ISSN 1977-0847

Službeni list

Europske unije

L 324

European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

Godište 62.
13. prosinca 2019.


Sadržaj

 

II.   Nezakonodavni akti

Stranica

 

 

ODLUKE

 

*

Odluka Vijeća (EU) 2019/2135 od 21. studenoga 2019. o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije na trećem sastanku Konferencije stranaka Minamatske konvencije o živi u pogledu donošenja Odluke o postupnom ukidanju uporabe zubnog amalgama i o izmjeni Priloga A toj konvenciji

1

 

*

Odluka Vijeća (EU) 2019/2136 od 5. prosinca 2019. o odobravanju otvaranja pregovora radi izmjene Međunarodnog sporazuma o šećeru iz 1992.

3

 

*

Odluka Vijeća (EU) 2019/2137 od 5. prosinca 2019. kojom se utvrđuje da Rumunjska nije poduzela učinkovito djelovanje kao odgovor na Preporuku Vijeća od 14. lipnja 2019.

5

 

*

Provedbena odluka Vijeća (EU) 2019/2138 od 5. prosinca 2019. o izmjeni Odluke 2007/441/EZ kojom se Talijanskoj Republici odobrava primjena mjera odstupanja od članka 26. stavka 1. točke (a) i članka 168. Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost

7

 

*

Odluka Vijeća (EU, Euratom) 2019/2139 od 10. prosinca 2019. o imenovanju dvaju članova odbora neovisnih uglednih osoba u skladu s člankom 11. stavkom 1. Uredbe (EU, Euratom) br. 1141/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o statutu i financiranju europskih političkih stranaka i europskih političkih zaklada

9

 

*

Odluka Komisije (EU) 2019/2140 оd 21. listopada 2019. o državnoj potpori SA.52194 – 2019/C (ex 2018/FC) – Slovačka Republika – Porez na promet u maloprodaji u Slovačkoj (priopćeno pod brojem dokumenta C(2019) 7474)  ( 1 )

11

 

 

AKTI KOJE DONOSE TIJELA STVORENA MEĐUNARODNIM SPORAZUMIMA

 

*

Pravilnik UN-a br. 14 – Jedinstvene odredbe o homologaciji vozila s obzirom na sidrišta sigurnosnih pojaseva [2019/2141]

14

 

*

Pravilnik br. 145 – Jedinstvene odredbe o homologaciji vozila s obzirom na sustave ISOFIX sidrišta, sidrišta ISOFIX gornje sigurnosne uzice i i-Size sjedišta [2019/2142]

47

 

 

Ispravci

 

*

Ispravak Direktive Vijeća 2013/59/Euratom od 5. prosinca 2013. o osnovnim sigurnosnim standardima za zaštitu od opasnosti koje potječu od izloženosti ionizirajućem zračenju, i o stavljanju izvan snage direktiva 89/618/Euratom, 90/641/Euratom, 96/29/Euratom, 97/43/Euratom i 2003/122/Euratom (Službeni list Europske unije L 13 od 17. siječnja 2014.)

80

 

*

Ispravak Uredbe Komisije (EU) 2019/1966 оd 27. studenoga 2019. o izmjeni i ispravku priloga II., III. i V. Uredbi (EZ) br. 1223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o kozmetičkim proizvodima (Službeni list Europske unije L 307 od 28. studenoga 2019.)

81

 


 

(1)   Tekst značajan za EGP.

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.


II. Nezakonodavni akti

ODLUKE

13.12.2019   

HR

Službeni list Europske unije

L 324/1


ODLUKA VIJEĆA (EU) 2019/2135

od 21. studenoga 2019.

o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije na trećem sastanku Konferencije stranaka Minamatske konvencije o živi u pogledu donošenja Odluke o postupnom ukidanju uporabe zubnog amalgama i o izmjeni Priloga A toj konvenciji

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 192. stavak 1. u vezi s člankom 218. stavkom 9.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)

Unija je sklopila Minamatsku konvenciju o živi (1) („Konvencija”) Odlukom Vijeća (EU) 2017/939 (2) te je Konvencija stupila na snagu 16. kolovoza 2017.

(2)

Na temelju Odluke MC-1/1 o poslovniku koju je Konferencija stranaka Konvencije donijela na svojem prvom sastanku, stranke trebaju na sve načine nastojati konsenzusom postići dogovor o svim važnim pitanjima.

(3)

Očekuje se da će Konferencija stranaka Konvencije na svojem trećem sastanku od 25. do 29. studenoga 2019. (COP 3) donijeti Odluku („predložena Odluka”) o postupnom ukidanju uporabe zubnog amalgama i o izmjeni Priloga A Konvenciji.

(4)

Primjereno je utvrditi stajalište koje treba zauzeti u ime Unije na COP3 jer će predložena Odluka, ako bude donesena, imati pravne učinke s obzirom na to da će stranke Konvencije morati poduzeti mjere za njezinu provedbu na nacionalnoj ili regionalnoj razini, ili na oboma razinama.

(5)

Predloženom Odlukom predviđa se zabrana proizvodnje, uvoza i izvoza zubnog amalgama od 2022. kada se upotrebljava za liječenje mliječnih zuba i zuba djece mlađe od 15 godina te trudnica ili dojilja. Predloženom Odlukom predviđa se proširenje te zabrane od 2025. na proizvodnju, uvoz i izvoz zubnog amalgama za sve ostale namjene, osim ako postoje alternative koje ne sadržavaju živu. Predloženom Odlukom predviđa se izmjena Priloga A Konvenciji kao sredstvo za provedbu tih zabrana u Konvenciji.

(6)

Člankom 10. stavkom 2. Uredbe (EU) 2017/852 Europskog parlamenta i Vijeća (3) o živi od 1. srpnja 2018. zabranjuje se uporaba zubnog amalgama u Uniji kod stomatološkog liječenja mliječnih zuba i zuba djece mlađe od 15 godina te trudnica ili dojilja, a člankom 19. te uredbe predviđa se da će Komisija do 30. lipnja 2020. procijeniti izvedivost postupnog ukidanja uporabe zubnog amalgama u Uniji u dugoročnom razdoblju, po mogućnosti do 2030., te izvijestiti Europski parlament i Vijeće o tome.

(7)

Osim toga, u članku 10. stavcima 1., 4. i 6. Uredbe (EU) 2017/852 zahtijeva se da se u Uniji zubni amalgam upotrebljava samo u obliku unaprijed doziranih kapsula, da stomatološke ustanove u kojima se upotrebljava zubni amalgam ili u kojima se uklanjaju ispune zubnim amalgamom ili zubi koji sadržavaju takve ispune budu opremljene separatorima amalgama i da stomatolozi osiguraju da njihovim amalgamskim otpadom, uključujući amalgamske ostatke, čestice te ispune i zube, ili njihove dijelove, koji su kontaminirani zubnim amalgamom, gospodare te ga sakupljaju ustanove ili poduzeća ovlašteni za gospodarenje otpadom.

(8)

Unija bi trebala poduprijeti samo donošenje Odluke na COP3 koja je u skladu s pravnom stečevinom Unije. U skladu s tim, predloženu Odluku trebalo bi poduprijeti samo ako je riječ o njezinim odredbama o postupnom ukidanju uporabe zubnog amalgama za liječenje mliječnih zuba i zuba djece mlađe od 15 godina te trudnica ili dojilja,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Stajalište koje treba zauzeti u ime Unije na trećem sastanku Konferencije stranaka Minamatske konvencije o živi (COP3) jest da se podupre donošenja Odluke o postupnom ukidanju uporabe zubnog amalgama koja je u skladu s pravnom stečevinom Unije.

Članak 2.

Predstavnici Unije uz savjetovanje s državama članicama tijekom koordinacijskih sastanaka na licu mjesta, a s obzirom na razvoj događaja na COP3, mogu bez daljnje odluke Vijeća dogovoriti doradu stajališta iz članka 1., u mjeri u kojoj je ta dorada u skladu s pravnom stečevinom Unije.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u Bruxellesu 21. studenoga 2019.

Za Vijeće

Predsjednica

H. KOSONEN


(1)  SL L 142, 2.6.2017., str. 6.

(2)  Odluka Vijeća (EU) 2017/939 od 11. svibnja 2017. o sklapanju, u ime Europske unije, Minamatske konvencije o živi (SL L 142, 2.6.2017., str. 4.).

(3)  Uredba (EU) 2017/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o živi i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1102/2008 (SL L 137, 24.5.2017., str. 1.).


13.12.2019   

HR

Službeni list Europske unije

L 324/3


ODLUKA VIJEĆA (EU) 2019/2136

od 5. prosinca 2019.

o odobravanju otvaranja pregovora radi izmjene Međunarodnog sporazuma o šećeru iz 1992.

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 207. stavak 4. prvi podstavak u vezi s člankom 218. stavcima 3. i 4.,

uzimajući u obzir preporuku Europske komisije,

budući da:

(1)

Odlukom Vijeća 92/580/EEZ (1) Unija je postala stranka Međunarodnog sporazuma o šećeru iz 1992. (2) („MSŠ”) i članica Međunarodne organizacije za šećer („MOŠ”).

(2)

Unija je od 1995. odobravala produljenje MSŠ-a na dvogodišnja razdoblja. Komisija se na temelju odobrenja Vijeća na 55. zasjedanju Međunarodnog vijeća za šećer („MVŠ”) 19. srpnja 2019. izjasnila za daljnje produljenje MSŠ-a na razdoblje od najviše dvije godine koje završava 31. prosinca 2021.

(3)

MVŠ je 19. srpnja 2019. donio odluku o produljenju MSŠ-a za dvije godine, do 31. prosinca 2021.

(4)

U skladu s člankom 8. MSŠ-a MVŠ obavlja sve djelatnosti ili omogućuje obavljanje svih djelatnosti potrebnih za izvršenje odredbi MSŠ-a. U skladu s člankom 13. MSŠ-a sve odluke MVŠ-a u načelu se donose konsenzusom. Ako konsenzus nije postignut, odluke se donose običnom većinom glasova, osim ako je MSŠ-om predviđeno posebno glasovanje.

(5)

U skladu s člankom 25. MSŠ-a članice MOŠ-a imaju ukupno 2 000 glasova. Svaka članica MOŠ-a raspolaže određenim brojem glasova koji se svake godine prilagođava u skladu s kriterijima utvrđenima u MSŠ-u.

(6)

U interesu je Unije sudjelovati u međunarodnom sporazumu o šećeru, s obzirom na važnost tog sektora za velik broj država članica i za poslovanje europskog sektora šećera.

(7)

Međutim, institucijski okvir MSŠ-a, a osobito raspodjela glasova među članicama MOŠ-a na temelju koje se određuje i financijski doprinos članica MOŠ-u, više ne odgovaraju stvarnosti na globalnom tržištu šećera.

(8)

Prema pravilima MSŠ-a o financijskim doprinosima MOŠ-u udio financijskog doprinosa Unije ostao je isti od 1992. iako su se globalno tržište šećera, a osobito relativni položaj Unije na njemu, otada znatno promijenili. Posljedica toga je da Unija posljednjih godina snosi neproporcionalno velik udio proračunskih troškova i odgovornosti u MOŠ-u.

(9)

Odlukom Vijeća (EU) 2017/2242 (3) Vijeće je ovlastilo Komisiju za otvaranje pregovora s drugim strankama MSŠ-a u okviru MVŠ-a s ciljem modernizacije MSŠ-a, a posebno s obzirom na neusklađenosti između broja glasova i financijskih doprinosa članica MOŠ-a, s jedne strane, i njihova relativnog položaja na globalnom tržištu šećera, s druge strane. To ovlaštenje vrijedi do 31. prosinca 2019.

(10)

Na temelju ovlaštenja dodijeljenog Odlukom (EU) 2017/2242 Komisija je otvorila pregovore s državama članicama MOŠ-a te je iznijela prijedloge za izmjenu članka 25. MSŠ-a. MVŠ je 19. srpnja 2019. donio odluku o otvaranju pregovora o djelomičnoj reviziji MSŠ-a prije svojeg sastanka u studenome 2019. pod vodstvom Konferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD). Na temelju zahtjeva nekoliko država članica MOŠ-a MVŠ je odlučio da će se, uz izmjenu članka 25. MSŠ-a, provesti revizija drugih dijelova MSŠ-a, a posebno onih koji obuhvaćaju ciljeve i program rada MOŠ-a. U skladu s odlukom MVŠ-a pregovori moraju završiti najkasnije 31. prosinca 2021.

(11)

Stoga je potrebno novo ovlaštenje Vijeća kako bi se obuhvatili prošireni opseg i vremenski okvir pregovora.

(12)

Izmjene dogovorene u okviru pregovora trebalo bi donijeti u skladu s postupkom utvrđenim u članku 44. MSŠ-a. Na temelju tog članka MVŠ može posebnim glasovanjem preporučiti članicama MOŠ-a izmjenu MSŠ-a. Unija bi kao članica MVŠ-a u skladu s člankom 7. MSŠ-a trebala moći sudjelovati u pregovorima s ciljem izmjene institucijskog okvira MSŠ-a.

(13)

Stoga je primjereno da se Komisiju ovlasti za otvaranje pregovora u okviru MVŠ-a radi izmjene MSŠ-a, da se utvrde pregovaračke smjernice i da se Komisija tijekom pregovora nastavi savjetovati s posebnim odborom imenovanim Odlukom (EU) 2017/2242,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

1.   Komisiju se ovlašćuje za otvaranje pregovora radi izmjene Međunarodnog sporazuma o šećeru iz 1992.

2.   Pregovori se vode na temelju pregovaračkih smjernica Vijeća koje su navedene u dodatku ovoj Odluci.

Članak 2.

Pregovori se vode uz savjetovanje s Radnom skupinom za sirovine.

Članak 3.

Ova Odluka primjenjuje se do 31. prosinca 2021.

Članak 4.

Ova je Odluka upućena Komisiji.

Sastavljeno u Bruxellesu 5. prosinca 2019.

Za Vijeće

Predsjednik

M. LINTILÄ


(1)  Odluka Vijeća 92/580/EEZ od 13. studenoga 1992. o potpisivanju i sklapanju Međunarodnog sporazuma o šećeru iz 1992. (SL L 379, 23.12.1992., str. 15.).

(2)  Međunarodni sporazum o šećeru iz 1992. (SL L 379, 23.12.1992., str. 16.).

(3)  Odluka Vijeća (EU) 2017/2242 od 30. studenoga 2017. o odobravanju otvaranja pregovora o izmjeni Međunarodnog sporazuma o šećeru iz 1992. (SL L 322, 7.12.2017., str. 29.).


13.12.2019   

HR

Službeni list Europske unije

L 324/5


ODLUKA VIJEĆA (EU) 2019/2137

od 5. prosinca 2019.

kojom se utvrđuje da Rumunjska nije poduzela učinkovito djelovanje kao odgovor na Preporuku Vijeća od 14. lipnja 2019.

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1466/97 (1) od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika, a posebno njezin članak 10. stavak 2. četvrti podstavak,

uzimajući u obzir preporuku Europske komisije,

budući da:

(1)

Vijeće je u lipnju 2017. i u lipnju 2018., u skladu s člankom 121. stavkom 4. Ugovora, utvrdilo da je u Rumunjskoj u 2016. odnosno 2017. zabilježeno značajno odstupanje od srednjoročnog proračunskog cilja ili od kretanja prilagodbe prema ostvarenju tog cilja. S obzirom na ta utvrđena značajna odstupanja Vijeće je 16. lipnja 2017. (2) i 22. lipnja 2018. (3) izdalo preporuke kojima je Rumunjskoj preporučilo da poduzme potrebne mjere za rješavanje tih odstupanja. Vijeće je zatim utvrdilo da Rumunjska nije poduzela učinkovito djelovanje kao odgovor na te preporuke te je izdalo revidirane preporuke 5. prosinca 2017. (4) odnosno 4. prosinca 2018. (5) Vijeće je zatim utvrdilo da Rumunjska nije poduzela učinkovito djelovanje kao odgovor ni na te rervidirane preporuke.

(2)

Vijeće je 14. lipnja 2019. utvrdilo da je u 2018. u Rumunjskoj ponovno zabilježeno značajno odstupanje od kretanja prilagodbe prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja. Na toj osnovi Vijeće je izdalo preporuku (6) da Rumunjska poduzme potrebne mjere kako bi osigurala da stopa nominalnog rasta neto primarnih državnih rashoda (7) ne premaši 4,5 % u 2019. i 5,1 %, u 2020., što odgovara godišnjoj strukturnoj prilagodbi od 1,0 % bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2019. i 0,75 % BDP-a u 2020. Vijeće je također Rumunjskoj preporučilo da sve neočekivane prihode iskoristi za smanjenje deficita i da bi mjerama konsolidacije proračuna trebalo osigurati trajno poboljšanje strukturnog salda opće države na način kojim se potiče rast. Vijeće je odredilo 15. listopada 2019. kao rok u kojem Rumunjska mora podnijeti izvješće o djelovanju poduzetom kao odgovor na Preporuku od 14. lipnja 2019.

(3)

Komisija je 25. rujna 2019. u Rumunjskoj provela misiju pojačanog nadzora u svrhu izravnog nadzora u skladu s člankom -11. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1466/97. Nakon što je rumunjskim tijelima dostavila svoje privremene nalaze na očitovanje, Komisija je 20. studenoga 2019. o svojim nalazima izvijestila Vijeće. Ti su nalazi objavljeni. U izvješću Komisije utvrđeno je da rumunjska tijela planiraju provesti strukturnu prilagodbu tek od 2022. te stoga ne namjeravaju postupiti u skladu s Preporukom Vijeća od 14. lipnja 2019.

(4)

Rumunjska tijela 15. listopada 2019. podnijela su izvješće o djelovanju poduzetom kao odgovor na Preporuku Vijeća od 14. lipnja 2019. Izvješće ne sadržava sveobuhvatnu projekciju pojedinačnih proračunskih kategorija niti uključuje proračunski učinak svake spomenute mjere. Stoga izvješće nije u skladu sa zahtjevima u pogledu izvješćivanja koje je preporučilo Vijeće. Rumunjska tijela ponovila su u izvješću da njihov cilj za 2019. ostaje ukupni deficit od 2,8 % BDP-a, što je isti cilj kao i u Programu konvergencije za 2019. Ako bi se taj ciljni ukupni deficit ostvario, to bi bilo tek neznatno smanjenje deficita opće države u odnosu na 2018., unatoč tome što Rumunjska bilježi snažan gospodarski rast. Za 2020. rumunjska tijela planiraju ostvariti ukupni deficit od 2,9 % BDP-a, što je više od cilja od 2,7 % BDP-a kako je utvrđen u Programu konvergencije za 2019. Ukupno gledajući, fiskalni učinak mjera o kojima se izvješćuje manji je zahtjeva navedenog u u Preporuci Vijeća od 14. lipnja 2019.

(5)

Prema Komisijinoj jesenskoj prognozi 2019. rast neto primarnih državnih rashoda u 2019. trebao bi iznositi 12,8 %, što je znatno iznad preporučene stope od 4,5 % (odstupanje od 2,5 % BDP-a). Očekuje se da će se strukturni saldo pogoršati za 0,8 % BDP-a u odnosu na preporučeno poboljšanje od 1,0 % BDP-a (odstupanje od 1,8 % BDP-a). Stoga oba pokazatelja ukazuju na odstupanje od preporučene prilagodbe. Ukupna ocjena potvrđuje odstupanje od preporučene prilagodbe u 2019.

(6)

Prema Komisijinoj jesenskoj prognozi 2019. rast neto primarnih državnih rashoda u 2020. trebao bi iznositi 11,1 %, što je znatno iznad preporučene stope od 5,1 % (odstupanje od 1,8 % BDP-a). Očekuje se da će se strukturni saldo pogoršati za 0,8 % BDP-a u odnosu na preporučeno poboljšanje od 0,75 % BDP-a (odstupanje od 1,6 % BDP-a). Stoga oba pokazatelja ukazuju na rizik od odstupanja od potrebne prilagodbe sličnih razmjera. Ukupna ocjena potvrđuje odstupanje od preporučene prilagodbe u 2020.

(7)

Osim toga, u Komisijinoj jesenskoj prognozi 2019. predviđa se deficit opće države od 3,6 % u 2019. i 4,4 % u 2020., što je iznad referentne vrijednosti od 3 % BDP-a utvrđene Ugovorom.

(8)

Navedeni nalazi dovode do zaključka da je odgovor Rumunjske na Preporuku Vijeća od 14. lipnja 2019. bio nedostatan,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Rumunjska nije poduzela učinkovito djelovanje kao odgovor na Preporuku Vijeća od 14. lipnja 2019.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena Rumunjskoj.

Sastavljeno u Bruxellesu 5. prosinca 2019.

Za Vijeće

Predsjednik

M. LINTILÄ


(1)  SL L 209, 2.8.1997., str. 1.

(2)  Preporuka Vijeća od 16. lipnja 2017. s ciljem ispravljanja uočenog znatnog odstupanja od kretanja prilagodbe prema srednjoročnom proračunskom cilju u Rumunjskoj (SL C 216, 6.7.2017., str. 1.).

(3)  Preporuka Vijeća od 22. lipnja 2018. s ciljem ispravljanja uočenog značajnog odstupanja od kretanja prilagodbe prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja u Rumunjskoj (SL C 223, 27.6.2018., str. 3.).

(4)  Preporuka Vijeća od 5. prosinca 2017. s ciljem ispravljanja uočenog znatnog odstupanja od kretanja prilagodbe prema srednjoročnom proračunskom cilju u Rumunjskoj (SL C 439, 20.12.2017., str. 1.).

(5)  Preporuka Vijeća od 4. prosinca 2018. u cilju ispravljanja uočenog značajnog odstupanja od kretanja prilagodbe prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja u Rumunjskoj (SL C 460, 21.12.2018., str. 1.).

(6)  Preporuka Vijeća od 14. lipnja 2019. s ciljem ispravljanja uočenog značajnog odstupanja od kretanja prilagodbe prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja u Rumunjskoj (SL C 210, 21.6.2019., str. 1.).

(7)  Neto primarni državni rashodi sastoje se od ukupnih državnih rashoda bez rashoda za kamate, rashoda za programe Unije koji su u cijelosti poravnani s prihodima iz fondova Unije i nediskrecijskih promjena u rashodima za naknade za nezaposlenost. Nacionalno financirane bruto investicije u fiksni kapital izglađuju se za četverogodišnje razdoblje. Uračunane su diskrecijske mjere na prihodovnoj strani ili povećanja prihoda propisana zakonom. Poništavaju se jednokratne mjere i na prihodovnoj i na rashodovnoj strani.


13.12.2019   

HR

Službeni list Europske unije

L 324/7


PROVEDBENA ODLUKA VIJEĆA (EU) 2019/2138

od 5. prosinca 2019.

o izmjeni Odluke 2007/441/EZ kojom se Talijanskoj Republici odobrava primjena mjera odstupanja od članka 26. stavka 1. točke (a) i članka 168. Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (1), a posebno njezin članak 395. stavak 1. prvi podstavak,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)

Člankom 168. Direktive 2006/112/EZ utvrđuje se pravo poreznih obveznika na odbitak poreza na dodatnu vrijednost (PDV) obračunatog na isporuku robe ili usluga kojima se koriste u svrhu svojih oporezovanih transakcija. Prema članku 26. stavku 1. točki (a) te direktive korištenje poslovne imovine u privatne svrhe od strane poreznih obveznika ili njihovih zaposlenika ili, općenitije, za svrhe koje nisu poslovnog karaktera, smatra se isporukom usluga uz naknadu.

(2)

Odlukom Vijeća 2007/441/EZ (2) Italiji se odobrava da pravo na odbitka PDV-a na temelju članka 168. Direktive 2006/112/EZ ograniči na 40 % ako se PDV obračunava na određene troškove povezane s određenim motornim cestovnim vozilima koja se ne koriste samo u poslovne svrhe. Kada je riječ o vozilima koja podliježu tom ograničenju od 40 % od Italije se zahtijeva da porezne obveznike oslobodi od obveze da se korištenje tih vozila u privatne svrhe tretira kao isporuka usluga uz naknadu u skladu sa člankom 26. stavkom 1. točkom (a) Direktive 2006/112/EZ. Odluka 2007/441/EZ, čije je važenje produljeno nekoliko puta, prestaje važiti 31. prosinca 2019.

(3)

Pismom evidentiranim u Komisiji 12. travnja 2019. Italija je zatražila odobrenje za nastavak primjene mjera odstupanja odobrenih Odlukom 2007/441/EZ („mjere odstupanja”) za dodatno razdoblje do 31. prosinca 2022.

(4)

U skladu sa člankom 395. stavkom 2. drugim podstavkom Direktive 2006/112/EZ Komisija je pismom od 13. svibnja 2019. proslijedila zahtjev Italije ostalim državama članicama. Pismom od 14. svibnja 2019. Komisija je obavijestila Italiju da ima sve informacije koje smatra potrebnim za procjenu zahtjeva.

(5)

Italija je Komisiji uz zahtjev podnijela izvješće u skladu sa člankom 6. drugim podstavkom Odluke 2007/441/EZ, koje uključuje preispitivanje postotka ograničenja koji se primjenjuje na pravo na odbitak PDV-a. Na temelju trenutačno dostupnih informacija Italija tvrdi da je stopa od 40 % i dalje opravdana. Italija također tvrdi da je suspenzija zahtjeva za obračun PDV-a na privatno korištenje motornog vozila koje podliježe tom ograničenju od 40 % i dalje potrebna kako bi se osiguralo da je mjera potpuna i dosljedna. Italija smatra da bi se time spriječilo dvostruko oporezivanje. Italija također tvrdi da su te mjere odstupanja opravdane potrebom da se pojednostavni postupak naplate PDV-a i spriječi utaja poreza koja je rezultat netočnog vođenja evidencije i lažnih poreznih prijava.

(6)

Produljenje mjera odstupanja trebalo bi ograničiti na vrijeme potrebno za evaluaciju djelotvornosti mjera odstupanja i primjerenosti postotka. Italiji bi stoga trebalo odobriti nastavak primjene mjera odstupanja do 31. prosinca 2022.

(7)

Trebalo bi odrediti rok za podnošenje zahtjeva za odobrenje za svako daljnje produljenje mjera odstupanja nakon 2022. koje bi Italija mogla smatrati potrebnim. Osim toga, na temelju članka 6. drugog podstavka Odluke 2007/441 EZ od Italije bi trebalo zahtijevati da uz svaki takav zahtjev za produljenje priloži izvješće koje uključuje preispitivanje postotka ograničenja koji se primjenjuje na pravo na odbitak PDV-a.

(8)

Mjere odstupanja imat će tek zanemariv učinak na ukupni iznos poreza naplaćenog u fazi konačne potrošnje i neće nepovoljno utjecati na vlastita sredstva Unije koja proizlaze iz PDV-a.

(9)

Odluku 2007/441/EZ trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Odluka 2007/441/EZ mijenja se kako slijedi:

1.

članak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 6.

Svaki zahtjev za produljenje mjera odstupanja predviđenih u ovoj Odluci podnosi se Komisiji do 1. travnja 2022. Uz zahtjev prilaže se izvješće koje uključuje preispitivanje postotka ograničenja koji se primjenjuje na pravo na odbitak PDV-a na temelju ove Odluke.”;

2.

članak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 7.

Ova Odluka prestaje važiti 31. prosinca 2022.”.

Članak 2.

Ova odluka proizvodi učinke od dana priopćenja.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2020.

Članak 3.

Ova je Odluka upućena Talijanskoj Republici.

Sastavljeno u Bruxellesu 5. prosinca 2019.

Za Vijeće

Predsjednik

M. LINTILÄ


(1)  SL L 347, 11.12.2006., str. 1.

(2)  Odluka Vijeća 2007/441/EZ od 18. lipnja 2007. kojom se Talijanskoj Republici odobrava primjena mjera odstupanja od članka 26. stavka 1. točke (a) i članka 168. Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (SL L 165, 27.6.2007., str. 33.).


13.12.2019   

HR

Službeni list Europske unije

L 324/9


ODLUKA VIJEĆA (EU, Euratom) 2019/2139

od 10. prosinca 2019.

o imenovanju dvaju članova odbora neovisnih uglednih osoba u skladu s člankom 11. stavkom 1. Uredbe (EU, Euratom) br. 1141/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o statutu i financiranju europskih političkih stranaka i europskih političkih zaklada

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 1141/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o statutu i financiranju europskih političkih stranaka i europskih političkih zaklada (1), a posebno njezin članak 11. stavak 1.,

budući da:

(1)

Člankom 11. stavkom 1. Uredbe (EU, Euratom) br. 1141/2014 osniva se odbor neovisnih uglednih osoba („odbor”).

(2)

Člankom 11. stavkom 1. Uredbe (EU, Euratom) br. 1141/2014 predviđa se da se odbor sastoji od šest članova, od kojih po dvoje imenuju Europski parlament, Vijeće i Komisija. Članovi odbora mijenjaju se unutar šest mjeseci nakon kraja prve sjednice Europskog parlamenta nakon svakih izbora za Europski parlament. Mandat članova ne može se obnoviti,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

1.   Sljedeće se osobe imenuju članovima odbora neovisnih uglednih osoba na vrijeme trajanja mandata tog odbora:

g. Algis KRUPAVIČIUS,

g. Christian WALDHOFF.

2.   Imenovanje podliježe uvjetu da svaki od predloženih članova potpiše izjavu o neovisnosti i nepostojanju sukoba interesa koja je priložena ovoj Odluci.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 10. prosinca 2019.

Za Vijeće

Predsjednik

T. TUPPURAINEN


(1)  SL L 317, 4.11.2014., str. 1.


PRILOG

IZJAVA O NEOVISNOSTI I NEPOSTOJANJU SUKOBA INTERESA

Ja, nižepotpisani, ...................................., izjavljujem da sam primio na znanje članak 11. stavak 1. Uredbe (EU, Euratom) br. 1141/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o statutu i financiranju europskih političkih stranaka i europskih političkih zaklada te da ću izvršavati svoje dužnosti kao član odbora neovisnih uglednih osoba u punoj neovisnosti i u potpunosti poštujući pravila te uredbe.

Neću tražiti ni primati upute ni od koje institucije ili vlade ni od bilo kojeg drugog tijela, ureda ili agencije. Suzdržavat ću se od svih radnji koje nisu u skladu s prirodom mojih dužnosti.

Izjavljujem da se, koliko znam, ne nalazim u situaciji sukoba interesa. Sukob interesa postoji ako se nepristrano i objektivno izvršavanje mojih dužnosti kao člana odbora neovisnih uglednih osoba ugrozi zbog razloga koji uključuju obiteljske veze, osobni život, političku, nacionalnu, filozofsku ili religijsku pripadnost, ekonomske interese ili bilo koji drugi zajednički interes s primateljem.

Osobito izjavljujem da nisam član Europskog parlamenta, Vijeća ni Komisije. Ne obnašam nikakav izborni mandat. Nisam dužnosnik ni drugi službenik Europske unije. Nisam, niti sam ikada bio, zaposlenik neke europske političke stranke ili europske političke zaklade.

Sastavljeno u …

[DATUM + POTPIS

predloženog člana

odbora

neovisnih uglednih osoba]


13.12.2019   

HR

Službeni list Europske unije

L 324/11


ODLUKA KOMISIJE (EU) 2019/2140

оd 21. listopada 2019.

o državnoj potpori SA.52194 – 2019/C (ex 2018/FC) – Slovačka Republika – Porez na promet u maloprodaji u Slovačkoj

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2019) 7474)

(Vjerodostojan je samo tekst na slovačkom jeziku)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 108. stavak 2. prvi podstavak,

budući da:

1.   POSTUPAK

1.

Slovački parlament donio je 13. prosinca 2018. Zakon o posebnom nametu na maloprodajne lance („Zakon o porezu na maloprodaju”) (1) kojim je uveden porez na promet trgovaca na malo koji prodaju hranu krajnjim potrošačima („porez na maloprodaju”). Zakon o porezu na maloprodaju stupio je na snagu 1. siječnja 2019. Prvo razdoblje obračuna poreza bilo je razdoblje od siječnja do ožujka 2019., a rok za plaćanje dospjelog poreza bio je do kraja travnja 2019.

2.

Komisija je saznala za porez na maloprodaju na temelju tržišnih informacija koje je primala od listopada 2018. nadalje. Komisija je 21. prosinca 2018. primila pritužbu u kojoj se navodi da izuzeća od poreza na temelju Zakona o porezu na maloprodaju čine državnu potporu određenim trgovcima na malo.

3.

Službe Komisije poslale su 11. siječnja 2019. dopis Slovačkoj Republici u kojem su zatražile informacije o porezu na maloprodaju. Službe Komisije proslijedile su 22. siječnja 2019. pritužbu Slovačkoj Republici kako bi mogla podnijeti primjedbe.

4.

Komisija je 7. veljače 2019. zaprimila odgovor Slovačke Republike na dopis Komisije od 11. siječnja 2019. i njezine primjedbe u pogledu pritužbe.

5.

Službe Komisije poslale su 13. veljače 2019. dopis Slovačkoj Republici u kojem iznose svoja preliminarna stajališta o predmetu te obavještavaju Slovačku Republiku da Komisija razmatra izdavanje naloga za obustavu u skladu s člankom 13. stavkom 1. Uredbe Vijeća (EU) 2015/1589 (2) te je Slovačkoj Republici pružena priliku da dostavi primjedbe.

6.

Slovačka Republika dostavila je 5. ožujka 2019. odgovor na dopis Komisije od 13. veljače 2019.

7.

Komisija je dopisom od 2. travnja 2019. obavijestila Slovačku Republiku da je u pogledu mjere uvedene Zakonom o porezu na maloprodaju odlučila pokrenuti postupak („odluka o pokretanju postupka”) utvrđen člankom 108. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”). Komisija je zatražila i da se mjera odmah suspendira u skladu s člankom 13. stavkom 1. Uredbe (EU) 2015/1589.

8.

Odluka o pokretanju postupka objavljena je u Službenom listu Europske unije (3). Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave svoje primjedbe u pogledu mjere potpore.

9.

Slovačka Republika dostavila je dopisom od 13. svibnja 2019. očitovanja o odluci o pokretanju postupka te je obavijestila Komisiju da je Zakon o porezu na maloprodaju stavljen izvan snage.

10.

Na temelju informacija koje je Slovačka Republika dostavila 13. svibnja 2019., službe Komisije poslale su 29. svibnja 2019. dopis Slovačkoj Republici u kojem su zatražile dodatne informacije o pravnom statusu Zakona o porezu na maloprodaju. Slovačka Republika dostavila je Komisiji odgovor 10. lipnja 2019.

11.

Komisija nije zaprimila primjedbe na odluku o pokretanju postupka od zainteresiranih strana.

2.   OPIS MJERE

12.

Zakonom o porezu na maloprodaju uveden je porez sa sljedećim glavnim značajkama:

(a)

primjenjuje se porezna stopa od 2,5 % na cjelokupni promet trgovaca na malo koji prodaju hranu (uključujući promet od prodaje neprehrambenih proizvoda);

(b)

ako ostvaruju najmanje 25 % svojeg prometa prodajom hrane krajnjim potrošačima;

(c)

ako posluju u najmanje 15 % svih slovačkih okruga;

(d)

u pogledu ispunjavanja uvjeta za primjenu poreza na maloprodaju, članovi/povezani subjekti franšiza i trgovinskih saveza smatraju se posebnim poreznim obveznicima;

(e)

sljedeći trgovci na malo izuzeti su od plaćanja poreza:

1.

mala i srednja poduzeća kako su definirana Uredbom Komisije (EU) br. 651/2014 (4);

2.

veliki ugostiteljski objekti;

3.

trgovci na malo koji su proizvođači hrane (ili su povezani s proizvođačima hrane) i koji najmanje 80 % svojeg neto prometa ostvaruju prodajom hrane koju su sami proizveli krajnjim potrošačima;

4.

trgovci na malo ako najmanje 80 % svojeg neto prometa ostvaruju prodajom hrane iz jedne kategorije;

5.

trgovci na malo čiji iznos poreza ne prelazi 5 000 EUR po tromjesečju;

(f)

porezna osnovica ne uključuje neto promet maloprodajnih objekata koji se nalaze u:

1.

najslabije razvijenim okruzima u Slovačkoj i koji imaju najviše 10 zaposlenika;

2.

općinama u kojima ne postoji više od tri komercijalna objekta koja prodaju hranu krajnjim potrošačima.

13.

Prema Zakonu o porezu na maloprodaju, Ministarstvo poljoprivrede koristi neto prihode od poreza na maloprodaju prije svega za potporu poljoprivrednom i prehrambenom sektoru. Neto prihodi su razlika između (a) prihoda od poreza na maloprodaju i (b) iznosa smanjenja poreza na dobit zbog odbitka poreza na maloprodaju.

3.   UKIDANJE MJERE

14.

Slovačka Republika je 13. svibnja 2019. dopisom obavijestila Komisiju da je Zakon o porezu na maloprodaju stavljen izvan snage Zakonom br. 88/2019 od 9. travnja 2019. („Zakon o stavljanju izvan snage”) (vidjeti uvodnu izjavu 9.). Stoga je Slovačka Republika iznijela stajalište da službena istraga Komisije više nije relevantna.

15.

Kao odgovor na zahtjev za detaljnije informacije, Slovačka Republika je 10. lipnja 2019. dopisom obavijestila Komisiju da Zakon o porezu na maloprodaju nije ukinut s retroaktivnim učinkom jer se temeljnim načelom vladavine prava u Slovačkoj Republici zabranjuje retroaktivan učinak poreznog zakonodavstva. Zakon o stavljanju izvan snage stupio je na snagu 9. travnja 2019., a Zakon o porezu na maloprodaju stavljen je izvan snage od tog datuma.

16.

Osim toga, na zahtjev službi Komisije Slovačka Republika navela je da subjekti na koje se Zakon o porezu na maloprodaju koji je stavljen izvan snage primjenjivao tijekom razdoblja u kojem je bio na snazi nisu imali obvezu plaćati porez na maloprodaju te da Slovačka Republika nije imala zakonsko pravo za naplatu poreza na maloprodaju. Naposljetku, Slovačka Republika potvrdila je da nijedan subjekt nije platio porez na maloprodaju.

17.

Stoga, prema informacijama koje je dostavila Slovačka Republika, Zakon o porezu na maloprodaju stavljen je izvan snage i nije doveo do plaćanja poreza ili do porezne obveze za razdoblje u kojem je bio na snazi.

18.

S obzirom na to da je Slovačka Republika stavila izvan snage Zakon o porezu na maloprodaju, formalni istražni postupak pokrenut u pogledu mjere potpore na temelju tog zakona postao je bespredmetan.

4.   ZAKLJUČAK

19.

Postupak utvrđen člankom 108. stavkom 2. UFEU-a postao je bespredmetan jer je Slovačka Republika stavila izvan snage Zakon o porezu na maloprodaju i trebalo bi ga obustaviti,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Budući da je Slovačka Republika stavila izvan snage Zakon o porezu na maloprodaju, formalni istražni postupak utvrđen člankom 108. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, pokrenut 2. travnja 2019. u pogledu mjere potpore na temelju Zakona o porezu na maloprodaju, postao je bespredmetan te se obustavlja.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena Slovačkoj Republici.

Sastavljeno u Bruxellesu 21. listopada 2019.

Za Komisiju

Margrethe VESTAGER

Članica Komisije


(1)  Zakon br. 385/2018 Zb. od 13. prosinca 2018. o posebnom nametu na maloprodajne lance i o izmjenama Zakona br. 595/2003 Zb. o porezu na dohodak, kako je naknadno izmijenjen.

(2)  Uredba Vijeća (EU) 2015/1589 od 13. srpnja 2015. o utvrđivanju detaljnih pravila primjene članka 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL L 248, 24.9.2015., str. 9.).

(3)  SL C 194, 7.6.2019., str. 11.

(4)  Uredba Komisije (EU) br. 651/2014 оd 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora (SL L 187, 26.6.2014., str. 1.).


AKTI KOJE DONOSE TIJELA STVORENA MEĐUNARODNIM SPORAZUMIMA

13.12.2019   

HR

Službeni list Europske unije

L 324/14


Samo izvorni tekstovi UNECE-a imaju pravni učinak prema međunarodnom javnom pravu. Status i datum stupanja na snagu ovog Pravilnika treba provjeriti u najnovijem izdanju dokumenta UNECE-a TRANS/WP.29/343/, koji je dostupan na: http://www.unece.org/tran/main/wp29/wp29wgs/wp29gen/wp29fdocstts.html

Pravilnik UN-a br. 14 – Jedinstvene odredbe o homologaciji vozila s obzirom na sidrišta sigurnosnih pojaseva [2019/2141]

Obuhvaća sav važeći tekst do:

niza izmjena 09 – datum stupanja na snagu: 29. prosinca 2018.

SADRŽAJ

PRAVILNIK

1.   Područje primjene

2.   Definicije

3.   Zahtjev za homologaciju

4.   Homologacija

5.   Specifikacije

6.   Ispitivanja

7.   Pregled tijekom i nakon statičkih ispitivanja sidrišta sigurnosnih pojaseva

8.   Preinake i proširenje homologacije tipa vozila

9.   Sukladnost proizvodnje

10.   Sankcije za nesukladnost proizvodnje

11.   Upute za uporabu

12.   Trajno obustavljena proizvodnja

13.   Imena i adrese tehničkih službi odgovornih za provođenje homologacijskih ispitivanja te imena i adresehomologacijskih tijela

14.   Prijelazne odredbe

PRILOZI

1.   Izjava

2.   Izgled homologacijskih oznaka

3.   Položaj efektivnih sidrišta pojaseva

4.   Postupak za određivanje točke H i stvarnog nagiba trupa za sjedištau motornim vozilima

5.   Naprava za vlačno ispitivanje

6.   Minimalan broj sidrišnih točaka i položaj donjih sidrišta

7.   Dinamičko ispitivanje kao alternativa statičkom ispitivanju čvrstoće sidrišta sigurnosnih pojaseva

8.   Specifikacije ispitne lutke

1.   PODRUČJE PRIMJENE

Ovaj se Pravilnik primjenjuje na:

vozila kategorija M i N (1) s obzirom na njihova sidrišta sigurnosnih pojasa namijenjenih za odrasle putnike na sjedalima okrenutima prema naprijed ili prema nazad ili bočno.

2.   DEFINICIJE

Za potrebe ovog Pravilnika:

2.1

„homologacija vozila” znači homologacija tipa vozila opremljenog sidrištima za određene tipove sigurnosnih pojaseva;

2.2

„tip vozila” znači kategorija motornih vozila koja se ne razlikuju prema bitnim karakteristikama kao što su dimenzije, linije i materijali sastavnih dijelova konstrukcije vozila ili konstrukcije sjedala na koje se pričvršćuju sidrišta sigurnosnih pojaseva i, ako se čvrstoća sidrišta ispituje dinamičkim ispitivanjem, karakteristike svakog sastavnog dijela sustava za držanje, osobito ograničavanje opterećenja, koji utječe na sile koje djeluju na sidrišta sigurnosnih pojaseva;

2.3

„sidrišta pojaseva” znači dijelovi konstrukcije vozila ili konstrukcije sjedala ili bilo kojeg drugog dijela vozila na koje su pričvršćeni sklopovi sigurnosnih pojaseva;

2.4

„efektivno sidrište pojasa” znači točka koja se uobičajeno upotrebljava za određivanje, kako je utvrđeno u stavku 5.4., kuta svakoga dijela sigurnosnog pojasa u odnosu na korisnika, tj. točka za koju bi remen pojasa trebao biti pričvršćen da bi se osigurao položaj pojasa jednak predviđenom položaju pojasa u njegovoj uporabi i koja može, ali ne mora, biti stvarno sidrište pojasa, ovisno o konfiguraciji krutog dijela sigurnosnog pojasa na mjestu njegova pričvršćenja na sidrište pojasa;

2.4.1

Na primjer:

2.4.1.1

kad se vodilica remena pojasa upotrebljava na konstrukciji vozila ili konstrukciji sjedala, srednja točka te vodilice na mjestu iz kojeg remen pojasa izlazi iz vodilice na strani korisnika pojasa smatra se efektivnim sidrištem pojasa; i

2.4.1.2

kad pojas ide izravno od korisnika do uvlačnika pričvršćenog na konstrukciju vozila ili konstrukciju sjedala, pri čemu nema vodilice remena pojasa, efektivnim sidrištem pojasa smatrat će se točka u kojoj os koluta za namatanje remena pojasa siječe ravninu koja prolazi kroz središnju crtu remena pojasa na kolutu.

2.5

„pod” znači donji dio nadogradnje vozila koji povezuje bočne strane vozila. U ovom slučaju pod obuhvaća orebrenja, užljebljenja i druga moguća pojačanja, čak i ako su ispod poda, na primjer uzdužni i poprečni nosači;

2.6

„sjedalo” znači konstrukcija, zajedno s presvlakom, koja može, ali ne mora, biti dio konstrukcije vozila, za sjedenje jedne odrasle osobe. Taj pojam obuhvaća pojedinačno sjedalo ili dio sjedeće klupe namijenjen za sjedenje jedne osobe;

2.6.1

„suvozačevo sjedalo” znači bilo koje sjedalo čija se „najisturenija točka H” nalazi u vertikalnoj poprečnoj ravnini koja prolazi kroz vozačevu točku R ili ispred te ravnine;

2.6.2

„sjedalo okrenuto prema naprijed” znači sjedalo koje se može upotrebljavati dok je vozilo u pokretu i koje je okrenuto prema prednjem dijelu vozila tako da vertikalna ravnina simetrije sjedala zatvara s vertikalnom ravninom simetrije vozila kut manji od +10° i –10°;

2.6.3

„sjedalo okrenuto prema natrag” znači sjedalo koje se može upotrebljavati dok je vozilo u pokretu i koje je okrenuto prema stražnjem dijelu vozila tako da vertikalna ravnina simetrije sjedala zatvara s vertikalnom ravninom simetrije vozila kut manji od +10° i –10°;

2.6.4

„bočno okrenuto sjedalo” znači sjedalo koje se može upotrebljavati dok je vozilo u pokretu i koje je okrenuto prema bočnoj strani vozila tako da vertikalna ravnina simetrije sjedala zatvara s vertikalnom ravninom simetrije vozila kut od 90° ± 10°;

2.7

„skupina sjedala” znači sjedalo u obliku klupe ili odvojena sjedala koja su smještena jedno uz drugo (tj. tako da su krajnja prednja sidrišta jednog sjedala u ravnini s krajnjim stražnjim sidrištima drugog sjedala ili ispred tih sidrišta i da su u ravnini s krajnjim prednjim sidrištima tog drugog sjedala ili iza tih sidrišta) na kojima može sjediti najmanje jedna odrasla osoba;

2.8

„klupa za sjedenje” znači konstrukcija, zajedno s presvlakom, za sjedenje više od jedne odrasle osobe;

2.9

„tip sjedala” znači kategorija sjedala koja se međusobno ne razlikuju prema bitnim karakteristikama kao što su:

2.9.1

oblik, dimenzije i materijali konstrukcije sjedala;

2.9.2

tip i dimenzije sustava za namještanje i sustava za blokiranje sjedala;

2.9.3

tip i dimenzije sidrišta pojaseva na sjedalu, sidrišta sjedala i pripadajućih dijelova konstrukcije vozila;

2.10

„sidrište sjedala” znači sustav kojim je sklop sjedala pričvršćen na konstrukciju vozila, uključujući pripadajuće dijelove konstrukcije vozila;

2.11

„sustav za namještanje” znači naprava pomoću koje se sjedalo ili njegovi dijelovi mogu namjestiti u položaj koji odgovara tjelesnoj građi korisnika. Taj mehanizam može, konkretno, omogućivati:

2.11.1

uzdužno pomicanje;

2.11.2

vertikalno pomicanje;

2.11.3

kutno pomicanje;

2.12

„sustav za pomicanje” znači naprava koja omogućuje da se sjedalo ili jedan njegov dio pomakne uzdužno ili zakrene, bez čvrsta međupoložaja, omogućujući putnicima lak pristup prostoru iza sjedala;

2.13

„sustav za blokiranje” znači bilo koja naprava koja služi da se sjedalo i njegovi dijelovi zadrže u bilo kojem položaju uporabe, a uključuje i naprave kojima se blokira naslon sjedala u odnosu na sjedalo i naprave kojima se blokira sjedalo u odnosu na vozilo;

2.14

„referentno područje” znači prostor između dvije vertikalne uzdužne ravnine međusobno udaljene 400 mm i simetrične s obzirom na točku H, koji je određen zakretanjem iz vertikalnog u vodoravni položaj naprave ispitne glave opisane u Prilogu 1. Pravilniku br. 21. Napravu se mora smjestiti kako je opisano u tom prilogu Pravilniku br. 21 i namjestiti na najveću duljinu od 840 mm;

2.15

„naprava za ograničavanje opterećenja prsnoga koša” znači bilo koji dio sigurnosnog pojasa i/ili sjedala i/ili vozila namijenjen za ograničavanje jačine sile držanja koja djeluje na prsni koš putnika u slučaju sudara.

3.   ZAHTJEV ZA HOMOLOGACIJU

3.1

Zahtjev za homologaciju tipa vozila s obzirom na sidrišta pojaseva podnosi proizvođač vozila ili njegov ovlašteni zastupnik.

3.2

Zahtjevu se prilažu dokumenti u nastavku u tri primjerka i sljedeće pojedinosti:

3.2.1

tehnički crteži opće konstrukcije vozila u odgovarajućem mjerilu na kojima moraju biti vidljivi položaji sidrišta pojaseva, efektivnih sidrišta pojaseva (prema potrebi) i detaljni tehnički crteži sidrišta pojaseva;

3.2.2

specifikacije upotrijebljenih materijala koji mogu utjecati na čvrstoću sigurnosnih pojaseva;

3.2.3

tehnički opis sidrišta pojaseva;

3.2.4

za sigurnosne pojaseve pričvršćene na konstrukciju sjedala:

3.2.4.1

detaljan opis tipa vozila s obzirom na konstrukciju sjedala, sidrišta sjedala i njihovih sustava za namještanje i blokiranje;

3.2.4.2

tehnički crteži sjedala, njihovih sidrišta u vozilu i njihovih sustava za namještanje i blokiranje, u odgovarajućem mjerilu i dovoljno detaljni;

3.2.5

ako proizvođač vozila odabere alternativno dinamičko ispitivanje čvrstoće, dokaz da sigurnosni pojas ili sustav držanja upotrijebljen u homologacijskim ispitivanjima ispunjava zahtjeve iz Pravilnika br. 16.

3.3

Tehničkoj službi koja provodi homologacijska ispitivanja dostavlja se, prema izboru proizvođača, vozilo koje je reprezentativno za tip koji treba homologirati ili dijelovi vozila koje ta tehnička služba smatra bitnima za ispitivanja sidrišta pojaseva.

4.   HOMOLOGACIJA

4.1

Ako vozilo dostavljeno za homologaciju na temelju ovog Pravilnika ispunjava zahtjeve iz ovog Pravilnika, dodjeljuje mu se homologacija tipa.

4.2

Svakom se homologiranom tipu dodjeljuje homologacijski broj. Prve dvije znamenke (trenutačno 08, što odgovara nizu izmjena 08) označavaju niz izmjena koji obuhvaća najnovije bitne tehničke izmjene Pravilnika u trenutku izdavanja homologacije. Ista ugovorna stranka ne smije dodijeliti isti broj drugom tipu vozila, kako je definiran u stavku 2.2.

4.3

Obavijest o dodjeljivanju, proširenju, odbijanju ili povlačenju homologacije ili trajno obustavljenoj proizvodnji tipa vozila homologiranog na temelju ovog Pravilnika dostavlja se ugovornim strankama Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik putem obrasca u skladu s predloškom iz Priloga 1. ovom Pravilniku.

4.4

Na svako se vozilo koje je sukladno s tipom vozila homologiranim na temelju ovog Pravilnika pričvršćuje, na vidljivom i lako dostupnom mjestu naznačenom na obrascu za homologaciju, međunarodna homologacijska oznaka koja se sastoji od:

4.4.1

kruga oko slova „E” iza kojeg slijedi razlikovni broj države koja je dodijelila homologaciju (2);

4.4.2

desno od kruga propisanog u stavku 4.4.1., broja ovog Pravilnika;

4.4.3

desno od broja ovog Pravilnika, slova „e”, ako je riječ o homologaciji u skladu s dinamičkim ispitivanjem iz Priloga 7.

4.5

Ako je vozilo sukladno s tipom vozila homologiranim na temelju najmanje jednog drugog pravilnika priloženog Sporazumu u zemlji koja je dodijelila homologaciju na temelju ovog Pravilnika, simbol propisan stavkom 4.4.1. ovog Pravilnika ne treba ponavljati; u tom se slučaju dodatni brojevi i simboli svih pravilnika na temelju kojih je homologacija dodijeljena u zemlji koja je dodijelila homologaciju na temelju ovog Pravilnika navode u okomitim stupcima desno od simbola opisanog u stavku 4.4.1.

4.6

Homologacijska oznaka mora biti lako čitljiva i neizbrisiva.

4.7

Homologacijska oznaka postavlja se blizu pločice s podacima o vozilu koju je pričvrstio proizvođač ili na nju.

4.8

U Prilogu 2. ovom Pravilniku prikazani su primjeri izgleda homologacijskih oznaka.

5.   SPECIFIKACIJE

5.1

Definicije (vidjeti Prilog 3.)

5.1.1

Točka H je referentna točka, definirana u stavku 2.3. Priloga 4. ovom Pravilniku, koja se određuje u skladu s postupkom navedenim u tom Prilogu.

5.1.1.1

Točka H’ je referentna točka koja odgovara točki H, definiranoj u stavku 5.1.1., a koja se određuje za sve uobičajene položaje u kojima se sjedalo upotrebljava.

5.1.1.2

Točka R je referentna točka sjedala definirana u stavku 2.4. Priloga 4. ovom Pravilniku.

5.1.2

Trodimenzionalni referentni sustav definiran je u Dodatku 2. Prilogu 4. ovom Pravilniku.

5.1.3

Točke L1 i L2 su efektivna donja sidrišta pojasa.

5.1.4

Točka C je točka smještena 450 mm vertikalno iznad točke R. Međutim, ako udaljenost S, definirana u stavku 5.1.6., nije manja od 280 mm i ako je proizvođač odabrao alternativnu formulu BR = 260 mm +0,8 S, koja je određena u stavku 5.4.3.3., tada vertikalni razmak između točaka C i R mora biti 500 mm.

5.1.5

Kutovi α1 i α2 su kutovi između vodoravne ravnine i ravnina okomitih na srednju vertikalnu uzdužnu ravninu sjedala koje prolaze kroz točku R i točke L1 i L2.

Ako se sjedalo može namještati, točke H svih uobičajenih položaja za vožnju ili putovanje, kako ih je odredio proizvođač vozila, moraju ispunjavati ovaj zahtjev.

5.1.6

S je udaljenost u milimetrima između efektivnih gornjih sidrišta pojasa i referentne ravnine P usporedne sa srednjom uzdužnom ravninom vozila koja se određuje na sljedeći način:

5.1.6.1

ako je sjedište dobro određeno oblikom sjedala, ravnina P je središnja ravnina tog sjedala;

5.1.6.2

ako se sjedište ne može dobro odrediti:

5.1.6.2.1

ravnina P za vozačevo sjedalo je vertikalna ravnina usporedna sa središnjom uzdužnom ravninom vozila koja prolazi kroz središte upravljača vozila u ravnini obruča upravljača vozila kad je upravljač, ako je podesiv, u svojem srednjem položaju;

5.1.6.2.2

ravnina P za prednjeg vanjskog putnika (suvozača) je simetrična ravnini P za vozača;

5.1.6.2.3

ravnina P za stražnje vanjsko sjedište je ravnina koju je odredio proizvođač ako se poštuju sljedeće granične vrijednosti za razmak A između srednje uzdužne ravnine vozila i ravnine P:

A

nije manje od 200 mm ako je klupa za sjedenje konstruirana samo za dva putnika,

A

nije manje od 300 mm ako je klupa za sjedenje konstruirana za više od dva putnika.

5.2

Opće specifikacije

5.2.1

Sidrišta za sigurnosne pojaseve konstruiraju se, izrađuju i postavljaju:

5.2.1.1

tako da omogućuju ugradnju prikladnog sigurnosnog pojasa. Sidrišta pojaseva prednjih vanjskih sjedećih mjesta moraju biti prikladna za sigurnosne pojaseve s uvlačnikom i kolutom, uzimajući posebno u obzir čvrstoću sidrišta pojasa, ako proizvođač ne isporučuje vozilo opremljeno drugim tipovima sigurnosnih pojasa koji uključuju uvlačnike. Ako su sidrišta prikladna samo za određene tipove sigurnosnih pojasa, te tipove treba navesti u obrascu iz stavka 4.3.;

5.2.1.2

tako da je rizik od iskliznuća remena sveden na najmanju mjeru pri pravilnoj uporabi;

5.2.1.3

tako da je rizik od oštećenja remena sigurnosnog pojasa zbog dodira s oštrim krutim dijelovima konstrukcije vozila ili sjedala sveden na najmanju mjeru;

5.2.1.4

tako da vozila u uobičajenoj uporabi ispunjavaju odredbe ovog Pravilnika;

5.2.1.5

tako da se, za sidrišta koja zauzimaju različite položaje kako bi se omogućio ulazak osoba u vozilo i držanje (vezanje) putnika u vozilu, specifikacije ovog Pravilnika primjenjuju na sidrišta pojasa u efektivnim položajima držanja.

5.3

Minimalan broj obaveznih sidrišta pojaseva

5.3.1

Vozila kategorija M i N (osim vozila kategorije M2 ili M3 koja pripadaju razredu I ili A1) moraju biti opremljena sidrištima sigurnosnih pojaseva koja ispunjavaju zahtjeve ovog Pravilnika.

Ako su vozila kategorije M2 ili M3 koja pripadaju razredu I ili A1 opremljena sidrištima sigurnosnih pojaseva, ta sidrišta moraju ispunjavati zahtjeve ovog Pravilnika.

5.3.1.1

Sidrišta sustava ramenog pojasa homologiranog kao pojas tipa S (sa ili bez uvlačnika) u skladu s Pravilnikom br. 16 moraju ispunjavati zahtjeve Pravilnika br. 14, ali ni na jedno dodatno sidrište predviđeno za ugradnju (sklopa) međunožnog remena ne primjenjuju se zahtjevi za čvrstoću i položaj iz ovog Pravilnika.

5.3.2

U Prilogu 6. specificiran je najmanji broj sidrišta sigurnosnog pojasa za svako sjedište okrenuto prema naprijed, prema natrag ili prema boku.

5.3.3

Kad je riječ o vanjskim sjedištima koja nisu prednja u vozilima kategorije N1, prikazanima u Prilogu 6. i označenima znakom Ø, dopuštena su dva donja sidrišta ako između sjedala i najbliže bočne stijenke vozila postoji prolaz namijenjen za pristup putnika u druge dijelove vozila.

Prostor između sjedala i bočne stijenke vozila smatra se prolazom ako je, kad su sva vrata zatvorena, razmak između bočne stijenke i vertikalne uzdužne ravnine koja prolazi kroz središnju crtu tog sjedala, izmjeren na točki R okomito na srednju uzdužnu ravninu vozila, veći od 500 mm.

5.3.4

Kad je riječ o prednjim središnjim sjedištima prikazanima u Dodatku 6. i označenima znakom *, dva donja sidrišta smatraju se odgovarajućima kad je vjetrobransko staklo izvan referentnog područja definiranog u Prilogu 1. Pravilniku br. 21; ako je vjetrobransko staklo unutar referentnog područja, nužna su tri sidrišta.

Za sidrišta pojaseva vjetrobransko staklo smatra se dijelom referentnog područja ako može biti u statičkom dodiru s ispitnom napravom u skladu s metodom opisanom u Prilogu 1. Pravilniku br. 21.

5.3.5

Svako sjedište koje je u Prilogu 6. označeno simbolom Image 1 mora imati tri sidrišta. Ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta, dovoljna su samo dva sidrišta:

5.3.5.1

neposredno ispred tog sjedišta su sjedalo ili drugi dijelovi vozila koji ispunjavaju odredbe stavka 3.5. Dodatka 1. Pravilniku br. 80; ili

5.3.5.2

nijedan dio vozila nije niti može tijekom kretanja vozila biti u referentnom području; ili

5.3.5.3

dijelovi vozila unutar referentnog područja u skladu su sa zahtjevima za apsorpciju energije iz Dodatka 6. Pravilniku br. 80.

5.3.5.4

Stavci od 5.3.5.1. do 5.3.5.3. ne primjenjuju se na vozačevo sjedalo.

5.3.6

Sidrišta sigurnosnih pojaseva nisu obavezna za sjedala ili sjedišta previđena za uporabu samo kad vozilo miruje ni za sjedala bilo kojeg vozila na koje se ne primjenjuju stavci od 5.3.1. do 5.3.4. Međutim, ako su vozila opremljena sidrištima za takva sjedala, ta sidrišta moraju ispunjavati zahtjeve ovog Pravilnika. Nijedno sidrište namijenjeno za uporabu isključivo u kombinaciji s pojasom osobe s invaliditetom ili s bilo kojim drugim sustavom za držanje u skladu s Prilogom 8. nizu izmjena 02 Pravilnika br. 107 ne mora ispunjavati zahtjeve ovog Pravilnika.

5.3.7

Kad je riječ o gornjem katu autobusa na kat, zahtjevi za srednje prednje sjedište primjenjuju se i na vanjska prednja sjedišta.

5.3.8

Kad je riječ o sjedalima koja se mogu zakrenuti ili postaviti u druge položaje za uporabu kad vozilo miruje, zahtjevi iz stavka 5.3.1. primjenjuju se samo na one položaje koji su određeni za uobičajenu uporabu kad se vozilo kreće cestom, u skladu s ovim Pravilnikom. To se mora zabilježiti u napomeni u opisnom dokumentu.

5.4

Položaj sidrišta pojasa (vidjeti sliku 1. u Prilogu 3.)

5.4.1

Općenito

5.4.1.1

Sidrišta bilo kojeg pojedinačnog pojasa mogu biti sva postavljena u konstrukciju vozila, konstrukciju sjedala ili bilo koji drugi dio vozila, a mogu biti i raspoređena u kombinaciju tih elemenata.

5.4.1.2

Svako pojedinačno sidrište pojasa može se upotrijebiti da se pričvrste krajevi dva susjedna sigurnosna pojasa pod uvjetom da su ispitni zahtjevi ispunjeni.

5.4.2

Položaj efektivnih donjih sidrišta pojasa

5.4.2.1

Prednja sjedala, vozila kategorije M1

U motornim vozilima kategorije M1 kut α1 (na strani na kojoj se ne nalazi kopča pojasa) mora biti unutar raspona od 30° do 80°, a kut α2 (na strani na kojoj se nalazi kopča pojasa) mora biti unutar raspona od 45° do 80°. Oba zahtjeva za kutove odnose se na sve uobičajene položaje uporabe prednjih sjedala u vožnji. Ako je barem jedan od kutova α1 i α2 konstantan u svim uobičajenim položajima uporabe, npr. kad je sidrište pričvršćeno na sjedalo, taj kut mora biti unutar raspona 60° ± 10°. Za sjedala koja se mogu namještati sustavom za namještanje s kutom nagiba naslona sjedala manjim od 20° (vidjeti sliku 1. u Prilogu 3.), kut α1 može biti manji od prethodno propisane najmanje vrijednosti (30°) ako ni u jednom uobičajenom položaju uporabe nije manji od 20°.

5.4.2.2

Stražnja sjedala, vozila kategorije M1

U motornim vozilima kategorije M1 kutovi α1 i α2 moraju biti unutar raspona od 30° do 80° za sva stražnja sjedala. Ako se stražnja sjedala mogu namještati, ti se kutovi odnose na sve uobičajene položaje uporabe stražnjih sjedala u vožnji.

5.4.2.3

Prednja sjedala, vozila koja ne pripadaju kategoriji M1

U motornim vozilima koja ne pripadaju kategoriji M1 kutovi α1 i α2 moraju biti unutar raspona od 30° do 80° za sve uobičajene položaje uporabe prednjih sjedala u vožnji. Ako je barem jedan od kutova α1 i α2 prednjeg sjedala u vozilima s najvećom dopuštenom masom od najviše 3,5 tona konstantan u svim uobičajenim položajima uporabe, npr. kad je sidrište pričvršćeno na sjedalo, taj kut mora biti unutar raspona 60° ± 10°.

5.4.2.4

Stražnja sjedala i posebna prednja i stražnja sjedala, vozila koja ne pripadaju kategoriji M1

Ako u vozilu koje ne pripada kategoriji M1 postoje:

(a)

klupe za sjedenje;

(b)

sjedala koja se mogu namještati (prednja i stražnja) sustavom za namještanje s kutom nagiba naslona sjedala manjim od 20° (vidjeti sliku 1. u Prilogu 3.); ili

(c)

druga stražnja sjedala,

njihovi kutovi α1 i α2 smiju biti između 20° i 80° u bilo kojem uobičajenom položaju uporabe. Ako je barem jedan od kutova α1 i α2 prednjeg sjedala u vozilima s najvećom dopuštenom masom od najviše 3,5 tona konstantan u svim uobičajenim položajima uporabe, npr. kad je sidrište pričvršćeno na sjedalo, taj kut mora biti unutar raspona 60° ± 10°.

Za sjedala koja nisu prednja sjedala u vozilima kategorija M2 i M3 kutovi α1 i α2 moraju biti unutar raspona od 45° do 90° za sve uobičajene položaje uporabe.

5.4.2.5

Udaljenost između dvije vertikalne ravnine paralelne sa srednjom okomitom uzdužnom ravninom vozila svaka od kojih prolazi kroz jedno, različito efektivno donje sidrište L1 i L2 istog sigurnosnog pojasa ne smije biti manja od 350 mm. Za bočno okrenuta sjedala udaljenost između dvije vertikalne ravnine paralelne sa srednjom okomitom uzdužnom ravninom sjedala, svaka od kojih prolazi kroz jedno, različito efektivno donje sidrište L1 i L2 istog sigurnosnog pojasa, ne smije biti manja od 350 mm. Ako postoji samo jedno središnje sjedište s u stražnjem redu s sjedala vozila kategorije M1 i N1, tada navedena udaljenost ne smije biti manja od 240 mm za to središnje sjedište, ako se središnje stražnje sjedalo ne može zamijeniti ni s jednim drugim sjedalom vozila. Srednja uzdužna ravnina sjedala mora prolaziti između točaka L1 i L2 i biti udaljena najmanje 120 mm od tih točaka.

5.4.3

Položaj efektivnih gornjih sidrišta pojasa (vidjeti Prilog 3.)

5.4.3.1

Ako se upotrebljava vodilica remena ili slična naprava koja utječe na mjesto efektivnog gornjeg sidrišta pojasa, taj se položaj određuje na uobičajeni način uzimanjem u obzir položaja sidrišta kad uzdužna središnjica remena prolazi kroz točku J1 koja je definirana pomoću sljedeće tri dužine u odnosu na točku R:

RZ

:

dužina na pravcu trupa duljine 530 mm, izmjerena od točke R prema gore;

ZX

:

dužina okomita na srednju uzdužnu ravninu vozila duljine 120 mm, izmjerena od točke Z prema sidrištu;

XJ1

:

dužina okomita na ravninu definiranu dužinama RZ i ZX duljine 60 mm, izmjerena od točke X prema naprijed.

Točka J2 je simetrična u odnosu na točku J1 u odnosu na uzdužnu vertikalnu ravninu koja prolazi kroz pravac trupa, opisan u stavku 5.1.2., lutke smještene u razmatrano sjedalo.

Ako je vozilo konstruirano tako da se i prednjim i stražnjim sjedalima pristupa kroz dvoja vrata i ako je gornje sidrište pričvršćeno na stup B, sustav mora biti konstruiran tako da ne sprečava ulazak u vozilo ni izlazak iz vozila.

5.4.3.2

efektivno Gornje sidrište pojasa mora ležati ispod ravnine FN koja prolazi okomito na srednju uzdužnu ravninu sjedala i koja s pravcem trupa zatvara kut od 65°. Taj se kut smije smanjiti do 60° kad je riječ o stražnjim sjedalima. Ravnina FN mora biti tako smještena da presijeca pravac trupa u točki D, pri čemu je DR = 315 mm +1,8 S. Međutim, ako je S ≤ 200 mm, tada je DR = 675 mm.

5.4.3.3

efektivno Gornje sidrište pojasa mora ležati iza ravnine FK koja prolazi okomito na srednju uzdužnu ravninu sjedala i koja presijeca pravac trupa pod kutom od 120° u točki B, pri čemu je BR = 260 mm + S. Ako je S ≥ 280 mm, proizvođač može po vlastitom nahođenju upotrijebiti BR = 260 mm +0,8 S.

5.4.3.4

S ne smije biti manji od 140 mm.

5.4.3.5

Efektivno gornje sidrište pojasa mora se nalaziti iza vertikalne ravnine okomite na srednju uzdužnu ravninu vozila i koja prolazi kroz točku R, kako je prikazano u Prilogu 3.

5.4.3.6

Efektivno gornje sidrište pojasa mora se nalaziti iznad vodoravne ravnine koja prolazi kroz točku C, definiranu u stavku 5.1.4.

5.4.3.6.1

Ne dovodeći u pitanje zahtjeve iz stavka 5.4.3.6., efektivno gornje sidrište pojasa za putnička sjedala vozila kategorija M2 i M3 smije se moći podesiti niže od te specifikacije ako su ispunjeni sljedeći zahtjevi:

(a)

na sigurnosnom pojasu ili sjedalu mora postojati trajna oznaka položaja efektivnog gornjeg sidrišta pojasa i taj položaj mora ispunjavati zahtjeve za minimalnu visinu položaja gornjeg sidrišta iz stavka 5.4.3.6. Ta oznaka mora jasno pokazivati korisniku kad je sidrište u položaju prikladnom za uporabu odrasle osobe prosječne visine;

(b)

efektivno gornje sidrište pojasa mora biti konstruirano tako da se njegova visina može prilagođavati napravom za ručno namještanje koja mora biti lako dostupna, jednostavna i lako upotrebljiva korisniku u sjedećem položaju;

(c)

efektivno gornje sidrište pojasa mora biti konstruirano tako da je onemogućeno svako nenamjerno pomicanje sidrišta prema gore kojim bi se smanjila njegova djelotvornost tijekom uobičajenog korištenja;

(d)

proizvođač vozila mora u korisničkom priručniku vozila napisati smjernice za prilagođavanje takvih sustava i upozorenja o prikladnosti i ograničenjima tih sustava za osobe niskog rasta.

Ako naprava za namještanje visine prema ramenu nije izravno pričvršćena na konstrukciju vozila ili sjedala, nego se to postiže pomičnom napravom za prilagođavanje visine prema ramenu:

(e)

zahtjevi iz podstavaka (a) i (d) moraju i dalje biti ispunjeni zbog homologacije na temelju Pravilnika br. 14 o uporabi sustava za držanje koji se ugrađuje;

(f)

moraju se pružiti dokazi da sigurnosni pojas i njegova pomična naprava za prilagođavanje visine prema ramenu ispunjavanju zahtjeve za sustave za držanje iz Pravilnika br. 16; na temelju homologacije na temelju stavka 8.3. Pravilnika br. 16. ispunjeni su zahtjevi iz podstavaka (b) i (c).

5.4.3.7

Uz gornje sidrište iz stavka 5.4.3.1. mogu biti ugrađena druga efektivna gornja sidrišta ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

5.4.3.7.1

dodatna sidrišta ispunjavaju zahtjeve iz stavaka od 5.4.3.1. do 5.4.3.6.;

5.4.3.7.2

dodatna sidrišta mogu se upotrebljavati bez primjene alata, ispunjavaju zahtjeve iz stavaka 5.4.3.5. i 5.4.3.6. i postavljena su u nekom od područja određenih pomicanjem područja prikazanog na slici 1. u Prilogu 3. ovom Pravilniku za 80 mm vertikalno prema gore ili prema dolje;

5.4.3.7.3

sidrišta su namijenjena za zatezanje ramenog pojasa, ispunjavaju zahtjeve iz stavka 5.4.3.6. ako se nalaze iza poprečne ravnine koja prolazi kroz referentni pravac i smještena su:

5.4.3.7.3.1

ako je riječ o jednom sidrištu, u području koje je zajedničko dvama diedrima (kutnim površinama) određenim vertikalama koje prolaze kroz točke J1 i J2, kako su definirane u stavku 5.4.3.1., i čiji su vodoravni presjeci prikazani na slici 2. u Prilogu 3. ovom Pravilniku;

5.4.3.7.3.2

ako je riječ o dva sidrišta, u bilo kojem prikladnom prethodno definiranom diedru, pod uvjetom da nijedno sidrište nije više od 50 mm udaljeno od simetričnog zrcalnog položaja drugog sidrišta u odnosu na ravninu P, kako je definirana u stavku 5.1.6. za razmatrano sjedalo.

5.5

Dimenzije provrta s navojem sidrišta

5.5.1

Sidrište mora imati provrt s navojem od 7/16 palca (20 UNF 2B).

5.5.2

Ako je proizvođač opremio vozilo sigurnosnim pojasevima koji su pričvršćeni na sva sidrišta propisana za razmatrano sjedalo, ta sidrišta ne trebaju ispunjavati zahtjev iz stavka 5.5.1. pod uvjetom da su u skladu s ostalim odredbama ovog Pravilnika. Na dodatna sidrišta koja ispunjavaju zahtjev iz stavka 5.4.3.7.3. ne primjenjuje se ni zahtjev iz stavka 5.5.1.

5.5.3

Mora postojati mogućnost odvajanja sigurnosnog pojasa od sidrišta bez oštećivanja sidrišta.

6.   ISPITIVANJA

6.1

Opća ispitivanja za sidrišta sigurnosnih pojaseva

6.1.1

Ovisno o primjeni odredaba iz stavka 6.2. i na zahtjev proizvođača:

6.1.1.1

ispitivanja se mogu obaviti na konstrukciji vozila ili na potpuno dovršenom vozilu;

6.1.1.2

ispitivanja se smiju ograničiti na sidrišta koja pripadaju samo jednom sjedalu ili jednoj skupini sjedala pod uvjetom da:

(a)

ta sidrišta imaju iste konstrukcijske karakteristike kao i sidrišta koja pripadaju drugim sjedalima ili skupinama sjedala; i

(b)

ako su takva sidrišta u cijelosti ili djelomično ugrađena na sjedalo ili skupinu sjedala, konstrukcijske karakteristike sjedala ili skupine sjedala moraju biti iste kao i konstrukcijske karakteristike drugih sjedala ili skupina sjedala;

6.1.1.3

prozori i vrata mogu, ali ne moraju, biti ugrađeni i mogu, ali ne moraju, biti zatvoreni;

6.1.1.4

može se ugraditi svaki dio opreme koji se uobičajeno dostavlja za koji je vjerojatno da pridonosi čvrstoći konstrukcije vozila.

6.1.2

Sjedala se ugrađuju i stavljaju u položaj za vožnju ili uporabu prema odabiru tehničke službe odgovorne za provođenje homologacijskih ispitivanja kako bi se postigli najnepovoljniji uvjeti s obzirom na čvrstoću sustava. Položaj sjedala mora se navesti u ispitnom izvješću. Naslon se sjedala, ako se njegov nagib može namještati, učvršćuje prema proizvođačevim specifikacijama ili, ako proizvođač to nije odredio, u položaju koji odgovara efektivnom kutu naslona koji je što bliži 25° za vozila kategorija M1 i N1, odnosno 15° za vozila svih ostalih kategorija.

6.2

Fiksiranje vozila radi ispitivanja sidrišta pojaseva

6.2.1

Metoda za fiksiranje vozila tijekom ispitivanja ne smije biti takva da povećava čvrstoću sidrišta pojaseva ili područja oko sidrišta ili da smanjuje uobičajene deformacije konstrukcije.

6.2.2

Naprava za fiksiranje smatra se prihvatljivom ako nema nikakav učinak na područje koje se proteže preko cijele širine konstrukcije i ako su vozilo ili konstrukcija blokirani ili učvršćeni sprijeda na udaljenosti od najmanje 500 mm od sidrišta koje se ispituje i ako su držani ili učvršćeni straga na udaljenosti od najmanje 300 mm od tog sidrišta.

6.2.3

Preporučuje se da konstrukcija leži na potpornjima raspoređenima približno u ravnini s osovinama kotača ili, ako to nije moguće, u ravnini s točkama pričvršćenja ovjesa.

6.2.4

Ako se upotrebljava metoda fiksiranja koja se razlikuje od metode iz stavaka od 6.2.1. do 6.2.3. ovog Pravilnika, moraju se priložiti dokazi o njezinoj ekvivalentnosti.

6.3

Opći zahtjevi za ispitivanja sidrišta sigurnosnih pojaseva

6.3.1

Sva se sidrišta pojaseva iste skupine sjedala moraju ispitivati istodobno. Međutim, ako postoji opasnost da nesimetrično opterećivanje sjedala i/ili sidrišta može prouzročiti kvarove, može se provesti dodatno ispitivanje nesimetričnim opterećivanjem.

6.3.2

Vlačna se sila primjenjuje pod kutom od 10° ± 5° iznad vodoravne ravnine u ravnini paralelnoj sa srednjom uzdužnom ravninom vozila.

Primjenjuje se predopterećenje od 10 % s odstupanjem od ± 30 % ciljnog opterećenja; opterećenje se povećava do 100 % relevantnog ciljnog opterećenja.

6.3.3

Puno se opterećenje mora postići što je brže moguće, a najkasnije u roku od 60 sekundi.

Proizvođač može zatražiti da se primjena opterećenja postigne u roku od najviše 4 sekunde.

Sidrišta pojaseva moraju izdržati propisano opterećenje tijekom najmanje 0,2 sekunde.

6.3.4

Naprave za vlačna ispitivanja koje se upotrebljavaju u ovim ispitivanjima opisane su u stavku 6.4. i prikazane u Prilogu 5. Naprave prikazane u Prilogu 5. na slici 1. postavljaju se na jastuk sjedala i zatim se, ako je moguće, guraju u naslon sjedala dok su opasane jako zategnutim pojasom. Naprava prikazana na slici 2. u Prilogu 5. postavljena je u položaj, remen pojasa je opasan oko naprave i čvrsto zategnut. Tijekom ovog postupka najveće dopušteno predopterećenje sidrišta sigurnosnog pojasa je najmanje nužno opterećenje za ispravno postavljanje ispitne naprave.

Naprava za vlačno ispitivanje od 254 mm ili 406 mm koja se upotrebljava na svakom sjedištu mora biti takva da je njezina širina što približnija udaljenosti između donjih sidrišta.

U postavljanju naprave za vlačno ispitivanje moraju se spriječiti svi međusobni utjecaji tijekom vlačnog ispitivanja koji negativno utječu na opterećenje i raspodjelu opterećenja.

6.3.5

Sidrišta pojaseva za sjedala za koja su dostavljena gornja sidrišta pojaseva ispituju se u sljedećim uvjetima:

6.3.5.1

Prednja vanjska sjedala

Sidrišta pojasa ispituju se ispitivanjem iz stavka 6.4.1. u kojem se opterećenja na njih prenose pomoću naprave koja reproducira geometriju sigurnosnog pojasa s tri sidrišne točke opremljenog uvlačnikom s koloturom ili vodilicom remena na gornjem sidrištu pojasa. Ako je broj sidrišta veći od onog propisanog u stavku 5.3., ta se sidrišta ispituju ispitivanjem iz stavka 6.4.5. u kojem se opterećenja na sidrišta prenose pomoću naprave koja reproducira geometriju tipa sigurnosnog pojasa namijenjenog za pričvršćivanje za ta sidrišta.

6.3.5.1.1

Ako uvlačnik nije pričvršćen na propisano vanjsko donje sidrište pojasa ili ako je uvlačnik pričvršćen na gornje sidrište pojasa, donja sidrišta pojasa također se moraju dostaviti radi ispitivanja iz stavka 6.4.3.

6.3.5.1.2

U prethodnom slučaju ispitivanja propisana u stavcima 6.4.1. i 6.4.3. mogu se na zahtjev proizvođača obaviti na dvije različite konstrukcije.

6.3.5.2

Stražnja vanjska sjedala i sva središnja sjedala

Sidrišta pojasa ispituju se ispitivanjem iz stavka 6.4.2. u kojem se opterećenja na njih prenose pomoću naprave koja reproducira geometriju sigurnosnog pojasa s tri sidrišne točke bez uvlačnika i ispitivanjem iz stavka 6.4.3. u kojem se opterećenja na dva donja sidrišta pojasa prenose pomoću naprave koja reproducira geometriju trbušnog pojasa. Ta dva ispitivanja mogu se na zahtjev proizvođača obaviti na dvije različite konstrukcije.

6.3.5.3

Ako proizvođač opremi svoje vozilo sigurnosnim pojasevima, odgovarajuća se sidrišta pojaseva mogu na zahtjev proizvođača ispitati samo onim ispitivanjem u kojem se opterećenja na njih prenose pomoću naprave koja reproducira geometriju onog tipa pojasa koji će biti pričvršćen na ta sidrišta.

6.3.6

Ako vanjska i središnja sjedala nemaju gornjih sidrišta pojaseva, donja sidrišta pojaseva ispituju se ispitivanjem iz stavka 6.4.3., u kojem se opterećenja na ta sidrišta prenose pomoću naprave koja reproducira geometriju trbušnog pojasa.

6.3.7

Ako je vozilo konstruirano za prihvaćanje drugih naprava koje ne omogućuju izravno pričvršćivanje remena pojasa na sidrišta pojasa bez kolotura itd., ili zbog kojih su nužna dodatna sidrišta uz ona iz stavka 5.3., sigurnosni pojas ili sklop žica, kolotura itd. koji čine opremu sigurnosnog pojasa pričvršćuju se takvom napravom na sidrišta pojaseva u vozilu te se sidrišta pojaseva ispituju ispitivanjima iz stavka 6.4., kako je primjereno.

6.3.8

Može se upotrijebiti metoda ispitivanja drugačija od onih propisanih iz stavka 6.3., ali se moraju dati dokazi o njezinoj ekvivalentnosti.

6.4

Opći zahtjevi za ispitivanja sidrišta sigurnosnih pojaseva

6.4.1

Ispitivanje konfiguracije pojasa s tri sidrišne točke koji sadržava uvlačnik s koloturom ili vodilicom remena na gornjem sidrištu pojasa

6.4.1.1

Poseban kolotur ili vodilica za žicu ili remen, prikladan za prijenos opterećenja s naprave za vlačno ispitivanje, ili kolotur ili vodilica remena koji je dostavio proizvođač, postavlja se na gornje sidrište pojasa.

6.4.1.2

Ispitno opterećenje od 1 350 daN ± 20 daN primjenjuje se na napravu za vlačno ispitivanje (vidjeti sliku 2. u Prilogu 5.) pričvršćenu na sidrišta istog pojasa pomoću naprave koja reproducira geometriju gornjeg remena za trup takvog sigurnosnog pojasa. Za vozila koja ne pripadaju kategorijama M1 i N1 to je ispitno opterećenje 675 ± 20 daN, osim za vozila kategorija M3 i N3, za koja je ispitno opterećenje 450 ± 20 daN.

6.4.1.3

Istodobno se vlačno opterećenje od 1 350 daN ± 20 daN primjenjuje na napravu za vlačno ispitivanje (vidjeti sliku 1. u Prilogu 5.) pričvršćenu na dva donja sidrišta pojasa. Za vozila koja ne pripadaju kategorijama M1 i N1 to je ispitno opterećenje 675 ± 20 daN, osim za vozila kategorija M3 i N3, za koja je ispitno opterećenje 450 ± 20 daN.

6.4.2

Ispitivanje konfiguracije pojasa s tri sidrišne točke bez uvlačnika ili s uvlačnikom na gornjem sidrištu pojasa

6.4.2.1

Ispitno opterećenje od 1 350 daN ± 20 daN primjenjuje se na napravu za vlačno ispitivanje (vidjeti sliku 2. u Prilogu 5.) pričvršćenu na gornje sidrište pojasa i na donje sidrište istog pojasa na suprotnoj strani pomoću uvlačnika pričvršćenog na gornje sidrište pojasa, ako ga je proizvođač dostavio. Za vozila koja ne pripadaju kategorijama M1 i N1 to je ispitno opterećenje 675 ± 20 daN, osim za vozila kategorija M3 i N3, za koja je ispitno opterećenje 450 ± 20 daN.

6.4.2.2

Istodobno se vlačno opterećenje od 1 350 daN ± 20 daN primjenjuje na napravu za vlačno ispitivanje (vidjeti sliku 1. u Prilogu 5.) pričvršćenu na donja sidrišta pojasa. Za vozila koja ne pripadaju kategorijama M1 i N1 to je ispitno opterećenje 675 ± 20 daN, osim za vozila kategorija M3 i N3, za koja je ispitno opterećenje 450 ± 20 daN.

6.4.3

Ispitivanje konfiguracije trbušnog pojasa

Ispitno opterećenje od 2 225 daN ± 20 daN primjenjuje se na napravu za vlačno ispitivanje (vidjeti sliku 1. u Prilogu 5.) pričvršćenu na dva donja sidrišta pojasa. Za vozila koja ne pripadaju kategorijama M1 i N1 to je ispitno opterećenje 1 110± 20 daN, osim za vozila kategorija M3 i N3, za koja je ispitno opterećenje 740 ± 20 daN.

6.4.4

Ispitivanje sidrišta pojaseva koja su sva postavljena u konstrukciju sjedala ili raspoređena u konstrukciju vozila i konstrukciju sjedala

6.4.4.1

Ispitivanja iz stavaka 6.4.1., 6.4.2. i 6.4.3. obavljaju se prema potrebi tako da se svako sjedalo i svaka skupina sjedala istodobno opterećuju silom navedenom u nastavku.

6.4.4.2

Opterećenjima iz stavaka 6.4.1., 6.4.2. i 6.4.3. dodaje se sila jednaka dvadeseterostrukoj masi cijelog sjedala. Inercijsko opterećenje primjenjuje se na sjedalo ili na odgovarajuće dijelove sjedala tako da se stvori fizički učinak mase tog sjedala na sidrišta sjedala. Proizvođač određuje primjenu dodatnih opterećenja i njihovu raspodjelu, za što mora dobiti odobrenje od tehničke službe.

Za vozila kategorija M2 i N2 ta sila mora biti jednaka deseterostrukoj masi cijelog sjedala; za vozila kategorija M3 i N3 ona mora biti jednaka 6,6-erostrukoj masi cijelog sjedala.

6.4.5

Ispitivanje konfiguracije pojasa posebnog tipa

6.4.5.1

Ispitno opterećenje od 1 350 daN ± 20 daN primjenjuje se na napravu za vlačno ispitivanje (vidjeti sliku 2. u Prilogu 5.) pričvršćenu na sidrišta pojasa takvog sigurnosnog pojasa pomoću naprave koja reproducira geometriju gornjih remena za trup.

6.4.5.2

Istodobno se vlačno opterećenje od 1 350 daN ± 20 daN primjenjuje na napravu za vlačno ispitivanje (vidjeti sliku 3. u Prilogu 5.) pričvršćenu na dva donja sidrišta pojasa.

6.4.5.3

Za vozila koja ne pripadaju kategorijama M1 i N1 to je ispitno opterećenje 675 ± 20 daN, osim za vozila kategorija M3 i N3, za koja je ispitno opterećenje 450 ± 20 daN.

6.4.6

Ispitivanje za sjedala okrenuta prema natrag

6.4.6.1

Sidrišne se točke ispituju u skladu sa silama iz stavaka 6.4.1., 6.4.2. ili 6.4.3., kako je primjenjivo. U svakom slučaju ispitno opterećenje mora odgovarati opterećenju propisanom za vozila kategorija M3 ili N3.

6.4.6.2

Ispitno opterećenje usmjereno je prema naprijed u odnosu na razmatrano sjedište, u skladu s postupkom propisanim u stavku 6.3.

6.4.7

Ispitivanje za bočno okrenuta sjedala

6.4.7.1

Sidrišne se točke ispituju u skladu sa silama iz stavka 6.4.3. za vozila kategorije M3.

6.4.7.2

Ispitno opterećenje usmjereno je prema naprijed u odnosu na vozilo, u skladu s postupkom propisanim u stavku 6.3. Ako su bočno okrenuta sjedala grupirana na osnovnoj konstrukciji, sidrišne točke sigurnosnih pojaseva ispituju se odvojeno za svako sjedište u skupini. Uz to se osnovna konstrukcija mora ispitati u skladu sa stavkom 6.4.8.

6.4.7.3

Naprava za vlačno ispitivanje prilagođena za ispitivanje bočno okrenutih sjedala prikazana je na slici 1.b u Prilogu 5.

6.4.8

Ispitivanje osnovne konstrukcije bočno okrenutih sjedala

6.4.8.1

Osnovna konstrukcija bočno okrenutih sjedala ili skupine bočno okrenutih sjedala ispituje se u skladu sa silama iz stavka 6.4.3. za vozila kategorije M3.

6.4.8.2

Ispitno opterećenje usmjereno je prema naprijed u odnosu na vozilo, u skladu s postupkom propisanim u stavku 6.3. Ako su bočno okrenuta sjedala grupirana, osnovna konstrukcija ispituje se istodobno za svako sjedište u skupini.

6.4.8.3

Točka primjene sila iz stavaka 6.4.3. i 6.4.4. mora biti što je bliže moguće točki H i na pravcu definiranom vodoravnom ravninom i vertikalnom poprečnom ravninom koja prolazi kroz odgovarajuću točku H svakog sjedišta.

6.5

Ako se ispituje skupina sjedala opisana u stavku 1. Priloga 7., proizvođač vozila može odabrati da se provede dinamičko ispitivanje iz Priloga 7. kao alternativa statičkom ispitivanju iz stavaka 6.3. i 6.4.

7.   PREGLED TIJEKOM I NAKON STATIČKIH ISPITIVANJA SIDRIŠTA SIGURNOSNIH POJASEVA

7.1

Sva sidrišta moraju moći izdržati ispitivanje propisano u stavcima 6.3. i 6.4. Ako se propisana sila održi tijekom propisanog razdoblja, trajna deformacija, uključujući djelomično puknuće ili lom bilo kojeg sidrišta ili područja oko njega, ne znači da je ispitivanje bilo neuspješno. Tijekom ispitivanja moraju se poštovati najmanji razmaci za efektivna donja sidrišta pojaseva iz stavka 5.4.2.5. i zahtjevi za efektivna gornja sidrišta pojaseva iz stavka 5.4.3.6.

7.1.1

Za vozila kategorije M1 čija ukupna dopuštena masa nije veća od 2,5 t, ako je gornje sidrište sigurnosnog pojasa pričvršćeno na konstrukciju sjedala, efektivno gornje sidrište sigurnosnog pojasa ne smije se tijekom ispitivanja pomaknuti ispred poprečne ravnine koja prolazi kroz točku R i točku C razmatranog sjedala (vidjeti sliku 1. u Prilogu 3. ovom Pravilniku).

Za vozila koja nisu prethodno navedena efektivno gornje sidrište sigurnosnog pojasa ne smije se tijekom ispitivanja pomaknuti ispred poprečne ravnine koja je nagnuta 10° prema naprijed i koja prolazi kroz točku R sjedala.

Tijekom ispitivanja mjeri se najveći pomak efektivne gornje sidrišne točke sigurnosnog pojasa.

Ako pomak efektivne gornje sidrišne točke prekorači navedena ograničenja, proizvođač mora tehničkoj službi dokazati da to ne stvara opasnost za putnika. Na primjer, da se dokaže da postoji dovoljno prostora za preživljavanje, može se provesti ispitni postupak u skladu s Pravilnikom br. 94 ili ispitivanje na ispitnim sanjkama s odgovarajućim impulsom.

7.2

U vozilima u kojima se upotrebljavaju naprave za pomicanje i naprave za blokiranje sjedala kojima se putnicima omogućava izlazak iz vozila mora biti moguće ručno aktivirati takve naprave i nakon uklanjanja vučne sile.

7.3

Nakon ispitivanja bilježi se svako oštećenje na sidrištima i dijelovima konstrukcije koji su bili pod opterećenjem.

7.4

Iznimno, gornja sidrišta ugrađena na jedno ili više sjedala vozila kategorije M3 i kategorije M2 najveće mase koja prelazi 3,5 t koja ispunjavaju zahtjeve Pravilnika br. 80 ne moraju ispunjavati zahtjeve iz stavka 7.1. u pogledu sukladnosti sa stavkom 5.4.3.6.

8.   PREINAKE I PROŠIRENJE HOMOLOGACIJE TIPA VOZILA

8.1

Homologacijsko tijelo koje je homologiralo tip vozila mora se obavijestiti o svakoj preinaci tog tipa vozila. To tijelo zatim može:

8.1.1

smatrati da učinjene preinake vjerojatno neće imati znatan štetan učinak i da vozilo u svakom slučaju i dalje ispunjava zahtjeve; ili

8.1.2

zahtijevati dodatno ispitno izvješće od tehničke službe odgovorne za provođenje ispitivanja.

8.2

Stranke Sporazuma koje primjenjuju ovaj Pravilnik obavješćuju se o potvrđivanju ili odbijanju homologacije, uz navođenje preinaka, putem postupka navedenog u stavku 4.3.

8.3

Nadležno tijelo koje izdaje proširenje homologacije dodjeljuje serijski broj tom proširenju te je o tome dužno obavijestiti ostale stranke Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik izjavom u skladu s predloškom iz Priloga 1. ovom Pravilniku.

9.   SUKLADNOST PROIZVODNJE

Postupci za provjeru sukladnosti proizvodnje moraju biti u skladu s onima iz Popisa 1. Sporazuma (E/ECE/TRANS/505/Rev.3) i ispunjavati sljedeće zahtjeve.

9.1

Svako vozilo s homologacijskom oznakom kako je propisana ovim Pravilnikom mora biti sukladno s homologiranim tipom vozila s obzirom na detalje koji utječu na karakteristike sidrišta sigurnosnih pojaseva.

9.2

Kako bi se provjerila sukladnost kako je propisana u stavku 9.1., dovoljan broj serijski proizvedenih vozila s homologacijskim oznakama u skladu s ovim Pravilnikom podvrgava se nasumičnim provjerama.

9.3

Te nasumične provjere u pravilu se odnose na mjerenje. Međutim, prema potrebi, vozila se mogu podvrgnuti nekom od ispitivanja opisanih u stavku 6. koje odabere tehnička služba koja provodi homologacijska ispitivanja.

10.   SANKCIJE ZA NESUKLADNOST PROIZVODNJE

10.1

Homologacija dodijeljena tipu vozila na temelju ovog Pravilnika može se povući ako nisu ispunjeni zahtjevi iz stavka 9.1. ili ako njegova sidrišta sigurnosnih pojaseva ne uspiju proći provjere propisane u stavku 9.

10.2

Ako ugovorna stranka Sporazuma koja primjenjuje ovaj Pravilnik povuče homologaciju koju je prethodno dodijelila, dužna je o tome odmah obavijestiti druge ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik izjavom u skladu s predloškom iz Priloga 1. ovom Pravilniku.

11.   UPUTE ZA UPORABU

Nacionalna tijela mogu zatražiti od proizvođača vozila koja su registrirala da u uputama za uporabu vozila jasno navedu:

11.1

gdje se nalaze sidrišta; i

11.2

za koje tipove pojasa su sidrišta predviđena (vidjeti stavku 5. u Prilogu 1.).

12.   TRAJNO OBUSTAVLJENA PROIZVODNJA

Ako nositelj homologacije potpuno obustavi proizvodnju tipa sidrišta sigurnosnih pojaseva homologiranog na temelju ovog Pravilnika, dužan je o tome obavijestiti homologacijsko tijelo koje je dodijelilo homologaciju. Nakon što primi odgovarajuću obavijest, to je tijelo dužno o tome obavijestiti druge ugovorne stranke Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik izjavom u skladu s predloškom iz Priloga 1. ovom Pravilniku.

13.   IMENA I ADRESE TEHNIČKIH SLUŽBI ODGOVORNIH ZA PROVOĐENJE HOMOLOGACIJSKIH ISPITIVANJA TE IMENA I ADRESE HOMOLOGACIJSKIH TIJELA

Ugovorne stranke Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik prijavljuju Tajništvu Ujedinjenih naroda imena i adrese tehničkih službi odgovornih za provođenje homologacijskih ispitivanja te homologacijskih tijela koja dodjeljuju homologacije i kojima treba dostaviti obrasce za potvrdu dodjeljivanja, proširenja, odbijanja ili povlačenja homologacije koji su izdani u drugim državama.

14.   PRIJELAZNE ODREDBE

14.1

Od službenog datuma stupanja na snagu niza izmjena 06 nijedna ugovorna stranka koja primjenjuje ovaj Pravilnik ne smije odbijati dodijeliti ECE homologacije na temelju ovog Pravilnika kako je izmijenjen nizom izmjena 06.

14.2

Nakon što protekne dvije godine od stupanja na snagu niza izmjena 06 ovog Pravilnika, ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik smiju dodjeljivati ECE homologacije tipa samo ako su ispunjeni zahtjevi ovog Pravilnika kako je izmijenjen nizom izmjena 06.

14.3

Nakon što protekne sedam godina od stupanja na snagu niza izmjena 06 ovog Pravilnika, ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik smiju odbijati priznati homologacije koje nisu dodijeljene na temelju niza izmjena 06 ovog Pravilnika. Međutim, postojeće homologacije za vozila onih kategorija na koje ne utječe niz izmjena 06 ovog Pravilnika i dalje važe, a ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik dužne su ih i dalje prihvaćati.

14.4

Za vozila na koja ne utječe stavak 7.1.1. homologacije dodijeljene na temelju niza izmjena 04 ovog Pravilnika i dalje važe.

14.5

Za vozila na koja ne utječe dopuna 4. nizu izmjena 05 ovog Pravilnika postojeće homologacije i dalje važe ako su dodijeljene na temelju niza izmjena 05 uključujući njihovu dopunu 3.

14.6

Od službenog datuma stupanja na snagu dopune 5. nizu izmjena 05 nijedna ugovorna stranka koja primjenjuje ovaj Pravilnik ne smije odbijati dodijeliti homologacije na temelju ovog Pravilnika kako je izmijenjen nizom izmjena 05.

14.7

Za vozila na koja ne utječe dopuna 5. nizu izmjena 05 ovog Pravilnika postojeće homologacije i dalje važe ako su dodijeljene na temelju niza izmjena 05 uključujući njihovu dopunu 3.

14.8

Od 20. veljače 2005. za vozila kategorije M1 ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik smiju dodjeljivati homologacije samo ako su ispunjeni zahtjevi ovog Pravilnika kako je izmijenjen dopunom 5. nizu izmjena 05.

14.9

Od 20. veljače 2007. za vozila kategorije M1 ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik smiju odbijati priznati homologacije koje nisu dodijeljene na temelju dopune 5. nizu izmjena 05 ovog Pravilnika.

14.10

Od 16. srpnja 2006. za vozila kategorije N ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik smiju dodjeljivati homologacije samo ako tip vozila ispunjava zahtjeva ovog Pravilnika kako je izmijenjen dopunom 5. nizu izmjena 05.

14.11

Od 16. srpnja 2008. za vozila kategorije N ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik smiju odbijati priznati homologacije koje nisu dodijeljene na temelju dopune 5. nizu izmjena 05 ovog Pravilnika.

14.12

Od službenog datuma stupanja na snagu niza izmjena 07 nijedna ugovorna stranka koja primjenjuje ovaj Pravilnik ne smije odbijati dodijeliti homologacije na temelju ovog Pravilnika kako je izmijenjen nizom izmjena 07.

14.13

Nakon što protekne 24 mjeseca od datuma stupanja na snagu niza izmjena 07, ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik smiju dodjeljivati homologacije samo ako su ispunjeni zahtjevi ovog Pravilnika kako je izmijenjen nizom izmjena 07.

14.14

Nakon što protekne 36 mjeseci od datuma stupanja na snagu niza izmjena 07 ovog Pravilnika, ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik smiju odbijati priznati homologacije koja nisu dodijeljene na temelju niza izmjena 07 ovog Pravilnika.

14.15

Ne dovodeći u pitanje stavke 14.13. i 14.14., homologacije kategorija vozila dodijeljene na temelju prethodnih nizova izmjena Pravilnika na koje ne utječe niz izmjena 07 i dalje važe, a ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik dužne su ih i dalje prihvaćati.

14.16

Ako u nacionalnim propisima ne postoje zahtjevi za obveznu ugradnju sidrišta sigurnosnih pojaseva za sklopiva sjedala u vrijeme pristupanja ovom Pravilniku, ugovorne stranke mogu za potrebe nacionalne homologacije i dalje dopuštati da ta ugradnja bude neobvezna, ali u tom se slučaju te kategorije autobusa ne mogu homologirati na temelju ovog Pravilnika.

14.17

Od službenog datuma stupanja na snagu dopune 2. nizu izmjena 07 nijedna ugovorna stranka koja primjenjuje ovaj Pravilnik ne smije odbijati dodijeliti homologacije na temelju ovog Pravilnika kako je izmijenjen dopunom 2. nizu izmjena 07.

14.18

Nakon što protekne 12 mjeseci od službenog datuma stupanja na snagu dopune 2. nizu izmjena 07, ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik smiju dodjeljivati homologacije tipa samo onim tipovima vozila koji ispunjavaju zahtjeve ovog Pravilnika kako je izmijenjen dopunom 2. nizu izmjena 07.

14.19

Ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik ne smiju odbijati dodijeliti proširenja homologacije čak i ako nisu ispunjeni zahtjevi dopune 2. nizu izmjena 07.

14.20

Od službenog datuma stupanja na snagu niza izmjena 08 nijedna ugovorna stranka koja primjenjuje ovaj Pravilnik ne smije odbijati dodijeliti ili odbijati prihvatiti homologacije tipa na temelju ovog Pravilnika kako je izmijenjen nizom izmjena 08.

14.21

Ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik ne smiju odbijati dodijeliti proširenja homologacije postojećim tipovima na temelju odredaba na snazi u trenutku prvobitne homologacije.

14.22

Ugovorne stranke koje počinju primjenjivati ovaj Pravilnik nakon datuma stupanja na snagu niza izmjena 08 nisu dužne prihvaćati homologacije dodijeljene na temelju bilo kojeg prethodnog niza izmjena ovog Pravilnika.

14.23

Od službenog datuma stupanja na snagu niza izmjena 09 nijedna ugovorna stranka koja primjenjuje ovaj Pravilnik ne smije odbijati dodijeliti ili odbijati prihvatiti UN homologacije tipa na temelju ovog Pravilnika kako je izmijenjen nizom izmjena 09.

14.24

Od 1. rujna 2019. ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik nisu obvezne prihvaćati UN homologacije tipa dodijeljene na temelju prethodnih nizova izmjena koje su prvobitno izdane nakon 1. rujna 2019.

14.25

Do 1. rujna 2025. ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik dužne su prihvaćati UN homologacije tipa dodijeljene na temelju prethodnih nizova izmjena koje su prvobitno izdane prije 1. rujna 2019.

14.26

Od 1. rujna 2025. ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik nisu dužne prihvaćati homologacije tipa izdane na temelju prethodnih nizova izmjena ovog Pravilnika.

14.27

Ne dovodeći u pitanje prethodne prijelazne odredbe, ugovorne stranke koje počinju primjenjivati ovaj Pravilnik nakon datuma stupanja na snagu najnovijeg niza izmjena nisu dužne prihvaćati UN homologacije tipa dodijeljene na temelju bilo kojeg prethodnog niza izmjena ovog Pravilnika te su dužne samo prihvaćati UN homologacije tipa dodijeljene na temelju niza izmjena 09.

14.28

Ne dovodeći u pitanje stavak 14.26., ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik UN-a dužne su i dalje prihvaćati UN homologacije tipa izdane na temelju prethodnih nizova izmjena ovog Pravilnika UN-a za vozila/sustave vozila na koje ne utječu odredbe uvedene nizom izmjena 09.

14.29

Ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik ne smiju odbijati dodijeliti UN homologacije tipa na temelju bilo kojeg prethodnog niza izmjena niti odbijati dodijeliti proširenja te homologacije.

(1)  Kako je definirano u Konsolidiranoj rezoluciji o konstrukciji vozila (R.E.3), dokument ECE/TRANS/WP.29/78/Rev.6/stavak 2.

(2)  Razlikovne brojčane oznake ugovornih stranaka Sporazuma iz 1958. navedene su u Prilogu 3. Konsolidiranoj rezoluciji o konstrukciji vozila (R.E.3), dokument ECE/TRANS/WP.29/78/Rev.6. – http://www.unece.org/trans/main/wp29/wp29wgs/wp29gen/wp29resolutions.html


PRILOG 1.

IZJAVA

Image 2 Image 3


PRILOG 2.

IZGLED HOMOLOGACIJSKIH OZNAKA

PREDLOŽAK A

(vidjeti stavak 4.4. ovog Pravilnika)

Image 4

a = 8 mm (najmanje)

Ova homologacijska oznaka pričvršćena na vozilo označava da je taj tip vozila homologiran s obzirom na čvrstoću sidrišta sigurnosnih pojaseva u Nizozemskoj (E4) na temelju Pravilnika br. 14 pod homologacijskim brojem 092439. Prve dvije znamenke homologacijskog broja označavaju da je u trenutku izdavanja homologacije Pravilnik br. 14 već obuhvaćao niz izmjena 09.

PREDLOŽAK B

(vidjeti stavak 4.5. ovog Pravilnika)

Image 5

a = 8 mm (najmanje).

Ova homologacijska oznaka pričvršćena na vozilo označava da je taj tip vozila homologiran u Nizozemskoj (E4) na temelju pravilnika UN-a br. 14 i 24  (1)*. (U slučaju potonjeg Pravilnika korigirani koeficijent apsorpcije je 1,30 m-1). Homologacijski brojevi pokazuju da je u trenutku dodjeljivanja homologacije Pravilnik UN-a br. 14 obuhvaćao niz izmjena 09, a Pravilnik UN-a br. 24 niz izmjena 03.


(1)  Drugi broj naveden je samo kao primjer.


PRILOG 3.

POLOŽAJ EFEKTIVNIH SIDRIŠTA POJASEVA

(Na crtežu je primjer kako je gornje sidrište pričvršćeno na bočnu plohu konstrukcije vozila)

Image 6

1.

Najmanje 240 mm za središnja stražnja sjedišta kategorija vozila M1 i N1.

Image 7


PRILOG 4.

Postupak za određivanje točke H i stvarnog nagiba trupa za sjedišta u motornim vozilima (1)

Dodatak 1. — Opis trodimenzionalne naprave za utvrđivanje točke H (1)

Dodatak 2. – Trodimenzionalni referentni sustav (1)

Dodatak 3. – Referentni podaci za sjedišta (1)


(1)  Postupak je opisan u Prilogu 1. Konsolidiranoj rezoluciji o izradi vozila (R.E.3) (dokument ECE/TRANS/WP.29/78/Rev.6).


PRILOG 5.

NAPRAVA ZA VLAČNO ISPITIVANJE

Image 8

Sve su dimenzije u milimetrima (mm).

Image 9

Image 10

Image 11

Sve su dimenzije u milimetrima.

Za pričvršćivanje remena naprava za vlačno ispitivanje ramenog pojasa može se prilagoditi dodavanjem dviju lamela kao vodilica i/ili nekoliko vijaka da bi se spriječilo da remen padne s ramena tijekom vlačnog ispitivanja.

Image 12

Sve su dimenzije u milimetri


PRILOG 6

MINIMALAN BROJ SIDRIŠNIH TOČAKA I POLOŽAJ DONJIH SIDRIŠTA

Kategorija vozila

Sjedišta okrenuta prema naprijed

Okrenuta prema natrag

Bočno okrenuta

Vanjska

Središnja

 

 

 

Prednja

Ostala

Prednja

Ostala

 

 

M1

3

3

3

3

2

M2 ≤ 3,5 tone

3

3

3

3

2

M2 > 3,5 tone

3

Image 13

3 ili 2

Image 14

3 ili 2

Image 15

3 ili 2

Image 16

2

M3

3

Image 17

3 ili 2

Image 18

3 ili 2

Image 19

3 ili 2

Image 20

2

2

N1

3

3 ili 2 Ø

3 ili 2 *

2

2

N2, N3

3

2

3 ili 2 *

2

2

Legenda:

2

:

Dva donja sidrišta, koja omogućavaju ugradnju sigurnosnog pojasa tipa B ili sigurnosnih pojaseva tipa Br, Br3, Br4 m ili Br4Nm, ako je obavezno na temelju Dodatka 1. Prilogu 13. Konsolidiranoj rezoluciji o konstrukciji vozila (R.E.3)

3

:

Dva donja sidrišta i jedno gornje sidrište, koja omogućavaju ugradnju sigurnosnog pojasa tipa A s tri sidrišne točke ili sigurnosnih pojaseva tipa Ar, Ar4 m ili Ar4Nm, ako je obavezno na temelju Dodatka 1. Prilogu 13. Konsolidiranoj rezoluciji o konstrukciji vozila (R.E.3).

Ø

:

Odnosi se na stavak 5.3.3. (dopuštena su dva sidrišta ako je sjedalo na unutarnjoj strani prolaza).

*

:

Odnosi se na stavak 5.3.4. (dopuštena su dva sidrišta ako je vjetrobransko staklo izvan referentnog područja).

Image 21

:

Odnosi se na stavak 5.3.5. (dopuštena su dva sidrišta ako u referentnom području nema ničega).

Image 22 :

:

Odnosi se na stavak 5.3.7. (posebna odredba za gornji kat vozila).


DODATAK

POLOŽAJ DONJIH SIDRIŠTA – ZAHTJEVI SAMO ZA KUT

Sjedalo

M1

Ne pripada kategoriji M1

Prednje*

na strani kopče (α2)

45° – 80°

30° – 80°

na strani na kojoj nije kopča (α1)

30° – 80°

30° – 80°

konstantni kut

50° – 70°

50° – 70°

klupa – na strani kopče (α2)

45° – 80°

20° – 80°

klupa – na strani na kojoj nije kopča (α1)

30° – 80°

20° – 80°

sjedalo koje se može namještati s kutom naslona < 20°

45° – 80° (α2)*

20° – 80°(α1)*

20° – 80°

Stražnje ≠

 

30° – 80°

20° – 80° Ψ

Sklopivo

Sidrište pojasa nije obvezno.

Ako je sidrište ugrađeno: vidjeti zahtjeve za prednja i stražnja sjedala.

Legenda:

:

vanjsko i središnje

*

:

ako kut nije konstantan, vidjeti stavak 5.4.2.1.

Ψ

:

45° – 90° ako je riječ o sjedalima u vozilima kategorija M2 i M3


PRILOG 7.

DINAMIČKO ISPITIVANJE KAO ALTERNATIVA STATIČKOM ISPITIVANJU ČVRSTOĆE SIDRIŠTA SIGURNOSNIH POJASEVA

1.   PODRUČJE PRIMJENE

U ovom se Prilogu opisuje dinamičko ispitivanje ispitnim sanjkama koje se može provoditi kao alternativa statičkom ispitivanju čvrstoće sidrišta sigurnosnih pojaseva propisanom u stavcima 6.3. i 6.4. ovog Pravilnika.

Ta se mogućnost može primijeniti na zahtjev proizvođača vozila za skupine sjedala ako su sva sjedišta opremljena sigurnosnim pojasevima s tri sidrišne točke s kojima je povezana naprava za ograničavanje opterećenja prsnoga koša i ako skupina sjedala sadržava i sjedište čije je gornje sidrište sigurnosnog pojasa na konstrukciji sjedala.

2.   ODREDBE

2.1

U dinamičkom ispitivanju iz stavka 3. ovog Priloga ne smije doći do puknuća nijednog sidrišta ni okolnog područja. Međutim, dopušteno je planirano puknuće nužno za funkcioniranje naprave za ograničavanje opterećenja.

Moraju biti ispunjeni zahtjevi za minimalne razmake među efektivnim donjim sidrištima iz stavka 5.4.2.5. ovog Pravilnika i zahtjevi za efektivna gornja sidrišta iz stavka 5.4.3.6. ovog Pravilnika i dopunjeni, ako je primjenjivo, stavkom 2.1.1. u ovom Prilogu.

2.1.1

Za vozila kategorije M1 čija ukupna dopuštena masa nije veća od 2,5 t, ako je gornje sidrište sigurnosnog pojasa pričvršćeno na konstrukciju sjedala, to se sidrište ne smije pomaknuti ispred poprečne ravnine koja prolazi kroz točku R i točku C razmatranog sjedala (vidjeti sliku 1. u Prilogu 3. ovom Pravilniku).

Za ostala vozila gornje sidrište sigurnosnog pojasa ne smije se pomaknuti ispred poprečne ravnine koja je nagnuta 10° prema naprijed i koja prolazi kroz točku R sjedala.

2.2

U vozilima u kojima se upotrebljavaju naprave za pomicanje i naprave za blokiranje sjedala kojima se putnicima omogućava izlazak iz vozila mora biti moguće ručno aktivirati takve naprave i nakon ispitivanja.

2.3

Korisnički priručnik vozila mora sadržavati upute da se svaki sigurnosni pojas smije zamijeniti samo sigurnosnim pojasom homologiranim za odgovarajuće sjedište vozila i mora izričito navesti sjedišta na koja se smije ugraditi samo odgovarajući sigurnosni pojas s napravom za ograničavanje opterećenja.

3.   UVJETI ZA DINAMIČKO ISPITIVANJE

3.1

Opći uvjeti

Opći uvjeti opisani u stavku 6.1. ovog Pravilnika primjenjuju se na ispitivanje opisano u ovom Prilogu.

3.2

Namještanje i priprema

3.2.1

Ispitne sanjke

Ispitne sanjke moraju biti konstruirana tako da nakon ispitivanja ne nastanu trajne deformacije. Ona moraju biti vođena tako da u fazi udara odstupanje ne prekorači 5° u vertikalnoj ravnini i 2° u vodoravnoj ravnini.

3.2.2

Fiksiranje konstrukcije vozila

Dio konstrukcije vozila koji se smatra bitnim za čvrstoću vozila s obzirom na sidrišta sjedala i sidrišta sigurnosnih pojaseva fiksira se na ispitne sanjke u skladu s odredbama iz stavka 6.2. ovog Pravilnika.

3.2.3

Sustavi za držanje

3.2.3.1

Sustavi za držanje putnika (cijela sjedala, sklopovi sigurnosnih pojaseva i naprave za ograničavanje opterećenja) postavljaju se na konstrukciju vozila u skladu sa specifikacijama za serijski proizvedena vozila.

Na ispitne se sanjke smije postaviti okruženje u vozilu nasuprot sjedalu koje se ispituje (ploča s instrumentima, sjedalo itd., ovisno o sjedalu koje se ispituje). Ako postoji prednji zračni jastuk, mora biti deaktiviran.

3.2.3.2

Na zahtjev proizvođača vozila i u dogovoru s tehničkom službom odgovornom za provođenje ispitivanja neki sastavni dijelovi sustava za držanje putnika koji nisu potpuna sjedala, sklopovi sigurnosnih pojaseva i naprave za ograničavanje opterećenja ne moraju biti postavljeni na ispitne sanjke ili mogu biti zamijenjeni sastavnim dijelovima čija čvrstoća nije veća od njihove i čije su dimenzije unutar dimenzija unutarnje opreme vozila, pod uvjetom da je ispitivana konfiguracija barem jednako nepovoljna za sile primijenjene na sidrišta sjedala i sigurnosnih pojaseva kao konfiguracija serijski proizvedenog vozila.

3.2.3.3

Sjedala moraju biti namještena u skladu sa stavkom 6.1.2. ovog Pravilnika u položaju za uporabu koji tehnička služba odgovorna za provođenje ispitivanja odabere kao položaj kojim se stvaraju najnepovoljniji uvjeti za čvrstoću sidrišta i koji je kompatibilan s namještanjem ispitnih lutaka u vozilu.

3.2.4

Ispitne lutke

Na svako se sjedalo postavlja ispitna lutka čije su mjere i masa definirani u Prilogu 8. i veže sigurnosnim pojasom vozila.

Ispitna lutka ne mora imati nikakve instrumente.

3.3

Ispitivanje

3.3.1

Ispitne se sanjke potiskuju tako da je tijekom ispitivanja promjena njihove brzine 50 km/h. Usporenje ispitnih sanjki mora se ograničiti na područje određeno u Prilogu 8. Pravilniku br. 16.

3.3.2

Ako je primjenjivo, provodi se aktiviranje dodatnih naprava za držanje putnika (naprave za zatezanje itd., osim zračnih jastuka) u skladu s uputama proizvođača vozila.

3.3.3

Provjerava se da pomak sidrišta sigurnosnih pojaseva nije prekoračio granične vrijednosti propisane u stavcima 2.1. i 2.1.1. ovog Priloga.

PRILOG 8.

SPECIFIKACIJE ISPITNE LUTKE (*1)

Masa

97,5 ± 5 kg

Visina u uspravnom sjedećem položaju

965 mm

Širina bokova (u sjedećem položaju)

415 mm

Opseg bokova (u sjedećem položaju)

1 200 mm

Opseg struka (u sjedećem položaju)

1 080 mm

Dubina prsnog koša

265 mm

Opseg prsnog koša

1 130 mm

Visina ramena

680 mm

Dopušteno odstupanje svake dimenzije

±5 %

Napomena:dimenzije su objašnjene na slici u nastavku.

Image 23


(*1)  Naprave opisane u pravilniku Australian Design Rule (ADR) 4/03 i normi Federal Motor Vehicle Safety Standard (FMVSS) br. 208 smatraju se jednakovrijednima.


13.12.2019   

HR

Službeni list Europske unije

L 324/47


Samo izvorni tekstovi UNECE-a imaju pravni učinak prema međunarodnom javnom pravu. Status i datum stupanja na snagu ovog Pravilnika treba provjeriti u najnovijem izdanju dokumenta UNECE-a TRANS/WP.29/343/, koji je dostupan na: http://www.unece.org/tran/main/wp29/wp29wgs/wp29gen/wp29fdocstts.html

Pravilnik br. 145 – Jedinstvene odredbe o homologaciji vozila s obzirom na sustave ISOFIX sidrišta, sidrišta ISOFIX gornje sigurnosne uzice i i-Size sjedišta [2019/2142]

Datum stupanja na snagu: 19. srpnja 2018.

Ovaj je dokument isključivo informativne prirode. Vjerodostojan i pravno obvezujući tekst je: ECE/TRANS/WP.29/2017/133.

Sadržaj

Pravilnik

1.   

Područje primjene

2.   

Definicije

3.   

Zahtjev za homologaciju

4.   

Homologacija

5.   

Specifikacije

6.   

Ispitivanja

7.   

Preinake i proširenje homologacije tipa vozila

8.   

Sukladnost proizvodnje

9.   

Sankcije za nesukladnost proizvodnje

10.   

Trajno obustavljena proizvodnja

11.   

Imena i adrese tehničkih službi odgovornih za provođenje homologacijskih ispitivanja te imena i adrese homologacijskih tijela

Prilozi

1.   

Izjava

2.   

Izgled homologacijske oznake

3.   

Postupak za određivanje točke H i stvarnog nagiba trupa za sjedišta u motornim vozilima

 

Dodatak 1. – Opis trodimenzionalne naprave za određivanje točke H (3D H naprava)

 

Dodatak 2. – Trodimenzionalni referentni sustav

 

Dodatak 3. – Referentni podaci za sjedišta

4.   

Sustavi ISOFIX sidrišta i sidrišta ISOFIX gornje sigurnosne uzice

5.   

i-Size sjedište

1.   PODRUČJE PRIMJENE

Ovaj se Pravilnik primjenjuje na:

(a)

vozila kategorije M1 s obzirom na njihove sustave ISOFIX sidrišta i njihova sidrišta ISOFIX gornje sigurnosne uzice namijenjene za sustave za držanje djeteta. Ostale kategorije vozila opremljenih ISOFIX sidrištima također moraju ispunjavati odredbe ovog Pravilnika;

(b)

vozila bilo koje kategorije s obzirom na njihova i-Size sjedišta ako je proizvođač vozila odredio ta sjedišta.

2.   DEFINICIJE

Za potrebe ovog Pravilnika:

2.1.

„homologacija vozila” znači homologacija tipa vozila s obzirom na sustave ISOFIX sidrišta, sidrišta ISOFIX gornje sigurnosne uzice i i-Size sjedišta, ako su ugrađena;

2.2.

„tip vozila” znači kategorija motornih vozila koja se ne razlikuju prema bitnim karakteristikama kao što su dimenzije, linije i materijali sastavnih dijelova konstrukcije vozila ili konstrukcije sjedala na koje se pričvršćuju ISOFIX sidrišta i sidrišta ISOFIX gornje sigurnosne uzice ako ih ima i, ako se čvrstoća sidrišta ispituje dinamičkim ispitivanjem, kao i čvrstoća poda vozila kad se ispituje statičkim ispitivanjem za i-Size sjedišta, karakteristike svakog sastavnog dijela sustava za držanje, osobito ograničavanje opterećenja, koji utječe na sile koje djeluju na sidrišta;

2.3.

„pod” znači donji dio nadogradnje vozila koji povezuje bočne strane vozila. U ovom slučaju pod obuhvaća orebrenja, užljebljenja i druga moguća pojačanja, čak i ako su ispod poda, na primjer uzdužni i poprečni nosači;

2.4.

„sjedalo” znači konstrukcija, zajedno s presvlakom, koja može, ali ne mora, biti dio konstrukcije vozila, za sjedenje jedne odrasle osobe. Taj pojam obuhvaća pojedinačno sjedalo ili dio sjedeće klupe namijenjen za sjedenje jedne osobe;

2.5.

„suvozačevo sjedalo” znači bilo koje sjedalo čija se „najisturenija točka H” nalazi u vertikalnoj poprečnoj ravnini koja prolazi kroz vozačevu točku R ili ispred te ravnine;

2.6.

„skupina sjedala” znači sjedalo u obliku klupe ili odvojena sjedala koja su smještena jedno uz drugo (tj. tako da su krajnja prednja sidrišta jednog sjedala u ravnini s krajnjim stražnjim sidrištima drugog sjedala ili ispred tih sidrišta i da su u ravnini s krajnjim prednjim sidrištima tog drugog sjedala ili iza tih sidrišta) na kojima može sjediti najmanje jedna odrasla osoba;

2.7.

„klupa za sjedenje” znači konstrukcija, zajedno s presvlakom, za sjedenje više od jedne odrasle osobe;

2.8.

„ISOFIX” znači sustav za povezivanje sustava za držanje djeteta s vozilom koji se sastoji od dva kruta sidrišta u vozilu, dva pripadajuća kruta pričvrsna dijela na sustavu za držanje djeteta i mehanizma protiv okretanja sustava za držanje djeteta oko poprečne osi;

2.9.

„ISOFIX sjedište” znači sjedište koje omogućava ugradnju:

(a)

univerzalnog ISOFIX sustava za držanje djeteta okrenutog naprijed, kako je definiran u Pravilniku UN-a br. 44; ili

(b)

poluuniverzalnog ISOFIX sustava za držanje djeteta okrenutog naprijed, kako je definiran u Pravilniku UN-a br. 44; ili

(c)

poluuniverzalnog ISOFIX sustava za držanje djeteta okrenutog natrag, kako je definiran u Pravilniku UN-a br. 44; ili

(d)

poluuniverzalnog ISOFIX sustava za držanje djeteta okrenutog bočno, kako je definiran u Pravilniku UN-a br. 44; ili

(e)

ISOFIX sustava za držanje djeteta za određeno vozilo, kako je definiran u Pravilniku UN-a br. 44; ili

(f)

i-Size sustava za držanje djeteta, integralnog razreda, kako je definiran u Pravilniku UN-a br. 129; ili

(g)

ISOFIX sustava za držanje djeteta za određeno vozilo, kako je definiran u Pravilniku UN-a br. 129;

2.10.

„donje ISOFIX sidrište” znači okrugla vodoravna kruta šipka promjera 6 mm koja se nastavlja na konstrukciju vozila ili sjedala radi prihvata i držanja ISOFIX sustava za držanje djeteta ISOFIX pričvrsnim dijelovima;

2.11.

„sustav ISOFIX sidrišta” znači sustav koji se sastoji od dva donja ISOFIX sidrišta konstruiran za pričvršćenje ISOFIX sustava za držanje djeteta zajedno s napravom za sprečavanje okretanja;

2.12.

„ISOFIX pričvrsni dio” znači jedna od dviju veza, koja ispunjava zahtjeve Pravilnika UN-a br. 44 ili Pravilnika UN-a br. 129, koja se proteže od konstrukcije ISOFIX sustava za držanje djeteta i koja je kompatibilna s donjim ISOFIX sidrištem;

2.13.

„ISOFIX sustav za držanje djeteta” znači sustav za držanje djeteta koji ispunjava zahtjeve Pravilnika UN-a br. 44 ili Pravilnika UN-a br. 129 i koji se pričvršćuje na sustav ISOFIX sidrišta;

2.14.

„naprava za primjenu statičke sile” ili „NPSS” znači ispitna naprava koja se pričvršćuje na sustave ISOFIX sidrišta u vozilu radi provjere njihove čvrstoće i sposobnosti konstrukcije vozila ili sjedala da ograniči okretanje u statičkom ispitivanju. Ispitna naprava za donja sidrišta i gornje sigurnosne uzice opisana je na slikama 1. i 2. u Prilogu 4. zajedno s opisom naprave za primjenu sile na potpornu nogu (NPSSPN) za provjeru i-Size sjedišta s obzirom na čvrstoću poda vozila. NPSSPN prikazan na slici 3. u Prilogu 5. primjer je takve naprave;

2.15.

„naprava za sprečavanje okretanja”:

(a)

naprava za sprečavanje okretanja za univerzalni ISOFIX sustav za držanje djeteta je ISOFIX gornja sigurnosna uzica;

(b)

naprava za sprečavanje okretanja za poluuniverzalni ISOFIX sustav za držanje djeteta je gornja sigurnosna uzica, ploča s instrumentima vozila ili potporna noga za ograničavanje okretanja sustava u čeonom sudaru;

(c)

naprava za sprečavanje okretanja za i-Size sustav za držanje djeteta je gornja sigurnosna uzica ili potporna noga za ograničavanje okretanja sustava za držanje djeteta prilikom čeonog sudara;

(d)

u univerzalnim i poluuniverzalnim ISOFIX i i-Size sustavima za držanje djeteta sjedalo vozila samo po sebi nije naprava za sprečavanje okretanja;

2.16.

„sidrište ISOFIX gornje sigurnosne uzice” znači naprava, kao što je npr. šipka koja je postavljena u predviđenom području, konstruirana za prihvat priključka remena ISOFIX gornje sigurnosne uzice i za prijenos sile držanja na konstrukciju vozila;

2.17.

„priključak ISOFIX gornje sigurnosne uzice” znači naprava namijenjena za pričvršćivanje na sidrište ISOFIX gornje sigurnosne uzice;

2.18.

„kuka ISOFIX gornje sigurnosne uzice” znači priključak ISOFIX gornje sigurnosne uzice koji se uobičajeno upotrebljava za pričvršćivanje remena ISOFIX gornje sigurnosne uzice na njezino sidrište, kako je prikazano na slici 3. Priloga 4. ovom Pravilniku;

2.19.

„remen ISOFIX gornje sigurnosne uzice” znači gurtna (ili neki drugi jednakovrijedan remen) koji se proteže od vrha ISOFIX sustava za držanje djeteta do sidrišta ISOFIX gornje sigurnosne uzice i koji je opremljen napravom za namještanje, napravom za otpuštanje napetosti i priključkom ISOFIX gornje sigurnosne uzice;

2.20.

„vodilica” znači naprava namijenjena za pomoć osobi koja postavlja ISOFIX sustav za držanje djeteta fizičkim navođenjem ISOFIX pričvrsnih dijelova na ISOFIX sustav za držanje djeteta kako bi se olakšalo njihovo ispravno priključenje na donja ISOFIX sidrišta;

2.21.

„naprava za držanje djeteta” znači naprava u skladu s jednim od osam ISOFIX razreda veličine definiranih u stavku 4. Dodatka 2. Prilogu 17. Pravilniku UN-a br. 16, konkretno ona čije su dimenzije prikazane na slikama od 1. do 7. u stavku 4. Te naprave za držanje djeteta koriste se u Pravilniku UN-a br. 16 za provjeru koji se razredi veličine sustava za držanje djeteta mogu postaviti na ISOFIX sjedišta. Jedna od naprava za držanje djeteta, zvana ISO/F2 ili ISO/F2X i opisana u Pravilniku UN-a br. 16 (u Dodatku 2. Prilogu 17.), upotrebljava se u ovom Pravilniku za provjeru položaja i mogućnosti pristupa svakom sustavu ISOFIX sidrišta;

2.22.

„dopušteni obujam podnožja potporne noge” znači obujam, kako je prikazano na slikama 1. i 2. Priloga 5. ovom Pravilniku, u kojem podnožje potporne noge i-Size sustava za držanje djeteta, kako je definiran u Pravilniku UN-a br. 129, leži i shodno tome mora presijecati pod vozila;

2.23.

„dodirna površina na podu vozila” znači područje koje je sjecište gornje površine poda vozila (uključujući presvlaku, tepih, pjenu itd.) i dopuštenog obujma podnožja potporne noge konstruirano tako da može izdržati sile potporne noge i-Size sustava za držanje djeteta, kako je definiran u Pravilniku UN-a br. 129;

2.24.

„i-Size sjedište” znači sjedište, ako ga je tako odredio proizvođač vozila, koje je konstruirano za smještaj i-Size sustava za držanje djeteta i koje ispunjava zahtjeve utvrđene u ovom Pravilniku.

3.   ZAHTJEV ZA HOMOLOGACIJU

3.1.

Zahtjev za homologaciju tipa vozila s obzirom na sidrišta pojasa, sustave ISOFIX sidrišta, sidrišta ISOFIX gornje sigurnosne uzice i i-Size sjedišta, ako postoje, podnosi proizvođač vozila ili njegov ovlašteni zastupnik.

3.2

Zahtjevu se prilažu dokumenti u nastavku u tri primjerka i sljedeće pojedinosti:

3.2.1.

tehnički crteži opće konstrukcije vozila u odgovarajućem mjerilu na kojima moraju biti vidljivi položaji sustava ISOFIX sidrišta, sidrišta ISOFIX gornje sigurnosne uzice, ako postoje, i, u slučaju i-Size sjedišta, dodirne površine na podu vozila te detaljni tehnički crteži sustava ISOFIX sidrišta, ako postoje, sidrišta ISOFIX gornje sigurnosne uzice, ako postoje, i točaka na koje su pričvršćeni;

3.2.2.

specifikacije upotrijebljenih materijala koji mogu utjecati na čvrstoću sustava ISOFIX sidrišta i sidrišta ISOFIX gornje sigurnosne uzice, ako postoje, i, u slučaju i-Size sjedišta, dodirne površine na podu vozila;

3.2.3.

tehnički opis sustava ISOFIX sidrišta i sidrišta ISOFIX gornje sigurnosne uzice, ako postoje;

3.2.4.

za sustave ISOFIX sidrišta i sidrišta ISOFIX gornje sigurnosne uzice, ako su pričvršćena na konstrukciju sjedala:

3.2.4.1.

detaljan opis tipa vozila s obzirom na konstrukciju sjedala, sidrišta sjedala i njihovih sustava za namještanje i blokiranje;

3.2.4.2.

tehnički crteži sjedala, njihovih sidrišta u vozilu i njihovih sustava za namještanje i blokiranje, u odgovarajućem mjerilu i dovoljno detaljni.

3.3.

Tehničkoj službi koja provodi homologacijska ispitivanja dostavlja se, prema izboru proizvođača, vozilo reprezentativno za tip vozila koji treba homologirati ili dijelovi vozila koje tehnička služba smatra bitnima za ispitivanja sustava ISOFIX sidrišta, sidrišta ISOFIX gornje sigurnosne uzice, ako postoje, i, u slučaju i-Size sjedišta, dodirnih površina na podu vozila.

4.   HOMOLOGACIJA

4.1.

Ako vozilo dostavljeno za homologaciju na temelju ovog Pravilnika ispunjava zahtjeve iz ovog Pravilnika, dodjeljuje mu se homologacija tipa.

4.2.

Svakom se homologiranom tipu dodjeljuje homologacijski broj. Prve dvije znamenke označavaju niz izmjena koji obuhvaća najnovije bitne tehničke izmjene Pravilnika u trenutku izdavanja homologacije. Ista ugovorna stranka ne smije dodijeliti isti broj drugom tipu vozila, kako je definiran u stavku 2.2.

4.3.

Obavijest o dodjeljivanju, proširenju, odbijanju ili povlačenju homologacije ili trajno obustavljenoj proizvodnji tipa vozila homologiranog na temelju ovog Pravilnika dostavlja se ugovornim strankama Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik putem obrasca u skladu s predloškom iz Priloga 1. ovom Pravilniku.

4.4.

Na svako se vozilo koje je sukladno s tipom vozila homologiranim na temelju ovog Pravilnika pričvršćuje, na vidljivom i lako dostupnom mjestu naznačenom na obrascu za homologaciju, međunarodna homologacijska oznaka koja se sastoji od:

4.4.1.

kruga oko slova „E” iza kojeg slijedi razlikovni broj države koja je dodijelila homologaciju (1);

4.4.2.

desno od kruga propisanog u stavku 4.4.1., broja ovog Pravilnika;

4.5.

Ako je vozilo sukladno s tipom vozila homologiranim na temelju najmanje jednog drugog pravilnika priloženog Sporazumu u zemlji koja je dodijelila homologaciju na temelju ovog Pravilnika, simbol propisan stavkom 4.4.1. ovog Pravilnika ne treba ponavljati; u tom se slučaju dodatni brojevi i simboli svih pravilnika na temelju kojih je homologacija dodijeljena u zemlji koja je dodijelila homologaciju na temelju ovog Pravilnika navode u okomitim stupcima desno od simbola opisanog u stavku 4.4.1.

4.6.

Homologacijska oznaka mora biti lako čitljiva i neizbrisiva.

4.7.

Homologacijska oznaka postavlja se blizu pločice s podacima o vozilu koju je pričvrstio proizvođač ili na nju.

4.8.

U Prilogu 2. ovom Pravilniku prikazani su primjeri izgleda homologacijskih oznaka.

5.   SPECIFIKACIJE

5.1.

Definicije

5.1.1.

Točka H je referentna točka, definirana u Prilogu 3. ovom Pravilniku, koja se određuje u skladu s postupkom navedenim u tom Prilogu.

5.1.1.1.

Točka H’ je referentna točka koja odgovara točki H, definiranoj u stavku 5.1.1., a koja se određuje za sve uobičajene položaje u kojima se sjedalo upotrebljava.

5.1.1.2.

Točka R je referentna točka sjedala definirana u Dodatku 3. Prilogu 3. ovom Pravilniku.

5.1.2.

Trodimenzionalni referentni sustav definiran je u Dodatku 2. Prilogu 3. ovom Pravilniku.

5.2.

Opće specifikacije

5.2.1.

Svaki sustav ISOFIX sidrišta i svako sidrište ISOFIX gornje sigurnosne uzice za ISOFIX sustav za držanje djeteta, ugrađeni ili koje treba ugraditi, kao i dodirna površina na podu vozila za svako i-Size sjedište, moraju se konstruirati, izraditi i postaviti:

5.2.1.1.

tako da sustavi ISOFIX sidrišta i sidrišta ISOFIX gornje sigurnosne uzice, kao i dodirne površine na podu vozila za i-Size sjedišta, omogućavaju da vozilo u uobičajenoj uporabi ispunjava odredbe ovog Pravilnika;

ISOFIX sustavi sidrišta i sidrišta ISOFIX gornje sigurnosne uzice koji se mogu dodati u bilo koje vozilo također moraju ispunjavati odredbe ovog Pravilnika. Zbog toga se takva sidrišta moraju opisati u dokumentu sa zahtjevom za homologaciju.

5.2.1.2.

tako da sustavi ISOFIX sidrišta i sidrišta ISOFIX gornje sigurnosne uzice budu konstruirani za svaki ISOFIX sustav za držanje djeteta masenih skupina 0, 0+ i 1, kako je definirano u Pravilniku UN-a br. 44;

5.2.1.3.

tako da sustavi ISOFIX sidrišta, sidrište ISOFIX gornje sigurnosne uzice i dodirna površina na podu vozila za i-Size sjedište budu konstruirani za i-Size sustav za držanje djeteta integralnog razreda, kako je definiran u Pravilniku br. 129.

5.2.2.

Sustavi ISOFIX sidrišta, konstrukcija i položaj:

5.2.2.1.

Svaki ISOFIX sustav sidrišta je najmanje jedna kruta, poprečna vodoravna šipka promjera 6 mm ±0,1 mm koja obuhvaća dva područja efektivne duljine od najmanje 25 mm smještena na istoj osi kako je prikazano na slici 4. u Prilogu 4.

5.2.2.2.

Svaki ISOFIX sustav sidrišta ugrađen na sjedište u vozilu mora biti smješten najmanje 120 mm iza konstrukcijske točke H, kako je određeno u Prilogu 4. ovom Pravilniku, mjereno vodoravno i prema gore do središta šipke.

5.2.2.3.

Za svaki ISOFIX sustav sidrišta ugrađen u vozilo mora biti moguće pričvrstiti ISOFIX napravu za držanje djeteta razreda ISO/F2 ili ISO/F2X, kako je definirao proizvođač vozila, opisano u Dodatku 2. Prilogu 17. Pravilniku br. 16.

Sva i-Size sjedišta moraju prihvaćati ISOFIX naprave za držanje djeteta razreda ISO/F2X i ISO/R2 zajedno s dopuštenim obujmom podnožja potporne noge, kako je definirano u Dodatku 2. Prilogu 17. Pravilniku br. 16. Uz to, i-Size sjedišta moraju prihvaćati naprave za držanje djeteta razreda ISO-B2, kako je definirano u Dodatku 5. Prilogu 17. Pravilniku br. 16

5.2.2.4.

Kutovi položaja donje površine ISOFIX naprave za držanje djeteta, kako ju je definirao proizvođač vozila u stavku 5.2.2.3., moraju biti unutar sljedećih graničnih vrijednosti, mjereno s obzirom na referentne ravnine vozila kako su definirane u Dodatku 2. Prilogu 3. ovom Pravilniku:

(a)

dubina: 15° ± 10°;

(b)

nagib: 0° ± 5°;

(c)

smjer: 0° ± 10°.

Ako granične vrijednosti iz stavka 5.2.2.4. nisu prekoračene, za i-Size sjedišta je prihvatljivo da najkraća dužina potporne noge, u skladu s dopuštenim obujmom podnožja potporne noge, postigne kut dubine veći nego što bi to inače bilo moguće zbog sjedala ili konstrukcije vozila. Mora postojati mogućnost ugradnje ISOFIX naprave za držanje djeteta pod povećanim kutom dubine. Ovaj se stavak ne primjenjuje na sustave za držanje djeteta razreda ISO/B2.

5.2.2.5.

Sustavi ISOFIX sidrišta moraju biti trajno ugrađeni ili sklopivi. Sklopiva sidrišta moraju ispunjavati zahtjeve za ISOFIX sustav sidrišta kad su u radnom položaju.

5.2.2.6.

Svaka ISOFIX šipka donjeg sidrišta (ako je u radnom položaju) ili svaka trajno ugrađena vodilica mora biti vidljiva bez potrebe da se jastuk ili naslon sjedala pritisnu ako se šipka odnosno vodilica promatra na vertikalnoj uzdužnoj ravnini koja prolazi kroz središte šipke odnosno vodilice duž pravca koji s vodoravnom ravninom tvori kut od 30 stupnjeva prema gore.

Alternativa gornjem zahtjevu je postavljanje trajne oznake pokraj svake šipke odnosno vodilice u vozilu. Ta oznaka mora sadržavati jedan od sljedećih elemenata, prema proizvođačevu odabiru:

5.2.2.6.1.

barem simbol sa slike 12. iz Priloga 4., koji se sastoji od kruga s promjerom od najmanje 13 mm oko piktograma i koji ispunjava sljedeće uvjete:

(a)

piktogram se mora jasno razlučivati od pozadine kruga;

(b)

piktogram mora biti postavljen blizu svake šipke sustava.

5.2.2.6.2.

riječ „ISOFIX”, velikim tiskanim slovima visine najmanje 6 mm.

5.2.2.7.

Zahtjevi iz stavka 5.2.2.6. ne primjenjuju se na i-Size sjedišta, koja moraju biti označena u skladu sa stavkom 5.2.4.1.

5.2.3.

Sidrišta ISOFIX gornje sigurnosne uzice, konstrukcija i položaj

 

Na zahtjev proizvođača vozila, metode iz stavaka 5.2.3.1. i 5.2.3.2. mogu se koristiti alternativno.

 

Metoda iz stavka 5.2.3.1. može se primijeniti samo ako je ISOFIX sjedište na sjedalu vozila.

5.2.3.1.

Ovisno o stavcima 5.2.3.3. i 5.2.3.4. dio svakog sidrišta ISOFIX gornje sigurnosne uzice koji je konstruiran za spajanje s priključkom ISOFIX gornje sigurnosne uzice ne smije biti udaljen više od 2 000 mm od referentne točke ramena i mora biti unutar osjenčanog područja, kako je prikazano na slikama od 6. do 10. u Prilogu 4., sjedišta na koje je ugrađen, s obzirom na model iz norme SAE J 826 (srpanj 1995.) i prikazan na slici 5. u Prilogu 4., u skladu sa sljedećim uvjetima:

5.2.3.1.1.

točka H modela mora biti na jedinstvenoj konstrukcijski određenoj točki H za sjedalo koje je u svojem najnižem položaju i gurnuto do kraja prema natrag, osim kad se model nalazi u sredini između dvaju donjih ISOFIX sidrišta;

5.2.3.1.2.

pravac trupa modela mora biti pod jednakim kutom u odnosu na poprečnu vertikalnu ravninu kao naslon sjedala u svojem najuspravnijem položaju; i

5.2.3.1.3.

model mora biti u vertikalnoj uzdužnoj ravnini koja uključuje točku H modela.

5.2.3.2.

Alternativno, područje sidrišta ISOFIX gornje sigurnosne uzice može se odrediti napravom „ISO/F2” (B), kako je definirana na slici 2. u Dodatku 2. Prilogu 17. Pravilniku br. 16, na ISOFIX sjedištu opremljenom donjim ISOFIX sidrištima kako je prikazano na slici 11. u Prilogu 4.

Sjedište se utvrđuje prema najnižem položaju sjedala gurnutog do kraja prema natrag i s naslonom u nazivnom položaju ili prema preporuci proizvođača.

Na bokocrtu ISOFIX sidrište gornje sigurnosne uzice mora biti iza stražnje strane naprave „ISO/F2”.

Na temelju sjecišta stražnje strane naprave „ISO/F2” i vodoravnog pravca (označenog s 3 na slici 11. u Prilogu 4.), koji sadržava zadnju krutu točku tvrdoće veće od 50 Shore A na vrhu naslona sjedala, definira se referentna točka 4 (na slici 11. u Prilogu 4.) na središnjici naprave „ISO/F2”. Na toj referentnoj točki kut od najviše 45° iznad vodoravnog pravca definira gornju granicu područja sidrišta gornje sigurnosne uzice.

Na tlocrtu na referentnoj točki 4 (na slici 11 u Prilogu 4.) kut od najviše 90° koji se širi unazad i u stranu te na bokocrtu kut od najviše 40° određuju dva obujma koja ograničavaju područje sidrišta za gornju sigurnosnu uzicu ISOFIX.

Ishodište remena ISOFIX gornje sigurnosne uzice (5) smješteno je na sjecištu naprave „ISO/F2” (B) i ravnine koja se nalazi 550 mm od prednje vodoravne strane (1) naprave „ISO/F2” na središnjici naprave „ISO/F2” (6).

Sidrište ISOFIX gornje sigurnosne uzice mora biti udaljeno od ishodišta remena ISOFIX gornje sigurnosne uzice na zadnjoj strani naprave „ISO/F2” više od 200 mm, ali ne više od 2 000 mm, mjereno uzduž remena kad je povučen preko naslona sjedala do sidrišta ISOFIX gornje sigurnosne uzice.

5.2.3.3.

Dio sidrišta ISOFIX gornje sigurnosne uzice u vozilu koji je konstruiran za spajanje s priključkom ISOFIX gornje sigurnosne uzice može biti smješten i izvan osjenčanog područja iz stavaka 5.2.3.1. ili 5.2.3.2. ako položaj unutar tog područja nije prikladan i ako je vozilo opremljeno napravom za usmjeravanje:

5.2.3.3.1.

koja osigurava da remen ISOFIX gornje sigurnosne uzice funkcionira kao da je dio sidrišta konstruiranog za povezivanje s gornjom sigurnosnom uzicom ISOFIX smješten unutar osjenčanog područja; i

5.2.3.3.2.

koja se nalazi najmanje 65 mm iza pravca trupa, ako je naprava za usmjeravanje tipa gurtne i nije kruta ili ako je sklopiva, ili najmanje 100 mm iza pravca trupa ako je naprava za usmjeravanje kruta; i

5.2.3.3.3.

za koju je ispitivanjem nakon ugradnje na način za uporabu dokazano da je dovoljno čvrsta da sa sidrištem ISOFIX gornje sigurnosne uzice izdrži opterećenje iz stavka 6.2. ovog Pravilnika.

5.2.3.4.

Sidrište uzice može se ugraditi uvučeno u naslon sjedala, pod uvjetom da nije u području omatanja pojasa na vrhu naslona sjedala vozila.

5.2.3.5.

Dimenzije sidrišta ISOFIX gornje sigurnosne uzice moraju omogućavati pričvršćivanje kuke ISOFIX gornje sigurnosne uzice kako je prikazano na slici 3.

Oko svakog sidrišta ISOFIX gornje sigurnosne uzice mora biti dovoljno prostora da se omogući pričvršćivanje i otpuštanje.

Sva sidrišta smještena iza bilo kojeg sustava ISOFIX sidrišta koja bi se mogla koristiti za pričvršćivanje kuke ISOFIX gornje sigurnosne uzice ili priključka ISOFIX gornje sigurnosne uzice moraju biti konstruirana tako da se spriječi zlouporaba primjenom najmanje jedne od sljedećih mjera:

(a)

konstruiranjem svih takvih sidrišta u području sidrišta ISOFIX gornje sigurnosne uzice kao sidrišta ISOFIX gornje sigurnosne uzice; ili

(b)

označivanjem samo sidrišta ISOFIX gornje sigurnosne uzice jednim od simbola, ili njegovom zrcalnom slikom, kako je prikazano na slici 13. u Prilogu 4.; ili

(c)

označivanjem takvih sidrišta koja nisu u skladu s (a) ili (b) jasnim upozorenjem da ta sidrišta ne bi trebalo koristiti u kombinaciji s ijednim sustavom ISOFIX sidrišta.

Za svako sidrište ISOFIX gornje sigurnosne uzice s poklopcem taj se poklopac mora označiti, na primjer jednim od simbola ili zrcalnom slikom jednog od simbola prikazanih na slici 13. u Prilogu 4.; poklopac se mora moći ukloniti bez uporabe alata.

5.2.4.

Zahtjevi za i-Size sjedišta

Svako i-Size sjedište koje je proizvođač vozila definirao mora ispunjavati zahtjeve iz stavaka od 5.2.1. do 5.2.4.3.

5.2.4.1.

Oznake

Svako i-Size sjedište mora biti trajno označeno pored sustava donjih ISOFIX sidrišta (šipke ili vodilice) odgovarajućeg sjedišta.

Minimalna oznaka je simbol sa slike 4. iz Priloga 5., koji se sastoji od kvadrata veličine najmanje 13 mm oko piktograma i koji ispunjava sljedeće uvjete:

(a)

piktogram se mora jasno razlučivati od pozadine kvadrata;

(b)

piktogram mora biti postavljen blizu svake šipke sustava.

5.2.4.2.

Geometrijski zahtjevi za i-Size sjedišta koji se odnose na i-Size potporne noge

Uz zahtjeve iz stavaka 5.2.2. i 5.2.3. mora se provjeriti da gornja površina poda vozila (uključujući presvlaku, tepih, pjenu itd.) presijeca obje granične površine u smjerovima x i y dopuštenog obujma podnožja potporne noge, kako je prikazano na slici 1. i 2. u Prilogu 5. ovom Pravilniku.

U nastavu se navode karakteristike dopuštenog obujma podnožja potporne noge (vidjeti također sliku 1. i 2. u Prilogu 5. ovom Pravilniku):

(a)

po širini, pomoću dvije ravnine paralelne sa srednjom uzdužnom ravninom ispitne naprave za držanje djeteta ugrađene u odgovarajuće sjedište, koje su od te srednje uzdužne ravnine udaljene 100 mm; i

(b)

po duljini, pomoću dvije ravnine okomite na ravninu donje površine ispitne naprave za držanje djeteta i okomite na srednju uzdužnu ravninu ispitne naprave za držanje djeteta, koje su udaljene 585 mm i 695 mm od ravnine koja prolazi kroz središnjice donjih ISOFIX sidrišta i koja je okomita na donju površinu ispitne naprave za držanje djeteta; i

(c)

po visini, pomoću dvije ravnine paralelne s donjom površinom naprave za držanje djeteta, koje su udaljene 270 mm i 525 mm od te površine.

Kut dubine koji se upotrebljava za opisanu geometrijsku procjenu mjeri se u skladu sa stavkom 5.2.2.4.

Sukladnost s tim zahtjevom može se dokazati fizičkim ispitivanjem, računalnom simulacijom ili odgovarajućim crtežima.

5.2.4.3.

Zahtjevi za čvrstoću poda vozila za i-Size sjedišta

Cijela dodirna površina na podu vozila (vidjeti sliku 1. i 2. u Prilogu 5.) mora biti dovoljno čvrsta da podnese opterećenja do kojih dolazi u ispitivanju u skladu sa stavkom 6.2.4.5.

5.3.

Minimalni broj obaveznih ISOFIX sjedišta

5.3.1.

Svako vozilo kategorije M1 mora biti opremljeno s najmanje dva ISOFIX sjedišta koja ispunjavaju zahtjeve iz ovog Pravilnika.

Barem dva ISOFIX sjedišta moraju biti opremljena i ISOFIX sustavom sidrišta i sidrištem ISOFIX gornje sigurnosne uzice.

Tip i broj ISOFIX naprava, određen u Pravilniku br. 16, koje se mogu ugraditi na svako ISOFIX sjedište određen je u Pravilniku br. 16.

5.3.2.

Ne dovodeći u pitanje stavak 5.3.1., ako vozilo ima samo jedan red sjedala, ISOFIX sjedište nije obavezno.

5.3.3.

Ne dovodeći u pitanje stavak 5.3.1., barem jedan od dva sustava ISOFIX sjedišta mora biti ugrađen u drugi red sjedala.

5.3.4.

Ne dovodeći u pitanje stavak 5.3.1., vozila kategorije M1 ne moraju imati više od jednog sustava ISOFIX sjedišta ako vozilo ima:

(a)

najviše dvoja vrata za putnike; i

(b)

deklarirano stražnje sjedište na koje se ISOFIX sidrišta ne mogu ugraditi u skladu sa zahtjevima iz stavka 5.2.2. zbog toga što bi smetala sastavim dijelovima mjenjača ili ovjesa; i

(c)

indeks omjera snage i mase (PMR) veći od 140 u skladu s definicijama iz Pravilnika UN-a br. 51, pri čemu je definicija omjera snage i mase (PMR):

PMR = (Pn/mt) * 2 000 kg/kW

pri čemu je:

Pn najveća (nazivna) snaga motora, izražena u kW (2)

mro masa vozila u voznom stanju, izražena u kg

mt = mro (za vozila kategorije M1)

i

(d)

motor koji može postići najveću (nazivnu) snagu motora veću od 200 kW.2

Takvo vozilo mora imati samo jedan sustav ISOFIX sidrišta i sidrište ISOFIX gornje sigurnosne uzice na prednjem sjedištu predviđenom za suvozača zajedno s uređajem za deaktiviranje zračnog jastuka (ako je to sjedište opremljeno zračnim jastukom) i upozorenjem da u drugom redu sjedala nema sustava ISOFIX sjedišta.

5.3.5.

Ako je sustav ISOFIX sidrišta ugrađen na prednje sjedište zaštićeno prednjim zračnim jastukom, mora postojati uređaj za deaktiviranje tog zračnog jastuka.

5.3.6.

Ne dovodeći u pitanje stavak 5.3.1., za integrirane „ugrađene” sustave za držanje djeteta ugrađeni broj ISOFIX sjedišta mora biti najmanje dva minus broj integriranih „ugrađenih” sustava za držanje djeteta masene skupine 0, 0 + ili 1.

5.3.7.

Kabrioleti, kako su definirani u stavku 2.9.1.5. Konsolidirane rezolucije o konstrukciji vozila (R.E.3), koji imaju više od jednog reda sjedala moraju imati najmanje dva donja ISOFIX sidrišta. Ako na takvim vozilima postoji sidrište ISOFIX gornje sigurnosne uzice, to sidrište mora ispunjavati odgovarajuće odredbe ovog Pravilnika.

5.3.8.

Ako vozilo ima samo jedno sjedište po redu, obavezno je samo jedno ISOFIX sjedište na sjedištima za putnike. Ako na takvim vozilima postoji sidrište ISOFIX gornje sigurnosne uzice, to sidrište mora ispunjavati odgovarajuće odredbe ovog Pravilnika. Ako na suvozačevo sjedište nije moguće ugraditi ni najmanju ISOFIX napravu za držanje djeteta okrenutu prema naprijed (kako je definirano u Dodatku 2. Prilogu 17. Pravilniku UN-a br. 16), nije obavezno nijedno ISOFIX sjedište ako je za to vozilo specificiran neki sustav za držanje djeteta.

5.3.9.

Ne dovodeći u pitanje stavak 5.3.1., ISOFIX sjedišta nisu obavezna u vozilima hitne pomoći ili pogrebnim vozilima ni u vozilima namijenjenima za korištenje u oružanim snagama, civilnoj obrani, vatrogasnim službama i snagama za održavanje javnog reda.

5.3.10.

Ne dovodeći u pitanje stavke od 5.3.1. do 5.3.4., obavezna ISOFIX sjedišta mogu se djelomično ili potpuno zamijeniti i-Size sjedištima.

6.   ISPITIVANJA

6.1.

Fiksiranje vozila radi ispitivanja ISOFIX sidrišta

6.1.1.

Metoda za fiksiranje vozila tijekom ispitivanja ne smije biti takva da povećava čvrstoću ISOFIX sidrišta ili područja oko tih sidrišta ili da smanjuje uobičajene deformacije konstrukcije.

6.1.2.

Naprava za fiksiranje smatra se prihvatljivom ako nema nikakav učinak na područje koje se proteže preko cijele širine konstrukcije i ako su vozilo ili konstrukcija blokirani ili učvršćeni sprijeda na udaljenosti od najmanje 500 mm od sidrišta koje se ispituje i ako su držani ili učvršćeni straga na udaljenosti od najmanje 300 mm od tog sidrišta.

6.1.3.

Preporučuje se da konstrukcija leži na potpornjima raspoređenima približno u ravnini s osovinama kotača ili, ako to nije moguće, u ravnini s točkama pričvršćenja ovjesa.

6.1.4.

Ako se upotrebljava metoda fiksiranja koja se razlikuje od metode iz stavaka od 6.1.1. do 6.1.3. ovog Pravilnika, moraju se priložiti dokazi o njezinoj ekvivalentnosti.

6.2.

Zahtjevi za statičko ispitivanje

6.2.1.

Čvrstoća sustava ISOFIX sidrišta ispituje se primjenom sila, kako je propisano u stavku 6.2.4.3., na napravu za primjenu statičke sile (NPSS) s dobro pričvršćenim ISOFIX pričvrsnim dijelovima.

Za sidrište ISOFIX gornje sigurnosne uzice provodi se dodatno ispitivanje propisano u stavku 6.2.4.4.

Za i-Size sjedište provodi se dodatno ispitivanje potporne noge propisano u stavku 6.2.4.5.

Sva ISOFIX i/ili i-Size sjedišta u istom redu sjedala koja se mogu koristiti istodobno moraju se ispitati istodobno.

6.2.2.

Ispitivanje se može provesti na potpuno dovršenom vozilu ili na dovoljno dijelova vozila da budu reprezentativni za čvrstoću i krutost konstrukcije vozila.

Prozori i vrata mogu, ali ne moraju biti ugrađeni i mogu, ali ne moraju biti zatvoreni.

Može se ugraditi svaki dio opreme koji se uobičajeno dostavlja za koji je vjerojatno da pridonosi konstrukciji vozila.

Ispitivanja se smiju ograničiti na ISOFIX ili i-Size sjedište koji pripadaju samo jednom sjedalu ili jednoj skupini sjedala pod uvjetom da:

(a)

to ISOFIX ili i-Size sjedište ima iste konstrukcijske karakteristike kao i ISOFIX ili i-Size sjedište koje pripada drugim sjedalima ili skupinama sjedala; i

(b)

ako su takva ISOFIX ili i-Size sjedišta u cijelosti ili djelomično ugrađena na sjedalo ili skupinu sjedala, konstrukcijske karakteristike sjedala ili skupine sjedala, i poda ako je riječ o i-Size sjedištima, moraju biti iste kao i konstrukcijske karakteristike drugih sjedala ili skupina sjedala.

6.2.3.

Ako se sjedala i nasloni za glavu mogu namještati, ispituju se u položaju koji odredi tehnička služba unutar ograničenog raspona koji je odredio proizvođač vozila, kako je propisano u Dodatku 3. Prilogu 17. Pravilniku br. 16.

6.2.4.

Sile, smjerovi i dopušteni otklon

6.2.4.1.

Na središte donje prednje poprečne šipke naprave za primjenu statičke sile (NPSS) primjenjuje se sila od 135 ± 15 N kako bi se namjestio uzdužni položaj zadnjeg produžetka NPSS-a i uklonila svaka labavost ili napetost koja bi mogla biti prisutna između NPSS-a i njegova potpornja.

6.2.4.2.

Na napravu za primjenu statičke sile (NPSS) primjenjuju se sile u smjeru prema naprijed i pod kutom u skladu s tablicom 1.

Tablica 1.

Smjerovi ispitnih sila

Prema naprijed

0° ± 5°

8 kN ±0,25 kN

Pod kutom

75° ± 5° (s obje strane u odnosu na smjer prema naprijed; samo s jedne strane, ako je jedna strana nepovoljnija od druge ili ako su obje strane simetrične)

5 kN ±0,25 kN

Na proizvođačev zahtjev svako od ovih ispitivanja može se provesti na različitim konstrukcijama.

Sile u smjeru prema naprijed primjenjuju se tako da je početna sila pod kutom od 10 ± 5° iznad vodoravne ravnine. Sile pod kutom primjenjuju se vodoravno 0° ± 5°. Sila predopterećenja od 500 N ± 25 N primjenjuje se na propisanu točku opterećenja označenu na slici 2. u Prilogu 4. Puno se opterećenje mora postići što je brže moguće, a najkasnije u roku od 30 sekundi. Proizvođač može zatražiti da se primjena opterećenja postigne u roku od najviše 2 sekunde. Sila se mora održavati tijekom najmanje 0,2 s.

Sva se mjerenja moraju provoditi u skladu s normom ISO 6487 s CFC-om od 60 Hz ili nekom drugom ekvivalentnom metodom.

6.2.4.3.

Ispitivanja samo sustava ISOFIX sidrišta

6.2.4.3.1.

Ispitivanje silom u smjeru prema naprijed

Vodoravni uzdužni otklon (nakon predopterećenja) točke X NPSS-a tijekom primjene sile od 8 kN ±0,25 kN ne smije biti veći od 125 mm, a trajna deformacija, uključujući djelomično puknuće ili lom bilo kojeg donjeg ISOFIX sidrišta ili okolnog područja, ne smatra se neuspjehom ako se propisana sila održi tijekom propisanog razdoblja.

6.2.4.3.2.

Ispitivanje silom u smjeru pod kutom

Otklon u smjeru sile (nakon predopterećenja) točke X NPSS-a tijekom primjene sile od 5 kN ±0,25 kN ne smije biti veći od 125 mm, a trajna deformacija, uključujući djelomično puknuće ili lom bilo kojeg donjeg ISOFIX sidrišta ili okolnog područja, ne smatra se neuspjehom ako se propisana sila održi tijekom propisanog razdoblja.

6.2.4.4.

Ispitivanje sustava ISOFIX sidrišta i sidrišta ISOFIX gornje sigurnosne uzice

Između NPSS-a i sidrišta gornje sigurnosne uzice mora se primijeniti sila predopterećenja od 50 N ± 5 N radi postizanja odgovarajuće napetosti. Vodoravni otklon (nakon predopterećenja) točke X tijekom primjene sile od 8 kN ±0,25 kN ne smije biti veći od 125 mm, a trajna deformacija, uključujući djelomično puknuće ili lom bilo kojeg donjeg ISOFIX sidrišta ili sidrišta ISOFIX gornje sigurnosne uzice, ne smatra se neuspjehom ako se propisana sila održi tijekom propisanog razdoblja.

6.2.4.5.

Ispitivanje i-Size sjedišta

Uz ispitivanja iz stavaka 6.2.4.3. i 6.2.4.4. provodi se ispitivanje s prilagođenom napravom za primjenu statičkih sila koja se sastoji od NPSS-a i uključuje ispitnu sondu za potpornu nogu, kako je definirano na slici 3. u Prilogu 5. Ispitnu napravu za potpornu nogu treba namjestiti po dužini i širini kako bi se procijenila dodirna površina na podu vozila, kako je definirano u stavku 5.2.4.2. (vidjeti sliku 1. i 2. u Prilogu 5. ovom Pravilniku). Visinu ispitne naprave za potpornu nogu treba namjestiti tako da podnožje ispitne naprave za potpornu nogu bude u dodiru s gornjom površinom poda vozila. Ako se visina namješta pomoću unaprijed definiranih razmaka, bira se prva točka na kojoj stopalo stabilno stoji na podu; ako se visina ispitne naprave za potpornu nogu slobodno namješta, kut dubine NPSS-a mora se povećavati za 1,5° ± 0,5° zbog prilagođene visine ispitne naprave za potpornu nogu.

Vodoravni otklon (nakon predopterećenja) točke X NPSS-a tijekom primjene sile od 8 kN ±0,25 kN ne smije biti veći od 125 mm, a trajna deformacija, uključujući djelomično puknuće ili lom bilo kojeg donjeg ISOFIX sidrišta ili dodirne površine na podu vozila, ne smatra se neuspjehom ako se propisana sila održi tijekom propisanog razdoblja.

Tablica 2.

Dopušteni otkloni

Smjer sile

Najveći dopušteni otklon točke X NPSS-a

Prema naprijed

125 mm uzdužno

Pod kutom

125 mm u smjeru sile

6.2.5.

Dodatne sile

6.2.5.1.

Inercijske sile sjedala

Za položaj ugradnje na kojem se opterećenje prenosi u sklop sjedala vozila, a ne izravno na konstrukciju vozila, provodi se ispitivanje radi provjere da je sidrište sjedala vozila na konstrukciji vozila dovoljno čvrsto. U tom ispitivanju se na sjedalo ili odgovarajući dio sklopa sjedala vodoravno i uzdužno u smjeru prema naprijed primjenjuje sila jednaka dvadeseterostrukoj težini odgovarajućih dijelova sklopa sjedala tako da se stvori fizički učinak mase tog sjedala na sidrišta sjedala. Proizvođač određuje primjenu dodanih opterećenja i njihovu raspodjelu, za što mora dobiti odobrenje od tehničke službe.

Na proizvođačev zahtjev na točku X NPSS-a može se primijeniti dodatno opterećenje tijekom prethodno opisanih statičkih ispitivanja.

Ako je sidrište gornje sigurnosne uzice ugrađeno u sjedalo vozila, to se ispitivanje provodi pomoću remena ISOFIX gornje sigurnosne uzice.

Ne smije doći ni do kakvog puknuća i moraju biti ispunjeni zahtjevi za otklon iz tablice 2.

Napomena: Ovo se ispitivanje ne more provesti ni za jedno sidrište sustava sigurnosnih pojaseva vozila ugrađeno u konstrukciju sjedala vozila ako je to sjedalo već ispitano i homologirano da ispunjava zahtjeve iz ispitivanja opterećenjem sidrišta propisane u ovom Pravilniku za sustav za držanje odraslih putnika.

7.   PREINAKE I PROŠIRENJE HOMOLOGACIJE TIPA VOZILA

7.1.

Homologacijsko tijelo koje je homologiralo tip vozila mora se obavijestiti o svakoj preinaci tog tipa vozila. To tijelo zatim može:

7.1.1.

smatrati da učinjene preinake vjerojatno neće imati znatan štetan učinak i da vozilo u svakom slučaju i dalje ispunjava zahtjeve; ili

7.1.2.

zahtijevati dodatno ispitno izvješće od tehničke službe odgovorne za provođenje ispitivanja.

7.2.

Stranke Sporazuma koje primjenjuju ovaj Pravilnik obavješćuju se o potvrđivanju ili odbijanju homologacije, uz navođenje preinaka, putem postupka navedenog u stavku 4.3.

7.3.

Nadležno tijelo koje izdaje proširenje homologacije dodjeljuje serijski broj tom proširenju te je o tome dužno obavijestiti ostale stranke Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik izjavom u skladu s predloškom iz Priloga 1. ovom Pravilniku.

8.   SUKLADNOST PROIZVODNJE

Postupci za provjeru sukladnosti proizvodnje moraju biti u skladu s onima iz Popisa 1. Sporazuma (E/ECE/TRANS/505/Rev.3) i ispunjavati sljedeće zahtjeve.

8.1.

Svako vozilo s homologacijskom oznakom kako je propisana ovim Pravilnikom mora biti sukladno s homologiranim tipom vozila s obzirom na detalje koji utječu na karakteristike sustava ISOFIX sidrišta i sidrišta ISOFIX gornje sigurnosne uzice.

8.2.

Kako bi se provjerila sukladnost kako je propisana u stavku 8.1., dovoljan broj serijski proizvedenih vozila s homologacijskim oznakama u skladu s ovim Pravilnikom podvrgava se nasumičnim provjerama.

8.3.

Te nasumične provjere u pravilu se odnose na mjerenje. Međutim, prema potrebi, vozila se mogu podvrgnuti nekom od ispitivanja opisanih u stavku 6. koje odabere tehnička služba koja provodi homologacijska ispitivanja.

9.   SANKCIJE ZA NESUKLADNOST PROIZVODNJE

9.1.

Homologacija dodijeljena tipu vozila na temelju ovog Pravilnika može se povući ako nisu ispunjeni zahtjevi iz stavka 8.1. ili ako njegova sidrišta sigurnosnih pojasa ili sustav ISOFIX sidrišta i sidrište ISOFIX gornje sigurnosne uzice ne uspiju proći provjere propisane u stavku 8.

9.2.

Ako ugovorna stranka Sporazuma koja primjenjuje ovaj Pravilnik povuče homologaciju koju je prethodno dodijelila, dužna je o tome odmah obavijestiti druge ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik izjavom u skladu s predloškom iz Priloga 1. ovom Pravilniku.

10.   TRAJNO OBUSTAVLJENA PROIZVODNJA

Ako nositelj homologacije potpuno obustavi proizvodnju tipa sustava ISOFIX sidrišta i sidrišta ISOFIX gornje sigurnosne uzice homologiranog na temelju ovog Pravilnika, dužan je o tome obavijestiti homologacijsko tijelo koje je dodijelilo homologaciju. Nakon što primi odgovarajuću obavijest, to je tijelo dužno o tome obavijestiti druge ugovorne stranke Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik izjavom u skladu s predloškom iz Priloga 1. ovom Pravilniku.

11.   IMENA I ADRESE TEHNIČKIH SLUŽBI ODGOVORNIH ZA PROVOĐENJE HOMOLOGACIJSKIH ISPITIVANJA TE IMENA I ADRESE HOMOLOGACIJSKIH TIJELA

Ugovorne stranke Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik prijavljuju Tajništvu Ujedinjenih naroda imena i adrese tehničkih službi odgovornih za provođenje homologacijskih ispitivanja te homologacijskih tijela koja dodjeljuju homologacije i kojima treba dostaviti obrasce za potvrdu dodjeljivanja, proširenja, odbijanja ili povlačenja homologacije koji su izdani u drugim državama.


(1)  Razlikovne brojčane oznake ugovornih stranaka Sporazuma iz 1958. navedene su u Prilogu 3. Konsolidiranoj rezoluciji o konstrukciji vozila (R.E.3), dokument ECE/TRANS/WP.29/78/Rev.6.

www.unece.org/trans/main/wp29/wp29wgs/wp29gen/wp29resolutions.html

(2)  (Nazivna) snaga motora znači snaga motora izražena u kW (ECE) i izmjerena metodom ECE-a u skladu s Pravilnikom br. 85.


Prilog 1.

Izjava

Image 24

Image 25


Prilog 2.

Izgled homologacijskih oznaka

Predložak A

(vidjeti stavak 4.4. ovog Pravilnika)

Image 26

a = 8 mm (najmanje).

Ova homologacijska oznaka pričvršćena na vozilo označava da je taj tip vozila homologiran s obzirom na sustave ISOFIX sidrišta, ISOFIX gornje sigurnosne uzice i i-Size sjedišta u Francuskoj (E2) na temelju Pravilnika br. 145 pod homologacijskim brojem 001424. Prve dvije znamenke homologacijskog broja označavaju da je homologacija dodijeljena u skladu sa zahtjevima iz Pravilnika br. 145 u izvornoj verziji.

Predložak B

(vidjeti stavak 4.5. ovog Pravilnika)

Image 27

a = 8 mm (najmanje).

Ova homologacijska oznaka pričvršćena na vozilo označava da je taj tip vozila homologiran u Nizozemskoj (E4) na temelju pravilnika UN-a br. 145 i 11 (1) *. Homologacijski brojevi pokazuju da je u trenutku dodjeljivanja homologacije Pravilnik UN-a br. 145 bio u izvornoj verziji, a Pravilnik UN-a br. 11 obuhvaćao niz izmjena 02.


(1)  Drugi broj naveden je samo kao primjer.


Prilog 3.

Postupak za određivanje točke H i stvarnog nagiba trupa za sjedišta u motornim vozilima (*)

Dodatak 1. –

Opis trodimenzionalne naprave za određivanje točke H (3D H naprava) (1)

Dodatak 2. –

Trodimenzionalni referentni sustav (1)

Dodatak 3. –

Referentni podaci za sjedišta (1)


(*)  Postupak je opisan u dodacima 1., 2. i 3. Prilogu 1. Konsolidiranoj rezoluciji o izradi vozila (R.E.3) (dokument ECE/TRANS/WP.29/78/Rev.6).


Prilog 4.

Sustavi ISOFIX sidrišta i sidrišta ISOFIX gornje sigurnosne uzice

Image 28

Dimenzije su u milimetrima.

Image 29

Legenda

1.

Točka pričvršćenja gornje sigurnosne uzice

2.

Okretni pričvrsni dio za ispitivanje krutosti, kako je opisano u nastavku.

Krutost NPSS-a: Kad se NPSS pričvrsti na krute šipke sidrišta s prednjim poprečnim dijelom NPSS-a poduprtim krutom šipkom koju u središtu drži uzdužni zglob 25 mm ispod osnove NPSS-a (kako bi se omogućilo savijanje osnove NPSS-a), pomak točke X ne smije biti veći od 2 mm u bilo kojem smjeru kad se primijene sile u skladu s tablicom 1. iz stavka 6.2.4.2. ovog Pravilnika. Svaka deformacija sustava ISOFIX sidrišta isključuje se iz mjerenja.

Image 30

Image 31

Image 32

Image 33

Napomena: Dimenzije su u milimetrima.

Dimenzije su u milimetrima.

Image 34

Legenda

1.

Kut naslona

2.

Sjecište referentne ravnine pravca trupa i podne plohe

3.

Referentna ravnina pravca trupa

4.

Točka H

5.

Točka V

6.

Točka R

7.

Točka W

8.

Vertikalna uzdužna ravnina

9.

Duljina omatanja remena od točke V: 250 mm

10.

Duljina omatanja remena od točke W: 200 mm

11.

Presjek ravnine M

12.

Presjek ravnine R

13.

Ova crta označava podnu plohu specifičnog vozila unutar propisanog područja

Napomene:

1.

Dio sidrišta gornje sigurnosne uzice namijenjen spajanju s kukom gornje sigurnosne uzice mora biti u osjenčanom području.

2.

Točka R: referentna točka ramena.

3.

Točka V: referentna točka V, 350 mm vertikalno iznad točke H i 175 mm vodoravno iza nje.

4.

Točka W: referentna točka W, 50 mm vertikalno ispod točke R i 50 mm vodoravno iza nje.

5.

Ravnina M: referentna ravnina M, 1 000 mm vodoravno iza točke „R”.

6.

Površine područja koje su najisturenije prema naprijed dobivaju se rotacijom dužina omatanja po čitavom proširenom rasponu u prednjem dijelu područja. Dužine omatanja su najmanja prilagođena duljina tipičnog remena gornje sigurnosne uzice koja se proteže od vrha sustava za držanje djeteta (točke W) ili niže na stražnjem dijelu sustava za držanje djeteta (točka V).

Dimenzije su u milimetrima.

Image 35

Legenda

1.

Točka V

2.

Točka R

3.

Točka W

4.

Duljina omatanja remena od točke V: 250 mm

5.

Vertikalna uzdužna ravnina

6.

Duljina omatanja remena od točke W: 200 mm

7.

Lukovi na temelju duljina omatanja

8.

Točka H

Napomene:

1.

Dio sidrišta gornje sigurnosne uzice namijenjen spajanju s kukom gornje sigurnosne uzice mora biti u osjenčanom području.

2.

Točka R: referentna točka ramena.

3.

Točka V: referentna točka V, 350 mm vertikalno iznad točke H i 175 mm vodoravno iza nje.

4.

Točka W: referentna točka W, 50 mm vertikalno ispod točke R i 50 mm vodoravno iza nje.

5.

Ravnina M: referentna ravnina M, 1 000 mm vodoravno iza točke „R”.

6.

Površine područja koje su najisturenije prema naprijed dobivaju se rotacijom dužina omatanja po čitavom proširenom rasponu u prednjem dijelu područja. Dužine omatanja su najmanja prilagođena duljina tipičnog remena gornje sigurnosne uzice koja se proteže od vrha sustava za držanje djeteta (točke W) ili niže na stražnjem dijelu sustava za držanje djeteta (točka V).

(presjek ravnine R)

Dimenzije su u milimetrima.

Image 36

Legenda

1.

Središnja ravnina

2.

Točka V

3.

Točka R

4.

Točka W

5.

Vertikalna uzdužna ravnina

Napomene:

1.

Dio sidrišta gornje sigurnosne uzice namijenjen spajanju s kukom gornje sigurnosne uzice mora biti u osjenčanom području.

2.

Točka R: referentna točka ramena.

3.

Točka V: referentna točka V, 350 mm vertikalno iznad točke H i 175 mm vodoravno iza nje.

4.

Točka W: referentna točka W, 50 mm vertikalno ispod točke R i 50 mm vodoravno iza nje.

Image 37

Legenda

1.

Točka V

2.

Točka W

3.

Točka R

4.

Središnja ravnina

5.

Područje uz referentnu ravninu trupa

Napomene:

1.

Dio sidrišta gornje sigurnosne uzice namijenjen spajanju s kukom gornje sigurnosne uzice mora biti u osjenčanom području.

2.

Točka R: referentna točka ramena.

3.

Točka V: referentna točka V, 350 mm vertikalno iznad točke H i 175 mm vodoravno iza nje.

4.

Točka W: referentna točka W, 50 mm vertikalno ispod točke R i 50 mm vodoravno iza nje.

Image 38

Legenda

1.

Točka H

2.

Točka V

3.

Točka W

4.

Točka R

5.

Ravnina pod kutom od 45°

6.

Presjek ravnine R

7.

Površina podne plohe

8.

Prednji rub područja

Napomene:

1.

Dio sidrišta gornje sigurnosne uzice namijenjen spajanju s kukom gornje sigurnosne uzice mora biti u osjenčanom području.

2.

Točka R: referentna točka ramena.

Dimenzije su u milimetrima.

Image 39

1.

Vodoravna ploha naprave „ISO/F2” (B)

2.

Stražnja ploha naprave „ISO/F2” (B)

3.

Vodoravna tangenta vrha naslona sjedala (posljednje krute točke tvrdoće veće od 50 Shore A)

4.

Sjecište 2 i 3

5.

Referentna točka sigurnosne uzice

6.

Središnjica naprave „ISO/F2” (B)

7.

Remen gornje sigurnosne uzice

8.

Granice područja sidrišta

Image 40

Napomene:

1.

Crtež nije u mjerilu.

2.

Simbol se može prikazati zrcalno.

3.

Proizvođač može odabrati boju simbola.

Image 41

Napomene:

1.

Dimenzije su u milimetrima.

2.

Crtež nije u mjerilu.

3.

Oznaka mora biti jasno vidljiva pomoću kontrastnih boja ili odgovarajućeg reljefa ako je urezan ili izbočen.

Prilog 5.

i-Size sjedište

Dimenzije su u milimetrima.

Image 42

Legenda:

1.

Ispitna naprava za držanje djeteta

2.

Šipka donjih ISOFIX sidrišta

3.

Srednja uzdužna ravnina ispitne naprave za držanje djeteta

4.

Dopušteni obujam podnožja potporne noge

5.

Dodirna površina na podu vozila

Napomena: Crtež nije u mjerilu.

Dimenzije su u milimetrima.

Image 43

Legenda:

1.

Ispitna naprava za držanje djeteta

2.

Šipka donjih ISOFIX sidrišta

3.

Ravnina koju čini donja površina ispitne naprave za držanje djeteta kad je ugrađena na predviđeno sjedište

4.

Ravnina koja prolazi kroz šipku donjeg sidrišta, usmjerena okomito na srednju uzdužnu ravninu ispitne naprave za držanje djeteta i okomito na ravninu koju čini donja površina ispitne naprave za držanje djeteta kad je ugrađena na predviđeno sjedište.

5.

Dopušteni obujam podnožja potporne noge unutar kojeg se mora nalaziti pod vozila; taj obujam predstavlja raspon podešavanja potporne noge i-Size sustava za držanje djeteta po duljini i visini

6.

Pod vozila

Napomena: Crtež nije u mjerilu.

Dimenzije su u milimetrima.

Image 44

Legenda:

1.

Ispitna naprava za potpornu nogu

2.

Podnožje potporne noge

3.

NPSS (kako je definiran u Prilogu 4. ovom Pravilniku)

Napomene:

1.

Crtež nije u mjerilu.

2.

Ispitna naprava za potpornu nogu:

(a)

mora omogućavati ispitivanje na cijeloj dodirnoj površini na podu vozila definiranoj za svako i-Size sjedište;

(b)

mora biti čvrsto pričvršćena na NPSS tako da sile koje se primjenjuju na NPSS izravno prenose ispitne sile na pod vozila, bez smanjenja reaktivnih ispitnih sila zbog unutarnjeg prigušenja ili deformacija same ispitne naprave za potpornu nogu.

3.

Podnožje potporne noge sastoji se od valjka širine 80 mm i promjera 30 mm sa zaobljenim rubovima polumjera 2,5 mm na obje strane.

4.

Ako se visina namješta pomoću unaprijed definiranih razmaka, pojedinačni razmaci ne smiju biti veći od 20 mm.

Image 45

Napomene:

1.

Crtež nije u mjerilu.

2.

Proizvođač može odabrati boju simbola.

Ispravci

13.12.2019   

HR

Službeni list Europske unije

L 324/80


Ispravak Direktive Vijeća 2013/59/Euratom od 5. prosinca 2013. o osnovnim sigurnosnim standardima za zaštitu od opasnosti koje potječu od izloženosti ionizirajućem zračenju, i o stavljanju izvan snage direktiva 89/618/Euratom, 90/641/Euratom, 96/29/Euratom, 97/43/Euratom i 2003/122/Euratom

(Službeni list Europske unije L 13 od 17. siječnja 2014.)

Na stranici 40., u Prilogu II., u tablici A, u stupcu „Vrsta zračenja”, u pretposljednjem retku:

umjesto:

„Neutroni En < 50 MeV”;

treba stajati:

„Neutroni En > 50 MeV”.


13.12.2019   

HR

Službeni list Europske unije

L 324/81


Ispravak Uredbe Komisije (EU) 2019/1966 оd 27. studenoga 2019. o izmjeni i ispravku priloga II., III. i V. Uredbi (EZ) br. 1223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o kozmetičkim proizvodima

(Službeni list Europske unije L 307 od 28. studenoga 2019.)

Na stranici 19., Prilog I. i Prilog II. zamjenjuju se kako slijedi:

„PRILOG I.

(1)   

Prilog II. Uredbi (EZ) br. 1223/2009 mijenja se kako slijedi:

dodaju se sljedeći unosi:

Referentni broj

Identifikacija tvari

Kemijski naziv/INN

CAS broj

EZ broj

a

b

c

d

‚1612

Fosmet (ISO); S-[(1,3-diokso-1,3-dihidro-2H-izoindol-2-il)metil]-O,O-dimetil-fosforoditioat;

O,O-dimetil-S-ftalimidometil-fosforoditioat

732-11-6

211-987-4

1613

Kalijev permanganat

7722-64-7

231-760-3

1614

2-benzil-2-dimetilamino-4′-morfolinobutirofenon

119313-12-1

404-360-3

1615

Kizalofop-p-tefuril (ISO);

(+/–) tetrahidrofurfuril-(R)-2-[4-(6-klorkinoksalin-2-

iloksi)feniloksi]propionat

200509-41-7

414-200-4

1616

Propikonazol (ISO); (2RS,4RS;2RS,4SR)-1-{[2-(2,4-diklorfenil)-4-propil-1,3-dioksolan-2-il]metil}-1H-1,2,4-triazol

60207-90-1

262-104-4

1617

Pinoksaden (ISO); 8-(2,6-dietil-4-metilfenil)-7-okso-1,2,4,5-tetrahidro-7H-pirazolo[1,2-d][1,4,5]oksadiazepin-9-il-2,2-dimetilpropanoat

243973-20-8

635-361-9

1618

Tetrametrin (ISO);

(1,3-diokso-1,3,4,5,6,7-heksahidro-2H-izoindol-2-il)metil-2,2-dimetil-3-(2-metilprop-1-en-1-il)ciklopropan-karboksilat

7696-12-0

231-711-6

1619

(1,3,4,5,6,7-heksahidro-1,3-diokso-2H-izoindol-2-il)metil-(1R-trans)-2,2-dimetil-3-(2-metilprop-1-enil)ciklopropan-karboksilat

1166-46-7

214-619-0

1620

Spirodiklofen (ISO);

3-(2,4-diklorfenil)-2-okso-1-oksaspiro[4.5]dec-3-en-4-il-2,2-dimetilbutirat

148477-71-8

604-636-5

1621

Reakcijska smjesa 1-[2-(2-aminobutoksi)etoksi]but-2-ilamina i 1-({[2-(2-aminobutoksi)etoksi]metil}propoksi)but-2-ilamina

897393-42-9

447-920–2

1622

1-vinilimidazol

1072-63-5

214-012-0

1623

Amisulbrom (ISO); 3-(3-brom-6-fluor-2-metilindol-1-ilsulfonil)-N,N-dimetil-1H-1,2,4-triazol-1-sulfonamid

348635-87-0

672-776-4’

(2)   

Prilog III. Uredbi (EZ) br. 1223/2009 mijenja se kako slijedi:

unos 98 zamjenjuje se sljedećim:

‚98

Benzojeva kiselina, 2-hidroksi- (*1)

Salicylic acid

69-72-7

200-712-3

(a)

proizvodi za kosu koji se ispiru

(a)

3,0 %

Ne upotrebljavati u pripravcima za djecu mlađu od tri godine.

Ne upotrebljavati za djecu mlađu od tri godine. (*2)

(b)

drugi proizvodi, uz iznimku losiona za tijelo, sjenila za oči, maskare, tuša za oči, ruža za usne i roll-on dezodoransa

(b)

2,0 %

Ne upotrebljavati u primjenama koje udisanjem mogu dovesti do izloženosti pluća krajnjeg korisnika.

 

Ne upotrebljavati u oralnim proizvodima.

Za namjene različite od sprečavanja razvoja mikroorganizama u proizvodu. Ta namjena mora biti jasna iz načina prezentiranja proizvoda.

(3)   

Prilog V. Uredbi (EZ) br. 1223/2009 mijenja se kako slijedi:

unos 3 zamjenjuje se sljedećim:

Referentni broj

Identifikacija tvari

Uvjeti

Tekst uvjeta primjene i upozorenja

Kemijski naziv/INN

Naziv iz glosara uobičajenih sastojaka

CAS broj

EZ broj

Vrsta proizvoda, dijelovi tijela

Najveća koncentracija u gotovom pripravku

Ostalo

 

a

b

c

d

e

f

g

h

i

‚3

Salicilna kiselina (*3) i njezine soli

Salicylic acid

69-72-7

200-712-3

 

0,5 % (kiselina)

Ne upotrebljavati u proizvodima za djecu mlađu od tri godine.

Ne upotrebljavati za djecu mlađu od tri godine. (*4)

Ne upotrebljavati u oralnim proizvodima.

Ne upotrebljavati u primjenama koje udisanjem mogu dovesti do izloženosti pluća krajnjeg korisnika.

Calcium salicylate, magnesium salicylate, MEA-salicylate, sodium salicylate, potassium salicylate, TEA-salicylate

824-35-1, 18917-89-0, 59866-70-5, 54-21-7, 578-36-9, 2174-16-5

212-525-4, 242-669-3, 261-963-2, 200-198-0, 209-421-6, 218-531-3

 

0,5 % (kiselina)

Ne upotrebljavati u proizvodima za djecu mlađu od 3 godine, uz iznimku šampona.

Ne upotrebljavati za djecu mlađu od tri godine. (*5)

„PRILOG II.

(1)   

Prilog II. Uredbi (EZ) br. 1223/2009 ispravlja se kako slijedi:

(a)

unos 395 zamjenjuje se sljedećim:

Referentni broj

Identifikacija tvari

Kemijski naziv/INN

CAS broj

EZ broj

‚395

Hidroksi-8-kinolin i njegov sulfat bis(8-hidroksikinolinijev) sulfat, uz iznimku uporaba sulfata predviđenih pod unosom 51 u Prilogu III.

148-24-3

134-31-6

205-711-1

205-137-1’

(b)

unos 1396 zamjenjuje se sljedećim:

Referentni broj

Identifikacija tvari

Kemijski naziv/INN

CAS broj

EZ broj

a

b

c

d

‚1396

Borati, tetraborati, oktaborati te soli i esteri borne kiseline, uključujući:

 

 

dinatrijev oktaborat bezvodni [1]

12008-41-2 [1]

234-541-0 [1]

dinatrijev oktaborat tetrahidrat [2]

12280-03-4 [2]

234-541-0 [2]

2-aminoetanol, monoester s borovom kiselinom [3]

10377-81-8 [3]

233-829-3 [3]

2-hidroksipropilamonijev dihidrogenortoborat [4]

68003-13-4 [4]

268-109-8 [4]

kalijev borat, kalijeva sol borne kiseline [5]

12712-38-8 [5]

603-184-6 [5]

trioktildodecil borat [6]

— [6]

— [6]

cinkov borat [7]

1332-07-6 [7]

215-566-6 [7]

natrijev borat, dinatrijev tetraborat bezvodni; borna kiselina, natrijeva sol [8]

1330-43-4 [8]

215-540-4 [8]

tetraborov dinatrijev heptaoksid, hidrat [9]

12267-73-1 [9]

235-541-3 [9]

ortoborna kiselina, natrijeva sol [10]

13840-56-7 [10]

237-560-2 [10]

dinatrijev tetraborat dekahidrat; boraks dekahidrat [11]

1303-96-4 [11]

215-540-4 [11]

dinatrijev tetraborat pentahidrat; boraks pentahidrat [12]

12179-04-3 [12]

215-540-4 [12]’

(c)

unos 1507 zamjenjuje se sljedećim:

Referentni broj

Identifikacija tvari

Kemijski naziv/INN

CAS broj

EZ broj

‚1507

Diaminotoluen, metil-fenilendiamin, tehnički produkt – reakcijska smjesa [4-metil-m-fenilendiamina i 2-metil-m-fenilendiamina]

_

_’

(d)

dodaju se sljedeći unosi:

Referentni broj

Identifikacija tvari

Kemijski naziv/INN

CAS broj

EZ broj

a

b

c

d

‚1624

Pirimikarb (ISO); 2-(dimetilamino)-5,6-dimetilpirimidin-4-il-dimetilkarbamat

23103-98-2

245-430-1

1625

1,2-diklorpropan; propilen diklorid

78-87-5

201-152–2

1626

Dodecil-fenol, razgranati [1]

121158-58-5 [1]

310-154-3 [1]

2-dodecil-fenol, razgranati [2]

1801269-80-6 [2]

– [2]

3-dodecil-fenol, razgranati [3]

1801269-77-1 [3]

– [3]

4-dodecil-fenol, razgranati [4]

210555-94-5 [4]

640-104-9 [4]

derivati (tetrapropenil)-fenola [5]

74499-35-7 [5]

616-100-8 [5]

1627

Kumatetralil (ISO); 4-hidroksi-3-(1,2,3,4-tetrahidro-1-naftil)kumarin

5836-29-3

227-424-0

1628

Difenakum (ISO); 3-(3-bifenil-4-il-1,2,3,4-tetrahidro-1-naftil)-4-hidroksikumarin

56073-07-5

259-978-4

1629

Brodifakum (ISO); 4-hidroksi-3-(3-(4′-brom-4-bifenilil)-1,2,3,4-tetrahidro-1-naftil)kumarin

56073-10-0

259-980-5

1630

Flokumafen (ISO); reakcijska smjesa: cis-4-hidroksi-3-(1,2,3,4-tetrahidro-3-(4-(4-trifluormetilbenziloksi)fenil)-1-naftil)kumarina i trans-4-hidroksi-3-(1,2,3,4-tetrahidro-3-(4-(4-trifluormetilbenziloksi)fenil)-1-naftil)kumarina

90035-08-8

421-960-0

1631

Acetoklor (ISO); 2-klor-N-(etoksimetil)-N-(2-etil-6-metilfenil)acetamid

34256-82-1

251-899-3

1632

Mikrovlakna e-stakla reprezentativnog sastava

1633

Staklena mikrovlakna reprezentativnog sastava

1634

Bromadiolon (ISO); 3-[3-(4'-brombifenil4-il)-3-hidroksi-1-fenilpropil]-4-hidroksi-2H-kromen-2-on

28772-56-7

249-205-9

1635

Difetialon (ISO); 3-[3-(4′-brombifenil-4-il)-1,2,3,4-tetrahidronaftalen-1-il]4-hidroksi-2H-1-benzotiopiran-2-on

104653-34-1

600-594-7

1636

Perfluornonan-1-ska kiselina [1]

375-95-1 [1]

206-801-3 [1]

i njezine natrijeve [2]

21049-39-8 [2]

– [2]

i amonijeve [3] soli

4149-60-4 [3]

– [3]

1637

Dicikloheksil-ftalat

84-61-7

201-545-9

1638

3,7-dimetilokta-2,6-diennitril

5146-66-7

225-918-0

1639

Bupirimat (ISO); 5-butil-2-etilamino-6-metilpirimidin-4-il-dimetilsulfamat

41483-43-6

255-391–2

1640

Triflumizol (ISO); (1E)-N-[4-klor-2-(trifluormetil)phenyl]-1-(1H-imidazol-1-il)-2- propoksietanimin

68694-11-1

604-708-8

1641

Tert-butil-hidroperoksid

75-91-2

200-915-7’

(2)   

Prilog III. Uredbi (EZ) br. 1223/2009 ispravlja se kako slijedi:

(a)

unos 9 zamjenjuje se sljedećim:

Referentni

broj

Identifikacija tvari

Ograničenja

Tekst uvjeta primjene i upozorenja

Kemijski naziv/INN

Naziv iz glosara uobičajenih sastojaka

CAS broj

EZ broj

Vrsta proizvoda, dijelovi tijela

Najveća koncentracija u gotovom pripravku

Ostalo

 

a

b

c

d

e

f

g

h

i

‚9

Metilfenilendiamini, njihovi N-supstituirani derivati i njihove soli (1), uz iznimku tvari navedene pod referentnim brojevima 9a i 9b u ovom Prilogu i tvari navedenih pod referentnim brojevima 364, 413, 1144, 1310, 1313 i 1507 u Prilogu II.

 

 

 

Tvar za bojenje kose u oksidativnim proizvodima za bojenje kose

 

(a)

Opća uporaba

(a)

Na deklaraciji mora biti navedeno:

omjer za miješanje.

Image 46Bojila za kosu mogu izazvati jake alergijske reakcije.

Pročitati i slijediti upute.

Ovaj proizvod nije namijenjen osobama mlađima od 16 godina.

Privremene tetovaže od ‚crne kane’ mogu povećati rizik od alergijske reakcije.

Ne bojite kosu:

ako na licu imate osip ili osjetljivo, nadraženo i oštećeno vlasište

ako ste ikada imali bilo kakvu reakciju nakon bojenja kose

ako ste u prošlosti imali reakciju na privremenu tetovažu od ‚crne kane’.

Sadržava fenilendiamine (toluendiamine).

Ne upotrebljavati za bojenje trepavica ili obrva.’

(b)

Profesionalna uporaba

(b)

Na deklaraciji mora biti navedeno:

Za (a) i (b):

nakon miješanja pod oksidativnim uvjetima najveća koncentracija koja se primjenjuje na kosu ne smije biti veća od 5 %, izračunano kao slobodna baza

omjer za miješanje.

‚Samo za profesionalnu uporabu. Bojila za kosu mogu izazvati jake alergijske reakcije.

Pročitati i slijediti upute.

Ovaj proizvod nije namijenjen osobama mlađima od 16 godina.

Privremene tetovaže od ‚crne kane’ mogu povećati rizik od alergijske reakcije.

Ne bojite kosu:

ako na licu imate osip ili imate osjetljivo, nadraženo i oštećeno vlasište,

ako ste ikada imali bilo kakvu reakciju nakon bojenja kose,

ako ste u prošlosti imali reakciju na privremenu tetovažu od ‚crne kane’.

Sadržava fenilendiamine (toluendiamine).

Upotrebljavati prikladne rukavice.’;‘

(b)

dodaje se sljedeći unos:

Referentni broj

Identifikacija tvari

Ograničenja

Tekst uvjeta primjene i upozorenja

Kemijski naziv/INN

Naziv iz glosara uobičajenih sastojaka

CAS broj

EZ broj

Vrsta proizvoda, dijelovi tijela

Najveća koncentracija u gotovom pripravku

Ostalo

a

b

c

d

e

f

g

h

i

‚51

Bis(8-hidroksikinolinijev) sulfat

Oxyquinoline sulphate

134-31-6

205-137-1

Stabilizator za vodikov peroksid u proizvodima za kosu koji se ispiru

(0,3 % kao baza)

 

 

Stabilizator za vodikov peroksid u proizvodima za kosu koji se ne ispiru

(0,03 % kao baza)’


(*1)  Za uporabu kao konzervans vidjeti Prilog V., br. 3.

(*2)  Samo za proizvode koji se mogu upotrebljavati za djecu mlađu od tri godine.’

(*3)  Za uporabu koja nije konzervans vidjeti Prilog III., br. 98.

(*4)  Samo za proizvode koji se mogu upotrebljavati za djecu mlađu od tri godine.

(*5)  Samo za proizvode koji se mogu upotrebljavati za djecu mlađu od tri godine i koji ostaju u duljem dodiru s kožom.’