja 2. odjeljka 1. točaka od 1. do 3. Delegirane uredbe (EU) 2020/689 u drugu državu članicu ili njezinu zonu koja ima status države ili zone slobodne od infekcije virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24) ako je država članica odredišta obavijestila Komisiju i ostale države članice da su takva premještanja odobrena pod uvjetima iz članka 43. stavka 2. Delegirane uredbe (EU) 2020/689.

5.   Odredbe iz stavaka od 1. do 4. ne primjenjuju se na držana goveda namijenjena klanju kako je navedeno u članku 14.

Članak 12.

Dodatni zahtjevi za premještanja držanih goveda u druge države članice ili njihove zone koje imaju odobrene programe iskorjenjivanja za određene bolesti

1.   Subjekti premještaju držana goveda u drugu državu članicu ili njezinu zonu koja ima odobreni program iskorjenjivanja enzootske leukoze goveda samo ako životinje udovoljavaju zahtjevima iz članka 10. i pod uvjetom da su ispunjeni zahtjevi iz točke (a) ili točke (b):

(a)

životinje dolaze iz objekta slobodnog od enzootske leukoze goveda;

ili

(b)

ako životinje dolaze iz objekta koji nije slobodan od enzootske leukoze goveda, nije bilo prijavljenih slučajeva enzootske leukoze goveda u tom objektu tijekom posljednja 24 mjeseca prije odlaska životinja, i

i.

ako su životinje starije od 24 mjeseca, bile su podvrgnute serološkom testu na enzootsku leukozu goveda jednom od dijagnostičkih metoda iz dijela 4. Priloga I., s negativnim rezultatima,

na uzorcima uzetima u dva navrata s razmakom od najmanje četiri mjeseca dok su držane u izolaciji od drugih goveda u objektu,

ili

na uzorcima uzetima tijekom posljednjih 30 dana prije njihova odlaska, pod uvjetom da su sva goveda starija od 24 mjeseca koja se drže u objektu podvrgnuta serološkom testu na enzootsku leukozu goveda jednom od dijagnostičkih metoda iz dijela 4. Priloga I., s negativnim rezultatima, na uzorcima uzetima u dva navrata s razmakom od najmanje četiri mjeseca tijekom posljednjih 12 mjeseci prije odlaska životinja;

ili

ii.

ako životinje nisu starije od 24 mjeseca, otelile su ih ženke koje su podvrgnute serološkom testu na enzootsku leukozu goveda jednom od dijagnostičkih metoda iz dijela 4. Priloga I., s negativnim rezultatima, na uzorcima uzetima u dva navrata s razmakom od najmanje četiri mjeseca tijekom posljednjih 12 mjeseci prije odlaska životinja.

2.   Subjekti premještaju držana goveda u drugu državu članicu ili njezinu zonu koja ima odobreni program iskorjenjivanja zaraznog rinotraheitisa goveda/zaraznog pustularnog vulvovaginitisa samo ako životinje udovoljavaju zahtjevima iz članka 10. i pod uvjetom da su ispunjeni zahtjevi iz točke (a) ili točke (b):

(a)

ako životinje dolaze iz objekta slobodnog od zaraznog rinotraheitisa goveda/zaraznog pustularnog vulvovaginitisa,

i.

objekt se nalazi u državi članici ili njezinoj zoni koja ima status države ili zone slobodne od zaraznog rinotraheitisa goveda/zaraznog pustularnog vulvovaginitisa;

ili

ii.

objekt se nalazi u državi članici ili njezinoj zoni koja ima odobreni program iskorjenjivanja zaraznog rinotraheitisa goveda/zaraznog pustularnog vulvovaginitisa;

ili

iii.

životinje su bile u karanteni najmanje 30 dana prije odlaska i podvrgnute su serološkom testu za otkrivanje protutijela na cijeli BHV-1 ili, u slučaju životinja cijepljenih cjepivom s uklonjenim gE, za otkrivanje protutijela na protein BHV-1 gE, jednom od dijagnostičkih metoda iz dijela 5. Priloga I., s negativnim rezultatima, provedenim na uzorku uzetom tijekom posljednjih 15 dana prije njihova odlaska;

ili

iv.

životinje su namijenjene objektu u kojem se goveda drže za proizvodnju mesa bez kontakta s govedima iz drugih objekata, i iz kojih se izravno premještaju u klaonicu;

ili

(b)

ako životinje dolaze iz objekta koji nije slobodan od zaraznog rinotraheitisa goveda/zaraznog pustularnog vulvovaginitisa, držane su u odobrenom karantenskom objektu najmanje 30 dana prije odlaska i podvrgnute su serološkom testu za otkrivanje protutijela na cijeli BHV-1 jednom od dijagnostičkih metoda iz dijela 5. Priloga I., s negativnim rezultatima, provedenom na uzorku uzetom najmanje 21 dan nakon početka karantene.

3.   Subjekti premještaju držana goveda u drugu državu članicu ili njezinu zonu koja ima odobreni program iskorjenjivanja virusnog proljeva goveda samo ako životinje udovoljavaju zahtjevima iz članka 10. i pod uvjetom da su ispunjeni zahtjevi iz točke (a) ili točke (b):

(a)

ako životinje dolaze iz objekta slobodnog od virusnog proljeva goveda,

i.

objekt se nalazi u državi članici ili njezinoj zoni koja ima status države ili zone slobodne od virusnog proljeva goveda;

ili

ii.

objekt se nalazi u državi članici ili njezinoj zoni koja ima odobreni program iskorjenjivanja virusnog proljeva goveda;

ili

iii.

objekt je bio podvrgnut režimu testiranja kako je navedeno u Prilogu IV dijelu VI. poglavlju 1. odjeljku 2. točki 1. podtočki (c) podtočki ii. ili iii.. Delegirane uredbe (EU) 2020/689, s negativnim rezultatima, tijekom posljednja četiri mjeseca prije odlaska;

ili

iv.

životinje su pojedinačno testirane kako bi se isključila prisutnost virusa virusnog proljeva goveda prije odlaska;

ili

v.

životinje su namijenjene objektu u kojem se goveda drže za proizvodnju mesa odvojeno od goveda iz drugih objekata, i iz kojih se izravno premještaju u klaonicu;

(b)

ako životinje dolaze iz objekta koji nije slobodan od virusnog proljeva goveda, podvrgnute su testu na antigen ili genom virusa virusnog proljeva goveda jednom od dijagnostičkih metoda iz dijela 6. Priloga I., s negativnim rezultatima,

i

i.

životinje su držane u odobrenom karantenskom objektu tijekom najmanje 21 dana prije odlaska i, u slučaju gravidnih ženki, podvrgnute su serološkom testu za otkrivanje protutijela na virus virusnog proljeva goveda jednom od dijagnostičkih metoda iz dijela 6. Priloga I., s negativnim rezultatima, na uzorcima uzetima najmanje 21 dan nakon početka karantene;

ili

ii.

životinje su podvrgnute serološkom testu za otkrivanje protutijela na virus virusnog proljeva goveda jednom od dijagnostičkih metoda iz dijela 6. Priloga I., s pozitivnim rezultatima, provedenom na uzorcima uzetima prije odlaska ili, u slučaju gravidnih ženki, prije osjemenjivanja koje je prethodilo aktualnoj gestaciji.

4.   Odstupajući od članka 10. stavka 1. točke (i), nadležno tijelo države članice podrijetla može odobriti premještanje držanih goveda koja ne udovoljavaju barem jednom od zahtjeva iz Priloga V. dijela II. poglavlja 2. odjeljka 1. točaka od 1. do 3. Delegirane uredbe (EU) 2020/689 u drugu državu članicu ili njezinu zonu koja ima odobreni program iskorjenjivanja infekcije virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24) ako je država članica odredišta obavijestila Komisiju i ostale države članice da su takva premještanja odobrena pod uvjetima iz članka 43. stavka 2. Delegirane uredbe (EU) 2020/689.

5.   Odredbe iz stavaka od 1. do 4. ne primjenjuju se na držana goveda namijenjena klanju kako je navedeno u članku 14.

Članak 13.

Odstupanja za premještanja držanih goveda u druge države članice ili njihove zone koje nemaju status „slobodno od bolesti” ni odobreni program iskorjenjivanja za infekciju virusom bolesti plavog jezika

Odstupajući od članka 10. stavka 1. točke (i), nadležno tijelo države članice podrijetla može odobriti premještanje držanih goveda koja ne udovoljavaju barem jednom od zahtjeva iz Priloga V. dijela II. poglavlja 2. odjeljka 1. točaka od 1. do 3. Delegirane uredbe (EU) 2020/689 u drugu državu članicu ili njezinu zonu koja nema status „slobodno od bolesti” ni odobreni program iskorjenjivanja za infekciju virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24) ako je država članica odredišta obavijestila Komisiju i ostale države članice da su takva premještanja odobrena. Ako država članica odredišta odredi uvjete za odobravanje takvog premještanja, ti uvjeti moraju odgovarati jednom od uvjeta iz Priloga V. dijela II. poglavlja 2. odjeljka 1. točaka od 5. do 8. Delegirane uredbe (EU) 2020/689.

Članak 14.

Odstupanje za premještanja držanih goveda namijenjenih klanju u druge države članice

Odstupajući od zahtjeva iz članaka 10., 11. i 12., subjekti mogu premještati držana goveda namijenjena klanju u drugu državu članicu ako su ispunjeni sljedeći zahtjevi:

(a)

životinje

i.

dolaze iz objekta slobodnog od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis s cijepljenjem ili bez cijepljenja u pogledu goveda;

ili

ii.

kastrirane su;

ili

iii.

nekastrirana su goveda starija od 12 mjeseci i testirane su na infekciju bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis jednom od dijagnostičkih metoda iz dijela 1. Priloga I., s negativnim rezultatima, na uzorku uzetom tijekom posljednjih 30 dana prije odlaska, a u slučaju ženki nakon poroda na uzorku uzetom najmanje 30 dana nakon poroda;

(b)

životinje

i.

dolaze iz objekta slobodnog od infekcije kompleksom Mycobacterium tuberculosis (M. bovis, M. caprae i M. tuberculosis);

ili

ii.

testirane su na infekciju kompleksom Mycobacterium tuberculosis (M. bovis, M. caprae i M. tuberculosis) jednom od dijagnostičkih metoda iz dijela 2. Priloga I., s negativnim rezultatima, tijekom posljednjih 30 dana prije odlaska;

(c)

životinje dolaze iz objekta u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva infekcije virusom bjesnoće kod držanih kopnenih životinja tijekom posljednjih 30 dana prije odlaska;

(d)

životinje dolaze iz objekta u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva bedrenice kod kopitara i papkara tijekom posljednjih 15 dana prije odlaska;

(e)

životinje dolaze iz objekta u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva infekcije virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24) tijekom posljednjih 30 dana prije odlaska.

Odjeljak 2.

Ovce i koze

Članak 15.

Zahtjevi za premještanja držanih ovaca i koza u druge države članice

1.   Subjekti premještaju držane ovce i koze u drugu državu članicu samo ako su ispunjeni sljedeći zahtjevi:

(a)

životinje su neprekidno boravile u objektu najmanje 30 dana prije odlaska, ili od rođenja ako su mlađe od 30 dana, i tijekom tog razdoblja nisu bile u kontaktu s držanim ovcama ili kozama koje su bile nižeg zdravstvenog statusa ili na koje su se primjenjivala ograničenja premještanja zbog razloga povezanih sa zdravljem životinja, ili s držanim životinjama koje dolaze iz objekta koji nije udovoljavao zahtjevima iz točke (b);

(b)

životinje koje u Uniju ulaze iz treće zemlje ili područja tijekom posljednjih 30 dana prije odlaska životinja iz točke (a) i uvode se u objekt u kojem su te životinje boravile drže se odvojeno kako bi se spriječio izravan i neizravan kontakt s ostalim životinjama u tom objektu;

(c)

osim ako se premještaju u skladu s člankom 16., dolaze iz objekta slobodnog od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis bez cijepljenja u pogledu ovaca i koza, i

i.

objekt se nalazi u državi članici ili njezinoj zoni koja ima status države ili zone slobodne od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B.suis u pogledu populacije ovaca i koza;

ili

ii.

životinje su testirane na infekciju bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis jednom od dijagnostičkih metoda iz dijela 1. Priloga I., s negativnim rezultatima, na uzorku uzetom tijekom posljednjih 30 dana prije odlaska, a u slučaju ženki nakon poroda najmanje 30 dana nakon poroda;

ili

iii.

životinje nisu starije od šest mjeseci;

ili

iv.

životinje su kastrirane;

(d)

životinje dolaze iz objekta u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva infekcije virusom bjesnoće kod držanih kopnenih životinja tijekom posljednjih 30 dana prije odlaska;

(e)

životinje dolaze iz objekta smještenog u krugu od najmanje 150 km oko objekta u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva infekcije virusom epizootske hemoragijske bolesti kod držanih životinja vrsta s popisa navedenih za tu bolest tijekom posljednje dvije godine prije odlaska;

(f)

životinje dolaze iz objekta u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva bedrenice kod kopitara i papkara tijekom posljednjih 15 dana prije odlaska;

(g)

životinje dolaze iz objekta u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva sure (Trypanosoma evansi) tijekom posljednjih 30 dana prije odlaska ili, ako dolaze iz objekta u kojem je bilo prijavljenih slučajeva sure (Trypanosoma evansi) tijekom posljednje dvije godine prije odlaska, nakon posljednjeg izbijanja bolesti na zahvaćeni se objekt primjenjivalo ograničenje premještanja sve dok:

i.

zaražene životinje nisu uklonjene iz objekta;

i

ii.

preostale životinje u objektu nisu testirane na suru (Trypanosoma evansi) jednom od dijagnostičkih metoda iz dijela 3. Priloga I. na uzorcima uzetima najmanje šest mjeseci nakon uklanjanja zaraženih životinja iz objekta i rezultati su bili negativni;

(h)

osim ako se premještaju u skladu s člankom 17., životinje udovoljavaju barem jednom od zahtjeva u pogledu infekcije virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24) iz Priloga V. dijela II. poglavlja 2. odjeljka 1. točaka od 1. do 3. Delegirane uredbe (EU) 2020/689;

(i)

ako je primjenjivo, ispunjeni su uvjeti navedeni u člancima 32. i 33.

2.   Subjekti premještaju držane ovce u drugu državu članicu samo ako udovoljavaju zahtjevima iz stavka 1. i dolaze iz objekta u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva infekcije kompleksom Mycobacterium tuberculosis (M. bovis, M. caprae i M. tuberculosis) tijekom posljednja 42 dana prije odlaska.

3.   Subjekti premještaju držane koze u drugu državu članicu samo ako udovoljavaju zahtjevima iz stavka 1. i dolaze iz objekta u kojem je provedeno nadziranje infekcije kompleksom Mycobacterium tuberculosis (M. bovis, M. caprae i M. tuberculosis) kod koza koje se drže u objektu u skladu s dijelom 1. točkama 1. i 2. Priloga II. tijekom najmanje posljednjih 12 mjeseci prije odlaska i tijekom tog razdoblja:

i.

u objekt iz stavka 1. točke (a) uvedene su samo koze iz objekata koji primjenjuju mjere predviđene ovim stavkom;

ii.

ako su prijavljeni slučajevi infekcije kompleksom Mycobacterium tuberculosis (M. bovis, M. caprae i M. tuberculosis) kod koza koje se drže u objektu, poduzete su mjere u skladu s dijelom 1. točkom 3. Priloga II.

4.   Subjekti premještaju nekastrirane držane ovnove u drugu državu članicu samo ako udovoljavaju zahtjevima iz stavaka 1. i 2. i pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći zahtjevi:

(a)

životinje dolaze iz objekta u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva epididimitisa ovaca (Brucella ovis) tijekom posljednjih 12 mjeseci prije odlaska;

(b)

životinje su podvrgnute serološkom testu na epididimitis ovaca (Brucella ovis), s negativnim rezultatima, na uzorku uzetom tijekom posljednjih 30 dana prije odlaska.

5.   Odredbe iz stavaka od 1. do 4. ne primjenjuju se na držane ovce i koze namijenjene klanju kako je navedeno u članku 18.

Članak 16.

Odstupanja za premještanja držanih ovaca i koza u druge države članice ili njihove zone koje nemaju status države ili zone slobodne od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis

Odstupajući od zahtjeva iz članka 15. stavka 1. točke (c), subjekti mogu premještati držane ovce i koze u drugu državu članicu ili njezinu zonu koja nema status države ili zone slobodne od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis u pogledu ovaca i koza ako dolaze iz objekta slobodnog od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis s cijepljenjem u pogledu ovaca i koza.

Članak 17.

Odstupanja za premještanja držanih ovaca i koza u druge države članice ili njihove zone u pogledu infekcije virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24)

Odstupajući od članka 15. stavka 1. točke (h), nadležno tijelo države članice podrijetla može odobriti premještanje držanih ovaca i koza koje ne udovoljavaju barem jednom od zahtjeva iz Priloga V. dijela II. poglavlja 2. odjeljka 1. točaka od 1. do 3. Delegirane uredbe (EU) 2020/689 u drugu državu članicu ili njezinu zonu:

(a)

koja ima status „slobodno od bolesti” ili odobreni program iskorjenjivanja za infekciju virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24) ako je država članica odredišta obavijestila Komisiju i ostale države članice da su takva premještanja odobrena pod uvjetima iz članka 43. stavka 2. Delegirane uredbe (EU) 2020/689;

(b)

koja nema status „slobodno od bolesti” ni odobreni program iskorjenjivanja za infekciju virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24) ako je država članica odredišta obavijestila Komisiju i ostale države članice da su takva premještanja odobrena. Ako država članica odredišta odredi uvjete za odobravanje takvog premještanja, ti uvjeti moraju odgovarati jednom od uvjeta iz Priloga V. dijela II. poglavlja 2. odjeljka 1. točaka od 5. do 8. Delegirane uredbe (EU) 2020/689.

Članak 18.

Odstupanje za premještanja držanih ovaca i koza namijenjenih klanju u druge države članice

Odstupajući od zahtjeva iz članka 15., subjekti mogu premještati držane ovce i koze namijenjene klanju u drugu državu članicu ako su ispunjeni sljedeći zahtjevi:

(a)

životinje su pojedinačno označene u skladu s člankom 45. Delegirane uredbe (EU) 2019/2035 ili su, alternativno, neprekidno boravile u objektu najmanje 21 dan prije odlaska, ili od rođenja ako su mlađe od 21 dana;

(b)

životinje

i.

dolaze iz objekta slobodnog od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis s cijepljenjem ili bez cijepljenja u pogledu ovaca i koza;

ili

ii.

starije su od šest mjeseci i testirane su na infekciju bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis jednom od dijagnostičkih metoda iz dijela 1. Priloga I., s negativnim rezultatima, na uzorku uzetom tijekom posljednjih 30 dana prije odlaska, a u slučaju ženki nakon poroda najmanje 30 dana nakon poroda;

ili

iii.

kastrirane su;

(c)

životinje dolaze iz objekta u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva infekcije virusom bjesnoće kod držanih kopnenih životinja tijekom posljednjih 30 dana prije odlaska;

(d)

životinje dolaze iz objekta u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva bedrenice kod kopitara i papkara tijekom posljednjih 15 dana prije odlaska;

(e)

životinje dolaze iz objekta u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva infekcije virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24) tijekom posljednjih 30 dana prije odlaska.

Odjeljak 3.

Svinje

Članak 19.

Zahtjevi za premještanja držanih svinja u druge države članice

1.   Subjekti premještaju držane svinje u drugu državu članicu samo ako su ispunjeni sljedeći zahtjevi:

(a)

životinje su neprekidno boravile u objektu najmanje 30 dana prije odlaska, ili od rođenja ako su mlađe od 30 dana, i tijekom tog razdoblja nisu bile u kontaktu s držanim svinjama koje su bile nižeg zdravstvenog statusa ili na koje su se primjenjivala ograničenja premještanja zbog razloga povezanih sa zdravljem životinja, ili s držanim životinjama koje dolaze iz objekta koji nije udovoljavao zahtjevima iz točke (b);

(b)

životinje koje u Uniju ulaze iz treće zemlje ili područja tijekom posljednjih 30 dana prije odlaska životinja iz točke (a) i uvode se u objekt u kojem su te životinje boravile drže se odvojeno kako bi se spriječio izravan i neizravan kontakt s ostalim životinjama u tom objektu;

(c)

životinje dolaze iz objekta u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva infekcije virusom bjesnoće kod držanih kopnenih životinja tijekom posljednjih 30 dana prije odlaska;

(d)

životinje dolaze iz objekta u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva infekcije virusom bolesti Aujeszkoga tijekom posljednjih 30 dana prije odlaska;

(e)

životinje dolaze iz objekta u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva bedrenice kod kopitara i papkara tijekom posljednjih 15 dana prije odlaska;

(f)

životinje dolaze iz objekta u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis kod svinja tijekom posljednja 42 dana prije odlaska, i u kojima su tijekom najmanje posljednjih 12 mjeseci prije odlaska:

i.

primijenjene biosigurnosne mjere i mjere za umanjivanje rizika, uključujući za uvjete smještaja i sustave hranidbe, prema potrebi, radi sprečavanja prijenosa infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis s divljih životinja vrsta s popisa navedenih za tu bolest na svinje koje se drže u tom objektu, i uvedene su samo svinje iz objekata koji primjenjuju ekvivalentne biosigurnosne mjere i mjere za umanjivanje rizika;

ili

ii.

provedeno je nadziranje infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis kod svinja koje se drže u objektu u skladu s točkama 1. i 2. Priloga III. tijekom najmanje posljednjih 12 mjeseci prije odlaska i tijekom tog razdoblja:

u objekt iz točke (a) uvedene su samo svinje iz objekata koji primjenjuju mjere predviđene podtočkom i. ili ovom točkom,

ako su prijavljeni slučajevi infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis kod svinja koje se drže u objektu, poduzete su mjere u skladu s točkom 3. Priloga III.

2.   Odredbe stavka 1. ne primjenjuju se na držane svinje namijenjene klanju kako je navedeno u članku 21.

Članak 20.

Dodatni zahtjevi za premještanja držanih svinja u države članice ili njihove zone koje imaju status „slobodno od bolesti” ili odobreni program iskorjenjivanja za infekciju virusom bolesti Aujeszkoga

1.   Subjekti premještaju držane svinje u drugu državu članicu ili njezinu zonu koja ima status države ili zone slobodne od infekcije virusom bolesti Aujeszkoga samo ako udovoljavaju zahtjevima iz članka 19., ako nisu cijepljene protiv infekcije virusom bolesti Aujeszkoga i pod uvjetom da su ispunjeni zahtjevi iz točke (a) ili (b):

(a)

ako životinje dolaze iz objekta slobodnog od infekcije virusom bolesti Aujeszkoga,

i.

objekt se nalazi u državi članici ili njezinoj zoni koja ima status države ili zone slobodne od infekcije virusom bolesti Aujeszkoga;

ili

ii.

životinje su podvrgnute serološkom testu za otkrivanje protutijela na cijeli virus bolesti Aujeszkoga dijagnostičkom metodom iz dijela 7. Priloga I., s negativnim rezultatima, provedenom na uzorku uzetom tijekom posljednjih 15 dana prije njihova odlaska. Dijagnostička metoda za otkrivanje protutijela na protein gE virusa bolesti Aujeszkoga iz dijela 7. Priloga I. može se koristiti za svinje mlađe od četiri mjeseca koje su oprasile ženke cijepljene cjepivom s uklonjenim gE. Broj testiranih svinja mora omogućiti otkrivanje barem 10 %-tne seroprevalencije pošiljke s 95 %-tnom pouzdanošću;

(b)

ako životinje dolaze iz objekta koji nije slobodan od infekcije virusom bolesti Aujeszkoga, ispunjeni su sljedeći zahtjevi:

i.

životinje su držane u odobrenom karantenskom objektu tijekom najmanje 30 dana;

i

ii.

životinje su podvrgnute serološkom testu za otkrivanje protutijela na cijeli virus bolesti Aujeszkoga dijagnostičkom metodom iz dijela 7. Priloga I., s negativnim rezultatima, provedenom na uzorcima uzetima u dva navrata s razmakom od najmanje 30 dana, pri čemu je posljednji uzorak uzet tijekom posljednjih 15 dana prije odlaska.

2.   Subjekti premještaju držane svinje u drugu državu članicu ili njezinu zonu koja ima odobreni program iskorjenjivanja infekcije virusom bolesti Aujeszkoga samo ako udovoljavaju zahtjevima iz članka 19. i pod uvjetom da su ispunjeni zahtjevi iz točke (a) ili (b):

(a)

ako životinje dolaze iz objekta slobodnog od infekcije virusom bolesti Aujeszkoga,

i.

objekt se nalazi u državi članici ili njezinoj zoni koja ima status države ili zone slobodne od infekcije virusom bolesti Aujeszkoga;

ili

ii.

objekt se nalazi u državi članici ili njezinoj zoni koja ima odobreni program iskorjenjivanja infekcije virusom bolesti Aujeszkoga;

ili

iii.

životinje su podvrgnute serološkom testu za otkrivanje protutijela na cijeli virus bolesti Aujeszkoga ili protutijela na protein gE virusa bolesti Aujeszkoga, ako je primjenjivo, jednom od dijagnostičkih metoda iz dijela 7. Priloga I., s negativnim rezultatima, na uzorku uzetom tijekom posljednjih 15 dana prije njihova odlaska. Broj testiranih svinja mora omogućiti otkrivanje barem 10 %-tne seroprevalencije pošiljke s 95 %-tnom pouzdanošću;

(b)

ako životinje dolaze iz objekta koji nije slobodan od infekcije virusom bolesti Aujeszkoga, ispunjeni su sljedeći zahtjevi:

i.

držane su u odobrenom karantenskom objektu tijekom najmanje 30 dana;

i

ii.

podvrgnute su serološkom testu za otkrivanje protutijela na cijeli virus bolesti Aujeszkoga ili protutijela na protein gE virusa bolesti Aujeszkoga, ako je primjenjivo, jednom od dijagnostičkih metoda iz dijela 7. Priloga I., s negativnim rezultatima, provedenom na uzorcima uzetima u dva navrata s razmakom od najmanje 30 dana, pri čemu je posljednji uzorak uzet tijekom posljednjih 15 dana prije odlaska.

3.   Odredbe iz stavaka 1. i 2. ne primjenjuju se na držane svinje namijenjene klanju kako je navedeno u članku 21.

Članak 21.

Odstupanje za premještanja držanih svinja namijenjenih klanju u druge države članice

1.   Odstupajući od zahtjeva iz članka 19., subjekti mogu premještati držane svinje namijenjene klanju u drugu državu članicu ako te životinje dolaze iz objekta:

(a)

u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva infekcije virusom bjesnoće kod držanih kopnenih životinja tijekom posljednjih 30 dana prije odlaska;

(b)

u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva bedrenice kod kopitara i papkara tijekom posljednjih 15 dana prije odlaska.

2.   Odstupajući od zahtjeva iz članka 20., subjekti mogu premještati držane svinje namijenjene klanju u drugu državu članicu ili njezinu zonu koja ima status države ili zone slobodne od infekcije virusom bolesti Aujeszkoga ili odobreni program iskorjenjivanja infekcije virusom bolesti Aujeszkoga ako udovoljavaju zahtjevima iz stavka 1. i ispunjeni su sljedeći zahtjevi:

(a)

životinje dolaze iz objekta u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva infekcije virusom bolesti Aujeszkoga tijekom posljednjih 30 dana prije odlaska;

(b)

životinje se prevoze izravno u klaonicu u državi članici odredišta bez podvrgavanja operacijama okupljanja u toj državi članici ili njezinoj zoni, ili bilo kojoj državi članici provoza ili njezinoj zoni koja ima status države ili zone slobodne od infekcije virusom bolesti Aujeszkoga.

Odjeljak 4.

Kopitari

Članak 22.

Zahtjevi za premještanja kopitara u druge države članice

1.   Subjekti premještaju kopitare u drugu državu članicu samo ako su ispunjeni sljedeći zahtjevi:

(a)

životinje dolaze iz objekta u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva sure (Trypanosoma evansi) tijekom posljednjih 30 dana prije odlaska ili, ako dolaze iz objekta u kojem je bilo prijavljenih slučajeva sure (Trypanosoma evansi) tijekom posljednje dvije godine prije odlaska, nakon posljednjeg izbijanja bolesti na zahvaćeni se objekt primjenjivalo ograničenje premještanja sve dok:

i.

zaražene životinje nisu uklonjene iz objekta;

i

ii.

preostale životinje u objektu nisu testirane na suru (Trypanosoma evansi) jednom od dijagnostičkih metoda iz dijela 3. Priloga I. na uzorcima uzetima najmanje šest mjeseci nakon uklanjanja posljednje zaražene životinje iz objekta i rezultati su bili negativni;

(b)

životinje dolaze iz objekta u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva durine tijekom posljednjih šest mjeseci prije odlaska ili, ako dolaze iz objekta u kojem je bilo prijavljenih slučajeva durine tijekom posljednje dvije godine prije odlaska, nakon posljednjeg izbijanja bolesti na zahvaćeni se objekt primjenjivalo ograničenje premještanja sve dok:

i.

zaražene životinje nisu usmrćene i uništene ili zaklane ili dok nekastrirani zaraženi mužjaci kopitara nisu kastrirani;

i

ii.

preostali kopitari u objektu, osim kastriranih mužjaka kopitara iz podtočke i., nisu testirani na durinu dijagnostičkom metodom iz dijela 8. Priloga I. na uzorcima uzetima najmanje šest mjeseci nakon završetka mjera iz podtočke i. i rezultati su bili negativni;

(c)

životinje dolaze iz objekta u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva infekciozne anemije kopitara tijekom posljednjih 90 dana prije odlaska ili, ako dolaze iz objekta u kojem je bilo prijavljenih slučajeva infekciozne anemije kopitara tijekom posljednjih 12 mjeseci prije odlaska, nakon posljednjeg izbijanja bolesti na zahvaćeni se objekt primjenjivalo ograničenje premještanja sve dok:

i.

zaražene životinje nisu usmrćene i uništene ili zaklane, a objekt očišćen i dezinficiran;

i

ii.

preostale životinje u objektu nisu testirane na infekcioznu anemiju kopitara dijagnostičkom metodom iz dijela 9. Priloga I. na uzorcima uzetima u dva navrata u razmaku od najmanje tri mjeseca nakon završetka mjera iz podtočke i. i rezultati su bili negativni;

(d)

životinje dolaze iz objekta u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva venezuelskog encefalomijelitisa konja tijekom posljednjih šest mjeseci prije odlaska ili, ako dolaze iz objekta smještenog u državi članici ili njezinoj zoni u kojoj je bilo prijavljenih slučajeva venezuelskog encefalomijelitisa konja tijekom posljednje dvije godine, ispunjavaju uvjete iz podtočke i. te uvjete iz podtočke ii. ili podtočke iii.:

i.

tijekom razdoblja od najmanje 21 dana prije odlaska bile su klinički zdrave, a sve životinje iz podtočke ii. ili podtočke iii. kod kojih je svakodnevnim mjerenjem utvrđen porast tjelesne temperature iznad fiziološke vrijednosti podvrgnute su dijagnostičkom testu na venezuelski encefalomijelitis konja dijagnostičkom metodom iz dijela 10. stavka 1. točke (a) Priloga I. i rezultati su bili negativni;

i

ii.

životinje su držane u karanteni tijekom razdoblja od najmanje 21 dana, zaštićene od napada insekata vektora te su:

cijepljene protiv venezuelskog encefalomijelitisa konja primivši cjelokupan primarni ciklus cjepiva i docijepljene su u skladu s preporukama proizvođača najmanje 60 dana, a najviše 12 mjeseci prije datuma otpreme,

ili

testirane na venezuelski encefalomijelitis konja dijagnostičkom metodom iz dijela 10. stavka 1. točke (b) Priloga I. na uzorku uzetom najmanje 14 dana nakon datuma ulaska u karantenu i rezultati su bili negativni;

iii.

životinje su podvrgnute:

testu na venezuelski encefalomijelitis konja koji je proveden dijagnostičkom metodom iz dijela 10. stavka 1. točke (b) Priloga I., bez povećanja titra protutijela, na uparenim uzorcima uzetima u dva navrata u razmaku od 21 dana, pri čemu je drugi uzorak uzet tijekom razdoblja od deset dana prije datuma odlaska,

i

testu za otkrivanje genoma virusa venezuelskog encefalomijelitisa konja koji je proveden dijagnostičkom metodom iz dijela 10. stavka 2. Priloga I. na uzorku uzetom u roku od 48 sati prije odlaska i rezultati su bili negativni, a životinje su do odlaska bile zaštićene od napada insekata vektora;

(e)

životinje dolaze iz objekta u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva infekcije virusom bjesnoće kod držanih kopnenih životinja tijekom posljednjih 30 dana prije odlaska;

(f)

životinje dolaze iz objekta u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva bedrenice kod kopitara i papkara tijekom posljednjih 15 dana prije odlaska;

(g)

životinje nisu bile u kontaktu s držanim životinjama vrsta s popisa navedenih za bolesti iz točaka od (a) do (f) koje nisu udovoljavale zahtjevima iz točaka od (a) do (e) tijekom posljednjih 30 dana prije odlaska ni zahtjevu iz točke (f) tijekom posljednjih 15 dana prije odlaska.

2.   Odstupajući od stavka 1. točaka (a), (b) i (c), ograničenja premještanja iz stavka 1. točaka (a), (b) i (c) primjenjuju se najmanje 30 dana nakon što je posljednja životinja u objektu koja pripada vrsti s popisa navedenoj za odgovarajuću bolest iz stavka 1. točaka (a), (b) i (c) usmrćena i uništena ili zaklana, a prostori su očišćeni i dezinficirani.

3.   Subjekt koji podnosi zahtjev za izdavanje certifikata o zdravlju životinja iz članka 76. dužan je na zahtjev nadležnog tijela dostaviti adrese svih objekata u kojima se drže kopitari u kojima su kopitari koje treba premjestiti držani tijekom razdoblja od 30 dana prije planiranog premještanja u drugu državu članicu.

Odjeljak 5.

Deve

Članak 23.

Zahtjevi za premještanja držanih deva u druge države članice

1.   Subjekti premještaju držane deve u drugu državu članicu samo ako su ispunjeni sljedeći zahtjevi:

(a)

životinje su neprekidno boravile u objektu najmanje 30 dana prije odlaska, ili od rođenja ako su mlađe od 30 dana, i tijekom tog razdoblja nisu bile u kontaktu s držanim devama koje su bile nižeg zdravstvenog statusa ili na koje su se primjenjivala ograničenja premještanja zbog razloga povezanih sa zdravljem životinja, ili s držanim životinjama koje dolaze iz objekta koji nije udovoljavao zahtjevima iz točke (b);

(b)

životinje koje u Uniju ulaze iz treće zemlje ili područja tijekom posljednjih 30 dana prije odlaska životinja iz točke (a) i uvode se u objekt u kojem su te životinje boravile drže se odvojeno kako bi se spriječio izravan i neizravan kontakt s ostalim životinjama u tom objektu;

(c)

životinje dolaze iz objekta u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva infekcije virusom bjesnoće kod držanih kopnenih životinja tijekom posljednjih 30 dana prije odlaska;

(d)

životinje dolaze iz objekta u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis kod deva tijekom posljednja 42 dana prije odlaska te su testirane na infekciju bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis jednom od dijagnostičkih metoda iz dijela 1. Priloga I. na uzorku uzetom tijekom posljednjih 30 dana prije odlaska, a u slučaju ženki nakon poroda najmanje 30 dana nakon poroda, i rezultati su bili negativni;

(e)

životinje dolaze iz objekta u kojem se kod deva koje se drže u objektu provodilo nadziranje infekcije kompleksom Mycobacterium tuberculosis (M. bovis, M. caprae i M. tuberculosis) u skladu s dijelom 2. točkama 1. i 2. Priloga II. najmanje posljednjih 12 mjeseci prije odlaska i tijekom tog razdoblja:

i.

u objekt iz točke (a) uvedene su samo deve iz objekata koji primjenjuju mjere predviđene ovom točkom;

ii.

ako su prijavljeni slučajevi infekcije kompleksom Mycobacterium tuberculosis (M. bovis, M. caprae i M. tuberculosis) kod deva koje se drže u objektu, poduzete su mjere u skladu s dijelom 2. točkom 3. Priloga II.

(f)

ako se premještaju u državu članicu ili njezinu zonu koja ima status „slobodno od bolesti” ili odobreni program iskorjenjivanja za zarazni rinotraheitis goveda/zarazni pustularnog vulvovaginitis kod goveda, životinje dolaze iz objekta u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva zaraznog rinotraheitisa goveda/zaraznog pustularnog vulvovaginitisa kod deva tijekom posljednjih 30 dana prije odlaska;

(g)

životinje dolaze iz objekta smještenog u krugu od najmanje 150 km oko objekta u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva infekcije virusom epizootske hemoragijske bolesti ni u jednom objektu tijekom posljednje dvije godine prije odlaska;

(h)

životinje dolaze iz objekta u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva bedrenice kod kopitara i papkara tijekom posljednjih 15 dana prije odlaska;

(i)

životinje dolaze iz objekta u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva sure (Trypanosoma evansi) tijekom posljednjih 30 dana prije odlaska i, ako dolaze iz objekta u kojem je bilo prijavljenih slučajeva sure (Trypanosoma evansi) tijekom posljednje dvije godine prije odlaska, nakon posljednjeg izbijanja bolesti na zahvaćeni se objekt primjenjivalo ograničenje premještanja sve dok:

i.

zaražene životinje nisu uklonjene iz objekta;

i

ii.

preostale životinje u objektu nisu testirane na suru (Trypanosoma evansi) jednom od dijagnostičkih metoda iz dijela 3. Priloga I. na uzorcima uzetima najmanje šest mjeseci nakon uklanjanja zaraženih životinja iz objekta i rezultati su bili negativni;

(j)

osim ako se premještaju u skladu s člankom 24., životinje udovoljavaju barem jednom od zahtjeva u pogledu infekcije virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24) iz Priloga V. dijela II. poglavlja 2. odjeljka 1. točaka od 1. do 3. Delegirane uredbe (EU) 2020/689;

(k)

ako je primjenjivo, ispunjeni su uvjeti navedeni u člancima 32. i 33.

2.   Odredbe stavka 1. ne primjenjuju se na držane deve namijenjene klanju kako je navedeno u članku 25.

Članak 24.

Odstupanja za premještanja držanih deva u druge države članice ili njihove zone u pogledu infekcije virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24)

Odstupajući od članka 23. stavka 1. točke (j), nadležno tijelo države članice podrijetla može odobriti premještanje držanih deva koje ne udovoljavaju barem jednom od zahtjeva iz Priloga V. dijela II. poglavlja 2. odjeljka 1. točaka od 1. do 3. Delegirane uredbe (EU) 2020/689 u drugu državu članicu ili njezinu zonu:

(a)

koja ima status „slobodno od bolesti” ili odobreni program iskorjenjivanja za infekciju virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24) ako je država članica odredišta obavijestila Komisiju i ostale države članice da su takva premještanja odobrena pod uvjetima iz članka 43. stavka 2. Delegirane uredbe (EU) 2020/689;

(b)

koja nema status „slobodno od bolesti” ni odobreni program iskorjenjivanja za infekciju virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24) ako je država članica odredišta obavijestila Komisiju i ostale države članice da su takva premještanja odobrena. Ako država članica odredišta odredi uvjete za odobravanje takvog premještanja, ti uvjeti moraju odgovarati jednom od uvjeta iz Priloga V. dijela II. poglavlja 2. odjeljka 1. točaka od 5. do 8. Delegirane uredbe (EU) 2020/689.

Članak 25.

Odstupanje za premještanja držanih deva namijenjenih klanju u druge države članice

Odstupajući od zahtjeva iz članka 23., subjekti mogu premještati držane deve namijenjene klanju u drugu državu članicu ili njezinu zonu ako te životinje dolaze iz objekta:

(a)

u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva infekcije virusom bjesnoće kod držanih kopnenih životinja tijekom posljednjih 30 dana prije odlaska;

(b)

u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva bedrenice kod kopitara i papkara tijekom posljednjih 15 dana prije odlaska;

(c)

u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva infekcije virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24) tijekom posljednjih 30 dana prije odlaska.

Odjeljak 6.

Jeleni

Članak 26.

Zahtjevi za premještanja držanih jelena u druge države članice

1.   Subjekti premještaju držane jelene u drugu državu članicu samo ako su ispunjeni sljedeći zahtjevi:

(a)

životinje su neprekidno boravile u objektu najmanje 30 dana prije odlaska, ili od rođenja ako su mlađe od 30 dana, i tijekom tog razdoblja nisu bile u kontaktu s držanim jelenima koji su bili nižeg zdravstvenog statusa ili na koje su se primjenjivala ograničenja premještanja zbog razloga povezanih sa zdravljem životinja, ili s držanim životinjama koje dolaze iz objekta koji nije udovoljavao zahtjevima iz točke (b);

(b)

životinje koje u Uniju ulaze iz treće zemlje ili područja tijekom posljednjih 30 dana prije odlaska životinja iz točke (a) i uvode se u objekt u kojem su te životinje boravile drže se odvojeno kako bi se spriječio izravan i neizravan kontakt s ostalim životinjama u tom objektu;

(c)

životinje dolaze iz objekta u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva infekcije virusom bjesnoće kod držanih kopnenih životinja tijekom posljednjih 30 dana prije odlaska;

(d)

životinje dolaze iz objekta u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis kod jelena tijekom posljednja 42 dana prije odlaska;

(e)

životinje dolaze iz objekta u kojem se kod jelena koji se drže u objektu provodilo nadziranje infekcije kompleksom Mycobacterium tuberculosis (M. bovis, M. caprae i M. tuberculosis) u skladu s dijelom 3. točkama 1. i 2. Priloga II. najmanje posljednjih 12 mjeseci prije odlaska i tijekom tog razdoblja:

i.

u objekt iz točke (a) uvedeni su samo jeleni iz objekata koji primjenjuju mjere predviđene ovom točkom;

ii.

ako su prijavljeni slučajevi infekcije kompleksom Mycobacterium tuberculosis (M. bovis, M. caprae i M. tuberculosis) kod jelena koji se drže u objektu, poduzete su mjere u skladu s dijelom 3. točkom 3. Priloga II.;

(f)

ako se premještaju u državu članicu ili njezinu zonu koja ima status „slobodno od bolesti” ili odobreni program iskorjenjivanja za zarazni rinotraheitis goveda/zarazni pustularni vulvovaginitis kod goveda, životinje dolaze iz objekta u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva zaraznog rinotraheitisa goveda/zaraznog pustularnog vulvovaginitisa kod jelena tijekom posljednjih 30 dana prije odlaska;

(g)

životinje dolaze iz objekta smještenog u krugu od najmanje 150 km oko objekta u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva infekcije virusom epizootske hemoragijske bolesti ni u jednom objektu tijekom posljednje dvije godine prije odlaska;

(h)

životinje dolaze iz objekta u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva bedrenice kod kopitara i papkara tijekom posljednjih 15 dana prije odlaska;

(i)

životinje dolaze iz objekta u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva sure (Trypanosoma evansi) tijekom posljednjih 30 dana prije odlaska i, ako dolaze iz objekta u kojem je bilo prijavljenih slučajeva sure (Trypanosoma evansi) tijekom posljednje dvije godine prije odlaska, nakon posljednjeg izbijanja bolesti na zahvaćeni se objekt primjenjivalo ograničenje premještanja sve dok:

i.

zaražene životinje nisu uklonjene iz objekta;

i

ii.

preostale životinje u objektu nisu testirane na suru (Trypanosoma evansi) jednom od dijagnostičkih metoda iz dijela 3. Priloga I. na uzorcima uzetima najmanje šest mjeseci nakon uklanjanja zaraženih životinja iz objekta i rezultati su bili negativni;

(j)

osim ako se premještaju u skladu s člankom 27., životinje udovoljavaju barem jednom od zahtjeva u pogledu infekcije virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24) koji su utvrđeni u Prilogu V. dijelu II. poglavlju 2. odjeljku 1. točkama od 1. do 3. Delegirane uredbe (EU) 2020/689;

(k)

ako je primjenjivo, ispunjeni su uvjeti navedeni u člancima 32. i 33.

2.   Odredbe stavka 1. ne primjenjuju se na držane jelene namijenjene klanju kako je navedeno u članku 28.

Članak 27.

Odstupanja za premještanja držanih jelena u druge države članice ili njihove zone u pogledu infekcije virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24)

Odstupajući od članka 26. stavka 1. točke (j), nadležno tijelo države članice podrijetla može odobriti premještanje držanih jelena koji ne udovoljavaju barem jednom od zahtjeva iz Priloga V. dijela II. poglavlja 2. odjeljka 1. točaka od 1. do 3. Delegirane uredbe (EU) 2020/689 u drugu državu članicu ili njezinu zonu:

(a)

koja ima status „slobodno od bolesti” ili odobreni program iskorjenjivanja za infekciju virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24) ako je država članica odredišta obavijestila Komisiju i ostale države članice da su takva premještanja odobrena pod uvjetima iz članka 43. stavka 2. Delegirane uredbe (EU) 2020/689;

(b)

koja nema status „slobodno od bolesti” ni odobreni program iskorjenjivanja za infekciju virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24) ako je država članica odredišta obavijestila Komisiju i ostale države članice da su takva premještanja odobrena. Ako država članica odredišta odredi uvjete za odobravanje takvog premještanja, ti uvjeti moraju odgovarati jednom od uvjeta iz Priloga V. dijela II. poglavlja 2. odjeljka 1. točaka od 5. do 8. Delegirane uredbe (EU) 2020/689.

Članak 28.

Odstupanje za premještanja držanih jelena namijenjenih klanju u druge države članice

Odstupajući od zahtjeva iz članka 26., subjekti mogu premještati držane jelene namijenjene klanju u drugu državu članicu ili njezinu zonu ako te životinje dolaze iz objekta:

(a)

u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva infekcije virusom bjesnoće kod držanih kopnenih životinja tijekom posljednjih 30 dana prije odlaska;

(b)

u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva bedrenice kod kopitara i papkara tijekom posljednjih 15 dana prije odlaska;

(c)

u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva infekcije virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24) tijekom posljednjih 30 dana prije odlaska.

Odjeljak 7.

Drugi kopitari i papkari

Članak 29.

Zahtjevi za premještanja drugih držanih kopitara i papkara u druge države članice

1.   Subjekti premještaju druge držane kopitare i papkare u drugu državu članicu samo ako su ispunjeni sljedeći zahtjevi:

(a)

životinje su neprekidno boravile u objektu najmanje 30 dana prije odlaska, ili od rođenja ako su mlađe od 30 dana, i tijekom tog razdoblja nisu bile u kontaktu s drugim držanim kopitarima i papkarima koji su bili nižeg zdravstvenog statusa ili na koje su se primjenjivala ograničenja premještanja zbog razloga povezanih sa zdravljem životinja, ili s držanim životinjama koje dolaze iz objekta koji nije udovoljavao zahtjevima iz točke (b);

(b)

životinje koje u Uniju ulaze iz treće zemlje ili područja tijekom posljednjih 30 dana prije odlaska životinja iz točke (a) i uvode se u objekt u kojem su te životinje boravile drže se odvojeno kako bi se spriječio izravan i neizravan kontakt s ostalim životinjama u tom objektu;

(c)

u slučaju drugih držanih kopitara i papkara vrsta s popisa navedenih za infekciju virusom bjesnoće, životinje dolaze iz objekta u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva infekcije virusom bjesnoćom kod držanih kopnenih životinja tijekom posljednjih 30 dana prije odlaska;

(d)

u slučaju drugih držanih kopitara i papkara vrsta s popisa navedenih za infekciju bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis, životinje dolaze iz objekta u kojem tijekom posljednja 42 dana prije odlaska nije bilo prijavljenih slučajeva infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis kod drugih držanih kopitara i papkara vrsta s popisa navedenih za tu bolest;

(e)

u slučaju drugih držanih kopitara i papkara vrsta s popisa navedenih za infekciju kompleksom Mycobacterium tuberculosis (M. bovis, M. caprae i M. tuberculosis), životinje dolaze iz objekta u kojem tijekom posljednja 42 dana prije odlaska nije bilo prijavljenih slučajeva infekcije kompleksom Mycobacterium tuberculosis (M. bovis, M. caprae i M. tuberculosis) kod držanih životinja vrsta s popisa navedenih za tu bolest;

(f)

u slučaju drugih držanih kopitara i papkara vrsta s popisa navedenih za infekciju virusom epizootske hemoragijske bolesti, životinje dolaze iz objekta smještenog u krugu od najmanje 150 km oko objekta u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva infekcije virusom epizootske hemoragijske bolesti ni u jednom objektu tijekom posljednje dvije godine prije odlaska;

(g)

životinje dolaze iz objekta u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva bedrenice kod kopitara i papkara tijekom posljednjih 15 dana prije odlaska;

(h)

u slučaju drugih držanih kopitara i papkara vrsta s popisa navedenih za suru (Trypanosoma evansi), životinje dolaze iz objekta u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva sure (Trypanosoma evansi) tijekom posljednjih 30 dana prije odlaska, a ako dolaze iz objekta u kojem je bilo prijavljenih slučajeva sure (Trypanosoma evansi) tijekom posljednje dvije godine prije odlaska, nakon posljednjeg izbijanja bolesti na zahvaćeni se objekt primjenjivalo ograničenje premještanja sve dok:

i.

zaražene životinje nisu uklonjene iz objekta;

i

ii.

preostale životinje u objektu nisu testirane na suru (Trypanosoma evansi) jednom od dijagnostičkih metoda iz dijela 3. Priloga I. na uzorcima uzetima najmanje šest mjeseci nakon uklanjanja zaraženih životinja iz objekta i rezultati su bili negativni;

(i)

u slučaju drugih držanih kopitara i papkara vrsta s popisa navedenih za infekciju virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24), životinje udovoljavaju barem jednom od zahtjeva u pogledu infekcije virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24) koji su utvrđeni u Prilogu V. dijelu II. poglavlju 2. odjeljku 1. točkama od 1. do 3. Delegirane uredbe (EU) 2020/689 Ova se točka ne primjenjuje na druge držane kopitare i papkare iz članka 30.

(j)

ako je primjenjivo, ispunjeni su uvjeti navedeni u člancima 32. i 33.

2.   Odredbe stavka 1. ne primjenjuju se na druge držane kopitare i papkare namijenjene klanju kako je navedeno u članku 31.

Članak 30.

Odstupanje za premještanja drugih držanih kopitara i papkara u druge države članice ili njihove zone u pogledu infekcije virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24)

Odstupajući od članka 29. stavka 1. točke (i), nadležno tijelo države članice podrijetla može odobriti premještanje drugih držanih kopitara i papkara vrsta s popisa navedenih za infekciju virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24) koji ne udovoljavaju barem jednom od zahtjeva iz Priloga V. dijela II. poglavlja 2. odjeljka 1. točaka od 1. do 3. Delegirane uredbe (EU) 2020/689 u drugu državu članicu ili njezinu zonu:

(a)

koja ima status „slobodno od bolesti” ili odobreni program iskorjenjivanja za infekciju virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24) ako je država članica odredišta obavijestila Komisiju i ostale države članice da su takva premještanja odobrena pod uvjetima iz članka 43. stavka 2. Delegirane uredbe (EU) 2020/689;

(b)

koja nema status „slobodno od bolesti” ni odobreni program iskorjenjivanja za infekciju virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24) ako je država članica odredišta obavijestila Komisiju i ostale države članice da su takva premještanja odobrena. Ako država članica odredišta odredi uvjete za odobravanje takvog premještanja, ti uvjeti moraju odgovarati jednom od uvjeta iz Priloga V. dijela II. poglavlja 2. odjeljka 1. točaka od 5. do 8. Delegirane uredbe (EU) 2020/689.

Članak 31.

Odstupanje za premještanja drugih držanih kopitara i papkara namijenjenih klanju u druge države članice

Odstupajući od zahtjeva iz članka 29., subjekti mogu premještati druge držane kopitare i papkare namijenjene klanju u drugu državu članicu ili njezinu zonu:

(a)

ako te životinje dolaze iz objekta u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva bedrenice kod kopitara i papkara tijekom posljednjih 15 dana prije odlaska;

(b)

u slučaju drugih držanih kopitara i papkara vrsta s popisa navedenih za infekciju bjesnoćom, ako te životinje dolaze iz objekta u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva infekcije virusom bjesnoće kod držanih kopnenih životinja tijekom posljednjih 30 dana prije odlaska;

(c)

u slučaju drugih držanih kopitara i papkara vrsta s popisa navedenih za infekciju virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24), ako te životinje dolaze iz objekta u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva infekcije virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24) tijekom posljednjih 30 dana prije odlaska.

Odjeljak 8.

Dodatni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja koji se odnose na infekciju virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24)

Članak 32.

Biosigurnosne mjere i mjere za umanjivanje rizika za aktivnosti prijevoza u drugu državu članicu ili njezinu zonu koja ima status „slobodno od bolesti” ili odobreni program iskorjenjivanja za infekciju virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24)

1.   Subjekti premještaju držane životinje vrsta s popisa navedenih za infekciju virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24) u drugu državu članicu ili njezinu zonu koja ima status države ili zone slobodne od te bolesti ili odobreni program iskorjenjivanja te bolesti samo ako je ispunjen najmanje jedan od sljedećih zahtjeva:

(a)

prijevoz se obavlja u državi članici ili njezinoj zoni koja ima status države ili zone slobodne od infekcije virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24);

(b)

životinje su zaštićene od napada vektora;

i

i.

planirano putovanje ne uključuje istovar životinja na razdoblje dulje od jednog dana;

ili

ii.

životinje se istovaruju u objektu zaštićenom od vektora;

ili

iii.

životinje se istovaruju u državi članici ili njezinoj zoni tijekom razdoblja bez vektora;

(c)

životinje su:

i.

cijepljene protiv svih serotipova virusa bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24) koji su prijavljeni tijekom posljednje dvije godine u državi članici provoza ili njezinoj zoni te su i dalje u razdoblju imuniteta zajamčenom u specifikacijama cjepiva;

ili

ii.

podvrgnute su serološkom testu kojim se mogu otkriti posebna protutijela za sve serotipove virusa bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24) koji su prijavljeni u državi članici provoza ili njezinoj zoni tijekom posljednje dvije godine prije odlaska i rezultati testa bili su pozitivni;

(d)

životinje su namijenjene klanju.

2.   Odstupajući od stavka 1., nadležno tijelo države članice podrijetla može odobriti premještanje držanih životinja ako je nadležno tijelo države članice odredišta obavijestilo Komisiju i ostale države članice da su takva premještanja odobrena pod uvjetima iz članka 43. stavka 2. Delegirane uredbe (EU) 2020/689 i ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

(a)

životinje udovoljavaju posebnim zahtjevima u pogledu zdravlja životinja koje je definiralo nadležno tijelo odredišta kako bi se osiguralo da su životinje prije odlaska dovoljno imunološki zaštićene od svih serotipova virusa bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24) koji su prijavljeni u državi članici provoza ili njezinoj zoni tijekom posljednje dvije godine prije odlaska;

ili

(b)

životinje udovoljavaju zahtjevima utvrđenima u ovom stavku točki (a) ili u stavku 1. točki (c) kako bi se osiguralo da su zaštićene od serotipova virusa bolesti plavog jezika koji su prijavljeni u državi članici provoza ili njezinoj zoni tijekom posljednje dvije godine prije odlaska, a nisu prijavljeni u državi članici ili zoni odredišta tijekom istog razdoblja.

Članak 33.

Biosigurnosne mjere i mjere za umanjivanje rizika za aktivnosti prijevoza kroz drugu državu članicu ili njezinu zonu koja ima status „slobodno od bolesti” ili odobreni program iskorjenjivanja za infekciju virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24)

1.   Subjekti premještaju životinje vrsta s popisa navedenih za infekciju virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24) kroz drugu državu članicu provoza ili njezinu zonu koja ima status države ili zone slobodne od te bolesti ili odobreni program iskorjenjivanja te bolesti samo ako je ispunjen najmanje jedan od sljedećih zahtjeva:

(a)

životinje udovoljavaju barem jednom od zahtjeva koji su utvrđeni u Prilogu V. dijelu II. poglavlju 2. odjeljku 1. točkama od 1. do 3. Delegirane uredbe (EU) 2020/689;

ili

(b)

prijevozna sredstva u koja se životinje utovaruju zaštićena su od napada vektora tijekom prijevoza;

i

i.

planirano putovanje ne uključuje istovar životinja na razdoblje dulje od jednog dana;

ili

ii.

životinje se istovaruju u objektu zaštićenom od vektora ili tijekom razdoblja bez vektora.

2.   Odstupajući od stavka 1., nadležno tijelo države članice podrijetla može odobriti premještanja životinja vrsta s popisa navedenih za infekciju virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24) kroz drugu državu članicu provoza ili njezinu zonu koja ima status države ili zone slobodne od te bolesti ili odobreni program iskorjenjivanja te bolesti ako je država članica provoza obavijestila Komisiju i ostale države članice da su takva premještanja odobrena pod uvjetima navedenima u članku 43. stavku 2. točkama (a), (c) i (d) Delegirane uredbe (EU) 2020/689.

POGLAVLJE 3.

Dodatni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za premještanja peradi i jaja za valenje u druge države članice

Odjeljak 1.

Perad

Članak 34.

Zahtjevi za premještanja peradi za rasplod i peradi za proizvodnju

1.   Subjekti premještaju perad za rasplod i perad za proizvodnju u drugu državu članicu samo ako su ispunjeni sljedeći zahtjevi:

(a)

životinje su neprekidno boravile u jednom ili više odobrenih objekata u kojima se drži perad:

i.

od valenja:

ili

ii.

najmanje:

42 dana prije odlaska u slučaju peradi za rasplod i peradi za proizvodnju mesa ili konzumnih jaja,

ili

21 dan prije odlaska u slučaju peradi za proizvodnju za obnovu populacije pernate divljači;

(b)

životinje dolaze iz jata u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva infekcije bakterijama Salmonella Pullorum, S. Gallinarum i S. arizonae te dolaze iz objekata koji su u slučaju potvrđivanja infekcije bakterijama Salmonella Pullorum, S. Gallinarum i S. arizonae tijekom posljednjih 12 mjeseci prije odlaska primijenili sljedeće mjere:

i.

zaraženo jato zaklano je ili usmrćeno i uništeno;

ii.

nakon klanja ili usmrćivanja zaraženog jata iz podtočke i. objekt je očišćen i dezinficiran;

iii.

nakon čišćenja i dezinfekcije iz podtočke ii. sva su jata u objektu bila negativna na infekciju bakterijama Salmonella Pullorum, S. Gallinarum i S. arizonae u dva testiranja provedena u razmaku od najmanje 21 dana u skladu s programom nadziranja iz članka 8. točke (b) Delegirane uredbe (EU) 2019/2035;

(c)

životinje dolaze iz jata u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva ptičje mikoplazmoze (Mycoplasma gallisepticum i M. meleagridis) te dolaze iz objekata koji su u slučaju potvrđivanja ptičje mikoplazmoze (Mycoplasma gallisepticum i M. meleagridis) tijekom posljednjih 12 mjeseci prije odlaska primijenili sljedeće mjere:

i.

zaraženo je jato bilo negativno na ptičju mikoplazmozu (Mycoplasma gallisepticum i M. meleagridis) u dva testiranja provedena u skladu s programom nadziranja iz članka 8. točke (b) Delegirane uredbe (EU) 2019/2035 na cijelom jatu s razmakom od najmanje 60 dana;

ili

ii.

zaraženo jato zaklano je ili usmrćeno i uništeno, objekt je očišćen i dezinficiran, a nakon čišćenja i dezinfekcije sva su jata u objektu bila negativna na ptičju mikoplazmozu (Mycoplasma gallisepticum i M. meleagridis) u dva testiranja provedena u razmaku od najmanje 21 dana u skladu s programom nadziranja iz članka 8. točke (b) uredbe Komisije (EU) 2019/2035;

(d)

životinje dolaze iz jata koja ne pokazuju kliničke znakove bolesti s popisa relevantnih za tu vrstu niti postoji sumnja na te bolesti;

(e)

nadziranjem predviđenim u članku 3. stavku 1. točki (a) i točki (b) podtočki ii. Delegirane uredbe (EU) 2020/689 nisu otkriveni potvrđeni slučajevi infekcije virusom niskopatogene influence ptica u jatu podrijetla životinja tijekom posljednjeg 21 dana prije odlaska;

(f)

u slučaju peradi za proizvodnju za obnovu populacije pernate divljači, životinje nisu bile u kontaktu s pticama nižeg zdravstvenog statusa tijekom posljednjeg 21 dana prije odlaska;

(g)

u slučaju patki i guski, životinje su testirane na visokopatogenu influencu ptica u skladu s Prilogom IV. i rezultati su bili negativni;

(h)

relevantni zahtjevi u pogledu cijepljenja, kako je predviđeno člancima 41. i 42. za određenu kategoriju peradi.

2.   Odredbe stavka 1. ne primjenjuju se na premještanje manje od 20 jedinki peradi osim bezgrebenki koje se premještaju u skladu s člankom 37.

Članak 35.

Zahtjevi za premještanja peradi namijenjene klanju

1.   Subjekti premještaju perad namijenjenu klanju u drugu državu članicu samo ako su ispunjeni sljedeći zahtjevi:

(a)

životinje su neprekidno boravile u registriranom ili odobrenom objektu u kojem se drži perad:

i.

od valenja;

ili

ii.

najmanje tijekom posljednjeg 21 dana prije odlaska;

(b)

životinje dolaze iz jata koja ne pokazuju kliničke znakove bolesti s popisa relevantnih za tu vrstu niti postoji sumnja na te bolesti;

(c)

relevantni zahtjevi u pogledu cijepljenja, kako je predviđeno člancima 41. i 42. za određenu kategoriju peradi.

2.   Odredbe stavka 1. ne primjenjuju se na premještanje manje od 20 jedinki peradi osim bezgrebenki koje se premještaju u skladu s člankom 37.

Članak 36.

Zahtjevi za premještanja jednodnevnih pilića

1.   Subjekti premještaju jednodnevne piliće u drugu državu članicu samo ako su ispunjeni sljedeći zahtjevi:

(a)

životinje dolaze iz odobrene valionice;

(b)

životinje su izvaljene iz jaja za valenje koja:

i.

ispunjavaju zahtjeve iz članka 38. i potječu iz jata kod kojih su provedene provjere u skladu s člankom 91. stavkom 1. točkom (f) i člankom 91. stavkom 2. točkom (f);

ili

ii.

ušla su u Uniju iz treće zemlje ili njezina područja ili zone;

(c)

relevantni zahtjevi u pogledu cijepljenja, kako je predviđeno člancima 41. i 42. za određenu kategoriju peradi.

2.   U slučaju jednodnevnih pilića izvaljenih iz jaja za valenje koji su ušli u Uniju iz treće zemlje ili njezina područja ili zone, nadležno tijelo države članice podrijetla tih jednodnevnih pilića obavješćuje nadležno tijelo države članice planiranog odredišta da su jaja za valenje ušla u Uniju iz treće zemlje.

3.   Odredbe stavaka 1. i 2. ne primjenjuju se na premještanje manje od 20 jedinki peradi osim bezgrebenki koje se premještaju u skladu s člankom 37.

Članak 37.

Odstupanje za premještanja manje od 20 jedinki peradi osim bezgrebenki

Odstupajući od zahtjeva iz članaka 34., 35. i 36., subjekti mogu premještati manje od 20 jedinki peradi osim bezgrebenki u drugu državu članicu ako su ispunjeni sljedeći zahtjevi:

(a)

životinje dolaze iz jata koja su od valenja ili najmanje 21 dan prije odlaska neprekidno boravila u jednom registriranom objektu;

(b)

životinje dolaze iz jata koja ne pokazuju kliničke znakove bolesti s popisa relevantnih za tu vrstu niti postoji sumnja na te bolesti;

(c)

nadziranjem predviđenim u članku 3. stavku 1. točki (a) i točki (b) podtočki ii. Delegirane uredbe (EU) 2020/689 nisu otkriveni potvrđeni slučajevi infekcije virusom niskopatogene influence ptica u jatu podrijetla životinja tijekom posljednjeg 21 dana prije odlaska;

(d)

životinje nisu bile u kontaktu s novom unesenom peradi ili pticama nižeg zdravstvenog statusa tijekom posljednjeg 21 dana prije odlaska;

(e)

u slučaju patki i guski, osim onih koje su namijenjene klanju, životinje su testirane na visokopatogenu influencu ptica u skladu s Prilogom IV. i rezultati su bili negativni;

(f)

životinje su testirane na infekciju bakterijama Salmonella Pullorum, S. Gallinarum i S. arizonae i na ptičju mikoplazmozu (Mycoplasma gallisepticum i M. meleagridis) u skladu s Prilogom V. i rezultati su bili negativni;

(g)

relevantni zahtjevi u pogledu cijepljenja, kako je predviđeno člancima 41. i 42. za određenu kategoriju peradi.

Odjeljak 2.

Jaja za valenje peradi

Članak 38.

Zahtjevi za premještanja jaja za valenje peradi

Subjekti premještaju jaja za valenje peradi u drugu državu članicu samo ako ta jaja ispunjavaju sljedeće zahtjeve:

(a)

dolaze iz odobrenog objekta;

(b)

dolaze iz jata koja su od valenja ili najmanje tijekom posljednja 42 dana prije prikupljanja jaja neprekidno boravila u jednom ili više odobrenih objekata u kojima se drži perad;

(c)

potječu od životinja koje ispunjavaju zahtjeve iz članka 34. stavka 1. točaka (b), (c) i (d);

(d)

pojedinačno su označena brojem odobrenja objekta jata podrijetla iz članka 21. točke (a) Delegirane uredbe (EU) 2019/2035;

(e)

dezinficirana su;

(f)

relevantne zahtjeve u pogledu cijepljenja kako je predviđeno člancima 41. i 42.

Članak 39.

Odstupanje za premještanja manje od 20 jaja za valenje peradi osim bezgrebenki

Odstupajući od zahtjeva iz članka 38., subjekti mogu premještati manje od 20 jaja za valenje peradi osim bezgrebenki u drugu državu članicu ako ta jaja ispunjavaju sljedeće zahtjeve:

(a)

dolaze iz registriranog objekta;

(b)

dolaze iz jata:

i.

koja su od valenja ili tijekom najmanje 21 dana prije prikupljanja jaja neprekidno boravila u registriranom objektu;

ii.

koja ne pokazuju kliničke znakove bolesti s popisa relevantnih za tu vrstu niti postoji sumnja na te bolesti;

iii.

koja su testirana na infekciju bakterijama Salmonella Pullorum, S. Gallinarum i S. arizonae i na ptičju mikoplazmozu (Mycoplasma gallisepticum i M. meleagridis) u skladu s Prilogom V. i rezultati su bili negativni;

(c)

relevantne zahtjeve u pogledu cijepljenja kako je predviđeno člancima 41. i 42.

Članak 40.

Odstupanje za premještanja jaja koja ne sadržavaju specifične patogene uzročnike

Odstupajući od zahtjeva iz članka 38., subjekti premještaju jaja koja ne sadržavaju specifične patogene uzročnike u drugu državu članicu samo ako ta jaja ispunjavaju sljedeće zahtjeve:

(a)

dolaze iz odobrenog objekta u kojem se drži perad;

(b)

dolaze iz jata koja su slobodna od specifičnih patogenih uzročnika kako je opisano u Europskoj farmakopeji, a rezultati svih testova i kliničkih pregleda potrebnih za taj posebni status bili su povoljni;

(c)

pojedinačno su označena brojem odobrenja objekta podrijetla iz članka 21. točke (a) Delegirane uredbe (EU) 2019/2035.

Odjeljak 3.

Zahtjevi u pogledu cijepljenja

Članak 41.

Zahtjevi u pogledu cijepljenja protiv infekcije virusom newcastleske bolesti

U slučaju kada su perad, jaja za valenje peradi ili jata podrijetla jaja za valenje ili jednodnevni pilići cijepljeni protiv infekcije virusom newcastleske bolesti cjepivom koje nije inaktivirano, upotrijebljena cjepiva moraju ispunjavati kriterije iz Priloga VI.

Odjeljak 4.

Posebni uvjeti u pogledu premještanja u države članice ili njihove zone koje imaju status države ili zone slobodne od infekcije virusom newcastleske bolesti bez cijepljenja

Članak 42.

Dodatni zahtjevi za premještanja peradi i jaja za valenje peradi u državu članicu ili njezinu zonu koja ima status države ili zone slobodne od infekcije virusom newcastleske bolesti bez cijepljenja

Subjekti premještaju perad i jaja za valenje peradi iz države članice ili njezine zone koja nema status države ili zone slobodne od infekcije virusom newcastleske bolesti bez cijepljenja u državu članicu ili njezinu zonu koja ima status države ili zone slobodne od infekcije virusom newcastleske bolesti bez cijepljenja samo ako te životinje i jaja za valenje, uz zahtjeve iz odjeljaka od 1. do 3. za određeni proizvod, ispunjavaju sljedeće zahtjeve u pogledu infekcije virusom newcastleske bolesti:

(a)

u slučaju peradi za rasplod i peradi za proizvodnju:

i.

nije cijepljena protiv infekcije virusom newcastleske bolesti;

ii.

izolirana je 14 dana prije odlaska u objektu podrijetla pod nadzorom službenog veterinara ili u odobrenom karantenskom objektu, ako:

nijedna životinja nije cijepljena protiv infekcije virusom newcastleske bolesti tijekom posljednjeg 21 dana prije odlaska,

tijekom posljednjeg 21 dana prije odlaska nisu uvedene druge ptice,

u karantenskom objektu nisu provedena nikakva cijepljenja;

iii.

tijekom posljednjih 14 dana prije odlaska imala je negativne rezultate seroloških testova za otkrivanje protutijela na virus newcastleske bolesti, provedenih na uzorcima krvi s 95 %-tnom pouzdanošću otkrivanja infekcije uz prevalenciju od 5 %;

(b)

u slučaju peradi namijenjene klanju, te životinje dolaze iz jata koja:

i.

nisu cijepljena protiv infekcije virusom newcastleske bolesti i tijekom posljednjih 14 dana prije odlaska imala su negativne rezultate seroloških testova za otkrivanje protutijela na virus newcastleske bolesti, provedenih na uzorcima krvi s 95 %-tnom pouzdanošću otkrivanja infekcije uz prevalenciju od 5 %;

ili

ii.

cijepljena su protiv infekcije virusom newcastleske bolesti i tijekom posljednjih 14 dana prije odlaska imala su negativne rezultate testa za otkrivanje virusa newcastleske bolesti, provedenog s 95 %-tnom pouzdanošću otkrivanja infekcije uz prevalenciju od 5 %;

(c)

u slučaju jednodnevnih pilića:

i.

nisu cijepljeni protiv infekcije virusom newcastleske bolesti;

ii.

potječu iz jaja za valenje koja ispunjavaju uvjete iz točke (d);

iii.

dolaze iz valionice čijom se radnom praksom osigurava inkubacija takvih jaja za valenje u potpuno odvojenim razdobljima i lokacijama od jaja za valenje koja ne udovoljavaju uvjetima iz točke (d);

(d)

u slučaju jaja za valenje peradi:

i.

nisu cijepljena protiv infekcije virusom newcastleske bolesti;

ii.

dolaze iz jata:

koja nisu cijepljena protiv infekcije virusom newcastleske bolesti,

ili

koja su cijepljena protiv infekcije virusom newcastleske bolesti inaktiviranim cjepivima,

ili

koja su cijepljena protiv infekcije virusom newcastleske bolesti živim cjepivima koja ispunjavaju kriterije iz Priloga VI., a cijepljenje je provedeno najmanje 30 dana prije prikupljanja jaja za valenje.

POGLAVLJE 4.

Operacije okupljanja u pogledu držanih kopitara i papkara te peradi

Članak 43.

Posebna pravila za operacije okupljanja držanih kopitara i papkara te peradi

1.   Tijekom premještanja držanih kopitara i papkara te peradi iz objekta podrijetla u objekt u državi članici odredišta subjekti osiguravaju da se životinje ne podvrgavaju više od trima operacijama okupljanja i da se te operacije okupljanja provode u objektima odobrenima za operacije okupljanja ili na prijevoznim sredstvima u skladu s člankom 44. pod sljedećim uvjetima:

(a)

svi držani kopitari i papkari te sva perad koji su podvrgnuti tim operacijama okupljanja premještaju se u njihovo krajnje mjesto odredišta u drugoj državi članici najkasnije u roku od 20 dana nakon datuma odlaska iz objekta podrijetla;

(b)

razdoblje od datuma odlaska svih držanih kopitara i papkara te sve peradi iz njihova objekta podrijetla do datuma njihova odlaska iz objekta odobrenog za operacije okupljanja u državi članici podrijetla u drugu državu članicu ne smije biti dulje od 14 dana.

2.   Subjekt koji podnosi zahtjev za izdavanje certifikata o zdravlju životinja radi usklađivanja s člankom 143. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/429 na zahtjev nadležnog tijela dostavlja podatke o povijesti premještanja, uključujući sve operacije okupljanja, životinja koje čine pošiljku od njihova odlaska iz objekta podrijetla.

3.   Odstupajući od stavka 1. točke (a), u slučaju prijevoza životinja unutarnjim plovnim putovima ili morem, razdoblje od 20 dana utvrđeno u stavku 1. točki (a) može se produljiti za vrijeme trajanja putovanja unutarnjim plovnim putovima ili morem.

Članak 44.

Posebna pravila za operacije okupljanja koje se obavljaju na prijevoznim sredstvima

Subjekti odgovorni za objekte u kojima se drže kopitari i papkari ili perad namijenjeni okupljanju na prijevoznom sredstvu prije njihova premještaja u drugu državu članicu osiguravaju da se utovar provodi u objektu bez ulaska prijevoznog sredstva u prostore u kojima se drže životinje.

Članak 45.

Detaljna pravila za biosigurnosne mjere za operacije okupljanja

1.   Subjekti odgovorni za objekte odobrene za operacije okupljanja osiguravaju:

(a)

da se objekt ili epidemiološki zasebni prostori za smještaj životinja unutar objekta isprazne od životinja te očiste i dezinficiraju u redovitim vremenskim razmacima ne duljima od 14 dana neprekidnog boravka;

(b)

da se gume prijevoznog sredstva s kojeg su životinje istovarene ili u koje su utovarene dezinficiraju prije napuštanja objekta podrijetla.

2.   Subjekti koji provode operacije okupljanja držanih kopitara i papkara ili peradi na prijevoznim sredstvima osiguravaju da se gume prijevoznog sredstva dezinficiraju prije napuštanja objekta podrijetla.

Članak 46.

Odstupanja za premještanja kopitara i papkara za izložbe te sportska, kulturna i slična događanja

1.   Uvjeti iz članka 126. stavka 2. i članka 134. točke (b) Uredbe (EU) 2016/429 i članaka 43., 44. i 45. ove Uredbe ne primjenjuju se na premještanje držanih kopitara i papkara u drugu državu članicu u svrhu sudjelovanja u izložbama te sportskim, kulturnim i sličnim događanjima.

2.   Odobrenje države članice iz članka 133. stavka 2. drugog podstavka Uredbe (EU) 2016/429 nije potrebno ako se pojedinačno certificirani registrirani kopitari prevoze istim prijevoznim sredstvom u drugu državu članicu radi sudjelovanja u bilo kojoj od aktivnosti iz stavka 1.

POGLAVLJE 5.

Zahtjevi za premještanja držanih kopnenih životinja, osim držanih kopitara i papkara te peradi, i premještanja jaja za valenje ptica u zatočeništvu u druge države članice

Odjeljak 1.

Primati

Članak 47.

Zahtjevi za premještanja primata u druge države članice

Subjekti premještaju primate u drugu državu članicu samo:

1.

ako su životinje držane u zatvorenom objektu i prevoze se u zatvoreni objekt u državi članici odredišta u skladu sa zahtjevima iz članka 64. stavka 1.;

ili

2.

ako životinje dolaze iz objekta koji nije zatvoreni objekt i prevoze se u zatvoreni objekt u državi članici odredišta u skladu sa zahtjevima iz članka 63. stavka 2. točke (b).

Odjeljak 2.

Pčele i bumbari

Članak 48.

Zahtjevi za premještanja pčela u druge države članice

Subjekti premještaju pčele u bilo kojoj fazi njihova životnog ciklusa, uključujući pčelinje leglo, u druge države članice samo ako su ispunjeni sljedeći zahtjevi:

(a)

životinje i košnice podrijetla ne pokazuju znakove američke gnjiloće, infestacije nametnikom Aethina tumida (mali kornjaš košnice) ili infestacije grinjom Tropilaelaps spp.;

(b)

dolaze iz pčelinjaka koji se nalazi u središtu kruga polumjera najmanje:

i.

3 km, u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva američke gnjiloće tijekom posljednjih 30 dana prije odlaska i koji nije pod ograničenjem zbog pojave američke gnjiloće;

ii.

100 km, u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva infestacije nametnikom Aethina tumida (mali kornjaš košnice) i koji nije pod ograničenjem zbog sumnje na infestaciju ili potvrđene pojave infestacije nametnikom Aethina tumida (mali kornjaš košnice), osim ako je odstupanje predviđeno člankom 49.;

iii.

100 km, u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva infestacije grinjom Tropilaelaps spp. i koji nije pod ograničenjem zbog sumnje na infestaciju ili potvrđene pojave infestacije grinjom Tropilaelaps spp.

Članak 49.

Odstupanje za premještanja matica pčela u druge države članice

Odstupajući od članka 48. točke (b) podtočke ii., subjekti mogu premještati matice pčela ako te životinje udovoljavaju zahtjevima iz članka 48. točke (a) i točke (b) podtočaka i. i iii. te sljedećim zahtjevima:

(a)

u pčelinjaku podrijetla nije bilo prijavljenih slučajeva infestacije nametnikom Aethina tumida (mali kornjaš košnice) i taj se pčelinjak nalazi na udaljenosti od najmanje 30 km od granica zone zaštite polumjera najmanje 20 km koju je uspostavilo nadležno tijelo oko potvrđene pojave infestacije nametnikom Aethina tumida (mali kornjaš košnice);

(b)

pčelinjak podrijetla nije smješten u zoni ograničenoj zaštitnim mjerama koje je utvrdila Unija zbog potvrđene pojave infestacije nametnikom Aethina tumida (mali kornjaš košnice);

(c)

pčelinjak podrijetla nalazi se na području na kojem je u tijeku godišnje nadziranje koji provodi nadležno tijelo radi otkrivanja infestacije nametnikom Aethina tumida (mali kornjaš košnice) kako bi se osigurala razina pouzdanosti od najmanje 95 % otkrivanja infestacije nametnikom Aethina tumida (mali kornjaš košnice) ako je zaraženo najmanje 2 % pčelinjaka;

(d)

nadležno tijelo svaki mjesec tijekom sezone proizvodnje provodi kontrolu pčelinjaka podrijetla, s negativnim rezultatima, kako bi se osigurala razina pouzdanosti otkrivanja infestacije nametnikom Aethina tumida (mali kornjaš košnice) od najmanje 95 % ako je zaraženo najmanje 2 % košnica;

(e)

stavljaju se u kaveze pojedinačno s najviše 20 pratećih hraniteljica.

Članak 50.

Dodatni zahtjevi u pogledu infestacije grinjom Varroa spp. za premještanje pčela u druge države članice

Subjekti premještaju pčele u bilo kojoj fazi njihova životnog ciklusa, uključujući pčelinje leglo, u drugu državu članicu ili njezinu zonu sa statusom države ili zone slobodne od infestacije grinjom Varroa spp. samo ako udovoljavaju zahtjevima utvrđenima u članku 48. i pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći zahtjevi:

(a)

dolaze iz države članice ili njezine zone sa statusom države ili zone slobodne od infestacije grinjom Varroa spp.;

(b)

zaštićene su od infestacije grinjom Varroa spp. tijekom prijevoza.

Članak 51.

Zahtjevi za premještanja bumbara u druge države članice

Subjekti premještaju bumbare u druge države članice samo ako su ispunjeni sljedeći zahtjevi:

(a)

ne pokazuju znakove infestacije nametnikom Aethina tumida (mali kornjaš košnice);

(b)

dolaze iz objekta smještenog u središtu kruga oko objekta polumjera najmanje 100 km, u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva infestacije nametnikom Aethina tumida (mali kornjaš košnice) i koji nije pod ograničenjem zbog sumnje na infestaciju ili potvrđene pojave infestacije nametnikom Aethina tumida (mali kornjaš košnice). Ti se zahtjevi ne primjenjuju na bumbare iz proizvodnih objekata izoliranih od okoliša koji se premještaju u skladu s člankom 52.

Članak 52.

Odstupanje za premještanje bumbara iz proizvodnih objekata za bumbare izoliranih od okoliša u druge države članice

Odstupajući od članka 51. točke (b), subjekti mogu premještati bumbare iz proizvodnih objekata za bumbare izoliranih od okoliša u druge države članice ako udovoljavaju zahtjevima iz članka 51. točke (a) i pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći zahtjevi:

(a)

uzgojeni su izolirano u zasebnim epidemiološkim jedinicama te je svaka kolonija stavljena u zatvoreni novi spremnik ili spremnik koji je prije upotrebe očišćen i dezinficiran;

(b)

u redovitim ispitivanjima u epidemiološkoj jedinici provedenima u skladu s pisanim standardnim operativnim postupcima nije otkrivena infestacija nametnikom Aethina tumida (mali kornjaš košnice) unutar epidemiološke jedinice.

Odjeljak 3.

Psi, mačke i pitome vretice

Članak 53.

Zahtjevi za premještanja pasa, mačaka i pitomih vretica u druge države članice

Subjekti premještaju pse, mačke i pitome vretice u drugu državu članicu samo ako su ispunjeni sljedeći zahtjevi:

(a)

životinje su pojedinačno označene:

i.

u skladu s člankom 70. Delegirane uredbe (EU) 2019/2035;

ili

ii.

jasno čitljivom tetovažom do 3. srpnja 2011.;

(b)

životinje prati jedinstveni identifikacijski dokument kako je predviđeno člankom 71. Delegirane uredbe (EU) 2019/2035 kojim se dokumentira:

i.

da označena životinja dolazi iz objekta u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva infekcije virusom bjesnoće kod držanih kopnenih životinja tijekom posljednjih 30 dana prije odlaska i da je primila cjelokupan primarni ciklus cjepiva protiv bjesnoće najmanje 21 dan prije premještanja ili je docijepljena protiv bjesnoće u skladu sa zahtjevima valjanosti iz dijela 1. Priloga VII. Ovaj se zahtjev ne primjenjuje na pse, mačke i pitome vretice koji se premještaju u skladu s člankom 54. stavcima 1. i 2.

ii.

u slučaju pasa, da su podvrgnuti mjerama za umanjivanje rizika od infestacije trakavicom Echinococcus multilocularis u skladu s dijelom 2. točkom 1. Priloga VII. i, ako je primjenjivo, u slučaju pasa, mačaka ili pitomih vretica za druge bolesti u skladu s dijelom 2. točkom 3. Priloga VII. u potrebnom razdoblju utvrđenom u tom prilogu prije ulaska u državu članicu ili njezinu zonu koja ispunjava uvjete za primjenu tih mjera. Ovaj se zahtjev ne primjenjuje na pse, mačke i pitome vretice koji se premještaju u skladu s člankom 54. stavkom 2.

Članak 54.

Odstupanje od zahtjeva u pogledu cijepljenja protiv bjesnoće i liječenja protiv infestacije trakavicom Echinococcus multilocularis

1.   Odstupajući od članka 53. točke (b) podtočke i. subjekti mogu premještati u drugu državu članicu pse, mačke i pitome vretice mlađe od 12 tjedana koji nisu cijepljeni protiv bjesnoće, ili pse, mačke i pitome vretice u dobi od 12 do 16 tjedana koji su cijepljeni protiv bjesnoće, ali još ne udovoljavaju zahtjevima u pogledu zahtjeva valjanosti utvrđenih u dijelu 1. Priloga VII. pod uvjetom:

(a)

da je država članica odredišta općenito odobrila takva premještanja i obavijestila javnost na posebnoj internetskoj stranici da su takva premještanja odobrena; i

(b)

da je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

i.

da je certifikat o zdravlju životinja iz članka 86. dopunjen izjavom u kojoj subjekt navodi da od rođenja do vremena odlaska životinje nisu bile u kontaktu s držanim kopnenim životinjama kod kojih se sumnja na infekciju virusom bjesnoće ili divljim životinjama vrsta s popisa navedenih za infekciju virusom bjesnoće;

ili

ii.

da se na temelju identifikacijskog dokumenta majke o kojoj životinje iz ovog stavka još uvijek ovise može utvrditi da je majka prije njihova rođenja primila cjepivo protiv bjesnoće koje je u skladu sa zahtjevima valjanosti iz dijela 1. Priloga VII.

2.   Odstupajući od članka 53. točke (b) podtočaka i. i ii., subjekti mogu premještati pse, mačke i pitome vretice koji nisu cijepljeni protiv bjesnoće i pse koji nisu liječeni protiv infestacije trakavicom Echinococcus multilocularis izravnim prijevozom u zatvoreni objekt.

Članak 55.

Obveza držatelja kućnog ljubimca pri premještanju pasa, mačaka i pitomih vretica osim nekomercijalnih premještanja

Ako se nekomercijalno premještanje pasa, mačaka ili pitomih vretica koji se drže kao kućni ljubimci u kućanstvima ne može obavljati u skladu s uvjetima iz članka 245. stavka 2. ili članka 246. stavaka 1. i 2. Uredbe (EU) 2016/429, držatelji kućnih ljubimaca smiju premještati pse, mačke i pitome vretice koji se u kućanstvima drže kao kućni ljubimci u drugu državu članicu samo ako su ispunjeni sljedeći zahtjevi:

(a)

životinje su pojedinačno označene:

i.

u skladu s člankom 70. Delegirane uredbe (EU) 2019/2035;

ili

ii.

jasno čitljivom tetovažom do 3. srpnja 2011.;

(b)

životinje prati jedinstveni identifikacijski dokument kako je predviđeno člankom 71. Delegirane uredbe (EU) 2019/2035 kojim se dokumentira:

i.

da je označena životinja primila cjelokupan primarni ciklus cjepiva protiv bjesnoće najmanje 21 dan prije odlaska, ili je docijepljena protiv bjesnoće u skladu sa zahtjevima valjanosti iz dijela 1. Priloga VII. Ova se odredba ne primjenjuje na pse, mačke i pitome vretice koji se premještaju u skladu s uvjetima u članku 56.;

ii.

u slučaju pasa, da su podvrgnuti mjerama za umanjivanje rizika od infestacije trakavicom Echinococcus multilocularis u skladu s dijelom 2. točkom 1. Priloga VII. i, ako je primjenjivo, u slučaju pasa, mačaka ili pitomih vretica za druge bolesti u skladu s dijelom 2. točkom 3. Priloga VII. u potrebnom razdoblju utvrđenom u tom prilogu prije ulaska u državu članicu ili njezinu zonu koja ispunjava uvjete za primjenu tih mjera.

Članak 56.

Odstupanje od zahtjeva u pogledu cijepljenja protiv bjesnoće pri premještanju pasa, mačaka i pitomih vretica osim nekomercijalnih premještanja

Odstupajući od članka 55. točke (b) podtočke i., držatelji kućnih ljubimaca mogu premještati u drugu državu članicu pse, mačke i pitome vretice mlađe od 12 tjedana koji nisu cijepljeni protiv bjesnoće, ili pse, mačke i pitome vretice u dobi od 12 do 16 tjedana koji su cijepljeni protiv bjesnoće, ali još ne udovoljavaju zahtjevima u pogledu valjanosti utvrđene u dijelu 1. Priloga VII. pod uvjetom:

(a)

da je država članica odredišta općenito odobrila takva premještanja i obavijestila javnost na posebnoj internetskoj stranici da su takva premještanja odobrena; i

(b)

da je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

i.

certifikat o zdravlju životinja iz članka 86. dopunjen je izjavom u kojoj držatelj kućnog ljubimca navodi da od rođenja do vremena odlaska životinje nisu bile u kontaktu s držanim kopnenim životinjama kod kojih se sumnja na infekciju virusom bjesnoće ili divljim životinjama vrsta s popisa navedenih za infekciju virusom bjesnoće;

ili

ii.

na temelju identifikacijskog dokumenta majke o kojoj životinje iz ovog stavka još uvijek ovise može se utvrditi da je majka prije njihova rođenja primila cjepivo protiv bjesnoće koje je u skladu sa zahtjevima valjanosti iz dijela 1. Priloga VII.

Članak 57.

Obveza nadležnih tijela u pogledu informiranja o odstupanju od zahtjeva za cijepljenje pasa, mačaka i pitomih vretica

Države članice objavljuju informacije o općem prihvaćanju pasa, mačaka i pitomih vretica mlađih od 12 tjedana koji nisu cijepljeni protiv bjesnoće, ili pasa, mačaka i pitomih vretica u dobi od 12 do 16 tjedana koji su cijepljeni protiv bjesnoće, ali još ne udovoljavaju zahtjevima valjanosti utvrđenima u dijelu 1. Priloga VII. iz članka 54. stavka 1. točke (a) i članka 56. točke (a) koji dolaze iz drugih država članica.

Odjeljak 4.

Druge zvijeri

Članak 58.

Zahtjevi za premještanja drugih zvijeri u druge države članice

1.   Subjekti premještaju druge zvijeri u drugu državu članicu samo ako te druge zvijeri ispunjavaju sljedeće zahtjeve:

(a)

životinje su pojedinačno označene ili označene kao skupina životinja iste vrste koje se drže zajedno tijekom premještanja na odredište;

(b)

životinje dolaze iz objekta u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva infekcije virusom bjesnoće kod držanih kopnenih životinja tijekom posljednjih 30 dana prije odlaska;

(c)

životinje su primile cjelokupan primarni ciklus cjepiva protiv bjesnoće najmanje 21 dan prije odlaska, ili su docijepljene protiv bjesnoće u skladu sa zahtjevima valjanosti iz dijela 1. Priloga VII.;

(d)

u slučaju životinja iz porodice Canidae, podvrgnute su mjerama za umanjivanje rizika od infestacije trakavicom Echinococcus multilocularis u skladu s dijelom 2. točkom 2. Priloga VII. u potrebnom razdoblju utvrđenom u tom prilogu prije ulaska u državu članicu ili njezinu zonu koja ispunjava uvjete za primjenu tih mjera;

(e)

ako su donesene mjere u skladu s Uredbom (EU) 2016/429 u vezi s infekcijom, osim bjesnoće, navedenom za zvijeri ili određene vrste zvijeri, životinje koje pripadaju vrstama obuhvaćenima tim mjerama podvrgnute su mjerama za umanjivanje rizika u skladu s dijelom 2. točkom 3. Priloga VII. za predmetne vrste zvijeri u potrebnom razdoblju utvrđenom u tom prilogu prije ulaska u državu članicu ili njezinu zonu koja ispunjava uvjete za obveznu primjenu tih mjera na životinje koje pripadaju predmetnim vrstama zvijeri.

2.   Odstupajući od stavka 1. točaka (c) i (d), subjekti mogu premještati druge zvijeri koje nisu cijepljene protiv bjesnoće i životinje iz porodice Canidae koje nisu liječene protiv infestacije trakavicom Echinococcus multilocularis ako se životinje prevoze izravno:

(a)

u zatvoreni objekt;

ili

(b)

u objekt u kojem se te životinje drže kao krznaši kako je definirano u točki 1. Priloga I. Uredbi Komisije (EU) br. 142/2011 (17).

Odjeljak 5.

Ptice u zatočeništvu i jaja za valenje ptica u zatočeništvu

Članak 59.

Zahtjevi za premještanja ptica u zatočeništvu

1.   Subjekti premještaju ptice u zatočeništvu osim papiga u drugu državu članicu samo ako su ispunjeni sljedeći zahtjevi:

(a)

životinje su od valenja ili tijekom najmanje 21 dana prije odlaska neprekidno boravile u registriranom ili zatvorenom objektu;

(b)

životinje dolaze iz jata koja ne pokazuju kliničke znakove bolesti s popisa relevantnih za tu vrstu niti postoji sumnja na te bolesti;

(c)

životinje ne pokazuju kliničke znakove bolesti s popisa relevantnih za tu vrstu niti postoji sumnja na te bolesti;

(d)

ako su životinje ušle u Uniju iz treće zemlje ili područja ili njihove zone, bile su u karanteni u skladu sa zahtjevima za ulazak u Uniju u odobrenom karantenskom objektu na odredištu u Uniji;

(e)

u slučaju golubova, životinje su cijepljene protiv infekcije virusom newcastleske bolesti i dolaze iz objekta u kojem se provodi cijepljenje protiv infekcije virusom newcastleske bolesti;

(f)

relevantne zahtjeve u pogledu cijepljenja kako je predviđeno člancima 61. i 62.

2.   Subjekti premještaju papige u drugu državu članicu samo ako su ispunjeni sljedeći zahtjevi:

(a)

ispunjeni su uvjeti utvrđeni u stavku 1.;

(b)

životinje dolaze iz objekta u kojem nije bila potvrđena klamidioza ptica tijekom posljednjih 60 dana prije odlaska i u kojem su primijenjene sljedeće mjere u slučaju da je klamidioza ptica potvrđena tijekom posljednjih šest mjeseci prije odlaska:

i.

zaražene ptice i ptice koje bi mogle biti zaražene su liječene;

ii.

nakon završetka liječenja rezultati njihova laboratorijskog testiranja na klamidiozu ptica bili su negativni;

iii.

nakon završetka liječenja objekt je očišćen i dezinficiran;

iv.

od završetka čišćenja i dezinfekcije iz točke iii. proteklo je najmanje 60 dana;

(c)

u slučaju da su životinje bile u kontaktu s pticama u zatočeništvu iz objekata u kojima je bila dijagnosticirana klamidioza ptica tijekom posljednjih 60 dana prije odlaska, rezultati njihova laboratorijskog testiranja na klamidiozu ptica provedenog najmanje 14 dana nakon kontakta bili su negativni;

(d)

životinje su označene u skladu s člankom 76. Delegirane uredbe (EU) 2019/2035.

Članak 60.

Zahtjevi za premještanja jaja za valenje ptica u zatočeništvu

Subjekti premještaju jaja za valenje ptica u zatočeništvu u drugu državu članicu samo ako ta jaja ispunjavaju sljedeće zahtjeve:

(a)

dolaze iz registriranog ili zatvorenog objekta;

(b)

dolaze iz jata koja su bila držana u registriranom ili zatvorenom objektu;

(c)

dolaze iz jata koja ne pokazuju kliničke znakove bolesti s popisa relevantnih za tu vrstu niti postoji sumnja na te bolesti;

(d)

ispunjavaju relevantne zahtjeve u pogledu cijepljenja kako je predviđeno člancima 61. i 62.

Članak 61.

Zahtjevi u pogledu cijepljenja protiv infekcije virusom newcastleske bolesti

U slučaju kada su ptice u zatočeništvu, jaja za valenje ptica u zatočeništvu ili jata podrijetla jaja za valenje cijepljeni protiv infekcije virusom newcastleske bolesti cjepivom koje nije inaktivirano, upotrijebljena cjepiva moraju ispunjavati kriterije iz Priloga VI.

Članak 62.

Zahtjevi za premještanja ptica u zatočeništvu i jaja za valenje ptica u zatočeništvu u državu članicu ili njezinu zonu koja ima status države ili zone slobodne od infekcije virusom newcastleske bolesti bez cijepljenja

Subjekti premještaju ptice u zatočeništvu vrste Galliformes i jaja za valenje ptica u zatočeništvu vrste Galliformes iz države članice ili njezine zone koja nema status države ili zone slobodne od infekcije virusom newcastleske bolesti bez cijepljenja u državu članicu ili njezinu zonu koja ima status države ili zone slobodne od infekcije virusom newcastleske bolesti bez cijepljenja samo ako su ispunjeni zahtjevi iz članaka od 59. do 61. za određeni proizvod i te životinje i jaja za valenje ispunjavaju sljedeće zahtjeve u pogledu infekcije virusom newcastleske bolesti:

(a)

u slučaju ptica u zatočeništvu:

i.

životinje nisu cijepljene protiv infekcije virusom newcastleske bolesti;

ii.

životinje su izolirane tijekom 14 dana prije odlaska u objektu podrijetla pod nadzorom službenog veterinara ili u odobrenom karantenskom objektu, ako:

nijedna ptica u zatočeništvu nije cijepljena protiv infekcije virusom newcastleske bolesti tijekom posljednjeg 21 dana prije odlaska,

tijekom posljednjeg 21 dana prije odlaska nisu uvedene druge ptice,

u karantenskom objektu nisu provedena nikakva cijepljenja;

iii.

tijekom posljednjih 14 dana prije odlaska životinje su imale negativne rezultate seroloških testova za otkrivanje protutijela na virus newcastleske bolesti, provedenih na uzorcima krvi s 95 %-tnom pouzdanošću otkrivanja infekcije uz prevalenciju od 5 %;

(b)

u slučaju jaja za valenje ptica u zatočeništvu:

i.

nisu cijepljena protiv infekcije virusom newcastleske bolesti;

ii.

dolaze iz jata:

koja nisu cijepljena protiv infekcije virusom newcastleske bolesti,

ili

koja su cijepljena protiv infekcije virusom newcastleske bolesti inaktiviranim cjepivima,

ili

koja su cijepljena protiv infekcije virusom newcastleske bolesti živim cjepivima koja ispunjavaju kriterije iz Priloga VI., a cijepljenje je provedeno najmanje 30 dana prije prikupljanja jaja za valenje.

POGLAVLJE 6.

Zahtjevi za premještanja držanih kopnenih životinja u zatvorene objekte

Članak 63.

Zahtjevi za premještanja držanih kopnenih životinja iz objekata, osim zatvorenih objekata, u zatvoreni objekt

1.   Subjekti držane kopnene životinje osim primata koje dolaze iz objekata koji nisu zatvoreni objekti premještaju u zatvoreni objekt samo u skladu sa sljedećim zahtjevima:

(a)

životinje podliježu karanteni u trajanju primjerenom za bolesti s popisa za vrste koje se premještaju, a u svakom slučaju u trajanju od najmanje 30 dana i tijekom tog razdoblja drže se:

i.

prije premještanja, u odobrenom karantenskom objektu ili u karantenskim prostorima drugog zatvorenog objekta;

ili

ii.

nakon premještanja, u karantenskom prostoru zatvorenog objekta na krajnjem odredištu;

(b)

životinje u trenutku premještanja ne pokazuju kliničke znakove bolesti s popisa navedenih za tu vrstu niti postoji sumnja na te bolesti;

(c)

životinje udovoljavaju zahtjevima za označivanje utvrđenima u Delegiranoj uredbi (EU) 2019/2035 koji su relevantni za tu vrstu;

(d)

životinje udovoljavaju zahtjevima za cijepljenje, liječenje ili testiranje utvrđenima u ovoj Uredbi koji se primjenjuju na premještanje životinja.

2.   Subjekti premještaju držane primate u zatvoreni objekt samo u skladu s pravilima koja su barem jednako stroga kao ona iz Kodeksa o zdravlju kopnenih životinja Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE), izdanje 2018., iz članaka od 5.9.1. do 5.9.5. u pogledu karantenskih mjera koje se primjenjuju na primate i članka 6.12.4. u pogledu karantenskih zahtjeva za primate iz nekontroliranog okoliša, a takvo je premještanje odobreno:

(a)

u slučaju premještanja unutar države članice, od strane nadležnog tijela te države članice;

ili

(b)

u slučaju premještanja u drugu državu članicu, dogovorom nadležnog tijela države članice podrijetla i nadležnog tijela države članice odredišta.

Članak 64.

Zahtjevi za premještanja držanih kopnenih životinja iz zatvorenih objekata u zatvorene objekte u drugim državama članicama

1.   Subjekti premještaju držane kopnene životinje iz zatvorenog objekta u zatvoreni objekt u drugoj državi članici samo ako te životinje ne predstavljaju znatan rizik za širenje bolesti za koje su uvrštene na popis, na temelju rezultata plana nadziranja kojim su obuhvaćene te životinje.

2.   Subjekti premještaju držane životinje koje pripadaju porodicama Antilocapridae, Bovidae, Camelidae, Cervidae, Giraffidae, Moschidae ili Tragulidae u drugu državu članicu ili njezinu zonu samo ako udovoljavaju barem jednom od zahtjeva u pogledu infekcije virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24) koji su utvrđeni u Prilogu V. dijelu II. poglavlju 2. odjeljku 1. točkama od 1. do 3. Delegirane uredbe (EU) 2020/689.

3.   Odstupajući od stavka 2., nadležno tijelo države članice podrijetla može odobriti premještanje držanih deva koje ne udovoljavaju barem jednom od zahtjeva iz Priloga V. dijela II. poglavlja 2. odjeljka 1. točaka od 1. do 3. Delegirane uredbe (EU) 2020/689 u drugu državu članicu ili njezinu zonu:

(a)

koja ima status „slobodno od bolesti” ili odobreni program iskorjenjivanja za infekciju virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24) ako je država članica odredišta obavijestila Komisiju i ostale države članice da su takva premještanja odobrena pod uvjetima iz članka 43. stavka 2. Delegirane uredbe (EU) 2020/689;

ili

(b)

koja nema status „slobodno od bolesti” ni odobreni program iskorjenjivanja za infekciju virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24) ako je država članica odredišta obavijestila Komisiju i ostale države članice da su takva premještanja odobrena. Ako država članica odredišta odredi uvjete za odobravanje takvog premještanja, ti uvjeti moraju odgovarati jednom od uvjeta iz Priloga V. dijela II. poglavlja 2. odjeljka 1. točaka od 5. do 8. Delegirane uredbe (EU) 2020/689.

POGLAVLJE 7.

Posebna pravila i izuzeća

Članak 65.

Posebna pravila za premještanje putujućih cirkusa i predstava sa životinjama u druge države članice

1.   Subjekti odgovorni za putujuće cirkuse i predstave sa životinjama premještaju svoje putujuće cirkuse i predstave sa životinjama u drugu državu članicu samo ako su ispunjeni sljedeći zahtjevi:

(a)

nadležnom tijelu države članice u kojoj se putujući cirkus ili predstava sa životinjama nalazi dostavili su plan predviđenog premještanja u drugu državu članicu najmanje 10 radnih dana prije odlaska;

(b)

dokument o premještanju iz članka 77. Delegirane uredbe (EU) 2019/2035 koji prati sve životinje koje se premještaju propisno je ažuriran,

i

i.

jedinstveni identifikacijski dokument iz članka 71. Delegirane uredbe (EU) 2019/2035 za svakog psa, mačku i pitomu vreticu koji se premještaju propisno je ispunjen informacijama iz članka 53. točke (b) podtočaka i. i ii.;

ii.

identifikacijski dokument iz članka 79. Delegirane uredbe (EU) 2019/2035 za skupinu držanih ptica koje se premještaju propisno je ažuriran;

(c)

tijekom posljednjih 12 mjeseci prije odlaska:

i.

goveda, ovce, koze, deve i jeleni testirani su na infekciju bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis jednom od dijagnostičkih metoda iz dijela 1. Priloga I., s negativnim rezultatima;

ii.

goveda, koze i jeleni testirani su na infekciju kompleksom Mycobacterium tuberculosis (M. bovis, M. caprae i M. tuberculosis) jednom od dijagnostičkih metoda iz dijela 1. Priloga I., s negativnim rezultatima;

iii.

golubovi su cijepljeni protiv infekcije virusom newcastleske bolesti;

(d)

sve životinje u putujućim cirkusima i predstavama sa životinjama pregledao je službeni veterinar tijekom razdoblja od 10 radnih dana prije odlaska putujućeg cirkusa i predstave sa životinjama te je utvrđeno da su klinički zdrave s obzirom na bolesti s popisa koje koje su relevantne za vrste s popisa ili kategorije životinja.

2.   Subjekti odgovorni za putujuće cirkuse i predstave sa životinjama premještaju držane životinje koje pripadaju porodicama Antilocapridae, Bovidae, Camelidae, Cervidae, Giraffidae, Moschidae ili Tragulidae u drugu državu članicu ili njezinu zonu samo ako udovoljavaju barem jednom od zahtjeva u pogledu infekcije virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24) koji su utvrđeni u Prilogu V. dijelu II. poglavlju 2. odjeljku 1. točkama od 1. do 3. Delegirane uredbe (EU) 2020/689.

3.   Odstupajući od stavka 2., nadležno tijelo države članice podrijetla može odobriti premještanje držanih deva koje ne udovoljavaju barem jednom od zahtjeva iz Priloga V. dijela II. poglavlja 2. odjeljka 1. točaka od 1. do 3. Delegirane uredbe (EU) 2020/689 u drugu državu članicu ili njezinu zonu:

(a)

koja ima status „slobodno od bolesti” ili odobreni program iskorjenjivanja za infekciju virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24) ako je država članica odredišta obavijestila Komisiju i ostale države članice da su takva premještanja odobrena pod uvjetima iz članka 43. stavka 2. Delegirane uredbe (EU) 2020/689;

ili

(b)

koja nema status „slobodno od bolesti” ni odobreni program iskorjenjivanja za infekciju virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24) ako je država članica odredišta obavijestila Komisiju i ostale države članice da su takva premještanja odobrena. Ako država članica odredišta odredi uvjete za odobravanje takvog premještanja, ti uvjeti moraju odgovarati jednom od uvjeta iz Priloga V. dijela II. poglavlja 2. odjeljka 1. točaka od 5. do 8. Delegirane uredbe (EU) 2020/689.

Članak 66.

Obveza nadležnog tijela u pogledu premještanja putujućih cirkusa i predstava sa životinjama u druge države članice

Nadležno tijelo države članice podrijetla potpisuje i pečatira plan iz članka 65. stavka 1. točke (a) pod uvjetom:

(a)

da putujući cirkus ili predstava sa životinjama ne podliježe nikakvim ograničenjima u pogledu zdravlja životinja koja se odnose na bolest s popisa navedenu za vrstu životinje koja se drži u putujućem cirkusu i predstavi sa životinjama;

(b)

da su ispunjeni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja utvrđeni u članku 65.;

(c)

da se svi identifikacijski dokumenti koji prate životinje tijekom premještanja putujućih cirkusa i predstava sa životinjama propisno ažuriraju, a životinje udovoljavaju zahtjevima za cijepljenje, liječenje ili testiranje utvrđenima u ovoj Uredbi koji se primjenjuju na premještanje relevantnih vrsta.

Članak 67.

Zahtjevi za premještanja ptica u zatočeništvu namijenjenih izložbama

1.   Subjekti premještaju ptice u zatočeništvu na izložbu u drugoj državi članici samo ako te životinje udovoljavaju uvjetima iz članka 59.

2.   Subjekt odgovoran za izložbu, osim izložbi lova pticama grabljivicama za ptice grabljivice, osigurava:

(a)

da je sudjelovanje životinja u izložbi ograničeno na ptice u zatočeništvu unaprijed registrirane za sudjelovanje u izložbi;

(b)

da sudjelovanje u izložbi ptica koje potječu iz objekata smještenih u državi članici u kojoj se izložba održava ne ugrožava zdravstveni status ptica koje sudjeluju u izložbi:

i.

tako što se zahtijeva isti zdravstveni status za sve ptice u zatočeništvu koje sudjeluju u izložbi;

ili

ii.

tako što se ptice u zatočeništvu podrijetlom iz države članice u kojoj se izložba održava drže u zasebnim nastambama ili ograđenim prostorima odvojeno od ptica u zatočeništvu podrijetlom iz drugih država članica;

(c)

veterinar:

i.

provodi identifikacijske provjere ptica u zatočeništvu koje sudjeluju u izložbi prije ulaska na izložbu;

ii.

prati kliničko stanje ptica pri ulasku na izložbu i tijekom izložbe.

3.   Subjekti osiguravaju da se ptice u zatočeništvu koje se premještaju na izložbu u skladu sa stavcima 1. i 2. premještaju s takvih izložbi u drugu državu članicu samo ako ispunjavaju jedan od sljedećih zahtjeva:

(a)

životinje prati certifikat o zdravlju životinja u skladu s člankom 81.;

ili

(b)

u slučaju ptica u zatočeništvu, osim ptica grabljivica, koje su sudjelovale u izložbi lova pticama grabljivicama, životinje prati izjava veterinara iz stavka 2. točke (c) u kojoj se navodi da tijekom izložbe nije bio ugrožen zdravstveni status ptica kako je potvrđen u izvornom certifikatu o zdravlju životinja u skladu s člankom 81. te valjani izvorni certifikat o zdravlju životinja u skladu s člankom 81. koji je izdalo nadležno tijelo države članice podrijetla za premještanje ptica u zatočeništvu na izložbu koji se prilaže toj izjavi;

ili

(c)

u slučaju ptica grabljivica koje su sudjelovale u izložbi lova pticama grabljivicama, životinje prati valjani izvorni certifikat o zdravlju životinja u skladu s člankom 81. koji je izdalo nadležno tijelo države članice podrijetla radi premještanja ptica grabljivica na izložbu lova pticama grabljivicama, pod uvjetom da se premjeste natrag u državu članicu podrijetla.

4.   Veterinar iz stavka 2. točke (c) izdaje izjavu iz stavka 3. točke (b) samo pod uvjetom:

(a)

da se životinje premjeste natrag u državu članicu podrijetla;

(b)

da je dogovoreno da će planirano premještanje ptica u zatočeništvu u državu članicu podrijetla biti dovršeno unutar razdoblja valjanosti izvornog certifikata o zdravlju životinja u skladu s člankom 81. koji je izdalo nadležno tijelo države članice podrijetla radi premještanja ptica u zatočeništvu na izložbu;

(c)

ispunjeni su uvjeti iz stavka 2. točke (b).

Članak 68.

Posebni zahtjevi za premještanja sportskih golubova na sportska događanja u drugoj državi članici

Subjekti premještaju sportske golubove na sportska događanja u drugoj državi članici samo ako te životinje udovoljavaju uvjetima iz članka 59.

POGLAVLJE 8.

Certifikati o zdravlju životinja i obavješćivanje o premještanju

Odjeljak 1.

Zahtjevi za certificiranje zdravlja životinja

Članak 69.

Odstupanje za premještanja držanih kopitara u druge države članice

Zahtjevi za certificiranje zdravlja životinja utvrđeni u članku 143. stavku 1. Uredbe (EU) 2016/429 ne primjenjuju se na premještanje registriranih kopitara u drugu državu članicu pod sljedećim uvjetima:

(a)

nadležno tijelo države članice podrijetla odobrilo je odstupanje;

(b)

nadležno tijelo države članice odredišta obavijestilo je Komisiju i ostale države članice da su takva premještanja odobrena na temelju uvjeta iz točki (c) i (d);

(c)

kopitari koji se drže i premještaju na državnom području države članice podrijetla i države članice odredišta ispunjavaju barem zahtjeve u pogledu zdravlja životinja za premještanje držanih kopitara u druge države članice, a posebno dodatne zahtjeve u pogledu zdravlja životinja utvrđene u članku 22.;

(d)

nadležno tijelo države članice podrijetla i nadležno tijelo države članice odredišta imaju uspostavljene sustave kojima se osigurava sljedivost držanih kopitara koji se premještaju u skladu s uvjetima iz ovog članka.

Članak 70.

Odstupanje za premještanja kopnenih životinja u putujućim cirkusima i predstavama sa životinjama u druge države članice

Zahtjevi za certificiranje zdravlja životinja utvrđeni u članku 143. stavku 1. Uredbe (EU) 2016/429 ne primjenjuju se na premještanje kopnenih životinja u putujućim cirkusima i predstavama sa životinjama u drugu državu članicu.

Članak 71.

Certifikat o zdravlju životinja za određene držane kopnene životinje

1.   Subjekti premještaju ptice u zatočeništvu, pčele, bumbare, osim bumbara iz odobrenih proizvodnih objekata izoliranih od okoliša, primate, pse, mačke, pitome vretice ili druge zvijeri u drugu državu članicu samo ako ih prati certifikat o zdravlju životinja koji je izdalo nadležno tijelo države članice podrijetla.

2.   Odstupajući od stavka 1., subjekti mogu premjestiti ptice u zatočeništvu s izložba natrag u državu članicu podrijetla ptica u skladu s člankom 67. stavkom 3.

3.   Odstupajući od stavka 1., certifikat o zdravlju životinja koji je izdalo nadležno tijelo države članice podrijetla za premještanje ptica grabljivica iz objekta u državi članici podrijetla na izložbe lova pticama grabljivicama u drugoj državi članici može pratiti ptice grabljivice tijekom njihova povratka s izložbe u državu članicu podrijetla, pod uvjetom da se premještanje obavlja tijekom razdoblja valjanosti tog certifikata.

Članak 72.

Certifikat o zdravlju životinja za jaja za valenje ptica u zatočeništvu

Subjekti premještaju jaja za valenje ptica u zatočeništvu u drugu državu članicu samo ako ih prati certifikat o zdravlju životinja koji je izdalo nadležno tijelo države članice podrijetla.

Odjeljak 2.

Sadržaj certifikata o zdravlju životinja za držane kopnene životinje i jaja za valenje

Članak 73.

Pojedinosti o sadržaju certifikata o zdravlju životinja za držana goveda

1.   Certifikat o zdravlju životinja za držana goveda, osim držanih goveda iz stavka 2., koji je izdalo nadležno tijelo države članice podrijetla u skladu s člankom 143. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/429, sadržava osnovne podatke iz dijela 1. točke 1. Priloga VIII. te potvrdu o sukladnosti sa zahtjevima utvrđenima u članku 10. i, ako je primjenjivo, s onima iz članaka 11., 12. i 13.

2.   Certifikat o zdravlju životinja za držana goveda koja se izravno ili nakon operacije okupljanja premještaju u klaonicu u drugoj državi članici radi neodgodivog klanja, koji je izdalo nadležno tijelo države članice podrijetla u skladu s člankom 143. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/429, sadržava osnovne podatke iz dijela 1. točke 1. Priloga VIII. te potvrdu o sukladnosti sa zahtjevima utvrđenima u članku 14.

Članak 74.

Pojedinosti o sadržaju certifikata o zdravlju životinja za držane ovce i koze

1.   Certifikat o zdravlju životinja za držane ovce i koze, osim držanih ovaca i koza iz stavaka 2. i 3., koji je izdalo nadležno tijelo države članice podrijetla u skladu s člankom 143. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/429, sadržava osnovne podatke iz dijela 1. točke 1. Priloga VIII. te potvrdu o sukladnosti sa zahtjevima utvrđenima:

(a)

u slučaju ovaca, osim nekastriranih ovnova, u članku 15. stavcima 1. i 2.;

(b)

u slučaju koza, u članku 15. stavcima 1. i 3.;

(c)

u slučaju nekastriranih ovnova, u članku 15. stavcima 1., 2. i 4.;

(d)

u članku 17. ako je primjenjivo.

2.   Certifikat o zdravlju životinja za držane ovce i koze, koje se premještaju u drugu državu članicu ili njezinu zonu s odobrenim programom iskorjenjivanja infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis, koji je izdalo nadležno tijelo države članice podrijetla u skladu s člankom 143. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/429, sadržava osnovne podatke iz dijela 1. točke 1. Priloga VIII. te potvrdu o sukladnosti sa zahtjevima utvrđenima u:

(a)

članku 15. stavku 1. točkama (a), (b) i točkama od (d) do (h);

(b)

članku 15. stavku 1. točki (c) ili članku 16.;

(c)

članku 17. ako je primjenjivo.

3.   Certifikat o zdravlju životinja za držane ovce i koze koje se izravno ili nakon operacije okupljanja premještaju u klaonicu u drugoj državi članici radi neodgodivog klanja, koji je izdalo nadležno tijelo države članice podrijetla u skladu s člankom 143. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/429, sadržava osnovne podatke iz dijela 1. točke 1. Priloga VIII. te potvrdu o sukladnosti sa zahtjevima utvrđenima u članku 18.

Članak 75.

Pojedinosti o sadržaju certifikata o zdravlju životinja za držane svinje

1.   Certifikat o zdravlju životinja za držane svinje, osim držanih svinja iz stavka 2., koji je izdalo nadležno tijelo države članice podrijetla u skladu s člankom 143. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/429, sadržava osnovne podatke iz dijela 1. točke 1. Priloga VIII. te potvrdu o sukladnosti sa zahtjevima utvrđenima u članku 19. i, ako je primjenjivo, onima iz članka 20.

2.   Certifikat o zdravlju životinja za držane svinje koje se izravno ili nakon operacije okupljanja premještaju u klaonicu u drugoj državi članici radi neodgodivog klanja, koji je izdalo nadležno tijelo države članice podrijetla u skladu s člankom 143. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/429, sadržava osnovne podatke iz dijela 1. točke 1. Priloga VIII. te potvrdu o sukladnosti sa zahtjevima utvrđenima u članku 21.

Članak 76.

Pojedinosti o sadržaju certifikata o zdravlju životinja za držane kopitare

1.   Certifikat o zdravlju životinja za držane kopitare koji je izdalo nadležno tijelo države članice podrijetla u skladu s člankom 143. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/429 sadržava osnovne podatke iz dijela 1. točke 1. Priloga VIII. te potvrdu o sukladnosti sa zahtjevima utvrđenima u članku 22.

2.   Certifikat o zdravlju životinja iz stavka 1.:

(a)

izdaje se za pojedinačnog kopitara;

ili

(b)

može se izdati za pošiljku kopitara koji se:

i.

izravno otpremaju u drugu državu članicu bez operacija okupljanja;

ili

ii.

izravno ili nakon operacije okupljanja prevoze u klaonicu u drugoj državi članici radi neodgodivog klanja.

Članak 77.

Pojedinosti o sadržaju certifikata o zdravlju životinja za držane deve

1.   Certifikat o zdravlju životinja za držane deve, osim držanih deva iz stavka 2., koji je izdalo nadležno tijelo države članice podrijetla u skladu s člankom 143. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/429, sadržava osnovne podatke iz dijela 1. točke 1. Priloga VIII. te potvrdu o sukladnosti sa zahtjevima utvrđenima u članku 23. i, ako je primjenjivo, onima iz članka 24.

2.   Certifikat o zdravlju životinja za držane deve koje se izravno ili nakon operacije okupljanja premještaju u klaonicu u drugoj državi članici radi neodgodivog klanja, koji je izdalo nadležno tijelo države članice podrijetla u skladu s člankom 143. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/429, sadržava osnovne podatke iz dijela 1. točke 1. Priloga VIII. te potvrdu o sukladnosti sa zahtjevima utvrđenima u članku 25.

Članak 78.

Pojedinosti o sadržaju certifikata o zdravlju životinja za držane jelene

1.   Certifikat o zdravlju životinja za držane jelene, osim držanih jelena iz stavka 2., koji je izdalo nadležno tijelo države članice podrijetla u skladu s člankom 143. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/429, sadržava osnovne podatke iz dijela 1. točke 1. Priloga VIII. te potvrdu o sukladnosti sa zahtjevima utvrđenima u članku 26. i, ako je primjenjivo, onima iz članka 27.

2.   Certifikat o zdravlju životinja za držane jelene koji se izravno ili nakon operacije okupljanja premještaju u klaonicu u drugoj državi članici radi neodgodivog klanja, koji je izdalo nadležno tijelo države članice podrijetla u skladu s člankom 143. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/429, sadržava osnovne podatke iz dijela 1. točke 1. Priloga VIII. te potvrdu o sukladnosti sa zahtjevima utvrđenima u članku 28.

Članak 79.

Pojedinosti o sadržaju certifikata o zdravlju životinja za druge držane kopitare i papkare

1.   Certifikat o zdravlju životinja za druge držane kopitare i papkare, osim drugih držanih kopitara i papkara iz stavka 2., koji je izdalo nadležno tijelo države članice podrijetla u skladu s člankom 143. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/429, sadržava osnovne podatke iz dijela 1. točke 1. Priloga VIII. te potvrdu o sukladnosti sa zahtjevima utvrđenima u članku 29. i, ako je primjenjivo, onima iz članka 30.

2.   Certifikat o zdravlju životinja za druge držane kopitare i papkare koji se izravno ili nakon operacije okupljanja premještaju u klaonicu u drugoj državi članici radi neodgodivog klanja, koji je izdalo nadležno tijelo države članice podrijetla u skladu s člankom 143. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/429, sadržava osnovne podatke iz dijela 1. točke 1. Priloga VIII. te potvrdu o sukladnosti sa zahtjevima utvrđenima u članku 31.

Članak 80.

Pojedinosti o sadržaju certifikata o zdravlju životinja za perad

Certifikat o zdravlju životinja za perad koji je izdalo nadležno tijelo države članice podrijetla u skladu s člankom 143. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/429 sadržava osnovne podatke iz dijela 1. točke 1. Priloga VIII. te potvrdu o sukladnosti sa zahtjevima utvrđenima:

(a)

u slučaju peradi za rasplod i peradi za proizvodnju, u članku 34. i člancima 41. i 42. ako je primjenjivo za određenu kategoriju peradi;

(b)

u slučaju peradi za klanje, u članku 35. i člancima 41. i 42. ako je primjenjivo za određenu kategoriju peradi;

(c)

u slučaju jednodnevnih pilića, u članku 36. i člancima 41. i 42. ako je primjenjivo za određenu kategoriju peradi;

(d)

u slučaju manje od 20 jedinki peradi osim bezgrebenki, u članku 37. i člancima 41. i 42. ako je primjenjivo za određenu kategoriju peradi.

Članak 81.

Pojedinosti o sadržaju certifikata o zdravlju životinja za ptice u zatočeništvu

1.   Certifikat o zdravlju životinja za ptice u zatočeništvu, osim onih iz stavaka 2. i 3., koji je izdalo nadležno tijelo države članice podrijetla u skladu s člankom 71. stavkom 1., sadržava osnovne podatke iz dijela 1. točke 1. Priloga VIII. te potvrdu o sukladnosti sa zahtjevima utvrđenima u članku 59. i, ako je primjenjivo, onima iz članaka 61. i 62. za određenu kategoriju ptica.

2.   Certifikat o zdravlju životinja za ptice u zatočeništvu namijenjene izložbama koji je izdalo nadležno tijelo države članice podrijetla u skladu s člankom 71. stavkom 1. sadržava osnovne podatke iz dijela 1. točke 1. Priloga VIII. te potvrdu o sukladnosti sa zahtjevima utvrđenima u članku 67. stavku 1.

3.   Certifikat o zdravlju životinja za sportske golubove koji je izdalo nadležno tijelo države članice podrijetla u skladu s člankom 71. stavkom 1. sadržava osnovne podatke iz dijela 1. točke 1. Priloga VIII. te potvrdu o sukladnosti sa zahtjevima utvrđenima u članku 68.

Članak 82.

Pojedinosti o sadržaju certifikata o zdravlju životinja za jaja za valenje peradi

Certifikat o zdravlju životinja za jaja za valenje peradi koji je izdalo nadležno tijelo države članice podrijetla u skladu s člankom 161. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/429 sadržava osnovne podatke iz dijela 1. točke 2. Priloga VIII. te potvrdu o sukladnosti sa zahtjevima utvrđenima:

(a)

u slučaju jaja za valenje peradi, osim onih iz točaka (b) i (c), u članku 38. i člancima 41. i 42. ako je primjenjivo za određenu kategoriju jaja;

(b)

u slučaju manje od 20 jaja za valenje peradi osim bezgrebenki, u članku 39. i člancima 41. i 42. ako je primjenjivo za određenu kategoriju jaja;

(c)

u slučaju jaja koja ne sadržavaju specifične patogene uzročnike, u članku 40.

Članak 83.

Pojedinosti o sadržaju certifikata o zdravlju životinja za jaja za valenje ptica u zatočeništvu

Certifikat o zdravlju životinja za jaja za valenje ptica u zatočeništvu koji je izdalo nadležno tijelo države članice podrijetla u skladu s člankom 72. sadržava osnovne podatke iz dijela 1. točke 2. Priloga VIII. te potvrdu o sukladnosti sa zahtjevima utvrđenima u članku 60. i, ako je primjenjivo, člancima 61. i 62. za određenu kategoriju jaja.

Članak 84.

Pojedinosti o sadržaju certifikata o zdravlju životinja za pčele i bumbare

1.   Certifikat o zdravlju životinja za pčele koji je izdalo nadležno tijelo države članice podrijetla u skladu s člankom 71. stavkom 1. sadržava osnovne podatke iz dijela 1. točke 1. Priloga VIII. te potvrdu o sukladnosti sa zahtjevima utvrđenima u članku 48. i, ako je primjenjivo, člancima 49. i 50.

2.   Certifikat o zdravlju životinja za bumbare, osim bumbara iz odobrenih proizvodnih objekata izoliranih od okoliša, koji je izdalo nadležno tijelo države članice podrijetla u skladu s člankom 71. stavkom 1., sadržava osnovne podatke iz dijela 1. točke 1. Priloga VIII. te potvrdu o sukladnosti sa zahtjevima utvrđenima u članku 51.

Članak 85.

Pojedinosti o sadržaju certifikata o zdravlju životinja za primate

Certifikat o zdravlju životinja za primate koji je izdalo nadležno tijelo države članice podrijetla u skladu s člankom 71. stavkom 1. sadržava osnovne podatke iz dijela 1. točke 1. Priloga VIII. te potvrdu o sukladnosti sa zahtjevima utvrđenima u članku 47.

Članak 86.

Pojedinosti o sadržaju certifikata o zdravlju životinja za pse, mačke i pitome vretice

1.   Certifikat o zdravlju životinja za pse, mačke i pitome vretice, osim pasa, mačaka i pitomih vretica iz stavka 2., koji je izdalo nadležno tijelo države članice podrijetla u skladu s člankom 71. stavkom 1., sadržava osnovne podatke iz dijela 1. točke 1. Priloga VIII. te potvrdu o sukladnosti sa zahtjevima utvrđenima u članku 53. i, ako je primjenjivo, u članku 54.

2.   Certifikat o zdravlju životinja za pse, mačke i pitome vretice, koji se drže kao kućni ljubimci, koji je izdalo nadležno tijelo države članice podrijetla u skladu s člankom 71. stavkom 1., sadržava osnovne podatke iz dijela 1. točke 1. Priloga VIII. te potvrdu o sukladnosti sa zahtjevima utvrđenima u članku 55. i, ako je primjenjivo, u članku 56. te poveznicu na identifikacijski dokument iz članka 71. Delegirane uredbe (EU) 2019/2035.

Članak 87.

Pojedinosti o sadržaju certifikata o zdravlju životinja za druge zvijeri

Certifikat o zdravlju životinja za druge zvijeri koji je izdalo nadležno tijelo države članice podrijetla u skladu s člankom 71. stavkom 1. sadržava osnovne podatke iz dijela 1. točke 1. Priloga VIII. te potvrdu o sukladnosti sa zahtjevima utvrđenima u članku 58.

Članak 88.

Pojedinosti o sadržaju certifikata o zdravlju životinja za kopnene životinje koje se premještaju iz zatvorenog objekta u zatvoreni objekt u drugoj državi članici

Certifikat o zdravlju životinja za kopnene životinje koje se premještaju iz zatvorenog objekta u zatvoreni objekt u drugoj državi članici, koji je izdalo nadležno tijelo države članice podrijetla u skladu s člankom 143. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/429 ili člankom 71. stavkom 1. ove Uredbe, sadržava osnovne podatke iz dijela 1. točke 1. Priloga VIII. te potvrdu o sukladnosti sa zahtjevima utvrđenima u članku 64.

Odjeljak 3.

Zahtjevi za certificiranje zdravlja životinja za posebne vrste premještanja držanih kopnenih životinja

Članak 89.

Certificiranje zdravlja životinja za premještanje kopitara i papkara te peradi kroz objekte koji obavljaju operacije okupljanja

Nadležno tijelo izdaje certifikat o zdravlju životinja iz članaka od 73. do 80. za premještanje u drugu državu članicu kopitara i papkara te peradi na koje se primjenjuju operacije okupljanja, kako slijedi:

(a)

dokumentacijske, identifikacijske i fizičke provjere i pregledi iz članka 91. stavka 1. obavljeni su prije izdavanja prvog certifikata o zdravlju životinja iz članaka od 73. do 80.:

i.

u objektu podrijetla, ako su životinje namijenjene

izravnom premještanju u objekt koji je odobren za operacije okupljanja u državi članici provoza,

ili

operacijama okupljanja na prijevoznom sredstvu u državi članici podrijetla radi izravnog premještanja u drugu državu članicu;

ili

ii.

u objektu odobrenom za operacije okupljanja ako su životinje okupljene u državi članici podrijetla radi otpreme u drugu državu članicu;

ili

iii.

u objektu odobrenom za operacije okupljanja u državi članici provoza ako su životinje okupljene u toj državi članici;

(b)

certifikat o zdravlju životinja iz članaka od 73. do 80. popunjen je na temelju službenih podataka:

i.

koji su dostupni službenom veterinaru koji izdaje certifikat i obavio je provjere i preglede iz točke (a) podtočaka i. i ii. u državi članici podrijetla;

ili

ii.

koji su navedeni u prvom ili drugom certifikatu o zdravlju životinja iz članaka od 73. do 80. koji je dostupan službenom veterinaru koji izdaje certifikat i obavio je provjere i preglede iz točke (a) podtočke iii. u državi članici provoza, u slučaju posjeta jedne ili više država članica provoza.

Članak 90.

Certificiranje zdravlja životinja za držane kopitare i papkare te perad koji su namijenjeni izvozu u treće zemlje tijekom njihova premještanja iz države članice podrijetla kroz državno područje drugih država članica do vanjske granice Unije

Subjekti osiguravaju da držane kopitare i papkare ili perad koji su namijenjeni izvozu u treću zemlju i prevoze se do vanjske granice Unije kroz drugu državu članicu prate certifikati o zdravlju u kojima se potvrđuje:

i.

da životinje udovoljavaju barem zahtjevima u skladu s ovim poglavljem za premještanje držanih kopitara i papkara ili peradi namijenjenih klanju u državi članici u kojoj se nalazi izlazna točka;

i

ii.

u slučaju životinja koje pripadaju vrstama koje su uvrštene na popis za infekciju virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24), životinje udovoljavaju barem zahtjevima iz članka 33. ako se izlazna točka nalazi u državi članici ili njezinoj zoni sa statusom države ili zone slobodne od bolesti ili s odobrenim programom iskorjenjivanja infekcije virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24).

Odjeljak 4.

Pravila o odgovornosti nadležnog tijela za certificiranje zdravlja životinja

Članak 91.

Odgovornost nadležnog tijela za certificiranje zdravlja životinja

1.   Prije potpisivanja certifikata o zdravlju životinja službeni veterinar provodi sljedeće vrste dokumentacijskih, identifikacijskih i fizičkih provjera i pregleda radi provjere sukladnosti sa zahtjevima:

(a)

u slučaju držanih kopitara i papkara, identifikacijsku provjeru i klinički pregled životinja iz pošiljke radi otkrivanja kliničkih znakova bolesti s popisa relevantnih za te vrste ili sumnje na te bolesti;

(b)

u slučaju peradi za rasplod, peradi za proizvodnju i manje od 20 jedinki peradi osim bezgrebenki, dokumentacijsku provjeru evidencije o zdravlju i proizvodnji koja se drži u objektu, identifikacijsku provjeru životinja iz pošiljke te klinički pregled jata podrijetla i životinja iz pošiljke radi otkrivanja kliničkih znakova bolesti s popisa relevantnih za te vrste ili sumnje na te bolesti;

(c)

u slučaju peradi namijenjene klanju, dokumentacijsku provjeru evidencije o zdravlju i proizvodnji koja se drži u objektu, identifikacijsku provjeru životinja iz pošiljke te klinički pregled jata podrijetla radi otkrivanja kliničkih znakova bolesti s popisa relevantnih za te vrste ili sumnje na te bolesti;

(d)

u slučaju jednodnevnih pilića, dokumentacijsku provjeru evidencije o zdravlju i proizvodnji koja se drži u objektu za jato podrijetla radi otkrivanja kliničkih znakova bolesti s popisa relevantnih za te vrste ili sumnje na te bolesti;

(e)

u slučaju ptica u zatočeništvu:

i.

identifikacijsku provjeru životinja iz pošiljke;

ii.

dokumentacijsku provjeru evidencije o zdravlju i proizvodnji koja se drži u objektu te klinički pregled jata podrijetla i životinja iz pošiljke radi otkrivanja kliničkih znakova bolesti s popisa relevantnih za te vrste ili sumnje na te bolesti;

(f)

u slučaju jaja za valenje peradi, dokumentacijsku provjeru evidencije o zdravlju i proizvodnji koja se drži u objektu za jato podrijetla i, ako je primjenjivo, evidencije koja se drži u valionici otpreme te identifikacijsku provjeru jaja za valenje i:

i.

klinički pregled jata podrijetla radi otkrivanja kliničkih znakova bolesti s popisa relevantnih za te vrste ili sumnje na te bolesti;

ili

ii.

mjesečne zdravstvene inspekcije radi provjere zdravstvenog statusa jata podrijetla i procjene njegova trenutačnog zdravstvenog statusa na temelju ažuriranih podataka koje je dostavio subjekt;

(g)

u slučaju jaja za valenje ptica u zatočeništvu, dokumentacijsku provjeru evidencije o zdravlju i proizvodnji koja se drži u objektu, identifikacijsku provjeru jaja za valenje i klinički pregled jata podrijetla radi otkrivanja kliničkih znakova bolesti s popisa relevantnih za te vrste ili sumnje na te bolesti;

(h)

u slučaju pčela i bumbara, identifikacijsku provjeru i:

i.

vizualni pregled životinja, njihove ambalaže i prateće hrane za životinje ili drugih materijala radi otkrivanja pojave američke gnjiloće, nametnika Aethina tumida (mali kornjaš košnice) i grinje Tropilaelaps spp. kod pčela ili nametnika Aethina tumida (mali kornjaš košnice) kod bumbara;

ili

ii.

u slučaju matica pčela za koje se izdaje certifikat na temelju odstupanja predviđenog u članku 49., dokumentacijsku provjeru evidencije o mjesečnim zdravstvenim inspekcijama tijekom sezone proizvodnje, vizualni pregled pojedinačnih kaveza radi provjere najvećeg broja pratećih hraniteljica po kavezu te vizualni pregled životinja, njihove ambalaže i prateće hrane za životinje ili drugih materijala radi otkrivanja pojave američke gnjiloće, nametnika Aethina tumida (mali kornjaš košnice) i grinje Tropilaelaps spp.;

(i)

u slučaju primata, dokumentacijsku provjeru evidencije o zdravlju, identifikacijsku provjeru i klinički pregled, a ako on nije moguće, kliničku inspekciju životinje ili životinja iz pošiljke radi otkrivanja kliničkih znakova bolesti s popisa relevantnih za te vrste ili sumnje na te bolesti;

(j)

u slučaju pasa, mačaka, pitomih vretica i drugih zvijeri, identifikacijsku provjeru i klinički pregled, a ako on nije moguće, kliničku inspekciju životinja iz pošiljke radi otkrivanja kliničkih znakova bolesti s popisa relevantnih za te vrste ili sumnje na te bolesti;

(k)

u slučaju kopnenih životinja iz zatvorenog objekta koje se premještaju u zatvoreni objekt u drugoj državi članici, dokumentacijsku provjeru evidencije o zdravlju, identifikacijsku provjeru i klinički pregled, a ako on nije moguće, kliničku inspekciju životinja iz pošiljke radi otkrivanja kliničkih znakova bolesti s popisa relevantnih za te vrste ili sumnje na te bolesti.

2.   Službeni veterinar provodi dokumentacijske, identifikacijske i fizičke provjere i preglede kako je predviđeno u stavku 1. te izdaje certifikat o zdravlju životinja:

(a)

u roku od posljednja 24 sata prije odlaska iz objekta podrijetla ili, ako je primjenjivo, objekta odobrenog za operacije okupljanja, ako je riječ o držanim kopitarima i papkarima osim kopitara;

(b)

u roku od posljednjih 48 sati prije odlaska iz objekta podrijetla, ako je riječ o kopitarima, ili, ako je riječ o kopitarima iz članka 92. stavka 2., posljednjeg radnog dana prije odlaska;

(c)

u roku od posljednjih 48 sati prije odlaska iz objekta podrijetla, ako je riječ o peradi za rasplod, peradi za proizvodnju, manje od 20 jedinki peradi osim bezgrebenki i pticama u zatočeništvu;

(d)

u roku od posljednjih pet dana prije odlaska iz objekta podrijetla, ako je riječ o peradi namijenjenoj klanju;

(e)

u roku od posljednja 24 sata prije odlaska iz objekta podrijetla, ako je riječ o jednodnevnim pilićima;

(f)

ako je riječ o jajima za valenje peradi:

i.

u roku od posljednja 72 sata prije odlaska jaja za valenje iz objekta podrijetla, u slučaju dokumentacijskih provjera, identifikacijskih provjera i kliničkog pregleda jata podrijetla i procjene trenutačnog zdravstvenog statusa na temelju ažuriranih podataka koje je dostavio subjekt;

ii.

u roku od posljednjeg 31 dana prije odlaska jaja za valenje iz objekta podrijetla, u slučaju mjesečnih zdravstvenih inspekcija jata podrijetla;

(g)

u roku od posljednjih 48 sati prije odlaska iz objekta podrijetla, ako je riječ o jajima za valenje ptica u zatočeništvu;

(h)

u roku od posljednjih 48 sati prije odlaska iz objekta podrijetla, ako je riječ o pčelama i bumbarima te u roku od posljednja 24 sata prije odlaska iz objekta podrijetla ako je riječ o maticama pčela za koje se izdaje certifikat na temelju odstupanja;

(i)

u roku od posljednjih 48 sati prije odlaska iz objekta podrijetla, ako je riječ o primatima;

(j)

u roku od posljednjih 48 sati prije odlaska iz objekta podrijetla, ako je riječ o psima, mačkama, pitomim vreticama i drugim zvijerima;

(k)

u roku od posljednjih 48 sati prije odlaska iz objekta podrijetla, ako je riječ o kopnenim životinjama koje se premještaju iz zatvorenog objekta u zatvoreni objekt u drugoj državi članici.

3.   Certifikat o zdravlju životinja vrijedi deset dana od datuma izdavanja, ne dovodeći u pitanje odstupanja utvrđena na temelju članka 92.

Članak 92.

Odstupanje od roka valjanosti certifikata o zdravlju životinja

1.   Odstupajući od stavka 91. točke 3., u slučaju prijevoza životinja unutarnjim plovnim putovima ili morem, razdoblje valjanosti certifikata o zdravlju životinja od 10 dana može se produljiti za vrijeme trajanja putovanja unutarnjim plovnim putovima ili morem.

2.   Odstupajući od članka 91. stavka 3., certifikat za kopitare iz članka 76. stavka 2. točke (a) vrijedi 30 dana pod uvjetom da:

(a)

kopitara koji se premješta prati njegov jedinstveni doživotni identifikacijski dokument iz članka 114. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) 2016/429 koji sadržava validacijsku oznaku koju je izdalo nadležno tijelo, ili tijelo kojem je ta zadaća dodijeljena, za razdoblje od najviše četiri godine, kojim se potvrđuje da životinja uobičajeno boravi u objektu koji je nadležno tijelo priznalo kao objekt niskog zdravstvenog rizika zbog čestih veterinarskih posjeta, dodatnih identifikacijskih provjera i pregleda zdravstvenog stanja te nepostojanja prirodnog pripusta u objektu, osim u namjenskim i zasebnim prostorima;

ili

(b)

registriranog kopitara koji se premješta prati njegov jedinstveni doživotni identifikacijski dokument iz članka 114. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) 2016/429 koji sadržava dozvolu koju je za razdoblje od najviše četiri godine izdala nacionalna federacija Međunarodne konjičke federacije (Fédération Equestre Internationale) za sudjelovanje u konjičkim natjecanjima ili nadležno tijelo za utrke za sudjelovanje u utrkama kojim se potvrđuju najmanje dva godišnja posjeta veterinara, uključujući posjete koji su potrebni za obavljanje redovitog cijepljenja protiv influence kopitara i preglede potrebne radi premještanja u druge države članice ili treće zemlje.

3.   Tijekom razdoblja valjanosti certifikat iz stavka 2. dovoljan je za:

(a)

više ulazaka u druge države članice;

(b)

povratak u objekt polazišta naveden u certifikatu.

Odjeljak 5.

Detaljna pravila o obavješćivanju o premještanjima držanih kopnenih životinja i jaja za valenje u druge države članice

Članak 93.

Obveza subjekata da unaprijed obavijeste nadležno tijelo o premještanju među državama članicama bumbara iz odobrenih proizvodnih objekata izoliranih od okoliša

U slučaju bumbara iz odobrenih proizvodnih objekata izoliranih od okoliša koji se premještaju u drugu državu članicu, subjekt koji je odgovoran za objekt podrijetla unaprijed obavješćuje nadležno tijelo države članice podrijetla o odlasku tih bumbara.

Članak 94.

Obveza subjekata odgovornih za putujuće cirkuse i predstave sa životinjama da unaprijed obavijeste nadležno tijelo o namjeri premještanja držanih kopnenih životinja među državama članicama

U slučaju putujućih cirkusa i predstava sa životinjama koji se premještaju u drugu državu članicu, subjekt koji je odgovoran za putujuće cirkuse i predstave sa životinjama obavješćuje nadležno tijelo države članice podrijetla najmanje deset dana prije odlaska tih putujućih cirkusa i predstava sa životinjama.

Članak 95.

Obveza subjekata da unaprijed obavijeste nadležno tijelo o premještanjima jaja za valenje ptica u zatočeništvu među državama članicama

U slučaju jaja za valenje ptica u zatočeništvu koja se premještaju u drugu državu članicu, subjekt koji je odgovoran za objekt podrijetla unaprijed obavješćuje nadležno tijelo države članice podrijetla o planiranom premještanju tih zametnih proizvoda.

Članak 96.

Podaci koje moraju dostaviti subjekti u vezi s obavješćivanjem o premještanjima držanih kopnenih životinja u druge države članice

Subjekti koji obavješćuju nadležno tijelo u svojoj državi članici podrijetla, kako je propisano u članku 152. Uredbe (EU) 2016/429, dostavljaju nadležnom tijelu podatke o svakoj pošiljci držanih kopnenih životinja koje se premještaju u drugu državu članicu koji su predviđeni:

(a)

u dijelu 1. točki 1. podtočkama od (a) do (d) Priloga VIII. u vezi s držanim kopnenim životinjama, osim bumbara iz odobrenih proizvodnih objekata izoliranih od okoliša, koje se premještaju u drugu državu članicu;

(b)

u dijelu 2. Priloga VIII. u vezi s bumbarima iz odobrenih proizvodnih objekata izoliranih od okoliša.

Članak 97.

Podaci koje mora dostaviti nadležno tijelo u vezi s obavješćivanjem o premještanjima držanih kopnenih životinja u druge države članice

Nadležno tijelo države članice podrijetla koje obavješćuje nadležno tijelo države članice odredišta u skladu s člankom 153. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/429 dostavlja podatke o svakoj pošiljci držanih kopnenih životinja koje se premještaju u drugu državu članicu koji su predviđeni:

(a)

u dijelu 1. točki 1. podtočkama od (a) do (d) Priloga VIII. u vezi s držanim kopnenim životinjama, osim bumbara iz odobrenih proizvodnih objekata izoliranih od okoliša, koje se premještaju u drugu državu članicu;

(b)

u dijelu 2. Priloga VIII. u vezi s bumbarima iz odobrenih proizvodnih objekata izoliranih od okoliša.

Članak 98.

Obavješćivanje o premještanjima jaja za valenje u druge države članice

Subjekti koji obavješćuju nadležno tijelo u svojoj državi članici podrijetla, u skladu s člankom 163. Uredbe (EU) 2016/429 i člankom 95. ove Uredbe, dostavljaju nadležnom tijelu podatke iz Priloga VIII. dijela 1. točke 2. podtočaka od (a) do (e) o svakoj pošiljci jaja za valenje koja se premještaju u drugu državu članicu.

Članak 99.

Hitni postupci

U slučaju nestanka struje i drugih smetnji sustava IMSOC nadležno tijelo mjesta podrijetla držanih kopnenih životinja ili jaja za valenje koji se premještaju u drugu državu članicu postupa u skladu s postupcima u slučaju izvanrednih okolnosti utvrđenima u skladu s člankom 134. točkom (d) Uredbe (EU) 2017/625.

Članak 100.

Određivanje regija za upravljanje obavijestima o premještanjima

Pri određivanju regija za upravljanje obavijestima o premještanjima propisanima člancima 97. i 98. države članice osiguravaju:

(a)

da svi dijelovi njihova državnog područja budu obuhvaćeni barem jednom regijom;

(b)

da svaka određena regija bude pod odgovornošću nadležnog tijela određenog za certificiranje zdravlja životinja u toj regiji;

(c)

da nadležno tijelo odgovorno za određenu regiju ima pristup IMSOC-u;

(d)

da osoblje nadležnog tijela odgovornog za određenu regiju posjeduje odgovarajuće kompetencije i znanja te je prošlo odgovarajuće osposobljavanje ili ima jednakovrijedno praktično iskustvo u upotrebi IMSOC-a za izradu, obradu i prijenos podataka utvrđenih u člancima 97. i 98.

DIO III.

PREMJEŠTANJA DIVLJIH KOPNENIH ŽIVOTINJA

Članak 101.

Zahtjevi u pogledu premještanja divljih kopnenih životinja u druge države članice

1.   Subjekti premještaju divlje kopnene životinje iz njihova staništa podrijetla samo izravnim ukrcavanjem na prijevozno sredstvo za prijevoz do staništa ili objekta u drugoj državi članici bez ulaska životinja u bilo koji objekt u državi članici podrijetla.

2.   Subjekti i prijevoznici osiguravaju da su prijevozna sredstva koja se koriste za prijevoz divljih kopnenih životinja, osim pčela i bumbara,

(a)

konstruirana tako:

i.

da životinje ne mogu pobjeći ili ispasti;

ii.

da je moguć vizualni pregled životinja na prijevoznom sredstvu;

iii.

da se spriječi ili smanji mogućnost ispadanja životinjskog izmeta, stelje ili hrane za životinje;

iv.

da se spriječi ili smanji mogućnost ispadanja perja ako je riječ o pticama;

v.

da životinje, prema potrebi, mogu biti sputane ili se prevoziti u sediranom stanju;

(b)

očišćena i dezinficirana neposredno nakon svakog prijevoza životinja ili bilo kojeg drugog predmeta koji predstavlja rizik za zdravlje životinja te prema potrebi ponovno dezinficirana, a u svakom slučaju osušena ili ostavljena da se osuše prije svakog novog utovara životinja.

3.   Subjekti i prijevoznici osiguravaju da spremnici u kojima se prevoze divlje kopnene životinje, osim pčela i bumbara:

(a)

udovoljavaju uvjetima iz točke 2. podtočke (a);

(b)

sadržavaju samo divlje životinje iste vrste koje dolaze iz istog staništa;

(c)

budu označeni oznakom na kojoj je navedena vrsta i broj životinja;

(d)

budu nekorišteni namjenski spremnici za jednokratnu upotrebu koji se nakon prve upotrebe moraju uništiti ili spremnici koji se nakon upotrebe moraju očistiti i dezinficirani te osušiti ili ostaviti da se osuše prije sljedeće upotrebe.

4.   Subjekti premještaju divlje kopnene životinje iz njihova staništa podrijetla u stanište ili objekt u drugoj državi članici samo ako su ispunjeni sljedeći dodatni zahtjevi:

(a)

većina životinja iz pošiljke boravila je u staništu podrijetla najmanje 30 dana prije odlaska, ili od rođenja ako su mlađe od 30 dana, i tijekom tog razdoblja nisu bile u kontaktu s držanim životinjama koje su imale niži zdravstveni status ili na koje su se primjenjivala ograničenja premještanja zbog razloga povezanih sa zdravljem životinja, ili s držanim životinjama koje dolaze iz objekta koji nije udovoljavao zahtjevima iz točke (b);

(b)

životinje koje u Uniju ulaze iz treće zemlje ili područja tijekom posljednjih 30 dana prije odlaska životinja iz stavka 1. i uvode se u objekt smješten u staništu u kojem su te životinje boravile drže se odvojeno kako bi se spriječio izravan i neizravan kontakt s ostalim životinjama u tom objektu i staništu;

(c)

te životinje dolaze iz staništa u kojem u propisanom vremenskom razdoblju nije bilo prijavljenih slučajeva sljedećih bolesti i infekcija:

i.

infekcije virusom bjesnoće tijekom posljednjih 30 dana prije odlaska;

ii.

infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis kod divljih kopnenih životinja koje pripadaju vrstama koje su uvrštene na popis za tu bolest tijekom posljednja 42 dana prije odlaska;

iii.

infekcije kompleksom Mycobacterium tuberculosis (M. bovis, M. caprae i M. tuberculosis) kod divljih kopnenih životinja vrsta s popisa navedenih za tu bolest tijekom posljednja 42 dana prije odlaska;

iv.

infekcije virusom epizootske hemoragijske bolesti u krugu od 150 km kod divljih kopnenih životinja vrsta s popisa navedenih za tu bolest tijekom posljednje dvije godine prije odlaska;

v.

bedrenice kod kopitara i papkara tijekom posljednjih 15 dana prije odlaska;

vi.

sure (Trypanosoma evansi) tijekom posljednjih 30 dana prije odlaska;

(d)

ako te životinje pripadaju porodicama Antilocapridae, Bovidae, Camelidae, Cervidae, Giraffidae, Moschidae ili Tragulidae, stanište podrijetla ispunjava barem jedan od zahtjeva za infekciju virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24) koji su utvrđeni u Prilogu V. dijelu II. poglavlju 2. odjeljku 1. točkama od 1. do 3. Delegirane uredbe (EU) 2020/689;

(e)

za te životinje nije poznato da su bile u kontaktu s divljim kopnenim životinjama koje nisu udovoljavale zahtjevima iz točke (c) tijekom posljednjih 30 dana prije odlaska.

5.   Odstupajući od stavka 4. točke (d), nadležno tijelo države članice podrijetla može odobriti premještanje divljih kopnenih životinja koje ne udovoljavaju barem jednom od zahtjeva iz Priloga V. dijela II. poglavlja 2. odjeljka 1. točaka od 1. do 3. Delegirane uredbe (EU) 2020/689 u drugu državu članicu ili njezinu zonu:

(a)

koja ima status „slobodno od bolesti” ili odobreni program iskorjenjivanja za infekciju virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24) ako je država članica odredišta obavijestila Komisiju i ostale države članice da su takva premještanja odobrena pod uvjetima iz članka 43. stavka 2. Delegirane uredbe (EU) 2020/689;

ili

(b)

koja nema status „slobodno od bolesti” ni odobreni program iskorjenjivanja za infekciju virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24) ako je država članica odredišta obavijestila Komisiju i ostale države članice da su takva premještanja odobrena. Ako država članica odredišta odredi uvjete za odobravanje takvog premještanja, ti uvjeti moraju odgovarati jednom od uvjeta iz Priloga V. dijela II. poglavlja 2. odjeljka 1. točaka od 5. do 8. Delegirane uredbe (EU) 2020/689.

Članak 102.

Pojedinosti o sadržaju certifikata o zdravlju životinja za divlje kopnene životinje

Certifikat o zdravlju životinja za divlje kopnene životinje koji je izdalo nadležno tijelo države članice podrijetla u skladu s člankom 155. stavkom 1. točkom (c) Uredbe (EU) 2016/429 sadržava osnovne podatke iz točke 3. Priloga VIII. te potvrdu o sukladnosti sa zahtjevima utvrđenima u članku 101. stavku 4. i, ako je primjenjivo, onima iz članka 101. stavka 5. ove Uredbe.

Članak 103.

Pravila o odgovornosti nadležnog tijela za certificiranje zdravlja životinja za premještanja divljih kopnenih životinja u druge države članice

1.   Prije potpisivanja certifikata o zdravlju životinja utvrđenog u članku 102. za premještanje divljih kopnenih životinja, službeni veterinar provodi sljedeće vrste identifikacijskih provjera i pregleda:

(a)

pregled dostupnih podataka kojima se dokazuje da su ispunjeni zahtjevi iz članka 101. stavka 4.;

(b)

identifikacijsku provjeru;

(c)

klinički pregled, a ako on nije moguće, kliničku inspekciju životinja iz pošiljke radi otkrivanja kliničkih znakova bolesti s popisa ili emergentnih bolesti relevantnih za te vrste ili sumnje na te bolesti.

2.   Službeni veterinar provodi dokumentacijske, identifikacijske i fizičke provjere i preglede iz stavka 1. i izdaje certifikat o zdravlju životinja tijekom posljednja 24 sata prije odlaska pošiljke iz staništa.

3.   Certifikat o zdravlju životinja vrijedi deset dana od datuma izdavanja.

4.   Odstupajući od stavka 3., u slučaju prijevoza divljih kopnenih životinja unutarnjim plovnim putovima ili morem, razdoblje valjanosti certifikata o zdravlju životinja od 10 dana može se produljiti za vrijeme trajanja putovanja unutarnjim plovnim putovima ili morem.

Članak 104.

Obveze subjekata da unaprijed obavijeste nadležno tijelo o premještanjima divljih kopnenih životinja u druge države članice

Subjekti, osim prijevoznika, koji premještaju divlje kopnene životinje u drugu državu članicu obavješćuju nadležno tijelo države članice podrijetla najmanje 24 sata prije odlaska pošiljke.

Članak 105.

Obveza subjekata u pogledu obavješćivanja o premještanjima divljih kopnenih životinja u druge države članice

Za potrebe obavješćivanja iz članka 155. stavka 1. točke (d) Uredbe (EU) 2016/429, subjekti, osim prijevoznika, koji premještaju divlje kopnene životinje u drugu državu članicu nadležnom tijelu u državi članici podrijetla dostavljaju podatke iz članka 145. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/429 i dijela 1. točke 3. podtočaka od (a) do (d) Priloga VIII. o svakoj pošiljci tih životinja koje se premještaju u drugu državu članicu.

Članak 106.

Odgovornost nadležnog tijela u pogledu obavješćivanja o premještanjima divljih kopnenih životinja u druge države članice

Nadležno tijelo države članice podrijetla koje obavješćuje nadležno tijelo države članice odredišta u skladu s člankom 155. stavkom 1. točkom (d) Uredbe (EU) 2016/429 dostavlja podatke iz dijela 1. točke 3. podtočaka od (a) do (d) Priloga VIII. o svakoj pošiljci divljih kopnenih životinja koje se premještaju u drugu državu članicu.

Članak 107.

Hitni postupci

U slučaju nestanka struje i drugih smetnji sustava IMSOC nadležno tijelo mjesta podrijetla divljih kopnenih životinja postupa u skladu s postupcima u slučaju izvanrednih okolnosti utvrđenima u skladu s člankom 134. točkom (d) Uredbe (EU) 2017/625.

DIO IV.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 108.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 21. travnja 2021.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 17. prosinca 2019.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)  SL L 84, 31.3.2016., str. 1.

(2)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2018/1629 оd 25. srpnja 2018. o izmjeni popisa bolesti navedenog u Prilogu II. Uredbi (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća o prenosivim bolestima životinja te o izmjeni i stavljanju izvan snage određenih akata u području zdravlja životinja („Zakon o zdravlju životinja”) (SL L 272, 31.10.2018., str. 11.).

(3)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/1882 оd 3. prosinca 2018. o primjeni određenih pravila za sprečavanje i suzbijanje bolesti na kategorije bolesti s popisa i o utvrđivanju popisa vrsta i skupina vrsta koje predstavljaju znatan rizik za širenje tih bolesti s popisa (SL L 308, 4.12.2018., str. 21.).

(4)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/689 od 17. prosinca 2019. o dopuni Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu pravila nadziranju, programima iskorjenjivanja i statusu „slobodno od bolesti” za određene bolesti s popisa i emergentne bolesti (vidjeti stranicu 211 ovoga Službenog lista).

(5)  Direktiva Vijeća 64/432/EEZ od 26. lipnja 1964. o zdravstvenim problemima životinja koji utječu na trgovinu govedima i svinjama unutar Zajednice (SL L 121, 29.7.1964., str. 1977/64.).

(6)  Direktiva Vijeća 91/68/EEZ od 28. siječnja 1991. o uvjetima zdravlja životinja kojima se uređuje trgovina životinjama iz porodica ovaca i koza unutar Zajednice (SL L 46, 19.2.1991., str. 19.).

(7)  Direktiva Vijeća 2009/156/EZ od 30. studenoga 2009. o uvjetima zdravlja životinja kojima se uređuje premještanje i uvoz kopitara iz trećih zemalja (SL L 192, 23.7.2010., str. 1.).

(8)  Direktiva Vijeća 2009/158/EZ od 30. studenoga 2009. o uvjetima zdravlja životinja kojima se uređuje trgovina peradi i jajima za valenje unutar Zajednice i njihov uvoz iz trećih zemalja (SL L 343, 22.12.2009., str. 74.).

(9)  Direktiva Vijeća 92/65/EEZ od 13. srpnja 1992. o utvrđivanju uvjeta zdravlja životinja kojima se uređuje trgovina i uvoz u Zajednicu životinja, sjemena, jajnih stanica i zametaka koji ne podliježu uvjetima zdravlja životinja utvrđenima u određenim propisima Zajednice iz Priloga A dijela I. Direktive 90/425/EEZ (SL L 268, 14.9.1992., str. 54.).

(10)  Uredba Komisije (EZ) br. 1739/2005 od 21. listopada 2005. o utvrđivanju zahtjeva zdravlja životinja za premještanje životinja iz cirkusa između država članica (SL L 279, 22.10.2005., str. 47.).

(11)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/2035 od 28. lipnja 2019. dopuni Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu pravila za objekte u kojima se drže kopnene životinje i valionice te u pogledu pravila o sljedivosti određenih držanih kopnenih životinja i jaja za valenje (SL L 314, 5.12.2019., str. 115.)

(12)  Direktiva 2001/82/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. studenoga 2001. o zakoniku Zajednice o veterinarsko-medicinskim proizvodima (SL L 311, 28.11.2001., str. 1.).

(13)  Odluka Komisije 2003/24/EZ od 30. prosinca 2002. o razvoju integriranog računalnog veterinarskog sustava (SL L 8, 14.1.2003., str. 44.).

(14)  Odluka Komisije 2004/292/EZ od 30. ožujka 2004. o uvođenju sustava Traces te izmjeni Odluke 92/486/EEZ (SL L 94, 31.3.2004., str. 63.).

(15)  Uredba (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima kojima se osigurava primjena propisa o hrani i hrani za životinje, pravila o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja, o izmjeni uredaba (EZ) br. 999/2001, (EZ) br. 396/2005, (EZ) br. 1069/2009, (EZ) br. 1107/2009, (EU) br. 1151/2012, (EU) br. 652/2014, (EU) 2016/429 i (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća, uredaba Vijeća (EZ) br. 1/2005 i (EZ) br. 1099/2009 i direktiva Vijeća 98/58/EZ, 1999/74/EZ, 2007/43/EZ, 2008/119/EZ i 2008/120/EZ te o stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 854/2004 i (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 89/608/EEZ, 89/662/EEZ, 90/425/EEZ, 91/496/EEZ, 96/23/EZ, 96/93/EZ i 97/78/EZ te Odluke Vijeća 92/438/EEZ (Uredba o službenim kontrolama) (SL L 95, 7.4.2017., str. 1.).

(16)  http://www.edqm.eu (najnovije izdanje).

(17)  Uredba Komisije (EU) br. 142/2011 od 25. veljače 2011. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zdravstvenih pravila za nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode koji nisu namijenjeni prehrani ljudi i o provedbi Direktive Vijeća 97/78/EZ u pogledu određenih uzoraka i predmeta koji su oslobođeni veterinarskih pregleda na granici na temelju te Direktive (SL L 54, 26.2.2011., str. 1.).


PRILOG I.

DIJAGNOSTIČKE METODE

Dio 1.

Infekcija bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis

1.

Serološki testovi za goveda, ovce, koze i deve:

(a)

puferirani Brucella antigen testovi;

(b)

test reakcije vezanja komplementa (CFT);

(c)

neizravni imunoenzimski test (I-ELISA);

(d)

test fluorescentne polarizacije (FPA);

(e)

kompetitivni imunoenzimski test (C-ELISA).

2.

Serološki testovi za svinje:

(a)

puferirani Brucella antigen testovi;

(b)

test reakcije vezanja komplementa (CFT);

(c)

neizravni imunoenzimski test (I-ELISA);

(d)

test fluorescentne polarizacije (FPA);

(e)

kompetitivni imunoenzimski test (C-ELISA).

3.

Brucelinski kožni test (BST) za ovce, koze i svinje

Dio 2.

Infekcija kompleksom Mycobacterium tuberculosis (M. bovis, M. caprae i M. tuberculosis)

1.

Tuberkulinski kožni testovi:

(a)

pojedinačni intradermalni tuberkulinski test (SITT);

(b)

usporedni intradermalni tuberkulinski test (CITT).

2.

Test za uzorke krvi:

(a)

gama interferon test.

Dio 3.

Sura (Trypanosoma evansi)

Serološki testovi:

(a)

imunoenzimski test (ELISA) na tripanosomijazu;

(b)

test aglutinacije na kartici za otkrivanje tripanosomijaze (CATT) u razrjeđenju seruma 1:4.

Dio 4.

Enzootska leukoza goveda

Serološki testovi:

(a)

testovi za uzorke krvi:

i.

agar-gel imunodifuzijski test (AGID);

ii.

blokirajući imunoenzimski test (B-ELISA);

iii.

neizravni imunoenzimski test (I-ELISA);

(b)

testovi za uzorke mlijeka:

i.

neizravni imunoenzimski test (I-ELISA).

Dio 5.

Zarazni rinotraheitis goveda/zarazni pustularni vulvovaginitis

 

Metode:

Necijepljena goveda

I-ELISA na BHV-1 (1)

B-ELISA na gB (2)

Goveda cijepljena cjepivom s uklonjenim gE

B-ELISA na gE (3)

Dio 6.

Virusni proljev goveda

1.

Izravne metode:

(a)

lančana reakcija polimerazom u stvarnom vremenu uz prethodnu reverznu transkripciju (RT-PCR u stvarnom vremenu);

(b)

imunoenzimski test (ELISA) za otkrivanje antigena virusa virusnog proljeva goveda (VPG).

2.

Serološki testovi:

(a)

neizravni imunoenzimski test (I-ELISA);

(b)

blokirajući imunoenzimski test (B-ELISA).

Dio 7.

Infekcija virusom bolesti Aujeszkoga

 

Metode:

Svinje

ELISA na virus bolesti Aujeszkoga (BA) (4)

Svinje mlađe od 4 mjeseca rođene od majki cijepljenih cjepivom s uklonjenim gE

ELISA na gE (5)

Dio 8.

Durina

Test reakcije vezanja komplementa za durinu u razrjeđenju seruma 1:5.

Dio 9.

Infekciozna anemija kopitara

Serološki testovi:

(a)

agar-gel imunodifuzijski test (AGID);

(b)

imunoenzimski test (ELISA) na infekcioznu anemiju kopitara.

Dio 10.

Venezuelski encefalomijelitis kopitara

1.

Serološki testovi:

(a)

test izolacije virusa za venezuelski encefalomijelitis kopitara;

(b)

test inhibicije hemaglutinacije za venezuelski encefalomijelitis kopitara.

2.

Izravna metoda:

lančana reakcija polimerazom u stvarnom vremenu uz prethodnu reverznu transkripciju (RT-PCR) za otkrivanje genoma virusa venezuelskog encefalomijelitisa kopitara.


(1)  Imunoenzimski test (ELISA) za otkrivanje protutijela na cijeli virus BHV-1.

(2)  ELISA za otkrivanje protutijela na protein BHV-1-gB. Ova se metoda može primjenjivati i za testiranje za otkrivanje protutijela na cijeli BHV-1.

(3)  ELISA za otkrivanje protutijela na protein BHV-1-gE.

(4)  ELISA za otkrivanje protutijela na cijeli virus BA-a, protein ADV-gB ili protein ADV-gD. Za kontrolu serije kompleta ADV-gB i kompleta ADV-gD ili kompleta za cijeli virus BA-a, referentni serum Zajednice ADV 1, ili podstandardi, mora reagirati pozitivno u razrjeđenju 1:2.

(5)  ELISA za otkrivanje protutijela na protein ADV-gE. Za kontrolu serije, referentni serum Zajednice ADV 1, ili podstandardi, mora reagirati pozitivno u razrjeđenju 1:8.


PRILOG II.

MINIMALNI ZAHTJEVI KOJE TREBA ISPUNITI PRIJE PREMJEŠTANJA U POGLEDU INFEKCIJE KOMPLEKSOM MYCOBACTERIUM TUBERCULOSIS (M. BOVIS, M. CAPRAE I M. TUBERCULOSIS) KOD KOZA, DEVA I JELENA

Dio 1.

Minimalni zahtjevi za program nadziranja prije premještanja u pogledu infekcije kompleksom Mycobacterium tuberculosis (M. bovis, M. caprae i M. tuberculosis) kod koza

1.

Program nadziranja prije premještanja radi otkrivanja infekcije kompleksom Mycobacterium tuberculosis (M. bovis, M. caprae i M. tuberculosis) u objektu u svrhu premještanja držanih koza u drugu državu članicu, kako je navedeno u članku 15. stavku 3., mora sadržavati barem sljedeće elemente:

(a)

post mortem pregled svih zaklanih koza iz objekta;

(b)

post mortem pregled svih uginulih koza starijih od devet mjeseci, osim ako nije moguć zbog logističkih razloga ili nije potreban zbog znanstvenih razloga;

(c)

godišnji veterinarski posjet;

(d)

godišnje testiranje svih koza koje se u objektu drže za rasplod, čiji su rezultati bili negativni.

2.

Odstupajući od stavka 1., godišnje testiranje propisano točkom 1. podtočkom (d) ne mora se zahtijevati ako nadležno tijelo, na temelju procjene rizika, smatra da je rizik od infekcije u državi članici ili zoni zanemariv te ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

u objektu se najmanje 24 mjeseca provodio program nadziranja prije premještanja iz stavka 1. te tijekom tog razdoblja nije bilo prijavljenih slučajeva infekcije kompleksom Mycobacterium tuberculosis (M. bovis, M. caprae i M. tuberculosis) kod koza koje se drže u objektu;

(b)

objekt se nalazi u državi članici ili njezinoj zoni koja je slobodna od infekcije kompleksom Mycobacterium tuberculosis (M. bovis, M. caprae i M. tuberculosis) u populaciji goveda.

3.

Ako je kod koza koje se drže u objektu prijavljen slučaj infekcije kompleksom Mycobacterium tuberculosis (M. bovis, M. caprae i M. tuberculosis), te se životinje smiju premještati u drugu državu članicu samo ako su sve koze starije od šest tjedana koje se drže u objektu testirane i rezultati testa bili su negativni. Ti se testovi moraju provesti na uzorcima prikupljenima najranije 42 dana nakon uklanjanja posljednje životinje kod koje je potvrđena bolest te posljednje životinje čiji su rezultati testa, provedenog dijagnostičkom metodom, bili pozitivni.

Dio 2.

Minimalni zahtjevi za program nadziranja prije premještanja u pogledu infekcije kompleksom Mycobacterium tuberculosis (M. bovis, M. caprae i M. tuberculosis) kod deva

1.

Program nadziranja prije premještanja radi otkrivanja infekcije kompleksom Mycobacterium tuberculosis (M. bovis, M. caprae i M. tuberculosis) u objektu u svrhu premještanja držanih deva u drugu državu članicu, kako je navedeno u članku 23. stavku 1. točki (e), mora sadržavati barem sljedeće elemente:

(a)

post mortem pregled svih zaklanih deva iz objekta;

(b)

post mortem pregled svih uginulih deva starijih od devet mjeseci, osim ako nije moguć zbog logističkih razloga ili nije potreban zbog znanstvenih razloga;

(c)

godišnji veterinarski posjet;

(d)

godišnje testiranje svih deva koje se u objektu drže za rasplod, čiji su rezultati bili negativni.

2.

Odstupajući od stavka 1., godišnje testiranje propisano točkom 1. podtočkom (d) ne mora se zahtijevati ako nadležno tijelo, na temelju procjene rizika, smatra da je rizik od infekcije u državi članici ili zoni zanemariv te ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

u objektu se najmanje 24 mjeseca provodio program nadziranja prije premještanja iz stavka 1. te tijekom tog razdoblja nije bilo prijavljenih slučajeva infekcije kompleksom Mycobacterium tuberculosis (M. bovis, M. caprae i M. tuberculosis) kod deva koje se drže u objektu;

(b)

objekt se nalazi u državi članici ili njezinoj zoni koja je slobodna od infekcije kompleksom Mycobacterium tuberculosis (M. bovis, M. caprae i M. tuberculosis) u populaciji goveda.

3.

Ako je kod deva koje se drže u objektu prijavljen slučaj infekcije kompleksom Mycobacterium tuberculosis (M. bovis, M. caprae i M. tuberculosis), te se životinje smiju premještati u drugu državu članicu samo ako su sve deve starije od šest tjedana koje se drže u objektu testirane i rezultati testa bili su negativni. Ti se testovi moraju provesti na uzorcima krvi prikupljenima najranije 42 dana nakon uklanjanja posljednje životinje kod koje je potvrđena bolest te posljednje životinje čiji su rezultati testa, provedenog dijagnostičkom metodom, bili pozitivni.

Dio 3.

Minimalni zahtjevi za program nadziranja prije premještanja u pogledu infekcije kompleksom Mycobacterium tuberculosis (M. bovis, M. caprae i M. tuberculosis) kod jelena

1.

Program nadziranja prije premještanja radi otkrivanja infekcije kompleksom Mycobacterium tuberculosis (M. bovis, M. caprae i M. tuberculosis) u objektu u svrhu premještanja držanih jelena u drugu državu članicu, kako je navedeno u članku 26. stavku 1. točki (e), mora sadržavati barem sljedeće elemente:

(a)

post mortem pregled svih zaklanih jelena iz objekta;

(b)

post mortem pregled svih uginulih jelena starijih od devet mjeseci, osim ako nije moguć zbog logističkih razloga ili nije potreban zbog znanstvenih razloga;

(c)

godišnji veterinarski posjet;

(d)

godišnje testiranje jelena koji se u objektu drže za rasplod, čiji su rezultati bili negativni.

2.

Odstupajući od stavka 1., godišnje testiranje propisano točkom 1. podtočkom (d) ne mora se zahtijevati ako nadležno tijelo, na temelju procjene rizika, smatra da je rizik od infekcije u državi članici ili zoni zanemariv te ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

u objektu se najmanje 24 mjeseca provodio program nadziranja prije premještanja iz stavka 1. te tijekom tog razdoblja nije bilo prijavljenih slučajeva infekcije kompleksom Mycobacterium tuberculosis (M. bovis, M. caprae i M. tuberculosis) kod jelena koji se drže u objektu;

(b)

objekt se nalazi u državi članici ili njezinoj zoni koja je slobodna od infekcije kompleksom Mycobacterium tuberculosis (M. bovis, M. caprae i M. tuberculosis) u populaciji goveda.

3.

Ako je kod jelena koji se drže u objektu prijavljen slučaj infekcije kompleksom Mycobacterium tuberculosis (M. bovis, M. caprae i M. tuberculosis), te se životinje smiju premještati u drugu državu članicu samo ako su svi jeleni stariji od šest tjedana koji se drže u objektu testirani dvaput na infekciju kompleksom Mycobacterium tuberculosis (M. bovis, M. caprae i M. tuberculosis) u razmaku od najmanje šest mjeseci i rezultati testa bili su negativni. Prvi se test mora provesti na jelenima ili uzorcima prikupljenima od jelena najranije šest mjeseci nakon uklanjanja posljednje životinje kod koje je potvrđena bolest te posljednje životinje čiji su rezultati testa, provedenog dijagnostičkom metodom, bili pozitivni.

PRILOG III.

MINIMALNI ZAHTJEVI KOJE TREBA ISPUNITI PRIJE PREMJEŠTANJA U POGLEDU INFEKCIJE BAKTERIJAMA BRUCELLA ABORTUS, B. MELITENSIS I B. SUIS KOD SVINJA

1.

Program nadziranja prije premještanja radi otkrivanja infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis u objektu u svrhu premještanja držanih svinja u drugu državu članicu, kako je navedeno u članku 19. stavku 1. točki (f) podtočki ii., mora sadržavati barem sljedeće elemente:

(a)

godišnji veterinarski posjet;

(b)

ako se svinje drže u objektu za rasplod, godišnje imunološko ispitivanje provedeno na populaciji svinja u tom objektu primjenom jedne od dijagnostičkih metoda iz dijela 1. točke (2) Priloga I. kojom se barem s 95-postotnom pouzdanošću može dokazati odsutnost infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis uz ciljanu prevalenciju od 10 %.

2.

Odstupajući od točke 1., veterinarski posjet iz točke 1. podtočke (a) i ispitivanje iz točke 1. podtočke (b) ne moraju se zahtijevati ako nadležno tijelo, na temelju procjene rizika, smatra da je rizik od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis u državi članici ili njezinoj zoni zanemariv te ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

u populaciji držanih svinja nije bilo prijavljenih slučajeva infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis tijekom posljednjih pet godina;

(b)

tijekom proteklih pet godina nije bilo prijavljenih slučajeva infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis u populaciji divljih životinja koje pripadaju vrstama s popisa i tijekom tog razdoblja divlje svinje bile su uključene u ciljanu populaciju životinja za nadziranje kako je utvrđeno u članku 4. Delegirane uredbe (EU) 2020/689;

(c)

država članica ili zona slobodna je od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis u populaciji goveda, ovaca i koza.

3.

Ako je kod svinja koje se drže u objektu prijavljen slučaj infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis, te se životinje smiju premještati u drugu državu članicu samo ako su sve svinje koje se drže u objektu dvaput testirane i rezultati testa bili su negativni. Prvi se test mora provesti na uzorcima prikupljenima najranije tri mjeseca nakon uklanjanja zaraženih životinja i testiranih životinja koje su bile pozitivne na infekciju, uz primjenu jedne od dijagnostičkih metoda propisanih u dijelu 1. točki 2. Priloga I. Drugi se test mora provesti na uzorcima prikupljenima najranije šest mjeseci, a najkasnije 12 mjeseci nakon prvog testa.

PRILOG IV.

TESTIRANJE PATKI I GUSKI NA VISOKOPATOGENU INFLUENCU PTICA

U tjednu prije utovara za isporuku patke i guske morale su imati negativne rezultate virološkog ispitivanja na visokopatogenu influencu ptica putem izolacije virusa ili molekularnog testiranja s 95-postotnom pouzdanošću otkrivanja infekcije uz prevalenciju od 5 %.


PRILOG V.

ZAHTJEVI ZA TESTIRANJE POŠILJAKA KOJE SADRŽAVAJU MANJE OD 20 JEDINKI PERADI OSIM BEZGREBENKI ILI MANJE OD 20 JAJA ZA VALENJE PERADI OSIM BEZGREBENKI

1.

Pošiljke koje sadržavaju manje od 20 jedinki peradi osim bezgrebenki ili manje od 20 jaja za valenje peradi osim bezgrebenki moraju imati negativne rezultate testiranja, u skladu s točkom 2., na sljedeće uzročnike bolesti za relevantne vrste s popisa:

(a)

infekcija bakterijama Salmonella Pullorum, S. Gallinarum i S. arizonae;

(b)

ptičja mikoplazmoza (Mycoplasma gallisepticum i M. meleagridis).

2.

Testiranje:

(a)

u slučaju peradi za rasplod, peradi za proizvodnju i peradi namijenjene klanju, životinje moraju imati negativne rezultate seroloških i/ili bakterioloških testova na bolesti iz točke 1. u razdoblju od 21 dana prije utovara za otpremu;

(b)

u slučaju jaja za valenje i jednodnevnih pilića, jato podrijetla mora imati negativne rezultate seroloških i/ili bakterioloških testova na bolesti iz točke 1. u razdoblju od 21 dana prije utovara za otpremu s 95-postotnom pouzdanošću otkrivanja infekcije uz prevalenciju od 5 %;

(c)

ako su životinje cijepljene protiv infekcije bilo kojim serotipom salmonele ili mikoplazme, mora se primijeniti samo bakteriološko testiranje. Potvrdnom metodom mora se moći razlikovati sojeve živog cjepiva od terenskih sojeva.


PRILOG VI.

KRITERIJI ZA CJEPIVO PROTIV INFEKCIJE VIRUSOM NEWCASTLESKE BOLESTI

Živa atenuirana cjepiva protiv infekcije virusom newcastleske bolesti moraju biti pripremljena od soja virusa newcastleske bolesti za koji je testiran matični sjemenski soj virusa koji je pokazao intracerebralni indeks patogenosti (ICPI) u vrijednosti:

(a)

manjoj od 0,4, ako svaka ptica u ICPI testu nije primila dozu manju od 107 EID50 (50 % Embryo Infectious Dose – infektivna doza za 50 % inokuliranih zametaka); ili

(b)

manjoj od 0,5, ako svaka ptica u ICPI testu nije primila dozu manju od 108 EID50.


PRILOG VII.

VALJANOST CIJEPLJENJA PROTIV BJESNOĆE I MJERE ZA UMANJIVANJE RIZIKA OD DRUGIH BOLESTI OSIM BJESNOĆE

Dio 1.

Valjanost cijepljenja protiv bjesnoće za pse, mačke, pitome vretice i druge zvijeri

Zahtjevi u pogledu valjanosti cijepljenja protiv infekcija virusom bjesnoće iz članka 53. točke (b) podtočke i., članka 55. točke (b) podtočke i. i članka 58. stavka 1. točke (c) jesu oni utvrđeni u Prilogu III. Uredbi (EU) br. 576/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

Ako u državi članici nije odobreno cjepivo protiv bjesnoće za zvijeri osim pasa, mačaka i pitomih vretica, valjanim se mora smatrati cijepljenje protiv bjesnoće obavljeno u skladu s člankom 10. stavkom 1. Direktive 2001/82/EZ.

Dio 2.

Mjere za umanjivanje rizika od drugih bolesti osim bjesnoće

1.

Mjere za umanjivanje rizika od infestacije trakavicom Echinococcus multilocularis iz članka 53. točke (b) podtočke ii.i članka 55. točke (b) podtočke ii. jesu one utvrđene u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2018/772 (2) u kombinaciji s onima iz Provedbene uredbe Komisije (EU) 2018/878 (3).

2.

Odstupajući od stavka 1., liječenje iz članka 58. stavka 1. točke (d) životinja iz porodice canidae, osim pasa, protiv infestacije trakavicom Echinococcus multilocularis mora se provesti i dokumentirati najranije 48 sati prije ulaska u državu članicu ili njezinu zonu s popisa u Prilogu Provedbenoj uredbi (EU) 2018/878.

3.

Mjere za umanjivanje rizika od bolesti koje nisu infekcija virusom bjesnoće ili infestacija trakavicom Echinococcus multilocularis iz članka 53. točke (b) podtočke ii. i članka 55. točke (b) podtočke ii. preventivne su zdravstvene mjere koje se primjenjuju na relevantne vrste zvijeri donesene u skladu s člankom 19. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 576/2013.

(1)  Uredba (EU) br. 576/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o nekomercijalnom premještanju kućnih ljubimaca i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 998/2003 (SL L 178, 28.6.2013., str. 1.).

(2)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2018/772 оd 21. studenoga 2017. o dopuni Uredbe (EU) br. 576/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu preventivnih zdravstvenih mjera za kontrolu infekcije Echinococcus multilocularis kod pasa i o stavljanju izvan snage Delegirane uredbe (EU) br. 1152/2011 (SL L 130, 28.5.2018., str.1.).

(3)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/878 od 18. lipnja 2018. o sastavljanju popisa država članica, ili dijelova državnih područja država članica, koji su sukladni s pravilima za kategorizaciju iz članka 2. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe (EU) 2018/772 o primjeni preventivnih zdravstvenih mjera za kontrolu infekcije Echinococcus multilocularis kod pasa (SL L 155, 19.6.2018., str. 1.).


PRILOG VIII.

PODACI KOJE TREBAJU SADRŽAVATI CERTIFIKATI O ZDRAVLJU ŽIVOTINJA I OBAVIJESTI

Dio 1.

Podaci koje treba sadržavati certifikat o zdravlju životinja za kopnene životinje i jaja za valenje koji se premještaju u drugu državu članicu

1.

Certifikat o zdravlju životinja za držane kopnene životinje iz članka 143. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/429 i članka 71. stavka 1. ove Uredbe koje se premještaju u drugu državu članicu mora sadržavati barem sljedeće podatke:

(a)

naziv i adresu pošiljatelja i primatelja;

(b)

naziv i adresu objekta otpreme, i

i.

ako je objekt otpreme odobreni objekt, jedinstveni broj odobrenja tog objekta; ili

ii.

ako je objekt otpreme registrirani objekt, jedinstveni registracijski broj tog objekta;

(c)

naziv i adresu objekta odredišta, i

i.

ako je objekt odredišta odobreni objekt, jedinstveni broj odobrenja tog objekta; ili

ii.

ako je objekt odredišta registrirani objekt, jedinstveni registracijski broj tog objekta;

(d)

vrstu i kategoriju životinja i, prema potrebi, njihovu identifikaciju;

(e)

podatke o zdravstvenom stanju životinja i dodatna jamstava u pogledu:

i.

države članice ili zone podrijetla;

ii.

objekta i jata podrijetla životinja, uključujući rezultate testova ako je primjenjivo;

iii.

životinja koje se otpremaju, uključujući rezultate testova ili cijepljenja ako je primjenjivo;

(f)

datum i mjesto izdavanja i rok valjanosti certifikata o zdravlju životinja, ime i prezime, funkciju i potpis službenog veterinara i pečat nadležnog tijela mjesta podrijetla pošiljke.

2.

Certifikat o zdravlju životinja za jaja za valenje iz članka 161. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/429 i članka 72. ove Uredbe koja se premještaju u drugu državu članicu mora sadržavati barem sljedeće podatke:

(a)

naziv i adresu pošiljatelja i primatelja;

(b)

naziv i adresu objekta otpreme, i

i.

ako je objekt otpreme odobreni objekt, jedinstveni broj odobrenja tog objekta; ili

ii.

ako je objekt otpreme registrirani objekt, jedinstveni registracijski broj tog objekta;

(c)

naziv i adresu objekta odredišta, i

i.

ako je objekt odredišta odobreni objekt, jedinstveni broj odobrenja tog objekta; ili

ii.

ako je objekt odredišta registrirani objekt, jedinstveni registracijski broj tog objekta;

(d)

kategoriju jaja za valenje;

(e)

podatke koji omogućuju identifikaciju jaja za valenje:

i.

vrstu i, prema potrebi, identifikaciju životinja od kojih potječu;

ii.

oznaku kojom su označena jaja za valenje, ako se zahtijeva;

iii.

mjesto i datum njihova prikupljanja;

(f)

podatke o zdravstvenom stanju životinja i dodatna jamstava u pogledu:

i.

države članice ili njezine zone podrijetla;

ii.

objekta i jata podrijetla, uključujući rezultate testova ako je primjenjivo;

iii.

životinja od kojih su jaja za valenje prikupljena, uključuju rezultate testiranja ako je primjenjivo;

iv.

jaja za valenje koja se otpremaju;

(g)

datum i mjesto izdavanja i rok valjanosti certifikata o zdravlju životinja, ime i prezime, funkciju i potpis službenog veterinara i pečat nadležnog tijela mjesta podrijetla pošiljke.

3.

Certifikat o zdravlju životinja za divlje kopnene životinje iz članka 155. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) 2016/429 koje se premještaju u drugu državu članicu mora sadržavati barem sljedeće podatke:

(a)

naziv i adresu pošiljatelja i primatelja;

(b)

mjesto na kojem su životinje ulovljene i utovarene za otpremu;

(c)

odredište i

i.

ako je odredište stanište, mjesto na koje se životinje namjerava istovariti; ili

ii.

ako je objekt odredišta registrirani objekt, jedinstveni registracijski broj tog objekta;

(d)

vrstu i kategoriju životinja;

(e)

datum i mjesto izdavanja i rok valjanosti certifikata o zdravlju životinja, ime i prezime, funkciju i potpis službenog veterinara i pečat nadležnog tijela mjesta podrijetla pošiljke.

Dio 2.

Podaci koje mora sadržavati obavijest o premještanjima određenih kopnenih životinja za koje se ne zahtijeva certifikat o zdravlju životinja

Obavijest o premještanju bumbara iz odobrenih proizvodnih objekata izoliranih od okoliša u drugu državu članicu mora sadržavati barem sljedeće podatke:

(a)

naziv i adresu pošiljatelja i primatelja;

(b)

naziv, adresu i jedinstveni broj odobrenja objekta otpreme;

(c)

naziv i adresu objekta odredišta, i

i.

ako je objekt odredišta odobreni objekt, jedinstveni broj odobrenja tog objekta; ili

ii.

ako je objekt odredišta registrirani objekt, jedinstveni registracijski broj tog objekta;

(d)

vrstu, kategoriju, količinu i veličinu kolonija;

(e)

datum otpreme.


3.6.2020   

HR

Službeni list Europske unije

L 174/211


DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2020/689

оd 17. prosinca 2019.

o dopuni Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu pravila o nadziranju, programima iskorjenjivanja i statusu „slobodno od bolesti” za određene bolesti s popisa i emergentne bolesti

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o prenosivim bolestima životinja te o izmjeni i stavljanju izvan snage određenih akata u području zdravlja životinja („Zakon o zdravlju životinja” (1), a posebno njezin članak 29., članak 31. stavak 5., članak 32. stavak 2., članak 37. stavak 5., članak 39., članak 41. stavak 3., članak 42. stavak 6. i članak 280. stavak 4.,

budući da:

(1)

Zakonom o zdravlju životinja utvrđuju se pravila o sprečavanju i kontroli bolesti životinja koje su prenosive na životinje ili ljude. Pravila utvrđena ovom Uredbom potrebna su kako bi se dopunila pravila utvrđena u dijelu II. poglavljima 2., 3. i 4. Zakona o zdravlju životinja koja se odnose na nadziranje, programe iskorjenjivanja i status „slobodno od bolesti” te pravila iz dijela IX. koja se odnose na prijelazne mjere u vezi s postojećim programima nadziranja ili programima iskorjenjivanja te postojećim statusom „slobodno od bolesti”.

(2)

Navedena pravila suštinski su povezana s drugim pravilima koja će se primjenjivati zajedno. Radi jednostavnosti i transparentnosti te kako bi se olakšala primjena tih pravila i izbjeglo njihovo preklapanje, pravila bi trebalo utvrditi u jedinstvenom aktu umjesto u nekoliko zasebnih akata, u kojima postoji mnogo unakrsnih upućivanja i rizik od preklapanja.

(3)

Nadziranje je sastavni dio svakog programa iskorjenjivanja, a u većini slučajeva status „slobodno od bolesti” rezultat je uspješnog procesa nadziranja i iskorjenjivanja. Nadalje, nadziranje je uz ostale mjere nužno kao ključni alat za održavanje statusa „slobodno od bolesti” nakon njegova dobivanja. Pravila o nadziranju, programima iskorjenjivanja i statusu „slobodno od bolesti”, uključujući prijelazna pravila, često služe zajedničkoj svrsi i odnose se na dodatne aktivnosti subjekata, veterinara i nadležnih tijela. Stoga je primjereno ta pravila objediniti u jednoj delegiranoj uredbi.

(4)

Nadziranje je ključan element učinkovite i djelotvorne politike sprečavanja i kontrole bolesti. Subjekti i nadležno tijelo trebali bi ga zajednički provoditi. Osim toga, nadziranje bi trebalo biti osmišljeno tako da ispunjava ciljeve ranog otkrivanja izbijanja bilo koje bolesti s popisa ili emergentne bolesti te potvrdi sukladnost s kriterijima za dodjelu, održavanje, suspenziju ili povlačenje statusa „slobodno od bolesti”.

(5)

Nadležno tijelo trebalo bi uspostaviti opći sustav nadziranja za bolesti s popisa i emergentne bolesti kopnenih životinja na temelju obavijesti i istraga o pojavi bolesti u ciljanoj populaciji životinja.

(6)

Opće zahtjeve nadziranja za kopnene životinje trebalo bi dopuniti detaljnijim zahtjevima ovisno o očekivanom rezultatu nadziranja. Trebalo bi ih osmisliti tako da budu primjenjivi za različite konkretne svrhe, primjerice za programe nadziranja u Uniji, neobvezne programe iskorjenjivanja bolesti, dokazivanje statusa „slobodno od bolesti” i mjere kontrole bolesti, u kontekstu odobravanja određenih objekata i premještanja životinja i proizvoda životinjskog podrijetla.

(7)

Za osmišljavanje općih zahtjeva nadziranja za akvatične životinje primjenjuje se sličan, iako ne identičan, pristup kao za kopnene životinje. Svi objekti akvakulture moraju provoditi osnovni sustav nadziranja na temelju obavijesti i istrage o pojavi bolesti kod ciljane populacije životinja. Osim toga, nadziranje za bolesti s popisa i emergentne bolesti akvatičnih životinja mora obuhvaćati određene mjere kontrole bolesti ako je takve mjere potrebno poduzeti u objektima akvakulture.

(8)

Osim osnovnih zahtjeva nadziranja koji se primjenjuju na sve objekte akvakulture, na određene objekte akvakulture primjenjuju se posebni zahtjevi nadziranja. Te posebne mjere uključuju provedbu programa nadziranja na temelju procjene rizika od pojave i širenja bolesti akvatičnih životinja u objektu, bilo da je riječ o bolestima s popisa ili bolestima koje nisu uvrštene na popis.

(9)

Posebni zahtjevi nadziranja odnose se i na provedbu programa iskorjenjivanja za određene bolesti s popisa radi dobivanja statusa „slobodno od bolesti” za određenu bolest i održavanje tog statusa nakon njegova dobivanja.

(10)

Osim toga, državama članicama trebalo bi omogućiti da provode nadziranje, u obliku „programa nadziranja” za bolesti kategorije C akvatičnih životinja na razini objekta bez odabira programa iskorjenjivanja bolesti. Programi nadziranja razlikuju se od programa iskorjenjivanja po tome što se temelje na sustavu ciljanog nadziranja koji je sveobuhvatan, ali ne uključuje sve elemente programa iskorjenjivanja. Za razliku od programa iskorjenjivanja, programi nadziranja ne pružaju mogućnost dobivanja službenog statusa „slobodno od bolesti”.

(11)

Posebni programi iskorjenjivanja i nadziranja utvrđeni u ovoj Uredbi služe za utemeljenje zahtjeva u pogledu zdravlja za određena premještanja životinja i proizvoda životinjskog podrijetla u Uniji i, u određenim slučajevima, životinja i proizvoda životinjskog podrijetla koji ulaze u Uniju.

(12)

Zakonom o zdravlju životinja propisano je da se pravila za bolesti s popisa primjenjuju na vrste s popisa. Nadziranje ne mora biti relevantno za sve kategorije životinja koje pripadaju vrstama s popisa, posebno kada je riječ o divljim životinjama ili određenim kategorijama držanih životinja. Stoga bi se u ovoj Uredbi trebala utvrditi pravila za određivanje relevantnih ciljanih populacija životinja za potrebe nadziranja. Osim toga, trebalo bi biti moguće proširiti ciljanu populaciju životinja na držane vrste koje nisu uvrštene na popis kako bi se osiguralo rano otkrivanje emergentnih bolesti.

(13)

Nadalje, odstupanja bi također trebala omogućiti dodatno ograničenje ciljanih populacija kopnenih životinja za određene posebne svrhe nadziranja, odnosno: i. programe nadziranja u Uniji; ii. obvezne ili neobvezne programe iskorjenjivanja; i iii. zahtjeve u pogledu zdravlja životinja koji se temelje na nadziranju za premještanja unutar Unije ili ulazak u Uniju.

(14)

Dijagnostičke metode te prikupljanje uzoraka u svrhu njihove primjene, tehnike, validacija i tumačenje izrazito su tehničke prirode i podliježu čestim izmjenama kao posljedica razvoja znanstvenih normi. Stoga bi u pravilima o dijagnostičkim metodama trebalo na fleksibilan način odrediti koje bi metode trebalo koristiti i na koji način kako bi se osiguralo da pravila budu u skladu s tim razvojem. U području bolesti životinja postoje različiti izvori znanstvenih normi za dijagnostičke metode. Stoga je važno odrediti hijerarhijski redoslijed prema kojem bi se trebale razmatrati metode, uzimajući u obzir opća načela za uzorkovanje, analize, testove i dijagnoze koja su utvrđena u Uredbi (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća (2).

(15)

Kako bi se osigurala optimalna upotreba svih resursa i izbjegla nepotrebna administrativna opterećenja i troškovi za subjekte i nadležna tijela, otkrivanje bolesti s popisa i emergentnih bolesti trebalo bi se oslanjati na izvore informacija prikupljene tijekom službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti koje nisu primarno namijenjene za nadziranje tih bolesti.

(16)

Potvrđivanje bolesti u skladu s definicijom slučaja odgovornost je nadležnog tijela te bi trebalo biti praćeno odgovarajućim istragama kako bi se potvrdila ili isključila prisutnost bolesti na koju se sumnja. Te su istrage relevantne u slučajevima kada se zbog potvrde bolesti pokreću mjere kontrole bolesti te u određenim drugim okolnostima ovisno o posljedicama potvrde bolesti. Stoga je važno da se u ovoj Uredbi utvrde dodatne okolnosti u kojima je potrebno potvrditi bolest.

(17)

Od bitne su važnosti definicije sumnje na bolest i potvrde bolesti s popisa i, ako je relevantno, emergentne bolest. Te definicije omogućuju subjektima, veterinarima i drugim dionicima uključenima u nadziranje da utvrde okolnosti u kojima je potrebno obavijestiti nadležno tijelo i u kojima nadležno tijelo treba primijeniti mjere kontrole bolesti. Stoga je potrebno propisati opće kriterije za definiciju sumnje na bolest i potvrde bolesti te, prema potrebi, utvrditi posebne definicije prema bolestima, ovisno o njihovim posebnim karakteristikama.

(18)

Program nadziranja u Uniji jest program nadziranja koji je relevantan za Uniju u cjelini. Potreban je kako bi se postigla veća usklađenost nadziranja određenih bolesti u cijeloj Uniji koje izazivaju posebnu zabrinutost u pogledu javnog zdravlja i zdravlja ljudi. Stoga je potrebno utvrditi kriterije koje moraju ispuniti bolesti koje dolaze u obzir za program nadziranja u Uniji.

(19)

U Odluci Komisije 2010/367/EU (3) utvrđeni su minimalni zahtjevi za programe nadziranja influence ptica kod peradi i divljih ptica te su u njezinim prilozima navedene tehničke smjernice. Ovom bi Uredbom trebalo utvrditi slične tehničke smjernice u prilogu. Međutim, razina detaljnosti odredbi ove Uredbe je niža kako bi se osigurala dobra prilagodljivost promjenama situacije u pogledu nadziranja influence ptica. Stoga su tehnički zahtjevi u pogledu programa nadziranja influence ptica u Uniji isključivo usmjereni na ciljeve, područje primjene i metodološka načela koje treba slijediti.

(20)

U Zakonu o zdravlju životinja utvrđena su pravila za primjenu obveznih i neobveznih programa iskorjenjivanja bolesti kategorije B i C u državama članicama. Te bolesti, ili skupine tih bolesti, imaju vlastite karakteristike. Njihovo iskorjenjivanje trebalo bi se temeljiti na posebnoj strategiji kontrole bolesti za predmetnu bolest. Ta bi strategija trebala obuhvaćati barem sljedeće: i. nadziranje koje je potrebno provesti kako bi se kao konačni cilj postigao status „slobodno od bolesti”; ii. vremenski okvir; iii. definiranje populacije životinja koja se podvrgava programu iskorjenjivanja; iv. područje na kojem će se provoditi program iskorjenjivanja; i v. posebne mjere za sprečavanje i kontrolu bolesti koje će se primjenjivati na bolest u fazi iskorjenjivanja.

(21)

Ako državno područje na kojem će se provoditi program iskorjenjivanja obuhvaća vanjske granice države članice, nadležno tijelo trebalo bi poduzeti napore za uklanjanje rizika od unošenja bolesti s područja izvan njezinih granica.

(22)

Svrha je programa iskorjenjivanja postizanje statusa „slobodno od bolesti” na državnom području obuhvaćenom programom. U idealnom slučaju, kada je riječ o kopnenim životinjama to bi područje trebalo obuhvaćati cijelo državno područje države članice u kojoj je bolest prisutna. Ako to nije moguće, trebalo bi odrediti minimalno prihvatljivo područje. Pri utvrđivanju minimalne površine u obzir bi trebalo uzeti iskustvo stečeno u prijašnjim programima iskorjenjivanja te omogućiti fleksibilnost ovisno o posebnim karakteristikama bolesti.

(23)

Kvalitativne i kvantitativne ciljeve programa trebalo bi utvrditi nadležno tijelo. Konačni ciljevi trebali bi se temeljiti na kriterijima za dodjelu statusa „slobodno od bolesti”, dok srednjoročni ciljevi mogu obuhvaćati i druge aktivnosti ili mjere važne za postizanje statusa „slobodno od bolesti”, pri čemu ti ciljevi odražavaju razvoj u provedbi programa.

(24)

Nadležno tijelo trebalo bi odrediti razdoblje primjene programa iskorjenjivanja. U slučaju neobveznih programa iskorjenjivanja bolesti kategorije C, utvrđuje se najdulje razdoblje primjene programa kako bi se spriječio nerazmjeran i dugotrajan poremećaj premještanja unutar Unije. Međutim, nadležno tijelo može započeti program iskorjenjivanja prije nego što ga odobri Komisija, ali u toj fazi ne smije uvoditi ograničenja premještanja u Uniji. Trebalo bi predvidjeti i mogućnost da države članice u opravdanim situacijama od Komisije zatraže produljenje ovog razdoblja.

(25)

Strategija iskorjenjivanja određenih bolesti može se temeljiti na dodjeli statusa „slobodno od bolesti” na razini objekata. Posebne mjere za svaku bolest trebale bi biti grupirane i u njima bi trebale biti definirane obveze subjekata i nadležnih tijela.

(26)

Ciljanu populaciju životinja koju treba uključiti u program iskorjenjivanja bolesti trebalo bi utvrditi ovisno o tome o kojoj je bolesti riječ. Mogućnost da nadležno tijelo u program uključi određene dodatne populacije životinja također bi trebalo utvrditi ovisno o tome o kojoj je bolesti riječ.

(27)

Za dobivanje i održavanje statusa objekta slobodnog od bolesti prvenstveno je odgovoran subjekt i on je primarni korisnik prednosti povezanih sa statusom „slobodno od bolesti”. Stoga bi za dodjelu i održavanje statusa „slobodno od bolesti” subjekt trebao ispunjavati određene obveze.

(28)

Nakon što subjekt ispuni opće i posebne kriterije za svaku bolest za postizanje statusa „slobodno od bolesti”, na nadležnom je tijelu da taj status dodijeli. Ako subjekt više ne ispunjava posebne kriterije, nadležno tijelo mora suspendirati ili povući taj status.

(29)

Nadalje, obveze subjekata i nadležnih tijela u kontekstu programa iskorjenjivanja trebalo bi, prema potrebi, detaljno urediti uzimajući u obzir posebni profil bolesti. Posebni zahtjevi za svaku bolest tehničke su prirode i utvrđeni su zasebno za svaku bolest u prilozima ovoj Uredbi.

(30)

U Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2018/1882 (4) infekcija bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis i infekcija kompleksom Mycobacterium tuberculosis uvrštene su na popis za obvezne programe iskorjenjivanja, a enzootska leukoza goveda, infekcija virusom bolesti Aujeszkoga, infekcija rinotraheitisom goveda/zaraznim pustularni vulvovaginitisom i virusnim proljevom goveda za neobvezne programe iskorjenjivanja. Za te bi se bolesti programi iskorjenjivanja trebali temeljiti na dodjeli statusa „slobodno od bolesti”.

(31)

Programima iskorjenjivanja koji se temelje na odobravanju statusa „slobodno od bolesti” na razini objekta trebali bi biti obuhvaćeni svi objekti u kojima se drže životinje iz ciljane populacije životinja. Međutim, nadležno tijelo trebalo bi imati mogućnost da određene posebne vrste objekata i klaonica isključi iz programa iskorjenjivanja pod uvjetom da su provedene odgovarajuće mjere za umanjivanje rizika.

(32)

U slučaju programa iskorjenjivanja koji se temelje na dodjeli statusa „slobodno od bolesti” na razini objekta, nadležno tijelo trebalo bi imati mogućnost dodijeliti različiti zdravstveni status različitim epidemiološkim jedinicama.

(33)

U slučaju kopnenih životinja, zahtjevi za dokazivanje statusa objekta slobodnog od bolesti utemeljeni su na odsutnosti zaraze uz primjenu režima testiranja i nadziranja, uvjetima za uvođenje životinja i zametnih proizvoda u objekte te, prema potrebi, ograničavanju upotrebe cjepiva. Ako više nisu ispunjeni uvjeti za održavanje statusa „slobodno od bolesti”, primjenjuju se određeni zahtjevi za suspenziju, povlačenje i ponovnu dodjelu tog statusa. Zbog njihove tehničke prirode, detaljni zahtjevi za svaku bolest i popis dijagnostičkih metoda koje se moraju primjenjivati za dodjelu i održavanje statusa utvrđeni su u prilozima.

(34)

Uvjeti za dodjelu, održavanje, suspendiranje i povlačenje statusa „slobodno od bolesti” na razini objekta prije početka primjene ove Uredbe bili su utvrđeni u sljedećim pravilima Unije: Direktivi Vijeća 64/432/EEZ (5) za brucelozu goveda i tuberkulozu goveda te Direktivi Vijeća 91/68/EEZ (6) za brucelozu ovaca i koza. Zakonom o zdravlju životinja te su odredbe stavljene izvan snage. Osim toga, Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2018/1629 (7) definicija uzročnika bolesti koji uzrokuju brucelozu i tuberkulozu goveda usklađena je s Kodeksom o zdravlju kopnenih životinja Svjetske organizacije za zdravlje životinja (8) (OIE) („Kodeks o zdravlju kopnenih životinja”). Sada obuhvaća infekciju bakterijama Brucella abortus, Brucella melitensis i Brucella suis te infekciju kompleksom Mycobacterium tuberculosis. Stoga je primjereno revidirati tehničke zahtjeve koji se odnose na status tih bolesti radi usklađivanja s Kodeksom o zdravlju kopnenih životinja uzimajući u obzir iskustvo stečeno u prethodnim programima iskorjenjivanja tih bolesti.

(35)

U slučaju programa iskorjenjivanja bolesti za kopnene životinje na temelju dodjele statusa „slobodno od bolesti” na razini objekta, u slučaju sumnje na bolest ili potvrde bolesti nadležno tijelo trebalo bi provesti mjere za sprečavanje njezina širenja. Te se mjere trebaju prvenstveno provoditi u objektu u kojem se drži životinja kod koje se sumnja na bolest, međutim, nadležno tijelo trebalo bi imati i mogućnost proširiti mjere na druge životinje ili objekte ako postoji rizik od širenja bolesti.

(36)

Pri primjeni mjera kontrole bolesti kao odgovor na sumnju ili potvrđivanje bolesti, nadležno tijelo trebalo bi uvesti određene zabrane premještanja životinja. Međutim, nadležno tijelo trebalo bi imati i mogućnost dopustiti premještanje određenih životinja iz objekta u kojem se drži životinja kod koje se sumnja na bolest ili kod koje je bolest potvrđena, uzimajući u obzir uvjete dobrobiti životinja te s ciljem olakšavanja održivosti mjera kontrole bolesti.

(37)

Nakon potvrde bolesti, trebalo bi ukloniti barem sve životinje kod kojih je potvrđena bolest. Pritom bi nadležno tijelo trebalo imati mogućnost odlučiti hoće li životinje biti uklonjene tako što će biti zaklane, što znači da će njihovo meso biti namijenjeno ulasku u prehrambeni lanac, ili tako što će biti usmrćene, što znači da njihovo meso neće biti namijenjeno za tu svrhu.

(38)

Za određene bolesti koje se mogu širiti putem zaraženih proizvoda životinjskog podrijetla ili zaraženih predmeta ili koje bi mogle utjecati na javno zdravlje nadležno tijelo trebalo bi u zaraženim objektima uvesti mjere za sprečavanje širenja tih bolesti putem tih proizvoda ili predmeta. Stoga bi u ovoj Uredbi trebalo utvrditi mjere za umanjivanje tih rizika.

(39)

U slučaju kopnenih životinja, nakon dobivanja statusa objekta slobodnog od bolesti trebalo bi, radi učinkovitosti programa, omogućiti postupno smanjenje razine aktivnosti nadziranja nakon određenog razdoblja kontinuirane slobode od bolesti u tom objektu.

(40)

Enzootska leukoza goveda (ELG) podlijegala je obveznom iskorjenjivanju na temelju pravila Unije koja su se primjenjivala prije početka primjene ove Uredbe. Ta je bolest sada kategorizirana za neobvezno iskorjenjivanje u skladu s Provedbenom uredbom (EU) 2018/1882.

(41)

Pravila Unije koja su se primjenjivala prije početka primjene ove Uredbe sadržavala su ustaljena i učinkovita načela i kriterije za priznavanje, održavanje, suspenziju i ponovnu dodjelu službenog statusa „slobodno od ELG-a”. Mnoge su države članice uspješno primijenile ta pravila tijekom provedbe prijašnjih programa iskorjenjivanja ELG-a. Ta su pravila revidirana u odnosu na Kodeks o zdravlju kopnenih životinja i uključena u ovu Uredbu.

(42)

Države članice ili zone koje su već nekoliko godina bile slobodno od ELG-a te su stoga postigle stabilno stanje zdravlja životinja, slobodno od te bolesti, trebale bi i dalje dokazivati odsutnost zaraze. Nadziranje na temelju procjene rizika primjereno je sredstvo za osiguravanje ranog otkrivanja u slučaju ponovnog unošenja bolesti te za dokazivanje slobode od ELG-a. Države članice stoga bi trebale uspostaviti odgovarajući sustav nadziranja od datuma početka primjene ove Uredbe.

(43)

Unijina pravila koja su se primjenjivala prije početka primjene ove Uredbe sadržavala su dodatna jamstva za trgovinu svinjama unutar Unije u pogledu infekcije virusom bolesti Aujeszkoga. Više država članica uspješno je primijenilo ova pravila i iskorijenilo infekciju virusom BA-a u populaciji svinja koje se drže na njihovu području. Strategija kontrole infekcije virusom BA-a u ovoj Uredbi uzima u obzir Kodeks o zdravlju kopnenih životinja i kriterije koji su se pokazali uspješnima u iskorjenjivanju infekcije virusom BA-a.

(44)

Pravila u ovoj Uredbi koja se odnose na zarazni rinotraheitis goveda/zarazni pustularni vulvovaginitis (ZRG/ZPV) temelje se na Odluci Komisije 2004/558/EZ (9) koja sadržava odredbe o dodatnim jamstvima za trgovinu govedima unutar Zajednici. Ta pravila uključuju zahtjeve za dobivanje, održavanje i ponovno dobivanje statusa „slobodno od goveđeg herpesvirusa 1 (BHV-1)” na razini objekta. Pravila su razvijena uzimajući u obzir norme iz Kodeksa o zdravlju kopnenih životinja i stručno mišljenje EFSA-e (10).

(45)

Pravila Unije koja su se primjenjivala prije početka primjene ove Uredbe ne sadržavaju odredbe o virusnom proljevu goveda (VPG), izuzev odredbi koje se odnose na trgovinu zametnim proizvodima. U Provedbenoj uredbi (EU) 2018/1882 VPG je sada uvršten na popis kao bolest kategorije C za neobvezno iskorjenjivanje. Stoga su u ovoj Uredbi utvrđene odredbe o programima iskorjenjivanja i dodjeli i održavanju statusa „slobodno od bolesti” u pogledu VPG-a.

(46)

U Kodeksu o zdravlju kopnenih životinja nedostaje poglavlje o VPG-u, kriterijima za dodjelu statusa „slobodno od VPG-a” i povezanim premještanjima životinja. Međutim, poglavlje o VPG-u dostupno je u Priručniku o dijagnostičkim testovima i cjepivima za kopnene životinje OIE-a. Ti su dijagnostički standardi uzeti u obzir pri izradi odredbi o VPG-u u ovoj Uredbi.

(47)

U Provedbenoj uredbi (EU) 2018/1882 infekcija virusom bjesnoće uvrštena je na popis kao bolest kategorije B. Stoga ova Uredba sadržava odredbe o obveznim programima iskorjenjivanja i dodjeli i održavanju statusa „slobodno od bolesti” u pogledu infekcije virusom bjesnoće.

(48)

Divlje lisice glavni su rezervoar infekcije virusom bjesnoće u EU-u. Stoga je primjereno da mjere u programima iskorjenjivanja budu prvenstveno usmjerene na populaciju divljih lisica. Međutim, na tu su bolest prijemljive sve druge vrste sisavaca te su za nju na popis u Provedbenoj uredbi (EU) 2018/1882 uvrštene mnoge druge životinjske vrste. Ako postoji rizik za zdravlje ljudi i životinja, nadležna bi tijela u program iskorjenjivanja trebala uključiti druge populacije životinja.

(49)

U slučaju programa iskorjenjivanja zaraze bjesnoćom strategija kontrole bolesti prvenstveno se temelji na cijepljenju relevantne ciljane populacije životinja te drugim važnim aktivnostima kao što su nadziranje, provedba mjera kontrole bolesti, nadziranje premještanja kućnih ljubimaca i praćenje djelotvornosti cijepljenja. Odredbe o cijepljenju su zbog svoje vrlo tehničke prirode utvrđene u prilogu.

(50)

U Provedbenoj uredbi (EU) 2018/1882 infekcija virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24) (infekcija virusom BPJ-a) uvrštena je na popis kao bolest kategorije C za neobvezni program iskorjenjivanja. To podrazumijeva promjenu politike kontrole te bolesti jer je u Direktivi Vijeća 2000/75/EZ (11), koja se primjenjuje do početka primjene ove Uredbe, propisano njezino hitno iskorjenjivanje. U ovoj su Uredbi utvrđene nove odredbe kako bi se u obzir uzeo novi status te bolesti.

(51)

U slučaju infekcije virusom BPJ-a strategija kontrole bolesti prvenstveno se temelji na cijepljenju relevantne ciljane populacije životinja te drugim aktivnostima kao što su nadziranje, provedba mjera kontrole bolesti, nadziranje premještanja životinja i zametnih proizvoda i smanjivanje izloženosti vektorima.

(52)

U svojem mišljenju (12) o kontroli, nadziranju i premještanju životinja u slučaju infekcije virusom BPJ-a, EFSA navodi da je za uspjeh iskorjenjivanja nužno da cijepljenjem bude obuhvaćeno najmanje 95 % prijemljivih goveda i ovaca tijekom razdoblja od najmanje 5 godina. Stoga se očekuje da programi iskorjenjivanja infekcije virusom BPJ-a uključuju akciju cijepljenja, iako bi ovom Uredbom trebalo predvidjeti fleksibilnost kako bi se u obzir uzela specifična situacija svakog slučaja.

(53)

Država članica ili njezina zona koja je slobodna od infekcije virusom BPJ-a ili u kojoj se provodi program iskorjenjivanja infekcije virusom BPJ-a trebala bi biti zaštićena od unošenja bilo kojeg serotipa virusa BPJ-a pri premještanju držanih životinja ili zametnih proizvoda. Stoga bi odredbe o programima iskorjenjivanja trebale sadržavati zahtjeve za unošenje držanih životinja ili zametnih proizvoda u države članice ili zone država članica koje su slobodne od infekcije virusom BPJ-a ili u kojima se provodi program iskorjenjivanja infekcije virusom BPJ-a. To bi se trebalo odražavati i u kriterijima za održavanje statusa „slobodno od bolesti”. Isto bi se načelo trebalo primjenjivati na premještanja životinja kroz države članice ili zone država članica koje su slobodne od infekcije virusom BPJ-a ili u kojima se provodi program iskorjenjivanja infekcije virusom BPJ-a.

(54)

Osim toga, zbog raznolikosti lokalnih prilika koje mogu prevladavati, nadležno tijelo trebalo bi imati mogućnosti dopustiti unošenje životinja ili zametnih proizvoda na temelju ad hoc zahtjeva, pod uvjetom da se tim unošenjem ne ugrožava zdravstveni status u odredištu. Stoga je primjereno ovom Uredbom propisati zahtjeve i uvjete na temelju kojih se može odobriti takvo unošenje. Ti bi se zahtjevi trebali temeljiti na statusu životinja ili zametnih proizvoda, neovisno o državi članici ili zoni podrijetla.

(55)

Program iskorjenjivanja bolesti kategorije B ili bolesti kategorije C akvatičnih životinja u obzir bi trebao uzeti vrstu zahtjeva nadziranja koji su potrebni za dobivanje i održavanje statusa „slobodno od bolesti”, osobitosti područja i populacije životinja koje treba obuhvatiti programom te srednjoročne i konačne ciljeve programa. Program iskorjenjivanja trebao bi sadržavati mjere kontrole koje se trebaju provesti u zaraženim objektima za akvatične životinje.

(56)

Program iskorjenjivanja bolesti akvatičnih životinja trebao bi uključivati srednjoročne i konačne ciljeve koji će se koristiti pri procjeni napretka u postizanju statusa „slobodno od bolesti”. Ako je to relevantno, pri određivanju tih ciljeva u obzir bi trebalo uzeti rizik koji divlje životinje predstavljaju za uspjeh programa iskorjenjivanja. Pri utvrđivanju srednjoročnih i konačnih ciljeva programa posebno bi u obzir trebalo uzeti svaku mogućnost odstupanja od predloženog razdoblja primjene od šest godina.

(57)

U slučaju akvatičnih životinja, populacija koju treba uključiti u program iskorjenjivanja sastoji se od vrsta koje su uvrštene na popis iz Provedbene uredbe (EU) 2018/1882. Međutim, nadležno tijelo trebalo bi imati mogućnost iz programa isključiti vrste koje su na popis u Provedbenoj uredbi (EU) 2018/1882 uvrštene kao vektori, ako je provelo procjenu rizika na temelju koje je utvrđeno da je rizik koji te životinje predstavljaju zanemariv.

(58)

Nadležno tijelo trebalo bi imati mogućnost uključiti dodatne populacije akvatičnih životinja ako te životinje predstavljaju znatan rizik za zdravstveni status. Osim toga, trebalo bi imati mogućnost iz programa iskorjenjivanja isključiti određene objekte niskog rizika ako se njihovim isključivanjem ne ugrožava uspješan završetak programa.

(59)

Ako je država članica odlučila sudjelovati u programu iskorjenjivanja bolesti kategorije C, subjekti moraju ispuniti uvjete za unošenje životinja koje pripadaju vrstama s popisa, prijaviti sumnju na bolest s popisa, ispuniti mjere kontrole bolesti u slučaju sumnje ili potvrde bolesti te poduzeti sve ostale mjere koje zahtijeva nadležno tijelo, uključujući cijepljenje.

(60)

Ako u državi članici, zoni ili kompartmentu koji su slobodni od bolesti ili u kojima se provodi program iskorjenjivanja postoji sumnja na prisutnost bolesti s popisa kod akvatičnih životinja ili je potvrđena prisutnost tih bolesti, nadležno tijelo treba poduzeti odgovarajuće mjere kontrole bolesti. Ta bi pravila stoga trebalo utvrditi u ovoj Uredbi. Ta pravila uključuju uspostavljanje zone ograničenja ako je u objektu koji sudjeluje u programu iskorjenjivanja ili u objektu koji je proglašen slobodnim od bolest potvrđena prisutnost bolesti s popisa. To uključuje i minimalne zahtjeve koji se primjenjuju na geografsko razgraničenje zone ograničenja i čimbenike koji na to utječu.

(61)

Nakon potvrde bolesti s popisa kod akvatičnih životinja u državi članici, zoni ili kompartmentu koji su slobodni od bolesti ili u kojima se provodi program iskorjenjivanja, nadležno tijelo provodi stroge kontrole u zaraženim objektima i u drugim objektima smještenima u zoni ograničenja. Priroda kontrole i razina fleksibilnosti koje nadležno tijelo primjenjuje na premještanja utvrđeni su u ovoj Uredbi. Ako se primjenjuje fleksibilnost, ona mora biti ograničena na situacije u kojima nije ugrožen zdravstveni status akvatičnih životinja u objektu odredištu ili na putu prema tom odredištu.

(62)

Ako u objektu dođe do izbijanja bolesti kod akvatičnih životinja i taj objekt započne ili nastavi provoditi program iskorjenjivanja, važno je ukloniti akvatične životinje koje su uginule, na umoru ili pokazuju kliničke znakove u razdoblju koje je odredilo nadležno tijelo te u skladu s Uredbom (EZ) 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (13). Na taj se način bolest može uspješno kontrolirati.

(63)

Zakonom o zdravlju životinja propisano je da Komisija mora izraditi detaljna pravila za dodjelu statusa „slobodno od bolesti” državi članici, zonama i kompartmentima. Ta bi pravila trebala sadržavati posebne kriterije za svaku bolest za dokazivanje odsutnosti bolesti kod ciljane populacije životinja te opće kriterije kojima se podupire djelotvorna kontrola zdravstvenog statusa ciljane populacije životinja.

(64)

Opći kriteriji obuhvaćaju obuhvat područja, nadziranje, biosigurnost, mjere kontrole bolesti i dosljednu provedbu drugih operativnih pravila utvrđenih u Zakonu o zdravlju životinja u pogledu zahtjeva za registraciju i odobrenje objekata, sljedivost životinja i premještanje.

(65)

U ovoj se Uredbi utvrđuju posebni kriteriji za svaku bolest na temelju odsutnosti bolesti s popisa ili na temelju nesposobnosti preživljavanja uzročnika ili vektora. Te bi kriterije trebalo utvrditi na fleksibilan način kako bi se nadležnom tijelu omogućilo da opravda slučajeve dobivanja statusa „slobodno od bolesti” na temelju posebne situacije. Stoga su u ovoj Uredbi utvrđeni opći zahtjevi kako bi se odredilo na temelju čega države članice mogu tražiti dodjelu statusa „slobodno od bolesti” za svoje cijelo državno područje ili njegovu zonu ili, u slučaju životinja akvakulture, za kompartmente.

(66)

U ovoj se Uredbi utvrđuju posebni kriteriji za svaku bolest na temelju rezultata programa iskorjenjivanja te na temelju povijesnih podataka i podataka o nadziranju. Ti se kriteriji temelje na rezultatima nadziranja, provedbi mjera za sprečavanje unošenja bolesti i uvjetima za upotrebu cjepiva.

(67)

Zbog njihove tehničke prirode ti su kriteriji utvrđeni u prilozima i grupirani prema bolestima s kriterijima za zadržavanje statusa „slobodno od bolesti”.

(68)

Primjereno je u ovoj Uredbi utvrditi modernizirane zahtjeve za dodjelu i održavanje statusa „slobodno od bolesti” uzimajući u obzir pravila Unije koja su se primjenjivala prije početka primjene ove Uredbe, Kodeks o zdravlju kopnenih životinja i Kodeks o zdravlju akvatičnih životinja OIE-a te, u slučaju da odredbe još ne postoje, najnovije dostupne znanstvene spoznaje.

(69)

U Provedbenoj uredbi (EU) 2018/1882 infestacija grinjom Varroa spp. uvrštena je na popis kao bolest kategorije C za neobvezno iskorjenjivanje. Ovom se Uredbom utvrđuju odredbe za postizanje i održavanje statusa „slobodno od infestacije grinjom Varroa spp.”.

(70)

U Provedbenoj uredbi (EU) 2018/1882 infekcija virusom newcastleske bolesti uvrštena je na popis kao bolest kategorije za hitne mjere iskorjenjivanja. Stoga ova Uredba ne sadržava odredbe o programu iskorjenjivanja infekcije virusom newcastleske bolesti. Međutim, nadležno tijelo trebalo bi moći dodijeliti status „slobodno od infekcije virusom newcastleske bolesti bez cijepljenja” na temelju povijesnih podataka i podataka o nadziranju.

(71)

U slučaju akvatičnih životinja moguće su dvije različite vrste kompartmenta. Neovisni kompartmenti posluju na temelju strogo definiranih uvjeta kojima se osigurava poslovanje neovisno o zdravstvenom statusu okolnih voda. Ovisni kompartmenti pak ovise o zdravstvenom statusu okolnih voda i stoga posluju pod fleksibilnijim uvjetima. Međutim, ovisni kompartmenti se uspostavljaju tek nakon što je nadležno tijelo procijenilo niz epidemioloških čimbenika i donijelo sve potrebne mjere ublažavanja rizika koje su potrebne kako bi se spriječilo unošenje bolesti u kompartment.

(72)

U slučaju akvatičnih životinja, a s obzirom na manji rizik u slučaju pojedinih objekata koji nisu ovisni o okolnim vodama, u ovoj su Uredbi utvrđene posebne odredbe za neovisne kompartmente koji po prvi put započinju djelatnosti akvakulture ili koji ponovno pokreću djelatnosti akvakulture nakon prekida proizvodnje. U tim slučajevima treba odmah proglasiti status „slobodno od bolesti” pod uvjetom da su ispunjeni određeni uvjeti. Utvrđene su i odredbe za neovisne kompartmente u kojima je došlo do izbijanja bolesti. Kako bi se osiguralo da je izbijanje bolesti uspješno riješeno čišćenjem, dezinfekcijom i mirovanjem nakon depopulacije, prije proglašenja statusa „slobodno od bolesti” trebalo bi testirati uzorak životinja korištenih za repopulaciju.

(73)

Ako više nisu ispunjeni uvjeti za održavanje statusa „slobodno od bolesti” zbog sumnje na bolest ili potvrde bolesti, nadležno tijelo trebalo bi primijeniti mjere kontrole bolesti. Te bi mjere trebalo primjenjivati tijekom različitih faza kontrole bolesti od trenutka pojave sumnje na izbijanje bolesti do razrješavanja slučaja i ponovne dodjele statusa „slobodno od bolesti”.

(74)

Ako nadležno tijelo otkrije povredu uvjeta koje je potrebno ispuniti za održavanje statusa „slobodno od bolesti” u državi članici, zoni ili kompartmentu, trebalo bi provesti mjere kako bi se situacija ispravila. Nadležno tijelo trebalo bi imati mogućnosti suspendirati status „slobodno od bolesti” ako je povredu moguće riješiti na zadovoljavajući način te stoga od Komisije nije potrebno tražiti povlačenje statusa „slobodno od bolesti”.

(75)

Ako država članica želi dobiti status „slobodno od bolesti” za određenu bolest s popisa u odnosu na akvatične životinje za svoje cijelo državno područje ili zonu koja čini više od 75 % njezina državnog područja ili koju dijeli s drugom državom članicom ili trećom zemljom, Komisiji treba podnijeti zahtjev za odobrenje. U svim drugim slučajevima primjenjuje se sustav samoproglašenja.

(76)

Samoproglašenje zone ili kompartmenta slobodnog od bolesti akvatičnih životinja za zone i kompartmente osim onih koje je odobrila Komisija provodi se u skladu sa sustavom osmišljenim kako bi se zajamčila transparentnost postupka i državama članicama olakšalo i po mogućnosti omogućilo brže proglašenje statusa „slobodno od bolesti”. Cijeli se postupak dovršava elektroničkim putem, osim ako su neka druga država članica ili Komisija izrazile zabrinutost koju nije moguće otkloniti na zadovoljavajući način. U slučaju da je izražena zabrinutost koju nije moguće otkloniti na zadovoljavajući način, deklaracija o proglašenju podnosi se Stalnom odboru za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje.

(77)

Ova Uredba sadržava odredbe o odobravanju statusa „slobodno od bolesti” državi članici ili njezinoj zoni. Ta se pravila mogu razlikovati od pravila koja su bila na snazi prije početka primjene ove Uredbe. Potrebna su odgovarajuća prijelazna pravila kako bi s osigurao neometan prijelaz s postojećeg sustava odobravanja statusa „slobodno od bolesti” na nove zahtjeve.

(78)

Radi ujednačene primjene zakonodavstva Unije o nadziranju, programima iskorjenjivanja i statusu „slobodno od bolesti” te radi osiguravanja njegove jasnoće i transparentnosti, Odluku Komisije 2000/428/EZ (14), Odluku Komisije 2002/106/EZ (15), Odluku Komisije 2003/422/EZ (16), Odluku Komisije 2006/437/EZ (17), Uredbu Komisije (EZ) br. 1266/2007 (18), Odluku Komisije 2008/896/EZ (19) i Provedbenu odluku Komisije (EU) 2015/1554 (20) trebalo bi zamijeniti ovom Uredbom.

(79)

Zakon o zdravlju životinja primjenjuje se od 21. travnja 2021. U skladu s tim, pravila utvrđena ovom Uredbom trebala bi se također primjenjivati od tog datuma,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

DIO I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1.   Ovom se Uredbom dopunjuju pravila o nadziranju, programima iskorjenjivanja i statusu „slobodno od bolesti” za određene bolesti s popisa i emergentne bolesti kopnenih, akvatičnih i drugih životinja kako su utvrđena u Uredbi (EU) 2016/429.

2.   U dijelu II. poglavlju 1. ove Uredbe utvrđuju se pravila o nadziranju bolesti iz članka 9. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/429 i emergentnih bolesti kako su definirane u članku 6. stavku 2. te uredbe u pogledu:

(a)

osmišljavanja nadziranja, uključujući ciljanu populaciju životinja i dijagnostičke metode;

(b)

potvrde bolesti i definicije slučaja;

(c)

programa nadziranja u Uniji.

3.   U dijelu II. poglavlju 2. ove Uredbe utvrđuju se pravila o programima iskorjenjivanja bolesti kopnenih životinja iz članka 9. stavka 1. točaka (b) i (c) Uredbe (EU) 2016/429 u pogledu:

(a)

strategije kontrole bolesti, područja, populacija životinja, ciljeva i razdoblja primjene;

(b)

obveza subjekata i nadležnih tijela;

(c)

mjera kontrole bolesti u slučaju sumnje i potvrde bolesti.

4.   U dijelu II. poglavlju 3. ove Uredbe utvrđuju se pravila o programima iskorjenjivanja bolesti akvatičnih životinja iz članka 9. stavka 1. točaka (b) i (c) Uredbe (EU) 2016/429 u pogledu:

(a)

strategije kontrole bolesti, državnog područja, populacija životinja, ciljeva i razdoblja primjene;

(b)

obveza subjekata i nadležnih tijela;

(c)

mjera kontrole bolesti u slučaju sumnje i potvrde bolesti.

5.   U dijelu II. poglavlju 4. ove Uredbe utvrđuju se pravila o statusu „slobodno od bolesti” u pogledu određenih bolesti kopnenih i akvatičnih životinja iz članka 9. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/429 u pogledu:

(a)

kriterija za odobravanje statusa „slobodno od bolesti” državama članicama i zonama;

(b)

kriterija za odobravanje statusa „slobodno od bolesti” kompartmentima u kojima se drže životinje akvakulture;

(c)

kriterija za održavanje statusa „slobodno od bolesti”;

(d)

suspenzije, povlačenje i ponovne dodjele statusa „slobodno od bolesti”.

6.   U dijelu III. ove Uredbe utvrđuju se prijelazne i završne odredbe u pogledu:

(a)

odobrenja statusa „slobodno od bolesti” državama članicama, zonama i kompartmentima koji su priznati kao slobodni od bolesti na temelju propisa koji su bili na snazi prije početka primjene ove Uredbe;

(b)

odobrenja programa iskorjenjivanja državama članicama, zonama i kompartmentima koji imaju odobren program iskorjenjivanja ili program nadziranja na temelju propisa koji su bili na snazi prije početka primjene ove Uredbe.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

„bolest kategorije E”: znači bolest s popisa koju je potrebno nadzirati unutar Unije, kako je navedeno u članku 9. stavku 1. točki (e) Uredbe (EU) 2016/429;

2.

„ciljana populacija životinja” znači populacija životinja vrsta s popisa koja se definira prema vrstama i, prema potrebi, prema kategorijama, i koja je relevantna za aktivnosti nadziranja, programe iskorjenjivanja ili status „slobodno od bolesti”;

3.

„dodatna populacija životinja” znači populacija držanih ili divljih životinja vrsta s popisa koja je podvrgnuta neobveznim mjerama za sprečavanje, nadziranje i kontrolu bolesti koje su nužne za dobivanje ili održavanje statusa „slobodno od bolesti” za ciljanu populaciju životinja;

4.

„bolest kategorije A”: znači bolest s popisa koja se inače ne pojavljuje u Uniji i za koju se moraju poduzeti hitne mjere iskorjenjivanja čim bude otkrivena, kako je navedeno u članku 9. stavku 1. točki (a) Uredbe (EU) 2016/429;

5.

„bolest kategorije B”: znači bolest s popisa koja se mora kontrolirati u svim državama članicama s ciljem njezina iskorjenjivanja u cijeloj Uniji, kako je navedeno u članku 9. stavku 1. točki (b) Uredbe (EU) 2016/429;

6.

„bolest kategorije C”: znači bolest s popisa koja je relevantna za neke države članice i za koju su potrebne mjere kako bi se spriječilo njezino širenje u dijelove Unije koji su službeno slobodni od bolesti ili u kojima postoje programi iskorjenjivanja dotične bolesti s popisa, kako je navedeno u članku 9. stavku 1. točki (c) Uredbe (EU) 2016/429;

7.

„govedo” ili „životinja vrste goveda” znači životinja koja pripada vrstama kopitara i papkara iz rodova Bison, Bos (uključujući podrodove Bos, Bibos, Novibos, Poephagus) i Bubalus (uključujući podrod Anoa) te potomstvo dobiveno križanjem tih vrsta;

8.

„ovca” ili „životinja vrste ovca” znači životinja koja pripada vrstama kopitara i papkara iz roda Ovis te potomstvo dobiveno križanjem tih vrsta;

9.

„koza” ili „životinja vrste koza” znači životinja koja pripada vrstama kopitara i papkara iz roda Capra te potomstvo dobiveno križanjem tih vrsta;

10.

„putujući cirkus” znači izložba ili sajam koji uključuje životinje ili predstave sa životinjama i namijenjen je premještanju između država članica;

11.

„predstava sa životinjama” znači predstava sa životinjama koje se drže za potrebe izložbe ili sajma i mogu biti dio cirkusa;

12.

„svinja” ili „životinja vrste svinja” znači životinja vrste kopitara i papkara iz porodice Suidae navedene na popisu u Prilogu III. Uredbi (EU) 2016/429;

13.

„prijevozno sredstvo” znači cestovna ili željeznička vozila, plovila i zrakoplovi;

14.

„pas” znači držana životinja vrste Canis lupus;

15.

„mačka” znači držana životinja vrste Felis silvestris;

16.

„pitoma vretica” znači držana životinja vrste Mustela putorius furo;

17.

„područje sezonski slobodno od virusa BPJ-a” znači cijelo državno područje države članice ili njezina zona u kojima je nadležno tijelo utvrdilo privremeni status „slobodno od infekcije virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24)” („infekcija virusom BPJ-a”), u skladu s člankom 40. stavkom 3. na temelju razdoblja bez vektora i dokaza odsutnosti bolesti kod životinjskih vrsta s popisa;

18.

„objekt zaštićen od vektora” znači dio ili svi prostori objekta koji su zaštićeni od napada vektora vrsta Culicoides odgovarajućim fizičkim sredstvima i načinima upravljanja, pri čemu status objekta zaštićenog od vektora odobrava nadležno tijelo u skladu s člankom 44.;

19.

„brod s bazenima” znači plovilo koje se upotrebljava u akvakulturi i koje je opremljeno spremnikom ili bazenom za skladištenje i prijevoz žive ribe u vodi;

20.

„mirovanje” znači postupak koji se poduzima u svrhu kontrole bolesti pri čemu se iz objekta uklanjaju životinje akvakulture koje pripadaju vrstama s popisa i, ako je izvedivo, voda;

21.

„razdoblje prihvatljivosti” znači razdoblje prije nego što nadležno tijelo podnese zahtjev za status „slobodno od bolesti” ili, ako je relevantno, prije elektroničke objave privremene deklaracije iz članka 83. stavka 1. točke (a);

22.

„vrste koje nisu uvrštene na popis” znači vrsta životinja ili skupina vrsta životinja koje nisu navedene u Prilogu Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2018/1882 za određenu bolest;

23.

„jato” znači sva perad ili ptice u zatočeništvu istog zdravstvenog statusa koje se drži u istoj nastambi ili u istom ograđenom prostoru i čine jednu epidemiološku jedinicu; u slučaju farmskog držanja peradi, to su sve ptice koje dijele isti zračni prostor.

24.

„DIVA cijepljenje (razlikovanje inficiranih od cijepljenih životinja)” znači cijepljenje cjepivima koja u kombinaciji s odgovarajućim serološkim dijagnostičkim metodama omogućuju otkrivanje zaraženih životinja u cijepljenoj populaciji;

25.

„životinje obuhvaćene DIVA cijepljenjem” znači životinje koje su cijepljene u okviru DIVA cijepljenja;

26.

„odobreni objekt za zametne proizvode” znači centar za prikupljanje sjemena, tim za prikupljanje zametaka, tim za proizvodnju zametaka, objekt za obradu zametnih proizvoda ili centar za pohranu zametnih proizvoda, koji su odobreni u skladu s člankom 97. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/429;

27.

„sjeme” znači neobrađeni, pripravljeni ili razrijeđeni ejakulat jedne ili više životinja;

28.

„jajne stanice” znači haploidni stadiji oogeneze, uključujući sekundarne oocite i jajne stanice;

29.

„zametak” znači početni razvojni stadij životinje u kojem se može prenijeti u ženku primateljicu;

30.

„razdoblje bez vektora” znači razdoblje neaktivnosti vektora vrsta Culicoides na definiranom području, utvrđeno u skladu s dijelom II. poglavljem 1. odjeljkom 5. Priloga V.;

31.

„pčele” znači životinje vrste Apis mellifera;

32.

„perad za rasplod” znači perad stara 72 sata ili više koja je namijenjena proizvodnji jaja za valenje;

33.

„nasumično godišnje nadziranje” znači nadziranje koje se sastoji od najmanje jednog ispitivanja ciljane populacije životinja, organiziranog tijekom godine, za koje se uzorak bira metodama uzorkovanja na temelju vjerojatnosti.

DIO II.

NADZIRANJE, PROGRAMI ISKORJENJIVANJA, STATUS „SLOBODNO OD BOLESTI”

POGLAVLJE 1.

Nadziranje

Odjeljak 1.

Osmišljavanje nadziranja, ciljana populacija životinja i dijagnostičke metode

Članak 3.

Osmišljavanje nadziranja

1.   Nadležno tijelo osmišljava nadziranje za bolesti s popisa i emergentne bolesti kopnenih životinja i drugih životinja uzimajući u obzir:

(a)

opće zahtjeve nadziranja utemeljene na:

i.

obavješćivanju o bolesti propisanom člankom 18. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/429;

ii.

odgovarajućim veterinarskim istraživanjima povećanih uginuća i drugih znakova ozbiljnih bolesti ili znatnog pada proizvodnje bez utvrđenog uzroka;

iii.

istrazi koju provodi nadležno tijelo u slučaju sumnje na bolest kategorije E ili, ako je relevantno, emergentnu bolest;

iv.

ciljanoj populaciji životinja za nadziranje kako je predviđeno člankom 4.;

v.

doprinosu službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti kako je predviđeno člankom 7.;

(b)

posebne zahtjeve nadziranja:

i.

u programu nadziranja u Uniji;

ii.

kao dio obveznih ili neobveznih programa iskorjenjivanja;

iii.

za dokazivanje i održavanje statusa „slobodno od bolesti”;

iv.

kao dio mjera kontrole bolesti;

v.

u kontekstu odobrenja određenih objekata;

vi.

za premještanja kopnenih životinja unutar Unije ili njihov ulazak u Uniju.

2.   Nadležno tijelo osmišljava nadziranje za bolesti s popisa i emergentne bolesti akvatičnih životinja, uzimajući u obzir:

(a)

opće zahtjeve nadziranja utemeljene na:

i.

obavješćivanju o bolesti propisanom člankom 18. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/429;

ii.

odgovarajućim veterinarskim istraživanjima povećanih uginuća i drugih znakova ozbiljnih bolesti ili znatnog pada proizvodnje bez utvrđenog uzroka;

iii.

istrazi koju provodi nadležno tijelo u slučaju sumnje na bolest kategorije E ili, ako je relevantno, emergentnu bolest;

iv.

ciljanoj populaciji životinja za nadziranje kako je predviđeno člankom 4.;

v.

doprinosu službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti kako je predviđeno člankom 7.;

vi.

mjerama kontrole bolesti;

(b)

posebne zahtjeve nadziranja:

i.

kao dio programa nadziranja na temelju procjene rizika iz dijela I. poglavlja 1. Priloga VI. koji uključuje rangiranje rizika i redovite veterinarske posjete kako je predviđeno u dijelu I. poglavljima 2. i 3. Priloga VI.;

ii.

kao dio programâ iskorjenjivanja predviđenih u dijelu II. poglavljima od 1. do 6. Priloga VI.;

iii.

za dokazivanje i održavanje statusa „slobodno od bolesti”;

iv.

za dokazivanje, u skladu s programima nadziranja predviđenima u dijelu III. poglavljima od 1. do 6. Priloga VI., da objekti koji ne sudjeluju u programu iskorjenjivanja iz točke ii. ili objekti koji nisu dobili status objekta slobodnog od bolesti iz točke iii. nisu zaraženi;

v.

za premještanja akvatičnih životinja unutar Unije ili njihov ulazak u Uniju.

Članak 4.

Ciljana populacija životinja

1.   Nadležno tijelo utvrđuje ciljanu populaciju životinja koja je relevantna za nadziranje iz članka 3. za svaku bolest s popisa i, ako je relevantno, za svaku emergentnu bolest te uključuje:

(a)

držane životinje vrsta s popisa;

(b)

divlje životinje vrsta s popisa ako:

i.

podliježu programu nadziranja u Uniji, ili obveznom ili neobveznom programu iskorjenjivanja ili nadziranja potrebnom za dodjelu ili održavanje statusa „slobodno od bolesti”;

ii.

nadležno tijelo smatra da one predstavljaju rizik koji može narušiti zdravstveni status drugih vrsta u državi članici, zoni ili kompartmentu; ili

iii.

nadziranje je potrebno radi procjene zahtjeva u pogledu zdravlja životinja za ulazak u Uniju ili premještanja unutar Unije.

2.   Kako bi se osiguralo rano otkrivanje emergentne bolesti kod vrsta koje nisu navedene u stavku 1. točki (a), nadležno tijelo u ciljanu populaciju životinja uključuje držane vrste životinja koje nisu uvrštene na popis za potrebe odgovarajuće bolesti s popisa, ako se primjenjuju sljedeći kriteriji:

(a)

premještaju se u objekte u drugoj državi članici, zoni ili kompartmentu; i

(b)

zbog broja životinja ili učestalosti premještanja nadležno tijelo smatra da životinje predstavljaju rizik koji bi mogao narušiti zdravstveni status drugih držanih životinja u drugoj državi članici, zoni ili kompartmentu u slučaju pojave bolesti kod tih vrsta.

Članak 5.

Isključivanje određenih držanih kopnenih životinja iz ciljane populacije životinja

1.   Odstupajući od članka 4. stavka 1. točke (a) nadležno tijelo može ograničiti ciljanu populaciju životinja radi nadziranja bolesti koja nije bolest kategorija A na kategorije držanih životinja koje pripadaju vrstama s popisa koje za tu bolest podliježu:

(a)

programima nadziranja u Uniji;

(b)

obveznim ili neobveznim programima iskorjenjivanja ili nadziranju koje je potrebno za dodjelu ili održavanje statusa „slobodno od bolesti”; ili

(c)

zahtjevima u pogledu zdravlja životinja koji se temelje na nadziranju za premještanja unutar Unije ili ulazak u Uniju.

2.   Kategorije držanih životinja iz stavka 1. mogu se temeljiti na dobi, spolu, lokaciji i vrsti proizvodnje.

Članak 6.

Dijagnostičke metode

1.   Nadležno tijelo osigurava usklađenost prikupljanja uzoraka, tehnika, validacije i tumačenja dijagnostičkih metoda za potrebe nadziranja sa sljedećim:

(a)

posebnim zakonodavstvom donesenim u skladu s Uredbom (EU) 2016/429 i relevantnim podacima i smjernicama koje su dostupne na internetskim stranicama referentnih laboratorija Europske unije i Komisije;

(b)

ako nisu obuhvaćeni zakonodavstvom, podacima i smjernicama iz točke (a), s prikupljanjem uzoraka, tehnikama, validacijom i tumačenjem dijagnostičkih metoda utvrđenima u Priručniku o dijagnostičkim testovima i cjepivima za kopnene životinje Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE) („Priručnik za kopnene životinje” (21), kako je izmijenjen, ili u Priručniku o dijagnostičkim testovima za akvatične životinje OIE-a („Priručnik za akvatične životinje” (22), kako je izmijenjen;

(c)

ako nisu obuhvaćeni točkama (a) i (b) ovog stavka, s metodama utvrđenima u članku 34. stavku 2. točki (b) i članku 34. stavku 3. Uredbe (EU) 2017/625.

2.   Dijagnostičke metode za dodjelu i održavanje statusa „slobodno od bolesti” utvrđene su u:

(a)

odjeljku 1. Priloga III. za infekciju bakterijama Brucella abortus, Brucella melitensis i Brucella suis;

(b)

odjeljku 2. Priloga III. za infekciju kompleksom Mycobacterium tuberculosis (Mycobacterium bovis, M.caprae i M. tuberculosis) (MTBC);

(c)

odjeljku 3. Priloga III. za enzootsku leukozu goveda (ELG);

(d)

odjeljku 4. Priloga III. za zarazni rinotraheitis goveda/zarazni pustularni vulvovaginitis (ZRG/ZPV);

(e)

odjeljku 5. Priloga III. za infekciju virusom bolesti Aujeszkoga (BA);

(f)

odjeljku 6. Priloga III. za virusni proljev goveda (VPG);

(g)

dijelu II. poglavlju 1. odjeljku 5. točki 2. Priloga VI. za virusnu hemoragijsku septikemiju (VHS);

(h)

dijelu II. poglavlju 1. odjeljku 5. točki 2. Priloga VI. za zaraznu hematopoetsku nekrozu (ZHN);

(i)

dijelu II. poglavlju 2. odjeljku 5. točki 2. Priloga VI. za infekciju sojem virusa zarazne anemije lososa s delecijom visoko polimorfne regije (ISAV s delecijom VPR-a);

(j)

dijelu II. poglavlju 3. odjeljku 5. točki 2. Priloga VI. za infekciju s Marteilia refringens;

(k)

dijelu II. poglavlju 4. odjeljku 5. točki 2. Priloga VI. za infekciju s Bonamia exitiosa;

(l)

dijelu II. poglavlju 5. odjeljku 5. točki 2. Priloga VI. za infekciju s Bonamia ostreae;

(m)

dijelu II. poglavlju 6. odjeljku 5. točki 2. Priloga VI. za infekciju virusom sindroma bijelih pjega (SBP).

Članak 7.

Doprinos službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti nadziranju zdravlja životinja

1.   Nadležno tijelo u osmišljavanje nadziranja iz članka 3. ove Uredbe uključuje ishod službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti definiranih u članku 2. Uredbe (EU) 2017/625, ako je to relevantno. Službene kontrole i druge službene aktivnosti uključuju sljedeće:

(a)

ante mortem i post mortem preglede;

(b)

inspekcije na graničnim kontrolnim postajama;

(c)

službene kontrole i druge službene aktivnosti na sajmovima i nad operacijama okupljanja;

(d)

službene kontrole i druge službene aktivnosti tijekom prijevoza živih životinja;

(e)

inspekcije i uzorkovanje u objektima u vezi s javnim zdravljem;

(f)

sve druge službene kontrole tijekom kojih se objekti, životinje ili uzorci kontroliraju ili ispituju.

2.   Kada nadležno tijelo sumnja na bolest s popisa ili na emergentnu bolest u kontekstu službenih kontrola ili drugih službenih aktivnosti iz stavka 1., ono osigurava da su o tome obaviještena sva relevantna tijela. To se mora učiniti:

(a)

odmah u slučaju bolesti kategorije A ili emergentne bolesti;

(b)

bez odlaganja za ostale bolesti.

Odjeljak 2.

Potvrda bolesti i definicije slučajeva

Članak 8.

Kriteriji za službenu potvrdu bolesti s popisa, osim bolesti kategorije A, i određenih emergentnih bolesti te naknadna potvrda izbijanja bolesti

1.   Nadležno tijelo u slučaju sumnje na bolesti s popisa, osim bolesti kategorije A, ili emergentnu bolest, provodi istragu kako bi se potvrdila ili isključila prisutnost te bolesti ako je potrebno:

(a)

utvrditi zdravstveni status države članice, njezine zone ili kompartmenta; ili

(b)

prikupiti potrebne podatke o pojavi bolesti u sljedeće svrhe:

i.

radi provedbe mjera za zaštitu zdravlja životinja ili ljudi;

ii.

radi provedbe zahtjeva u pogledu zdravlja životinja za premještanja životinja ili proizvoda; ili

iii.

radi ispunjavanja zahtjeva utvrđenih u programu nazora u Uniji.

2.   Nadležno tijelo potvrđuje izbijanje bilo koje bolesti iz stavka 1. ako je klasificiralo životinju ili skupinu životinja kao potvrđeni slučaj tih bolesti u skladu s člankom 9. stavkom 2.

Članak 9.

Definicije slučajeva

1.   Nadležno tijelo klasificira životinju ili skupinu životinja kao slučaj sumnje na bolest s popisa ili emergentnu bolest ako:

(a)

se kliničkim, post mortem ili laboratorijskim ispitivanjima zaključi da klinički znakovi, post mortem promjene ili histološki nalazi upućuju na tu bolest;

(b)

rezultati dijagnostičke metode upućuju na vjerojatnu prisutnost bolesti u uzorku od životinje ili skupine životinja; ili

(c)

utvrđena je epidemiološka povezanost sa životinjama kod kojih je potvrđena bolest.

2.   Nadležno tijelo klasificira životinju ili skupinu životinja kao potvrđeni slučaj bolesti s popisa ili emergentne bolesti ako je:

(a)

uzročnik bolesti, isključujući cjepne sojeve, izoliran u uzorku od životinje ili skupine životinja;

(b)

pronađen antigen ili nukleinska kiselina specifična za uzročnika bolesti koji nisu posljedica cijepljenja u uzorku od životinje ili skupine životinja koje pokazuju kliničke znakove koji upućuju na bolest ili epidemiološku povezanost sa životinjom kod koje postoji sumnja ili je potvrđena bolest; ili

(c)

primjenom neizravne dijagnostičke metode dobiven je pozitivan rezultat koji nije posljedica cijepljenja u uzorku od životinje ili skupine životinja koje pokazuju kliničke znakove koji upućuju na bolest ili epidemiološku povezanost sa životinjom kod koje postoji sumnja ili je potvrđena bolest.

3.   Definicije sumnje na bolest i potvrde bolesti s popisa prema bolestima utvrđene su za kopnene životinje u Prilogu I., a za akvatične životinje u dijelu II. poglavljima od 1. do 6. odjeljku 5. točki 3. Priloga VI.

4.   Ako ne postoje posebne definicije prema bolestima kako je predviđeno u stavku 3., kriteriji utvrđeni u stavcima 1. i 2. primjenjuju se na definiciju sumnje na bolest i potvrde bolesti s popisa i, ako je releventno, emergentne bolesti.

Odjeljak 3.

Program nadziranja u Uniji

Članak 10.

Kriteriji za programe nadziranja u Uniji i njihov sadržaj

1.   Bolest kategorije E podliježe programu nadziranja u Uniji u skladu s člankom 28. Uredbe (EU) 2016/429 ako ispunjava sve sljedeće kriterije:

(a)

predstavlja posebnu prijetnju za zdravlje životinja i vjerojatno zdravlje ljudi na cijelom području Unije s mogućim ozbiljnim gospodarskim posljedicama za poljoprivrednu zajednicu i šire gospodarstvo;

(b)

podložna je promjeni profila bolesti, posebno u pogledu rizika za zdravlje ljudi i životinja;

(c)

zaražene divlje životinje predstavljaju posebnu prijetnju za unošenje bolesti u dio ili cijelo područje Unije;

(d)

neophodno je nadziranjem dobiti redovito ažurirane informacije o kruženju bolesti i o karakterizaciji uzročnika bolesti, procijeniti te rizike i u skladu s tim prilagoditi mjere za umanjivanje rizika.

2.   Nadležno tijelo provodi programe nadziranja u Uniji za relevantnu bolest u skladu sa sadržajem utvrđenim u Prilogu II.

Članak 11.

Podaci koje treba navesti pri podnošenju programa nadziranja u Uniji i izvješćivanju o njemu

1.   Pri podnošenju programa nadziranja u Uniji nadležno tijelo mora navesti barem sljedeće podatke:

(a)

opis epidemiološkog stanja bolesti prije datuma početka provedbe programa i podatke o epidemiološkom razvoju bolesti;

(b)

ciljanu populaciju životinja, epidemiološke jedinice i zone programa;

(c)

organizaciju nadležnog tijela, nadziranje provedbe programa, službene kontrole koje se primjenjuju tijekom provedbe programa i ulogu svih relevantnih subjekata, stručnjaka za zdravlje životinja, veterinara, laboratorija za zdravlje životinja i drugih uključenih fizičkih ili pravnih osoba;

(d)

opis i razgraničenje geografskih i administrativnih područja u kojima će se program provoditi;

(e)

pokazatelje za mjerenje napretka programa;

(f)

upotrijebljene dijagnostičke metode, broj testiranih uzoraka, učestalost testiranja i obrasce uzorkovanja;

(g)

čimbenike rizika koji se uzimaju u obzir pri osmišljavanju ciljanog nadziranja na temelju procjene rizika.

2.   Pri izvješćivanju o programu nadziranja u Uniji nadležno tijelo u izvješću navodi barem sljedeće podatke:

(a)

opis provedenih mjera i rezultate dobivene na temelju podataka iz stavka 1. točke (b) i točaka od (d) do (f); i

(b)

rezultate praćenja epidemiološkog razvoja bolesti u slučaju potvrde ili sumnje na bolest.

POGLAVLJE 2.

Programi iskorjenjivanja bolesti kategorije B i C kod kopnenih životinja

Odjeljak 1.

Opće odredbe

Članak 12.

Strategija kontrole bolesti za iskorjenjivanje bolesti kategorije B i C kod kopnenih životinja.

1.   Pri uspostavi obveznog programa iskorjenjivanja bolesti kategorije B ili neobveznog programa iskorjenjivanja bolesti kategorije C kod kopnenih životinja, nadležno tijelo temelji te programe na strategiji kontrole bolesti koja za svaku bolest uključuje:

(a)

područje i populaciju životinja obuhvaćenu programom iskorjenjivanja kako su utvrđeni u članku 13. stavku 1.;

(b)

trajanje programa iskorjenjivanja kako je utvrđeno u članku 15., uključujući njegove konačne i srednjoročne ciljeve kako su utvrđeni u članku 14.; i

(c)

posebne zahtjeve za pojedine bolesti utvrđene:

i.

u člancima od 16. do 31. za infekciju bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis, infekciju MTBC-om, ELG-om, ZRG-om/ZPV-om, infekciju virusom BA-a i VPG-om;

ii.

u člancima od 32. do 36. za infekciju virusom bjesnoće (RABV);

iii.

u člancima od 37. do 45. za infekciju virusom BPJ-a.

2.   Nadležno tijelo u program iskorjenjivanja može uključiti usklađene mjere na zajedničkoj kopnenoj ili obalnoj granici s drugim državama članicama ili trećim zemljama kako bi se osiguralo postizanje ciljeva programa i trajnost rezultata.

Ako takva koordinacija nije uspostavljena, nadležno tijelo u program iskorjenjivanja uključuje, ako je to izvedivo, učinkovite mjere za umanjivanje rizika, uključujući pojačano nadziranje.

Članak 13.

Obuhvaćeno područje i populacije životinja

1.   Nadležno tijelo određuje područje primjene programa iskorjenjivanja, uključujući:

(a)

obuhvaćeno područje; i

(b)

ciljanu populaciju životinja i, prema potrebi, dodatne populacije životinja.

2.   Područje obuhvaćeno programom iskorjenjivanja iz stavka 1. točke (a) obuhvaća:

(a)

cijelo područje države članice; ili

(b)

jednu ili više zona, pod uvjetom da svaka zona odgovara administrativnoj jedinici/jedinicama površine najmanje 2 000 km2 i uključuje barem jednu od regija utvrđenih u skladu s člankom 21. Uredbe (EU) 2016/429.

3.   Odstupajući od stavka 2., nadležno tijelo može definirati zone manje od 2 000 km2 uzimajući u obzir:

(a)

minimalnu površinu koja nije znatno manja od 2 000 km2; ili

(b)

postojanje prirodnih barijera relevantnih za profil bolesti.

Članak 14.

Konačni i srednjoročni ciljevi

1.   Nadležno tijelo u program iskorjenjivanja uključuje kvalitativne i kvantitativne konačne ciljeve koji obuhvaćaju sve posebne zahtjeve za pojedine bolesti utvrđene u članku 72. za dodjelu statusa „slobodno od bolesti”.

2.   Nadležno tijelo u program iskorjenjivanja uključuje kvalitativne i kvantitativne srednjoročne godišnje ili višegodišnje ciljeve koji odražavaju napredak u ostvarenju konačnih ciljeva. Ti srednjoročni ciljevi uključuju:

(a)

sve posebne zahtjeve za pojedine bolesti iz stavka 1.; i

(b)

prema potrebi, dodatne zahtjeve koji nisu uključeni u kriterije za dodjelu statusa „slobodno od bolesti” za ocjenu napretka u iskorjenjivanju.

Članak 15.

Razdoblje primjene

1.   Nadležno tijelo u program iskorjenjivanja uključuje razdoblje primjene uzimajući u obzir početnu situaciju i srednjoročne ciljeve navedene u članku 14. stavku 2.

2.   Za bolesti kategorije C razdoblje primjene programa iskorjenjivanja nije dulje od šest godina od datuma kada ga je prvobitno odobrila Komisija u skladu s člankom 31. stavkom 3. Uredbe (EU) 2016/429. U opravdanim slučajevima Komisija može na zahtjev država članica produljiti razdoblje primjene programa iskorjenjivanja za dodatno razdoblje od šest godina.

Odjeljak 2.

Zahtjevi za programe iskorjenjivanja na temelju dodjele statusa „slobodno od bolesti” na razini objekata

Članak 16.

Strategija kontrole bolesti na temelju statusa „slobodno od bolesti” na razini objekta

1.   Nadležno tijelo osmišljava strategiju kontrole bolesti u okviru programa iskorjenjivanja s obzirom na ciljanu populaciju životinja koja se drži u objektima za sljedeće bolesti kopnenih životinja:

(a)

infekcija bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis;

(b)

infekcija MTBC-om;

(c)

ELG;

(d)

ZRG/ZPV;

(e)

infekcija virusom BA-a;

(f)

VPG.

2.   Strategije kontrole bolesti u okviru programa iskorjenjivanja iz stavka 1. temelje se na:

(a)

provedbi posebnih mjera za pojedine bolesti utvrđenih u člancima od 18. do 31. dok svi relevantni objekti ne dobiju status objekta slobodnog od bolesti;

(b)

dodjeli, suspenziji i povlačenju statusa „slobodno od bolesti” za sve relevantne objekte od strane nadležnog tijela;

(c)

provedbi biosigurnosnih mjera i drugih mjera za umanjivanje rizika;

(d)

neobveznoj provedbi programâ cijepljenja.

Članak 17.

Ciljane i dodatne populacije životinja za programe iskorjenjivanja određenih bolesti

1.   Nadležno tijelo primjenjuje obvezni program iskorjenjivanja za sljedeće ciljane populacije životinja:

(a)

za infekciju uzročnicima Brucella abortus, B. melitensis i B. suis, držana goveda, držane ovce i držane koze;

(b)

za infekciju MTBC-om, držana goveda.

2.   Nadležno tijelo primjenjuje neobvezni program iskorjenjivanja za sljedeće ciljane populacije životinja:

(a)

za ELG, držana goveda;

(b)

za ZRG/ZPV, držana goveda;

(c)

za infekciju virusom BA-a, držane svinje;

(d)

za VPG, držana goveda.

3.   Nadležno tijelo uključuje dodatne populacije životinja ako smatra da te životinje predstavljaju znatan rizik za zdravstveni status životinja iz stavaka 1. ili 2.

Članak 18.

Obveze subjekata u pogledu programa iskorjenjivanja određenih bolesti

1.   Subjekti koji su odgovorni za objekte u kojima se drže ciljane populacije životinja iz članka 17., a koji nisu klaonice, pridržavaju se sljedećih općih zahtjeva u pogledu bolesti i posebnih zahtjeva za pojedine bolesti za dobivanje i održavanje statusa „slobodno od bolesti” za objekte:

(a)

opći zahtjevi:

i.

nadziranje ciljanih i dodatnih populacija životinja u pogledu relevantne bolesti kako je odredilo nadležno tijelo u skladu s člankom 3. stavkom 1.;

ii.

u slučaju premještanja životinja koje pripadaju ciljanim populacijama životinja, osiguravanje da zdravstveni status objekata nije ugrožen zbog prijevoza ili uvođenja u objekte životinja koje pripadaju ciljanim ili dodatnim populacijama životinja ili proizvoda od njih;

iii.

cijepljenje držanih životinja ciljanih populacija životinja protiv relevantne bolesti;

iv.

mjere kontrole bolesti u slučaju sumnje na bolest ili potvrde bolesti;

v.

sve dodatne mjere koje nadležno tijelo smatra nužnima, koje mogu uključivati, ako je relevantno, razdvajanje životinja fizičkim mjerama zaštite i mjerama upravljanja prema njihovu zdravstvenom statusu;

(b)

posebni zahtjevi za pojedine bolesti utvrđeni u:

i.

dijelu I. poglavljima 1. i 2. Priloga IV. za infekciju bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis;

ii.

dijelu II. poglavlju 1. Priloga IV. za infekciju MTBC-om;

iii.

dijelu III. poglavlju 1. Priloga IV. za ELG;

iv.

dijelu IV. poglavlju 1. Priloga IV. za ZRG/ZPV;

v.

dijelu V. poglavlju 1. Priloga IV. za infekciju virusom BA-a;

vi.

dijelu VI. poglavlju 1. Priloga IV. za VPG.

2.   Subjekti odgovorni za klaonice u kojima se drže i kolju životinje iz ciljanih populacija životinja iz članka 17. moraju ispunjavati opće zahtjeve iz stavka 1. točke (a) podtočaka i., iv. i v.

Članak 19.

Odstupanje u pogledu dodjele statusa „slobodno od bolesti” objektima

Odstupajući od članka 18. i pod uvjetom da relevantne ciljane populacije životinja ispunjavaju opće zahtjeve iz članka 18. stavka 1. točke (a), nadležno tijelo može odlučiti da se obveze subjekata za dobivanje i održavanje statusa objekta slobodnog od bolesti utvrđene u članku 18. stavku 1. ne primjenjuju na subjekte koji su odgovorni za sljedeće objekte:

(a)

zatvoreni objekti;

(b)

objekti u kojima se životinje drže samo za operacije okupljanja;

(c)

objekti u kojima se životinje drže samo za potrebe predstava sa životinjama;

(d)

putujući cirkusi.

Članak 20.

Obveza nadležnog tijela u pogledu dodjele, suspenzije i povlačenja statusa „slobodnog od bolesti”

1.   Nadležno tijelo dodjeljuje status „slobodno od bolesti” na razini objekta ovisno o tome ispunjavaju li subjekti koji su odgovorni za objekte zahtjeve utvrđene u članku 18.

2.   Nadležno tijelo suspendira ili povlači status „slobodno od bolesti” na razini objekta ako su ispunjeni uvjeti za suspenziju ili povlačenje. Ti su uvjeti utvrđeni u:

(a)

dijelu I. poglavljima 1. i 2. odjeljcima 3. i 4. Priloga IV. za infekciju bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis;

(b)

dijelu II. poglavlju 1. odjeljku 3. i 4. Priloga IV. za infekciju MTBC-om;

(c)

dijelu III. poglavlju 1. odjeljcima 3. i 4. Priloga IV. za ELG;

(d)

dijelu IV. poglavlju 1. odjeljcima 3. i 4. Priloga IV. za ZRG/ZPV;

(e)

dijelu V. poglavlju 1. odjeljcima 3. i 4. Priloga IV. za infekciju virusom BA-a;

(f)

dijelu VI. poglavlju 1. odjeljcima 3. i 4. Priloga IV. za VPG.

3.   Nadležno tijelo utvrđuje:

(a)

pojedinosti režima testiranja, uključujući prema potrebi, posebne zahtjeve za pojedine bolesti iz članka 18. stavka 1. točke (b) ako se status „slobodno od bolesti” suspendira ili povuče; i

(b)

najdulje vremensko razdoblje tijekom kojeg se status „slobodno od bolesti” može suspendirati ako se prekrše uvjeti iz stavka 2.

4.   Nadležno tijelo može dodijeliti zaseban zdravstveni status različitim epidemiološkim jedinicama istog objekta pod uvjetom da je odgovorni subjekt:

(a)

nadležnom tijelu dostavio na razmatranje informacije o različitim epidemiološkim jedinicama uspostavljenima u objektu kojima bi trebalo dodijeliti zaseban zdravstveni status, prije utvrđivanja sumnje na bolest ili potvrde bolesti u skladu s člancima 21. i 24.;

(b)

uspostavio sustav kojem nadležno tijelo može pristupiti na zahtjev, kojim se prate premještanja životinja i zametnih proizvoda u epidemiološke jedinice, iz epidemioloških jedinica i između njih; i

(c)

razdvojio epidemiološke jedinice fizičkim sredstvima i sredstvima upravljanja te da je poduzeo sve mjere za umanjivanje rizika koje je za tu svrhu zatražilo nadležno tijelo.

Članak 21.

Mjere kontrole bolesti u slučaju sumnje na određene bolesti

1.   U slučaju sumnje na relevantnu bolest nadležno tijelo provodi istrage, pokreće epidemiološko istraživanje i objektu u kojem je postoji sumnja na bolest suspendira status objekta slobodnog od bolesti do završetka istraga i epidemiološkog istraživanja.

2.   Do dobivanja rezultata istraga i epidemiološkog istraživanja iz stavka 1., nadležno tijelo:

(a)

zabranjuje premještanje životinja iz relevantne ciljane populacije životinja iz objekta osim u slučaju upućivanja na neodgodivo klanje u za to određenoj klaonici;

(b)

ako to smatra potrebnim za kontrolu rizika od širenja bolesti:

i.

određuje izolaciju životinja kod kojih postoji sumnja na bolest u objektu, ako je to tehnički moguće;

ii.

ograničava uvođenje životinja iz relevantne ciljane populacije životinja u objekt;

iii.

ograničava premještanje proizvoda od relevantne ciljane populacije životinja iz objekta ili u objekt.

3.   Nadležno tijelo zadržava mjere iz stavaka 1. i 2. dok se ne isključi ili potvrdi prisutnost bolesti.

Članak 22.

Proširenje mjera kontrole bolesti u slučaju sumnje na određene bolesti

1.   Nadležno tijelo, ako to smatra potrebnim, proširuje mjere iz članka 21. na:

(a)

relevantne dodatne populacije životinja koje se drže u objektu;

(b)

svaki objekt koji je epidemiološki povezan s objektom u kojem postoji sumnja na bolest.

2.   Ako se sumnja na prisutnost bolesti kod divljih životinja, nadležno tijelo, ako to smatra potrebnim, mjere iz članka 21. proširuje na objekte u kojima postoji rizik od zaraze.

Članak 23.

Odstupanja od mjera kontrole bolesti u slučaju sumnje na određene bolesti

1.   Odstupajući od članka 21. stavka 1., nadležno tijelo može iz valjano utemeljenih razloga odlučiti da neće suspendirati status „slobodno od bolesti” cijelom objektu ako u njemu postoje različite epidemiološke jedinice kako su navedene u članku 20. stavku 4.

2.   Odstupajući od članka 21. stavka 2. točke (a), nadležno tijelo može odobriti premještanje životinja iz relevantne ciljane populacije životinja u objekt pod svojim službenim nadzorom pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći zahtjevi:

(a)

životinje se premještaju samo izravnim prijevozom;

(b)

u objektu odredišta životinje se drže u zatvorenim prostorima bez kontakta s držanim životinjama koje imaju viši zdravstveni status ili s divljim životinjama koje pripadaju vrstama navedenima za relevantnu bolest.

3.   Odstupajući od članka 21. stavka 2. točke (a), u slučaju bolesti kategorije C, nadležno tijelo može odobriti premještanje životinja iz relevantne ciljane populacije životinja pod uvjetom da se premještaju, ako je potrebno izravnim prijevozom, u objekt smješten na području koje nije slobodno od bolesti niti obuhvaćeno neobveznim programom iskorjenjivanja.

4.   Prilikom primjene odstupanja iz stavka 2., nadležno tijelo:

(a)

suspendira status „slobodno od bolesti” objektu odredišta životinja na koje se primjenjuju odstupanja, do završetka istraga iz članka 21. stavka 1.;

(b)

zabranjuje, do završetka istraga iz članka 21. stavka 1., premještanje životinja iz tog objekta, osim ako je odobrilo njihov izravan prijevoz do određene klaonice radi neodgodivog klanja;

(c)

u slučaju sumnje na infekciju bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis ili MTB-om, zadržava zabranu iz točke (b) nakon završetka istrage sve dok se ne zakolju sve životinje premještene u objekt nakon odstupanja utvrđenog u stavku 2.

5.   Nadležno tijelo može primijeniti odstupanja iz stavaka od 1. do 3. samo ako subjekti koji su odgovorni za objekte podrijetla i odredišta te prijevoznici životinja na koje se primjenjuju odstupanja:

(a)

primjenjuju odgovarajuće biosigurnosne mjere i druge mjere za umanjivanje rizika potrebne za sprečavanje širenja bolesti; i

(b)

nadležnom tijelu pruže jamstva da su poduzete sve potrebne biosigurnosne mjere i druge mjere za umanjivanje rizika;

Članak 24.

Službena potvrda određenih bolesti i mjere kontrole bolesti

1.   Ako je bolest potvrđena, nadležno tijelo:

(a)

povlači status „slobodno od bolesti” dodijeljen zaraženim objektima;

(b)

donosi mjere utvrđene u člancima od 25. do 31. u zaraženim objektima.

2.   Odstupajući od stavka 1. točke (a), nadležno tijelo može ograničiti povlačenje statusa „slobodno od bolesti” na epidemiološke jedinice u kojima je potvrđen slučaj bolesti.

3.   Ako je bolest potvrđena kod divljih životinja, nadležno tijelo prema potrebi provodi epidemiološko istraživanje i istrage kako je predviđeno u članku 25. Ako to smatra potrebnim za sprečavanje širenja bolesti, nadležno tijelo:

(a)

određuje relevantne mjere kontrole bolesti kako je predviđeno u člancima od 21. do 25. i u članku 30. u objektima u kojima se drži ciljana populacija životinja i dodatne populacije;

(b)

provodi ili određuje druge razmjerne i potrebne mjere za sprečavanje, nadziranje i kontrolu bolesti u pogledu relevantne populacije divljih životinja ili u njihovu staništu.

Članak 25.

Epidemiološko istraživanje i istrage u slučaju potvrde određenih bolesti

1.   Ako je bolest potvrđena, nadležno tijelo:

(a)

provodi epidemiološko istraživanje;

(b)

provodi istrage i primjenjuje mjere utvrđene u članku 21. u svim epidemiološki povezanim objektima; i

(c)

prilagođava nadziranje utvrđenim čimbenicima rizika uzimajući u obzir zaključke epidemiološkog istraživanja.

2.   Nadležno tijelo razmatra potrebu provođenja istrage o divljim životinjama iz dodatnih populacija životinja ako se epidemiološkim istraživanjem otkrije epidemiološka povezanost između držanih i divljih životinja.

3.   Nadležno tijelo što prije o situaciji obavješćuje:

(a)

subjekte i relevantna tijela iz država članica za koje je utvrđena epidemiološka povezanost sa životinjama kod kojih je potvrđena bolest; i

(b)

nadležna tijela iz drugih država članica ili trećih zemalja u kojoj može postojati epidemiološka povezanost sa zaraženim objektima.

Članak 26.

Premještanje životinja u zaražene objekte i iz njih

1.   Nadležno tijelo zabranjuje premještanja životinja ciljane populacije životinja iz zaraženih objekata, osim ako je odobrilo njihovo neodgodivo klanje u određenoj klaonici.

2.   Nadležno tijelo, ako smatra da je to potrebno za sprečavanje širenja bolesti:

(a)

određuje izolaciju životinja kod kojih postoji sumnja na bolest ili je potvrđena bolest u objektu, ako je to tehnički moguće;

(b)

ograničava premještanja životinja iz ciljane populacije životinja unutar objekta;

(c)

ograničava uvođenje životinja iz ciljane populacije životinja u objekt;

(d)

ograničava premještanje proizvoda od životinja iz ciljane populacije životinja iz zaraženog objekta i u njega.

3.   Nadležno tijelo, ako to smatra potrebnim, proširuje mjere iz stavaka 1. i 2. na životinje i proizvode iz dodatnih populacija životinja kako bi se spriječilo širenje bolesti.

Članak 27.

Testiranje i uklanjanje životinja iz zaraženih objekata

1.   Nakon potvrde bolesti, nadležno tijelo određuje da se u zaraženim objektima provede sljedeće testiranje najkasnije u vremenskom roku koje ono odredi:

(a)

testiranje životinja čije se testiranje smatra potrebnim kako bi se dovršilo epidemiološko istraživanje;

(b)

testiranje radi ponovne dodjele statusa „slobodno od bolesti” kako je utvrđeno u:

i.

dijelu I. poglavljima 1. i 2. odjeljku 4. Priloga IV. za infekciju bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis;

ii.

dijelu II. poglavlju 1. odjeljku 4. Priloga IV. za infekciju MTBC-om;

iii.

dijelu III. poglavlju 1. odjeljku 4. Priloga IV. za ELG;

iv.

dijelu IV. poglavlju 1. odjeljku 4. Priloga IV. za ZRG/ZPV;

v.

dijelu V. poglavlju 1. odjeljku 4. Priloga IV. za infekciju virusom BA-a;

vi.

dijelu VI. poglavlju 1. odjeljku 4. Priloga IV. za VPG; i

(c)

svako dodatno testiranje koje smatra potrebnim kako bi se osiguralo brzo otkrivanje zaraženih životinja koje bi mogle doprinijeti širenju bolesti.

2.   Odstupajući od stavka 1. točke (b), testiranje se ne određuje ako se status „slobodno od bolesti” ponovno dodijeli u skladu s:

i.

dijelom I. poglavljima 1. i 2. odjeljkom 1. točkom 2. Priloga IV. za infekciju bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B suis;

ii.

dijelom II. poglavljem 1. odjeljkom 1. točkom 2. Priloga IV. za infekciju MTBC-om;

iii.

dijelom III. poglavljem 1. odjeljkom 1. točkom 2. Priloga IV. za ELG;

iv.

dijelom IV. poglavljem 1. odjeljkom 1. točkom 2. Priloga IV. za ZRG/ZPV;

v.

dijelom V. poglavljem 1. odjeljkom 1. točkom 2. Priloga IV. za infekciju virusom BA-a;

vi.

dijelom VI. poglavljem 1. odjeljkom 1. točkom 2. Priloga IV. za VPG.

3.   Nadležno tijelo određuje da se u zaraženim objektima sve životinje kod kojih se potvrdi bolest i, prema potrebi, životinje kod kojih postoji sumnja na bolest, zakolju najkasnije u roku koji ono odredi.

4.   Klanje životinja iz stavka 3. provodi se pod službenim nadzorom u određenoj klaonici.

5.   Nadležno tijelo može umjesto klanja odrediti usmrćivanje i uništavanje nekih ili svih životinja iz stavka 3.

6.   Nadležno tijelo proširuje mjere utvrđene u ovom članku na životinje iz dodatnih populacija životinja ako je to potrebno kako bi se iskorijenila bolest u zaraženim objektima.

Članak 28.

Upravljanje proizvodima iz zaraženih objekata

1.   Nadležno tijelo u svim objektima zaraženima bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis ili MTB-om, određuje sljedeće:

(a)

mlijekom dobivenim od životinja kod kojih je bolest potvrđena smiju se hraniti samo životinje iz istog objekta nakon što se obradi kako bi se osigurala inaktivacija uzročnika bolesti, ili se to mlijeko mora ukloniti;

(b)

stajski gnoj, slama, hrana za životinje ili bilo koji drugi materijali i tvari koji su došli u kontakt sa životinjom kod koje je potvrđena bolest ili s kontaminiranim materijalom moraju se što prije sakupiti i zbrinuti ili, nakon odgovarajuće procjene rizika, pohraniti i obraditi kako bi se rizik od širenja bolesti smanjio na prihvatljivu razinu.

2.   U slučaju infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis, nadležno tijelo određuje da se u svim zaraženim objektima sakupe i zbrinu fetusi, mrtvorođene životinje, životinje koje su uginule od bolesti nakon rođenja i placente.

3.   U slučaju infekcije bolešću kategorije C, nadležno tijelo, ako to smatra potrebnim, određuje da se provedu odgovarajuće mjere utvrđene u stavcima 1. i 2.

4.   Nadležno tijelo, kada to smatra potrebnim, određuje utvrđivanje sljedivosti, obradu ili zbrinjavanje svih proizvoda iz zaraženih objekata koji bi mogli predstavljati rizik za širenje bolesti ili koji bi mogli utjecati na zdravlje ljudi.

Članak 29.

Odstupanja od ograničenja premještanja životinja iz zaraženih objekata

1.   Odstupajući od članka 26. stavka 1., nadležno tijelo može odobriti premještanje klinički zdravih životinja, osim onih kod koji je potvrđena bolest, u objekt koji je pod njegovim službenim nadzorom, pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći zahtjevi:

(a)

premještanjem se ne ugrožava zdravstveni status životinja u objektu odredišta ili na putu do tog odredišta;

(b)

životinje se premještaju samo izravnim prijevozom; i

(c)

u objektu odredišta životinje se drže u zatvorenim prostorima bez kontakta s držanim životinjama koje imaju viši zdravstveni status ili s divljim životinjama koje pripadaju vrstama navedenima za relevantnu bolest.

2.   Odstupajući od članka 26. stavka 1. u slučaju bolesti kategorije C, nadležno tijelo može odobriti premještanje klinički zdravih životinja iz relevantne ciljane populacije životinja, osim onih kod kojih je potvrđena bolest, pod uvjetom:

(a)

da se premještaju, ako je potrebno izravnim prijevozom, u objekt smješten na području koje nije slobodno od bolesti niti obuhvaćeno neobaveznim programom iskorjenjivanja; i

(b)

da premještanje ne ugrožava zdravstveni status ciljanih ili dodatnih populacija životinja u objektu odredišta ili na putu do tog odredišta.

3.   Prilikom primjene odstupanja iz stavka 1., nadležno tijelo povlači status „slobodno od bolesti” objektu odredišta životinja na koje se primjenjuje odstupanje te:

(a)

određuje premještanje životinja izravnim prijevozom, najkasnije u vremenskom roku koje ono odredi, od objekta odredišta do određene klaonice radi neodgodivog klanja; ili

(b)

u slučaju bolesti kategorije C, određuje mjere kontrole bolesti iz članaka od 26. do 30. sve dok se tom objektu ponovno ne dodijeli status objekta slobodnog od bolesti.

4.   Nadležno tijelo može primijeniti odstupanja predviđena u stavcima 1. i 2. samo ako subjekti koji su odgovorni za objekte podrijetla i odredišta i prijevoznici životinja na koje se primjenjuju odstupanja:

(a)

primjenjuju odgovarajuće biosigurnosne mjere i druge mjere za umanjivanje rizika potrebne za sprečavanje širenja bolesti; i

(b)

nadležnom tijelu pruže jamstva da su poduzete sve potrebne biosigurnosne mjere i druge mjere za umanjivanje rizika;

Članak 30.

Čišćenje i dezinfekcija i druge mjere za sprečavanje širenja zaraze

1.   Subjektima koji su odgovorni za zaražene objekte i subjektima koji primaju životinje iz zaraženih objekata nadležno tijelo određuje čišćenje i dezinfekciju ili, prema potrebi, sigurno odlaganje sljedećeg:

(a)

svih dijelova objekata koji su mogli biti kontaminirani nakon uklanjanja životinja kod kojih postoji sumnja ili je potvrđena bolest te prije repopulacije;

(b)

sve hrane za životinje, materijala, tvari, opreme povezane s uzgojem, medicinske opreme i opreme povezane s proizvodnjom koji su mogli biti kontaminirani;

(c)

sve zaštitne odjeće ili sigurnosne opreme kojom se koriste subjekti i posjetitelji;

(d)

svih prijevoznih sredstava, spremnika i opreme nakon prijevoza životinja ili proizvoda iz zaraženih objekata;

(e)

površina za utovar životinja nakon svake uporabe.

2.   Nadležno tijelo odobrava protokol za čišćenje i dezinfekciju.

3.   Nadležno tijelo nadzire čišćenje i dezinfekciju ili, prema potrebi, sigurno odlaganje, te objektu ne obnavlja ili ponovno ne dodjeljuje status objekta slobodnog od bolesti dok ne utvrdi da je čišćenje, dezinfekcija ili, prema potrebi, sigurno odlaganje završeno.

4.   Nadležno tijelo može, na temelju procjene rizika, pašnjak smatrati kontaminiranim i zabraniti njegovu uporabu za držane životinje koje imaju viši zdravstveni status od ciljane populacije životinja ili, ako je epidemiološki relevantno, dodatnih populacija životinja, tijekom razdoblja koje je dovoljno da se rizik od perzistencije uzročnika bolesti smatra zanemarivim.

Članak 31.

Mjere za umanjivanje rizika radi sprečavanja ponovne zaraze

Prije ili nakon ukidanja mjera kontrole bolesti nadležno tijelo određuje da se provedu razmjerne mjere za umanjivanje rizika radi sprečavanja ponovne zaraze objekta uzimajući u obzir relevantne čimbenike rizika koji su utvrđeni nakon provedenog epidemiološkog istraživanja. Tim se mjerama uzima u obzir barem sljedeće:

(a)

perzistencija uzročnika bolesti u okolišu ili kod divljih životinja; i

(b)

biosigurnosne mjere prilagođene posebnostima objekta.

Odjeljak 3.

Odredbe za programe iskorjenjivanja infekcije RABV-om

Članak 32.

Strategija kontrole bolesti za programe iskorjenjivanja infekcije RABV-om

1.   Pri uspostavi programa iskorjenjivanja infekcije RABV-om nadležno tijelo program temelji na strategiji kontrole bolesti koja uključuje:

(a)

cijepljenje životinja iz ciljane populacije životinja koju smatra relevantnom;

(b)

provedbu mjera za smanjivanje rizika od kontakta sa zaraženim životinjama;

(c)

kontrolu rizika od širenja i unošenja bolesti na područje dotične države članice.

2.   Nadležno tijelo provodi program iskorjenjivanja uzimajući u obzir da se program:

(a)

temelji na procjeni rizika koja se prema potrebi ažurira s obzirom na razvoj epidemiološkog stanja;

(b)

podupire kampanjama obavješćivanja javnosti u kojima sudjeluju svi relevantni dionici;

(c)

koordinira, prema potrebi, s relevantnim tijelima nadležnima za javno zdravlje, divlje životinje ili lov;

(d)

prilagođava u skladu s teritorijalnim pristupom koji se temelji na riziku.

3.   Nadležno tijelo može biti uključeno u provedbu programa iskorjenjivanja infekcije RABV-om u trećoj zemlji ili području kako bi se spriječio rizik od širenja i unošenja RABV-a na područje njegove države članice.

Članak 33.

Ciljana populacija životinja za programe iskorjenjivanja infekcije RABV-om

1.   Nadležno tijelo primjenjuje program iskorjenjivanja infekcije RABV-om za sljedeće ciljane populacije životinja: držane i divlje životinje vrsta koje pripadaju sljedećim porodicama: Carnivora, Bovidae, Suidae, Equidae, Cervidae i Camelidae.

2.   Nadležno tijelo mjere u okviru programa iskorjenjivanja usmjerava prvenstveno na divlje lisice, koje su glavni rezervoar RABV-a.

3.   Nadležno tijelo mjerama programa iskorjenjivanja podvrgava druge ciljane populacije životinja koje nisu divlje lisice ako smatra da te životinje predstavljaju znatan rizik.

4.   Nadležno tijelo u ciljanu populaciju životinja koja je relevantna za nadziranje iz članka 4. može uključiti divlje životinje vrsta koje pripadaju redu Chiroptera.

Članak 34.

Obveze nadležnog tijela u kontekstu programa iskorjenjivanja infekcije RABV-om

1.   Nadležno tijelo:

(a)

provodi nadziranje infekcije RABV-om za sljedeće potrebe:

i.

rano otkrivanje infekcije; i

ii.

praćenje kretanja broja zaraženih životinja, što uključuje prikupljanje i testiranje divljih lisica i drugih divljih zvijeri koje su pronađene uginule u skladu s pristupom koji se temelji na riziku;

(b)

provodi mjere kontrole bolesti u slučaju sumnje na infekciju ili potvrde infekcije RABV-om kako je utvrđeno u člancima 35. i 36.;

(c)

primjenjuje, prema potrebi, mjere za umanjivanje rizika kako bi se spriječilo širenje RABV-a zbog premještanja pasa, mačaka i pitomih vretica.

2.   Nadležno tijelo, ako to smatra potrebnim, određuje:

(a)

cijepljenje i praćenje djelotvornosti cijepljenja u skladu s dijelom I. poglavljem 1. odjeljkom 2. Priloga V. za divlje lisice i, ako je relevantno, druge životinje iz članka 33. stavka 3.;

(b)

označavanje i registraciju pasa, mačaka i pitomih vretica;

(c)

ograničenja premještanja relevantnih držanih životinja koje pripadaju vrstama iz članka 33. stavka 3. i nisu cijepljene protiv infekcije RABV-om u skladu s dijelom I. poglavljem 1. odjeljkom 1. Priloga V.;

(d)

mjere utvrđene u članku 35. ako je životinja koja pripada vrsti s popisa ozlijedila osobu ili životinju bez razumljivog razloga i u suprotnosti sa svojim uobičajenim ponašanjem ili je kod nje zabilježena neobjašnjena promjena u ponašanju nakon čega je u roku od 10 dana nastupila smrt.

Članak 35.

Mjere kontrole bolesti u slučaju sumnje na infekciju RABV-om

Ako se sumnja na infekciju RABV-om, nadležno tijelo:

(a)

provodi daljnje istrage kako bi se potvrdila ili isključila prisutnost bolesti;

(b)

određuje odgovarajuća ograničenja premještanja ili usmrćivanje životinja kod kojih postoji sumnja na bolest, radi zaštite ljudi i životinja od opasnosti zaraze dok se čekaju rezultati istraga;

(c)

određuje sve opravdane mjere za umanjivanje rizika od daljnjeg prijenosa RABV-a na ljude ili životinje.

Članak 36.

Mjere kontrole bolesti u slučaju potvrde infekcije RABV-om

Ako se infekcija RABV-om potvrdi, nadležno tijelo poduzima mjere za sprečavanje daljnjeg prijenosa bolesti na životinje i ljude, pri čemu:

(a)

provodi epidemiološko istraživanje koje uključuje identifikaciju predmetnog soja RABV-a kako bi se utvrdio mogući izvor infekcije i epidemiološka povezanost;

(b)

osim ako smatra da su potrebne daljnje istrage, isključuje infekciju RABV-om kod životinja za koje je utvrđena epidemiološka povezanost ako:

i.

su protekla najmanje tri mjeseca od nastanka epidemiološke povezanosti sa životinjama kod kojih je potvrđena bolest; i

ii.

kod tih životinja nisu otkriveni klinički znakovi;

(c)

poduzima, ako to smatra potrebnim, jednu ili više mjera iz članaka 34. i 35.;

(d)

osigurava da se lešine zaraženih divljih životinja kod kojih je potvrđena bolest odlože ili prerade u skladu s pravilima iz članka 12. Uredbe (EZ) br. 1069/2009.

Odjeljak 4.

Odredbe za programe iskorjenjivanja infekcije virusom BPJ-a

Članak 37.

Strategija kontrole bolesti za programe iskorjenjivanja infekcije virusom BPJ-a

1.   Pri uspostavi neobveznog programa iskorjenjivanja infekcije virusom BPJ-a nadležno tijelo program temelji na strategiji kontrole bolesti koja uključuje:

(a)

nadziranje infekcije virusom BPJ-a u skladu sa zahtjevima iz dijela II. poglavlja 1. Priloga V.;

(b)

cijepljenje relevantne ciljane populacije životinja radi iskorjenjivanja bolesti putem redovitih akcija cijepljenja koje se, prema potrebi, provode u skladu s dugoročnom strategijom;

(c)

ograničenja premještanja ciljane populacije životinja u skladu sa zahtjevima iz članaka 43. i 45.;

(d)

mjere za umanjivanje rizika od prijenosa infekcije virusom BPJ-a putem vektora.

2.   Nadležno tijelo provodi program iskorjenjivanja uzimajući u obzir sljedeće:

(a)

otkrivaju se i iskorjenjuju svi serotipovi 1–24 prisutni na području obuhvaćenom programom iskorjenjivanja;

(b)

program iskorjenjivanja obuhvaća sljedeće područje:

i.

cijelo područje države članice; ili

ii.

zonu ili zone koje uključuju područje u krugu od najmanje 150 km oko svakog zaraženog objekta.

3.   Odstupajući od stavka 2. točke (b) podtočke ii., nadležno tijelo može prilagoditi zone obuhvaćene programom iskorjenjivanja u skladu sa sljedećim:

(a)

zemljopisnim položajem zaraženih objekata i granicama odgovarajućih administrativnih jedinica;

(b)

ekološkim i meteorološkim uvjetima;

(c)

brojnosti, aktivnosti i rasprostranjenosti vektora prisutnih u zonama;

(d)

predmetnim serotipom virusa BPJ-a;

(e)

rezultatima epidemiološkog istraživanja iz članka 42.;

(f)

rezultatima aktivnosti nadziranja.

Članak 38.

Ciljane i dodatne populacije životinja za programe iskorjenjivanja infekcije virusom BPJ-a

1.   Nadležno tijelo primjenjuje program iskorjenjivanja infekcije virusom BPJ-a za sljedeće ciljane populacije životinja: držane životinje vrsta koje pripadaju porodicama Antilocapridae, Bovidae, Camelidae, Cervidae, Giraffidae, Moschidae i Traguilidae.

2.   Nadležno tijelo, ako to smatra potrebnim, primjenjuje program iskorjenjivanja za sljedeće dodatne populacije životinja: divlje životinje vrsta koje pripadaju porodicama Antilocapridae, Bovidae, Camelidae, Cervidae, Giraffidae, Moschidae i Traguilidae.

Članak 39.

Obveze subjekata u kontekstu programa iskorjenjivanja infekcije virusom BPJ-a

1.   Subjekti koji su odgovorni za objekte, osim klaonica, u kojima se drže životinje iz ciljane populacije životinja iz članka 38. stavka 1.:

(a)

ispunjavaju zahtjeve koje nadležno tijelo odredi u vezi s nadziranjem životinja iz ciljane populacije životinja;

(b)

ispunjavaju zahtjeve koje nadležno tijelo odredi u vezi s entomološkim nadziranjem;

(c)

daju cijepiti životinje iz ciljane populacije životinja na temelju naloga nadležnog tijela;

(d)

provode mjere kontrole bolesti u slučaju sumnje na bolest ili potvrde bolesti na temelju naloga nadležnog tijela;

(e)

ispunjavaju zahtjeve za premještanja na temelju naloga nadležnog tijela;

(f)

provode sve dodatne mjere koje nadležno tijelo smatra potrebnima, što prema potrebi može uključivati zaštitu držanih životinja od napada vektora u skladu sa zdravstvenim statusom životinja.

2.   Subjekti koji su odgovorni za klaonice u kojima se drže i kolju životinje iz ciljane populacije životinja iz članka 38. stavka 1.:

(a)

ispunjavaju zahtjeve koje nadležno tijelo odredi u vezi s nadziranjem životinja iz ciljane populacije životinja;

(b)

provode mjere kontrole bolesti u slučaju sumnje na bolest ili potvrde bolesti na temelju naloga nadležnog tijela;

(c)

provode sve dodatne mjere koje nadležno tijelo smatra potrebnima, što prema potrebi može uključivati zaštitu držanih životinja od napada vektora u skladu sa zdravstvenim statusom životinja.

Članak 40.

Obveze nadležnog tijela u kontekstu programâ iskorjenjivanja infekcije virusom BPJ-a

1.   Nadležno tijelo na području koje je obuhvaćeno programom iskorjenjivanja infekcije virusom BPJ-a iz članka 37. stavka 2. točke (b):

(a)

mapira obuhvaćeno područje kao skup geografskih jedinica u skladu s dijelom II. poglavljem 1. odjeljkom 4. točkom 1. Priloga V.;

(b)

provodi nadziranje infekcije virusom BPJ-a u svakoj geografskoj jedinici, prema potrebi s obzirom na epidemiološko stanje, u skladu sa zahtjevima utvrđenima u dijelu II. poglavlju 1. Priloga V.;

(c)

primjenjuje mjere kontrole bolesti utvrđene u člancima 41. i 42. u slučaju sumnje na bolest ili potvrde bolesti;

(d)

subjektima koji su odgovorni za objekte u kojima se drže goveda, ovce, koze i, prema potrebi, druge ciljane populacije životinja određuje cijepljenje životinja; i

(e)

primjenjuje zahtjeve iz članaka 43. i 45. na premještanja životinja iz ciljane populacije životinja.

2.   Odstupajući od stavka 1. točke (d), nadležno tijelo može odlučiti da subjektima ne odredi cijepljenje životinja ako na temelju procjene rizika propisno obrazloži da je provedba drugih mjera dovoljna za iskorjenjivanje bolesti.

3.   Ako to smatra potrebnim, i ako je moguće, nadležno tijelo utvrđuje područje sezonski slobodno od virusa BPJ-a kako je predviđeno u dijelu II. poglavlju 5. Priloga V. U tom slučaju nadležno tijelo Komisiji i drugim državama članicama stavlja na raspolaganje sljedeće:

(a)

podatke kojima se dokazuje ispunjavanje posebnih kriterija za određivanje razdoblja sezonski slobodnog od virusa BPJ-a;

(b)

datum početka i završetka razdoblja;

(c)

podatke kojima se dokazuje prestanak prijenosa virusa BPJ-a na tom području; i

(d)

granice područja u skladu s minimalnim zahtjevima iz članka 13.

Članak 41.

Mjere kontrole bolesti u slučaju sumnje na infekciju virusom BPJ-a

1.   U slučaju sumnje na infekciju virusom BPJ-a nadležno tijelo provodi istragu kako bi se potvrdila ili isključila prisutnost bolesti.

2.   Do dobivanja rezultata istrage iz stavka 1., nadležno tijelo:

(a)

ograničava premještanje životinja i zametnih proizvoda iz ciljane populacije životinja iz objekta u kojem se drže osim ako je to odobreno za potrebe neodgodivog klanja;

(b)

određuje odgovarajuće mjere za umanjivanje rizika, ako je to potrebno i tehnički izvedivo, radi sprečavanja ili smanjenja izloženosti životinja iz ciljane populacije životinja napadima vektora.

3.   Nadležno tijelo, ako to smatra potrebnim, proširuje mjere predviđene stavcima 1. i 2. na objekte u kojima su životinje iz ciljane populacije životinja na sličan način bile izložene zaraznim vektorima kao i životinje kod kojih je postojala sumnja na bolest.

4.   Mjere predviđene u ovom članku mogu se ukinuti ako nadležno tijelo utvrdi da one više nisu potrebne za ograničavanje rizika od širenja bolesti.

Članak 42.

Mjere kontrole bolesti u slučaju potvrde infekcije virusom BPJ-a

1.   U slučaju potvrde infekcije virusom BPJ-a nadležno tijelo:

(a)

potvrđuje izbijanje bolesti i, ako je potrebno, uspostavlja ili proširuje zonu koja je obuhvaćena programom iskorjenjivanja;

(b)

ako je potrebno, provodi epidemiološko istraživanje;

(c)

ograničava premještanje životinja iz ciljane populacije životinja iz objekta u kojem se drže osim ako je to odobreno za potrebe neodgodivog klanja;

(d)

ograničava premještanje zametnih proizvoda životinja iz ciljane populacije životinja iz objekta u kojem se drže;

(e)

određuje odgovarajuće mjere za umanjivanje rizika, ako to smatra potrebnim i tehnički izvedivim, radi sprečavanja ili smanjenja izloženosti životinja iz ciljane populacije životinja napadima vektora;

(f)

primjenjuje mjere kontrole bolesti predviđene u članku 41. za sve objekte koji su epidemiološki povezani sa životinjama kod kojih je potvrđena bolest, uključujući one u kojima se drže životinje iz ciljane populacije životinja koje su na sličan način bile izložene zaraznim vektorima kao i životinje kod kojih je potvrđena bolest.

2.   Osim mjera utvrđenih u stavku 1., kako bi se spriječilo širenje bolesti, nadležno tijelo, ako to smatra potrebnim:

(a)

subjektima koji su odgovorni za objekte u kojima se drže goveda, ovce, koze i, prema potrebi, druge ciljane populacije životinja određuje cijepljenje životinja protiv infekcije relevantnim serotipovima BPJ-a kako je predviđeno u članku 40. stavku 1. točki (d);

(b)

istražuje i prati zdravstveni status ciljane populacije životinja u blizini objekta u kojem se drži životinja kod koje je bolest potvrđena.

3.   Mjere predviđene u ovom članku mogu se ukinuti ako nadležno tijelo utvrdi da one više nisu potrebne za ograničavanje rizika od širenja bolesti.

Članak 43.

Premještanje držanih životinja i zametnih proizvoda iz ciljane populacije životinja u države članice ili zone koje su obuhvaćene programima iskorjenjivanja infekcije virusom BPJ-a

1.   Nadležno tijelo odobrava unošenje životinja iz ciljane populacije životinja na područje koje je obuhvaćeno programom iskorjenjivanja infekcije virusom BPJ-a iz članka 37. stavka 2. točke (b) samo ako ispunjavaju barem jedan od zahtjeva iz dijela II. poglavlja 2. odjeljka 1. točaka od 1. do 4. Priloga V.

2.   Odstupajući od stavka 1., nadležno tijelo može odobriti i unošenje životinja iz ciljane populacije životinja na područje koje je obuhvaćeno programom iskorjenjivanja infekcije virusom BPJ-a i ako:

(a)

procijeni rizik koji unošenje predstavlja za zdravstveni status mjesta odredišta u pogledu infekcije virusom BPJ-a, uzimajući u obzir moguće mjere za umanjivanje rizika koje može donijeti na mjestu odredišta;

(b)

zabrani premještanje tih životinja u drugu državu članicu:

i.

na razdoblje od 60 dana nakon unošenja; ili

ii.

dok se na uzorcima prikupljenima najranije 14 dana nakon unošenja ne provede negativan test lančane reakcije polimerazom (PCR) za serotipove BPJ-a 1–24;

(c)

prilagodi, prema potrebi, nadziranje u skladu s dijelom II. poglavljem 1. odjeljkom 4. točkom 6. Priloga V.; i

(d)

životinje ispunjavaju bilo koji od zahtjeva navedenih u dijelu II. poglavlju 2. odjeljku 1. točkama od 5. do 8. Priloga V.

3.   Nadležno tijelo odobrava unošenje zametnih proizvoda iz ciljane populacije životinja na područje koje je obuhvaćeno programom iskorjenjivanja infekcije virusom BPJ-a iz članka 37. stavka 2. točke (b) samo ako ispunjavaju barem jedan od zahtjeva iz dijela II. poglavlja 2. odjeljka 2. točaka od 1. do 3. Priloga V.

4.   Odstupajući od stavka 3., nadležno tijelo može odobriti unošenje zametnih proizvoda iz ciljane populacije životinja na područje koje je obuhvaćeno programom iskorjenjivanja infekcije virusom BPJ-a i ako:

(a)

procijeni rizik koji unošenje predstavlja za zdravstveni status mjesta odredišta u pogledu infekcije virusom BPJ-a uzimajući u obzir moguće mjere za umanjivanje rizika koje može donijeti na mjestu odredišta;

(b)

zabrani premještanje tih zametnih proizvoda u drugu državu članicu; i

(c)

zametni proizvodi ispunjavaju zahtjeve navedene u dijelu II. poglavlju 2. odjeljku 2. točki 4. Priloga V.

5.   Ako nadležno tijelo koje prima životinje ili zametne proizvode primijeni odstupanja predviđena u stavcima 2. ili 4., ono:

(a)

u najkraćem mogućem roku o tome obavješćuje Komisiju;

(b)

prihvaća životinje ili zametne proizvode iz ciljane populacije životinja koji ispunjavaju zahtjeve za predmetno odstupanje bez obzira na državu članicu ili zonu podrijetla životinje ili zametnih proizvoda.

6.   Ako nadležno tijelo koje prima životinje ili zametne proizvode više ne primjenjuje odstupanja predviđena u stavcima 2. ili 4., ono u najkraćem mogućem roku o tome obavješćuje Komisiju.

Članak 44.

Objekti zaštićeni od vektora

1.   Nadležno tijelo na zahtjev subjekta može odobriti status „objekta zaštićenog od vektora” objektima ili prostorima koji ispunjavaju kriterije utvrđene u dijelu II. poglavlju 3. Priloga V.

2.   Nadležno tijelo odgovarajućom učestalošću, odnosno barem na početku, u sredini i na kraju propisanog razdoblja zaštite, provjerava učinkovitost mjera koje se provode s pomoću zamki za vektore unutar objekta.

3.   Nadležno tijelo odmah povlači status objekta zaštićenog od vektora ako uvjeti iz stavka 1. više nisu ispunjeni.

Članak 45.

Premještanje životinja kroz države članice ili zone koje su obuhvaćene programima iskorjenjivanja infekcije virusom BPJ-a

1.   Nadležno tijelo odobrava premještanje životinja iz ciljane populacije životinja kroz područje koje je obuhvaćeno programom iskorjenjivanja infekcije virusom BPJ-a iz članka 37. stavka 2. točke (b) samo ako:

(a)

životinje iz ciljane populacije životinja ispunjavaju najmanje jedan od zahtjeva navedenih u dijelu II. poglavlju 2. odjeljku 1. točkama od 1. do 3. Priloga V.; ili

(b)

prijevozno sredstvo na koje su životinje utovarene zaštićeno je od napada vektora i putovanje ne uključuje istovar životinja na razdoblje dulje od 1 dan ili se životinje istovaruju na razdoblje dulje od jednog dana u objekt zaštićen od vektora ili tijekom razdoblja bez vektora.

2.   Odstupajući od stavka 1., nadležno tijelo može odobriti premještanje životinja iz ciljane populacije životinja kroz područje obuhvaćeno programom iskorjenjivanja infekcije virusom BPJ-a i ako su ispunjeni zahtjevi utvrđeni u članku 43. stavku 2. točkama (a), (c) i (d).

POGLAVLJE 3.

Programi iskorjenjivanja bolesti kategorije B i C akvatičnih životinja

Odjeljak 1.

Opće odredbe

Članak 46.

Strategija kontrole bolesti za iskorjenjivanje bolesti kategorije B i C akvatičnih životinja.

1.   Pri uspostavi obveznog programa iskorjenjivanja bolesti kategorije B ili neobveznog programa iskorjenjivanja bolesti kategorije C akvatičnih životinja, nadležno tijelo temelji te programe na strategiji kontrole bolesti koja za svaku bolest uključuje:

(a)

vrstu zahtjeva nadziranja potrebnih za ispunjavanje uvjeta za dodjelu i održavanje statusa „slobodno od bolesti” uzimajući u obzir članak 3. stavak 2. točku (b) podtočku ii.;

(b)

područje i populaciju životinja koji su obuhvaćeni programom iskorjenjivanja kako je utvrđeno u člancima 47. i 51.;

(c)

trajanje programa iskorjenjivanja kako je utvrđeno u članku 49., uključujući njegove konačne i srednjoročne ciljeve kako su utvrđeni u članku 48.;

(d)

posebne mjere za sprečavanje i kontrolu pojedinih bolesti utvrđene u člancima od 55. do 65.

2.   Nadležno tijelo u program iskorjenjivanja može uključiti usklađene mjere na svojoj zajedničkoj kopnenoj ili obalnoj granici s drugim državama članicama ili trećim zemljama kako bi se osiguralo postizanje i trajnost ciljeva programa.

Ako takva koordinacija nije uspostavljena, nadležno tijelo u program iskorjenjivanja uključuje, ako je to izvedivo, učinkovite mjere za umanjivanje rizika, uključujući pojačano nadziranje.

Članak 47.

Obuhvaćeno područje i populacija životinja

1.   Nadležno tijelo određuje područje primjene programa iskorjenjivanja, uključujući:

(a)

obuhvaćeno područje; i

(b)

ciljanu populaciju životinja i, prema potrebi, dodatne populacije životinja.

2.   Područje obuhvaćeno programom iskorjenjivanja iz stavka 1. točke (a) može obuhvaćati:

(a)

cijelo područje države članice;

(b)

jednu ili više zona; ili

(c)

geografski položaj objekata koji čine kompartment ili kompartmente.

3.   Svi objekti koji se nalaze u državi članici, zoni ili kompartmentu koji su obuhvaćeni programom iskorjenjivanja uključuju se u program iskorjenjivanja.

4.   Odstupajući od stavka 3., nadležno tijelo može iz programa iskorjenjivanja isključiti objekte akvakulture koji ne predstavljaju znatan rizik za uspjeh tog programa i koji su izuzeti od obveze podnošenja zahtjeva za odobrenje.

Članak 48.

Konačni i srednjoročni ciljevi

1.   Nadležno tijelo u program iskorjenjivanja uključuje kvalitativne i kvantitativne konačne ciljeve koji obuhvaćaju sve posebne zahtjeve za pojedine bolesti utvrđene u članku 72. za dodjelu statusa „slobodno od bolesti”.

2.   Ako je to tehnički moguće, nadležno tijelo koje provodi program iskorjenjivanja u taj program uključuje i kvalitativne i kvantitativne konačne ciljeve na temelju zdravstvenog statusa populacija divljih životinja koje su prijetnja postizanju statusa „slobodno od bolesti”.

3.   Nadležno tijelo u program iskorjenjivanja uključuje kvalitativne i kvantitativne srednjoročne godišnje ili višegodišnje ciljeve koji odražavaju napredak u ostvarenju konačnih ciljeva. Ti srednjoročni ciljevi uključuju:

(a)

sve posebne zahtjeve za pojedine bolest iz stavka 1. i ciljeve iz stavka 2.; i

(b)

prema potrebi, dodatne zahtjeve koji nisu uključeni u kriterije za dodjelu statusa „slobodno od bolesti” za ocjenu napretka u iskorjenjivanju.

Članak 49.

Razdoblje primjene

1.   Razdoblje primjene programa iskorjenjivanja bolesti s popisa akvatičnih životinja utvrđeno je u dijelu II. Priloga VI., posebno u odjeljcima 2. i 3.:

(a)

poglavlja 1. za VHS i ZHN;

(b)

poglavlja 2. za infekciju ISAV-om s delecijom VPR-a;

(c)

poglavlja 3. za infekciju s Marteilia refringens;

(d)

poglavlja 4. za infekciju s Bonamia exitiosa;

(e)

poglavlja 5. za infekciju s Bonamia ostreae;

(f)

poglavlja 6. za infekciju virusom SBP-a.

2.   Za bolesti kategorije C razdoblje primjene programa iskorjenjivanja ne traje dulje od šest godina od datuma kada ga je prvobitno odobrila Komisija u skladu s člankom 31. stavkom 3. Uredbe (EU) 2016/429. U opravdanim slučajevima Komisija može na zahtjev država članica produljiti razdoblje primjene programa iskorjenjivanja za dodatno razdoblje od šest godina.

Odjeljak 2.

Zahtjevi za programe iskorjenjivanja

Članak 50.

Minimalni zahtjevi za program iskorjenjivanja

Nadležno tijelo program iskorjenjivanja određene bolesti kategorije B ili kategorije C u državi članici, zoni ili kompartmentu temelji na sljedećem:

(a)

utvrđivanju zdravstvenog statusa države članice, zone ili kompartmenta provjerom zdravstvenog statusa svih objekata u kojima se drže životinje koje pripadaju vrstama s popisa;

(b)

provedbi mjera kontrole bolesti u svim objektima u kojima postoji sumnja na bolest ili je bolest potvrđena;

(c)

provedbi biosigurnosnih i drugih mjera za umanjivanje rizika kako bi se smanjio rizik od zaraze vrsta s popisa u objektu;

(d)

u određenim slučajevima, cijepljenju u okviru programa iskorjenjivanja bolesti.

Članak 51.

Populacija životinja koja se uključuje u program iskorjenjivanja bolesti kategorije B i C

1.   Nadležno tijelo primjenjuje program iskorjenjivanja za vrste s popisa koje se drže u objektima na području države članice, zone ili kompartmenta.

2.   Odstupajući od stavka 1., nadležno tijelo može odlučiti da na temelju procjene rizika iz programa iskorjenjivanja isključi objekte koji drže samo vektorske vrste iz tablice u Prilogu Provedbenoj uredbi (EU) 2018/1882.

3.   Ako je to tehnički izvedivo, nadležno tijelo u program iskorjenjivanja uključuje i dodatne populacije životinja ako za njih vrijedi sljedeće:

(a)

predstavljaju znatan rizik za zdravstveni status životinja iz stavka 1.;

(b)

uključene su zbog malog broja objekata akvakulture u programu iskorjenjivanja i njihovo je uključivanje potrebno kako bi se dobila zadovoljavajuća epidemiološka pokrivenost države članice, zone ili kompartmenta.

Članak 52.

Mjere koje se poduzimaju u državama članicama, zonama ili kompartmentima obuhvaćenima programima iskorjenjivanja

1.   Radi praćenja napretka programa iskorjenjivanja nadležno tijelo klasificira zdravstveni status svih objekata u kojima se drže životinje koje pripadaju vrstama s popisa s obzirom na sljedeće:

(a)

zdravstveni status svakog objekta poznat na početku programa iskorjenjivanja;

(b)

ispunjavanje uvjeta za uvođenje u objekt životinja koje pripadaju vrstama s popisa;

(c)

ispunjavanje obveze subjekta da izvješćuje nadležno tijelo o svakoj sumnji na bolest ili otkrivanju bolesti;

(d)

provođenje mjera kontrole bolesti koje se primjenjuju u slučaju sumnje na bolest ili potvrde bolesti;

(e)

režime cijepljenja koji se mogu primjenjivati na životinje koje pripadaju vrstama s popisa koje se drže u objektu;

(f)

sve dodatne mjere koje nadležno tijelo smatra potrebnima.

2.   Nadležno tijelo:

(a)

pokreće, zadržava ili ukida program iskorjenjivanja s obzirom na usklađenost ili neusklađenost objekata sa zahtjevima iz stavka 1.;

(b)

obavješćuje subjekte koji su odgovorni za predmetne objekte o razvoju zdravstvenog statusa i potrebnim mjerama za dodjelu statusa „slobodno od bolesti”.

3.   Subjekti ispunjavaju zahtjeve iz stavka 1. točaka od (b) do (f) tako da se program iskorjenjivanja može provoditi do njegova uspješnog dovršetka ili ukidanja.

Članak 53.

Odstupanje od klasificiranja zdravstvenog status zatvorenih objekata

Odstupajući od članka 52. stavka 1., nadležno tijelo može odlučiti da neće klasificirati zdravstveni status zatvorenih objekata ako je populacija životinja koja se drži u tim zatvorenim objektima podvrgnuta odgovarajućim mjerama za umanjivanje rizika i mjerama kontrole bolesti kako bi se osiguralo da ne predstavlja rizik u pogledu širenja bolesti.

Članak 54.

Cijepljenje

Nadležno tijelo u programe iskorjenjivanja koji su pod njegovim službenim nadzorom može uključiti sljedeće:

(a)

cijepljenje vrsta s popisa;

(b)

cijepljenje dodatne populacije držanih životinja;

(c)

cijepljenje dodatne populacije divljih životinja.

Članak 55.

Mjere kontrole bolesti u slučaju sumnje na određene bolesti

1.   Ako posumnja na slučaj relevantne bolesti u objektu, nadležno tijelo provodi potrebnu istragu.

2.   Do dobivanja rezultata istrage iz stavka 1., nadležno tijelo:

(a)

zabranjuje uvođenje životinja ili proizvoda životinjskog podrijetla u objekt;

(b)

ako je to tehnički moguće, određuje izolaciju jedinica u objektu u kojima se drže životinje kod kojih postoji sumnja na bolest;

(c)

zabranjuje premještanje životinja i proizvoda životinjskog podrijetla iz objekta, osim ako nadležno tijelo to odobri za potrebe neodgodivog klanja ili prerade u objektu za hranu akvatičnog podrijetla s ovlaštenjem za kontrolu bolesti, ili za neposrednu prehranu ljudi u slučaju mekušaca ili rakova koji se u tu svrhu prodaju živi;

(d)

zabranjuje premještanje opreme, hrane za životinje i nusproizvoda životinjskog podrijetla iz objekta, osim ako nadležno tijelo to odobri.

3.   Nadležno tijelo zadržava mjere iz stavaka 1. i 2. dok se ne isključi ili potvrdi prisutnost bolesti.

Članak 56.

Proširenje mjera kontrole bolesti u slučaju sumnje na određene bolesti

1.   Nadležno tijelo, ako to smatra potrebnim, proširuje mjere iz članka 55. na:

(a)

sve objekte koji su zbog hidrodinamičkih uvjeta imali veći rizik od zaraze bolešću iz objekta u kojem postoji sumnja na bolest;

(b)

sve objekte koji su izravno epidemiološki povezani s objektom u kojem postoji sumnja na bolest.

2.   Ako se sumnja na prisutnost bolesti kod divljih akvatičnih životinja, nadležno tijelo, ako to smatra potrebnim, proširuje mjere iz članka 55. na predmetne objekte.

Članak 57.

Odstupanje od mjera kontrole bolesti u slučaju sumnje na bolest

1.   Odstupajući od članka 55. stavka 2. točke (c), nadležno tijelo može odobriti premještanje životinja akvakulture u objekt pod njegovim službenim nadzorom pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći zahtjevi:

(a)

da se premještaju samo životinje koje ne pokazuju simptome bolesti;

(b)

premještanjem se ne ugrožava zdravstveni status životinja akvakulture u objektu odredišta ili akvatičnih životinja na putu do tog objekta;

(c)

u objektu odredišta životinje ne dolaze u kontakt sa životinjama akvakulture višeg zdravstvenog statusa u pogledu relevantne bolesti; i

(d)

životinje se drže u objektu odredišta tijekom najduljeg mogućeg razdoblja koje određuje nadležno tijelo.

2.   Prilikom primjene odstupanja iz stavka 1. nadležno tijelo:

(a)

do završetka istrage iz članka 55. stavka 1. ponovno klasificira zdravstveni status objekta odredišta, ako je to relevantno, u skladu s kriterijima iz članka 52. stavka 1.;

(b)

zabranjuje premještanje životinja iz objekta odredišta do završetka istrage, osim ako je odobrilo njihov prijevoz u objekt za hranu akvatičnog podrijetla s ovlaštenjem za kontrolu bolesti radi neposrednog klanja ili prerade ili za neposrednu prehranu ljudi u slučaju mekušaca ili rakova koji se u tu svrhu prodaju živi.

3.   Nadležno tijelo može primijeniti odstupanje iz stavka 1. samo ako subjekti koji su odgovorni za objekte podrijetla i odredišta i prijevoznici životinja na koje se odstupanje primjenjuje:

(a)

primjenjuju odgovarajuće biosigurnosne mjere i druge mjere za umanjivanje rizika potrebne za sprečavanje širenja bolesti;

(b)

nadležnom tijelu pruže jamstva da su poduzete sve potrebne biosigurnosne mjere i druge mjere za umanjivanje rizika; i

(c)

nadležnom tijelu dostave jamstva da se nusproizvodi životinjskog podrijetla kako su definirani u članku 3. točki (1) Uredbe (EZ) br. 1069/2009 dobiveni od akvatičnih životinja iz stavka 1. točke (c) ovog članka prerađuju ili odlažu kao materijal kategorije 1. ili kategorije 2. u skladu s člancima 12. ili 13. te uredbe.

Članak 58.

Službena potvrda određenih bolesti i mjere kontrole bolesti

1.   Ako je bolest potvrđena, nadležno tijelo:

(a)

proglašava objekte zaraženima;

(b)

ponovno klasificira zdravstveni status zaraženih objekata;

(c)

uspostavlja zonu ograničenja koja je odgovarajuće veličine;

(d)

donosi mjere utvrđene u člancima od 59. do 65. u zaraženim objektima.

2.   Minimalni zahtjevi koji se primjenjuju u pogledu objekta ili objekata zone ograničenja utvrđeni su u dijelu II. Priloga VI., posebno u:

(a)

poglavlju 1. odjeljku 3. točki 1.(a) za VHS i ZHN;

(b)

poglavlju 2. odjeljku 3. točki 1.(a) za infekciju ISAV-om s delecijom VPR-a;

(c)

poglavlju 3. odjeljku 3. točki 1.(a) za infekciju s Marteilia refringens;

(d)

poglavlju 4. odjeljku 3. točki 1.(a) za infekciju s Bonamia exitiosa;

(e)

poglavlju 5. odjeljku 3. točki 1.(a) za infekciju s Bonamia ostreae;

(f)

poglavlju 6. odjeljku 3. točki 1.(a) za infekciju virusom SBP-a.

3.   Odstupajući od stavka 1. točke (c), nadležno tijelo može odlučiti da neće uspostaviti zonu ograničenja:

(a)

ako zaraženi objekt u okolne vode ne ispušta nepročišćene otpadne vode; i

(b)

ako je standard biosigurnosnih mjera u objektu takav da se jamči potpuno zadržavanje infekcije unutar objekta.

4.   Nadležno tijelo može poduzeti mjere za umanjivanje rizika koje se odnose na sljedeće aktivnosti u zoni ograničenja:

(a)

premještanje brodova s bazenima kroz zonu ograničenja;

(b)

ribolovne aktivnosti;

(c)

druge aktivnosti koje mogu predstavljati rizik u pogledu širenja bolesti.

5.   Ako se bolest potvrdi kod divljih akvatičnih životinja, nadležno tijelo može:

(a)

izraditi i provesti mjere za sprečavanje, nadziranje i kontrolu bolesti koje su potrebne kako bi se spriječilo njezino širenje na držane životinje koje pripadaju vrstama s popisa ili na dodatne populacije životinja;

(b)

primijeniti pojačano nadziranje populacija divljih akvatičnih životinja i u objektima koji su izravno epidemiološki povezani sa životinjama kod kojih je potvrđena bolest;

(c)

poduzeti mjere za iskorjenjivanje bolesti u predmetnim populacijama divljih akvatičnih životinja, ako je to izvedivo.

Članak 59.

Epidemiološko istraživanje i istrage u slučaju potvrde određenih bolesti

1.   Ako je bolest potvrđena, nadležno tijelo:

(a)

provodi epidemiološko istraživanje;

(b)

provodi istrage i primjenjuje mjere utvrđene u članku 55. stavku 2. u svim epidemiološki povezanim objektima;

(c)

prilagođava nadziranje utvrđenim čimbenicima rizika uzimajući u obzir zaključke epidemiološkog istraživanja.

2.   Nadležno tijelo razmatra potrebu provođenja istrage o divljim životinjama ako se epidemiološkim istraživanjem utvrdi epidemiološka povezanost između držanih i divljih životinja.

3.   Nadležno tijelo što prije obavješćuje:

(a)

subjekte i relevantna nadležna tijela iz države članice na koje se odnosi epidemiološka povezanost sa životinjama kod kojih je potvrđena bolest; i

(b)

nadležna tijela iz drugih država članica ili trećih zemalja u kojoj može postojati epidemiološka povezanost sa zaraženim objektima.

Članak 60.

Premještanja u zaraženi objekt i druge objekte u zoni ograničenja i premještanja iz tih objekata

1.   Nadležno tijelo u svim zaraženim objektima i drugim objektima koji se nalaze u zoni ograničenja:

(a)

ako je to tehnički moguće, određuje izolaciju životinja kod kojih postoji sumnja na bolest ili je bolest potvrđena;

(b)

zabranjuje premještanje iz objekata životinja i proizvoda životinjskog podrijetla koji pripadaju vrstama navedenima za relevantnu bolest, osim ako nadležno tijelo to odobri za potrebe neodgodivog klanja ili prerade u objektu za hranu akvatičnog podrijetla s ovlaštenjem za kontrolu bolesti ili za neposrednu prehranu ljudi u slučaju mekušaca ili rakova koji se u tu svrhu prodaju živi;

(c)

zabranjuje uvođenje životinja koje pripadaju vrstama navedenima za relevantnu bolest u objekte osim ako nadležno tijelo to odobri iz valjano utemeljenih razloga;

(d)

zabranjuje premještanje opreme, hrane za životinje i nusproizvoda životinjskog podrijetla iz objekata, osim ako nadležno tijelo to odobri.

2.   Nadležno tijelo proširuje mjere iz stavka 1. točaka od (a) do (c) na držane životinje iz dodatnih populacija životinja ako one predstavljaju rizik u pogledu širenja bolesti.

Članak 61.

Odstupanja od ograničenja premještanja životinja i proizvoda životinjskog podrijetla iz zaraženih objekata

1.   Odstupajući od članka 60. stavka 1. točke (b), nadležno tijelo može odobriti premještanje životinja akvakulture u objekt pod njegovim službenim nadzorom koji je smješten unutar iste zone ograničenja pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći zahtjevi:

(a)

da se premještaju samo životinje koje ne pokazuju simptome bolesti;

(b)

premještanjem se ne ugrožava zdravstveni status životinja akvakulture u objektu odredišta ili akvatičnih životinja na putu do tog objekta;

(c)

u objektu odredišta životinje ne dolaze u kontakt sa životinjama akvakulture višeg zdravstvenog statusa u pogledu relevantne bolesti;

(d)

životinje se drže u objektu odredišta tijekom najduljeg mogućeg razdoblja koje određuje nadležno tijelo.

2.   Prilikom primjene odstupanja iz stavka 1. nadležno tijelo:

(a)

ponovno klasificira zdravstveni status objekta odredišta, ako je to relevantno, u skladu s kriterijima iz članka 52. stavka 1.;

(b)

zabranjuje premještanje životinja iz objekta odredišta, osim ako je odobrilo njihov prijevoz u objekt za hranu akvatičnog podrijetla s ovlaštenjem za kontrolu bolesti radi neposrednog klanja ili prerade ili za neposrednu prehranu ljudi u slučaju mekušaca ili rakova koji se u tu svrhu prodaju živi. U svim se slučajevima nusproizvodi životinjskog podrijetla kako su definirani u članku 3. točki 1. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 prerađuju ili odlažu kao materijal kategorije 1. ili kategorije 2. u skladu s člancima 12. i 13. te uredbe.

(c)

zadržava objekt odredišta pod svojim službenim nadzorom do završetka čišćenja, dezinfekcije i odgovarajućeg mirovanja objekta.

3.   Odstupajući od članka 60. stavka 1. točke (b), nadležno tijelo može odobriti premještanje životinja akvakulture u druge zaražene objekte koji ne provode program iskorjenjivanja za tu bolest pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći zahtjevi:

(a)

da se premještaju samo životinje koje ne pokazuju simptome bolesti;

(b)

premještanjem se ne ugrožava zdravstveni status životinja akvakulture u objektu odredišta ili akvatičnih životinja na putu do tog objekta; i

(c)

premještanje je u skladu sa zahtjevima za certificiranje utvrđenima u članku 208. stavku 2. Uredbe (EU) 2016/429.

4.   Odstupajući od članka 60. stavka 1. točke (b), nadležno tijelo može odobriti premještanje životinja akvakulture i proizvoda životinjskog podrijetla u prostore za klanje i preradu koji nisu objekti za hranu akvatičnog podrijetla s ovlaštenjem za kontrolu bolesti pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći zahtjevi:

(a)

da se premještaju samo životinje koje ne pokazuju simptome bolesti;

(b)

prostor za klanje i preradu ne nalazi se u državi članici, zoni ili kompartmentu koji provode program iskorjenjivanja određene bolesti ili je proglašen slobodnim od bolesti;

(c)

premještanjem se ne ugrožava zdravstveni status akvatičnih životinja na putu za prostor za klanje i preradu ili u njegovoj blizini;

(d)

premještanje je u skladu sa zahtjevima za certificiranje utvrđenima u članku 208. stavku 2. Uredbe (EU) 2016/429.

5.   Odstupajući od članka 60. stavka 1. točke (b), nadležno tijelo može odobriti premještanje životinja i proizvoda životinjskog podrijetla iz dodatnih populacija životinja iz zaraženih objekata u druge objekte bez dodatnih ograničenja pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći zahtjevi:

(a)

dovršena je procjena rizika;

(b)

provedene su mjere za umanjivanje rizika, prema potrebi, kako bi se osiguralo da nije ugrožen zdravstveni status akvatičnih životinja u objektu odredišta ili na putu prema tom odredištu; i

(c)

premještanje je u skladu sa zahtjevima za certificiranje utvrđenima u članku 208. stavku 2. Uredbe (EU) 2016/429.

Članak 62.

Uklanjanje zaraženih životinja

1.   Kad se potvrdi bolest, nadležno tijelo određuje da se u svim zaraženim objektima u roku koji određuje nadležno tijelo provedu sljedeće mjere koje se odnose na akvatične životinje koje pripadaju vrstama navedenima za relevantnu bolest:

(a)

uklanjanje svih uginulih životinja;

(b)

uklanjanje i usmrćivanje svih životinja na umoru;

(c)

uklanjanje i usmrćivanje svih životinja koje pokazuju simptome bolesti;

(d)

klanje za prehranu ljudi, ili vađenje iz vode u slučaju mekušaca ili rakova koji se prodaju živi, životinja koje ostaju u objektima nakon završetka mjera iz točaka od (a) do (c).

2.   Nadležno tijelo može, iz valjano utemeljenih razloga, odrediti klanje za prehranu ljudi ili, u slučaju mekušaca ili rakova koji se prodaju živi, vađenje iz vode:

(a)

svih životinja koje pripadaju vrstama navedenima za relevantnu bolest u zaraženim objektima bez testiranja tih životinja;

(b)

životinja kod kojih se sumnja na bolest, koje su epidemiološki povezane sa životinjama kod kojih je potvrđena bolest.

3.   Klanje za prehranu ljudi ili vađenje iz vode životinja iz stavka 1. provodi se pod službenim nadzorom u zaraženim objektima uz naknadnu preradu u objektu za hranu akvatičnog podrijetla s ovlaštenjem za kontrolu bolesti ili u objektu za hranu akvatičnog podrijetla s ovlaštenjem za kontrolu bolesti, prema potrebi.

4.   Nadležno tijelo proširuje mjere utvrđene u ovom članku na životinje akvakulture iz dodatnih populacija životinja ako je to potrebno radi kontrole bolesti.

5.   Nadležno tijelo može umjesto klanja za prehranu ljudi odrediti usmrćivanje i uništavanje u zaraženim objektima nekih ili svih životinja iz stavka 1. i životinja koje ne pripadaju vrstama s popisa.

6.   Svi nusproizvodi životinjskog podrijetla dobiveni od životinja koje su zaklane ili usmrćene u skladu s ovim člankom prerađuju se ili odlažu kao materijal kategorije 1. ili kategorije 2. u skladu s člancima 12. i 13. Uredbe (EZ) br. 1069/2009.

Članak 63.

Čišćenje i dezinfekcija

1.   U svim zaraženim objektima nadležno tijelo određuje čišćenje i dezinfekciju sljedećih struktura i predmeta prije repopulacije:

(a)

objekata, u mjeri u kojoj je to tehnički moguće, nakon uklanjanja životinja iz članka 62. stavka 1. i sve hrane za životinje koja je mogla bila kontaminirana;

(b)

sve opreme za uzgoj, uključujući, ali ne ograničavajući se na, opremu za hranidbu, razvrstavanje, obradu, cijepljenje i radna plovila;

(c)

sve opreme povezane s proizvodnjom, uključujući, ali ne ograničavajući se na, kaveze, mreže, uzgojne okvire, vreće i parangale;

(d)

sve zaštitne odjeće ili sigurnosne opreme kojom se koriste subjekti i posjetitelji;

(e)

svih prijevoznih sredstava, uključujući cisterne i ostalu opremu za premještanje zaraženih životinja ili djelatnika koji su bili u doticaju sa zaraženim životinjama.

2.   Nadležno tijelo odobrava protokol za čišćenje i dezinfekciju.

3.   Nadležno tijelo nadzire čišćenje i dezinfekciju te objektima ne obnavlja i ne dodjeljuje ponovno status objekta slobodnog od bolesti dok ne zaključi da su čišćenje i dezinfekcija završeni.

Članak 64.

Mirovanje

1.   Nadležno tijelo određuje mirovanje svih zaraženih objekata. Mirovanje se provodi nakon završetka postupka čišćenja i dezinfekcije iz članka 63.

2.   Trajanje mirovanja mora biti primjereno za relevantni patogen i za vrstu sustava proizvodnje koji se upotrebljava u zaraženim objektima. Određena razdoblja mirovanja utvrđena su u dijelu II. Priloga VI., posebno u:

(a)

poglavlju 1. odjeljku 3. točki 1.(c) za VHS i ZHN;

(b)

poglavlju 2. odjeljku 3. točki 1.(c) za infekciju ISAV-om s delecijom VPR-a;

(c)

poglavlju 3. odjeljku 3. točki 1.(c) za infekciju s Marteilia refringens;

(d)

poglavlju 4. odjeljku 3. točki 1.(c) za infekciju s Bonamia exitiosa;

(e)

poglavlju 5. odjeljku 3. točki 1.(c) za infekciju s Bonamia ostreae;

(f)

poglavlju 6. odjeljku 3. točki 1.(c) za infekciju virusom SBP-a.

3.   Nadležno tijelo određuje sinkronizirano mirovanje zaraženih objekata u zoni zaštite ili u zoni ograničenja ako zona zaštite nije uspostavljena. Sinkronizirano mirovanje može se proširiti i na druge objekte na temelju procjene rizika. Trajanje sinkroniziranog mirovanja i opseg područja u kojem se takvo mirovanje provodi utvrđeni su u dijelu II. Priloga VI., posebno u:

(a)

poglavlju 1. odjeljku 3. točki 1. za VHS i ZHN;

(b)

poglavlju 2. odjeljku 3. točki 1. za infekciju ISAV-om s delecijom VPR-a;

(c)

poglavlju 3. odjeljku 3. točki 1. za infekciju s Marteilia refringens;

(d)

poglavlju 4. odjeljku 3. točki 1. za infekciju s Bonamia exitiosa;

(e)

poglavlju 5. odjeljku 3. točki 1. za infekciju s Bonamia ostreae;

(f)

poglavlju 6. odjeljku 3. točki 1. za infekciju virusom SBP-a.

Članak 65.

Mjere za umanjivanje rizika radi sprečavanja ponovne zaraze

Prije ili nakon ukidanja mjera kontrole bolesti nadležno tijelo određuje da se provedu razmjerne mjere za umanjivanje rizika radi sprečavanja ponovne zaraze objekta uzimajući u obzir relevantne čimbenike rizika koji su utvrđeni na temelju nalaza provedenog epidemiološkog istraživanja. Tim se mjerama uzima u obzir barem sljedeće:

(a)

perzistencija uzročnika bolesti u okolišu ili kod divljih životinja;

(b)

biosigurnosne mjere prilagođene posebnostima objekta.

POGLAVLJE 4.

Status „slobodno od bolesti”

Odjeljak 1.

Odobravanje statusa „slobodno od bolesti” državama članicama i zonama

Članak 66.

Kriteriji za dodjelu statusa „slobodno od bolesti”

Status „slobodno od bolesti” može se dodijeliti državama članicama ili njihovim zonama samo ako su ispunjeni sljedeći opći i posebni kriteriji:

(a)

opći kriteriji:

i.

obuhvaćeno područje u skladu je sa zahtjevima utvrđenima u člancima 13. ili 47., prema potrebi;

ii.

nadziranje bolesti u skladu je sa zahtjevima utvrđenima u članku 3. stavcima 1. ili 2., prema potrebi;

iii.

subjekti ispunjavaju obveze u pogledu biosigurnosnih mjera utvrđene u članku 10. Uredbe (EU) 2016/429.

iv.

u slučaju sumnje na bolest ili potvrde bolesti, mjere kontrole bolesti relevantne za tu bolest u skladu su sa zahtjevima za:

infekciju bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis, infekciju MTBC-om, ELG, ZRG/ZPV, infekciju virusom BA-a i VPG iz članaka od 21. do 31.;

infekciju RABV-om iz članaka 35. i 36.;

infekciju virusom BPJ-a iz članaka 41. i 42.;

VHS, ZHN, infekciju ISAV-om s delecijom VPR-a, infekciju s Marteilia refringens, infekciju s Bonamia exitiosa, infekciju s Bonamia ostreae i infekciju virusom SBP-a iz članaka od 55. do 65.;

v.

objekti su registrirani ili odobreni, kako je relevantno za vrstu objekta;

vi.

osigurano je označavanje životinja iz ciljane populacije životinja i sljedivost zametnih proizvoda, kako je relevantno za vrstu životinje;

vii.

ako se premještaju, životinje iz ciljane populacije životinja ili njihovi proizvodi ispunjavaju zahtjeve u pogledu zdravlja životinja koji se primjenjuju na premještanje unutar Unije i ulazak u Uniju tih životinja i njihovih proizvoda;

(b)

posebni kriteriji za dodjelu statusa „slobodno od bolesti” na temelju članaka od 67. do 71.

Članak 67.

Status „slobodno od bolesti” na temelju odsutnosti vrsta s popisa

1.   Kriteriji za priznavanje statusa „slobodno od bolesti” državi članici ili zoni na temelju odsutnosti vrsta s popisa navedenih za tu bolest jesu sljedeći:

(a)

opći kriteriji utvrđeni u članku 66. točki (a) podtočkama i. i ii. ispunjeni su u razdoblju prihvatljivosti od najmanje pet godina te bolest nije otkrivena; i

(b)

vrste s popisa relevantne za dotičnu bolest odsutne su iz populacije držanih životinja i populacije divljih životinja.

2.   Država članica dostavlja dokaznu dokumentaciju kako bi potkrijepila ispunjavanje kriterija iz stavka 1. Dokazna dokumentacija potvrđuje održivost statusa „slobodno od bolesti”, uzimajući u obzir sljedeće:

(a)

vjerojatnost prisutnosti životinja koje pripadaju vrstama s popisa na državnom području ili u zoni države članice procijenjena je te je utvrđeno da je zanemariva; i

(b)

vjerojatnost unošenja životinja koje pripadaju vrstama s popisa na državno područje ili u zonu države članice procijenjena je te je utvrđeno da je zanemariva.

Članak 68.

Status „slobodno od bolesti” na temelju nemogućnosti preživljavanja uzročnika bolesti

1.   Kriteriji za priznavanje statusa „slobodno od bolesti” državi članici ili zoni zbog nemogućnosti preživljavanja uzročnika bolesti jesu sljedeći:

(a)

opći kriteriji utvrđeni u članku 66. točki (a) podtočkama i. i ii. ispunjeni su u razdoblju prihvatljivosti od najmanje pet godina te bolest nije otkrivena;

(b)

nikad nije bilo prijavljenih slučajeva bolesti ili, ako je bilo prijavljenih slučajeva, dokazano je da uzročnik bolesti nije preživio;

(c)

najmanje jedan kritični okolišni parametar dosegnuo je razinu koja nije kompatibilna s preživljavanjem uzročnika bolesti;

(d)

uzročnik bolesti izložen je tom kritičnom okolišnom parametru u razdoblju koje je dostatno da ga uništi.

2.   Država članica dostavlja sljedeće dokaze kako bi potkrijepila ispunjavanje kriterija iz stavka 1.:

(a)

u pogledu ispunjavanja kriterija iz stavka 1. točaka (a) i (b), dokaznu dokumentaciju;

(b)

u pogledu ispunjavanja kriterija iz stavka 1. točaka (c) i (d), znanstvene dokaze.

Članak 69.

Status „slobodno od bolesti” za kopnene životinje na temelju nemogućnosti preživljavanja vektora s popisa za bolesti s popisa kod kopnenih životinja

1.   Kriteriji za priznavanje statusa „slobodno od bolesti” državi članici ili zoni zbog nemogućnosti preživljavanja vektora s popisa za tu bolest s popisa jesu sljedeći:

(a)

opći kriteriji utvrđeni u članku 66. točki (a) podtočkama i. i ii. ispunjeni su u razdoblju prihvatljivosti od najmanje pet godina te bolest nije otkrivena;

(b)

nikad nije bilo prijavljenih slučajeva bolesti ili, ako je bilo prijavljenih slučajeva, dokazano je da uzročnik bolesti nije prenesen;

(c)

prijenos uzročnika bolesti u potpunosti ovisi o prisutnosti vektora s popisa i nije poznat ni jedan drugi način prirodnog prijenosa;

(d)

vektori s popisa nisu prirodno prisutni u državi članici ili njezinim zonama;

(e)

nije vjerojatno da su vektori s popisa slučajno ili namjerno uneseni u prošlosti ili će biti uneseni u budućnosti;

(f)

najmanje jedan kritični okolišni parametar dosegnuo je razinu koja nije kompatibilna s preživljavanjem vektora s popisa;

(g)

vektori s popisa izloženi su tom kritičnom okolišnom parametru u razdoblju koje je dostatno da ih uništi.

2.   Država članica dostavlja sljedeće dokaze kako bi potkrijepila ispunjavanje kriterija iz stavka 1.:

(a)

u pogledu ispunjavanja kriterija iz stavka 1. točaka (a) i (b), dokaznu dokumentaciju;

(b)

u pogledu ispunjavanja kriterija iz stavka 1. točaka od (c) do (g), znanstvene dokaze.

U slučaju pojave bolesti država članica dostavlja dokaznu dokumentaciju o tome da je na temelju nadziranja barem s 95-postotnom pouzdanošću dokazano da je prevalencija bolesti bila niža od 1 %.

Članak 70.

Status „slobodno od bolesti” na temelju povijesnih podataka i podataka dobivenih nadziranjem

1.   Kriteriji za priznavanje statusa „slobodno od bolesti” državi članici ili njezinoj zoni na temelju povijesnih podataka i podataka dobivenih nadziranjem jesu sljedeći:

(a)

u državi članici ili njezinoj zoni nikad nije bilo prijavljenih slučajeva bolesti ili je bolest iskorijenjena iz države članice ili njezine zone te nije bilo prijavljenih slučajeva najmanje 25 godina;

(b)

u državi članici ili njezinoj zoni bilo je prijavljenih slučajeva bolesti u posljednjih 25 godina, bolest je iskorijenjena iz države članice ili njezine zone te su ispunjeni posebni zahtjevi za pojedine bolesti iz članka 72.

2.   Država članica koja na temelju odredaba iz stavka 1. točke (a) želi dobiti status „slobodno od bolesti” za cijelo svoje državno područje ili za svoju zonu provodila je sljedeće mjere u razdoblju prihvatljivosti od najmanje 10 godina:

(a)

nadziranje bolesti držanih životinja koje pripadaju vrstama s popisa;

(b)

sprečavanje radi kontrole unošenja uzročnika bolesti;

(c)

zabranu cijepljenja protiv bolesti osim ako je to u skladu s posebnim zahtjevima za pojedine bolesti iz članka 72.;

(d)

nadziranje bolesti kojim se potvrđuje da nije poznata pojava bolesti u državi članici ili zoni kod divljih životinja vrsta s popisa.

3.   Odstupajući od stavka 1. točke (b), Komisija može, na razdoblje od dvije godine od početka primjene ove Uredbe, državama članicama ili zonama dodijeliti status države ili zone slobodne od bolesti u pogledu:

(a)

infekcije RABV-om ako je prijavljivanje bilo obvezno u skladu s člankom 8. Direktive 64/432/EEZ i ako je, prema potrebi, provedeno praćenje u skladu s člankom 4. Direktive 2003/99/EZ (23) Europskog parlamenta i Vijeća te u posljednje dvije godine nije bilo prijavljenih slučajeva kod vrsta životinja s popisa;

(b)

infekcije virusom BPJ-a, ako su sve zone ograničenja ukinute u skladu s člankom 6. Uredbe (EZ) br. 1266/2007 prije datuma primjene ove Uredbe.

4.   Kriteriji navedeni u stavku 1. za dobivanje statusa „slobodno od bolesti” primjenjuju se samo:

(a)

u novoj državi članici tijekom razdoblja od najviše dvije godine od njezina pristupanja Uniji; ili

(b)

u razdoblju od najviše dvije godine od datuma početka primjene provedbenih akata donesenih u skladu s člankom 9. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/429 kojima se relevantna bolest prvi put kategorizira kao bolest kategorije B ili C.

5.   Odstupajući od stavka 4., dodjela statusa „slobodno od bolesti” na temelju povijesnih podataka i podataka dobivenih nadziranjem ne podliježe maksimalnom razdoblju od dvije godine za sljedeće statuse:

(a)

za status „slobodno od infestacije grinjom Varroa spp.”;

(b)

za status „slobodno od infekcije virusom newcastleske bolesti bez cijepljenja.

6.   Odstupajući od stavka 4. točke (b), dodjela statusa „slobodno od bolesti” na temelju povijesnih podataka i podataka dobivenih nadziranjem ne primjenjuje se na sljedeće bolesti:

(a)

infekcija bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis;

(b)

infekcija MTBC-om;

(c)

ELG;

(d)

ZRG/ZPV;

(e)

infekcija virusom BA-a;

(f)

VHS;

(g)

ZHN;

(h)

infekcija ISAV-om s delecijom VPR-a;

(i)

infekcija s Bonamia ostreae;

(j)

infekcija s Marteilia refringens.

Članak 71.

Status „slobodno od bolesti” na temelju programa iskorjenjivanja

1.   Kriteriji za priznavanje statusa „slobodno od bolesti” državi članici ili zoni na temelju programâ iskorjenjivanja jesu sljedeći:

(a)

nadležno tijelo provodi odobreni program iskorjenjivanja iz članka 12. ili članka 46.; i

(b)

nadležno tijelo dovršilo je provedbu programa iskorjenjivanja i Komisiji dostavilo zahtjev za priznavanje statusa „slobodno od bolesti” kojim se dokazuje da su ispunjeni posebni zahtjevi za pojedine bolesti iz članka 72.

2.   Odstupajući od stavka 1., u slučaju akvatičnih životinja ako zona obuhvaća manje od 75 % državnog područja države članice i ako se zona ne dijeli s drugom državom članicom ili trećom zemljom, status „slobodno od bolesti” može se dobiti u skladu s člankom 83.

Članak 72.

Posebni zahtjevi za pojedine bolesti u pogledu statusa „slobodno od bolesti”

Posebni zahtjevi za pojedine bolesti u pogledu dodjele statusa „slobodno od bolesti” državi članici ili zoni utvrđeni su u:

(a)

dijelu I. poglavlju 3. odjeljku 1. Priloga IV. za status „slobodno od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis” kod držanih goveda i dijelu I. poglavlju 4. odjeljku 1. Priloga IV. za status „slobodno od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis” kod držanih ovaca i koza;

(b)

dijelu II. poglavlju 2. odjeljku 1. Priloga IV. za status „slobodno od infekcije MTBC-om”.

(c)

dijelu III. poglavlju 2. odjeljku 1. Priloga IV. za status „slobodno od ELG-a”;

(d)

dijelu IV. poglavlju 2. odjeljku 1. Priloga IV. za status „slobodno od ZRG-a/ZPV-a”;

(e)

dijelu V. poglavlju 2. odjeljku 1. Priloga IV. za status „slobodno od infekcije virusom BA-a”.

(f)

dijelu VI. poglavlju 2. odjeljku 1. Priloga IV. za status „slobodno od VPG-a”;

(g)

dijelu I. poglavlju 2. odjeljku 1. Priloga V. za status „slobodno od infekcije RABV-om”.

(h)

dijelu II. poglavlju 4. odjeljku 1. Priloga V. za status „slobodno od infekcije virusom BPJ-a”.

(i)

dijelu III. odjeljku 1. Priloga V. za status „slobodno od infestacije grinjom Varroa spp.”;

(j)

dijelu IV. odjeljku 1. Priloga V. za status „slobodno od infekcije virusom newcastleske bolesti bez cijepljenja”;

(k)

dijelu II. poglavlju 1. odjeljku 2. Priloga VI. za status „slobodno od VHS-a”;

(l)

dijelu II. poglavlju 1. odjeljku 2. Priloga VI. za status „slobodno od ZHN-a”;

(m)

dijelu II. poglavlju 2. odjeljku 2. Priloga VI. za status „slobodno od infekcije ISAV-om s delecijom VPR-a”;

(n)

dijelu II. poglavlju 3. odjeljku 2. Priloga VI. za status „slobodno od infekcije s Marteilia refringens”;

(o)

dijelu II. poglavlju 4. odjeljku 2. Priloga VI. za status „slobodno od infekcije s Bonamia exitiosa”;

(p)

dijelu II. poglavlju 5. odjeljku 2. Priloga VI. za status „slobodno od infekcije s Bonamia ostreae”;

(q)

dijelu II. poglavlju 6. odjeljku 2. Priloga VI. za status „slobodno od infekcije virusom SBP-a”.

Odjeljak 2.

Odobrenje statusa „slobodno od bolesti” kompartmentima u kojima se drže životinje akvakulture

Članak 73.

Kriteriji za dodjelu statusa „slobodno od bolesti” kompartmentima u kojima se drže životinje akvakulture

1.   Status kompartmenta slobodnog od bolesti može se dodijeliti kompartmentima u kojima se drže životinje akvakulture samo ako su ispunjeni sljedeći opći i posebni kriteriji:

(a)

opći kriteriji:

i.

obuhvaćeno područje u skladu je s člankom 47. stavkom 2. točkom (c);

ii.

nadziranje bolesti u skladu je sa zahtjevima utvrđenima u članku 3. stavku 2., članku 4. i člancima od 6. do 9.;

iii.

subjekti ispunjavaju obveze u pogledu biosigurnosnih mjera utvrđene u članku 10. Uredbe (EU) 2016/429.

iv.

ispunjeni su zahtjevi u pogledu mjera kontrole bolesti relevantnih za bolest u slučaju sumnje na bolest ili potvrđivanja bolesti;

v.

odobreni su objekti od kojih se sastoji kompartment;

vi.

osigurana je sljedivost životinja iz ciljane populacije životinja;

vii.

ako se premještaju, životinje iz ciljane populacije životinja ili njihovi proizvodi ispunjavaju zahtjeve u pogledu zdravlja životinja koji se primjenjuju na premještanje unutar Unije i ulazak u Uniju tih životinja i njihovih proizvoda;

(b)

posebni kriterije za dodjelu statusa „slobodno od bolesti” na temelju odredbi članaka od 74. do 77.

2.   Status „slobodno od bolesti” iz stavka 1. može se dodijeliti:

(a)

kompartmentima čiji zdravstveni status ne ovisi o zdravstvenom statusu okolnih prirodnih voda; i

(b)

kompartmentima čiji zdravstveni status ovisi o zdravstvenom statusu okolnih prirodnih voda, ali gdje postoje uvjeti koji s obzirom na određenu bolest stvaraju učinkovito odvajanje kompartmenta od drugih populacija akvatičnih životinja koje mogu biti zaražene.

3.   U slučaju ovisnih kompartmenata iz stavka 2. točke (b) nadležno tijelo:

(a)

procjenjuje barem sljedeće epidemiološke čimbenike:

i.

geografski položaj svakog objekta u kompartmentu i način opskrbe vodom;

ii.

zdravstveni status drugih objekata akvakulture u vodnom sustavu;

iii.

položaj objekata iz točke ii. i njihovu udaljenost od ovisnog kompartmenta;

iv.

obujam proizvodnje objekata iz točke ii. kao i njihov način proizvodnje i podrijetlo životinja;

v.

prisutnost i brojnost divljih akvatičnih životinja koje pripadaju relevantnim vrstama s popisa i nalaze u vodnom sustavu te njihov zdravstveni status;

vi.

podatke o tome jesu li vrste iz točke v. sedentarne ili migratorne vrste;

vii.

mogućnost da divlje akvatične životinje iz točke v. uđu u kompartment;

viii.

opće biosigurnosne mjere u kompartmentu;

ix.

opće hidrološke uvjete u vodnom sustavu;

(b)

svim objektima u kompartmentu dodjeljuje status visokorizičnih u skladu s dijelom I. poglavljem 1. Priloga VI.;

(c)

uvodi sve mjere koje smatra potrebnima za sprečavanje unošenja bolesti.

4.   Kada izdaje deklaraciju o proglašenju ovisnog kompartmenta slobodnim od bolesti u skladu s člankom 83., nadležno tijelo dostavlja procjenu iz stavka 3. točke (a) i podatke o svim mjerama koje su poduzete kako bi se spriječilo unošenje bolesti u kompartment.

Nadležno tijelo bez odgode obavješćuje Komisiju o svim naknadnim promjenama epidemioloških čimbenika iz stavka 3. točke (a) te o mjerama poduzetima kako bi se ublažio njihov učinak.

Članak 74.

Status „slobodno od bolesti” na temelju odsutnosti vrsta s popisa

1.   Kriteriji za priznavanje statusa „slobodno od bolesti” kompartmentu u kojem se drže životinje akvakulture na temelju odsutnosti vrsta s popisa navedenih za tu bolest jesu sljedeći:

(a)

opći kriteriji utvrđeni u članku 73. stavku 1. točki (a) podtočkama i. i ii. ispunjeni su u razdoblju prihvatljivosti od najmanje pet godina te bolest nije otkrivena; i

(b)

vrste s popisa relevantne za dotičnu bolest odsutne su iz populacije držanih životinja i populacije divljih životinja.

2.   Država članica dostavlja dokaznu dokumentaciju kako bi potkrijepila ispunjavanje kriterija iz stavka 1. Dokazna dokumentacija potvrđuje održivost statusa „slobodno od bolesti”, uzimajući u obzir sljedeće:

(a)

vjerojatnost prisutnosti životinja koje pripadaju vrstama s popisa u kompartmentu procijenjena je te je utvrđeno da je zanemariva; i

(b)

vjerojatnost uvođenja životinja koje pripadaju vrstama s popisa u kompartment procijenjena je te je utvrđeno da je zanemariva.

Članak 75.

Status „slobodno od bolesti” na temelju nemogućnosti preživljavanja uzročnika bolesti

1.   Kriteriji za priznavanje statusa „slobodno od bolesti” kompartmentu u kojem se drže životinje akvakulture zbog nemogućnosti preživljavanja uzročnika bolesti jesu sljedeći:

(a)

opći kriteriji utvrđeni u članku 73. stavku 1. točki (a) podtočkama i. i ii. ispunjeni su u razdoblju prihvatljivosti od najmanje pet godina te bolest nije otkrivena;

(b)

nikad nije bilo prijavljenih slučajeva bolesti ili, ako je bilo prijavljenih slučajeva, dokazano je da uzročnik bolesti nije preživio;

(c)

najmanje jedan kritični okolišni parametar dosegnuo je razinu koja nije kompatibilna s preživljavanjem uzročnika bolesti;

(d)

uzročnik bolesti izložen je tom kritičnom parametru u razdoblju dovoljnom da ga uništi.

2.   Država članica dostavlja sljedeće dokaze kako bi potkrijepila ispunjavanje kriterija iz stavka 1.:

(a)

u pogledu ispunjavanja kriterija iz stavka 1. točaka (a) i (b), dokaznu dokumentaciju;

(b)

u pogledu ispunjavanja kriterija iz stavka 1. točaka (c) i (d), znanstvene dokaze.

Članak 76.

Status „slobodno od bolesti” na temelju povijesnih podataka i podataka dobivenih nadziranjem

1.   Kriteriji za priznavanje statusa „slobodno od bolesti” kompartmentu u kojem se drže životinje akvakulture na temelju povijesnih podataka i podataka dobivenih nadziranjem jesu sljedeći:

(a)

u kompartmentu nikad nije bilo prijavljenih slučajeva bolesti ili je bolest iskorijenjena iz kompartmentu te nije bilo prijavljenih slučajeva najmanje 25 godina;

(b)

u kompartmentu je bilo prijavljenih slučajeva bolesti u posljednjih 25 godina, bolest je iz njega iskorijenjena te su ispunjeni posebni zahtjevi za pojedine bolesti iz članka 78.

2.   Država članica koja na temelju odredaba iz stavka 1. točke (a) želi dobiti status „slobodno od bolesti” za kompartment provodila je sljedeće mjere u razdoblju prihvatljivosti od najmanje 10 godina:

(a)

nadziranje bolesti držanih životinja koje pripadaju vrstama s popisa;

(b)

sprečavanje radi kontrole unošenja uzročnika bolesti;

(c)

zabranu cijepljenja protiv bolesti osim ako je to u skladu s posebnim zahtjevima za pojedine bolesti iz članka 78.;

(d)

nadziranje bolesti kojim se potvrđuje da nije poznata pojava bolesti u kompartmentu kod divljih životinja vrsta s popisa.

3.   Kriteriji navedeni u stavku 1. primjenjuju se samo:

(a)

u novoj državi članici tijekom razdoblja od najviše dvije godine od njezina pristupanja Uniji; ili

(b)

u razdoblju od najviše dvije godine od datuma početka primjene provedbenih akata donesenih u skladu s člankom 9. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/429 kojima se relevantna bolest prvi put kategorizira kao bolest kategorije B ili C.

4.   Odstupajući od stavka 3. točke (b), dodjela statusa „slobodno od bolesti” na temelju povijesnih podataka i podataka dobivenih nadziranjem ne primjenjuje se na sljedeće bolesti:

(a)

VHS;

(b)

ZHN;

(c)

infekciju ISAV-om s delecijom VPR-a;

(d)

infekciju s Bonamia ostreae;

(e)

infekciju s Marteilia refringens.

Članak 77.

Status „slobodno od bolesti” na temelju programa iskorjenjivanja

1.   Kriteriji za priznavanje statusa „slobodno od bolesti” kompartmentu u kojem se drže životinje akvakulture na temelju programa iskorjenjivanja jesu sljedeći:

(a)

nadležno tijelo provodi odobreni program iskorjenjivanja iz članka 46.; i

(b)

nadležno tijelo dovršilo je provedbu programa iskorjenjivanja i Komisiji dostavilo završno izvješće kojim se potvrđuje da su ispunjeni posebni zahtjevi za pojedine bolesti iz članka 78.

2.   Odstupajući od stavka 1., ako kompartment obuhvaća manje od 75 % državnog područja države članice i ne dijeli vodoopskrbni vodeni sliv s drugom državom članicom ili trećom zemljom, status „slobodno od bolesti” može dobiti u skladu s člankom 83.

Članak 78.

Posebni zahtjevi za pojedine bolesti u pogledu statusa „slobodno od bolesti”

Posebni zahtjevi za pojedine bolesti u pogledu dodjele statusa „slobodno od bolesti” kompartmentu u kojem se drže životinje akvakulture utvrđeni su u:

(a)

dijelu II. poglavlju 1. odjeljku 2. Priloga VI. za status „slobodno od VHS-a”;

(b)

dijelu II. poglavlju 1. odjeljku 2. Priloga VI. za status „slobodno od ZHN-a”;

(c)

dijelu II. poglavlju 2. odjeljku 2. Priloga VI. za status „slobodno od infekcije ISAV-om s delecijom VPR-a”;

(d)

dijelu II. poglavlju 3. odjeljku 2. Priloga VI. za status „slobodno od infekcije s Marteilia refringens”;

(e)

dijelu II. poglavlju 4. odjeljku 2. Priloga VI. za status „slobodno od infekcije s Bonamia exitiosa”;

(f)

dijelu II. poglavlju 5. odjeljku 2. Priloga VI. za status „slobodno od infekcije s Bonamia ostreae”;

(g)

dijelu II. poglavlju 6. odjeljku 2. Priloga VI. za status „slobodno od infekcije virusom SBP-a”.

Članak 79.

Posebni zahtjevi za kompartmente koji nisu ovisni o zdravstvenom statusu okolnih prirodnih voda

1.   Uz opće kriterije za dodjelu statusa „slobodno od bolesti” kompartmentima u kojima se drže životinje akvakulture kako je utvrđeno u članku 73. stavku 1., kompartment koji obuhvaća jedan ili više pojedinačnih objekata čiji zdravstveni status u pogledu određenih bolesti ne ovisi o zdravstvenom statusu okolnih prirodnih voda može dobiti status kompartmenta slobodnog od bolesti ako ispunjava zahtjeve iz stavaka od 2. do 6.

2.   Neovisni kompartment može obuhvaćati:

(a)

pojedinačni objekt koji se smatra jednom epidemiološkom jedinicom jer na njega ne utječe zdravstveni status životinja u okolnim prirodnim vodama; ili

(b)

više objekata, ako svaki objekt u kompartmentu ispunjava kriterije iz ovog stavka točke (a) i stavaka od 3. do 6., ali se zbog intenzivnog premještanja životinja među objektima smatraju jednom epidemiološkom jedinicom, pod uvjetom da svi objekti imaju zajednički biosigurnosni sustav.

3.   Neovisni kompartment vodom se opskrbljuje:

(a)

kroz uređaj za pročišćavanje voda kojim se inaktivira relevantni uzročnik bolesti; ili

(b)

izravno iz bunara, bušotine ili izvora.

Ako takva opskrba vodom potječe iz izvora izvan objekta, voda se dovodi izravno u objekt i u njega usmjerava na način kojim se osigurava odgovarajuća zaštita od infekcije.

4.   Moraju postojati prirodne ili umjetne barijere koje akvatičnim životinjama iz okolnih prirodnih voda onemogućuju ulazak u objekte u kompartmentu.

5.   Prema potrebi, kompartment treba zaštiti od poplave i prodiranja vode iz okolnih prirodnih voda.

6.   Kompartment treba ispunjavati posebne zahtjeve za pojedine bolesti iz članka 78.

Članak 80.

Posebne odredbe za kompartmente koji obuhvaćaju pojedinačne objekte koji započinju ili ponovno pokreću aktivnosti akvakulture i čiji zdravstveni status u pogledu određenih bolesti ne ovisi o zdravstvenom statusu okolnih prirodnih voda

1.   Novi objekt koji započinje aktivnosti akvakulture smatra se slobodnim od bolesti ako:

(a)

ispunjava zahtjeve iz članka 79. stavkom 2. točkom (a) i stavcima od 3. do 5.; i

(b)

započinje aktivnosti akvakulture sa životinjama akvakulture iz države članice, zone ili kompartmenta sa statusom „slobodno od bolesti”.

2.   Objekt koji ponovno pokreće aktivnosti akvakulture nakon prekida i ispunjava zahtjeve iz stavka 1. smatra se slobodnim od bolesti bez nadziranja iz članka 73. stavka 1. točke (a) podtočke ii. ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

nadležnom tijelu poznata je zdravstvena povijest objekta te u objektu nije potvrđena bolest kategorije B ili bolest kategorije C;

(b)

objekt je očišćen, dezinficiran i u njemu je, prema potrebi, provedeno mirovanje prije repopulacije.

3.   Objekt koji ponovno pokreće svoje aktivnosti nakon potvrde bolesti kategorije B ili bolesti kategorije C smatra se slobodnim od potvrđene bolesti, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

reprezentativni uzorak životinja kojima je nakon čišćenja, dezinfekcije i mirovanja obnovljena populacija objekta i koje potječu iz države članice, zone ili kompartmenta slobodnih od bolesti testira se na relevantnu bolest najranije tri mjeseca i najkasnije 12 mjeseci nakon što su životinje bile izloženi uvjetima, uključujući temperaturu vode, koji pogoduju kliničkoj manifestaciji bolesti;

(b)

upotrebljavaju se uzorkovanje i dijagnostički testovi iz relevantnog poglavlja dijela II. Priloga VI., a uzorci se uzimaju od onolikog broja životinja kojim će se osigurati otkrivanje relevantne bolesti s 95-postotnom pouzdanošću ako je ciljana prevalencija 2 %;

(c)

rezultati testiranja iz točke (b) su negativni.

Odjeljak 3.

Održavanje, suspenzija i povlačenje statusa „slobodno od bolesti”

Članak 81.

Posebni kriteriji u pogledu mjera nadziranja i biosigurnosnih mjera za održavanje statusa „slobodno od bolesti”

1.   Države članice, njihove zone ili kompartmenti mogu održati status „slobodno od bolesti” samo ako, uz kriterije iz članka 41. stavka 1. točaka (a) i (c) Uredbe (EU) 2016/429, ispunjavanju sljedeće uvjete:

(a)

poduzimaju aktivnosti nadziranja koje su dostatne kako bi se omogućilo rano otkrivanje bolesti i dokazivanje statusa „slobodno od bolesti”;

(b)

nadležno tijelo odredilo je biosigurnosne mjere na temelju utvrđenih rizika kako bi se spriječilo unošenje bolesti;

(c)

poštuju operativna pravila iz članka 66. točke (a) podtočaka v., vi. i vii. ili članka 73. stavka 1. točke (a) podtočaka v., vi. i vii.

2.   U slučaju akvatičnih životinja, država članica koja je proglašena slobodnom od jedne ili više bolesti s popisa može prekinuti ciljano nadziranje iz stavka 3. točaka od (k) do (q) i zadržati status „slobodno od bolesti” pod uvjetom da je procijenila rizik od unošenja relevantne bolesti i da postoje uvjeti koji pogoduju kliničkoj manifestaciji dotične bolesti.

U zonama ili kompartmentima slobodnima od bolesti u državama članicama koje nisu proglašene slobodnima od bolesti ili u svim slučajevima u kojima ne postoje uvjeti koji pogoduju kliničkoj manifestaciji dotične bolesti, nastavlja se ciljano nadziranje iz stavka 3. točaka od (k) do (q).

3.   Posebni zahtjevi za pojedine bolesti u pogledu mjera nadziranja i biosigurnosnih mjera utvrđeni su u:

(a)

dijelu I. poglavlju 3. odjeljku 2. Priloga IV. za status „slobodno od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis” u pogledu držanih goveda ili dijelu I. poglavlju 4. odjeljku 2. Priloga IV. za status „slobodno d infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis” u pogledu držanih ovaca i koza;

(b)

dijelu II. poglavlju 2. odjeljku 2. Priloga IV. za status „slobodno od infekcije MTBC-om”.

(c)

dijelu III. poglavlju 2. odjeljku 2. Priloga IV. za status „slobodno od ELG-a”;

(d)

dijelu IV. poglavlju 2. odjeljku 2. Priloga IV. za status „slobodno od ZRG-a/ZPV-a”;

(e)

dijelu V. poglavlju 2. odjeljku 2. Priloga IV. za status „slobodno od infekcije virusom BA-a”.

(f)

dijelu VI. poglavlju 2. odjeljku 2. Priloga IV. za status „slobodno od VPG-a”;

(g)

dijelu I. poglavlju 2. odjeljku 2. Priloga V. za status „slobodno od infekcije RABV-om”.

(h)

dijelu II. poglavlju 4. odjeljku 2. Priloga V. za status „slobodno od infekcije virusom BPJ-a”.

(i)

dijelu III. odjeljku 2. Priloga V. za status „slobodno od infestacije grinjom Varroa spp.”;

(j)

dijelu IV. odjeljku 2. Priloga V. za status „slobodno od infekcije virusom newcastleske bolesti bez cijepljenja”;

(k)

dijelu II. poglavlju 1. odjeljku 4. Priloga VI. za status „slobodno od VHS-a”;

(l)

dijelu II. poglavlju 1. odjeljku 4. Priloga VI. za status „slobodno od ZHN-a”;

(m)

dijelu II. poglavlju 2. odjeljku 4. Priloga VI. za status „slobodno od infekcije ISAV-om s delecijom VPR-a”;

(n)

dijelu II. poglavlju 3. odjeljku 4. Priloga VI. za status „slobodno od infekcije s Marteilia refringens”;

(o)

dijelu II. poglavlju 4. odjeljku 4. Priloga VI. za status „slobodno od infekcije s Bonamia exitiosa”;

(p)

dijelu II. poglavlju 5. odjeljku 4. Priloga VI. za status „slobodno od infekcije s Bonamia ostreae”;

(q)

dijelu II. poglavlju 6. odjeljku 4. Priloga VI. za status „slobodno od infekcije virusom SBP-a”.

Članak 82.

Suspenzija, povlačenje i ponovna dodjela statusa „slobodno od bolesti”

1.   Ako je bolest potvrđena i stoga nisu ispunjeni uvjeti za održavanje statusa „slobodno od bolesti” koji je dodijeljen državi članici, njezinoj zoni ili kompartmentu, nadležno tijelo:

(a)

bez odgode primjenjuje odgovarajuće mjere kontrole bolesti;

(b)

provodi posebno nadziranje radi procjene opsega izbijanja;

(c)

određuje sve potrebne mjere za umanjivanje rizika.

2.   Ako bolest nije potvrđena, ali je prekršen neki od uvjeta za održavanje statusa „slobodno od bolesti” koji je dodijeljen državi članici, njezinoj zoni ili kompartmentu, nadležno tijelo poduzima odgovarajuće korektivne mjere i procjenjuje rizik od toga da se zdravstvena situacija promijenila.

3.   Nadležno tijelo može, prema potrebi, kao prijelaznu mjeru suspendirati status „slobodno od bolesti” koji je dodijeljen državi članici, njezinoj zoni ili kompartmentu umjesto da Komisija povuče status „slobodno od bolesti”. Tijekom suspenzije nadležno tijelo poduzima sljedeće:

(a)

donosi sve potrebne mjere za sprečavanje, nadziranje i kontrolu bolesti kako bi riješilo tu situaciju;

(b)

bez odgode obavješćuje Komisiju i druge države članice o donesenim mjerama; i

(c)

redovito obavješćuje Komisiju i druge države članice o razvoju situacije, o svojem stajalištu u pogledu ponovne dodjele statusa „slobodno od bolesti”, produljenja njegove suspenzije ili njegova povlačenja od strane Komisije.

4.   Ako su ispunjene odredbe iz stavka 3., nadležno tijelo može državi članici, njezinoj zoni ili kompartmentu ponovno dodijeliti status „slobodno od bolesti” ukidanjem suspenzije.

Odjeljak 4.

Odstupanja u pogledu odobrenja Komisije

Članak 83.

Odstupanja u pogledu odobrenja koje Komisija dodjeljuje za određene statuse „slobodno od bolesti” za bolesti akvatičnih životinja

1.   Odstupajući od zahtjeva, utvrđenih u članku 36. stavku 4. i članku 37. stavku 4. Uredbe (EU) 2016/429, za dobivanje odobrenja koje Komisija dodjeljuje zonama ili kompartmentima za status „slobodno od bolesti” za bolesti akvatičnih životinja, ako zone ili kompartmenti obuhvaćaju manje od 75 % državnog područja države članice i ne dijele vodoopskrbni vodeni sliv s drugom državom članicom ili trećom zemljom, takvo odobrenje dobiva se u skladu sa sljedećim postupkom:

(a)

država članica izdaje privremenu deklaraciju o proglašenju zone ili kompartmenta slobodnima od bolesti koji ispunjavaju zahtjeve za status „slobodnog od bolesti” kako su utvrđeni u ovoj Uredbi;

(b)

država članica tu privremenu deklaraciju objavljuje u elektroničkom obliku, a Komisija i države članice obavješćuju se o njezinoj objavi;

(c)

privremena deklaracija počinje proizvoditi učinke 60 dana od objave, a zona ili kompartment iz ovog stavka stječu status „slobodno od bolesti”.

2.   U roku od 60 dana iz stavka 1. točke (c) Komisija ili države članice mogu zatražiti pojašnjenje ili dodatne informacije u vezi s popratnim dokazima koje je dostavila država članica koja izdaje privremenu deklaraciju.

3.   Ako najmanje jedna država članica ili Komisija u roku iz stavka 1. točke (c) dostave pisane primjedbe u kojima se izražava zabrinutosti u vezi s popratnim dokazima koji su podneseni uz deklaraciju, Komisija, država članica koja je izdala deklaraciju i, prema potrebi, država članica koja je zatražila pojašnjenje ili dodatne informacije zajedno ispituju podnesene dokaze kako bi se uklonili razlozi za zabrinutost.

U takvim slučajevima rok iz stavka 1. točke (c) automatski se produljuje za 60 dana od datuma kada je zabrinutost prvi put izražena. To se razdoblje ne smije dodatno produljiti.

4.   Ako postupak iz stavka 3. ne uspije, primjenjuju se odredbe utvrđene u članku 36. stavku 4. i članku 37. stavku 4. Uredbe (EU) 2016/429.

DIO III.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 84.

Prijelazne odredbe u vezi s postojećim statusom „slobodno od bolesti”

1.   Za države članice i njihove zone koje prije datuma početka primjene ove Uredbe imaju odobren status „slobodno od bolesti” smatra se da imaju odobren status „slobodno od bolesti” u skladu s ovom Uredbom za sljedeće statuse:

(a)

slobodno od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis, B.suis:

i.

u populaciji goveda ako je status „slobodno od bruceloze” dodijeljen u skladu s Direktivom 64/432/EEZ;

ii.

u populaciji ovaca i koza ako je status „slobodno od bruceloze” (slobodno od B. melitensis) dodijeljen u skladu s Direktivom 91/68/EEZ;

(b)

slobodno od infekcije MTBC-om ako je status „slobodno od tuberkuloze” dodijeljen u skladu s Direktivom 64/432/EEZ;

(c)

slobodno od ELG-a ako je status „slobodno od ELG-a” dodijeljen u skladu s Direktivom 64/432/EEZ;

(d)

slobodno od ZRG-a/ZPV-a ako je status „slobodno od ZRG-a” dodijeljen u skladu s Direktivom 64/432/EEZ;

(e)

slobodno od infekcije virusom BA-a ako je status „slobodno od bolesti Aujeszkoga” dodijeljen u skladu s Direktivom 64/432/EEZ;

(f)

slobodno od infestacije grinjom Varroa spp. ako je status „slobodnog od varooze” dodijeljen u skladu s Direktivom Vijeća 92/65/EEZ (24);

(g)

slobodno od infekcije virusom newcastleske bolesti bez cijepljenja ako je status necijepljenja protiv newcastleske bolesti dodijeljen u skladu s Direktivom 2009/158/EZ;

(h)

slobodno od VHS-a ako je status „slobodno od VHS-a” dodijeljen u skladu s Direktivom Vijeća 2006/88/EZ (25);

(i)

slobodno od ZHN-a ako je status „slobodno od ZHN-a” dodijeljen u skladu s Direktivom 2006/88/EZ;

(j)

slobodno od infekcije ISAV-om s delecijom VPR-a ako je status „slobodno od infekcije ISAV-om s delecijom VPR-a” dodijeljen u skladu s Direktivom 2006/88/EZ;

(k)

slobodno od infekcije s Bonamia ostreae ako je status „slobodno od infekcije s Bonamia ostreae” dodijeljen u skladu s Direktivom 2006/88/EZ;

(l)

slobodno od infekcije s Marteilia refringens ako je status „slobodno od infekcije s Marteilia refringens” dodijeljen u skladu s Direktivom 2006/88/EZ;

(m)

slobodno od infekcije virusom SBP-a ako je status „slobodno od bolesti bijelih pjega rakova” dodijeljen u skladu s Direktivom 2006/88/EZ.

2.   Za kompartmente u državama članicama koji prije datuma početka primjene ove Uredbe imaju odobren status „slobodno od bolesti” smatra se da imaju odobren status kompartmenta slobodnog od bolesti u skladu s ovom Uredbom za sljedeće statuse:

(a)

slobodno od visokopatogene influence ptica ako je status odobren u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 616/2009 (26);

(b)

slobodno od VHS-a ako je status „slobodno od VHS-a” dodijeljen u skladu s Direktivom 2006/88/EZ;

(c)

slobodno od ZHN-a ako je status „slobodno od ZHN-a” dodijeljen u skladu s Direktivom 2006/88/EZ;

(d)

slobodno od infekcije ISAV-om s delecijom VPR-a ako je status „slobodno od infekcije ISAV-om s delecijom VPR-a” dodijeljen u skladu s Direktivom 2006/88/EZ;

(e)

slobodno od infekcije s Bonamia ostreae ako je status „slobodno od infekcije s Bonamia ostreae” dodijeljen u skladu s Direktivom 2006/88/EZ;

(f)

slobodno od infekcije s Marteilia refringens ako je status „slobodno od infekcije s Marteilia refringens” dodijeljen u skladu s Direktivom 2006/88/EZ;

(g)

slobodno od infekcije virusom SBP-a ako je status „slobodno od bolesti bijelih pjega rakova” dodijeljen u skladu s Direktivom 2006/88/EZ.

3.   Države članice za koje se smatra da u skladu sa stavcima 1. ili 2. imaju odobren status „slobodno od bolesti” osiguravaju da su uvjeti za održavanje tog statusa u skladu s uvjetima u ovoj Uredbi.

Članak 85.

Prijelazne odredbe u vezi s postojećim programima iskorjenjivanja ili programima nadziranja

1.   Za države članice i njihove zone koje prije datuma početka primjene ove Uredbe imaju odobreni program iskorjenjivanja ili odobreni program nadziranja smatra se da u razdoblju od šest godina od datuma primjene ove Uredbe imaju odobren program iskorjenjivanja u skladu s ovom Uredbom za sljedeće bolesti:

(a)

ZRG/ZPV ako je program iskorjenjivanja ZRG-a/ZPV-a odobren u skladu s Direktivom 64/432/EEZ;

(b)

infekciju virusom BA-a ako je program iskorjenjivanja bolesti Aujeszkoga odobren u skladu s Direktivom 64/432/EEZ;

(c)

VHS ako je program nadziranja ili program iskorjenjivanja VHS-a odobren u skladu s Direktivom 2006/88/EZ;

(d)

ZHN ako je program nadziranja ili program iskorjenjivanja ZHN-a odobren u skladu s Direktivom 2006/88/EZ;

(e)

infekciju ISAV-om s delecijom VPR-a ako je program nadziranja ili program iskorjenjivanja infekcije ISAV-om s delecijom VPR-a odobren u skladu s Direktivom 2006/88/EZ;

(f)

infekciju s Bonamia ostreae ako je program nadziranja ili program iskorjenjivanja infekcije s Bonamia ostreae odobren u skladu s Direktivom 2006/88/EZ;

(g)

infekciju s Marteilia refringens ako je program nadziranja ili program iskorjenjivanja infekcije s Marteilia refringens odobren u skladu s Direktivom 2006/88/EZ;

(h)

infekciju virusom SBP-a ako je program iskorjenjivanja bolesti bijelih pjega rakova odobren u skladu s Direktivom 2006/88/EZ.

2.   Za kompartmente u državama članicama koji prije datuma početka primjene ove Uredbe imaju odobreni program iskorjenjivanja ili odobreni program nadziranja smatra se da u razdoblju od šest godina od datuma primjene ove Uredbe imaju odobreni program iskorjenjivanja u skladu s ovom Uredbom za sljedeće bolesti:

(a)

VHS ako je program nadziranja ili program iskorjenjivanja VHS-a odobren u skladu s Direktivom 2006/88/EZ;

(b)

ZHN ako je program nadziranja ili program iskorjenjivanja ZHN-a odobren u skladu s Direktivom 2006/88/EZ;

(c)

infekciju ISAV-om s delecijom VPR-a ako je program nadziranja ili program iskorjenjivanja infekcije ISAV-om s delecijom VPR-a odobren u skladu s Direktivom 2006/88/EZ;

(d)

infekciju s Bonamia ostreae ako je program nadziranja ili program iskorjenjivanja infekcije s Bonamia ostreae odobren u skladu s Direktivom 2006/88/EZ;

(e)

infekciju s Marteilia refringens ako je program nadziranja ili program iskorjenjivanja infekcije s Marteilia refringens odobren u skladu s Direktivom 2006/88/EZ;

(f)

infekciju virusom SBP-a ako je program iskorjenjivanja bolesti bijelih pjega rakova odobren u skladu s Direktivom 2006/88/EZ.

3.   Države članice za koje se smatra da u skladu sa stavcima 1. ili 2. imaju odobreni program iskorjenjivanja osiguravaju da su mjere iz programa u skladu s mjerama utvrđenima za programe iskorjenjivanja u ovoj Uredbi.

Članak 86.

Stavljanje izvan snage

Sljedeći akti stavljaju se izvan snage od 21. travnja 2021.:

Odluka 2000/428/EZ,

Odluka 2002/106/EZ,

Odluka 2003/422/EZ,

Odluka 2006/437/EZ,

Uredba (EZ) br. 1266/2007,

Odluka 2008/896/EZ,

Provedbena odluka (EU) 2015/1554.

Upućivanja na te akte koji su stavljeni izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu.

Članak 87.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 21. travnja 2021.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 17. prosinca 2019.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)  SL L 84, 31.3.2016., str. 1.

(2)  Uredba (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima kojima se osigurava primjena propisa o hrani i hrani za životinje, pravila o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja, o izmjeni uredaba (EZ) br. 999/2001, (EZ) br. 396/2005, (EZ) br. 1069/2009, (EZ) br. 1107/2009, (EU) br. 1151/2012, (EU) br. 652/2014, (EU) 2016/429 i (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća, uredaba Vijeća (EZ) br. 1/2005 i (EZ) br. 1099/2009 i direktiva Vijeća 98/58/EZ, 1999/74/EZ, 2007/43/EZ, 2008/119/EZ i 2008/120/EZ te o stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 854/2004 i (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 89/608/EEZ, 89/662/EEZ, 90/425/EEZ, 91/496/EEZ, 96/23/EZ, 96/93/EZ i 97/78/EZ te Odluke Vijeća 92/438/EEZ (Uredba o službenim kontrolama) (SL L 95, 7.4.2017., str. 1.).

(3)  Odluka Komisije 2010/367/EU od 25. lipnja 2010. o provedbi programa nadziranja influence ptica kod peradi i divljih ptica (SL L 166, 1.7.2010., str. 22.).

(4)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/1882 оd 3. prosinca 2018. o primjeni određenih pravila za sprečavanje i kontrolu bolesti na kategorije bolesti s popisa i o utvrđivanju popisa vrsta i skupina vrsta koje predstavljaju znatan rizik za širenje tih bolesti s popisa (SL L 308, 4.12.2018., str. 21.).

(5)  Direktiva Vijeća 64/432/EEZ od 26. lipnja 1964. o zdravstvenim problemima životinja koji utječu na trgovinu govedima i svinjama unutar Zajednice (SL 121, 29.7.1964., str. 1977/64).

(6)  Direktiva Vijeća 91/68/EEZ od 28. siječnja 1991. o uvjetima zdravlja životinja kojima se uređuje trgovina životinjama iz porodica ovaca i koza unutar Zajednice (SL L 46, 19.2.1991., str. 19.).

(7)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2018/1629 оd 25. srpnja 2018. o izmjeni popisa bolesti navedenog u Prilogu II. Uredbi (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća o prenosivim bolestima životinja te o izmjeni i stavljanju izvan snage određenih akata u području zdravlja životinja („Zakon o zdravlju životinja”) (SL L 272, 31.10.2018., str. 11.).

(8)  Kodeks o zdravlju kopnenih životinja, Svjetska organizacija za zdravlje životinja, 2018.

(9)  Odluka Komisije 2004/558/EZ od 15. srpnja 2004. o provedbi Direktive Vijeća 64/432/EEZ u odnosu na dodatna jamstva za trgovinu govedima unutar Zajednice u pogledu zaraznog rinotraheitisa goveda i odobrenju programa iskorjenjivanja koji su predstavile određene države članice (SL L 249, 23.7.2004., str. 20.).

(10)  EFSA Journal (2006.) 311, mišljenje „Definition of a BoHV-1-free animal and a BoHV-1-free holding, and the procedures to verify and maintain this status”.

(11)  Direktiva Vijeća 2000/75/EZ od 20. studenoga 2000. o utvrđivanju posebnih odredaba za kontrolu i iskorjenjivanje bolesti plavog jezika (SL L 327, 22.12.2000., str. 74.).

(12)  Odbor EFSA AHAW (Znanstveni odbor EFSA-e za zdravlje i dobrobit životinja), 2017. Scientific opinion on bluetongue: control, surveillance and safe movement of animals. EFSA Journal 2017.; 15(3):4698, 126

(13)  Uredba (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o utvrđivanju zdravstvenih pravila za nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode koji nisu namijenjeni prehrani ljudi te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1774/2002 (Uredba o nusproizvodima životinjskog podrijetla) (SL L 300, 14.11.2009., str. 1.).

(14)  Odluka Komisije 2000/428/EZ od 4. srpnja 2000. o utvrđivanju dijagnostičkog postupka, metoda uzimanja uzoraka i kriterija za procjenu rezultata laboratorijskih ispitivanja za potvrđivanje i diferencijalno dijagnosticiranje vezikularne enterovirusne bolesti svinja (SL L 167, 7.7.2000., str. 22.).

(15)  Odluka Komisije 2002/106/EZ od 1. veljače 2002. o odobravanju Dijagnostičkog priručnika u kojem se utvrđuju dijagnostički postupci, metode uzorkovanja i mjerila za ocjenjivanje laboratorijskih testova za potvrdu prisutnosti klasične svinjske kuge (SL L 39, 9.2.2002., str. 71.).

(16)  Odluka Komisije 2003/422/EZ od 26. svibnja 2003. o odobrenju dijagnostičkog priručnika za afričku svinjsku kugu (SL L 143, 11.6.2003., str. 35.).

(17)  Odluka Komisije 2006/437/EZ od 4. kolovoza 2006. o odobravanju Dijagnostičkog priručnika za influencu ptica u skladu s Direktivom Vijeća 2005/94/EZ (SL L 237, 31.8.2006., str. 1.).

(18)  Uredba Komisije (EZ) br. 1266/2007 od 26. listopada 2007. o provedbi pravila za Direktivu Vijeća 2000/75/EZ s obzirom na kontrolu, praćenje, nadziranje i ograničenje premještanja određenih životinja prijemljivih vrsta u odnosu na bolest plavog jezika (SL L 238, 27.10.2007., str. 37.).

(19)  Odluka Komisija 2008/896/EZ od 20. studenoga 2008. o smjernicama za programe nadziranja zdravlja životinja temeljenim na procjeni rizika predviđene u Direktivi Vijeća 2006/88/EZ (SL L 322, 2.12.2008., str. 30.).

(20)  Provedbena odluka Komisije (EU) 2015/1554 оd 11. rujna 2015. o utvrđivanju pravila za primjenu Direktive 2006/88/EZ u pogledu zahtjeva u vezi s nadziranjem i dijagnostičkih metoda (SL L 247, 23.9.2015., str. 1.).

(21)  http://www.oie.int/en/standard-setting/terrestrial-manual/access-online/

(22)  http://www.oie.int/en/standard-setting/aquatic-manual/access-online/

(23)  Direktiva 2003/99/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. studenoga 2003. o praćenju zoonoza i uzročnika zoonoza, o izmjeni Odluke Vijeća 90/424/EEZ i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 92/117/EEZ (SL L 325, 12.12.2003., str. 31.).

(24)  Direktiva Vijeća 92/65/EEZ od 13. srpnja 1992. o utvrđivanju uvjeta zdravlja životinja kojima se uređuje trgovina i uvoz u Zajednicu životinja, sjemena, jajnih stanica i zametaka koji ne podliježu uvjetima zdravlja životinja utvrđenima u određenim propisima Zajednice iz Priloga A dijela I. Direktive 90/425/EEZ (SL L 268, 14.9.1992., str. 54.).

(25)  Direktiva Vijeća 2006/88/EZ od 24. listopada 2006. o zahtjevima zdravlja životinja koji se primjenjuju na životinje akvakulture i njihove proizvode te o sprečavanju i kontroli određenih bolesti akvatičnih životinja (SL L 328, 24.11.2006., str. 14.).

(26)  Uredba Komisije (EZ) br. 616/2009 od 13. srpnja 2009. o provedbi Direktive Vijeća 2005/94/EZ u pogledu odobrenja peradarskih kompartmenta i kompartmenta za druge ptice koje se drže u zatočeništvu u vezi s influencom ptica i dodatnim preventivnim biosigurnosnim mjerama u takvim kompartmentima (SL L 181, 14.7.2009., str. 16.).


PRILOG I.

DEFINICIJA SLUČAJA POJEDINAČNIH BOLESTI KOD KOPNENIH ŽIVOTINJA

Odjeljak 1.

Visokopatogena influenca ptica (HPAI)

1.

Nadležno tijelo kod životinje ili skupine životinja mora postaviti sumnju na HPAI ako su ispunjeni kriteriji utvrđeni u članku 9. stavku 1.

2.

Nadležno tijelo kod životinje ili skupine životinja mora potvrditi pojavu HPAI-a:

(a)

ako je u uzorku od životinje ili skupine životinja izoliran uzročnik bolesti odgovoran za HPAI, isključujući cjepne sojeve;

(b)

ako je u uzorku od životinje ili skupine životinja utvrđena nukleinska kiselina specifična za uzročnika HPAI-a, koja nije posljedica cijepljenja; ili

(c)

ako je primjenom neizravne dijagnostičke metode na uzorku od držane životinje ili skupine držanih životinja koje pokazuju kliničke znakove koji upućuju na bolest, ili su epidemiološki povezane sa životinjama kod kojih postoji sumnja na bolest ili je bolest potvrđena, dobiven pozitivan rezultat koji nije posljedica cijepljenja.

3.

Za potrebe ove definicije slučaja, uzročnik bolesti odgovoran za HPAI mora biti:

(a)

virus influence tipa A podtipova H5 i H7 ili bilo koji virus influence tipa A s intravenskim indeksom patogenosti (IVPI) većim od 1,2; ili

(b)

virus influence tipa A podtipova H5 i H7 sa sekvencom višestruko zastupljenih bazičnih aminokiselina na mjestu cijepanja molekule hemaglutinina (HA0) sličnom onoj uočenoj kod drugih izolata HPAI-a.

Odjeljak 2.

Infekcija virusima niskopatogene influence ptica (LPAIV)

1.

Nadležno tijelo kod životinje ili skupine životinja mora postaviti sumnju na infekciju LPAIV-om ako su ispunjeni kriteriji utvrđeni u članku 9. stavku 1.

2.

Nadležno tijelo kod životinje ili skupine životinja mora potvrditi pojavu infekcije LPAIV-om:

(a)

ako je u uzorku od životinje ili skupine životinja izoliran uzročnik bolesti odgovoran za infekciju LPAIV-om, isključujući cjepne sojeve;

(b)

ako je u uzorku od životinje ili skupine životinja utvrđena nukleinska kiselina specifična za uzročnika infekcije LPAIV-om, koja nije posljedica cijepljenja; ili

(c)

ako je primjenom neizravne dijagnostičke metode na uzorku od držane životinje ili skupine držanih životinja koje pokazuju kliničke znakove koji upućuju na bolest, ili su epidemiološki povezane sa životinjama kod kojih postoji sumnja na bolest ili je bolest potvrđena, dobiven pozitivan rezultat koji nije posljedica cijepljenja.

3.

Za potrebe ove definicije slučaja, uzročnik bolesti odgovoran za infekciju LPAIV-om mora biti bilo koji virus influence tipa A podtipova H5 i H7 koji nije virus HPAI-a.

Odjeljak 3.

Infekcije virusom newcastleske bolesti (NB)

1.

Nadležno tijelo kod životinje ili skupine životinja mora postaviti sumnju na infekciju virusom NB-a ako su ispunjeni kriteriji utvrđeni u članku 9. stavku 1.

2.

Nadležno tijelo kod životinje ili skupine životinja mora potvrditi pojavu infekcije virusom NB-a:

(a)

ako je u uzorku od životinje ili skupine životinja izoliran uzročnik bolesti odgovoran za infekciju virusom NB-a, isključujući cjepne sojeve;

(b)

ako je u uzorku od životinje ili skupine životinja utvrđena nukleinska kiselina specifična za uzročnika infekcije virusom NB-a, koja nije posljedica cijepljenja; ili

(c)

ako je primjenom neizravne dijagnostičke metode na uzorku od držane životinje ili skupine držanih životinja koje pokazuju kliničke znakove koji upućuju na bolest, ili su epidemiološki povezane sa životinjama kod kojih postoji sumnja na bolest ili je bolest potvrđena, dobiven pozitivan rezultat koji nije posljedica cijepljenja.

3.

Za potrebe ove definicije slučaja, uzročnik bolesti odgovoran za infekciju virusom NB-a mora biti bilo koji ptičji paramiksovirus tipa 1 (APMV-1) (ptičji Avulavirus tipa 1):

(a)

koji ima intracerebralni indeks patogenosti (ICPI) 0,7 ili viši; ili

(b)

kod kojeg su dokazane višestruko zastupljene bazične aminokiseline na C-terminalnom kraju proteina F2 i fenilalanina na poziciji 117 koji je N-terminalni kraj proteina F1. Pojam „višestruko zastupljene bazične aminokiseline” znači najmanje tri molekule arginina ili lizina između pozicija 113 i 116. U slučaju da se ne može dokazati karakteristični uzorak aminokiselinske sekvence, kako je prethodno opisan, potrebna je karakterizacija izoliranog virusa testom intracerebralnog indeksa patogenosti (ICPI). U navedenoj definiciji pozicije molekula aminokiselina numerirane su od N-terminusa aminokiselinske sekvence, koja je izvedena iz nukleotidne sekvence gena F0 (pozicije 113-116 odgovaraju pozicijama od –4 do –1, gledajući od mjesta cijepanja).


PRILOG II.

PROGRAM NADZIRANJA U UNIJI

DIO I.

NADZIRANJE INFLUENCE PTICA KOD PERADI I DIVLJIH PTICA

Odjeljak 1.

Opći pristup i zahtjevi

1.   OBUHVAĆENO PODRUČJE

Nadziranje peradi i divljih ptica mora se provesti u svim državama članicama.

2.   RAZDOBLJE PRIMJENE

Do opoziva.

3.   OPĆI PRISTUP

Sustav nadziranja mora biti usmjeren na ciljeve utvrđene u odjeljku 2. i mora se temeljiti na sveobuhvatnom pristupu koji obuhvaća različite komponente međusobno komplementarnih aktivnosti nadziranja kod populacija peradi i divljih ptica:

sustavi ranog otkrivanja kako su utvrđeni u odjeljcima 3. i 4.;

nadziranje na temelju procjene rizika kako je utvrđeno u odjeljcima 5. i 6.

Odjeljak 2.

Ciljevi nadziranja peradi i divljih ptica

1.

Rano otkrivanje visokopatogene influence ptica (HPAI) kod peradi.

2.

Rano otkrivanje HPAI-a kod divljih ptica kojim se osigurava:

(a)

rano upozoravanje na moguće unošenje HPAI-a u populaciju peradi, osobito ako virusi ulaze u Uniju putem migracijskih kretanja divljih ptica;

(b)

podaci za procjenu rizika od širenja virusa nakon dokazivanja HPAI-a kod divljih ptica.

3.

Otkrivanje HPAI-a kod vrsta peradi koje u pravilu ne pokazuju značajne kliničke znakove.

4.

Otkrivanje cirkulirajućih virusa niskopatogene influence ptica (LPAIV) koji bi se lako mogli proširiti među jatima peradi, osobito na područjima s velikom gustoćom objekata u kojima se drži perad, s obzirom na mogućnost njihove mutacije u HPAI, radi:

(a)

identificiranja klastera infekcije LPAIV-om; i

(b)

praćenja rizika širenja LPAIV-a premještanjem peradi i kontaminiranim predmetima u određenim proizvodnim sustavima koji su izloženi riziku.

5.

Doprinos boljem znanju o HPAI-u i LPAIV-u koji predstavljaju mogući rizik od zoonoza.

Odjeljak 3.

Rano otkrivanje HPAI-a kod peradi

1.

Sustavi ranog otkrivanja HPAI-a kod peradi moraju biti sastavni dio općih zahtjeva nadziranja kako je utvrđeno u članku 3. stavku 1. točki (a) te se moraju provoditi u cijelom sektoru peradarstva.

2.

Nadziranje iz točke 1. mora uključivati barem rano otkrivanje i istragu u objektima koji su smješteni na području na kojem je utvrđen povećan rizik od unošenja i širenja HPAI-a:

(a)

svake promjene uobičajenih parametara proizvodnje i zdravstvenih parametara, kao što su stopa uginuća, unos hrane i vode i proizvodnja jaja; i

(b)

svih kliničkih znakova ili post mortem promjena koje upućuju na HPAI.

3.

Redovito testiranje uzoraka prikupljenih od uginule ili bolesne peradi u objektima smještenima na području u kojem je utvrđen povećani rizik od unošenja i širenja HPAI-a također može biti relevantno ako je povećani rizik utvrđen na nacionalnoj razini, na razini EU-a ili na regionalnoj razini zbog izbijanja HPAI-a kod peradi i/ili divljih ptica.

Odjeljak 4.

Rano otkrivanje HPAI-a kod divljih ptica

1.

Rano otkrivanje HPAI-a kod divljih ptica mora se temeljiti na uzorkovanju i testiranju ptica koje su:

(a)

pronađene uginule;

(b)

pronađene ozlijeđene ili bolesne;

(c)

ulovljene s kliničkim znakovima.

Ako je HPAI otkriven kod divljih ptica, nadziranje će možda trebati pojačati sustavima praćenja putem organiziranih ophodnji za otkrivanje i sakupljanje uginulih i bolesnih ptica.

2.

Nadziranje treba osmisliti na temelju procjene rizika uzimajući u obzir barem relevantne podatke o ornitologiji, virologiji i epidemiologiji te okolišu.

3.

Nadziranje se mora primjenjivati na ptice iz ciljanih vrsta divljih ptica kako je utvrđeno u odjeljku 8. Međutim, mora se istražiti svaka sumnjiva pojava uginuća kod divljih ptica kako bi se isključio HPAI.

Osim ciljanih vrsta divljih ptica mogu se uključiti i druge vrste divljih ptica ako je procijenjeno da imaju posebnu epidemiološku važnost na području države članice.

4.

Osim toga, na prioritetnim područjima i ključnim lokacijama, osobito onima na kojima ptice koje pripadaju ciljanim vrstama divljih ptica ulaze u Uniju tijekom migracijskih kretanja, barem na sjeveroistočnim i istočnim rutama, nadziranje može uključivati uzorkovanje i testiranje:

(a)

ptica ulovljenih u zamku;

(b)

ulovljenih zdravih ptica;

(c)

sentinel ptica.

5.

U rezultate nadziranja HPAI-a kod divljih ptica treba uključiti dodatne izvore podataka dobivene istragama divljih ptica u kontekstu izbijanja HPAI-a kod držanih ptica.

Odjeljak 5.

Dodatno nadziranje na temelju procjene rizika radi otkrivanja HPAI-a kod vrsta peradi koje u pravilu ne pokazuju značajne kliničke znakove

1.

Pri nadziranju na temelju procjene rizika za infekciju HPAI-om u objektima za perad u kojima se drže patke, guske, perad koja pripada vrstama iz reda Anseriformes koja se uzgaja radi opskrbe pernatom divljači ili prepelicama za puštanje u divljinu moraju se uzeti u obzir barem sljedeći čimbenici rizika:

(a)

prijašnja i sadašnja epidemiološka situacije u vezi s bolesti i njezin razvoj tijekom vremena kod peradi i divljih ptica;

(b)

objekti smješteni u blizini voda i drugih mjesta na kojima se u većem broju skupljaju ptice selice, osobito vodene ptice, ili na kojima se zaustavljaju na putu u Uniju ili kroz Uniju;

(c)

razdoblje povećanih kretanja divljih ptica selica ciljanih vrsta u Uniju i kroz Uniju;

(d)

struktura uzgoja peradi uključujući širi sektor koji je uključen u različite proizvodne sustave;

(e)

geografski položaj objekata na području s velikom gustoćom peradi;

(f)

biosigurnosna praksa u objektima;

(g)

vrsta i učestalost premještanja peradi, proizvoda i vozila za prijevoz peradi te trgovinski tokovi; i

(h)

procjene rizika i znanstvene preporuke u pogledu relevantnosti širenja HPAI-a kod divljih ptica.

2.

Ako je to znanstveno opravdano, mogu se uključiti dodatni čimbenici rizika pored onih navedenih u točki 1. podtočkama od (a) do (h), a čimbenici koji nisu značajni za konkretnu situaciju države članice mogu se isključiti.

Odjeljak 6.

Nadziranje na temelju procjene rizika radi otkrivanja klastera objekata zaraženih LPAIV-om u kojima je prisutno kontinuirano širenje LPAIV-a

1.

Nadziranje na temelju procjene rizika radi otkrivanja cirkulirajućih virusa niskopatogene influence ptica (LPAIV) koji bi se lako mogli proširiti među jatima peradi, osobito na područjima s velikom gustoćom objekata u kojima se drži perad, kako je utvrđeno u odjeljku 2. točki 4., mora se primjenjivati na objekte u kojima se drži perad u kojima je nadležno tijelo utvrdilo pojavu klastera infekcije LPAIV-om u više navrata u prošlosti ili postoji veći rizik od njihove pojave u budućnosti.

2.

Za te je klastere karakteristična pojava infekcije LPAIV-om koja je vremenski i geografski povezana s određenom skupinom objekata.

3.

Pri procjeni za odabir objekata za ciljano nadziranje u obzir se mora uzeti rizik od horizontalnog prijenosa virusa zbog strukture i složenosti sustava proizvodnje i funkcionalne povezanosti među objektima, osobito ako posluju u područjima s velikom gustoćom objekata.

4.

Osim kriterija odabira za ciljano nadziranje objekata iz točke 3. u obzir se moraju uzeti sljedeći čimbenici rizika na razini objekta:

(a)

držane vrste;

(b)

ciklus i trajanje proizvodnje;

(c)

prisutnost više vrsta peradi;

(d)

prisutnost jata peradi različitih dobnih skupina;

(e)

prisutnost dugovječne peradi;

(f)

primjena načela uzgoja „sve unutra, sve van” (all-in all-out);

(g)

trajanje razdoblja čekanja između serija; i

(h)

biosigurnosna praksa i uvjeti smještaja.

Odjeljak 7.

Ciljane populacije peradi

1.

Sustavi ranog otkrivanja infekcije HPAI-om iz odjeljka 3. moraju se primjenjivati na sve populacije peradi.

2.

Dodatno nadziranje radi otkrivanja infekcije HPAI-om iz odjeljka 5. kod vrsta peradi koje u slučaju infekcije HAPI-om u pravilu ne pokazuju značajne kliničke znakove bolesti mora se primjenjivati na:

(a)

patke za rasplod;

(b)

guske za rasplod;

(c)

patke za tov;

(d)

guske za tov;

(e)

prepelice;

(f)

perad koja pripada vrstama iz reda Anseriformes koja se uzgaja radi opskrbe pernatom divljači za puštanje u divljinu.

3.

Osim vrsta i kategorija navedenih u točki 2., ciljano uzorkovanje i testiranje za infekciju LPAIV-om iz odjeljka 6. može se primjenjivati na sljedeće vrste peradi i proizvodne kategorije:

(a)

kokoši nesilice, uključujući one iz slobodnog uzgoja na otvorenom;

(b)

purane za rasplod;

(c)

purane za tov;

(d)

perad koja pripada vrstama iz reda Galliformes koja se uzgaja radi opskrbe pernatom divljači za puštanje u divljinu.

Odjeljak 8.

Ciljane populacije divljih ptica

Za ciljane vrste divljih ptica, osobito vodene ptice selice, pokazalo se da su izložene većem riziku od infekcije HPAI-om i prenošenja HPAI-a.

Popis „ciljanih vrsta divljih ptica”, koji je sastavljen na temelju najnovijih saznanja, dostupan je na internetskim stranicama EURL-a.

Odjeljak 9.

Uzorkovanje i laboratorijske metode testiranja

1.

Broj objekata u kojima se drži perad koju treba uzorkovati te broj peradi koju treba testirati po objektu i, prema potrebi, po epidemiološkoj jedinici objekta (npr. jato peradi, nastamba itd.) mora se temeljiti na statistički valjanoj metodi. Ta metoda može biti metoda koja se upotrebljava za reprezentativno uzorkovanje, tj. procijenjena prevalencija koja se mora detektirati u skladu s unaprijed utvrđenom razinom pouzdanosti koju određuje nadležno tijelo.

2.

Učestalost i razdoblje testiranja:

(a)

učestalost uzorkovanja i testiranja objekata u kojima se drži perad mora se utvrditi na temelju rezultata procjene rizika koju je provelo nadležno tijelo;

(b)

razdoblje za uzorkovanje mora se podudarati sa sezonskom proizvodnjom za svaku proizvodnu kategoriju, ali ne smije ugroziti pristup nadziranju na temelju procjene rizika;

(c)

ako je relevantno, pri odabiru razdoblja za uzorkovanje treba uzeti u obzir razdoblje povećanog rizika kako je navedeno u odjeljku 3. točki 3. Uzorci se moraju podvrgnuti laboratorijskom testiranju virološkim metodama, ako se uzimaju za:

i.

rano otkrivanje HPAI-a kod peradi iz odjeljka 3.;

ii.

rano otkrivanje HPAI-a kod divljih ptica iz odjeljka 4.;

iii.

dodatno nadziranje radi otkrivanja HPAI-a kod vrsta peradi koje u pravilu ne pokazuju značajne kliničke znakove HPAI-a iz odjeljka 5.;

iv.

daljnje praćenje seropozitivnih rezultata iz točke 4. podtočke (b).

Za virološko testiranje u obzir treba uzeti prevalenciju i razdoblje u kojem se može otkriti aktivna infekcija.

3.

Uzorci se moraju podvrgnuti laboratorijskom testiranju serološkim metodama, ako se uzimaju za:

(a)

dodatno nadziranje radi otkrivanja HPAI-a kod vrsta peradi koje u pravilu ne pokazuju značajne kliničke znakove HPAI-a iz odjeljka 5., kojim se, prema potrebi, dopunjuje virološko testiranje;

(b)

otkrivanje klastera objekata zaraženih LPAIV-om iz odjeljka 6. Ako iz tehničkih ili drugih opravdanih razloga nije prikladno uzimanje uzoraka za serološke testove, treba provesti virološko testiranje.


PRILOG III.

DIJAGNOSTIČKE METODE ZA DODJELU I ODRŽAVANJE STATUSA „SLOBODNO OD BOLESTI” ZA ODREĐENE BOLESTI KOPNENIH ŽIVOTINJA

Odjeljak 1.

Infekcija bakterijama Brucella abortus, B. Melitensis i B. Suis

1.

Serološki testovi

(a)

testovi za uzorke krvi

i.

puferirani Brucella antigen testovi;

ii.

test reakcije vezanja komplementa (CFT);

iii.

neizravni imunoenzimski test (I-ELISA);

iv.

test fluorescentne polarizacije (FPA);

v.

kompetitivni imunoenzimski test (C-ELISA);

(b)

testovi za uzorke mlijeka

i.

prstenasta proba (MRT);

ii.

I-ELISA.

2.

Brucelinski kožni test (BST).

Za testiranje iz dijela I. poglavlja 1. odjeljaka 1. i 2. Priloga IV. brucelinski kožni test primjenjuje se samo kod ovaca i koza.

Odjeljak 2.

Infekcija kompleksom mycobacterium tuberculosis

1.

Tuberkulinski kožni testovi

(a)

pojedinačni intradermalni tuberkulinski test (SITT);

(b)

usporedni intradermalni tuberkulinski test (CITT).

2.

Gama interferon test.

Odjeljak 3.

Enzootska leukoza goveda

1.

Serološki testovi

(a)

testovi za uzorke krvi

i.

agar-gel imunodifuzijski test (AGID);

ii.

blokirajući imunoenzimski test (B-ELISA);

iii.

I-ELISA;

(b)

testovi za uzorke mlijeka

i.

I-ELISA.

Odjeljak 4.

Zarazni rinotraheitis goveda/zarazni pustularni vulvovaginitis (ZRG/ZPV)

 

Metode:

Matrica:

Necijepljena goveda

BHV-1 I-ELISA (1)

pojedinačni uzorci seruma (4)

uzorci mlijeka

gB B-ELISA (2)

pojedinačni uzorci seruma (4)

pojedinačni uzorci mesnog iscrpka

Goveda cijepljena cjepivom s uklonjenim gE u okviru DIVA cijepljenja

gE B-ELISA (3)

pojedinačni uzorci seruma

pojedinačni uzorci mesnog iscrpka

Odjeljak 5.

Infekcija virusom bolesti Aujeszkoga

 

Metode:

Matrica:

Necijepljene svinje

ELISA za otkrivanje virusa BA-a (5)

pojedinačni uzorci seruma (ili plazme) ili najviše 5 skupnih uzoraka seruma (ili plazme)

pojedinačni uzorci na filtar-papiru ili najviše 5 skupnih uzoraka na filtar-papiru

pojedinačni uzorci mesnog iscrpka

Svinje cijepljene cjepivom s uklonjenim gE u okviru DIVA cijepljenja

ELISA na gE (6)

pojedinačni uzorci seruma

Odjeljak 6.

Virusni proljev goveda (VPG)

1.

Izravne metode:

(a)

RT-PCR u stvarnom vremenu;

(b)

ELISA za otkrivanje antigena virusa VPG-a.

2.

Serološki testovi:

(a)

I-ELISA;

(b)

B-ELISA.


(1)  I-ELISA za otkrivanje prisutnosti protutijela na cijeli virus BHV-1. Pri testiranju za dodjelu statusa „slobodno od ZRG-a/ZPV-a” može se koristiti skupni uzorak od najviše 50 uzoraka mlijeka (pojedinačni ili skupni uzorci mlijeka), a pri testiranju za održavanje statusa „slobodno od ZRG-a/ZPV-a” može se koristiti skupni uzorak od najviše 100 uzoraka mlijeka (pojedinačni ili skupni uzorci mlijeka).

(2)  B-ELISA za otkrivanje prisutnosti protutijela na protein BHV-1-gB. Ova se metoda može primjenjivati i za testove za otkrivanje protutijela na cijeli BHV-1 iz dijela IV. Priloga IV.

(3)  B-ELISA za otkrivanje prisutnosti protutijela na protein BHV-1-gE. Pri testiranju za potvrdu održavanja statusa „slobodno od ZRG-a/ZPV-a”, mogu se koristiti pojedinačni uzorci mlijeka. Uzorci se mogu objediniti u skupni uzorak pri čemu se broj uzoraka po skupnom uzorku može odabrati na temelju dokumentiranih dokaza da je test u svim situacijama svakodnevnog rada laboratorija dovoljno osjetljiv da se može otkriti jedan pozitivni uzorak u skupnom uzorku.

(4)  Pri testiranju za potvrdu održavanja statusa „slobodno od ZRG-a/ZPV-a”, pojedinačno prikupljeni uzorci mogu se objediniti u skupni uzorak. Broj uzoraka po skupnom uzorku može se prilagoditi na temelju dokumentiranih dokaza da je sustav testiranja u svim situacijama svakodnevnog rada laboratorija dovoljno osjetljiv da se može otkriti jedan slabo pozitivan uzorak u skupnom uzorku prilagođene veličine.

(5)  ELISA za otkrivanje prisutnosti protutijela na cijeli virus BA-a, protein ADV-gB ili protein ADV-gD. Za kontrolu serije kompleta ADV-gB i kompleta ADV-gD ili kompleta za cijeli virus BA-a, referentni serum Zajednice ADV 1, ili podstandardi, mora reagirati pozitivno u razrjeđenju 1:2. Pri testiranju za otkrivanje cijelog virusa BA-a iz dijela V. priloga IV. može se primijeniti bilo koji od tih testova.

(6)  ELISA za otkrivanje prisutnosti protutijela na protein ADV-gE. Za kontrolu serije, referentni serum Zajednice ADV 1, ili podstandardi, mora reagirati pozitivno u razrjeđenju 1:8.


PRILOG IV.

POSEBNI ZAHTJEVI ZA POJEDINE BOLESTI U POGLEDU DODJELE, ODRŽAVANJA, SUSPENZIJE I POVLAČENJA STATUSA „SLOBODNO OD BOLESTI” NA RAZINI OBJEKATA I POSEBNI ZAHTJEVI ZA POJEDINE BOLESTI U POGLEDU DODJELE I ODRŽAVANJA STATUSA „SLOBODNO OD BOLESTI” NA RAZINI DRŽAVA ČLANICA ILI ZONA

DIO I.

INFEKCIJA BAKTERIJAMA BRUCELLA ABORTUS, B. MELITENSIS I B. SUIS

POGLAVLJE 1.

Objekt slobodan od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis bez cijepljenja

Odjeljak 1.

Dodjela statusa

1.

Objektu u kojem se drže goveda, ovce ili koze može se dodijeliti status objekta slobodnog od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis bez cijepljenja samo u sljedećim slučajevima:

(a)

kod goveda, ovaca ili koza koji se drže u objektu tijekom posljednjih 12 mjeseci nije bilo potvrđenih slučajeva infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis;

(b)

tijekom posljednje tri godine nijedno govedo, ovca ili koza iz objekta nije cijepljena protiv infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis;

(c)

nekastrirana goveda starija od 12 mjeseci i nekastrirane ovce i koze starije od šest mjeseci koji su se nalazili u objektu u trenutku uzorkovanja imaju negativne rezultate seroloških testova provedenih u dva navrata kako slijedi:

i.

prvi se test mora provesti na uzorcima uzetima najranije tri mjeseca nakon uklanjanja posljednje životinje kod koje je potvrđena bolest te posljednje životinje koja je imala pozitivan rezultat imunološkog testa;

ii.

drugi se test mora provesti na uzorcima uzetima najranije šest mjeseci, ali ne kasnije od 12 mjeseci nakon datuma uzorkovanja iz točke i.;

(d)

životinje koje pokazuju kliničke znakove koji upućuju na infekciju bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis, kao što je pobačaj, podvrgnute su istragama, a negativnim rezultatima;

(e)

od početka uzorkovanja iz točke (c) podtočke i. sva goveda, ovce i koze koji su uvedeni u objekt potječu iz objekata slobodnih od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis bez cijepljenja ili s cijepljenjem i tijekom posljednje tri godine navedene životinje nisu bile cijepljene protiv infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis, i:

i.

potječu iz države članice ili zone slobodne od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis u pogledu relevantne populacije životinja;

ii.

nekastrirana su goveda starija od 12 mjeseci ili nekastrirane ovce ili koze starije od šest mjeseci te su imali negativne rezultate serološkog testa provedenog na uzorku koji je uzet:

tijekom 30 dana prije njihova uvođenja u objekt; ili

tijekom 30 dana nakon njihova uvođenja pod uvjetom da su tijekom tog razdoblja životinje bile izolirane; ili

iii.

riječ je o ženkama nakon poroda koje su držane u izolaciji nakon uvođenja u objekt do dobivanja negativnog rezultata serološkog testa provedenog na uzorku uzetom najranije 30 dana nakon poroda; i

(f)

od početka uzorkovanja iz točke (c) podtočke i. svi zametni proizvodi goveda, ovaca ili koza koji su uneseni u objekt ili se koriste u objektu potječu iz:

i.

objekata slobodnih od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis bez cijepljenja; ili

ii.

odobrenih objekata za zametne proizvode.

2.

Odstupajući od točke 1., status objekta slobodnog od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis bez cijepljenja može se dodijeliti objektu ako sva goveda, ovce ili koze potječu iz objekata slobodnih od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis bez cijepljenja ili s cijepljenjem te nisu cijepljeni posljednje tri godine, i:

(a)

potječu iz države članice ili zone slobodne od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis u pogledu relevantne populacije životinja;

(b)

nekastrirana su goveda starija od 12 mjeseci ili nekastrirane ovce ili koze starije od šest mjeseci te su imali negativne rezultate serološkog testa provedenog na uzorku koji je uzet:

tijekom 30 dana prije njihova uvođenja u objekt; ili

tijekom 30 dana nakon njihova uvođenja u objekt pod uvjetom da su tijekom tog razdoblja životinje držane u izolaciji; ili

(c)

riječ je o ženkama nakon poroda koje su držane u izolaciji nakon uvođenja u objekt do dobivanja negativnog rezultata serološkog testa provedenog na uzorku uzetom najranije 30 dana nakon poroda.

3.

Odstupajući od točke 1., status objekta slobodnog od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis bez cijepljenja može se dodijeliti objektu koji ima status objekta slobodnog od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis s cijepljenjem u sljedećim slučajevima:

(a)

ispunjeni su zahtjevi iz točke 1. podtočaka (a), (b), (d), (e) i (f); i

(b)

ispunjen je zahtjev iz odjeljka 2. podtočke (b) i.

Odjeljak 2.

Održavanje statusa

Objekt u kojem se drže goveda, ovce i koze može zadržati status objekta slobodnog od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis bez cijepljenja samo u sljedećim slučajevima:

(a)

i dalje su ispunjeni zahtjevi iz odjeljka 1. točke 1. podtočaka (a), (b), (d), (e) i (f); i

(b)

provedeno je serološko testiranje s negativnim rezultatima na uzorcima uzetima od:

i.

svih nekastriranih goveda starijih od 12 mjeseci i svih nekastriranih ovaca ili koza starijih od šest mjeseci u odgovarajućim razmacima od najdulje 12 mjeseci koje određuje nadležno tijelo, uzimajući u obzir vrstu proizvodnje, stanje bolesti i utvrđene čimbenike rizika; ili

ii.

nekastriranih goveda starijih od 12 mjeseci i nekastriranih ovaca ili koza starijih od šest mjeseci koji se drže u objektima smještenima u državi članici ili zoni slobodnoj od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis, u skladu s režimom testiranja koji je utvrdilo nadležno tijelo, uzimajući u obzir vrstu proizvodnje i utvrđene čimbenike rizika.

Odjeljak 3.

Suspenzija i ponovna dodjela statusa

1.

Objektu u kojem se drže goveda, ovce ili koze mora se suspendirati status objekta slobodnog od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis bez cijepljenja ako:

(a)

nije ispunjen jedan ili više zahtjeva iz odjeljka 2.; ili

(b)

postoji sumnja na infekciju bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis kod goveda, ovaca i koza koji se drže u objektu.

2.

Status objekta slobodnog od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis bez cijepljenja može se ponovno dodijeliti samo ako:

(a)

su ispunjeni zahtjevi iz odjeljka 1. točke 1. podtočaka (b), (d), (e) i (f) i odjeljka 2. točke (b);

(b)

rezultati daljnjih istraga potvrđuju odsutnost infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis te je utvrđen status svih životinja kod kojih je postojala sumnja na infekciju.

Odjeljak 4.

Povlačenje i ponovno dobivanje statusa

1.

Objektu u kojem se drže goveda, ovce ili koze mora se povući status objekta slobodnog od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis bez cijepljenja u sljedećim slučajevima:

(a)

nije ispunjen jedan ili više zahtjeva iz odjeljka 2. nakon isteka najduljeg vremenskog razdoblja iz članka 20. stavka 3. točke (b) od suspenzije statusa;

(b)

infekciju bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis nije moguće isključiti u skladu s odjeljkom 3. točkom 2. podtočkom (b);

(c)

potvrđen je slučaj infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis kod goveda, ovaca ili koza koji se drže u objektu; ili

(d)

to je opravdano iz drugih razloga koji su važni za kontrolu infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis.

2.

Ako je u skladu s točkom 1. podtočkom (a) povučen status objekta slobodnog od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis bez cijepljenja, taj se status može ponovno dobiti samo ako se ispune zahtjevi iz odjeljka 2.

3.

Ako je status objekta slobodnog od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis bez cijepljenja povučen u skladu s točkom 1. podtočkama (b), (c) ili (d), taj se status može ponovno dobiti samo ako su uklonjene sve životinje kod kojih je potvrđena bolest i sve životinje čiji rezultati testiranja nisu bili negativni te preostala goveda, ovce i koze udovoljavaju zahtjevima iz odjeljka 1. točke 1. podtočke (c).

4.

Odstupajući od točke 3., ako je kod jednog goveda, ovce ili koze koji se drže u objektu potvrđena infekcija bakterijom B. suis, biovar 2, status se može ponovno dobiti nakon dobivenih negativnih rezultata testiranja uzoraka uzetih u skladu sa zahtjevima iz odjeljka 1. točke 1. podtočke (c) i.

POGLAVLJE 2.

Objekt slobodan od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis s cijepljenjem

Odjeljak 1.

Dodjela statusa

1.

Objektu u kojem se drže goveda, ovce ili koze može se dodijeliti status objekta slobodnog od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis s cijepljenjem samo u sljedećim slučajevima:

(a)

ispunjeni su zahtjevi iz poglavlja 1. odjeljka 1. točke 1. podtočaka (a), (c) i (d);

(b)

od početka uzorkovanja iz poglavlja 1. odjeljka 1. točke 1. podtočke (c) i. sva goveda, ovce i koze koji su uvedeni u objekt potječu iz objekata slobodnih od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis bez cijepljenja ili slobodnih od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis s cijepljenjem i:

i.

potječu iz države članice ili zone slobodne od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis u pogledu relevantne populacije životinja;

ii.

nekastrirana su goveda starija od 12 mjeseci ili nekastrirane ovce ili koze starije od šest mjeseci te su imali negativne rezultate serološkog testa provedenog na uzorku koji je uzet:

tijekom 30 dana prije njihova uvođenja u objekt; ili

tijekom 30 dana nakon njihova uvođenja u objekt pod uvjetom da su tijekom tog razdoblja životinje držane u izolaciji; ili

iii.

riječ je o ženkama nakon poroda koje su držane u izolaciji nakon uvođenja u objekt do dobivanja negativnog rezultata serološkog testa provedenog na uzorku uzetom najranije 30 dana nakon poroda; i

(c)

od početka uzorkovanja iz poglavlja 1. odjeljka 1. točke 1. podtočke (c) i. svi zametni proizvodi dobiveni od goveda, ovaca ili koza koji su uneseni u objekt ili se koriste u objektu potječu iz:

i.

objekata slobodnih od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis bez cijepljenja ili slobodnih od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis s cijepljenjem; ili

ii.

odobrenih objekata za zametne proizvode.

2.

Odstupajući od točke 1., status objekta slobodnog od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis s cijepljenjem može se dodijeliti objektu ako sva goveda, ovce ili koze potječu iz objekata slobodnih od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis bez cijepljenja ili s cijepljenjem, i:

(a)

potječu iz države članice ili zone slobodne od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis u pogledu relevantne populacije životinja;

(b)

nekastrirana su goveda starija od 12 mjeseci ili nekastrirane ovce ili koze starije od šest mjeseci te su imali negativne rezultate serološkog testa provedenog na uzorku koji je uzet:

i.

tijekom 30 dana prije njihova uvođenja u objekt; ili

ii.

tijekom 30 dana nakon njihova uvođenja u objekt pod uvjetom da su tijekom tog razdoblja životinje držane u izolaciji; ili

(c)

riječ je o ženkama nakon poroda koje su držane u izolaciji nakon uvođenja u objekt do dobivanja negativnog rezultata serološkog testa provedenog na uzorku uzetom najranije 30 dana nakon poroda.

Odjeljak 2.

Održavanje statusa

Objekt u kojem se drže goveda, ovce i koze može zadržati status objekta slobodnog od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis s cijepljenjem samo u sljedećim slučajevima:

(a)

i dalje su ispunjeni zahtjevi iz odjeljka 1. točke 1. podtočaka (b) i (c) ovog poglavlja te poglavlja 1. odjeljka 1. točke 1. podtočaka (a) i (d); i

(b)

provedeno je serološko testiranje s negativnim rezultatima na uzorcima uzetima od svih nekastriranih goveda starijih od 12 mjeseci i svih nekastriranih ovaca ili koza starijih od šest mjeseci u odgovarajućim razmacima od najdulje 12 mjeseci koje određuje nadležno tijelo, uzimajući u obzir vrstu proizvodnje, stanje bolesti i utvrđene čimbenike rizika.

Odjeljak 3.

Suspenzija i ponovna dodjela statusa

1.

Objektu u kojem se drže goveda, ovce ili koze mora se suspendirati status objekta slobodnog od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis s cijepljenjem ako:

(a)

nije ispunjen jedan ili više zahtjeva iz odjeljka 2.; ili

(b)

postoji sumnja na slučaj infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis kod goveda, ovaca i koza koji se drže u objektu.

2.

Status objekta slobodnog od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis s cijepljenjem može se ponovno dodijeliti samo:

(a)

ako su ispunjeni zahtjevi iz poglavlja 1. odjeljka 1. točke 1. podtočke (d), odjeljka 1. točke 1. podtočaka (b) i (c) i odjeljka 2. točke (b);

(b)

rezultati daljnjih istraga potvrđuju odsutnost infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis te je utvrđen status svih životinja kod kojih je postojala sumnja na infekciju.

Odjeljak 4.

Povlačenje i ponovno dobivanje statusa

1.

Objektu u kojem se drže goveda, ovce ili koze mora se povući status objekta slobodnog od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis s cijepljenjem ako:

(a)

nije ispunjen jedan ili više zahtjeva iz odjeljka 2. nakon isteka najduljeg vremenskog razdoblja iz članka 20. stavka 3. točke (b) od suspenzije statusa;

(b)

infekciju bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis nije moguće isključiti u skladu s odjeljkom 3. točkom 2. podtočkom (b);

(c)

potvrđen je slučaj infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis kod goveda, ovaca ili koza koji se drže u objektu; ili

(d)

to je opravdano iz drugih razloga koji su važni za kontrolu infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis.

2.

Ako je u skladu s točkom 1. podtočkom (a) povučen status objekta slobodnog od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis s cijepljenjem, taj se status može ponovno dobiti samo ako se ispune zahtjevi iz odjeljka 2.

3.

Ako je status objekta slobodnog od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis s cijepljenjem povučen u skladu s točkom 1. podtočkama (b), (c) ili (d), taj se status može ponovno dobiti samo ako su uklonjene sve životinje kod kojih je potvrđena bolest i sve životinje čiji rezultati testiranja nisu bili negativni te preostala goveda, ovce i koze udovoljavaju zahtjevima iz poglavlja 1. odjeljka 1. točke 1. podtočke (c).

4.

Odstupajući od točke 3., ako je kod jednog goveda, ovce ili koze koji se drže u objektu potvrđena infekcija bakterijama Brucella suis, biovar 2, status se može ponovno dobiti nakon dobivenih negativnih rezultata testiranja uzoraka uzetih u skladu sa zahtjevima iz poglavlja 1. odjeljka 1. točke 1. podtočke (c) i.

POGLAVLJE 3.

Država članica ili zona slobodna od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis u pogledu držanih goveda

Odjeljak 1.

Dodjela statusa u pogledu držanih goveda

Državi članici ili zoni može se dodijeliti status „slobodno od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis” u pogledu držanih goveda samo u sljedećim slučajevima:

(a)

kod držanih goveda tijekom najmanje posljednje tri godine nije bilo potvrđenih slučajeva infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis;

(b)

posljednje su se tri godine provodili opći zahtjevi nadziranja u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (a) radi ranog otkrivanja infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis kod držanih goveda, koji su uključivali barem:

i.

redovito dostavljanje uzoraka u slučaju pobačaja za laboratorijsko testiranje;

ii.

pravodobnu istragu slučajeva pobačaja koje je mogla uzrokovati infekcija bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis;

(c)

tijekom posljednje tri godine najmanje 99,8 % objekata u kojima se drže goveda, koja čine najmanje 99,9 % populacije goveda, zadržalo je status objekta slobodnog od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis bez cijepljenja;

(d)

nije provedeno cijepljenje goveda protiv bakterija Brucella abortus, B. melitensis i B. suis najmanje posljednje tri godine te nijedno govedo koje je uneseno u državu članicu ili zonu nije cijepljeno tijekom posljednje tri godine prije njegova uvođenja.

Odjeljak 2.

Održavanje statusa u pogledu držanih goveda

1.

Država članica ili zona može zadržati status „slobodno od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis” u pogledu držanih goveda samo u sljedećim slučajevima:

(a)

i dalje su ispunjeni zahtjevi iz odjeljka 1. podtočaka (a), (b) i (d); i

(b)

prve dvije uzastopne godine nakon dodjele statusa provedeno je godišnje nadziranje na temelju reprezentativnog uzorka svih objekata u kojima se drže goveda, koje mora omogućiti barem otkrivanje, s razinom pouzdanosti od 95 %, infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis uz ciljanu stopu prevalencije od 0,2 % objekata u kojima se drže goveda ili uz ciljanu stopu prevalencije od 0,1 % populacije goveda;

(c)

ako tijekom dvije uzastopne godine nakon dodjele statusa nije potvrđen nijedan slučaj infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis kod držanih goveda, nadziranje se mora temeljiti na:

i.

nasumičnom godišnjem nadziranje koje mora omogućiti barem otkrivanje, s razinom pouzdanosti od 95 %, infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis uz ciljanu stopu prevalencije od 0,2 % objekata u kojima se drže goveda ili uz ciljanu stopu prevalencije od 0,1 % populacije goveda; ili

ii.

godišnjem nadziranju na temelju procjene rizika radi otkrivanja infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis, pri kojem se uzimaju u obzir sustavi proizvodnje i utvrđeni čimbenici rizika, uključujući rizik od širenja infekcije s drugih životinja koje nisu držana goveda.

2.

Na status države članice ili zone slobodne od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis u pogledu držanih goveda ne utječe potvrđivanje infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis kod populacije životinja osim držanih goveda pod uvjetom da su provedene, i periodično procijenjene, djelotvorne mjere za sprečavanje prijenosa infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis na držana goveda.

3.

Odstupajući od točke 1. podtočke (a), država članica ili zona može zadržati status „slobodno od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B.suis” u pogledu držanih goveda u slučaju potvrđivanja slučaja infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis u sljedećim slučajevima:

(a)

objekt u kojem je otkrivena infekcija bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis kod držanih goveda odmah je podvrgnut mjerama kontrole relevantne bolesti utvrđenima u članku 24.;

(b)

u roku od 60 dana od prve potvrde infekcije nadležno tijelo provelo je epidemiološko istraživanje i istrage, kako je utvrđeno u članku 25., kako bi utvrdilo mogući izvor i rasprostranjenost infekcije te je donijelo zaključke o mogućem izvoru infekcije, pri čemu je samo ograničen broj objekata zaražen i ti su objekti epidemiološki povezani s prvim otkrivenim izbijanjem bolesti;

(c)

odmah su provedene odgovarajuće mjere kontrole bolesti iz članka 21. ili članka 24. u svim objektima u kojima je utvrđena sumnja ili je potvrđena bolest nakon provedbe mjera iz točke (b) do ponovne dodjele ili odobravanja statusa objekta slobodnog od bolesti;

(d)

nadziranje iz točke 1. je prilagođeno te je pokazalo da je slučaj razriješen.

POGLAVLJE 4.

Država članica ili zona slobodna od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis u pogledu držanih ovaca i koza

Odjeljak 1.

Dodjela statusa u pogledu držanih ovaca i koza

Državi članici ili zoni može se dodijeliti status „slobodno od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis” u pogledu držanih ovaca i koza samo u sljedećim slučajevima:

(a)

kod držanih ovaca i koza tijekom najmanje posljednje tri godine nije bilo potvrđenih slučajeva infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis;

(b)

posljednje su se tri godine provodili opći zahtjevi nadziranja u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (a) radi ranog otkrivanja infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis kod držanih ovaca i koza, koji su uključivali barem:

i.

redovito dostavljanje uzoraka u slučaju pobačaja za laboratorijsko testiranje;

ii.

pravodobnu istragu slučajeva pobačaja koje je mogla uzrokovati infekcija bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis;

(c)

tijekom posljednje tri godine provedeno je nadziranje populacija ovaca i koza te je najmanje 99,8 % objekata u kojima se drže ovce i koze, koje čine najmanje 99,9 % populacije ovaca i koza, zadržalo status objekta slobodnog od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis bez cijepljenja; i

(d)

nije provedeno cijepljenje ovaca i koza protiv bakterija Brucella abortus, B. melitensis i B. suis najmanje posljednje tri godine te nijedna ovca ili koza koja je unesena u državu članicu ili zonu nije cijepljena tijekom posljednje tri godine prije uvođenja.

Odjeljak 2.

Održavanje statusa u pogledu držanih ovaca i koza

1.

Država članica ili zona može zadržati status „slobodno od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis” u pogledu držanih ovaca i koza samo u sljedećim slučajevima:

(a)

i dalje su ispunjeni zahtjevi iz odjeljka 1. podtočaka (a), (b) i (d); i

(b)

prve dvije uzastopne godine nakon dodjele statusa provodi se godišnje nadziranje na temelju reprezentativnog uzorka svih objekata u kojima se drže ovce i koze, koje mora omogućiti barem otkrivanje, s razinom pouzdanosti od 95 %, infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis uz ciljanu stopu prevalencije od 0,2 % objekata u kojima se drže ovce i koze ili uz ciljanu stopu prevalencije od 0,1 % populacije ovaca i koza;

(c)

ako tijekom dvije uzastopne godine nakon dodjele statusa nije potvrđen nijedan slučaj infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis kod držanih ovaca i koza, nadziranje se mora temeljiti na:

i.

nasumičnom godišnjem nadziranju koje mora omogućiti barem otkrivanje, s razinom pouzdanosti od 95 %, infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis uz ciljanu stopu prevalencije od 0,2 % objekata u kojima se drže ovce i koze ili 0,1 % populacije ovaca i koza; ili

ii.

godišnjem nadziranju na temelju procjene rizika radi otkrivanja infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis, pri kojem se uzimaju u obzir sustavi proizvodnje i utvrđeni čimbenici rizika, uključujući rizik od širenja infekcije s drugih životinja koje nisu držane ovce i koze.

2.

Na status države članice ili zone slobodne od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis u pogledu držanih ovaca i koza ne utječe potvrda infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis kod drugih vrsta životinja osim držanih ovaca i koza pod uvjetom da su provedene, i periodično procijenjene, djelotvorne mjere za sprečavanje prijenosa infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis na držane ovce i koze.

3.

Odstupajući od točke 1. podtočke (a), država članica ili zona može zadržati status „slobodno od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis” u pogledu držanih ovaca i koza u slučaju potvrđivanja slučaja infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis u sljedećim slučajevima:

(a)

objekt u kojem je otkrivena infekcija bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis kod držanih ovaca i koza odmah je podvrgnut mjerama kontrole relevantne bolesti utvrđenima u članku 24.;

(b)

u roku od 60 dana od prve potvrde infekcije nadležno tijelo provelo je epidemiološko istraživanje i istrage, kako je utvrđeno u članku 25., kako bi utvrdilo mogući izvor i rasprostranjenost infekcije te je donijelo zaključke o mogućem izvoru infekcije, pri čemu je samo ograničen broj objekata zaražen i ti su objekti epidemiološki povezani s prvim otkrivenim izbijanjem bolesti;

(c)

odmah su provedene odgovarajuće mjere kontrole bolesti iz članka 21. ili članka 24. u svim objektima u kojima je utvrđena sumnja ili je potvrđena bolest nakon provedbe mjera iz točke (b) do ponovne dodjele ili odobravanja statusa objekta slobodnog od bolesti; i

(d)

nadziranje iz točke 1. je prilagođeno te je pokazalo da je slučaj razriješen.

DIO II.

INFEKCIJA KOMPLEKSOM MYCOBACTERIUM TUBERCULOSIS

POGLAVLJE 1.

Objekt slobodan od infekcije kompleksom Mycobacterium tuberculosis

Odjeljak 1.

Dodjela statusa

1.

Objektu u kojem se drže goveda može se dodijeliti status objekta slobodnog od infekcije kompleksom Mycobacterium tuberculosis (Mycobacterium bovis, Mycobacterium tuberculosis, Mycobacterium caprae) (MTBC) samo u sljedećim slučajevima:

(a)

tijekom posljednjih 12 mjeseci nije bilo potvrđenih slučajeva infekcije MTBC-om kod goveda koja se drže u objektu;

(b)

goveda starija od šest tjedana koja su se nalazila u objektu u trenutku testiranja ili uzorkovanja imala su negativne rezultate imunološkog testa u dva navrata kako slijedi:

i.

prvi se test mora provesti na govedima ili na uzorcima uzetima od goveda najranije šest mjeseci nakon uklanjanja posljednje životinje kod koje je potvrđena bolest te posljednje životinje koja je imala pozitivne rezultate imunološkog testa;

ii.

drugi se test mora provesti na govedima ili na uzorcima uzetima od goveda najranije šest mjeseci, ali ne kasnije od 12 mjeseci nakon datuma testiranja goveda ili uzimanja uzoraka iz točke i.;

(c)

od početka testiranja ili uzorkovanja iz točke (b) podtočke i. sva goveda koja su uvedena u objekt potječu iz objekata slobodnih od infekcije MTBC-om i:

i.

država članica ili zona slobodnih od infekcije MTBC-om;

ii.

starija su od šest tjedana i imala su negativne rezultate imunološkog testa:

tijekom 30 dana prije njihova uvođenja u objekt; ili

tijekom 30 dana nakon njihova uvođenja pod uvjetom da su tijekom tog razdoblja životinje držane u izolaciji; i

(d)

od početka testiranja ili uzorkovanja iz točke (b) podtočke i. svi zametni proizvodi goveda koji su uneseni u objekt ili se koriste u objektu potječu iz:

i.

objekata slobodnih od infekcije MTBC-om; ili

ii.

odobrenih objekata za zametne proizvode.

2.

Odstupajući od točke 1., status objekta slobodnog od infekcije MTBC-om može se dodijeliti objektu ako sva goveda potječu iz objekata slobodnih od infekcije MTBC-om i:

(a)

potječu iz države članice ili zone slobodne od infekcije MTBC-om;

(b)

starija su od šest tjedana i imala su negativne rezultate imunološkog testa:

i.

tijekom 30 dana prije njihova unošenja u objekt; ili

ii.

tijekom 30 dana nakon njihova unošenja pod uvjetom da su tijekom tog razdoblja životinje držane u izolaciji.

3.

Odstupajući od točke 1. podtočke (c) i točke 2. podtočke (b), nadležno tijelo ne mora zahtijevati test:

(a)

ako su goveda koja su uvedena u objekt:

i.

imala negativne rezultate imunološkog testa koji je proveden u posljednjih šest mjeseci; i

ii.

potječu iz objekata u kojima su goveda imala negativne rezultate režima testiranja iz odjeljka 2. točke 1. podtočke (c) ili točke 2. provedenog tijekom proteklih šest mjeseci; ili

(b)

ako su goveda koja su uvedena u objekt:

i.

imala negativne rezultate imunološkog testa koji je proveden u posljednjih 12 mjeseci; i

ii.

potječu iz objekata u kojima su goveda imala negativne rezultate režima testiranja iz odjeljka 2. točke 2. podtočke (b) ili podtočke (c) provedenog tijekom proteklih 12 mjeseci.

Odjeljak 2.

Održavanje statusa

1.

Objekt u kojem se drže goveda može zadržati status objekta slobodnog od infekcije MTBC-om samo u sljedećim slučajevima:

(a)

i dalje su ispunjeni zahtjevi iz odjeljka 1. točke 1. podtočaka (a), (c) i (d);

(b)

nadležno tijelo je obaviješteno o svakom slučaju sumnje na infekciju MTBC-om kod goveda koje se drži u tom objektu ili koje je iz tog objekta upućeno u klaonicu te je provedena istraga; i

(c)

proveden je imunološki test, s negativnim rezultatima, na svim govedima starijima od šest tjedana u razmacima od najviše 12 mjeseci.

2.

Odstupajući od točke 1. podtočke (c), nadležno tijelo može izmijeniti režim testiranja kako slijedi:

(a)

u državi članici ili zoni u kojoj godišnji postotak objekata zaraženih MTBC-om, izračunan 31. prosinca svake godine, nije veći od 1 % tijekom posljednja 24 mjeseca, razmak između testova može se produljiti na 24 mjeseca;

(b)

u državi članici ili zoni u kojoj godišnji postotak objekata zaraženih MTBC-om, izračunan 31. prosinca svake godine, nije veći od 0,2 % tijekom posljednjih 48 mjeseci, razmak između testova može se produljiti na 36 mjeseci;

(c)

u državi članici ili zoni u kojoj godišnji postotak objekata zaraženih MTBC-om, izračunan 31. prosinca svake godine, nije veći od 0,1 % tijekom posljednja 72 mjeseca, razmak između testova može se produljiti na 48 mjeseci;

(d)

u državi članici ili zoni slobodnoj od infekcije MTBC-om, ako je odgovarajućim nadziranjem procijenjen rizik prijenosa MTBC-a s divljih životinja na goveda, razmak između testova može se temeljiti na vrsti proizvodnje i utvrđenim čimbenicima rizika, uzimajući u obzir barem sljedeće rizike:

i.

lokaciju na kojoj postoji sumnja ili je potvrđena infekcija MTBC-om kod divljih životinja;

ii.

povijest infekcije MTBC-om tijekom posljednjih pet godina;

iii.

epidemiološku povezanost s objektima iz točki i. ili ii.

Odjeljak 3.

Suspenzija i ponovna dodjela statusa

1.

Objektu u kojem se drže goveda mora se suspendirati status objekta slobodnog od infekcije MTBC-om ako:

(a)

nije ispunjen jedan ili više zahtjeva iz odjeljka 2.; ili

(b)

postoji sumnja na slučaj infekcije MTBC-om kod goveda koja se drže u objektu.

2.

Status objekta slobodnog od infekcije MTBC-om može se ponovno dodijeliti samo:

(a)

ako su ispunjeni zahtjevi iz odjeljka 1. točke 1. podtočaka (c) i (d), odjeljka 2. točke 1. podtočke (b) i, ako je relevantno, podtočke (c) ili odjeljka 2. točke 2.;

(b)

ako rezultati daljnjih istraga potvrđuju odsutnost infekcije MTBC-om te je utvrđen status svih životinja kod kojih je postojala sumnja na infekciju. Ako su goveda kod kojih je postojala sumnja na infekciju zaklana u tom kontekstu, istrage moraju uključivati ispitivanje uzoraka izravnim dijagnostičkim metodama.

Odjeljak 4.

Povlačenje i ponovno dobivanje statusa

1.

Objektu u kojem se drže goveda mora se povući status objekta slobodnog od infekcije MTBC-om ako:

(a)

nije ispunjen jedan ili više zahtjeva iz odjeljka 2. nakon isteka najduljeg vremenskog razdoblja iz članka 20. stavka 3. točke (b) od suspenzije statusa;

(b)

infekciju MTBC-om nije moguće isključiti u skladu s odjeljkom 3. točkom 2. podtočkom (b);

(c)

kod goveda koja se drže u objektu potvrđen je slučaj infekcije MTBC-om; ili

(d)

to je opravdano iz drugih razloga koji su važni za kontrolu infekcije MTBC-om.

2.

Ako je u skladu s točkom 1. podtočkom (a) povučen status objekta slobodnog od infekcije MTBC-om, taj se status može ponovno dobiti samo ako se ispune zahtjevi iz odjeljka 2.

3.

Ako je u skladu s točkom 1. podtočkama (b), (c) ili (d) povučen status objekta slobodnog od infekcije MTBC-om, taj se status može ponovno dobiti samo:

(a)

ako su uklonjeni svi potvrđeni slučajevi i sve životinje koje nisu imale negativne rezultate imunološkog testa; i

(b)

ako preostala goveda udovoljavaju zahtjevima iz odjeljka 1. točke 1. podtočke (b).

4.

Odstupajući od točke 3. podtočke (b), status se može ponovno dobiti u sljedećim slučajevima:

(a)

sva goveda starija od šest tjedana koja su se nalazila u objektu u trenutku testiranja imala su negativne rezultate dvaju imunoloških testova kako slijedi:

i.

prvi se test mora provesti na govedima ili na uzorcima uzetima od goveda najranije dva mjeseca nakon uklanjanja posljednje životinje kod koje je potvrđena bolest i posljednje životinje koja je imala pozitivne rezultate imunološkog testa;

ii.

drugi se test mora provesti na govedima ili na uzorcima uzetima od goveda najranije dva mjeseca, a najkasnije 12 mjeseci nakon datuma testiranja ili uzorkovanja goveda iz točke i.; i

(b)

primjenjuje se barem jedan od sljedećih uvjeta:

i.

zaključak epidemiološkog istraživanja upućuje na to da je do infekcije došlo zbog unošenja jedne ili više zaraženih životinja u objekt tijekom proteklih 12 mjeseci prije otkrivanja infekcije MTBC-om; ili

ii.

od otkrivanja infekcije MTBC-om potvrđen je samo jedan slučaj ili je samo jedno govedo imalo pozitivne rezultate imunološkog testa na MTBC te u protekle tri godine objektu nije povučen status; ili

iii.

goveda u objektu imala su negativne rezultate imunološkog testa provedenog manje od 12 mjeseci prije otkrivanja infekcije MTBC-om u skladu s odjeljkom 2. točkom 1. podtočkom (c) ili točkom 2.

POGLAVLJE 2.

Država članica ili zona slobodna od infekcije MTBC-om

Odjeljak 1.

Dodjela statusa u pogledu držanih goveda

Državi članici ili zoni može se dodijeliti status „slobodno od infekcije MTBC-om” u pogledu držanih goveda samo u sljedećim slučajevima:

(a)

tijekom posljednje tri godine najmanje 99,8 % objekata u kojima se drže goveda, koja čine najmanje 99,9 % populacije goveda, zadržalo je status objekta slobodnog od infekcije MTBC-om te stopa incidencije objekata u kojima je potvrđena infekcija tijekom godine nije prelazila 0,1 %; i

(b)

posljednje su se tri godine provodili opći zahtjevi nadziranja u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (a) radi otkrivanja infekcije MTBC-om kod držanih goveda, koji su uključivali barem:

i.

sustavno ispitivanje promjena uzrokovanih infekcijom MTBC-om kod svih goveda zaklanih u okviru ante mortem i post mortem nadziranja;

ii.

istrage promjena koje su mogle biti uzrokovane infekcijom MTBC-om.

Odjeljak 2.

Održavanje statusa

1.

Država članica ili zona može zadržati status „slobodno od infekcije MTBC-om” u pogledu držanih goveda samo ako su:

(a)

i dalje ispunjeni zahtjevi iz odjeljka 1. točke (b); i

(b)

prve dvije uzastopne godine nakon dodjele statusa mora se provoditi nasumično godišnje nadziranje na temelju reprezentativnog uzorkovanja svih objekata u kojima se drže goveda radi dokazivanja, s razinom pouzdanosti od 95 %:

i.

da je najmanje 99,8 % objekata, koji čine najmanje 99,9 % populacije goveda, slobodno od infekcije MTBC-om;

ii.

da stopa incidencije objekata u kojima je potvrđena infekcija tijekom godine ne prelazi 0,1 %;

(c)

ako su uvjeti iz točke (b) ispunjeni dvije uzastopne godine, nadziranje se temelji na:

i.

nasumičnom godišnjem nadziranju barem radi dokazivanja, s razinom pouzdanosti od 95 %, da stopa incidencije objekata u kojima je potvrđena infekcija tijekom godine ne prelazi 0,1 %; ili

ii.

godišnjem nadziranju na temelju procjene rizika radi otkrivanja infekcije MTBC-om, pri kojem se uzimaju u obzir sustavi proizvodnje i utvrđeni čimbenici rizika, uključujući rizik od širenja infekcije s drugih životinja koje nisu držana goveda, te pojačano nadziranje u objektima koji su povezani s barem jednim od rizika iz poglavlja 1. odjeljka 2. točke 2. podtočke (d).

2.

Na status države članice ili zone slobodne od infekcije MTBC-om ne utječe potvrđivanje infekcije MTBC-om kod životinja koje nisu držana goveda, pod uvjetom da su provedene, i periodično procijenjene, djelotvorne mjere za sprečavanje prijenosa infekcije MTBC-om na držana goveda.

DIO III.

ENZOOTSKA LEUKOZA GOVEDA

POGLAVLJE 1.

Objekt slobodan od enzootske leukoze goveda

Odjeljak 1.

Dodjela statusa

1.

Objektu u kojem se drže goveda može se dodijeliti status objekta slobodnog od enzootske leukoze goveda (ELG) samo u sljedećim slučajevima:

(a)

tijekom posljednja 24 mjeseca nije bilo potvrđenih slučajeva infekcije ELG-om kod goveda koja se drže u objektu;

(b)

tijekom posljednjih 12 mjeseci goveda starija od 24 mjeseca koja se drže u objektu imala su negativne rezultate serološkog testa u najmanje dva navrata u razmaku od najmanje četiri mjeseca;

(c)

od početka uzorkovanja iz točke (b) sva goveda uvedena u objekt:

i.

potječu iz objekata slobodnih od ELG-a; ili

ii.

potječu iz objekata u kojima u razdoblju od 24 mjeseca prije otpreme nije bilo nikakve potvrde ELG-a, bilo kliničke, post mortem ili kao rezultat dijagnostičkog testa na ELG; i

ako su starija od 24 mjeseca,

podvrgnuta su serološkim testovima, s negativnim rezultatima, u dva navrata s razmakom od najmanje četiri mjeseca dok su držana u izolaciji od drugih goveda u objektu, ili

podvrgnuta su serološkom testu, s negativnim rezultatima, u roku od 30 dana prije uvođenja, pod uvjetom da su sva goveda testirana u skladu s točkom (b),

ako su mlađa od 24 mjeseca,

otelile su ih ženke koje su podvrgnute serološkom testu na ELG, s negativnim rezultatima, provedenom na uzorcima uzetima u dva navrata s razmakom od najmanje četiri mjeseca tijekom posljednjih 12 mjeseci; i

(d)

od početka uzorkovanja iz točke (b) svi zametni proizvodi goveda uneseni u objekt potječu iz:

i.

objekata slobodnih od ELG-a; ili

ii.

odobrenih objekata za zametne proizvode.

2.

Odstupajući od točke 1., objektu se može dodijeliti status objekta slobodnog od ELG-a ako sva goveda potječu iz objekata slobodnih od ELG-a smještenih u državi članici ili zoni slobodnoj od ELG-a ili u državi članici ili zoni obuhvaćenoj odobrenim programom iskorjenjivanja.

Odjeljak 2.

Održavanje statusa

Objekt u kojem se drže goveda može zadržati status objekta slobodnog od ELG-a samo u sljedećim slučajevima:

(a)

i dalje su ispunjeni zahtjevi iz odjeljka 1. točke 1. podtočaka (a), (c) i (d); i

(b)

provedeno je serološko testiranje na ELG s negativnim rezultatima, na uzorcima uzetima:

i.

u razmacima od najviše 36 mjeseci od svih goveda starijih od 24 mjeseca; ili

ii.

u skladu s poglavljem 2. odjeljkom 2. točkama (b) ili (c), ako je relevantno, ako je objekt smješten u državi članici ili zoni slobodnoj od ELG-a

Odjeljak 3.

Suspenzija i ponovna dodjela statusa

1.

Objektu u kojem se drže goveda mora se suspendirati status objekta slobodnog od ELG-a ako:

(a)

nije ispunjen jedan ili više zahtjeva iz odjeljka 2.;

(b)

postoji sumnja na slučaj ELG-a kod goveda koja se drže u objektu.

2.

Status objekta slobodnog od ELG-a može se ponovno dodijeliti samo ako:

(a)

su ispunjeni zahtjevi iz odjeljka 1. točke 1. podtočaka (c) i (d) i odjeljka 2. točke (b);

(b)

rezultati daljnjih istraga potvrđuju odsutnost ELG-a te je utvrđen status svih životinja kod kojih je postojala sumnja na bolest.

Odjeljak 4.

Povlačenje i ponovno dobivanje statusa

1.

Objektu u kojem se drže goveda mora se povući status objekta slobodnog od ELG-a ako:

(a)

nije ispunjen jedan ili više zahtjeva iz odjeljka 2. nakon isteka najduljeg vremenskog razdoblja iz članka 20. stavka 3. točke (b) od suspenzije statusa; ili

(b)

kod goveda koja se drže u objektu potvrđen je slučaj ELG-a.

2.

Ako je u skladu s točkom 1. podtočkom (a) povučen status objekta slobodnog od ELG-a, taj se status može ponovno dobiti samo ako se ispune zahtjevi iz odjeljka 1. točke 1. podtočaka (c) i (d) i odjeljka 2. točke (b).

3.

Ako je u skladu s točkom 1. podtočkom (b) povučen status objekta slobodnog od ELG-a, taj se status može ponovno dobiti samo:

(a)

ako su uklonjena sva goveda s pozitivnim rezultatima testa na ELG te sve njihovo potomstvo mlađe od 24 mjeseca;

(b)

ako su sva goveda starija od 12 mjeseci imala negativne rezultate serološkog testa provedenog u dva navrata s razmakom od najmanje četiri mjeseca, pri čemu je prvi test proveden na uzorku uzetom najranije četiri mjeseca nakon uklanjanja posljednje životinje kod koje je potvrđena bolest.

4.

Odstupajući od točke 3. podtočke (a), potomstvo ženki koje su imale pozitivne rezultate serološkog testa na ELG ili kod kojih su utvrđene promjene uzrokovane ELG-om može se zadržati u objektu ako:

(a)

je odvojeno od ženke odmah nakon teljenja te je imalo negativne rezultate PCR testa, u dva navrata, pri čemu je prvi uzorak uzet u razdoblju od tri do pet tjedana, a drugi u roku od osam do deset tjedana nakon telenja; i

(b)

ostane u objektu do dobi od 24 mjeseca te ima negativne rezultate serološkog testa ili se prije tog testa pošalje izravno u klaonicu u skladu sa zahtjevima iz članka 27. stavka 4.

POGLAVLJE 2.

Država članica ili zona slobodna od ELG-a

Odjeljak 1.

Dodjela statusa

Državi članici ili zoni može se dodijeliti status „slobodno od infekcije ELG-om” u pogledu držanih goveda samo u sljedećim slučajevima:

(a)

najmanje 99,8 % objekata u kojima se drže goveda slobodno je od ELG-a; i

(b)

sva goveda starija od 24 mjeseca koja su zaklana u toj državi članici ili zoni podvrgnuta su službenom post mortem pregledu te su uzorci od svih životinja s tumorima koji bi mogli biti uzrokovani ELG-om laboratorijski ispitani radi potvrđivanja ili isključivanja prisutnosti ELG-a.

Odjeljak 2.

Održavanje statusa

Država članica ili zona može zadržati status „slobodno od ELG-a” u pogledu držanih goveda samo u sljedećim slučajevima:

(a)

i dalje su ispunjeni zahtjevi iz odjeljka 1.; i

(b)

tijekom prvih pet godina od dodjele statusa „slobodno od ELG-a” provedeno je nadziranje na temelju:

i.

nasumičnog godišnjeg uzorkovanja barem radi otkrivanja, s razinom pouzdanosti od 95 %, objekata zaraženih ELG-om uz ciljanu stopu prevalencije od 0,2 %; ili

ii.

serološkog testiranja svih goveda starijih od 24 mjeseca u barem jednom navratu;

(c)

nakon prvih pet godina od dodjele statusa „slobodno od ELG-a” provedeno je nadziranje kako bi se dokazala odsutnost infekcije uzimajući u obzir sustav proizvodnje i utvrđene čimbenike rizika.

DIO IV.

ZARAZNI RINOTRAHEITIS GOVEDA/ZARAZNI PUSTULARNI VULVOVAGINITIS

POGLAVLJE 1.

Objekt slobodan od zaraznog rinotraheitisa goveda/zaraznog pustularnog vulvovaginitisa

Odjeljak 1.

Dodjela statusa

1.

Objektu u kojem se drže goveda može se dodijeliti status objekta slobodnog od zaraznog rinotraheitisa goveda/zaraznog pustularnog vulvovaginitisa (ZRG/ZPV) samo u sljedećim slučajevima:

(a)

tijekom posljednjih 12 mjeseci nije bilo potvrđenih slučajeva ZRG-a/ZPV-a kod goveda koja se drže u objektu;

(b)

tijekom protekle dvije godine nijedno govedo koje se drži u objektu nije cijepljeno protiv ZRG-a/ZPV-a;

(c)

goveda u objektu podvrgnuta su barem jednom od sljedećih režima testiranja uzimajući u obzir prijašnja cijepljenja u okviru DIVA cijepljenja, pri čemu su provedeni serološki testovi za otkrivanje protutijela na cijeli BHV-1 ili, prema potrebi, protutijela na BHV-1-gE na:

i.

uzorku krvi, mlijeka ili mesnog iscrpka uzetom od svakog pojedinačnog goveda tijekom razdoblja od najdulje 12 mjeseci; ili

ii.

uzorcima krvi, mlijeka ili mesnog iscrpka uzetima u najmanje dva navrata u razmaku od najmanje dva mjeseca i najviše 12 mjeseci od:

svih ženki goveda starijih od 12 mjeseci, i

svih mužjaka goveda starijih od 12 mjeseci koji se koriste za uzgoj ili su namijenjeni rasplodu, i

nasumičnog uzorka mužjaka starijih od 12 mjeseci koji nisu namijenjeni rasplodu. Broj testiranih životinja mora omogućiti barem otkrivanje, s razinom pouzdanosti od 95 %, seropozitivnih životinja uz ciljanu stopu prevalencije od 10 %; ili

iii.

u slučaju objekta u kojem je najmanje 30 % goveda u laktaciji,

skupnim uzorcima mlijeka uzetima u najmanje tri navrata u razmacima od najmanje tri mjeseca od ženki goveda u laktaciji tako da budu zastupljene sve epidemiološke jedinice objekta, i

uzorcima krvi uzetima od svih ženki goveda starijih od 12 mjeseci koje nisu u laktaciji te od svih mužjaka goveda starijih od 12 mjeseci koji se koriste za uzgoj ili su namijenjeni rasplodu, i

nasumičnom uzorku krvi ili mesnog iscrpka uzetom od mužjaka goveda starijih od 12 mjeseci koji nisu namijenjeni rasplodu. Broj testiranih životinja mora omogućiti barem otkrivanje, s razinom pouzdanosti od 95 %, seropozitivnih životinja uz ciljanu stopu prevalencije od 10 %; ili

iv.

u slučaju objekta u kojem manje od 5 % držanih goveda čine mužjaci, a najmanje 95 % ženki starijih od 24 mjeseca namijenjeno je ili se koristi za proizvodnju mlijeka, na skupnim uzorcima mlijeka uzetima u najmanje šest navrata u razmacima od najmanje dva mjeseca od ženki goveda u laktaciji tako da budu zastupljene sve epidemiološke jedinice objekta;

(d)

od početka uzorkovanja iz točke (c) sva goveda koja su uvedena u objekt:

i.

potječu iz objekata slobodnih od ZRG-a/ZPV-a te su, u slučaju da su objekti podrijetla smješteni u državi članici ili zoni koja nije slobodna od ZRG-a/ZPV-a niti obuhvaćena odobrenim programom iskorjenjivanja, imala negativne rezultate serološkog testa za otkrivanje protutijela na cijeli BHV-1 ili, prema potrebi, protutijela na BHV-1-gE, na uzorku uzetom nakon njihova uvođenja te prije dodjele statusa „slobodno od ZRG-a/ZPV-a”; ili

ii.

stavljena su u karantenu prije uvođenja te su imala negativne rezultate serološkog testa za otkrivanje protutijela na cijeli BHV-1 na uzorku uzetom najranije 21 dan nakon početka karantene; i

(e)

od početka uzorkovanja iz točke (c) svi zametni proizvodi goveda uneseni u objekt potječu iz:

i.

objekata slobodnih od ZRG-a/ZPV-a; ili

ii.

odobrenih objekata za zametne proizvode.

2.

Odstupajući od točke 1., objektu se može dodijeliti status objekta slobodnog od ZRG-a/ZPV-a ako sva goveda potječu iz objekata slobodnih od ZRG-a/ZPV-a smještenih u državi članici ili zoni slobodnoj od ZRG-a/ZPV-a ili u državi članici ili zoni obuhvaćenoj odobrenim programom iskorjenjivanja, pod uvjetom da udovoljavaju zahtjevima iz odjeljka 2. točaka (c) i (d), ako je relevantno.

Odjeljak 2.

Održavanje statusa

Objekt u kojem se drže goveda može zadržati status objekta slobodnog od ZRG-a/ZPV-a samo u sljedećim slučajevima:

(a)

i dalje su ispunjeni zahtjevi iz odjeljka 1. točke 1. podtočaka (a), (b) i (e);

(b)

provedeno je serološko testiranje za otkrivanje protutijela na cijeli BHV-1 ili, prema potrebi, protutijela na BHV-1-gE, uzimajući u obzir prijašnja cijepljenja u okviru DIVA cijepljenja, s negativnim rezultatima,

i.

na uzorcima krvi, mlijeka ili mesnog iscrpka koji se uzimaju jednom godišnje od svih goveda starijih od 24 mjeseca; ili

ii.

u slučaju objekta u kojem je najmanje 30 % goveda u laktaciji, najmanje jednom godišnje na:

skupnim uzorcima mlijeka uzetima u najmanje tri navrata u razmacima od najmanje tri mjeseca od ženki goveda u laktaciji tako da budu zastupljene sve epidemiološke jedinice objekta, i

uzorcima krvi uzetima od svih uzgojno valjanih mužjaka goveda starijih od 24 mjeseca; ili

iii.

u slučaju objekta u kojem manje od 5 % držanih goveda čine mužjaci, a najmanje 95 % ženki starijih od 24 mjeseca namijenjeno je ili se koristi za proizvodnju mlijeka, najmanje jednom godišnje na skupnim uzorcima mlijeka uzetima u najmanje šest navrata u razmacima od najmanje dva mjeseca od ženki goveda u laktaciji tako da budu zastupljene sve epidemiološke jedinice objekta; ili

iv.

ako objekt posljednje tri uzastopne godine ima status objekta slobodnog od ZRG-a/ZPV-a, jednom godišnje na uzorcima krvi ili mlijeka uzetima od onolikog broja goveda koji mora omogućiti barem otkrivanje, s razinom pouzdanosti od 95 %, seropozitivnih životinja uz ciljanu stopu prevalencije od 10 %; ili

v.

ako je objekt smješten u državni članici ili zoni slobodnoj od ZRG-a/ZPV-a, na uzorcima uzetima u skladu s poglavljem 2. odjeljkom 2. točkom 1. podtočkom (b) ili poglavljem 2. odjeljkom 2. točkom 3., ako je relevantno;

(c)

u objekt se unose samo goveda koja nisu cijepljena protiv infekcije ZRG-om/ZPV-om, ako je objekt smješten u državi članici ili zoni:

i.

slobodnoj od ZRG-a/ZPV-a; ili

ii.

u kojoj je na snazi zabrana cijepljenja kao dio strategije iskorjenjivanja bolesti u okviru odobrenog programa iskorjenjivanja;

(d)

sva goveda koja se unose u objekt udovoljavaju zahtjevima iz odjeljka 1. točke 1. podtočke (d) ii. ili potječu iz objekata slobodnih od ZRG-a/ZPV-a te su imala negativne rezultate serološkog testa za otkrivanje protutijela na cijeli BHV-1 ili, prema potrebi, protutijela na BHV-1-gE, na uzorku uzetom u objektima podrijetla u razdoblju od 15 dana prije njihove otpreme, u sljedećim slučajevima:

i.

predmetni objekt je smješten u državi članici ili zoni koja je slobodna od ZRG-a/ZPV-a te se objekti podrijetla ne nalaze u državi članici ili zoni koja je slobodna od ZRG-a/ZPV-a; ili

ii.

predmetni objekt je smješten u državi članici ili zoni koja je obuhvaćena odobrenim programom iskorjenjivanja, a objekti podrijetla nalaze se u državi članici ili zoni koja nije slobodna od ZRG-a/ZPV-a niti obuhvaćena odobrenim programom iskorjenjivanja.

Odjeljak 3.

Suspenzija i ponovna dodjela statusa

1.

Objektu u kojem se drže goveda mora se suspendirati status objekta slobodnog od ZRG-a/ZPV-a ako:

(a)

nije ispunjen jedan ili više zahtjeva iz odjeljka 2.;

(b)

postoji sumnja na slučaj ZRG-a/ZPV-a kod goveda koja se drže u objektu.

2.

Status objekta slobodnog od ZRG-a/ZPV-a može se ponovno dodijeliti samo ako:

(a)

su ispunjeni zahtjevi iz odjeljka 1. točke 1. podtočaka (b) i (e) i odjeljka 2. točaka (b), (c) i (d);

(b)

rezultati daljnjih istraga potvrđuju odsutnost ZRG-a/ZPV -a te je utvrđen status svih životinja kod kojih je postojala sumnja na bolest.

Odjeljak 4.

Povlačenje i ponovno dobivanje statusa

1.

Objektu u kojem se drže goveda mora se povući status objekta slobodnog od ZRG-a/ZPV-a ako:

(a)

nije ispunjen jedan ili više zahtjeva iz odjeljka 2. nakon isteka najduljeg vremenskog razdoblja iz članka 20. stavka 3. točke (b) od suspenzije statusa;

(b)

kod goveda koja se drže u objektu potvrđen je slučaj ZRG-a/ZPV-a.

2.

Ako je u skladu s točkom 1. podtočkom (a) povučen status objekta slobodnog od ZRG-a/ZPV-a, taj se status može ponovno dobiti samo ako se ispune zahtjevi iz odjeljka 1. točke 1. podtočaka (b) i (e) i odjeljka 2. točaka (b), (c) i (d).

3.

Ako je u skladu s točkom 1. podtočkom (b) povučen status objekta slobodnog od ZRG-a/ZPV-a, taj se status može ponovno dobiti samo ako:

(a)

su uklonjeni svi potvrđeni slučajevi;

(b)

proveden je barem jedan od režima testiranja iz odjeljka 1. točke 1. podtočke (c) s negativnim rezultatima na uzorcima uzetima najranije 30 dana nakon uklanjanja posljednje životinje kod koje je potvrđena bolest.

POGLAVLJE 2.

Država članica ili zona slobodna od infekcije ZRG-om/ZPV-om

Odjeljak 1.

Dodjela statusa

Državi članici ili zoni može se dodijeliti status „slobodno od ZRG-a/ZPV-a” u pogledu držanih goveda samo u sljedećim slučajevima:

(a)

zabranjeno je cijepljenje držanih goveda protiv ZRG-a/ZPV-a; i

(b)

najmanje 99,8 % objekata, koji čine najmanje 99,9 % odgovarajuće populacije goveda, slobodno je od infekcije ZRG-om/ZPV-om.

Odjeljak 2.

Održavanje statusa

1.

Država članica ili zona može zadržati status „slobodno od ZRG-a/ZPV-a” u pogledu držanih goveda samo ako su:

(a)

i dalje ispunjeni zahtjevi iz odjeljka 1.; i

(b)

nadziranje se provodi godišnje na temelju nasumičnog uzorkovanja koje mora omogućiti barem otkrivanje, s razinom pouzdanosti od 95 %, zaraze objekata s BHV-1 uz ciljanu stopu prevalencije od 0,2 % objekata ili goveda zaraženih s BHV-1, uz ciljanu stopu prevalencije od 0,1 % populacije goveda.

2.

Odstupajući od točke 1. podtočke (a), nadležno tijelo može odobriti primjenu DIVA cijepljenja u slučaju izbijanja bolesti ako:

(a)

rezultati epidemiološkog istraživanja i istraga provedenih u skladu s člankom 25. pokazuju da je do izbijanja bolesti došlo samo u ograničenom broju objekata;

(b)

ako je upotreba DIVA cijepljenja ograničena na kontrolu tog izbijanja bolesti prema procjeni nadležnog tijela;

(c)

goveda su cijepljena u okviru DIVA cijepljenja pod nadzorom nadležnog tijela te je upotreba DIVA cjepiva dokumentirana za svaku životinju;

(d)

ako se goveda cijepljena u okviru DIVA cijepljenja premještaju samo izravno u klaonicu ili objekt u drugoj zoni ili državi članici u kojoj nije na snazi zabrana cijepljenja.

3.

Odstupajući od točke 1. podtočke (b), može se provoditi nadziranje radi godišnjeg dokazivanja odsutnosti infekcije s BHV-1, pri kojem se uzimaju u obzir sustavi proizvodnje i utvrđeni čimbenici rizika, pod uvjetom da nije otkriveno nijedno izbijanje bolesti pet uzastopnih godina od dodjele statusa „slobodno od ZRG-a/ZPV-a” toj državi članici ili zoni.

DIO V.

INFEKCIJA VIRUSOM BOLESTI AUJESZKOGA

POGLAVLJE 1.

Objekti slobodni od infekcije virusom bolesti Aujeszkoga

Odjeljak 1.

Dodjela statusa

1.

Objektu u kojem se drže svinje može se dodijeliti status objekta slobodnog od infekcije virusom bolesti Aujeszkoga (BA) samo ako:

(a)

tijekom posljednjih 12 mjeseci nije bilo potvrđenih slučajeva infekcije virusom BA-a kod svinja koja se drže u objektu;

(b)

tijekom posljednjih 12 mjeseci nijedna svinja koja se drži u objektu nije cijepljena protiv AD-a;

(c)

u posljednjih 12 mjeseci svinje koje se drže u objektu podvrgnute su jednom od sljedećih režima testiranja uzimajući u obzir prijašnja cijepljenja u okviru DIVA cijepljenja, pri čemu su provedeni serološki testovi za otkrivanje protutijela na virus BA-a ili, prema potrebi, protutijela na ADV-gE, s negativnim rezultatima, na:

i.

uzorku krvi ili mesnog iscrpka uzetom od svake svinje; ili

ii.

uzorcima krvi ili mesnog iscrpka uzetima u dva navrata u razmaku od dva do tri mjeseca od onolikog broja životinja koji mora omogućiti barem otkrivanje, s razinom pouzdanosti od 95 %, seropozitivnih životinja uz ciljanu stopu prevalencije od 10 %;

(d)

od početka uzorkovanja iz točke (c) sve svinje koje su uvedene u objekt:

i.

potječu iz objekata slobodnih od infekcije virusom BA-a te su, u slučaju da su objekti podrijetla smješteni u državi članici ili zoni koja nije slobodna od infekcije virusom BA-a niti obuhvaćena odobrenim programom iskorjenjivanja, imale negativne rezultate serološkog testa za otkrivanje protutijela na cijeli virus BA-a ili, prema potrebi, protutijela na ADV-gE, nakon njihova uvođenja te prije dodjele statusa „slobodno od infekcije virusom BA-a”; ili

ii.

stavljene su u karantenu na razdoblje od najmanje 30 dana prije uvođenja te su imale negativne rezultate serološkog testa za otkrivanje protutijela na cijeli virus BA-a u dva navrata u razmaku od najmanje 30 dana između prikupljanja svakog uzorka. Uzorak za posljednji test mora se uzeti u roku od 15 dana prije otpreme;

(e)

od početka uzorkovanja iz točke (c) svi zametni proizvodi svinja uneseni u objekt potječu iz:

i.

objekata slobodnih od infekcije virusom BA-a; ili

ii.

odobrenih objekata za zametne proizvode.

2.

Odstupajući od točke 1., objektu se može dodijeliti status objekta slobodnog od virusa BA-a ako sve svinje potječu iz objekata slobodnih od infekcije virusom BA-a smještenih u državi članici ili zoni slobodnoj od infekcije virusom BA-a ili u državi članici ili zoni obuhvaćenoj odobrenim programom iskorjenjivanja, pod uvjetom da udovoljavaju zahtjevima iz odjeljka 2. točke (d).

Odjeljak 2.

Održavanje statusa

Objekt u kojem se drže svinje može zadržati status objekta slobodnog od infekcije virusom BA-a samo u sljedećim slučajevima:

(a)

i dalje su ispunjeni zahtjevi iz odjeljka 1. točke 1. podtočaka (a), (b) i (e);

(b)

provedeno je serološko testiranje, s negativnim rezultatima, na reprezentativnom broju uzoraka krvi ili mesnog iscrpka uzetima od svinja koje se drže u objektu kako bi se provjerila odsutnost infekcije virusom BA-a na temelju režima testiranja koji uzima u obzir ciklus proizvodnje i rizik od unošenja virusa BA-a:

i.

najmanje jednom godišnje, ako nisu sve držane svinje cijepljene protiv AD-a, testovima za otkrivanje protutijela na cijeli virus BA-a; ili

ii.

najmanje dvaput godišnje, testovima za otkrivanje protutijela na cijeli virus BA-a i, prema potrebi, testovima za otkrivanje protutijela na ADV-gE;

(c)

pod uvjetom da se objekt nalazi u državi članici ili zoni slobodnoj od infekcije virusom BA-a, serološko testiranje iz točke (b) provedeno je prema potrebi u skladu s nadziranjem utvrđenim u poglavlju 2. odjeljku 2. točki 1. podtočki (b) ili poglavlju 2. odjeljku 2. točki 4., ako je relevantno;

(d)

sve uvedene svinje:

i.

udovoljavaju zahtjevima iz odjeljka 1. točke 1. podtočke (d) ii.; ili

ii.

potječu iz objekata slobodnih od infekcije virusom BA-a te su podvrgnute serološkom testu na protutijela na cijeli virus BA-a, s negativnim rezultatima, na uzorku prikupljenom u objektima podrijetla u razdoblju od 15 dana prije otpreme, ako je:

objekt smješten u državi članici ili zoni koja je slobodna od infekcije virusom BA-a te se objekti podrijetla ne nalaze u državi članici ili zoni koja je slobodna od infekcije virusom BA-a; ili

objekt smješten u državi članici ili zoni koja je obuhvaćena odobrenim programom iskorjenjivanja, a objekti podrijetla nalaze u državi članici ili zoni koja nije slobodna od infekcije virusom BA-a niti obuhvaćena odobrenim programom iskorjenjivanja.

Broj testiranih svinja mora omogućiti barem otkrivanje, s razinom pouzdanosti od 95 %, seropozitivnih životinja uz ciljanu stopu prevalencije od 10 %.

Odstupajući od prvog podstavka, za svinje mlađe od četiri mjeseca koje su oprasile ženke cijepljene u okviru DIVA cijepljenja može se primjenjivati serološki test za otkrivanje protutijela na ADV-gE.

Odjeljak 3.

Suspenzija i ponovna dodjela statusa

1.

Objektu u kojem se drže svinje mora se suspendirati status objekta slobodnog od infekcije virusom BA-a ako:

(a)

više nije ispunjen jedan ili više zahtjeva iz odjeljka 2.;

(b)

postoji sumnja na slučaj infekcije virusom BA-a kod svinja koje se drže u objektu.

2.

Status objekta slobodnog od infekcije virusom BA-a može se ponovno dodijeliti samo ako:

(a)

su ispunjeni zahtjevi iz odjeljka 1. točke 1. podtočaka (b) i (e) i odjeljka 2. točke (b) ili (c), ako je relevantno, i točke (d);

(b)

rezultati daljnjih istraga potvrđuju odsutnost infekcije virusom BA-a te je utvrđen status svih životinja kod kojih je postojala sumnja na infekciju.

Odjeljak 4.

Povlačenje i ponovno dobivanje statusa

1.

Objektu u kojem se drže svinje mora se povući status objekta slobodnog od infekcije virusom BA-a ako:

(a)

nije ispunjen jedan ili više zahtjeva iz odjeljka 2. nakon isteka najduljeg vremenskog razdoblja iz članka 20. stavka 3. točke (b) od suspenzije statusa;

(b)

kod svinja koje se drže u objektu potvrđen je slučaj infekcije virusom BA-a.

2.

Ako je u skladu s točkom 1. podtočkom (a) povučen status objekta slobodnog od infekcije virusom BA-a, taj se status može ponovno dobiti samo ako se ispune zahtjevi iz odjeljka 1. točke 1. podtočaka (b) i (e) i odjeljka 2. točke (b) ili (c), ako je relevantno, i točke (d).

3.

Ako je u skladu s točkom 1. podtočkom (b) povučen status objekta slobodnog od infekcije virusom BA-a, taj se status može ponovno dobiti samo ako su uklonjene sve svinje iz objekta.

POGLAVLJE 2.

Država članica ili zona slobodna od infekcije virusom bolesti Aujeszkoga

Odjeljak 1.

Dodjela statusa

Državi članici ili zoni može se dodijeliti status „slobodno od infekcije virusom BA-a” u pogledu držanih svinja samo u sljedećim slučajevima:

(a)

zabranjeno je cijepljenje držanih svinja protiv AD-a tijekom proteklih 12 mjeseci;

(b)

provedeno je nadziranje kako bi se dokazalo da u nijednom objektu u predmetnoj državi članici ili zoni nije bilo kliničkih, viroloških ili seroloških dokaza infekcije virusom BA-a najmanje tijekom protekla 24 mjeseca; i

(c)

ako je poznato da je kod divljih svinja prisutna infekcija virusom BA-a, provedene su mjere kako bi se spriječio prijenos virusa BA-a s divljih svinja na držane svinje.

Odjeljak 2.

Održavanje statusa

1.

Država članica ili zona može zadržati status „slobodno od infekcije virusom BA-a” u pogledu držanih svinja samo ako su:

(a)

i dalje ispunjeni zahtjevi iz odjeljka 1. točki (a) i (c); i

(b)

nadziranje se provodi godišnje na temelju nasumičnog uzorkovanja koje mora omogućiti barem otkrivanje, s razinom pouzdanosti od 95 %, objekata zaraženih virusom BA-a uz ciljanu stopu prevalencije od 0,2 %. Broj uzoraka krvi ili mesnog iscrpka koji se uzimaju od svinja koje se drže u objektu mora omogućiti barem otkrivanje, s razinom pouzdanosti od 95 %, seropozitivnih životinja uz ciljanu stopu prevalencije od 20 %.

2.

Odstupajući od točke 1., država članica ili zona može zadržati status „slobodno od infekcije virusom BA-a” kod populacije svinja u slučaju izbijanja bolesti ako:

(a)

su uklonjene sve svinje iz zaraženog objekta;

(b)

nadležno tijelo provelo je epidemiološko istraživanje i istrage, uključujući klinički pregled i serološko ili virološko testiranje:

i.

u svim objektima u kojima se drže svinje koje su izravno ili neizravno bile u kontaktu sa zaraženim objektom radi isključivanja infekcije; i

ii.

u svim objektima u kojima se drže svinje koji su smješteni u krugu od najmanje dva kilometra od zaraženog objekta, radi dokazivanja da ti objekti nisu zaraženi. Broj uzoraka krvi ili mesnog iscrpka koji se uzimaju od svinja koje se drže u tim objektima mora omogućiti barem otkrivanje, s razinom pouzdanosti od 95 %, seropozitivnih životinja uz ciljanu stopu prevalencije od 10 %; ili

iii.

ako je primijenjeno DIVA cijepljenje, provedeno je serološko testiranje na protutijela na ADV-gE u dva navrata u razmaku od dva mjeseca u objektima u kojima se drže svinje koji se nalaze unutar radijusa cijepljenja oko zaraženog objekta, kako bi se dokazala odsutnost infekcije;

(c)

rezultat istrage u skladu s podtočkom (b) pokazuje da je do izbijanja bolesti došlo samo u ograničenom broju objekata;

(d)

u svim objektima zaraženima virusom BA-a odmah su provedene relevantne mjere kontrole bolesti iz članka 24., uključujući, prema potrebi, cijepljenje DIVA cjepivima.

3.

Odstupajući od točke 1. podtočke (a), nadležno tijelo može odobriti primjenu DIVA cijepljenja u slučaju izbijanja bolesti iz točke 2.:

(a)

ako je upotreba DIVA cijepljenja ograničena na kontrolu tog izbijanja bolesti prema procjeni nadležnog tijela;

(b)

svinje su cijepljene u okviru DIVA cijepljenja pod nadzorom nadležnog tijela te je upotreba DIVA cjepiva dokumentirana za svaku životinju;

(c)

ako se svinje cijepljene u okviru DIVA cijepljenja premještaju samo izravno u klaonicu ili objekt u drugoj državi članici ili zoni u kojoj nije na snazi zabrana cijepljenja.

4.

Odstupajući od točke 1. podtočke (b), može se provoditi nadziranje radi godišnjeg dokazivanja odsutnosti infekcije virusom BA-a, pri kojem se uzimaju u obzir sustavi proizvodnje i utvrđeni čimbenici rizika, pod uvjetom da nije otkriveno nijedno izbijanje bolesti dvije uzastopne godina od dodjele statusa „slobodno od infekcije virusom BA-a” toj državi članici ili zoni.

DIO VI.

VIRUSNI PROLJEV GOVEDA

POGLAVLJE 1.

Objekt slobodan od virusnog proljeva goveda

Odjeljak 1.

Dodjela statusa

1.

Objektu u kojem se drže goveda može se dodijeliti status objekta slobodnog od virusnog proljeva goveda (VPG) samo ako:

(a)

kod goveda koja se drže u objektu tijekom posljednjih 18 mjeseci nije bilo potvrđenih slučajeva VPG-a;

(b)

goveda koja se drže u objektu podvrgnuta su barem jednom od sljedećih režima testiranja uzimajući u obzir moguća prijašnja cijepljenja:

i.

provedeni su testovi za otkrivanje antigena ili genoma virusa VPG-a (virus VPG-a) na uzorcima od svih goveda, s negativnim rezultatima.

Barem od sve teladi rođene tijekom posljednjih 12 mjeseci uzeti su uzorci nakon službenog označivanja ili istodobno sa službenim označivanjem, ali najkasnije 20 dana nakon teljenja. Majke te teladi s negativnim rezultatima testa ne treba testirati;

ii.

provedeni su serološki testovi za otkrivanje protutijela na virus VPG-a, s negativnim rezultatima, na uzorcima uzetima tijekom razdoblja od najmanje 12 mjeseci u najmanje tri navrata u razmacima od najmanje četiri mjeseca od goveda koja su držana u objektu najmanje tri mjeseca prije testiranja.

Broj testiranih životinja mora omogućiti barem otkrivanje, s razinom pouzdanosti od 95 %, seropozitivnih životinja uz ciljanu stopu prevalencije od 50 % te mora uključivati barem pet životinja, ili sve životinje ako se drži manje od pet životinja.

Ako se goveda u objektu drže u odvojenim skupinama bez izravnog međusobnog kontakta, mora se testirati odgovarajući broj životinja iz svake skupine;

iii.

primijenjena je kombinacija režima testiranja iz točaka i. i ii. tijekom razdoblja od najmanje 12 mjeseci.

Kombinirani režim testiranja mora pružiti istovjetnu mogućnost otkrivanje bolesti kao režimi testiranje iz točaka i. i ii.;

(c)

od početka uzorkovanja iz točke 1. podtočke (b) sva goveda uvedena u objekt:

i.

potječu iz objekata slobodnih od VPG-a smještenih u državi članici ili zoni slobodnoj od VPG-a; ili

ii.

potječu iz objekata slobodnih od VPG-a ako su:

u protekla četiri mjeseca provedeni serološki testovi iz poglavlja 1. odjeljka 2. točke 1. podtočke (c) ii. ili iii., s negativnim rezultatima, ili

prije otpreme pojedinačno su testirana kako bi se isključilo prenošenje virusa VPG-a u objekt odredišta uzimajući u obzir povijest testiranja i, ako je relevantno, stupanj gestacije životinje; ili

iii.

imala su negativne rezultate testa na antigen ili genom virusa VPG-a, i

stavljena su u karantenu na razdoblje od najmanje 21 dana prije otpreme te su, u slučaju gravidnih ženki, imala negativne rezultate testa za otkrivanje protutijela na virus VPG-a na uzorcima uzetima nakon najmanje 21 dana od završetka karantene; ili

bila su pozitivna na protutijela na virus VPG-a prije otpreme ili, u slučaju gravidnih ženki, prije osjemenjivanja koje je prethodilo aktualnoj gestaciji;

(d)

od početka uzorkovanja iz točke 1. podtočke (b) svi zametni proizvodi goveda uneseni u objekt potječu iz:

i.

objekata slobodnih od VPG-a; ili

ii.

odobrenih objekata za zametne proizvode.

2.

Odstupajući od točke 1., objektu se može dodijeliti status objekta slobodnog od VPG-a u sljedećim slučajevima:

(a)

sva goveda potječu iz objekata slobodnih od VPG-a smještenih u državi članici ili zoni slobodnoj od VPG-a ili u državi članici ili zoni obuhvaćenoj odobrenim programom iskorjenjivanja i udovoljavaju zahtjevima iz točke 1. podtočke (c), ako je relevantno; ili

(b)

sva goveda potječu iz objekata slobodnih od VPG-a, nisu namijenjena rasplodu te je objekt zadržao status objekta slobodnog od VPG-a u skladu s odjeljkom 2. točkom 2.

Odjeljak 2.

Održavanje statusa

1.

Objekt u kojem se drže goveda može zadržati status objekta slobodnog od VPG-a samo ako:

(a)

su i dalje ispunjeni zahtjevi iz odjeljka 1. točke 1. podtočaka (a), (c) i (d);

(b)

od dodjele statusa objekta slobodnog od VPG-a nijedno govedo nije cijepljeno protiv VPG-a;

(c)

proveden je barem jedan od sljedećih režima testiranja s negativnim rezultatima:

i.

svako novorođeno tele testirano je na antigen ili genom virusa VPG-a s negativnim rezultatima na uzorku uzetom nakon službenog označivanja ili istodobno sa službenim označivanjem, ali najkasnije 20 dana nakon teljenja;

ii.

serološki testovi za otkrivanje protutijela na virus VPG-a provode se barem jednom godišnje na uzorcima uzetima od goveda koja su držana u objektu najmanje tri mjeseca prije testiranja.

Broj testiranih životinja mora omogućiti barem otkrivanje, s razinom pouzdanosti od 95 %, seropozitivnih životinja uz ciljanu stopu prevalencije od 50 % te mora uključivati barem pet životinja, ili sve životinje ako se drži manje od pet životinja.

Ako se goveda u objektu drže u odvojenim skupinama bez izravnog međusobnog kontakta, mora se testirati odgovarajući broj životinja iz svake skupine;

iii.

primijenjena je kombinacija režima testiranja iz točaka i. i ii.

Kombinirani režim testiranja mora pružiti istovjetnu mogućnost otkrivanje bolesti kao režimi testiranje iz točaka i. i ii.;

iv.

ako je objekt smješten u državni članici ili zoni slobodnoj od VPG-a, testovi su provedeni na uzorcima uzetima u skladu s poglavljem 2. odjeljkom 2. točkom 1. podtočkom (b) ili poglavljem 2. odjeljkom 2. točkom 3., ako je relevantno;

(d)

u objekt se unose samo goveda koja nisu cijepljena protiv VPG-a, ako je objekt smješten u državi članici ili zoni slobodnoj od VPG-a.

2.

Odstupajući od točke 1., objekt u kojem se drže goveda iz odjeljka 1. točke 2. podtočke (b) može zadržati status objekta slobodnog od VPG-a bez testiranja goveda u skladu s točkom 1. podtočkom (c) u sljedećim slučajevima:

(a)

i dalje su ispunjeni zahtjevi iz odjeljka 1. točke 2. podtočke (b);

(b)

životinje se ne koriste za uzgoj;

(c)

životinje nisu u kontaktu sa životinjama koje su namijenjene rasplodu ili se koriste za rasplodu i premještaju se iz tog objekta u klaonicu,

i.

izravno, ili;

ii.

putem operacije okupljanja koja se provodi u istoj državi članici ili zoni, pri kojoj se okupljaju samo životinje koje udovoljavaju zahtjevima iz točaka (b) i (c) i potječu iz objekata koji ispunjavaju zahtjeve iz točke (a).

Odjeljak 3.

Suspenzija i ponovna dodjela statusa

1.

Objektu u kojem se drže goveda mora se suspendirati status objekta slobodnog od VPG-a ako:

(a)

nije ispunjen jedan ili više zahtjeva iz odjeljka 2.;

(b)

postoji sumnja na slučaj VPG-a kod goveda koja se drže u objektu.

2.

Status objekta slobodnog od VPG-a može se ponovno dodijeliti samo ako:

(a)

su ispunjeni zahtjevi iz odjeljka 1. točke 1. podtočaka (c) i (e) i odjeljka 2. točke 1. podtočaka (b), (c) i (d) i, ako je relevantno, točke 2.;

(b)

rezultati daljnjih istraga potvrđuju odsutnost VPG-a te je utvrđen status svih životinja kod kojih je postojala sumnja na bolest.

Odjeljak 4.

Povlačenje i ponovno dobivanje statusa

1.

Objektu u kojem se drže goveda mora se povući status objekta slobodnog od VPG-a ako:

(a)

nije ispunjen jedan ili više zahtjeva iz odjeljka 2. nakon isteka najduljeg vremenskog razdoblja iz članka 20. stavka 3. točke (b) od suspenzije statusa;

(b)

kod goveda koja se drži u objektu potvrđen je slučaj VPG-a.

2.

Ako je u skladu s točkom 1. podtočkom (a) povučen status objekta slobodnog od VPG-a, taj se status može ponovno dobiti samo ako se ispune zahtjevi iz odjeljka 1. točke 1. podtočaka (c) i (e) i odjeljka 2. točke 1. podtočaka (b), (c) i (d) i, ako je relevantno, točke 2.

3.

Ako je u skladu s točkom 1. podtočkom (b) povučen status objekta slobodnog od VPG-a, taj se status može ponovno dobiti samo u sljedećim slučajevima:

(a)

uklonjene su sve životinje koje su bile pozitivne na virus VPG-a;

(b)

utvrđen je status u pogledu infekcije virusom VPG-a svakog goveda koje se drži u objektu;

(c)

oteljena je sva telad koja je mogla biti zaražena virusom VPG-a intrauterino te je držana u izolaciji dok nisu dobiveni negativni rezultati testa na antigen ili genom virusa VPG-a.

POGLAVLJE 2.

Država članica ili zona slobodna od infekcije virusnim proljevom goveda

Odjeljak 1.

Dodjela statusa

Državi članici ili zoni može se dodijeliti status „slobodno od VPG-a” u pogledu držanih goveda samo u sljedećim slučajevima:

(a)

zabranjeno je cijepljenje držanih goveda protiv VPG-a;

(b)

nije bilo potvrđenih slučajeva VPG-a kod držanih goveda tijekom najmanje 18 proteklih mjeseci; i

(c)

najmanje 99,8 % objekata, koji čine najmanje 99,9 % populacije goveda, slobodno je od VPG-a.

Odjeljak 2.

Održavanje statusa

1.

Država članica ili zona može zadržati status „slobodno od VPG-a” u pogledu držanih goveda samo u sljedećim slučajevima:

(a)

i dalje su ispunjeni zahtjevi iz odjeljka 1. točaka (a) i (c); i

(b)

nadziranje se provodi godišnje te mora omogućiti barem otkrivanje, s razinom pouzdanosti od 95 %, objekata zaraženih s virusom VPG-a uz ciljanu stopu prevalencije od 0,2 % objekata ili goveda zaraženih virusom VPG-a, uz ciljanu stopu prevalencije od 0,1 % populacije goveda.

2.

Odstupajući od točke 1. podtočke (a), nadležno tijelo može odobriti primjenu cijepljenja u slučaju izbijanja bolesti ako:

(a)

rezultati epidemiološkog istraživanja i istraga provedenih u skladu s člankom 25. pokazuju da je do izbijanja bolesti došlo samo u ograničenom broju objekata;

(b)

cijepljen je samo ograničeni broj goveda pod nadzorom nadležnog tijela koji nadležno tijela smatra potrebnim za kontrolu izbijanja bolesti te je za svaku životinju dokumentirana upotreba cjepiva.

3.

Odstupajući od točke 1. podtočke (b), može se provoditi nadziranje radi godišnjeg dokazivanja odsutnosti VPG-a, pri kojem se uzimaju u obzir sustavi proizvodnje i utvrđeni čimbenici rizika, pod uvjetom da nije otkriveno nijedno izbijanje bolesti pet uzastopnih godina od dodjele statusa „slobodno od VPG-a” toj državi članici ili zoni.

PRILOG V.

POSEBNI ZAHTJEVI ZA POJEDINE BOLESTI U POGLEDU DODJELE I ODRŽAVANJA STATUSA „SLOBODNO OD BOLESTI” NA RAZINI DRŽAVA ČLANICA ILI ZONA

DIO I.

INFEKCIJA VIRUSOM BJESNOĆE

POGLAVLJE 1.

Tehnički zahtjevi za cijepljenje protiv bjesnoće

Odjeljak 1.

Cijepljenje držanih životinja

1.

Za potrebe programa iskorjenjivanja infekcije virusom bjesnoće (RABV), cijepljenje protiv bjesnoće mora se provoditi samo na kućnim ljubimcima koji su označeni te mora biti u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Prilogu III. Uredbi (EU) br. 576/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

2.

Za potrebe programa iskorjenjivanja infekcije RABV-om, cijepljenje držanih životinja protiv bjesnoće, osim životinja iz stavka 1., mora se temeljiti na procjeni rizika i provoditi u svrhu zaštite ljudi od izlaganja virusu bjesnoće upotrebom cjepiva koja su u skladu sa zahtjevima utvrđenima u točki 1. podtočkama (a) i (b) Priloga III. Uredbi (EU) br. 576/2013 Europskog parlamenta i Vijeća.

Odjeljak 2.

Cijepljenje divljih životinja

1.

Za potrebe programa iskorjenjivanja infekcije RABV-om, oralno cijepljenje divljih životinja protiv infekcije RABV-om mora se provoditi na sljedeći način:

(a)

mora biti organizirano i provedeno u obliku redovitih planiranih ili hitnih akcija cijepljenja uzimajući u obzir procjenu rizika iz članka 32. stavka 2. točke (a);

(b)

mora se osigurati odgovarajuća distribucija cjepiva u odnosu na vrijeme provedbe i obuhvaćenost područja cijepljenja, uzimajući u obzir biologiju ciljane populacije životinja, epidemiološku situaciju i topografiju područja;

(c)

s pomoću geografskih informacijskih sustava mora se provesti procjena pravilne geografske distribucije cjepnih mamaka, učestalošću koja, prema potrebi, omogućuje donošenje korektivnih mjera; i

(d)

mora se provesti praćenje djelotvornosti cijepljenja, koje može uključivati otkrivanje prisutnosti biomarkera i serološka testiranja uginulih životinja iz ciljane populacije životinja koja je odabrana za cijepljenje.

2.

Za potrebe programa iskorjenjivanja infekcije RABV-om, cijepljenje protiv infekcije RABV-om populacije pasa lutalica mora:

(a)

ako je potrebno, biti organizirano i provedeno u okviru mjera kontrole i upravljanje populacijom pasa lutalica, uzimajući u obzir procjenu rizika iz članka 32. stavka 2. točke (a);

(b)

biti u skladu sa zahtjevima iz odjeljka 1.

POGLAVLJE 2.

Država članica ili zona slobodna od infekcije virusom bjesnoće

Odjeljak 1.

Dodjela statusa

1.

Državi članici ili zoni može se dodijeliti status „slobodno od infekcije RABV-om” samo u sljedećim slučajevima:

(a)

provedeno je nadziranje u skladu sa zahtjevima utvrđenima u članku 3. stavku 1. u najmanje 24 posljednja mjeseca; i

(b)

tijekom posljednja 24 mjeseca nije potvrđen niti nijedan slučaj infekcije RABV-om kod ciljane populacije životinja.

2.

Odstupajući od točke 1. podtočke (b), u slučaju potvrde infekcije RABV-om status se može dodijeliti ako do infekcije nije došlo u državi članici ili zoni; i

(a)

slučaj je službeno potvrđen te nije moglo doći do epidemiološke povezanosti i pojave novog slučaja infekcije, što uključuje otkrivanje slučaja na graničnoj kontrolnoj postaji ili u karantenskom objektu ili prostorima za karantenu u zatvorenom objektu; ili

(b)

moglo je doći do epidemiološke povezanosti te nije otkriven nijedan novi slučaj pojačanim nadziranjem i epidemiološkim istraživanjem i istragama tijekom šest mjeseci nakon smrti zaražene životinje.

Odjeljak 2.

Održavanje statusa

Država članica ili zona može zadržati status „slobodno od infekcije RABV-om” samo u sljedećim slučajevima:

(a)

provedeno je nadziranje u skladu sa zahtjevima utvrđenima u članku 3. stavku 1. radi ranog otkrivanja bolesti; i

(b)

nije bilo potvrđenih slučajeva infekcije RABV-om u ciljanoj populaciji životinja ili je došlo do pojave slučaja te su ispunjeni uvjeti iz odjeljka 1. točke 2.

DIO II.

INFEKCIJA VIRUSOM BOLESTI PLAVOG JEZIKA (SEROTIPOVI 1–24)

POGLAVLJE 1.

Minimalni zahtjevi za nadziranje

Odjeljak 1.

Nadziranje radi otkrivanja serotipova virusa bolesti plavog jezika koji nisu prijavljeni tijekom protekle dvije godine

1.

Nadziranje infekcije virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24) (infekcija virusom BPJ-a) radi ranog otkrivanja unošenja ili ponovne pojave infekcije bilo kojim od serotipova 1–24 virusa BPJ-a koji nisu prijavljeni tijekom protekle dvije godine mora uključivati:

(a)

zahtjeve u pogledu općeg nadziranja kako je utvrđeno u članku 3. stavku 1. točki (a);

(b)

aktivno nadziranje kako je utvrđeno u odjeljku 4.

2.

Pri osmišljavanju nadziranja iz točke 1. u obzir treba uzeti:

(a)

rizik od infekcije s ograničenim kliničkim znakovima;

(b)

rizik od unošenja serotipova virusa BPJ-a koji su povezani s cirkuliranjem bilo kojeg serotipa 1–24 virusa BPJ-a u blizini; i

(c)

sve druge utvrđene relevantne čimbenike rizika za unošenje bilo kojeg serotipa 1–24 virusa BPJ-a koji nije prijavljen tijekom protekle dvije godine.

3.

Nadziranje u područjima koja graniče s bilo kojom zaraženom državom članicom, zonom ili trećom zemljom mora se pojačati na području do 150 km od granice s državom članicom, zonom ili trećom zemljom. Razgraničenje područja pojačanog nadziranja može se prilagoditi relevantnim ekološkim ili geografskim svojstvima koja mogu olakšati ili zaustaviti prijenos virusa BPJ-a ili u slučaju provođenja mjera kontrole bolesti na temelju kojeg se odabire veća ili manja udaljenost.

4.

Nadziranje iz točke 1. podtočke (b) i točke 3. mora omogućiti barem otkrivanje, s razinom pouzdanosti od 95 %, infekcije kod ciljane populacije životinja uz ciljanu stopu prevalencije od 5 %, osim ako je u poglavlju 4. odjeljku 2. utvrđeno drukčije.

Odjeljak 2.

Nadziranje radi utvrđivanja razmjera infekcije virusom BPJ-a

1.

Nadziranje infekcije virusom BPJ-a kako bi se osiguralo pravodobno razgraničenje širenja infekcije ako je prisutan jedan ili više serotipova virusa BPJ-a i, prema potrebi, praćenje stope prevalencije mora uključivati:

(a)

zahtjeve u pogledu općeg nadziranja kako je utvrđeno u članku 3. stavku 1. točki (a); i

(b)

aktivno nadziranje kako je utvrđeno u odjeljku 4.

2.

Pri osmišljavanju nadziranja iz točke 1. u obzir treba uzeti sve dostupne podatke o epidemiologiji bolesti i biologiji vektora koji prevladavaju na području;

3.

Ciljana stopa prevalencije nadziranja iz točke 1. mora se prilagoditi epidemiološkoj situaciji, uzimajući u obzir glavne čimbenike rizika kao što su ciljana populacija životinja i populacija vektora.

Odjeljak 3.

Nadziranje radi dokazivanja odsutnosti infekcije virusom BPJ-a

1.

Nadziranje infekcije virusom BPJ-a radi dokazivanja odsutnosti infekcije bilo kojim serotipom 1–24 koja je prethodno otkrivena na državnom području mora uključivati:

(a)

zahtjeve u pogledu općeg nadziranja kako je utvrđeno u članku 3. stavku 1. točki (a); i

(b)

aktivno nadziranje kako je utvrđeno u odjeljku 4.

2.

Pri osmišljavanju nadziranja iz točke 1. u obzir treba uzeti:

(a)

rizik od infekcije s ograničenim kliničkim znakovima;

(b)

sve dostupne podatke o epidemiologiji bolesti i biologiji vektora koji prevladavaju na području; i

(c)

sve utvrđene posebne rizike perzistencije infekcije.

3.

Nadziranje iz točke 1. podtočke (b) mora omogućiti barem otkrivanje, s razinom pouzdanosti od 95 %, infekcije kod ciljane populacije životinja uz ciljanu stopu prevalencije od 1 %.

Odjeljak 4.

Zahtjevi u pogledu aktivnog nadziranja infekcije virusom BPJ-a

1.

Geografske jedinice iz članka 40. stavka 1. točke (a) moraju se temeljiti na mreži veličine 45 km puta 45 km i mogu se prilagoditi:

(a)

epidemiološkoj situaciji, brzini širenja infekcije te obliku i veličini zona obuhvaćenih programom iskorjenjivanja u slučaju potvrđivanja infekcije; i

(b)

zonama u skladu s člankom 13. stavkom 2. točkom (b).

2.

Aktivno nadziranje mora se temeljiti na jednoj ili više sljedećih aktivnosti:

(a)

praćenju sentinel životinja serološkim ili virološkim testiranjem; i

(b)

strukturiranim ispitivanjem prevalencije na temelju strategije nasumičnog uzorkovanja ili uzorkovanja na temelju procjene rizika, primjenom serološkog ili virološkog testiranja.

3.

Uzorkovanje se mora provoditi sljedećom učestalošću:

(a)

najmanje jednom godišnje, tijekom razdoblja godine kada postoji najveća vjerojatnost za otkrivanje infekcije ili serokonverzije; i

(b)

mjesečno, tijekom sezone aktivnosti vektora kada je potrebno redovito informiranje zbog rizika od širenja infekcije.

4.

Uzorkovane životinje:

(a)

ne smiju biti cijepljene protiv serotipova virusa BPJ-a koji se nadziru;

(b)

ne smiju više biti zaštićene majčinim imunitetom ako je majka cijepljena ili zaražena;

(c)

moraju boraviti dovoljno dugo u relevantnoj geografskoj jedinici te ne smiju biti zaštićene od izlaganja vektoru;

(d)

moraju biti reprezentativne za geografsku rasprostranjenost ciljane populacije životinja u relevantnoj geografskoj jedinici; i

(e)

moraju prvotno biti seronegativne ako se nadziranje temelji na serološkom testiranju sentinel životinja.

5.

Veličina uzorka u svakoj geografskoj jedinici mora se izračunati u skladu s ciljnom stopom prevalencije na temelju ciljeva određenih u odjeljcima od 1. do 3.

6.

Ako se nadziranje mora prilagoditi u skladu s člankom 43. stavkom 2. točkom (c), ono mora uključivati barem ispitivanje:

(a)

unesenih životinja koje se provodi:

i.

na temelju uzorkovanja i testiranja svih uvedenih životinja;

ii.

što je moguće prije nakon njihova uvođenja; ili

(b)

ciljane populacije životinja koja je izložena najvećem riziku zbog mogućeg cirkuliranja virusa, pri čemu istraživanje:

i.

mora omogućiti barem otkrivanje, s razinom pouzdanosti od 95 %, infekcije virusom BPJ-a uz ciljanu stopu prevalencije od 5 %;

ii.

te:

ne smije uslijediti prije nego što istekne 21 dan od uvođenja životinja, ako je riječ o jednokratnom ispitivanju; ili

mora se provoditi učestalošću koja je prilagođena učestalosti premještanjâ životinja koje mogu ugroziti zdravstveni status.

Navedeno ispitivanje nije potrebno ako je učestalost uzorkovanja u skladu s točkom 3. podtočkom (b).

Odjeljak 5.

Entomološko nadziranje

1.

Entomološko nadziranje mora se sastojati barem od aktivnog godišnjeg programa hvatanja vektora s pomoću trajno postavljenih usisnih zamki radi utvrđivanja dinamike populacije vektora i, ako je relevantno, razdoblja slobodnog od vektora.

2.

Usisne zamke opremljene ultraljubičastim svjetlom moraju se upotrebljavati u skladu s unaprijed utvrđenim protokolima; zamke moraju raditi tijekom cijele noći te se moraju primijeniti barem:

(a)

jednu noć tjedno tijekom mjeseca prije očekivanog početka i tijekom mjeseca prije očekivanog završetka razdoblja slobodnog od vektora; i

(b)

jednu noć mjesečno tijekom razdoblja slobodnog od vektora.

Na temelju dokaza prikupljenih tijekom prve tri godine upotrebe usisnih zamki mora se prilagoditi učestalost njihove upotrebe.

3.

U svakoj geografskoj jedinici iz članka 40. stavka 1. točke (a) treba postaviti barem jednu usisnu zamku u cijeloj zoni koja je sezonski slobodna od virusa BPJ-a. Dio mušica sakupljenih u usisnim zamkama treba poslati u specijalizirani laboratorij koji je opremljen za brojanje i identifikaciju vrste vektora ili kompleksâ na koje se sumnja.

4.

Ako je organizirano entomološko nadziranje u kontekstu određivanja razdoblja slobodnog od vektora, treba odrediti maksimalni prag vrsta Culicoides za tumačenje rezultata. Ako nema pouzdanih dokaza za određivanje maksimalnog praga, kao maksimalni prag mora se primjenjivati potpuna odsutnost primjeraka vrste Culicoides imicola i manje od pet primjeraka vrste Culicoides po zamci koji su položili jaja.

POGLAVLJE 2.

Premještanje životinja i zametnih proizvoda

Odjeljak 1.

Premještanje životinja

1.

Životinje potječu iz države članice ili zone slobodne od infekcije virusom BPJ-a i ne smiju biti cijepljene živim cjepivom protiv infekcije virusom BPJ-a posljednjih 60 dana prije dana premještanja.

2.

Životinje potječu iz države članice ili zone obuhvaćene programom iskorjenjivanja te je ispunjen barem jedan od sljedećih zahtjeva:

(a)

životinje su držane u državi članici ili zoni sezonski slobodnoj od virusa BPJ-a utvrđenoj u skladu s člankom 40. stavkom 3.:

i.

najmanje 60 dana prije dana premještanja;

ii.

najmanje 28 dana prije dana premještanja te su podvrgnute serološkom testu, s negativnim rezultatima, provedenom na uzorcima prikupljenima najmanje 28 dana nakon dana ulaska životinje u državu članicu ili zonu sezonski slobodnu od virusa BPJ-a; ili

iii.

najmanje 14 dana prije dana premještanja te su podvrgnute PCR testu, s negativnim rezultatima, provedenom na uzorcima prikupljenima najmanje 14 dana nakon dana ulaska životinje u državu članicu ili zonu sezonski slobodnu od infekcije virusom BPJ-a;

(b)

životinje su zaštićene od napada vektora tijekom prijevoza do mjesta odredišta i držane su zaštićene od napada vektora u objektu zaštićenom od vektora:

i.

najmanje 60 dana prije dana premještanja; ili

ii.

najmanje 28 dana prije dana premještanja te su podvrgnute serološkom testu, s negativnim rezultatima, provedenom na uzorcima prikupljenima najmanje 28 dana nakon početka razdoblja zaštite od napada vektora; ili

iii.

najmanje 14 dana prije dana premještanja te su podvrgnute PCR testu, s negativnim rezultatima, provedenom na uzorcima prikupljenima najmanje 14 dana nakon početka razdoblja zaštite od napada vektora;

(c)

životinje su cijepljene protiv svih serotipova 1–24 virusa BPJ-a koji su prijavljeni u protekle dvije godine u toj državi članici ili zoni, unutar su razdoblja imuniteta zajamčenog u specifikacijama cjepiva i udovoljavaju barem jednom od sljedećih zahtjeva:

i.

cijepljene su više od 60 dana prije dana premještanja; ili

ii.

cijepljene su inaktiviranim cjepivom i podvrgnute PCR testu, s negativnim rezultatima, na uzorcima prikupljenima najmanje 14 dana nakon stvaranja imuniteta utvrđenog u specifikacijama cjepiva;

(d)

životinje su podvrgnute serološkom testu kojim se mogu otkriti posebna protutijela za sve serotipove 1–24 virusa BPJ-a koji su prijavljeni u toj državi članici ili zoni tijekom posljednje dvije godine i rezultati testa bili su pozitivni i:

i.

serološki test je proveden na uzorcima prikupljenima najmanje 60 dana prije dana premještanja; ili

ii.

serološki test je proveden na uzorcima prikupljenima najmanje 30 dana prije dana premještanja i životinje su podvrgnute PCR testu, s negativnim rezultatima, provedenom na uzorcima prikupljenima najranije 14 dana prije dana premještanja.

3.

Životinje potječu iz države članice ili zone koja nije slobodna od virusa BPJ-a niti je obuhvaćena programom iskorjenjivanja infekcije virusom BPJ-a te:

(a)

udovoljavaju zahtjevima iz točke 2. podtočke (b); ili

(b)

držane su najmanje posljednjih 60 dana prije odlaska na području koje se nalazi u krugu od najmanje 150 km od objekta u kojem se drže, ili u državi članici u kojoj se provodilo nadziranje u skladu sa zahtjevima iz poglavlja 1. odjeljaka 1. i 2. tijekom najmanje posljednjih 60 dana prije odlaska i:

i.

cijepljene su u skladu s točkom 2. podtočkom (c) protiv svih serotipova 1–24 virusa BPJ-a koji su prijavljeni tijekom posljednje dvije godine na području u krugu od najmanje 150 km oko mjesta na kojem su životinje držane; ili

ii.

imunizirane su u skladu s točkom 2. podtočkom (d) protiv svih serotipova 1–24 virusa BPJ-a koji su prijavljeni tijekom posljednje dvije godine na području u krugu od najmanje 150 km oko mjesta na kojem su životinje držane.

4.

Životinje potječu iz države članice ili zone koja nije slobodna od virusa BPJ-a, namijenjene su neodgodivom klanju te se primjenjuju sljedeći zahtjevi:

(a)

tijekom razdoblja od najmanje 30 dana prije dana premještanja nije bilo prijavljenih slučajeva infekcije virusom BPJ-a u objektu podrijetla;

(b)

životinje se prevoze iz države članice ili zone podrijetla izravno u klaonicu odredišta u kojoj se moraju zaklati u roku od 24 sata od dolaska;

(c)

subjekt koji je odgovoran za objekt podrijetla obavijestio je subjekt koji je odgovoran za klaonicu odredišta o premještanju najmanje 48 sati prije utovara životinja.

5.

Životinje potječu iz države članice ili zone koja nije slobodna od virusa BPJ-a niti je obuhvaćena programom iskorjenjivanja infekcije virusom BPJ-a te udovoljavaju zahtjevima iz točke 2. podtočke (a).

6.

Životinje potječu iz države članice ili zone koja nije slobodna od virusa BPJ-a i:

(a)

zaštićene su od napada vektora insekticidima ili repelentima najmanje 14 dana prije dana premještanja; i

(b)

tijekom tog razdoblja podvrgnute su PCR testu, s negativnim rezultatima, provedenom na uzorcima prikupljenima najmanje 14 dana nakon datuma zaštite od napada vektora.

7.

Životinje udovoljavaju posebnim zahtjevima u pogledu zdravlja životinja koje je odredilo nadležno tijelo kako bi se osiguralo da imaju dovoljnu imunološku zaštitu prije odlaska.

8.

Životinje udovoljavaju jednom ili više zahtjeva iz točaka 2., 3., 5., 6. ili 7. samo za serotipove virusa BPJ-a koji su prijavljeni u protekle dvije godine u državi članici podrijetla, a ne u državi članici ili zoni odredišta tijekom istog razdoblja.

Odjeljak 2.

Premještanje zametnih proizvoda

1.

Životinje donori držane su najmanje 60 dana prije i tijekom prikupljanja zametnih proizvoda u državi članici ili zoni slobodnoj od infekcije virusom BPJ-a.

2.

Zametni proizvodi potječu iz države članice ili zone obuhvaćene programom iskorjenjivanja infekcije virusom BPJ-a te je ispunjen barem jedan od zahtjeva utvrđenih u točki (a) za sjeme, točki (b) za in vivo dobivene zametke goveda ili točki (c) za zametke osim in vivo dobivenih zametaka goveda i jajne stanice:

(a)

sjeme je dobiveno od životinja donora koje udovoljavaju barem jednom od sljedećih zahtjeva:

i.

bile su zaštićene od napada vektora u objektu zaštićenom od vektora tijekom razdoblja od najmanje 60 dana prije početka prikupljanja i tijekom prikupljanja sjemena;

ii.

držane su u državi članici ili zoni sezonski slobodnoj od virusa BPJ-a tijekom razdoblja od najmanje 60 dana prije početka prikupljanja i tijekom prikupljanja sjemena;

iii.

podvrgnute su serološkom testu, s negativnim rezultatima, na uzorcima prikupljenima od 28 do 60 dana od datuma svakog prikupljanja sjemena;

iv.

podvrgnute su izravnoj dijagnostičkoj metodi, s negativnim rezultatima, provedenoj na uzorcima prikupljenima:

na početku i prilikom zadnjeg prikupljanja sjemena za otpremu; i

tijekom razdoblja prikupljanja sjemena: najmanje svakih sedam dana u slučaju testa izolacije virusa, ili najmanje svakih 28 dana u slučaju PCR testa;

(b)

in vivo dobiveni zametci goveda dobiveni su od životinja donora koje na dan prikupljanja nisu pokazivale kliničke znakove infekcije virusom BPJ-a te se prikupljaju, obrađuju i pohranjuju u skladu s dijelom 2. Priloga III. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2020/686 (2);

(c)

zametci osim in vivo dobivenih zametaka goveda i jajne stanice dobiveni su od životinja donora koje udovoljavaju barem jednom od sljedećih zahtjeva:

i.

bile su zaštićene od napada vektora u objektu zaštićenom od vektora tijekom razdoblja od najmanje 60 dana prije početka prikupljanja i tijekom prikupljanja zametaka/jajnih stanica;

ii.

podvrgnute su serološkom testu, s negativnim rezultatima, na uzorcima prikupljenima od 28 do 60 dana od datuma svakog prikupljanja zametaka/jajnih stanica;

iii.

podvrgnute su PCR testu, s negativnim rezultatima, na uzorcima prikupljenima na dan prikupljanja zametaka/jajnih stanica;

iv.

držane su u državi članici ili zoni sezonski slobodnoj od virusa BPJ-a tijekom razdoblja od najmanje 60 dana prije prikupljanja zametaka/jajnih stanica.

3.

Zametni proizvodi potječu iz države članice ili zone koja nije slobodna od virusa BPJ-a niti obuhvaćena programom iskorjenjivanja infekcije virusom BPJ-a i u skladu su sa zahtjevima utvrđenima u točki 2. podtočki (a) i., iii., iv., podtočki (b) ili podtočki (c) i., ii. ili iii.

4.

Zametni proizvodi potječu iz države članice ili zone koja nije slobodna od virusa BPJ-a niti obuhvaćena programom iskorjenjivanja infekcije virusom BPJ-a i u skladu su s točkom 2. podtočkom (a) ii. ili podtočkom (c) iv.

POGLAVLJE 3.

Objekt zaštićen od vektora

Objektu se može dodijeliti status objekta zaštićenog od vektora samo ako:

(a)

raspolaže odgovarajućim fizičkim barijerama na ulaznim i izlaznim točkama;

(b)

otvori se moraju zaštiti od vektora mrežom odgovarajuće gustoće koja se mora redovito impregnirati odobrenim insekticidom prema uputama proizvođača;

(c)

nadziranje i kontrola vektora mora se provoditi u objektu zaštićenom od vektora i oko njega;

(d)

moraju se poduzeti mjere kako bi se ograničila ili uklonila mjesta razmnožavanja vektora u blizini objekta zaštićenog od vektora; i

(e)

moraju biti uspostavljeni standardni operativni postupci, uključujući opise sigurnosnih i alarmnih sustava, za rad objekta zaštićenog od vektora i prijevoz životinja do mjesta utovara.

POGLAVLJE 4.

Država članica ili zona slobodna od infekcije virusom BPJ-a

Odjeljak 1.

Dodjela statusa

1.

Status „slobodno od infekcije virusom BPJ-a” može se dodijeliti državi članici ili zoni u kojoj nikada nije bilo nijednog prijavljenog slučaja BPJ-a, ako:

(a)

je barem tijekom posljednja 24 mjesece provođeno nadziranje u skladu s poglavljem 1. odjeljkom 1.; i

(b)

tijekom posljednja 24 mjeseca nije potvrđen nijedan slučaj infekcije virusom BPJ-a kod ciljane populacije životinja.

2.

Status „slobodno od infekcije virusom BPJ-a” može se dodijeliti državi članici ili zoni u kojoj je bilo prijavljenih slučajeva BPJ-a, ako:

(a)

je barem tijekom posljednja 24 mjeseca provođeno nadziranje u skladu s poglavljem 1. odjeljkom 3.; i

(b)

tijekom posljednja 24 mjeseca nije potvrđen nijedan slučaj infekcije virusom BPJ-a kod ciljane populacije životinja.

Odjeljak 2.

Održavanje statusa

1.

Status „slobodno od infekcije virusom BPJ-a” može se zadržati samo:

(a)

ako su ispunjeni zahtjevi iz odjeljka 1. točke 1.; i

(b)

ako se životinje i zametni proizvodi iz ciljanih populacija životinja premještaju u državu članicu ili zonu ili kroz njih samo ako su ispunjeni zahtjevi utvrđeni u člancima 43. i 45.

2.

Intenzitet i učestalost nadziranja iz odjeljka 1. točke 1. moraju se prilagoditi:

(a)

zdravstvenom statusu susjednih država članica, zona ili trećih zemalja u skladu s poglavljem 1., odjeljkom 4. točkom 3.;

(b)

unošenju životinja iz ciljane populacije životinja koje su mogle ugroziti zdravstveni status države članice ili zone, u skladu s poglavljem 1., odjeljkom 4. točkom 6.

3.

Ako dvije uzastopne godine nakon što je državi članici ili zoni dodijeljen status „slobodno od infekcije virusom BPJ-a” nije otkriveno kruženje infekcije, nadziranje se mora temeljiti na:

(a)

nasumičnom godišnjem nadziranju barem radi otkrivanja, s razinom pouzdanosti od 95 %, infekcije virusom BPJ-a uz ciljanu stopu prevalencije od 20 %; ili

(b)

godišnjem nadziranju na temelju procjene rizika radi otkrivanja infekcije virusom BPJ-a, pri kojem se uzimaju u obzir sustavi proizvodnje i utvrđeni čimbenici rizika.

POGLAVLJE 5.

Država članica ili zona sezonski slobodna od virusa BPJ-a

1.

Status države članice ili zone sezonski slobodne od virusa BPJ-a može se utvrditi samo ako je:

(a)

na temelju entomološkog nadziranja u skladu s poglavljem 1. odjeljkom 5. dokazan početak i završetak razdoblja slobodnog od vektora, a time i razdoblja sezonski slobodnog od virusa BPJ-a; i

(b)

dokazan prestanak prijenosa virusa BPJ-a na temelju:

i.

provedenog nadziranja u skladu s poglavljem 1. odjeljkom 2. tijekom najmanje 12 posljednjih mjeseci kojim je obuhvaćena barem jedna puna sezona aktivnosti vektora; i

ii.

odsutnosti novih slučajeva infekcije bilo kojim serotipom 1–24 virusa BPJ-a od završetka sezone aktivnosti vektora.

2.

Odstupajući od točke 1. podtočke (a), ako je razdoblje sezonski slobodno od virusa BPJ-a uspješno dokazano tijekom tri uzastopne godine, dodatni kriteriji kao što je temperatura mogu zamijeniti entomološko nadziranje za potvrđivanje početka i završetka razdoblja sezonski slobodnog od virusa BPJ-a na temelju znanstvenih dokaza.

3.

Status države članice ili zone sezonski slobodne od virusa BPJ-a mora odmah prestati ako postoje dokazi o završetku razdoblja slobodnog od vektora ili dokazi o cirkuliranju virusa.

DIO III.

INFESTACIJA GRINJOM VARROA SPP.

Odjeljak 1.

Dodjela statusa državi članici ili zoni kao slobodnoj od infestacije grinjom Varroa spp.

Državi članici ili zoni može se dodijeliti status države ili zone slobodne od infestacije grinjom Varroa spp. kod relevantne populacije pčela samo u sljedećim slučajevima:

(a)

provedena je procjena rizika kojom su utvrđeni svi potencijalni čimbenici za pojavu grinje Varroa spp. i njezinu eventualnu prisutnost u prošlosti;

(b)

najmanje je godinu dana u tijeku program informiranja kako bi se potaknulo na prijavljivanje svih slučajeva koji upućuju na infestaciju grinjom Varroa spp.;

(c)

nije bilo potvrđenih slučajeva infestacije grinjom Varroa spp. kod kolonija držanih ili divljih pčela;

(d)

tijekom najmanje jedne godine godišnje nadziranje je pokazalo odsutnost infestacije grinjom Varroa spp. na reprezentativnom uzroku držanih pčela države članice ili njezine zone koje omogućuje barem otkrivanje, s razinom pouzdanosti od 95 %, infestacije grinjom Varroa spp. uz ciljanu stopu prevalencije od 1 % pčelinjaka te uz stopu prevalencije unutar pčelinjaka od 5 % košnica;

(e)

ako je prisutna divlja samoodrživa populacija vrsta koje pripadaju rodu Apis, barem je godinu dana u tijeku program nadziranja divlje populacije kojim nisu otkriveni dokazi infestacije grinjom Varroa spp.; i

(f)

tijekom cijelog trajanja nadziranja iz točke (d) nadležno tijelo poduzima odgovarajuće mjere za ispitivanje i daljnje postupanje s pčelama u svim fazama njihova životnog ciklusa, uključujući pčelinje leglo, koje se premještaju u tu državu članicu ili u tu zonu, kako bi se spriječilo prenošenje infestacije na njezinu populaciju s unesenih pčela nižeg zdravstvenog statusa.

Odjeljak 2.

Održavanje statusa države članice ili zone slobodne od infestacije grinjom Varroa spp.

Status „slobodno od infestacije grinjom Varroa spp.” koji je dodijeljen za relevantnu populaciju pčela države članice ili zone može se zadržati samo u sljedećim slučajevima:

(a)

nadležno tijelo i dalje provodi nadziranje koje:

i.

godišnje dokazuje odsutnost infestacije grinjom Varroa spp. na reprezentativnom uzorku držanih pčela na području slobodnom od te grinje;

ii.

omogućuje rano otkrivanje infestacije grinjom Varroa spp. u pčelinjacima i košnicama;

iii.

uzima u obzir posebno ciljana područja na kojima postoji veća vjerojatnost unošenja ili infestacije grinjom Varroa spp., na temelju procjene rizika;

(b)

istraženi su svi sumnjivi slučajevi te nije potvrđen nijedan slučaj infestacije grinjom Varroa spp. kod kolonija držanih ili divljih pčela;

(c)

nisu prisutne divlje samoodržive populacije vrsta koje pripadaju rodu Apis ili je u tijeku program nadziranja divlje populacije kojim nisu otkriveni dokazi infestacije grinjom Varroa spp.; i

(d)

pčele u bilo kojoj fazi životnog ciklusa, uključujući pčelinje leglo, premještaju se na područje slobodno od te grinje samo ako:

i.

potječu iz države članice ili njezine zone ili iz treće zemlje ili područja koji imaju status „slobodno od bolesti” u pogledu infestacije grinjom Varroa spp.; i

ii.

zaštićene su od infestacije grinjom Varroa spp. tijekom prijevoza.

DIO IV.

STATUS „SLOBODNO OD INFEKCIJE VIRUSOM NEWCASTLESKE BOLESTI BEZ CIJEPLJENJA”

Odjeljak 1.

Odobravanje statusa „slobodno od infekcije virusom newcastleske bolesti bez cijepljenja”

Državi članici ili zoni može se dodijeliti status „slobodno od infekcije virusom newcastleske bolesti (NB) bez cijepljenja” u populaciji peradi i ptica u zatočeništvu vrsta Galliformes samo ako je najmanje tijekom proteklih 12 mjeseci:

(a)

bilo zabranjeno cijepljenje protiv infekcije virusom NB-a kod peradi i ptica u zatočeništvu vrsta Galliformes;

(b)

ako u objektima u kojima se drže perad i ptice u zatočeništvu vrsta Galliformes nisu držani perad ili ptice u zatočeništvu vrsta Galliformes koji su cijepljeni protiv infekcije virusom NB-a;

(c)

ako su se provodili opći zahtjevi nadziranja u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (a) radi ranog otkrivanja infekcije virusom NB-a;

(d)

primijenjen je jedan od sljedećih režima testiranja:

i.

svi objekti u kojima se drži perad za rasplod testirani su na prisutnost protutijela na infekciju virusom NB-a, s negativnim rezultatima, na uzorcima krvi od najmanje 60 ptica koje su nasumično odabrane u svakom objektu te serološki testirane testom inhibicije hemaglutinacije (HI); ili

ii.

provedeno je ispitivanje na reprezentativnom uzorku objekata koje omogućuje barem otkrivanje, s razinom pouzdanosti od 95 %, infekcije uz ciljanu stopu prevalencije od 1 % u objektima u kojima se drži perad te uz stopu prevalencije unutar objekta od 10 % seropozitivnih ptica; i

(e)

nije bilo potvrđenih slučajeva infekcije virusom NB-a kod peradi i ptica u zatočeništvu vrsta Galliformes.

Odjeljak 2.

Održavanje statusa

1.

Status „slobodno od infekcije virusom NB-a bez cijepljenja” koji je dodijeljen državi članici ili zoni može se zadržati samo ako su i dalje ispunjeni zahtjevi iz odjeljka 1. točaka od (a) do (e).

2.

Odstupajući od točke 1., država članica ili zona može zadržati status „slobodno od infekcije virusom NB-a bez cijepljenja” u slučaju potvrde slučaja infekcije virusom NB-a:

(a)

ako su odmah provedene relevantne mjere kontrole bolesti u svim objektima u kojima postoji sumnja na bolest ili su potvrđeni slučajevi bolesti dok se problem ne ukloni;

(b)

ako je nadležno tijelo zaključilo da je zaražen samo ograničen broj objekata koji su epidemiološki povezani s prvim otkrivenim izbijanjem bolesti; i

(c)

tijekom razdoblja od 12 mjeseci mjere kontrole bolesti iz točke (a) nisu primjenjivane u trajanju duljem od tri mjeseca.

3.

Na status „slobodno od infekcije virusom NB-a bez cijepljenja” koji je dodijeljen državi članici ili zoni ne utječe potvrda infekcije u drugoj ptičjoj populaciji, pod uvjetom da je nadležno tijelo procijenilo da taj status nije ugrožen, uzimajući u obzir provedbu svih potrebnih mjera za sprečavanje prijenosa infekcije virusom NB-a na perad i ptice u zatočeništvu vrsta Galliformes.

(1)  Uredba (EU) br. 576/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o nekomercijalnom premještanju kućnih ljubimaca i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 998/2003 (SL L 178, 28.6.2013., str. 1.).

(2)  Delegirana uredba komisije (EU) 2020/686 od 17. prosinca 2019. o dopuni Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu odobravanja objekata za zametne proizvode i zahtjeva u pogledu sljedivosti i zdravlja životinja za premještanja zametnih proizvoda određenih držanih kopnenih životinja u Uniji (vidjeti stranicu 1 ovoga Službenog lista).


PRILOG VI.

POSEBNI ZAHTJEVI U POGLEDU BOLESTI AKVATIČNIH ŽIVOTINJA

DIO I.

NADZIRANJE NA TEMELJU PROCJENE RIZIKA

POGLAVLJE 1.

Minimalni zahtjevi za nadziranje na temelju procjene rizika u određenim odobrenim objektima akvakulture

1.   Opći pristup

1.1

Nadziranje zdravlja životinja na temelju procjene rizika, koje obuhvaća veterinarske posjete i moguće uzorkovanje, primjenjuje se u određenim odobrenim objektima akvakulture i određenim odobrenim skupinama objekata akvakulture na način koji je primjeren vrsti proizvodnje i kojemu je cilj otkrivanje:

(a)

porasta uginuća;

(b)

bolesti s popisa;

(c)

emergentnih bolesti.

1.2

Učestalost tih posjeta ovisit će o riziku koji odobreni objekt akvakulture ili odobrena skupina objekata akvakulture predstavljaju u pogledu zaraze bolešću i širenja bolesti. Taj se rizik primjenjuje na bolesti s popisa i moguće emergentne bolesti i stoga će obuhvaćati objekte akvakulture i skupine objekata akvakulture u kojima se drže vrste s popisa i u određenim slučajevima objekte akvakulture i skupine objekata akvakulture u kojima se drže životinje vrsta koje nisu uvrštene na popis. Nadležno tijelo mora odrediti rizik koji predstavlja svaki odobreni objekt akvakulture ili odobrena skupina objekata akvakulture te ga rangirati kao visok, srednji ili nizak rizik.

U poglavlju 2. navedene su pojedinosti o čimbenicima rizika koje treba uzeti u obzir tijekom postupka rangiranja rizika. Ako bilo koji čimbenik rizika iz točaka od (a) do (l) upućuje na promjenu rizika koji predstavlja objekt, rangiranje se mora ponoviti i ažurirati.

1.3

U poglavlju 3. utvrđena je minimalna učestalost provođenja veterinarskih posjeta na temelju toga je li nadležno tijelo objekt označilo kao objekt visokog, srednjeg ili niskog rizika.

1.4

Nadziranje zdravlja životinja u objektima akvakulture i skupinama objekata akvakulture na temelju procjene rizika može se kombinirati s veterinarskim posjetima i uzorkovanjem koji se provode:

(a)

u okviru obveznih ili neobveznih programa iskorjenjivanja jedne ili više bolesti s popisa; ili

(b)

za dokazivanje i održavanje statusa „slobodno od bolesti” za jednu ili više bolesti s popisa; ili

(c)

u okviru programa nadziranja za jednu ili više bolesti kategorije C.

POGLAVLJE 2.

Rangiranje rizika koje se primjenjuje u određenim odobrenim objektima akvakulture

Pri rangiranju rizika iz poglavlja 1. točke 1.2. u obzir se moraju uzeti barem čimbenici rizika iz točaka (a) i (b). Ako je relevantno, u obzir se uzimaju i točke od (c) do (l):

(a)

mogućnost izravnog širenja patogena vodom;

(b)

premještanja životinja akvakulture;

(c)

vrsta proizvodnje;

(d)

vrste životinja akvakulture koje se drže u objektu;

(e)

biosigurnosni sustav, uključujući kompetencije i osposobljavanje osoblja;

(f)

gustoća objekata akvakulture i objekata za preradu na području oko predmetnog objekta;

(g)

blizina objekata koji imaju niži zdravstveni status od predmetnih objekata;

(h)

povijest bolesti u predmetnom objektu i drugim lokalnim objektima;

(i)

prisutnost zaraženih divljih akvatičnih životinja na području oko predmetnog objekta;

(j)

rizik koji predstavljaju ljudske aktivnosti u blizini objekta, primjerice udičarenje, prisutnost prometnih pravaca ili luka u kojima se obavlja izmjena balastnih voda;

(k)

ulazak predatora u objekt grabežljivaca koji mogu uzrokovati širenje bolesti;

(l)

dosadašnje udovoljavanje objekta zahtjevima nadležnog tijela.

POGLAVLJE 3.

Učestalost veterinarskih posjeta na temelju procjene rizika

Učestalost veterinarskih posjeta na temelju procjene rizika, koji se moraju obavljati u određenim odobrenim objektima i odobrenim skupinama objekata, ovisi o rangiranju rizika iz poglavlja 2. te se posjeti provode kako slijedi:

(a)

barem jednom godišnje u objektima visokog rizika;

(b)

barem jednom u dvije godine u objektima srednjeg rizika;

(c)

barem jednom u tri godine u objektima niskog rizika.

DIO II.

POSEBNI ZAHTJEVI ZA POJEDINE BOLESTI U POGLEDU STATUSA „SLOBODNO OD BOLESTI” ZA AKVATIČNE ŽIVOTINJE

U dijelu II. navedeni su posebni zahtjevi za status „slobodno od bolesti” u pogledu sljedećih bolesti s popisa:

Virusna hemoragijska septikemija (VHS)

poglavlje 1.

Zarazna hematopoetska nekroza (ZHN)

poglavlje 1.

Infekcija sojem virusa zarazne anemije lososa s delecijom visoko polimorfne regije (VPR)

poglavlje 2.

Infekcija s Marteilia refringens

poglavlje 3.

Infekcija s Bonamia exitiosa

poglavlje 4.

Infekcija s Bonamia ostreae

poglavlje 5.

Infekcija virusom sindroma bijelih pjega (SBP)

poglavlje 6.

POGLAVLJE 1.

Iskorjenjivanje, status „slobodno od bolesti” i dijagnostičke metode za virusnu hemoragijsku septikemiju (VHS) i zaraznu hematopoetsku nekrozu (ZHN)

Odjeljak 1.

Opći zahtjevi za veterinarske posjete i uzorkovanje

Veterinarski posjeti i uzorkovanje za nadziranje iz članka 3. stavka 2. točke (b) podtočke ii. moraju biti u skladu sa sljedećim zahtjevima:

(a)

veterinarski posjeti i, prema potrebi, uzorkovanje moraju se provoditi tijekom razdoblja godine u kojem je temperatura vode niža od 14 °C ili, ako se ne dosežu temperature niže od 14 °C, uzorci se moraju uzeti tijekom razdoblja najniže godišnje temperature;

(b)

ako je potrebno ciljano nadziranje divljih populacija zbog malog broja objekata akvakulture u programu iskorjenjivanja, mora se utvrditi broj i geografska rasprostranjenost točaka uzorkovanja radi postizanja razumne pokrivenosti države članice, zone ili kompartmenta. Točke uzorkovanja moraju biti reprezentativne za različite ekosustave u kojima se nalaze divlje populacije prijemljivih vrsta;

(c)

ako u objektima ili na divljim populacijama treba obaviti veterinarske posjete ili uzorkovanje češće od jednom godišnje, u skladu s odjeljcima od 2. do 4., veterinarski posjeti i prikupljanje uzoraka moraju se obaviti u razmaku od najmanje četiri mjeseca, ili u što je moguće duljim razmacima, uzimajući u obzir zahtjeve u pogledu temperature utvrđene u točki (a);

(d)

moraju se pregledati sve proizvodne jedinice, kao što su ribnjaci, bazeni i kavezi, kako bi se utvrdila prisutnost uginulih ili oslabljenih riba ili riba s neuobičajenim ponašanjem. Posebnu pozornost treba obratiti na područje ispusta vode gdje se zbog vodene struje obično sakupljaju oslabljene ribe;

(e)

ribe vrsta s popisa koje je potrebno prikupiti kao uzorke moraju se odabrati na sljedeći način:

i.

ako je prisutna kalifornijska pastrva, za uzorkovanje se moraju odabrati samo ribe te vrste, osim ako su prisutne druge prijemljive vrste koje pokazuju tipične znakove VHS-a ili ZHN-a; ako nije prisutna kalifornijska pastrva, uzorak mora biti reprezentativan za sve druge prisutne prijemljive vrste;

ii.

ako su prisutne, odabiru se oslabljene ribe, ribe s neuobičajenim ponašanjem ili svježe uginule ribe koje još nisu u stanju raspadanja; ako se za proizvodnju riba upotrebljava više izvora vode, u uzorak se moraju uključiti ribe iz svih izvora vode;

iii.

odabrane ribe moraju uključivati ribe koje su prikupljene tako da u uzorku budu razmjerno zastupljene sve proizvodne jedinice u objektu, primjerice kavezi, bazeni i ribnjaci, te sve dobne kategorije.

Odjeljak 2.

Dodjela statusa „slobodno od VHS-a” ili statusa „slobodno od ZHN-a” u državama članicama, zonama i kompartmentima nepoznatog zdravstvenog statusa

Državi članici, zoni ili kompartmentu nepoznatog zdravstvenog statusa u pogledu VHS-a ili ZHN-a može se dodijeliti status „slobodno od VHS-a” ili „slobodno od ZHN-a” samo u sljedećim slučajevima:

(a)

svi objekti i, prema potrebi, točke uzorkovanja u divljim populacijama odabrane u skladu s odjeljkom 1. točkom (b) podvrgnuti su jednom od sljedećih programa:

i.

model A – dvogodišnji program

U objektima ili točkama uzorkovanja obavljeni su veterinarski posjeti i uzorkovanje najmanje dvije uzastopne godine kako je utvrđeno u Tablici 1.A.

Tijekom tog dvogodišnjeg razdoblja rezultati svih uzoraka testiranih dijagnostičkim metodama iz odjeljka 5. točke 2. bili su negativni na VHS ili ZHN te je uklonjena svaka sumnja na VHS ili ZHN u skladu s metodama uzorkovanja i dijagnostičkim metodama iz odjeljka 5. točke 3.;

ii.

model B – četverogodišnji program sa smanjenom veličinom uzorka

U objektima ili točkama uzorkovanja obavljeni su veterinarski posjeti i uzorkovanje najmanje četiri uzastopne godine kako je utvrđeno u Tablici 1.B. Tijekom tog četverogodišnjeg razdoblja rezultati svih uzoraka testiranih dijagnostičkim metodama iz odjeljka 5. točke 2. bili su negativni na VHS ili ZHN te je uklonjena svaka sumnja na VHS ili ZHN u skladu s metodama uzorkovanja i dijagnostičkim metodama iz odjeljka 5. točke 3.;

(b)

ako je tijekom nadziranja iz točke (a) otkriven VHS ili ZHN; prije započinjanja novog dvogodišnjeg ili četverogodišnjeg programa u relevantnim objektima u državi članici, zoni ili kompartmentu mora se provesti sljedeće:

i.

minimalne mjere kontrole bolesti iz članaka od 58. do 65.;

ii.

repopulacija ribom iz objekta u državi članici, zoni ili kompartmentu sa statusom „slobodno od VHS-a” ili „slobodno od ZHN-a” ili iz objekta u državi članici, zoni ili kompartmentu koji su obuhvaćeni programom iskorjenjivanja VHS-a ili ZHN-a.

Tablica 1.A

Program za države članice, zone i kompartmente za dvogodišnje kontrolno razdoblje iz točke (a) podtočke i. koje prethodi postizanju statusa „slobodno od VHS-a” i status „slobodno od ZHN-a”

Vrsta objekta

Broj veterinarskih posjeta godišnje u svakom objektu

Broj uzorkovanja godišnje u svakom objektu

Broj riba u uzorku (1)

Broj riba u razvoju

Broj riba iz matičnog jata (2)

(a)

Objekti s matičnim jatom

2

2

50 (prvi posjet)

75 (prvi posjet)

30 (prvi ili drugi posjet)

(b)

Objekti samo s matičnim jatom

2

1

0

75 (prvi ili drugi posjet)

(c)

Objekti bez matičnog jata

2

2

75 (prvi I drugi posjet)

0

Najveći broj riba u skupnom uzorku: 10.


Tablica 1.B

Program za države članice, zone ili kompartmente uz smanjenu veličinu uzorka za četverogodišnje kontrolno razdoblje iz točke (a) podtočke ii. koje prethodi postizanju statusa „slobodno od VHS-a” i statusa „slobodno od ZHN-a”

Vrsta objekta

Broj veterinarskih posjeta godišnje u svakom objektu

Broj uzorkovanja godišnje u svakom objektu

Broj riba u uzorku (3)

Broj riba u razvoju

Broj riba u matičnom jatu (4)

Prve dvije godine

(a)

Objekti s matičnim jatom

2

1

30 (drugi posjet)

0

(b)

Objekti samo s matičnim jatom

2

1

0

30 (prvi ili drugi posjet)

(c)

Objekti bez matičnog jata

2

1

30 (prvi ili drugi posjet)

0

Posljednje dvije godine

(a)

Objekti s matičnim jatom

2

2

30 (prvi posjet)

30 (drugi posjet)

(b)

Objekti samo s matičnim jatom

2

2

 

30 (prvi I drugi posjet)

(c)

Objekti bez matičnog jata

2

2

30 (prvi I drugi posjet)

 

Najveći broj riba u skupnom uzorku: 10.

Odjeljak 3.

Dodjela statusa „slobodno od VHS-a” ili „slobodno od ZHN-a” u državama članicama, zonama i kompartmentima za koje je poznato da su zaraženi VHS-om ili ZHN-om

1.

Državi članici, zoni ili kompartmentu za koje je poznato da su zaraženi VHS-om ili ZHN-om može se dodijeliti status „slobodno od VHS-a” ili „slobodno od ZHN-a” ako su svi objekti u kojima se drže vrste s popisa u toj državi članici, zoni ili kompartmentu podvrgnuti programu iskorjenjivanja koji je u skladu sa sljedećim zahtjevima:

(a)

djelotvorno su primijenjene minimalne mjere kontrole bolesti utvrđene u člancima od 55. do 65. te je u blizini objekata koji su proglašeni zaraženima VHS-om ili ZHN-om uspostavljena zona ograničenja odgovarajuće veličine kako je predviđeno u članku 58. stavku 1. točki (c), prema potrebi podijeljena u zonu zaštite i zonu nadziranja, uzimajući u obzir zahtjeve iz točke 2.;

(b)

u svim objektima u kojima se drže vrste s popisa u zoni zaštite, ili u zoni ograničenja ako zona zaštite nije uspostavljena, koji nisu zaraženi VHS-om ili ZHN-om mora se provesti istraga koja obuhvaća barem sljedeće elemente:

i.

prikupljanje uzoraka za testiranje 10 riba, ako su zamijećeni klinički znakovi ili post mortem promjene koji upućuju na infekciju VHS-om ili ZHN-om, ili najmanje 30 riba ako nisu zamijećeni klinički znakovi ili post mortem promjene;

ii.

u objektima u kojima su dobiveni negativni rezultati testova iz točke i. veterinarski posjeti moraju se nastaviti provoditi jednom mjesečno tijekom razdoblja kada je temperatura vode niža od 14 °C, osim ako su ribnjaci, bazeni, kanali ili mrežasti kavezi prekriveni ledom, dok zona zaštite ne bude povučena u skladu s točkom (c);

(c)

relevantni objekti moraju se isprazniti u skladu s člankom 62. te očistiti i dezinficirati u skladu s člankom 63. te se mora provesti mirovanje u skladu s člankom 64.

Razdoblje mirovanja iz članka 64. stavka 2. točke (a) mora iznositi najmanje šest tjedana. Ako su ispražnjeni svi zaraženi objekti u istoj zoni zaštite, ili zoni ograničenja ako zona zaštite nije uspostavljena, mora se provesti sinkronizirano mirovanje u trajanju od najmanje tri tjedna.

Ako se provodi mirovanje zaraženih objekata, zona ograničenja ili zona zaštite, ako je uspostavljena, mora se pretvoriti u zonu nadziranja dok se ne završi program iz odjeljka 2.;

(d)

repopulacija se može provesti tek nakon što su svi zaraženi objekti ispražnjeni, očišćeni, dezinficirani te je u njima provedeno mirovanje u skladu s točkom (c);

(e)

svi objekti, osim onih iz točke (f), u kojima se drže vrste s popisa u državi članici, zoni ili kompartmentu koji su obuhvaćeni programom iskorjenjivanja te, ako je propisano nadziranje divljih populacija, sve točke uzorkovanja odabrane u skladu s odjeljkom 1. točkom (b) moraju se naknadno podvrgnuti programu iz odjeljka 2.;

(f)

pojedinačni objekt u kojem se drže vrste s popisa i čiji zdravstveni status ne ovisi o zdravstvenom statusu okolnih voda nije se obvezan podvrgnuti programu iz odjeljka 2. nakon izbijanja bolesti, pod uvjetom da ispunjava zahtjeve iz članka 80. stavka 3. te da se repopulacija provodi s ribama koje potječu iz država članica, zona ili kompartmenta sa statusom „slobodno od VHS-a” ili „slobodno od ZHN-a”.

2.

Utvrđena je zona ograničenja za svaki slučaj zasebno i:

(a)

moraju se uzeti u obzir čimbenici koji utječu na rizike od širenja VHS-a ili ZHN-a na držane i divlje ribe, na primjer:

i.

broj, stopa i rasprostranjenost uginuća riba u objektu zaraženom VHS-om ili ZHN-om ili u drugim objektima akvakulture;

ii.

udaljenost i gustoću okolnih objekata;

iii.

blizina klaonica;

iv.

kontaktni objekti;

v.

vrste prisutne u objektima;

vi.

uzgojne prakse koje se primjenjuju u zaraženim objektima i susjednim objektima;

vii.

hidrodinamički uvjeti; i

viii.

drugi utvrđeni čimbenici od epidemiološkog značaja;

(b)

geografsko razgraničenje u obalnim područjima mora biti u skladu sa sljedećim minimalnim zahtjevima:

i.

zonu zaštite mora činiti područje u krugu od najmanje jednog plimnog dosega ili najmanje 5 km, ovisno o tome što je veće, oko objekta zaraženog VHS-om ili ZHN-om, ili odgovarajuće područje utvrđeno u skladu s odgovarajućim hidrodinamičkim ili epidemiološkim podacima; i

ii.

zonu nadziranja mora činiti područje preklapajućih zona izmjene plime i oseke koje okružuje zonu zaštite; ili područje koje okružuje zonu zaštite i nalazi se u krugu od 10 km od središta zone zaštite; ili odgovarajuće područje utvrđeno u skladu s odgovarajućim hidrodinamičkim ili epidemiološkim podacima;

ili

iii.

ako nije uspostavljena zasebna zona zaštite i zona nadziranja, zonu ograničenja mora činiti područje koje obuhvaća zonu zaštite i zonu nadziranja;

(c)

geografsko razgraničenje u kopnenim područjima mora obuhvaćati čitavo područje vodenog sliva na kojem je smješten objekt zaražen VHS-om ili ZHN-om. Nadležno tijelo može ograničiti opseg zone ograničenja na dijelove područja vodenog sliva pod uvjetom da to ograničenje ne ugrožava mjere kontrole bolesti u pogledu VHS-a ili ZHN-a.

Odjeljak 4.

Održavanje statusa „slobodno od VHS-a” i statusa „slobodno od ZHN-a”

1.

Ako je potrebno ciljano nadziranje kako bi država članica, zona ili kompartment održali status „slobodno od VHS-a” ili status „slobodno od ZHN-a”, u skladu s člankom 81., u svim objektima u kojima se drže vrste s popisa u predmetnoj državi članici, zoni ili kompartmentu moraju se obaviti veterinarski posjeti te se ribe moraju uzorkovati u skladu s tablicom 1.C uzimajući u obzir razinu rizika od zaraze VHS-om ili ZHN-om koja postoji u objektu.

2.

Pri utvrđivanju učestalosti veterinarskih posjeta potrebnih za održavanje statusa „slobodno od VHS-a” ili statusa „slobodno od ZHN-a” u kompartmentima u kojima zdravstveni status u pogledu VHS-a ili ZHN-a ovisi o zdravstvenom statusu populacija akvatičnih životinja u okolnim prirodnim vodama, rizik od zaraze VHS-om ili ZHN-om mora se smatrati visokim.

3.

Status „slobodno od bolesti” mora se zadržati samo ako su rezultati svih uzoraka testiranih dijagnostičkim metodama iz odjeljka 5. točke 2. bili negativni na VHS ili ZHN te je isključena svaka sumnja na VHS ili ZHN u skladu s dijagnostičkim metodama utvrđenima u odjeljku 5. točki 3.

Tablica 1.C

Program za države članice, zone ili kompartmente za održavanje statusa „slobodno od VHS-a” ili statusa „slobodno od ZHN-a”

Razina rizika (5)

Broj veterinarskih posjeta godišnje u svakom objektu

Broj riba u uzorku (6), (7)

Visok

jednom godišnje

30

Srednji

jednom svake dvije godine

30

Nizak

jednom svake tri godine

30

Najveći broj riba u skupnom uzorku: 10.

Odjeljak 5.

Dijagnostičke metode i metode uzorkovanja

1.

Organi ili tkiva koji se uzorkuju i ispituju moraju biti slezena, prednji bubreg te srce ili encefalon. Pri uzorkovanju matičnog jata može se ispitati ovarijalna ili sjemenska tekućina.

U slučaju manje mlađi mogu se uzorkovati cijele ribe.

Mogu se objediniti uzorci od najviše deset riba.

2.

Dijagnostička metoda za dodjelu ili održavanje statusa „slobodno od VHS-a” ili statusa „slobodno od ZHN-a” u skladu s odjeljcima od 2. do 4. mora biti:

(a)

izolacija virusa u staničnoj kulturi nakon koje se provodi identifikacija virusa primjenom testa ELISA, testa indirektne fluorescencije za dokazivanje protutijela (IFAT), virus neutralizacijskog testa ili testa za dokazivanje genoma virusa; ili

(b)

otkrivanje kvantitativnom lančanom reakcijom polimerazom uz prethodnu reverznu transkripciju (RT-qPCR).

Navedene dijagnostičke metoda moraju se provesti u skladu s detaljnim postupcima koje je odobrio EURL za bolesti riba.

3.

Ako je potrebno potvrditi ili isključiti sumnju na VHS ili ZHN u skladu s člankom 55., navedeni veterinarski posjet i postupci uzorkovanja i testiranja moraju biti u skladu sa sljedećim zahtjevima:

(a)

u objektu u kojem se sumnja na infekciju treba obaviti barem jedan veterinarski posjeta i jedno uzorkovanje 10 riba, ako su zamijećeni klinički znakovi ili post mortem promjene koji upućuju na infekciju VHS-om ili ZHN-om, ili najmanje 30 riba ako nisu zamijećeni klinički znakovi ili post mortem promjene. Uzorci se moraju testirati primjenom jedne ili više dijagnostičkih metoda utvrđenih u točki 2. podtočkama (a) i (b) u skladu s detaljnim dijagnostičkim metodama i postupcima koje je odobrio EURL za bolesti riba;

(b)

prisutnost VHS-a mora se smatrati potvrđenom ako se primjenom jedne ili više dijagnostičkih metoda dobiju pozitivni rezultati na virus VHS-a. Prisutnost ZHN-a mora se smatrati potvrđenom ako se primjenom jedne ili više navedenih dijagnostičkih metoda dobiju pozitivni rezultati na virus ZHN-a. Potvrđivanje prvog slučaja VHS-a ili ZHN-a u državama članicama, zonama ili kompartmentima koji ranije nisu bili zaraženi mora se temeljiti na klasičnoj izolaciji virusa u staničnoj kulturi nakon koje se provodi imunokemijska ili molekularna identifikacija ili otkrivanje genoma uključujući potvrdu sekvenciranjem produkta umnažanja (RT-PCR);

(c)

sumnja na VHS ili ZHN može se isključiti ako se testom kultivacije stanica ili RT-qPCR-om ne otkriju daljnji dokazi prisutnosti virusa VHS-a ili virusa ZHN-a.

POGLAVLJE 2.

Iskorjenjivanje, status „slobodno od bolesti” i dijagnostičke metode za infekciju sojem virusa zarazne anemije lososa s delecijom visoko polimorfne regije (ISAV s delecijom VPR-a)

Odjeljak 1.

Opći zahtjevi za veterinarske posjete i uzorkovanje

Veterinarski posjeti i uzorkovanje za nadziranje iz članka 3. stavka 2. točke (b) podtočke ii. moraju biti u skladu sa sljedećim zahtjevima:

(a)

ako u objektima treba obaviti veterinarske posjete ili uzorkovanje češće od jednom godišnje, u skladu s odjeljcima od 2. do 4., razmaci između veterinarskih posjeta i prikupljanja uzoraka moraju biti što dulji;

(b)

ako je potrebno ciljano nadziranje divljih populacija zbog malog broja objekata akvakulture u programu iskorjenjivanja, mora se utvrditi broj i geografska rasprostranjenost točaka uzorkovanja radi postizanja razumne pokrivenosti države članice, zone ili kompartmenta;

(c)

točke uzorkovanja moraju biti reprezentativne za različite ekosustave u kojima se nalaze divlje populacije prijemljivih vrsta;

(d)

moraju se pregledati sve proizvodne jedinice, kao što su ribnjaci, bazeni i kavezi, kako bi se utvrdila prisutnost uginulih ili oslabljenih riba ili riba s neuobičajenim ponašanjem. Posebnu pozornost treba obratiti na rubove kaveza ili, prema potrebi, mjesto ispusta vode gdje se zbog vodene struje obično skupljaju oslabljene ribe;

(e)

ribe vrsta s popisa koje je potrebno prikupiti kao uzorke moraju se odabrati na sljedeći način:

i.

ako je prisutan atlantski losos, za uzorkovanje se moraju odabrati samo ribe te vrste, osim ako su prisutne druge prijemljive vrste koje pokazuju tipične znakove infekcije ISAV-om s delecijom VPR-a. Ako u objektu nema atlantskog lososa, uzorak mora biti reprezentativan za sve druge prijemljive vrste koje su prisutne;

ii.

ako su prisutne, prvo se moraju odabrati ugibajuće ili svježe uginule ribe koje još nisu u stanju raspadanja, a posebno one kod kojih su vidljivi znakovi anemije, krvarenja ili drugi klinički znakovi koji upućuju na poremećaje cirkulacije; ako se za proizvodnju riba upotrebljava više izvora vode, u uzorak se moraju uključiti ribe iz svih izvora vode;

iii.

odabrane ribe moraju uključivati ribe koje su prikupljene tako da u uzorku budu razmjerno zastupljene sve proizvodne jedinice u objektu, kao što su kavezi, bazeni i ribnjaci, te sve dobne kategorije.

Odjeljak 2.

Dodjela statusa „slobodno od infekcije ISAV-om s delecijom VPR-a” u državama članicama, zonama i kompartmentima nepoznatog zdravstvenog statusa

Državi članici, zoni ili kompartmentu s nepoznatim zdravstvenim statusom u pogledu infekcije ISAV-om s delecijom VPR-a može se dodijeliti status „slobodno od infekcije ISAV-om s delecijom VPR-a” samo ako su svi objekti i, prema potrebi, odabrane točke uzorkovanja u divljim populacijama koje su odabrane u skladu s odjeljkom 1. točkom (b) podvrgnuti sljedećem programu:

(a)

u objektima ili točkama uzorkovanja obavljeni su veterinarski posjeti i uzorkovanje najmanje dvije uzastopne godine kako je utvrđeno u Tablici 2.A;

(b)

tijekom tog dvogodišnjeg razdoblja rezultati svih uzoraka testiranih dijagnostičkim metodama iz odjeljka 5. točke 2. bili su negativni na ISAV s delecijom VPR-a te je uklonjena svaka sumnja na infekciju u skladu s dijagnostičkim metodama iz odjeljka 5. točke 3.;

(c)

ako se tijekom nadziranja iz točke (a) otkrije infekcija ISAV-om s delecijom VPR-a; prije ponovnog započinjanja programa, u relevantnim objektima u državi članici, zoni ili kompartmentu moraju se provesti:

i.

minimalne mjere kontrole bolesti iz članaka od 58. do 65.;

ii.

repopulacija ribom iz objekta u državi članici, zoni ili kompartmentu koji su slobodni od infekcije ISAV-om s delecijom VPR-a ili iz objekta u državi članici, zoni ili kompartmentu koji su obuhvaćeni programom iskorjenjivanja te bolesti.

Tablica 2.A

Program za države članice, zone i kompartmente za dvogodišnje kontrolno razdoblje koje prethodi postizanju statusa „slobodno od infekcije ISAV-om s delecijom VPR-a”

Godina nadziranja

Broj veterinarskih posjeta godišnje u svakom objektu

Broj laboratorijskih ispitivanja godišnje (8)

Broj riba u uzorku

Godina 1.

6

2

75

Godina 2.

6

2

75

Najveći broj riba u skupnom uzorku: 5.

Odjeljak 3.

Dodjela statusa „slobodno od infekcije ISAV-om s delecijom VPR-a” u državama članicama, zonama i kompartmentima za koje je poznato da su zaraženi ISAV-om s delecijom VPR-a

1.

Državi članici, zoni ili kompartmentu za koje je poznato da su zaraženi ISAV-om s delecijom VPR-a može se dodijeliti status „slobodno od infekcije ISAV-om s delecijom VPR-a” ako su svi objekti u kojima se drže vrste s popisa u toj državi članici, zoni ili kompartmentu podvrgnuti programu iskorjenjivanja koji je u skladu sa sljedećim zahtjevima:

(a)

primijenjene su minimalne mjere kontrole bolesti utvrđene u člancima od 55. do 65. te je u blizini objekata zaraženih ISAV-om s delecijom VPR-a uspostavljena zona ograničenja odgovarajuće veličine kako je predviđeno u članku 58. stavku 1. točki (c), prema potrebi podijeljena u zonu zaštite i zonu nadziranja, uzimajući u obzir zahtjeve iz točke 2.;

(b)

u svim objektima u kojima se drže vrste s popisa u zoni zaštite, ili u zoni ograničenja ako zona zaštite nije uspostavljena, koji nisu zaraženi ISAV-om s delecijom VPR-a mora se provesti istraga koja obuhvaća barem sljedeće elemente:

i.

prikupljanje uzoraka za testiranje najmanje 10 ugibajućih riba, ako su zamijećeni klinički znakovi ili post mortem promjene koji upućuju na infekciju ISAV-om s delecijom VPR-a, ili najmanje 30 riba ako nisu zamijećeni klinički znakovi ili post mortem promjene;

ii.

u objektima u kojima su dobiveni negativni rezultati testova iz točke i. veterinarski posjeti moraju se nastaviti provoditi jednom mjesečno dok zona zaštite ne bude povučena u skladu s točkom (c);

(c)

relevantni objekti moraju se isprazniti u skladu s člankom 62. te očistiti i dezinficirati u skladu s člankom 63. te se mora provesti mirovanje u skladu s člankom 64.

Razdoblje mirovanja iz članka 64. stavka 2. točke (b) mora iznositi najmanje tri mjeseca. Ako su ispražnjeni svi zaraženi objekti u istoj zoni zaštite, ili zoni ograničenja ako zona zaštite nije uspostavljena, mora se provesti sinkronizirano mirovanje u trajanju od najmanje šest tjedana.

Ako se provodi mirovanje zaraženih objekata, zona ograničenja, ili zona zaštite ako je uspostavljena, mora se pretvoriti u zonu nadziranja dok se ne završi program iz odjeljka 2.;

(d)

repopulacija se može provesti tek nakon što su svi zaraženi objekti ispražnjeni, očišćeni, dezinficirani te je u njima provedeno mirovanje u skladu s točkom (c);

(e)

svi objekti, osim onih iz točke (f), u kojima se drže vrste s popisa u državi članici, zoni ili kompartmentu koji su obuhvaćeni programom iskorjenjivanja te, ako je propisano nadziranje divljih populacija, sve točke uzorkovanja odabrane u skladu s odjeljkom 1. točkom (b) moraju se naknadno podvrgnuti programu iz odjeljka 2.;

(f)

pojedinačni objekt u kojem se drže vrste s popisa i čiji zdravstveni status ne ovisi o zdravstvenom statusu okolnih voda nije se obvezan podvrgnuti programu iz odjeljka 2. nakon izbijanja bolesti, pod uvjetom da ispunjava zahtjeve iz članka 80. stavka 3. te da se repopulacija provodi s ribama koje potječu iz država članica, zona ili kompartmenta sa statusom „slobodno od infekcije ISAV-om s delecijom VPR-a”.

2.

Utvrđena je zona ograničenja za svaki slučaj zasebno i:

(a)

moraju se uzeti u obzir čimbenici koji utječu na rizike od širenja infekcije ISAV-om s delecijom VPR-a na držane i divlje ribe, na primjer:

i.

broj, stopa i rasprostranjenost uginuća u objektu zaraženom ISAV-om s delecijom VPR-a ili u drugim objektima akvakulture;

ii.

udaljenost i gustoću okolnih objekata;

iii.

blizina klaonica;

iv.

kontaktni objekti;

v.

vrste prisutne u objektima;

vi.

uzgojne prakse koje se primjenjuju u zaraženim objektima i objektima u susjedstvu zaraženih objekata;

vii.

hidrodinamički uvjeti; i

viii.

drugi utvrđeni čimbenici od epidemiološkog značaja;

(b)

geografsko razgraničenje u obalnim područjima mora biti u skladu sa sljedećim minimalnim zahtjevima:

i.

zonu zaštite mora činiti područje u krugu od najmanje jednog plimnog dosega ili najmanje 5 km, ovisno o tome što je veće, oko objekta zaraženog ISAV-om s delecijom VPR-a, ili odgovarajuće područje utvrđeno u skladu s odgovarajućim hidrodinamičkim ili epidemiološkim podacima; i

ii.

zonu nadziranja mora činiti područje preklapajućih zona izmjene plime i oseke koje okružuje zonu zaštite; ili područje koje okružuje zonu zaštite i nalazi se u krugu od 10 km od središta zone zaštite; ili odgovarajuće područje utvrđeno u skladu s odgovarajućim hidrodinamičkim ili epidemiološkim podacima;

ili

iii.

ako nije uspostavljena zasebna zona zaštite i zona nadziranja, zonu ograničenja mora činiti područje koje obuhvaća zonu zaštite i zonu nadziranja;

(c)

geografsko razgraničenje u kopnenim područjima mora obuhvaćati čitavo područje vodenog sliva na kojem je smješten objekt zaražen ISAV-om s delecijom VPR-a. Nadležno tijelo može ograničiti opseg zone ograničenja na dijelove područja vodenog sliva pod uvjetom da to ograničenje ne ugrožava mjere kontrole bolesti u pogledu zaraze ISAV-om s delecijom VPR-a.

Odjeljak 4.

Održavanje statusa „slobodno od infekcije ISAV-om s delecijom VPR-a”

1.

Ako je potrebno ciljano nadziranje kako bi država članica, zona ili kompartment zadržali status „slobodno od infekcije ISAV-om s delecijom VPR-a”, u skladu s člankom 81., u svim objektima u kojima se drže vrste s popisa u predmetnoj državi članici, zoni ili kompartmentu moraju se obaviti veterinarski posjeti te se ribe moraju uzorkovati u skladu s tablicom 2.B uzimajući u obzir razinu rizika od infekcije ISAV-om s delecijom VPR-a koja postoji u objektu.

2.

Pri utvrđivanju učestalosti veterinarskih posjeta potrebnih za održavanje statusa „slobodno od infekcije ISAV-om s delecijom VPR-a” u kompartmentima u kojima zdravstveni status ovisi o zdravstvenom statusu populacija akvatičnih životinja u okolnim prirodnim vodama, rizik od infekcije ISAV-om s delecijom VPR-a mora se smatrati visokim.

3.

Status „slobodno od bolesti” mora se zadržati samo ako su rezultati svih uzoraka testiranih dijagnostičkim metodama iz odjeljka 5. točke 2. bili negativni na ISAV s delecijom VPR-a te je isključena svaka sumnja na infekciju ISAV-om s delecijom VPR-a u skladu s dijagnostičkim metodama utvrđenima u odjeljku 5. točki 3.

Tablica 2.B

Program za države članice, zone ili kompartmente za održavanje statusa „slobodno od infekcije ISAV-om s delecijom VPR-a”  (9)

Razina rizika (10)

Broj veterinarskih posjeta godišnje

Broj laboratorijskih ispitivanja godišnje (11), (12)

Broj riba u uzorku

Visok

2

2

30

Srednji

1

1

30

Nizak

jednom svake dvije godine

jednom svake dvije godine

30

Najveći broj riba u skupnom uzorku: 5.

Odjeljak 5.

Dijagnostičke metode i metode uzorkovanja

1.

Organi ili tkiva koji se uzorkuju i ispituju moraju biti:

(a)

histologija: prednji bubreg, jetra, srce, gušterača, crijeva, slezena i škrge;

(b)

imunohistokemija: prabubreg i srce, uključujući zaliske i arterijsku glavicu;

(c)

analiza RT-qPCR: prabubreg i srce;

(d)

virusna kultura: prabubreg, srce, jetra i slezena.

Mogu se objediniti dijelovi organa najviše pet riba.

2.

Dijagnostička metoda koju treba upotrijebiti za dodjelu ili održavanje statusa „slobodno od infekcije ISAV-om s delecijom VPR-a” u skladu s odjeljcima od 2. do 4. mora biti metoda RT-qPCR nakon koje se primjenjuje klasični RT-PCR i sekvenciranje gena HE kod pozitivnih uzoraka u skladu s detaljnim metodama i postupcima koje je odobrio EURL za bolesti riba.

U slučaju pozitivnih rezultata RT-qPCR testa, prije provođenja početnih mjera kontrole bolesti iz članaka od 55. do 65. moraju se testirati dodatni uzorci.

Ti se uzorci moraju testirati na sljedeći način u skladu s detaljnim metodama i postupcima koje je odobrio EURL za bolesti riba:

(a)

analizom uzoraka metodom RT-qPCR, nakon koje se provodi klasični RT-PCR i sekvenciranje gena HE radi provjere uklanjanja genotipa VPR; i

(b)

otkrivanjem antigena ISAV-a u preparatima tkiva s pomoću posebnih protutijela na ISAV; ili

(c)

izolacijom u staničnoj kulturi nakon koje se provodi identifikacija ISAV-a s delecijom VPR-a.

3.

Ako je potrebno potvrditi ili isključiti sumnju na VHS ili ZHN u skladu s člankom 55., sljedeći veterinarski posjet i postupci uzorkovanja i testiranja moraju biti u skladu sa sljedećim zahtjevima:

(a)

u objektu u kojem se sumnja na infekciju treba obaviti barem jedan veterinarski posjet i jedno uzorkovanje 10 ugibajućih riba, ako su zamijećeni klinički znakovi ili post mortem promjene koji upućuju na infekciju ISAV-om s delecijom VPR-a, ili najmanje 30 riba ako nisu zamijećeni klinički znakovi ili post mortem promjene. Uzorci se moraju testirati primjenom jedne ili više dijagnostičkih metoda utvrđenih u točki 2. u skladu s detaljnim dijagnostičkim metodama i postupcima koje je odobrio EURL za bolesti riba;

(b)

u slučaju pozitivnih rezultata RT-qPCR testa za ISAV s delecijom VPR-a, prije provođenja početnih mjera kontrole bolesti iz članka 58. moraju se testirati dodatni uzorci. Sumnja na infekciju ISAV-om s delecijom VPR-a potvrđuje se u skladu sa sljedećim kriterijima uz primjenu podrobnih metoda i postupaka koje je odobrio EURL za bolesti riba:

i.

otkrivanje ISAV-a RT-qPCR testom, nakon kojeg se provodi sekvenciranje gena HE radi provjere uklanjanja genotipa VPR te otkrivanje ISAV-a u preparatima tkiva s pomoću posebnih protutijela na ISAV;

ii.

otkrivanje ISAV-a RT-qPCR testom, uključujući sekvenciranje gena HE radi provjere uklanjanja genotipa VPR; izolacija i identifikacija ISAV-a u staničnoj kulturi iz najmanje jednog uzorka dobivenog od bilo koje ribe iz objekta;

(c)

ako su dobiveni klinički, makroskopski patološki ili histopatološki nalazi koji upućuju na infekciju, nalaze je potrebno potkrijepiti otkrivanjem virusa dvjema dijagnostičkim metodama s neovisnim načelima otkrivanja, poput metoda RT-qPCR i IHC, u skladu s postupcima koje je odobrio EURL za bolesti riba.

Sumnja na ISAV s delecijom VPR-a može se isključiti ako se testovima i veterinarskim posjetima tijekom razdoblja od 12 mjeseci od datuma pojave sumnje ne otkriju daljnji dokazi prisutnosti virusa.

POGLAVLJE 3.

Iskorjenjivanje, status „slobodno od bolesti” i dijagnostičke metode za infekciju s Marteilia refringens

Odjeljak 1.

Opći zahtjevi za veterinarske posjete i uzorkovanje

Veterinarski posjeti i uzorkovanje za nadziranje iz članka 3. stavka 2. točke (b) podtočke ii. moraju biti u skladu sa sljedećim zahtjevima:

(a)

veterinarski posjeti i, prema potrebi, uzorkovanje moraju se provesti u razdoblju godine za koje se zna da je u njemu u državi članici, zoni ili kompartmentu učestalost parazita najveća. Ako ti podaci nisu dostupni, uzorkovanje se mora provesti neposredno nakon što temperatura vode prijeđe 17 °C;

(b)

ako se mekušci moraju uzorkovati u skladu sa zahtjevima iz odjeljaka od 2. do 4., primjenjuju se sljedeći kriteriji:

i.

ako je prisutna Ostrea spp., za uzorkovanje se moraju odabrati samo kamenice te vrste. Ako nije prisutna Ostrea spp., uzorak mora biti reprezentativan za sve druge prisutne prijemljive vrste;

ii.

ako su u proizvodnim jedinicama prisutni oslabljeni, otvoreni ili svježe uginuli mekušci koji nisu u stanju raspadanja, ti se mekušci moraju prvi odabrati. Ako takvi mekušci nisu prisutni, odabrani mekušci moraju uključivati najstarije zdrave mekušce;

iii.

pri uzorkovanju u objektima za uzgoj mekušaca u kojima se za proizvodnju mekušaca upotrebljava više izvora vode, u uzorkovanje se moraju uključiti mekušci iz svih izvora vode tako da svi dijelovi objekta budu razmjerno zastupljeni u uzorku;

iv.

pri uzorkovanju u objektima ili skupinama objekata za uzgoja mekušaca u uzorak se moraju uključiti mekušci iz dostatnog broja točki uzorkovanja tako da svi dijelovi objekta ili skupine objekata budu razmjerno zastupljeni u uzorku. Glavni čimbenici koje je potrebno uzeti u obzir pri odabiru tih točaka uzorkovanja jesu prethodne točke uzorkovanja na kojima je otkrivena Marteilia refringens, uzgojna gustoća, strujanje vode, prisutnost prijemljivih vrsta, prisutnost vektorskih vrsta, batimetrija i uzgojna praksa. U uzorkovanje se moraju uključiti prirodna staništa koja se nalaze unutar objekta ili skupine objekata ili s njima graniče.

Odjeljak 2.

Dodjela statusa „slobodno od infekcije s Marteilia Refringens” u državama članicama, zonama i kompartmentima nepoznatog zdravstvenog statusa

1.

Državi članici, zoni ili kompartmentu s nepoznatim zdravstvenim statusom u pogledu infekcije s Marteilia refringens može se dodijeliti status „slobodno od infekcije s Marteilia refringens” ako su svi objekti ili skupine objekata u kojima se drže vrste s popisa u državi članici, zoni ili kompartmentu i, prema potrebi, odabrane točke uzorkovanja u divljim populacijama podvrgnuti sljedećem trogodišnjem programu:

(a)

u objektima ili skupinama objekata u kojima se drže vrste s popisa obavljeni su veterinarski posjeti i uzorkovanje najmanje tri uzastopne godine kako je utvrđeno u Tablici 3.A;

(b)

tijekom tog trogodišnjeg razdoblja rezultati svih uzoraka testiranih dijagnostičkim metodama iz odjeljka 5. točke 2. bili su negativni na Marteilia refringens te je uklonjena svaka sumnja na Marteilia refringens u skladu s dijagnostičkim metodama iz odjeljka 5. točke 3.;

(c)

ako se u uzorak mora uključiti Ostrea edulis koja potječe iz države članice, zone ili kompartmenta sa statusom slobodnim od bolesti, mora biti unesena u objekt ili skupinu objekata barem u proljeće neposredno prije razdoblja u kojem se provodi program.

2.

Ako se tijekom trogodišnjeg programa iz točke 1. otkrije Marteilia refringens, prije započinjanja novog trogodišnjeg programa u relevantnim objektima u državi članici, zoni ili kompartmentu mora se provesti sljedeće:

(a)

minimalne mjere kontrole bolesti iz članaka od 58. do 65.;

(b)

repopulacija mekušcima iz objekta u državi članici, zoni ili kompartmentu koji su slobodni od infekcije s Marteilia refringens ili iz objekta u državi članici, zoni ili kompartmentu koji su obuhvaćeni programom iskorjenjivanja te bolesti.

Tablica 3.A

Program za države članice, zone ili kompartmente za trogodišnje kontrolno razdoblje koje prethodi postizanju statusa „slobodno od infekcije s Marteilia refringens

Godina nadziranja

Broj veterinarskih posjeta godišnje u svakom objektu/skupini objekata

Broj laboratorijskih ispitivanja godišnje

Broj mekušaca u uzorku

Godina 1.

1

1

150

Godina 2.

1

1

150

Godina 3.

1

1

150

Odjeljak 3.

Dodjela statusa „slobodno od infekcije s Marteilia refringens” u državama članicama, zonama i kompartmentima za koje je poznato da su zaraženi s Marteilia refringens

1.

Državi članici, zoni ili kompartmentu za koje je poznato da su zaraženi s Marteilia refringens može se dodijeliti status „slobodno od infekcije s Marteilia refringens” ako nadležno tijelo procijeni da je iskorjenjivanje te bolesti izvedivo, ako su svi objekti ili skupine objekata u kojima se drže vrste s popisa u toj državi članici, zoni ili kompartmentu podvrgnuti programu iskorjenjivanja koji je u skladu sa sljedećim zahtjevima:

(a)

djelotvorno su primijenjene minimalne mjere kontrole bolesti utvrđene u člancima od 55. do 65. te je u blizini objekata ili skupina objekata zaraženih s Marteilia refringens uspostavljena zona ograničenja odgovarajuće veličine kako je predviđeno u članku 58. stavku 1. točki (c), prema potrebi podijeljena u zonu zaštite i zonu nadziranja, uzimajući u obzir zahtjeve iz točke 2.;

(b)

u svim objektima i skupinama objekata u kojima se drže vrste s popisa u zoni zaštite, ili u zoni ograničenja ako zona zaštite nije uspostavljena, koji nisu zaraženi s Marteilia refringens mora se provesti istraga koja se sastoji barem od prikupljanja uzoraka za testiranje 150 mekušaca nakon početka razdoblja prijenosa Marteilia refringens. Ako razdoblje prijenosa nije poznato, uzorkovanje mora započeti u razdoblju nakon što temperatura vode prijeđe 17 °C;

(c)

relevantni objekti i skupine objekata moraju se isprazniti u skladu s člankom 62. i, ako je moguće, očistiti i dezinficirati u skladu s člankom 63.

Mora se provesti mirovanje u skladu s člankom 64., a razdoblje mirovanja mora iznositi najmanje:

i.

dva mjeseca u slučaju objekata i skupina objekata koji se mogu u potpunosti isprazniti od vode i temeljito očistiti i dezinficirati, primjerice mrijestilišta i rastilišta.

ii.

dva mjeseca u slučaju objekata i skupina objekata koji se ne mogu isprazniti od vode ni temeljito očistiti i dezinficirati pod uvjetom da su zaraženi mekušci vrsta s popisa te mekušci vrsta s popisa koji su epidemiološki povezani sa zaraženim objektom ili skupinom objekata sakupljeni ili uklonjeni prije razdoblja godine kad je poznato da je prevalencija Marteilia refringens najveća ili, ako to razdoblje nije poznato, prije razdoblja u kojem je temperatura vode prešla 17 °C.

iii.

14 mjeseci u slučaju objekata i skupina objekata koji se ne mogu isprazniti od vode ni temeljito očistiti i dezinficirati ako zaraženi mekušci vrsta s popisa te mekušci vrsta s popisa koji su epidemiološki povezani sa zaraženim objektom ili skupinom objekata nisu sakupljeni ili uklonjeni prije razdoblja godine kad je poznato da je prevalencija Marteilia refringens najveća ili, ako taj podatak nije poznat, ako mekušci prijemljivih vrsta nisu sakupljeni ili uklonjeni prije razdoblja u kojem je temperatura vode prešla 17 °C.

Kad se svi zaraženi objekti i zaražene skupine objekata isprazne, mora se provesti sinkronizirano mirovanje u trajanju od najmanje četiri tjedna;

(d)

repopulacija se može provesti tek nakon što su svi zaraženi objekti ili zaražene skupine objekata ispražnjeni, očišćeni, dezinficirani te je u njima provedeno mirovanje u skladu s točkom (c);

(e)

svi objekti i skupine objekata, osim onih iz točke (f), u kojima se drže vrste s popisa u državi članici, zoni ili kompartmentu koji su obuhvaćeni programom iskorjenjivanja moraju se naknadno podvrgnuti programu iz odjeljka 2.;

(f)

pojedinačni objekt u kojem se drže vrste s popisa i čiji zdravstveni status ne ovisi o zdravstvenom statusu okolnih voda nije se obvezan podvrgnuti programu iz odjeljka 2. nakon izbijanja bolesti, pod uvjetom da ispunjava zahtjeve iz članka 80. stavka 3. te da se repopulacija provodi s mekušcima koji potječu iz država članica, zona ili kompartmenta sa statusom „slobodno od infekcije s Marteilia refringens”.

2.

Utvrđena je zona ograničenja za svaki slučaj zasebno i:

(a)

moraju se uzeti u obzir čimbenici koji utječu na rizike od širenja infekcije s Marteilia refringens, uključujući druge objekte i divlje mekušce, na primjer:

i.

broj, dob, stopa i rasprostranjenost uginuća mekušaca u objektu ili skupini objekata zaraženih s Marteilia refringens;

ii.

udaljenost okolnih objekata ili skupina objekata i njihova gustoća, te divljih mekušaca;

iii.

blizina objekata za preradu, kontaktnih objekata ili skupina objekata;

iv.

vrste, osobito prijemljive vrste i vektorske vrste, koje su prisutne u objektima ili skupinama objekata;

v.

uzgojne prakse koje se primjenjuju u zahvaćenim objektima i susjednim objektima i skupinama objekata;

vi.

hidrodinamički uvjeti; i

vii.

drugi utvrđeni čimbenici od epidemiološkog značaja;

(b)

geografsko razgraničenje mora biti u skladu sa sljedećim minimalnim zahtjevima:

i.

zonu zaštite mora činiti područje u krugu od najmanje jednog plimnog dosega ili najmanje 5 km, ovisno o tome što je veće, oko objekta zaraženog s Marteilia refringens, ili odgovarajuće područje utvrđeno u skladu s odgovarajućim hidrodinamičkim ili epidemiološkim podacima; i

ii.

zonu nadziranja mora činiti područje preklapajućih zona izmjene plime i oseke koje okružuje zonu zaštite; ili područje koje okružuje zonu zaštite i nalazi se u krugu od 10 km od središta zone zaštite; ili odgovarajuće područje utvrđeno u skladu s odgovarajućim hidrodinamičkim ili epidemiološkim podacima;

ili

iii.

ako nije uspostavljena zasebna zona zaštite i zona nadziranja, zonu ograničenja mora činiti područje koje obuhvaća zonu zaštite i zonu nadziranja.

Odjeljak 4.

Održavanje statusa „slobodno od infekcije s Marteilia refringens

1.

Ako je potrebno ciljano nadziranje kako bi država članica, zona ili kompartment zadržali status „slobodno od infekcije s Marteilia refringens”, u skladu s člankom 81., u svim objektima u kojima se drže vrste s popisa u predmetnoj državi članici, zoni ili kompartmentu moraju se obaviti veterinarski posjeti te se mekušci moraju uzorkovati u skladu s tablicom 3.B uzimajući u obzir razinu rizika od infekcije s Marteilia refringens koja postoji u objektu.

2.

Pri utvrđivanju učestalosti veterinarskih posjeta potrebnih za održavanje statusa „slobodno od infekcije s Marteilia refringens” u kompartmentima u kojima zdravstveni status u pogledu te bolesti ovisi o zdravstvenom statusu populacija akvatičnih životinja u okolnim prirodnim vodama, rizik od infekcije s Marteilia refringens mora se smatrati visokim.

3.

Status „slobodno od infekcije s Marteilia refringens” može se zadržati samo ako su rezultati svih uzoraka testiranih dijagnostičkim metodama iz odjeljka 5. točke 2. bili negativni na Marteilia refringens te je isključena svaka sumnja na infekciju s Marteilia refringens u skladu s dijagnostičkim metodama utvrđenima u odjeljku 5. točki 3.

Tablica 3.B

Program za države članice, zone ili kompartmente za održavanje statusa „slobodno od infekcije s Marteilia refringens

Razina rizika (13)

Broj veterinarskih posjeta u svakom objektu/skupini objekata

Broj laboratorijskih ispitivanja

Broj mekušaca u uzorku

Visok

jednom godišnje

jednom svake dvije godine

150

Srednji

jednom svake dvije godine

jednom svake dvije godine

150

Nizak

jednom svake tri godine

jednom svake tri godine

150

Odjeljak 5.

Dijagnostičke metode i metode uzorkovanja

1.

Životinje se cijele moraju dostaviti u laboratorij radi provođenja dijagnostičkih testova utvrđenih u točkama 2. i 3.

2.

Dijagnostičke metode koje treba upotrijebiti za dodjelu ili održavanje statusa „slobodno od infekcije s Marteilia refringens” u skladu s odjeljcima od 2. do 4. moraju biti u skladu s detaljnim metodama i postupcima koje je odobrio EURL za bolesti mekušaca i te metode moraju biti histopatologija, otisci tikva ili PCR.

3.

Ako je potrebno potvrditi ili isključiti sumnju na infekciju s Marteilia refringens u skladu s člankom 55., mora se provesti sljedeći postupak posjeta, uzorkovanja i testiranja:

(a)

istraga mora uključivati najmanje jedno uzorkovanje 30 mekušaca prijemljivih vrsta, ako se sumnja temelji na izvješću o uginućima, a ako ne, 150 mekušaca prijemljivih vrsta nakon početka razdoblja prijenosa Marteilia refringens. Ako razdoblje prijenosa nije poznato, uzorkovanje mora započeti u razdoblju nakon što temperatura vode prijeđe 17 °C;

(b)

uzorci se moraju testirati primjenom dijagnostičkih metoda utvrđenih u točki i. u skladu s detaljnim dijagnostičkim metodama i postupcima koje je odobrio EURL za bolesti mekušaca:

i.

prisutnost Marteilia refringens mora se smatrati potvrđenom ako se pozitivan rezultat histopatologije, otisaka tikva ili hibridizacije in situ kombinira s pozitivnim rezultatom PCR-a nakon kojeg je provedeno sekvanciranje. Ako nije dostupan biološki materijal za histopatologiju, otiske tikva ili hibridizaciju in situ, prisutnost Marteilia refringens mora se smatrati potvrđenom ako se dobiju pozitivni rezultati dvaju PCR testova koji ciljaju različite fragmente genoma parazita, nakon kojih je provedeno sekvenciranje;

ii.

sumnja na infekciju s Marteilia refringens može se isključiti ako se testovima iz točke i. ne otkriju daljnji dokazi prisutnosti Marteilia refringens.

POGLAVLJE 4.

Iskorjenjivanje, status „slobodno od bolesti” i dijagnostičke metode za infekciju s Bonamia exitiosa

Odjeljak 1.

Opći zahtjevi za veterinarske posjete i uzorkovanje

Veterinarski posjeti i uzorkovanje za nadziranje iz članka 3. stavka 2. točke (b) podtočke ii. moraju biti u skladu sa sljedećim zahtjevima:

(a)

veterinarski posjeti i, prema potrebi, uzorkovanje moraju se provesti u razdoblju godine za koje se zna da je u njemu u državi članici, zoni ili kompartmentu učestalost parazita najveća. Ako ti podaci nisu dostupni, uzorkovanje se provodi dvaput godišnje, u proljeće i jesen;

(b)

ako se mekušci moraju uzorkovati u skladu sa zahtjevima iz odjeljaka od 2. do 4., moraju se primjenjivati sljedeći kriteriji:

i.

ako je prisutna Ostrea spp., za uzorkovanje se moraju odabrati samo kamenice te vrste. Ako nije prisutna Ostrea spp., uzorak mora biti reprezentativan za sve druge prisutne prijemljive vrste;

ii.

ako su prisutni oslabljeni, otvoreni ili svježe uginuli mekušci koji nisu u stanju raspadanja, ti se mekušci moraju prvi odabrati. Ako takvi mekušci nisu prisutni, odabrani mekušci moraju uključivati najstarije zdrave mekušce;

iii.

pri uzorkovanju u objektima ili skupinama objekata u kojima se za proizvodnju mekušaca upotrebljava više izvora vode, u uzorkovanje se moraju uključiti mekušci iz svih izvora vode tako da svi dijelovi objekta budu razmjerno zastupljeni u uzorku;

iv.

pri uzorkovanju u objektima ili skupinama objekata za uzgoja mekušaca u uzorak se moraju uključiti mekušci iz dostatnog broja točki uzorkovanja tako da svi dijelovi objekta ili skupine objekata budu razmjerno zastupljeni u uzorku. Glavni čimbenici koje je potrebno uzeti u obzir pri odabiru tih točaka uzorkovanja jesu prethodne točke na kojima je otkrivena Bonamia exitiosa, uzgojna gustoća, strujanje vode, prisutnost prijemljivih vrsta, prisutnost vektorskih vrsta (npr.Crassostrea gigas), batimetrija i uzgojna praksa. U uzorkovanje se moraju uključiti prirodna staništa koja se nalaze unutar objekta ili skupine objekata ili s njima graniče.

Odjeljak 2.

Dodjela statusa „slobodno od infekcije s Bonamia exitiosa” u državama članicama, zonama i kompartmentima nepoznatog zdravstvenog statusa

1.

Državi članici, zoni ili kompartmentu s nepoznatim zdravstvenim statusom u pogledu infekcije s Bonamia exitiosa može se dodijeliti status „slobodno od infekcije s Bonamia exitiosa” ako su svi objekti ili skupine objekata u kojima se drže vrste s popisa u državi članici, zoni ili kompartmentu i, prema potrebi, odabrane točke uzorkovanja u divljim populacijama podvrgnuti sljedećem trogodišnjem programu:

(a)

u objektima ili skupinama objekata u kojima se drže vrste s popisa obavljeni su veterinarski posjeti i uzorkovanje najmanje tri uzastopne godine kako je utvrđeno u Tablici 4.A;

(b)

tijekom tog trogodišnjeg razdoblja rezultati svih uzoraka testiranih dijagnostičkim metodama iz odjeljka 5. točke 2. bili su negativni na Bonamia exitiosa te je uklonjena svaka sumnja na Bonamia exitiosa u skladu s dijagnostičkim metodama iz odjeljka 5. točke 3.;

(c)

ako se u uzorak mora uključiti Ostrea edulis koja potječe iz države članice, zone ili kompartmenta sa statusom slobodnim od bolesti, mora biti unesena u objekt ili skupinu objekata barem godinu dana prije provedbe programa.

2.

Ako se tijekom trogodišnjeg programa iz točke 1. otkrije infekcija s Bonamia exitiosa, prije započinjanja novog trogodišnjeg programa u relevantnim objektima u državi članici, zoni ili kompartmentu mora se provesti sljedeće:

(a)

minimalne mjere kontrole bolesti iz članaka od 58. do 65.;

(b)

repopulacija mekušcima iz objekta u državi članici, zoni ili kompartmentu koji su slobodni od infekcije s Bonamia exitiosa ili iz objekta u državi članici, zoni ili kompartmentu koji su obuhvaćeni programom iskorjenjivanja te bolesti.

Tablica 4.A

Program za države članice, zone ili kompartmente za trogodišnje kontrolno razdoblje koje prethodi postizanju statusa „slobodno od infekcije s Bonamia exitiosa

Godina nadziranja

Broj veterinarskih posjeta godišnje u svakom objektu ili skupini objekata

Broj laboratorijskih ispitivanja godišnje

Broj mekušaca u uzorku

Godina 1.

2

2

150

Godina 2.

2

2

150

Godina 3.

2

2

150

Odjeljak 3.

Dodjela statusa „slobodno od infekcije s Bonamia exitiosa” u državama članicama, zonama i kompartmentima za koje je poznato da su zaraženi s Bonamia exitiosa

1.

Državi članici, zoni ili kompartmentu za koje je poznato da su zaraženi s Bonamia exitiosa može se dodijeliti status „slobodno od infekcije s Bonamia exitiosa” ako nadležno tijelo procijeni da je iskorjenjivanje te bolesti izvedivo, ako su svi objekti ili skupine objekata u kojima se drže vrste s popisa u toj državi članici, zoni ili kompartmentu podvrgnuti programu iskorjenjivanja koji je u skladu sa sljedećim zahtjevima:

(a)

djelotvorno su primijenjene minimalne mjere kontrole bolesti utvrđene u člancima od 55. do 65. te je u blizini objekta ili skupine objekata koji su proglašeni zaraženima s Bonamia exitiosa uspostavljena zona ograničenja odgovarajuće veličine kako je predviđeno u članku 58. stavku 1. točki (c), prema potrebi podijeljena u zonu zaštite i zonu nadziranja, uzimajući u obzir zahtjeve iz točke 2.;

(b)

u svim objektima u kojima se drže vrste s popisa u zoni zaštite, ili u zoni ograničenja ako zona zaštite nije uspostavljena, koji nisu zaraženi s Bonamia exitiosa mora se provesti istraga koja se sastoji barem od prikupljanja uzoraka za testiranje 150 mekušaca prijemljivih vrsta nakon početka razdoblja prijenosa Bonamia exitiosa. Ako razdoblje prijenosa nije poznato, uzorkovanje se mora provesti na kamenicama koje su barem jednu godinu provele u zoni zaštite;

(c)

relevantni objekti i skupine objekata moraju se isprazniti u skladu s člankom 62. i, ako je moguće, očistiti i dezinficirati u skladu s člankom 63.

Mora se provesti mirovanje u skladu s člankom 64., a razdoblje mirovanja mora iznositi najmanje šest mjeseci.

Kad se svi zaraženi objekti i zaražene skupine objekata isprazne, mora se provesti sinkronizirano mirovanje u trajanju od najmanje četiri tjedna;

(d)

repopulacija se može provesti tek nakon što su svi zaraženi objekti ili zaražene skupine objekata ispražnjeni, očišćeni, dezinficirani te je u njima provedeno mirovanje u skladu s točkom (c);

(e)

svi objekti i skupine objekata, osim onih iz točke (f), u kojima se drže vrste s popisa u državi članici, zoni ili kompartmentu koji su obuhvaćeni programom iskorjenjivanja moraju se naknadno podvrgnuti programu iz odjeljka 2.;

(f)

pojedinačni objekt u kojem se drže vrste s popisa i čiji zdravstveni status ne ovisi o zdravstvenom statusu okolnih voda nije se obvezan podvrgnuti programu iz odjeljka 2. nakon izbijanja bolesti, pod uvjetom da ispunjava zahtjeve iz članka 80. stavka 3. te da se repopulacija provodi s mekušcima koji potječu iz država članica, zona ili kompartmenta sa statusom „slobodno od infekcije s Bonamia exitiosa”.

2.

Utvrđena je zona ograničenja za svaki slučaj zasebno i:

(a)

moraju se uzeti u obzir čimbenici koji utječu na rizike od širenja infekcije s Bonamia exitiosa, uključujući druge objekte i divlje mekušce, na primjer:

i.

broj, dob, stopa i rasprostranjenost uginuća mekušaca u objektu ili skupini objekata zaraženih s Bonamia exitiosa;

ii.

udaljenost okolnih objekata ili skupina objekata i njihova gustoća, te divljih mekušaca;

iii.

blizina objekata za preradu, kontaktnih objekata ili skupina objekata;

iv.

vrste, osobito prijemljive vrste i vektorske vrste, koje su prisutne u objektima ili skupinama objekata;

v.

uzgojne prakse koje se primjenjuju u zahvaćenim objektima i susjednim objektima i skupinama objekata;

vi.

hidrodinamički uvjeti; i

vii.

drugi utvrđeni čimbenici od epidemiološkog značaja;

(b)

geografsko razgraničenje mora biti u skladu sa sljedećim minimalnim zahtjevima:

i.

zonu zaštite mora činiti područje u krugu od najmanje jednog plimnog dosega ili najmanje 5 km, ovisno o tome što je veće, oko objekta zaraženog s Bonamia exitiosa, ili odgovarajuće područje utvrđeno u skladu s odgovarajućim hidrodinamičkim ili epidemiološkim podacima; i

ii.

zonu nadziranja mora činiti područje preklapajućih zona izmjene plime i oseke koje okružuje zonu zaštite; ili područje koje okružuje zonu zaštite i nalazi se u krugu od 10 km od središta zone zaštite; ili odgovarajuće područje utvrđeno u skladu s odgovarajućim hidrodinamičkim ili epidemiološkim podacima;

ili

iii.

ako nije uspostavljena zasebna zona zaštite i zona nadziranja, zonu ograničenja mora činiti područje koje obuhvaća zonu zaštite i zonu nadziranja.

Odjeljak 4.

Održavanje statusa „slobodno od infekcije s Bonamia exitiosa

1.

Ako je potrebno ciljano nadziranje kako bi država članica, zona ili kompartment zadržali status „slobodno od infekcije s Bonamia exitiosa”, u skladu s člankom 81., u svim objektima u kojima se drže vrste s popisa u predmetnoj državi članici, zoni ili kompartmentu moraju se obaviti veterinarski posjeti te se mekušci moraju uzorkovati u skladu s tablicom 4.B uzimajući u obzir razinu rizika od infekcije s Bonamia exitiosa koja postoji u objektu.

2.

Pri utvrđivanju učestalosti veterinarskih posjeta potrebnih za održavanje statusa „slobodno od infekcije s Bonamia exitiosa” u kompartmentima u kojima zdravstveni status u pogledu te bolesti ovisi o zdravstvenom statusu populacija akvatičnih životinja u okolnim prirodnim vodama, rizik od infekcije s Bonamia exitiosa mora se smatrati visokim.

3.

Status „slobodno od infekcije s Bonamia exitiosa” može se zadržati samo ako su rezultati svih uzoraka, koji su testirani dijagnostičkim metodama iz odjeljka 5. točke 2., bili negativni na Bonamia exitiosa te je isključena svaka sumnja na infekciju s Bonamia exitiosa u skladu s dijagnostičkim metodama utvrđenima u odjeljku 5. točki 3.

Tablica 4.B

Program za države članice, zone ili kompartmente za održavanje statusa „slobodno od infekcije a Bonamia exitiosa

Razina rizika (14)

Broj veterinarskih posjeta u svakom objektu/skupini objekata

Broj laboratorijskih ispitivanja

Broj mekušaca u uzorku

Visok

jednom godišnje

jednom svake dvije godine

150

Srednji

jednom svake dvije godine

jednom svake dvije godine

150

Nizak

jednom svake tri godine

jednom svake tri godine

150

Odjeljak 5.

Dijagnostičke metode i metode uzorkovanja

1.

Životinje se cijele moraju dostaviti u laboratorij radi provođenja dijagnostičkih testova utvrđenih u točkama 2. i 3.

2.

Dijagnostičke metode koje treba upotrijebiti za dodjelu ili održavanje statusa „slobodno od infekcije s Bonamia exitiosa” u skladu s odjeljcima od 2. do 4. moraju biti u skladu s detaljnim metodama i postupcima koje je odobrio EURL za bolesti mekušaca i te metode moraju biti histopatologija, otisci tikva ili PCR.

3.

Ako je potrebno potvrditi ili isključiti sumnju na infekciju s Bonamia exitiosa u skladu s člankom 58., mora se provesti sljedeći postupak posjeta, uzorkovanja i testiranja:

(a)

istraga mora uključivati najmanje jedno uzorkovanje 30 mekušaca prijemljivih vrsta, ako se sumnja temelji na izvješću o uginućima, a ako ne, 150 mekušaca prijemljivih vrsta nakon početka razdoblja prijenosa Bonamia exitiosa. Ako razdoblje prijenosa nije poznato, uzorkovanje se provodi dvaput godišnje, u proljeće i jesen;

(b)

uzorci se moraju testirati primjenom dijagnostičkih metoda utvrđenih u točki i. u skladu s detaljnim dijagnostičkim metodama i postupcima koje je odobrio EURL za bolesti mekušaca:

i.

prisutnost Bonamia exitiosa mora se smatrati potvrđenom ako se pozitivan rezultat histopatologije, otisaka tikva ili hibridizacije in situ kombinira s pozitivnim rezultatom PCR-a nakon kojeg je provedeno sekvanciranje. Ako nije dostupan biološki materijal za histopatologiju, otiske tikva ili hibridizaciju in situ, prisutnost Bonamia exitiosa mora se smatrati potvrđenom ako se dobiju pozitivni rezultati dvaju PCR testova koji ciljaju različite fragmente genoma parazita, nakon kojih je provedeno sekvenciranje;

ii.

sumnja na prisutnost infekcije s Bonamia exitiosa može se isključiti ako se tim testovima ne otkriju daljnji dokazi prisutnosti Bonamia exitiosa.

POGLAVLJE 5.

Iskorjenjivanje, status „slobodno od bolesti” i dijagnostičke metode za infekciju s Bonamia ostreae

Odjeljak 1.

Opći zahtjevi za veterinarske posjete i uzorkovanje

Veterinarski posjeti i uzorkovanje za nadziranje iz članka 3. stavka 2. točke (b) podtočke ii. moraju biti u skladu sa sljedećim zahtjevima:

(a)

veterinarski posjeti i, prema potrebi, uzorkovanje moraju se provesti u razdoblju godine za koje se zna da je u njemu u državi članici, zoni ili kompartmentu učestalost parazita najveća. Ako ti podaci nisu dostupni, uzorkovanje se mora provesti zimi ili početkom proljeća;

(b)

ako se mekušci moraju uzorkovati u skladu sa zahtjevima iz odjeljaka od 2. do 4., moraju se primjenjivati sljedeći kriteriji:

i.

ako je prisutna Ostrea edulis, za uzorkovanje se moraju odabrati samo kamenice te vrste. Ako nije prisutna Ostrea edulis, uzorak mora biti reprezentativan za sve druge prisutne prijemljive vrste;

ii.

ako su prisutni oslabljeni, otvoreni ili svježe uginuli mekušci koji nisu u stanju raspadanja, ti se mekušci moraju prvi odabrati. Ako takvi mekušci nisu prisutni, odabrani mekušci moraju uključivati najstarije zdrave mekušce;

iii.

pri uzorkovanju u objektima ili skupinama objekata u kojima se za proizvodnju mekušaca upotrebljava više izvora vode, u uzorkovanje se moraju uključiti mekušci iz svih izvora vode tako da svi dijelovi objekta budu razmjerno zastupljeni u uzorku;

iv.

pri uzorkovanju u objektima ili skupinama objekata za uzgoj mekušaca u uzorak se moraju uključiti mekušci iz dostatnog broja točki uzorkovanja tako da svi dijelovi objekta ili skupine objekata budu razmjerno zastupljeni u uzorku. Glavni čimbenici koje je potrebno uzeti u obzir pri odabiru tih točaka uzorkovanja jesu prethodne točke na kojima je otkrivena Bonamia ostreae, uzgojna gustoća, strujanje vode, prisutnost prijemljivih vrsta, prisutnost vektorskih vrsta, batimetrija i uzgojna praksa. U uzorkovanje se moraju uključiti prirodna staništa koja se nalaze unutar objekta ili skupine objekata ili s njima graniče.

Odjeljak 2.

Dodjela statusa „slobodno od infekcije s Bonamia ostreae” u državama članicama, zonama i kompartmentima nepoznatog zdravstvenog statusa

1.

Državi članici, zoni ili kompartmentu s nepoznatim zdravstvenim statusom u pogledu infekcije s Bonamia ostreae može se dodijeliti status „slobodno od infekcije s Bonamia ostreae” ako su svi objekti ili skupine objekata u kojima se drže vrste s popisa u državi članici, zoni ili kompartmentu i, prema potrebi, odabrane točke uzorkovanja u divljim populacijama podvrgnuti sljedećem trogodišnjem programu:

(a)

u objektima ili skupinama objekata u kojima se drže vrste s popisa obavljeni su veterinarski posjeti i uzorkovanje najmanje tri uzastopne godine kako je utvrđeno u Tablici 5.A;

(b)

tijekom tog trogodišnjeg razdoblja rezultati svih uzoraka testiranih dijagnostičkim metodama iz odjeljka 5. točke 2. bili su negativni na Bonamia ostreae te je uklonjena svaka sumnja na Bonamia ostreae u skladu s dijagnostičkim metodama iz odjeljka 5. točke 3.;

(c)

ako se u uzorak mora uključiti Ostrea edulis koja potječe iz države članice, zone ili kompartmenta sa statusom slobodnim od bolesti, mora biti unesena u objekt ili skupinu objekata barem godinu dana prije provedbe programa.

2.

Ako se tijekom trogodišnjeg programa iz točke 1. otkrije infekcija s Bonamia ostreae, prije započinjanja novog trogodišnjeg programa u relevantnim objektima u državi članici, zoni ili kompartmentu mora se provesti sljedeće:

(a)

minimalne mjere kontrole bolesti iz članaka od 58. do 65.;

(b)

repopulacija mekušcima iz objekta u državi članici, zoni ili kompartmentu koji su slobodni od infekcije s Bonamia ostreae ili iz objekta u državi članici, zoni ili kompartmentu koji su obuhvaćeni programom iskorjenjivanja te bolesti.

Odjeljak 3.

Dodjela statusa „slobodno od infekcije s Bonamia ostreae” u državama članicama, zonama i kompartmentima za koje je poznato da su zaraženi s Bonamia ostreae

1.

Državi članici, zoni ili kompartmentu za koje je poznato da su zaraženi s Bonamia ostreae može se dodijeliti status „slobodno od infekcije s Bonamia ostreae”ako nadležno tijelo procijeni da je iskorjenjivanje te bolesti izvedivo, ako su svi objekti ili skupine objekata u kojima se drže vrste s popisa u toj državi članici, zoni ili kompartmentu podvrgnuti programu iskorjenjivanja koji je u skladu sa sljedećim zahtjevima:

(a)

djelotvorno su primijenjene minimalne mjere kontrole bolesti utvrđene u člancima od 55. do 65. te je u blizini objekta ili skupine objekata koji su proglašeni zaraženima s Bonamia ostreae uspostavljena zona ograničenja odgovarajuće veličine kako je predviđeno u članku 58. stavku 1. točki (c), prema potrebi podijeljena u zonu zaštite i zonu nadziranja, uzimajući u obzir zahtjeve iz točke 2.;

(b)

u svim objektima u kojima se drže vrste s popisa u zoni zaštite, ili u zoni ograničenja ako zona zaštite nije uspostavljena, koji nisu zaraženi s Bonamia ostreae mora se provesti istraga koja se sastoji barem od prikupljanja uzoraka za testiranje 150 mekušaca prijemljivih vrsta nakon početka razdoblja prijenosa Bonamia ostreae. Ako razdoblje prijenosa nije poznato, uzorkovanje mora započeti zimi ili na početku proljeća;

(c)

relevantni objekti i skupine objekata moraju se isprazniti u skladu s člankom 62. i, ako je moguće, očistiti i dezinficirati u skladu s člankom 63.

Mora se provesti mirovanje u skladu s člankom 64., a razdoblje mirovanja mora iznositi najmanje šest mjeseci.

Kad se svi zaraženi objekti i zaražene skupine objekata isprazne, mora se provesti sinkronizirano mirovanje u trajanju od najmanje četiri tjedna;

(d)

repopulacija se može provesti tek nakon što su svi zaraženi objekti ili zaražene skupine objekata ispražnjeni, očišćeni, dezinficirani te je u njima provedeno mirovanje u skladu s točkom (c);

(e)

svi objekti i skupine objekata, osim onih iz točke (f), u kojima se drže vrste s popisa u državi članici, zoni ili kompartmentu koji su obuhvaćeni programom iskorjenjivanja moraju se naknadno podvrgnuti programu iz odjeljka 2.;

(f)

pojedinačni objekt u kojem se drže vrste s popisa i čiji zdravstveni status ne ovisi o zdravstvenom statusu okolnih voda nije se obvezan podvrgnuti programu nadziranja iz odjeljka 2. nakon izbijanja bolesti, pod uvjetom da ispunjava zahtjeve iz članka 80. stavka 3. te da se repopulacija provodi s mekušcima koji potječu iz država članica, zona ili kompartmenta sa statusom „slobodno od infekcije s Bonamia ostreae”.

2.

Utvrđena je zona ograničenja za svaki slučaj zasebno i:

(a)

moraju se uzeti u obzir čimbenici koji utječu na rizike od širenja infekcije s Bonamia ostreae, uključujući druge objekte i divlje mekušce, na primjer:

i.

broj, dob, stopa i rasprostranjenost uginuća mekušaca u objektu ili skupini objekata zaraženih s Bonamia ostreae;

ii.

udaljenost okolnih objekata ili skupina objekata i njihova gustoća, te divljih mekušaca;

iii.

blizina objekata za preradu, kontaktnih objekata ili skupina objekata;

iv.

vrste, osobito prijemljive vrste i vektorske vrste, koje su prisutne u objektima ili skupinama objekata;

v.

uzgojne prakse koje se primjenjuju u zahvaćenim objektima i susjednim objektima i skupinama objekata;

vi.

hidrodinamički uvjeti; i

vii.

drugi utvrđeni čimbenici od epidemiološkog značaja;

(b)

geografsko razgraničenje mora biti u skladu sa sljedećim minimalnim zahtjevima:

i.

zonu zaštite mora činiti područje u krugu od najmanje jednog plimnog dosega ili najmanje 5 km, ovisno o tome što je veće, oko objekta zaraženog s Bonamia ostreae, ili odgovarajuće područje utvrđeno u skladu s odgovarajućim hidrodinamičkim ili epidemiološkim podacima; i

ii.

zonu nadziranja mora činiti područje preklapajućih zona izmjene plime i oseke koje okružuje zonu zaštite; ili područje koje okružuje zonu zaštite i nalazi se u krugu od 10 km od središta zone zaštite; ili odgovarajuće područje utvrđeno u skladu s odgovarajućim hidrodinamičkim ili epidemiološkim podacima;

ili

iii.

ako nije uspostavljena zasebna zona zaštite i zona nadziranja, zonu ograničenja mora činiti područje koje obuhvaća zonu zaštite i zonu nadziranja.

Tablica 5.A

Program za države članice, zone ili kompartmente za trogodišnje kontrolno razdoblje koje prethodi postizanju statusa „slobodno od infekcije s Bonamia ostreae

Godina nadziranja

Broj veterinarskih posjeta godišnje u svakom objektu ili skupini objekata

Broj laboratorijskih ispitivanja godišnje

Broj mekušaca u uzorku

Godina 1.

1

1

150

Godina 2.

1

1

150

Godina 3.

1

1

150

Odjeljak 4.

Održavanje statusa „slobodno od infekcije s Bonamia ostreae

1.

Ako je potrebno ciljano nadziranje kako bi država članica, zona ili kompartment zadržali status „slobodno od infekcije s Bonamia ostreae”, u skladu s člankom 81., u svim objektima u kojima se drže vrste s popisa u predmetnoj državi članici, zoni ili kompartmentu moraju se obaviti veterinarski posjeti te se mekušci moraju uzorkovati u skladu s tablicom 5.B uzimajući u obzir razinu rizika od infekcije s Bonamia ostreae koja postoji u objektu.

2.

Pri utvrđivanju učestalosti veterinarskih posjeta potrebnih za održavanje statusa „slobodno od infekcije s Bonamia ostreae” u kompartmentima u kojima zdravstveni status u pogledu te bolesti ovisi o zdravstvenom statusu populacija akvatičnih životinja u okolnim prirodnim vodama, rizik od infekcije s Bonamia ostreae mora se smatrati visokim.

3.

Status „slobodno od infekcije s Bonamia ostreae” može se zadržati samo ako su rezultati svih uzoraka, koji su testirani dijagnostičkim metodama iz odjeljka 5. točke 2., bili negativni na Bonamia ostreae te je isključena svaka sumnja na infekciju s Bonamia ostreae u skladu s dijagnostičkim metodama utvrđenima u odjeljku 5. točki 3.

Tablica 5.B

Program za države članice, zone ili kompartmente za održavanje statusa „slobodno od infekcije a Bonamia ostreae

Razina rizika (15)

Broj veterinarskih posjeta u svakom objektu/skupini objekata

Broj laboratorijskih ispitivanja

Broj mekušaca u uzorku

Visok

jednom godišnje

jednom svake dvije godine

150

Srednji

jednom svake dvije godine

jednom svake dvije godine

150

Nizak

jednom svake tri godine

jednom svake tri godine

150

Odjeljak 5.

Dijagnostičke metode i metode uzorkovanja

1.

Životinje se cijele moraju dostaviti u laboratorij radi provođenja dijagnostičkih testova utvrđenih u točkama 2. i 3.

2.

Dijagnostičke metode koje treba upotrijebiti za dodjelu ili održavanje statusa „slobodno od infekcije s Bonamia ostreae” u skladu s odjeljcima od 2. do 4. moraju biti u skladu s detaljnim metodama i postupcima koje je odobrio EURL za bolesti mekušaca i te metode moraju biti histopatologija, otisci tkiva ili PCR.

3.

Ako je potrebno potvrditi ili isključiti sumnju na infekciju s Bonamia ostreae u skladu s člankom 58., mora se provesti sljedeći postupak posjeta, uzorkovanja i testiranja:

(a)

istraga mora uključivati najmanje jedno uzorkovanje 30 mekušaca prijemljivih vrsta, ako se sumnja temelji na izvješću o uginućima, a ako ne, 150 mekušaca prijemljivih vrsta nakon početka razdoblja prijenosa Bonamia ostreae. Ako razdoblje prijenosa nije poznato, uzorkovanje mora započeti zimi ili na početku proljeća;

(b)

uzorci se moraju testirati primjenom dijagnostičkih metoda utvrđenih u točki i. u skladu s detaljnim dijagnostičkim metodama i postupcima koje je odobrio EURL za bolesti mekušaca:

i.

prisutnost Bonamia ostreae mora se smatrati potvrđenom ako se pozitivan rezultat histopatologije, otisaka tikva ili hibridizacije in situ kombinira s pozitivnim rezultatom PCR-a nakon kojeg je provedeno sekvanciranje. Ako nije dostupan biološki materijal za histopatologiju, otiske tikva ili hibridizaciju in situ, prisutnost Bonamia ostreae mora se smatrati potvrđenom ako se dobiju pozitivni rezultati dvaju PCR testova koji ciljaju različite fragmente genoma parazita, nakon kojih je provedeno sekvenciranje;

ii.

sumnja na prisutnost infekcije s Bonamia ostreae može se isključiti ako se tim testovima ne otkriju daljnji dokazi prisutnosti Bonamia ostreae.

POGLAVLJE 6.

Iskorjenjivanje, status „slobodno od bolesti” i dijagnostičke metode za infekciju virusom SBP-a

Odjeljak 1.

Opći zahtjevi za veterinarske posjete i uzorkovanje

Veterinarski posjeti i uzorkovanje za nadziranje iz članka 3. stavka 2. točke (b) podtočke ii. moraju biti u skladu sa sljedećim zahtjevima:

(a)

uzorkovanje rakova za laboratorijska ispitivanja mora se provoditi kadgod je vjerojatno da će temperatura vode dosegnuti svoju najvišu godišnju vrijednost. Zahtjev u pogledu temperature vode mora se primjenjivati i na veterinarske posjete ako su izvedivi i primjereni;

(b)

ako se rakovi iz uzgoja moraju uzorkovati u skladu sa zahtjevima iz odjeljaka od 2. do 4., moraju se primjenjivati sljedeći kriteriji:

i.

prvo se moraju odabrati oslabljeni ili ugibajući rakovi, ako su takvi rakovi prisutni u proizvodnim jedinicama. Ako nisu prisutni takvi rakovi, odabrani rakovi moraju uključivati rakove različitih veličina, točnije mlade i odrasle jedinke odabranih prijemljivih vrsta, razmjerno zastupljene u uzorku;

ii.

ako se za proizvodnju rakova upotrebljava više izvora vode, u uzorkovanje se moraju uključiti prijemljivi rakovi iz svih izvora vode;

(c)

ako je potrebno ciljano nadziranje divljih populacija zbog malog broja objekata koji su obuhvaćeni programom iskorjenjivanja, mora se utvrditi broj i geografska rasprostranjenost točaka uzorkovanja radi postizanja razumne pokrivenosti države članice, zone ili kompartmenta. Točke uzorkovanja moraju biti reprezentativne i za različite ekosustave u kojima se nalaze divlje populacije prijemljivih vrsta, tj. morske ekosustave, ekosustave riječnih ušća te riječne i jezerske ekosustave. U tim se slučajevima rakovi koje je potrebno uzorkovati odabiru na sljedeći način:

i.

u područjima morskih ekosustava i ekosustava riječnih ušća mora se odabrati jedna ili više sljedećih vrsta: Carcinus maenas, Cancer pagurus, Eriocheir sinensis, Liocarcinus depurator, Liocarcinus puber, Crangon crangon, Homarus gammarus, Palaemon adspersus ili mekušice (Penaeidae), točnije Penaeus japonicus, Penaeus kerathurus, Penaeus semisulcatus. Ako te vrste nisu prisutne, uzorak mora biti reprezentativan za druge prisutne prijemljive vrste deseteronožaca;

ii.

u riječnim i jezerskim ekosustavima mora se odabrati jedna ili više sljedećih vrsta: Pacifastacus leniusculus, Astacus leptodactylus, Austropotamobius pallipes ili Orconectes limosus. Ako te vrste nisu prisutne, uzorak mora biti reprezentativan za druge prisutne prijemljive vrste deseteronožaca;

iii.

prvo se moraju odabrati oslabljeni ili ugibajući rakovi, ako su takvi rakovi prisutni. Ako nisu prisutni takvi rakovi, odabrani rakovi moraju uključivati rakove različitih veličina, točnije mlade i odrasle jedinke odabranih prijemljivih vrsta, razmjerno zastupljene u uzorku.

Odjeljak 2.

Dodjela statusa „slobodno od infekcije virusom SBP-a” u državama članicama, zonama i kompartmentima nepoznatog zdravstvenog statusa

1.

Državi članici, zoni ili kompartmentu s nepoznatim zdravstvenim statusom u pogledu infekcije virusom SBP-a može se dodijeliti status „slobodno od infekcije virusom SBP-a” ako su svi objekti ili skupine objekata u kojima se drže vrste s popisa u državi članici, zoni ili kompartmentu i, prema potrebi, odabrane točke uzorkovanja u divljim populacijama podvrgnuti sljedećem dvogodišnjem programu:

(a)

u objektima ili skupinama objekata obavljeni su veterinarski posjeti i uzorkovanje najmanje dvije uzastopne godine kako je utvrđeno u Tablici 6.A;

(b)

tijekom tog dvogodišnjeg razdoblja rezultati svih uzoraka testiranih dijagnostičkim metodama iz odjeljka 5. točke 2. bili su negativni na infekciju virusom SBP-a te je uklonjena svaka sumnja na infekciju virusom SBP-a u skladu s dijagnostičkim metodama iz odjeljka 5. točke 3.;

2.

Ako se tijekom dvogodišnjeg programa iz točke 1. otkrije infekcija virusom SBP-a, prije započinjanja novog dvogodišnjeg programa u relevantnim objektima u državi članici, zoni ili kompartmentu mora se provesti sljedeće:

(a)

minimalne mjere kontrole bolesti iz članaka od 58. do 65.;

(b)

repopulacija rakovima iz objekta u državi članici, zoni ili kompartmentu koji su slobodni od infekcije virusom SBP-a ili iz objekta u državi članici, zoni ili kompartmentu koji su obuhvaćeni programom iskorjenjivanja te bolesti.

Odjeljak 3.

Dodjela statusa „slobodno od infekcije virusom SBP-a” u državama članicama, zonama i kompartmentima za koje je poznato da su zaraženi virusom SBP-a

1.

Državi članici, zoni ili kompartmentu za koje je poznato da su zaraženi virusom SBP-a može se dodijeliti status „slobodno od infekcije virusom SBP-a” ako su svi objekti u kojima se drže vrste s popisa u toj državi članici, zoni ili kompartmentu podvrgnuti programu iskorjenjivanja koji je u skladu sa sljedećim zahtjevima:

(a)

djelotvorno su primijenjene minimalne mjere kontrole utvrđene u člancima od 55. do 65. te je u blizini objekata koji su proglašeni zaraženima virusom SBP-a uspostavljena zona ograničenja odgovarajuće veličine kako je predviđeno u članku 58. stavku 1. točki (c), prema potrebi podijeljena u zonu zaštite i zonu nadziranja, uzimajući u obzir zahtjeve iz točke 2.;

(b)

u svim objektima u kojima se drže vrste s popisa u zoni zaštite, ili u zoni ograničenja ako zona zaštite nije uspostavljena, koji nisu zaraženi virusom SBP-a mora se provesti istraga koja obuhvaća barem sljedeće:

i.

prikupljanje uzoraka za testiranje 10 rakova, ako su zamijećeni klinički znakovi ili post mortem promjena koji upućuju na infekciju virusom SBP-a, ili 150 rakova ako nisu zamijećeni klinički znakovi ili post mortem promjene; i

ii.

veterinarske posjete; u objektima u kojima su dobiveni negativni rezultati testova iz točke i. veterinarski posjeti moraju se nastaviti provoditi jednom mjesečno tijekom sezone u kojoj je vjerojatno da će temperatura vode doseći svoju najvišu godišnju vrijednost, dok zona zaštite ne bude povučena u skladu s točkom (c);

(c)

relevantni objekti moraju se isprazniti u skladu s člankom 62. te očistiti i dezinficirati u skladu s člankom 63. te se mora provesti mirovanje u skladu s člankom 64. Razdoblje mirovanja mora iznositi najmanje šest tjedana. Kad se svi zaraženi objekti isprazne, provodi se sinkronizirano mirovanje u trajanju od najmanje tri tjedna.

Ako se provodi mirovanje objekata koji su službeno proglašeni zaraženima, zone zaštite moraju se pretvoriti u zone nadziranja;

(d)

repopulacija se može provesti tek nakon što su svi zaraženi objekti ispražnjeni, očišćeni, dezinficirani te je u njima provedeno mirovanje u skladu s točkom (c);

(e)

svi objekti, osim onih iz točke (f), u kojima se drže vrste s popisa u državi članici, zoni ili kompartmentu koji su obuhvaćeni programom iskorjenjivanja te, ako je propisano nadziranje divljih populacija, sve točke uzorkovanja odabrane tako da se osigura najveća pokrivenost geografskog područja obuhvaćenog programom iskorjenjivanja moraju se podvrgnuti barem programu iz odjeljka 2.;

(f)

pojedinačni objekt u kojem se drže vrste s popisa i čiji zdravstveni status ne ovisi o zdravstvenom statusu okolnih voda nije se obvezan podvrgnuti programu iz odjeljka 2. nakon izbijanja bolesti, pod uvjetom da ispunjava zahtjeve iz članka 80. stavka 3. te da se repopulacija provodi s rakovima koji potječu iz država članica, zona ili kompartmenta sa statusom „slobodno od infekcije virusom SBP-a”.

2.

Utvrđena je zona ograničenja za svaki slučaj zasebno uzimajući u obzir čimbenike koji utječu na rizike od širenja virusa SBP-a na rakove iz uzgoja i divlje rakove, na primjer:

i.

broj, dob, stopa i rasprostranjenost uginuća rakova u objektu ili skupini objekata zaraženih virusom SBP-a, uključujući druge objekte i divlje rakove;

ii.

udaljenost i gustoću okolnih objekata ili skupina objekata, uključujući divlje rakove;

iii.

blizina objekata za preradu, kontaktnih objekata ili skupina objekata;

iv.

vrste, osobito prijemljive vrste i vektorske vrste, koje su prisutne u objektima ili skupinama objekata;

v.

uzgojne prakse koje se primjenjuju u zahvaćenim objektima i susjednim objektima i skupinama objekata;

vi.

hidrodinamički uvjeti; i

vii.

drugi utvrđeni čimbenici od epidemiološkog značaja.

Tablica 6. A

Program za države članice, zone i kompartmente za dvogodišnje kontrolno razdoblje koje prethodi postizanju statusa „slobodno od infekcije virusom SBP-a”

Godina nadziranja

Broj veterinarskih posjeta godišnje u svakom objektu ili skupini objekata

Broj laboratorijskih ispitivanja godišnje

Broj rakova u uzorku

Godina 1.

1

1

150

Godina 2.

1

1

150

Odjeljak 4.

Održavanje statusa „slobodno od infekcije virusom SBP-a”

1.

Ako je potrebno ciljano nadziranje kako bi država članica, zona ili kompartment zadržali status „slobodno od infekcije virusom SBP-a”, u skladu s člankom 81., u svim objektima u kojima se drže vrste s popisa u predmetnoj državi članici, zoni ili kompartmentu moraju se obaviti veterinarski posjeti te se rakovi moraju uzorkovati u skladu s tablicom 6.B uzimajući u obzir razinu rizika infekcije virusom SBP-a koja postoji u objektu.

2.

U državama članicama, zonama ili kompartmentima u kojima je ograničen broj objekata te se ciljanim nadziranjem u tim objektima ne dobivaju dostatni epidemiološki podaci, nadziranje za održavanje statusa „slobodno od bolesti” mora uključivati točke uzorkovanja odabrane u skladu sa zahtjevima utvrđenima u odjeljku 1. točki (b).

3.

Pri utvrđivanju učestalosti veterinarskih posjeta potrebnih za održavanje statusa „slobodno od infekcije virusom SBP-a” u kompartmentima u kojima zdravstveni status u pogledu te bolesti ovisi o zdravstvenom statusu populacija akvatičnih životinja u okolnim prirodnim vodama, rizik od infekcije virusom SBP-a mora se smatrati visokim.

4.

Status „slobodno od infekcije virusom SBP-a” može se zadržati samo ako su rezultati svih uzoraka, koji su testirani dijagnostičkim metodama iz odjeljka 5. točke 2., bili negativni na virus SBP-a te je isključena svaka sumnja na infekciju virusom SBP-a u skladu s dijagnostičkim metodama utvrđenima u odjeljku 5. točki 3.

Tablica 6. B

Program za države članice, zone ili kompartmente za održavanje statusa „slobodno od infekcije virusom SBP-a”

Razina rizika (16)

Broj veterinarskih posjeta u svakom objektu/skupini objekata

Broj laboratorijskih ispitivanja

Broj rakova u uzorku

Visok

jednom godišnje

jednom svake dvije godine

150

Srednji

jednom svake dvije godine

jednom svake dvije godine

150

Nizak

jednom svake dvije godine

jednom svake četiri godine

150

Odjeljak 5.

Dijagnostičke metode i metode uzorkovanja

1.

Prije priprema uzoraka za PCR, uzorci epidermalnog sloja kože, secirani ili uzorkovani iz nogu, pleopoda, dijelova čeljusti ili škrga ispitivanih životinja, moraju biti fiksirani u 95 %-tnom etanolu.

Za potporu dijagnostičkim podacima dobivenima PCR-om mogu se prikupiti drugi uzorci, fiksirani za histologiju i transmisijsku elektronsku mikroskopiju.

2.

Dijagnostička metoda i postupci koje treba upotrijebiti za dodjelu ili održavanje statusa „slobodno od bolesti” u pogledu infekcije virusom SBP-a mora biti PCR nakon kojeg se provodi sekvenciranje. Pri primjeni tih dijagnostičkih metoda moraju se slijediti odgovarajuće detaljne metode i postupci koje je odobrio EURL za bolesti rakova.

U slučaju pozitivnog rezultata dobivenog PCR testom, prije provođenja početnih mjera kontrole bolesti iz članka 63. Uredbe (EU) 2016/429 rezultat treba potvrditi sekvenciranjem produkta umnažanja.

3.

Ako je potrebno potvrditi ili isključiti sumnju na infekciju virusom SBP-a u skladu s člankom 58., mora se provesti sljedeći postupak posjeta, uzorkovanja i testiranja:

(a)

istraga mora uključivati najmanje jedan veterinarski posjet i jedno uzorkovanje 10 rakova, ako su zamijećeni klinički znakovi ili post mortem promjene koji upućuju na infekciju virusom SBP-a, ili 150 rakova ako nisu zamijećeni klinički znakovi ili post mortem promjene. Uzorci se moraju testirati dijagnostičkom metodom iz točke 2.;

(b)

prisutnost virusa SBP-a mora se smatrati potvrđenom ako se PCR-om nakon kojeg se provodi sekvenciranje, u skladu s detaljnim metodama i postupcima koje je odobrio EURL za bolesti rakova, dobije pozitivan rezultat na virus SBP-a.

Sumnja na infekciju virusom SBP-a može se isključiti ako se tim testovima ne otkriju daljnji dokazi prisutnosti virusa.

DIO III.

ZAHTJEVI ZA DOKAZIVANJE PROVEDBE PROGRAMA NADZIRANJA ZA BOLESTI KATEGORIJE C I PONOVNO POKRETANJE TIH PROGRAMA NAKON IZBIJANJA BOLESTI KATEGORIJE A

Dio III. obuhvaća zahtjeve koje moraju ispuniti objekti kako bi dokazali provođenje programa nadziranja za određenu bolest te zahtjeve za ponovno pokretanje programa nadziranja nakon izbijanja bolesti.

Virusna hemoragijska septikemija (VHS)

poglavlje 1.

Zarazna hematopoetska nekroza (ZHN)

poglavlje 1.

Infekcija virusom zarazne anemije lososa s delecijom visoko polimorfne regije

poglavlje 2.

Infekcija s Marteilia refringens

poglavlje 3.

Infekcija s Bonamia exitiosa

poglavlje 4.

Infekcija s Bonamia ostreae

poglavlje 5.

Infekcija virusom sindroma bijelih pjega (SBP)

poglavlje 6.

POGLAVLJE 1.

Zahtjevi koje moraju ispuniti objekti za dokazivanje provođenja programa nadziranja za VHS ili ZHN i zahtjevi za ponovno pokretanje tog programa nakon izbijanja bolesti

Odjeljak 1.

Opći zahtjevi za veterinarske posjete i uzorkovanje za VHS i ZHN

Veterinarski posjeti i uzorkovanje iz članka 3. stavka 2. točke (b) podtočke iv. moraju biti u skladu sa sljedećim zahtjevima:

(a)

veterinarski posjeti i uzorkovanje moraju se provoditi tijekom razdoblja godine u kojem je temperatura vode niža od 14 °C ili, ako se ne dosežu temperature niže od 14 °C, uzorci se moraju uzeti tijekom razdoblja najniže godišnje vrijednosti;

(b)

moraju se pregledati sve proizvodne jedinice, kao što su ribnjaci, bazeni i kavezi, kako bi se utvrdila prisutnost uginulih ili oslabljenih riba ili riba s neuobičajenim ponašanjem. Posebnu pozornost treba obratiti na područje ispusta vode gdje se zbog vodene struje obično sakupljaju oslabljene ribe;

(c)

ribe vrsta s popisa koje je potrebno prikupiti kao uzorke moraju se odabrati na sljedeći način:

i.

ako je prisutna kalifornijska pastrva, za uzorkovanje se moraju odabrati samo ribe te vrste, osim ako su prisutne druge prijemljive vrste koje pokazuju tipične znakove VHS-a ili ZHN-a; ako nije prisutna kalifornijska pastrva, uzorak mora biti reprezentativan za sve druge prisutne prijemljive vrste;

ii.

ako su prisutne, odabiru se oslabljene ribe, ribe s neuobičajenim ponašanjem ili svježe uginule ribe koje još nisu u stanju raspadanja; ako se za proizvodnju riba upotrebljava više izvora vode, u uzorak se moraju uključiti ribe iz svih izvora vode;

iii.

odabrane ribe moraju uključivati ribe koje su prikupljene tako da u uzorku budu razmjerno zastupljeni svi dijelovi objekta te sve dobne kategorije.

Odjeljak 2.

Posebni zahtjevi za dokazivanje provođenja programa nadziranja

1.

Moraju se obaviti veterinarski posjeti i uzeti uzorci riba u skladu s odjeljkom 1. i tablicom 1.

2.

Uzorci prikupljeni u skladu s odjeljkom 1. i tablicom 1. moraju se testirati s pomoću dijagnostičkih metoda utvrđenih u dijelu II. poglavlju 1. odjeljku 5. točki 2. te dati negativne rezultate na VHR ili ZHN.

Odjeljak 3.

Zahtjevi za ponovno pokretanje programa nadziranja nakon izbijanja bolesti

Objekt koji je zaražen VHS-om ili ZHN-om može ponovno pokrenuti program nadziranja za te bolesti pod uvjetom:

(a)

da je ispražnjen u skladu s člankom 62., da je očišćen i dezinficiran u skladu s člankom 63. te da je provedeno mirovanje u skladu s člankom 64.; i

(b)

da se repopulacija obavlja s ribama koje potječu iz objekata koji:

i.

se nalaze u državi članici, zoni ili kompartmentu koji su slobodni od VHS-a ili ZHN-a;

ii.

se nalaze u državi članici, zoni ili kompartmentu koji su obuhvaćeni programom iskorjenjivanja VHS-a ili ZHN-a; ili

iii.

provode program nadziranja VHS-a/ZHN-a.

Tablica 1.

Program nadziranja za VHS/ZHN

Razina rizika (17)

Broj veterinarskih posjeta godišnje u svakom objektu

Broj riba u uzorku (18)

Visok

jednom godišnje

30

Srednji

jednom svake dvije godine

30

Nizak

jednom svake tri godine

30

POGLAVLJE 2.

Zahtjevi koje moraju ispuniti objekti za dokazivanje provođenja programa nadziranja za ISAV s delecijom VPR-a i zahtjevi za ponovno pokretanje tog programa nakon izbijanja bolesti

Odjeljak 1.

Opći zahtjevi za veterinarske posjete i uzorkovanje za infekciju ISAV-om s delecijom VPR-a

Veterinarski posjeti i uzorkovanje iz članka 3. stavka 2. točke (b) podtočke iv. moraju biti u skladu sa sljedećim zahtjevima:

(a)

pri obavljanju veterinarskih posjeta i uzorkovanja u obzir se moraju uzeti sve proizvodne jedinice, kao što su ribnjaci, bazeni i kavezi, kako bi se utvrdila prisutnost uginulih ili oslabljenih riba ili riba s neuobičajenim ponašanjem. Posebnu pozornost treba obratiti na rubove kaveza ili, prema potrebi, mjesto ispusta vode gdje se zbog vodene struje obično skupljaju oslabljene ribe;

(b)

ribe koje se prikupljaju kao uzorci moraju se odabrati na sljedeći način:

i.

moraju se odabrati samo ugibajuće ili svježe uginule ribe koje još nisu u stanju raspadanja; pri prikupljanju prvo treba odabrati ribe kod kojih su vidljivi znakovi anemije, krvarenja ili drugi klinički znakovi koji upućuju na poremećaje cirkulacije;

ii.

ako je prisutan atlantski losos, za uzorkovanje se moraju odabrati samo ribe te vrste, osim ako su prisutne druge prijemljive vrste koje pokazuju tipične znakove ISAV-a. Ako u objektu nema atlantskog lososa, moraju se uzorkovati druge vrste s popisa;

iii.

ako se za proizvodnju riba upotrebljava više izvora vode, u uzorak se moraju uključiti ribe iz svih izvora vode;

iv.

odabrane ribe moraju uključivati ribe koje su prikupljene tako da u uzorku budu razmjerno zastupljene sve proizvodne jedinice u objektu, primjerice kavezi, bazeni i ribnjaci, te sve dobne kategorije.

Odjeljak 2.

Posebni zahtjevi za dokazivanje provođenja programa nadziranja

1.

Moraju se obaviti veterinarski posjeti i uzeti uzorci riba u skladu s odjeljkom 1. i tablicom 2.

2.

Uzorci prikupljeni u skladu s odjeljkom 1. i tablicom 2. moraju se testirati s pomoću dijagnostičkih metoda utvrđenih u dijelu II. poglavlju 2. odjeljku 5. točki 2. te dati negativne rezultate na ISAV s delecijom VPR-a.

Tablica 2.

Program nadziranja za ISAV s delecijom VPR-a

Razina rizika (19)

Broj veterinarskih posjeta godišnje u svakom objektu

Broj laboratorijskih ispitivanja godišnje

Broj riba u uzorku

Visok

2

2 (20)

30

Srednji

1

1 (21)

30

Nizak

jednom svake dvije godine

jednom svake dvije godine

30

Najveći broj riba u skupnom uzorku: 5.

Odjeljak 3.

Zahtjevi za ponovno pokretanje programa nadziranja nakon izbijanja bolesti

Objekt koji je zaražen ISAV-om s delecijom VPR-a može ponovno pokrenuti program nadziranja za tu bolest pod uvjetom:

(a)

da je ispražnjen u skladu s člankom 62., da je očišćen i dezinficiran u skladu s člankom 63. te da je provedeno mirovanje u skladu s člankom 64.; i

(b)

da se repopulacija obavlja s ribama koje potječu iz objekata koji:

i.

se nalaze u državi članici, zoni ili kompartmentu koji su slobodni od infekcije ISAV-om s delecijom VPR-a;

ii.

se nalaze u državi članici, zoni ili kompartmentu koji su obuhvaćeni programom iskorjenjivanja infekcije ISAV-om s delecijom VPR-a; ili

iii.

provode program nadziranja infekcije ISAV-om s delecijom VPR-a.

POGLAVLJE 3.

Zahtjevi koje moraju ispuniti objekti za dokazivanje provođenja programa nadziranja za infekciju s Marteilia refringens i zahtjevi za ponovno pokretanje programa nakon izbijanja bolesti

Odjeljak 1.

Opći zahtjevi za veterinarske posjete i uzorkovanje za infekciju s Marteilia refringens

Veterinarski posjeti i uzorkovanje iz članka 3. stavka 2. točke (b) podtočke iv. moraju biti u skladu sa sljedećim zahtjevima:

(a)

veterinarski posjeti i uzorkovanje za laboratorijsko ispitivanje moraju se provesti u razdoblju godine za koje se zna da je u njemu u državi članici, zoni ili kompartmentu učestalost parazita najveća. Kada nisu dostupni ti podaci, uzorkovanje se provodi neposredno nakon što temperatura vode prijeđe 17 °C;

(b)

ako se mekušci moraju uzorkovati u skladu sa zahtjevima iz tablice 3., moraju se primjenjivati sljedeći kriteriji:

i.

mora se uzorkovati Ostrea spp. Ako nije prisutna Ostrea spp, uzorak mora biti reprezentativan za sve druge prisutne vrste s popisa;

ii.

ako su u proizvodnim jedinicama prisutni oslabljeni, otvoreni ili svježe uginuli mekušci koji nisu u stanju raspadanja, ti se mekušci moraju prvi odabrati. Ako takvi mekušci nisu prisutni, odabrani mekušci moraju uključivati najstarije zdrave mekušce;

iii.

pri uzorkovanju u objektima za uzgoj mekušaca u kojima se za proizvodnju mekušaca upotrebljava više izvora vode, u uzorkovanje se moraju uključiti mekušci iz svih izvora vode tako da svi dijelovi objekta budu razmjerno zastupljeni u uzorku;

iv.

pri uzorkovanju u objektima ili skupinama objekata za uzgoj mekušaca u uzorak se moraju uključiti mekušci iz dostatnog broja točki uzorkovanja tako da svi dijelovi objekta ili skupine objekata budu razmjerno zastupljeni u uzorku. Glavni čimbenici koje je potrebno uzeti u obzir pri odabiru tih točaka uzorkovanja jesu uzgojna gustoća, strujanje vode, prisutnost prijemljivih vrsta, prisutnost vektorskih vrsta, batimetrija i uzgojna praksa. U uzorkovanje se moraju uključiti prirodna staništa koja se nalaze unutar objekta ili skupine objekata ili s njima graniče.

Odjeljak 2.

Posebni zahtjevi za dokazivanje provođenja programa nadziranja

1.

Moraju se obaviti veterinarski posjeti i uzeti uzorci mekušaca u skladu s odjeljkom 1. i tablicom 3.

2.

Uzorci prikupljeni u skladu s odjeljkom 1. i tablicom 3. moraju se testirati s pomoću dijagnostičkih metoda utvrđenih u dijelu II. poglavlju 3. odjeljku 5. točki 2. te dati negativne rezultate na Marteilia refringens.

Tablica 3.

Program nadziranja za Marteilia refringens

Razina rizika (22)

Broj veterinarskih posjeta u svakom objektu/skupini objekata

Broj laboratorijskih ispitivanja

Broj mekušaca u uzorku

Visok

jednom godišnje

jednom svake dvije godine

150

Srednji

jednom svake dvije godine

jednom svake dvije godine

150

Nizak

jednom svake dvije godine

jednom svake četiri godine

150

Odjeljak 3.

Zahtjevi za ponovno pokretanje programa nadziranja nakon izbijanja bolesti

Objekt koji je zaražen s Marteilia refringens može ponovno pokrenuti program nadziranja za tu bolest pod uvjetom:

(a)

da je ispražnjen u skladu s člankom 62., da je očišćen i dezinficiran u skladu s člankom 63. te da je provedeno mirovanje u skladu s člankom 64.; i

(b)

da se repopulacija obavlja s ribama koje potječu iz objekata koji:

i.

se nalaze u državi članici, zoni ili kompartmentu koji su slobodni od infekcije s Marteilia refringens;

ii.

se nalaze u državi članici, zoni ili kompartmentu koji su obuhvaćeni programom iskorjenjivanja infekcije s Marteilia refringens; ili

iii.

provode program nadziranja za infekciju s Marteilia refringens.

POGLAVLJE 4.

Zahtjevi koje moraju ispuniti objekti za dokazivanje provođenja programa nadziranja za infekciju s Bonamia exitiosa i zahtjevi za ponovno pokretanje tog programa nakon izbijanja bolesti

Odjeljak 1.

Opći zahtjevi za veterinarske posjete i uzorkovanje za infekciju s Bonamia exitiosa

Veterinarski posjeti i uzorkovanje iz članka 3. stavka 2. točke (b) podtočke iv. moraju biti u skladu sa sljedećim zahtjevima:

(a)

veterinarski posjeti i uzorkovanje proizvodnih jedinica moraju se provesti u razdoblju godine za koje se zna da je u njemu u državi članici, zoni ili kompartmentu učestalost Bonamia exitiosa najveća. Ako ti podaci nisu dostupni, uzorkovanje se provodi dvaput godišnje, u proljeće i jesen;

(b)

ako se mekušci uzorkuju u skladu sa zahtjevima iz tablice 4., moraju se primjenjivati sljedeći kriteriji:

i.

ako je prisutna Ostrea spp., za uzorkovanje se moraju odabrati samo kamenice te vrste. Ako nije prisutna Ostrea spp, uzorak mora biti reprezentativan za sve druge prisutne prijemljive vrste;

ii.

ako su prisutni oslabljeni, otvoreni ili svježe uginuli mekušci koji nisu u stanju raspadanja, ti se mekušci moraju prvi odabrati. Ako takvi mekušci nisu prisutni, odabrani mekušci moraju uključivati najstarije zdrave mekušce;

iii.

pri uzorkovanju u objektima u kojima se za proizvodnju mekušaca upotrebljava više izvora vode, u uzorkovanje se moraju uključiti mekušci iz svih izvora vode tako da svi dijelovi objekta budu razmjerno zastupljeni u uzorku;

iv.

pri uzorkovanju u objektima ili skupinama objekata u uzorak se moraju uključiti mekušci iz dostatnog broja točki uzorkovanja tako da svi dijelovi objekta ili skupine objekata budu razmjerno zastupljeni u uzorku. Glavni čimbenici koje je potrebno uzeti u obzir pri odabiru tih točaka uzorkovanja jesu uzgojna gustoća, strujanje vode, prisutnost prijemljivih vrsta, prisutnost vektorskih vrsta (npr. Crassostrea gigas), batimetrija i uzgojna praksa. U uzorkovanje se moraju uključiti prirodna staništa koja se nalaze unutar objekta ili skupine objekata ili s njima graniče.

Odjeljak 2.

Posebni zahtjevi za dokazivanje provođenja programa nadziranja

1.

Moraju se obaviti veterinarski posjeti i uzeti uzorci mekušaca u skladu s odjeljkom 1. i tablicom 4.

2.

Uzorci prikupljeni u skladu s odjeljkom 1. i tablicom 4. moraju se testirati s pomoću dijagnostičkih metoda utvrđenih u dijelu II. poglavlju 4. odjeljku 5. točki 2. te dati negativne rezultate na Bonamia exitiosa.

Tablica 4.

Program nadziranja za infekciju s Bonamia exitiosa

Razina rizika (23)

Broj veterinarskih posjeta u svakom objektu/skupini objekata

Broj laboratorijskih ispitivanja

Broj mekušaca u uzorku

Visok

jednom godišnje

jednom svake dvije godine

150

Srednji

jednom svake dvije godine

jednom svake dvije godine

150

Nizak

jednom svake dvije godine

jednom svake četiri godine

150

Odjeljak 3.

Zahtjevi za ponovno pokretanje programa nadziranja nakon izbijanja bolesti

Objekt koji je zaražen s Bonamia exitiosa može ponovno pokrenuti program nadziranja pod uvjetom:

(a)

da je ispražnjen u skladu s člankom 62., da je očišćen i dezinficiran u skladu s člankom 63. te da je provedeno mirovanje u skladu s člankom 64.; i

(b)

da se repopulacija obavlja s ribama koje potječu iz objekata koji:

i.

se nalaze u državi članici, zoni ili kompartmentu koji su slobodni od infekcije s Bonamia exitiosa;

ii.

se nalaze u državi članici, zoni ili kompartmentu koji su obuhvaćeni programom iskorjenjivanja infekcije s Bonamia exitiosa; ili

iii.

provode program nadziranja za infekciju s Bonamia exitiosa.

POGLAVLJE 5.

Zahtjevi koje moraju ispuniti objekti za dokazivanje provođenja programa nadziranja za infekciju s Bonamia ostreae i zahtjevi za ponovno pokretanje tog programa nakon izbijanja bolesti

Odjeljak 1.

Opći zahtjevi za veterinarske posjete i uzorkovanje za infekciju s Bonamia ostreae

Veterinarski posjeti i uzorkovanje iz članka 3. stavka 2. točke (b) podtočke iv. moraju biti u skladu sa sljedećim zahtjevima:

(a)

veterinarski posjeti i uzorkovanje proizvodnih jedinica moraju se provesti u razdoblju godine za koje se zna da je u njemu u državi članici, zoni ili kompartmentu učestalost Bonamia ostreae najveća. Ako ti podaci nisu dostupni, uzorkovanje se provodi zimi ili početkom proljeća;

(b)

ako se mekušci moraju uzorkovati u skladu sa zahtjevima iz tablice 5., moraju se primjenjivati sljedeći kriteriji:

i.

ako je prisutna Ostrea edulis, za uzorkovanje se moraju odabrati samo kamenice te vrste. Ako nije prisutna Ostrea edulis, uzorak mora biti reprezentativan za sve druge prisutne prijemljive vrste;

ii.

ako su prisutni oslabljeni, otvoreni ili svježe uginuli mekušci koji nisu u stanju raspadanja, ti se mekušci moraju prvi odabrati. Ako takvi mekušci nisu prisutni, odabrani mekušci moraju uključivati najstarije zdrave mekušce;

iii.

pri uzorkovanju u objektima u kojima se za proizvodnju mekušaca upotrebljava više izvora vode, u uzorkovanje se moraju uključiti mekušci iz svih izvora vode tako da svi dijelovi objekta budu razmjerno zastupljeni u uzorku;

iv.

pri uzorkovanju u objektima ili skupinama objekata za uzgoj mekušaca u uzorak se moraju uključiti mekušci iz dostatnog broja točki uzorkovanja. Glavni čimbenici koje je potrebno uzeti u obzir pri odabiru tih točaka uzorkovanja jesu uzgojna gustoća, strujanje vode, prisutnost prijemljivih vrsta, prisutnost vektorskih vrsta, batimetrija i uzgojna praksa. U uzorkovanje se moraju uključiti prirodna staništa koja se nalaze unutar objekta ili skupine objekata ili s njima graniče.

Odjeljak 2.

Posebni zahtjevi za dokazivanje provođenja programa nadziranja

1.

Moraju se obaviti veterinarski posjeti i uzeti uzorci mekušaca u skladu s odjeljkom 1. i tablicom 5.

2.

Uzorci prikupljeni u skladu s odjeljkom 1. i tablicom 5. moraju se testirati s pomoću dijagnostičkih metoda utvrđenih u dijelu II. poglavlju 5. odjeljku 5. točki 2. te dati negativne rezultate na Bonamia ostreae.

Tablica 5.

Program nadziranja za infekciju s Bonamia ostreae

Razina rizika (24)

Broj veterinarskih posjeta u svakom objektu/skupini objekata

Broj laboratorijskih ispitivanja

Broj mekušaca u uzorku

Visok

jednom godišnje

jednom svake dvije godine

150

Srednji

jednom svake dvije godine

jednom svake dvije godine

150

Nizak

jednom svake dvije godine

jednom svake četiri godine

150

Odjeljak 3.

Zahtjevi za ponovno pokretanje programa nadziranja nakon izbijanja bolesti

Objekt koji je zaražen s Bonamia ostreae može ponovno pokrenuti program nadziranja za tu bolest pod uvjetom:

(a)

da je ispražnjen u skladu s člankom 62., da je očišćen i dezinficiran u skladu s člankom 63. te da je provedeno mirovanje u skladu s člankom 64.; i

(b)

da se repopulacija obavlja s ribama koje potječu iz objekata koji:

i.

se nalaze u državi članici, zoni ili kompartmentu koji su slobodni od infekcije s Bonamia ostreae;

ii.

se nalaze u državi članici, zoni ili kompartmentu koji su obuhvaćeni programom iskorjenjivanja infekcije s Bonamia ostreae; ili

iii.

provode program nadziranja infekcije s Bonamia ostreae.

POGLAVLJE 6.

Zahtjevi koje moraju ispuniti objekti za dokazivanje provođenja programa nadziranja za infekciju virusom SBP-a i zahtjevi za ponovno pokretanje tog programa nakon izbijanja bolesti

Odjeljak 1.

Opći zahtjevi za veterinarske posjete i uzorkovanje za infekciju virusom SBP-a

Veterinarski posjeti i uzorkovanje iz članka 3. stavka 2. točke (b) podtočke iv. moraju biti u skladu sa sljedećim zahtjevima:

(a)

uzorkovanje rakova za laboratorijska ispitivanja mora se provoditi kadgod je vjerojatno da će temperatura vode dosegnuti svoju najvišu godišnju vrijednost. Zahtjev u pogledu temperature vode mora se primjenjivati i na veterinarske posjete ako su izvedivi i primjereni;

(b)

ako se rakovi iz uzgoja moraju uzorkovati u skladu sa zahtjevima iz tablice 6., moraju se primjenjivati sljedeći kriteriji:

i.

prvo se moraju odabrati oslabljeni ili ugibajući rakovi, ako su takvi rakovi prisutni u proizvodnim jedinicama. Ako nisu prisutni takvi rakovi, odabrani rakovi moraju uključivati rakove različitih veličina, točnije mlade i odrasle jedinke odabranih prijemljivih vrsta, razmjerno zastupljene u uzorku;

ii.

ako se za proizvodnju rakova upotrebljava više izvora vode, u uzorkovanje se moraju uključiti prijemljivi rakovi iz svih izvora vode;

Odjeljak 2.

Posebni zahtjevi za dokazivanje provođenja programa nadziranja

1.

Moraju se obaviti veterinarski posjeti i uzeti uzorci rakova u skladu s odjeljkom 1. i tablicom 6.

2.

Uzorci prikupljeni u skladu s odjeljkom 1. i tablicom 6. moraju se testirati s pomoću dijagnostičkih metoda utvrđenih u dijelu II. poglavlju 6. odjeljku 5. točki 2. te dati negativne rezultate na infekciju virusom SBP-a.

Tablica 6.

Program nadziranja za infekciju virusom SBP-a

Razina rizika (25)

Broj veterinarskih posjeta u svakom objektu/skupini objekata

Broj laboratorijskih ispitivanja

Broj rakova u uzorku

Visok

jednom godišnje

jednom svake dvije godine

150

Srednji

jednom svake dvije godine

jednom svake dvije godine

150

Nizak

jednom svake dvije godine

jednom svake četiri godine

150

Odjeljak 3.

Zahtjevi za ponovno pokretanje programa nadziranja nakon izbijanja bolesti

Objekt koji je zaražen virusom SBP-a može ponovno pokrenuti program nadziranja za tu bolest pod uvjetom:

(a)

da je ispražnjen u skladu s člankom 62., da je očišćen i dezinficiran u skladu s člankom 63. te da je provedeno mirovanje u skladu s člankom 64.; i

(b)

da se repopulacija obavlja s ribama koje potječu iz objekata koji:

i.

se nalaze u državi članici, zoni ili kompartmentu koji su slobodni od infekcije virusom SBP-a;

ii.

se nalaze u državi članici, zoni ili kompartmentu koji su obuhvaćeni programom iskorjenjivanja infekcije virusom SBP-a; ili

iii.

provode program nadziranja za infekciju virusom SBP-a.


(1)  U slučaju obalnih zona ili obalnih kompartmenta, uzorci se moraju prikupiti najranije tri tjedna nakon prijenosa ribe iz slatke u slanu vodu.

(2)  Ovarijalna ili sjemenska tekućina matičnog jata prikuplja se u trenutku sazrijevanja, pri istiskivanju.

(3)  U slučaju obalnih zona ili obalnih kompartmenta, uzorci se moraju prikupiti najranije tri tjedna nakon prijenosa ribe iz slatke u slanu vodu.

(4)  Ovarijalna ili sjemenska tekućina matičnog jata prikuplja se u trenutku sazrijevanja, pri istiskivanju.

(5)  Razina rizika koju je nadležno tijelo dodijelilo objektu kako je utvrđeno u dijelu I. poglavlju 2., osim u slučaju ovisnih kompartmenta u kojima se svi objekti smatraju visokorizičnima.

(6)  Tijekom svakog veterinarskog posjeta uzima se jedan uzorak.

(7)  U slučaju obalnih zona ili obalnih kompartmenta, uzorci se moraju prikupiti najranije tri tjedna nakon prijenosa ribe iz slatke u slanu vodu.

(8)  Uzorci se moraju prikupiti u proljeće i jesen svake godine.

(9)  Ne primjenjuje se na objekte u kojima se uzgaja samo kalifornijska pastrva (Oncorhynchus mykiss) ili potočna pastrva (Salmo trutta) ili obje te vrste i koji se opskrbljuju vodom isključivo iz izvora svježe vode u kojima nije prisutan atlantski losos (Salmo salar).

(10)  Razina rizika koju je nadležno tijelo dodijelilo objektu kako je utvrđeno u dijelu I. poglavlju 2. točki 1., osim u slučaju ovisnih kompartmenta u kojima se svi objekti smatraju visokorizičnima.

(11)  Uzorci se moraju prikupiti u proljeće i jesen ako su potrebna dva uzorka godišnje.

(12)  Uzorci se moraju prikupiti u proljeće ili jesen ako je potreban jedan uzorak godišnje.

(13)  Razina rizika koju je nadležno tijelo dodijelilo objektu kako je utvrđeno u dijelu I. poglavlju 2. točki 1., osim u slučaju ovisnih kompartmenta u kojima se svi objekti smatraju visokorizičnima.

(14)  Razina rizika koju je nadležno tijelo dodijelilo objektu kako je utvrđeno u dijelu I. poglavlju 2. točki 1., osim u slučaju ovisnih kompartmenta u kojima se svi objekti smatraju visokorizičnima.

(15)  Razina rizika koju je nadležno tijelo dodijelilo objektu kako je utvrđeno u dijelu I. poglavlju 2. točki 1., osim u slučaju ovisnih kompartmenta u kojima se svi objekti smatraju visokorizičnima.

(16)  Razina rizika koju je nadležno tijelo dodijelilo objektu kako je utvrđeno u dijelu I. poglavlju 2. točki 1., osim u slučaju ovisnih kompartmenta u kojima se svi objekti smatraju visokorizičnima.

(17)  U slučaju obalnih zona ili obalnih kompartmenta, uzorci se moraju prikupiti najranije tri tjedna nakon prijenosa ribe iz slatke u slanu vodu.

(18)  Razina rizika koju je nadležno tijelo dodijelilo objektu kako je utvrđeno u dijelu I. poglavlju 2. točki 1. Najveći broj riba u skupnom uzorku: 10.

(19)  Razina rizika koju je nadležno tijelo dodijelilo objektu kako je utvrđeno u dijelu I. poglavlju 2. točki 1.

(20)  Uzorci se moraju prikupiti u proljeće i jesen ako su potrebna dva uzorka godišnje.

(21)  Uzorci se moraju prikupiti u proljeće ili jesen ako je potreban samo jedan uzorak godišnje.

(22)  Razina rizika koju je nadležno tijelo dodijelilo objektu kako je utvrđeno u dijelu I. poglavlju 2. točki 1.

(23)  Razina rizika koju je nadležno tijelo dodijelilo objektu kako je utvrđeno u dijelu I. poglavlju 2. točki 1.

(24)  Razina rizika koju je nadležno tijelo dodijelilo objektu kako je utvrđeno u dijelu I. poglavlju 2. točki 1.

(25)  Razina rizika koju je nadležno tijelo dodijelilo objektu kako je utvrđeno u dijelu I. poglavlju 2. točki 1.


3.6.2020   

HR

Službeni list Europske unije

L 174/341


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2020/690

оd 17. prosinca 2019.

o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu bolesti s popisa koje podliježu programima nadziranja u Uniji, zemljopisnog područja primjene takvih programa i bolesti s popisa za koje se može utvrditi status „područje slobodno od bolesti” za kompartmente

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o prenosivim bolestima životinja te o izmjeni i stavljanju izvan snage određenih akata u području zdravlja životinja („Zakon o zdravlju životinja”) (1), a posebno njezin članak 30. stavak 1. točku (a) i članak 37. stavak 4. prvi podstavak točku (b),

budući da:

(1)

Uredbom (EU) 2016/429 utvrđena su pravila o sprečavanju i suzbijanju bolesti koje su prenosive na životinje ili ljude, uključujući pravila o nadziranju, iskorjenjivanju i dodjeli statusa „područje slobodno od bolesti” na razini kompartmenta.

(2)

Uredbom (EU) 2016/429 utvrđen je usklađeni popis prenosivih bolesti životinja („bolesti s popisa”) koje ugrožavaju zdravlje životinja ili javno zdravlje u Uniji, bilo u cijeloj Uniji ili samo u njezinim dijelovima.

(3)

Člankom 28. Uredbe (EU) 2016/429 utvrđeni su programi nadziranja u Uniji za određene bolesti s popisa. Člankom 30. te uredbe utvrđeno je da se provedbenim aktom utvrđuje koje od bolesti s popisa podliježu programima nadziranja u Uniji, uključujući zemljopisno područje primjene takvih programa.

(4)

Uredbom (EU) 2016/429 Direktiva Vijeća 2005/94/EZ (2) stavlja se izvan snage od 21. travnja 2021. Direktivom 2005/94/EZ utvrđuju se obvezni programi nadziranja za influencu ptica kod peradi i pernate divljači. Obvezni programi nadziranja za influencu ptica i dalje su relevantni kako bi se zbog utjecaja visokopatogene influence ptica na zdravlje životinja osigurala visoka razina nadziranja diljem Unije. Ti programi trebali bi obuhvaćati i nadziranje određenih područja s povećanim rizikom mutacije virusa niskopatogene influence ptica u visokopatogene viruse influence ptica. Nadziranje influence ptica pridonosi i znanju o virusima koji predstavljaju potencijalni zoonotski rizik. Stoga bi se ta obveza trebala odražavati u Unijinim programima nadziranja za influencu ptica u okviru Uredbe (EU) 2016/429.

(5)

Prema usklađenom popisu prenosivih bolesti životinja iz Uredbe (EU) 2016/429 postoji razlika između visokopatogene influence ptica i infekcije virusima niskopatogene influence ptica. Kako bi se osigurala dosljednost, ta bi se razlika trebala odražavati u području primjene programâ nadziranja u Uniji.

(6)

Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2020/689 (3) utvrđuju se, među ostalima, kriteriji za utvrđivanje bolesti s popisa koje podliježu programima nadziranja u Uniji i sadržaji takvih programa. Visokopatogena influenca ptica i infekcija virusima niskopatogene influence ptica ispunjavaju te kriterije.

(7)

Člankom 37. Uredbe (EU) 2016/429 utvrđeno je da države članice imaju pravo podnijeti zahtjev za priznavanje statusa „područje slobodno od bolesti” za kompartmente za određene bolesti s popisa iz članka 9. stavka 1. točaka (a), (b) i (c) te uredbe. Provedbenim aktom trebalo bi odrediti za koju se od tih bolesti može utvrditi status „područje slobodno od bolesti” za kompartmente.

(8)

Uredbom (EU) 2016/429 Direktiva Vijeća 2006/88/EZ (4) stavlja se izvan snage od 21. travnja 2021. Direktivom 2006/88/EZ predviđa se utvrđivanje kompartmenata slobodnih od bolesti za popis bolesti akvatičnih životinja u skladu s Kodeksom o zdravlju akvatičnih životinja koji je izdala Svjetska organizacija za zdravlje životinja (OIE). Kako bi se olakšalo održavanje statusa „područje slobodno od bolesti” za kompartmente, bolesti akvatičnih životinja uvrštene na taj popis bolesti trebale bi se, u najvećoj mogućoj mjeri, upotrebljavati u svrhe onih bolesti s popisa za koje se status „područje slobodno od bolesti” za kompartmente može utvrditi u okviru Uredbe (EU) 2016/429.

(9)

Budući da se odredbe Uredbe (EU) 2016/429 kojima se uređuju pitanja obuhvaćena ovom Uredbom primjenjuju od 21. travnja 2021., ova bi se Uredba trebala primjenjivati od istog datuma.

(10)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Bolesti s popisa koje podliježu programima nadziranja u Uniji u skladu s člankom 28. Uredbe (EU) 2016/429 i zemljopisno područje primjene takvih programa utvrđeni su u Prilogu I. ovoj Uredbi.

Članak 2.

Bolesti s popisa za koje se status „područje slobodno od bolesti” za kompartmente može utvrditi u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) 2016/429 utvrđene su u Prilogu II. ovoj Uredbi.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 21. travnja 2021.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 17. prosinca 2019.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)  SL L 84, 31.3.2016., str. 1.

(2)  Direktiva Vijeća 2005/94/EZ od 20. prosinca 2005. o mjerama Zajednice u vezi s kontrolom influence ptica i o stavljanju izvan snage Direktive 92/40/EEZ (SL L 10, 14.1.2006., str. 16.).

(3)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/689 оd 17. prosinca 2019. o dopuni Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu pravila o nadziranju, programima iskorjenjivanja i statusu „slobodno od bolesti” za određene bolesti s popisa i emergentne bolesti (vidjeti stranicu 211 ovog Službenog lista).

(4)  Direktiva Vijeća 2006/88/EZ od 24. listopada 2006. o zahtjevima zdravlja životinja koji se primjenjuju na životinje akvakulture i njihove proizvode te o sprečavanju i kontroli određenih bolesti akvatičnih životinja (SL L 328, 24.11.2006., str. 14.).


PRILOG I.

BOLESTI S POPISA KOJE PODLIJEŽU PROGRAMIMA NADZIRANJA U UNIJI

ZEMLJOPISNO PODRUČJE PRIMJENE PROGRAMÂ NADZIRANJA U UNIJI

Visokopatogena influenca ptica

Cijelo državno područje države članice

Infekcija virusima niskopatogene influence ptica

Cijelo državno područje države članice


PRILOG II.

BOLESTI S POPISA ZA KOJE SE STATUS „PODRUČJE SLOBODNO OD BOLESTI” ZA KOMPARTMENTE MOŽE UTVRDITI

Epizootska hematopoetska nekroza

Virusna hemoragijska septikemija

Zarazna hematopoetska nekroza

Infekcija virusom anemije lososa s uklonjenim genotipom HPR (visoko polimorfno područje)

Infekcija s Microcytos mackini

Infekcija s Perkinsus marinus

Infekcija s Bonamia ostreae

Infekcija s Bonamia exitiosa

Infekcija s Marteilia refringens

Infekcija virusom taurskog sindroma

Infekcija virusom bolesti žute glave rakova

Infekcija virusom sindroma bijelih pjega


3.6.2020   

HR

Službeni list Europske unije

L 174/345


DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2020/691

оd 30. siječnja 2020.

o dopuni Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu pravila za objekte akvakulture i prijevoznike akvatičnih životinja

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o prenosivim bolestima životinja te o izmjeni i stavljanju izvan snage određenih akata u području zdravlja životinja („Zakon o zdravlju životinja”) (1), a posebno njezin članak 176. stavak 4., članak 181. stavak 2., članak 185. stavak 5., članak 189. stavak 1. i članak 279. stavak 2.,

budući da:

(1)

Uredbom (EU) 2016/429 utvrđuju se pravila o sprečavanju i kontroli bolesti koje su prenosive na životinje ili ljude, uključujući, među ostalim, pravila za objekte akvakulture i prijevoznike akvatičnih životinja. Uredbom (EU) 2016/429 predviđeno je i da Komisija donosi delegirane akte kojima se dopunjuju određeni elementi te uredbe koji nisu ključni. Stoga je potrebno utvrditi dopunjujuća pravila kako bi se osiguralo neometano funkcioniranje sustava uspostavljenog novim zakonodavnim okvirom Uredbe (EU) 2016/429.

(2)

Konkretno, pravilima utvrđenima ovom Uredbom trebalo bi dopuniti pravila utvrđena u dijelu IV. glavi II. poglavlju 1. Uredbe (EU) 2016/429 u pogledu odobravanja objekata akvakulture u kojima se drže životinje akvakulture koje predstavljaju znatan rizik za zdravlje životinja, u pogledu registara objekata akvakulture koje moraju voditi nadležna tijela te u pogledu evidencije koju su obvezni voditi subjekti odgovorni za objekte akvakulture te prijevoznici akvatičnih životinja.

(3)

Osim toga, ovom se Uredbom uzima u obzir i činjenica da se Uredbom (EU) 2016/429 stavlja izvan snage Direktiva Vijeća 2006/88/EZ (2) s učinkom od 21. travnja 2021. U Uredbi (EU) 2016/429 utvrđeno je da se objekti i subjekti koji su registrirani ili odobreni u skladu s tom direktivom, prije početka primjene Uredbe (EU) 2016/429, smatraju registriranima ili odobrenima, prema potrebi, u skladu s tom uredbom te podliježu relevantnim obvezama iz te uredbe.

(4)

U skladu s time, pravilima utvrđenima u ovoj Uredbi trebalo bi dopuniti pravila utvrđena u dijelu IX. Uredbe (EU) 2016/429 u pogledu potrebnih prijelaznih mjera za zaštitu stečenih prava i legitimnih očekivanja dionika koja proizlaze iz postojećih akata Unije u pogledu objekata akvakulture.

(5)

S obzirom na to da se pravila utvrđena u ovoj Uredbi odnose na objekte akvakulture i prijevoznike akvatičnih životinja te se moraju primjenjivati zajedno, trebalo bi ih utvrditi u jedinstvenom aktu umjesto u više zasebnih akata s mnogo unakrsnih upućivanja, kako bi se olakšala primjena tih pravila, u interesu transparentnosti, te izbjeglo preklapanje pravila. To je u skladu s pristupom koji je primijenjen u Uredbi (EU) 2016/429.

(6)

U članku 176. stavku 1. Uredbe (EU) 2016/429 utvrđeno je da subjekti koji su odgovorni za objekte akvakulture moraju nadležnom tijelu podnijeti zahtjev za odobrenje ako se u tim objektima životinje akvakulture drže s namjerom premještanja iz tih objekata žive ili kao proizvodi životinjskog podrijetla od životinja akvakulture. S obzirom na to da je tom kategorijom obuhvaćen velik broj različitih objekata akvakulture, člankom 176. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/429 utvrđeno je da države članice mogu subjekte koji su odgovorni za određene vrste objekata akvakulture izuzeti od obveze podnošenja zahtjeva za odobrenje pod uvjetom da ti objekti akvakulture ne predstavljaju znatan rizik od bolesti. Osim toga, u članku 176. stavku 4. te uredbe utvrđeno je da Komisija može donijeti delegirane akte u pogledu odstupanja od zahtjeva za odobrenje određenih vrsta objekata akvakulture, također pod uvjetom da ti objekti akvakulture ne predstavljaju znatan rizik.

(7)

Stupanj rizika koji objekt akvakulture predstavlja ovisi o djelatnosti tog objekta akvakulture te odredištu i namjeni životinja akvakulture ili proizvoda životinjskog podrijetla od životinja akvakulture koji se u njemu proizvode. Neki su objekti akvakulture već odobreni za različite namjene, primjerice objekti akvakulture odobreni na temelju pravila o higijeni u skladu s Uredbom (EZ) br. 853/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (3). U određenim slučajevima objekti akvakulture, primjerice centri za pročišćavanje i otpremni centri ili područja za ponovno polaganje, primaju mekušce samo iz epidemiološkog područja na kojem je smješten sam objekt akvakulture. Ti objekti akvakulture stoga predstavljaju neznatan rizik sa stajališta zdravlja životinja. Drugi objekti akvakulture također se bave djelatnostima niskog rizika kao što je držanje životinja akvakulture isključivo za potrebe puštanja u divljinu nakon proizvodnje iz matičnog jata koje potječe iz voda na kojima je smješten objekt akvakulture ili držanje životinja akvakulture u ekstenzivnim ribnjacima za prehranu ljudi ili za puštanje u divljinu.

(8)

U ovoj je Uredbi potrebno utvrditi posebne uvjete pod kojima bi za objekte akvakulture trebalo odobriti odstupanja od obveze podnošenja zahtjeva za odobrenje. U određenim slučajevima odstupanja bi se trebala primjenjivati samo na objekte akvakulture koji premještaju životinje akvakulture unutar svoje države članice, a ne i na objekte akvakulture koji premještaju životinje akvakulture među državama članicama. Međutim, u svim slučajevima, odstupanja od zahtjeva da objekt akvakulture bude odobren trebalo bi razmatrati samo ako je nadležno tijelo provelo procjenu rizika u kojoj se u obzir uzima barem rizik da se životinje akvakulture koje se drže u objektu akvakulture zaraze bolešću akvatičnih životinja ili šire takvu bolest putem vode ili premještanja te u kojoj je zaključeno da je taj rizik neznatan. Pojedinosti o dodatnim čimbenicima rizika koje nadležno tijelo može uzeti u obzir u toj procjeni rizika utvrđene su u dijelu I. poglavlju 2. Priloga VI. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2020/689 (4) . Stoga bi dopunjujuća pravila utvrđena u ovoj Uredbi trebala biti usklađena s pravilima utvrđenima u toj delegiranoj uredbi.

(9)

Istodobno, određene druge vrste objekata akvakulture predstavljaju znatan rizik od širenja bolesti akvatičnih životinja. U ovoj bi Uredbi trebalo izričito navesti te vrste objekata akvakulture te detaljno utvrditi zahtjeve koje moraju ispuniti subjekti odgovorni za te objekte akvakulture u pogledu njihova odobravanja. U takve se objekte ubrajaju objekti akvakulture u kojima se drže ukrasne životinje akvakulture u otvorenim i zatvorenim prostorima, čiji su obrasci premještanja takvi da bi trgovina unutar Unije ili s trećim zemljama mogla predstavljati rizik od bolesti. Druge vrste objekata akvakulture u kojima bi trebalo umanjiti rizik od širenja bolesti tako da se utvrdi obveza podnošenja zahtjeva za odobravanje nadležnom tijelu jesu karantenski objekti, objekti u kojima se drže vektorske vrste u izolaciji do trenutka kada se više ne smatraju vektorima te plovila i drugi pokretni prostori u kojima se životinje akvakulture liječe ili podvrgavaju drugim postupcima povezanima s uzgojem.

(10)

U članku 177. Uredbe (EU) 2016/429 utvrđeno je da nadležno tijelo subjektima izdaje odobrenje za skupine objekata akvakulture. Dopunjujuća pravila utvrđena u ovoj Uredbi stoga bi se, ako je primjereno, trebala primjenjivati na takve skupine objekata te bi u njima trebalo propisati način primjene tih pravila izravno na skupinu objekata i unutar nje.

(11)

Svi subjekti odgovorni za objekte akvakulture ili skupine objekata akvakulture moraju dostaviti informacije nadležnom tijelu za potrebe dobivanja odobrenja u skladu s člankom 180. Uredbe (EU) 2016/429. U tom pogledu subjekti moraju nadležnom tijelu dostaviti pisani plan biosigurnosti koji će se razmatrati tijekom postupka izdavanja odobrenja. Taj bi se zahtjev trebao primjenjivati i na pojedinačne objekte akvakulture i na skupine objekata akvakulture bez obzira na njihovu veličinu, međutim, složenost plana biosigurnosti trebala bi ovisiti o specifičnostima pojedinačnog objekta akvakulture ili skupine objekata akvakulture te o mjerama koje su potrebne za ublažavanje odgovarajućih rizika od bolesti.

(12)

Određeni objekti akvakulture i skupine objekata akvakulture trebali bi, na temelju pravila utvrđenih u dijelu I. poglavlju 1. Priloga VI. Delegiranoj uredbi (EU) 2020/689 sudjelovati u programu nadziranja na temelju procjene rizika koji je uspostavilo nadležno tijelo u skladu s člankom 26. Uredbe (EU) 2016/429. Bez takvog sudjelovanja objekte akvakulture ili skupine objekata akvakulture ne bi trebalo odobriti. U skladu s člankom 27. Uredbe (EU) 2016/429, nadziranjem na temelju procjene rizika može uzeti u obzir nadziranje koje su subjekti sami proveli u skladu s člankom 24., uključujući veterinarske posjete iz članka 25. te uredbe. Nadziranje na temelju procjene rizika može se provesti i istodobno kada i nadziranje povezano s određenom bolesti s popisa, kako bi se što bolje iskoristili resursi.

(13)

Učestalost nadziranja na temelju procjene rizika trebala bi ovisiti o tome je li nadležno tijelo objekt akvakulture kategoriziralo kao objekt visokog, srednjeg ili niskog rizika nakon što je procijenilo situaciju u objektu. Čimbenici koje nadležno tijelo treba razmotriti i uzeti u obzir prilikom kategoriziranja objekata prema stupnju rizika te učestalost nadziranja koja je povezana sa svakim stupnjem rizika utvrđeni su u dijelu I. Priloga VI. Delegiranoj uredbi (EU) 2020/689. Svrha zahtjeva da se objekti akvakulture u kojima se drže vrste koje nisu uvrštene na popis, a koji sudjeluju u znatnom obujmu trgovine i stoga su kategorizirani kao objekti visokog rizika, uključe u program nadziranja na temelju procjene rizika jest povećati vjerojatnost otkrivanja i kontroliranja emergentnih bolesti ako se pojave kod životinja akvakulture vrsta koje nisu uvrštene na popis.

(14)

S obzirom na to da se nadziranje na temelju procjene rizika provodi i u odobrenim skupinama objekata akvakulture, važno je utvrditi kako će se to provoditi na razini skupine kako bi ishod nadziranja bio značajan s epidemiološkog stajališta. U skladu s tim, u ovoj bi Uredbi trebalo utvrditi pravila o pristupu koji bi nadležno tijelo trebalo primijeniti pri provođenju nadziranja.

(15)

Osim zahtjeva da subjekti nadležnom tijelu podnesu plan biosigurnosti kao dio postupka odobravanja te zahtjeva da određeni objekti akvakulture sudjeluju u programu nadziranja na temelju procjene rizika, objekti akvakulture za koje se treba izdati odobrenje trebali bi ispuniti i određene zahtjeve u pogledu svojeg prostora i opreme. U ovoj bi Uredbi stoga trebalo utvrditi posebnu kombinaciju zahtjeva u pogledu biosigurnosti, nadziranja, prostora i opreme koji se primjenjuju na određenu kategoriju objekta akvakulture ili na određenu kategoriju skupine objekata akvakulture.

(16)

Člankom 178. Uredbe (EU) 2016/429 utvrđeno je da subjekti odgovorni za objekte akvakulture koji žele dobiti status zatvorenog objekta akvakulture smiju premještati životinje akvakulture u svoj objekt akvakulture ili iz njega samo nakon što im je nadležno tijelo odobrilo taj status u skladu s pravilima utvrđenima u toj uredbi. S obzirom na to da ti objekti akvakulture mogu međusobno razmjenjivati životinje akvakulture uz manje zahtjeva u pogledu premještanja no što je to slučaj za druge vrste objekata akvakulture, primjereno je da ti objekti imaju ugovornog veterinara koji će nadzirati aktivnosti objekta akvakulture i biti odgovoran za njegovo zdravstveno nadziranje kako bi mogli jedni drugima pružiti čvrsta jamstva u pogledu zdravlja. Člankom 181. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/429 utvrđeno je da Komisija donosi delegirane akte kojima se utvrđuju dopunjujuća pravila za odobravanje takvih objekata akvakulture te bi ta pravila trebalo utvrditi u ovoj Uredbi.

(17)

Člankom 179. Uredbe (EU) 2016/429 utvrđeno je odobravanje objekata za hranu akvatičnog podrijetla s ovlaštenjem za kontrolu bolesti. Ti objekti akvakulture omogućuju sanitarno klanje i sanitarnu obradu akvatičnih životinja koje mogu biti zaražene bolešću s popisa ili emergentnom bolešću. Stoga predstavljaju znatan rizik od bolesti te bi ih trebalo odobriti nadležno tijelo. U razdobljima tijekom kojih primaju akvatične životinje koje su zaražene ili kod kojih postoji sumnja na zarazu bolešću s popisa ili emergentnom bolešću objekti akvakulture moraju postupati u skladu sa strogim biosigurnosnim mjerama kako bi se osiguralo da uzročnici bolesti ne budu pušteni u otvorene vode bez odgovarajuće obrade. Člankom 181. stavkom 2. te uredbe utvrđeno je da Komisija donosi delegirane akte kojima se utvrđuju dopunjujuća pravila za odobravanje tih objekata akvakulture te bi stoga ta dopunjujuća pravila trebalo utvrditi u ovoj Uredbi.

(18)

Određeni centri za pročišćavanje, područja za ponovno polaganje i otpremni centri za žive mekušce trebali bi se smatrati objektima akvakulture za koje je potrebno ishoditi odobrenje u skladu s člankom 176. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/429. Ti objekti, u koje se primaju živi mekušci izvan njihova epidemiološkog područja, predstavljaju veći rizik od širenja bolesti s popisa i emergentnih bolesti te bi se trebali tretirati kao takvi tijekom postupka izdavanja odobrenja. U ovoj bi Uredbi stoga trebalo utvrditi dopunjujuća pravila u tom smislu.

(19)

U Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2018/1882 (5) utvrđene su definicije bolesti kategorije A, B, C, D i E te je utvrđeno da se pravila za sprečavanje i kontrolu bolesti za bolesti s popisa iz članka 9. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/429 moraju primjenjivati na kategorije bolesti s popisa za vrste s popisa i skupine vrsta s popisa iz tablice navedene u Prilogu Provedbenoj uredbi (EU) 2018/1882. U toj je tablici utvrđeno da se određene vrste akvatičnih životinja koje su navedene u stupcu 4. te tablice trebaju smatrati vektorima samo ako se drže u objektu akvakulture u kojem se drže i vrste navedene u stupcu 3. te tablice ili, u slučaju divljih akvatičnih životinja, ako su izložene vrstama koje su navedene u stupcu 3. u divljem staništu. Međutim, ako se te vrste potom odgovarajuće vrijeme drže izolirano od vrsta navedenih u stupcu 3. i zaraženih izvora vode, više se ne trebaju smatrati vektorima. Ako se izolacija u potrebnom trajanju ne može provesti u karantenskom objektu koji je odobren u skladu s člankom 15. ove Uredbe, akvatične životinje mogu se umjesto toga držati u drugoj vrsti objekta akvakulture u kojem se ne provode sve biosigurnosne mjere koje su potrebne za karantenske objekte, ali u kojima se životinje drže u izolaciji od potencijalnih patogena do trenutka kada se više ne trebaju smatrati vektorima. Člankom 181. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/429 predviđa se da Komisija donosi delegirane akte kojima se dopunjuju pravila za odobravanje tih objekata akvakulture uzimajući u obzir te zahtjeve. U skladu s tim, u ovoj bi Uredbi trebalo utvrditi te zahtjeve.

(20)

Člankom 185. stavkom 5. Uredbe (EU) 2016/429 Komisija se ovlašćuje za donošenje delegiranih akata u pogledu dodatnih podataka koje trebaju sadržavati registri registriranih i odobrenih objekata akvakulture koje vodi nadležno tijelo te u pogledu javne dostupnosti tih registara. Uz poštovanje zahtjeva za zaštitu podataka utvrđenih u Uredbi (EU) 2016/679 Europskog Parlamenta i Vijeća (6), informacije koje bi nadležno tijelo trebalo učiniti javno dostupnima trebale bi odražavati zahtjeve utvrđene u članku 185. stavku 2. točkama (a), (c), (e) i (f) Uredbe (EU) 2016/429 koji pak u velikoj mjeri odražavaju informacije koje su države članice već navele u javnom registru u skladu s Odlukom Komisije 2008/392/EZ (7).

(21)

Međutim, u javnom registru nadležnog tijela trebalo bi navesti i detaljnije informacije o zdravstvenom statusu svakog odobrenog objekta kako bi se omogućila sigurna trgovina te osiguralo da dionici znaju je li određeni objekt akvakulture slobodan od određene bolesti kategorije B ili kategorije C, podliježe li programu iskorjenjivanja određene bolesti kategorije B ili kategorije C, provodi li program nadziranja određene bolesti kategorije C ili nema nijedan od navedenih zdravstvenih statusa. S obzirom na opseg zahtjeva koji su utvrđeni u ovoj Uredbi u pogledu javne dostupnosti informacija o odobrenim objektima akvakulture, ovom bi Uredbom trebalo staviti izvan snage Odluku 2008/392/EZ.

(22)

U člancima 186. i 187. Uredbe (EU) 2016/429 utvrđene su minimalne obveze vođenja evidencije za subjekte koji su odgovorni za objekte akvakulture. S obzirom na to da se životinje akvakulture u pravilu ne mogu pojedinačno identificirati, od ključne je važnosti vođenje evidencije o njihovoj proizvodnji i premještanju. Iako evidencije koje vode subjekti koji su odgovorni za različite vrste objekata akvakulture imaju određene zajedničke elemente, posebne vrste objekata akvakulture trebale bi voditi posebnu evidenciju prilagođenu objektu i vrsti djelatnosti akvakulture koja se u njemu obavlja. S obzirom na to da je člankom 189. stavkom 1. te uredbe utvrđeno da Komisija donosi delegirane akte kojima se utvrđuju dopunjujuća pravila za obvezu vođenja evidencije, u ovoj bi Uredbi trebalo utvrditi različite zahtjeve u pogledu vođenja evidencije za svaku vrstu odobrenog objekta akvakulture.

(23)

U članku 188. Uredbe (EU) 2016/429 utvrđene su minimalne obveze vođenja evidencije za prijevoznike akvatičnih životinja namijenjenih objektima akvakulture i akvatičnih životinja koje se premještaju iz jednog staništa u drugo. Prijevoznici akvatičnih životinja predstavljaju poseban rizik u smislu širenja bolesti te je ključno da ti subjekti vode evidenciju kako bi se osigurala sljedivost akvatičnih životinja koje prevoze te pružio dokumentarni dokaz o primjeni odgovarajućih biosigurnosnih mjera. U skladu s tim, u ovoj bi Uredbi trebalo utvrditi dopunjujuća pravila o obvezama vođenja evidencije.

(24)

Ova bi se Uredba trebala primjenjivati od 21. travnja 2021. u skladu s datumom primjene Uredbe (EU) 2016/429,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

DIO I.

PREDMET, PODRUČJE PRIMJENE I DEFINICIJE

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1.   Ovom se Uredbom dopunjuju pravila utvrđena u Uredbi (EU) 2016/429 u pogledu registriranih i odobrenih objekata akvakulture u kojima se drže životinje akvakulture te u pogledu prijevoznika akvatičnih životinja.

2.   U dijelu II. utvrđuju se zahtjevi:

(a)

u glavi I. poglavlju 1., o odobrenju nadležnog tijela za objekte akvakulture koji predstavljaju znatan rizik od širenja bolesti akvatičnih životinja te određenim odstupanjima za subjekte koji su odgovorni za objekte koji predstavljaju neznatan rizik od tih bolesti;

(b)

u glavi I. poglavlju 2., o zahtjevima za objekte akvakulture i skupine objekata akvakulture i izdavanju odobrenja nadležnog tijela;

(c)

u glavi II. poglavlju 1., o obvezama informiranja koje mora ispuniti nadležno tijelo u pogledu registara objekata akvakulture registriranih u skladu s člankom 173. Uredbe (EU) 2016/429;

(d)

u glavi II. poglavlju 2., o obvezama informiranja koje mora ispuniti nadležno tijelo u pogledu registara odobrenih objekata akvakulture;

(e)

u glavi III. poglavlju 1., o obvezama u pogledu vođenja evidencije koje moraju ispuniti objekti odgovorni za objekte akvakulture i subjekti odgovorni za objekte za hranu akvatičnog podrijetla s ovlaštenjem za kontrolu bolesti koje je registriralo ili odobrilo nadležno tijelo, pored obveza iz članka 186. stavka 1. i članka 187. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/429;

(f)

u glavi III. poglavlju 2., o obvezama vođenja evidencije koje moraju ispuniti prijevoznici akvatičnih životinja, pored obveza iz članka 188. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/429.

3.   U dijelu III. utvrđuju se određene prijelazne mjere u vezi s Direktivom 2006/88/EZ i Odlukom 2008/392/EZ u pogledu registracije i odobravanja objekata akvakulture.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se definicije utvrđene u članku 1. Provedbene uredbe (EU) 2018/1882.

Primjenjuju se i sljedeće definicije:

1.

„ekstenzivni ribnjak” znači tradicionalni ribnjak ili laguna (prirodni ili umjetni) u kojima hrana kojom se hrane životinje koje se drže u tim ribnjacima ili lagunama potječe iz prirodnog izvora, osim u iznimnim okolnostima, te u kojima se ne poduzimaju mjere za povećanje proizvodnje iznad prirodnog kapaciteta okoliša;

2.

„centar za pročišćavanje” znači objekt s bazenima koji se napajaju čistom morskom vodom u kojima se mekušci drže onoliko dugo koliko je potrebno da se smanji njihovo onečišćenje kako bi bili upotrebljivi za prehranu ljudi;

3.

„otpremni centar” znači objekt na obali ili na moru koji služi za prihvat, održavanje, pranje, čišćenje, sortiranje, pakiranje i ambalažiranje mekušaca namijenjenih za prehranu ljudi;

4.

„područje za ponovno polaganje” znači svako slatkovodno područje ili dio mora, ušća ili lagune čije su granice jasno označene plutačama, stupovima ili drugim fiksnim sredstvima, koji se upotrebljavaju isključivo za prirodno pročišćavanje mekušaca;

5.

„u izolaciji” znači držanje životinja akvakulture u objektu akvakulture u kojem ne dolaze u kontakt s drugim vrstama akvatičnih životinja, ni izravno putem kohabitacije ni neizravno putem opskrbe vodom;

6.

„zatvoreni prostor” znači objekt akvakulture u kojem se otpadne vode prije ispuštanja u otvorene vode podvrgavaju postupku obrade kojim se inaktiviraju uzročnici bolesti s popisa ili emergentnih bolesti;

7.

„otvoreni prostor” znači objekt akvakulture u kojem se otpadne vode ispuštaju izravno u otvorene vode bez podvrgavanja postupku inaktiviranja uzročnika bolesti s popisa ili emergentnih bolesti;

8.

„epidemiološko područje” znači definirano geografsko područje na kojem akvatične životinje imaju isti zdravstveni status i izložene su istom riziku od zaraze bolešću s popisa ili emergentnom bolešću;

9.

„plan biosigurnosti” znači dokumentirani plan u kojem se navodi put kojim uzročnik bolesti može ući u objekt akvakulture, kojim se može širiti u objektu i prenositi izvan objekta; u njemu se u obzir uzimaju specifičnosti objekta i utvrđuju mjere kojima će se umanjiti utvrđeni biosigurnosni rizici;

10.

„zajedničke biosigurnosne mjere” znači mjere navedene u planu biosigurnosti koji je osmišljen za svaki objekt i provodi se u svakom objektu akvakulture u skupini objekata akvakulture koju je odobrilo nadležno tijelo u skladu s člankom 177. Uredbe (EU) 2016/429;

11.

„jedinstveni registracijski broj” znači broj koji je dodijeljen registriranom objektu akvakulture ili skupini objekata akvakulture kako je utvrđeno u članku 173. Uredbe (EU) 2016/429;

12.

„jedinstveni broj odobrenja” znači broj koji je nadležno tijelo dodijelilo objektu akvakulture ili skupini objekata akvakulture koje je odobrilo u skladu s člankom 173. Uredbe (EU) 2016/429;

13.

„IMO identifikacijski broj broda” znači jedinstveni broj koji pomorskom plovilu dodjeljuje Međunarodna pomorska organizacija (IMO);

14.

„higijenska barijera” znači dezinfekcija obuće, pranje ruku, presvlačenje odjeće ili druge biosigurnosne mjere čija je svrha stvaranje barijere širenju bolesti u objekt akvakulture, unutar njega ili iz njega;

15.

„proizvodne jedinice” znači korita, ribnjaci, kanali, bazeni, kavezi, boksovi ili slične konstrukcije u kojima se nalaze skupine životinja akvakulture u objektu akvakulture;

16.

„povećano uginuće” znači neobjašnjena uginuća iznad stope koja se smatra uobičajenom za objekt akvakulture ili skupinu objekata akvakulture u prevladavajućim uvjetima;

17.

„program nadziranja” znači dobrovoljni program testiranja i mjere kontrole koji se poduzimaju u vezi s bolešću kategorije C u objektu akvakulture koji ne sudjeluje u programu iskorjenjivanja za dobivanje statusa „slobodno od bolesti”, ali je testiranje pokazalo da objekt akvakulture nije zaražen bolešću kategorije C.

DIO II.

REGISTRACIJA, ODOBRAVANJE, REGISTRI I VOĐENJE EVIDENCIJE

GLAVA I.

ODOBRAVANJE SUBJEKATA ODGOVORNIH ZA OBJEKTE AKVAKULTURE OD STRANE NADLEŽNOG TIJELA

POGLAVLJE 1.

Odobravanje objekata akvakulture koji predstavljaju znatan rizik od širenja bolesti i odstupanja od zahtjeva za odobrenje

Članak 3.

Odstupanja od zahtjeva da subjekti nadležnom tijelu podnesu zahtjev za odobrenje objekata akvakulture

1.   Odstupajući od članka 176. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU) 2016/429, subjekti koji su odgovorni za sljedeće vrste objekata akvakulture nisu obvezni podnositi zahtjev nadležnom tijelu za odobrenje njihova objekta akvakulture:

(a)

objekti akvakulture u kojima se životinje akvakulture drže isključivo radi puštanja u divljinu;

(b)

ekstenzivni ribnjaci u kojima se životinje akvakulture drže za izravnu prehranu ljudi ili radi puštanja u divljinu;

(c)

centri za pročišćavanje:

i.

koji su odobreni u skladu s člankom 4. Uredbe (EZ) br. 853/2004; i

ii.

koji primaju mekušce samo iz epidemiološkog područja na kojem se objekt nalazi;

(d)

otpremni centri:

i.

koji su odobreni u skladu s člankom 4. Uredbe (EZ) br. 853/2004; i

ii.

koji primaju mekušce samo iz epidemiološkog područja na kojem se objekt nalazi;

(e)

područja za ponovno polaganje:

i.

koja su odobrena u skladu s člankom 4. Uredbe (EZ) br. 853/2004; i

ii.

koja primaju mekušce samo iz epidemiološkog područja na kojem se objekt nalazi.

2.   Odstupanja od zahtjeva da se nadležnom tijelu podnese zahtjev za odobrenje iz stavka 1. ovog članka primjenjuju se samo na objekte akvakulture iz kojih se životinje akvakulture ne premještaju u drugu državu članicu, osim mekušaca za izravnu prehranu ljudi te ako je nadležno tijelo provelo procjenu rizika:

(a)

uzimajući u obzir barem čimbenike rizika koji su utvrđeni u dijelu I. poglavlju 2. točkama (a) i (b) Priloga VI. Delegiranoj uredbi (EU) 2020/689; i

(b)

kojom je utvrđen neznatan rizik da se životinje akvakulture u objektu akvakulture zaraze bolešću s popisa ili emergentnom bolešću ili da šire tu bolest.

Članak 4.

Vrste objekata akvakulture koje mora odobriti nadležno tijelo

Subjekti koji su odgovorni za sljedeće vrste objekata akvakulture podnose zahtjev nadležnom tijelu za odobrenje u skladu s člankom 176. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) 2016/429:

(a)

karantenski objekti za životinje akvakulture;

(b)

objekti akvakulture u kojima se drže životinje akvakulture vrsta s popisa koje su vektori u izolaciji do trenutka kada se više ne smatraju vektorima;

(c)

objekti akvakulture koji su zatvoreni prostori u kojima se drže životinje akvakulture za ukrasne svrhe, koji zbog svojih obrazaca premještanja predstavljaju znatan rizik od bolesti;

(d)

objekti akvakulture u kojima se drže životinje akvakulture za ukrasne svrhe u otvorenim prostorima;

(e)

plovila ili drugi pokretni prostori u kojima se životinje akvakulture drže privremeno za potrebe liječenja ili drugog postupka povezanog s uzgojem.

POGLAVLJE 2.

Zahtjevi i odobravanje objekata akvakulture

Članak 5.

Zahtjev da odobreni objekti akvakulture i skupine objekata akvakulture imaju plan biosigurnosti

Nadležno tijelo odobrava objekte akvakulture iz članka 7. i članaka od 9. do 19. ili skupine objekata akvakulture iz članka 8. samo ako subjekti koji su odgovorni za te objekte izrade i dokumentiraju plan biosigurnosti koji je u skladu sa sljedećim zahtjevima:

(a)

u njemu se navodi put kojim uzročnik bolesti može ući u objekt akvakulture ili skupinu objekata akvakulture, kojim se može širiti u objektu i prenositi iz objekta na okoliš ili druge objekte akvakulture;

(b)

u njemu se uzimaju u obzir specifičnosti svakog objekta akvakulture ili skupine objekata akvakulture i navode mjere ublažavanja rizika za svaki utvrđeni biosigurnosni rizik;

(c)

pri izradi tog plana za objekt akvakulture ili skupinu objekata akvakulture razmatraju se ili uzimaju u obzir, ovisno o slučaju, elementi utvrđeni u točki 1. podtočki (a) dijelova od 1. do 7. i dijelova od 9. do 12. i dijelu 8. točki 1. podtočki (b) Priloga I.

Članak 6.

Zahtjev da odobreni objekti akvakulture i skupine objekata akvakulture sudjeluju u programu nadziranja na temelju procjene rizika

1.   Nadležno tijelo odobrava objekte akvakulture iz članaka 7., 17. i 18. ove Uredbe samo ako subjekti postupaju u skladu s nadziranjem na temelju procjene rizika koje je provelo nadležno tijelo u skladu s člankom 26. Uredbe (EU) 2016/429, u obliku programa nadziranja na temelju procjene rizika kako je utvrđeno u dijelu 1. i dijelu 2. točki 1. Priloga II. ovoj Uredbi.

2.   Nadležno tijelo odobrava skupine objekata akvakulture iz članka 8. ove Uredbe samo ako subjekti postupaju u skladu s nadziranjem na temelju procjene rizika koje je provelo nadležno tijelo u skladu s člankom 26. Uredbe (EU) 2016/429, u obliku programa nadziranja na temelju procjene rizika kako je utvrđeno u dijelu 1. i dijelu 2. točki 2. Priloga II. ovoj Uredbi.

3.   Pri odobravanju objekata akvakulture ili skupina objekata akvakulture kako je predviđeno u stavcima 1. i 2. nadležno tijelo u obzir uzima sljedeće elemente te ih uključuje u program nadziranja na temelju procjene rizika:

(a)

rezultat nadziranja koje je proveo subjekt u skladu s člankom 24. Uredbe (EU) 2016/429;

(b)

podatke dobivene tijekom veterinarskih posjeta obavljenih u skladu s člankom 25. Uredbe (EU) 2016/429, ako subjekt te podatke stavi na raspolaganje.

Članak 7.

Zahtjevi za odobravanje objekata akvakulture u kojima se životinje akvakulture drže s namjerom premještanja iz tih objekata žive ili kao proizvodi životinjskog podrijetla od životinja akvakulture, osim objekata akvakulture za koje su utvrđeni posebni zahtjevi u člancima od 12. do 19.

Pri dodjeli odobrenja nadležno tijelo osigurava da objekti akvakulture u kojima se životinje akvakulture drže s namjerom premještanja iz tih objekata žive ili kao proizvodi životinjskog podrijetla od životinja akvakulture, osim objekata akvakulture iz članaka od 12. do 19., ispunjavaju zahtjeve utvrđene u:

(a)

članku 6. stavku 1., u pogledu nadziranja na temelju procjene rizika;

(b)

dijelu 1. točki 1. Priloga I., u pogledu biosigurnosnih mjera;

(c)

dijelu 1. točki 2. Priloga I., u pogledu prostora i opreme.

Članak 8.

Zahtjevi za odobravanje skupina objekata akvakulture u kojima se životinje akvakulture drže s namjerom premještanja iz tih objekata žive ili kao proizvodi životinjskog podrijetla od životinja akvakulture

Pri dodjeli odobrenja nadležno tijelo osigurava da skupine objekata akvakulture u kojima se životinje akvakulture drže s namjerom premještanja iz tih objekata žive ili kao proizvodi životinjskog podrijetla od životinja akvakulture ispunjavaju zahtjeve utvrđene u:

(a)

članku 6. stavku 2., u pogledu nadziranja na temelju procjene rizika;

(b)

dijelu 2. točki 1. Priloga I., u pogledu biosigurnosnih mjera za objekte akvakulture u skupini;

(c)

dijelu 2. točki 2. Priloga I., u pogledu prostora i opreme.

Članak 9.

Zahtjevi za odobravanje zatvorenih objekata akvakulture

Pri dodjeli odobrenja nadležno tijelo osigurava da zatvoreni objekti akvakulture ispunjavaju zahtjeve utvrđene u:

(a)

članku 10., u pogledu potrebnih mjera za prostore u kojima se obavljaju post mortem pregledi te za usluge veterinara objekta;

(b)

dijelu 3. točki 1. Priloga I., u pogledu biosigurnosnih mjera;

(c)

dijelu 3. točki 2. Priloga I., u pogledu nadziranja i kontrole;

(d)

dijelu 3. točki 3. Priloga I., u pogledu prostora i opreme.

Članak 10.

Obveze koje moraju ispuniti subjekti koji su odgovorni za zatvorene objekte akvakulture

Prije izdavanja odobrenja nadležnog tijela, subjekti koji su odgovorni za zatvorene objekte akvakulture:

(a)

poduzimaju potrebne mjere za obavljanje veterinarskih post mortem pregleda u odgovarajućim prostorima u zatvorenom objektu akvakulture ili u laboratoriju;

(b)

ugovorom ili drugim pravnim instrumentom uređuju usluge veterinara objekta koji je odgovoran za:

i.

nadzor djelatnosti zatvorenog objekta akvakulture i usklađenost sa zahtjevima za odobrenje utvrđenima u članku 9.,

ii.

preispitivanje plana nadziranja bolesti iz dijela 3. točke 2. podtočke (a) Priloga I. najmanje jednom godišnje.

Članak 11.

Zahtjevi za odobravanje objekata za hranu akvatičnog podrijetla s ovlaštenjem za kontrolu bolesti

Pri dodjeli odobrenja nadležno tijelo osigurava da objekti za hranu akvatičnog podrijetla s ovlaštenjem za kontrolu bolesti ispunjavaju zahtjeve utvrđene u:

(a)

dijelu 4. točki 1. Priloga I., u pogledu biosigurnosnih mjera;

(b)

dijelu 4. točki 2. Priloga I., u pogledu prostora i opreme.

Članak 12.

Zahtjevi za odobravanje centara za pročišćavanje osim onih iz članka 3. stavka 1. točke (c)

Pri dodjeli odobrenja nadležno tijelo osigurava da centri za pročišćavanje osim onih iz članka 3. stavka 1. točke (c) ispunjavaju zahtjeve utvrđene u:

(a)

dijelu 5. točki 1. Priloga I., u pogledu biosigurnosnih mjera;

(b)

dijelu 5. točki 2. Priloga I., u pogledu prostora i opreme.

Članak 13.

Zahtjevi za odobravanje otpremnih centara osim onih iz članka 3. stavka 1. točke (d)

Pri dodjeli odobrenja nadležno tijelo osigurava da otpremni centri osim onih iz članka 3. stavka 1. točke (d) ispunjavaju zahtjeve utvrđene u:

(a)

dijelu 6. točki 1. Priloga I., u pogledu biosigurnosnih mjera;

(b)

dijelu 6. točki 2. Priloga I., u pogledu prostora i opreme.

Članak 14.

Zahtjevi za odobravanje područja za ponovno polaganje osim onih iz članka 3. stavka 1. točke (e)

Pri dodjeli odobrenja nadležno tijelo osigurava da područja za ponovno polaganje osim onih iz članka 3. stavka 1. točke (e) ispunjavaju zahtjeve utvrđene u:

(a)

dijelu 7. točki 1. Priloga I., u pogledu biosigurnosnih mjera;

(b)

dijelu 7. točki 2. Priloga I., u pogledu prostora i opreme.

Članak 15.

Zahtjevi za odobravanje karantenskih objekata

Pri dodjeli odobrenja nadležno tijelo osigurava da karantenski objekti ispunjavaju zahtjeve utvrđene u:

(a)

dijelu 8. točki 1. Priloga I., u pogledu biosigurnosnih mjera;

(b)

dijelu 8. točki 2. Priloga I., u pogledu mjera nadziranja i kontrole bolesti;

(c)

dijelu 8. točki 3. Priloga I., u pogledu prostora i opreme.

Članak 16.

Zahtjevi za odobravanje objekata akvakulture u kojima se drže životinje akvakulture vrsta s popisa koje su vektori u izolaciji do trenutka kada se više ne smatraju vektorima

Pri dodjeli odobrenja nadležno tijelo osigurava da objekti akvakulture u kojima se drže životinje akvakulture vrsta s popisa koje su vektori u izolaciji do trenutka kada se više ne smatraju vektorima ispunjavaju zahtjeve utvrđene u:

(a)

dijelu 9. točki 1. Priloga I., u pogledu biosigurnosnih mjera;

(b)

dijelu 9. točki 2. Priloga I., u pogledu mjera nadziranja i kontrole bolesti;

(c)

dijelu 9. točki 3. Priloga I., u pogledu prostora i opreme.

Članak 17.

Zahtjevi za odobravanje objekata akvakulture koji su zatvoreni prostori u kojima se drže životinje akvakulture za ukrasne svrhe, koji zbog svojih obrazaca premještanja predstavljaju znatan rizik od bolesti

Pri dodjeli odobrenja nadležno tijelo osigurava da objekti akvakulture koji su zatvoreni prostori u kojima se drže životinje akvakulture za ukrasne svrhe, koji zbog svojih obrazaca premještanja predstavljaju znatan rizik od bolesti, ispunjavaju zahtjeve utvrđene u:

(a)

članku 6. stavku 1., u pogledu nadziranja na temelju procjene rizika;

(b)

dijelu 10. točki 1. Priloga I., u pogledu biosigurnosnih mjera;

(c)

dijelu 10. točki 2. Priloga I., u pogledu prostora i opreme.

Članak 18.

Zahtjevi za odobravanje objekata akvakulture koji su otvoreni prostori u kojima se drže životinje akvakulture za ukrasne svrhe

Pri dodjeli odobrenja nadležno tijelo osigurava da objekti akvakulture koji su otvoreni prostori u kojima se drže životinje akvakulture za ukrasne svrhe ispunjavaju zahtjeve utvrđene u:

(a)

članku 6. stavku 1., u pogledu nadziranja na temelju procjene rizika;

(b)

dijelu 11. točki 1. Priloga I., u pogledu biosigurnosnih mjera;

(c)

dijelu 11. točki 2. Priloga I., u pogledu prostora i opreme.

Članak 19.

Zahtjevi za odobravanje plovila ili drugih pokretnih prostora u kojima se životinje akvakulture drže privremeno za potrebe liječenja ili drugog postupka povezanog s uzgojem

Pri dodjeli odobrenja nadležno tijelo osigurava da plovila ili drugi pokretni prostori u kojima se životinje akvakulture drže privremeno za potrebe liječenja ili drugog postupka povezanog s uzgojem ispunjavaju zahtjeve utvrđene u:

(a)

dijelu 12. točki 1. Priloga I., u pogledu biosigurnosnih mjera;

(b)

dijelu 12. točki 2. Priloga I., u pogledu prostora i opreme.

GLAVA II.

REGISTRI REGISTRIRANIH I ODOBRENIH OBJEKATA AKVAKULTURE KOJE MORA VODITI NADLEŽNO TIJELO

POGLAVLJE 1.

Registri objekata akvakulture koje vodi nadležno tijelo

Članak 20.

Obveza nadležnog tijela u pogledu registra registriranih objekata akvakulture

Pored podataka propisanih člankom 185. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/429, nadležno tijelo u registar objekata akvakulture iz članka 185. stavka 1. točke (a) te uredbe za svaki objekt akvakulture koji registrira unosi sljedeće podatke:

(a)

jedinstveni registracijski broj koji mu je dodijelilo nadležno tijelo;

(b)

datum registracije od strane nadležnog tijela;

(c)

adresu i zemljopisne koordinate (zemljopisna širina i dužina) lokacije objekta akvakulture;

(d)

opis njegovih prostora i opreme;

(e)

kategorije životinja akvakulture koje se drže u objektu akvakulture;

(f)

približan broj ili najveću biomasu, ili oboje, životinja akvakulture koje se mogu držati u objektu akvakulture;

(g)

razdoblje u kojem se životinje akvakulture drže u objektu akvakulture ako u njemu ne borave stalno, uključujući, ako je primjenjivo, podatke o sezonskom boravku ili boravku tijekom posebnih događanja;

(h)

datum svakog prestanka obavljanja djelatnosti, ako je subjekt o tome obavijestio nadležno tijelo.

POGLAVLJE 2.

Registri objekata akvakulture koje je odobrilo nadležno tijelo

Članak 21.

Obveza nadležnog tijela u pogledu registra odobrenih objekata akvakulture

1.   Pored podataka propisanih člankom 185. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/429, nadležno tijelo u registar odobrenih objekata akvakulture iz članka 185. stavka 1. točaka (b) i (c) te uredbe za svaki objekt akvakulture ili svaku skupinu objekata akvakulture koje odobri unosi sljedeće podatke:

(a)

jedinstveni broj odobrenja koji mu je dodijelilo nadležno tijelo;

(b)

datum odobrenja koje je dodijelilo nadležno tijelo ili datum eventualne suspenzije ili povlačenja odobrenja od strane nadležnog tijela;

(c)

adresu i zemljopisne koordinate (zemljopisna širina i dužina) lokacije odobrenog objekta akvakulture ili skupine objekata akvakulture;

(d)

opis njegovih prostora i opreme;

(e)

kategorije životinja akvakulture koje se drže u objektu akvakulture ili skupini objekata akvakulture;

(f)

približan broj ili najveću biomasu, ili oboje, životinja akvakulture koje se mogu držati u objektu akvakulture ili skupini objekata akvakulture;

(g)

razdoblje u kojem se životinje akvakulture drže u objektu akvakulture ili skupini objekata akvakulture ako u objektu ne borave stalno, uključujući, ako je primjenjivo, podatke o sezonskom boravku ili boravku tijekom posebnih događanja;

(h)

datum svakog prestanka obavljanja djelatnosti, ako je subjekt o tome obavijestio nadležno tijelo.

2.   Pored podataka propisanih člankom 185. stavkom 3. Uredbe (EU) 2016/429, nadležno tijelo na javno dostupnoj informativnoj internetskoj stranici objavljuje ažurirane informacije o zdravstvenom statusu životinja akvakulture koje se drže u objektima akvakulture ili skupinama objekata akvakulture koji su odobreni u skladu s člankom 181. stavkom 1. te uredbe.

U ažuriranim informacijama o zdravstvenom statusu navodi se barem zdravstveni status objekta akvakulture ili skupine objekata akvakulture za svaku relevantnu bolest s popisa i za svaku relevantnu kategoriju bolesti s popisa, kako slijedi:

(a)

je li slobodan od bolesti kategorije B ili bolesti kategorije C;

(b)

provodi li program iskorjenjivanja bolesti kategorije B ili bolesti kategorije C;

(c)

provodi li dobrovoljni program nadziranja bolesti kategorije C; ili

(d)

sve druge informacije koje se odnose na bolesti kategorije B, kategorije C ili kategorije D, osim informacija iz točaka (a), (b) i (c).

GLAVA III.

OBVEZE VOĐENJA EVIDENCIJE ZA SUBJEKTE, PORED OBVEZA PREDVIĐENIH UREDBOM (EU) 2016/429

POGLAVLJE 1.

Evidencije koje moraju voditi subjekti koji su odgovorni za registrirane ili odobrene objekte akvakulture

Članak 22.

Obveze vođenja evidencije za subjekte koji su odgovorni za registrirane objekte akvakulture

Pored podataka propisanih člankom 186. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/429, subjekti koji su odgovorni za registrirane objekte akvakulture evidentiraju i čuvaju sljedeće podatke:

(a)

jedinstveni registracijski broj koji je objektu akvakulture dodijelilo nadležno tijelo;

(b)

podatke o eventualnim istragama provedenima nakon pojave povećanog uginuća ili pojave sumnje na prisutnost bolesti;

(c)

dokumente samodeklaracije, izdane u skladu s člankom 218. Uredbe (EU) 2016/429, koji su primljeni s pošiljkama životinja akvakulture koje su dopremljene u objekt akvakulture ili koji su poslani s pošiljkama koje su otpremljene iz objekta akvakulture, ovisno o slučaju;

(d)

prema potrebi, druge dokumente koji prate akvatične životinje.

Članak 23.

Obveze vođenja evidencije koje moraju ispuniti subjekti koji su odgovorni za odobrene objekte akvakulture u kojima se životinje akvakulture drže s namjerom premještanja iz tih objekata žive ili kao proizvodi životinjskog podrijetla od životinja akvakulture, osim objekata iz članaka od 27. do 34.

Pored podataka propisanih člankom 186. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/429, subjekti koji su odgovorni za odobrene objekte akvakulture u kojima se životinje akvakulture drže s namjerom premještanja iz tih objekata žive ili kao proizvodi životinjskog podrijetla od životinja akvakulture, osim objekata akvakulture iz članaka od 27. do 34. ove Uredbe, evidentiraju i čuvaju sljedeće podatke:

(a)

jedinstveni broj odobrenja koji je objektu akvakulture izdalo nadležno tijelo;

(b)

aktualnu kategorizaciju objekta akvakulture prema stupnju rizika koju je odredilo nadležno tijelo;

(c)

podatke o provedbi i rezultatima nadziranja bolesti na temelju procjene rizika iz članka 6. stavka 1.;

(d)

podatke o premještanjima u objekt akvakulture, uključujući:

i.

jedinstveni broj odobrenja ili registracijski broj objekta akvakulture iz kojeg potječu sve životinje akvakulture koje su primljene iz drugog objekta akvakulture; ili

ii.

lokaciju staništa iz kojeg su divlje akvatične životinje sakupljene prije otpreme u objekt akvakulture;

(e)

podatke o premještanjima iz objekta akvakulture, uključujući:

i.

životinje akvakulture i proizvode životinjskog podrijetla od životinja akvakulture te, u slučaju premještanja životinja akvakulture, jedinstveni registracijski broj ili broj odobrenja objekta akvakulture odredišta; ili

ii.

u slučaju premještanja u divljinu, podatke o staništu u koje će životinje akvakulture biti puštene;

(f)

naziv i adresu prijevoznika koji dostavljaju akvatične životinje u objekt ili preuzimaju životinje akvakulture iz objekta;

(g)

plan biosigurnosti za odobreni objekt akvakulture i dokaz o njegovoj provedbi;

(h)

dokumente samodeklaracije, izdane u skladu s člankom 218. Uredbe (EU) 2016/429, koji su primljeni s pošiljkama životinja akvakulture koje su dopremljene u objekt akvakulture ili koji su poslani s pošiljkama koje su otpremljene iz objekta akvakulture, ovisno o slučaju;

(i)

prema potrebi, druge dokumente koji prate akvatične životinje.

Članak 24.

Obveze vođenja evidencije koje moraju ispuniti subjekti koji su odgovorni za odobrenu skupinu objekata akvakulture u kojima se životinje akvakulture drže s namjerom premještanja iz tih objekata žive ili kao proizvodi životinjskog podrijetla od životinja akvakulture

1.   Pored podataka propisanih člankom 186. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/429, subjekti koji su odgovorni za objekte akvakulture iz skupine objekata akvakulture koja je odobrena u skladu s člankom 177. točkom (a) Uredbe (EU) 2016/429 evidentiraju i čuvaju sljedeće podatke:

(a)

jedinstveni broj odobrenja koji je objektu akvakulture izdalo nadležno tijelo;

(b)

aktualnu kategorizaciju skupine objekata akvakulture prema stupnju rizika koju je odredilo nadležno tijelo;

(c)

podatke o provedbi i rezultatima nadziranja bolesti na temelju procjene rizika iz članka 6. stavka 2.;

(d)

podatke o premještanjima u objekt akvakulture, uključujući:

i.

jedinstveni broj odobrenja ili registracijski broj objekta akvakulture iz kojeg potječu sve životinje akvakulture koje su primljene iz objekta akvakulture izvan skupine; ili

ii.

lokaciju staništa iz kojeg su divlje akvatične životinje sakupljene prije otpreme u objekt akvakulture;

(e)

podatke o premještanjima iz skupine objekata akvakulture, uključujući:

i.

životinje akvakulture i proizvode životinjskog podrijetla od životinja akvakulture te, u slučaju premještanja životinja akvakulture, jedinstveni registracijski broj ili broj odobrenja objekta odredišta ako se životinje akvakulture otpremaju u drugi objekt izvan skupine; ili

ii.

u slučaju premještanja u divljinu, podatke o staništu u koje su životinje akvakulture puštene;

(f)

naziv i adresu prijevoznika koji dostavljaju akvatične životinje u objekt akvakulture ili preuzimaju životinje akvakulture iz objekta akvakulture;

(g)

podatke o korištenom planu biosigurnosti i dokaz o njegovoj provedbi;

(h)

dokumente samodeklaracije, izdane u skladu s člankom 218. Uredbe (EU) 2016/429, koji su primljeni s pošiljkama životinja akvakulture koje su dopremljene u objekt akvakulture ili koji su poslani s pošiljkama koje su otpremljene iz objekta akvakulture, ovisno o slučaju;

(i)

prema potrebi, druge dokumente koji prate akvatične životinje.

2.   Subjekt koji je odgovoran za skupinu objekata akvakulture koja je odobrena u skladu s člankom 177. točkom (b) Uredbe (EU) 2016/429 evidentira i čuva podatke iz stavka 1. točaka od (a) do (i) ovog članka u ime svakog objekta akvakulture u skupini.

Članak 25.

Obveze vođenja evidencije za subjekte koji su odgovorni za odobrene zatvorene objekte akvakulture

Pored podataka propisanih člankom 186. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/429, subjekti koji su odgovorni za odobrene zatvorene objekte akvakulture evidentiraju i čuvaju sljedeće podatke:

(a)

jedinstveni broj odobrenja koji je zatvorenom objektu akvakulture izdalo nadležno tijelo;

(b)

podatke o premještanjima u zatvoreni objekt akvakulture i iz njega, uključujući jedinstveni registracijski broj ili broj odobrenja objekta akvakulture podrijetla ili odredišta svih životinja akvakulture koje su primljene iz drugog objekta akvakulture ili u njega otpremljene;

(c)

naziv i adresu prijevoznika koji dostavljaju životinje akvakulture u zatvoreni objekt akvakulture ili preuzimaju životinje akvakulture iz zatvorenog objekta akvakulture;

(d)

podatke o provedbi i rezultatima plana nadziranja bolesti kako je utvrđeno u dijelu 3. točki 2. Priloga I.;

(e)

nalaze kliničkih i laboratorijskih testova i post mortem pregleda provedenih u slučaju provedbe istrage povećanog uginuća ili sumnje na prisutnost bolesti;

(f)

ako je primjenjivo, podatke o cijepljenju ili liječenju životinja akvakulture iz dijela 3. točke 2. podtočke (c) Priloga I.;

(g)

podatke o izolaciji ili karanteni prispjelih životinja akvakulture, eventualne upute nadležnog tijela u vezi s izolacijom i karantenom te relevantna opažanja tijekom bilo kojeg razdoblja izolacije ili karantene;

(h)

plan biosigurnosti za zatvoreni objekt akvakulture;

(i)

prema potrebi, druge dokumente koji prate životinje akvakulture.

Članak 26.

Obveze vođenja evidencije za subjekte koji su odgovorni za objekte za hranu akvatičnog podrijetla s ovlaštenjem za kontrolu bolesti

Pored podataka propisanih člankom 187. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/429, subjekti koji su odgovorni za objekte za hranu akvatičnog podrijetla s ovlaštenjem za kontrolu bolesti evidentiraju i čuvaju sljedeće podatke:

(a)

jedinstveni broj odobrenja koji je objektu za hranu akvatičnog podrijetla s ovlaštenjem za kontrolu bolesti izdalo nadležno tijelo;

(b)

plan biosigurnosti za objekt za hranu akvatičnog podrijetla s ovlaštenjem za kontrolu bolesti i dokaz o njegovoj provedbi;

(c)

evidenciju o održavanju sustava za pročišćavanje otpadnih voda koji se upotrebljava u objektu za hranu akvatičnog podrijetla s ovlaštenjem za kontrolu bolesti;

(d)

evidenciju za provjeru učinkovitosti sustava za pročišćavanje voda;

(e)

naziv i adresu prijevoznika koji dostavljaju akvatične životinje u objekt za hranu akvatičnog podrijetla s ovlaštenjem za kontrolu bolesti;

(f)

prema potrebi, druge dokumente koji prate akvatične životinje.

Članak 27.

Obveze vođenja evidencije koje moraju ispuniti subjekti koji su odgovorni za odobrene centre za pročišćavanje

Pored podataka propisanih člankom 186. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/429, subjekti koji su odgovorni za odobrene centre za pročišćavanje evidentiraju i čuvaju sljedeće podatke:

(a)

jedinstveni broj odobrenja koji je odobrenom centru za pročišćavanje izdalo nadležno tijelo;

(b)

plan biosigurnosti za odobreni centar za pročišćavanje i dokaz o njegovoj provedbi;

(c)

evidenciju o održavanju sustava za pročišćavanje otpadnih voda koji se upotrebljava u odobrenom centru za pročišćavanje;

(d)

evidenciju za provjeru učinkovitosti sustava za pročišćavanje voda;

(e)

prema potrebi, druge dokumente koji prate akvatične životinje.

Članak 28.

Obveze vođenja evidencije koje moraju ispuniti subjekti koji su odgovorni za odobrene otpremne centre

Pored podataka propisanih člankom 186. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/429, subjekti koji su odgovorni za odobrene otpremne centre evidentiraju i čuvaju sljedeće podatke:

(a)

jedinstveni broj odobrenja koji je odobrenom otpremnom centru izdalo nadležno tijelo;

(b)

plan biosigurnosti za odobreni otpremni centar i dokaz o njegovoj provedbi;

(c)

evidenciju o održavanju sustava za pročišćavanje otpadnih voda koji se upotrebljava u odobrenom otpremnom centru;

(d)

evidenciju za provjeru učinkovitosti sustava za pročišćavanje voda;

(e)

prema potrebi, druge dokumente koji prate akvatične životinje.

Članak 29.

Obveze vođenja evidencije koje moraju ispuniti subjekti koji su odgovorni za odobrena područja za ponovno polaganje

Pored podataka propisanih člankom 186. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/429, subjekti koji su odgovorni za odobrena područja za ponovno polaganje evidentiraju i čuvaju sljedeće podatke:

(a)

jedinstveni broj odobrenja koji je odobrenom području za ponovno polaganje izdalo nadležno tijelo;

(b)

plan biosigurnosti za odobreno područje za ponovno polaganje i dokaz o njegovoj provedbi;

(c)

prema potrebi, druge dokumente koji prate akvatične životinje.

Članak 30.

Obveze vođenja evidencije koje moraju ispuniti subjekti koji su odgovorni za odobrene karantenske objekte za životinje akvakulture

Pored podataka propisanih člankom 186. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/429, subjekti koji su odgovorni za odobrene karantenske objekte za životinje akvakulture evidentiraju i čuvaju sljedeće podatke:

(a)

jedinstveni broj odobrenja koji je karantenskom objektu izdalo nadležno tijelo;

(b)

podatke o premještanjima u odobreni karantenski objekt, uključujući:

i.

jedinstveni registracijski broj ili broj odobrenja objekta akvakulture iz kojeg potječu sve životinje akvakulture koje su primljene iz drugog objekta akvakulture; ili

ii.

lokaciju staništa iz kojeg su akvatične životinje sakupljene prije otpreme u odobreni karantenski objekt;

(c)

podatke o premještanjima iz odobrenog karantenskog objekta, uključujući:

i.

jedinstveni registracijski broj ili broj odobrenja objekta akvakulture odredišta; ili

ii.

lokaciju staništa u kojem su životinje akvakulture puštene u divljinu;

(d)

naziv i adresu prijevoznika koji dostavljaju akvatične životinje u odobreni karantenski objekt ili preuzimaju životinje akvakulture iz odobrenog karantenskog objekta;

(e)

podatke o provedbi i rezultatima nadziranja bolesti kako je utvrđeno u dijelu 8. točki 2. Priloga I.;

(f)

nalaze kliničkih i laboratorijskih testova i post mortem pregleda iz dijela 8. točke 2. Priloga I.;

(g)

eventualne upute nadležnog tijela u vezi s opažanjima tijekom bilo kojeg razdoblja izolacije ili karantene;

(h)

plan biosigurnosti za odobreni karantenski objekt i dokaz o njegovoj provedbi;

(i)

dokaze da okolišni parametri u odobrenom karantenskom objektu pogoduju pojavi relevantnih bolesti s popisa ili emergentnih bolesti;

(j)

prema potrebi, druge dokumente koji prate akvatične životinje.

Članak 31.

Obveze vođenja evidencije koje moraju ispuniti subjekti koji su odgovorni za odobrene objekte akvakulture u kojima se drže životinje akvakulture vrsta s popisa koje su vektori u izolaciji do trenutka kada se više ne smatraju vektorima

Pored podataka propisanih člankom 186. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/429, subjekti koji su odgovorni za odobrene objekte akvakulture u kojima se drže životinje akvakulture vrsta s popisa koje su vektori u izolaciji do trenutka kada se više ne smatraju vektorima evidentiraju i čuvaju sljedeće podatke:

(a)

jedinstveni broj odobrenja koji je objektu akvakulture izdalo nadležno tijelo;

(b)

podatke o premještanjima u odobreni objekt akvakulture, uključujući:

i.

jedinstveni registracijski broj ili broj odobrenja objekta akvakulture iz kojeg potječu sve životinje akvakulture koje su primljene iz drugog objekta akvakulture; ili

ii.

lokaciju staništa iz kojeg su akvatične životinje sakupljene prije otpreme u odobreni objekt akvakulture;

(c)

podatke o premještanjima iz odobrenog objekta akvakulture, uključujući:

i.

jedinstveni registracijski broj ili broj odobrenja objekta akvakulture odredišta; ili

ii.

u slučaju premještanja u divljinu, podatke o staništu u koje su životinje akvakulture puštene;

(d)

naziv i adresu prijevoznika koji dostavljaju akvatične životinje u odobreni objekt akvakulture ili preuzimaju životinje akvakulture iz odobrenog objekta akvakulture;

(e)

podatke o provedbi i rezultatima nadziranja bolesti kako je utvrđeno u dijelu 9. točki 2. Priloga I.;

(f)

nalaze kliničkih i laboratorijskih testova i post mortem pregleda iz dijela 9. točke 2. Priloga I.;

(g)

eventualne upute nadležnog tijela u vezi s opažanjima tijekom razdoblja izolacije od 90 dana iz dijela 9. točke 2. Priloga I.;

(h)

plan biosigurnosti za odobreni objekt akvakulture i dokaz o njegovoj provedbi;

(i)

prema potrebi, druge dokumente koji prate akvatične životinje.

Članak 32.

Obveze vođenja evidencije koje moraju ispuniti subjekti koji su odgovorni za odobrene objekte akvakulture koji su zatvoreni prostori u kojima se drže životinje akvakulture za ukrasne svrhe

Pored podataka propisanih člankom 186. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/429, subjekti koji su odgovorni za odobrene objekte akvakulture koji su zatvoreni prostori u kojima se drže životinje akvakulture za ukrasne svrhe evidentiraju i čuvaju sljedeće podatke:

(a)

jedinstveni broj odobrenja koji je objektu akvakulture izdalo nadležno tijelo;

(b)

aktualnu kategorizaciju odobrenog objekta akvakulture prema stupnju rizika koju je odredilo nadležno tijelo;

(c)

podatke o provedbi i rezultatima nadziranja bolesti na temelju procjene rizika iz članka 6. stavka 1., ako je primjenjivo;

(d)

podatke o premještanjima u odobreni objekt akvakulture, uključujući jedinstveni registracijski broj ili broj odobrenja objekta akvakulture podrijetla svih životinja akvakulture koje su primljene iz drugog objekta akvakulture;

(e)

podatke o premještanjima iz odobrenog objekta akvakulture, uključujući jedinstveni registracijski broj ili broj odobrenja objekta akvakulture odredišta, osim ako je riječ o premještanjima u kućanstva;

(f)

naziv i adresu prijevoznika koji dostavljaju akvatične životinje u odobreni objekt akvakulture ili preuzimaju životinje akvakulture iz odobrenog objekta akvakulture, osim ako je riječ o premještanjima u kućanstava;

(g)

plan biosigurnosti za odobreni objekt akvakulture i dokaz o njegovoj provedbi;

(h)

dokumente samodeklaracije, izdane u skladu s člankom 218. Uredbe (EU) 2016/429, koji su primljeni s pošiljkama životinja akvakulture koje su dopremljene u odobreni objekt akvakulture ili koji su poslani s pošiljkama koje su otpremljene iz odobrenog objekta akvakulture, ovisno o slučaju;

(i)

prema potrebi, druge dokumente koji prate životinje akvakulture.

Članak 33.

Obveze vođenja evidencije koje moraju ispuniti subjekti koji su odgovorni za odobrene objekte akvakulture koji su otvoreni prostori u kojima se drže životinje akvakulture za ukrasne svrhe

Pored podataka propisanih člankom 186. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/429, subjekti koji su odgovorni za odobrene objekte akvakulture koji su otvoreni prostori u kojima se drže životinje akvakulture za ukrasne svrhe evidentiraju i čuvaju sljedeće podatke:

(a)

jedinstveni broj odobrenja koji je objektu akvakulture izdalo nadležno tijelo;

(b)

aktualnu kategorizaciju odobrenog objekta akvakulture prema stupnju rizika koju je odredilo nadležno tijelo;

(c)

podatke o provedbi i rezultatima nadziranja bolesti na temelju procjene rizika iz članka 6. stavka 1., ako je primjenjivo;

(d)

podatke o premještanjima u odobreni objekt akvakulture, uključujući jedinstveni registracijski broj ili broj odobrenja objekta akvakulture podrijetla svih životinja akvakulture koje su primljene iz drugog objekta akvakulture;

(e)

podatke o premještanjima iz odobrenog objekta akvakulture, uključujući jedinstveni registracijski broj ili broj odobrenja objekta akvakulture odredišta osim kada se životinje premještaju u kućanstva;

(f)

naziv i adresu prijevoznika koji dostavljaju akvatične životinje u odobreni objekt akvakulture ili preuzimaju životinje akvakulture iz odobrenog objekta akvakulture, osim ako je riječ o premještanjima u kućanstva;

(g)

plan biosigurnosti za odobreni objekt akvakulture i dokaz o njegovoj provedbi;

(h)

dokumente samodeklaracije, izdane u skladu s člankom 218. Uredbe (EU) 2016/429, koji su primljeni s pošiljkama životinja akvakulture koje su dopremljene u odobreni objekt akvakulture ili koji su poslani s pošiljkama koje su otpremljene iz odobrenog objekta akvakulture, ovisno o slučaju;

(i)

prema potrebi, druge dokumente koji prate akvatične životinje.

Članak 34.

Obveze vođenja evidencije koju moraju ispuniti subjekti koji su odgovorni za odobrena plovila ili druge odobrene pokretne prostore u kojima se životinje akvakulture drže privremeno za potrebe liječenja ili drugog postupka povezanog s uzgojem

Pored podataka propisanih člankom 186. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/429, subjekti koji su odgovorni za odobrena plovila ili druge odobrene pokretne prostore u kojima se životinje akvakulture drže privremeno za potrebe liječenja ili drugog postupka povezanog s uzgojem evidentiraju i čuvaju sljedeće podatke:

(a)

jedinstveni broj odobrenja koji je plovilu ili drugim pokretnim prostorima izdalo nadležno tijelo;

(b)

datume i vrijeme utovara životinja akvakulture na odobreno plovilo ili druge odobrene pokretne prostore;

(c)

ako je primjenjivo, naziv, adresu i jedinstveni registracijski broj ili broj odobrenja svakog objekta akvakulture u kojem su životinje akvakulture utovarene i istovarene;

(d)

datume i mjesta punjenja vode u plovilo ili druge pokretne prostore prije utovara i, ako je primjenjivo, zamjene vode između utovara i istovara;

(e)

ako je primjenjivo, podatke o putu iz jednog objekta akvakulture u drugi;

(f)

podatke o svakom liječenju ili postupku povezanom s uzgojem koji se provodi na odobrenom plovilu ili u drugim odobrenim pokretnim prostorima;

(g)

plan biosigurnosti za odobreno plovilo ili druge odobrene pokretne prostore i dokaz o njegovoj provedbi;

(h)

prema potrebi, druge dokumente koji prate životinje akvakulture.

POGLAVLJE 2.

Evidencije koje moraju voditi prijevoznici

Članak 35.

Obveze prijevoznika akvatičnih životinja u pogledu vođenja evidencije

Pored podataka propisanih člankom 188. Uredbe (EU) 2016/429, prijevoznici akvatičnih životinja evidentiraju i čuvaju sljedeće podatke za svako prijevozno sredstvo koje se upotrebljava za prijevoz akvatičnih životinja:

(a)

broj registarskih pločica prijevoznog sredstva u slučaju kopnenog prijevoza, IMO identifikacijski broj broda u slučaju pomorskog prijevoza ili drugo sredstvo označavanja koje omogućuje nedvosmislenu identifikaciju drugog prijevoznog sredstva u kojem se prevoze akvatične životinje;

(b)

datume i vrijeme utovara akvatičnih životinja u objektu akvakulture ili staništu podrijetla;

(c)

naziv, adresu i jedinstveni registracijski broj ili broj odobrenja svakog posjećenog objekta akvakulture;

(d)

lokaciju svakog staništa iz kojeg su divlje akvatične životinje sakupljene;

(e)

datume i vrijeme istovara akvatičnih životinja u objektu akvakulture ili staništu odredišta;

(f)

datum, vrijeme i mjesto zamjene vode, ako je voda zamijenjena;

(g)

plan biosigurnosti za prijevozno sredstvo i dokaz o njegovoj provedbi;

(h)

referentne brojeve dokumenata koji prate pošiljke akvatičnih životinja.

DIO III.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 36.

Stavljanje izvan snage

Odluka 2008/392/EZ stavlja se izvan snage s učinkom od 21. travnja 2021.

Upućivanja na akt stavljen izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu.

Članak 37.

Prijelazne mjere u vezi s podacima koji se unose u registre postojećih objekata akvakulture i subjekata koje vode nadležna tijela

Države članice osiguravaju da za postojeće objekte akvakulture i subjekte iz članka 279. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/429 koji su obuhvaćeni područjem primjene članaka 20. i 21. ove Uredbe podaci propisani člancima 20. i 21. budu do 21. travnja 2021. uvršteni za svaki objekt akvakulture i svaki subjekt u registre registriranih i odobrenih objekata akvakulture koje vode nadležna tijela.

Članak 38.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 21. travnja 2021.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 30. siječnja 2020.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)  SL L 84, 31.3.2016., str. 1.

(2)  Direktiva Vijeća 2006/88/EZ od 24. listopada 2006. o zahtjevima zdravlja životinja koji se primjenjuju na životinje akvakulture i njihove proizvode te o sprečavanju i kontroli određenih bolesti akvatičnih životinja (SL L 328, 24.11.2006., str. 14.).

(3)  Uredba (EZ) br. 853/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o utvrđivanju određenih higijenskih pravila za hranu životinjskog podrijetla (SL L 139, 30.4.2004., str. 55.).

(4)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/689 od 17. prosinca 2019. o dopuni Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu pravila o nadziranju, programima iskorjenjivanja i statusu „slobodno od bolesti” za određene bolesti s popisa i emergentne bolesti (vidjeti stranicu 211. ovoga Službenog lista).

(5)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/1882 оd 3. prosinca 2018. o primjeni određenih pravila za sprečavanje i suzbijanje bolesti na kategorije bolesti s popisa i o utvrđivanju popisa vrsta i skupina vrsta koje predstavljaju znatan rizik za širenje tih bolesti s popisa (SL L 308, 4.12.2018., str. 21.).

(6)  Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(7)  Odluka Komisije 2008/392/EZ od 30. travnja 2008. o provedbi Direktive Vijeća 2006/88/EZ o informacijskoj stranici na internetu kako bi informacije o poslovanjima akvakulture i autoriziranim objektima za preradu bile dostupne elektroničkim putem (SL L 138, 28.5.2008., str. 12.).


PRILOG I.

ZAHTJEVI ZA ODOBRAVANJE OBJEKATA AKVAKULTURE KAKO SU NAVEDENI U DIJELU II. GLAVI I. POGLAVLJU 2.

DIO 1.

Zahtjevi za odobravanje objekata akvakulture u kojima se životinje akvakulture drže s namjerom premještanja iz tih objekata žive ili kao proizvodi životinjskog podrijetla od životinja akvakulture kako su navedeni u članku 7.

1.

Zahtjevi u pogledu biosigurnosnih mjera u objektima akvakulture u kojima se životinje akvakulture drže s namjerom premještanja iz tih objekata žive ili kao proizvodi životinjskog podrijetla od životinja akvakulture kako su navedeni u članku 7. točki (b) jesu sljedeći:

(a)

subjekti provode plan biosigurnosti u skladu s člankom 5. u kojem se moraju uzeti u obzir sljedeći elementi:

i.

na kritičnim mjestima u objektu akvakulture moraju se postaviti dezinfekcijske točke;

ii.

ako postoje u istom objektu akvakulture, sljedeće funkcionalne jedinice moraju se odvojiti odgovarajućim higijenskim barijerama:

mrijestilišta,

tovilišta,

jedinice za preradu,

otpremni centar;

iii.

radna odjeća i obuća osoblja mora se držati isključivo za upotrebu u objektu akvakulture te se mora redovito čistiti i dezinficirati;

iv.

objekti akvakulture ne smiju međusobno dijeliti opremu, a ako je to neizbježno, potrebno je slijediti odgovarajući protokol za čišćenje i dezinfekciju opreme;

v.

osobe koje posjećuju objekt akvakulture moraju se kontrolirati ako predstavljaju rizik od bolesti; posjetitelji moraju:

nositi zaštitnu odjeću i obuću koju dobiju u objektu akvakulture, ili

zaštitnu odjeću i obuću koju donesu sa sobom u objekt akvakulture moraju očistiti i dezinficirati po dolasku u objekt, a odjeću i obuću koja nije namijenjena za jednokratnu upotrebu moraju očistiti i dezinficirati po odlasku iz objekta;

vi.

uginule životinje moraju se uklanjati iz svih proizvodnih jedinica učestalošću koja jamči što manji infekcijski pritisak i provediva je s obzirom na način proizvodnje koji se primjenjuje i moraju se odložiti u skladu s člankom 13. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (1);

vii.

u mjeri u kojoj je to moguće, oprema u objektu akvakulture mora se očistiti i dezinficirati na kraju svakog ciklusa proizvodnje;

viii.

ako objekti akvakulture primaju oplođena jajašca iz drugih objekata, te ako je to biološki izvedivo, ta se jajašca po dolasku moraju na odgovarajući način dezinficirati te se mora dezinficirati ili na biološki siguran način zbrinuti sva ambalaža;

ix.

prije utovara ili istovara akvatičnih životinja u objektu akvakulture mora se provjeriti evidencija prijevoznika o čišćenju i dezinfekciji;

(b)

subjekti imenuju osobu koja je zadužena za provedbu plana biosigurnosti objekta akvakulture i kojoj drugo osoblje odgovara u pitanjima biosigurnosti.

2.

Zahtjevi u pogledu prostora i opreme objekata akvakulture kako su navedeni u članku 7. točki (c) jesu sljedeći:

(a)

moraju biti dostupni odgovarajuća oprema i prostori radi održavanja prikladnih uzgojnih uvjeta za životinje akvakulture koje se drže u objektu akvakulture;

(b)

objekt akvakulture mora osigurati dobre higijenske standarde i omogućiti provođenje odgovarajućeg zdravstvenog praćenja;

(c)

u mjeri u kojoj je to moguće, oprema i prostori moraju biti izrađeni od materijala koji se mogu na odgovarajući način očistiti i dezinficirati;

(d)

moraju se primjenjivati odgovarajuće mjere kontrole predatora uzimajući u obzir rizik od širenja bolesti koji ti predatori predstavljaju te okolišna ograničenja objekta akvakulture;

(e)

mora biti dostupna odgovarajuća oprema za čišćenje i dezinfekciju prostora, opreme i prijevoznih sredstava.

DIO 2.

Zahtjevi za odobravanje skupina objekata akvakulture u kojima se životinje akvakulture drže s namjerom premještanja iz tih objekata žive ili kao proizvodi životinjskog podrijetla od životinja akvakulture kako su navedeni u članku 8.

1.

Zahtjevi u pogledu biosigurnosnih mjera u skupinama objekata akvakulture u kojima se životinje akvakulture drže s namjerom premještanja iz tih objekata kako su navedeni u članku 8. točki (b) jesu sljedeći:

(a)

subjekti provode plan biosigurnosti u skladu s člankom 5., i pri izradi plana biosigurnosti subjekti moraju uzeti u obzir sljedeće elemente:

i.

na kritičnim mjestima u svakom objektu akvakulture moraju se postaviti dezinfekcijske točke;

ii.

ako postoje u istom objektu akvakulture, sljedeće funkcionalne jedinice moraju se odvojiti odgovarajućim higijenskim barijerama:

mrijestilišta,

tovilišta,

jedinice za preradu,

otpremni centar;

iii.

radna odjeća i obuća osoblja mora se držati isključivo za upotrebu u svakom objektu akvakulture te se mora redovito čistiti i dezinficirati;

iv.

objekti akvakulture ne smiju međusobno dijeliti opremu, a ako je to neizbježno, potrebno je slijediti odgovarajući protokol za čišćenje i dezinfekciju opreme;

v.

osobe koje posjećuju objekt akvakulture moraju se kontrolirati ako predstavljaju rizik od bolesti; posjetitelji moraju:

nositi zaštitnu odjeću i obuću koju dobiju u svakom objektu akvakulture, ili

zaštitnu odjeću i obuću koju donesu sa sobom u objekt akvakulture moraju očistiti i dezinficirati po dolasku u objekt, a odjeću i obuću koja nije namijenjena za jednokratnu upotrebu moraju očistiti i dezinficirati po odlasku iz objekta;

vi.

uginule životinje akvakulture moraju se uklanjati iz svih proizvodnih jedinica učestalošću koja jamči što manji infekcijski pritisak i provediva je s obzirom na način proizvodnje koji se primjenjuje i moraju se odložiti u skladu s člankom 13. Uredbe (EZ) br. 1069/2009;

vii.

u mjeri u kojoj je to moguće, oprema u svim objektima akvakulture mora se očistiti i dezinficirati na kraju svakog ciklusa proizvodnje;

viii.

ako objekti akvakulture primaju oplođena jajašca iz drugih objekata, te ako je to biološki izvedivo, ta se jajašca po dolasku moraju na odgovarajući način dezinficirati te se mora dezinficirati ili na biološki siguran način zbrinuti sva ambalaža;

ix.

prije utovara ili istovara životinja akvakulture u objektu akvakulture mora se provjeriti evidencija prijevoznika o čišćenju i dezinfekciji;

(b)

za provedbu mjera utvrđenih u planu biosigurnosti odgovoran je:

i.

subjekt koji je odgovoran za pojedini objekt akvakulture u skupini objekata akvakulture koja je odobrena u skladu s člankom 177. prvim stavkom točkom (a) Uredbe (EU) 2016/429;

ii.

subjekt koji je odgovoran za skupinu objekata akvakulture koja je odobrena u skladu s člankom 177. prvim stavkom točkom (b) Uredbe (EU) 2016/429.

2.

Zahtjevi u pogledu prostora i opreme skupina objekata akvakulture kako su navedeni u članku 8. točki (c) jesu sljedeći:

(a)

moraju biti dostupni odgovarajuća oprema i prostori radi održavanja prikladnih uzgojnih uvjeta za životinje akvakulture koje se drže u svakom objektu akvakulture u skupini;

(b)

objekt akvakulture u skupini mora imati dobre higijenske standarde i omogućiti provođenje zdravstvenog praćenja;

(c)

oprema i prostori u svakom objektu akvakulture u skupini moraju biti izrađeni od materijala koji se mogu lako očistiti i dezinficirati;

(d)

moraju se primjenjivati odgovarajuće mjere kontrole predatora u svim objektima akvakulture u skupini, uzimajući u obzir rizik od širenja bolesti koji ti predatori predstavljaju te okolišna ograničenja objekta akvakulture;

(e)

u svakom objektu akvakulture u skupini mora biti dostupna odgovarajuća oprema za čišćenje i dezinfekciju prostora, opreme i prijevoznih sredstava.

DIO 3.

Zahtjevi za odobravanje zatvorenih objekata akvakulture kako su navedeni u članku 9.

1.

Zahtjevi u pogledu biosigurnosnih mjera u zatvorenim objektima akvakulture kako su navedeni u članku 9. točki (b) jesu sljedeći:

(a)

subjekti provode plan biosigurnosti u skladu s člankom 5. u kojem se moraju uzeti u obzir sljedeći elementi:

i.

na kritičnim mjestima u zatvorenom objektu akvakulture moraju se postaviti dezinfekcijske točke;

ii.

ako u istom zatvorenom objektu akvakulture postoje različite funkcionalne jedinice, moraju se odvojiti odgovarajućim higijenskim barijerama;

iii.

radna odjeća i obuća osoblja mora se držati u zatvorenom objektu akvakulture te se mora redovito čistiti i dezinficirati;

iv.

posjetitelji moraju nositi zaštitnu odjeću i obuću koju osigurava subjekt;

v.

oprema se ne smije međusobno dijeliti s drugim objektima akvakulture;

vi.

uginule životinje moraju se uklanjati učestalošću koja jamči što manji infekcijski pritisak te se moraju odložiti u skladu s člankom 13. Uredbe (EZ) br. 1069/2009;

vii.

oprema u zatvorenom objektu akvakulture mora se čistiti i dezinficirati u odgovarajućim vremenskim razmacima;

viii.

ako zatvoreni objekti akvakulture primaju oplođena jajašca iz drugih objekata, te ako je to biološki izvedivo i ne remeti ciljeve istraživanja, ta se jajašca po dolasku moraju na odgovarajući način dezinficirati te se mora dezinficirati ili na biološki siguran način zbrinuti sva ambalaža;

ix.

prije utovara ili istovara životinja akvakulture u objektu mora se provjeriti evidencija prijevoznika o čišćenju i dezinfekciji;

(b)

subjekti imenuju osobu koja je zadužena za provedbu plana biosigurnosti zatvorenog objekta akvakulture i kojoj drugo osoblje odgovara u pitanjima biosigurnosti.

2.

Zahtjevi u pogledu mjera nadziranja i kontrole bolesti u zatvorenim objektima akvakulture kako su navedeni u članku 9. točki (c) jesu sljedeći:

(a)

mora se provesti plan nadziranja bolesti koji mora uključivati odgovarajuću kontrolu bolesti životinja akvakulture i koji se mora ažurirati ovisno o broju i vrsti životinja akvakulture koje se nalaze u zatvorenom objektu akvakulture te epidemiološkoj situaciji u zatvorenom objektu akvakulture i oko njega u pogledu bolesti s popisa i emergentnih bolesti;

(b)

životinje akvakulture za koje se sumnja da su zaražene uzročnicima bolesti s popisa ili emergentne bolesti moraju se podvrgnuti kliničkom, laboratorijskom ili post mortem testiranju;

(c)

cijepljenje i liječenje životinja akvakulture protiv prenosivih bolesti mora se provesti prema potrebi.

3.

Zahtjevi u pogledu prostora i opreme zatvorenih objekata akvakulture kako su navedeni u članku 9. točki (d) jesu sljedeći:

(a)

područje zatvorenih objekata akvakulture mora biti jasno razgraničeno, a pristup akvatičnih životinja i ljudi prostorima za životinje mora se kontrolirati;

(b)

prema potrebi, moraju biti dostupni odgovarajući prostori prikladni za karantenu životinja akvakulture koje su unesene iz drugih objekata;

(c)

na raspolaganju moraju biti prikladna sredstva za izolaciju životinja akvakulture;

(d)

bazeni i drugi prostori za držanje moraju biti odgovarajućeg standarda i izrađeni tako:

i.

da nije moguć kontakt s akvatičnim životinjama koje se nalaze izvan objekta te da se lako može provesti inspekcija i potrebno liječenje;

ii.

da se podovi, zidovi i sav drugi materijal i oprema mogu lako očistiti i dezinficirati;

(e)

moraju biti dostupni odgovarajuća oprema i prostori radi održavanja prikladnih uzgojnih uvjeta za životinje akvakulture koje se drže u zatvorenom objektu akvakulture;

(f)

zatvoreni objekt akvakulture mora osigurati dobre higijenske standarde i omogućiti provođenje odgovarajućeg zdravstvenog praćenja;

(g)

mora biti dostupna odgovarajuća oprema za čišćenje i dezinfekciju prostora, opreme i prijevoznih sredstava;

(h)

moraju se primjenjivati odgovarajuće mjere kontrole predatora uzimajući u obzir rizik od širenja bolesti koji ti predatori predstavljaju;

(i)

mora biti postavljena odgovarajuća oprema za dezinfekciju kako bi se osiguralo da se sve otpadne vode koje se ispuštaju iz zatvorenog objekta akvakulture obrade tako da se prije ispuštanja inaktiviraju svi eventualno prisutni uzročnici infekcije bolestima s popisa ili emergentnim bolestima.

DIO 4.

Zahtjevi za odobravanje objekata za hranu akvatičnog podrijetla s ovlaštenjem za kontrolu bolesti kako su navedeni u članku 11.

1.

Zahtjevi u pogledu biosigurnosnih mjera u objektima za hranu akvatičnog podrijetla s ovlaštenjem za kontrolu bolesti kako su navedeni u članku 11. točki (a) jesu sljedeći:

(a)

subjekti provode plan biosigurnosti za objekt za hranu akvatičnog podrijetla s ovlaštenjem za kontrolu bolesti u skladu s člankom 5. u kojem se moraju uzeti u obzir barem sljedeći elementi ako se u objektu kolju ili obrađuju životinje koje su zaražene bolešću s popisa ili emergentnom bolešću:

i

moraju se izbjegavati posjeti objektu, a ako su neizbježni, osobe koje posjećuju objekt moraju se kontrolirati te im subjekt mora osigurati zaštitnu odjeću i obuću koja se nakon upotrebe mora sigurno zbrinuti ili očistiti i dezinficirati;

ii.

osoblje objekta za hranu akvatičnog podrijetla s ovlaštenjem za kontrolu bolesti mora nositi radnu odjeću i obuću koja se mora čistiti i dezinficirati u odgovarajućim vremenskim razmacima;

iii.

mora biti postavljena odgovarajuća oprema za dezinfekciju kako bi se osiguralo da se otpadne vode iz objekta za hranu akvatičnog podrijetla s ovlaštenjem za kontrolu bolesti obrade na odgovarajući način tako da se prije ispuštanja vode inaktiviraju svi eventualno prisutni uzročnici bolesti;

iv.

mora biti uspostavljen odgovarajući sustav za prikupljanje i prikladno odlaganje nusproizvoda životinjskog podrijetla; takvi nusproizvodi moraju se obraditi kao materijal kategorije 1. ili materijal kategorije 2. u skladu s člankom 12. ili člankom 13. Uredbe (EZ) br. 1069/2009;

v.

prije dolaska novih pošiljaka akvatičnih životinja za obradu moraju se provesti odgovarajući postupci čišćenja i dezinfekcije;

vi.

moraju se primjenjivati odgovarajuće mjere kako bi se osiguralo da sva prijevozna sredstva i njihovi spremnici koji se upotrebljavaju za isporuku akvatičnih životinja u objekt za hranu akvatičnog podrijetla s ovlaštenjem za kontrolu bolesti budu očišćeni i dezinficirani prije napuštanja objekta.

2.

Zahtjevi u pogledu prostora i opreme objekata za hranu akvatičnog podrijetla s ovlaštenjem za kontrolu bolesti kako su navedeni u članku 11. točki (b) jesu sljedeći:

(a)

podovi, zidovi i sav drugi materijal i oprema moraju se moći lako očistiti i dezinficirati;

(b)

mora biti postavljena odgovarajuća oprema za dezinfekciju kako bi se osiguralo da se sve otpadne vode koje se ispuštaju iz objekta za hranu akvatičnog podrijetla s ovlaštenjem za kontrolu bolesti obrade tako da se prije ispuštanja inaktiviraju svi eventualno prisutni uzročnici infekcije bolestima s popisa ili emergentnim bolestima;

(c)

mora biti dostupna odgovarajuća oprema za čišćenje i dezinfekciju prostora, opreme i prijevoznih sredstava, prikladna za vrstu proizvodnih djelatnosti koje se obavljaju u objektu;

(d)

moraju se primjenjivati odgovarajuće mjere kontrole predatora uzimajući u obzir rizik od širenja bolesti koji ti predatori predstavljaju.

DIO 5.

Zahtjevi za odobravanje centara za pročišćavanje kako su navedeni u članku 12.

1.

Zahtjevi u pogledu biosigurnosnih mjera u centrima za pročišćavanje kako su navedeni u članku 12. točki (a) jesu sljedeći:

(a)

subjekti provode plan biosigurnosti u skladu s člankom 5. u kojem se moraju uzeti u obzir sljedeći elementi:

i

na kritičnim mjestima u centru za pročišćavanje moraju se postaviti dezinfekcijske točke;

ii.

radna odjeća i obuća osoblja mora se držati isključivo za upotrebu u centru za pročišćavanje te se mora redovito čistiti i dezinficirati;

iii.

objekti ne smiju međusobno dijeliti opremu, a ako je to neizbježno, potrebno je uspostaviti odgovarajući protokol za čišćenje i dezinfekciju opreme;

iv.

osobe koje posjećuju centar za pročišćavanje moraju se kontrolirati ako predstavljaju rizik od širenja bolesti; posjetitelji moraju:

nositi zaštitnu odjeću i obuću koju dobiju u centru za pročišćavanje, ili

zaštitnu odjeću i obuću koju donesu sa sobom u centar za pročišćavanje moraju očistiti i dezinficirati po dolasku u centar, a odjeću i obuću koja nije namijenjena za jednokratnu upotrebu moraju očistiti i dezinficirati po odlasku iz centra;

v.

oprema u centru za pročišćavanje mora se očistiti i dezinficirati na kraju ciklusa pročišćavanja;

vi.

otpadne vode iz centra za pročišćavanje ne smiju se bez odgovarajuće obrade ispuštati izravno u vode ako bi mogle ugroziti zdravstveni status akvatičnih životinja s obzirom na bolesti s popisa i emergentne bolesti.

2.

Zahtjevi u pogledu prostora i opreme centara za pročišćavanje kako su navedeni u članku 12. točki (b) jesu sljedeći:

(a)

centar za pročišćavanje mora osigurati dobre higijenske standarde;

(b)

oprema i prostori moraju biti izrađeni od materijala koji se mogu na odgovarajući način očistiti i dezinficirati;

(c)

mora biti dostupna odgovarajuća oprema za čišćenje i dezinfekciju prostora, opreme i prijevoznih sredstava;

(d)

moraju se primjenjivati odgovarajuće mjere kontrole predatora uzimajući u obzir rizik od širenja bolesti koji ti predatori predstavljaju;

(e)

mora biti postavljena odgovarajuća oprema za dezinfekciju kako bi se osiguralo da se otpadne vode koje se ispuštaju iz centra za pročišćavanje prema potrebi obrade tako da se prije ispuštanja inaktiviraju svi eventualno prisutni uzročnici bolesti s popisa ili emergentnih bolesti.

DIO 6.

Zahtjevi za odobravanje otpremnih centara kako su navedeni u članku 13.

1.

Zahtjevi u pogledu biosigurnosnih mjera u otpremnim centrima kako su navedeni u članku 13. točki (a) jesu sljedeći:

(a)

subjekti provode plan biosigurnosti u skladu s člankom 5. u kojem se moraju uzeti u obzir sljedeći elementi:

i

na kritičnim mjestima u otpremnom centru moraju se postaviti dezinfekcijske točke;

ii.

radna odjeća i obuća osoblja mora se držati isključivo za upotrebu u otpremnom centru te se mora redovito čistiti i dezinficirati;

iii.

objekti ne smiju međusobno dijeliti opremu, a ako je to neizbježno, potrebno je uspostaviti odgovarajući protokol za čišćenje i dezinfekciju opreme;

iv.

osobe koje posjećuju otpremni centar moraju se kontrolirati ako predstavljaju rizik od širenja bolesti; posjetitelji moraju:

nositi zaštitnu odjeću i obuću koju dobiju u objektu, ili

zaštitnu odjeću i obuću koju donesu sa sobom u objekt moraju očistiti i dezinficirati po dolasku u objekt, a odjeću i obuću koja nije namijenjena za jednokratnu upotrebu moraju očistiti i dezinficirati po odlasku iz objekta;

v.

oprema u otpremnom centru mora se očistiti i dezinficirati na kraju operacije otpreme;

vi.

otpadne vode iz otpremnog centra ne smiju se bez odgovarajuće obrade ispuštati izravno u vode ako bi mogle ugroziti zdravstveni status akvatičnih životinja s obzirom na bolesti s popisa i emergentne bolesti.

2.

Zahtjevi u pogledu prostora i opreme otpremnih centara kako su navedeni u članku 13. točki (b) jesu sljedeći:

(a)

otpremni centar mora osigurati dobre higijenske standarde;

(b)

oprema i prostori moraju biti izrađeni od materijala koji se mogu na odgovarajući način očistiti i dezinficirati;

(c)

mora biti dostupna odgovarajuća oprema za čišćenje i dezinfekciju prostora, opreme i prijevoznih sredstava;

(d)

moraju se primjenjivati odgovarajuće mjere kontrole predatora uzimajući u obzir rizik od širenja bolesti koji ti predatori predstavljaju;

(e)

mora biti postavljena odgovarajuća oprema za dezinfekciju kako bi se osiguralo da se otpadne vode koje se ispuštaju iz otpremnog centra prema potrebi obrade tako da se prije ispuštanja inaktiviraju svi eventualno prisutni uzročnici bolesti s popisa i emergentnih bolesti.

DIO 7.

Zahtjevi za odobravanje područja za ponovno polaganje kako su navedeni u članku 14.

1.

Zahtjevi u pogledu biosigurnosnih mjera na područjima za ponovno polaganje kako su navedeni u članku 14. točki (a) jesu sljedeći:

(a)

subjekti provode plan biosigurnosti u skladu s člankom 5. u kojem se moraju uzeti u obzir sljedeći elementi:

i

na kritičnim mjestima na području za ponovno polaganje moraju se postaviti dezinfekcijske točke;

ii.

radna odjeća i obuća osoblja mora se držati isključivo za upotrebu na području za ponovno polaganje te se mora redovito čistiti i dezinficirati;

iii.

objekti akvakulture ne smiju međusobno dijeliti opremu, a ako je to neizbježno, potrebno je uspostaviti odgovarajući protokol za čišćenje i dezinfekciju opreme;

iv.

osobe koje posjećuju područje za ponovno polaganje moraju se kontrolirati ako predstavljaju rizik od širenja bolesti; posjetitelji moraju:

nositi zaštitnu odjeću i obuću koju dobiju na području za ponovno polaganje, ili

zaštitnu odjeću i obuću koju donesu sa sobom na područje za ponovno polaganje moraju očistiti i dezinficirati po dolasku, a odjeću i obuću koja nije namijenjena za jednokratnu upotrebu moraju očistiti i dezinficirati po odlasku;

v.

u mjeri u kojoj je to moguće, oprema na području za ponovno polaganje mora se očistiti i dezinficirati na kraju ciklusa pročišćavanja.

2.

Zahtjevi u pogledu prostora i opreme područja za ponovno polaganje kako su navedeni u članku 14. točki (b) jesu sljedeći:

(a)

u mjeri u kojoj je to moguće, područje za ponovno polaganje mora osigurati dobre higijenske standarde;

(b)

u mjeri u kojoj je to moguće, oprema i prostori moraju biti izrađeni od materijala koji se mogu na odgovarajući način očistiti i dezinficirati;

(c)

mora biti dostupna odgovarajuća oprema za čišćenje i dezinfekciju prostora, prema potrebi, te opreme i prijevoznih sredstava;

(d)

moraju se primjenjivati odgovarajuće mjere kontrole predatora uzimajući u obzir rizik od širenja bolesti koji ti predatori predstavljaju te okolišna ograničenja područja za ponovno polaganje.

DIO 8.

Zahtjevi za odobravanje karantenskih objekata kako su navedeni u članku 15.

1.

Zahtjevi u pogledu biosigurnosnih mjera u karantenskim objektima za akvatične životinje kako su navedeni u članku 15. točki (a) jesu sljedeći:

(a)

karantenski objekt mora se nalaziti na sigurnoj udaljenosti od drugih karantenskih objekata, objekata akvakulture ili skupina objekata akvakulture, a tu udaljenost određuje nadležno tijelo na temelju procjene rizika pri kojoj se u obzir uzima epidemiologija relevantne bolesti s popisa i emergentne bolesti;

(b)

subjekt provodi plan biosigurnosti iz članka 5. koji mora sadržavati barem sljedeće elemente:

i

na kritičnim mjestima utvrđenima u planu biosigurnosti moraju se postaviti dezinfekcijske točke;

ii.

ako u istom karantenskom objektu postoje karantenske jedinice, moraju se poduzeti mjere kojima se osigurava da budu epidemiološki odvojene jedna od druge;

iii.

radna odjeća i obuća osoblja mora se držati u karantenskom objektu te se mora redovito čistiti i dezinficirati;

iv.

karantenske jedinice u karantenskom objektu ne smiju međusobno dijeliti opremu, a ako je to neizbježno, potrebno je uspostaviti odgovarajući protokol za čišćenje i dezinfekciju opreme; oprema se ne smije međusobno dijeliti s drugim objektima;

v.

u karantenski objekt smiju ulaziti samo ovlaštene osobe;

vi.

osobe koje ulaze u karantenski objekt moraju nositi zaštitnu odjeću i obuću koju dobiju u objektu koja se nakon upotrebe mora sigurno zbrinuti ili očistiti i dezinficirati;

vii.

uginule životinje moraju se uklanjati iz svih karantenskih jedinica učestalošću koja jamči što manji infekcijski pritisak te se moraju odložiti kao materijal kategorije 1. ili materijal kategorije 2. u skladu s člankom 12. ili člankom 13. Uredbe (EZ) br. 1069/2009;

viii.

sva oprema u karantenskom objektu mora se očistiti i dezinficirati na kraju svakog razdoblja karantene;

ix.

potrebno razdoblje karantene započinje kada se unese posljednja akvatična životinja iz kohorte koja se stavlja u karantenu;

x.

na kraju razdoblja karantene svaka karantenska jedinica mora se isprazniti od životinja, očistiti i dezinficirati te mora ostati prazna od životinja najmanje sedam dana prije unošenja novih akvatičnih životinja;

xi.

moraju se poduzeti mjere opreza kako bi se spriječila unakrsna kontaminacija između pošiljaka životinja koje ulaze i izlaze iz objekta;

xii.

životinje koje se puštaju iz karantenskog objekta moraju udovoljavati zahtjevima za premještanja životinja akvakulture među državama članicama;

(c)

za provedbu plana biosigurnosti karantenskog objekta zadužena je imenovana osoba kojoj drugo osoblje odgovara u pitanjima biosigurnosti, prema potrebi.

2.

Zahtjevi u pogledu mjera nadziranja i kontrole bolesti u karantenskim objektima za životinje akvakulture kako su navedeni u članku 15. točki (b) jesu sljedeći:

(a)

tijekom cijelog razdoblja karantene u karantenskom objektu moraju se održavati okolišni uvjeti koji pogoduju kliničkoj manifestaciji relevantne bolesti s popisa ili emergentne bolesti;

(b)

sve životinje akvakulture koje su uginule ili pokazuju simptome bolesti tijekom razdoblja karantene mora klinički pregledati veterinar te se moraju testirati uzorci u laboratoriju koji je za tu svrhu odredilo nadležno tijelo;

(c)

ribe, mekušci i rakovi vrsta s popisa moraju se držati u karanteni u skladu s uvjetima iz točke (a) tijekom razdoblja od najmanje 90 dana;

(d)

u roku od 15 dana od isteka razdoblja karantene moraju se uzeti uzorci od onolikog broja životinja akvakulture koji je potreban da se omogući otkrivanje relevantnog patogena s 95-postotnom pouzdanošću uz ciljanu stopu prevalencije od 2 %. Te se životinje akvakulture mogu uzeti iz kohorte koja je stavljena u karantenu ili sentinel životinja akvakulture koje obitavaju s njima i koje su prijemljive na relevantnu bolest s popisa ili emergentnu bolest, a upotrebljavaju se kao pomoć pri dijagnozi tijekom razdoblja karantene.

3.

Zahtjevi u pogledu prostora i opreme karantenskih objekata za životinje akvakulture kako su navedeni u članku 15. točki (c) jesu sljedeći:

(a)

u vodi kojom se opskrbljuje karantenski objekt ne smiju biti prisutni uzročnici relevantne bolesti s popisa ili emergentne bolesti;

(b)

otpadne vode iz karantenskog objekta moraju se na odgovarajući način obraditi kako bi se prije ispuštanja inaktivirali uzročnici infekcije bolestima s popisa i emergentnim bolestima;

(c)

sustav za pročišćavanje otpadnih voda mora biti opremljen sigurnosnim rezervnim mehanizmom kojim se osigurava kontinuirani rad sustava i potpuno zadržavanje uzročnika infekcije;

(d)

karantenski objekti moraju biti jasno razgraničeni, a pristup životinja i ljudi mora se kontrolirati;

(e)

osoblju koje je odgovorno za provođenje veterinarskih provjera na raspolaganju moraju biti dostatno opremljeni prostori, prema potrebi uključujući svlačionice i tuševe;

(f)

prema potrebi na raspolaganju moraju biti prikladna sredstva za izolaciju životinja akvakulture;

(g)

podovi, zidovi i sav drugi materijal i oprema moraju biti izrađeni tako da se mogu na odgovarajući način očistiti i dezinficirati;

(h)

mora biti uspostavljen odgovarajući sustav za prikupljanje i prikladno odlaganje nusproizvoda životinjskog podrijetla u skladu s člankom 13. Uredbe (EZ) br. 1069/2009;

(i)

moraju se primjenjivati odgovarajuće mjere kontrole predatora uzimajući u obzir rizik od širenja bolesti koji ti predatori predstavljaju;

(j)

dio karantenskog objekta u kojem su smještene životinje akvakulture mora biti odgovarajućeg standarda i sagrađen tako da je onemogućen kontakt s vodom i životinjama izvan objekta te da se lako može provesti inspekcija i svi potrebni postupci uzgoja.

DIO 9.

Zahtjevi za odobravanje objekata akvakulture u kojima se drže životinje akvakulture vektorskih vrsta u izolaciji do trenutka kada se više ne smatraju vektorima, kako su navedeni u članku 16.

1.

Zahtjevi u pogledu biosigurnosnih mjera objekata akvakulture u kojima se drže životinje akvakulture vrsta s popisa koje su vektori u izolaciji do trenutka kada se više ne smatraju vektorima kako su navedeni u članku 16. točki (a) jesu sljedeći:

(a)

subjekti provode plan biosigurnosti u skladu s člankom 5. koji mora sadržavati barem sljedeće elemente:

i.

na kritičnim mjestima u objektu akvakulture moraju se postaviti dezinfekcijske točke;

ii.

ako u istom objektu akvakulture postoje različite jedinice za izolaciju, moraju se poduzeti odgovarajuće mjere kojima se osigurava da budu epidemiološki odvojene jedna od druge;

iii.

radna odjeća i obuća osoblja mora se držati isključivo za upotrebu u objektu akvakulture te se mora redovito čistiti i dezinficirati;

iv.

jedinice za izolaciju u objektu akvakulture ne smiju međusobno dijeliti opremu, a ako je to neizbježno, potrebno je uspostaviti odgovarajući protokol za čišćenje i dezinfekciju opreme; oprema se ne smije međusobno dijeliti s drugim objektima;

v.

u objekt akvakulture smiju ulaziti samo ovlaštene osobe;

vi.

osobe koje ulaze u objekt akvakulture moraju nositi zaštitnu odjeću i obuću koju dobiju u objektu koja se nakon upotrebe mora sigurno zbrinuti ili očistiti i dezinficirati;

vii.

uginule životinje moraju se uklanjati iz svih proizvodnih jedinica u objektu učestalošću koja jamči što manji infekcijski pritisak te se moraju odložiti u skladu s člankom 13. Uredbe (EZ) br. 1069/2009;

viii.

sva oprema u objektu akvakulture, ili u odgovarajućoj jedinici za izolaciju ako objekt akvakulture sadržava više takvih jedinica, mora se očistiti i dezinficirati na kraju svakog razdoblja izolacije;

ix.

razdoblje izolacije iz točke 2. započinje tek nakon što se u objekt akvakulture unese posljednja životinja iz kohorte, a ako u objektu akvakulture postoji više jedinica za izolaciju, razdoblje izolacije započinje tek nakon što se u jedinicu za izolaciju unese posljednja životinja iz kohorte;

x.

na kraju razdoblja izolacije sve jedinice za izolaciju u objektu akvakulture moraju se isprazniti od životinja te očistiti i dezinficirati;

xi.

moraju se poduzeti mjere opreza kako bi se spriječila unakrsna kontaminacija između pošiljaka životinja koje ulaze i izlaze iz objekta;

xii.

životinje koje se puštaju iz objekta akvakulture u kojem su provele razdoblje izolacije moraju udovoljavati zahtjevima za premještanja akvatičnih životinja među državama članicama;

(b)

subjekti osiguravaju da za provedbu plana biosigurnosti objekta akvakulture bude zadužena imenovana osoba kojoj drugo osoblje odgovara u pitanjima biosigurnosti, prema potrebi.

2.

Zahtjevi u pogledu mjera nadziranja i kontrole bolesti u objektima u kojima se drže životinje akvakulture vrsta s popisa koje su vektori u izolaciji do trenutka kada se više ne smatraju vektorima kako su navedeni u članku 16. točki (b) jesu sljedeći:

(a)

ribe, mekušci i rakovi vrsta s popisa moraju se držati u izolaciji tijekom razdoblja od najmanje 90 dana;

(b)

sve životinje akvakulture koje su uginule ili pokazuju simptome bolesti tijekom 90-dnevnog razdoblja izolacije mora klinički pregledati veterinar, a uzorci se moraju testirati u laboratoriju koji je za tu svrhu odredilo nadležno tijelo.

3.

Zahtjevi u pogledu prostora i opreme objekata akvakulture u kojima se drže životinje akvakulture vrsta s popisa koje su vektori u izolaciji do trenutka kada se više ne smatraju vektorima kako su navedeni u članku 16. točki (c) jesu sljedeći:

(a)

na raspolaganju moraju biti prikladna sredstva za držanje životinja akvakulture u izolaciji;

(b)

u vodi kojom se opskrbljuje objekt akvakulture ne smiju biti prisutne vrste s popisa ni uzročnici relevantnih bolesti s popisa i emergentnih bolesti;

(c)

ako je to nužno kako se ne bi ugrozio zdravstveni status prihvatnih voda, otpadne vode iz objekta akvakulture moraju se na odgovarajući način obraditi kako bi se prije ispuštanja inaktivirali uzročnici infekcije bolestima s popisa i emergentnim bolestima;

(d)

pristup životinja objektu akvakulture mora se kontrolirati;

(e)

podovi, zidovi i sav drugi materijal i oprema moraju biti izrađeni tako da se mogu na odgovarajući način očistiti i dezinficirati;

(f)

mora biti uspostavljen odgovarajući sustav za prikupljanje i prikladno odlaganje nusproizvoda životinjskog podrijetla u skladu s člankom 13. Uredbe (EZ) br. 1069/2009;

(g)

moraju se primjenjivati odgovarajuće mjere kontrole predatora uzimajući u obzir rizik od širenja bolesti koji ti predatori predstavljaju.

DIO 10.

Zahtjevi za odobravanje objekata akvakulture koji su zatvoreni prostori u kojima se drže životinje akvakulture za ukrasne svrhe kako su navedeni u članku 17.

1.

Zahtjevi u pogledu biosigurnosnih mjera objekata akvakulture koji su zatvoreni prostori u kojima se drže životinje akvakulture za ukrasne svrhe, koji zbog svojih obrazaca premještanja predstavljaju znatan rizik od bolesti, kako su navedeni u članku 17. jesu sljedeći:

(a)

subjekt provodi plan biosigurnosti u skladu s člankom 5. u kojem se moraju uzeti u obzir sljedeći elementi:

i

na kritičnim mjestima u objektu moraju se postaviti dezinfekcijske točke;

ii.

radna odjeća i obuća osoblja mora se držati isključivo za upotrebu u objektu akvakulture te se mora redovito čistiti i dezinficirati;

iii.

osobe koje posjećuju objekt akvakulture moraju se kontrolirati ako predstavljaju rizik od bolesti. Te osobe moraju:

nositi zaštitnu odjeću i obuću koju dobiju u objektu akvakulture, ili

zaštitnu odjeću i obuću koju donesu sa sobom u objekt akvakulture moraju očistiti i dezinficirati po dolasku u objekt, a odjeću i obuću koja nije namijenjena za jednokratnu upotrebu moraju očistiti i dezinficirati po odlasku iz objekta;

iv.

uginule životinje moraju se uklanjati iz svih proizvodnih jedinica učestalošću koja jamči što manji infekcijski pritisak te se moraju odložiti u skladu s člankom 13. Uredbe (EZ) br. 1069/2009;

(b)

za provedbu plana biosigurnosti objekta akvakulture mora biti zadužena imenovana osoba kojoj drugo osoblje odgovara u pitanjima biosigurnosti, prema potrebi.

2.

Zahtjevi u pogledu prostora i opreme objekata akvakulture koji su zatvoreni prostori u kojima se drže životinje akvakulture za ukrasne svrhe, koji zbog svojih obrazaca premještanja predstavljaju znatan rizik od bolesti, kako su navedeni u članku 17. točki (c) jesu sljedeći:

(a)

moraju biti dostupni odgovarajuća oprema i prostori radi održavanja prikladnih uzgojnih uvjeta za životinje koje se drže u objektu;

(b)

objekt akvakulture mora osigurati dobre higijenske standarde i omogućiti provođenje zdravstvenog praćenja;

(c)

oprema i prostori moraju biti izrađeni od materijala koji se mogu lako očistiti i dezinficirati;

(d)

mora biti dostupna odgovarajuća oprema za čišćenje i dezinfekciju prostora, opreme i prijevoznih sredstava;

(e)

moraju se primjenjivati odgovarajuće mjere kontrole predatora uzimajući u obzir rizik od širenja bolesti koji ti predatori predstavljaju;

(f)

mora biti uspostavljen odgovarajući sustav za prikupljanje i prikladno odlaganje nusproizvoda životinjskog podrijetla u skladu s člankom 13. Uredbe (EZ) br. 1069/2009.

DIO 11.

Zahtjevi za odobravanje objekata akvakulture koji su otvoreni prostori u kojima se drže životinje akvakulture za ukrasne svrhe kako su navedeni u članku 18.

1.

Zahtjevi u pogledu biosigurnosnih mjera objekata akvakulture koji su otvoreni prostori u kojima se drže životinje akvakulture za ukrasne svrhe kako su navedeni u članku 18. točki (b) jesu sljedeći:

(a)

subjekt provodi plan biosigurnosti u skladu s člankom 5. u kojem se moraju uzeti u obzir sljedeći elementi:

i

na kritičnim mjestima u objektu akvakulture moraju se postaviti dezinfekcijske točke;

ii.

ako u istom objektu akvakulture postoje funkcionalne jedinice, moraju se odvojiti odgovarajućim higijenskim mjerama;

iii.

radna odjeća i obuća osoblja mora se držati u objektu akvakulture te se mora redovito čistiti i dezinficirati;

iv.

objekti akvakulture ne smiju međusobno dijeliti opremu, a ako je to neizbježno, potrebno je uspostaviti odgovarajući protokol za čišćenje i dezinfekciju opreme;

v.

osobe koje posjećuju objekt akvakulture moraju se kontrolirati ako predstavljaju rizik od bolesti. Te osobe moraju:

nositi zaštitnu odjeću i obuću koju dobiju u objektu akvakulture, ili

zaštitnu odjeću i obuću koju donesu sa sobom u objekt akvakulture moraju očistiti i dezinficirati po dolasku u objekt, a odjeću i obuću koja nije namijenjena za jednokratnu upotrebu moraju očistiti i dezinficirati po odlasku iz objekta;

vi.

uginule životinje moraju se uklanjati iz svih proizvodnih jedinica učestalošću koja jamči što manji infekcijski pritisak te se moraju odložiti u skladu s člankom 13. Uredbe (EZ) br. 1069/2009;

vii.

u mjeri u kojoj je to moguće, oprema u objektima akvakulture mora se očistiti i dezinficirati na kraju svakog ciklusa proizvodnje;

viii.

prije utovara ili istovara životinja u objektu akvakulture mora se provjeriti evidencija prijevoznika o čišćenju i dezinfekciji;

(b)

subjekti osiguravaju da za provedbu plana biosigurnosti objekta akvakulture bude zadužena imenovana osoba kojoj drugo osoblje odgovara u pitanjima biosigurnosti, prema potrebi.

2.

Zahtjevi u pogledu prostora i opreme objekata akvakulture koji su otvoreni prostori u kojima se drže životinje akvakulture za ukrasne svrhe kako su navedeni u članku 18. točki (c) jesu sljedeći:

(a)

moraju biti dostupni odgovarajuća oprema i prostori radi održavanja prikladnih uzgojnih uvjeta za životinje koje se drže u objektu akvakulture;

(b)

objekt mora osigurati dobre higijenske standarde i omogućiti provođenje odgovarajućeg zdravstvenog praćenja;

(c)

u mjeri u kojoj je to moguće, oprema i prostori moraju biti izrađeni od materijala koji se mogu na odgovarajući način očistiti i dezinficirati;

(d)

moraju se primjenjivati odgovarajuće mjere kontrole predatora uzimajući u obzir rizik koji ti predatori predstavljaju te okolišna ograničenja objekta akvakulture;

(e)

mora biti dostupna odgovarajuća oprema za čišćenje i dezinfekciju prostora, opreme i prijevoznih sredstava;

(f)

mora biti uspostavljen odgovarajući sustav za prikupljanje i prikladno odlaganje nusproizvoda životinjskog podrijetla u skladu s člankom 13. Uredbe (EZ) br. 1069/2009.

DIO 12.

Zahtjevi za odobravanje plovila ili drugih pokretnih prostora u kojima se životinje akvakulture drže privremeno za potrebe liječenja ili drugog postupka povezanog s uzgojem kako su navedeni u članku 19.

1.

Zahtjevi u pogledu biosigurnosnih mjera plovila ili drugih pokretnih prostora u kojima se životinje akvakulture drže privremeno za potrebe liječenja ili drugog postupka povezanog s uzgojem kako su navedeni u članku 19. točki (a) jesu sljedeći:

(a)

subjekt provodi plan biosigurnosti u skladu s člankom 5. u kojem se moraju uzeti u obzir sljedeći elementi:

i

plovilo ili drugi pokretni prostori te sva oprema koja se upotrebljava tijekom postupka liječenja moraju se očistiti i dezinficirati nakon završetka liječenja te prije premještanja u drugi objekt akvakulture;

ii.

radna odjeća i obuća osoblja mora se držati u objektu akvakulture te se mora redovito čistiti i dezinficirati;

iii.

objekti akvakulture ne smiju međusobno dijeliti opremu, a ako je to neizbježno, potrebno je uspostaviti odgovarajući protokol za čišćenje i dezinfekciju opreme te voditi evidenciju o provedbi tog protokola;

iv.

osobe koje posjećuju objekt akvakulture moraju se kontrolirati ako predstavljaju rizik od bolesti; posjetitelji moraju:

nositi zaštitnu odjeću i obuću koju dobiju u objektu akvakulture, ili

zaštitnu odjeću i obuću koju donesu sa sobom u objekt akvakulture moraju očistiti i dezinficirati po dolasku u objekt, a odjeću i obuću koja nije namijenjena za jednokratnu upotrebu moraju očistiti i dezinficirati po odlasku iz objekta;

v.

mora se evidentirati uzrok uginuća svih životinja koje su uginule tijekom liječenja te se uginule životinje moraju uklanjati iz objekta akvakulture učestalošću kojom se infekcijski pritisak smanjuje na najmanju moguću mjeru te koja je izvediva s obzirom na plan liječenja predmetnih životinja akvakulture;

vi.

uginule životinje uklanjaju se učestalošću koja jamči što manji infekcijski pritisak te se odlažu u skladu s člankom 13. Uredbe (EZ) br. 1069/2009;

(b)

subjekti osiguravaju da za provedbu plana biosigurnosti objekta bude zadužena imenovana osoba kojoj drugo osoblje odgovara u pitanjima biosigurnosti, prema potrebi.

2.

Zahtjevi u pogledu prostora i opreme plovila ili drugih pokretnih prostora u kojima se životinje akvakulture drže privremeno za potrebe liječenja ili drugog postupka povezanog s uzgojem kako su navedeni u članku 19. točki (b) jesu sljedeći:

(a)

moraju biti dostupni odgovarajuća oprema i prostori radi održavanja prikladnih uzgojnih uvjeta za životinje akvakulture koje se drže u objektu;

(b)

u mjeri u kojoj je to moguće, oprema i prostori moraju biti izrađeni od materijala koji se mogu lako očistiti i dezinficirati;

(c)

mora biti dostupna odgovarajuća oprema za čišćenje i dezinfekciju prostora i opreme;

(d)

ako se upotrebljavaju automatizirani sustavi čišćenja i dezinfekcije, mora se potvrditi njihova učinkovitost prije prvog puštanja u rad te u odgovarajućim razmacima nakon toga;

(e)

mora biti uspostavljen odgovarajući sustav za prikupljanje i prikladno odlaganje nusproizvoda životinjskog podrijetla u skladu s člankom 13. Uredbe (EZ) br. 1069/2009.


(1)  Uredba (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o utvrđivanju zdravstvenih pravila za nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode koji nisu namijenjeni prehrani ljudi te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1774/2002 (Uredba o nusproizvodima životinjskog podrijetla) (SL L 300, 14.11.2009., str. 1.).


PRILOG II.

NADZIRANJE NA TEMELJU PROCJENE RIZIKA KOJE SE PROVODI U ODREĐENIM ODOBRENIM OBJEKTIMA

DIO 1.

Nadziranje na temelju procjene rizika u objektima akvakulture i skupinama objekata akvakulture iz članaka 7., 8., 17. i 18.

Nadziranje na temelju procjene rizika u objektima akvakulture i skupinama objekata akvakulture iz članaka 7., 8., 17. i 18. provodi se na sljedeći način:

(a)

objekti akvakulture u kojima se drže životinje akvakulture vrsta s popisa koje nisu vrste iz točke (b) podtočke ii. ovog dijela moraju provesti nadziranje na temelju procjene rizika ovisno o njihovoj kategorizaciji kao objekt visokog, srednjeg ili niskog rizika na temelju procjene rizika provedene u skladu s dijelom I. Priloga VI. Delegiranoj uredbi (EU) 2020/689;

(b)

objekti akvakulture u kojima se drže vrste životinja akvakulture iz podtočaka i. i ii. moraju provesti nadziranje na temelju procjene rizika ako su kategorizirani kao objekti visokog rizika na temelju procjene rizika provedene u skladu s dijelom I. Priloga VI. Delegiranoj uredbi (EU) 2020/689:

i.

vrsta koje nisu uvrštene na popis;

ii.

vrsta s popisa iz četvrtog stupca tablice navedene u Prilogu Provedbenoj uredbi (EU) 2018/1882; međutim, da bi te vrste s popisa bile razvrstane kao vektorske vrste, moraju biti u kontaktu s vrstama s popisa iz trećeg stupca te tablice, a do tog kontakta nije došlo.

DIO 2.

Sadržaj nadziranja na temelju procjene rizika u objektima akvakulture ili skupinama objekata akvakulture koje se provodi u skladu s člankom 26. Uredbe (EU) 2016/429

1.

Provjere evidencije te kliničke inspekcije i laboratorijska ispitivanja u odobrenim objektima akvakulture iz članaka 7., 17. i 18. provode se na sljedeći način:

(a)

mora se pregledati odgovarajuća evidencija koja se vodi u skladu s obvezama iz članka 186. Uredbe (EU) 2016/429 i u skladu s člancima 23., 32. i 33. ove Uredbe kako bi se procijenilo postoje li naznake koje upućuju na povećano uginuće ili prisutnost bolesti s popisa ili emergentne bolesti u objektu akvakulture koje je potrebno uzeti u obzir prilikom veterinarskog posjeta;

(b)

moraju se pregledati svi dijelovi objekta akvakulture pri čemu posebnu pozornost treba posvetiti proizvodnim jedinicama za koje je u evidenciji iz točke (a) navedeno povećano uginuće;

(c)

ako se pri pregledu evidencije ili kliničkoj inspekciji svih proizvodnih jedinica ne pronađu naznake prisutnosti bolesti s popisa ili emergentne bolesti, nije potrebno uzeti uzorke za laboratorijsko ispitivanje;

(d)

ako se pronađu nedavno uginule ili ugibajuće životinje akvakulture, potrebno je klinički pregledati reprezentativni uzorak tih životinja akvakulture, eksterno i interno, kako bi se utvrdila prisutnost patoloških promjena; svrha tog pregleda prvenstveno treba biti otkrivanje bolesti s popisa i emergentnih bolesti;

(e)

ako se na temelju kliničkog pregleda iz točke (d) utvrdi sumnja na postojanje takve bolesti s popisa ili emergentne bolesti u objektu akvakulture u državi članici, zoni ili kompartmentu u kojima se provodi program iskorjenjivanja, ili koji su proglašeni slobodnima od te bolesti, potrebno je uzeti uzorak životinja akvakulture iz tog objekta akvakulture te ga laboratorijski ispitati u skladu s odgovarajućim poglavljem dijela II. Priloga VI. Delegiranoj uredbi (EU) 2020/689;

(f)

ako se na temelju kliničkog pregleda iz točke (d) utvrdi sumnja na postojanje bolesti s popisa u objektu akvakulture u kojem se provodi program nadziranja za konkretnu bolest kategorije C, potrebno je uzeti uzorak životinja akvakulture iz objekta akvakulture te ga laboratorijski ispitati u skladu s odgovarajućim poglavljem dijela III. Priloga VI. Delegiranoj uredbi (EU) 2020/689;

(g)

ako se na temelju kliničkog pregleda iz točke (d) utvrdi sumnja na postojanje emergentne bolesti, potrebno je uzeti uzorak životinja akvakulture iz objekta akvakulture te ga laboratorijski ispitati radi otkrivanja te emergentne bolesti.

2.

Provjere evidencije te klinički pregledi i laboratorijska ispitivanja u odobrenim skupinama objekata akvakulture iz članaka 8. provode se na sljedeći način:

(a)

mora se pregledati odgovarajuća evidencija koju vodi svaki objekt akvakulture u skupini objekata akvakulture ili koja se vodi u ime tog objekta, u skladu s člankom 186. Uredbe (EU) 2016/429 i člankom 24. ove Uredbe, kako bi se procijenilo postoje li naznake koje upućuju na povećano uginuće ili prisutnost bolesti s popisa ili emergentne bolesti koje se moraju uzeti u obzir pri odlučivanju koji je objekt akvakulture u skupini potrebno posjetiti za potrebe nadziranja na temelju procjene rizika;

(b)

ako se pri pregledu evidencije iz točke (a) pronađu naznake koje upućuju na povećano uginuće ili prisutnost bolesti s popisa ili emergentne bolesti u određenom objektu akvakulture unutar skupine, taj se objekt mora posjetiti radi nadziranja na temelju procjene rizika; tijekom tog posjeta moraju se slijediti koraci navedeni u točki 1. podtočkama od (b) do (g);

(c)

ako se pri pregledu evidencije iz točke (a) ne pronađu naznake koje upućuju na povećano uginuće ili prisutnost bolesti s popisa ili emergentne bolesti ni u jednom objektu akvakulture unutar skupine, posjet ili posjeti radi nadziranja na temelju procjene rizika moraju se provesti:

i.

nakon procjene rizika, u objektu akvakulture ili objektima akvakulture unutar skupine koji predstavljaju najveći rizik od unošenja bolesti; ili

ii.

u objektu u kojem je od posljednjeg provedenog nadziranja na temelju procjene rizika bilo najviše premještanja životinja akvakulture za daljnji uzgoj.

U oba slučaja tijekom nadziranja na temelju procjene rizika moraju se slijediti koraci navedeni u točki 1. podtočkama od (c) do (g).


3.6.2020   

HR

Službeni list Europske unije

L 174/379


DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2020/692

оd 30. siječnja 2020.

o dopuni Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu pravila za ulazak u Uniju pošiljaka određenih životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla te njihovo premještanje i postupanje s njima nakon ulaska

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o prenosivim bolestima životinja te o izmjeni i stavljanju izvan snage određenih akata u području zdravlja životinja („Zakon o zdravlju životinja”) (1), a posebno njezin članak 234. stavak 2., članak 237. stavak 4. i članak 239. stavak 2.,

budući da:

(1)

zakonodavstvo Unije u području zdravlja životinja nedavno je ažurirano donošenjem „Zakona o zdravlju životinja”. Tom uredbom, koja je stupila na snagu 20. travnja 2016. i koja se primjenjuje od 21. travnja 2021., stavljeno je izvan snage i zamijenjeno približno 40 temeljnih akata. Zbog nje je potrebno donijeti i brojne delegirane i provedbene uredbe Komisije kojima se stavlja izvan snage i zamjenjuje oko 400 akata Komisije koji su postojali u području zdravlja životinja prije nego što je „Zakonom o zdravlju životinja” uspostavljen novi pravni okvir.

(2)

Od donošenja prvih pravila o zdravlju životinja na razini Unije promijenili su se uvjeti trgovanja, pri čemu se obujam trgovine životinjama, zametnim proizvodima i proizvodima životinjskog podrijetla znatno povećao i unutar Unije i s trećim zemljama. U istom razdoblju, kao rezultat politika i pravila Unije u području zdravlja životinja, određene bolesti iskorijenjene su u Uniji, dok su druge spriječene ili se kontroliraju u mnogim državama članicama. Međutim, emergentne bolesti su u nekoliko slučajeva dovele do novih izazova za status zdravlja životinja u Uniji te za trgovinu i lokalno gospodarstvo na područjima koja su te bolesti pogodile.

(3)

Pravilima iz ovog akta dopunjuju se pravila koja su već utvrđena „Zakonom o zdravlju životinja”. Ta bi pravila trebala pružiti potrebna jamstva kako bi se osiguralo da pošiljke životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla koje ulaze u Uniju ne predstavljaju rizik za zdravlje držanih i divljih životinja, koji bi mogao ugroziti zdravstveni status Unije u pogledu bolesti životinja i dovesti do štetnog gospodarskog učinka na pogođene sektore.

(4)

Člankom 234. „Zakona o zdravlju životinja” predviđa se da do donošenja delegiranih akata kojima se utvrđuju zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za određene vrste i kategorije životinja, zametnih proizvoda ili proizvoda životinjskog podrijetla države članice mogu, nakon procjene uključenih rizika, primjenjivati nacionalna pravila ako ona ispunjavaju određene zahtjeve utvrđene u toj uredbi. Stoga unos u Uniju vrsta i kategorija životinja, zametnih proizvoda ili proizvoda životinjskog podrijetla koji nisu obuhvaćeni ovom Uredbom može podlijegati takvim nacionalnim pravilima koja primjenjuju države članice.

(5)

Postojeća pravila o zdravlju životinja utvrđena u prethodnim aktima Komisije o ulasku životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla u Uniju pokazala su se učinkovitima i stoga bi se cilj i sadržaj tih postojećih pravila trebali zadržati u ovoj Uredbi, no potrebno ih je ažurirati kako bi se uzeli u obzir pravila o boljoj regulativi, novi okvir o zdravlju životinja utvrđen „Zakonom o zdravlju životinja” te nove dostupne znanstvene spoznaje, međunarodni standardi i iskustvo stečeno primjenom prijašnjih akata Unije.

(6)

Kako bi se izbjegli nepotrebni poremećaji u trgovini, zahtjevima u pogledu zdravlja životinja za ulazak u Uniju pošiljaka obuhvaćenih područjem primjene ove Uredbe trebao bi se osigurati nesmetan prijelaz sa zahtjeva utvrđenih u postojećim aktima Unije.

(7)

„Zakonom o zdravlju životinja” utvrđuju se pravila o sprečavanju i kontroli bolesti životinja koje su prenosive na životinje ili ljude. Posebno, u dijelu V. poglavlju 1. te uredbe, u kojem se utvrđuju zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za ulazak u Uniju pošiljaka životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla, utvrđuje se da Komisija donosi delegirane akte u svrhu dopune zahtjeva u pogledu zdravlja životinja koji su već utvrđeni u toj uredbi.

(8)

Člankom 229. stavkom 1. „Zakona o zdravlju životinja” utvrđeni su zahtjevi u skladu s kojima države članice dopuštaju ulazak u Uniju pošiljaka životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla. Zahtjevima su obuhvaćeni uvjeti koji se odnose na treću zemlju ili područje podrijetla, objekt podrijetla, zahtjeve u pogledu zdravlja životinja koje te pošiljke moraju ispunjavati te certifikate o zdravlju životinja, izjave ili druge dokumenti koji bi trebali pratiti takve pošiljke.

(9)

K tome, u članku 234. stavku 1. „Zakona o zdravlju životinja” propisuje se da zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za ulazak u Uniju pošiljaka vrsta i kategorija životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla iz trećih zemalja ili područja ili njihovih zona moraju biti barem jednako strogi kao zahtjevi utvrđeni tom uredbom i delegiranim aktima donesenima u skladu s tom uredbom koji se primjenjuju na premještanja predmetnih vrsta i kategorija tih proizvoda u Uniji. Ako zahtjevi nisu jednako strogi kao oni iz te uredbe, moraju pružati jamstva jednakovrijedna zahtjevima u pogledu zdravlja životinja iz dijela IV. te uredbe.

(10)

Člankom 234. stavkom 2. „Zakona o zdravlju životinja” utvrđuje se donošenje delegiranih akata u svrhu dopune pravila utvrđenih tom uredbom u pogledu zahtjeva zdravlja životinja za ulazak u Uniju vrsta i kategorija životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla iz trećih zemalja ili područja te za premještanje unutar Unije i postupanje s tim proizvodima nakon njihova ulaska u Uniju kako bi se umanjili mogući rizici.

(11)

U skladu s člankom 237. stavkom 1. „Zakona o zdravlju životinja” države članice dopuštaju ulazak u Uniju pošiljaka životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla samo ako takve pošiljke prate certifikati o zdravlju životinja i izjave ili drugi dokumenti koji se zahtijevaju na temelju te Uredbe. Člankom 237. stavkom 2. te uredbe utvrđuje se da certifikat o zdravlju životinja mora provjeriti i potpisati službeni veterinar u trećoj zemlji ili području podrijetla. U tom kontekstu člankom 237. stavkom 4. „Zakona o zdravlju životinja” utvrđuje se da Komisija donosi delegirane akte o odstupanjima od zahtjevâ za certifikat o zdravlju životinja iz članka 237. stavaka 1. i 2. te uredbe te da donosi pravila kojima se zahtijeva da takve pošiljke prate izjave ili drugi dokumenti.

(12)

Člankom 239. stavkom 2. „Zakona o zdravlju životinja” utvrđuje se da Komisija donosi delegirane akte o posebnim pravilima i dodatnim zahtjevima za određene posebne vrste ulaska u Uniju pošiljaka životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla te se utvrđuju odstupanja od općih zahtjeva u pogledu zdravlja životinja utvrđenih u članku 229. stavku 1. i članku 237. stavku 1. te uredbe i u dodatnim pravilima iz delegiranih akata donesenih u skladu s njezinim člankom 234. stavkom 2. i člankom 237. stavkom 4.

(13)

Dopunjujuća pravila koja je potrebno utvrditi ovom Uredbom u skladu s člankom 234. stavkom 2. i člankom 239. stavkom 2. „Zakona o zdravlju životinja” međusobno su povezana. Člankom 234. stavkom 2. utvrđeno je da Komisija donosi opće zahtjeve za ulazak u Uniju pošiljaka životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla, dok je člankom 239. stavkom 2. utvrđeno da Komisija utvrđuju posebna pravila i dodatne zahtjeve za odstupanja od tih općih zahtjeva.

(14)

Zahtjevi za certifikat o zdravlju životinja utvrđeni člankom 237. „Zakona o zdravlju životinja” dio su okvira pravila koja se odnose na ulazak u Uniju pošiljaka životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla. Ovlasti dodijeljene Komisiji na temelju članka 237. stavka 4. te uredbe za odobravanje odstupanja od zahtjevâ u pogledu zdravlja životinja dio su tog općeg okvira pravila.

(15)

„Zakonom o zdravlju životinja” već je utvrđen niz definicija. Pored tih definicija, u ovoj bi Uredbi trebalo uzeti u obzir i definicije utvrđene u drugim aktima Unije u povezanim područjima higijene hrane i službenih kontrola, kao što su definicije utvrđene u Uredbi (EZ) 853/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (2). Međutim, u svrhu utvrđivanja zahtjeva u pogledu zdravlja životinja za ulazak u Uniju životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla primjereno je uključiti posebne definicije, uključujući definicije određenih kategorija životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla. Te su definicije potrebne kako bi se razjasnilo koje kategorije životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla predstavljaju rizik za zdravlje životinja te stoga podliježu zahtjevima u pogledu zdravlja životinja za ulazak u Uniju.

(16)

Radi dosljednosti zakonodavstva Unije i na temelju rizika za zdravlje životinja koji ti proizvodi predstavljaju, definicija „svježeg mesa” za potrebe ove Uredbe trebala bi obuhvaćati definicije „svježeg mesa”, „mljevenog mesa” i „mesnih pripravaka” utvrđene u Prilogu I. Uredbi (EZ) 853/2004.

(17)

Osim toga, definicijom „mesnih proizvoda” za potrebe ove Uredbe trebalo bi obuhvatiti definicije „mesnih proizvoda”, „obrađenih želudaca”, „mjehura”, „crijeva”, „topljene životinjske masti” i „mesnih ekstrakata” utvrđene u Uredbi (EZ) 853/2004. Razlog tomu je to što sa stajališta zdravlja životinja svi ti proizvodi predstavljaju isti rizik za zdravlje životinja te bi na njih trebalo primjenjivati iste mjere za umanjivanje rizika.

(18)

Definiciju „trupa” iz Uredbe (EZ) 853/2004 trebalo bi prilagoditi kako bi definirala „trup kopitara ili papkara” u svrhu njegova razlikovanja od „nusproizvoda klanja”. Razlog tomu je to što ta dva proizvoda predstavljaju različite rizike za zdravlje životinja, pri čemu „nusproizvodi klanja” predstavljaju veći rizik.

(19)

„Ovitke” bi trebalo definirati u ovoj Uredbi te bi u toj definiciji trebalo uzeti u obzir definiciju iz pojmovnika Kodeksa o zdravlju kopnenih životinja Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE). U definiciji bi trebalo razjasniti koji se proizvodi životinjskog podrijetla moraju smatrati ovicima te se stoga moraju podvrgnuti posebnim postupcima za umanjivanje rizika predviđenima ovom Uredbom.

(20)

Člankom 229. stavkom 1. „Zakona o zdravlju životinja” utvrđuje se da se ulazak pošiljaka životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla u Uniju smije dopustiti samo ako dolaze iz trećih zemalja ili područja uvrštenih na popis za ulazak u Uniju određene vrste i kategorije životinja, zametnih proizvoda ili proizvoda životinjskog podrijetla u skladu s kriterijima iz članka 230. stavka 1. te ako te pošiljke ispunjavaju zahtjeve u pogledu zdravlja životinja utvrđene člankom 234. i naknadnim delegiranim aktima. Ovom Uredbom trebalo bi nadležnom tijelu dodijeliti odgovornost za provjeru zadovoljavaju li takve pošiljke koje ulaze u Uniju navedene zahtjeve.

(21)

Člankom 237. stavkom 1. „Zakona o zdravlju životinja” predviđa se da je ulazak u Uniju pošiljaka vrsta i kategorija životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla iz trećih zemalja ili područja dopušten samo ako te pošiljke prati certifikat o zdravlju životinja, koji je izdalo nadležno tijelo treće zemlje ili područja, ili izjave ili drugi dokumenti ili svi ti dokumenti. Ovom Uredbom stoga bi trebalo razjasniti koji su dokumenti potrebni u svakom pojedinom slučaju te nadležnom tijelu dodijeliti odgovornost za provjeru zadovoljavaju li takve pošiljke koje ulaze u Uniju taj opći zahtjev.

(22)

Iz informacija koje moraju sadržavati certifikati o zdravlju životinja, izjave i drugi dokumenti koji prate pošiljke životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla mora biti jasno vidljivo ispunjavaju li te pošiljke opće zahtjeve predviđene „Zakonom o zdravlju životinja” i relevantne zahtjeve utvrđene ovom Uredbom. Ovom Uredbom stoga bi trebalo utvrditi obveze za subjekte odgovorne za ulazak u Uniju takvih pošiljaka i za nadležna tijela države članice ulaska u Uniju u pogledu valjanosti dokumenata koji prate pošiljke te prihvatljivosti takvih pošiljaka za ulazak u Uniju.

(23)

Uzimajući u obzir rizike za zdravlje životinja kao što su razdoblja inkubacije bolesti te u cilju sprečavanja zlouporabe certifikata o zdravlju životinja, potrebno je utvrditi rok valjanosti tih certifikata samo u slučaju životinja i jaja za valenje. Razlog tomu je to što ti proizvodi predstavljaju veći rizik za zdravlje životinja nego proizvodi životinjskog podrijetla, koji su možda podvrgnuti mjerama za umanjivanje rizika, i zametni proizvodi koji se prevoze zamrznuti u zatvorenim i plombiranim spremnicima. Međutim, budući da pomorski prijevoz živih životinja i jaja za valenje može dugo trajati, razdoblje valjanosti certifikata u tom slučaju trebalo bi produljiti pod uvjetom da su poduzete određene mjere za umanjivanje rizika.

(24)

Zahtjevi u pogledu zdravlja životinja koji se moraju poštovati i jamstva koja treće zemlje i područja moraju pružiti za ulazak u Uniju pošiljaka životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla ovise o bolestima navedenima u članku 5. „Zakona o zdravlju životinja” i Prilogu II. tom zakonu te njihovoj kategorizaciji iz članka 9. stavka 1. te uredbe i Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2018/1882 (3). U toj uredbi utvrđuju se definicije bolesti kategorije A, B, C, D i E te se navodi da se pravila o sprečavanju i kontroli bolesti s popisa utvrđena u članku 9. stavku 1. Uredbe (EU) 2016/429 primjenjuju na vrste i skupine vrsta s popisa iz Priloga toj uredbi.

(25)

U dijelu II. poglavlju 1. „Zakona o zdravlju životinja” utvrđena su pravila o obavješćivanju i izvješćivanju o bolestima u svrhu ranog otkrivanja i učinkovite kontrole bolesti u Uniji. U ovoj Uredbi trebalo bi utvrditi pojedinosti o sustavima obavješćivanja i izvješćivanja koje je potrebno uspostaviti u trećim zemljama ili područjima kako bi ti sustavi bili jednakovrijedni onima koji se primjenjuju u Uniji te utvrditi bolesti za koje bi trebala postojati obveza obavješćivanja i izvješćivanja. U tom smislu, iako žive životinje mogu prenositi bolesti za koje su kao vrsta navedene na popisu u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2018/1882, ne mogu svi proizvodi životinjskog podrijetla i zametni proizvodi dobiveni od tih životinja prenositi sve te bolesti. Ovom Uredbom trebalo bi razjasniti koje bolesti životinja izazivaju zabrinutost te stoga za njih postoji obveza obavješćivanja i izvješćivanja za svaku pojedinu vrstu i kategoriju životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih ulasku u Uniju.

(26)

Zahtjevi u pogledu zdravlja životinja utvrđeni ovom Uredbom trebali bi se temeljiti na različitim razinama zaštite od rizika za zdravlje životinja. Zahtjevi se razlikuju ovisno o tome odnose li se na treću zemlju podrijetla, na područje podrijetla, na zonu u toj trećoj zemlji ili području, u slučaju životinja akvakulture na kompartment u toj trećoj zemlji ili području, na objekt podrijetla životinja ili proizvoda životinjskog podrijetla ili na objekt ili centar za prikupljanje zametnih proizvoda.

(27)

Nadziranje bolesti i sljedivost u objektima ključni su elementi politike kontrole bolesti u Uniji. Ova bi Uredba trebala sadržavati određene osnovne zahtjeve o sljedivosti i veterinarskim posjetima u objektima podrijetla životinja namijenjenih ulasku u Uniju i objektima podrijetla životinja od kojih su dobiveni zametni proizvodi i proizvodi životinjskog podrijetla namijenjeni ulasku u Uniju. Ti zahtjevi trebali bi biti jednakovrijedni onima iz Uredbe (EU) 2016/429 te iz delegiranih i provedbenih akata donesenih na temelju te uredbe.

(28)

Nadalje, ako određena vrsta objekta u kojem se drže životinje ili zametni proizvodi u trećoj zemlji ili području predstavlja poseban rizik za zdravlje životinja, za izvoz u Uniju trebala bi dobiti posebno odobrenje nadležnog tijela u toj trećoj zemlji ili području, kojim se pružaju jamstva jednakovrijedna onima predviđenima člancima od 92. do 100. Uredbe (EU) 2016/429 za određene objekte u Uniji.

(29)

Za pošiljke životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla namijenjene ulasku u Uniju ne bi trebalo smatrati da predstavljaju rizik za zdravlje životinja u svojoj zemlji ili području podrijetla te se na njih ne bi trebali primjenjivati nacionalni programi iskorjenjivanja ili druga nacionalna ograničenja koja se temelje na pitanjima povezanima sa zdravljem životinja.

(30)

Zahtjevima u pogledu zdravlja životinja za ulazak u Uniju pošiljaka životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla mora se osigurati učinkovita zaštita od unošenja prenosivih bolesti životinja u Uniji i njihova širenja unutar Unije. Ulazak tih pošiljaka u Uniju ne bi trebalo dopustiti iz trećih zemalja ili područja ili zona ili, u slučaju životinja akvakulture, njihovih kompartmenata, koji su zaraženi određenim bolestima s popisa za koje Unija ima status područja slobodnog od bolesti te koji stoga predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje životinja u Uniji.

(31)

Na Uniji je da procijeni jesu li treća zemlja, područje ili zona ili, u slučaju životinja akvakulture, kompartment podrijetla slobodni od određene bolesti. Unijina procjena trebala bi se temeljiti na informacijama o nadziranju bolesti koje je dostavilo nadležno tijelo treće zemlje ili područja te bi se u njoj trebala uzeti u obzir pravila Unije o zdravlju životinja iz dijela II. „Zakona o zdravlju životinja” i Delegirane uredbe Komisije (EU) 2020/689 (4). Kao dodatne mjere za umanjivanje rizika mogu se zahtijevati posebni uvjeti za određene bolesti i okolnosti.

(32)

Sloboda od određene bolesti u trećoj zemlji ili području ili njihovoj zoni mora se temeljiti na međunarodno priznatim dijagnostičkim testovima i metodama koji se provode u skladu s istim standardima i postupcima koji se primjenjuju u Uniji.

(33)

Potrebno je osigurati da je zdravstveni status životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih ulasku u Uniju u skladu s jamstvima koja je pružila treća zemlja, područje ili zona podrijetla. Stoga bi se ovom Uredbom za životinje trebalo utvrditi najkraće razdoblje boravka u trećoj zemlji, području, zoni ili objektu podrijetla i najkraće razdoblje u kojem nisu bile u kontaktu s proizvodima nižeg zdravstvenog statusa prije njihove otpreme u Uniju. Pri utvrđivanju duljine najkraćeg razdoblje boravka trebalo bi uzeti u obzir razdoblje inkubacije relevantnih bolesti, planirano odredište i namjenu životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla.

(34)

Za pse, mačke i pitome vretice nije potrebno utvrditi razdoblje boravka jer je cijepljenje protiv bjesnoće, bolesti tih vrsta koja izaziva najveću zabrinutost, obavezno u svim slučajevima. Registrirani konji namijenjeni natjecanjima, utrkama i konjičkim kulturnim događanjima isto bi tako trebali biti izuzeti od određenih zahtjeva u pogledu razdoblja boravka ako ispunjavaju dodatna jamstva. To se izuzeće temelji na očekivanju da će razina zdravlja takvih konja biti visoka.

(35)

Zdravstveni status životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih ulasku u Uniju može biti ugrožen tijekom prijevoza od mjesta podrijetla do mjesta ulaska u Uniju ako dođu u kontakt sa životinjama ili proizvodima koji ne ispunjavaju iste zahtjeve ili ako se provoze kroz treće zemlje, područja ili zone čiji je zdravstveni status niži od zdravstvenog statusa zemlje ili područja podrijetla ili njihove zone. Stoga bi trebalo primijeniti određene preventivne mjere kako bi se očuvao njihov zdravstveni status.

(36)

Kako bi se osiguralo da se u Uniju otpremaju samo zdrave životinje, životinje u pošiljkama trebalo bi prije otpreme podvrgnuti kliničkoj inspekciji koju obavlja službeni veterinar. Vremenski okvir za obavljanje te inspekcije trebalo bi prilagoditi određenim vrstama i riziku koji one predstavljaju.

(37)

Kopnene životinje, jaja za valenje i akvatične životinje namijenjeni ulasku u Uniju trebali bi se prevoziti samo kroz treće zemlje, područja ili zone, ili istovarivati samo u trećim zemljama, područjima ili zonama, koji su također uvršteni na popis za ulazak u Uniju istih vrsta i kategorija životinja i jaja za valenje. Uvrštenje tih zemalja, područja ili zona na popis upućuje na to da su jamstva u pogledu zdravlja životinja koja se u njima pružaju jednakovrijedna onima u trećoj zemlji ili području podrijetla ili njihovoj zoni.

(38)

Pri prijevozu kopnenih životinja i jaja za valenje zrakoplovom ili plovilom moglo bi doći do nepredviđenih događaja, kao što su mehanički problemi prijevoznog sredstva, štrajkovi u zračnim i morskim lukama ili nepredviđena kašnjenja. Stoga je primjereno predvidjeti odstupanja u slučajevima u kojima se mogu pružiti jamstva. Time će se omogućiti nastavak prijevoza kopnenih životinja i jaja za valenje u Uniju, uz istodobno osiguranje zdravstvenog statusa tih proizvoda i sprečavanje dodatnih rizika za zdravlje životinja.

(39)

Budući da su u slučaju kopitara pretovari i zaustavljanja u zemljama koje nisu uvrštene na popis dio standardnih aktivnosti prijevoza, potrebno ih je dopustiti uz određene preventivne mjere.

(40)

Čišćenje i dezinfekcija prijevoznih sredstava ključna su aktivnost za sprečavanje rizika od širenja bolesti životinja. Pri prijevozu pošiljaka živih životinja namijenjenih Uniji, čišćenje i dezinfekciju prijevoznog sredstva trebalo bi provesti neposredno prije utovara životinja za otpremu u Uniju.

(41)

Dodatni rizik za zdravstveni status životinja namijenjenih ulasku u Uniju mogu predstavljati operacije okupljanja životinja u trećim zemljama ili područjima podrijetla jer se pritom životinje miješaju i dolaze u kontakt sa životinjama različitog podrijetla. Stoga bi broj, trajanje takvih operacija i vrste koje im se mogu podvrgavati, trebalo ograničiti na minimum i na vrste s pouzdanim sustavima sljedivosti.

(42)

Uz opće zahtjeve u pogledu zdravlja životinja, potrebno je utvrditi posebne zahtjeve pri čemu se uzimaju u obzir rizici za zdravlje životinja povezani s različitim vrstama i kategorijama kopnenih životinja obuhvaćenima područjem primjene ove Uredbe.

(43)

Različite vrste kopitara i papkara iz „Zakona o zdravlju životinja” navedene su kao vrste koje su prijemljive na različite bolesti s popisa u Provedbenoj uredbi (EU) 2018/1882. U toj uredbi bolesti s popisa utvrđene su i u različitim kategorijama za različite vrste kopitara i papkara. Stoga bi u ovoj Uredbi trebalo jasno utvrditi posebne zahtjeve i jamstva u pogledu bolesti s popisa za različite vrste i kategorije kopitara i papkara.

(44)

Kako bi se spriječila pojava bolesti kategorije A, za koje se smatra da je Unija od njih slobodna, opći zahtjev za treću zemlju ili područje ili njihovu zonu podrijetla kopitara i papkara trebao bi biti sloboda od te bolesti tijekom razdoblja kojim se jamči da se ulaskom životinja iz te treće zemlje, područja ili zone ne ugrožava Unijin status područja slobodnog od te bolest. Za bolesti kategorije B, za koje Unija ima obvezne programe iskorjenjivanja, ovom Uredbom trebalo bi utvrditi mjere za umanjivanje rizika ako treća zemlja ili područje podrijetla nisu potpuno slobodni od takvih bolesti.

(45)

Ako su pošiljke kopitara i papkara namijenjene ulasku u države članice koje su službeno slobodne od bolesti ili koje imaju odobreni program iskorjenjivanja za zarazni rinotraheitis goveda/zarazni pustularni vulvovaginitis, virusni proljev goveda ili infekciju virusom bolesti Aujeszkoga, te bi pošiljke trebale ispunjavati dodatne zahtjeve kako bi se osiguralo da te životinje ne ugrožavaju zdravstveni status tih država članica u pogledu navedenih bolesti.

(46)

Ako kopitari i papkari potječu iz zatvorenog objekta i ako su namijenjeni ulasku u zatvoreni objekt u Uniji, trebala bi se primjenjivati posebna pravila u pogledu treće zemlje ili područja podrijetla te dodatni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja. U posebnim pravilima trebalo bi uzeti u obzir specifičnost tih zatvorenih objekata i posebne uvjete koje oni ispunjavaju kako bi dobili odobrenje nadležnog tijela treće zemlje ili područja podrijetla i nadležnog tijela država članica odredišta.

(47)

Zatvoreni objekt podrijetla može biti smješten u trećoj zemlji ili području koji nisu uvršteni na popis za ulazak u Uniju određenih vrsta kopitara i papkara. Međutim, prethodno će trebati provesti ocjenu nacionalnog zakonodavstva i veterinarskih službi treće zemlje ili područja. Osim toga, objekt podrijetla trebao bi biti u skladu s dodatnim zahtjevima u pogledu nadziranja bolesti, veterinarskog nadziranja, vođenja evidencije i postupaka. Kako bi se osiguralo da se ta jamstva mogu pružiti, ovom Uredbom trebalo bi utvrditi posebne uvjete za odobrenje tih zatvorenih objekata od strane nadležnog tijela u trećoj zemlji ili području. Država članica odredišta trebala bi sastaviti popis takvih zatvorenih objekata nakon dobivanja povoljnog rezultata procjene rizika koju je provelo nadležno tijelo u toj državi članici u pogledu svih relevantnih informacija o uključenim rizicima za zdravlje životinja koje je dostavio objekt.

(48)

Za ulazak peradi i ptica u zatočeništvu u Uniju trebali bi se primjenjivati posebni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja kako bi se odgovorilo na posebne rizike koje za te životinje predstavljaju relevantne bolesti s popisa. Tim zahtjevima trebala bi se uzeti u obzir kategorija, vrsta i predviđena uporaba peradi i ptica u zatočeništvu te pružiti učinkovita zaštita od širenja u Uniji bolesti iz trećih zemalja ili područja koje izazivaju zabrinutost.

(49)

Kako bi se olakšala trgovina pošiljkama malih količina peradi, trebalo bi utvrditi posebne zahtjeve i odstupanja za pošiljke s manje od 20 jedinki peradi, osim bezgrebenki.

(50)

Uzimajući u obzir aktivnosti i rizike za zdravlje životinja povezane s pticama u zatočeništvu, pošiljkama tih životinja trebalo bi dopustiti ulazak u Uniju samo ako dolaze iz objekata koje su odobrila nadležna tijela u trećoj zemlji ili području podrijetla ptica u zatočeništvu ili njihovoj zoni. Ptice u zatočeništvu trebale bi se nakon dolaska u Uniju staviti u karantenu kako bi se potvrdilo da nijedna od bolesti koje izazivaju zabrinutost nije prisutna.

(51)

Osim toga, ako su pošiljke ptica i jaja za valenje namijenjene državama članicama sa statusom država slobodnih od infekcije virusom newcastleske bolesti bez cijepljenja, takve bi pošiljke trebale ispunjavati dodatne zahtjeve kako bi se osiguralo da predmetne pošiljke ne ugrožavaju zdravstveni status tih država članica u pogledu navedene bolesti.

(52)

Infestacija malim kornjašem košnice (Aethina tumida) jedna je od bolesti koja izaziva najveću zabrinutost. U velikoj mjeri egzotičan je za Uniju, no u posljednjih nekoliko desetljeća proširio se na globalnoj razini, što je uzrokovalo ozbiljne probleme za pčelarski sektor, a potencijalno i za bumbare. Grinje Tropilaelaps (Tropilaelaps spp.) su patogeni koji mogu imati pogubne posljedice za pčele. I ti su uzročnici egzotični za Uniju. Trenutačno nisu dostupni učinkoviti i sigurni načini liječenja tih bolesti. Uđu li te bolesti u Uniju putem pošiljaka, dovele bi u pitanje održivost pčelarskog i drugih sektora, što bi moglo utjecati na poljoprivredu i okoliš koji ostvaruju koristi od usluga oprašivanja koje pružaju uzgojene i divlje pčele.

(53)

Američka gnjiloća povremeno se javlja u Uniji, ali se kontrolira kada je u pitanju trgovina pčelama, dok su određena područja u Uniji priznata kao slobodna od grinja Varroa i zaštićena dodatnim trgovinskim jamstvima kako bi odredišta u Uniji i dalje bila sigurna. Pravila na razini Unije bila su i još uvijek su ključna za umanjivanje rizika ulaska navedenih patogena u Uniju putem pošiljaka pčela i bumbara. Stoga bi se takva pravila trebala utvrditi u ovoj Uredbi.

(54)

Samo se za matice pčela bez legla i s malim brojem pratećih hraniteljica u pojedinačnim kavezima za matice može jednostavno provjeriti jesu li infestirane malim kornjašem košnice ili grinjama Tropilaelaps, stoga bi ulazak pčela u Uniju trebalo ograničiti na takve pošiljke.

(55)

Za potrebe industrije hortikulture često se trguje kolonijama bumbara koji se razmnožavaju i uzgajaju u objektima izoliranima od okoliša. S obzirom na uobičajeno korištene objekte, postupke i zatvorene spremnike koji se upotrebljavaju za otpremu kolonija, ulazak bumbara (Bombus spp.) u Uniju trebalo bi dopustiti samo za kolonije koje se razmnožavaju, uzgajaju i pakiraju isključivo u objektima u kontroliranim uvjetima okoliša i koje se mogu pregledati kako bi se osiguralo da nisu zaražene malim kornjašem košnice.

(56)

Bjesnoća je bolest s popisa, kojoj su izloženi psi, mačke i pitome vretice, koja zbog potencijalnih učinaka na ljude i životinje izaziva najveću zabrinutost u Uniji. Države članice stoga moraju provesti obvezni program iskorjenjivanja zaraze bjesnoćom u skladu s Delegiranom uredbom (EU) 2020/689. Kako bi se spriječilo moguće unošenje bjesnoće u Uniju, trebalo bi zahtijevati cijepljenje za sve pošiljke pasa, mačaka i pitomih vretica koje ulaze u Uniju, uzimajući u obzir dostupnost i učinkovitost postojećih cjepiva protiv te bolesti.

(57)

Psi namijenjeni ulasku u državu članicu sa statusom države slobodne od bolesti ili s odobrenim programom iskorjenjivanja trakavice Echinococcus multilocularis moraju ispunjavati dodatne zahtjeve kako bi se u predmetnim državama članicama osigurala zaštita tog statusa. U tom bi pogledu takve pse prije njihova ulaska u Uniju trebalo preventivno liječiti. Međutim, ako su psi, mačke i pitome vretice namijenjeni zatvorenom objektu smještenom u Uniji, trebala bi se primjenjivati posebna pravila u pogledu bjesnoće i infestacije trakavicom Echinococcus multilocularis te dodatni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja, uzimajući u obzir specifičnosti djelatnosti koje se obavljaju u takvim objektima i posebne uvjete u kojima se životinje u njima drže.

(58)

Zametni proizvodi mogu predstavljati znatan rizik za širenje bolesti životinja. To se posebno odnosi na sjeme, no u manjoj mjeri i na jajne stanice i zametke. Budući da se zametni proizvodi prikupljaju ili proizvode od ograničenog broja donora, ali imaju široku primjenu u općoj populaciji životinja, mogu biti izvor bolesti za velik broj životinja ako se njima ne rukuje na odgovarajući način ili ako ih se ispravno ne razvrsta u skladu s njihovim zdravstvenim statusom. Takvih je slučajeva bilo u prošlosti i prouzrokovali su znatne ekonomske gubitke. Stoga je potrebno utvrditi zahtjeve u pogledu zdravlja životinja za ulazak u Uniju zametnih proizvoda određenih držanih kopnenih životinja.

(59)

Zahtjevi za ulazak zametnih proizvoda kopitara i papkara u Uniju trebali bi se temeljiti na zahtjevima za ulazak živih životinja u Uniju.

(60)

Posebni zahtjevi za objekte za zametne proizvode u kojima se zametni proizvodi kopitara i papkara koji ispunjavaju uvjete za ulazak u Uniju prikupljaju, proizvode, obrađuju i pohranjuju trebali bi odražavati zahtjeve utvrđene za premještanja unutar Unije. Isti pristup primjenjuje se na zahtjeve u pogledu sljedivosti i zdravlja životinja za zametne proizvode.

(61)

Budući da je zametne proizvode potrebno premjestiti iz zatvorenih objekata smještenih u trećim zemljama u zatvorene objekte smještene u Uniji, ovom Uredbom trebalo bi za takav ulazak utvrditi posebne zahtjeve u pogledu sljedivosti i zdravlja životinja.

(62)

Zahtjevima u pogledu zdravlja životinja za ulazak jaja za valenje u Uniju trebalo bi odgovoriti na rizike u pogledu bolesti s popisa koje bi se različitim kategorijama jaja za valenje mogle unijeti u Uniju. Stoga bi takvi zahtjevi trebali odgovarati zahtjevima za ulazak u Uniju odgovarajućih vrsta ili kategorija ptica.

(63)

Ako su jaja za valenje peradi namijenjena ulasku u države članice sa statusom države slobodne od infekcije virusom newcastleske bolesti bez cijepljenja, ta bi jaja trebala ispunjavati dodatne zahtjeve kako bi se osiguralo da ne ugrožavaju status tih država članica.

(64)

Proizvodi životinjskog podrijetla mogu prenositi uzročnike bolesti na životinje i proizvode. Rizik za zdravlje životinja povezan sa svježim i sirovim proizvodima životinjskog podrijetla očito je veći od rizika proizvoda koji su prerađeni i obrađeni. Stoga bi zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za treću zemlju ili područje podrijetla svježeg mesa, sirovog mlijeka, kolostruma i proizvoda na osnovi kolostruma trebali biti stroži od zahtjeva za mesne i mliječne proizvode. Međutim, postupak obrade koji se primjenjuje na te obrađene proizvode mora biti učinkovit kako bi se umanjio rizik koji ti proizvodi predstavljaju ovisno o vrsti podrijetla proizvoda te zemlji ili području podrijetla.

(65)

Postupci za umanjivanje rizika koji se primjenjuju na proizvode životinjskog podrijetla podrijetlom iz zona ograničenja uspostavljenih u slučaju potvrde bolesti kategorije A u Uniji utvrđeni su Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2020/687 (5) na temelju dostupnih znanstvenih spoznaja i iskustva stečenog primjenom prijašnjeg zakonodavstva. Stoga bi se isti postupci obrade za umanjivanje rizika trebali primjenjivati na proizvode podrijetlom iz trećih zemalja, područja ili njihovih zona koji predstavljaju rizik za zdravlje životinja.

(66)

Rizike povezane sa svježim mesom koje ulazi u Uniju trebalo bi umanjiti utvrđivanjem zahtjeva u pogledu slobode treće zemlje ili područja podrijetla od bolesti te zahtjeva u pogledu bolesti životinja koji se primjenjuju na žive životinje od kojih je meso dobiveno, otpreme držanih životinja na klanje, postupaka klanja i usmrćivanja te postupanja sa svježim mesom i postupaka njegove pripreme.

(67)

Svježe meso kopnenih životinja može se dobiti od držanih životinja, uključujući divljač iz uzgoja kako je definirana u Uredbi (EZ) 853/2004, te od divljih životinja. Međutim, u Uniji meso koje se dobiva od životinja namijenjenih proizvodnji, posebno životinja koje pripadaju vrstama Bos taurus, Capra hirchus, Ovis aries, i Sus scrofa, mora biti dobiveno u klaonicama. Stoga je kako bi se pružila odgovarajuća i jednakovrijedna jamstva primjereno isključiti mogućnost kategorizacije tih vrsta kao divljač iz uzgoja ili divlje životinje ako je od od njih dobiveno svježe meso namijenjeno ulasku u Uniju.

(68)

U slučaju izbijanja relevantne bolesti životinja u trećoj zemlji ili području, datum i mjesto klanja držanih životinja ili datum usmrćivanja divljih životinja ili divljači iz uzgoja ključni su za utvrđivanje mogućih rizika za zdravlje životinja povezanih s tim životinjama i proizvodima životinjskog podrijetla koji su od njih dobiveni. Stoga je potrebno utvrditi datum klanja ili usmrćivanja kako bi se provjerilo jesu li životinje zaklane ili usmrćene u razdoblju u kojem nije bilo slučajeva izbijanja bolesti i u kojem su treća zemlja ili područje bili navedeni na popisu zemalja ili područja kojima je odobreno unošenje svježeg mesa u Uniju.

(69)

Vrsta postupka obrade koji se primjenjuje na proizvode životinjskog podrijetla trebala bi biti u skladu s rizikom koji predstavlja treća zemlja ili područje ili njihova zona u kojima je proizvod proizveden. Ulazak u Uniju prerađenih proizvoda životinjskog podrijetla koji su podvrgnuti postupcima obrade za koje nije dokazano da za određenu kategoriju proizvoda životinjskog podrijetla učinkovito uklanjanju rizike povezane s bolestima s popisa koje izazivaju zabrinutost trebalo bi odobriti samo iz trećih zemalja ili područja ili njihovih zona koji pružaju sva jamstva o slobodi od relevantnih bolesti. Ulazak u Uniju proizvoda životinjskog podrijetla iz trećih zemalja ili područja ili njihovih zona koji ne pružaju sva ta jamstva trebalo bi dopustiti samo ako su ti proizvodi podvrgnuti posebnim postupcima obrade.

(70)

U nekim slučajevima treća zemlja ili područje ili njihova zona nabavljaju sirovo meso za proizvodnju mesnih proizvoda iz treće zemlje ili područja ili njihove zone koji su uvršteni na popis za ulazak u Uniju mesnih proizvoda relevantnih vrsta koji podliježu posebnom postupku obrade. U takvim bi se slučajevima mesni proizvod uvijek trebao podvrgavati najstrožem posebnom postupku obrade kako bi se umanjili svi mogući rizici za zdravlje životinja.

(71)

Mesne proizvode koji sadržavaju meso peradi iz treće zemlje ili područja ili njihove zone u kojima je došlo do izbijanja visokopatogene influence ptica ili zaraze virusom newcastleske bolesti trebalo bi podvrgnuti postupku obrade koji je učinkovit u umanjivanju rizika u trećoj zemlji ili području ili njihovoj zoni koji su uvršteni na popis za ulazak u Uniju. Tako se može dopustiti nastavak trgovine prije primjene mjera za kontrolu kao što je regionalizacija. Neposrednom primjenom postupka obrade za umanjivanje rizika nakon izbijanja bolesti smanjuje se rizik za zdravlje životinja te istodobno smanjuje utjecaj na trgovinu.

(72)

Ako se mesni proizvodi proizvode od svježeg mesa različitih vrsta, postupkom obrade koji se primjenjuje trebalo bi ukloniti sve moguće rizike za zdravlje životinja. Stoga, ako se postupak obrade primjenjuje prije miješanja, različite vrste svježeg mesa trebalo bi podvrgnuti odgovarajućem postupku obrade predviđenom za vrstu podrijetla predmetnog svježeg mesa. Međutim, ako se postupak obrade primjenjuje nakon miješanja, konačni mesni proizvod trebalo bi podvrgnuti postupku obrade predviđenom za sastojak od svježeg mesa s najvećim rizikom za zdravlje životinja.

(73)

Postupci obrade za umanjivanje specifičnih rizika za zdravlje životinja povezanih s ulaskom ovitaka trebalo bi preispitati i ažurirati uzimajući u obzir zaključke i preporuke najnovijih znanstvenih dokaza koje je procijenio Odbor za zdravlje i dobrobit životinja Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) (6).

(74)

Uvjeti za ulazak u Uniju sirovog mlijeka, mliječnih proizvoda, kolostruma i proizvoda na osnovi kolostruma temelje se na rizicima za zdravlje životinja koje ti proizvodi predstavljaju. Ti su rizici povezani sa zemljom ili područjem podrijetla ili njihovom zonom i sa životinjskim vrstama od kojih su proizvodi dobiveni. Slinavka i šap te infekcija virusom goveđe kuge dvije su bolesti koje izazivaju zabrinutost u pogledu mlijeka i kolostruma, stoga bi sirovo mlijeko i kolostrum trebali ulaziti samo iz trećih zemalja ili područja ili njihovih zona koji su slobodni od tih bolesti. I proizvodi na osnovi kolostruma bi trebali potjecati samo iz tih trećih zemalja, područja ili zona jer ne postoje znanstveno utemeljeni postupci obrade za umanjivanje rizika kojima se osigurava uništenje uzročnika bolesti u toj kategoriji proizvoda.

(75)

Za mlijeko dobiveno od vrsta Bos taurus, Ovis aries, Capra hircus, Bubalus bubalis i Camelus dromedarius rizik koji se odnosi na slinavku i šap može se umanjiti primjenom dobro poznatih posebnih postupaka obrade za umanjivanje rizika. Međutim, s obzirom na to da se učinkovitost nekih od tih postupaka obrade ne može osigurati za mliječne proizvode dobivene od životinjskih vrsta koje nisu vrste Bos taurus, Ovis aries, Capra hircus, Bubalus bubalis i Camelus dromedarius, njih bi trebalo podvrgnuti najstrožem postupku obrade za umanjivanje rizika.

(76)

Postupci obrade kojima podliježu proizvodi životinjskog podrijetla trebali bi se uvijek provoditi u trećoj zemlji ili području podrijetla ili njihovoj zoni koji su uvršteni na popis za ulazak tih proizvoda u Uniju.

(77)

Akvatične životinje vrsta s popisa ponekad se prevoze morem u plovilima, uključujući brodove s bazenima, koja tijekom putovanja mogu zamijeniti vodu. U takvim slučajevima uz certifikat o zdravlju životinje bi trebala pratiti i izjava koju je potpisao zapovjednik plovila u kojoj se navode pojedinosti o luci podrijetla i luci odredišta te o svim drugim lukama u kojima je plovilo tijekom putovanja pristalo. Tom bi izjavom trebalo potvrditi da životinje vrsta s popisa koje se nalaze na plovilu nisu tijekom putovanja do konačnog odredišta bile izložene uvjetima zbog kojih se mogao promijeniti njihov zdravstveni status.

(78)

Akvatične životinje mogu ući u Uniju u brojne svrhe. S obzirom na rizik od bolesti povezan s premještanjem živih životinja, na takve životinje koje ulaze u Uniju u svrhu prehrane ljudi trebali bi se primjenjivati isti postupci kao da ulaze u Uniju u druge svrhe kao što su uzgoj ili puštanje u divljinu. Proizvodi životinjskog podrijetla od akvatičnih životinja osim živih akvatičnih životinja predstavljaju manji rizik nego akvatične životinje i stoga su mjere koje je potrebno poduzeti u vezi s takvim proizvodima koji u Uniju ulaze radi daljnje prerade manje stroge od onih koje se primjenjuju na žive životinje.

(79)

Puštanje akvatičnih životinja u divljinu u prirodnim vodama predstavlja velik rizik ako su te životinje zaražene bolešću s popisa. Iz tog razloga, posebno kada je riječ o bolestima kategorije A i B, treća zemlja ili područje podrijetla ili njihova zona ili kompartment trebali bi biti slobodni od tih bolesti ako su akvatične životinje namijenjene puštanju u divljinu u prirodne vode Unije. Osim toga, akvatične životinje koje se unose u Uniju za puštanje u divljinu u prirodnim vodama trebale bi u svakom slučaju potjecati iz treće zemlje ili područja ili zone ili kompartmenta koji su proglašeni slobodnima od bolesti kategorije C čak i ako država članica ili zona ili kompartment odredišta nisu slobodni od te bolesti.

(80)

U slučaju bolesti akvatičnih životinja države članice mogu poduzeti nacionalne mjere u skladu s člankom 226. „Zakona o zdravlju životinja”, čiji je cilj ograničiti učinak bolesti koje nisu bolesti s popisa, na njihovu državnom području. U takvim slučajevima, pošiljke vrsta koje su prijemljive na bolesti na koje se primjenjuju te nacionalne mjere isto tako moraju potjecati iz trećih zemalja, područja, njihovih zona ili kompartmenta koji su slobodni od tih bolesti.

(81)

Svrha članka 226. „Zakona o zdravlju životinja” odgovara svrsi članka 43. Direktive Vijeća 2006/88/EZ (7) jer se njime državama članicama omogućuje poduzimanje nacionalnih mjera protiv bolesti koje nisu uvrštene na popis. Zato je primjereno nastaviti priznavati popis bolesti i relevantnih vrsta za koje su te mjere uvedene. Te bi pojedinosti trebalo utvrditi u ovoj Uredbi.

(82)

U Uniji se primjenjuju određena pravila za registraciju i odobravanje objekata akvakulture. Razlika između toga može li objekt biti registriran ili bi ga trebalo odobriti ovisi o riziku koji objekt predstavlja u smislu zaraze bolešću i širenja bolesti. Stoga je važno da životinje akvakulture koje ulaze u Uniju iz objekata akvakulture u trećoj zemlji ili području ili njihovoj zoni ili kompartmentu potječu iz objekata akvakulture koji su procijenjeni na sličan način. U tom kontekstu, ti bi objekti trebali ispunjavati zahtjeve za registraciju ili odobravanje koji su barem jednako strogi kao oni koji su utvrđeni za takve objekte u Uniji.

(83)

Nije u svakoj situaciji obavezno primijeniti zahtjev da akvatične životinje vrsta s popisa i proizvodi životinjskog podrijetla od tih životinja potječu iz treće zemlje ili područja ili njihove zone ili kompartmenta koji su slobodni od bolesti. Moguće je poduzeti određene mjere za umanjivanje rizika kako bi se olakšao ulazak u Uniju akvatičnih životinja i određenih proizvoda životinjskog podrijetla dobivenih od tih životinja koji nisu takvog podrijetla. Određene mjere za umanjivanje rizika prihvatljive su za akvatične životinje vrsta s popisa, a s obzirom na manji rizik koji je povezan s tim premještanjima za proizvode životinjskog podrijetla od akvatičnih životinja osim živih akvatičnih životinja prihvatljive su druge, manje stroge mjere za umanjivanje rizika.

(84)

Mjere za umanjivanje rizika koje se primjenjuju na akvatične životinje uključuju njihovo slanje u objekt za hranu akvatičnog podrijetla s ovlaštenjem za kontrolu bolesti, zatvoreni objekt ili odobreni karantenski objekt nakon ulaska u Uniju. Niz drugih mjera za umanjivanje rizika primjenjuje se na mekušce i rakove vrsta s popisa koji u Uniju ulaze živi i u skladu s Uredbom (EU) br. 853/2004, ali koji predstavljaju prihvatljiv rizik zbog načina njihove obrade ili pakiranja prije otpreme ili zato što nisu namijenjeni za skladištenje u Uniji prije prerade.

(85)

Moguće je odstupiti od zahtjeva da određeni proizvodi životinjskog podrijetla od akvatičnih životinja osim živih akvatičnih životinja moraju potjecati iz treće zemlje ili područja ili njihove zone ili kompartmenta koji su slobodni od relevantnih bolesti s popisa. Mjere za umanjivanje rizika kojima se omogućuje takva trgovina mogu biti otprema proizvoda životinjskog podrijetla u objekt za hranu akvatičnog podrijetla s ovlaštenjem za kontrolu bolesti u Uniji u svrhu daljnje prerade ili osiguranje da se proizvodi životinjskog podrijetla sastoje od ribe koja je zaklana i kojoj je uklonjena utroba prije otpreme u Uniju. U oba se slučaja rizik koji predstavljaju proizvodi životinjskog podrijetla ocjenjuje kao zanemariv.

(86)

Provedbenom uredbom (EU) 2018/1882 utvrđen je popis akvatičnih vrsta i skupina vrsta koje predstavljaju znatan rizik za širenje bolesti navedenih u članku 5. „Zakona o zdravlju životinja” i Prilogu II. tom zakonu. Taj popis obuhvaća i popis vektorskih vrsta koji je utvrđen u stupcu 4. tablice u Prilogu toj uredbi. Međutim, mnoge od tih vrsta ne djeluju kao vektori u svim okolnostima. U pogledu premještanja, pojedinosti o okolnostima u kojima se te vrste smatraju vektorima bolesti s popisa utvrđene su u Prilogu XXX. ovoj Uredbi. U okolnostima u kojima ne ispunjavaju uvjete da bi bile vektori, akvatične životinje vrsta s popisa nisu obuhvaćene pravilima utvrđenima u ovoj Uredbi. Osim toga, s obzirom na niži rizik koji predstavljaju proizvodi životinjskog podrijetla od akvatičnih životinja osim živih akvatičnih životinja, mjere utvrđene u ovoj Uredbi u pogledu tih proizvoda ne primjenjuju se na vrste navedene u stupcu 4. tablice u Prilogu Provedbenoj uredbi (EU) 2018/1882.

(87)

Sva odstupanja i zahtjevi u pogledu postupanja iz ove Uredbe koji se odnose na akvatične životinje vrsta s popisa i na proizvode životinjskog podrijetla od tih vrsta s popisa osim živih akvatičnih životinja trebali bi se primjenjivati i na vrste navedene u stupcu 4. tablice u Prilogu Provedbenoj uredbi (EU) 2018/1882 za koje su države članice poduzele nacionalne mjere u skladu s člankom 226. „Zakona o zdravlju životinja”. Osim toga, ta odstupanja i zahtjevi u pogledu postupanja trebali bi se primjenjivati i na određene prijemljive vrste.

(88)

Važno je da se s akvatičnim životinjama vrsta s popisa te s vodom u kojoj se one prevoze postupa na odgovarajući način nakon ulaska u Uniju kako bi se osiguralo da ne predstavljaju rizik od bolesti. Odgovarajuće postupanje uključuje osiguranje da se životinje prevoze izravno do mjesta odredišta i da se ne puštaju ili na drugi način ne stavljaju u prirodne vode Unije, gdje bi mogli uzrokovati rizik od bolesti.

(89)

Međutim, u određenim slučajevima nadležno tijelo mjesta odredišta može dopustiti puštanje takvih životinja u prirodne vode. U svim takvim slučajevima nadležno tijelo trebalo bi osigurati da se puštanjem ili stavljanjem u vode ne ugrožava zdravstveni status mjesta puštanja. Nadalje, čak i ako vode u koje se životinje puštanju nisu slobodne od određene bolesti kategorije C, životinje koje se puštaju trebale bi biti slobodne od bolesti kako bi se osigurao najbolji ukupni zdravstveni status divljih populacija u prirodnim vodama Unije.

(90)

Kada je riječ o uključenom riziku za zdravlje životinja, svaki provoz kroz Uniju trebao bi se smatrati premještanjem za ulazak u Uniju jer podrazumijeva jednaku razinu rizika. Provoz bi stoga trebao ispunjavati sve relevantne zahtjeve za ulazak u Uniju. Međutim, u okviru posebnih uvjeta za umanjivanje rizika povezanih s mjestom podrijetla, trebalo bi utvrditi odstupanja i posebna pravila za provoz. Svrha je tih odstupanja i posebnih pravila obuhvatiti situacije u kojima Unija nije konačno odredište za životinje i njihove proizvode te uzeti u obzir zemljopisna ograničenja i geopolitičke čimbenike.

(91)

Trebalo bi utvrditi odstupanja i posebna pravila i za provoz pošiljaka životinja i proizvoda dobivenih od tih životinja iz jedne države članice u drugu kroz treću zemlju ili područje. Time se obuhvaćaju situacije u kojima određena država članica zahtijeva takvu vrstu ulaska u Uniju.

(92)

U nekim slučajevima nadležna tijela treće zemlje ili područja nakon obavljanja kontrola na svoj granici odbijaju određene proizvode podrijetlom iz Unije. Trebalo bi donijeti posebna pravila na temelju članka 239. „Zakona o zdravlju životinja” kako bi se omogućio povrat tih proizvoda na temelju činjenice da su proizvedeni u skladu sa zakonodavstvom Unije o zdravlju životinja.

(93)

Posebna pravila potrebna su i za povratak u Uniju registriranih konja nakon privremenog izvoza u treće zemlje radi sudjelovanja u utrkama, natjecanjima i konjičkim kulturnim događanjima.

(94)

Radi ujednačene primjene zakonodavstva Unije o ulasku životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla u Uniju te radi osiguravanja jasnoće i transparentnosti zakonodavstva ovom bi Uredbom trebalo staviti izvan snage Uredbu Komisije (EU) br. 206/2010 (8), Provedbenu uredbu Komisije (EU) 139/2013 (9), Uredbu Komisije (EU) br. 605/2010 (10), Uredbu Komisije (EZ) br. 798/2008 (11), Odluku Komisije 2007/777/EZ (12), Uredbu Komisije (EZ) br. 119/2009 (13), Uredbu Komisije (EU) br. 28/2012 (14) i Provedbenu uredbu Komisije (EU) 2016/759 (15).

(95)

Pravila sadržana u ovoj Uredbi povezana su s pravilima iz „Zakona o zdravlju životinja”, koji se primjenjuje od 21. travnja 2021., te ih dopunjuju. Iz tog razloga i kako bi se olakšala primjena novog pravnog okvira za zdravlje životinja i ova bi se Uredba trebala primjenjivati od 21. travnja 2021.,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

DIO I.

OPĆA PRAVILA

GLAVA 1.

PREDMET, PODRUČJE PRIMJENE I DEFINICIJE

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1.   Ovom Uredbom utvrđuju se dopunjujuća pravila o zdravlju životinja koja se primjenjuju na unos u Uniju pošiljaka određenih vrsta i kategorija životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla iz trećih zemalja ili područja ili njihovih zona, ili kompartmenta u slučaju životinja akvakulture. Njome se utvrđuju i pravila o premještanju tih pošiljaka i postupanju s njima nakon ulaska u Uniju.

2.   U dijelu I. utvrđeno je sljedeće:

(a)

obveze nadležnog tijela države članice da dopusti ulazak u Uniju pošiljaka životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla vrsta i kategorija životinja, koje su obuhvaćene dijelovima od II. do VI. (članci 3. i 4.);

(b)

obveze subjekata u pogledu ulaska u Uniju pošiljaka životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla te njihova premještanja i postupanja s njima nakon ulaska, koje su obuhvaćene dijelovima od II. do VI. (članak 5.);

(c)

opći zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za ulazak u Uniju pošiljaka iz točaka (a) i (b), njihovo premještanje i postupanje s njima nakon ulaska, te odstupanja od tih općih zahtjeva, koji se primjenjuju na sve vrste i kategorije životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla obuhvaćene dijelovima od II. do VI. (članci od 6. do 10.).

3.   U dijelu II. utvrđeni su opći zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za ulazak u Uniju određenih kopnenih životinja, njihovo premještanje i postupanje s njima nakon ulaska, te odstupanja od tih zahtjeva (glava 1.).

Osim toga, utvrđeni su posebni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja koji se primjenjuju na svaku od sljedećih vrsta i kategorija kopnenih životinja, posebice:

(a)

držane kopitare i papkare vrsta s popisa (glava 2.):

(b)

perad i ptice u zatočeništvu, osim ptica u zatočeništvu uvezenih za potrebe programa očuvanja koje je odobrilo nadležno tijelo države članice odredišta (glava 3.);

(c)

pčele (Apis mellifera) i bumbari (Bombus spp.) (glava 4.);

(d)

psi, mačke i pitome vretice (glava 5.).

4.   U dijelu III. utvrđeni su opći zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za ulazak u Uniju zametnih proizvoda sljedećih vrsta i kategorija držanih kopnenih životinja, njihovo premještanje i postupanje s njima nakon ulaska, te odstupanja od tih zahtjeva:

(a)

goveda, svinje, ovce, koze i kopitari (glava 1.);

(b)

perad i ptice u zatočeništvu (glava 2.);

(c)

životinje osim onih ih točaka (a) i (b) (glava 3.).

5.   U dijelu IV. utvrđeni su opći zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za ulazak u Uniju proizvoda životinjskog podrijetla sljedećih vrsta i kategorija kopnenih životinja, njihovo premještanje i postupanje s njima nakon ulaska, te odstupanja od tih zahtjeva:

(a)

držani i divlji kopitari i papkari vrsta s popisa;

(b)

perad;

(c)

pernata divljač.

6.   U dijelu V. utvrđeni su zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za ulazak u Uniju sljedećih vrsta akvatičnih životinja u svim stadijima razvoja te proizvoda životinjskog podrijetla od tih životinja, osim divljih akvatičnih životinja i proizvoda životinjskog podrijetla od divljih akvatičnih životinja, iskrcanih s ribolovnih plovila za izravnu prehranu ljudi, za njihovo premještanje i postupanje s njima nakon ulaska, te odstupanja od tih zahtjeva:

(a)

ribe koje pripadaju vrstama s popisa iz nadrazreda Agnatha i razredâ Chondrichthyes, Sarcopterygii i Actinopterygii;

(b)

vodeni mekušci koji pripadaju vrstama s popisa iz koljena Mollusca;

(c)

vodeni rakovi koji pripadaju vrstama s popisa iz potkoljena Crustacea;

(d)

akvatične životinje vrsta s popisa iz Priloga XXIX. koje su prijemljive na bolesti akvatičnih životinja za koje neke države članice primjenjuju nacionalne mjere za ograničavanje utjecaja bolesti koje nisu bolesti s popisa, kako je utvrđeno u članku 226. Uredbe (EU) 2016/429.

7.   U dijelu VI. utvrđena su opća pravila, određena odstupanja i dodatni zahtjevi za provoz kroz Uniju i povratak u Uniju određenih vrsta i kategorija životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla.

8.   U dijelu VII. utvrđene su završne odredbe.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se definicije utvrđene u Provedbenoj uredbi (EU) 2018/1882 i Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 853/2004, osim ako su tim definicijama obuhvaćeni pojmovi koji su definirani u drugom stavku ovog članka.

Osim toga, primjenjuju se i sljedeće definicije:

(1)

„treća zemlja ili područje s popisa ili njihova zona” znači treća zemlja ili područje ili njihova zona koji su uvršteni na popis trećih zemalja ili područja ili njihovih zona, ili kompartmenta u slučaju životinja akvakulture, iz kojih je dopušten unos u Uniju određene vrste i kategorije životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla u skladu s provedbenim aktima donesenima na temelju članka 230. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/429;

(2)

„popis” znači popis trećih zemalja ili područja ili njihovih zona, ili kompartmenta u slučaju životinja akvakulture, iz kojih je odobren ulazak u Uniju pošiljaka određene vrste ili kategorije životinja, zametnih proizvoda ili proizvoda životinjskog podrijetla provedbenim aktima donesenima na temelju članka 230. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/429;

(3)

„prijevozno sredstvo” znači cestovna ili željeznička vozila, plovila i zrakoplovi;

(4)

„spremnik” znači svaki sanduk, kutija, posuda ili druga čvrsta struktura koja se upotrebljava za prijevoz životinja, zametnih proizvoda ili proizvoda životinjskog podrijetla, a koja nije prijevozno sredstvo;

(5)

„govedo” znači životinja koja pripada vrstama kopitara i papkara iz rodova Bison, Bos (uključujući podrodove Bos, Bibos, Novibos, Poephagus) i Bubalus (uključujući podrod Anoa) te potomstvo dobiveno križanjem tih vrsta;

(6)

„ovca” znači životinja koja pripada vrstama kopitara i papkara iz roda Ovis te potomstvo dobiveno križanjem tih vrsta;

(7)

„koza” znači životinja koja pripada vrstama kopitara i papkara iz roda Capra te potomstvo dobiveno križanjem tih vrsta;

(8)

„svinja” znači životinja koja pripada vrstama kopitara i papkara iz porodice Suidae navedene na popisu u Prilogu III. Uredbi (EU) 2016/429;

(9)

„kopitar” znači životinja koja pripada vrstama kopitara iz roda Equus (koji obuhvaća konje, magarce i zebre) te potomstvo dobiveno križanjem tih vrsta;

(10)

„deva” znači životinja koja pripada vrstama kopitara i papkara iz porodice Camelidae navedene na popisu u Prilogu III. Uredbi (EU) 2016/429;

(11)

„jelen” znači životinja koja pripada vrstama kopitara i papkara iz porodice Cervidae navedene na popisu u Prilogu III. Uredbi (EU) 2016/429;

(12)

„registrirani kopitar” znači:

(a)

uzgojno valjana životinja čiste pasmine vrsta Equus caballus i Equus asinus upisana ili prihvatljiva za upis u glavni dio matične knjige koju uspostavlja uzgojno udruženje ili tijelo koje se bavi uzgojem priznato u skladu s člancima 4. ili 34. Uredbe (EU) 2016/1012;

(b)

držana životinja vrste Equus caballus koja je registrirana kod međunarodne udruge ili organizacije, bilo izravno ili preko nacionalne federacije ili podružnica, koja se bavi konjima za natjecanja ili utrke („registrirani konj”);

(13)

„životinje namijenjene klanju” znači držane kopnene životinje koje se prevoze u klaonicu, izravno ili nakon operacije okupljanja;

(14)

„nije bilo prijavljenih slučajeva bolesti” znači da nijedna životinja ili skupina životinja koja pripada relevantnim vrstama koja se drži u objektu nije klasificirana kao potvrđeni slučaj te bolesti te je isključen svaki slučaj sumnje na tu bolest;

(15)

„sanitarna skupina” znači skupina trećih zemalja s popisa u kojima su prisutni uobičajeni rizici za zdravlje životinja u pogledu bolesti s popisa navedenih za kopitare koji zahtijevaju posebne mjere za umanjivanje rizika te zdravstvena jamstva za ulazak kopitara u Uniju;

(16)

„jato” znači sva perad ili ptice u zatočeništvu istog zdravstvenog statusa koji se drže u istoj nastambi ili u istom ograđenom prostoru i čine jednu epidemiološku jedinicu; u slučaju farmskog držanja peradi, to su sve ptice koje dijele isti zračni prostor;

(17)

„perad za rasplod” znači perad stara 72 sata ili više koja je namijenjena proizvodnji jaja za valenje;

(18)

„perad za proizvodnju” znači perad stara 72 sata ili više koja se uzgaja za proizvodnju mesa, konzumnih jaja ili drugih proizvoda ili za obnovu populacije pernate divljači;

(19)

„jednodnevni pilići” znači perad stara do 72 sata;

(20)

„pčela” znači životinja vrste Apis mellifera;

(21)

„bumbar” znači životinja vrste koja pripada rodu Bombus;

(22)

„pas” znači držana životinja vrste Canis lupus;

(23)

„mačka” znači držana životinja vrste Felis silvestris;

(24)

„pitoma vretica” znači držana životinja vrste Mustela putorius furo;

(25)

„jedinstveni broj odobrenja” znači broj koji je dodijelilo nadležno tijelo;

(26)

„jaja koja ne sadržavaju specifične patogene uzročnike” znači jaja za valenje koja potječu iz „jata kokoši koja su slobodna od specifičnih patogenih uzročnika”, kako je opisano u Europskoj farmakopeji, a koja su namijenjena isključivo za dijagnostičke postupke, istraživanja ili farmaceutske potrebe;

(27)

„pošiljka sjemena, jajnih stanica ili zametaka” ili „pošiljka zametnih proizvoda” znači količina sjemena, jajnih stanica, zametaka dobivenih in vivo ili zametaka proizvedenih in vitro koja je otpremljena iz jednog odobrenog objekta za zametne proizvode i koju prati jedan certifikat o zdravlju životinja;

(28)

„sjeme” znači neobrađeni, pripravljeni ili razrijeđeni ejakulat jedne ili više životinja;

(29)

„jajne stanice” znači haploidni stadiji oogeneze, uključujući sekundarne oocite i jajne stanice;

(30)

„zametak” znači početni razvojni stadij životinje u kojem se može prenijeti u ženku primateljicu;

(31)

„odobreni objekt za zametne proizvode” znači centar za prikupljanje sjemena, tim za prikupljanje zametaka, tim za proizvodnju zametaka, objekt za obradu zametnih proizvoda ili centar za pohranu zametnih proizvoda;

(32)

„veterinar iz centra” znači veterinar odgovoran za djelatnosti koje se obavljaju u centru za prikupljanje sjemena, u objektu za preradu zametnih proizvoda ili u centru za pohranu zametnih proizvoda kako je utvrđeno u ovoj Uredbi;

(33)

„veterinar tima” znači veterinar odgovoran za djelatnosti koje obavlja tim za prikupljanje zametaka ili tim za proizvodnju zametaka kako je utvrđeno u ovoj Uredbi;

(34)

„karantenski smještaj” znači prostor koji je nadležno tijelo odobrilo za izolaciju goveda, svinja, ovaca ili koza tijekom razdoblja od najmanje 28 dana prije njihova primanja u centar za prikupljanje sjemena;

(35)

„centar za prikupljanje sjemena” znači objekt za zametne proizvode koji je nadležno tijelo odobrilo za prikupljanje, obradu, pohranu i prijevoz sjemena goveda, svinja, ovaca, koza ili kopitara namijenjenog ulasku u Uniju;

(36)

„tim za prikupljanje zametaka” znači objekt za zametne proizvode koji čini skupina stručnjaka ili struktura koje je nadležno tijelo odobrilo za prikupljanje, obradu, pohranu i prijevoz in vivo dobivenih zametaka namijenjenih ulasku u Uniju;

(37)

„tim za proizvodnju zametaka” znači objekt za zametne proizvode koji čini skupina stručnjaka ili struktura koje je nadležno tijelo odobrilo za prikupljanje, obradu, pohranu i prijevoz jajnih stanica i in vitro proizvodnju, prema potrebi s pohranjenim sjemenom, obradu, pohranu i prijevoz zametaka, koji su oboje namijenjeni ulasku u Uniju;

(38)

„objekt za obradu zametnih proizvoda” znači objekt za zametne proizvode koji je nadležno tijelo odobrilo za obradu, prema potrebi uključujući razvrstavanje sjemena prema spolu, i pohranu sjemena, jajnih stanica i zametaka jedne ili više vrsta, ili bilo koje kombinacije vrsta zametnih proizvoda ili životinjskih vrsta, namijenjenih ulasku u Uniju;

(39)

„centar za pohranu zametnih proizvoda” znači objekt za zametne proizvode koji je nadležno tijelo odobrilo za pohranu sjemena, jajnih stanica i zametaka jedne ili više vrsta, ili bilo koje kombinacije vrsta zametnih proizvoda ili životinjskih vrsta, namijenjenih ulasku u Uniju;

(40)

„meso” znači svi dijelovi kopitara i papkara, peradi i pernate divljači koji su prikladni za prehranu ljudi, uključujući krv;

(41)

„svježe meso” znači meso, mljeveno meso i mesni pripravci, uključujući vakuumski pakirano meso i meso pakirano u kontroliranoj atmosferi, koji nisu bili podvrgnuti nikakvom drugom postupku osim hlađenja, zamrzavanja ili brzog zamrzavanja;

(42)

„trup kopitara ili papkara” znači cijelo tijelo zaklanog ili usmrćenog kopitara ili papkara nakon:

(a)

iskrvarenja, u slučaju zaklanih životinja;

(b)

evisceracije;

(c)

odstranjivanja udova u području carpusa i tarsusa;

(d)

odstranjivanja repa, vimena, glave i kože, osim kod svinja;

(43)

„nusproizvodi klanja” znači svježe meso osim mesa trupa kopitara i papkara, čak i ako ostane prirodno spojeno s trupom;

(44)

„mesni proizvodi” znači prerađeni proizvodi, uključujući obrađene želuce, mjehure, crijeva, topljenu životinjsku mast i mesne ekstrakte, dobiveni preradom mesa ili daljnjom preradom tako prerađenih proizvoda, tako da je na površini reza vidljivo da proizvod više nema značajke svježeg mesa;

(45)

„ovici” znači mjehuri i crijeva koji su nakon čišćenja obrađeni struganjem tkiva, odmašćivanjem i pranjem te su soljeni ili sušeni;

(46)

„kolostrum” znači tekućina bogata protutijelima i mineralima, koja se najviše tri do pet dana nakon poroda, a prije proizvodnje sirovog mlijeka, izlučuje iz mliječnih žlijezda držanih životinja;

(47)

„proizvodi na osnovi kolostruma” znači prerađeni proizvodi koji su dobiveni preradom kolostruma ili daljnjom preradom tako prerađenih proizvoda;

(48)

„brod s bazenima” znači plovilo koje se upotrebljava u akvakulturi i koje je opremljeno spremnikom ili bazenom za skladištenje i prijevoz žive ribe u vodi;

(49)

„IMSOC” znači sustav za upravljanje informacijama za službene kontrole iz članka 131. Uredbe (EU) br. 2017/625 (16).

GLAVA 2.

OPĆI ZAHTJEVI U POGLEDU ZDRAVLJA ŽIVOTINJA ZA ULAZAK U UNIJU POŠILJAKA ŽIVOTINJA, ZAMETNIH PROIZVODA I PROIZVODA ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA TE NJIHOVO PREMJEŠTANJE I POSTUPANJE S NJIMA NAKON ULASKA

Članak 3.

Obveze nadležnih tijela država članica

Nadležno tijelo dopušta ulazak u Uniju pošiljaka životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla vrsta i kategorija obuhvaćenih dijelovima od II. do VI., koji su prijavljeni za potrebe službenih kontrola kako je utvrđeno u članku 47. stavku 1. Uredbe (EU) 2017/625, pod uvjetom da:

(a)

pošiljke dolaze:

i.

u slučaju kopnenih životinja, iz treće zemlje ili područja ili njihove zone koji su uvršteni na popis za određenu vrstu i kategoriju životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla;

ii.

u slučaju akvatičnih životinja, iz treće zemlje ili područja ili njihove zone koji su uvršteni na popis za određenu vrstu i kategoriju životinja i proizvoda životinjskog podrijetla te, u slučaju životinja akvakulture, iz treće zemlje ili područja ili njihove zone ili kompartmenta koji su uvršteni na popis za tu svrhu;

(b)

nadležno tijelo treće zemlje ili područja podrijetla potvrdilo je da su pošiljke u skladu s:

i.

općim zahtjevima u pogledu zdravlja životinja za ulazak u Uniju životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla iz ovog članka, članka 4. i članaka od 6. do 10.;

ii.

zahtjevima u pogledu zdravlja životinja koji se primjenjuju na određenu vrstu i kategoriju životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla i predviđenu uporabu, kako je utvrđeno u dijelovima od II. do VI.;

(c)

pošiljke prate sljedeći dokumenti u kojima je nadležno tijelo treće zemlje ili područja podrijetla pružilo potrebna jamstva u pogledu sukladnosti sa zahtjevima u pogledu zdravlja životinja iz točke (b):

i.

certifikat o zdravlju životinja koji je izdao službeni veterinar treće zemlje ili područja podrijetla, koji se izdaje posebno za određenu vrstu i kategoriju životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla i njihovu predviđenu uporabu;

ii.

izjava i drugi dokumenti, ako se to zahtijeva ovom Uredbom.

U slučaju pošiljaka životinja i jaja za valenje certifikat o zdravlju životinja iz točke (c) podtočke i. mora biti izdan u roku od 10 dana prije datuma dolaska pošiljke na graničnu kontrolnu postaju; međutim, u slučaju pomorskog prijevoza, to se razdoblje može produljiti za dodatno razdoblje koje odgovara trajanju putovanja morem.

Članak 4.

Datum certificiranja pošiljaka

1.   Pošiljke životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla vrsta i kategorija koje su obuhvaćene područjem primjene ove Uredbe smiju ulaziti u Uniju samo pod uvjetom da su te pošiljke certificirane za otpremu u Uniju najranije na dan uvrštavanja treće zemlje ili područja podrijetla ili njihove zone, ili njihova kompartmenta u slučaju životinja akvakulture, na popis za ulazak u Uniju određenih vrsta i kategorija životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla.

2.   Pošiljke životinja, jaja za valenje i proizvoda životinjskog podrijetla koji potječu iz treće zemlje ili područja ili njihove zone, ili njihova kompartmenta u slučaju životinja akvakulture, ne smiju ulaziti u Uniju od datuma na koji više ne ispunjavaju zahtjeve u pogledu zdravlja životinja za ulazak u Uniju određene vrste i kategorije životinja, jaja za valenje ili proizvoda životinjskog podrijetla, osim ako je Unija na popisu odredila posebne uvjete za tu treću zemlju ili područje s popisa ili njihovu zonu te za posebne vrste i kategorije životinja, jaja za valenje ili proizvoda životinjskog podrijetla.

Članak 5.

Obveze subjekata

1.   Subjekti koji su odgovorni za ulazak u Uniju pošiljaka životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla vrsta i kategorija obuhvaćenih područjem primjene ove Uredbe te pošiljke prijavljuju nadležnom tijelu u Uniji za potrebe službenih kontrola kako je utvrđeno u članku 47. stavku 1. Uredbe (EU) 2017/625 te osiguravaju da su te pošiljke u skladu sa sljedećim zahtjevima:

(a)

općim zahtjevima u pogledu zdravlja životinja za ulazak u Uniju životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla iz članaka 3. i 4. i članaka od 6. do 10.;

(b)

zahtjevima u pogledu zdravlja životinja koji se primjenjuju na određenu vrstu i kategoriju životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla iz pošiljke te njihovu predviđenu uporabu, kako je utvrđeno u dijelovima od II. do VI.

2.   Subjekti koji su odgovorni za premještanje pošiljaka životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla vrsta i kategorija obuhvaćenih područjem primjene ove Uredbe od točke ulaska u Uniju do njihova mjesta odredišta te subjekti koji su odgovorni za postupanje s takvim pošiljkama nakon njihova ulaska u Uniju osiguravaju:

(a)

da je nadležno tijelo odobrilo ulazak pošiljaka u Uniju u skladu s člankom 3.;

(b)

da su pošiljke u skladu sa zahtjevima u pogledu zdravlja životinja za premještanje takvih pošiljaka i postupanje s njima nakon ulaska u Uniju za određene vrste i kategorije životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla iz dijelova od II. do VI.;

(c)

da pošiljke nisu prenamijenjene za uporabe za koje ih nadležno tijelo treće zemlje ili područja podrijetla nije certificiralo za ulazak u Uniju.

Članak 6.

Nacionalno zakonodavstvo i sustavi zdravlja životinja u trećoj zemlji ili području podrijetla

1.   Pošiljke životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla smiju ulaziti u Uniju iz treće zemlje ili područja u kojima:

(a)

je zakonom propisano da se svaka sumnja na bolest i potvrđeni slučaj bolesti s popisa iz Priloga I. koja je relevantna za vrste životinja s popisa u pošiljci ili za vrste životinja s popisa od kojih potječu zametni proizvodi ili proizvodi životinjskog podrijetla iz pošiljke koji su odobreni za ulazak u Uniju moraju prijaviti nadležnom tijelu;

(b)

postoje sustavi za otkrivanje emergentnih bolesti;

(c)

postoje sustavi kojima se osigurava da uporaba napoja u hranidbi životinja nije izvor bolesti s popisa iz Priloga I. za:

i.

životinje namijenjene ulasku u Uniju;

ili

ii.

životinje od kojih su dobiveni zametni proizvodi namijenjeni ulasku u Uniju;

ili

iii.

životinje od kojih su dobiveni proizvodi životinjskog podrijetla namijenjeni ulasku u Uniju.

2.   Pošiljke životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla namijenjene ulasku u Uniju smiju ulaziti u Uniju iz treće zemlje ili područja ili njihove zone samo ako se takve pošiljke u toj trećoj zemlji ili području podrijetla ili njihovoj zoni mogu zakonito stavljati na tržište i njima se može trgovati.

Članak 7.

Opći zahtjevi u pogledu zdravstvenog statusa životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla

1.   Pošiljke životinja smiju ulaziti u Uniju samo ako su životinje iz pošiljke:

(a)

nisu životinje koje trebaju biti usmrćene u okviru nacionalnog programa koji se provodi u trećoj zemlji ili području podrijetla radi iskorjenjivanja bolesti, uključujući relevantne bolesti s popisa iz Priloga I. i emergentne bolesti;

(b)

nisu pokazivale simptome prenosivih bolesti u trenutku utovara za otpremu u Uniju;

(c)

potječu iz objekta na koji se u trenutku njihove otpreme iz objekta u Uniju nisu primjenjivale nacionalne mjere ograničavanja:

i.

zbog razloga povezanih sa zdravljem životinja;

ii.

u slučaju životinja iz akvakulture, zbog razloga povezanih sa zdravljem životinja ili zbog pojave neuobičajenih uginuća neutvrđenog uzroka.

2.   Pošiljke zametnih proizvoda smiju ulaziti u Uniju samo ako su ti proizvodi dobiveni od životinja koje u trenutku prikupljanja:

(a)

nisu pokazivale simptome prenosivih bolesti;

(b)

držane su u objektu na koji se nisu primjenjivale nacionalne mjere ograničavanja zbog razloga povezanih sa zdravljem životinja, uključujući ograničenja koja se odnose na relevantne bolesti s popisa iz Priloga I. i emergentne bolesti.

3.   Pošiljke proizvoda životinjskog podrijetla smiju ulaziti u Uniju samo ako su ti proizvodi dobiveni od životinja koje:

(a)

u slučaju kopnenih životinja, nisu pokazivale simptome prenosivih bolesti u trenutku:

i.

usmrćivanja ili klanja radi proizvodnje svježeg mesa i mesnih proizvoda;

ili

ii.

prikupljanja mlijeka ili jaja;

(b)

u slučaju akvatičnih životinja, nisu pokazivale simptome prenosivih bolesti u trenutku klanja ili sakupljanja za proizvodnju proizvodâ životinjskog podrijetla;

(c)

nisu usmrćene, zaklane ili, u slučaju mekušaca i živih rakova, uklonjene iz vode, u okviru nacionalnog programa iskorjenjivanja bolesti;

(d)

držane su u objektu na koji se nisu primjenjivale nacionalne mjere ograničavanja zbog razloga povezanih sa zdravljem životinja, uključujući, prema potrebi, bolesti s popisa iz Priloga I. i emergentne bolesti, u trenutku:

i.

usmrćivanja ili klanja tih životinja radi proizvodnje svježeg mesa i mesnih proizvoda ili proizvoda životinjskog podrijetla od akvatičnih životinja; ili

ii.

prikupljanja mlijeka i jaja.

Članak 8.

Opći zahtjevi u pogledu objekta podrijetla životinja

Osim posebnih zahtjeva iz dijelova od II. do V., pošiljke životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla smiju ulaziti u Uniju samo ako objekt podrijetla životinja ili objekt podrijetla držanih životinja od kojih su dobiveni zametni proizvodi ili proizvodi životinjskog podrijetla ispunjava sljedeće zahtjeve:

(a)

registriralo ga je nadležno tijelo treće zemlje ili područja podrijetla te mu je dodijeljen jedinstveni registracijski broj;

(b)

odobrilo ga je nadležno tijelo treće zemlje ili područja podrijetla, ako je to propisano ovom Uredbom i u skladu s uvjetima iz ove Uredbe, te mu je dodijeljen jedinstveni broj odobrenja;

(c)

pod nadzorom je nadležnog tijela treće zemlje ili područja podrijetla;

(d)

ima uspostavljen sustav za održavanje i vođenje, u razdoblju od najmanje tri godine, ažurirane evidencije koja sadržava barem sljedeće podatke:

i.

vrste, kategorije, broj i, prema potrebi, identifikacijsku oznaku životinja u objektu;

ii.

premještanja životinja u objekt i iz njega;

iii.

uginuća u objektu;

(e)

u objektu su redovito obavljani veterinarski posjeti radi otkrivanja i obavještavanja o znakovima koji upućuju na pojavu bolesti, uključujući bolesti s popisa iz Priloga I. koje su relevantne za određenu vrstu i kategoriju životinja, zametnih proizvoda ili proizvoda životinjskog podrijetla i emergentne bolesti.

Veterinarski posjeti moraju se provoditi učestalošću koja je razmjerna rizicima koje predmetni objekt predstavlja.

Članak 9.

Uzorkovanje, laboratorijski i drugi testovi

Pošiljke životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla smiju ulaziti u Uniju samo ako su uzorkovanje, laboratorijski i drugi testovi koji su propisani ovom Uredbom provedeni:

(a)

na uzorcima koje je uzelo nadležno tijelo ili koji su uzeti pod nadzorom nadležnog tijela:

i.

treće zemlje ili područja podrijetla ako je potrebno provesti uzorkovanje i testiranje prije ulaska u Uniju;

ili

ii.

države članice odredišta ako je potrebno provesti uzorkovanje i testiranje nakon ulaska u Uniju;

(b)

u skladu s:

i.

relevantnim postupcima i metodama utvrđenima u Delegiranoj uredbi (EU) 2020/689 i Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2020/688 (17);

ili

ii.

postupcima i metodama utvrđenima u Prilogu II. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2020/686 (18);

ili

iii.

postupcima opisanima u ovoj Uredbi, ako se to izričito zahtijeva;

(c)

u službenom laboratoriju, određenom u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) 2017/625.

Članak 10.

Sloboda od bolesti mjesta podrijetla i posebni uvjeti

1.   Pošiljke životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla smiju ulaziti u Uniju samo ako je nadležno tijelo treće zemlje ili područja podrijetla ili njihove zone dokazalo slobodu od određenih bolesti, propisanu ovom Uredbom, treće zemlje ili područja podrijetla ili njihove zone ili objekta podrijetla životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla:

(a)

u skladu s Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2020/689;

ili

(b)

za bolesti koje nisu obuhvaćene područjem primjene Delegirane uredbe Komisije (EU) 2020/689, u skladu s posebnim pravilima, ako su ta pravila utvrđena u ovoj Uredbi, te programom nadziranja bolesti koji provodi treća zemlja ili područje podrijetla, koji je:

i.

podnesen Komisiji na ocjenu i sadržava barem podatke iz Priloga II.;

ii.

ocijenjen od strane Komisije kao program koji pruža potrebna jamstava u pogledu slobode od bolesti na temelju:

pravila o nadziranju bolesti utvrđenih u članku 24., 25., 26. i 27. Uredbe (EU) 2016/429;

dodatnih pravila o osmišljavanju nadziranja i pravila o potvrđivanju bolesti te definiciji slučaja iz odjeljaka 1. i 2. i dijela II. poglavlja 1. članka 10. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2020/689.

iii.

uspostavljen prije dovoljno dugo vremena da je mogao biti u potpunosti proveden i pravilno nadziran.

2.   U slučaju životinja akvakulture i proizvoda životinjskog podrijetla od životinja akvakulture, ako se zahtijeva sloboda od određenih bolesti za kompartment podrijetla, pošiljke tih proizvoda smiju ulaziti u Uniju samo ako je nadležno tijelo treće zemlje podrijetla dokazalo slobodu od bolesti u skladu sa stavkom 1. točkama (a) i (b).

3.   Ako su u ovoj Uredbi propisani posebni uvjeti u pogledu slobode treće zemlje ili područja podrijetla ili njihove zone od određene bolesti:

(a)

nadležno tijelo treće zemlje ili područja podrijetla prethodno je zajamčilo sukladnost te treće zemlje ili područja s tim uvjetima;

(b)

ta je posebna pravila Unija posebno odredila na popisu za treću zemlju ili područje s popisa ili njihovu zonu ili kompartment te za posebnu vrstu i kategoriju životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla.

DIO II.

ZAHTJEVI U POGLEDU ZDRAVLJA ŽIVOTINJA ZA ULAZAK U UNIJU DRŽANIH KOPNENIH ŽIVOTINJA IZ ČLANAKA 3. I 5.

GLAVA 1.

OPĆI ZAHTJEVI U POGLEDU ZDRAVLJA ŽIVOTINJA ZA DRŽANE KOPNENE ŽIVOTINJE

Članak 11.

Potrebno razdoblje boravka za držane kopnene životinje

Pošiljke držanih kopnenih životinja osim pasa, mačaka i pitomih vretica smiju ulaziti u Uniju samo ako su ispunjeni sljedeći zahtjevi:

(a)

za životinje je ispunjeno odgovarajuće razdoblje boravka utvrđeno u sljedećim tablicama u Prilogu III. u neprekidnom razdoblju neposredno prije datuma otpreme u Uniju:

i.

tablici 1. u slučaju kopitara i papkara, pčela i bumbara;

ii.

tablici 2. u slučaju peradi i ptica u zatočeništvu;

(b)

životinje su:

i.

neprekidno boravile u trećoj zemlji ili području podrijetla ili njihovoj zoni tijekom razdoblja navedenog u drugom stupcu tablice 1. u Prilogu III. i trećem stupcu tablice 2. u Prilogu III.;

ii.

neprekidno boravile u objektu podrijetla te u objekt nije uvedena nijedna životinja tijekom razdoblja navedenog u trećem stupcu tablice 1. u Prilogu III. i četvrtom stupcu tablice 2. u Prilogu III.;

iii.

nisu bile u kontaktu sa životinjama nižeg zdravstvenog statusa tijekom razdoblja navedenog u četvrtom stupcu tablice 1. iz Priloga III. i petom stupcu tablice 2. u Prilogu III.;

Članak 12.

Odstupanja u pogledu razdoblja boravka za registrirane konje za natjecanja, utrke i kulturna događanja

1.   Odstupajući od članka 11. točke (b) podtočke i., smatra se da je u slučaju kopitara osim kopitara namijenjenih klanju ispunjeno razdoblje boravka iz tablice 1. u Prilogu III. ako su prije otpreme u Uniju tijekom razdoblja navedenog u drugom stupcu tablice 1. u Prilogu III. osim u trećoj zemlji ili području podrijetla ili njihovoj zoni boravili i u:

(a)

državi članici;

ili

(b)

u slučaju registriranih konja, državi članici ili području s popisa ili njihovoj zoni u kojima su privremeno boravili, iz kojih je odobren ulazak registriranih konja u Uniju za tu svrhu i pod uvjetom da su uneseni u treću zemlju ili područje podrijetla ili njihovu zonu u skladu sa zahtjevima u pogledu zdravlja životinja koji pružaju jamstva u pogledu zdravlja životinja koja su barem jednako stroga kao ona koja se primjenjuju na izravan ulazak u Uniju registriranih konja za natjecanja i utrke iz te treće zemlje ili područja privremenog boravka ili njihove zone.

2.   Odstupajući od članka 11. točke (b) podtočke ii., smatra se da je u slučaju registriranih konja za natjecanja, utrke i konjička kulturna događanja ispunjen zahtjev u pogledu boravka iz trećeg stupca tablice 1. Priloga III. ako su boravili u trećoj zemlji podrijetla ili trećoj zemlji privremenog boravka u objektima koji nisu objekti podrijetla, pod uvjetom:

(a)

da su ti drugi objekti bili pod nadzorom službenog veterinara u trećoj zemlji ili području;

(b)

da se na te druge objekte nisu primjenjivale nacionalne mjere ograničavanja zbog razloga povezanih sa zdravljem životinja, uključujući ograničenja koja se odnose na relevantne bolesti iz Priloga I. i relevantne emergentne bolesti;

(c)

da ti objekti udovoljavaju zahtjevima u pogledu zdravlja životinja utvrđenima u članku 23.

3.   Također odstupajući od članka 11. točke (b) podtočke ii., registrirani konji za natjecanja, utrke i konjička kulturna događanja koji su bili u kontaktu s kopitarima koji su ušli u treću zemlju ili područje ili njihovu zonu iz druge treće zemlje ili područja ili njihove zone ili iz druge zone u trećoj zemlji ili području podrijetla, smiju ulaziti u Uniju pod uvjetom:

(a)

da su ti kopitari uneseni u treću zemlju ili područje podrijetla ili njihovu zonu u skladu sa zahtjevima u pogledu zdravlja životinja koji su barem jednako strogi kao oni koji se primjenjuju na izravan ulazak tih kopitara u Uniju;

(b)

da je mogućnost izravnog kontakta s drugim životinjama ograničena na razdoblje trajanja natjecanja, utrka ili konjičkih kulturnih događanja i s time povezano razdoblje treninga, zagrijavanja i predstavljanja prije utrke.

Članak 13.

Inspekcija kopnenih životinja prije otpreme u Uniju

1.   Pošiljke kopnenih životinja smiju ulaziti u Uniju samo ako su životinje iz pošiljke podvrgnute kliničkoj inspekciji koju je obavio službeni veterinar u trećoj zemlji ili području podrijetla ili njihovoj zoni u roku od 24 sata prije utovara za otpremu u Uniju radi otkrivanja znakova koji upućuju na prisutnost bolesti, uključujući relevantne bolesti s popisa iz Priloga I. i emergentne bolesti.

U slučaju peradi i ptica u zatočeništvu, ta inspekcija obuhvaća životinje namijenjene otpremi u Uniju i jato podrijetla.

2.   Odstupajući od stavka 1. prvog podstavka, u slučaju registriranih kopitara inspekcija iz tog stavka može se obaviti u roku od 48 sati prije utovara za otpremu u Uniju ili posljednjeg radnog dana prije otpreme u Uniju.

3.   Odstupajući od stavka 1. prvog podstavka, u slučaju pasa, mačaka i pitomih vretica, inspekcija iz tog stavka može se obaviti u roku od 48 sati prije utovara za otpremu u Uniju.

Članak 14.

Opća pravila za otpremu kopnenih životinja u Uniju

1.   Pošiljke kopnenih životinja smiju ulaziti u Uniju samo ako životinje iz pošiljke od trenutka utovara u objektu podrijetla za otpremu u Uniju do trenutka njihova dolaska u Uniju nisu bile u kontaktu s drugim kopnenim životinjama:

(a)

iste vrste, koje nisu namijenjene ulasku u Uniju;

(b)

drugih vrsta s popisa navedenih za istu bolest, koje nisu namijenjene ulasku u Uniju;

(c)

nižeg zdravstvenog statusa.

2.   Pošiljke iz stavka 1. koje se prevoze zračnim, pomorskim, željezničkim ili cestovnim putem ili pješice smiju ulaziti u Uniju samo ako se ne prevoze kroz, ne istovaruju i ne pretovaruju u trećoj zemlji ili području ili njihovoj zoni koji nisu uvršteni na popis za ulazak u Uniju određenih vrsta i kategorija životinja i njihovu predviđenu uporabu u Uniji.

3.   Pošiljke iz stavka 1. koje se prevoze pomorskim putem, ili se tako prevoze samo dio puta, smiju ulaziti u Uniju samo ako ih pri dolasku u Uniju prati izjava, koja je priložena certifikatu o zdravlju životinja koji prati životinje, koju je potpisao zapovjednik plovila i u kojoj se navode sljedeći podaci:

(a)

luka polaska u trećoj zemlji ili području podrijetla ili njihovoj zoni;

(b)

luka dolaska u Uniju;

(c)

luke pristajanja, ako je plovilo pristajalo u lukama izvan treće zemlje ili područja podrijetla životinja ili njihove zone;

(d)

potvrda o ispunjavanju sljedećih zahtjeva tijekom putovanja u Uniju:

i.

životinje su neprestano boravile na brodu;

ii.

dok su boravile na brodu životinje nisu bile u kontaktu sa životinjama nižeg zdravstvenog statusa.

Članak 15.

Odstupanje za pretovar kopnenih životinja osim kopitara u trećim zemljama ili područjima koji nisu uvršteni na popis u slučaju tehničkog problema ili drugog nepredviđenog incidenta

1.   Odstupajući od članka 14. stavka 2., nadležno tijelo odobrava ulazak u Uniju pošiljaka kopnenih životinja, osim kopitara, koje su pretovarene iz prvotnog prijevoznog sredstva otpreme na drugo prijevozno sredstvo za daljnje putovanje u trećoj zemlji ili području ili njihovoj zoni koji nisu treća zemlja ili područje ili njihova zona koji su uvršteni na popis za ulazak određene vrste ili kategorije životinja u Uniju samo ako je operacija pretovara obavljena zbog nastanka tehničkog problema ili drugog nepredviđenog događaja koji uzrokuje logističke probleme tijekom prijevoza životinja u Uniju pomorskim ili zračnim putem, kako bi se dovršio prijevoz do točke ulaska u Uniju, pod uvjetom:

(a)

da je ulazak pošiljke životinja u Uniju odobrilo nadležno tijelo države članice odredišta i, ako je primjenjivo, svake države članice provoza do dolaska na mjesto odredišta u Uniji;

(b)

da se pretovar obavljao pod nadzorom službenog veterinara u trećoj zemlji ili području tijekom cijele operacije kako bi se osiguralo:

i.

da su poduzete djelotvorne mjere zaštite protiv vektora relevantnih bolesti životinja;

ii.

da su poduzete djelotvorne mjere za sprečavanje izravnog i neizravnog kontakta životinja namijenjenih ulasku u Uniju s drugim životinjama;

iii.

da u prijevozno sredstvo za daljnje putovanje u Uniju nije ukrcana hrana za životinje, voda ili stelja podrijetlom iz treće zemlje ili područja ili njihove zone koji nisu treća zemlja ili područje ili njihova zona koji su uvršteni na popis za ulazak u Uniju određene vrste i kategorije životinja;

iv.

da su životinje iz pošiljke izravno i što brže prekrcane na plovilo ili zrakoplov za daljnje putovanje u Uniju, koji su u skladu sa zahtjevima utvrđenima u članku 17., a da pritom nisu napuštale područje luke ili zračne luke;

(c)

da pošiljku životinja prati izjava nadležnog tijela treće zemlje ili područja u kojima je obavljen prekrcaj u kojoj su navedeni podaci o operaciji prekrcaj i kojom se potvrđuje da su poduzete odgovarajuće mjere kako bi se ispunili zahtjevi iz točke (b).

2.   Odstupanje iz podstavka 1. ne primjenjuje se na pošiljke pčela i bumbara.

Članak 16.

Odstupanje za pretovar kopitara u trećim zemljama ili područjima koji nisu uvršteni na popis

Odstupajući od članka 14. stavka 2., pošiljke kopitara koji su tijekom prijevoza u Uniju pretovareni na drugo prijevozno sredstvo u trećoj zemlji ili području ili njihovoj zoni koji nisu uvršteni na popis trećih zemalja ili područja ili njihovih zona za ulazak u Uniju određene kategorije kopitara, smiju ulaziti u Uniju samo ako su u skladu sa sljedećim zahtjevima:

(a)

životinje iz pošiljke prevezene su u Uniju morskim ili zračnim putem;

(b)

životinje iz pošiljke pretovarene su izravno s prvotnog prijevoznog sredstva otpreme na drugo prijevozno sredstvo za daljnje putovanje;

(c)

tijekom operacije pretovara:

i.

osigurana je djelotvorna zaštita od vektora relevantnih bolesti životinja te kopitari nisu bili u kontaktu s kopitarima nižeg zdravstvenog statusa;

ii.

životinje iz pošiljke izravno su i što brže prekrcane na plovilo ili zrakoplov za daljnje putovanje, koji su u skladu sa zahtjevima utvrđenima u članku 17., a da pritom nisu napuštale područje luke ili zračne luke pod izravnim nadzorom službenog veterinara;

(d)

službeni veterinar potvrdio je da je pošiljka u skladu sa zahtjevima utvrđenima u točkama (a), (b) i (c).

Članak 17.

Opći zahtjevi u pogledu prijevoznih sredstava za prijevoz kopnenih životinja

1.   Pošiljke držanih kopnenih životinja smiju ulaziti u Uniju samo ako su prijevozna sredstva koja se koriste za njihov prijevoz:

(a)

konstruirana tako:

i.

da životinje ne mogu pobjeći ili ispasti;

ii.

da je moguć vizualni pregled prostora u kojem se drže životinje;

iii.

da se spriječi ili smanji mogućnost ispadanja životinjskog izmeta, stelje ili hrane za životinje;

iv.

da se spriječi ili smanji mogućnost ispadanja perja ako je riječ o peradi i pticama u zatočeništvu;

(b)

očišćena i dezinficirana dezinfekcijskim sredstvom koje je odobrilo nadležno tijelo treće zemlje ili područja otpreme te osušena ili ostavljena da se osuše neposredno prije svakog utovara životinja namijenjenih ulasku u Uniju.

2.   Stavak 1. ne primjenjuje se na prijevoz pošiljaka pčela i bumbara namijenjenih ulasku u Uniju.

Članak 18.

Zahtjevi u pogledu spremnika u kojima se kopnene životinje prevoze u Uniju

Pošiljke držanih kopnenih životinja smiju ulaziti u Uniju samo ako su spremnici u kojima se držane kopnene životinje prevoze u Uniju u prijevoznom sredstvu:

(a)

u skladu sa zahtjevima iz članka 17. stavka 1. točke (a);

(b)

ako sadržavaju samo životinje iste vrste i kategorije koje dolaze iz istog objekta;

(c)

ako su:

i.

nekorišteni i namjenski spremnici za jednokratnu upotrebu koji se nakon prve upotrebe moraju uništiti;

ili

ii.

očišćeni i dezinficirani te osušeni ili ostavljeni da se osuše prije utovara životinja namijenjenih ulasku u Uniju.

Članak 19.

Premještanje kopnenih životinja i postupanje s njima nakon ulaska

1.   Nakon ulaska u Uniju pošiljke kopnenih životinja prevoze se bez odgode izravno u:

(a)

njihov objekt odredišta u Uniji, u kojem ostaju barem tijekom razdoblja koje je propisano u relevantnim posebnim člancima u dijelovima od II. do V.;

(b)

klaonicu odredišta u Uniji, ako su namijenjene klanju, gdje se moraju zaklati u roku od pet dana od datuma dolaska u Uniju.

2.   Ako je odredište pošiljaka kopnenih životinja koje su ušle u Uniju iz treće zemlje ili područja ili njihove zone klaonica, odobreni karantenski objekt ili zatvoreni objekt u Uniji, prijevoz do odredišta i prispijeće pošiljke na mjesto odredišta prati se u skladu s člancima 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/1666 (19).

3.   Stavci 1. i 2. ne primjenjuju se na ulazak u Uniju registriranih kopitara iz trećih zemalja te na ponovni ulazak nakon privremenog izvoza registriranih konja.

GLAVA 2.

ZAHTJEVI U POGLEDU ZDRAVLJA ŽIVOTINJA ZA KOPITARE I PAPKARE

POGLAVLJE 1.

Posebni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za kopitare i papkare

Članak 20.

Otprema kopitara i papkara u Uniju

1.   Pošiljke kopitara i papkara smiju ulaziti u Uniju samo ako su te pošiljke otpremljene u Uniju iz objekta podrijetla bez prolaska kroz neki drugi objekt.

2.   Odstupajući od stavka 1., pošiljkama kopitara i papkara koji dolaze iz više objekata podrijetla može se dopustiti ulazak u Uniju ako su životinje iz pošiljke podvrgnute jednoj operaciji okupljanja u trećoj zemlji ili području ili njihovoj zoni pod uvjetom da su ispunjenih sljedeći uvjeti:

(a)

kopitari i papkari pripadaju jednoj od sljedećih vrsta i kategorija:

i.

Bos taurus, Ovis aries, Capra hircus ili Sus scrofa;

ili

ii.

Equidae namijenjeni klanju.

(b)

operacija okupljanja provedena je u objektu:

i.

koji je nadležno tijelo treće zemlje ili područja odobrilo za obavljanje operacija okupljanja kopitara i papkara u skladu sa zahtjevima koji su barem jednako strogi kao oni utvrđeni u članku 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/2035 (20);

ii.

koji je za tu svrhu uvrstilo na popis nadležno tijelo treće zemlje ili područja otpreme, uključujući podatke iz članka 21. Delegirane uredbe (EU) 2019/2035;

iii.

u kojem se najmanje tri godine vodi i ažurira evidencija o sljedećem:

podrijetlo životinja;

datumi dolaska i otpreme u centar za okupljanje i iz njega;

identifikacijska oznaka životinja;

registracijski broj objekta podrijetla životinja;

registarski broj prijevoznikâ i prijevoznih sredstava koji isporučuju ili preuzimaju pošiljku kopitara i papkara u taj centar i iz njega;

iv.

koji ispunjava zahtjeve utvrđene u članku 8. i članku 23. stavku 1.;

(c)

operacija okupljanja u centru za okupljanje nije trajala dulje od šest dana; to se razdoblje smatra sastavnim dijelom razdoblja za uzorkovanje radi testiranja prije otpreme u Uniju, ako je takvo uzorkovanje propisano ovom Uredbom;

(d)

kopitari i papkari stigli su u Uniju u roku od 10 dana od datuma otpreme iz objekta podrijetla.

Članak 21.

Označavanje kopitara i papkara

1.   Pošiljke kopitara i papkara, osim kopitara, smiju ulaziti u Uniju samo ako su životinje iz pošiljke prije otpreme iz objekta podrijetla pojedinačno označene fizičkim sredstvom označavanja s vidljivim, čitljivim i neizbrisivim prikazom:

(a)

identifikacijske oznake životinje kojom se uspostavlja nedvojbena veza između životinje i pratećeg certifikata o zdravlju životinja;

(b)

oznake zemlje izvoznice u skladu s normom ISO 3166 u obliku dvoslovne oznake.

2.   Pošiljke kopitara smiju ulaziti u Uniju samo ako su životinje iz pošiljke prije otpreme iz objekta podrijetla pojedinačno označene barem jednom od sljedećih metoda:

(a)

injektibilnim transponderom ili ušnom markicom, s vidljivim, čitljivim i neizbrisivim prikazom:

i.

identifikacijske oznake životinje kojom se uspostavlja nedvojbena veza između životinje i pratećeg certifikata o zdravlju životinja;

ii.

ISO-3166 dvoslovne ili troznamenkaste brojčane oznake zemlje izvoza;

(b)

u slučaju kopitara osim onih namijenjenih klanju, identifikacijskim dokumentom izdanim najkasnije u trenutku certificiranja za ulazak u Uniju:

i.

u kojem se životinja opisuje i prikazuje, uključujući alternativnim metodama označavanja, tako da se uspostavi nedvojbena veza između životinje i pratećeg identifikacijskog dokumenta;

ii.

koji sadržava podatke o pojedinačnoj oznaci koju emitira ugrađeni injektibilni transponder u slučaju kada ta oznaka nije u skladu sa specifikacijama iz točke (a).

3.   Odstupajući od stavka 1., pošiljkama kopitara i papkara namijenjenih zatvorenim objektima može se dopustiti ulazak u Uniju ako su te životinje pojedinačno označene injektibilnim transponderom ili alternativnom metodom identifikacije kojima se osigurava nedvojbena veza između životinje i njezinih pratećih ulaznih dokumenata.

4.   Ako su kopitari i papkari označeni elektroničkom oznakom koja nije u skladu s ISO normama 11784 i 11785, subjekt odgovoran za ulazak u Uniju pošiljaka kopitara i papkara stavlja na raspolaganje uređaj za očitavanje s pomoću kojeg je u svakom trenutku moguće provjeriti identifikacijsku oznaku životinje.

Članak 22.

Treća zemlja ili područje podrijetla kopitara i papkara ili njihova zona

1.   Pošiljke kopitara i papkara, osim kopitara, smiju ulaziti u Uniju samo ako životinje iz pošiljke potječu iz treće zemlje ili područja ili njihove zone koji su slobodni od bolesti kategorije A iz tablice iz dijela A točke 1. Priloga IV. tijekom razdoblja navedenog u toj tablici.

2.   Pošiljke kopitara smiju ulaziti u Uniju samo ako životinje iz pošiljke potječu iz treće zemlje ili područja ili njihove zone:

(a)

koji su slobodni od bolesti s popisa iz tablice iz dijela A točke 2. Priloga IV. tijekom razdoblja navedenog u toj tablici;

(b)

u kojima nije bilo prijavljenih slučajeva bolesti s popisa iz tablice iz dijela A točke 3. Priloga IV. tijekom navedenog razdoblja.

3.   Razdoblja iz stavaka 1. i 2. mogu se skratiti za bolesti navedene u dijelu B Priloga IV. pod određenim posebnim uvjetima koji su navedeni u tom prilogu.

4.   Pošiljke kopitara i papkara smiju ulaziti u Uniju samo ako životinje iz pošiljke potječu iz treće zemlje ili područja ili njihove zone u kojima nije provedeno cijepljenje protiv bolesti kategorije A iz dijela C Priloga IV. u skladu s podacima utvrđenima u:

(a)

točki 1. tog priloga u slučaju kopitara i papkara osim kopitara;

(b)

točki 2. tog priloga u slučaju kopitara.

5.   U pogledu infekcije kompleksom Mycobacterium tuberculosis (M. bovis, M. caprae, M. tuberculosis), pošiljke goveda smiju ulaziti u Uniju samo ako životinje iz pošiljke:

(a)

potječu iz treće zemlje ili područja ili njihove zone koji su slobodni od te bolesti bez cijepljenja;

ili

(b)

udovoljavaju zahtjevima iz točke 1. Priloga V.

6.   U pogledu infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis, pošiljke goveda, ovaca i koza smiju ulaziti u Uniju samo ako životinje iz pošiljke:

(a)

potječu iz treće zemlje ili područja ili njihove zone koji su slobodni od te bolesti bez cijepljenja;

ili

(b)

udovoljavaju zahtjevima iz točke 2. Priloga V.

7.   U pogledu infekcije virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24), pošiljke kopitara i papkara vrsta s popisa smiju ulaziti u Uniju samo ako životinje iz pošiljke:

(a)

potječu iz treće zemlje ili područja ili njihove zone koji su slobodni od te bolesti tijekom razdoblja od dvije godine prije datuma otpreme u Uniju; ili

(b)

udovoljavaju jednom od posebnih uvjeta iz dijela A Priloga VI.

8.   U pogledu enzootske leukoze goveda, pošiljke goveda smiju ulaziti u Uniju samo ako te životinje:

(a)

potječu iz treće zemlje ili područja ili njihove zone koji su slobodni od te bolesti;

ili

(b)

udovoljavaju posebnim uvjetima iz dijela B Priloga VI.

9.   Pošiljke kopitara i papkara namijenjenih ulasku u države članice ili njihove zone koje imaju status države ili zone slobodne od bolesti ili odobreni program iskorjenjivanja bolesti kategorije C iz Priloga VII., za koje su te vrste kopitara i papkara uvrštene na popis, smiju ulaziti u Uniju samo ako životinje iz pošiljke:

(a)

potječu iz treće zemlje ili područja ili njihove zone koji su slobodni od tih bolesti za relevantne vrste;

ili

(b)

udovoljavaju relevantnim dodatnim zahtjevima iz tog priloga.

Članak 23.

Objekt podrijetla kopitara i papkara

1.   Pošiljke kopitara i papkara smiju ulaziti u Uniju samo ako životinje iz pošiljke:

(a)

dolaze iz objekta u kojem i oko kojeg, uključujući, prema potrebi, državno područje susjedne zemlje, nije bilo prijavljenih slučajeva bolesti s popisa iz Priloga VIII., za koje su vrste kopitara i papkara namijenjene ulasku u Uniju uvrštene na popis, na području i u razdoblju utvrđenom u tablicama u:

i.

točkama 1. i 2. tog priloga za kopitare i papkare osim kopitara;

ili

ii.

točkama 3. i 4. tog priloga za kopitare;

(b)

tijekom razdoblja iz točke (a) kopitari i papkari nisu bili u kontaktu sa životinjama nižeg zdravstvenog statusa.

2.   U pogledu infekcije kompleksom Mycobacterium tuberculosis (M. bovis, M. caprae, M. tuberculosis), pošiljke goveda, ovaca, koza, deva i jelena smiju ulaziti u Uniju samo ako objekt podrijetla životinja iz pošiljke ispunjava relevantne zahtjeve iz točke 1. Priloga IX.

3.   U pogledu infekcije bakterijama Brucella (B. abortus, B. melitensis i B. suis), pošiljke goveda, ovaca, koza, svinja, deva i jelena smiju ulaziti u Uniju samo ako objekt podrijetla životinja iz pošiljke ispunjava relevantne zahtjeve iz točke 2. Priloga IX.

Članak 24.

Pošiljke kopitara i papkara

1.   Pošiljke kopitara i papkara smiju ulaziti u Uniju samo ako životinje iz pošiljke udovoljavaju sljedećim zahtjevima:

(a)

nisu cijepljene protiv bolesti kategorije A navedenih u tablicama u:

i.

dijelu C točki 1. Priloga IV. u slučaju kopitara i papkara osim kopitara;

ili

ii.

dijelu C točki 2. Priloga IV. u slučaju kopitara;

(b)

tijekom razdoblja od otpreme iz objekta podrijetla do dolaska u Uniju nisu istovarene na nijednom mjestu koje ne udovoljava zahtjevima navedenima u tablicama u:

i.

točkama 1. i 2. Priloga VIII. u slučaju kopitara i papkara osim kopitara;

ili

ii.

točkama 3. i 4. Priloga VIII. u slučaju kopitara.

2.   U pogledu infekcije kompleksom Mycobacterium tuberculosis (M. bovis, M. caprae, M. tuberculosis) i infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis), pošiljke kopitara i papkara vrsta s popisa smiju ulaziti u Uniju samo ako životinje iz pošiljke nisu cijepljene protiv tih bolesti.

3.   U pogledu infekcije virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24), pošiljke kopitara i papkara vrsta s popisa smiju ulaziti u Uniju samo ako životinje iz pošiljke nisu cijepljene živim cjepivom protiv te bolesti u posljednjih 60 dana prije datuma premještanja.

4.   Pošiljke kopitara i papkara namijenjenih ulasku u države članice ili njihove zone koje imaju status države ili zone slobodne od bolesti ili odobreni program iskorjenjivanja bolesti kategorije C iz Priloga VII., za koje su te vrste kopitara i papkara uvrštene na popis, smiju ulaziti u Uniju samo ako životinje iz pošiljke nisu cijepljene protiv tih bolesti.

5.   Pored zahtjeva iz stavka 1., pošiljke nekastriranih mužjaka ovaca i kopitara i papkara iz porodice Tayassuidae smiju ulaziti u Uniju samo ako životinje iz pošiljke udovoljavaju relevantnim posebnim zahtjevima u pogledu infekcije bakterijama Brucella utvrđenima u Prilogu X.

6.   Pored zahtjeva iz stavka 1., pošiljke kopitara smiju ulaziti u Uniju samo ako životinje iz pošiljke udovoljavaju posebnim zahtjevima iz točke 2. Priloga XI., ovisno o sanitarnoj skupini, utvrđenoj u skladu s točkom 1. Priloga XI., u koju su treća zemlja ili područje ili njihova zona, razvrstani na popisu.

Članak 25.

Odstupanja i dodatni zahtjevi za ulazak u Uniju kopitara i papkara namijenjenih klanju

Odstupajući od zahtjeva iz članka 22. stavaka 5. i 6., pošiljke kopitara i papkara vrsta iz tih stavaka koji ne udovoljavaju tim zahtjevima smiju ulaziti u Uniju pod uvjetom da su životinje iz pošiljke namijenjene samo klanju.

Članak 26.

Premještanje kopitara i papkara i postupanje s njima nakon ulaska u Uniju

Nakon ulaska u Uniju, kopitari i papkari, osim konja koji ulaze u Uniju radi sudjelovanja na natjecanjima, utrkama i konjičkim kulturnim događanjima, ostaju u svojem objektu odredišta u razdoblju od najmanje 30 dana od dolaska u taj objekt.

POGLAVLJE 2.

Posebna pravila za ulazak u Uniju držanih kopitara i papkara namijenjenih zatvorenim objektima

Članak 27.

Zahtjevi u pogledu zdravlja životinja koji se ne primjenjuju na kopitare i papkare namijenjene zatvorenim objektima

Članci 11., 22., 23., 24. i 26. ne primjenjuju se na pošiljke kopitara i papkara, isključujući kopitare, koji ulaze u Uniju pod uvjetima iz članaka od 28. do 34.

Članak 28.

Posebna pravila za ulazak kopitara i papkara namijenjenih zatvorenim objektima

1.   Pošiljke kopitara i papkara namijenjenih zatvorenim objektima smiju ulaziti u Uniju samo ako životinje iz pošiljke udovoljavaju sljedećim zahtjevima:

(a)

dolaze iz zatvorenog objekta koji je uvršten na popis zatvorenih objekata iz kojih je dopušten ulazak kopitara i papkara u Uniju, sastavljen u skladu s člankom 29.;

(b)

otpremljene su izravno iz zatvorenog objekta podrijetla u zatvoreni objekt u Uniji.

2.   Nadležno tijelo države članice odredišta izdaje posebno odobrenje za ulazak svake pošiljke kopitara i papkara iz stavka 1. nakon povoljnog rezultata procjene mogućih rizika koje ulazak takve pošiljke može predstavljati za Uniju.

3.   Ulazak u Uniju i premještanje svake pošiljke kopitara i papkara iz stavka 1. kroz države članice koje nisu država članica odredišta dopušten je samo uz odobrenje nadležnih tijela tih država članica provoza.

To se odobrenje izdaje samo na temelju povoljnog rezultata procjene rizika koju je provelo nadležno tijelo tih država članica provoza na temelju podataka koje im je dostavila država članica mjesta odredišta u Uniji.

4.   Država članica mjesta odredišta pošiljaka iz stavka 1. obavješćuje Komisiju i ostale države članice u okviru Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje te izravno točku ulaska kopitara i papkara u Uniji o odobrenjima izdanima u skladu sa stavcima 1. i 2. prije svakog mogućeg premještanja kroz druge države članice i prije dolaska tih kopitara i papkara na njihovo državno područje.

Članak 29.

Sastavljanje popisa zatvorenih objekata podrijetla kopitara i papkara u trećim zemljama ili područjima

1.   Države članice mogu sastaviti popis zatvorenih objekata u trećim zemljama i područjima iz kojih se dopušta ulazak kopitara i papkara na njihovo državno područje.

Na tom se popisu navode vrste kopitara i papkara koje smiju ulaziti na državno područje države članice iz svakog zatvorenog objekta u trećoj zemlji ili području.

2.   Države članice na svoj popis zatvorenih objekata iz stavka 1. mogu uvrstiti zatvorene objekte koji su već uvršteni na takve popise drugih država članica.

Osim kako je utvrđeno u prvom podstavku, države članice zatvoreni objekt iz treće zemlje ili područja uvrštavaju na popis zatvorenih objekata iz stavka 1. nakon povoljnog rezultata cjelovite procjene na temelju sljedećeg:

(a)

sukladnosti zatvorenog objekta sa zahtjevom da ga mora odobriti nadležno tijelo treće zemlje ili područja podrijetla iz članka 30.;

(b)

nadležno tijelo treće zemlje ili područja podrijetla dostavilo je dovoljno podataka kako bi se jamčilo da zatvoreni objekt ispunjava zahtjeve u vezi s odobrenjem zatvorenih objekata iz članka 30.

3.   Države članice ažuriraju popise zatvorenih objekata iz stavka 1., posebno uzimajući u obzir svaku suspenziju ili povlačenje odobrenja koje je izdalo nadležno tijelo treće zemlje ili područja podrijetla iz članka 30. ili nadležno tijelo druge države članice.

4.   Države članice popise utvrđene u stavku 1. objavljuju na svojim internetskim stranicama.

Članak 30.

Uvjeti za zatvorene objekte podrijetla kopitara i papkara u trećim zemljama ili područjima za potrebe članka 29.

Države članice zatvoreni objekt koji se nalazi u trećoj zemlji ili području uvrštavaju na popis zatvorenih objekata iz članka 29. ako je zatvoreni objekt odobrilo nadležno tijelo treće zemlje ili područja te ako ispunjava sljedeće uvjete:

(a)

jasno je razgraničen, a pristup životinja i ljudi objektima za životinje mora se kontrolirati;

(b)

mora imati odgovarajuća sredstva za hvatanje, zatvaranje i izoliranje životinja te imati dostupne odgovarajuće karantenske objekte i odobrene standardne operativne postupke za nove životinje koje se primaju u objekt;

(c)

prostori za smještaj životinja moraju biti primjerenog standarda i izgrađeni tako:

i.

da je onemogućen kontakt sa životinjama izvan zatvorenog objekta te da se mogu lako provesti pregledi i potrebno liječenje;

ii.

da se podovi, zidovi i svi drugi materijali ili oprema mogu lako očistiti i dezinficirati;

(d)

u pogledu mjera nadziranja i kontrole bolesti:

i.

mora provesti odgovarajući program nadziranje bolesti koji mora sadržavati mjere za kontrolu zoonoza te ga ažurirati ovisno o broju i vrsti životinja koje se nalaze u zatvorenom objektu te epidemiološkoj situaciji u zatvorenom objektu i oko njega u pogledu bolesti s popisa i emergentnih bolesti;

ii.

kopitare i papkare za koje se sumnja da su zaraženi ili kontaminirani uzročnicima bolesti s popisa ili emergentnih bolesti mora podvrgnuti kliničkim pregledima, laboratorijskom testiranju ili post mortem pregledu;

iii.

mora provesti, prema potrebi, cijepljenje i liječenje prijemljivih kopitara i papkara protiv prenosivih bolesti;

(e)

u razdoblju od najmanje tri godine mora voditi ažuriranu evidenciju u kojoj se navodi:

i.

broj i identifikacija (odnosno, procijenjena dob, spol, vrsta i pojedinačna identifikacija oznaka, prema potrebi) kopitara i papkara svake vrste životinja prisutne u zatvorenom objektu;

ii.

broj i identifikacija (odnosno, procijenjena dob, spol, vrsta i pojedinačna identifikacija oznaka, prema potrebi) kopitara i papkara koji stižu u zatvoreni objekt ili iz njega odlaze, zajedno s podacima o objektu podrijetla ili odredišta tih životinja, prijevoznim sredstvima i zdravstvenom statusu tih životinja;

iii.

pojedinosti o provedbi i rezultatima programa nadziranja i kontrole bolesti utvrđenog u točki (d) podtočki i.;

iv.

rezultati kliničkih pregleda, laboratorijskih testova i post mortem pregleda iz točke (d) podtočke ii.;

v.

pojedinosti o cijepljenju i liječenju iz točke (d) podtočke iii.;

vi.

upute, ako postoje, nadležnog tijela treće zemlje ili područja podrijetla u pogledu zapažanja tijekom bilo kojeg razdoblja izolacije ili karantene;

(f)

mora osigurati uklanjanje lešina kopitara i papkara koji su uginuli od bolesti ili su eutanazirani;

(g)

mora na temelju ugovora ili drugog pravnog instrumenta osigurati usluge veterinara objekta koji je odgovoran za:

i.

nadzor aktivnosti objekta i sukladnost s uvjetima za odobrenje utvrđenima u ovom članku;

ii.

reviziju programa nadziranja bolesti iz točke (d) podtočke i. najmanje jednom godišnje;

(h)

odstupajući od članka 9. točke (c), mora imati:

i.

dogovor s laboratorijem koji je odobrilo nadležno tijelo treće zemlje ili područja za obavljanje post mortem pregleda;

ili

ii.

jedan ili više odgovarajućih prostora u kojima se mogu obavljati post mortem pregledi pod nadzorom veterinara objekta.

Članak 31.

Odstupanje od zahtjeva za uvrštavanje na popis treće zemlje ili područja i zahtjeva za uvrštavanje zatvorenog objekta podrijetla kopitara i papkara

1.   Odstupajući od zahtjeva iz članka 3. stavka 1. i članka 28. stavka 1., pošiljke kopitara i papkara iz objekata u trećim zemljama ili područjima koji ne ispunjavaju te zahtjeve smiju ulaziti u Uniju ako su namijenjene zatvorenom objektu i pod uvjetom da:

(a)

ispunjavanje tih zahtjeva nije moguće zbog iznimnih nepredviđenih okolnosti;

(b)

su te pošiljke u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 32.

2.   Država članica mjesta odredišta pošiljke iz stavka 1. obavješćuje Komisiju i države članice u okviru Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje te izravno točku ulaska kopitara i papkara u Uniji o odobrenjima izdanima u skladu sa stavkom 1. prije svakog mogućeg premještanja kroz druge države članice i prije dolaska tih kopitara i papkara na njihovo državno područje.

Članak 32.

Dodatni zahtjevi koje moraju zadovoljiti objekti podrijetla kopitara i papkara namijenjenih zatvorenim objektima na temelju odstupanja utvrđenog u članku 31.

Nadležno tijelo države članice odredišta odobrava odstupanja, kako su utvrđena člankom 31., samo za pošiljke kopitara i papkara koje su u skladu sa sljedećim dodatnim uvjetima:

(a)

vlasnik, ili fizička osoba koja zastupa vlasnika, prethodno je podnio zahtjev nadležnom tijelu države članice odredišta za odstupanje kako je utvrđeno u članku 31., a država članica odredišta odobrila je taj zahtjev nakon što je provela procjenu rizika koja je pokazala da unošenje takve pošiljke kopitara i papkara neće predstavljati rizik za zdravlje životinja u Uniji;

(b)

kopitari i papkari bili su u karanteni u trećoj zemlji ili području podrijetla pod nadzorom nadležnog tijela tijekom potrebnog razdoblja nužnog za ispunjavanje posebnih zahtjeva u pogledu zdravlja životinja utvrđenih u člancima 33. i 34.:

i.

na mjestu koje je odobrilo nadležno tijelo treće zemlje ili područja podrijetla kopitara i papkara;

ii.

u skladu s uvjetima utvrđenima u odobrenju iz točke (a) kojima se moraju osigurati barem jednaka jamstva kao ona utvrđena u članku 28. stavcima od 2. do 4. i člancima 33. i 34.;

(c)

kopitari i papkari moraju biti stavljeni u karantenu u zatvorenom objektu odredišta tijekom razdoblja od najmanje šest mjeseci od datuma ulaska u Uniju tijekom kojeg nadležno tijelo države članice odredišta može poduzeti mjere iz članka 138. stavka 2. Uredbe (EU) 2017/625, a posebno iz njegovih točki (a), (d) i (k).

Članak 33.

Zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za zatvoreni objekt podrijetla kopitara i papkara s obzirom na bolesti s popisa

Pošiljke kopitara i papkara namijenjene zatvorenom objektu smještenom u Uniji smiju ulaziti u Uniju samo ako zatvoreni objekt podrijetla ispunjava sljedeće zahtjeve u pogledu bolesti s popisa:

(a)

u pogledu zatvorenog objekta podrijetla kopitara i papkara, nije bilo slučajeva bolesti s popisa iz tablice iz dijela A Priloga XII. tijekom razdoblja navedenih za te bolesti s popisa u toj tablici;

(b)

u pogledu područja u zatvorenom objektu i oko njega, nije bilo prijavljenih slučajeva bolesti s popisa iz tablice iz dijela B Priloga XII. tijekom razdoblja navedenih za te bolesti s popisa u toj tablici.

Članak 34.

Zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za kopitare i papkare s obzirom na bolesti s popisa

Pošiljke kopitara i papkara koje su namijenjene zatvorenom objektu u Uniji smiju ulaziti u Uniju samo ako životinje iz pošiljke udovoljavaju sljedećim dodatnim zahtjevima u pogledu zdravlja životinja:

(a)

provele su potrebno razdoblje boravka u zatvorenom objektu podrijetla u neprekidnom trajanju od šest mjeseci ili od rođenja ako su mlađe od šest mjeseci;

(b)

nisu bile u kontaktu sa životinjama nižeg zdravstvenog statusa tijekom:

i.

razdoblja od 30 dana prije datuma otpreme u Uniju ili od rođenja ako su životinje mlađe od 30 dana;

ii.

njihova prijevoza iz odobrenog zatvorenog objekta podrijetla do mjesta otpreme u Uniju;

(c)

s obzirom na bolesti iz tablice iz dijela C Priloga XII., moraju:

i.

potjecati iz treće zemlje ili područja ili njihove zone u kojima su ispunjena razdoblja slobode od bolesti za relevantne bolesti navedene u toj tablici;

ili

ii.

udovoljavaju relevantnim dodatnim zahtjevima iz dijela D. Priloga XII.;

(d)

nisu bile cijepljene kako je navedeno u tablici iz dijela E Priloga XII.;

(e)

ako su bile cijepljene protiv bedrenice i bjesnoće, nadležno tijelo treće zemlje ili područja podrijetla moralo je dostaviti podatke o datumu cijepljenja, upotrijebljenom cjepivu i mogućem testu provedenom za dokazivanje zaštitnog imunološkog odgovora;

(f)

morale su biti tretirane protiv unutarnjih i vanjskih parazita najmanje dvaput u razdoblju od 40 dana prije datuma otpreme u Uniju.

Ako posebna jamstva iz točke (c) podtočke ii. uključuju razdoblje karantene u prostoru zaštićenom od vektora u zatvorenom objektu, taj prostor mora zadovoljavati zahtjeve utvrđene u dijelu F Priloga XII.

Članak 35.

Premještanje kopitara i papkara namijenjenih zatvorenim objektima i postupanje s njima nakon ulaska

Nakon ulaska u Uniju kopitari i papkari koji potječu iz zatvorenog objekta u trećoj zemlji ili području, kako je navedeno u članku 27., moraju ostati u zatvorenom objektu odredišta u razdoblju od najmanje šest mjeseci prije datuma premještanja u drugi zatvoreni objekt u Uniji, osim ako se izvoze iz Unije ili premještaju radi klanja.

GLAVA 3.

ZAHTJEVI U POGLEDU ZDRAVLJA ŽIVOTINJA ZA PERAD I PTICE U ZATOČENIŠTVU

POGLAVLJE 1.

Posebni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za perad

ODJELJAK 1.

ZAHTJEVI U POGLEDU ZDRAVLJA ŽIVOTINJA ZA SVE VRSTE I KATEGORIJE PERADI

Članak 36.

Perad uvezena u treću zemlju ili područje ili njihovu zonu prije ulaska u Uniju

1.   Sljedeće pošiljke smiju ulaziti u Uniju samo ako je nadležno tijelo treće zemlje ili područja podrijetla pružilo jamstva u skladu sa stavkom 2.:

(a)

perad uvezena u treću zemlju ili područje podrijetla ili njihovu zonu iz druge treće zemlje ili područja ili njihove zone;

(b)

jednodnevni pilići iz matičnih jata koji su uvezeni u treću zemlju ili područje podrijetla ili njihovu zonu iz druge treće zemlje ili područja ili njihove zone.

2.   Pošiljke životinja iz stavka 1. smiju ulaziti u Uniju samo ako je nadležno tijelo treće zemlje ili područja podrijetla peradi pružilo jamstva:

(a)

da su perad i matična jata iz tog stavka uvezeni iz treće zemlje ili područja ili njihove zone koji su uvršteni na popis za ulazak takvih pošiljaka u Uniju;

(b)

da je uvoz peradi i matičnih jata iz stavka 1. u tu treću zemlju ili područje ili njihovu zonu proveden u skladu sa zahtjevima u pogledu zdravlja životinja koji su barem jednako strogi kao oni koji se primjenjuju na pošiljke tih životinja koje izravno ulaze u Uniju.

Članak 37.

Zahtjevi u pogledu treće zemlje ili područja podrijetla peradi ili njihove zone

Pošiljke peradi smiju ulaziti u Uniju samo ako te pošiljke potječu iz treće zemlje ili područja ili njihove zone koji ispunjavaju sljedeće zahtjeve:

(a)

imali su uspostavljen program nadziranja visokopatogene influence ptica koji se primjenjivao najmanje šest mjeseci prije datuma otpreme pošiljke u Uniju te je u skladu sa zahtjevima koji su utvrđeni u:

i.

Prilogu II. ovoj Uredbi;

ili

ii.

odgovarajućem poglavlju Kodeksa o zdravlju kopnenih životinja Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE);

(b)

smatraju se slobodnima od visokopatogene influence ptica u skladu s člankom 38.;

(c)

ako provode cijepljenje protiv visokopatogene influence ptica, nadležno tijelo treće zemlje ili područja podrijetla pružilo je jamstva da:

i.

program cijepljenja ispunjava zahtjeve utvrđene u Prilogu XIII.;

ii.

program nadziranja iz točke (a) ovog članka, uz zahtjeve utvrđene u Prilogu II., ispunjava zahtjeve iz dijela 2. Priloga XIII.;

iii.

se obvezalo obavijestiti Komisiju o svakoj promjeni programa cijepljenja u trećoj zemlji ili području ili njihovoj zoni;

(d)

treća zemlja ili područje ili njihova zona:

i.

u slučaju peradi osim bezgrebenki, smatraju se slobodnima od infekcije virusom newcastleske bolesti u skladu s člankom 39.;

ii.

u slučaju bezgrebenki:

smatraju se slobodnima od infekcije virusom newcastleske bolesti u skladu s člankom 39.;

ili

ne smatraju se slobodnima od infekcije virusom newcastleske bolesti u skladu s člankom 39., ali je nadležno tijelo treće zemlje ili područja podrijetla pružilo jamstva u pogledu sukladnosti sa zahtjevima za infekciju virusom newcastleske bolesti u odnosu na izolaciju, nadziranje i testiranje, kako je utvrđeno u Prilogu XIV.;

(e)

ako je provedeno cijepljenje protiv infekcije virusom newcastleske bolesti, nadležno tijelo treće zemlje ili područja pružilo je jamstva:

i.

da su korištena cjepiva u skladu s općim i posebnim kriterijima za cjepiva protiv infekcije virusom newcastleske bolesti koji su utvrđeni u točki 1. Priloga XV.;

ili

ii.

da su korištena cjepiva u skladu s općim kriterijima za cjepiva protiv infekcije virusom newcastleske bolesti koji su utvrđeni u točki 1. Priloga XV. te da perad udovoljava zahtjevima u pogledu zdravlja životinja utvrđenima u točki 2. Priloga XV. za perad i jaja za valenje podrijetlom iz treće zemlje ili područja ili njihove zone ako cjepiva korištena protiv infekcije virusom newcastleske bolesti ne ispunjavaju posebne kriterije utvrđene u točki 1. Priloga XV.;

(f)

obvezali su se da će nakon svakog izbijanja visokopatogene influence ptica ili izbijanja infekcije virusom newcastleske bolesti Komisiji dostaviti sljedeće informacije:

i.

informacije o situaciji u pogledu bolesti u roku od 24 sata od potvrđivanja početnog izbijanja visokopatogene influence ptica ili infekcije virusom newcastleske bolesti;

ii.

redovite ažurirane informacije o situaciji u pogledu bolesti;

(g)

obvezali su se Referentnom laboratoriju Europske unije za influencu ptica i newcastlesku bolest dostaviti izolate virusa iz početnih izbijanja visokopatogene influence ptica i infekcije virusom newcastleske bolesti.

Članak 38.

Sloboda od visokopatogene influence ptica u trećoj zemlji ili području podrijetla ili njihovoj zoni

1.   Treća zemlja ili područje ili njihova zona, smatraju se slobodnima od visokopatogene influence ptica ako su Komisiji pružili sljedeća jamstva:

(a)

provodili su program nadziranja visokopatogene influence ptica, u skladu s člankom 37. točkom (a) tijekom razdoblja od najmanje šest mjeseci prije datuma kada je službeni veterinar certificirao pošiljku za otpremu u Uniju;

(b)

nije bilo izbijanja visokopatogene influence ptica kod peradi u toj trećoj zemlji ili području ili njihovoj zoni tijekom razdoblja od najmanje 12 mjeseci prije datuma kada je službeni veterinar certificirao pošiljku za otpremu u Uniju.

2.   Nakon izbijanja visokopatogene influence ptica u trećoj zemlji ili području ili njihovoj zoni koji su se prethodno smatrali slobodnima od te bolesti, kako je navedeno u stavku 1., ta treća zemlja ili područje ili njihova zona ponovno se smatraju slobodnima od visokopatogene influence ptica, pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

provedene su mjere usmrćivanja radi kontrole visokopatogene influence ptica;

(b)

provedeno je odgovarajuće čišćenje i dezinfekcija svih prethodno zaraženih objekata;

(c)

tijekom razdoblja od najmanje tri mjeseca nakon provedbe mjera usmrćivanja te čišćenja i dezinfekcije iz točaka (a) i (b) nadležno tijelo treće zemlje ili područja provelo je program nadziranja koji je dovoljno pouzdan da se na slučajno odabranom reprezentativnom uzorku rizične populacije dokaže odsutnost infekcije, uzimajući u obzir specifične epidemiološke okolnosti povezane s izbijanjima, te su rezultati bili negativni.

Članak 39.

Sloboda od infekcije virusom newcastleske bolesti u trećoj zemlji ili području podrijetla ili njihovoj zoni

1.   Treća zemlja ili područje ili njihova zona smatraju se slobodnima od infekcije virusom newcastleske bolesti ako u toj trećoj zemlji ili području ili njihovoj zoni nije bilo izbijanja infekcije virusom newcastleske bolesti kod peradi tijekom razdoblja od najmanje 12 mjeseci prije datum certificiranja pošiljke za otpremu u Uniju od strane službenog veterinara.

2.   U slučaju izbijanja infekcije virusom newcastleske bolesti u trećoj zemlji ili području ili njihovoj zoni koji su prethodno bili slobodni od te bolesti, kako je navedeno u stavku 1., ta treća zemlja ili područje ili njihova zona ponovno se smatraju slobodnima od infekcije virusom newcastleske bolesti pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

provedene su mjere usmrćivanja radi kontrole bolesti;

(b)

provedeno je odgovarajuće čišćenje i dezinfekcija svih prethodno zaraženih objekata;

(c)

tijekom razdoblja od najmanje tri mjeseca od provedbe mjera usmrćivanja te čišćenja i dezinfekcije iz točaka (a) i (b) nadležno tijelo treće zemlje ili područja dokazalo je da bolest nije prisutna u trećoj zemlji, državnom području ili njihovoj zoni pojačanim istragama, uključujući laboratorijsko testiranje u vezi s izbijanjem bolesti.

Članak 40.

Objekt podrijetla peradi

1.   Pošiljke peradi za rasplod i peradi za proizvodnju smiju ulaziti u Uniju samo ako životinje iz pošiljke dolaze iz objekata koje je odobrilo nadležno tijelo treće zemlje ili područja podrijetla u skladu sa zahtjevima koji su barem jednako strogi kao oni utvrđeni u članku 8. Delegirane uredbe (EU) 2019/2035, i:

(a)

za koje odobrenje nije suspendirano ili povučeno;

(b)

oko kojih u krugu od 10 km, uključujući, prema potrebi, državno područje susjedne zemlje, nije bilo izbijanja visokopatogene influence ptica ili infekcije virusom newcastleske bolesti u razdoblju od najmanje 30 dana prije datuma utovara za otpremu u Uniju;

(c)

u kojima tijekom razdoblja od najmanje 21 dana prije datuma utovara za otpremu u Uniju nije bilo potvrđenih slučajeva infekcije virusima niskopatogene influence ptica.

2.   Pošiljke peradi namijenjene klanju smiju ulaziti u Uniju samo ako životinje iz pošiljke dolaze iz objekata:

(a)

oko kojih u krugu od 10 km, uključujući, prema potrebi, državno područje susjedne zemlje, nije bilo izbijanja visokopatogene influence ptica ili infekcije virusom newcastleske bolesti u razdoblju od najmanje 30 dana prije datuma utovara za otpremu u Uniju;

(b)

u kojima tijekom razdoblja od najmanje 21 dana prije datuma utovara za otpremu u Uniju nije bilo potvrđenih slučajeva infekcije virusima niskopatogene influence ptica.

3.   Pošiljke jednodnevnih pilića smiju ulaziti u Uniju samo ako su životinje iz pošiljke:

(a)

izvaljene u objektima koje je odobrilo nadležno tijelo treće zemlje ili područja podrijetla u skladu sa zahtjevima koji su barem jednako strogi kao oni utvrđeni u članku 7. Delegirane uredbe (EU) 2019/2035; i

i.

za koje odobrenje nije suspendirano ili povučeno;

ii.

oko kojih u krugu od 10 km, uključujući, prema potrebi, državno područje susjedne zemlje, nije bilo izbijanja visokopatogene influence ptica ili infekcije virusom newcastleske bolesti u razdoblju od najmanje 30 dana prije datuma otpreme u Uniju;

(b)

dolaze iz jata koja su držana u objektima koje je odobrilo nadležno tijelo treće zemlje ili područja podrijetla u skladu sa zahtjevima koji su barem jednako strogi kao oni utvrđeni u članku 8. Delegirane uredbe (EU) 2019/2035, i

i.

za koje odobrenje nije suspendirano ili povučeno u trenutku kada su jaja za valenje iz kojih su izvaljeni jednodnevni pilići poslana u valionicu;

ii.

u kojima tijekom razdoblja od najmanje 21 dana prije datuma prikupljanja jaja za valenje iz kojih su izvaljeni jednodnevni pilići nije bilo potvrđenih slučajeva infekcije virusima niskopatogene influence ptica.

Članak 41.

Posebne preventivne mjere za spremnike u kojima se prevozi perad

Pošiljke peradi smiju ulaziti u Uniju samo ako su te pošiljke prevezene u spremnicima koji su, pored zahtjeva iz članka 18., u skladu sa sljedećim zahtjevima:

(a)

zatvoreni su u skladu s naputcima nadležnog tijela treće zemlje ili područja podrijetla radi izbjegavanja svake mogućnosti zamjene sadržaja;

(b)

na njima su navedeni podaci za određenu vrstu i kategoriju peradi utvrđeni u Prilogu XVI.;

(c)

u slučaju jednodnevnih pilića, služe za jednokratnu upotrebu, čisti su i upotrebljavaju se prvi put.

Članak 42.

Ulazak peradi u države članice sa statusom države slobodne od infekcije virusom newcastleske bolesti bez cijepljenja

1.   Pošiljke peradi za rasplod i peradi za proizvodnju namijenjene državi članici sa statusom države slobodne od infekcije virusom newcastleske bolesti bez cijepljenja smiju ulaziti u Uniju samo ako životinje iz pošiljke udovoljavaju sljedećim zahtjevima:

(a)

nisu cijepljene protiv infekcije virusom newcastleske bolesti;

(b)

držane su u izolaciji u razdoblju od najmanje 14 dana prije datuma utovara pošiljke za otpremu u Uniju u objektu podrijetla ili karantenskom objektu pod nadzorom službenog veterinara ako:

i.

perad nije cijepljena protiv infekcije virusom newcastleske bolesti u razdoblju od najmanje 21 dana prije datuma utovara pošiljke;

ii.

tijekom razdoblja iz točke i. u objekt nije ušla nijedna ptica koja nije dio pošiljke;

iii.

nije provedeno cijepljenje;

(c)

tijekom razdoblja od najmanje 14 dana prije datuma utovara za otpremu u Uniju imale su negativne rezultate seroloških testova za otkrivanje protutijela na virus newcastleske bolesti provedenih na uzorcima krvi s 95 %-tnom pouzdanošću otkrivanja infekcije uz prevalenciju od 5 %.

2.   Pošiljke peradi za klanje namijenjene državi članici sa statusom države slobodne od infekcije virusom newcastleske bolesti bez cijepljenja smiju ulaziti u Uniju samo ako životinje iz pošiljke dolaze iz jata:

(a)

koja nisu cijepljena protiv infekcije virusom newcastleske bolesti te su tijekom razdoblja od najmanje 14 dana prije datuma utovara pošiljke za otpremu u Uniju imala negativne rezultate seroloških testova za otkrivanje protutijela na virus newcastleske bolesti provedenih na uzorcima krvi s 95 %-tnom pouzdanošću otkrivanja infekcije uz prevalenciju od 5 %;

ili

(b)

koja su cijepljena protiv infekcije virusom newcastleske bolesti, ali ne živim cjepivom u razdoblju od najmanje 30 dana prije datuma utovara pošiljke za otpremu u Uniju te su podvrgnuta testu izolacije virusa za infekciju virusom newcastleske bolesti u razdoblju od 14 dana prije tog datuma na slučajnom uzorku brisova kloake ili uzorcima fecesa uzetima od najmanje 60 ptica te su rezultati bili negativni.

3.   Pošiljke jednodnevnih pilića namijenjene državi članici sa statusom države slobodne od infekcije virusom newcastleske bolesti bez cijepljenja smiju ulaziti u Uniju samo ako životinje iz pošiljke:

(a)

nisu cijepljene protiv infekcije virusom newcastleske bolesti;

(b)

potječu iz jaja za valenje koja dolaze iz jata koja su u skladu s jednim od sljedećih uvjeta:

i.

nisu cijepljena protiv infekcije virusom newcastleske bolesti;

ili

ii.

cijepljena su protiv infekcije virusom newcastleske bolesti inaktiviranim cjepivom;

ili

iii.

cijepljena su protiv infekcije virusom newcastleske bolesti živim cjepivom najkasnije 60 dana prije datuma prikupljanja jaja;

(c)

dolaze iz valionice u kojoj je radnim postupcima osigurano da su jaja jednodnevnih pilića namijenjena ulasku u Uniju prostorno i vremenski inkubirana potpuno odvojeno od jaja koja ne ispunjavaju zahtjeve iz točke (b).

ODJELJAK 2.

POSEBNI ZAHTJEVI U POGLEDU ZDRAVLJA ŽIVOTINJA ZA PERAD ZA RASPLOD I PERAD ZA PROIZVODNJU

Članak 43.

Označavanje bezgrebenki za rasplod i bezgrebenki za proizvodnju

Pošiljke bezgrebenki za rasplod i bezgrebenki za proizvodnju smiju ulaziti u Uniju samo ako su životinje iz pošiljke pojedinačno označene vratnim markicama ili injektibilnim transponderom:

(a)

s oznakom treće zemlje ili područja podrijetla u skladu s normom ISO 3166 u obliku dvoslovne oznake;

(b)

koji su u skladu s normama ISO 11784 i 11785.

Članak 44.

Posebni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za jato podrijetla pošiljaka peradi za rasplod i peradi za proizvodnju

Pošiljke peradi za rasplod i peradi za proizvodnju smiju ulaziti u Uniju samo ako životinje iz pošiljke potječu iz jata koja su u skladu sa sljedećim zahtjevima:

(a)

jata nisu cijepljena protiv visokopatogene influence ptica;

(b)

ako su jata cijepljena protiv infekcije virusom newcastleske bolesti:

i.

nadležno tijelo treće zemlje ili područja podrijetla pružilo je jamstva da su korištena cjepiva u skladu s:

općim i posebnim kriterijima za cjepiva protiv infekcije virusom newcastleske bolesti koji su utvrđeni u točki 1. Priloga XV.,

ili

općim kriterijima za cjepiva protiv infekcije virusom newcastleske bolesti koji su utvrđeni u točki 1. Priloga XV. te da perad udovoljava zahtjevima u pogledu zdravlja životinja utvrđenima u točki 2. Priloga XV. za perad i jaja za valenje podrijetlom iz treće zemlje ili područja ili njihove zone ako cjepiva korištena protiv infekcije virusom newcastleske bolesti ne ispunjavaju posebne kriterije utvrđene u točki 1. Priloga XV.;

ii.

za pošiljku se moraju dostaviti podaci iz točke 4. Priloga XV.;

(c)

jata su podvrgnuta programu nadziranja bolesti koji je u skladu sa zahtjevima iz Priloga II. Delegiranoj uredbi (EU) 2019/2035 te je utvrđeno da nisu zaražena ili da ne postoje nikakvi razlozi za sumnju na infekciju sljedećim uzročnicima:

i.

Salmonella Pullorum, Salmonella Gallinarum i Mycoplasma gallisepticum u slučaju vrste Gallus gallus;

ii.

Salmonella arizonae (serogrupa O:18(k)), Salmonella Pullorum, Salmonella Gallinarum, Mycoplasma meleagridis i Mycoplasma gallisepticum u slučaju vrste Meleagris gallopavo;

iii.

Salmonella Pullorum i Salmonella Gallinarum u slučaju vrsta Numida meleagris, Coturnix coturnix, Phasianus colchicus, Perdix perdix, Anas spp.;

(d)

jata su držana u objektima u kojima su u slučaju potvrđivanja infekcije bakterijama Salmonella Pullorum, S. Gallinarum i S. arizonae tijekom posljednjih 12 mjeseci prije datuma utovara pošiljke za otpremu u Uniju primijenjene sljedeće mjere:

i.

zaraženo jato zaklano je ili usmrćeno i uništeno;

ii.

nakon klanja ili usmrćivanja zaraženog jata iz podtočke i. objekt je očišćen i dezinficiran;

iii.

nakon čišćenja i dezinfekcije iz podtočke ii. sva su jata u objektu bila negativna na infekciju bakterijama Salmonella Pullorum, S. Gallinarum i S. arizonae u dva testiranja provedena u razmaku od najmanje 21 dana u skladu s programom nadziranja bolesti iz točke (c);

(e)

jata se drže u objektima koji su u slučaju potvrđivanja ptičje mikoplazmoze (Mycoplasma gallisepticum i M. meleagridis) tijekom posljednjih 12 mjeseci prije datuma utovara pošiljke za otpremu u Uniju primijenili sljedeće mjere:

i.

zaraženo jato bilo je negativno na ptičju mikoplazmozu (Mycoplasma gallisepticum i M. meleagridis) u dva testiranja provedena u skladu s programom nadziranja bolesti iz točke (c) na cijelom jatu u razmaku od najmanje 60 dana;

ili

ii.

zaraženo jato zaklano je ili usmrćeno i uništeno, objekt je očišćen i dezinficiran, a nakon čišćenja i dezinfekcije sva su jata u objektu bila negativna na ptičju mikoplazmozu (Mycoplasma gallisepticum i M. meleagridis) u dva testiranja provedena u razmaku od najmanje 21 dana u skladu s programom nadziranja bolesti iz točke (c).

ODJELJAK 3.

POSEBNI ZAHTJEVI U POGLEDU ZDRAVLJA ŽIVOTINJA ZA PERAD NAMIJENJENU KLANJU

Članak 45.

Posebni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za jato podrijetla pošiljaka peradi namijenjene klanju

Pošiljke peradi namijenjene klanju smiju ulaziti u Uniju samo ako životinje iz pošiljke potječu iz jata koja su u skladu sa sljedećim zahtjevima:

(a)

nisu cijepljena protiv visokopatogene influence ptica;

(b)

ako su cijepljena protiv infekcije virusom newcastleske bolesti:

i.

nadležno tijelo treće zemlje ili područja podrijetla pružilo je jamstva:

da su korištena cjepiva u skladu s općim i posebnim kriterijima za cjepiva protiv infekcije virusom newcastleske bolesti koji su utvrđeni u točki 1. Priloga XV.,

ili

da su korištena cjepiva u skladu s općim kriterijima za cjepiva protiv infekcije virusom newcastleske bolesti koji su utvrđeni u točki 1. Priloga XV. te da perad udovoljava zahtjevima u pogledu zdravlja životinja utvrđenima u točki 2. Priloga XV. za perad i jaja za valenje podrijetlom iz treće zemlje ili područja ili njihove zone ako cjepiva korištena protiv infekcije virusom newcastleske bolesti ne ispunjavaju posebne kriterije utvrđene u točki 1. Priloga XV.;

ii.

za svaku pošiljku moraju se dostaviti podaci iz točke 4. Priloga XV.

ODJELJAK 4.

POSEBNI ZAHTJEVI U POGLEDU ZDRAVLJA ŽIVOTINJA ZA JEDNODNEVNE PILIĆE

Članak 46.

Posebni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za jata podrijetla pošiljaka jednodnevnih pilića

Pošiljke jednodnevnih pilića smiju ulaziti u Uniju samo ako životinje iz pošiljke potječu iz jata koja su u skladu sa sljedećim zahtjevima:

(a)

ako su jata cijepljena protiv visokopatogene influence ptica, treća zemlja ili područje podrijetla pružili su jamstva o sukladnosti s minimalnim zahtjevima za programe cijepljenja i dodatno nadziranje iz Priloga XIII.;

(b)

ako su jata cijepljena protiv infekcije virusom newcastleske bolesti:

i.

nadležno tijelo treće zemlje ili područja podrijetla pružilo je jamstva da su korištena cjepiva u skladu s:

općim i posebnim kriterijima za cjepiva protiv infekcije virusom newcastleske bolesti koji su utvrđeni u točki 1. Priloga XV.,

ili

općim kriterijima za priznata cjepiva protiv infekcije virusom newcastleske bolesti koji su utvrđeni u točki 1. Priloga XV. te da perad i jaja za valenje od kojih potječu jednodnevni pilići udovoljavaju zahtjevima u pogledu zdravlja životinja iz točke 2. Priloga XV. za perad i jaja za valenje podrijetlom iz treće zemlje ili područja ili njihove zone ako cjepiva korištena protiv infekcije virusom newcastleske bolesti ne ispunjavaju posebne kriterije iz točke 1. Priloga XV.;

ii.

za svaku pošiljku moraju se dostaviti podaci iz točke 4. Priloga XV.;

(c)

jata su podvrgnuta programu nadziranja bolesti koji je u skladu sa zahtjevima iz Priloga II. Delegiranoj uredbi (EU) 2019/2035 te je utvrđeno da nisu zaražena ili da ne postoje nikakvi razlozi za sumnju na infekciju sljedećim uzročnicima:

i.

Salmonella Pullorum, Salmonella Gallinarum i Mycoplasma gallisepticum u slučaju vrste Gallus gallus;

ii.

Salmonella arizonae (serogrupa O:18(k)), Salmonella Pullorum, Salmonella Gallinarum, Mycoplasma meleagridis i Mycoplasma gallisepticum u slučaju vrste Meleagris gallopavo;

iii.

Salmonella Pullorum i Salmonella Gallinarum u slučaju vrsta Numida meleagris, Coturnix coturnix, Phasianus colchicus, Perdix perdix, Anas spp.;

(d)

jata su držana u objektima u kojima su u slučaju potvrđivanja infekcije bakterijama Salmonella Pullorum, S. Gallinarum i S. arizonae tijekom posljednjih 12 mjeseci prije datuma utovara pošiljke za otpremu u Uniju primijenjene sljedeće mjere:

i.

zaraženo jato zaklano je ili usmrćeno i uništeno;

ii.

nakon klanja ili usmrćivanja zaraženog jata iz podtočke i. objekt je očišćen i dezinficiran;

iii.

nakon čišćenja i dezinfekcije iz podtočke ii. sva su jata u objektu bila negativna na infekciju bakterijama Salmonella Pullorum, S. Gallinarum i S. arizonae u dva testiranja provedena u razmaku od najmanje 21 dana u skladu s programom nadziranja bolesti iz točke (c);

(e)

jata se drže u objektima koji su u slučaju potvrđivanja ptičje mikoplazmoze (Mycoplasma gallisepticum i M. meleagridis) tijekom posljednjih 12 mjeseci prije datuma utovara pošiljke za otpremu u Uniju primijenili sljedeće mjere:

i.

zaraženo jato bilo je negativno na ptičju mikoplazmozu (Mycoplasma gallisepticum i M. meleagridis) u dva testiranja provedena u skladu s programom nadziranja bolesti iz točke (c) na cijelom jatu u razmaku od najmanje 60 dana;

ili

ii.

zaraženo jato zaklano je ili usmrćeno i uništeno, objekt je očišćen i dezinficiran, a nakon čišćenja i dezinfekcije sva su jata u objektu bila negativna na ptičju mikoplazmozu (Mycoplasma gallisepticum i M. meleagridis) u dva testiranja provedena u razmaku od najmanje 21 dana u skladu s programom nadziranja bolesti iz točke (c).

Članak 47.

Posebni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za jaja za valenje od kojih potječu pošiljke jednodnevnih pilića

Pošiljke jednodnevnih pilića smiju ulaziti u Uniju samo ako životinje iz pošiljke potječu iz jaja za valenje koja su:

(a)

u skladu sa zahtjevima u pogledu zdravlja životinja za ulazak u Uniju utvrđenima u glavi 2. dijela III.;

(b)

prije otpreme u valionicu označena u skladu s naputcima nadležnog tijela;

(c)

dezinficirana u skladu s naputcima nadležnog tijela;

(d)

tijekom prijevoza u valionicu ili u valionici nisu bila u kontaktu s peradi ili jajima za valenje nižeg zdravstvenog statusa, pticama u zatočeništvu ili pernatom divljači.

Članak 48.

Posebni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za jednodnevne piliće

Pošiljke jednodnevnih pilića smiju ulaziti u Uniju samo ako životinje iz pošiljke nisu cijepljeni protiv influence ptica.

ODJELJAK 5.

POSEBNI ZAHTJEVI U POGLEDU ZDRAVLJA ŽIVOTINJA ZA POŠILJKE KOJE SADRŽAVAJU MANJE OD 20 JEDINKI PERADI

Članak 49.

Odstupanje i posebni zahtjevi za pošiljke koje sadržavaju manje od 20 jedinki peradi osim bezgrebenki

Odstupajući od članka 14. stavka 3, članaka 17., 18., 40. i 41. i članaka od 43. do 48., pošiljke koje sadržavaju manje od 20 jedinki peradi osim bezgrebenki smiju ulaziti u Uniju pod uvjetom da su te pošiljke u skladu s sljedećim zahtjevima:

(a)

perad potječe iz objekata u kojima:

i.

tijekom razdoblja od najmanje 21 dana prije datuma utovara pošiljke za otpremu u Uniju ili datuma prikupljanja jaja za valenje iz kojih su izvaljeni jednodnevni pilići nije bilo potvrđenih slučajeva infekcije virusima niskopatogene influence ptica;

ii.

u krugu od 10 km oko objekta, uključujući, prema potrebi, državno područje susjedne države, nije bilo izbijanja visokopatogene influence ptica ili infekcije virusom newcastleske bolesti u razdoblju od najmanje 30 dana prije datuma utovara pošiljke za otpremu u Uniju;

(b)

perad ili, u slučaju jednodnevnih pilića, jato podrijetla jednodnevnih pilića bili su izolirani u objektu podrijetla u razdoblju od najmanje 21 dana prije datuma utovara pošiljke za otpremu u Uniju;

(c)

u pogledu cijepljenja protiv visokopatogene influence ptica:

i.

perad nije cijepljena protiv visokopatogene influence ptica;

ii.

ako su matična jata jednodnevnih pilića cijepljena protiv visokopatogene influence ptica, treća zemlja ili područje podrijetla pružili su jamstva o sukladnosti s minimalnim zahtjevima za programe cijepljenja i dodatno nadziranje iz Priloga XIII.;

(d)

ako su perad ili matično jato jednodnevnih pilića cijepljeni protiv infekcije virusom newcastleske bolesti:

i.

nadležno tijelo treće zemlje ili područja podrijetla pružilo je jamstva da su korištena cjepiva u skladu s:

općim i posebnim kriterijima za cjepiva protiv infekcije virusom newcastleske bolesti koji su utvrđeni u točki 1. Priloga XV.,

ili

općim kriterijima za cjepiva protiv infekcije virusom newcastleske bolesti koji su utvrđeni u točki 1. Priloga XV. te da perad udovoljava zahtjevima u pogledu zdravlja životinja utvrđenima u točki 2. Priloga XV. za perad i jaja za valenje podrijetlom iz treće zemlje ili područja ili njihove zone ako cjepiva korištena protiv infekcije virusom newcastleske bolesti ne ispunjavaju posebne kriterije utvrđene u točki 1. Priloga XV.;

ii.

za svaku pošiljku moraju se dostaviti podaci iz točke 4. Priloga XV.;

(e)

u testovima provedenima prije ulaska u Uniju u skladu sa zahtjevima za testiranje pošiljaka koje sadržavaju manje od 20 jedinki peradi osim bezgrebenki i manje od 20 jaja za valenje takve peradi iz Priloga XVII. utvrđeno je da perad ili, u slučaju jednodnevnih pilića, jato podrijetla jednodnevnih pilića nije zaraženo ili da ne postoje nikakvi razlozi za sumnju na infekciju sljedećim uzročnicima:

i.

Salmonella Pullorum, Salmonella Gallinarum i Mycoplasma gallisepticum u slučaju vrste Gallus gallus;

ii.

Salmonella arizonae (serogrupa O:18(k)), Salmonella Pullorum, Salmonella Gallinarum, Mycoplasma meleagridis i Mycoplasma gallisepticum u slučaju vrste Meleagris gallopavo;

iii.

Salmonella Pullorum i Salmonella Gallinarum u slučaju vrsta Numida meleagris, Coturnix coturnix, Phasianus colchicus, Perdix perdix, Anas spp.

ODJELJAK 6.

POSEBNI ZAHTJEVI U POGLEDU ZDRAVLJA ŽIVOTINJA ZA PREMJEŠTANJE PERADI I POSTUPANJE S NJOME NAKON ULASKA U UNIJU

Članak 50.

Obveze subjekata u objektu odredišta nakon ulaska u Uniju pošiljki peradi

1.   Subjekti u objektu odredišta drže perad za rasplod, perad za proizvodnju, osim peradi za proizvodnju za obnovu populacije pernate divljači, i jednodnevne piliće, koji su ušli u Uniju iz treće zemlje ili područja ili njihove zone, u objektima odredišta od datuma njihova dolaska u neprekidnom razdoblju od najmanje:

(a)

6 tjedana;

ili

(b)

do dana klanja, ako će životinje biti zaklane u roku od šest tjedna od datuma dolaska.

2.   U slučaju peradi osim bezgrebenki razdoblje od šest tjedana iz stavka 1. točke (a) može se skratiti na tri tjedna pod uvjetom da je, na zahtjev subjekta, provedeno uzorkovanje i testiranje u skladu s člankom 51. točkom (b) s povoljnim rezultatima.

3.   Subjekti u objektu odredišta osiguravaju da perad iz stavka 1. bude podvrgnuta kliničkoj inspekciji koju obavlja službeni veterinar u objektu odredišta najkasnije na dan isteka relevantnih razdoblja utvrđenih u tom stavku.

4.   Tijekom razdoblja iz stavka 1. subjekti perad koja je ušla u Uniju iz treće zemlje ili područja ili njihove zone drže odvojeno od drugih jata peradi.

5.   Ako se perad iz stavka 1. stavi u isto jato s drugom peradi koja se nalazi u objektu odredišta, razdoblja iz stavka 1. točaka (a) i (b) počinju teći od datuma uvođenja posljednje ptice u objekt odredišta, a perad koja se nalazi u objektu ne smije se premještati iz jata prije isteka tih razdoblja.

Članak 51.

Obveza nadležnih tijela u pogledu uzorkovanja i testiranja pošiljaka peradi nakon ulaska u Uniju

Nadležno tijelo države članice odredišta osigurava:

(a)

da tijekom razdoblja iz članka 50. stavka 1. perad za rasplod, perad za proizvodnju, osim peradi za proizvodnju za obnovu populacije pernate divljači, i jednodnevni pilići, koji su ušli u Uniju iz treće zemlje ili područja ili njihove zone, budu podvrgnuti kliničkoj inspekciji koju obavlja službeni veterinar u objektu odredišta najkasnije na dan isteka relevantnih razdoblja utvrđenih u tom članku i, prema potrebi, budu uzorkovani za testiranje radi praćenja njihova zdravstvenog statusa;

(b)

u slučaju peradi osim bezgrebenki te ako to zatraži subjekt kako je utvrđeno u članku 50. stavku 2. uzorkovanje i testiranje peradi osim bezgrebenki obavlja se u skladu s Prilogom XVIII.

Članak 52.

Obveza nadležnih tijela u pogledu uzorkovanja i testiranja nakon ulaska u Uniju pošiljki bezgrebenki podrijetlom iz treće zemlje ili područja ili njihove zone koji nisu slobodni od infekcije virusom newcastleske bolesti

Nadležno tijelo države članice odredišta osigurava da bezgrebenke za rasplod, bezgrebenke za proizvodnju i jednodnevni pilići bezgrebenki koji su ušli u Uniju iz treće zemlje ili područja ili njihove zone koji nisu slobodni od infekcije virusom newcastleske bolesti, tijekom razdoblja iz članka 50. stavka 1.:

(a)

budu podvrgnuti testu za otkrivanje virusa za infekciju virusom newcastleske bolesti koji obavlja nadležno tijelo na brisovima kloake ili uzorcima fecesa svake bezgrebenke;

(b)

u slučaju pošiljki bezgrebenki namijenjenih državama članicama koje imaju status država slobodnih od infekcije virusom newcastleske bolesti bez cijepljenja koje potječu iz treće zemlje ili područja ili njihove zone koji nisu slobodni od infekcije virusom newcastleske bolesti, osim zahtjeva iz točke (a), budu podvrgnuti serološkom testu na infekciju virusom newcastleske bolesti koji obavlja nadležno tijelo na svakoj bezgrebenki;

(c)

sve bezgrebenke prije nego što se puste iz izolacije moraju imati negativne rezultate testova iz točaka (a) i (b).

POGLAVLJE 2.

Posebni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za ptice u zatočeništvu

ODJELJAK 1.

ZAHTJEVI U POGLEDU ZDRAVLJA ŽIVOTINJA ZA PTICE U ZATOČENIŠTVU

Članak 53.

Zahtjevi u pogledu označavanja ptica u zatočeništvu

Pošiljke ptica u zatočeništvu smiju ulaziti u Uniju samo ako su životinje iz pošiljke označene pojedinačnim identifikacijskim brojem s pomoću jedinstvenog označenog zatvorenog nožnog prstena ili injektibilnog transpondera koji sadržavaju barem sljedeće podatke:

(a)

oznaku treće zemlje ili područja podrijetla u skladu s normom ISO 3166 u obliku dvoslovne oznake;

(b)

jedinstveni serijski broj.

Članak 54.

Posebne preventivne mjere za spremnike u kojima se prevoze ptice u zatočeništvu

Pošiljke ptica u zatočeništvu smiju ulaziti u Uniju samo ako se te pošiljke prevoze u spremnicima koji su, pored zahtjeva u pogledu spremnika iz članka 18., u skladu sa sljedećim zahtjevima:

(a)

zatvoreni su u skladu s naputcima nadležnog tijela treće zemlje ili područja podrijetla radi izbjegavanja svake mogućnosti zamjene sadržaja;

(b)

na njima su navedeni podaci za određenu vrstu i kategoriju ptica utvrđeni u Prilogu XVI.;

(c)

upotrebljavaju se prvi put.

Članak 55.

Zahtjevi u pogledu objekta podrijetla pošiljke ptica u zatočeništvu

Pošiljke ptica u zatočeništvu smiju ulaziti u Uniju samo ako životinje iz pošiljke dolaze iz objekta koji ispunjava sljedeće zahtjeve:

(a)

odobrilo ga je nadležno tijelo treće zemlje ili područja podrijetla kao objekt koji ispunjava posebne zahtjeve u pogledu zdravlja životinja utvrđene u članku 56. i to odobrenje nije suspendirano ni povučeno;

(b)

nadležno tijelo treće zemlje ili područja podrijetla dodijelilo mu je jedinstveni broj odobrenja koji je priopćen Komisiji;

(c)

naziv i broj odobrenja objekta podrijetla nalazi se na popisu objekata koji je sastavila i objavila Komisija;

(d)

u krugu od 10 km oko objekta, uključujući, prema potrebi, državno područje susjedne države, nije bilo izbijanja visokopatogene influence ptica ili infekcije virusom newcastleske bolesti u razdoblju od najmanje 30 dana prije datuma utovara za otpremu u Uniju;

(e)

u slučaju papiga:

i.

u objektu nije potvrđena klamidioza ptica u razdoblju od najmanje 60 dana prije datuma utovara za otpremu u Uniju te u slučaju da je u objektu potvrđena klamidioza ptica u posljednjih šest mjeseci prije datuma utovara za otpremu u Uniju, primijenjene su sljedeće mjere:

zaražene ptice i ptice koje bi mogle biti zaražene su liječene;

nakon završetka liječenja rezultati njihova laboratorijskog testiranja na klamidiozu ptica bili su negativni;

nakon završetka liječenja objekt je očišćen i dezinficiran;

od završetka čišćenja i dezinfekcije iz treće alineje proteklo je najmanje 60 dana;

ili

ii.

životinje su držane pod veterinarskim nadzorom u razdoblju od 45 dana prije datuma utovara za otpremu u Uniju i liječene su protiv klamidioze ptica.

Članak 56.

Posebni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za odobrenje, održavanje odobrenja, suspenziju, povlačenje ili ponovnu dodjelu odobrenja objekata podrijetla pošiljke ptica u zatočeništvu

1.   Pošiljke ptica u zatočeništvu smiju ulaziti u Uniju samo ako životinje iz pošiljke dolaze iz objekata koje je odobrilo nadležno tijelo treće zemlje ili područja podrijetla kako je utvrđeno u članku 55. i koji ispunjavaju sljedeće zahtjeve iz Priloga XIX.:

(a)

iz točke 1. u vezi s biosigurnosnim mjerama;

(b)

iz točke 2. u vezi s prostorima i opremom;

(c)

iz točke 3. u vezi s vođenjem evidencije;

(d)

iz točke 4. u vezi s osobljem;

(e)

iz točke 5. u vezi sa zdravstvenim statusom.

2.   Pošiljke ptica u zatočeništvu smiju ulaziti u Uniju samo ako životinje iz pošiljke dolaze iz objekata koji su pod nadzorom službenog veterinara nadležnog tijela treće zemlje ili područja koji:

(a)

osigurava da su ispunjeni uvjeti iz ovog članka;

(b)

posjećuje prostore objekta barem jednom godišnje;

(c)

revidira aktivnosti veterinara u objektu i provedbu godišnjeg programa nadziranja bolesti;

(d)

provjerava da rezultati kliničkih i post mortem i laboratorijskih testova na životinjama nisu pokazali pojavu visokopatogene influence ptica, infekcije virusom newcastleske bolesti ili klamidioze ptica.

3.   Odobrenje objekta za ptice u zatočeništvu suspendira se ili povlači ako taj objekt više ne ispunjava uvjete iz stavaka 1. i 2. ili ako je došlo do promjene namjene objekta te se on više ne koristi isključivo za ptice u zatočeništvu.

4.   Odobrenje objekta za ptice u zatočeništvu suspendira se ako nadležno tijelo treće zemlje ili područja primi obavijest o sumnji na visokopatogenu influencu ptica, infekciju virusom newcastleske bolesti ili klamidiozu ptica dok sumnja ne bude službeno isključena. Nakon obavijesti o sumnji, poduzimaju se potrebne mjere za potvrđivanje ili isključivanje sumnje te sprečavanje širenja bolesti u skladu sa zahtjevima iz Delegirane uredbe (EU) 2020/687.

5.   U slučaju suspenzije ili povlačenja odobrenja objekta, objekt se ponovno odobrava pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

bolest i izvor infekcije su iskorijenjeni;

(b)

provedeno je odgovarajuće čišćenje i dezinfekcija prethodno zaraženih objekata;

(c)

objekt ispunjava uvjete utvrđene u stavku 1.

6.   Pošiljke ptica u zatočeništvu smiju ulaziti u Uniju samo ako su se treća zemlja ili područje podrijetla obvezali da će obavijestiti Komisiju o suspenziji, povlačenju i ponovnoj dodjeli odobrenja bilo kojem objektu.

Članak 57.

Posebni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za ptice u zatočeništvu

Pošiljke ptica u zatočeništvu smiju ulaziti u Uniju samo ako životinje iz pošiljke:

(a)

nisu cijepljene protiv visokopatogene influence ptica;

(b)

cijepljene su protiv infekcije virusom newcastleske bolesti i nadležno tijelo treće zemlje ili područja podrijetla pružilo je jamstva da su korištena cjepiva u skladu s općim i posebnim kriterijima za cjepiva protiv infekcije virusom newcastleske bolesti koji su utvrđeni u točki 1. Priloga XV.;

(c)

podvrgnute su testu za otkrivanje virusa za visokopatogenu influencu ptica i newcastlesku bolest s negativnim rezultatima u razdoblju od 7 do 14 dana prije datuma utovara za otpremu u Uniju.

Članak 58.

Zahtjevi u pogledu ulaska pošiljaka ptica u zatočeništvu u države članice sa statusom države slobodne od infekcije virusom newcastleske bolesti bez cijepljenja

Pošiljke ptica u zatočeništvu vrsta Galliformes namijenjene državi članici sa statusom države slobodne od infekcije virusom newcastleske bolesti bez cijepljenja smiju ulaziti u Uniju samo ako životinje u pošiljci:

(a)

nisu cijepljeni protiv infekcije virusom newcastleske bolesti;

(b)

držane su u izolaciji u razdoblju od najmanje 14 dana prije datuma utovara pošiljke za otpremu u Uniju u objektu podrijetla ili karantenskom objektu u trećoj zemlji ili području podrijetla pod nadzorom službenog veterinara ako:

i.

nijedna ptica nije cijepljena protiv infekcije virusom newcastleske bolesti u razdoblju od 21 dana prije datuma otpreme pošiljke;

ii.

tijekom tog razdoblja u objekt nije ušla nijedna ptica koja nije bila namijenjena za pošiljku;

iii.

u objektu nije provedeno cijepljenje;

(c)

tijekom razdoblja od 14 dana prije datuma utovara za otpremu u Uniju imale su negativne rezultate seroloških testova za otkrivanje prisutnosti protutijela na virus newcastleske bolesti provedenih na uzorcima krvi s 95 %-tnom pouzdanošću otkrivanja infekcije uz prevalenciju od 5 %.

ODJELJAK 2.

POSEBNI ZAHTJEVI U POGLEDU ZDRAVLJA ŽIVOTINJA ZA PREMJEŠTANJE PTICA U ZATOČENIŠTVU I POSTUPANJE S NJIMA NAKON ULASKA U UNIJU

Članak 59.

Zahtjevi u pogledu premještanja ptica u zatočeništvu nakon ulaska u Uniju

Nakon ulaska u Uniju pošiljke ptica u zatočeništvu prevoze se bez odgode izravno u karantenski objekt odobren u skladu s člankom 14. Delegirane uredbe (EU) 2019/2035, kako slijedi:

(a)

ukupno putovanje od mjesta ulaska u Uniju do karantenskog objekta ne smije trajati dulje od devet sati;

(b)

vozila koja se koriste za prijevoz pošiljke u karantenski objekt mora plombirati nadležno tijelo tako da se spriječi mogućnost zamjene sadržaja.

Članak 60.

Obveze subjekata u karantenskom objektu nakon ulaska u Uniju pošiljaka ptica u zatočeništvu

Subjekti koji su odgovorni za karantenski objekt za ptice u zatočeništvu iz članka 59.:

(a)

ptice u zatočeništvu drže u karanteni u razdoblju od najmanje 30 dana;

(b)

ako se za postupke ispitivanja, uzorkovanja i testiranja koriste sentinel ptice, osiguravaju:

i.

da se u svakoj jedinici karantenskog objekta koristi najmanje 10 sentinel ptica;

ii.

da su stare najmanje tri tjedna i da se za tu svrhu upotrebljavaju samo jednom;

iii.

da su za potrebe identifikacije označene nožnim prstenom ili drugim neuklonjivim sredstvom označavanja;

iv.

da nisu cijepljene i da su u razdoblju od 14 dana prije datuma početka karantene bile seronegativne na visokopatogenu influencu ptica i infekciju virusom newcastleske bolesti;

v.

da su stavljene u odobreni karantenski objekt prije dolaska ptica u zatočeništvu u zajednički zračni prostor i što je moguće bliže pticama u zatočeništvu tako da se osigura bliski kontakt između sentinel ptica i izmeta ptica u zatočeništvu u karanteni;

vi.

da se ptice u zatočeništvu puštaju iz karantene samo uz pisano odobrenje službenog veterinara.

Članak 61.

Obveze nadležnih tijela nakon ulaska u Uniju pošiljaka ptica u zatočeništvu

Nakon dolaska ptica u zatočeništvu u karantenski objekt iz članka 59., nadležno tijelo:

(a)

provjerava uvjete karantene, uključujući pregled evidencije o uginućima i kliničku inspekciju ptica u zatočeništvu, barem na početku i na kraju razdoblja karantene;

(b)

testira ptice u zatočeništvu na visokopatogenu influencu ptica i infekciju virusom newcastleske bolesti, u skladu s postupcima pregleda, uzorkovanja i testiranja iz Priloga XX.

ODJELJAK 3.

ODSTUPANJA OD ZAHTJEVA U POGLEDU ZDRAVLJA ŽIVOTINJA ZA ULAZAK U UNIJU PTICA U ZATOČENIŠTVU TE NJIHOVO PREMJEŠTANJE I POSTUPANJE S NJIMA NAKON ULASKA U UNIJU

Članak 62.

Odstupanje od zahtjeva u pogledu zdravlja životinja za ptice u zatočeništvu podrijetlom iz određenih trećih zemalja ili područja

Odstupajući od zahtjeva iz dijela I. članaka od 3. do 10., osim članka 3. točke (a) podtočke i., iz članaka od 11. do 19. i članaka od 53. do 61., pošiljke ptica u zatočeništvu koje nisu u skladu s tim zahtjevima smiju ulaziti u Uniju ako potječu iz trećih zemalja ili područja koji su izričito navedeni na popisu za ulazak u Uniju ptica u zatočeništvu na temelju jednakovrijednih jamstava.

GLAVA 4.

ZAHTJEVI U POGLEDU ZDRAVLJA ŽIVOTINJA ZA PČELE I BUMBARE

POGLAVLJE 1.

Opći zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za pčele i bumbare

Članak 63.

Odobrene kategorije pčela

U Uniju smiju ulaziti samo pošiljke sljedećih kategorija pčela:

(a)

matice pčela;

(b)

bumbari.

Članak 64.

Otprema u Uniju pčela i bumbara

Pošiljke matica pčela i bumbara smiju ulaziti u Uniju samo ako su u skladu sa sljedećim zahtjevima:

(a)

ambalažni materijal i kavezi za matice koji se koriste za otpremu pčela i bumbara u Uniju:

i.

moraju biti novi;

ii.

nisu bili u kontaktu s pčelama ili saćem s leglom;

iii.

podvrgnuti su svim mjerama opreza kako bi se spriječila njihova kontaminacija patogenima koji uzrokuju bolesti pčela ili bumbara;

(b)

hrana za životinje koja prati pčele i bumbare mora biti slobodna od patogena koji uzrokuju bolesti pčela i bumbara;

(c)

ambalažni materijal i prateći proizvodi podvrgnuti su vizualnom pregledu prije otpreme u Uniju kako bi se osiguralo da ne predstavljaju rizik za zdravlje životinja i da ne sadržavaju:

i.

u slučaju pčela, nametnika Aethina tumida (mali kornjaš košnice) ni grinju Tropilaelaps ni u jednom stadiju razvoja;

ii.

u slučaju pčela, nametnika Aethina tumida (mali kornjaš košnice) ni u jednom stadiju razvoja.

POGLAVLJE 2.

Posebni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za pčele

Članak 65.

Pčelinjak podrijetla matica pčela

Pošiljke matica pčela smiju ulaziti u Uniju samo ako pčele iz pošiljke potječu iz pčelinjaka koji je smješten na području:

(a)

u krugu od najmanje 100 km, prema potrebi uključujući i državno područje susjedne treće zemlje:

i.

na kojem nije bilo prijavljenih slučajeva infestacije nametnikom Aethina tumida (mali kornjaš košnice) ili infestacije grinjom Tropilaelaps spp.

ii.

na kojem ne postoje ograničenja zbog sumnje na bolest, slučaja ili izbijanja bolesti iz podtočke i.;

(b)

u krugu od najmanje 3 km, prema potrebi uključujući i državno područje susjedne treće zemlje:

i.

na kojem nije bilo prijavljenih slučajeva američke gnjiloće tijekom razdoblja od najmanje 30 dana prije datuma utovara za otpremu u Uniju;

ii.

na kojem ne postoje ograničenja zbog sumnje na američku gnjiloću ili potvrđenog slučaja američke gnjiloće tijekom razdoblja iz točke i.;

iii.

ako je bilo potvrđenih slučajeva američke gnjiloće prije razdoblja iz točke i., sve košnice naknadno je pregledalo nadležno tijelo u trećoj zemlji ili području podrijetla te su sve zaražene košnice tretirane i naknadno pregledane s povoljnim rezultatima u roku od 30 dana od datuma posljednjeg zabilježenog slučaja te bolesti.

Članak 66.

Košnica podrijetla matica pčela

Pošiljke matica pčela smiju ulaziti u Uniju samo ako pčele iz pošiljke potječu iz košnica iz kojih su uzorci saća testirani na američku gnjiloću, s negativnim rezultatima, tijekom razdoblja od 30 dana prije datuma utovara za otpremu u Uniju.

Članak 67.

Pošiljke matica pčela

Pošiljke matica pčela smiju ulaziti u Uniju samo ako su te pošiljke u zatvorenim kavezima od kojih svaki sadržava samo jednu pčelu maticu s najviše 20 pratećih hraniteljica.

Članak 68.

Dodatna jamstva za matice pčela namijenjene određenim državama članicama ili zonama u pogledu infestacije grinjom Varroa spp. (varooza)

Pošiljke matica pčela namijenjene državi članici ili zoni sa statusom države ili zone slobodne od infestacije grinjom Varroa spp. (varooza) smiju ulaziti u Uniju samo ako su te pošiljke u skladu sa sljedećim zahtjevima:

(a)

pčele iz pošiljke moraju potjecati iz treće zemlje ili područja ili njihove zone koji su slobodni od infestacije grinjom Varroa spp. (varooza);

(b)

u trećoj zemlji ili području podrijetla ili njihovoj zoni nije bilo prijavljenih slučajeva infestacije grinjom Varroa spp. (varooza) tijekom razdoblja od 30 dana prije datuma utovara za otpremu u Uniju;

(c)

poduzete su sve mjere predostrožnosti kako bi se spriječila kontaminacija pošiljke grinjom Varroa spp. tijekom utovara i otpreme u Uniju.

POGLAVLJE 3.

Posebni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za bumbare

Članak 69.

Objekt podrijetla bumbara

Pošiljke bumbara smiju ulaziti u Uniju samo ako su bumbari iz pošiljke:

(a)

uzgojeni i držani u proizvodnim objektima za bumbare izoliranima od okoliša koji raspolažu:

i.

prostorima kojima se osigurava da se proizvodnja bumbara odvija unutar zgrade zaštićene od letećih insekata;

ii.

prostorima i opremom kojima se osigurava da su tijekom cijelog postupka proizvodnje bumbari dodatno izolirani u zasebnim epidemiološkim jedinicama i svaka kolonija u zatvorenim spremnicima unutar zgrade;

iii.

prostorima za skladištenje i rukovanje s peludi koji su izolirani od bumbara tijekom cijelog postupka proizvodnje bumbara sve dok se njome ne počnu hraniti;

iv.

standardnim operativnim postupcima za sprečavanje ulaska u objekt malog kornjaša košnice te redovito ispitivanje prisutnosti malog kornjaša košnice u objektu;

(b)

u objektu iz točke (a) bumbari dolaze iz epidemiološke jedinice u kojoj nije otkrivena infestacija nametnikom Aethina tumida (mali kornjaš košnice).

Članak 70.

Pošiljke bumbara

Pošiljke bumbara smiju ulaziti u Uniju samo ako su te pošiljke isporučene u Uniju u zatvorenim spremnicima od kojih svaki sadržava koloniju od najviše 200 odraslih bumbara, sa ili bez matice.

POGLAVLJE 4.

Posebni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za postupanje s maticama pčela i bumbarima nakon ulaska

Članak 71.

Postupanje s maticama pčela i bumbarima nakon ulaska

1.   Nakon ulaska u Uniju matice pčela ne smiju se unositi u lokalne kolonije, osim ako se iz transportnog kaveza prenesu u nove kaveze u skladu sa stavkom 2. uz dozvolu i, prema potrebi, pod izravnim nadzorom nadležnog tijela.

2.   Nakon prijenosa u nove kaveze kako je utvrđeno u stavku 1., transportni kavezi, prateće hraniteljice i drugi materijali koji su pratili matice pčela iz treće zemlje podrijetla moraju se dostaviti službenom laboratoriju na ispitivanje kako bi se isključila prisutnost nametnika Aethina Tumida (mali kornjaš košnice), uključujući jajašca i ličinke, te znakovi infestacije grinjom Tropilaelaps.

3.   Subjekti koji primaju bumbare uništavaju spremnik i ambalažni materijal koji su ih pratili iz treće zemlje ili područja podrijetla, ali ih mogu zadržati u spremniku u kojem su ušli u Uniju do kraja životnog vijeka kolonije.

Članak 72.

Posebne obveze nadležnih tijela u državama članicama

Nadležno tijelo države članice mjesta odredišta pošiljaka pčela ili bumbara:

(a)

nadzire prijenos iz transportnog kaveza u nove kaveze iz članka 71. stavka 1.;

(b)

osigurava da subjekt dostavi materijale iz članka 71. stavka 2.;

(c)

osigurava da službeni laboratorij iz članka 71. stavka 2. ima uspostavljene sustave za uništavanje kaveza, pratećih hraniteljica i materijala nakon laboratorijskog ispitivanja propisanog tom odredbom.

GLAVA 5.

ZAHTJEVI U POGLEDU ZDRAVLJA ŽIVOTINJA ZA ULAZAK U UNIJU PASA, MAČAKA I PITOMIH VRETICA

Članak 73.

Otprema pasa, mačaka i pitomih vretica u Uniju

1.   Pošiljke pasa, mačaka i pitomih vretica smiju ulaziti u Uniju samo ako su te pošiljke otpremljene u Uniju iz objekta podrijetla bez prolaska kroz neki drugi objekt.

2.   Odstupajući od stavka 1., pošiljkama pasa, mačaka i pitomih vretica koji dolaze iz više objekata podrijetla može se dopustiti ulazak u Uniju ako su životinje iz pošiljke podvrgnute jednoj operaciji okupljanja u trećoj zemlji ili području ili njihovoj zoni pod uvjetom da su ispunjenih sljedeći uvjeti:

(a)

operacija okupljanja provedena je u objektu:

i.

koji je nadležno tijelo treće zemlje ili područja odobrilo za obavljanje operacija okupljanja pasa, mačaka i pitomih vretica u skladu sa zahtjevima koji su barem jednako strogi kao oni utvrđeni u članku 10. Delegirane uredbe (EU) 2019/2035;

ii.

koji ima jedinstveni broj odobrenja koji je dodijelilo nadležno tijelo treće zemlje ili područja;

iii.

koji je za tu svrhu uvrstilo na popis nadležno tijelo treće zemlje ili područja otpreme, uključujući podatke iz članka 21. Delegirane uredbe (EU) 2019/2035;

iv.

u kojem se najmanje tri godine vodi ažurirana evidencija o sljedećem:

podrijetlo životinja;

datumi dolaska i otpreme u centar za okupljanje i iz njega;

identifikacijska oznaka životinja;

registracijski broj objekta podrijetla životinja;

registarski broj prijevoznikâ i prijevoznih sredstava koji isporučuju pošiljku pasa, mačaka i pitomih vretica u taj centar i preuzimaju je iz njega;

(b)

operacija okupljanja u centru za okupljanje nije trajala dulje od šest dana; to se razdoblje smatra sastavnim dijelom razdoblja za uzorkovanje radi testiranja prije otpreme u Uniju, ako je takvo uzorkovanje propisano ovom Uredbom;

(c)

životinje su stigle u Uniju u roku od 10 dana od datuma otpreme iz objekta podrijetla.

Članak 74.

Označavanje pasa, mačaka i pitomih vretica

1.   Pošiljke pasa, mačaka i pitomih vretica smiju ulaziti u Uniju samo ako je životinje iz pošiljke veterinar pojedinačno označio ugradnjom injektibilnog transpondera koji je u skladu sa tehničkim zahtjevima za sredstva označavanja životinja iz provedbenih akata koje je Komisija donijela u skladu s člankom 120. Uredbe (EU) 2016/429.

2.   Ako ugrađeni injektibilni transponder iz stavka 1. ne ispunjava tehničke specifikacije iz tog stavka, subjekt koji je odgovoran za ulazak pošiljke u Uniju osigurava uređaj za očitavanja koji u svakom trenutku omogućuje provjeru pojedinačne identifikacijske oznake životinje.

Članak 75.

Treća zemlja ili područje ili zona podrijetla pasa, mačaka i pitomih vretica

Pošiljke pasa, mačaka i pitomih vretica smiju ulaziti u Uniju samo ako životinje iz pošiljke potječu iz treće zemlje ili područja ili njihove zone u kojima su na snazi pravila o sprečavanju i kontroli infekcije virusom bjesnoće koja se djelotvorno provode kako bi se smanjio rizik od infekcije pasa, mačaka i pitomih vretica, uključujući pravila o uvozu tih vrsta iz drugih trećih zemalja ili područja.

Članak 76.

Psi, mačke i pitome vretice

1.   Pošiljke pasa, mačaka i pitomih vretica smiju ulaziti u Uniju samo ako životinje iz pošiljke udovoljavaju sljedećim zahtjevima:

(a)

cijepljene su protiv infekcije virusom bjesnoće u skladu sa sljedećim zahtjevima:

i.

u trenutku cijepljenja životinje su bile stare najmanje 12 tjedana;

ii.

cjepivo mora biti u skladu sa zahtjevima iz Priloga III. Uredbi (EU) br. 576/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (21);

iii.

na dan otpreme u Uniju protekao je najmanje 21 dan od završetka primarnog cijepljenja protiv infekcije virusom bjesnoće;

iv.

uz certifikat o zdravlju životinja iz članka 3. stavka 1. točke (c) podtočke i. mora biti priložen ovjereni primjerak podataka o cijepljenju;

(b)

podvrgnute su valjanom testu titracije protutijela na bjesnoću u skladu s točkom 1. Priloga XXI.

2.   Odstupajući od stavka 1. točke (b), psi, mačke i pitome vretice koji potječu iz trećih zemalja ili područja ili njihovih zona koji su uvršteni na popis iz Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 577/2013 (22) smiju ulaziti u Uniju bez podvrgavanja testu titracije na bjesnoću.

3.   Pošiljke pasa smiju ulaziti u državu članicu koja ima status države slobodne od trakavice Echinococcus multilocularis ili odobreni program iskorjenjivanja infestacije tim nametnikom ako su životinje iz pošiljke liječene protiv te infestacije u skladu s dijelom 2. Priloga XXI.

Članak 77.

Odstupanje za pse, mačke i pitome vretice namijenjene zatvorenom ili karantenskom objektu

Odstupajući od članka 76., pošiljke pasa, mačaka i pitomih vretica koje nisu u skladu sa zahtjevima u pogledu cijepljenja protiv bjesnoće i zahtjevima u pogledu infestacije trakavicom Echinococcus multilocularis smiju ulaziti u Uniju pod uvjetom da su te pošiljke namijenjene izravnom ulasku u:

(a)

zatvoreni objekt;

ili

(b)

odobreni karantenski objekt u državi članici odredišta.

Članak 78.

Premještanje pasa, mačaka i pitomih vretica namijenjenih zatvorenom objektu ili karantenskom objektu i postupanje s njima nakon ulaska u Uniju

1.   Pošiljke pasa, mačaka i pitomih vretica koje su namijenjene zatvorenom objektu u Uniji zadržavaju se u zatvorenom objektu odredišta tijekom razdoblja od najmanje 60 dana od datuma ulaska u Uniju.

2.   Pošiljke pasa, mačaka i pitomih vretica koje su namijenjene izravnom ulasku u odobreni karantenski objekt iz članka 77. točke (b) zadržavaju se u tom objektu tijekom razdoblja od:

(a)

najmanje šest mjeseci od datuma dolaska u slučaju neispunjavanja zahtjeva u pogledu cijepljenja protiv infekcije virusom bjesnoće iz članka 76. stavka 1.;

ili

(b)

u slučaju pasa koji ne udovoljavaju zahtjevima u pogledu infestacije trakavicom Echinococcus multilocularis iz članka 76. stavka 3., 24 sata nakon liječenja protiv infestacije trakavicom Echinococcus multilocularis u skladu s točkom 2. Priloga XXI.

DIO III.

ZAHTJEVI U POGLEDU ZDRAVLJA ŽIVOTINJA ZA ULAZAK U UNIJU ZAMETNIH PROIZVODA IZ ČLANAKA 3. I 5.

GLAVA 1.

ZAHTJEVI U POGLEDU ZDRAVLJA ŽIVOTINJA ZA ZAMETNE PROIZVODE KOPITARA I PAPKARA

POGLAVLJE 1.

Opći zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za zametne proizvode kopitara i papkara

Članak 79.

Treća zemlja ili područje podrijetla ili njihova zona

Pošiljke sjemena, jajnih stanica i zametaka goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara smiju ulaziti u Uniju samo ako su prikupljeni od životinja koje dolaze iz trećih zemalja ili područja koji ispunjavaju zahtjeve u pogledu zdravlja životinja utvrđene u članku 22.

Članak 80.

Razdoblje boravka za životinje donore

Pošiljke sjemena, jajnih stanica i zametaka goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara smiju ulaziti u Uniju samo ako su prikupljeni od životinja koje su:

(a)

tijekom razdoblja od najmanje šest mjeseci prije datuma prikupljanja boravile u trećoj zemlji ili području ili njihovoj zoni koji su uvršteni na popis za ulazak u Uniju određene vrste i kategorije zametnih proizvoda;

(b)

tijekom razdoblja od najmanje 30 dana prije datuma prvog prikupljanja zametnih proizvoda i tijekom razdoblja prikupljanja:

i.

držane u objektima koji se ne nalaze u zoni ograničenja uspostavljenoj zbog pojave kod goveda, svinja, ovaca, koza ili kopitara bolesti kategorije A ili emergentne bolesti relevantne za goveda, svinje, ovce, koze ili kopitare;

ii.

držane u jednom objektu u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva bolesti kategorije D relevantne za goveda, svinje, ovce, koze ili kopitare;

iii.

nisu bile u kontaktu sa životinjama iz objekata koji se nalaze u zoni ograničenja iz točke i. ili objekata iz točke ii.;

iv.

nisu upotrebljavane za prirodni pripust.

Članak 81.

Označavanje životinja donora

Pošiljke sjemena, jajnih stanica i zametaka goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara smiju ulaziti u Uniju samo ako su prikupljeni od životinja koje su označene u skladu s člankom 21.

Članak 82.

Objekti za zametne proizvode

1.   Pošiljke sjemena, jajnih stanica i zametaka goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara smiju ulaziti u Uniju samo ako su isporučene iz odobrenih objekata za zametne proizvode koje su nadležna tijela trećih zemalja ili područja s popisa, ili njihovih zona, uvrstila na popis.

2.   Pošiljke zametnih proizvoda smiju ulaziti u Uniju samo iz odobrenih objekta za zametne proizvode iz stavka 1. koji ispunjavaju sljedeće zahtjeve utvrđene u Prilogu I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2020/686:

(a)

dio 1. tog priloga, za centar za prikupljanje sjemena;

(b)

dio 2. tog priloga, za tim za prikupljanje zametaka;

(c)

dio 3. tog priloga, za tim za proizvodnju zametaka;

(d)

dio 4. tog priloga, za objekt za obradu zametnih proizvoda;

(e)

dio 5. tog priloga, za centar za pohranu zametnih proizvoda.

Članak 83.

Zametni proizvodi

Pošiljke sjemena, jajnih stanica i zametaka goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara smiju ulaziti u Uniju samo ako ti zametni proizvodi udovoljavaju sljedećim zahtjevima:

(a)

označeni su tako da se mogu lako utvrditi sljedeći podaci:

i.

datum prikupljanja ili proizvodnje tih zametnih proizvoda;

ii.

vrsta i identifikacija životinja donora;

iii.

jedinstveni broj odobrenja, koji sadržava oznaku ISO 3166-1 alpha-2 države u kojoj je odobrenje dodijeljeno;

iv.

ostali relevantni podaci;

(b)

ispunjavaju zahtjeve u pogledu zdravlja životinja za prikupljanje, proizvodnju, obradu i pohranu utvrđene u Prilogu III. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2020/686.

Članak 84.

Prijevoz zametnih proizvoda

1.   Pošiljke sjemena, jajnih stanica i zametaka goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara smiju ulaziti u Uniju samo ako:

(a)

su stavljene u spremnik koji ispunjava sljedeće zahtjeve:

i.

plombiran je i numeriran prije otpreme iz odobrenog objekta za zametne proizvode pod odgovornošću veterinara iz centra ili veterinara tima ili službenog veterinara;

ii.

očišćen je i dezinficiran ili steriliziran prije upotrebe ili je nov spremnik za jednokratnu upotrebu;

iii.

ispunjen je kriogenim sredstvom koje nije prethodno upotrijebljeno za druge proizvode;

(b)

u spremnik iz točke (a) stavljena je samo jedna vrsta zametnih proizvoda jedne vrste životinja.

2.   Odstupajući od stavka 1. točke (b), subjekti mogu u jedan spremnik staviti sjeme, jajne stanice i zametke iste vrste životinja pod sljedećim uvjetima:

(a)

pajete ili druga pakiranja u koja su stavljeni zametni proizvodi plombirani su i hermetički zatvoreni;

(b)

zametni proizvodi različitih vrsta međusobno su odijeljeni pretincima ili stavljeni u sekundarne zaštitne vrećice.

3.   Odstupajući od stavka 1. točke (b), subjekti mogu u jedan spremnik staviti sjeme, jajne stanice i zametke ovaca i koza.

Članak 85.

Dodatni zahtjevi za prijevoz sjemena

Pošiljke sjemena goveda, svinja, ovaca i koza koje je prikupljeno od više životinja donora i stavljeno u jednu pajetu ili drugo pakiranje za potrebe ulaska u Uniju smiju ulaziti u Uniju samo:

(a)

ako je to sjeme prikupljeno u jednom centru za prikupljanje sjemena i otpremljeno iz tog centra u kojem je prikupljeno;

(b)

ako su uspostavljeni postupci u pogledu obrade tog sjemena kako bi se osiguralo da ispunjava zahtjeve u pogledu označavanja iz članka 83. točke (a).

POGLAVLJE 2.

Posebni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za zametne proizvode goveda

Članak 86.

Objekt podrijetla goveda donora

Pošiljke sjemena, jajnih stanica i zametaka goveda smiju ulaziti u Uniju samo ako su prikupljeni od životinja koje dolaze iz objekata koji ispunjavaju sljedeće zahtjeve i te životinje prethodno nikad nisu bile držane u objektu nižeg zdravstvenog statusa:

(a)

ispunjavaju zahtjeve iz članka 23.;

(b)

u slučaju životinja donora sjemena prije njihova primanja u karantenski smještaj, bili su slobodni od sljedećih bolesti:

i.

infekcije kompleksom Mycobacterium tuberculosis (M. bovis, M. caprae i M. tuberculosis);

ii.

infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis;

iii.

enzootske leukoze goveda;

iv.

zaraznog rinotraheitisa goveda/zaraznog pustularnog vulvovaginitisa.

Članak 87.

Odstupanja od zahtjeva za objekt podrijetla goveda donora

1.   Odstupajući od članka 86. točke (b) podtočke iii., pošiljke sjemena goveda smiju ulaziti u Uniju ako životinja donor dolazi iz objekta koji nije slobodan od enzootske leukoze goveda i ako je:

(a)

mlađa od dvije godine i oteljena od majke koja je nakon udaljavanja te životinje od majke podvrgnuta serološkom testu na enzootsku leukozu goveda s negativnim rezultatom;

ili

(b)

navršila dvije godine i podvrgnuta serološkom testu na enzootsku leukozu goveda s negativnim rezultatom.

2.   Odstupajući od članka 86. točke (b) podtočke iii., pošiljke jajnih stanica i zametaka goveda smiju ulaziti u Uniju ako životinja donor dolazi iz objekta koji nije slobodan od enzootske leukoze goveda i mlađa je od dvije godine te pod uvjetom da je službeni veterinar koji je odgovoran za objekt podrijetla potvrdio da nije bilo kliničkog slučaja enzootske leukoze goveda tijekom najmanje prethodne tri godine.

3.   Odstupajući od članka 86. točke (b) podtočke iv., pošiljke sjemena, jajnih stanica i zametaka goveda smiju ulaziti u Uniju ako životinja donor dolazi iz objekta koji nije slobodan od zaraznog rinotraheitisa goveda/zaraznog pustularnog vulvovaginitisa, ako je:

(a)

u slučaju sjemena, životinja podvrgnuta testu, s negativnim rezultatima, propisanom u dijelu 1. poglavlju I. točki 1. podtočki (b) iv. Priloga II. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2020/686;

(b)

u slučaju jajnih stanica i zametaka, službeni veterinar odgovaran za objekt podrijetla potvrdio je da nije bilo kliničkih slučajeva zaraznog rinotraheitisa goveda/zaraznog pustularnog vulvovaginitisa tijekom razdoblja od najmanje prethodnih 12 mjeseci.

Članak 88.

Posebni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za goveda donore

Pošiljke sjemena, jajnih stanica ili zametaka smiju ulaziti u Uniju samo ako su prikupljeni od goveda donora koji udovoljavaju zahtjevima u pogledu zdravlja životinja utvrđenima u dijelu 1. i dijelu 5. poglavljima I., II. i III. Priloga II. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2020/686.

POGLAVLJE 3.

Posebni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za zametne proizvode svinja

Članak 89.

Objekt podrijetla svinja donora

1.   Pošiljke sjemena, jajnih stanica i zametaka svinja smiju ulaziti u Uniju samo ako su prikupljeni od životinja koje dolaze iz objekata:

(a)

koji ispunjavaju zahtjeve iz članka 23.;

(b)

u slučaju životinja donora sjemena prije njihova primanja u karantenski smještaj, u kojem tijekom razdoblja od najmanje prethodnih 12 mjeseci nisu otkriveni klinički, serološki, virološki ili patološki dokazi infekcije virusom bolesti Aujeszkoga.

2.   Pošiljke sjemena svinja smiju ulaziti u Uniju samo ako je sjeme prikupljeno od životinja koje su:

(a)

prije primanja u karantenski smještaj došle iz objekata koji su bili slobodni od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis u skladu sa zahtjevima utvrđenima u dijelu 5. poglavlju IV. Priloga II. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2020/686;

(b)

držane u karantenskom smještaju koji je na dan njihova primanja bio slobodan od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis u razdoblju od najmanje tri mjeseca prije tog datuma;

(c)

držane u centru za prikupljanje sjemena u kojem tijekom razdoblja od najmanje 30 dana prije datuma primanja i najmanje 30 dana neposredno prije datuma prikupljanja sjemena nisu otkriveni klinički, serološki, virološki ili patološki dokazi infekcije virusom bolesti Aujeszkoga;

(d)

držane, od rođenja ili u razdoblju od najmanje tri mjeseca prije datuma ulaska u karantenski smještaj, u objektu u kojem životinje nisu cijepljene protiv infekcije virusom reproduktivnog i respiratornog sindroma svinja niti je u tom razdoblju otkrivena infekcija virusom reproduktivnog i respiratornog sindroma svinja.

Članak 90.

Posebni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za svinje donore

Pošiljke sjemena, jajnih stanica i zametaka smiju ulaziti u Uniju samo ako su prikupljeni od svinja donora koje:

(a)

zadovoljavaju posebne zahtjeve u pogledu zdravlja životinja utvrđene u dijelu 2. i dijelu 5. poglavljima I., II., III. i IV. Priloga II. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2020/686;

(b)

nisu cijepljene protiv infekcije virusom reproduktivnog i respiratornog sindroma svinja.

POGLAVLJE 4.

Posebni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za zametne proizvode ovaca i koza

Članak 91.

Objekt podrijetla ovaca i koza donora

Pošiljke sjemena, jajnih stanica i zametaka ovaca i koza smiju ulaziti u Uniju samo ako su prikupljeni od životinja donora koje:

(a)

ne dolaze iz objekta niti su bile u kontaktu sa životinjama iz objekta, u slučaju držanih životinja donora sjemena prije njihova primanja u karantenski smještaj, na koji su se primjenjivala ograničenja premještanja u pogledu infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis. Ograničenja premještanja koja se odnose na objekt ukidaju se nakon razdoblja od najmanje 42 dana od datuma klanja i uklanjanja zadnje životinje koja je zaražena tom bolešću ili prijemljiva na tu bolest;

(b)

dolaze iz objekta koji je bio slobodan od infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis i prethodno nikada nisu bile držane u objektu nižeg zdravstvenog statusa.

Članak 92.

Posebni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za ovce i koze donore

Pošiljke sjemena, jajnih stanica ili zametaka ovaca i koza smiju ulaziti u Uniju samo ako su prikupljeni od životinja donora koje udovoljavaju posebnim zahtjevima u pogledu zdravlja životinja utvrđenima u dijelu 3. i dijelu 5. poglavljima I., II. i III. Priloga II. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2020/686.

POGLAVLJE 5.

Posebni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za zametne proizvode kopitara

Članak 93.

Objekt podrijetla kopitara donora

Pošiljke sjemena, jajnih stanica i zametaka kopitara smiju ulaziti u Uniju samo ako su prikupljeni od životinja donora koje dolaze iz objekata koji ispunjavaju zahtjeve utvrđene u članku 23.

Članak 94.

Posebni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za kopitare donore

Pošiljke sjemena, jajnih stanica ili zametaka kopitara smiju ulaziti u Uniju samo ako životinje donori tih zametnih proizvoda udovoljavaju zahtjevima utvrđenima u članku 24. stavku 1. točki (a) podtočki ii. i točki (b) podtočki ii. i članku 24. stavku 6. ove Uredbe te dodatnim zahtjevima u pogledu zdravlja životinja utvrđenima u dijelu 4. Priloga II. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2020/686.

POGLAVLJE 6.

Posebna pravila za zametne proizvode kopitara i papkara namijenjene zatvorenim objektima

Članak 95.

Zametni proizvodi namijenjeni zatvorenim objektima u Uniji

Pošiljke sjemena, jajnih stanica i zametaka goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara koje se otpremaju iz zatvorenih objekata u trećim zemljama ili područjima uvrštenih na popis u skladu s člankom 29. smiju ulaziti u Uniju samo ako se otpremaju u zatvoreni objekt u Uniji i pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći zahtjevi:

(a)

nadležno tijelo države članice odredišta provelo je procjenu rizika povezanih s ulaskom tih zametnih proizvoda u Uniju;

(b)

životinje donori tih zametnih proizvoda potječu iz zatvorenog objekta u trećoj zemlji ili području podrijetla ili njihovoj zoni koji je uvršten na popis zatvorenih objekata iz kojih se može odobriti ulazak kopitara i papkara u Uniju utvrđen u skladu s člankom 29.;

(c)

zametni proizvodi namijenjeni su zatvorenom objektu u Uniji koji je odobren u skladu s člankom 95. Uredbe (EU) 2016/429;

(d)

zametni proizvodi prevoze se izravno u zatvoreni objekt iz točke (c).

Članak 96.

Posebni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za životinje donore koje se drže u zatvorenom objektu

Pošiljke zametnih proizvoda iz članka 95. smiju ulaziti u Uniju samo ako su prikupljeni od životinja donora koje udovoljavaju sljedećima zahtjevima:

(a)

životinje donori ne dolaze iz objekta, niti su bile u kontaktu sa životinjama iz objekta, koji je smješten u zoni ograničenja uspostavljenoj zbog pojave bolesti kategorije A ili emergentne bolesti relevantne za goveda, svinje, ovce, koze ili kopitare;

(b)

životinje donori dolaze iz objekta u kojem tijekom razdoblja od najmanje 30 dana prije datuma prikupljanja sjemena, jajnih stanica ili zametaka nije bilo prijavljenih slučajeva bolesti kategorije D relevantnih za goveda, svinje, ovce, koze ili kopitare;

(c)

životinje donori nisu napuštale zatvoreni objekt podrijetla tijekom razdoblja od najmanje 30 dana prije datuma prikupljanja sjemena, jajnih stanica ili zametaka namijenjenih ulasku u Uniju te tijekom razdoblja prikupljanja;

(d)

životinje donore na dan prikupljanja sjemena, jajnih stanica ili zametaka klinički je pregledao veterinar objekta odgovoran za djelatnosti koje se obavljaju u zatvorenom objektu te nisu pokazivale simptome bolesti;

(e)

koliko god je to moguće, životinje donori nisu upotrebljavane za prirodni pripust tijekom razdoblja od najmanje 30 dana prije datuma prvog prikupljanja sjemena, jajnih stanica ili zametaka namijenjenih ulasku u Uniju i tijekom razdoblja tog prikupljanja;

(f)

životinje donori označene su u skladu s člankom 21.

Članak 97.

Zahtjevi za zametne proizvode dobivene u zatvorenim objektima

Pošiljke zametnih proizvoda iz članka 95. smiju ulaziti u Uniju samo ako ispunjavaju sljedeće uvjete:

(a)

označene su u skladu sa zahtjevima u pogledu podataka iz članka 83. točke (a);

(b)

prevoze se u skladu s člancima 84. i 85.

GLAVA 2.

ZAHTJEVI U POGLEDU ZDRAVLJA ŽIVOTINJA ZA JAJA ZA VALENJE PERADI I PTICA U ZATOČENIŠTVU

POGLAVLJE 1.

Zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za jaja za valenje

Članak 98.

Razdoblje boravka

Pošiljke jaja za valenje smiju ulaziti u Uniju samo ako je, neposredno prije datuma utovara jaja za valenje za otpremu u Uniju, jato podrijetla jaja za valenje u neprekidnom razdoblju udovoljavalo zahtjevima u pogledu razdoblja boravka iz Priloga XXII. te tijekom tog razdoblja jato podrijetla:

(a)

nije napuštalo treću zemlju ili područje podrijetla ili njihovu zonu;

(b)

nije napuštalo objekt podrijetla i tijekom tog razdoblja prije utovara u taj objekt nije uvedena nijedna životinja;

(c)

nije bilo u kontaktu s peradi ili jajima za valenje nižeg zdravstvenog statusa ili s pticama u zatočeništvu ili divljim pticama.

Članak 99.

Postupanje s jajima za valenje tijekom prijevoza u Uniju

Pošiljke jaja za valenje smiju ulaziti u Uniju samo ako zametni proizvodi iz pošiljke udovoljavaju sljedećim zahtjevima:

(a)

jaja za valenje namijenjena ulasku u Uniju ne smiju doći u kontakt s peradi, pticama u zatočeništvu ili jajima za valenje koji nisu namijenjeni ulasku u Uniju ili su nižeg zdravstvenog statusa od trenutka utovara u objektu podrijetla za otpremu u Uniju do trenutka dolaska u Uniju;

(b)

jaja za valenje ne smiju biti prevezena, istovarena ili premještena na drugo prijevozno sredstvo ako se prevoze cestovnim, pomorskim ili zračnim putem kroz treću zemlju ili područje ili njihovu zonu koji nisu uvršteni na popis za ulazak određenih vrsta i kategorija jaja za valenje u Uniju.

Članak 100.

Odstupanje i dodatni zahtjevi za pretovar jaja za valenje u slučaju incidenta u prijevoznom sredstvu u prijevozu plovnim putovima ili zračnom prijevozu

Odstupajući od članka 99. točke (b), pošiljke jaja za valenje koje su pretovarene s prijevoznog sredstva otpreme na drugo prijevozno sredstvo za daljnje putovanje u trećoj zemlji ili području ili njihovoj zoni koji nisu uvršteni na popis za ulazak jaja za valenje u Uniju smiju ulaziti u Uniju samo ako je pretovar obavljen zbog nastanka tehničkog problema ili drugog nepredviđenog događaja koji uzrokuje logističke probleme tijekom prijevoza jaja za valenje u Uniju pomorskim ili zračnim putem, kako bi se dovršio prijevoz do točke ulaska u Uniju, pod uvjetom:

(a)

da je ulazak jaja za valenje u Uniju odobrilo nadležno tijelo države članice odredišta i, ako je primjenjivo, država članica provoza do njihova dolaska na mjesto odredišta u Uniji;

(b)

da je pretovar obavljen pod nadzorom službenog veterinara ili odgovornog carinskog službenika te da su tijekom cijelog postupka:

i.

poduzete djelotvorne mjere za sprečavanje svakog izravnog ili neizravnog kontakta jaja za valenje namijenjenih ulasku u Uniju s drugim jajima za valenje ili životinjama;

ii.

jaja za valenje izravno i što brže prekrcana na plovilo ili zrakoplov za daljnje putovanje u Uniju, koji moraju biti u skladu sa zahtjevima utvrđenima u članku 17., a da pritom nisu napuštala prostore luke ili zračne luke;

(c)

da jaja za valenje prati izjava nadležnog tijela treće zemlje ili područja u kojima je obavljen prekrcaj u kojoj su navedeni potrebni podaci o operaciji prekrcaja i kojom se potvrđuje da su poduzete odgovarajuće mjere kako bi se ispunili zahtjevi iz točke (b).

Članak 101.

Prijevoz jaja za valenje plovilima

1.   Pošiljke jaja za valenje koje se prevoze brodom, čak i samo dio puta, smiju ulaziti u Uniju samo ako zametni proizvodi iz pošiljke udovoljavaju sljedećim zahtjevima:

(a)

jaja za valenje:

i.

moraju ostati na brodu tijekom cijelog prijevoza;

ii.

tijekom boravka na brodu ne smiju biti u kontaktu s pticama ili drugim jajima za valenje nižeg zdravstvenog statusa;

(b)

jaja za valenje koja se prevoze u skladu s točkom (a) mora pratiti izjava u kojoj su navedeni sljedeći podaci:

i.

luka polaska u trećoj zemlji ili području podrijetla ili njihovoj zoni;

ii.

luka dolaska u Uniju;

iii.

luke pristajanja, ako je plovilo pristajalo u lukama izvan treće zemlje ili područja podrijetla pošiljke ili njihove zone;

iv.

da su jaja za valenje tijekom prijevoza ispunjavala zahtjeve navedene u točkama (a) i podtočkama i., ii. i iii. ove točke.

2.   Subjekt odgovoran za pošiljku jaja za valenje osigurava da je izjava iz stavka 1. priložena certifikatu o zdravlju životinja i da ju je potpisao zapovjednik plovila u luci dolaska na dan dolaska plovila.

Članak 102.

Preventivne mjere za prijevozna sredstva i spremnike u kojima se prevoze jaja za valenje

Pošiljke jaja za valenje smiju ulaziti u Uniju samo ako zametni proizvodi iz pošiljke udovoljavaju sljedećim zahtjevima:

(a)

jaja za valenje moraju se prevoziti u vozilima koja su:

i.

konstruirana tako da jaja za valenje ne mogu ispasti;

ii.

izvedena tako da omogućuju čišćenje i dezinfekciju;

iii.

očišćena i dezinficirana dezinfekcijskim sredstvom koje je odobrilo nadležno tijelo treće zemlje ili područja podrijetla te osušena ili ostavljena da se osuše prije svakog utovara jaja za valenje namijenjenih ulasku u Uniju;

(b)

jaja za valenje moraju se prevoziti u spremnicima koji ispunjavaju sljedeće zahtjeve:

i.

zahtjeve iz točke (a);

ii.

sadržavaju isključivo jaja za valenje iste vrste, kategorije i tipa koja dolaze iz istog objekta;

iii.

zatvoreni su u skladu s naputcima nadležnog tijela treće zemlje ili područja podrijetla radi izbjegavanja bilo kakve mogućnosti zamjene sadržaja;

iv.

ti su spremnici:

očišćeni i dezinficirani prije utovara u skladu s naputcima nadležnog tijela treće zemlje ili područja podrijetla;

ili

namijenjeni za jednokratnu upotrebu, čisti su i upotrebljavaju se prvi put;

v.

sadržavaju podatke za određenu vrstu i kategoriju jaja za valenje utvrđene u Prilogu XVI.

Članak 103.

Premještanje jaja za valenje i postupanje s njima nakon ulaska

Subjekti, uključujući prijevoznike, osiguravaju da pošiljke jaja za valenje nakon ulaska u Uniju:

(a)

budu izravno prevezene od točke ulaska do njihova mjesta odredišta u Uniji;

(b)

ispunjavaju zahtjeve za premještanje unutar Unije i postupanje s njima nakon ulaska u Uniju kako je utvrđeno za određenu vrstu i kategoriju jaja za valenje u poglavljima 5. i 7. ove glave.

POGLAVLJE 2.

Posebni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za jaja za valenje peradi

Članak 104.

Jaja za valenje koja potječu od peradi uvezene u treću zemlju ili područje podrijetla ili njihovu zonu

Pošiljke jaja za valenje peradi koja potječu iz jata koja su bila uvezena u treću zemlju ili područje ili njihovu zonu iz druge treće zemlje ili područja ili njihove zone smiju ulaziti u Uniju samo ako je nadležno tijelo treće zemlje ili područja podrijetla jaja za valenje pružilo jamstva:

(a)

da su jata podrijetla jaja za valenje uvezena iz treće zemlje ili područja ili njihove zone koji su uvršteni na popis za ulazak takvih jata u Uniju;

(b)

da je uvoz jata podrijetla jaja za valenje u tu treću zemlju ili područje ili njihovu zonu proveden u skladu sa zahtjevima u pogledu zdravlja životinja koji su barem jednako strogi kao da izravno ulaze u Uniju.

Članak 105.

Treća zemlja ili područje podrijetla jaja za valenje ili njihova zona

Pošiljke jaja za valenje peradi smiju ulaziti u Uniju samo ako potječu iz treće zemlje ili područja ili njihove zone koji ispunjavaju sljedeće zahtjeve:

(a)

imali su uspostavljen program nadziranja visokopatogene influence ptica koji se primjenjivao najmanje šest mjeseci prije datuma otpreme pošiljke u Uniju te je u skladu sa zahtjevima koji su utvrđeni u:

i.

Prilogu II. ovoj Uredbi;

ili

ii.

odgovarajućem poglavlju Kodeksa o zdravlju kopnenih životinja Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE);

(b)

smatraju se slobodnima od visokopatogene influence ptica u skladu s člankom 38.;

(c)

ako provode cijepljenje protiv visokopatogene influence ptica, nadležno tijelo treće zemlje ili područja podrijetla pružilo je sljedeća jamstva:

i.

da program cijepljenja ispunjava zahtjeve utvrđene u Prilogu XIII.;

ii.

da program nadziranja iz točke (a) ovog članka, uz zahtjeve utvrđene u Prilogu II., ispunjava zahtjeve iz točke 2. Priloga XIII.;

iii.

obvezalo se obavijestiti Komisiju o svakoj promjeni programa cijepljenja u trećoj zemlji ili području ili njihovoj zoni;

(d)

treća zemlja ili područje ili njihova zona:

i.

u slučaju jaja za valenje peradi osim bezgrebenki, smatraju se slobodnima od infekcije virusom newcastleske bolesti u skladu s člankom 39.;

ii.

u slučaju jaja za valenje bezgrebenki:

smatraju se slobodnima od infekcije virusom newcastleske bolesti u skladu s člankom 39.;

ili

ne smatraju se slobodnima od infekcije virusom newcastleske bolesti u skladu s člankom 39., ali je nadležno tijelo treće zemlje ili područja podrijetla pružilo jamstva u pogledu sukladnosti sa zahtjevima za infekciju virusom newcastleske bolesti u odnosu na izolaciju, nadziranje i testiranje, kako je utvrđeno u Prilogu XIV.;

(e)

ako je provedeno cijepljenje protiv infekcije virusom newcastleske bolesti, nadležno tijelo treće zemlje ili područja pružilo je jamstva:

i.

da su korištena cjepiva u skladu s općim i posebnim kriterijima za cjepiva protiv infekcije virusom newcastleske bolesti koji su utvrđeni u točki 1. Priloga XV.;

ili

ii.

da su korištena cjepiva u skladu s općim kriterijima za cjepiva protiv infekcije virusom newcastleske bolesti koji su utvrđeni u točki 1. Priloga XV. te da perad udovoljava zahtjevima u pogledu zdravlja životinja utvrđenima u točki 2. Priloga XV. za perad i jaja za valenje podrijetlom iz treće zemlje ili područja ili njihove zone ako cjepiva korištena protiv infekcije virusom newcastleske bolesti ne ispunjavaju posebne kriterije utvrđene u točki 1. Priloga XV.;

(f)

obvezali su se da će nakon svakog izbijanja visokopatogene influence ptica ili izbijanja infekcije virusom newcastleske bolesti Komisiji dostaviti sljedeće informacije:

i.

informacije o situaciji u pogledu bolesti u roku od 24 sata od potvrđivanja početnog izbijanja visokopatogene influence ptica ili infekcije virusom newcastleske bolesti;

ii.

redovite ažurirane informacije o situaciji u pogledu bolesti;

(g)

obvezali su se Referentnom laboratoriju Europske unije za influencu ptica i newcastlesku bolest dostaviti izolate virusa iz početnih izbijanja visokopatogene influence ptica ili infekcije virusom newcastleske bolesti.

Članak 106.

Objekt podrijetla jaja za valenje

Pošiljke jaja za valenje peradi smiju ulaziti u Uniju samo ako potječu iz:

(a)

valionica koje je odobrilo nadležno tijelo treće zemlje ili područja podrijetla u skladu sa zahtjevima koji su barem jednako strogi kao oni utvrđeni u članku 7. Delegirane uredbe (EU) 2019/2035; i

i.

za koje odobrenje nije suspendirano ili povučeno;

ii.

u krugu od 10 km oko tih valionica, uključujući, prema potrebi, područje susjedne države, nije bilo izbijanja visokopatogene influence ptica ili infekcije virusom newcastleske bolesti u razdoblju od najmanje 30 dana prije utovara jaja za valenje za otpremu u Uniju;

iii.

koje imaju jedinstveni broj odobrenja koji im je dodijelilo nadležno tijelo treće zemlje ili područja podrijetla;

(b)

jata koja su držana u objektima koje je odobrilo nadležno tijelo treće zemlje ili područja podrijetla u skladu sa zahtjevima koji su barem istovjetni onima utvrđenima u članku 8. Delegirane uredbe (EU) 2019/2035 i

i.

za koje odobrenje nije suspendirano ili povučeno;

ii.

u krugu od 10 km oko tih objekata, uključujući, prema potrebi, područje susjedne države, nije bilo izbijanja visokopatogene influence ptica ili infekcije virusom newcastleske bolesti u razdoblju od najmanje 30 dana prije datuma prikupljanja jaja za valenje za otpremu u Uniju;

iii.

u tim objektima tijekom razdoblja od najmanje 21 dana prije datuma prikupljanja jaja za otpremu u Uniju nije bilo potvrđenih slučajeva infekcije virusima niskopatogene influence ptica.

Članak 107.

Jato podrijetla jaja za valenje

Pošiljke jaja za valenje peradi smiju ulaziti u Uniju samo ako potječu iz jata koja udovoljavaju sljedećim zahtjevima:

(a)

ako su cijepljena protiv visokopatogene influence ptica, treća zemlja ili područje podrijetla pružili su jamstva o sukladnosti s minimalnim zahtjevima za programe cijepljenja i dodatno nadziranje iz Priloga XIII.;

(b)

ako su cijepljena protiv infekcije virusom newcastleske bolesti:

i.

nadležno tijelo treće zemlje ili područja podrijetla pružilo je jamstva da su korištena cjepiva u skladu s:

općim i posebnim kriterijima za cjepiva protiv infekcije virusom newcastleske bolesti koji su utvrđeni u točki 1. Priloga XV., ili

općim kriterijima za priznata cjepiva protiv infekcije virusom newcastleske bolesti koji su utvrđeni u točki 1. Priloga XV. te da perad i jaja za valenje od kojih potječu jednodnevni pilići udovoljavaju zahtjevima iz točke 2. Priloga XV. u pogledu zdravlja životinja za perad i jaja za valenje podrijetlom iz treće zemlje ili područja ili njihove zone ako cjepiva korištena protiv infekcije virusom newcastleske bolesti ne ispunjavaju posebne kriterije iz točke 1. Priloga XV.;

ii.

za svaku pošiljku moraju se dostaviti podaci iz točke 4. Priloga XV.;

(c)

jata su podvrgnuta programu nadziranja bolesti koji je u skladu sa zahtjevom iz Priloga II. Delegiranoj uredbi (EU) 2019/2035 te je utvrđeno da nisu zaražena ili da ne postoje nikakvi razlozi za sumnju na infekciju sljedećim uzročnicima:

i.

Salmonella Pullorum, Salmonella Gallinarum i Mycoplasma gallisepticum u slučaju vrste Gallus gallus;

ii.

Salmonella arizonae (serogrupa O:18(k)), Salmonella Pullorum, Salmonella Gallinarum, Mycoplasma meleagridis i Mycoplasma gallisepticum u slučaju vrste Meleagris gallopavo;

iii.

Salmonella Pullorum i Salmonella Gallinarum u slučaju vrsta Numida meleagris, Coturnix coturnix, Phasianus colchicus, Perdix perdix, Anas spp.;

(d)

držana su u objektima u kojima su u slučaju potvrđivanja infekcije bakterijama Salmonella Pullorum, S. Gallinarum i S. arizonae tijekom posljednjih 12 mjeseci prije datuma prikupljanja jaja za otpremu u Uniju primijenjene sljedeće mjere:

i.

zaraženo jato zaklano je ili usmrćeno i uništeno;

ii.

nakon klanja ili usmrćivanja zaraženog jata iz podtočke i. objekt je očišćen i dezinficiran;

iii.

nakon čišćenja i dezinfekcije iz podtočke ii. sva su jata u objektu bila negativna na infekciju bakterijama Salmonella Pullorum, S. Gallinarum i S. arizonae u dva testiranja provedena u razmaku od najmanje 21 dana u skladu s programom nadziranja bolesti iz točke (c);

(e)

držana su u objektima u kojima su u slučaju potvrđivanja ptičje mikoplazmoze (Mycoplasma gallisepticum i M. meleagridis) tijekom posljednjih 12 mjeseci prije datuma prikupljanja jaja za otpremu u Uniju primijenjene sljedeće mjere:

i.

zaraženo jato bilo je negativno na ptičju mikoplazmozu (Mycoplasma gallisepticum i M. meleagridis) u dva testiranja provedena u skladu s programom nadziranja bolesti iz točke (c) na cijelom jatu u razmaku od najmanje 60 dana;

ili

ii.

zaraženo jato zaklano je ili usmrćeno i uništeno, objekt je očišćen i dezinficiran, a nakon čišćenja i dezinfekcije sva su jata u objektu bila negativna na ptičju mikoplazmozu (Mycoplasma gallisepticum i M. meleagridis) u dva testiranja provedena u razmaku od najmanje 21 dana u skladu s programom nadziranja bolesti iz točke (c);

(f)

podvrgnuta su kliničkoj inspekciji koju je obavio službeni veterinar u trećoj zemlji ili području podrijetla ili njihovoj zoni u roku od 24 sata prije utovara pošiljke jaja za valenje za otpremu u Uniju radi otkrivanja znakova koji upućuju na prisutnost bolesti, uključujući relevantne bolesti s popisa iz Priloga I. i emergentne bolesti, te nisu pokazivala simptome bolesti niti su postojali razlozi za sumnju na prisutnost bilo koje od tih bolesti.

Članak 108.

Pošiljke jaja za valenje

Pošiljke jaja za valenje peradi smiju ulaziti u Uniju samo ako su u skladu sa sljedećim zahtjevima:

(a)

ako su jaja za valenje cijepljena protiv visokopatogene influence ptica, treća zemlja ili područje podrijetla pružili su jamstva o usklađenosti s minimalnim zahtjevima za programe cijepljenja i dodatno nadziranje iz Priloga XIII.;

(b)

ako su jaja za valenje cijepljena protiv infekcije virusom newcastleske bolesti:

i.

nadležno tijelo treće zemlje ili područja podrijetla pružilo je jamstva da su korištena cjepiva u skladu s općim i posebnim kriterijima za cjepiva protiv infekcije virusom newcastleske bolesti koji su utvrđeni u točki 1. Priloga XV.;

ii.

za pošiljku se moraju dostaviti podaci iz točke 4. Priloga XV.;

(c)

jaja za valenje moraju se označiti:

i.

tintom u boji;

ii.

u slučaju jaja za valenje peradi osim bezgrebenki, pečatom na kojem je naveden jedinstveni broj odobrenja objekta podrijetla iz članka 106.;

iii.

u slučaju jaja za valenje bezgrebenki, pečatom na kojem je navedena ISO oznaka treće zemlje ili područja podrijetla i jedinstveni broj odobrenja objekta podrijetla iz članka 106.;

(d)

jaja za valenje moraju biti dezinficirana u skladu s naputcima nadležnog tijela treće zemlje ili područja podrijetla.

Članak 109.

Ulazak jaja za valenje u države članice sa statusom države slobodne od infekcije virusom newcastleske bolesti bez cijepljenja

Pošiljke jaja za valenje namijenjene državi članici sa statusom države slobodne od infekcije virusom newcastleske bolesti bez cijepljenja smiju ulaziti u Uniju samo ako:

(a)

nisu cijepljena protiv infekcije virusom newcastleske bolesti;

(b)

potječu iz jata koja udovoljavaju zahtjevima utvrđenima u jednoj od sljedećih točki:

i.

nisu cijepljena protiv infekcije virusom newcastleske bolesti;

ili

ii.

cijepljena su protiv infekcije virusom newcastleske bolesti inaktiviranim cjepivom;

ili

iii.

cijepljena su protiv infekcije virusom newcastleske bolesti živim cjepivom najkasnije u razdoblju od 60 dana prije datuma prikupljanja jaja.

POGLAVLJE 3.

Posebni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za pošiljke koje sadržavaju manje od 20 jaja za valenje peradi osim bezgrebenki

Članak 110.

Odstupanja i posebni zahtjevi za pošiljke koje sadržavaju manje od 20 jaja za valenje peradi osim bezgrebenki

Odstupajući od članaka 101., 102., 106., 107. i 108., pošiljke koje sadržavaju manje od 20 jaja za valenje peradi osim bezgrebenki smiju ulaziti u Uniju ako udovoljavaju sljedećim zahtjevima:

(a)

dolaze iz objekata:

i.

koje je registriralo nadležno tijelo treće zemlje ili područja podrijetla;

ii.

u kojima nije bilo potvrđenih slučajeva infekcije virusima niskopatogene influence ptica tijekom razdoblja od 21 dana prije datuma prikupljanja jaja za valenje;

iii.

u krugu od 10 km oko objekata, uključujući, prema potrebi, područje susjedne države, nije bilo izbijanja visokopatogene influence ptica ili infekcije virusom newcastleske bolesti u razdoblju od najmanje 30 dana prije datuma prikupljanja jaja za valenje;

(b)

s obzirom na cijepljenje protiv visokopatogene influence ptica:

i.

jaja za valenje nisu cijepljena protiv visokopatogene influence ptica;

ii.

ako su jata podrijetla cijepljena protiv visokopatogene influence ptica, treća zemlja ili područje podrijetla pružili su jamstva o usklađenosti s minimalnim zahtjevima za programe cijepljenja i dodatno nadziranje iz Priloga XIII.;

(c)

s obzirom na cijepljenje protiv virusa newcastleske bolesti, jaja za valenje nisu cijepljena protiv virusa newcastleske bolesti, a ako je jato podrijetla cijepljeno protiv infekcije virusom newcastleske bolesti:

i.

nadležno tijelo treće zemlje ili područja podrijetla pružilo je jamstva da su korištena cjepiva u skladu s:

općim i posebnim kriterijima za cjepiva protiv infekcije virusom newcastleske bolesti koji su utvrđeni u točki 1. Priloga XV.,

ili

općim kriterijima za priznata cjepiva protiv infekcije virusom newcastleske bolesti koji su utvrđeni u točki 1. Priloga XV. te da jaja za valenje udovoljavaju zahtjevima u pogledu zdravlja životinja utvrđenima u točki 2. Priloga XV. za perad i jaja za valenje podrijetlom iz treće zemlje ili područja ili njihove zone ako cjepiva korištena protiv infekcije virusom newcastleske bolesti ne ispunjavaju posebne kriterije utvrđene u točki 1. Priloga XV.;

ii.

za pošiljku se moraju dostaviti podaci iz točke 4. Priloga XV.;

(d)

potječu iz jata koja su podvrgnuta kliničkoj inspekciji koju je obavio službeni veterinar u trećoj zemlji ili području podrijetla ili njihovoj zoni u roku od 24 sata prije utovara pošiljaka jaja za valenje za otpremu u Uniju radi otkrivanja znakova koji upućuju na prisutnost bolesti, uključujući relevantne bolesti s popisa iz Priloga I. i emergentne bolesti, te navedena jata nisu pokazivala simptome bolesti niti su postojali razlozi za sumnju na prisutnost bilo koje od tih bolesti;

(e)

potječu iz jata:

i.

koja su bila izolirana u objektu podrijetla tijekom razdoblja od najmanje 21 dana prije prikupljanja jaja;

ii.

za koja je u testovima provedenima prije ulaska u Uniju u skladu sa zahtjevima za testiranje pošiljaka koje sadržavaju manje od 20 jedinki peradi osim bezgrebenki i manje od 20 jaja za valenje takve peradi iz Priloga XVII. utvrđeno da nisu zaražena ili da ne postoje nikakvi razlozi za sumnju na infekciju sljedećim uzročnicima:

Salmonella Pullorum, Salmonella Gallinarum i Mycoplasma gallisepticum u slučaju vrste Gallus gallus;

Salmonella arizonae (serogrupa O:18(k)), Salmonella Pullorum, Salmonella Gallinarum, Mycoplasma meleagridis i Mycoplasma gallisepticum u slučaju vrste Meleagris gallopavo;

Salmonella Pullorum i Salmonella Gallinarum u slučaju vrsta Numida meleagris, Coturnix coturnix, Phasianus colchicus, Perdix perdix, Anas spp.

POGLAVLJE 4.

Posebni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za jaja koja ne sadržavaju specifične patogene uzročnike

Članak 111.

Odstupanje i posebni zahtjevi za jaja koja ne sadržavaju specifične patogene uzročnike

Odstupajući od zahtjeva u pogledu razdoblja boravka iz članka 98., posebnih zahtjeva u pogledu zdravlja životinja iz članaka od 105. do 110. i članaka od 112. do 114., pošiljke jaja koja ne sadržavaju specifične patogene uzročnike koje ne udovoljavaju zahtjevima u pogledu zdravlja životinja utvrđenima u tim odredbama smiju ulaziti u Uniju ako umjesto toga udovoljavaju sljedećim zahtjevima u pogledu zdravlja životinja:

(a)

potječu iz jata:

i.

koja su slobodna od specifičnih patogenih uzročnika kako je opisano u Europskoj farmakopeji, a rezultati svih testova i kliničkih pregleda potrebnih za taj posebni status bili su povoljni, uključujući negativne rezultate testova na visokopatogenu influencu ptica, infekciju virusom newcastleske bolesti i infekciju virusima niskopatogene influence ptica, koji su provedeni u razdoblju od 30 dana prije datuma prikupljanja jaja za otpremu u Uniju;

ii.

koja su klinički ispitana barem jedanput tjedno kako je opisano u Europskoj farmakopeji te nisu otkriveni nikakvi simptomi bolesti ili razlozi za sumnju na prisutnost bilo koje bolesti;

iii.

koja su tijekom razdoblja od najmanje šest tjedana prije datuma prikupljanja jaja za otpremu u Uniju držana u objektima koji ispunjavaju uvjete opisane u Europskoj farmakopeji;

iv.

nisu bila u kontaktu s peradi koja ne udovoljava zahtjevima iz ovog članka ili s divljim pticama tijekom razdoblja od najmanje šest tjedana prije datuma prikupljanja jaja za otpremu u Uniju;

(b)

označena su tintom u boji s pečatom na kojem je navedena ISO oznaka treće zemlje ili područja podrijetla i jedinstveni broj odobrenja objekta podrijetla;

(c)

dezinficirana su u skladu s naputcima nadležnog tijela treće zemlje ili područja podrijetla.

POGLAVLJE 5.

Posebni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za premještanje jaja za valenje peradi i postupanje s njima nakon ulaska u Uniju te za premještanje peradi izvaljene iz tih jaja i postupanje s njome

Članak 112.

Obveze subjekata u pogledu postupanja s jajima za valenje nakon njihova ulaska u Uniju te s peradi izvaljenom iz tih jaja za valenje

1.   Subjekti u objektu odredišta smještaju jaja za valenje peradi koja su u Uniju ušla iz treće zemlje ili područja ili njihove zone u:

(a)

zasebne inkubatore, uključujući zasebne valionike, odvojeno od drugih jaja za valenje;

ili

(b)

inkubatore, uključujući valionike, u kojima se već nalaze druga jaja za valenje.

2.   Subjekti iz stavka 1. osiguravaju da se perad za rasplod i perad za proizvodnju koja je izvaljena iz jaja za valenje iz tog stavka drži neprekidno:

(a)

u valionici najmanje tri tjedana od datuma valenja;

ili

(b)

u objektima u koje je perad poslana nakon valenja u istoj državi članici ili u drugoj državi članici u razdoblju od najmanje tri tjedna od datuma valenja.

3.   Tijekom razdoblja iz stavka 2. subjekti perad koja je izvaljena iz jaja za valenje koja su ušla u Uniju drže odvojeno od drugih jata peradi.

4.   Ako je perad za rasplod i perad za proizvodnju koja je izvaljena iz jaja za valenje koja su ušla u Uniju iz treće zemlje ili područja ili njihove zone uvedena u nastambe ili ograđene prostore u kojima se nalazi druga perad, relevantna razdoblja utvrđena u stavku 2. počinju teći od datuma uvođenja zadnje ptice te se iz navedenih nastambi ili ograđenih prostora prije završetka tih razdoblja ne smije iznositi perad.

5.   Ako su jaja za valenje peradi, koja su u Uniju ušla iz treće zemlje ili područja ili njihove zone, unesena u inkubatore, uključujući valionike, u kojima se već nalaze druga jaja za valenje:

(a)

odredbe stavaka od 2. do 4. primjenjuju se na svu perad koja je izvaljena iz jaja za valenje u istom inkubatoru, uključujući valionik, kao i jaja za valenje koja su u Uniju ušla iz treće zemlje ili područja ili njihove zone;

(b)

relevantna razdoblja iz stavka 2. počinju teći od datuma valenja zadnjeg jaja za valenje koje je u Uniju ušlo iz treće zemlje ili područja ili njihove zone.

Članak 113.

Uzorkovanje i testiranje nakon ulaska u Uniju

Nadležno tijelo države članice odredišta osigurava da perad za rasplod i perad za proizvodnju koja je izvaljena iz jaja za valenje koja su ušla u Uniju iz treće zemlje ili područja ili njihove zone bude podvrgnuta kliničkom pregledu koji obavlja službeni veterinar u objektu odredišta najkasnije na dan isteka relevantnih razdoblja iz članka 112. stavka 2. te da se, prema potrebi, uzorkuje radi testiranja za praćenje njezina zdravstvenog stanja.

Članak 114.

Obveza nadležnih tijela u pogledu uzorkovanja i testiranja bezgrebenki iz jaja za valenje podrijetlom iz treće zemlje ili područja ili njihove zone koji nisu slobodni od infekcije virusom newcastleske bolesti

Nadležno tijelo države članice odredišta osigurava da tijekom razdoblja iz članka 112. stavka 2. bezgrebenke koje su izvaljene iz jaja za valenje koja su ušla u Uniju iz treće zemlje ili područja ili njihove zone koji nisu slobodni od infekcije virusom newcastleske bolesti:

(a)

budu podvrgnute testu za otkrivanje infekcije virusom newcastleske bolesti koji je provelo nadležno tijelo na uzorcima brisova kloake ili fecesa svake bezgrebenke;

(b)

u slučaju bezgrebenki namijenjenih državi članici sa statusom države slobodne od infekcije virusom newcastleske bolesti bez cijepljenja, osim zahtjeva iz točke (a), budu podvrgnute i serološkom testu na infekciju virusom newcastleske bolesti koji provodi nadležno tijelo na svakoj bezgrebenki;

(c)

sve bezgrebenke prije nego što se puste iz izolacije moraju imati negativne rezultate testova iz točaka (a) i (b).

POGLAVLJE 6.

Posebni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za jaja za valenje ptica u zatočeništvu

Članak 115.

Pošiljke jaja za valenje

Pošiljke jaja za valenje ptica u zatočeništvu smiju ulaziti u Uniju samo ako su dobivena od ptica u zatočeništvu koje ispunjavaju zahtjeve za ulazak u Uniju iz članaka od 55. do 58.

POGLAVLJE 7.

Posebni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za premještanje jaja za valenje ptica u zatočeništvu i ptica u zatočeništvu izvaljenih iz tih jaja te postupanje s njima nakon ulaska u Uniju

Članak 116.

Postupanje s jajima za valenje ptica u zatočeništvu nakon njihova ulaska u Uniju te s pticama u zatočeništvu izvaljenima iz tih jaja za valenje

Subjekti u objektu odredišta:

(a)

smještaju jaja za valenje ptica u zatočeništvu koja su u Uniju ušla iz treće zemlje ili područja ili njihove zone u zasebne inkubatore, uključujući valionike, odvojeno od drugih jaja za valenje;

(b)

osiguravaju da se ptice u zatočeništvu koje su izvaljene iz jaja za valenje ptica u zatočeništvu iz članka 115. drže u odobrenom karantenskom objektu u skladu sa zahtjevima iz članaka od 59. do 61.

GLAVA 3.

ZAHTJEVI U POGLEDU ZDRAVLJA ŽIVOTINJA ZA ZAMETNE PROIZVODE ŽIVOTINJA, KOJE NISU KOPITARI I PAPKARI, OSIM JAJA ZA VALENJE PERADI I PTICA U ZATOČENIŠTVU, NAMIJENJEN ZATVORENIM OBJEKTIMA

Članak 117.

Zahtjevi za ulazak u Uniju pošiljaka zametnih proizvoda životinja, osim životinja iz članka 1. stavka 4. točaka (a) i (b), koje se otpremaju iz zatvorenih objekata

Pošiljke sjemena, jajnih stanica i zametaka životinja, osim životinja iz članka 1. stavka 4. točaka (a) i (b), koje se otpremaju iz zatvorenih objekata uvrštenih na popis u skladu s člankom 29. smiju ulaziti u Uniju samo ako se otpremaju u zatvoreni objekt u Uniji i pod uvjetom:

(a)

da je nadležno tijelo države članice odredišta provelo procjenu rizika koji ulazak tih zametnih proizvoda može predstavljati za Uniju;

(b)

da životinje donori tih zametnih proizvoda potječu iz treće zemlje, područja ili zone iz kojih je odobren ulazak u Uniju određene vrste i kategorije životinja;

(c)

da životinje donori tih zametnih proizvoda potječu iz zatvorenog objekta u trećoj zemlji ili području podrijetla ili njihovoj zoni koji su uvršteni na popis zatvorenih objekata utvrđen u skladu s člankom 29. iz kojih se može odobriti ulazak životinja određenih vrsta u Uniju;

(d)

da su zametni proizvodi namijenjeni zatvorenom objektu u Uniji koji je odobren u skladu s člankom 95. Uredbe (EU) 2016/429;

(e)

da se zametni proizvodi prevoze izravno u zatvoreni objekt iz točke (d).

Članak 118.

Posebni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za životinje donore

Pošiljke sjemena, jajnih stanica i zametaka iz članka 117. smiju ulaziti u Uniju samo ako su ti proizvodi prikupljeni od životinja donora koje udovoljavaju sljedećim zahtjevima:

(a)

ne dolaze iz objekta, niti su bile u kontaktu sa životinjama iz objekta, koji je smješten u zoni ograničenja uspostavljenoj zbog pojave bolesti kategorije A ili emergentne bolesti relevantne za vrste tih držanih kopnenih životinja;

(b)

dolaze iz objekta u kojem tijekom razdoblja od najmanje 30 prethodnih dana nije bilo prijavljenih slučajeva bolesti kategorije D relevantne za vrste tih držanih kopnenih životinja;

(c)

nisu napuštale zatvoreni objekt podrijetla tijekom razdoblja od najmanje 30 dana prije prikupljanja sjemena, jajnih stanica ili zametaka namijenjenih ulasku u Uniju;

(d)

klinički ih je pregledao veterinar objekta odgovoran za djelatnosti zatvorenog objekta te nisu pokazivale simptome bolesti na dan prikupljanja sjemena, jajnih stanica ili zametaka;

(e)

koliko god je to moguće, nisu upotrebljavane za prirodni pripust tijekom razdoblja od najmanje 30 dana prije datuma prvog prikupljanja i tijekom razdoblja prikupljanja sjemena, jajnih stanica ili zametaka namijenjenih ulasku u Uniju;

(f)

označene su i registrirane u skladu s pravilima tog zatvorenog objekta.

Članak 119.

Zahtjevi za zametne proizvode

Pošiljke sjemena, jajnih stanica i zametaka iz članka 117. smiju ulaziti u Uniju samo ako ispunjavaju sljedeće zahtjeve:

(a)

označeni su tako da se mogu lako utvrditi sljedeći podaci:

i.

datum prikupljanja ili proizvodnje tih zametnih proizvoda;

ii.

vrsta, ako je potrebno podvrsta, i identifikacija životinja donora;

iii.

jedinstveni broj odobrenja zatvorenog objekta, koji sadržava oznaku ISO 3166-1 alpha-2 države u kojoj je odobrenje dodijeljeno;

iv.

ostali relevantni podaci;

(b)

prevoze se u spremniku:

i.

koji je prije otpreme iz zatvorenog objekta plombirao i numerirao veterinar objekta odgovoran za djelatnosti zatvorenog objekta;

ii.

koji je očišćen te je dezinficiran ili steriliziran prije upotrebe ili je nov spremnik za jednokratnu upotrebu;

iii.

ispunjen je kriogenim sredstvom koje nije prethodno upotrijebljeno za druge proizvode.

DIO IV.

ZAHTJEVI U POGLEDU ZDRAVLJA ŽIVOTINJA ZA ULAZAK U UNIJU PROIZVODA ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA IZ ČLANAKA 3. I 5.

GLAVA 1.

OPĆI ZAHTJEVI U POGLEDU ZDRAVLJA ŽIVOTINJA ZA ULAZAK U UNIJU PROIZVODA ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA

Članak 120.

Vremenska ograničenja u pogledu datuma proizvodnje

Pošiljke proizvoda životinjskog podrijetla smiju ulaziti u Uniju samo ako proizvodi iz pošiljke nisu dobiveni u razdoblju:

(a)

tijekom kojeg su u Uniji bile na snazi mjere ograničenja u pogledu zdravlja životinja za ulazak tih proizvoda iz treće zemlje ili područja podrijetla ili njihove zone;

(b)

tijekom kojeg je bilo suspendirano odobrenje za ulazak takvih proizvoda u Uniju iz treće zemlje ili područja podrijetla ili njihove zone.

Članak 121.

Zahtjevi u pogledu obrade proizvoda životinjskog podrijetla

1.   Pošiljke proizvoda životinjskog podrijetla, osim svježih ili sirovih, smiju ulaziti u Uniju samo ako su proizvodi iz pošiljke podvrgnuti postupku obrade u skladu s glavama od 3. do 6. ovog dijela.

Postupak obrade iz prvog podstavka mora:

(a)

izričito odrediti Unija na popisu za treću zemlju ili područje podrijetla ili njihovu zonu te za vrste od kojih je dobiven proizvod životinjskog podrijetla;

(b)

biti primijenjen u trećoj zemlji ili području ili njihovoj zoni koji su uvršteni na popis za ulazak u Uniju određene vrste i kategorije proizvoda životinjskog podrijetla;

(c)

biti primijenjen u skladu sa zahtjevima za:

i.

postupke obrade za umanjivanje rizika za mesne proizvode iz Priloga XXVI.;

ii.

postupke obrade za umanjivanje rizika za mliječne proizvode iz Priloga XXVII.;

iii.

postupke obrade za umanjivanje rizika za proizvode od jaja iz Priloga XXVIII.

2.   Nakon završetka postupka obrade iz stavka 1., s proizvodima životinjskog podrijetla do njihova pakiranja treba postupati tako da se spriječi svaka unakrsna kontaminacija koja bi mogla dovesti do rizika za zdravlje životinja.

Članak 122.

Zahtjevi u pogledu prijevoznih sredstava za proizvode životinjskog podrijetla

Pošiljke proizvoda životinjskog podrijetla smiju ulaziti u Uniju samo ako se te pošiljke prevoze u prijevoznom sredstvu koje je konstruirano, izrađeno i održavano na takav način da se tijekom prijevoza od mjesta podrijetla do Unije ne ugrožava zdravstveni status proizvoda životinjskog podrijetla.

Članak 123.

Otprema proizvoda životinjskog podrijetla u Uniju

Pošiljke proizvoda životinjskog podrijetla smiju ulaziti u Uniju samo ako su te pošiljke otpremljene na odredište u Uniji odvojeno od životinja i proizvoda životinjskog podrijetla koji nisu u skladu s relevantnim zahtjevima u pogledu zdravlja životinja za ulazak u Uniju utvrđenima u ovoj Uredbi.

GLAVA 2.

ZAHTJEVI U POGLEDU ZDRAVLJA ŽIVOTINJA ZA ULAZAK U UNIJU SVJEŽEG MESA

POGLAVLJE 1.

Opći zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za svježe meso

Članak 124.

Otprema u klaonicu držanih životinja od kojih je dobiveno svježe meso

Pošiljke svježeg mesa držanih životinja, osim životinja koje se drže kao divljač iz uzgoja koje su usmrćene na licu mjesta, smiju ulaziti u Uniju samo ako je svježe meso iz pošiljke dobiveno od držanih životinja koje udovoljavaju sljedećim zahtjevima:

(a)

objekt podrijetla životinja nalazi se:

i.

u trećoj zemlji ili području ili njihovoj zoni u kojima se nalazi klaonica u kojoj je svježe meso dobiveno;

ili

ii.

u trećoj zemlji ili području ili njihovoj zoni iz kojih je u trenutku otpreme životinja u klaonicu bio odobren ulazak u Uniju svježeg mesa relevantnih vrsta životinja;

(b)

držane životinje otpremljene su izravno iz njihova objekta podrijetla u klaonicu;

(c)

tijekom prijevoza u klaonicu iz točke (a) držane životinje:

i.

nisu prolazile kroz treću zemlju ili područje ili njihovu zonu koji nisu uvršteni na popis za ulazak u Uniju određene vrste i kategorije svježeg mesa;

ii.

nisu bile u kontaktu sa životinjama nižeg zdravstvenog statusa;

(d)

prijevozno sredstvo i spremnici u kojima se držane životinje prevoze u klaonicu iz točke (a) u skladu su sa zahtjevima iz članaka 17. i 18.

Članak 125.

Otprema trupova divljih životinja ili životinja držanih kao divljač iz uzgoja koje su usmrćene na licu mjesta

Pošiljke svježeg mesa divljih životinja ili životinja koje se drže kao divljač iz uzgoja koje su usmrćene na licu mjesta smiju ulaziti u Uniju samo ako je svježe meso iz pošiljke dobiveno od trupova koji su u skladu sa sljedećim zahtjevima:

(a)

trupovi su otpremljeni izravno s mjesta usmrćivanja u objekt za obradu divljači koji se nalazi u istoj trećoj zemlji ili području s popisa ili njihovoj zoni;

(b)

tijekom prijevoza u objekt za obradu divljači iz točke (a) trupovi:

i.

nisu prolazili kroz treću zemlju ili područje ili njihovu zonu koji nisu uvršteni na popis za ulazak u Uniju određene vrste i kategorije svježeg mesa;

ii.

nisu bili u kontaktu sa životinjama ili trupovima nižeg zdravstvenog statusa;

(c)

trupovi su prevezeni u objekt za obradu divljači iz točke (a) u prijevoznom sredstvu i u spremnicima koji su u skladu sa sljedećim zahtjevima:

i.

očišćeni su i dezinficirani dezinfekcijskim sredstvom koje je odobrilo nadležno tijelo treće zemlje ili područja podrijetla prije utovara trupova za otpremu u Uniju;

ii.

konstruirani su tako da tijekom prijevoza nije ugrožen zdravstvenih status trupova.

Članak 126.

Ante mortem i post mortem pregledi

Pošiljke svježeg mesa držanih i divljih životinja smiju ulaziti u Uniju samo ako je svježe meso iz pošiljke dobiveno od životinja koje su podvrgnute sljedećim pregledima:

(a)

u slučaju držanih životinja:

i.

ante mortem pregledu u roku od 24 sata prije klanja;

ii.

post mortem pregledu odmah nakon usmrćivanja ili klanja;

(b)

u slučaju divljih životinja, post mortem pregledu odmah nakon usmrćivanja.

Preglede iz prvog stavka obavio je službeni veterinar u trećoj zemlji ili području podrijetla ili njihovoj zoni kako bi se isključila prisutnost relevantnih bolesti iz Priloga I. i emergentnih bolesti.

Članak 127.

Postupanje sa životinjama od kojih je dobiveno svježe meso tijekom usmrćivanja ili klanja

Pošiljke svježeg mesa smiju ulaziti u Uniju samo ako je svježe meso iz pošiljke dobiveno od životinja koje tijekom usmrćivanja ili klanja nisu bile u kontaktu sa životinjama nižeg zdravstvenog statusa.

Članak 128.

Postupanje sa svježim mesom i priprema svježeg mesa u njegovu objektu podrijetla

Pošiljke svježeg mesa moraju biti strogo odvojene od svježeg mesa koje nije u skladu s relevantnim zahtjevima u pogledu zdravlja životinja za ulazak svježeg mesa u Uniju utvrđenima u člancima od 124. do 146., tijekom cijelog postupka klanja i rasijecanja te do:

(a)

pakiranja za daljnje skladištenje ili otpremu u Uniju;

ili

(b)

dolaska u Uniju, u slučaju nepakiranog svježeg mesa.

POGLAVLJE 2.

Zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za svježe meso kopitara i papkara

ODJELJAK 1.

OPĆI ZAHTJEVI U POGLEDU ZDRAVLJA ŽIVOTINJA ZA SVJEŽE MESO DRŽANIH I DIVLJIH KOPITARA I PAPKARA

Članak 129.

Vrste životinja od kojih je dobiveno svježe meso kopitara i papkara

Pošiljke svježeg mesa kopitara i papkara smiju ulaziti u Uniju samo ako je svježe meso iz pošiljke dobiveno od sljedećih vrsta:

(a)

u slučaju držanih kopitara i papkara, od svih vrsta kopitara i papkara;

(b)

u slučaju divljih kopitara i papkara te kopitara i papkara koji se drže kao divljač iz uzgoja, od svih vrsta kopitara i papkara osim goveda, ovaca, koza i domaćih pasmina svinja.

Članak 130.

Zabrane u pogledu ulaska svježe krvi

Pošiljke svježe krvi kopitara i papkara za prehranu ljudi ne smiju ulaziti u Uniju.

ODJELJAK 2.

POSEBNI ZAHTJEVI U POGLEDU ZDRAVLJA ŽIVOTINJA ZA SVJEŽE MESO DRŽANIH KOPITARA I PAPKARA

Članak 131.

Razdoblje boravka prije klanja ili usmrćivanja držanih kopitara i papkara od kojih je dobiveno svježe meso

1.   U slučaju držanih kopitara i papkara od kojih je dobiveno svježe meso namijenjeno ulasku u Uniju ne mora biti ispunjen zahtjev u pogledu razdoblja boravka prije datuma klanja ili usmrćivanja pod uvjetom da su u treću zemlju ili područje ili njihovu zonu uneseni iz:

(a)

druge treće zemlje ili područja ili zone koji su uvršteni na popis za ulazak u Uniju svježeg mesa od iste vrste kopitara i papkara te su kopitari i papkari tamo boravili najmanje tri mjeseca prije klanja;

ili

(b)

države članice.

2.   U slučaju držanih kopitara i papkara od kojih je dobiveno svježe meso namijenjeno ulasku u Uniju osim onih iz stavka 1. mora biti ispunjen zahtjev u pogledu razdoblja boravka, neposredno prije datuma klanja ili usmrćivanja, u neprekidnom razdoblju u skladu s Prilogom XXIII. tijekom kojeg:

(a)

moraju boraviti u trećoj zemlji ili području podrijetla ili njihovoj zoni;

(b)

moraju boraviti u objektu podrijetla;

(c)

ne smiju biti u kontaktu s kopitarima i papkarima nižeg zdravstvenog statusa.

Članak 132.

Odstupanje od izravne otpreme u klaonicu držanih životinja od kojih je dobiveno svježe meso

Odstupajući od članka 124. točke (b), pošiljke svježeg mesa držanih kopitara i papkara koje nisu u skladu s tim zahtjevima smiju ulaziti u Uniju pod uvjetom da je svježe meso iz pošiljke dobiveno od goveda, ovaca ili koza, i:

(a)

kopitari i papkari su nakon napuštanja njihova objekta podrijetla i prije dolaska u klaonicu prošli kroz samo jedan objekt u kojem se provode operacije okupljanja, koji je u skladu sa zahtjevima utvrđenima u članku 20. točki (b);

(b)

nadležno tijelo treće zemlje ili područja podrijetla pružilo je dodatna jamstva kako bi se osiguralo da zdravstveni status kopitara i papkara nije ugrožen tijekom njihova premještanja od objekta podrijetla do dolaska u klaonicu;

(c)

treća zemlja, područje ili njihova zona iz točke (b) uvršteni su na popis kojim se ovlašćuje takvo odstupanje.

Članak 133.

Treća zemlja ili područje ili zona podrijetla svježeg mesa držanih kopitara i papkara

1.   Pošiljke svježeg mesa držanih kopitara i papkara smiju ulaziti u Uniju samo ako svježe meso iz pošiljke potječe iz treće zemlje ili područja ili njihove zone u kojima su ispunjena najkraća razdoblja slobode od bolesti iz tablice u dijelu A Priloga XXIV. u pogledu navedenih bolesti s popisa za koje su vrste kopitara i papkara od kojih je dobiveno svježe meso uvrštene na popis.

Najkraća razdoblja iz prvog podstavka mogu se skratiti za bolesti navedene u dijelu B Priloga XXIV. pod uvjetom da su ispunjeni posebni uvjeti navedeni u tom prilogu; te posebne uvjete Unija mora na popisu izričito odrediti za tu treću zemlju ili područje ili njihovu zonu te za određene vrste od kojih je dobiveno svježe meso.

2.   Pošiljke svježeg mesa kopitara i papkara smiju ulaziti u Uniju samo ako svježe meso iz pošiljke potječe iz treće zemlje ili područja ili njihove zone u kojima nije provedeno cijepljenje protiv bolesti s popisa iz stavka 1. u skladu s tablicom iz dijela A Priloga XXV.

3.   Odstupajući od stavka 2., cijepljenje protiv slinavke i šapa moglo je biti provedeno pod uvjetom da su ispunjeni posebni uvjeti iz točke 1. podtočke (b) ili točke 3.1. podtočke (a) dijela B. Priloga XXV. koje utvrđuje nadležno tijelo, a koje je Unija izričito odredila na popisu za tu treću zemlju ili područje ili njihovu zonu te za određene vrste od kojih je dobiveno svježe meso.

Članak 134.

Objekt podrijetla držanih kopitara i papkara od kojih je dobiveno svježe meso

1.   Pošiljke svježeg mesa držanih kopitara i papkara smiju ulaziti u Uniju samo ako je svježe meso iz pošiljke dobiveno od kopitara i papkara koji dolaze iz objekta:

(a)

u i oko kojeg, uključujući, prema potrebi, državno područje susjedne zemlje, nije bilo prijavljenih slučajeva bolesti s popisa iz dijela A Priloga XXIV., za koje su vrste kopitara i papkara od kojih je dobiveno svježe meso namijenjeno ulasku u Uniju uvrštene na popis, u krugu od 10 km i u razdoblju od 30 dana prije datuma klanja; ili

(b)

koji ispunjava posebne uvjete koje utvrđuje nadležno tijelo ako je u trećoj zemlji ili području ili njihovoj zoni provedeno cijepljenje protiv slinavke i šapa manje od 12 mjeseci prije datuma klanja, koji su utvrđeni u točki 1. podtočki (b) ili točki 3.1. podtočki (a) dijela B. Priloga XXV., a koje je Komisija izričito odredila na popisu za treću zemlju ili područje ili njihovu zonu iz kojih je odobren ulazak u Uniju svježeg mesa kopitara i papkara te za određene vrste od kojih je dobiveno svježe meso.

2.   Pošiljke svježeg mesa držanih kopitara i papkara smiju ulaziti u Uniju samo ako je svježe meso iz pošiljke dobiveno od kopitara i papkara koji dolaze iz objekta:

(a)

u kojem životinje nisu cijepljene u skladu s dijelom A Priloga XXV.; ili

(b)

koji se nalazi u trećoj zemlji ili području ili njihovoj zoni koji ispunjavaju posebne uvjete iz točke 1. dijela B Priloga XXIV.; te je uvjete Unija morala na popisu izričito odrediti za treću zemlju ili područje ili njihovu zonu iz kojih je odobren ulazak u Uniju svježeg mesa kopitara i papkara te za određene vrste od kojih je dobiveno svježe meso.

Članak 135.

Posebni zahtjevi za svježe meso dobiveno od držanih kopitara i papkara vrste Sus scrofa

Pošiljke svježeg mesa držanih kopitara i papkara vrste Sus scrofa smiju ulaziti u Uniju samo ako je svježe meso iz pošiljke dobiveno od životinja koje su od rođenja držane odvojeno od divljih kopitara i papkara.

Članak 136.

Objekt podrijetla svježeg mesa držanih kopitara i papkara

Pošiljke svježeg mesa držanih kopitara i papkara smiju ulaziti u Uniju samo ako je svježe meso iz pošiljke dobiveno u klaonici ili objektu za preradu divljači u kojima i oko kojih u krugu od 10 km nije bilo prijavljenih slučajeva bolesti s popisa iz dijela A Priloga XXIV., uključujući prema potrebi državno područje susjedne zemlje, u razdoblju od 30 dana prije datuma klanja ili datuma usmrćivanja.

ODJELJAK 3.

POSEBNI ZAHTJEVI U POGLEDU ZDRAVLJA ŽIVOTINJA ZA SVJEŽE MESO DIVLJIH KOPITARA I PAPKARA

Članak 137.

Treća zemlja ili područje ili zona podrijetla svježeg mesa divljih kopitara i papkara

Pošiljke svježeg mesa divljih kopitara i papkara smiju ulaziti u Uniju samo ako svježe meso iz pošiljke potječe iz treće zemlje ili područja ili njihove zone koji ispunjavaju zahtjeve u pogledu zdravlja životinja utvrđene u članku 133.

Članak 138.

Divlji kopitari i papkari od kojih je dobiveno svježe meso

Pošiljke svježeg mesa divljih kopitara i papkara smiju ulaziti u Uniju samo ako je svježe meso iz pošiljke dobiveno od životinja koje udovoljavaju sljedećim zahtjevima:

(a)

usmrćene su na udaljenosti većoj od 20 km od granice bilo koje treće zemlje ili područja ili njihove zone koji u tom trenutku nisu bili uvršteni na popis za ulazak u Uniju svježeg mesa vrsta divljih kopitara i papkara;

(b)

usmrćene su na području polumjera 20 km na kojem tijekom prethodnih 60 dana nije bilo prijavljenih slučajeva bolesti iz dijela A Priloga XXIV.

Članak 139.

Objekt za obradu divljači koji je objekt podrijetla svježeg mesa divljih kopitara i papkara

Pošiljke svježeg mesa divljih kopitara i papkara smiju ulaziti u Uniju samo ako je svježe meso iz pošiljke dobiveno u objektu za preradu divljači u kojem i oko kojeg u krugu od 10 kilometara nije bilo prijavljenih slučajeva bolesti s popisa iz dijela A Priloga XXIV., uključujući prema potrebi državno područje susjedne zemlje, u razdoblju od 30 dana prije datuma usmrćivanja.

POGLAVLJE 3.

Zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za svježe meso peradi i pernate divljači

ODJELJAK 1.

POSEBNI ZAHTJEVI U POGLEDU ZDRAVLJA ŽIVOTINJA ZA SVJEŽE MESO PERADI

Članak 140.

Razdoblje boravka za perad

Pošiljke svježeg mesa peradi smiju ulaziti u Uniju samo ako je svježe meso iz pošiljke dobiveno od peradi koja je:

(a)

držana u trećoj zemlji ili području ili zoni podrijetla svježeg mesa od valenja do dana klanja;

ili

(b)

uvezena kao jednodnevni pilići, perad za rasplod, perad za proizvodnju ili perad namijenjena klanju iz treće zemlje ili područja ili njihove zone koji su uvršteni na popis za ulazak u Uniju tih proizvoda ili iz države članice te je uvoz proveden u skladu sa zahtjevima u pogledu zdravlja životinja koji su barem jednako strogi kao odgovarajući zahtjevi iz ove Uredbe.

Članak 141.

Treća zemlja ili područje ili zona podrijetla svježeg mesa peradi

Pošiljke svježeg mesa peradi smiju ulaziti u Uniju samo ako svježe meso iz pošiljke potječe iz treće zemlje ili područja ili njihove zone koji ispunjavaju sljedeće zahtjeve:

(a)

imali su uspostavljen program nadziranja visokopatogene influence ptica koji se primjenjivao najmanje šest mjeseci prije datuma otpreme pošiljke u Uniju te je u skladu sa zahtjevima koji su utvrđeni u:

i.

Prilogu II. ovoj Uredbi;

ili

ii.

odgovarajućem poglavlju Kodeksa o zdravlju kopnenih životinja Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE);

(b)

smatraju se slobodnima od visokopatogene influence ptica u skladu s člankom 38.;

(c)

ako je provelo cijepljenje protiv visokopatogene influence ptica, nadležno tijelo treće zemlje ili područja podrijetla pružilo je jamstva da:

i.

program cijepljenja ispunjava zahtjeve utvrđene u Prilogu XIII.;

ii.

program nadziranja iz točke (a) ovog članka, uz zahtjeve utvrđene u Prilogu II., ispunjava zahtjeve iz dijela 2. Priloga XIII.;

iii.

obvezalo se obavijestiti Komisiju o svakoj promjeni programa cijepljenja u trećoj zemlji ili području ili njihovoj zoni;

(d)

treća zemlja ili područje ili njihova zona:

i.

u slučaju svježeg mesa peradi osim bezgrebenki, smatraju se slobodnima od infekcije virusom newcastleske bolesti u skladu s člankom 39.;

ii.

u slučaju svježeg mesa bezgrebenki:

smatraju se slobodnima od infekcije virusom newcastleske bolesti u skladu s člankom 39.;

ili

ne smatraju se slobodnima od infekcije virusom newcastleske bolesti u skladu s člankom 39., ali je nadležno tijelo treće zemlje ili područja podrijetla pružilo jamstva u pogledu sukladnosti sa zahtjevima za infekciju virusom newcastleske bolesti u odnosu na izolaciju, nadziranje i testiranje, kako je utvrđeno u Prilogu XIV.;

(e)

ako je provedeno cijepljenje protiv infekcije virusom newcastleske bolesti, nadležno tijelo treće zemlje ili područja pružilo je jamstva:

i.

da su korištena cjepiva u skladu s općim i posebnim kriterijima za cjepiva protiv infekcije virusom newcastleske bolesti koji su utvrđeni u točki 1. Priloga XV.; ili

ii.

da su korištena cjepiva u skladu s općim kriterijima za cjepiva protiv infekcije virusom newcastleske bolesti koji su utvrđeni u točki 1. Priloga XV. te da perad od koje je dobiveno svježe meso udovoljava zahtjevima u pogledu zdravlja životinja utvrđenima u točki 3. Priloga XV. za svježe meso peradi podrijetlom iz treće zemlje ili područja ili njihove zone ako cjepiva korištena protiv infekcije virusom newcastleske bolesti ne ispunjavaju posebne kriterije utvrđene u točki 1. Priloga XV.;

(f)

obvezali su se da će nakon izbijanja visokopatogene influence ptica ili izbijanja infekcije virusom newcastleske bolesti Komisiji dostaviti sljedeće informacije:

i.

informacije o situaciji u pogledu bolesti u roku od 24 sata od potvrđivanja početnog izbijanja visokopatogene influence ptica ili infekcije virusom newcastleske bolesti;

ii.

redovite ažurirane informacije o situaciji u pogledu bolesti;

(g)

obvezali su se Referentnom laboratoriju Europske unije za influencu ptica i newcastlesku bolest dostaviti izolate virusa iz početnih izbijanja visokopatogene influence ptica i infekcije virusom newcastleske bolesti.

Članak 142.

Objekt podrijetla peradi

Pošiljke svježeg mesa peradi smiju ulaziti u Uniju samo ako je svježe meso iz pošiljke dobiveno od peradi koja dolazi iz objekta:

(a)

u kojem i oko kojeg u krugu od 10 km, uključujući, prema potrebi, državno područje susjedne zemlje, nije bilo izbijanja visokopatogene influence ptica ili infekcije virusom newcastleske bolesti tijekom razdoblja od najmanje 30 dana prije datuma klanja;

(b)

koji, u slučaju svježeg mesa bezgrebenki podrijetlom iz treće zemlje ili područja ili njihove zone koji nisu slobodni od infekcije virusom newcastleske bolesti, ispunjava zahtjeve u pogledu zdravlja životinja za bezgrebenke, jaja za valenje bezgrebenki i svježe meso bezgrebenki podrijetlom iz treće zemlje ili područja ili njihove zone koji nisu slobodni od infekcije virusom newcastleske bolesti, koji su utvrđeni u točki 3. podtočkama (b) i (c) Priloga XIV.

Članak 143.

Perad od koje je dobiveno svježe meso

1.   Pošiljke svježeg mesa peradi smiju ulaziti u Uniju samo ako je svježe meso iz pošiljke dobiveno od peradi koja nije cijepljena protiv visokopatogene influence ptica ili infekcije virusom newcastleske bolesti, ili ako su ispunjeni sljedeći zahtjevi:

(a)

ako je cijepljena protiv visokopatogene influence ptica, treća zemlja ili područje podrijetla pružili su jamstva o sukladnosti s minimalnim zahtjevima za programe cijepljenja i dodatno nadziranje iz Priloga XIII.;

(b)

ako je cijepljena protiv infekcije virusom newcastleske bolesti:

i.

nadležno tijelo treće zemlje ili područja podrijetla pružilo je jamstva da su korištena cjepiva u skladu s:

općim i posebnim kriterijima za cjepiva protiv infekcije virusom newcastleske bolesti koji su utvrđeni u točki 1. Priloga XV., ili

općim kriterijima za priznata cjepiva protiv infekcije virusom newcastleske bolesti koji su utvrđeni u točki 1. Priloga XV. te da perad od koje je dobiveno svježe meso udovoljava zahtjevima iz točke 3. Priloga XV. u pogledu zdravlja životinja za svježe meso peradi podrijetlom iz treće zemlje ili područja ili njihove zone ako cjepiva korištena protiv infekcije virusom newcastleske bolesti ne ispunjavaju posebne kriterije iz točke 1. Priloga XV.;

ii.

za pošiljku se moraju dostaviti podaci iz točke 4. Priloga XV.

2.   Pošiljke svježeg mesa peradi namijenjene državi članici ili području sa statusom države ili područja slobodnog od infekcije virusom newcastleske bolesti bez cijepljenja smiju ulaziti u Uniju samo ako je svježe meso iz pošiljke dobiveno od peradi koja nije cijepljena protiv infekcije virusom newcastleske bolesti živim cjepivom tijekom razdoblja od 30 dana prije datuma klanja.

Članak 144.

Objekt podrijetla svježeg mesa peradi

Pošiljke svježeg mesa peradi smiju ulaziti u Uniju samo ako svježe meso iz pošiljke potječe iz klaonice:

(a)

koja u trenutku klanja nije bila pod ograničenjima zbog izbijanja visokopatogene influence ptica ili infekcije virusom newcastleske bolesti ili pod službenim ograničenjima u skladu s nacionalnim zakonodavstvom zbog razloga povezanih sa zdravljem životinja;

(b)

oko koje u krugu od 10 km, uključujući, prema potrebi, državno područje susjedne zemlje, nije bilo izbijanja visokopatogene influence ptica ili infekcije virusom newcastleske bolesti tijekom razdoblja od najmanje 30 dana prije datuma klanja.

ODJELJAK 2.

POSEBNI ZAHTJEVI U POGLEDU ZDRAVLJA ŽIVOTINJA ZA SVJEŽE MESO PERNATE DIVLJAČI

Članak 145.

Treća zemlja ili područje ili zona podrijetla svježeg mesa pernate divljači

Pošiljke svježeg mesa pernate divljači smiju ulaziti u Uniju samo ako svježe meso iz pošiljke potječe iz treće zemlje ili područja ili njihove zone koji ispunjavaju sljedeće zahtjeve:

(a)

imali su uspostavljen program nadziranja visokopatogene influence ptica koji se primjenjivao najmanje šest mjeseci prije datuma otpreme pošiljke u Uniju te je u skladu sa zahtjevima koji su utvrđeni u:

i.

Prilogu II. ovoj Uredbi;

ili

ii.

odgovarajućem poglavlju Kodeksa o zdravlju kopnenih životinja Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE);

(b)

nisu bili pod ograničenjima u pogledu zdravlja životinja zbog izbijanja visokopatogene influence ptica ili infekcije virusom newcastleske bolesti tijekom razdoblja od najmanje 30 dana prije usmrćivanja.

Članak 146.

Objekt podrijetla svježeg mesa pernate divljači

Pošiljke svježeg mesa pernate divljači smiju ulaziti u Uniju samo ako svježe meso iz pošiljke dolazi iz objekta za obradu divljači:

(a)

koji u trenutku obrade nije bio pod ograničenjima zbog izbijanja visokopatogene influence ptica ili infekcije virusom newcastleske bolesti ili pod službenim ograničenjima zbog razloga povezanih sa zdravljem životinja;

(b)

oko kojeg u krugu od 10 km, uključujući, prema potrebi, državno područje susjedne države, nije bilo izbijanja visokopatogene influence ptica ili infekcije virusom newcastleske bolesti tijekom razdoblja od najmanje 30 dana prije datuma primitka trupova.

GLAVA 3.

ZAHTJEVI U POGLEDU ZDRAVLJA ŽIVOTINJA ZA ULAZAK U UNIJU MESNIH PROIZVODA I OVITAKA

Članak 147.

Obrada mesnih proizvoda

Pošiljke mesnih proizvoda smiju ulaziti u Uniju samo ako su mesni proizvodi iz pošiljke obrađeni u skladu s člankom 121. kako je propisano u članku 148. ili članku 149.

Članak 148.

Mesni proizvodi koji ne podliježu postupcima obrade za umanjivanje rizika

Pošiljke mesnih proizvoda smiju ulaziti u Uniju samo ako mesni proizvodi iz pošiljke nisu podvrgnuti postupku obrade za umanjivanje rizika u skladu s Prilogom XXVI.:

(a)

ako su treća zemlja ili područje podrijetla ili njihova zona uvršteni na popis za ulazak u Uniju svježeg mesa relevantne vrste te za ulazak takvog svježeg mesa u Uniju nisu potrebni posebni uvjeti u skladu s dijelom IV., glavom 1. poglavljima 1. i 2.;

(b)

ako je svježe meso čijom je preradom dobiven mesni proizvod zadovoljavalo sve zahtjeve za ulazak u Uniju svježeg mesa i stoga je bilo prihvatljivo za ulazak u Uniju te potječe iz:

i.

treće zemlje ili područja ili njihove zone u kojima su mesni proizvodi prerađeni;

ii.

treće zemlje ili područja ili njihove zone koji su uvršteni na popis za ulazak u Uniju svježeg mesa relevantnih vrsta;

iii.

države članice.

Članak 149.

Mesni proizvodi koji podliježu postupcima obrade za umanjivanje rizika

1.   Pošiljke mesnih proizvoda koje ne ispunjavaju zahtjeve iz članka 148. smiju ulaziti u Uniju samo ako su ti mesni proizvodi podvrgnuti barem jednom od postupaka obrade za umanjivanje rizika iz Priloga XXVI. koje je Unija na popisu izričito odredila za treću zemlju ili područje ili njihovu zonu podrijetla mesnih proizvoda u skladu s člankom 121., ako svježe meso čijom su preradom dobiveni ti mesni proizvodi potječe iz:

(a)

treće zemlje ili područja ili njihove zone u kojima je mesni proizvod prerađen;

(b)

treće zemlje ili područja s popisa ili njihove zone iz kojih je odobren ulazak u Uniju svježeg mesa relevantnih vrsta;

(c)

države članice.

2.   Pošiljke mesnih proizvoda smiju ulaziti u Uniju samo ako su ti mesni proizvodi podvrgnuti barem postupku obrade za umanjivanje rizika „B”, u skladu s Prilogom XXVI., ako svježe meso čijom su preradom dobiveni mesni proizvodi potječe iz treće zemlje ili područja ili njihove zone:

(a)

koji nisu treća zemlja ili područje ili njihova zona u kojima su mesni proizvodi dobiveni;

(b)

koji su također uvršteni na popis za ulazak u Uniju mesnih proizvoda relevantnih vrsta, pod uvjetom da se provede postupak obrade za umanjivanje rizika koji je Unija na popisu posebno odredila za tu treću zemlju ili područje ili njihovu zonu te za relevantne vrste, u skladu s člankom 121.

3.   Pošiljke mesnih proizvoda koji su dobiveni preradom svježeg mesa peradi smiju ulaziti u Uniju samo ako su ti mesni proizvodi podvrgnuti barem postupku obrade za umanjivanje rizika „D”, u skladu s Prilogom XXVI., ako svježe meso čijom su preradom dobiveni mesni proizvodi potječe iz treće zemlje ili područja ili njihove zone:

(a)

koji su uvršteni na popis za ulazak u Uniju svježeg mesa peradi;

(b)

u kojima je bilo prijavljenih slučajeva ili izbijanja visokopatogene influence ptica ili infekcije virusom newcastleske bolesti.

4.   Pošiljke mesnih proizvoda koji su dobiveni preradom svježeg mesa više životinjskih vrsta podrijetlom iz treće zemlje ili područja ili njihove zone u kojima su mesni proizvodi prerađeni smiju ulaziti u Uniju samo ako su u skladu sa sljedećim zahtjevima:

(a)

mesni proizvodi podvrgnuti su najstrožim postupcima obrade za umanjivanje rizika koji su utvrđeni na popisu za treću zemlju ili područje ili njihovu zonu, u skladu s člankom 121., za različite vrste životinja od kojih su mesni proizvodi dobiveni, ako je svježe meso pomiješano prije konačne prerade mesnog proizvoda; ili

(b)

mesni proizvodi podvrgnuti su postupku obrade za umanjivanje rizika koji je utvrđen na popisu za treću zemlju ili područje ili njihovu zonu, u skladu s člankom 121., za svaku vrstu životinje od koje su mesni proizvodi dobiveni, ako je miješanje mesnih proizvoda obavljeno nakon prerade svakog sastojka mesnog proizvoda.

5.   Pošiljke mesnih proizvoda koji su dobiveni preradom svježeg mesa više životinjskih vrsta podrijetlom iz treće zemlje ili područja ili njihove zone koji nisu treća zemlja ili područje ili njihova zona u kojima su mesni proizvodi prerađeni smiju ulaziti u Uniju samo ako su podvrgnuti postupku obrade za umanjivanje rizika u skladu sa stavkom 1. ili stavkom 2.

Članak 150.

Objekt podrijetla životinja od kojih je dobiveno svježe meso

Pošiljke mesnih proizvoda smiju ulaziti u Uniju samo ako su ti mesni proizvodi dobiveni preradom svježeg mesa koje je dobiveno od životinja koje dolaze iz objekta ili, u slučaju divljih životinja, iz mjesta na kojem i oko kojeg u krugu od 10 km, uključujući prema potrebi državno područje susjedne zemlje, nije bilo prijavljenih slučajeva bolesti s popisa relevantnih za vrste od kojih su dobiveni ti mesni proizvodi u skladu s Prilogom I. u razdoblju od 30 dana prije datuma otpreme pošiljke u Uniju.

Članak 151.

Ulazak u države članice sa statusom države slobodne od infekcije virusom newcastleske bolesti bez cijepljenja

Pošiljke mesnih proizvoda peradi namijenjene državi članici ili njezinu području sa statusom države ili područja slobodnog od infekcije virusom newcastleske bolesti bez cijepljenja smiju ulaziti u Uniju samo ako su ti mesni proizvodi dobiveni od peradi koja nije cijepljena protiv infekcije virusom newcastleske bolesti živim cjepivom tijekom razdoblja od 30 dana prije datuma klanja.

Članak 152.

Posebni zahtjevi za ulazak u Uniju ovitaka

Pošiljke ovitaka koji ne ispunjavaju zahtjeve iz članka 148. smiju ulaziti u Uniju samo ako su ovici podvrgnuti sljedećim postupcima obrade za umanjivanje rizika iz dijela 2. Priloga XXVI:

(a)

postupci obrade „ovici 1” ili „ovici 2”, ako mjehuri i crijeva koji se koriste za dobivanje ovitaka potječu od goveda, ovaca, koza ili držanih svinja;

(b)

postupci obrade „ovici 3”, „ovici 4” ili „ovici 5”, ako mjehuri i crijeva koji se koriste za dobivanje ovitaka potječu od životinja vrsta koje nisu vrste iz točke (a).

GLAVA 4.

ZAHTJEVI U POGLEDU ZDRAVLJA ŽIVOTINJA ZA ULAZAK U UNIJU MLIJEKA, MLIJEČNIH PROIZVODA I PROIZVODA NA OSNOVI KOLOSTRUMA

POGLAVLJE 1.

Posebni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za sirovo mlijeko, kolostrum i proizvode na osnovi kolostruma

Članak 153.

Zemlja podrijetla sirovog mlijeka, kolostruma i proizvoda na osnovi kolostruma

Pošiljke sirovog mlijeka, kolostruma i proizvoda na osnovi kolostruma smiju ulaziti u Uniju samo ako sirovo mlijeko, kolostrum i proizvodi na osnovi kolostruma iz pošiljke potječu iz treće zemlje ili područja ili njihove zone koji su bili slobodni od slinavke i šapa i infekcije virusom goveđe kuge tijekom razdoblja od najmanje 12 mjeseci prije datuma mužnje i tijekom tog razdoblja nije provedeno cijepljenje protiv tih bolesti.

Članak 154.

Životinje od kojih su dobiveni sirovo mlijeko, kolostrum i proizvodi na osnovi kolostruma

1.   Pošiljke sirovog mlijeka, kolostruma ili proizvoda na osnovi kolostruma smiju ulaziti u Uniju samo ako su sirovo mlijeko, kolostrum ili proizvodi na osnovi kolostruma dobiveni od životinja vrsta Bos taurus, Ovis aries, Capra hircus, Bubalus bubalis ili Camelus dromedarius.

2.   Pošiljke sirovog mlijeka, kolostruma ili proizvoda na osnovi kolostruma smiju ulaziti u Uniju samo ako su sirovo mlijeko, kolostrum ili proizvodi na osnovi kolostruma iz pošiljke dobiveni od životinja za koje je ispunjen zahtjev neprekidnog boravka u trećoj zemlji ili području mužnje ili njihovoj zoni u trajanju od najmanje tri mjeseca prije datuma mužnje.

POGLAVLJE 2.

Posebni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za mliječne proizvode

Članak 155.

Obrada mliječnih proizvoda

Pošiljke mliječnih proizvoda smiju ulaziti u Uniju samo ako su mliječni proizvodi iz pošiljke obrađeni u skladu s člankom 156. ili člankom 157.

Članak 156.

Mliječni proizvodi koji ne podliježu postupcima obrade za umanjivanje rizika

Pošiljke mliječnih proizvoda podrijetlom iz treće zemlje ili područja ili njihove zone koji su uvršteni na popis za ulazak u Uniju sirovog mlijeka smiju ulaziti u Uniju bez obrade posebnim postupkom obrade za umanjivanje rizika ako mliječni proizvodi iz pošiljke udovoljavaju sljedećim zahtjevima:

(a)

sirovo mlijeko čijom su preradom dobiveni potječe od životinja vrsta Bos Taurus, Ovis aries, Capra hircus, Bubalus bubalis i Camelus dromedarius;

(b)

sirovo mlijeko čijom su preradom dobiveni mliječni proizvodi u skladu je s općim zahtjevima za ulazak u Uniju utvrđenima u člancima od 3. do 10. te posebnim zahtjevima za ulazak u Uniju sirovog mlijeka utvrđenima u člancima 153. i 154. i stoga ispunjava uvjete za ulazak u Uniju te potječe iz:

i.

treće zemlje ili područja ili zone s popisa u kojima su mliječni proizvodi prerađeni;

ii.

treće zemlje ili područja ili njihove zone osim treće zemlje ili područja s popisa ili njihove zone u kojima su mliječni proizvodi prerađeni i iz kojih je odobren ulazak sirovog mlijeka u Uniju; ili

iii.

države članice.

Članak 157.

Mliječni proizvodi koji podliježu postupcima obrade za umanjivanje rizika

1.   Pošiljke mliječnih proizvoda koji nisu u skladu sa zahtjevima iz članka 156. smiju ulaziti u Uniju samo ako su mliječni proizvodi iz pošiljke podvrgnuti barem jednom od postupaka obrade za umanjivanje rizika iz stupca A Priloga XXVII. ako:

(a)

su dobiveni preradom mlijeka koje je dobiveno od vrsta Bos Taurus, Ovis aries, Capra hircus, Bubalus bubalis ili Camelus dromedarius;

(b)

treća zemlja ili područje podrijetla ili njihova zona nisu bili slobodni od slinavke i šapa i infekcije virusom goveđe kuge tijekom razdoblja od najmanje 12 mjeseci prije datuma mužnje ili ako je tijekom tog razdoblja provedeno cijepljenje protiv tih bolesti.

2.   Pošiljke mliječnih proizvoda smiju ulaziti u Uniju samo ako su mliječni proizvodi iz pošiljke podvrgnuti barem jednom od postupaka obrade za umanjivanje rizika iz stupca B Priloga XXVII. te su dobiveni preradom mlijeka koje je dobiveno od životinjskih vrsta osim onih iz stavka 1. točke (a).

3.   Pošiljke mliječnih proizvoda koji su dobiveni preradom sirovog mlijeka ili mliječnih proizvoda dobivenih od više vrsta životinja smiju ulaziti u Uniju samo ako su ti mliječni proizvodi podvrgnuti:

(a)

barem najstrožem postupku obrade za umanjivanje rizika koji je utvrđen za svaku vrstu životinje od kojih su proizvodi dobiveni, ako se miješanje sirovog mlijeka ili mliječnih proizvoda obavlja prije konačne prerade proizvoda; ili

(b)

postupku obrade za umanjivanje rizika koji je utvrđen za svaku vrstu životinja od koje su proizvodi dobiveni, ako se miješanje proizvoda obavlja nakon prerade svakog sastojka mliječnog proizvoda.

GLAVA 5.

ZAHTJEVI U POGLEDU ZDRAVLJA ŽIVOTINJA ZA ULAZAK U UNIJU JAJA I PROIZVODA OD JAJA

POGLAVLJE 1.

Posebni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za jaja

Članak 158.

Treća zemlja ili područje ili zona podrijetla jaja

Pošiljke jaja smiju ulaziti u Uniju samo ako jaja iz pošiljke potječu iz treće zemlje ili područja ili njihove zone u kojima se primjenjuje program nadziranja bolesti za visokopatogenu influencu ptica koji je u skladu sa zahtjevima utvrđenima u:

(a)

Prilogu II. ovoj Uredbi;

ili

(b)

odgovarajućem poglavlju Kodeksa o zdravlju kopnenih životinja Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE).

Članak 159.

Objekt podrijetla jaja

Pošiljke jaja smiju ulaziti u Uniju samo ako jaja iz pošiljke potječu iz objekta koji ispunjava sljedeće zahtjeve:

(a)

tijekom razdoblja od 30 dana prije datuma prikupljanja jaja i do datuma izdavanja certifikata za ulazak u Uniju nije bilo izbijanja visokopatogene influence ptica ili infekcije virusom newcastleske bolesti; i

(b)

u krugu od 10 km oko objekta, uključujući, prema potrebi, državno područje susjedne države, nije bilo izbijanja visokopatogene influence ptica ili infekcije virusom newcastleske bolesti u razdoblju od najmanje 30 dana prije datuma prikupljanja jaja i do datuma izdavanja certifikata za ulazak u Uniju.

POGLAVLJE 2.

Posebni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja za proizvode od jaja

Članak 160.

Treća zemlja ili područje ili zona podrijetla proizvoda od jaja

Pošiljke proizvoda od jaja smiju ulaziti u Uniju samo ako proizvodi od jaja iz pošiljke potječu iz treće zemlje ili područja ili njihove zone u kojima se primjenjuje program nadziranja bolesti za visokopatogenu influencu ptica koji je u skladu sa zahtjevima utvrđenima u:

(a)

Prilogu II. ovoj Uredbi;

ili

(b)

odgovarajućem poglavlju Kodeksa o zdravlju kopnenih životinja Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE).

Članak 161.

Objekt podrijetla jaja

Pošiljke proizvoda od jaja smiju ulaziti u Uniju samo ako su proizvodi od jaja iz pošiljke dobiveni od jaja koja potječu iz objekta:

(a)

u kojem tijekom razdoblja od 30 dana prije datuma prikupljanja jaja nije bilo izbijanja visokopatogene influence ptica ili infekcije virusom newcastleske bolesti;

(b)

oko kojeg u krugu od 10 km, uključujući, prema potrebi, državno područje susjedne države:

i.

nije bilo izbijanja visokopatogene influence ptica u razdoblju od najmanje 30 dana prije datuma prikupljanja jaja; ili

ii.

je bilo izbijanja visokopatogene influence ptica u razdoblju od 30 dana prije datuma prikupljanja jaja te je proizvod od jaja podvrgnut jednom od postupaka obrade za umanjivanje rizika za proizvode od jaja iz točke 1. Priloga XXVIII.;

(c)

oko kojeg u krugu od 10 km, uključujući, prema potrebi, državno područje susjedne države:

i.

nije bilo izbijanja infekcije virusom newcastleske bolesti u razdoblju od najmanje 30 dana prije datuma prikupljanja jaja; ili

ii.

je bilo izbijanja infekcije virusom newcastleske bolesti u razdoblju od 30 dana prije datuma prikupljanja jaja te je proizvod od jaja podvrgnut jednom od postupaka obrade za umanjivanje rizika za proizvode od jaja iz točke 2. Priloga XXVIII.

GLAVA 6.

ZAHTJEVI U POGLEDU ZDRAVLJA ŽIVOTINJA ZA ULAZAK U UNIJU PRERAĐENIH PROIZVODA ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA KOJI SU SADRŽANI U MJEŠOVITIM PROIZVODIMA

Članak 162.

Mješoviti proizvodi koji sadržavaju mesne proizvode i mješoviti proizvodi s kratkim rokom trajanja koji sadržavaju mliječne proizvode i/ili proizvode od jaja

1.   Pošiljke sljedećih mješovitih proizvoda smiju ulaziti u Uniju samo ako mješoviti proizvodi iz pošiljke potječu iz treće zemlje ili područja ili njihove zone koji su uvršteni na popis za ulazak u Uniju određenog proizvoda životinjskog podrijetla koji je sadržan u tim mješovitim proizvodima:

(a)

mješoviti proizvodi koji sadržavaju mesne proizvode;

(b)

mješoviti proizvodi koji sadržavaju mliječne proizvode ili proizvode od jaja koji nisu prerađeni tako da imaju dug rok trajanja.

2.   Pošiljke mješovitih proizvoda smiju ulaziti u Uniju samo ako su prerađeni proizvodi životinjskog podrijetla koji su sadržani u tim mješovitim proizvodima iz stavka 1.:

(a)

u skladu s:

i.

relevantnim općim zahtjevima u pogledu zdravlja životinja za ulazak u Uniju proizvoda životinjskog podrijetla utvrđenima u dijelu 1. ove Uredbe;

ii.

zahtjevima u pogledu zdravlja životinja za ulazak u Uniju određenog proizvoda životinjskog podrijetla utvrđenima u glavama od 3. do 5. ovog dijela;

(b)

dobiveni:

i.

u istoj trećoj zemlji ili području s popisa ili njihovoj zoni iz kojih potječu mješoviti proizvodi;

ii.

u Uniji; ili

iii.

u trećoj zemlji ili području ili njihovoj zoni koji su uvršteni na popis za ulazak u Uniju tih proizvoda bez podvrgavanja određenom postupku obrade za umanjivanje rizika, u skladu s člancima 148. i 156., ako su treća zemlja ili područje ili njihova zona u kojima je mješoviti proizvod proizveden također uvršteni na popis za ulazak u Uniju tih proizvoda bez obveze primjene određenog postupka obrade za umanjivanje rizika.

Članak 163.

Mješoviti proizvodi s dugim rokom trajanja koji sadržavaju mliječne proizvode i/ili proizvode od jaja

Pošiljke mješovitih proizvoda koji sadržavaju samo mliječne proizvode ili proizvode od jaja smiju ulaziti u Uniju samo ako su mliječni proizvodi i proizvodi od jaja koji su sadržani u mješovitim proizvodima obrađeni tako da imaju dug rok trajanja na sobnoj temperaturi te su:

(a)

podvrgnuti postupku obrade koji je barem istovrijedan sljedećim postupcima obrade:

i.

postupcima obrade za umanjivanje rizika za mliječne proizvode iz stupca B Priloga XXVII.;

ii.

postupcima obrade za umanjivanje rizika za proizvode od jaja iz Priloga XXVIII.;

(b)

odstupajući od članka 3. stavka 1. točke (c) podtočke i., praćeni su izjavom subjekta iz treće zemlje ili područja podrijetla mješovitih proizvoda kojom se potvrđuje da su mliječni proizvodi i proizvodi od jaja koji su sadržani u mješovitim proizvodima podvrgnuti barem postupku obrade za umanjivanje rizika iz točke (a).

GLAVA 7.

POSEBNA PRAVILA ZA ULAZAK U UNIJU PROIZVODA ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA NAMIJENJENIH OSOBNOJ UPORABI

Članak 164.

Odstupanje od zahtjeva u pogledu zdravlja životinja i dodatni zahtjevi za ulazak mlijeka za dojenčad, hrane za dojenčad i posebne hrane za osobnu uporabu

Odstupajući od zahtjeva utvrđenih u dijelu I. člancima od 3. do 10. i člancima od 120. do 163., pošiljke mlijeka u prahu za dojenčad, hrane za dojenčad i posebne hrane koja se koristi zbog medicinskih razloga koji sadržavaju proizvode životinjskog podrijetla koji nisu u skladu s tim zahtjevima smiju ulaziti u Uniju ako su ti proizvodi:

(a)

namijenjeni osobnoj uporabi;

(b)

zajedno ne prekoračuju ukupnu količinu od dva kilograma po osobi;

(c)

ne moraju se čuvati u hladnjaku prije otvaranja;

(d)

riječ je o zapakiranim proizvodima sa zaštićenom robnom markom za izravnu prodaju krajnjim kupcima;

(e)

pakiranje nije oštećeno, osim ako se trenutačno koristi.

Članak 165.

Odstupanje od zahtjeva u pogledu zdravlja životinja za proizvode životinjskog podrijetla namijenjene osobnoj uporabi podrijetlom iz određenih trećih zemalja ili područja ili njihovih zona

1.   Odstupajući od zahtjeva iz dijela I. članaka od 3. do 10., osim članka 3. točke (a) podtočke i., i zahtjeva iz članaka od 120. do 163., pošiljke proizvoda životinjskog podrijetla koje nisu u skladu sa tim zahtjevima smiju ulaziti u Uniju ako su ti proizvodi namijenjeni osobnoj uporabi i potječu iz trećih zemalja ili područja koji su uvršteni na popis za ulazak u Uniju određenih količina proizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih osobnoj uporabi na temelju posebnih sporazuma s Unijom o trgovini poljoprivrednim proizvodima.

2.   Ukupna količina koja se po osobi može unijeti u Uniju ne smije prelaziti maksimalnu količinu utvrđenu na popisu za treću zemlji ili područje.

DIO V.

ZAHTJEVI IZ ČLANAKA 3. I 5. U POGLEDU ZDRAVLJA ŽIVOTINJA ZA ULAZAK U UNIJU ZA AKVATIČNE ŽIVOTINJE VRSTA S POPISA I PROIZVODE ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA OD TIH ŽIVOTINJA TE ZA NJIHOVO PREMJEŠTANJE I POSTUPANJE S NJIMA NAKON ULASKA

GLAVA 1.

OPĆI ZAHTJEVI U POGLEDU ZDRAVLJA ŽIVOTINJA ZA ULAZAK U UNIJU AKVATIČNIH ŽIVOTINJA IZ ČLANKA 1. STAVKA 6. I PROIZVODA OD TIH ŽIVOTINJA

Članak 166.

Inspekcija akvatičnih životinja prije otpreme

Pošiljke akvatičnih životinja osim onih iz članka 172. točaka (d), (e) i (f) smiju ulaziti u Uniju samo ako su te akvatične životinje podvrgnute kliničkoj inspekciji koju je obavio službeni veterinar u trećoj zemlji ili području izvoza ili njihovoj zoni ili kompartmentu u roku od 72 sata prije utovara za otpremu pošiljke u Uniju radi otkrivanja simptoma bolesti i neuobičajenih uginuća.

Članak 167.

Otprema akvatičnih životinja u Uniju

Pošiljke akvatičnih životinja smiju ulaziti u Uniju samo ako akvatične životinje iz pošiljke udovoljavaju sljedećim zahtjevima:

(a)

otpremljene su iz njihova objekta podrijetla izravno u Uniju;

(b)

nisu istovarene, premještene na drugo prijevozno sredstvo ili istovarene iz njihova spremnika pri zračnom, pomorskom, željezničkom ili cestovnom prijevozu te voda u kojoj se prevoze nije promijenjena u trećoj zemlji ili području, zoni ili kompartmentu koji nisu uvršteni na popis za ulazak određene vrste i kategorije akvatičnih životinja u Uniju;

(c)

nisu prevezene u uvjetima u kojima je ugrožen njihov zdravstveni status, posebice:

i.

ako je relevantno, utovarene su i prevezene u vodi koja nije uzrokovala promjenu njihova zdravstvenog statusa;

ii.

prijevozno sredstvo i spremnici konstruirani su na takav način da tijekom prijevoza nije ugrožen zdravstveni status akvatičnih životinja;

iii.

prije utovara za otpremu u Uniju spremnik ili brod s bazenima očišćen je i dezinficiran, u skladu s protokolom i uz upotrebu proizvoda koje je odobrilo nadležno tijelo treće zemlje ili područja podrijetla, čime se osigurava da se tijekom prijevoza ne ugrozi zdravstveni status akvatičnih životinja;

(d)

od utovara u objektu podrijetla do dolaska u Uniju nisu se prevozile u istoj vodi ili spremniku ili brodu s bazenima s akvatičnim životinjama koje su bile nižeg zdravstvenog statusa ili nisu bile namijenjene ulasku u Uniju;

(e)

ako je potrebno izmijeniti vodu u trećoj zemlji, području, zoni ili kompartmentu koji su uvršteni na popis za ulazak određene vrste i kategorije akvatičnih životinja u Uniju, pritom se ne smije ugroziti zdravstveni status životinja koje se prevoze te se voda smije izmijeniti samo:

i.

u slučaju kopnenog prijevoza, na mjestima za izmjenu vode koje je odobrilo nadležno tijelo treće zemlje ili područja u kojoj se obavlja izmjena vode;

ii.

u slučaju prijevoza u brodovima s bazenima, na udaljenosti od najmanje 10 km od objekata akvakulture koji su smješteni na putu od mjesta podrijetla to mjesta odredišta u Uniji.

Članak 168.

Prijevoz akvatičnih životinja plovilima

Ako otprema pošiljaka akvatičnih životinja u Uniju uključuje prijevoz plovilima ili brodovima s bazenima, čak i samo dio puta, te pošiljke akvatičnih životinja koje se prevoze u skladu s člankom 167. smiju ulaziti u Uniju samo ako akvatične životinje iz pošiljke prati izjava priložena certifikatu o zdravlju životinja koju je potpisao zapovjednik plovila na dan dolaska polovila u luku odredišta u kojoj se navode sljedeći podaci:

(a)

luka polaska u trećoj zemlji ili području;

(b)

luka dolaska u Uniju;

(c)

luke pristajanja, ako je plovilo pristajalo u lukama izvan treće zemlje ili područja podrijetla ili njihove zone;

(d)

potvrda o sukladnosti pošiljke akvatičnih životinja s relevantnim zahtjevima iz članka 167. tijekom čitavog puta od luke polaska u trećoj zemlji ili području do luke dolaska u Uniji.

Članak 169.

Posebni zahtjevi u pogledu prijevoza i označavanja

1.   Pošiljke akvatičnih životinja smiju ulaziti u Uniju samo ako su akvatične životinje iz pošiljke označene čitljivom oznakom s vanjske strane spremnika ili, ako se prevoze brodom s bazenima, unosom u manifest plovila u kojem se upućuje na certifikat o zdravlju životinja koji je izdan za tu pošiljku.

2.   Čitljiva oznaka iz stavka 1. sadržava i barem sljedeće podatke:

(a)

broj spremnika u pošiljci;

(b)

naziv vrste koja se nalazi u svakom spremniku;

(c)

broj životinja u svakom spremniku za svaku vrstu koja se u njemu nalazi;

(d)

svrhu za koju su namijenjene.

3.   Proizvodi životinjskog podrijetla od akvatičnih životinja osim živih akvatičnih životinja namijenjeni ulasku u Uniju udovoljavaju sljedećim zahtjevima:

(a)

označeni su čitljivom oznakom s vanjske strane spremnika koja upućuje na certifikat koji je izdan za tu pošiljku;

(b)

čitljiva oznaka iz točke (a) mora sadržavati i sljedeće izjave, prema potrebi:

i.

riba namijenjena prehrani ljudi u Europskoj uniji;

ii.

mekušci namijenjeni prehrani ljudi u Europskoj uniji;

iii.

rakovi namijenjeni prehrani ljudi u Europskoj uniji.

Članak 170.

Zahtjevi u pogledu treće zemlje ili područja podrijetla ili njihove zone ili kompartmenta i objekta podrijetla

1.   Pošiljke akvatičnih životinja i proizvoda životinjskog podrijetla od akvatičnih životinja osim živih akvatičnih životinja smiju ulaziti u Uniju samo ako akvatične životinje i proizvodi životinjskog podrijetla iz pošiljke potječu iz treće zemlje ili područja ili njihove zone ili kompartmenta koji ispunjavaju sljedeće zahtjeve:

(a)

slobodne su od sljedećih bolesti s popisa:

i.

bolesti kategorije A i bolesti kategorije B akvatičnih životinja;

ii.

relevantnih bolesti kategorije C ako su akvatične životinje ili proizvodi životinjskog podrijetla namijenjeni državama članicama, zonama ili kompartmentima koji imaju status „slobodno od bolesti” ili odobreni program iskorjenjivanja za određene bolesti;

iii.

bolesti kategorije C u svim slučajevima kada su akvatične životinje namijenjene puštanju u divljinu;

iv.

ako su države članice odredišta poduzele nacionalne mjere iz članka 176. ove Uredbe, akvatične životinje vrsta navedenih u Prilogu XXIX. također moraju potjecati iz trećih zemalja, područja, zona ili kompartmenta koji su slobodni od bolesti iz tog priloga;

(b)

sve akvatične životinje vrsta s popisa koje ulaze u treću zemlju ili područje, zonu ili kompartment koji izvoze u Uniju moraju potjecati iz druge treće zemlje ili područja ili njihove zone ili kompartmenta koji su slobodni od bolesti iz točke (a);

(c)

u trećoj zemlji ili području podrijetla nije provedeno cijepljenje akvatičnih životinja vrsta s popisa protiv bolesti kategorije A, bolesti kategorije B ili, ako je relevantno, bolesti kategorije C.

2.   Pošiljke životinja akvakulture i proizvoda životinjskog podrijetla od životinja akvakulture osim živih životinja akvakulture smiju ulaziti u Uniju samo ako životinje akvakulture i proizvodi životinjskog podrijetla iz pošiljke dolaze iz objekta koji je:

(a)

odobren u skladu sa zahtjevima koji su barem jednako strogi kao oni utvrđeni u dijelu IV. glavi II. poglavlju 1. odjeljku 1. Uredbe (EU) 2016/429;

ili

(b)

odobren u skladu sa zahtjevima koji su barem jednako strogi kao oni utvrđeni u dijelu IV. glavi II. poglavlju 1. odjeljku 2. Uredbe (EU) 2016/429 i dijelu II. glavi I. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2020/691 (23)

Članak 171.

Vektorske vrste

1.   Akvatične životinje vrsta navedenih u stupcu 4. tablice u Prilogu Provedbenoj uredbi (EU) 2018/1882 smatraju se vektorima tih bolesti samo pod uvjetima utvrđenima u Prilogu XXX.

2.   Proizvodi životinjskog podrijetla od akvatičnih životinja osim živih akvatičnih životinja vrsta navedenih u stupcu 4. tablice u Prilogu Provedbenoj uredbi (EU) 2018/1882 ne smatraju se vektorima bolesti navedenih u tom Prilogu kada ulaze u Uniju.

Članak 172.

Odstupanja za određene kategorije akvatičnih životinja vrsta s popisa

Odstupajući od članka 170., zahtjevi iz tog članka ne primjenjuju se na sljedeće kategorije akvatičnih životinja:

(a)

akvatične životinje koje su namijenjene objektu za hranu akvatičnog podrijetla s ovlaštenjem za kontrolu bolesti u kojem će biti prerađene za prehranu ljudi;

(b)

akvatične životinje za istraživačke svrhe koje su namijenjene zatvorenim objektima koje je u te svrhe odobrilo nadležno tijelo države članice odredišta;

(c)

divlje akvatične životinje osim onih iz točke (b) ovog članka pod uvjetom da su stavljene u karantenu u karantenskom objektu koji je za tu svrhu odobrilo nadležno tijelo u

i.

trećoj zemlji podrijetla; ili

ii.

u Uniji;

(d)

mekušci ili rakovi koji su pakirani i označeni za prehranu ljudi u skladu s Uredbom (EZ) br. 853/2004 koji više nisu sposobni preživjeti kao žive životinje ako ih se vrati u vodeno stanište;

(e)

mekušci ili rakovi koji su pakirani i označeni za prehranu ljudi u skladu s Uredbom (EZ) br. 853/2004 i koji su namijenjeni daljnjoj preradi bez privremenog skladištenja na mjestu prerade;

(f)

živi školjkaši ili rakovi koji su namijenjeni za prehranu ljudi bez daljnje prerade, pod uvjetom da su zapakirani za maloprodaju u skladu s odredbama Uredbe (EZ) br. 853/2004.

Članak 173.

Odstupanja za određene proizvode životinjskog podrijetla od akvatičnih životinja osim živih akvatičnih životinja

Odstupajući od članka 170. stavka 1., zahtjevi iz tog članka ne primjenjuju se na sljedeće proizvode životinjskog podrijetla od akvatičnih životinja osim živih akvatičnih životinja:

(a)

proizvode životinjskog podrijetla od akvatičnih životinja, osim živih akvatičnih životinja, koji su namijenjeni objektu za hranu akvatičnog podrijetla s ovlaštenjem za kontrolu bolesti u kojem će biti prerađeni za prehranu ljudi;

(b)

ribu namijenjenu prehrani ljudi koja je zaklana i kojoj je uklonjena utroba prije otpreme u Uniju.

Članak 174.

Postupanje s akvatičnim životinjama i proizvodima životinjskog podrijetla od akvatičnih životinja osim živih akvatičnih životinja nakon ulaska u Uniju

1.   Nakon ulaska u Uniju pošiljaka akvatičnih životinja i proizvoda životinjskog podrijetla od akvatičnih životinja osim živih akvatičnih životinja:

(a)

pošiljke se moraju prevesti izravno do mjesta odredišta u Uniji;

(b)

s pošiljkama se mora prikladno postupati kako bi se spriječilo kontaminiranje prirodnih voda.

2.   Subjekt ne smije akvatične životinje i proizvode životinjskog podrijetla od akvatičnih životinja osim živih akvatičnih životinja koji su ušli u Uniju puštati ili na drugi način stavljati u prirodne vode u Uniji osim ako je to odobrilo nadležno tijelo države članice u kojoj se puštaju ili stavljaju u prirodne vode.

3.   Nadležno tijelo države članice može izdati odobrenje iz stavka 2. ovog članka samo ako se puštanjem ili stavljanjem u prirodne vode ne ugrožava zdravstveni status akvatičnih životinja na mjestu puštanja te u svakom slučaju puštanje u divljinu mora biti u skladu s člankom 170. točkom (a) podtočkom iii.

4.   Subjekt mora na prikladan način postupati s vodom u kojoj su se prevozile pošiljke akvatičnih životinja kako bi se spriječilo kontaminiranje prirodnih voda u Uniji.

GLAVA 2.

ZAHTJEVI U POGLEDU ZDRAVLJA ŽIVOTINJA RADI OGRANIČAVANJA UTJECAJA ODREĐENIH BOLESTI KOJE NISU UVRŠTENE NA POPIS

Članak 175.

Dodatni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja radi ograničavanja utjecaja bolesti koje nisu uvrštene na popis i za koje države članice primjenjuju nacionalne mjere

1.   Nadležno tijelo država članica koje su poduzele nacionalne mjere protiv bolesti koje nisu bolesti s popisa kako su utvrđene u članku 226. Uredbe (EU) 2016/429 poduzima mjere za sprečavanje unošenja tih bolesti koje nisu uvrštene na popis primjenom dodatnih zahtjeva u pogledu zdravlja životinja za ulazak akvatičnih životinja i proizvoda životinjskog podrijetla od akvatičnih životinja osim živih akvatičnih životinja u te država članice, zone ili kompartmente u Uniji.

2.   Nadležno tijelo iz stavka 1. dopušta ulazak u njegovu državu članicu pošiljkama akvatičnih životinja vrsta koje su prijemljive na bolesti iz stavka 1. samo ako u trećoj zemlji ili području podrijetla nije provedeno cijepljenje protiv tih bolesti.

3.   Nadležno tijelo iz stavka 1. osigurava da akvatične životinje koje pripadaju vrstama iz stavka 2. koje se unose u treću zemlju ili područje podrijetla ili njihovu zonu ili kompartment potječu iz druge treće zemlje, zone ili kompartmenta koji su također slobodni od relevantne bolesti.

4.   Odstupanja iz članaka 172. i 173. primjenjuju se na one akvatične životinje i proizvode životinjskog podrijetla od akvatičnih životinja koji su navedeni u stavku 2. i namijenjeni državama članicama u kojima su na snazi nacionalne mjere protiv bolesti iz stavka 1. ovog članka.

5.   S akvatičnim životinjama iz stavka 2. ovog članka i proizvodima od tih životinja nakon njihova ulaska u Uniju treba postupati u skladu s uvjetima iz članka 174.

DIO VI.

POSEBNA PRAVILA ZA ULAZAK ODREĐENIH PROIZVODA IZ ČLANAKA 3. I 5. KOJIMA UNIJA NIJE KRAJNJE ODREDIŠTE TE ZA ULAZAK ODREĐENIH PROIZVODA KOJI SU PODRIJETLOM IZ UNIJE I VRAĆAJU SE U UNIJU

Članak 176.

Zahtjevi za provoz kroz Uniju

1.   Pošiljke životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla koji su obuhvaćeni područjem primjene ove Uredbe koji ne potječu iz Unije, ali se kroz nju provoze i namijenjeni su odredištu izvan Unije smiju se provoziti kroz Uniju samo ako:

(a)

udovoljavaju svim relevantnim zahtjevima za ulazak u Uniju određene vrste i kategorije životinja, zametnih proizvoda ili proizvoda životinjskog podrijetla iz dijelova od I. do V.; ili

(b)

obuhvaćeni su područjem primjene posebnih uvjeta koje je Unija na popisu izričito odredila za treću zemlju ili područje ili zonu podrijetla koji su uvršteni na popis te za određenu vrstu i kategoriju životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla radi umanjivanja mogućeg rizika za zdravlje životinja pri takvim premještanjima.

2.   Pošiljke životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla koji su obuhvaćeni područjem primjene ove Uredbe koji potječu iz Unije i vraćaju se u Uniju nakon provoza kroz treću zemlju ili područje ili njihovu zonu smiju ponovno ući u Uniju samo ako udovoljavaju svim relevantnim zahtjevima za određenu kategoriju predmetnih životinja, zametnih proizvoda ili proizvoda životinjskog podrijetla za ulazak u Uniju koji su utvrđeni u dijelovima od I. do V., osim ako su obuhvaćeni:

(a)

posebnim zahtjevima utvrđenima u člancima od 177. do 182.;

ili

(b)

posebnim uvjetima koje je Unija na popisu izričito odredila za treću zemlju ili područje ili zonu provoza koji su uvršteni na popis te za određenu vrstu i kategoriju životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla radi umanjivanja mogućeg rizika za zdravlje životinja pri takvim premještanjima.

3.   Posebni uvjeti iz stavka 1. točke (b) i stavka 2. točke (b) utvrđuju se i određuju za treću zemlju ili područje ili njihovu zonu na temelju procjene rizika te uzimajući u obzir sljedeće:

(a)

kriterije utvrđene u članku 230. Uredbe (EU) 2016/429;

(b)

predmetnu vrstu i kategoriju životinja, zametnih proizvoda i proizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih provozu te pripadajuće rizike za zdravlje životinja;

(c)

geografska ograničenja;

(d)

postojeće trgovinske pravce;

(e)

druge relevantne čimbenike.

Članak 177.

Dodatni zahtjevi za ulazak registriranih konja podrijetlom iz Unije koji se vraćaju u Uniju nakon privremenog izvoza u treću zemlju, područje ili njihovu zonu radi sudjelovanja u natjecanjima, utrkama ili konjičkim kulturnim događanjima

1.   Pošiljke registriranih konja koji su privremeno izvezeni iz države članice u treće zemlje ili područja ili njihove zone koji su uvršteni na popis za ulazak kopitara u Uniju smiju ulaziti u Uniju pod uvjetom da su u skladu sa sljedećim dodatnim zahtjevima:

(a)

boravili su izvan Unije u razdoblju koji je Komisija odredila za različite svrhe, u trajanju od najviše 90 dana;

(b)

držani su u izolaciji u trećoj zemlji ili području ili njihovoj zoni osim tijekom utrka, natjecanja ili kulturnih događanja i povezanih aktivnosti (uključujući treninge, zagrijavanja i predstavljanje);

(c)

držani su samo u trećim zemljama ili područjima ili njihovim zonama koji pripadaju istoj sanitarnoj skupini u koju je razvrstana treća zemlja ili područje otpreme u Uniju, u skladu s posebnim zahtjevima iz dijela B Priloga XI., te su premješteni u treću zemlju ili područje ili izravno u zonu otpreme pod barem jednako strogim uvjetima kao da se premještaju izravno u Uniju.

2.   Odstupajući od stavka 1. točke (c), ulazak u Uniju registriranih konja nakon privremenog izvoza u treće zemlje ili područja ili njihove zone koji su razvrstani u više sanitarnih skupina odobren je za registrirane konje koji su isključivo sudjelovali u utvrđenim natjecanjima ili utrkama visokog ranga.

Članak 178.

Posebni zahtjevi za ulazak kopitara i papkara, peradi i akvatičnih životinja podrijetlom iz Unije koji se vraćaju u Uniju nakon što im je odbijen ulazak u treću zemlju

1.   Pošiljke kopitara i papkara, peradi i akvatičnih životinja podrijetlom iz Unije koje se vraćaju u Uniju nakon što im je nadležno tijelo treće zemlje ili područja odbilo ulazak smiju ponovno ući u Uniju samo ako su ispunjeni sljedeći zahtjevi:

(a)

treća zemlja ili područje koji odbijaju ulazak uvršteni su na popis trećih zemalja ili područja ili njihovih zona za ulazak u Uniju vrste i kategorije životinja koje se vraćaju;

(b)

životinje iz točke (a) nisu bile u provozu kroz drugu treću zemlju ili područje ili njihovu zonu osim onih iz točke (a);

(c)

životinje prate sljedeći dokumenti:

i.

izvorni certifikat o zdravlju životinja koji je izdalo nadležno tijelo države članice ili istovrijedni elektronički certifikat podnesen u IMSOC-u, ili ovjerena preslika službenog certifikata o zdravlju životinja koji je izdalo nadležno tijelo države članice podrijetla:

ii.

jedno od sljedećeg:

službena izjava nadležnog tijela ili drugog javnog tijela treće zemlje ili područja u kojoj se navodi razlog za odbijanje i, ako je primjenjivo, potvrđuje da su ispunjeni zahtjevi iz točke (d),

ili

u slučaju plombiranih pošiljaka s netaknutom izvornom plombom, izjava subjekta odgovornog za pošiljku kojom se potvrđuje da je prijevoz obavljen u skladu s točkom (d) podtočkom ii. i prema potrebi točkom (d) podtočkom iii.;

iii.

izjava nadležnog tijela države članice podrijetla kojom se daje suglasnost za prihvat pošiljke i u kojoj se navodi mjesto odredišta za njezin povrat;

(d)

ako su životinje istovarene u trećoj zemlji ili području ili njihovoj zoni, nadležno tijelo treće zemlje ili područja potvrđuje sljedeće:

i.

da je odobrilo i nadziralo istovar životinja izravno u prostore prikladne za njihovu izolaciju i privremeno postupanje unutar prostora granične kontrolne postaje treće zemlje ili područja;

ii.

da su poduzete djelotvorne mjere za sprečavanje izravnog i neizravnog kontakta životinja iz pošiljke s drugim životinjama;

iii.

da je prema potrebi osigurana djelotvorna zaštita od vektora relevantnih bolesti životinja.

2.   Prijevoz do mjesta odredišta i prispijeće u mjesto odredišta pošiljke prati se u skladu s člancima 2. i 3. Delegirane uredbe (EU) 2019/1666.

Članak 179.

Posebni zahtjevi za ulazak životinja osim kopitara i papkara, peradi i akvatičnih životinja podrijetlom iz Unije koji se vraćaju u Uniju nakon što im je odbijen ulazak u treću zemlju ili područje

1.   Pošiljke životinja osim kopitara i papkara, peradi i akvatičnih životinja podrijetlom iz Unije koje se vraćaju u Uniju nakon što im je nadležno tijelo treće zemlje ili područja odbilo ulazak smiju ponovno ući u Uniju samo ako životinje iz pošiljke prate sljedeći dokumenti:

(a)

izvorni certifikat o zdravlju životinja koji je izdalo nadležno tijelo države članice podrijetla ili istovrijedni elektronički certifikat podnesen u IMSOC-u, ili ovjerena preslika službenog certifikata o zdravlju životinja koji je izdalo nadležno tijelo države članice podrijetla;

(b)

jedno od sljedećeg:

i.

službena izjava nadležnog tijela ili drugog javnog tijela treće zemlje ili područja u kojoj se navodi razlog za odbijanje;

ili

ii.

u slučaju plombiranih pošiljaka ili neotvorenih spremnika, izjava subjekta odgovornog za pošiljku u kojoj se navodi razlog za odbijanje;

(c)

izjava nadležnog tijela države članice podrijetla kojom se daje suglasnost za prihvat pošiljke i u kojoj se navodi mjesto odredišta za njezin povrat;

2.   Prijevoz do mjesta odredišta i prispijeće u mjesto odredišta pošiljke prati se u skladu s člancima 2. i 3. Delegirane uredbe (EU) 2019/1666.

Članak 180.

Posebni zahtjevi za ulazak zametnih proizvoda i zapakiranih proizvoda životinjskog podrijetla podrijetlom iz Unije koji se vraćaju u Uniju nakon što im je odbijen ulazak u treću zemlju ili područje

1.   Pošiljke zametnih proizvoda i zapakiranih proizvoda životinjskog podrijetla podrijetlom iz Unije koje se vraćaju u Uniju nakon što im je nadležno tijelo treće zemlje ili područja odbilo ulazak smiju ponovno ući u Uniju samo ako su ispunjeni sljedeći zahtjevi:

(a)

ako zametni proizvodi ostanu u izvornom spremniku, a pakiranje proizvoda životinjskog podrijetla ostane netaknuto;

(b)

zametne proizvode i proizvode životinjskog podrijetla prati:

i.

izvorni certifikat o zdravlju životinja koji je izdalo nadležno tijelo države članice podrijetla ili istovrijedni elektronički certifikat podnesen u IMSOC-u, ili ovjerena preslika službenog certifikata o zdravlju životinja koji je izdalo nadležno tijelo države članice podrijetla;

ii.

jedan od sljedećih dokumenata u kojima se navodi razlog za odbijanje i, ako je primjenjivo, mjesto i datum istovara, skladištenja i ponovnog utovara u trećoj zemlji ili njezinu području te potvrđuje da su ispunjeni zahtjevi iz točke (c):

izjava nadležnog tijela ili drugog javnog tijela treće zemlje ili područja, ili

u slučaju spremnika s netaknutom izvornom plombom, izjava subjekta odgovornog za pošiljku;

iii.

izjava nadležnog tijela države članice kojom se daje suglasnost za prihvat pošiljke i u kojoj se navodi mjesto odredišta za njezin povrat;

(c)

ako su zametni proizvodi ili proizvodi životinjskog podrijetla iz točki (a) i (b) istovareni u trećoj zemlji ili njezinu području, nadležno tijelo treće zemlje ili područja potvrđuje sljedeće:

i.

zametni proizvodi ili proizvodi životinjskog podrijetla nisu podvrgnuti nikakvom drugom postupku rukovanja osim istovara, skladištenja i ponovnog utovara;

ii.

poduzete su djelotvorne mjere kako bi se spriječila kontaminacija spremnika u koji se stavljaju zametni proizvodi ili pakiranja proizvoda životinjskog podrijetla patogenima bolesti s popisa pri istovaru, skladištenju i ponovnom utovaru.

2.   Prijevoz do mjesta odredišta i prispijeće u mjesto odredišta pošiljke prati se u skladu s člancima 2. i 3. Delegirane uredbe (EU) 2019/1666.

Članak 181.

Posebni zahtjevi za ulazak nepakiranih proizvoda životinjskog podrijetla ili proizvoda životinjskog podrijetla u rasutom stanju podrijetlom iz Unije koji se vraćaju u Uniju nakon što im je odbijen ulazak u treću zemlju ili područje s popisa

1.   Pošiljke nepakiranih proizvoda životinjskog podrijetla ili proizvoda životinjskog podrijetla u rasutom stanju podrijetlom iz Unije koje se vraćaju u Uniju nakon što im je nadležno tijelo treće zemlje ili područja s popisa odbilo ulazak smiju ponovno ući u Uniju samo ako su ispunjeni sljedeći zahtjevi:

(a)

treća zemlja ili područje koji odbijaju ulazak uvršteni su na popis za ulazak u Uniju određene vrste i kategorije proizvoda životinjskog podrijetla koji se vraćaju u Uniju;

(b)

proizvode životinjskog podrijetla prati:

i.

izvorni certifikat o zdravlju životinja koji je izdalo nadležno tijelo države članice podrijetla ili istovrijedni elektronički certifikat podnesen u IMSOC-u, ili ovjerena preslika službenog certifikata koji je izdalo nadležno tijelo države članice podrijetla;

ii.

jedno od sljedećeg:

službena izjava nadležnog tijela ili drugog javnog tijela treće zemlje ili područja u kojoj se navodi razlog za odbijanje i potvrđuje da je plomba na vozilu ili spremniku pošiljke otvorena isključivo za službene potrebe te da je proizvodima rukovano samo u najmanjoj potrebnoj mjeri za te potrebe, posebice bez njihova istovara, a vozilo ili spremnik odmah su nakon toga ponovno plombirani; ili

u slučaju plombiranih pošiljaka, izjava subjekta odgovornog za pošiljku u kojoj se navodi razlog za odbijanje;

iii.

izjava nadležnog tijela države članice kojom se daje suglasnost za prihvat pošiljke i u kojoj se navodi mjesto odredišta za njezin povrat.

2.   Prijevoz do mjesta odredišta i prispijeće u mjesto odredišta pošiljke prati se u skladu s člancima 2. i 3. Delegirane uredbe (EU) 2019/1666.

Članak 182.

Posebni zahtjevi za ulazak nepakiranih proizvoda životinjskog podrijetla ili proizvoda životinjskog podrijetla u rasutom stanju podrijetlom iz Unije koji se vraćaju u Uniju nakon što im je odbijen ulazak u treću zemlju koja nije uvrštena na popis

1.   Pošiljke nepakiranih proizvoda životinjskog podrijetla ili proizvoda životinjskog podrijetla u rasutom stanju podrijetlom iz Unije koje se vraćaju u Uniju nakon što im je ulazak odbilo nadležno tijelo treće zemlje ili područja koji nisu uvršteni na popis za ulazak određene vrste i kategorije proizvoda životinjskog podrijetla koji se vraćaju, smiju ponovno ući u Uniju samo ako su ispunjeni sljedeći zahtjevi:

(a)

pošiljka je plombirana s netaknutom izvornom plombom;

(b)

proizvode životinjskog podrijetla prati:

i.

izvorni certifikat o zdravlju životinja koji je izdalo nadležno tijelo države članice podrijetla ili istovrijedni elektronički certifikat podnesen u IMSOC-u, ili ovjerena preslika službenog certifikata o zdravlju životinja koji je izdalo nadležno tijelo države članice podrijetla;

ii.

jedno od sljedećeg:

službena izjava nadležnog tijela ili drugog javnog tijela treće zemlje ili područja u kojoj se navodi razlog za odbijanje; ili

izjava subjekta odgovornog za pošiljku u kojoj se navodi razlog za odbijanje;

iii.

izjava nadležnog tijela države članice kojom se daje suglasnost za prihvat pošiljke i u kojoj se navodi mjesto odredišta za njezin povrat.

2.   Prijevoz do mjesta odredišta i prispijeće u mjesto odredišta pošiljke prati se u skladu s člancima 2. i 3. Delegirane uredbe (EU) 2019/1666.

DIO VII.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 183.

Stavljanje izvan snage

Sljedeći akti stavljaju se izvan snage od 21. travnja 2021.:

Uredba Komisije (EU) br. 206/2010,

Provedbena uredba Komisije (EU) br. 139/2013,

Uredba Komisije (EU) br. 605/2010,

Uredba Komisije (EZ) br. 798/2008,

Odluka Komisije 2007/777/EZ,

Uredba Komisije (EZ) br. 119/2009,

Uredba Komisije (EU) br. 28/2012,

Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/759.

Članak 184.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 21. travnja 2021.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 30. siječnja 2020.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)  SL L 84, 31.3.2016., str. 1.

(2)  Uredba (EZ) br. 853/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o utvrđivanju određenih higijenskih pravila za hranu životinjskog podrijetla (SL L 139, 30.4.2004., str. 55.).

(3)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/1882 оd 3. prosinca 2018. o primjeni određenih pravila za sprečavanje i suzbijanje bolesti na kategorije bolesti s popisa i o utvrđivanju popisa vrsta i skupina vrsta koje predstavljaju znatan rizik za širenje tih bolesti s popisa (SL L 308, 4.12.2018., str. 21.).

(4)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/689 od 17. prosinca 2019. o dopuni Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu pravila o nadziranju, programima iskorjenjivanja i statusu „slobodno od bolesti” za određene bolesti s popisa i emergentne bolesti (Vidjeti stranicu 211 ovoga Službenog lista).

(5)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/687 od 17. prosinca 2019. o dopuni Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu pravila za sprečavanje i kontrolu određenih bolesti (Vidjeti stranicu 64 ovoga Službenog lista)..

(6)  Odbor za zdravlje i dobrobit životinja EFSA-e (AHAW); Znanstveno mišljenje o postupcima obrade za umanjivanje rizika za zdravlje životinja povezanih s uvozom ovitaka životinjskog podrijetla (Scientific Opinion on animal health mitigation treatments as regards imports of animal casings). EFSA Journal 2012.; 10(7):2820. [32 str.] doi:10.2903/j.efsa.2012.2820. Dostupno na internetu: www.efsa.europa.eu/efsajournal

(7)  Direktiva Vijeća 2006/88/EZ od 24. listopada 2006. o zahtjevima zdravlja životinja koji se primjenjuju na životinje akvakulture i njihove proizvode te o sprečavanju i kontroli određenih bolesti akvatičnih životinja (SL L 328, 24.11.2006., str. 14).

(8)  Uredba Komisije (EU) br. 206/2010 od 12. ožujka 2010. o utvrđivanju popisa trećih zemalja, državnih područja ili njihovih dijelova odobrenih za unos u Europsku uniju određenih životinja i svježeg mesa te zahtjeva veterinarskog certificiranja (SL L 73, 20.3.2010., str. 1.).

(9)  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 139/2013 od 7. siječnja 2013. o utvrđivanju uvjeta zdravlja životinja za uvoz određenih vrsta ptica u Uniju i o uvjetima njihove karantene (SL L 47, 20.2.2013., str. 1.).

(10)  Uredba Komisije (EU) br. 605/2010 od 2. srpnja 2010. o uvjetima zdravlja životinja i javnog zdravlja te uvjetima veterinarskog certificiranja za unošenje sirovog mlijeka i mliječnih proizvoda namijenjenih prehrani ljudi u Europsku uniju (SL L 175, 10.7.2010., str. 1.).

(11)  Uredba Komisije (EZ) br. 798/2008 od 8. kolovoza 2008. o utvrđivanju popisa trećih zemalja, državnih područja, zona ili kompartmenta iz kojih je dozvoljen uvoz i provoz peradi i proizvoda od peradi kroz Zajednicu te o zahtjevima veterinarskog certificiranja (SL L 226, 23.8.2008., str. 1).

(12)  Odluka Komisije 2007/777/EZ od 29. studenoga 2007. o utvrđivanju uvjeta za zdravlje životinja i javno zdravlje te obrazaca certifikata za uvoz iz trećih zemalja određenih mesnih proizvoda i obrađenih želudaca, mjehura i crijeva za prehranu ljudi i o stavljanju izvan snage Odluke 2005/432/EZ (SL L 312, 30.11.2007., str. 49.).

(13)  Uredba Komisije (EZ) br. 119/2009 od 9. veljače 2009. o utvrđivanju popisa trećih zemalja ili njihovih dijelova za uvoz mesa divljih leporida, određenih divljih kopnenih sisavaca i kunića iz uzgoja u Zajednicu ili njegov provoz kroz Zajednicu te zahtjeva za veterinarsko certificiranje (SL L 39, 10.2.2009., str. 12.).

(14)  Uredba Komisije (EU) br. 28/2012 od 11. siječnja 2012. o utvrđivanju zahtjeva za certificiranje uvoza i provoza kroz Uniju za određene mješovite proizvode i o izmjeni Odluke 2007/275/EZ i Uredbe (EZ) br. 1162/2009 (SL L 12, 14.1.2012., str. 1.).

(15)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/759 оd 28. travnja 2016. o izradi popisâ trećih zemalja, dijelova trećih zemalja i državnih područja iz kojih države članice odobravaju unos u Uniju određenih proizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih prehrani ljudi, o utvrđivanju zahtjeva za certifikaciju te o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2074/2005 i stavljanju izvan snage Odluke 2003/812/EZ (SL L 126, 14.5.2016., str. 13.).

(16)  Uredba (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima kojima se osigurava primjena propisa o hrani i hrani za životinje, pravila o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja, o izmjeni uredaba (EZ) br. 999/2001, (EZ) br. 396/2005, (EZ) br. 1069/2009, (EZ) br. 1107/2009, (EU) br. 1151/2012, (EU) br. 652/2014, (EU) 2016/429 i (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća, uredaba Vijeća (EZ) br. 1/2005 i (EZ) br. 1099/2009 i direktiva Vijeća 98/58/EZ, 1999/74/EZ, 2007/43/EZ, 2008/119/EZ i 2008/120/EZ te o stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 854/2004 i (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 89/608/EEZ, 89/662/EEZ, 90/425/EEZ, 91/496/EEZ, 96/23/EZ, 96/93/EZ i 97/78/EZ te Odluke Vijeća 92/438/EEZ (Uredba o službenim kontrolama) (SL L 95, 7.4.2017., str. 1.).

(17)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/688 od 17. prosinca 2019. o dopuni Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zahtjeva zdravlja životinja za premještanja kopnenih životinja i jaja za valenje u Uniji (Vidjeti stranicu 140 ovoga Službenog lista).

(18)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/686 оd 17. prosinca 2019. o dopuni Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu odobravanja objekata za zametne proizvode i zahtjeva u pogledu sljedivosti i zdravlja životinja za premještanja zametnih proizvoda određenih držanih kopnenih životinja u Uniji (Vidjeti stranicu 1 ovoga Službenog lista).

(19)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/1666 оd 24. lipnja 2019. o dopuni Uredbe (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu uvjeta za praćenje prijevoza pošiljaka određene robe od granične kontrolne postaje prispijeća do objekta u mjestu odredišta u Uniji te za praćenje njihova prispijeća u taj objekt (SL L 255, 4.10.2019., str. 1.).

(20)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/2035 od 28. lipnja 2019. o dopuni Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu pravila za objekte u kojima se drže kopnene životinje i valionice te u pogledu pravila o sljedivosti određenih držanih kopnenih životinja i jaja za valenje (SL L 314, 5.12.2019., str. 115.).

(21)  Uredba (EU) br. 576/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o nekomercijalnom premještanju kućnih ljubimaca i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 998/2003 (SL L 178, 28.6.2013., str. 1.).

(22)  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 577/2013 od 28. lipnja 2013. o obrascu identifikacijskih dokumenata za nekomercijalno premještanje pasa, mačaka i pitomih vretica, o sastavljanju popisa državnih područja i trećih zemalja i o zahtjevima koji se odnose na format, izgled i jezik izjava kojima se potvrđuje sukladnost s određenim uvjetima predviđenim u Uredbi (EU) br. 576/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL 178, 28.6.2013., str. 109.).

(23)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/691 >d 30. sijenja 2020. o dopuni Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vije a u pogledu pravila za objekte akvakulture i prijevoznike akvati nih ~ivotinja (Vidjeti stranicu 345 ovoga Službenog lista).


PRILOG I.

POPIS BOLESTI KOJE SE MORAJU PRIJAVITI U TREĆOJ ZEMLJI ILI PODRUČJU IZVOZA

1.   KOPNENE ŽIVOTINJE

Sve bolesti s popisa iz članka 5. Uredbe (EU) 2016/429 navedene na popisu u Prilogu II. toj uredbi za vrste kopnenih životinja s popisa iz Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2018/1882.

2.   ZAMETNI PROIZVODI

2.1.   Od kopitara i papkara

Slinavka i šap

Infekcija bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis

Infekcija kompleksom Mycobacterium tuberculosis (M. bovis, M. caprae i M. tuberculosis)

Infekcija virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24)

Infekcija virusom epizootske hemoragijske bolesti

Zarazni rinotraheitis goveda/zarazni pustularni vulvovaginitis

Virusni proljev goveda

Goveđa genitalna kampilobakterioza

Trihomonijaza

Enzootska leukoza goveda

Epididimitis ovaca (Brucella ovis)

Infekcija virusnim arteritisom konja

Zarazna anemija kopitara

Kontagiozni metritis kobila

Klasična svinjska kuga

Infekcija virusom bolesti Aujeszkoga

Infekcija virusom reproduktivnog i respiratornog sindroma svinja

2.2.   Od peradi i ptica u zatočeništvu

Sve bolesti s popisa iz članka 5. Uredbe (EU) 2016/429 navedene na popisu u Prilogu II. toj uredbi koje su relevantne za vrste peradi i ptica u zatočeništvu s popisa iz Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2018/1882 od kojih su dobiveni zametni proizvodi koji su odobreni za ulazak u Uniju.

3.   PROIZVODI ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA OD KOPITARA I PAPKARA, PERADI I PERNATE DIVLJAČI

3.1.   Svježe meso kopitara i papkara

Slinavka i šap

Infekcija virusom bjesnoće

Infekcija virusom groznice Riftske doline

Ovčje i kozje boginje

Kuga malih preživača

Klasična svinjska kuga

Afrička svinjska kuga

3.2.   Svježe meso peradi i pernate divljači

Visokopatogena influenca ptica

Infekcija virusom newcastleske bolesti

3.3.   Mesni proizvodi od kopitara i papkara

Slinavka i šap

Infekcija virusom goveđe kuge

Klasična svinjska kuga

Afrička svinjska kuga

3.4.   Mesni proizvodi od peradi i pernate divljači

Visokopatogena influenca ptica

Infekcija virusom newcastleske bolesti

3.5.   Mlijeko, kolostrum, mliječni proizvodi i proizvodi na osnovi kolostruma

Slinavka i šap

Infekcija virusom goveđe kuge

4.   AKVATIČNE ŽIVOTINJE I PROIZVODI ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA OD AKVATIČNIH ŽIVOTINJA

Epizootska hematopoetska nekroza

Virusna hemoragijska septikemija

Zarazna hematopoetska nekroza

Infekcija virusom zarazne anemije lososa s delecijom visoko polimorfne regije

Koi herpesvirus

Infekcija s Mikrocytos mackini

Infekcija s Perkinsus marinus

Infekcija s Bonamia ostreae

Infekcija s Bonamia exitiosa

Infekcija s Marteilia refringens

Infekcija virusom taurskog sindroma

Infekcija virusom sindroma žute glave rakova

Infekcija virusom sindroma bijelih pjega


PRILOG II.

MINIMALNI PODACI ZA PROGRAME NADZIRANJA BOLESTI

(iz članka 10.)

Pri podnošenju programa nadziranja bolesti moraju se dostaviti barem sljedeći podaci:

(a)

opis epidemiološke situacije bolesti prije početka provedbe programa nadziranja te podaci o epidemiološkom razvoju bolesti;

(b)

ciljana populacija životinja, epidemiološke jedinice i zone programa nadziranja;

(c)

opis:

i.

organizacije nadležnog tijela;

ii.

načina nadzora provedbe programa nadziranja;

iii.

službenih kontrola koje treba provoditi tijekom provedbe programa;

iv.

uloge svih relevantnih subjekata, stručnjaka za zdravlje životinja, veterinara, laboratorija za zdravlje životinja i drugih uključenih fizičkih ili pravnih osoba;

(d)

opis i razgraničenje geografskih i upravnih područja u kojima se provodi program nadziranja;

(e)

pokazatelji za mjerenje napretka programa;

(f)

dijagnostičke metode koje će se primjenjivati, broj uzoraka za testiranje, učestalost testiranja i obrasci uzorkovanja;

(g)

čimbenici rizika koje treba uzeti u obzir pri osmišljavanju ciljanog nadziranja na temelju procjene rizika.


PRILOG III.

Tablica 1.

Zahtjevi u pogledu razdoblja boravka kopitara i papkara, pčela i bumbara prije njihova ulaska u Uniju

Vrste i kategorije životinja

Najkraće razdoblje boravka u trećoj zemlji ili području podrijetla ili njihovoj zoni, kako je utvrđeno u članku 11. točki (a) podtočki i.

Najkraće razdoblje boravka u objektu podrijetla, kako je utvrđeno u članku 11. točki (b) podtočki ii.

Najkraće razdoblje bez kontakta sa životinjama nižeg zdravstvenog statusa, kako je utvrđeno u članku 11. točki (b) podtočki iii.

Goveda, ovce, koze i svinje

6 mjeseci, ili od rođenja ako su životinje mlađe od 6 mjeseci

40 dana, ili od rođenja ako su životinje mlađe od 40 dana

30 dana, ili od rođenja ako su životinje mlađe od 30 dana

Goveda, ovce, koze i svinje namijenjeni klanju

3 mjeseca, ili od rođenja ako su životinje mlađe od 3 mjeseca

40 dana, ili od rođenja ako su životinje mlađe od 40 dana

30 dana, ili od rođenja ako su životinje mlađe od 30 dana

Kopitari osim registriranih kopitara

3 mjeseca, ili od rođenja ako su životinje mlađe od 3 mjeseca

30 dana ili od rođenja ako su životinje mlađe od 30 dana, osim na područjima izloženima riziku od konjske kuge na kojima to razdoblje iznosi 40 dana

15 dana

Registrirani kopitari

40 dana, ili od rođenja ako su životinje mlađe od 40 dana

30 dana ili od rođenja ako su životinje mlađe od 30 dana, osim na područjima izloženima riziku od konjske kuge na kojima to razdoblje iznosi 40 dana

15 dana

Registrirani konji koji ponovno ulaze nakon privremenog izvoza radi sudjelovanja u natjecanjima, utrkama ili konjičkim kulturnim događanjima

do 30 dana ili do 90 dana u slučaju posebnih natjecanja, utrka ili konjičkih kulturnih događanja

nije utvrđeno

tijekom cijelog razdoblja privremenog izvoza

Kopitari i papkari osim goveda, ovaca, koza, svinja i kopitara

6 mjeseci, ili od rođenja ako su životinje mlađe od 6 mjeseci

40 dana, ili od rođenja ako su životinje mlađe od 40 dana

6 mjeseci, ili od rođenja ako su životinje mlađe od 6 mjeseci

Pčele i bumbari

od valenja

od valenja

od valenja


Tablica 2.

Zahtjevi u pogledu razdoblja boravka peradi i ptica u zatočeništvu prije njihova ulaska u Uniju

Kategorija ptica

Razdoblje boravka primjenjuje se na

Najkraće razdoblje boravka u trećoj zemlji ili području podrijetla ili njihovoj zoni, kako je utvrđeno u članku 11. točki (a) podtočki i.

Najkraće razdoblje boravka u objektu podrijetla, kako je utvrđeno u članku 11. točki (b) podtočki ii.

Najkraće razdoblje bez kontakta sa životinjama nižeg zdravstvenog statusa, kako je utvrđeno u članku 11. točki (b) podtočki iii.

Perad za rasplod

ŽP

3 mjeseca, ili od valenja ako su životinje mlađe od 3 mjeseca

6 tjedana, ili od valenja ako su životinje mlađe od 6 tjedana

6 tjedana, ili od valenja ako su životinje mlađe od 6 tjedana

Perad za proizvodnju namijenjena proizvodnji mesa i konzumnih jaja

ŽP

3 mjeseca, ili od valenja ako su životinje mlađe od 3 mjeseca

6 tjedana, ili od valenja ako su životinje mlađe od 6 tjedana

6 tjedana, ili od valenja ako su životinje mlađe od 6 tjedana

Perad za proizvodnju namijenjena obnovi populacije pernate divljači

ŽP

6 tjedana, ili od valenja ako su životinje mlađe od 6 tjedana

30 dana ili od valenja

30 dana ili od valenja

Perad namijenjena klanju

ŽP

6 tjedana, ili od valenja ako su životinje mlađe od 6 tjedana

30 dana ili od valenja

30 dana ili od valenja

Jednodnevni pilići

ŽP

od valenja

od valenja

od valenja

JP

3 mjeseca

6 tjedana

Manje od 20 jedinki peradi za rasplod, peradi za proizvodnju i peradi namijenjene klanju osim bezgrebenki

ŽP

3 mjeseca, ili od valenja ako su životinje mlađe od 3 mjeseca

3 tjedna, ili od valenja ako su životinje mlađe od 3 tjedna

3 tjedna, ili od valenja ako su životinje mlađe od 3 tjedna

Manje od 20 jednodnevnih pilića osim bezgrebenki

ŽP

od valenja

od valenja

od valenja

JP

3 mjeseca

3 tjedna

3 tjedna prije datuma prikupljanja jaja iz kojih su izvaljeni jednodnevni pilići

Ptice u zatočeništvu

ŽP

NP

3 tjedna ili od valenja

3 tjedna, ili od valenja ako su životinje mlađe od 3 tjedna

ŽP =

životinje iz pošiljke

JP =

jato podrijetla

NP =

ne primjenjuje se.


PRILOG IV.

DIO A

1.

Najkraća razdoblja slobode od bolesti u trećoj zemlji ili području podrijetla ili njihovoj zoni, kako je utvrđeno u članku 22. stavku 1. za kopitare i papkare osim kopitara:

 

1.

Goveda

2.

Ovce

3.

Koze

4.

Svinje

5.

Deve

6.

Jeleni

7.

Kopitari i papkari osim onih iz stupaca 1, 2, 3, 4, 5, 6  (*1)

Slinavka i šap

24 mjeseca (*2)

24 mjeseca (*2)

24 mjeseca (*2)

24 mjeseca (*2)

24 mjeseca (*2)

24 mjeseca (*2)

24 mjeseca (*2)

Infekcija virusom goveđe kuge

12 mjeseci

12 mjeseci

12 mjeseci

12 mjeseci

12 mjeseci

12 mjeseci

12 mjeseci

Infekcija virusom groznice Riftske doline

12 mjeseci

12 mjeseci

12 mjeseci

NP

12 mjeseci

12 mjeseci

12 mjeseci

Infekcija s Mycoplasma mycoides subsp. mycoides SC (zarazna pleuropneumonija goveda)

12 mjeseci

NP

NP

NP

NP

NP

12 mjeseci

Infekcija virusom kuge malih preživača

NP

12 mjeseci

12 mjeseci

NP

12 mjeseci

12 mjeseci

NP

Ovčje i kozje boginje

NP

12 mjeseci

12 mjeseci

NP

NP

NP

NP

Zarazna pleuropneumonija koza

NP

12 mjeseci

12 mjeseci

NP

NP

NP

12 mjeseci

Afrička svinjska kuga

NP

NP

NP

12 mjeseci

NP

NP

NP

Klasična svinjska kuga

NP

NP

NP

12 mjeseci (*2)

NP

NP

12 mjeseci

Infekcija virusom bolesti kvrgave kože

12 mjeseci

NP

NP

NP

NP

NP

NP

NP =

ne primjenjuje se.

2.

Najkraća razdoblja slobode od bolesti u trećoj zemlji ili području podrijetla ili njihovoj zoni u skladu s člankom 22. stavkom 2. točkom (a) za kopitare:

Konjska kuga

24 mjeseca

3.

Najkraća razdoblja tijekom kojih nije bilo prijavljenih slučajeva bolesti u trećoj zemlji ili području podrijetla ili njihovoj zoni u skladu s člankom 22. stavkom 2. točkom (b) za kopitare:

Venezuelski encefalomijelitis kopitara

24 mjeseca

Infekcija s Burkholderia mallei (maleus)

36 mjeseci (*3)

Durina

24 mjeseca (*3)

Sura (Trypanosoma evansi)

24 mjeseca (*3)

DIO B

Posebni uvjeti koje mora utvrditi nadležno tijelo treće zemlje ili područja ako su treća zemlja ili područje ili njihova zona bili slobodni od određenih bolesti kraće od razdoblja utvrđenog u tablici u dijelu A ovog Priloga, kako je navedeno u članku 22. stavku 3.:

Slinavka i šap

Dodatni podaci za određivanje datuma od kojeg se treća zemlja ili područje ili njihova zona smatraju slobodnima od slinavke i šapa.

Klasična svinjska kuga

(a)

Dodatni podaci za određivanje datuma od kojeg se treća zemlja ili područje ili njihova zona smatraju slobodnima od klasične svinjske kuge;

(b)

životinje namijenjene ulasku u Uniju podvrgnute su testu za otkrivanje klasične svinjske kuge, s negativnim rezultatima, provedenom tijekom razdoblja od 30 dana prije datuma otpreme u Uniju.

Infekcija s Burkholderia mallei (maleus)

(a)

Bolest nije prijavljena u objektu podrijetla tijekom razdoblja od najmanje šest mjeseci prije datuma otpreme u Uniju;

(b)

Komisija je priznala program nadziranja uzgojno valjanih kopitara koji se provodi u objektu podrijetla za dokazivanje odsutnosti infekcije tijekom tog razdoblja od šest mjeseci.

Durina

(a)

Bolest nije prijavljena u objektu podrijetla tijekom razdoblja od najmanje šest mjeseci prije datuma otpreme u Uniju;

(b)

Komisija je priznala program nadziranja koji se provodi za dokazivanje odsutnosti infekcije u objektu podrijetla tijekom tog razdoblja od šest mjeseci.

Sura (Trypanosoma evansi)

(a)

Bolest nije prijavljena u objektu podrijetla tijekom razdoblja od najmanje šest mjeseci prije datuma otpreme u Uniju;

(b)

Komisija je priznala program nadziranja koji se provodi za dokazivanje odsutnosti infekcije u objektu podrijetla tijekom tog razdoblja od šest mjeseci.

DIO C

1.

Zahtjevi u pogledu odsutnosti cijepljenja za treću zemlju ili područje podrijetla ili njihovu zonu i za kopitare i papkare osim kopitara kako je utvrđeno u članku 22. stavku 4. točki (a):

 

1.

Goveda

2.

Ovce

3.

Koze

4.

Svinje

5.

Deve

6.

Jeleni

7.

Kopitari i papkari osim onih iz stupaca 1, 2, 3, 4, 5, 6  (*4)

Slinavka i šap

NC/NCŽ

NC/NCŽ

NC/NCŽ

NC/NCŽ

NC/NCŽ

NC/NCŽ

NC/NCŽ

Infekcija virusom goveđe kuge

NC/NCŽ

NC/NCŽ

NC/NCŽ

NC/NCŽ

NC/NCŽ

NC/NCŽ

NC/NCŽ

Virus groznice Riftske doline

NC/NCŽ

NC/NCŽ

NC/NCŽ

NP

NC/NCŽ

NC/NCŽ

NC/NCŽ

Infekcija s Mycoplasma mycoides subsp. mycoides SC (zarazna pleuropneumonija goveda)

NC/NCŽ

NP

NP

NP

NP

NP

NC/NCŽ

Infekcija virusom kuge malih preživača

NP

NC/NCŽ

NC/NCŽ

NP

NC/NCŽ

NC/NCŽ

NP

Ovčje i kozje boginje

NP

NC/NCŽ

NC/NCŽ

NP

NP

NP

NP

Zarazna pleuropneumonija koza

NP

NC/NCŽ

NC/NCŽ

NP

NP

NP

NC/NCŽ

Klasična svinjska kuga

NP

NP

NP

NC/NCŽ

NP

NP

NP

Infekcija virusom bolesti kvrgave kože

NCŽ

NP

NP

NP

NP

NP

NP

NC =

tijekom razdoblja od najmanje 12 mjeseci prije datuma otpreme u Uniju nije obavljeno cijepljenje u trećoj zemlji, području ili zoni niti su u treću zemlju, područje ili zonu ušle cijepljene životinje.

NCŽ =

životinje namijenjene ulasku u Uniju nisu cijepljene.

NP =

ne primjenjuje se.

2.

Zahtjevi u pogledu odsutnosti cijepljenja za treću zemlju ili područje podrijetla ili njihovu zonu i za kopitare kako je utvrđeno u članku 22. stavku 4. točki (b):

Konjska kuga

U trećoj zemlji ili području podrijetla ili njihovoj zoni nije se provodilo sustavno cijepljenje tijekom razdoblja od najmanje 12 mjeseci prije datum otpreme u Uniju te kopitari nisu cijepljeni tijekom najmanje 40 dana prije otpreme u Uniju.

Venezuelski encefalomijelitis kopitara

Kopitari nisu cijepljeni tijekom najmanje posljednjih 60 dana prije otpreme u Uniju.


(*1)  Primjenjuje se samo za vrste s popisa u skladu s Prilogom Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2018/1882.

(*2)  Ili nadležno tijelo treće zemlje ili područja navodi posebne uvjete u skladu s dijelom B, kako je utvrđeno u članku 22. stavku 3.

(*3)  Ili nadležno tijelo treće zemlje ili područja osigurava posebne uvjete u skladu s dijelom B, kako je utvrđeno u članku 22. stavku 3.

(*4)  Primjenjuje se samo za vrste s popisa u skladu s Prilogom Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2018/1882.


PRILOG V.

ZAHTJEVI ZA ULAZAK U UNIJU U POGLEDU SLOBODE TREĆE ZEMLJE ILI PODRUČJA PODRIJETLA ILI NJIHOVE ZONE OD INFEKCIJE KOMPLEKSOM MYCOBACTERIUM TUBERCULOSIS (M. BOVIS, M.CAPRAE, M. TUBERCULOSIS) I INFEKCIJE BAKTERIJAMA BRUCELLA ABORTUS, B. MELITENSIS I B. SUIS

1.   INFEKCIJA KOMPLEKSOM MYCOBACTERIUM TUBERCULOSIS (M. BOVIS, M. CAPRAE I M. TUBERCULOSIS)(KAKO JE UTVRĐENO U ČLANKU 22. STAVKU 5.)

1.1.   Goveda

Goveda koja ne potječu iz treće zemlje ili područja ili njihove zone koji su slobodni od infekcije kompleksom Mycobacterium tuberculosis (M. bovis, M. caprae, M. tuberculosis) u pogledu goveda moraju udovoljavati jednom od sljedećih zahtjeva:

(a)

testirana su jednom od dijagnostičkih metoda iz dijela 2. Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2020/688 na infekciju kompleksom Mycobacterium tuberculosis (M. bovis, M. caprae i M. tuberculosis), s negativnim rezultatima, tijekom razdoblja od 30 dana prije datuma otpreme u Uniju; ili

(b)

mlađa su od šest tjedana.

2.   INFEKCIJA BAKTERIJAMA BRUCELLA ABORTUS, B. MELITENSIS I B. SUIS (KAKO JE UTVRĐENO U ČLANKU 22. STAVKU 6.)

2.1.   Goveda

Goveda koja ne potječu iz treće zemlje ili područja ili njihove zone koji su slobodni od bakterija Brucella abortus, B. melitensis i B. suis bez cijepljenja u pogledu goveda moraju udovoljavati jednom od sljedećih zahtjeva:

(a)

testirana su jednom od dijagnostičkih metoda iz dijela 1. Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2020/688 na infekciju s Brucella abortus, B. melitensis i B. suis, s negativnim rezultatima, na uzorku uzetom tijekom razdoblja od 30 dana prije datuma otpreme u Uniju, a u slučaju ženki nakon poroda test je proveden na uzorku uzetom najmanje 30 dana nakon poroda; ili

(b)

mlađa su od 12 mjeseci; ili

(c)

kastrirana su.

2.2.   Ovce i koze

Ovce i koze koje ne potječu iz treće zemlje ili područja ili njihove zone koji su slobodni od bakterija Brucella abortus, B. melitensis i B. suis bez cijepljenja u pogledu ovaca i koza moraju udovoljavati jednom od sljedećih zahtjeva:

(a)

testirane su jednom od dijagnostičkih metoda iz dijela 1. Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2020/688 na infekciju s Brucella abortus, B. melitensis i B. suis, s negativnim rezultatima, na uzorku uzetom tijekom razdoblja od 30 dana prije datuma otpreme u Uniju, a u slučaju ženki nakon poroda test je proveden na uzorku uzetom najmanje 30 dana nakon poroda; ili

(b)

mlađe su od 6 mjeseci; ili

(c)

kastrirane su.


PRILOG VI.

DIO A

POSEBNI UVJETI ZA ULAZAK U UNIJU KOPITARA I PAPKARA U POGLEDU SLOBODE TREĆE ZEMLJE ILI PODRUČJA PODRIJETLA ILI NJIHOVE ZONE OD INFEKCIJE VIRUSOM BOLESTI PLAVOG JEZIKA (SEROTIPOVI 1–24) TIJEKOM RAZDOBLJA OD DVIJE GODINE

(KAKO JE UTVRĐENO U ČLANKU 22. STAVKU 7.)

Ako kopitari i papkari vrsta s popisa ne potječu iz treće zemlje ili područja ili njihove zone koji su slobodni od bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24), moraju potjecati iz treće zemlje ili područja ili njihove zone u kojima je ispunjen barem jedan od sljedećih zahtjeva:

(a)

životinje su držane u trećoj zemlji ili području ili njihovoj zoni koji su sezonski slobodni od infekcije virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24) kako je definirano u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2020/689:

i.

tijekom razdoblja od najmanje 60 dana prije datuma otpreme u Uniju; ili

ii.

tijekom razdoblja od najmanje 28 dana prije datuma otpreme u Uniju te su podvrgnute serološkom testu, s negativnim rezultatima, provedenom na uzorcima uzetima najmanje 28 dana nakon datuma ulaska životinje u treću zemlju ili područje ili njihovu zonu koji su sezonski slobodni od infekcije virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24); ili

iii.

tijekom razdoblja od najmanje 14 dana prije datuma otpreme u Uniju te su podvrgnute testu lančane reakcije polimerazom (PCR), s negativnim rezultatima, provedenom na uzorcima uzetima najmanje 14 dana nakon datuma ulaska životinje u treću zemlju ili područje ili njihovu zonu koji su sezonski slobodni od virusa bolesti plavog jezika;

(b)

životinje potječu iz treće zemlje ili područja ili njihove zone u kojima je uspostavljen sustav nadziranja koji je osmišljen i provodi se u skladu s dijelom II. poglavljem 1. odjeljcima 1. i 2. Priloga Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2020/689 te su cijepljene protiv svih serotipova (1–24) virusa bolesti plavog jezika koji su prijavljeni tijekom protekle dvije godine u toj trećoj zemlji ili području ili njihovoj zoni i još uvijek su unutar razdoblja imuniteta zajamčenog u specifikacijama cjepiva te udovoljavaju barem jednom od sljedećih zahtjeva:

i.

cijepljene su više od 60 dana prije datuma otpreme u Uniju; ili

ii.

cijepljene su inaktiviranim cjepivom i podvrgnute PCR testu, s negativnim rezultatima, na uzorcima uzetima najmanje 14 dana nakon nastupanja imunološke zaštite navedene u specifikacijama cjepiva;

(c)

životinje potječu iz treće zemlje ili područja ili njihove zone u kojima je uspostavljen sustav nadziranja koji je osmišljen i provodi se u skladu s dijelom II. poglavljem 1. odjeljcima 1. i 2. Priloga Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2020/689 te su podvrgnute, s pozitivnim rezultatima, serološkom testu kojim se mogu otkriti specifična protutijela na sve serotipove (1–24) virusa bolesti plavog jezika koji su prijavljeni tijekom protekle dvije godine u toj trećoj zemlji ili području ili njihovoj zoni i:

i.

serološki test je proveden na uzorcima uzetima najmanje 60 dana prije datuma premještanja;

ili

ii.

serološki test je proveden na uzorcima uzetima najmanje 30 dana prije datuma premještanja i životinje su podvrgnute PCR testu, s negativnim rezultatima, provedenom na uzorcima uzetima najranije 14 dana prije datuma otpreme u Uniju.

DIO B

POSEBNI UVJETI ZA ULAZAK U UNIJU POŠILJAKA GOVEDA U POGLEDU SLOBODE OD BOLESTI U TREĆOJ ZEMLJI ILI PODRUČJU PODRIJETLA ILI NJIHOVOJ ZONI ZA ENZOOTSKU LEUKOZU GOVEDA

(KAKO JE UTVRĐENO U ČLANKU 22. STAVKU 8.)

Goveda koja ne potječu iz treće zemlje ili područja ili njihove zone koji su slobodni od enzootske leukoze goveda moraju dolaziti iz objekta u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva te bolesti tijekom razdoblja od 24 mjeseca prije datuma otpreme u Uniju, i:

(a)

ako su životinje starije od 24 mjeseca, podvrgnute su laboratorijskom ispitivanju na enzootsku leukozu goveda jednom od dijagnostičkih metoda iz dijela 4. Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2020/688 provedenom, s negativnim rezultatima:

(a)

na uzorcima uzetima u dva navrata s razmakom od najmanje četiri mjeseca dok su životinje držane u izolaciji od drugih goveda u istom objektu; ili

(b)

na uzorku uzetom tijekom posljednjih 30 dana prije njihove otpreme u Uniju te su sva goveda starija od 24 mjeseca koja se drže u objektu podvrgnuta laboratorijskom ispitivanju na enzootsku leukozu goveda jednom od dijagnostičkih metoda iz dijela 4. Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2020/688 provedenom, s negativnim rezultatima, na uzorcima uzetima u dva navrata u razmaku od najmanje četiri mjeseca tijekom posljednjih 12 mjeseci prije datuma otpreme u Uniju;

(b)

ako su životinje mlađe od 24 mjeseca, otelile su ih ženke koje su podvrgnute laboratorijskom ispitivanju na enzootsku leukozu goveda jednom od dijagnostičkih metoda iz dijela 4. Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2020/688 provedenom, s negativnim rezultatima, na uzorcima uzetima u dva navrata u razmaku od najmanje četiri mjeseca tijekom razdoblja od 12 mjeseci prije datuma otpreme u Uniju.


PRILOG VII.

DODATNI ZAHTJEVI ZA ULAZAK KOPITARA I PAPKARA U UNIJU U POGLEDU ODREĐENIH BOLESTI KATEGORIJE C

(KAKO JE UTVRĐENO U ČLANKU 22. STAVKU 9.)

1.   ZARAZNI RINOTRAHEITIS GOVEDA/ZARAZNI PUSTULARNI VULVOVAGINITIS

1.1.   Goveda

Životinje ne smiju biti cijepljenje te moraju biti u karanteni najmanje 30 dana prije datuma otpreme u Uniju te biti podvrgnute serološkom testu za otkrivanje protutijela na cijeli BHV-1. Morala je biti primijenjena jedna od dijagnostičkih metoda iz dijela 5. Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2020/688, s negativnim rezultatima. Osim toga, test je morao biti proveden na uzorku uzetom u objektu podrijetla tijekom razdoblja od 15 dana prije datuma otpreme u Uniju.

1.2.   Deve i jeleni

Deve i jeleni namijenjeni ulasku u državu članicu ili njezinu zonu koja ima status države ili zone slobodne od bolesti ili odobreni program iskorjenjivanja u pogledu zaraznog rinotraheitisa goveda/zaraznog pustularnog vulvovaginitisa kod goveda moraju dolaziti iz objekta u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva zaraznog rinotraheitisa goveda/zaraznog pustularnog vulvovaginitisa kod životinja iste vrste kao životinje iz pošiljke tijekom posljednjih 30 dana prije otpreme u Uniju.

2.   VIRUSNI PROLJEV GOVEDA

Životinje nisu cijepljene protiv virusnog proljeva goveda i testirane su na antigen ili genom virusa virusnog proljeva goveda jednom od dijagnostičkih metoda iz dijela 6. Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2020/688, s negativnim rezultatima, te su:

(a)

držane u odobrenom karantenskom objektu tijekom najmanje 21 dana prije odlaska i, u slučaju gravidnih ženki, podvrgnute su serološkom testu za otkrivanje protutijela na virus virusnog proljeva goveda jednom od dijagnostičkih metoda iz dijela 6. Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2020/688, s negativnim rezultatima, provedenom na uzorcima uzetima najmanje 21 dan nakon početka karantene; ili

(b)

podvrgnute su serološkom testu za otkrivanje protutijela na virus virusnog proljeva goveda jednom od dijagnostičkih metoda iz dijela 6. Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2020/688, s pozitivnim rezultatima, provedenom na uzorcima uzetima prije odlaska ili, u slučaju gravidnih ženki, prije osjemenjivanja koje je prethodilo aktualnoj gestaciji.

3.   INFEKCIJA VIRUSOM BOLESTI AUJESZKOGA

Životinje nisu cijepljene protiv infekcije virusom bolesti Aujeszkoga te su:

(a)

držane u odobrenom karantenskom objektu tijekom razdoblja od najmanje 30 dana; i

(b)

podvrgnute su serološkom testu za otkrivanje protutijela na cijeli virus bolesti Aujeszkoga dijagnostičkom metodom iz dijela 7. Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2020/688, s negativnim rezultatima, provedenom na uzorcima uzetima u dva navrata u razmaku od najmanje 30 dana, pri čemu je posljednji uzorak uzeti tijekom razdoblja od 15 dana prije datuma otpreme u Uniju.


PRILOG VIII.

ZAHTJEVI ZDRAVLJA ŽIVOTINJA U POGLEDU OBJEKTA PODRIJETLA KOPITARA I PAPKARA

1.

Najmanja područja (polumjer) i najkraća razdoblja (prije otpreme u Uniju) bez prijavljenih slučajeva bolesti na području objekta podrijetla kopitara i papkara osim kopitara i oko njega, kako je utvrđeno u članku 23. stavku 1. točki (a) podtočki i.:

 

1.

Goveda

2.

Ovce

3.

Koze

4.

Svinje

5.

Deve

6.

Jeleni

7.

Kopitari i papkari osim onih iz stupaca 1, 2, 3, 4, 5, 6  (*1)

Slinavka i šap

10 km/30 dana

10 km/30 dana

10 km/30 dana

10 km/30 dana

10 km/30 dana

10 km/30 dana

10 km/30 dana

Infekcija virusom goveđe kuge

10 km/30 dana

10 km/30 dana

10 km/30 dana

10 km/30 dana

10 km/30 dana

10 km/30 dana

10 km/30 dana

Infekcija virusom groznice Riftske doline

10 km/30 dana

10 km/30 dana

10 km/30 dana

NP

10 km/30 dana

10 km/30 dana

10 km/30 dana

Infekcija s Mycoplasma mycoides subsp. mycoides SC (zarazna pleuropneumonija goveda)

10 km/30 dana

NP

NP

NP

NP

NP

10 km/30 dana

Infekcija virusom kuge malih preživača

NP

10 km/30 dana

10 km/30 dana

NP

10 km/30 dana

10 km/30 dana

NP

Ovčje i kozje boginje

NP

10 km/30 dana

10 km/30 dana

NP

NP

NP

NP

Zarazna pleuropneumonija koza

NP

10 km/30 dana

10 km/30 dana

NP

NP

NP

10 km/30 dana

Afrička svinjska kuga

NP

NP

NP

10 km/30 dana

NP

NP

NP

Klasična svinjska kuga

NP

NP

NP

10 km/30 dana

NP

NP

NP

Infekcija virusom bolesti kvrgave kože

10 km/30 dana

NP

NP

NP

NP

NP

NP

Infekcija virusom epizootske hemoragijske bolesti

150 km/ 2 godine (*2)

150 km/ 2 godine (*2)

150 km/ 2 godine (*2)

NP

150 km/ 2 godine (*2)

150 km/ 2 godine (*2)

150 km/ 2 godine (*2)

NP =

ne primjenjuje se.

2.

Najkraća razdoblja bez prijavljenih slučajeva bolesti u objektu podrijetla za kopitare i papkare osim kopitara, kako je utvrđeno u članku 23. stavku 1. točki (a) podtočki i.:

 

1.

Goveda

2.

Ovce

3.

Koze

4.

Svinje

5.

Deve

6.

Jeleni

7.

Kopitari i papkari osim onih iz stupaca 1, 2, 3, 4, 5, 6  (*3)

Burkholderia mallei (maleus)

NP

6 mjeseci

NP

isto kao kopitari (točka 4.)

NP

Bjesnoća

30 dana

Sura (Trypanosoma evansi)

30 dana (*4)

30 dana (*4)

30 dana (*4)

NP

30 dana (*4)

30 dana (*4)

30 dana (*4)

Bedrenica

15 dana

Infekcija virusom bolesti Aujeszkoga

NP

30 dana

NP

NP =

ne primjenjuje se.

3.

Najmanja područja (polumjer) i najkraća razdoblja bez prijavljenog slučaja ili izbijanja zarazne anemije kopitara u objektu podrijetla kopitara i oko njega, kako je utvrđeno u članku 23. stavku 1. točki (a) podtočki ii.:

 

Područje

Razdoblje

Zahtjevi koje treba ispuniti u slučaju izbijanja bolesti u objektu

Zarazna anemija kopitara

200 m

3 mjeseca

Svi kopitari su držani u izolaciji dok nisu podvrgnuti serološkom testu na zaraznu anemiju kopitara provedenom s negativnim rezultatima na dva uzorka uzeta nakon klanja zaraženih životinja s razmakom od tri mjeseca.

4.

Najkraća razdoblja bez prijavljenih slučajeva izbijanja određenih bolesti u objektu podrijetla za kopitare, kako je utvrđeno u članku 23. stavku 1. točki (a) podtočki ii.:

 

Razdoblje

Zahtjevi koje treba ispuniti u slučaju izbijanja bolesti u objektu

Infekcija s Burkholderia mallei (maleus)

6 mjeseci

Ako je u objektu tijekom razdoblja od tri godine prije datuma otpreme u Uniju bilo prijavljenih slučajeva infekcije, nakon posljednjeg izbijanja na objekt su se primjenjivala ograničenja premještanja, koja je odredilo nadležno tijelo:

dok zaražene životinje nisu usmrćene i uništene; i

dok preostale životinje nisu podvrgnute testu provedenom kako je opisano u poglavlju 2.5.11. točki 3.1. Priručnika za kopnene životinje OIE-a (verzija donesena 2015.), s negativnim rezultatima, na uzorcima uzetima najmanje šest mjeseci nakon što su zaražene životinje usmrćene i uništene, a objekt očišćen i dezinficiran.

Venezuelski encefalomijelitis kopitara

6 mjeseci

Ako dolaze iz objekta koji se nalazi u trećoj zemlji ili području ili njihovoj zoni u kojima nije bilo prijavljenih slučajeva venezuelskog encefalomijelitisa kopitara tijekom posljednje dvije godine prije otpreme u Uniju, ispunjavaju uvjete iz točke i. te uvjete iz točke ii. ili točke iii.:

i.

tijekom razdoblja od najmanje 21 dana prije odlaska bile su klinički zdrave, a sve životinje iz točke ii. ili točke iii. kod kojih je svakodnevnim mjerenjem utvrđen porast tjelesne temperature podvrgnute su dijagnostičkom testu na venezuelski encefalomijelitis kopitara dijagnostičkom metodom iz dijela 10. točke 1. podtočke (a) Priloga I. Delegiranoj uredbi (EU) 2020/688, s negativnim rezultatima; i

ii.

životinje su držane u karanteni tijekom razdoblja od najmanje 21 dana, zaštićene od napada insekata vektora te su:

cijepljene protiv venezuelskog encefalomijelitisa kopitara primivši cjelokupan primarni ciklus cjepiva te su docijepljene u skladu s preporukama proizvođača najmanje 60 dana, a najviše 12 mjeseci prije datuma otpreme, ili

testirane na venezuelski encefalomijelitis kopitara dijagnostičkom metodom iz dijela 10. točke 1. podtočke (b) Priloga I. Delegiranoj uredbi (EU) 2020/688, s negativnim rezultatima, na uzorku uzetom najmanje 14 dana nakon datuma ulaska u karantenu;

iii.

životinje su podvrgnute:

testu na venezuelski encefalomijelitis kopitara koji je proveden dijagnostičkom metodom iz dijela 10. točke 1. podtočke (b) Priloga I. Delegiranoj uredbi (EU) 2020/688, bez povećanja titra protutijela, na uparenim uzorcima uzetima u dva navrata u razmaku od 21 dana, pri čemu je drugi uzorak uzet tijekom razdoblja od deset dana prije datuma odlaska, i

testu za otkrivanje genoma virusa venezuelskog encefalomijelitisa kopitara koji je proveden dijagnostičkom metodom iz dijela 10. točke 2. Priloga I. Delegiranoj uredbi (EU) 2020/688, s negativnim rezultatima, na uzorku uzetom tijekom 48 sati prije odlaska te su životinje do odlaska bile zaštićene od napada insekata vektora.

Durina

6 mjeseci

Ako je u objektu tijekom razdoblja od dvije godine prije datuma otpreme u Uniju bilo prijavljenih slučajeva infekcije, nakon posljednjeg izbijanja na objekt se primjenjivalo ograničenje premještanja, koje je odredilo nadležno tijelo:

dok zaražene životinje nisu usmrćene i uništene ili zaklane ili dok svi zaraženi nekastrirani mužjaci kopitara nisu kastrirani, i

dok preostali kopitari u objektu, osim kastriranih mužjaka kopitara iz prve alineje koji su držani odvojeno od ženki kopitara, nisu podvrgnuti testu na durinu dijagnostičkom metodom iz dijela 8. Priloga I. Delegiranoj uredbi (EU) 2020/688, s negativnim rezultatima, na uzorcima uzetima najmanje šest mjeseci nakon završetka mjera iz prve alineje.

Sura (Trypanosoma evansi)

6 mjeseci

Ako je u objektu tijekom razdoblja od dvije godine prije datuma otpreme u Uniju bilo prijavljenih slučajeva infekcije, na objekt se primjenjivalo ograničenje premještanja, koje je odredilo nadležno tijelo:

dok zaražene životinje nisu uklonjene iz objekta, i

dok preostale životinje nisu testirane na suru (Trypanosoma evansi) jednom od dijagnostičkih metoda iz dijela 3. Priloga I. Delegiranoj uredbi (EU) 2020/688, s negativnim rezultatima, na uzorcima uzetima najmanje šest mjeseci nakon uklanjanja posljednje zaražene životinje iz objekta.

Zarazna anemija kopitara

90 dana

Ako je u objektu tijekom razdoblja od 12 mjeseci prije datuma otpreme u Uniju bilo prijavljenih slučajeva infekcije, nakon posljednjeg izbijanja na objekt se primjenjivalo ograničenje premještanja, koje je odredilo nadležno tijelo:

dok zaražene životinje nisu usmrćene i uništene ili zaklane, i

dok preostale životinje u objektu nisu testirane na zaraznu anemiju kopitara dijagnostičkom metodom iz dijela 9. Priloga I. Delegiranoj uredbi (EU) 2020/688, s negativnim rezultatima, na uzorcima uzetima u dva navrata u razmaku od najmanje tri mjeseca nakon završetka mjera iz prve alineje te nakon čišćenja i dezinfekcije objekta.

Bjesnoća

30 dana

Bedrenica

15 dana


(*1)  Primjenjuje se samo za vrste s popisa u skladu s Prilogom Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2018/1882.

(*2)  Ne primjenjuje se ako životinje potječu iz treće zemlje, područja ili njihove zone koji su sezonski slobodni od bolesti u skladu s relevantnim poglavljem Zakonika o zdravlju kopnenih životinja Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE).

(*3)  Primjenjuje se samo za vrste s popisa u skladu s Prilogom Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2018/1882.

(*4)  Ako je u objektu podrijetla bilo prijavljenih slučajeva bolesti tijekom razdoblja od dvije godine prije datuma otpreme u Uniju, nakon posljednjeg izbijanja na pogođeni se objekt primjenjivalo ograničenje dok:

(a)

zaražene životinje nisu uklonjene iz objekta;

(b)

preostale životinje u objektu nisu podvrgnute testu na suru (Trypanosoma evansi), s negativnim rezultatima, kako je opisano u dijelu 3. Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2020/688 provedenom na uzorcima uzetima najmanje šest mjeseci nakon što su zaražene životinje uklonjene iz objekta.


PRILOG IX.

1.   INFEKCIJA KOMPLEKSOM MYCOBACTERIUM TUBERCULOSIS (M. BOVIS, M. CAPRAE I M. TUBERCULOSIS)(KAKO JE UTVRĐENO U ČLANKU 23. STAVKU 2.)

Vrsta

Zahtjevi u pogledu objekta podrijetla

Goveda

Slobodan u pogledu goveda

Ovce

U objektu nije bilo prijavljenih slučajeva infekcije kompleksom Mycobacterium tuberculosis (M. bovis, M. caprae i M. tuberculosis) tijekom posljednja 42 dana prije otpreme u Uniju.

Koze

U objektu je provedeno nadziranje infekcije kompleksom Mycobacterium tuberculosis (M. bovis, M. caprae i M. tuberculosis) na životinjama iste vrste kao životinje iz pošiljke koje se drže u objektu u skladu s postupcima iz dijela 1. točaka 1. i 2. Priloga II. Delegiranoj uredbi (EU) 2020/688 tijekom najmanje posljednjih 12 mjeseci prije otpreme u Uniju i tijekom tog razdoblja:

(a)

u objekt su uvedene samo životinje iste vrste kao životinje iz pošiljke iz objekata u kojima se primjenjuju mjere iz ovog stavka;

(b)

ako je bilo prijavljenih slučajeva infekcije kompleksom Mycobacterium tuberculosis (M. bovis, M. caprae i M. tuberculosis) kod životinja iste vrste kao životinje iz pošiljke koje se drže u objektu, poduzete su mjere u skladu s dijelom 1. točkom 3. Priloga II. Delegiranoj uredbi (EU) 2020/688.

Deve

Jeleni

2.   INFEKCIJA BAKTERIJAMA BRUCELLA ABORTUS, B. MELITENSIS I B. SUIS (KAKO JE UTVRĐENO U ČLANKU 23. STAVKU 3.)

Vrsta

Zahtjevi u pogledu objekta podrijetla

Goveda

Objekt je slobodan od infekcije bez cijepljenja u pogledu goveda.

Ovce

Objekt je slobodan od infekcije bez cijepljenja u pogledu ovaca i koza.

Koze

Objekt je slobodan od infekcije bez cijepljenja u pogledu ovaca i koza.

Svinje

U objektu nije bilo prijavljenih slučajeva infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis tijekom posljednja 42 dana prije otpreme u Uniju i tijekom posljednjih 12 mjeseci prije otpreme u Uniju:

(a)

u objektu su primijenjene biosigurnosne mjere i mjere za umanjivanje rizika, uključujući za uvjete smještaja i sustave hranidbe, prema potrebi, radi sprečavanja prijenosa infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis s divljih životinja vrsta s popisa na svinje koje se drže u objektu te su u objekt uvedene samo svinje iz objekata koji primjenjuju jednakovrijedne biosigurnosne mjere; ili

(b)

provedeno je nadziranje infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis kod svinja koje se drže u objektu u skladu s Prilogom III. Delegiranoj uredbi (EU) 2020/688 i tijekom istog razdoblja:

u objekt su uvedene samo svinje iz objekata koji primjenjuju biosigurnosne mjere ili mjere nadziranja iz točke (a) ili (b), i

ako je bilo prijavljenih slučajeva infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis kod svinja koje se drže u objektu, poduzete su mjere u skladu s dijelom 1. točkom 3. Priloga II. Delegiranoj uredbi (EU) 2020/688.

Deve

Nije bilo prijavljenih slučajeva infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis kod deva tijekom posljednja 42 dana prije otpreme u Uniju te su deve testirane na infekciju bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis jednom od dijagnostičkih metoda iz dijela 1. Priloga I. Delegiranoj uredbi (EU) 2020/688, s negativnim rezultatima, na uzorku uzetom tijekom posljednjih 30 dana prije otpreme u Uniju, a u slučaju ženki nakon poroda najmanje 30 dana nakon poroda.

Jeleni

Nije bilo prijavljenih slučajeva infekcije bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis kod jelena tijekom posljednja 42 dana prije otpreme u Uniju.


PRILOG X.

POSEBNI ZAHTJEVI ZA ULAZAK U UNIJU ODREĐENIH VRSTA I KATEGORIJA KOPITARA I PAPKARA U POGLEDU INFEKCIJE BAKTERIJAMA BRUCELLA IZ ČLANKA 24. STAVKA 5.

1.   OVCE:

Nekastrirani mužjaci ovce, osim onih namijenjenih klanju u Uniji, moraju udovoljavati sljedećim zahtjevima:

(a)

neprekidno su boravili najmanje 60 dana u objektu u kojem nije bilo prijavljenih slučajeva infekcije bakterijom Brucella ovis (zarazni epididimitis) tijekom razdoblja od 12 mjeseci prije datuma otpreme u Uniju;

(b)

podvrgnuti su serološkom testu za otkrivanje bakterije Brucella ovis (zarazni epididimitis), s negativnim rezultatima, tijekom razdoblja od 30 dana prije datuma otpreme u Uniju.

2.   KOPITARI I PAPKARI IZ PORODICE TAYASSUIDAE

Kopitari i papkari iz porodice Tayassuidae moraju biti podvrgnuti testu za otkrivanje bakterije Brucella suis jednom od dijagnostičkih metoda iz dijela 1. točke 2. Priloga I. Delegiranoj uredbi (EU) 2020/688, s negativnim rezultatima, tijekom razdoblja od 30 dana prije datuma otpreme u Uniju.


PRILOG XI.

POSEBNI ZAHTJEVI ZA KOPITARE IZ ČLANKA 24. STAVKA 6.

1.   SANITARNE SKUPINE U KOJE SU RAZVRSTANE TREĆE ZEMLJE, PODRUČJA ILI NJIHOVE ZONE

Sanitarna skupina

Bolesti za koje su potrebni posebni zahtjevi

A

zarazna anemija kopitara

B

zarazna anemija kopitara, maleus, durina

C

zarazna anemija kopitara, venezuelski encefalomijelitis kopitara

D

zarazna anemija kopitara, maleus, durina, venezuelski encefalomijelitis kopitara, sura

E

zarazna anemija kopitara, maleus, durina, konjska kuga, sura

F

zarazna anemija kopitara, durina, konjska kuga

G

zarazna anemija kopitara, maleus, durina, sura

2.   POSEBNI ZAHTJEVI

2.1.   Posebni zahtjevi za konjsku kugu

Kopitari moraju udovoljavati skupu zahtjeva iz jedne od sljedećih točki:

(a)

životinje su držane u izolaciji u prostorima zaštićenima od vektora tijekom razdoblja od najmanje 30 dana prije otpreme u Uniju te je proveden serološki test i test za identifikaciju uzročnika konjske kuge, s negativnim rezultatima u svim slučajevima, na uzorku krvi uzetom najmanje 28 dana nakon uvođenja u prostore zaštićene od vektora te u razdoblju od deset dana prije datuma otpreme;

(b)

životinje su držane u izolaciji u prostorima zaštićenima od vektora tijekom razdoblja od najmanje 40 dana prije datuma otpreme u Uniju te su provedeni serološki testovi za otkrivanje protutijela na konjsku kugu bez značajnog porasta titra protutijela na uzorcima krvi uzetima u dva navrata u razmaku od najmanje 21 dana, pri čemu je prvi uzorak uzet najmanje sedam dana nakon uvođenja u prostore zaštićene od vektora;

(c)

životinje su držane u izolaciji u prostorima zaštićenima od vektora tijekom razdoblja od najmanje 14 dana prije otpreme te je proveden test za identifikaciju virusa konjske kuge, s negativnim rezultatima, na uzorku krvi uzetom najmanje 14 dana nakon uvođenja u prostore zaštićene od vektora te najviše 72 sata prije otpreme;

(d)

postoje dokumentirani dokazi da su životinje cijepljene protiv konjske kuge cjelokupnim primarnim ciklusom cjepiva, te docijepljene u skladu s preporukama proizvođača, odobrenim cjepivom protiv svih serotipova virusa konjske kuge koji su prisutni u izvornoj populaciji, najmanje 40 dana prije ulaska u prostore zaštićene od vektora, te su životinje držane u izolaciji u prostorima zaštićenima od vektora tijekom razdoblja od najmanje 40 dana;

(e)

životinje su držane u izolaciji u prostorima zaštićenima od vektora tijekom razdoblja od najmanje 30 dana prije datuma otpreme u Uniju te su podvrgnute serološkom testu za otkrivanje protutijela na virus konjske kuge koji je obavljen u istom laboratoriju istog dana na uzorcima krvi uzetima tijekom razdoblja izolacije u prostorima zaštićenima od vektora u dva navrata s razmakom od 21 do 30 dana. Drugi uzorak morao je biti uzet tijekom razdoblja od deset dana prije datuma otpreme, s negativnim rezultatima u svim slučajevima ili s negativnim rezultatima testa identifikacije virusa konjske kuge na drugom uzorku.

2.2.   Posebni zahtjevi za venezuelski encefalomijelitis kopitara

Kopitari moraju udovoljavati barem jednom od sljedećih zahtjeva:

(a)

životinje su cijepljene protiv venezuelskog encefalomijelitisa kopitara primivši cjelokupan primarni ciklus cjepiva te su docijepljene u skladu s preporukama proizvođača tijekom razdoblja od najmanje 60 dana, a najviše 12 mjeseci prije datuma otpreme u Uniju i držane su u karanteni zaštićenoj od vektora tijekom razdoblja od najmanje 21 dana prije datuma otpreme u Uniju i tijekom tog razdoblja bile su klinički zdrave i njihova je tjelesna temperatura, mjerena svakodnevno, bila u normalnom fiziološkom rasponu.

Svi drugi kopitari u istom objektu kod kojih je svakodnevnim mjerenjem utvrđen porast tjelesne temperature podvrgnuti su krvnom testu za izolaciju virusa venezuelskog encefalomijelitisa kopitara, s negativnim rezultatima;

(b)

životinje nisu cijepljene protiv venezuelskog encefalomijelitisa kopitara te su držane u karanteni zaštićenoj od vektora tijekom razdoblja od najmanje 21 dana i tijekom tog razdoblja bile su klinički zdrave i njihova je tjelesna temperatura, mjerena svakodnevno, bila u normalnom fiziološkom rasponu. Tijekom karantene životinje su podvrgnute dijagnostičkom testu na venezuelski encefalomijelitis kopitara, s negativnim rezultatima, provedenom na uzorku uzetom najmanje 14 dana nakon datuma ulaska životinja u karantenu zaštićenu od vektora; životinje su bile zaštićene od insekata vektora do otpreme.

Svi drugi kopitari u istom objektu kod kojih je svakodnevnim mjerenjem utvrđen porast tjelesne temperature podvrgnuti su krvnom testu za izolaciju virusa venezuelskog encefalomijelitisa kopitara, s negativnim rezultatima;

(c)

životinje su podvrgnute testu inhibicije hemaglutinacije na venezuelski encefalomijelitis kopitara, koji je proveden u istom laboratoriju istog dana na uzorcima uzetima u dva navrata u razmaku od 21 dana, pri čemu je drugi uzorak uzet u razdoblju od deset dana prije datuma otpreme, bez porasta titra protutijela, te RT-PCR testu (lančana reakcija polimerazom uz prethodnu reverznu transkripciju) za otkrivanje genoma virusa venezuelskog encefalomijelitisa kopitara, s negativnim rezultatom, na uzorku uzetom u roku od 48 sati prije otpreme, te su od trenutka uzorkovanja za RT-PCR do utovara za otpremu bile zaštićene od napada vektora kombiniranom primjenom odobrenih sredstava za odbijanje insekata i insekticida na životinjama i dezinsekcije nastambe i prijevoznih sredstava u kojima se prevoze.

2.3.   Posebni zahtjevi za infekciju s Burkholderia mallei (maleus)

Kopitari su podvrgnuti testu reakcije vezanja komplementa za maleus, kako je opisano u poglavlju 2.5.11. točki 3.1. Priručnika za kopnene životinje OIE-a (verzija donesena 2015.). Test je morao dati negativne rezultate i biti proveden u razrjeđenju seruma 1: 5 na uzorku krvi uzetom u razdoblju od 30 dana prije datuma otpreme u Uniju.

2.4.   Posebni zahtjevi za durinu

Kopitari su podvrgnuti testu reakcije vezanja komplementa za durinu, kako je opisano u poglavlju 2.5.3. točki 3.1. Priručnika za kopnene životinje OIE-a (verzija donesena 2013.). Test je morao dati negativne rezultate i biti proveden u razrjeđenju seruma 1: 5 na uzorku krvi uzetom u razdoblju od 30 dana prije datuma otpreme u Uniju. Osim toga, testirane se životinju ne smiju upotrebljavati za rasplod tijekom razdoblja od najmanje 30 dana prije i nakon datuma uzimanja uzoraka.

2.5.   Posebni uvjeti za suru (Trypanosoma evansi)

Kopitari su podvrgnuti testu aglutinacije na kartici za tripanosomijazu (CATT), kako je opisano u poglavlju 2.1.21. točki 2.3. Priručnika za kopnene životinje OIE-a (verzija donesena 2012.). Test je morao dati negativne rezultate i biti proveden u razrjeđenju seruma 1: 4 na uzorku krvi uzetom u razdoblju od 30 dana prije datuma otpreme u Uniju.

2.6.   Posebni uvjeti za zaraznu anemiju kopitara

Kopitari su podvrgnuti agar-gel imunodifuzijskom testu (AGID test) ili imunoenzimskom testu (ELISA) za zaraznu anemiju kopitara, kako je opisano u poglavlju 2.5.6. točkama 2.1. i 2.2. Priručnika za kopnene životinje OIE-a (verzija donesena 2013.). Test je morao dati negativne rezultate i biti proveden na uzorku krvi uzetom u razdoblju od najviše 90 dana prije datuma otpreme u Uniju.


PRILOG XII.

KOPITARI I PAPKARI NAMIJENJENI ZATVORENIM OBJEKTIMA

DIO A:

Najkraća razdoblja bez prijavljenih slučajeva bolesti u zatvorenom objektu podrijetla kopitara i papkara namijenjenih zatvorenim objektima u Uniji:

 

1.

Goveda

2.

Ovce

3.

Koze

4.

Svinje

5.

Deve

6.

Jeleni

7.

Kopitari i papkari osim onih iz stupaca 1, 2, 3, 4, 5, 6  (*1)

Slinavka i šap

6 mjeseci

6 mjeseci

6 mjeseci

6 mjeseci

6 mjeseci

6 mjeseci

6 mjeseci

Infekcija virusom groznice Riftske doline

6 mjeseci

6 mjeseci

6 mjeseci

NP

6 mjeseci

6 mjeseci

6 mjeseci

Infekcija s Mycoplasma subsp. mycoides SC (zarazna pleuropneumonija goveda)

6 mjeseci

NP

NP

NP

NP

NP

6 mjeseci

Infekcija virusom kuge malih preživača

NP

6 mjeseci

6 mjeseci

NP

6 mjeseci

6 mjeseci

NP

Ovčje i kozje boginje

NP

6 mjeseci

6 mjeseci

NP

NP

NP

NP

Zarazna pleuropneumonija koza

NP

6 mjeseci

6 mjeseci

NP

NP

NP

6 mjeseci

Afrička svinjska kuga

NP

NP

NP

6 m

NP

NP

NP

Klasična svinjska kuga

NP

NP

NP

6 m

NP

NP

NP

Infekcija virusom bolesti kvrgave kože

6 m

NP

NP

NP

NP

NP

NP

Infekcija s Burkholderia mallei (maleus)

NP

NP

6 mjeseci

NP

6 mjeseci

NP

NP

Infekcija bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis

6 mjeseci

6 mjeseci

6 mjeseci

6 mjeseci

6 mjeseci

6 mjeseci

6 mjeseci

Infekcija kompleksom Mycobacterium tuberculosis (M. bovis, M. caprae, M. tuberculosis)

6 mjeseci

6 mjeseci

6 mjeseci

6 mjeseci

6 mjeseci

6 mjeseci

6 mjeseci

Bjesnoća

6 mjeseci

6 mjeseci

6 mjeseci

6 mjeseci

6 mjeseci

6 mjeseci

6 mjeseci

Sura (Trypanosoma evansi)

30 dana

30 dana

30 dana

NP

180 dana

30 dana

30 dana

Bedrenica

30 dana

30 dana

30 dana

30 dana

30 dana

30 dana

30 dana

Infekcija virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24)

6 mjeseci

6 mjeseci

6 mjeseci

NP

6 mjeseci

6 mjeseci

6 mjeseci

Infekcija virusom bolesti Aujeszkoga

NP

NP

NP

12 mjeseci

NP

NP

NP

NP =

ne primjenjuje se.

DIO B:

Najmanja područja (polumjer) i razdoblja bez prijavljenih slučajeva bolesti na području oko zatvorenog objekta podrijetla kopitara i papkara namijenjenih zatvorenim objektima u Uniji:

 

1.

Goveda

2.

Ovce

3.

Koze

4.

Svinje

5.

Deve

6.

Jeleni

7.

Kopitari i papkari osim onih iz stupca 1, 2, 3, 4, 5, 6  (*2)

Slinavka i šap

10 km/30 dana

10 km/30 dana

10 km/30 dana

10 km/30 dana

10 km/30 dana

10 km/30 dana

10 km/30 dana

Infekcija virusom groznice Riftske doline

150 km/30 dana

150 km/30 dana

150 km/30 dana

NP

150 km/30 dana

150 km/30 dana

150 km/30 dana

Infekcija s Mycoplasma subsp. mycoides SC (zarazna pleuropneumonija goveda)

10 km/30 dana

NP

NP

NP

NP

NP

10 km/30 dana

Infekcija virusom kuge malih preživača

NP

10 km/30 dana

10 km/30 dana

NP

10 km/30 dana

10 km/30 dana

NP

Ovčje i kozje boginje

NP

10 km/30 dana

10 km/30 dana

NP

NP

NP

NP

Zarazna pleuropneumonija koza

NP

10 km/30 dana

10 km/30 dana

NP

NP

NP

10 km/30 dana

Afrička svinjska kuga

NP

NP

NP

10 km/12 mjeseci

NP

NP

NP

Klasična svinjska kuga

NP

NP

NP

10 km/12 mjeseci

NP

NP

NP

Infekcija virusom bolesti kvrgave kože

150 km/30 dana

NP

NP

NP

NP

NP

NP

Infekcija virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24)

150 km/30 dana

150 km/30 dana

150 km/30 dana

NP

150 km/30 dana

150 km/30 dana

150 km/30 dana

Infekcija virusom epizootske hemoragijske bolesti

150 km/30 dana

150 km/30 dana

150 km/30 dana

NP

150 km/30 dana

150 km/30 dana

150 km/30 dana

Infekcija virusom bolesti Aujeszkoga

NP

NP

NP

5 km/12 mjeseci (*3)

NP

NP

NP

NP =

ne primjenjuje se.

DIO C

Najkraća razdoblja slobode od bolesti u trećoj zemlji ili području ili njihovoj zoni u kojima se nalazi zatvoreni objekt podrijetla kopitara i papkara namijenjenih zatvorenim objektima u Uniji:

 

1.

Goveda

2.

Ovce

3.

Koze

4.

Svinje

5.

Deve

6.

Jeleni

7.

Kopitari i papkari osim onih iz stupaca 1, 2, 3, 4, 5, 6  (*4)

Slinavka i šap

12 mjeseci (*5)

12 mjeseci (*5)

12 mjeseci (*5)

12 mjeseci (*5)

12 mjeseci (*5)

12 mjeseci (*5)

12 mjeseci (*5)

Infekcija virusom goveđe kuge

12 mjeseci

12 mjeseci

12 mjeseci

12 mjeseci

12 mjeseci

12 mjeseci

12 mjeseci

Infekcija virusom groznice Riftske doline

48 mjeseci (*5)

48 mjeseci (*5)

48 mjeseci (*5)

NP

48 mjeseci (*5)

48 mjeseci (*5)

48 mjeseci (*5)

Afrička svinjska kuga

NP

NP

NP

12 mjeseci (*5)

NP

NP

NP

Klasična svinjska kuga

NP

NP

NP

12 mjeseci (*5)

NP

NP

NP

Infekcija bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis

12 mjeseci (*5)

12 mjeseci (*5)

12 mjeseci (*5)

12 mjeseci (*5)

12 mjeseci (*5)

12 mjeseci (*5)

12 mjeseci (*5)

Infekcija virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24)

24 mjeseca (*5)

24 mjeseca (*5)

24 mjeseca (*5)

NP

24 mjeseca (*5)

24 mjeseca (*5)

24 mjeseca (*5)

Infekcija virusom epizootske hemoragijske bolesti

24 mjeseca (*5)

24 mjeseca (*5)

24 mjeseca (*5)

NP

24 mjeseca (*5)

24 mjeseca (*5)

24 mjeseca (*5)

NA =

ne primjenjuje se.

DIO D

Alternativna jamstva koja pruža nadležno tijelo treće zemlje ili područja u pogledu određenih bolesti s popisa.

Slinavka i šap

(a)

Životinje su podvrgnute serološkom testu za dokazivanje infekcije virusom slinavke i šapa provedenom u skladu s jednim od testova propisanih za međunarodnu trgovinu u Priručniku o dijagnostičkim testovima i cjepivima za kopnene životinje Svjetske organizacije za zdravlje životinja (Priručnik za kopnene životinje OIE-a), s negativnim rezultatima, na uzorcima uzetima tijekom razdoblja od deset dana prije datuma otpreme u Uniju; i

(b)

za Bovidae, Cervidae i Elephas spp.: probang test za dokazivanje infekcije virusom slinavke i šapa proveden u skladu s postupcima utvrđenima u Priručniku za kopnene životinje OIE-a, s negativnim rezultatima. Test treba biti proveden:

i.

10 dana prije datum otpreme u Uniju, u slučaju vrsta osim afričkog bizona (Syncerus caffer);

ii.

u dva navrata u razmaku od najmanje 15 dana, pri čemu drugi test mora biti proveden tijekom razdoblja od deset dana prije datuma otpreme u Uniju, u slučaju afričkog bizona (Syncerus caffer).

Infekcija virusom groznice Riftske doline

(a)

Životinje:

i.

su držane u karanteni u prostoru zaštićenom od vektora u odobrenom zatvorenom objektu tijekom razdoblja od najmanje 30 dana prije datuma otpreme u Uniju;

ii.

nisu pokazivale simptome infekcije virusom groznice Riftske doline tijekom razdoblja od najmanje 30 dana prije datuma otpreme u Uniju;

iii.

bile su zaštićene od vektora tijekom prijevoza iz prostora zaštićenog od vektora iz točke i. do utovara za otpremu u Uniju; i

(b)

životinje su podvrgnute testu neutralizacije virusa, s negativnim rezultatima, za dokazivanje infekcije virusom groznice Riftske doline u skladu s Priručnikom za kopnene životinje OIE-a, koji je prvi put proveden na uzorcima uzetima na dan početka razdoblja karantene, a drugi put na uzorcima uzetima najmanje 42 dana nakon tog datuma i tijekom razdoblja od deset dana prije otpreme u Uniju.

Afrička svinjska kuga

Životinje su podvrgnute virološkom i serološkom testu za otkrivanje afričke svinjske kuge i klasične svinjske kuge u skladu s testom propisanim za međunarodnu trgovinu u Priručniku za kopnene životinje OIE-a provedenom na uzorcima uzetima tijekom razdoblja od 30 dana prije datuma otpreme u Uniju.

Klasična svinjska kuga

Infekcija bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis

Životinje:

(a)

su podvrgnute testu utvrđenom i propisanom za međunarodnu trgovinu u Priručniku za kopnene životinje OIE-a na uzorcima uzetima tijekom razdoblja od 30 dana prije datuma otpreme u Uniju; ili

(b)

su kastrirani mužjaci bilo koje dobi.

Infekcija virusom bolesti plavog jezika (serotipovi 1–24)

Životinje moraju udovoljavati zahtjevima utvrđenima u jednoj od sljedećih točki:

(a)

držane su u karanteni u prostoru zaštićenom od vektora u zatvorenom objektu tijekom razdoblja od najmanje 30 dana prije datuma otpreme u Uniju te su podvrgnute serološkom testu na infekciju virusom bolesti plavog jezika (1–24) i infekciju virusom epizootske hemoragijske bolesti u skladu s Priručnikom za kopnene životinje OIE-a, s negativnim rezultatima, provedenom najmanje 28 dana nakon uvođenja životinja u zatvoreni objekt;

(b)

držane su u karanteni u prostoru zaštićenom od vektora u odobrenom zatvorenom objektu tijekom razdoblja od najmanje 30 dana prije datuma otpreme u Uniju te su podvrgnute PCR testu na infekciju virusom bolesti plavog jezika (1–24) i infekciju virusom epizootske hemoragijske bolesti u skladu s Priručnikom za kopnene životinje OIE-a, s negativnim rezultatima, provedenom najmanje 14 dana nakon uvođenja životinja u zatvoreni objekt;

(c)

dolaze s područja sezonski slobodnog od bolesti te su tijekom tog razdoblja slobodnog od bolesti podvrgnute serološkom testu na infekciju virusom bolesti plavog jezika (1–24) i infekciju virusom epizootske hemoragijske bolesti u skladu s Priručnikom za kopnene životinje OIE-a, s negativnim rezultatima, provedenom na uzorcima uzetima najmanje 28 dana nakon uvođenja životinja u zatvoreni objekt;

(d)

dolaze s područja sezonski slobodnog od bolesti te su tijekom tog razdoblja podvrgnute PCR testu na infekciju virusom bolesti plavog jezika (1–24) i infekciju virusom epizootske hemoragijske bolesti u skladu s Priručnikom za kopnene životinje OIE, s negativnim rezultatima, provedenom na uzorcima uzetima najmanje 14 dana nakon uvođenja životinja u odobreni zatvoreni objekt.

Infekcije virusom epizootske hemoragijske bolesti

DIO E

Zahtjevi u pogledu odsutnosti cijepljenja protiv određenih bolesti za treću zemlju ili područje podrijetla ili njihovu zonu i za kopitare i papkare namijenjene zatvorenim objektima:

 

1.

Goveda

2.

Ovce

3.

Koze

4.

Svinje

5.

Deve

6.

Jeleni

7.

Kopitari i papkari osim onih iz stupaca 1, 2, 3, 4, 5, 6  (*6)

Slinavka i šap

NCŽ

NCŽ

NCŽ

NCŽ

NCŽ

NCŽ

NCŽ

Infekcija virusom groznice Riftske doline

NCŽ (*7)

NCŽ (*7)

NCŽ (*7)

NP

NCŽ (*7)

NCŽ (*7)

NCŽ (*7)

Klasična svinjska kuga

NP

NP

NP

NCŽ

NP

NP

NP

Infekcija bakterijama Brucella abortus, B. melitensis i B. suis

NCŽ (*7)

NCŽ (*7)

NCŽ (*7)

NCŽ (*7)

NCŽ (*7)

NCŽ (*7)

NCŽ (*7)

Infekcija virusom bolesti Aujeszkoga

NP

NP

NP

NCŽ

NP

NP

NP

NCŽ =

kopitari i papkari namijenjeni ulasku u Uniju nisu cijepljeni.

NP =

ne primjenjuje se.

DIO F

Zahtjevi za prostor zaštićen od vektora koji je obvezan u zatvorenim objektima u trećim zemljama

Ako je tako propisano u dijelu D ovog priloga, prostor zaštićen od vektora u zatvorenim objektima u trećim zemljama ili područjima mora ispunjavati sljedeće zahtjeve:

(a)

na ulaznim i izlaznim točkama moraju se nalaziti odgovarajuće fizičke barijere;

(b)

otvori prostora zaštićenog od vektora moraju se zaštiti od vektora mrežom odgovarajuće gustoće koja se mora redovito impregnirati odobrenim insekticidom prema uputama proizvođača;

(c)

nadziranje i kontrola vektora mora se provoditi u prostoru zaštićenom od vektora i oko njega;

(d)

moraju se poduzeti mjere kako bi se ograničila ili uklonila mjesta razmnožavanja vektora u blizini prostora zaštićenog od vektora;

(e)

moraju biti uspostavljeni standardni operativni postupci, uključujući opise sigurnosnih i alarmnih sustava, za rad prostora zaštićenog od vektora i prijevoz životinja iz tog prostora do mjesta utovara za otpremu u Uniju.


(*1)  Primjenjuje se samo za vrste s popisa u skladu s Prilogom Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2018/1882.

(*2)  Primjenjuje se samo za vrste s popisa u skladu s Prilogom Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2018/1882.

(*3)  Osim toga, mora se provesti virološki i serološki test kako bi se isključila prisutnost bolesti 30 dana prije otpreme u Uniju.

(*4)  Primjenjuje se samo za vrste s popisa u skladu s Prilogom Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2018/1882.

(*5)  Ili nadležno tijelo treće zemlje ili područja pruža alternativna jamstva u skladu s dijelom D.

(*6)  Primjenjuje se samo za vrste s popisa u skladu s Prilogom Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2018/1882.

(*7)  Ili nadležno tijelo treće zemlje ili područja pruža alternativna jamstva u skladu s dijelom D ovog Priloga.


PRILOG XIII.

MINIMALNI ZAHTJEVI ZA PROGRAME CIJEPLJENJA I DODATNO NADZIRANJE U TREĆOJ ZEMLJI ILI PODRUČJU ILI NJIHOVOJ ZONI U KOJIMA SE PROVODI CIJEPLJENJE PROTIV VISOKOPATOGENE INFLUENCE PTICA

1.   MINIMALNIM ZAHTJEVI ZA PROGRAME CIJEPLJENJA KOJI SE PROVODE U TREĆOJ ZEMLJI ILI PODRUČJU ILI NJIHOVOJ ZONI

Programi cijepljenja protiv visokopatogene influence ptica koje su podnijeli treća zemlja ili područje mora sadržavati barem sljedeće podatke:

1.

ciljevi strategije cijepljenja, odabrane populacije ptica i područje;

2.

podaci o epidemiološkom razvoju bolesti, uključujući prijašnja izbijanja bolesti kod peradi ili divljih ptica;

3.

opis razloga za odluku o uvođenja cijepljenja;

4.

procjena rizika na temelju:

izbijanja visokopatogene influence ptica u toj trećoj zemlji ili području ili njihovoj zoni,

izbijanja visokopatogene influence ptica u susjednoj zemlji,

ostalih čimbenika rizika kao što su određena područja, vrsta peradarstva ili kategorije peradi ili ptica u zatočeništvu;

5.

geografsko područje na kojem se provodi cijepljenje;

6.

broj objekata na području cijepljenja;

7.

broj objekata u kojima se provodi cijepljenje ako se taj broj razlikuje od broja pod točkom 6.;

8.

vrste i kategorije peradi ili ptica u zatočeništvu na geografskom području na kojem se provodi cijepljenje;

9.

približan broj peradi ili ptica u zatočeništvu u objektima iz točke 7.;

10.

sažetak karakteristika cjepiva, odobrenja i kontrole kvalitete;

11.

rukovanje, skladištenje, opskrba, distribucija i prodaja cjepiva protiv influence ptica na području države;

12.

provedba strategije razlikovanja zaraženih od cijepljenih životinja (DIVA);

13.

predviđeno trajanje akcije cijepljenja;

14.

odredbe o premještanju i ograničenja premještanja cijepljene peradi i proizvoda koji su dobiveni od cijepljene peradi ili cijepljenih ptica u zatočeništvu;

15.

klinički i laboratorijski testovi (na primjer, učinkovitost i testiranje prije premještanja) koji su provedeni u objektima u kojima je obavljeno cijepljenje ili koji se nalaze na području na kojem je obavljeno cijepljenje;

16.

način vođenja evidencije.

2.   DODATNO NADZIRANJE U TREĆIM ZEMLJAMA ILI PODRUČJIMA ILI NJIHOVIM ZONAMA U KOJIMA SE PROVODI CIJEPLJENJE PROTIV VISOKOPATOGENE INFLUENCE PTICA

Ako se u trećoj zemlji ili području ili njihovoj zoni provodi cijepljenje, svi objekti u kojima se provodi cijepljenje protiv visokopatogene influence ptica moraju se podvrgnuti laboratorijskom testiranju te se Komisiji uz informacije iz Priloga II. moraju dostaviti sljedeće informacije:

1.

broj objekata na području u kojima je obavljeno cijepljenje prema kategoriji;

2.

broj objekata u kojima je obavljeno cijepljenje, iz kojih je potrebno uzeti uzorke prema kategoriji peradi;

3.

korištenje sentinel ptica (tj. vrsta i broj korištenih sentinel ptica po epidemiološkoj jedinici);

4.

broj uzetih uzoraka po objektu i/ili epidemiološkoj jedinici;

5.

podaci o djelotvornosti cjepiva.


PRILOG XIV.

ZAHTJEVI U POGLEDU ZDRAVLJA ŽIVOTINJA ZA BEZGREBENKE, JAJA ZA VALENJE BEZGREBENKI I SVJEŽE MESO BEZGREBENKI KOJI POTJEČU IZ TREĆE ZEMLJE ILI PODRUČJA ILI NJIHOVE ZONE KOJI NISU SLOBODNI OD INFEKCIJE VIRUSOM NEWCASTLESKE BOLESTI

1.

Bezgrebenke za rasplod, bezgrebenke za proizvodnju i bezgrebenke namijenjene klanju koje potječu iz treće zemlje ili područja ili njihove zone koji nisu slobodni od infekcije virusom newcastleske bolesti moraju:

(a)

biti stavljene pod službeni nadzor tijekom razdoblja od najmanje 21 dana prije datuma otpreme pošiljke za ulazak u Uniju;

(b)

biti držane u potpunoj izolaciji tijekom razdoblja iz točke (a), izvan izravnog ili neizravnog kontakta s drugim pticama, u prostorima koje je nadležno tijelo treće zemlje ili područja podrijetla odobrilo za tu svrhu;

(c)

biti podvrgnute testu za otkrivanje virusa za infekciju virusom newcastleske bolesti;

(d)

potjecati iz jata u kojima se provodilo nadziranje infekcije virusom newcastleske bolesti prema statistički utemeljenom planu uzorkovanja, s negativnim rezultatima, tijekom razdoblja od najmanje šest mjeseci neposredno prije datuma otpreme pošiljke za ulazak u Uniju.

2.

Jednodnevni pilići bezgrebenki i jaja za valenje bezgrebenki koji potječu iz treće zemlje ili područja ili njihove zone koji nisu slobodni od infekcije virusom newcastleske bolesti moraju potjecati iz jata:

(a)

koja su stavljena u izolaciju pod službenim nadzorom tijekom razdoblja od najmanje 30 dana prije datuma nesenja jaja za valenje namijenjenih ulasku u Uniju ili jaja za valenje iz kojih su dobiveni jednodnevni pilići namijenjeni ulasku u Uniju;

(b)

koja su podvrgnuta testu za otkrivanje virusa za infekciju virusom newcastleske bolesti;

(c)

u kojima se provodilo nadziranje infekcije virusom newcastleske bolesti prema statistički utemeljenom planu uzorkovanja, s negativnim rezultatima, tijekom razdoblja od najmanje šest mjeseci neposredno prije datuma otpreme pošiljke za ulazak u Uniju;

(d)

koja nisu bila u kontaktu s peradi koja ne udovoljava jamstvima iz točki (a), (b) i (c) tijekom razdoblja od 30 dana prije datuma nesenja i tijekom nesenja jaja za valenje namijenjenih ulasku u Uniju ili jaja za valenje iz kojih su dobiveni jednodnevni pilići namijenjeni ulasku u Uniju.

3.

Svježe meso bezgrebenki koje potječe iz treće zemlje ili područja ili njihove zone koji nisu slobodni od infekcije virusom newcastleske bolesti mora:

(a)

biti otkošteno i bez kože;

(b)

biti dobiveno od bezgrebenki koje su tijekom razdoblja od najmanje tri mjeseca prije datuma klanja držane u objektima:

i.

u kojima nije bilo izbijanja infekcije virusom newcastleske bolesti ili visokopatogene influence ptica tijekom razdoblja od šest mjeseci prije datuma klanja;

ii.

oko kojih u krugu od 10 km oko dijela objekta u kojem se drže bezgrebenke, uključujući, prema potrebi, državno područje susjedne države članice ili treće zemlje, nije bilo izbijanja visokopatogene influence ptica ili infekcije virusom newcastleske bolesti u razdoblju od najmanje tri mjeseca prije datuma klanja;

iii.

u kojima se provodilo nadziranje infekcije virusom newcastleske bolesti prema statistički utemeljenom planu uzorkovanja, s negativnim rezultatima, tijekom razdoblja od najmanje šest mjeseci prije datuma klanja.

(c)

biti podvrgnuto nadziranju iz točke (b) podtočke iii.:

i.

serološkim testovima, u slučaju bezgrebenki koje nisu cijepljene protiv infekcije virusom newcastleske bolesti;

ii.

brisovima dušnika, u slučaju bezgrebenki koje su cijepljene protiv infekcije virusom newcastleske bolesti;

(d)

biti dobiveno od bezgrebenki koje, ako su cijepljene protiv infekcije virusom newcastleske bolesti, nisu cijepljene cjepivima koja nisu u skladu s posebnim kriterijima iz dijela 1. Priloga XV. tijekom razdoblja od 30 dana prije datuma klanja.

4.

Test za otkrivanje virusa iz točke 1. podtočke (c) i točke 2. podtočke (b) morao je biti proveden:

(a)

u roku od sedam do deset dana od datuma ulaska bezgrebenki u izolaciju;

(b)

na brisovima kloake ili uzorcima fecesa svake ptice.

5.

Testiranje za otkrivanje virusa iz točke 1. podtočke (c) i točke 2. podtočke (b) moralo je pokazati da nisu otkriveni izolati ptičjeg paramiskovirusa tipa 1 s intracerebralnim indeksom patogenosti (ICPI) većim od 0,4. Osim toga, morali su biti dostupni povoljni rezultati od svih ptica iz pošiljke prije nego što su:

(a)

bezgrebenke za rasplod, bezgrebenke za proizvodnju ili bezgrebenke namijenjene klanju napustile prostor iz točke 1. podtočke (b) za otpremu u Uniju;

(b)

jednodnevni pilići napustili valionicu za otpremu u Uniju;

(c)

jaja za valenje utovarena za otpremu u Uniju.


PRILOG XV.

KRITERIJI ZA CJEPIVA PROTIV INFEKCIJE VIRUSOM NEWCASTLESKE BOLESTI I ZAHTJEVI ZA POŠILJKE PERADI, JAJA ZA VALENJE I SVJEŽEG MESA PERADI PODRIJETLOM IZ TREĆE ZEMLJE ILI PODRUČJA ILI NJIHOVE ZONE U KOJIMA SE PROVODI CIJEPLJENJE PROTIV INFEKCIJE VIRUSOM NEWCASTLESKE BOLESTI

1.   KRITERIJI ZA CJEPIVA PROTIV INFEKCIJE VIRUSOM NEWCASTLESKE BOLESTI

1.1.   Opći kriteriji

(a)

Cjepiva moraju biti u skladu sa standardima utvrđenima u poglavlju o newcastleskoj bolesti u Priručniku o dijagnostičkim testovima i cjepivima za kopnene životinje Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE).

(b)

Cjepiva moraju biti registrirana pri nadležnim tijelima predmetne treće zemlje ili područja podrijetla prije odobravanja njihove distribucije i upotrebe. Nadležna tijela treće zemlje ili područja podrijetla registraciju moraju provesti na temelju cjelovite dokumentacije koju je dostavio podnositelj zahtjeva i koja sadržava podatke o djelotvornosti i neškodljivosti cjepiva. U slučaju uvezenih cjepiva nadležna tijela treće zemlje ili područja podrijetla mogu se osloniti na podatke koje su provjerila nadležna tijela zemlje u kojoj je cjepivo proizvedeno, pod uvjetom da su te provjere provedene u skladu sa standardima OIE-a.

(c)

Osim zahtjeva iz točki (a) i (b), uvoz ili proizvodnja i distribucija cjepiva mora bit pod nadzorom nadležnih tijela predmetne treće zemlje ili područja podrijetla.

(d)

Prije odobravanja distribucije cjepiva mora se ispitati neškodljivost svake serije cjepiva, posebno u pogledu atenuacije ili inaktivacije i odsutnosti stranih agensa, te njegova učinkovitost. Testiranje se provodi pod nadzorom nadležnih tijela treće zemlje ili područja podrijetla.

1.2.   Posebni kriteriji

Živa atenuirana cjepiva protiv infekcije virusom newcastleske bolesti moraju biti pripremljena od soja virusa newcastleske bolesti za koji je testiran matični soj virusa koji je pokazao ICPI u vrijednosti:

(a)

manjoj od 0,4, ako svaka ptica u ICPI testu nije primila dozu manju od 107 EID50;

ili

(b)

manjoj od 0,5, ako svaka ptica u ICPI testu nije primila dozu manju od 108 EID50.

2.   ZAHTJEVI U POGLEDU ZDRAVLJA ŽIVOTINJA ZA PERAD I JAJA ZA VALENJE PODRIJETLOM IZ TREĆE ZEMLJE ILI PODRUČJA ILI NJIHOVE ZONE U KOJIMA CJEPIVA KORIŠTENA PROTIV INFEKCIJE VIRUSOM NEWCASTLESKE BOLESTI NE ISPUNJAVAJU POSEBNE KRITERIJE IZ TOČKE 1.

Perad i jaja za valenje koji potječu iz treće zemlje ili područja ili njihove zone u kojima cjepiva korištena protiv infekcije virusom newcastleske bolesti ne ispunjavaju posebne kriterije iz točke 1.2. moraju udovoljavati sljedećim zahtjevima:

(a)

perad i jata podrijetla od kojih su dobivena jaja za valenje nisu bili cijepljeni takvih cjepivima tijekom razdoblja od najmanje 12 mjeseci prije datuma utovara pošiljke za otpremu u Uniju;

(b)

jata podrijetla peradi i jaja za valenje podvrgnuta su testu izolacije virusa na infekciju virusom newcastleske bolesti najranije dva tjedna prije datuma utovara pošiljke za otpremu u Uniju ili, u slučaju jaja za valenje, najranije dva tjedna prije datuma prikupljanja jaja. Test je morao biti proveden u službenom laboratoriju na slučajnom uzorku brisova kloake uzetom od najmanje 60 ptica iz svakog jata, pri čemu nisu otkriveni ptičji paramiskovirusi s intracerebralnim indeksom patogenosti (ICPI) većim od 0,4;

(c)

perad i jata podrijetla jaja za valenje držani su u izolaciji pod službenim nadzorom u objektu podrijetla tijekom razdoblja od dva tjedna iz točke (b);

(d)

perad i jata podrijetla jaja za valenje nisu bili u kontaktu s peradi koja ne udovoljava zahtjevima iz točki (a) i (b):

i.

u slučaju peradi, tijekom razdoblja od 60 dana prije datuma utovara pošiljke za otpremu u Uniju;

ii.

u slučaju jaja za valenje, tijekom razdoblja od 60 dana prije datuma prikupljanja jaja;

(e)

jednodnevni pilići i jaja za valenje iz kojih su dobiveni jednodnevni pilići nisu bili u kontaktu, u valionici ili za vrijeme prijevoza u Uniju, s peradi ili jajima za valenje koji ne udovoljavaju zahtjevima iz točki od (a) do (d).

3.   ZAHTJEVI U POGLEDU ZDRAVLJA ŽIVOTINJA ZA SVJEŽE MESO PERADI KOJE POTJEČE IZ TREĆE ZEMLJE ILI PODRUČJA ILI NJIHOVE ZONE U KOJIMA CJEPIVA KORIŠTENA PROTIV INFEKCIJE VIRUSOM NEWCASTLESKE BOLESTI NE ISPUNJAVAJU POSEBNE KRITERIJE IZ TOČKE 1.

Svježe meso peradi koje potječe iz treće zemlje ili područja ili njihove zone u kojima cjepiva korištena protiv infekcije virusom newcastleske bolesti ne ispunjavaju posebne kriterije iz točke 1.2. mora biti dobiveno od peradi koja udovoljava sljedećim zdravstvenim zahtjevima:

(a)

nije cijepljena živim atenuiranim cjepivima pripremljenima od matičnog soja virusa newcastleske bolesti koji pokazuje veći stupanj patogenosti od lentogenih sojeva virusa tijekom razdoblja od 30 dana prije datuma klanja;

(b)

perad je u trenutku klanja u službenom laboratoriju podvrgnuta testu izolacije virusa za infekciju virusom newcastleske bolesti na slučajnom uzorku brisova kloake od najmanje 60 ptica iz svakog jata, pri čemu nisu otkriveni ptičji paramiksovirusi s intracerebralnim indeksom patogenosti (ICPI) većim od 0,4;

(c)

perad tijekom razdoblja od 30 dana prije klanja nije bila u kontaktu s peradi koja ne udovoljava uvjetima iz točki (a) i (b).

4.   PODACI KOJI SE MORAJU DOSTAVITI AKO SU JATA PODRIJETLA PERADI, JATA PODRIJETLA JAJA ZA VALENJE I JAJA ZA VALENJE CIJEPLJENI PROTIV INFEKCIJE VIRUSOM NEWCASTLESKE BOLESTI

Ako su jata podrijetla peradi, jata podrijetla jaja za valenje ili jaja za valenje cijepljeni protiv infekcije virusom newcastleske bolesti, za pošiljku se moraju dostaviti sljedeći podaci:

(a)

identifikacija jata;

(b)

starost ptica;

(c)

datum cijepljenja;

(d)

naziv i vrsta korištenog soja virusa;

(e)

broj serije cjepiva;

(f)

naziv cjepiva;

(g)

proizvođač cjepiva.


PRILOG XVI.

ZAHTJEVI U POGLEDU PODATAKA KOJI SE MORAJU NAVESTI NA SPREMNICIMA ZA PERAD, PTICE U ZATOČENIŠTVU I JAJA ZA VALENJE

1.

Perad za rasplod i perad za proizvodnju mora se prevoziti u spremnicima na kojima mora biti navedeno sljedeće:

(a)

ime i ISO oznaka treće zemlje ili područja podrijetla;

(b)

vrsta peradi;

(c)

broj životinja;

(d)

kategorija i vrsta proizvodnje za koju je namijenjena;

(e)

naziv, adresa i broj odobrenja objekta podrijetla;

(f)

ime države članice odredišta.

2.

Perad namijenjena klanju mora se prevoziti u spremnicima na kojima mora biti navedeno sljedeće:

(a)

ime i ISO oznaka treće zemlje ili područja podrijetla;

(b)

vrsta peradi;

(c)

broj životinja;

(d)

kategorija i vrsta proizvodnje za koju je namijenjena;

(e)

naziv, adresa i registracijski broj objekta podrijetla;

(f)

ime države članice odredišta.

3.

Jednodnevni pilići moraju se prevoziti u spremnicima na kojima mora biti navedeno sljedeće:

(a)

ime i ISO oznaka treće zemlje ili područja podrijetla;

(b)

vrsta peradi;

(c)

broj životinja;

(d)

kategorija i vrsta proizvodnje za koju su namijenjeni;

(e)

naziv, adresa i broj odobrenja objekta podrijetla jednodnevnih pilića;

(f)

broj odobrenja objekta podrijetla jata podrijetla;

(g)

ime države članice odredišta.

4.

Ptice u zatočeništvu moraju se prevoziti u spremnicima na kojima mora biti navedeno sljedeće:

(a)

ime i ISO oznaka treće zemlje ili područja podrijetla;

(b)

broj životinja;

(c)

naziv, adresa i broj odobrenja objekta podrijetla;

(d)

posebni identifikacijski broj spremnika;

(e)

ime države članice odredišta.

5.

Jaja za valenje peradi moraju se prevoziti u spremnicima na kojima mora biti navedeno sljedeće:

(a)

natpis „za valenje”;

(b)

ime i ISO oznaka treće zemlje ili područja podrijetla;

(c)

vrsta peradi;

(d)

broj jaja;

(e)

kategorija i vrsta proizvodnje za koju su namijenjena;

(f)

naziv, adresa i broj odobrenja objekta podrijetla jaja;

(g)

broj odobrenja objekta podrijetla jata podrijetla, ako se razlikuje od točke (f);

(h)

ime države članice odredišta.

6.

Jaja koja ne sadržavaju specifične patogene uzročnike moraju se prevoziti u spremnicima na kojima mora biti navedeno sljedeće:

(a)

tekst „jaja koja ne sadržavaju specifične patogene uzročnike isključivo namijenjena za dijagnostičke, istraživačke ili farmaceutske potrebe”;

(b)

ime i ISO oznaka treće zemlje ili područja podrijetla;

(c)

broj jaja;

(d)

naziv, adresa i broj odobrenja objekta podrijetla;

(e)

ime države članice odredišta.

7.

Jaja za valenje ptica u zatočeništvu moraju se prevoziti u spremnicima na kojima mora biti navedeno sljedeće:

(a)

ime i ISO oznaka treće zemlje ili područja podrijetla;

(b)

broj jaja;

(c)

naziv, adresa i broj odobrenja objekta podrijetla;

(d)

posebni identifikacijski broj spremnika;

(e)

ime države članice odredišta.


PRILOG XVII.

ZAHTJEVI ZA TESTIRANJE POŠILJAKA KOJE SADRŽAVAJU MANJE OD 20 JEDINKI PERADI OSIM BEZGREBENKI I MANJE OD 20 JAJA ZA VALENJE PERADI OSIM BEZGREBENKI PRIJE NJIHOVA ULASKA U UNIJU

Pošiljke koje sadržavaju manje od 20 jedinki peradi osim bezgrebenki ili manje od 20 jaja za valenje peradi osim bezgrebenki moraju imati negativne rezultate testiranja na bolesti iz članka 49. točke (e) i članka 110. točke (e) podtočke ii. kako slijedi:

(a)

u slučaju peradi za rasplod, peradi za proizvodnju i peradi namijenjene klanju, životinje su imale negativne rezultate seroloških i/ili bakterioloških testova u razdoblju od 30 dana prije datuma utovara pošiljke za otpremu u Uniju;

(b)

u slučaju jaja za valenje peradi osim bezgrebenki i jednodnevnih pilića osim bezgrebenki, jato podrijetla moralo je imati negativne rezultate seroloških i/ili bakterioloških testova u razdoblju od 90 dana prije datuma utovara pošiljke za otpremu u Uniju s 95-postotnom pouzdanošću otkrivanja infekcije uz prevalenciju od 5 %;

(c)

ako su životinje cijepljene protiv infekcije bilo kojim serotipom salmonele ili mikoplazme, mora se primijeniti samo bakteriološko testiranje, ali se potvrdnom metodom mora moći razlikovati sojeve živog cjepiva od terenskih sojeva.


PRILOG XVIII.

UZORKOVANJE I TESTIRANJE PERADI OSIM BEZGREBENKI NAKON ULASKA U UNIJU

1.

Službeni veterinar uzima uzorke za virološko ispitivanje od peradi za rasplod osim bezgrebenki, peradi za proizvodnju osim bezgrebenki i jednodnevnih pilića osim bezgrebenki, koji su ušli u Uniju iz treće zemlje ili područja ili njihove zone. Uzorci se moraju prikupljati na sljedeći način:

(a)

između sedmog i petnaestog dana od uvođenja životinja u objekte odredišta u Uniji moraju se uzeti brisovi kloake s 95-postotnom pouzdanošću otkrivanja infekcije uz prevalenciju od 5 %;

(b)

uzorci se moraju testirati na:

i.

visokopatogenu influencu ptica;

ii.

infekciju virusom newcastleske bolesti.

2.

Uzorci se mogu objediniti u skupni uzorak od najviše pet uzoraka od pojedinačnih ptica.

PRILOG XIX.

ZAHTJEVI U POGLEDU ZDRAVLJA ŽIVOTINJA ZA ODOBRAVANJE OBJEKTA PODRIJETLA PTICA U ZATOČENIŠTVU

1.

Zahtjevi u pogledu zdravlja životinja u vezi s biosigurnosnim mjerama, kako je navedeno u članku 56., jesu sljedeći:

(a)

u objekt se mogu unositi samo životinje koje dolaze iz drugih odobrenih objekata;

(b)

u objekt se smiju uvoditi ptice iz drugih izvora koji nisu odobreni objekti nakon što je nadležno tijelo treće zemlje ili područja izdalo odobrenje za takvo uvođenje, pod uvjetom da se te životinje prije uvođenja među ptice u objektu drže u izolaciji najmanje 30 dana od datuma uvođenja u objekt, u skladu s uputama nadležnog tijela treće zemlje ili područja.

2.

Zahtjevi u pogledu zdravlja životinja u vezi s prostorima i opremom u objektu, kako je navedeno u članku 56., jesu sljedeći:

(a)

objekt mora biti jasno razgraničen i odvojen od svoje okoline;

(b)

objekt mora imati odgovarajuća sredstva za hvatanje, zatvaranje i izolaciju životinja te imati dostupne odgovarajuće karantenske prostore i odobrene postupke za životinje koje dolaze iz objekata koji nisu odobreni;

(c)

objekt mora imati odgovarajuće sustave ili prostore i opremu u samom objektu za prikladno uklanjanje tijela životinja koje se uginule zbog bolest ili su eutanazirane.

3.

Zahtjevi u pogledu zdravlja životinja u vezi s vođenjem evidencije, kako je navedeno u članku 56., jesu sljedeći:

(a)

subjekt koji je odgovoran za objekt mora voditi ažuriranu evidenciju u kojoj se navodi:

i.

broj i identitet (odnosno dob, spol, vrsta i pojedinačna identifikacija oznaka, ako je izvedivo) životinja svake vrste prisutne u objektu;

ii.

broj i identitet (odnosno dob, spol, vrsta i pojedinačna identifikacija oznaka, ako je izvedivo) životinja koje stižu u objekt ili ga napuštaju, zajedno s podacima o njihovu podrijetlu ili odredištu, prijevozu iz objekta ili u objekt te njihovu zdravstvenom statusu;

iii.

rezultati pretraga krvi ili drugih dijagnostičkih postupaka;

iv.

slučajevi bolesti i, prema potrebi, liječenje ako je provedeno;

v.

rezultati obavljenih post-mortem pregleda na životinjama koje su uginule u objektu, uključujući mrtvorođene životinje;

vi.

opažanja za vrijeme boravka u izolaciji ili karanteni;

(b)

subjekt koji je odgovoran za objekt mora čuvati evidenciju iz točke (a) najmanje deset godina od datuma dobivanja odobrenja.

4.

Zahtjevi u pogledu zdravlja životinja u vezi s osobljem, kako je navedeno u članku 56., jesu sljedeći:

(a)

osoba odgovorna za objekt mora imati odgovarajuće vještine i znanje;

(b)

subjekt odgovoran za objekt mora na temelju ugovora ili drugog pravnog instrumenta osigurati usluge veterinara kojeg je odobrilo i kojeg nadzire nadležno tijelo treće zemlje ili područja, koji:

i.

osigurava da je nadležno tijelo odobrilo i da se u objektu primjenjuju odgovarajuće mjere nadziranja i kontrole bolesti s obzirom na situaciju u pogledu bolesti u predmetnoj trećoj zemlji ili području; te mjere moraju sadržavati sljedeće:

godišnji program nadziranja bolesti koji uključuje kontrolu zoonoza kod životinja,

kliničko, laboratorijsko i post-mortem testiranje životinja kod kojih se sumnja da su pogođene bolestima,

prema potrebi cijepljenje prijemljivih životinja protiv bolesti u skladu s Kodeksom o zdravlju kopnenih životinja i Priručnikom o dijagnostičkim testovima i cjepivima za kopnene životinje OIE-a;

ii.

osigurava da nadležno tijelo treće zemlje ili područja bez odgode bude obaviješteno o svim sumnjivim uginućima ili prisutnosti drugih simptoma koji upućuju na visokopatogenu influencu ptica ili infekciju virusom newcastleske bolesti ili klamidiozu ptica;

iii.

osigurava da životinje koje ulaze u objekt prema potrebi budu stavljene u izolaciju u skladu sa zahtjevima iz točke 1. podtočke (b) i uputama nadležnog tijela treće zemlje ili područja, ako takve upute postoje.

5.

Zahtjevi u pogledu zdravlja životinja u vezi sa zdravstvenim statusom, kako je navedeno u članku 56., jesu sljedeći:

(a)

objekt mora biti slobodan od visokopatogene influence ptica, infekcije virusom newcastleske bolesti i klamidioze ptica; da bi objekt bio proglašen slobodnim od navedenih bolesti, nadležno tijelo treće zemlje ili područja mora procijeniti evidenciju o zdravstvenom stanju životinja koja se mora čuvati najmanje tri godine prije podnošenja zahtjeva za odobrenje te rezultate kliničkih i laboratorijskih testova provedenih na životinjama u objektu. Međutim, novi objekti smiju se odobriti samo na temelju rezultata kliničkih i laboratorijskih testova provedenih na životinjama u tom objektu;

(b)

subjekt koji je odgovoran za objekt mora ili imati ugovor s laboratorijem za obavljanje post-mortem pregleda ili raspolagati jednim ili s više prikladnih prostora u kojima te preglede može obavljati stručna osoba pod nadležnošću veterinara kojeg je u tu svrhu odobrilo nadležno tijelo treće zemlje ili područja.


PRILOG XX.

POSTUPCI PREGLEDA, UZORKOVANJA I TESTIRANJA PTICA U ZATOČENIŠTVU NA VISOKOPATOGENU INFLUENCU PTICA I NEWCASTLESKU BOLEST

1.

Tijekom karantene sentinel ptice, ili ptice u zatočeništvu ako se ne koriste sentinel ptice, moraju se podvrgnuti sljedećim postupcima:

(a)

slučajevi kada se koriste sentinel ptice:

i.

uzorci krvi za serološko ispitivanje moraju se uzeti od svih sentinel ptica tijekom razdoblja od najmanje 21 dana nakon datuma njihova ulaska u karantenu te najmanje tri dana prije datuma završetka karantene;

ii.

ako za sentinel ptice uzorci iz točke i. daju pozitivne ili nejasne serološke rezultate:

uvezene ptice moraju se podvrći virološkom ispitivanju,

brisovi kloake (ili feces) te brisovi dušnika ili ždrijela moraju se uzeti od najmanje 60 ptica, ili od svih ptica ako pošiljka sadržava manje od 60 ptica;

(b)

slučajevi kada se ne koriste sentinel ptice:

uvezene ptice moraju se podvrći virološkom ispitivanju (tj. serološko testiranje nije prikladno),

brisovi dušnika ili ždrijela ili brisovi kloake (ili feces) moraju se uzeti od najmanje 60 ptica, ili od svih ptica ako pošiljka sadržava manje od 60 ptica, tijekom prvih 7 do 15 dana karantene.

2.

Osim testiranja iz točke 1. moraju se uzeti sljedeći uzorci za virološko ispitivanje:

(a)

brisovi kloake (ili feces) te brisovi dušnika ili ždrijela, ako je moguće, od klinički bolesnih ptica ili bolesnih sentinel ptica;

(b)

uzorci sadržaja crijeva, mozga, dušnika, pluća, jetre, slezene, bubrega i drugih očito zahvaćenih organa, što je moguće prije nakon nastupanja smrti, od:

i.

uginulih sentinel ptica i svih ptica koje su bile mrtve pri dolasku u karantenu te ptica koje su uginule za vrijeme karantene; ili

ii.

u slučaju velikog broja uginuća u velikim pošiljkama malih ptica, od najmanje 10 % uginulih ptica.

3.

Za virološko ispitivanje uzorci se mogu objediniti u skupni uzorak od najviše pet uzoraka pojedinačnih ptica.

Feces se mora objediniti zasebno od drugih uzoraka organa i tkiva.


PRILOG XXI.

POSEBNI ZAHTJEVI U POGLEDU PASA, MAČAKA I PITOMIH VRETICA NAMIJENJENIH ULASKU U UNIJU

1.   ZAHTJEVI U POGLEDU TESTA TITRACIJE PROTUTIJELA NA BJESNOĆU

(a)

Test se mora provesti na uzorku koji je uzeo veterinar kojeg je odobrilo nadležno tijelo, tijekom razdoblja koje započinje najmanje 30 dana nakon datuma primarnog cijepljenja, unutar aktualne valjane serije cijepljenja, i završava tri mjeseca prije datuma izdavanja certifikata;

(b)

mora rezultirati titrom neutralizirajućih protutijela na virus bjesnoće od najmanje 0,5 IU/ml;

(c)

mora biti potvrđen službenim izvješćem koje je izdao službeni laboratorij u pogledu rezultata te preslika tog izvješća mora biti priložena uz certifikat o zdravlju životinja koji prati životinje u Uniju;

(d)

ne mora se ponoviti na životinji koja je, nakon provedenog testa titracije protutijela na bjesnoću sa zadovoljavajućim rezultatima, ponovno cijepljena protiv bjesnoće tijekom razdoblja valjanosti primarnog cijepljenja iz točke (a) i svih sljedećih valjanih cijepljenja u seriji.

2.   LIJEČENJE PROTIV INFESTACIJE TRAKAVICOM ECHINOCCOCUS MULTILOCULARIS

Prije ulaska u Uniji potrebno je provesti liječenje pasa protiv infestacije trakavicom Echinococcus multilocularis kako slijedi:

(a)

liječenje se mora sastojati od odobrenog veterinarsko-medicinskog proizvoda koji sadržava odgovarajuću dozu prazikvantela ili farmakološki aktivnih tvari koje same ili u kombinaciji dokazano smanjuju broj zrelih i nezrelih crijevnih oblika Echinococcus multilocularis u domaćinu;

(b)

lijek daje veterinar tijekom razdoblja koje započinje najviše 48 sati i završava najmanje 24 sata prije dolaska u Uniju;

(c)

veterinar koji daje lijek potvrđuje sljedeće podatke o liječenju u certifikatu o zdravlju životinja iz članka 3. stavka 1. točke (c) podtočke i.:

i.

alfanumeričku oznaku psa, mačke ili pitome vretice u obliku transpondera ili tetovaže;

ii.

naziv proizvoda protiv infestacije trakavicom Echinococcus multilocularis;

iii.

naziv proizvođača proizvoda;

iv.

datum i vrijeme davanja lijeka;

v.

ime i prezime, pečat i potpis veterinara koji je dao lijek.


PRILOG XXII.

ZAHTJEVI U POGLEDU RAZDOBLJA BORAVKA JAJA ZA VALENJE PRIJE ULASKA U UNIJU

Kategorija jaja za valenje

Najkraće razdoblje boravka primjenjuje se na

Najkraće razdoblje boravka u trećoj zemlji ili području podrijetla ili njihovoj zoni, kako je utvrđeno u članku 98. točki (a)

Najkraće razdoblje boravka u objektu podrijetla, kako je navedeno u članku 98. točki (b)

Najkraće razdoblje bez kontakta s peradi ili jajima za valenje nižeg zdravstvenog statusa, pticama u zatočeništvu ili divljim pticama, kako je navedeno u članku 98. (c)

Jaja za valenje peradi

Jato podrijetla

3 mjeseca

6 tjedana

6 tjedana

Pošiljke koje sadržavaju manje od 20 jaja za valenje peradi osim bezgrebenki

Jato podrijetla

3 mjeseca

3 tjedna

3 tjedna


PRILOG XXIII.

ZAHTJEVI U POGLEDU RAZDOBLJA BORAVKA PRIJE KLANJA ILI USMRĆIVANJA DRŽANIH KOPITARA I PAPKARA OD KOJI SE DOBIVA SVJEŽE MESO

1.

Razdoblje tijekom kojeg kopitari i papkari moraju ostati u trećoj zemlji ili području podrijetla ili njihovoj zoni prije datuma klanja ili usmrćivanja, kako je navedeno u članku 131. stavku 2. točki (a), mora biti:

(a)

najmanje tri mjeseca prije tog datuma; ili

(b)

manje od tri mjeseca prije tog datuma, ako su kopitari i papkari mlađi od tri mjeseca.

2.

Držani kopitari i papkari boravili su u svojem objektu podrijetla bez kontakta s kopitarima i papkarima nižeg zdravstvenog statusa, kako je utvrđeno u članku 131. stavku 2. točkama (b) i (c), najmanje 40 dana prije datuma klanja ili usmrćivanja, ako te životinje:

(a)

potječu iz treće zemlje ili područje ili njihove zone u kojima se primjenjuje jedan ili više posebnih uvjeta iz dijela B Priloga XXIV.;

(b)

na njih se primjenjuje odstupanje iz članka 132.


PRILOG XXIV.

SLOBODA OD BOLESTI U TREĆOJ ZEMLJI ILI PODRUČJU PODRIJETLA PROIZVODA ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA

DIO A

Najkraća razdoblja slobode od bolesti (u mjesecima) u trećoj zemlji ili području podrijetla ili njihovoj zoni u skladu s člankom 133. stavkom 1.

 

1.

Goveda

2.

Ovce

3.

Koze

4.

Svinje

5.

Deve

6.

Jeleni

7.

Kopitari i papkari osim onih iz stupaca 1, 2, 3, 4, 5, 6  (*1)

Slinavka i šap

12 m (*2)

12 m (*2)

12 m (*2)

12 m (*2)

12 m (*2)

12 m (*2)

12 m (*2)

Infekcija virusom goveđe kuge

12 m

12 m

12 m

12 m

12 m

12 m

12 m

Afrička svinjska kuga

NP

NP

NP

12 m

NP

NP

NP

Klasična svinjska kuga

NP

NP

NP

12 m (*2)

NP

NP

NP

NP =

ne primjenjuje se.

DIO B

Posebni uvjeti koje mora utvrditi nadležno tijelo ako su treća zemlja ili područje ili njihova zona bili slobodni od bolesti tijekom razdoblja kraćeg od 12 mjeseci kako je utvrđeno u odstupanju iz članka 133. stavka 1.:

Slinavka i šap

Dodatni podaci kojima se jamči određivanja datuma od kojeg se treća zemlja ili područje ili njihova zona smatraju slobodnima od bolesti

Klasična svinjska kuga


(*1)  Primjenjuje se samo za vrste s popisa u skladu s Prilogom Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2018/1882.

(*2)  To se razdoblje može skratiti ako nadležno tijelo treće zemlje ili područja osigurava posebne uvjete u skladu s dijelom B.


PRILOG XXV.

CIJEPLJENJE U TREĆOJ ZEMLJI ILI PODRUČJU PODRIJETLA ILI NJIHOVOJ ZONI I U OBJEKTU PODRIJETLA ŽIVOTINJA OD KOJIH JE DOBIVENO SVJEŽE MESO

DIO A

Zahtjevi zdravlja životinja u pogledu odsutnosti cijepljenja u trećoj zemlji ili području podrijetla ili njihovoj zoni i objektu podrijetla kopitara i papkara od kojih je dobiveno svježe meso:

 

1.

Goveda

2.

Ovce

3.

Koze

4.

Svinje

5.

Deve

6.

Jeleni

7.

Kopitari i papkari osim onih iz stupaca 1, 2, 3, 4, 5, 6  (*1)

Slinavka i šap

NC/NCŽ (*2)

NC/NCŽ (*2)

NC/NCŽ (*2)

NC/NCŽ

NC/NCŽ (*2)

NC/NCŽ (*2)

NC/NCŽ (*2)

Infekcija virusom goveđe kuge

NC/NCŽ (*2)

NC/NCŽ (*2)

NC/NCŽ (*2)

NC/NCŽ

NC/NCŽ (*2)

NC/NCŽ (*2)

NC/NCŽ (*2)

Afrička svinjska kuga

NP

NP

NP

NC/NCŽ

NP

NP

NP

Klasična svinjska kuga

NP

NP

NP

NC/NCŽ

NP

NP

NP

NC =

tijekom razdoblja od najmanje 12 mjeseci prije datuma otpreme u Uniju: u trećoj zemlji ili području ili njihovoj zoni nije obavljeno cijepljenje niti su u treću zemlju, područje ili zonu ulazile cijepljene životinje.

NCŽ =

u objektu podrijetla kopitara i papkara od kojih je dobiveno svježe meso nema cijepljenih životinja.

NP =

ne primjenjuje se.

DIO B

Posebni uvjeti koje moraju utvrditi nadležna tijela u slučaju provođenja cijepljenja protiv slinavke i šapa u trećoj zemlji ili području ili njihovoj zoni tijekom razdoblja kraćeg od 12 mjeseci kako je utvrđeno u članku 133. stavku 3.

1.   IZ TREĆE ZEMLJE ILI PODRUČJA ILI NJIHOVE ZONE KOJI SU SLOBODNI OD SLINAVKE I ŠAPA I U KOJIMA SE PROVODI CIJEPLJENJE PROTIV SOJEVA A, O ILI C VIRUSA SLINAVKE I ŠAPA

Nadležno tijelo treće zemlje ili područja podrijetla dostavilo je dodatne podatke kojima se jamči odsutnost virusa slinavke i šapa u svježem mesu te sukladnost sa sljedećim zahtjevima:

(a)

provodi se program cijepljenja držanih goveda protiv slinavke i šapa pod nadzorom nadležnog tijela treće zemlje ili područja podrijetla;

(b)

svježe meso dobiveno je od:

i.

goveda, ovaca i koza koji potječu iz objekata u kojima i oko kojih u krugu od 25 kilometara nije bilo prijavljenih slučajeva slinavke i šapa ili goveđe kuge tijekom 60 dana prije datuma otpreme u klaonicu;

ili

ii.

držanih kopitara i papkara vrsta s popisa, osim goveda, ovaca, koza i svinja, koji potječu iz objekata u kojima i oko kojih u krugu od 50 kilometara nije bilo prijavljenih slučajeva slinavke i šapa ili goveđe kuge tijekom 90 dana prije datuma otpreme u klaonicu;

ili

iii.

divljih kopitara i papkara koji udovoljavaju zahtjevima iz članka 138.;

(c)

meso je otkošteno svježe meso osim nusproizvoda klanja koje je dobiveno od trupova:

i.

s kojih su odstranjeni glavni dostupni limfni čvorovi;

ii.

koji su podvrgnuti procesu zrenja na temperaturi iznad +2 °C u trajanju od najmanje 24 sata prije uklanjanja kostiju;

iii.

kod kojih je pH vrijednost mesa mjerena elektronski u sredini mišića longissimus-dorsi nakon zrenja i prije otkoštavanja bila niža od 6,0.

2.   IZ TREĆE ZEMLJE ILI PODRUČJA ILI NJIHOVE ZONE KOJI SU SLOBODNI OD SLINAVKE I ŠAPA I U KOJIMA SE PROVODI CIJEPLJENJE PROTIV SOJEVA A, O ILI C VIRUSA SLINAVKE I ŠAPA TE KOJI PODLIJEŽU DODATNIM POSEBNIM UVJETIMA

Osim zahtjeva iz točke 1. nadležno tijelo treće zemlje ili područja mora ispuniti dodatne posebne uvjete u pogledu programa cijepljenja kojima se potvrđuje odsutnost virusa slinavke i šapa u svježem mesu iz te zone.

3.   ZONE SLOBODNE OD SLINAVKE I ŠAPA U KOJIMA SE NE PROVODI CIJEPLJENJE

3.1.   Sojevi SAT ili ASIA 1 virusa slinavke i šapa

Ako svježe meso potječe iz zone slobodne od slinavke i šapa u kojoj se ne provodi cijepljenje, ali koja je smještena u trećoj zemlji ili području u čijim se drugim zonama provodi cijepljenje protiv sojeva SAT ili ASIA 1 virusa slinavke i šapa (SIŠ) ili ako su ti sojevi endemični u dijelu ili dijelovima treće zemlje ili područja ili u susjednoj državi članici ili trećim zemljama, nadležna tijela treće zemlje ili područja podrijetla takvog mesa moraju dostaviti potrebne dodatne informacije kako bi se zajamčila odsutnost virusa slinavke i šapa u svježem mesu te sukladnost sa sljedećim zahtjevima u pogledu zdravlja životinja:

(a)

svježe meso dobiveno je od:

i.

držanih životinja vrsta s popisa koje potječu iz objekata u kojima i oko kojih u krugu od 10 kilometara nije bilo prijavljenih slučajeva slinavke i šapa ili goveđe kuge tijekom razdoblja od 12 mjeseci prije datuma klanja;

ili

ii.

divljih kopitara i papkara koji udovoljavaju zahtjevima iz članka 138.;

(b)

meso nije odobreno za izvoz u Uniju dok ne protekne 21 dan od datuma klanja;

(c)

meso je otkošteno svježe meso osim nusproizvoda klanja koje je dobiveno od trupova:

i.

s kojih su odstranjeni glavni dostupni limfni čvorovi;

ii.

koji su podvrgnuti procesu zrenja na temperaturi iznad +2 °C u trajanju od najmanje 24 sata prije uklanjanja kostiju.

3.2.   Sojevi A, O ili C virusa slinavke i šapa

Ako svježe meso potječe iz zone slobodne od slinavke i šapa u kojoj se ne provodi cijepljenje protiv slinavke i šapa, ali koja je smještena u trećoj zemlji ili području u kojima se provodi cijepljenje protiv sojeva A, O ili C virusa slinavke i šapa te ako su nadležna tijela treće zemlje ili područja pružila dodatna jamstva o uvjetima specifičnima za treću zemlju ili područje ili zonu kojima se potvrđuje odsutnost virusa slinavke i šapa u svježem mesu iz te zone, nadležna tijela treće zemlje ili područja podrijetla moraju dostaviti sljedeće dodatne informacije:

(a)

jamstva da se pod nadzorom nadležnih tijela treće zemlje ili područja podrijetla provodi program nadziranja slinavke i šapa, koji se primjenjuje na zonu slobodnu od bolesti, kojim se dokazuje odsutnost slinavke i šapa;

(b)

jamstva o primjeni zahtjeva u pogledu zdravlja životinja iz točke 1. podtočki (b) i (c).


(*1)  Primjenjuje se samo za vrste s popisa u skladu s Prilogom Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2018/1882.

(*2)  Ili nadležno tijelo treće zemlje ili područja osigurava posebne uvjete u skladu s dijelom B.


PRILOG XXVI.

POSTUPCI OBRADE ZA UMANJIVANJE RIZIKA ZA MESNE PROIZVODE

1.   POSTUPCI OBRADE MESNIH PROIZVODA ZA UMANJIVANJE RIZIKA NAVEDENI SILAZNIM REDOSLIJEDOM PO TEŽINI RIZIKA:

B

=

Obrada u hermetički zatvorenom spremniku do postizanja Fo vrijednosti od tri ili više.

C

=

Minimalna temperatura od 80 °C koja se mora postići u cjelokupnoj masi mesnog proizvoda tijekom njegove obrade.

D

=

Minimalna temperatura od 70 °C koja se mora postići u cjelokupnoj masi mesa ili želudaca, mjehura i crijeva tijekom obrade mesnih proizvoda i obrađenih želudaca, mjehura i crijeva ili, za sirovu šunku, obrada koja se sastoji od prirodne fermentacije i zrenja u trajanju od najmanje devet mjeseci i koja rezultira sljedećim svojstvima:

Aw vrijednost od najviše 0,93,

pH vrijednost od najviše 6,0.

D1

=

Temeljita toplinska obrada prethodno otkoštenog i odmašćenog mesa, pri čemu se najmanje 30 minuta održava unutrašnja temperatura od najmanje 70 °C.

E

=

U slučaju usoljenog suhog mesa (proizvodi tipa „biltong”), obrada kojom se postiže:

Aw vrijednost od najviše 0,93,

pH vrijednost od najviše 6,0.

F

=

Toplinska obrada kako bi se u središtu dosegla temperatura od najmanje 65 °C u vremenu potrebnom da se postigne vrijednost pasterizacije (Pv) jednaka ili veća od 40.

2.   POSTUPCI OBRADE ZA UMANJIVANJE RIZIKA ZA OVITKE:

Ovici 1

=

soljenje natrijevim kloridom (NaCl), suho ili u obliku zasićene salamure (aw < 0,80), u neprekidnom trajanju od 30 dana ili dulje, na temperaturi od 20 °C ili višoj.

Ovici 2

=

soljenje solju s dodanim fosfatom koja sadržava 86,5 % NaCl, 10,7 % Na2HPO4 i 2,8 % Na3PO4 (masa/masa/masa), suho ili u obliku zasićene salamure (aw < 0,80), u neprekidnom trajanju od 30 dana ili dulje, na temperaturi od 20 °C ili višoj.

Ovici 3

=

soljenje natrijevim kloridom (NaCl) 30 dana.

Ovici 4

=

bijeljenje.

Ovici 5

=

sušenje nakon struganja.


PRILOG XXVII.

POSTUPCI OBRADE ZA UMANJIVANJE RIZIKA ZA MLIJEKO I MLIJEČNE PROIZVODE

 

A

B

Vrste podrijetla mlijeka i mliječnih proizvoda

Bos Taurus, Ovis aries, Capra hircus, Bubalus bubalis I Camelus dromedarius

Osim Bos Taurus, Ovis aries, Capra hircus, Bubalus bubalis i Camelus dromedarius

Zdravstveni status životinja treće zemlje

1.

treće zemlje koje nisu bile službeno slobodne od slinavke i šapa (SIŠ) tijekom posljednjih 12 mjeseci

2.

treće zemlje u kojima se provodi cijepljenje protiv SIŠ-a

bilo koji

Postupak sterilizacije do postizanja Fo vrijednosti od tri ili više

da

da

Obrada ultravisokom temperaturom (UHT) od najmanje 135 °C u kombinaciji s odgovarajućim trajanjem

da

da

Postupak kratkotrajne pasterizacije na visokoj temperaturi (HTST) od 72 °C u trajanju od 15 sekundi, primijenjen dva puta za mlijeko s pH vrijednošću 7,0 ili višom, kojim se, ako je primjenjivo, postiže negativna reakcija na test alkalne fosfataze proveden odmah nakon toplinske obrade

da

ne

Obrada postupkom HTST za mlijeko s pH vrijednošću manjom od 7,0

da

ne

Obrada postupkom HTST u kombinaciji s drugim fizikalnim postupkom, tj.:

i.

snižavanjem pH vrijednosti ispod 6 u trajanju od jednog sata, ili

ii.

dodatnim zagrijavanjem na temperaturu od najmanje 72 °C, u kombinaciji s isušivanjem

da

ne

Ne :

obrada nije dopuštena.

Da :

dopuštena obrada.


PRILOG XXVIII.

POSTUPCI OBRADE ZA UMANJIVANJE RIZIKA ZA PROIZVODE OD JAJA

1.   POSTUPCI OBRADE PROIZVODA OD JAJA RADI INAKTIVACIJE VISOKOPATOGENE INFLUENCE PTICA

Za inaktivaciju visokopatogene influence ptica u navedenim proizvodima od jaja prikladni su sljedeći postupci obrade:

Proizvod od jaja

Obrada

Temperatura u središtu (u Celzijevim stupnjevima (°C))

Trajanje obrade (u sekundama (s) ili satima (h))

Tekući bjelanjak

55,6  °C

870 s

56,7  °C

232 s

Žumanjak s 10 % dodane soli

62,2  °C

138 s

Bjelanjak u prahu

67 °C

20 h

54,4  °C

513 h

Cijela jaja

60 °C

188 s

potpuno kuhana

Smjese cijelih jaja

60 °C

188 s

61,1  °C

94 s

potpuno kuhane

2.   POSTUPCI OBRADE PROIZVODA OD JAJA RADI INAKTIVACIJE INFEKCIJE VIRUSOM NEWCASTLESKE BOLESTI

Za inaktivaciju infekcije virusom newcastleske bolesti u navedenim proizvodima od jaja prikladni su sljedeći postupci obrade:

Proizvod od jaja

Obrada

Temperatura u središtu (u Celzijevim stupnjevima (°C))

Trajanje obrade (u sekundama (s) ili satima (h))

Tekući bjelanjak

55 °C

2 278  s

57 °C

986 s

59 °C

301 s

Žumanjak s 10 % dodane soli

55 °C

176 s

Bjelanjak u prahu

57 °C

50,4 h

Cijela jaja

55 °C

2 521  s

57 °C

1 596  s

59 °C

674 s

potpuno kuhana


PRILOG XXIX.

POPIS VRSTA PRIJEMLJIVIH NA BOLESTI ZA KOJE DRŽAVE ČLANICE IMAJU NACIONALNE MJERE U SKLADU S ČLANKOM 226. UREDBE (EU) 2016/429

Bolest

Prijemljive vrste

Proljetna viremija šarana (PVŠ)

Sivi tolstolobik (Aristichthys nobilis), zlatni karas (Carassius auratus), karas (Carassius carassius), amur (Ctenopharyngodon idellus), šaran ljuskar i koi šaran (Cyprinus carpio), bijeli tolstolobik (Hypophthalmichthys molitrix), som (Silurus glanis), linjak (Tinca tinca), jez (Leuciscus idus)

Bakterijska bolest bubrega (BBB)

Porodica: Salmonidae

Zarazna nekroza gušterače (ZNG)

Potočna zlatovčica (Salvelinus fontinalis), morska pastrva (Salmo trutta), atlantski losos (Salmo salar), pacifički losos (Oncorhynchus spp.), velika ozimica (Coregonus lavaretus)

Infekcija salmonidnim alfavirusom (SAV)

Atlantski losos (Salmo salar), kalifornijska pastrva (Oncorhynchus mykiss), morska pastrva (Salmo trutta)

Infekcija s Gyrodactylus salaris (GS)

Atlantski losos (Salmo salar), kalifornijska pastrva (Oncorhynchus mykiss), jezerska zlatovčica (Salvelinus alpinus), potočna zlatovčica (Salvelinus fontinalis), lipljan (Thymallus thymallus), sjevernoamerička jezerska pastrva (Salvelinus namaycush), morska pastrva (Salmo trutta)

Vrste koje su bile u kontaktu s prijemljivim vrstama također se smatraju prijemljivima.

Herpesvirus kamenice 1 μνar (OsHV-1 μVar)

Pacifička kamenica (Crassostrea gigas)


PRILOG XXX.

UVJETI POD KOJIMA SE VRSTE NAVEDENE U STUPCU 4. TABLICE U PRILOGU PROVEDBENOJ UREDBI KOMISIJE (EU) 2018/1882 SMATRAJU VEKTORIMA

Popis bolesti

Vektori

Uvjeti pod kojima se vrste akvatičnih životinja navedene u stupcu 4. tablice u Prilogu Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2018/1882 smatraju vektorima

Epizootska hematopoetska nekroza

Kako su navedeni u stupcu 4. tablice u Prilogu Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2018/1882.

Smatraju se vektorima epizootske hematopoetske nekroze u svim uvjetima.

Virusna hemoragijska septikemija

Smatraju se vektorima virusne hemoragijske septikemije ako su u kontaktu s vrstama navedenima u stupcu 3. tablice u Prilogu Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2018/1882 putem kohabitacije ili opskrbe vodom.

Zarazna hematopoetska nekroza

Smatraju se vektorima zarazne hematopoetske nekroze ako su u kontaktu s vrstama navedenima u stupcu 3. tablice u Prilogu Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2018/1882 putem kohabitacije ili opskrbe vodom.

Infekcija virusom zarazne anemije lososa s delecijom visoko polimorfne regije (VPR)

Za infekciju virusom zarazne anemije lososa s delecijom visoko polimorfne regije (VPR) na popisu nisu navedene vektorske vrste.

Infekcija s Mikrocytos mackini

Za infekciju s Mikrocytos mackini na popisu nisu navedene vektorske vrste.

Infekcija s Perkinsus marinus

Smatraju se vektorima Perkinsus marinus ako su u kontaktu s vrstama navedenima u stupcu 3. tablice u Prilogu Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2018/1882 putem kohabitacije ili opskrbe vodom.

Infekcija s Bonamia ostreae

Smatraju se vektorima Bonamia ostreae ako su u kontaktu s vrstama navedenima u stupcu 3. tablice u Prilogu Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2018/1882 putem kohabitacije ili opskrbe vodom.

Infekcija s Bonamia exitiosa,

Smatraju se vektorima Bonamia exitiosa ako su u kontaktu s vrstama navedenima u stupcu 3. tablice u Prilogu Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2018/1882 putem kohabitacije ili opskrbe vodom.

Infekcija s Marteilia refringens

Smatraju se vektorima Marteilia refringens ako su u kontaktu s vrstama navedenima u stupcu 3. tablice u Prilogu Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2018/1882 putem kohabitacije ili opskrbe vodom.

Infekcija virusom taurskog sindroma

Smatraju se vektorima virusa taurskog sindroma ako su u kontaktu s vrstama navedenima u stupcu 3. tablice u Prilogu Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2018/1882 putem kohabitacije ili opskrbe vodom.

Infekcija virusom sindroma žute glave rakova

Smatraju se vektorima virusa sindroma žute glave rakova ako su u kontaktu s vrstama navedenima u stupcu 3. tablice u Prilogu Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2018/1882 putem kohabitacije ili opskrbe vodom.

Infekcija virusom sindroma bijelih pjega

Smatraju se vektorima virusa sindroma bijelih pjega ako su u kontaktu s vrstama navedenima u stupcu 3. tablice u Prilogu Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2018/1882 putem kohabitacije ili opskrbe vodom.