(1)

U članku 16. Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (3) predviđeno je da se godišnja gornja granica za rashode Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) utvrđuje najvišim iznosom koji je za njega postavljen u okviru Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 (4). U skladu s člankom 26. Uredbe (EU) br. 1306/2013 stopa prilagodbe financijske discipline utvrđuje se, prema potrebi, kako bi se osiguralo poštovanje godišnjih gornjih granica za financiranje rashoda povezanih s tržištem i izravnih plaćanja za razdoblje 2014.–2020. koje su utvrđene u Uredbi (EU, Euratom) br. 1311/2013. U Uredbi (EU, Euratom) br. 1311/2013 nisu predviđene gornje granice za financijske godine nakon 2020. Kako bi se osiguralo poštovanje gornje granice za financiranje rashoda povezanih s tržištem i izravnih plaćanja i u financijskim godinama nakon 2020., članci 16. i 26. Uredbe (EU) br. 1306/2013 trebaju za te financijske godine upućivati na iznose utvrđene za EFJP u uredbi koju Vijeće treba donijeti u skladu s člankom 312. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) za godine od 2021. do 2027.

(2)

Fleksibilnost među stupovima mogućnost je prijenosa sredstava između izravnih plaćanja i ruralnog razvoja. U skladu s člankom 14. Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (5) države članice mogu iskoristiti tu fleksibilnost za kalendarske godine od 2014. do 2019. Kako bi se osiguralo da države članice mogu zadržati vlastitu strategiju, Uredbom (EU) 2019/288 Europskog parlamenta i Vijeća (6) fleksibilnost među stupovima produljena je na kalendarsku godinu 2020., odnosno financijsku godinu 2021. U članku 14. Uredbe (EU) br. 1307/2013 trenutačno se predviđa prijenos iz ruralnog razvoja u izravna plaćanja kao postotak iznosa namijenjenog za potporu koja se financira iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) u financijskoj godini 2021. u skladu sa zakonodavstvom Unije donesenim nakon što Vijeće donese relevantnu uredbu na temelju članka 312. stavka 2. UFEU-a. Budući da relevantno zakonodavstvo Unije neće biti doneseno do trenutka kada države članice trebaju priopćiti svoju odluku o prijenosu, primjereno je predvidjeti mogućnost daljnje primjene te fleksibilnosti i utvrditi maksimalni iznos koji se može prenijeti.

Najviši apsolutni iznos po državi članici izračunava se na temelju najviših postotaka predviđenih u članku 14. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1307/2013 koji se trebaju primjenjivati na iznose namijenjene za potporu za vrste intervencija za ruralni razvoj u skladu s Komisijinim Prijedlogom uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila o potpori za strateške planove koje izrađuju države članice u okviru zajedničke poljoprivredne politike (strateški planovi u okviru ZPP-a) i koji se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća.

(3)

U skladu s člankom 53. stavkom 6. Uredbe (EU) br. 1307/2013 države članice imale su mogućnost do 1. kolovoza 2019. preispitati svoj postotak nacionalne gornje granice za izravna plaćanja koji će namijeniti za dobrovoljnu proizvodno vezanu potporu i svoje detaljne odluke o potpori od kalendarske godine 2020. Države članice svoju će eventualnu odluku o prijenosu iz izravnih plaćanja u ruralni razvoj priopćiti tek do 31. prosinca 2019., a eventualnu odluku o prijenosu iz ruralnog razvoja u izravna plaćanja ubrzo nakon toga. Međutim, takva će odluka utjecati na nacionalnu gornju granicu za izravna plaćanja za kalendarsku godinu 2020. Kako bi se zadržala dosljednost između detaljnih odluka o potpori i proračunske gornje granice za dobrovoljnu proizvodno vezanu potporu, primjereno je državama članicama omogućiti da preispitaju, u mjeri u kojoj je to potrebno za prilagodbu svojoj odluci o fleksibilnosti među stupovima, postotak namijenjen za dobrovoljnu proizvodno vezanu potporu i detaljne odluke o potpori. Stoga bi i rok za priopćenje trebao biti ubrzo nakon 31. prosinca 2019. Budući da je to preispitivanje ograničeno na mjeru koja je potrebna za prilagodbu država članica svojim odlukama o fleksibilnosti među stupovima, države članice trebale bi u svojem priopćenju objasniti vezu između preispitivanja i te odluke.

(4)

Uredbe (EU) br. 1306/2013 i (EU) br. 1307/2013 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(5)

Kako bi se omogućilo da se izmjene predviđene u ovoj Uredbi počnu primjenjivati što je prije moguće, smatralo se primjerenim predvidjeti iznimku od roka od osam tjedana iz članka 4. Protokola br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji, UFEU-u i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju.

(6)

Kako bi se omogućilo da se izmjene predviđene u ovoj Uredbi počnu primjenjivati što je prije moguće, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,

(1)

Člankom 4. Uredbe (EU) br. 978/2012 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđeni su kriteriji za dodjelu carinskih povlastica u skladu s općim dogovorom o općem sustavu povlastica („OSP”).

(2)

Člankom 4. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) br. 978/2012 utvrđeno je da se zemlja koju je Svjetska banka razvrstala kao zemlju s visokim ili visokim srednjim dohotkom u razdoblju od tri uzastopne godine neposredno prije ažuriranja popisa zemalja korisnica OSP-a ne bi trebala koristiti povlasticama u okviru OSP-a.

(3)

Popis zemalja korisnica u okviru OSP-a iz članka 1. stavka 2. točke (a) Uredbe (EU) br. 978/2012 utvrđen je u Prilogu II. toj uredbi. U skladu s člankom 5. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 978/2012 Komisija bi do 1. siječnja svake godine trebala pregledati Prilog II. kako bi izmijenila status navedenih zemalja u skladu s kriterijima iz članka 4.

(4)

U skladu s člankom 5. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 978/2012 zemlji korisnici OSP-a i gospodarskim subjektima trebalo bi dati dovoljno vremena za urednu prilagodbu promjenama u statusu zemlje u okviru OSP-a. Prema tome, dogovor o OSP-u trebao bi nastaviti vrijediti godinu dana nakon datuma stupanja na snagu promjene u statusu zemlje u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) br. 978/2012.

(5)

Svjetska banka razvrstala je Nauru, Samou i Tongu među zemlje s visokim srednjim dohotkom u 2017., 2018. i 2019. Prema tome te zemlje više ne ispunjuju uvjete za status zemalja korisnica OSP-a u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom (a) te bi ih trebalo ukloniti iz Priloga II. Uredbi (EU) br. 978/2012. Dogovor o OSP-u za te države trebao bi nastaviti vrijediti godinu dana nakon datuma stupanja na snagu odluke o uklanjanju tih zemalja iz Priloga II. Uredbi (EU) br. 978/2012. Stoga bi u interesu jednostavnosti i pravne sigurnosti Nauru, Samou i Tongu trebalo ukloniti iz Priloga II. s primjenom od 1. siječnja 2021.,

(1)

Na temelju članka 9. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU) br. 978/2012 zemlja korisnica Općeg sustava povlastica (OSP) može koristiti carinske povlastice predviđene posebnim dogovorom o poticajima za održivi razvoj i dobro upravljanje ako se smatra da je osjetljiva zbog nepostojanja raznolikosti i nedovoljne integracije unutar međunarodnog trgovinskog sustava, kako je definirano u Prilogu VII. Uredbi (EU) br. 978/2012.

(2)

Na temelju točke 1. podtočke (b) Priloga VII. Uredbi (EU) br. 978/2012 da bi se zemlja smatrala osjetljivom, vrijednost uvoza proizvoda iz Priloga IX. iz te zemlje u Uniju trebala bi biti ispod praga od 6,5 % vrijednosti ukupnog uvoza iz zemalja korisnica OSP-a u Uniju izračunane kao prosjek tijekom zadnje tri uzastopne godine.

(3)

U skladu s Uredbom (EU) br. 978/2012 u slučaju izmjena popisa zemalja korisnica OSP-a Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata o izmjeni Priloga VII. radi revidiranja praga osjetljivosti definiranog u točki 1. podtočki (b) Priloga VII. kako bi se održala razmjerno jednaka težina praga osjetljivosti za određivanje zemalja koje se smatra osjetljivima, bez obzira na izmjene popisa zemalja korisnica OSP-a. U skladu s Prilogom VII. Uredbi (EU) br. 978/2012 težina praga osjetljivosti jest vrijednost ukupnog uvoza u Uniju proizvoda navedenih u Prilogu IX. iz svih zemalja korisnica OSP-a izračunana kao prosjek.

(4)

Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2015/602 (2) prag osjetljivosti izmijenjen je s 2 % na 6,5 % s učinkom od 1. siječnja 2015.

(5)

Popis zemalja korisnica OSP-a iz Priloga II. Uredbi (EU) br. 978/2012 znatno je izmijenjen jer je od zadnje revizije praga osjetljivosti u 2015. do 1. siječnja 2019. s njega uklonjena dvadeset i jedna zemlja. Stoga je potrebno izmijeniti prag osjetljivosti iz točke 1. podtočke (b) Priloga VII. Uredbi (EU) br. 978/2012.

(6)

Kao rezultat izmjena popisa zemalja iz Priloga II. Uredbi (EU) br. 978/2012 u razdoblju od zadnje izmjene kriterija osjetljivosti u 2015. do 1. siječnja 2019., ukupni uvoz u Uniju proizvoda navedenih u Prilogu IX. iz svih zemalja korisnica OSP-a, izračunan kao prosjek, smanjio bi se za 12,2 %. Stoga bi se povećanjem praga osjetljivosti sa 6,5 % na 7,4 % s učinkom od 1. siječnja 2019. održala razmjerno ista težina praga osjetljivosti kao što je utvrđena u Prilogu VII. Uredbi (EU) br. 978/2012.

(7)

Kako bi se uzeli u obzir datumi stupanja na snagu izmjena popisa zemalja u Prilogu II. Uredbi (EU) br. 978/2012 i njihov utjecaj na osjetljivost zemalja korisnica, taj se prag primjenjuje od 1. siječnja 2019.,

(1)

U Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 2368/2002 nalazi se popis sudionika u postupku certificiranja Procesa Kimberley i njihovih zakonski imenovanih nadležnih tijela.

(2)

Adrese nadležnih tijela nekoliko sudionika u Procesu Kimberley treba ažurirati.

(3)

U rujnu 2019. sudionici Procesa Kimberley zaprimili su obavijest Narodne Republike Kine da će Posebno Upravno Područje Narodne Republike Kine Makao službeno provoditi postupak certificiranja Procesa Kimberley od 1. listopada 2019.

(4)

Prilog II. Uredbi (EZ) br. 2368/2002 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti. Kako bi Posebno Upravno Područje Narodne Republike Kine Makao moglo što prije početi provoditi postupak certificiranja Procesa Kimberley u vezi s Unijom, ova bi Uredba trebala hitno stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,

(1)

Uredbom Komisije (EZ) br. 1484/95 (3) utvrđena su detaljna pravila za provedbu sustava dodatnih uvoznih carina i određene su reprezentativne cijene u sektorima mesa peradi i jaja i za albumin iz jaja.

(2)

Iz redovitog praćenja podataka na temelju kojih se određuju reprezentativne cijene za proizvode od mesa peradi i jaja i za albumin iz jaja proizlazi da je reprezentativne uvozne cijene za određene proizvode potrebno izmijeniti, uzimajući u obzir razlike u cijeni ovisno o podrijetlu.

(3)

Uredbu (EZ) br. 1484/95 stoga bi trebalo na odgovarajući način izmijeniti.

(4)

Budući da je potrebno osigurati što skoriju primjenu ove mjere nakon što ažurirani podaci postanu dostupni, ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave,

(1)

Svjetska trgovinska organizacija (WTO) donijela je 2. listopada 2019. arbitražnu odluku u predmetu Europske zajednice i određene države članice – mjere koje utječu na trgovinu velikim putničkim zrakoplovima, WT/DS316/ARB. Tom arbitražnom odlukom Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) daje se pravo da zatraže odobrenje za uvođenje protumjera u vrijednosti od najviše 7,5 milijardi američkih dolara godišnje kao odgovor na subvencije Unije poduzetniku Airbus. SAD je 18. listopada 2019. uveo uvoznu carinu ad valorem u iznosu od 25 % na, među ostalim, mirna vina koja Njemačka, Španjolska, Francuska i Ujedinjena Kraljevina izvoze u SAD. Ta izvanredna, nepravedna i nepredvidljiva situacija ima ozbiljan i štetan učinak na trgovinu svim vinima Unije na svjetskom tržištu. SAD je osim toga zaprijetio da će kao odgovor na francuski porez na digitalne usluge (koji se odnosi na poduzeća iz skupine GAFA – Google, Apple, Facebook, Amazon) uvesti uvozne carine ad valorem u iznosu od 100 % za francuska pjenušava vina.

(2)

Uvozne carine koje je uveo SAD izravno i snažno utječu na trgovinu vinima Unije na tržištu SAD-a, koje je po vrijednosti i obujmu izvoza najveće izvozno tržište Unije za poljoprivredne proizvode, a posebno za vino. Unija je u SAD 2018. izvezla ukupno 6,5 milijuna hektolitara vina, što odgovara iznosu od 4 milijarde EUR. Izvoz vina iz Unije u SAD obično predstavlja od 30 do 40 % ukupne vrijednosti izvoza vina iz Unije.

(3)

Povećanje uvoznih carina koje je uveo SAD štetno utječe na sva vina Unije, a ne samo na mirna vina podrijetlom iz četiriju država članica na koja se povećane uvozne carine primjenjuju. Ono negativno utječe na ugled i trgovinu svih vina iz Unije koja su prisutna na tržištu SAD-a. Ugled vina ne određuje samo njegova kvaliteta nego i njegova cijena te percepcija omjera cijene i kvalitete. To se posebno odnosi na vina nižeg do srednjeg cjenovnog ranga, na čiju prodaju, u apsolutnom smislu, uvozna carina od 25 % utječe više nego na prodaju skupljih vina, koja kupuju poznavatelji, koje veća cijena ne odvraća od kupnje. Na tržištu SAD-a vina iz Unije natječu se s vinima podrijetlom iz drugih dijelova svijeta, kao što su Južna Amerika, Australija ili Južna Afrika. S obzirom na tako jaku i oštru konkurenciju, percepcija ukupne razine cijena ima značajnu ulogu. Svijest potrošača o tome da se na cijenu vina iz nekih država članica Unije primjenjuje veća uvozna carina negativno će utjecati na opću percepciju razine cijena vina iz Unije, pa će se potražnja preusmjeriti na proizvode drugog podrijetla. S obzirom na utvrđene tržišne uvjete koji iz toga proizlaze i smanjenje ukupnih prihoda proizvođača opravdano je radi suzbijanja učinaka uvoznih carina uvesti hitne mjere kojima bi se obuhvatila sva vina podrijetlom iz svih država članica, a ne samo iz onih na koje su uvozne carine izravno usmjerene.

(4)

Iz perspektive stabilnosti tržišta, režim uvoznih carina koji je uveo SAD nije izdvojena nacionalna mjera čiji su učinci ograničeni na trgovinu s SAD-om. Svjetsko tržište vina globalno je tržište na kojem pojedinačne mjere važnih gospodarskih aktera, kao što je SAD, imaju dalekosežne posljedice na međunarodnu trgovinu vinom u cijelosti. Sve negativne promjene uvjeta na bitnom odredišnom tržištu za vina iz Unije, kao što je SAD, neizbježno pogađaju i ostala tržišta s obzirom na to da proizvode koji se ne mogu prodati u SAD-u jer su postali preskupi treba preusmjeriti na neko drugo tržište. Zbog toga će potrošači na tim drugim tržištima, koji su dobro upoznati s tržišnim uvjetima, vršiti dodatan pritisak na cijene, a konkurencija će biti mnogo oštrija nego što je to uobičajeno. Stoga bi trenutačne uvozne carine koje je uveo SAD vjerojatno uzrokovale stagnaciju izvoza vina iz Unije na cijelom svjetskom tržištu. Izvješća iz sektora vina pokazala su da je velik broj narudžbi francuskih vina za tržište SAD-a već otkazan.

(5)

Uvjeti trgovanja vinom Unije pogoršavali su se tijekom cijele 2019., a zalihe vina na najvišoj su razini od 2009. Tomu je tako prvenstveno zbog kombinacije rekordne berbe 2018. i smanjene potrošnje vina u Uniji. Ako se vina na koja se primjenjuju uvozne carine koje je uveo SAD ne uspiju prodati na izvoznim tržištima izvan Unije, to će samo povećati hitnost i ozbiljnost stanja na tržištu Unije. Nadalje, hitnost situacije još je veća ako se uzme u obzir trenutak u kojem su se uvozne carine počele primjenjivati. Te se carine primjenjuju od 18. listopada 2019., što je točno na sredini razdoblja berbe i proizvodnje vina za 2019. i neposredno prije blagdana na kraju godine, a riječ je o dvama najvažnijim prodajnim razdobljima u godini za sektor vina Unije. Stoga je potrebno poduzeti hitne mjere kako bi se taj problem riješio.

(6)

Od mjera potpore u sektoru vina iz članka 43. Uredbe (EU) br. 1308/2013 samo je mjera promidžbe iz članka 45. stavka 1. točke (b) te uredbe izravno usmjerena na promidžbu vinâ iz Unije u trećim zemljama radi poboljšanja njihove konkurentnosti. Ta se mjera promidžbe tijekom godina pokazala iznimno učinkovitom za osvajanje i konsolidaciju tržišta u trećim zemljama. Pokazala se kao najučinkovitije sredstvo potpore vinima Unije na tržištima trećih zemalja jer se njezinom primjenom povećao ugled tih vina i podigla razina svijesti o njihovoj kvaliteti. Međunarodno tržište vinom globalno je tržište i sve operacije promidžbe vina Unije na tržištima trećih zemalja u korist su svih vina iz Unije. Takve mjere otvaraju mogućnosti za gospodarske subjekte koji će naknadno ući na predmetno tržište s drugim vinima iz Unije. Pojedinačna mjera promidžbe ima „multiplikacijski učinak” na prodaju jer se odnosi na brojne vrste vina ili cijele vinarske regije, a ne samo jednu marku ili vrstu. Stoga je važno nastaviti, pokretati i intenzivirati aktivnosti promidžbe na svim tržištima kako bi se pronašla tržišta za vina koja se neće prodati na tržištu SAD-a, očuvao ugled vinâ Unije na tim drugim tržištima te smanjio pritisak na cijene.

(7)

Stoga je, kako bi se u trenutačnim izvanrednim okolnostima na izvoznim tržištima u cijelom svijetu, koje su nastale zbog režima uvoznih carina koji je uveo SAD, pomoglo gospodarskim subjektima da odgovore na tu nepredvidivu i nestabilnu situaciju, primjereno omogućiti dodatnu fleksibilnost u provedbi mjere promidžbe iz članka 45. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 1308/2013. Potrebno je stoga predvidjeti odstupanje od članka 45. stavka 3. te uredbe, kao izvanrednu mjeru, i privremeno povećati najveći doprinos Unije za mjere promidžbe iz članka 45. stavka 1. točke (b) te uredbe s 50 % na 60 % prihvatljivih rashoda.

(8)

Ta je mjera potrebna jer će gospodarski subjekti neizbježno trebati snositi dodatne troškove zbog potrebe za preusmjeravanjem promidžbe na druge zemlje ili organizacijom novih aktivnosti promidžbe u drugim zemljama, što će trebati provesti hitno kako bi prodali zalihe. Povećanje doprinosa Unije za mjere promidžbe na 60 % i posljedično smanjenje doprinosa korisnika omogućilo bi korisnicima da poduzmu ambicioznije mjere i zadrže teško stečene pozicije na stranim tržištima. Nadalje, tako će se potaknuti nove gospodarske subjekte da se prijave za potporu za operacije promidžbe u okolnostima u kojima to možda ne bi učinili da je doprinos Unije ostao 50 %, što se posebno odnosi na one subjekte koji si prethodno to nisu mogli priuštiti. Smanjenjem njihova financijskog opterećenja na 40 % omogućit će im se da se lakše suoče s posljedicama uvoznih carina koje je uveo SAD.

(9)

Fleksibilnost koja se uvodi povećanjem doprinosa Unije ima oblik financijske potpore za koju, međutim, nije potrebno dodatno financiranje Unije jer se i dalje primjenjuju proračunska ograničenja za nacionalne programe potpore u sektoru vina utvrđena u Prilogu VI. Uredbi (EU) br. 1308/2013. Države članice stoga mogu odlučiti dodijeliti veće iznose za mjeru promidžbe samo u granicama godišnjeg proračuna iz Priloga VI. toj uredbi. Stoga je cilj mjere, dakle, pružiti potporu sektoru u navedenim nestabilnim okolnostima na tržištu bez mobiliziranja dodatnih sredstava. Nadalje, ta fleksibilnost ne bi trebala imati negativan učinak na proračun namijenjen drugim mjerama potpore iz te uredbe jer neke mjere, kao što su restrukturiranje i konverzija vinograda, postaju sve manje relevantne i predstavljaju sve manji trošak za države članice. Osim toga, statistički podaci za posljednjih nekoliko godina pokazuju da države članice ne iskorištavaju u potpunosti sredstva koja su im na raspolaganju.

(10)

Uvozne carine koje je uveo SAD i iz toga proizašle poteškoće za trgovinu vinom Unije smatraju se posebnim problemom u smislu članka 221. Uredbe (EU) br. 1308/2013. Taj se posebni problem ne može riješiti mjerama koje se poduzimaju na temelju članka 219. ili članka 220. te uredbe. S jedne strane, on nije povezan s poremećajima koji već postoje na tržištu s obzirom na to da uvozne carine koje je uveo SAD trenutačno snažno utječu na ugled vina Unije i ako se odmah na poduzmu mjere za rješavanje te situacije, vjerojatno će u budućnosti uzrokovati brzo pogoršanje uvjeta na tržištu vina. Trenutačno nije povezan ni s dovoljno konkretnom opasnosti od tržišnih poremećaja koja će se vjerojatno nastaviti u svojem sadašnjem obliku, s obzirom na to da se očekuje da će se uvozne carine SAD-a tijekom vremena mijenjati i stoga vjerojatno dodatno i nepredvidivo utjecati na svjetsko tržište vina. S druge strane, taj posebni problem nije povezan ni s mjerama koje se odnose na suzbijanje širenja bolesti životinja ili gubitak povjerenja potrošača zbog postojanja opasnosti za zdravlje ljudi, životinja ili biljaka kako je propisano člankom 220. te uredbe.

(11)

Nadalje, ta je mjera, zajedno s povećanjem fleksibilnosti u provedbi mjere promidžbe iz članka 45. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 1308/2013, jedna u nizu mjera namijenjenih pružanju pomoći na razini Unije gospodarskim subjektima na koje utječu uvozne carine koje je SAD uveo za vina iz Unije. Međutim, od navedenih mjera jedino se predmetnom mjerom pruža neka vrsta financijske pomoći nužne za rješavanje problema s kojima se susreću gospodarski subjekti pogođeni uvoznim carinama koje je uveo SAD, odnosno gubitka prihoda i povećanja troškova zbog potrebe za pronalaženjem novih tržišta za svoja vina.

(12)

Kad je riječ o opsegu i razdoblju primjene, mjera bi trebala biti strogo ograničena na ono što je nužno kako bi se odgovorilo na trenutačne izvanredne okolnosti na izvoznim tržištima.

(13)

Države članice doprinos Unije mogu dodijeliti samo na temelju zahtjeva koji je odabran u okviru mjere promidžbe iz članka 45. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 1308/2013 od dana stupanja na snagu ove Uredbe. Doprinos bi trebao biti dostupan svim gospodarskim subjektima koji su odabrani u okviru te mjere neovisno o kategoriji ili podrijetlu vina Unije jer su uvozne carine koje primjenjuje SAD štetne za sav izvoz vina iz Unije. U tom kontekstu potrebno je donijeti mjere za poboljšanje izvozne konkurentnosti svih vina Unije. Kako bi se to osiguralo, ova hitna mjera trebala bi se primjenjivati na sve korisnike, neovisno o tome na koja tržišta oni izvoze. Trebala bi biti jednako dostupna gospodarskim subjektima koji namjeravaju izvoziti na tržište SAD-a kao i onima koji će u trenutačnim izvanrednim okolnostima na svjetskom tržištu vina svoje napore usmjeriti na tržište neke druge treće zemlje. Nadalje, u okviru jedne operacije promidžbe bilo bi vrlo teško odvojiti mjere koje se odnose na mirna vina od mjera koje se odnose na ostala vina jer su operacije promidžbe obično usmjerene na promidžbu čitavog niza proizvoda, a ne samo proizvoda određene kategorije. Mnoge promidžbene kampanje odnose se na sva vina iz određene regije ili na velik broj različitih vina koja prodaje određeni gospodarski subjekt. Odvajanje mjera koje se odnose na ostala vina od mjera koje se odnose na mirna vina u okviru neke promidžbene kampanje uzrokovalo bi znatno administrativno opterećenje te bi umanjilo pozitivne učinke operacije promidžbe.

(14)

Hitna mjera trebala bi biti ograničena na razdoblje od najviše 12 mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe. To je razdoblje potrebno za pripremu promidžbenih kampanja. Postupak se sastoji od nekoliko administrativnih koraka, kao što su izmjene nacionalnih programa potpore, priprema i objava poziva na podnošenje prijava te odabir zahtjeva i sklapanje ugovora, što obično traje dulje od 6 mjeseci. Stoga se radi učinkovite provedbe odstupanje treba primjenjivati 12 mjeseci. Zahtjevi odabrani nakon razdoblja od 12 mjeseci ne bi trebali imati pravo na povećani doprinos Unije.

(15)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta,

(1)

Svjetska trgovinska organizacija (WTO) donijela je 2. listopada 2019. arbitražnu odluku u predmetu Europske zajednice i određene države članice – mjere koje utječu na trgovinu velikim putničkim zrakoplovima, WT/DS316/ARB. Tom arbitražnom odlukom Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) daje se pravo da zatraže odobrenje za uvođenje protumjera u vrijednosti od najviše 7,5 milijardi američkih dolara godišnje kao odgovor na subvencije Unije poduzetniku Airbus. SAD je 18. listopada 2019. uveo uvoznu carinu ad valorem u iznosu od 25 % na, među ostalim, mirna vina koja Njemačka, Španjolska, Francuska i Ujedinjena Kraljevina izvoze u SAD. Ta izvanredna, nepravedna i nepredvidljiva situacija ima ozbiljan i štetan učinak na trgovinu svim vinima Unije na svjetskom tržištu. SAD je osim toga zaprijetio da će kao odgovor na francuski porez na digitalne usluge (koji se odnosi na poduzeća iz skupine GAFA – Google, Apple, Facebook, Amazon) uvesti uvozne carine ad valorem u iznosu od 100 % za francuska pjenušava vina.

(2)

Uvozne carine koje je uveo SAD izravno i snažno utječu na trgovinu vinima Unije na tržištu SAD-a, koje je po vrijednosti i obujmu izvoza najveće izvozno tržište Unije za poljoprivredne proizvode, a posebno za vino. Unija je u SAD 2018. izvezla ukupno 6,5 milijuna hektolitara vina, što odgovara iznosu od 4 milijarde EUR. Izvoz vina iz Unije u SAD obično predstavlja od 30 % do 40 % ukupne vrijednosti izvoza vina iz Unije.

(3)

Povećanje uvoznih carina koje je uveo SAD štetno utječe na sva vina Unije, a ne samo na mirna vina podrijetlom iz četiriju država članica na koja se povećane uvozne carine primjenjuju. Ono negativno utječe na ugled i trgovinu svih vina iz Unije koja su prisutna na tržištu SAD-a. Ugled vina ne određuje samo njegova kvaliteta nego i njegova cijena te percepcija omjera cijene i kvalitete. To se posebno odnosi na vina nižeg do srednjeg cjenovnog ranga, na čiju prodaju, u apsolutnom smislu, uvozna carina od 25 % utječe više nego na prodaju skupljih vina, koja kupuju poznavatelji, koje veća cijena ne odvraća od kupnje. Na tržištu SAD-a vina iz Unije natječu se s vinima podrijetlom iz drugih dijelova svijeta, kao što su Južna Amerika, Australija ili Južna Afrika. S obzirom na tako jaku i oštru konkurenciju, percepcija ukupne razine cijena ima značajnu ulogu. Svijest potrošača o tome da se na cijenu vina iz nekih država članica Unije primjenjuje veća uvozna carina negativno će utjecati na opću percepciju razine cijena vina iz Unije, pa će se potražnja preusmjeriti na proizvode drugog podrijetla. S obzirom na utvrđene tržišne uvjete koji iz toga proizlaze i smanjenje ukupnih prihoda proizvođača opravdano je radi suzbijanja učinaka uvoznih carina uvesti hitne mjere kojima bi se obuhvatila sva vina podrijetlom iz svih država članica, a ne samo iz onih na koje su uvozne carine izravno usmjerene.

(4)

Iz perspektive stabilnosti tržišta, režim uvoznih carina koji je uveo SAD nije izdvojena nacionalna mjera čiji su učinci ograničeni na trgovinu s SAD-om. Svjetsko tržište vina globalno je tržište na kojem pojedinačne mjere važnih gospodarskih aktera, kao što je SAD, imaju dalekosežne posljedice na međunarodnu trgovinu vinom u cijelosti. Sve negativne promjene uvjeta na bitnom odredišnom tržištu za vina iz Unije, kao što je SAD, neizbježno pogađaju i ostala tržišta s obzirom na to da proizvode koji se ne mogu prodati u SAD-u jer su postali preskupi treba preusmjeriti na neko drugo tržište. Zbog toga će potrošači na tim drugim tržištima, koji su dobro upoznati s tržišnim uvjetima, vršiti dodatan pritisak na cijene, a konkurencija će biti mnogo oštrija nego što je to uobičajeno. Stoga bi trenutačne uvozne carine koje je uveo SAD vjerojatno uzrokovale stagnaciju izvoza vina iz Unije na cijelom svjetskom tržištu. Izvješća iz sektora vina pokazala su da je velik broj narudžbi francuskih vina za tržište SAD-a već otkazan.

(5)

Uvjeti trgovanja vinom Unije pogoršavali su se tijekom cijele 2019., a zalihe vina na najvišoj su razini od 2009. Tomu je tako prvenstveno zbog kombinacije rekordne berbe 2018. i smanjene potrošnje vina u Uniji. Ako se vina na koja se primjenjuju uvozne carine koje je uveo SAD ne uspiju prodati na izvoznim tržištima izvan Unije, to će samo povećati hitnost i ozbiljnost stanja na tržištu Unije. Nadalje, hitnost situacije još je veća ako se uzme u obzir trenutak u kojem su se uvozne carine počele primjenjivati. Te se carine primjenjuju od 18. listopada 2019., što je točno na sredini razdoblja berbe i proizvodnje vina za 2019. i neposredno prije blagdana na kraju godine, a riječ je o dvama najvažnijim prodajnim razdobljima u godini za sektor vina Unije. Stoga je potrebno poduzeti hitne mjere kako bi se taj problem riješio.

(6)

Od mjera potpore u sektoru vina iz članka 43. Uredbe (EU) br. 1308/2013 samo je mjera promidžbe iz članka 45. stavka 1. točke (b) te uredbe izravno usmjerena na promidžbu vinâ iz Unije u trećim zemljama radi poboljšanja njihove konkurentnosti. Ta se mjera promidžbe tijekom godina pokazala iznimno učinkovitom za osvajanje i konsolidaciju tržišta u trećim zemljama. Pokazala se kao najučinkovitije sredstvo potpore vinima Unije na tržištima trećih zemalja jer se njezinom primjenom povećao ugled tih vina i podigla razina svijesti o njihovoj kvaliteti. Međunarodno tržište vinom globalno je tržište i sve operacije promidžbe vina Unije na tržištima trećih zemalja u korist su svih vina iz Unije. Takve mjere otvaraju mogućnosti za one koji će naknadno ući na predmetno tržište s drugim vinima iz Unije. Pojedinačna mjera promidžbe ima „multiplikacijski učinak” na prodaju jer se odnosi na brojne vrste vina ili cijele vinarske regije, a ne samo jednu marku ili vrstu. Stoga je važno nastaviti, pokretati i intenzivirati aktivnosti promidžbe na svim tržištima kako bi se pronašla tržišta za vina koja se neće prodati na tržištu SAD-a, očuvao ugled vinâ Unije na tim drugim tržištima te smanjio pritisak na cijene.

(7)

Stoga je, kako bi se u trenutačnim izvanrednim okolnostima na izvoznim tržištima u cijelom svijetu, koje su nastale zbog režima uvoznih carina koji je uveo SAD, pomoglo gospodarskim subjektima da odgovore na tu nepredvidivu i nestabilnu situaciju, primjereno omogućiti dodatnu fleksibilnost u provedbi mjere promidžbe iz članka 45. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 1308/2013 odstupanjem od određenih odredbi utvrđenih u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2016/1150 (2).

(8)

Člankom 2. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) 2016/1150 propisuje se da se izmjene primjenjivih programa potpore iz članka 41. stavka 5. Uredbe (EU) br. 1308/2013 ne podnose više od dvaput u financijskoj godini. Kako bi se državama članicama omogućilo da brzo prilagode svoje nacionalne programe potpore i osiguraju pravnu sigurnost za provedbu tih izmjena, primjereno je omogućiti da se takve izmjene podnose više od dvaput u financijskoj godini. Države članice trebale bi moći brzo reagirati na navedene izvanredne okolnosti i podnijeti izmjene mjera promidžbe čim procijene da je to potrebno. Takva bi fleksibilnost omogućila državama članicama da optimiziraju mjere koje su već na snazi, povećaju broj poziva na podnošenje prijava i češće provode prilagodbe uzimajući u obzir stanje na tržištu. Nadalje, time bi se državama članicama koje mjeru promidžbe nisu uključile u svoj nacionalni program potpore omogućilo da to učine odmah nakon stupanja na snagu ove Uredbe, odnosno da ne čekaju sljedeći rok za podnošenje izmjena. Povećanjem fleksibilnosti u provedbi mjere promidžbe gospodarskim bi se subjektima, uključujući nove sudionike na tržištu, pružilo više mogućnosti da podnesu zahtjeve za potporu za promidžbu. Cilj je pružiti pomoć sektoru vina i osigurati fleksibilnost koja je potrebna kako bi se pronašla nova prodajna mjesta na međunarodnim tržištima izvan SAD-a.

(9)

Stoga je potrebno odstupiti od članka 2. stavka 1. Provedbene uredbe (EU) 2016/1150.

(10)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta,

(1)

Provedbena odluka Komisije (EU) 2020/47 (3) donesena je nakon izbijanja visokopatogene influence ptica podtipa H5N8 na gospodarstvima na kojima se drži perad u Poljskoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Rumunjskoj i nakon što su te države članice uspostavile zaražena i ugrožena područja u skladu s Direktivom Vijeća 2005/94/EZ (4).

(2)

Provedbenom odlukom (EU) 2020/47 predviđeno je da zaražena i ugrožena područja uspostavljena u predmetnim državama članicama navedenima u Prilogu toj provedbenoj odluci, u skladu s Direktivom 2005/94/EZ, sadržavaju barem područja koja su u tom prilogu navedena kao zaražena i ugrožena.

(3)

Prilog Provedbenoj odluci 2020/47 nedavno je izmijenjen Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2020/114 (5) nakon slučajeva visokopatogene influence ptica podtipa H5N8 kod peradi u Poljskoj, Mađarskoj, Slovačkoj, Češkoj i Rumunjskoj koje je trebalo unijeti u taj prilog.

(4)

Od datuma donošenja Provedbene odluke (EU) 2020/114 Poljska je obavijestila Komisiju o novim izbijanjima visokopatogene influence ptica podtipa H5N8 na gospodarstvima na kojima se drži perad u okruzima Szamotulski, Ostrowski i Iławski.

(5)

Osim toga, Slovačka je obavijestila Komisiju o novom izbijanju visokopatogene influence ptica podtipa H5N8 na gospodarstvu na kojem se drži perad u okrugu Čadca.

(6)

Nova izbijanja u Poljskoj i Slovačkoj izvan su područja koja su trenutačno navedena u Prilogu Provedbenoj odluci (EU) 2020/47, a nadležna tijela tih država članica poduzela su potrebne mjere u skladu s Direktivom 2005/94/EZ, uključujući uspostavljanje zaraženih i ugroženih područja oko novih mjesta izbijanja te bolesti.

(7)

Komisija je razmotrila mjere koje su poduzele Poljska i Slovačka u skladu s Direktivom 2005/94/EZ i uvjerila se da su granice zaraženih i ugroženih područja koja su uspostavila nadležna tijela tih država članica na dovoljnoj udaljenosti od svih gospodarstava na kojima je potvrđeno izbijanje visokopatogene influence ptica podtipa H5N8.

(8)

Kako bi se spriječili nepotrebni poremećaji trgovine u Uniji i izbjeglo da treće zemlje neopravdano nametnu prepreke trgovini, nužno je na razini Unije, u suradnji s Poljskom i Slovačkom, brzo utvrditi nova zaražena i ugrožena područja uspostavljena u tim državama članicama u skladu s Direktivom 2005/94/EZ. Stoga bi trebalo izmijeniti zaražena i ugrožena područja navedena za Poljsku i Slovačku u Prilogu Provedbenoj odluci (EU) 2020/47.

(9)

Prilog Provedbenoj odluci (EU) 2020/47 trebalo bi u skladu s time izmijeniti radi ažuriranja regionalizacije na razini Unije navođenjem novih zaraženih i ugroženih područja uspostavljenih u Poljskoj i Slovačkoj u skladu s Direktivom 2005/94/EZ te navođenjem trajanja ograničenja koja se na njima primjenjuju.

(10)

Provedbenu odluku (EU) 2020/47 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(11)

S obzirom na hitnost epidemiološke situacije u Uniji u pogledu širenja visokopatogene influence ptica podtipa H5N8, važno je da izmjene Priloga Provedbenoj odluci (EU) 2020/47 uvedene ovom Odlukom stupe na snagu što je prije moguće.

(12)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,