11.12.2019

Službeni list Europske unije

L 320/13

UREDBA KOMISIJE (EU) 2019/2117

оd 29. studenoga 2019.

o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 338/97 o zaštiti vrsta divlje faune i flore uređenjem trgovine njima

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 338/97 od 9. prosinca 1996. o zaštiti vrsta divlje faune i flore uređenjem trgovine njima (1), a posebno njezin članak 19. stavak 5.,

budući da:

(1)

Uredbom (EZ) br. 338/97 uređuje se trgovina životinjskim i biljnim vrstama navedenima u prilogu toj uredbi. Vrste navedene u tom prilogu uključuju vrste navedene u dodacima Konvenciji o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore (CITES) („Konvencija”) te vrstama zbog čijeg je stanja očuvanosti potrebno uređivanje i praćenje te trgovine iz Unije, u nju i unutar nje.

(2)	Na 18. sastanku Konferencije stranaka Konvencije održanom u Ženevi u Švicarskoj od 17. do 28. kolovoza 2019. (CoP 18) donesene su određene izmjene dodataka Konvenciji. Te bi izmjene trebalo prenijeti u priloge Uredbi (EZ) br. 338/97.

(3)

Sljedeće taksonomske kategorije uključene su u Dodatak I. Konvenciji te bi ih trebalo uključiti u Prilog A Uredbi (EZ) br. 338/97: Ceratophora erdeleni, Ceratophora karu, Ceratophora tennentii, Cophotis ceylanica, Cophotis dumbara, Gonatodes daudini, Achillides chikae hermeli i Parides burchellanus.

(4)

Sljedeće vrste prenesene su iz Dodatka II. u Dodatak I. Konvenciji te bi ih trebalo izbrisati iz Priloga B, a uključiti u Prilog A Uredbi (EZ) br. 338/97: Aonyx cinerea, Lutrogale perspicillata, Balearica pavonina, Cuora bourreti, Cuora picturata, Mauremys annamensis i Geochelone elegans. Malacochersus tornieri prenesen je iz Dodatka II. u Dodatak I.; ta je vrsta već uključena u Prilog A, a potrebno je promijeniti samo upućivanje na odgovarajući Dodatak.

(5)

Sljedeće taksonomske kategorije prenesene su iz Dodatka I. u Dodatak II. Konvenciji te bi ih trebalo izbrisati iz Priloga A, a uključiti u Prilog B Uredbi (EZ) br. 338/97: Vicugna vicugna (populacija pokrajine Salta, Argentina, s napomenom), Leporillus conditor, Pseudomys fieldi praeconis (uz promjenu nomenklature u Pseudomys fieldi), Xeromys myoides, Zyzomys pedunculatus, Dasyornis broadbenti litoralis, Dasyornis longirostris i Crocodylus acutus (populacija Meksika, s napomenom).

(6)

Sljedeće porodice, rodovi i vrste uključene su u Dodatak II. Konvenciji te bi ih trebalo uključiti u Prilog B Uredbi (EZ) br. 338/97: Giraffa camelopardalis, Syrmaticus reevesii, Ceratophora aspera (s napomenom), Ceratophora stoddartii (s napomenom), Lyriocephalus scutatus (s napomenom), Goniurosaurus spp., (s napomenom), Gekko gecko, Paroedura androyensis, Ctenosaura spp. (četiri vrste tog roda prethodno su bile uključene u Dodatak II., a sad su na popisu rodova), Pseudocerastes urarachnoides, Echinotriton chinhaiensis, Echinotriton maxiquadratus, Paramesotriton spp. (jedna vrsta tog roda prethodno je bila uključena u Dodatak II., a sad je na popisu rodova), Tylototriton spp., Isurus oxyrinchus, Isurus paucus, Glaucostegus spp., Rhinidae spp., Holothuria fuscogilva (s odgođenom primjenom), Holothuria nobilis (s odgođenom primjenom), Holothuria whitmaei (s odgođenom primjenom), Poecilotheria spp., Widdringtonia whytei, Pterocarpus tinctorius (s napomenom), Cedrela spp. (s napomenom i s odgođenom primjenom).

(7)	Vrste Syrmaticus reevesii, Ctenosaura quinquecarinata, Paramesotriton spp. i Tylototriton spp., koje su bile navedene u Prilogu D Uredbi (EZ) br. 338/97, trebalo bi izbrisati iz tog priloga nakon njihova uključenja u Dodatak II. Konvenciji na konferenciji CoP 18.

(8)

Na konferenciji CoP 18 izmijenjen je odjeljak o tumačenju dodataka, a više napomena koje se odnose na nekoliko taksonomskih kategorija uključenih u dodatke Konvenciji usvojeno je ili izmijenjeno, te se i te izmjene trebaju uvrstiti u priloge Uredbi (EZ) br. 338/97.

(a)

Uključene su sljedeće napomene:

—	napomena za vrste Saiga tatarica i Saiga borealis navedene u Dodatku II., i

—	napomena #17 (koja zamjenjuje napomenu #5) za vrstu Pericopsis elata navedenu u Dodatku II.

(b)

Izmijenjene su sljedeće napomene:

—	napomena za vrstu Vicugna vicugna navedenu u Dodatku II.,

—	napomena #4 f) za vrstu Aloe ferox navedenu u Dodatku II.,

—	napomena #16 za unos Adansonia grandidieri u Dodatku II., i

—	napomena #15 za unose u Dodatku II. roda Dalbergia spp. i vrsta Guibourtia demeusei, Guibourtia pellegriniana, Guibourtia tessmannii.

(9)	Definicije pojmova „gotova glazbala”, „gotovi pribor za glazbala”, „gotovi dijelovi glazbala”, „pošiljka” i „prerađeno drvo” trebalo bi uključiti u „Napomene o tumačenju priloga A, B, C i D”, s obzirom na to da su te definicije donesene na konferenciji CoP 18.

(10)

Sljedeće su vrste nedavno uključene u Dodatak III. Konvenciji: Sphaerodactylus armasi, Sphaerodactylus celicara, Sphaerodactylus dimorphicus, Sphaerodactylus intermedius, Sphaerodactylus nigropunctatus alayoi, Sphaerodactylus nigropunctatus granti, Sphaerodactylus nigropunctatus lissodesmus, Sphaerodactylus nigropunctatus ocujal, Sphaerodactylus nigropunctatus strategus, Sphaerodactylus notatus atactus, Sphaerodactylus oliveri, Sphaerodactylus pimienta, Sphaerodactylus ruibali, Sphaerodactylus siboney, Sphaerodactylus torrei, Anolis agueroi, Anolis baracoae, Anolis barbatus, Anolis chamaeleonides, Anolis equestris, Anolis guamuhaya, Anolis luteogularis, Anolis pigmaequestris, Anolis porcus, sve na zahtjev Kube. Te bi vrste stoga trebalo uključiti u Prilog C Uredbi (EZ) br. 338/97.

(11)

Sljedeće su vrste nedavno izbrisane iz Dodatka III. Konvenciji: Galictis vittata, Bassaricyon gabbii, Bassariscus sumichrasti, Cabassous centralis, Choloepus hoffmanni, Sciurus deppei i Crax rubra (samo populacija Kostarike), sve na zahtjev Kostarike. Stoga bi iz Priloga C Uredbi (EZ) br. 338/97 trebalo izbrisati upućivanje na Kostariku u unosima za Crax rubra i te druge vrste.

(12)	Unija nije uložila rezervu u odnosu na bilo koju od tih izmjena.

(13)

Na konferenciji CoP 18 usvojene su nove reference za nomenklaturu životinja i biljaka koja se posebno odnose na niz vrsta iz roda Ovis i nekoliko vrsta koje pripadaju porodici Felidae. Te se izmjene trebaju uključiti u priloge Uredbi (EZ) br. 338/97 uz zadržavanje trenutačno primjenjivih strožih mjera EU-a za uvoz vrsta prethodno opisanih kao Ovis ammon, u skladu s Prilogom XIII. Uredbi Komisije (EZ) br. 865/2006 (2).

(14)	Određene nazive vrsta (na hrvatskom i latinskom) trebalo bi ispraviti u skladu s trenutačnom praksom u njihovoj upotrebi.

(15)	Potrebno je izvršiti dodatne ispravke u postojećim napomenama, posebno napomenu „(moguće izumrla vrsta)” trebalo bi izbrisati iz navođenja četiri vrste, u skladu s izmjenama donesenima na konferenciji CoP 17.

(16)	S obzirom na opseg tih izmjena primjereno je, radi jasnoće, u cijelosti zamijeniti Prilog Uredbi (EZ) br. 338/97.

(17)	Uredbu (EZ) br. 338/97 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(18)

U članku XV. stavku 1. točki (c) Konvencije stoji da „izmjene donesene na sastanku [Konferencije stranaka] stupaju na snagu za sve stranke 90 dana nakon tog sastanka”. Kako bi se poštovao taj rok i osiguralo pravodobno stupanje na snagu izmjena Priloga toj Uredbi, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu trećeg dana od dana objave.

(19)	Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za trgovinu divljom faunom i florom uspostavljenog u skladu s člankom 18. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 338/97,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilog Uredbi (EZ) br. 338/97 zamjenjuje se tekstom navedenim u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 29. studenoga 2019.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER

(1) SL L 61, 3.3.1997., str. 1.

(2) Uredba Komisije (EZ) br. 865/2006 od 4. svibnja 2006. o utvrđivanju detaljnih pravila o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 338/97 (SL L 166, 19.6.2006., str. 1.).

PRILOG […]

Napomene za tumačenje priloga A, B, C i D

Vrste obuhvaćene prilozima A, B, C i D navode se:

(a)	nazivom vrste, ili

(b)	kao sve vrste unutar više taksonomske kategorije ili njezina određenog dijela.

Kratica „spp.” upotrebljava se za označivanje svih vrsta više taksonomske kategorije.

Druga upućivanja na taksonomske kategorije više od razine vrste služe isključivo u svrhu informiranja ili klasifikacije.

Vrste napisane masno otisnutim slovima u Prilogu A navedene su u skladu s njihovom zaštitom kako je predviđeno Direktivom 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (1) ili Direktivom Vijeća 92/43/EEZ (2).

Sljedeće kratice upotrebljavaju se za taksonomske kategorije biljaka ispod razine vrste:

(a)	„ssp.” upotrebljava se za označivanje podvrste;

(b)	„var(s).” upotrebljava se za označivanje varijeteta; i

(c)	„fa.” upotrebljava se za označivanje formi.

Oznake „(I)”, „(II)” i „(III)” uz ime vrste ili više taksonomske kategorije odnose se na Dodatke Konvenciji u kojima su navedene dotične vrste, kako je naznačeno u napomenama 7., 8. i 9. Kad se nijedna od ovih oznaka ne pojavljuje, dotične vrste nisu navedene u dodacima Konvenciji.

(I) uz ime vrste ili više taksonomske kategorije označuje da je ta vrsta ili viša taksonomska kategorija uključena u Dodatak I. Konvenciji.

(II) uz ime vrste ili više taksonomske kategorije označuje da je ta vrsta ili viša taksonomska kategorija uključena u Dodatak II. Konvenciji.

(III) uz ime vrste ili više taksonomske kategorije označuje da je ta vrsta ili viša taksonomska kategorija uključena u Dodatak III. Konvenciji. U ovom je slučaju naznačena i zemlja u odnosu na koju je vrsta ili viša taksonomska kategorija uključena u Dodatak III.

10.

„Kultivar”, u skladu s definicijom 8. izdanja Međunarodnog kodeksa nomenklature kultiviranog bilja, znači skupina biljaka koje (a) su izabrane zbog posebnog svojstva ili kombinacije svojstava, (b) su u tim svojstvima prepoznatljive, jednoobrazne i stabilne, i (c) ta svojstva zadržavaju kada se razmnožavaju odgovarajućim postupcima. Nova taksonomska kategorija kultivara ne može se smatrati takvom dok se ime njegove kategorije i opis službeno ne objave u najnovijem izdanju Međunarodnog kodeksa nomenklature kultiviranog bilja.

11.

Križanci se mogu posebno uvrstiti u dodatke, ali samo ako tvore zasebne i stabilne populacije u prirodi. Životinjski križanci koji u prethodne četiri generacije podrijetla imaju jedan ili više primjeraka vrsta iz Priloga A ili B podliježu ovoj Uredbi kao da su čiste vrste, čak i ako dotični križanac nije posebno uključen u te Priloge.

12.

Kada je vrsta uključena u Prilog A, B ili C, uključena je i cijela životinja ili biljka, bez obzira na to je li živa ili mrtva, kao i svi njezini dijelovi i derivati. U pogledu životinjskih vrsta navedenih u Prilogu C i biljnih vrsta navedenih u Prilogu B ili C, u isti prilog uvršteni su i svi dijelovi ili derivati te vrste, osim ako je uz vrstu navedena napomena da se uvrštavaju samo određeni dijelovi ili derivati. U skladu s člankom 2. točkom (t) ove Uredbe oznaka „#” iza koje slijedi broj uz ime vrste ili više taksonomske kategorije koji su uključeni u Prilog B ili C označuje dijelove ili derivate koji se navode u odnosu na njih za potrebe ove Uredbe kako slijedi:

Označuje sve dijelove i derivate, osim:

(a)	sjemena, spora i peludi (uključujući polinije);

(b)	sadnica ili kultura tkiva dobivenih in vitro, u čvrstim ili tekućim medijima, koje se prevoze u sterilnim spremnicima;

(c)	rezanog cvijeća umjetno razmnoženih biljaka; i

(d)	plodova te njihovih dijelova i derivata umjetno razmnoženih biljaka iz roda Vanilla.

Označuje sve dijelove i derivate, osim:

(a)	sjemena i peludi; i

(b)	gotovih proizvoda, pakiranih i spremnih za maloprodaju.

#3	Označuje cijelo i narezano korijenje i dijelove korijenja, isključujući obrađene dijelove i derivate, kao što su prašci, tablete, ekstrakti, tonici, čajevi i slatkiši.

Označuje sve dijelove i derivate, osim:

(a)	sjemena (uključujući tobolce Orchidaceae), spora i peludi (uključujući polinije). Izuzeće se ne odnosi na sjeme vrsta iz porodice Cactaceae spp. koje se izvozi iz Meksika i na sjeme vrsta Beccariophoenix madagascariensis i Neodypsis decaryi koje se izvoze iz Madagaskara;

(b)	sadnica ili kultura tkiva dobivenih in vitro, u čvrstim ili tekućim medijima, koje se prevoze u sterilnim spremnicima;

(c)	rezanog cvijeća umjetno razmnoženih biljaka;

(d)	plodova te njihovih dijelova i derivata naturaliziranih ili umjetno razmnoženih biljaka roda Vanilla (Orchidaceae) i porodice Cactaceae;

(e)	stabljika, cvijeća te njihovih dijelova i derivata naturaliziranih ili umjetno razmnoženih biljaka roda Opuntia podroda Opuntia i Selenicereus (Cactaceae); i

(f)	gotovih proizvoda od vrsta Aloe ferox i Euphorbia antisyphilitica, pakiranih i spremnih za maloprodaju.

#5	Označuje drvene trupce, piljeno drvo i furnir ploče.

#6	Označuje drvene trupce, piljeno drvo, furnir ploče i šperploče.

#7	Označuje drvene trupce, drvnu sječku, prah i ekstrakte.

#8	Označuje podzemne dijelove (npr. korijenje, rizome): cijele, u dijelovima ili u prahu.

Označuje sve dijelove i derivate, osim onih koji nose oznaku „Proizvedeno od sirovine vrste Hoodia spp. koja se ubire i proizvodi pod nadzorom i sukladno uvjetima sporazuma s nadležnim upravnim tijelom za CITES [Bocvane prema Sporazumu br. BW/xxxxxx] [Namibije prema Sporazumu br. NA/xxxxxx] [Južne Afrike prema Sporazumu br. ZA/xxxxxx]”.

#10	Označuje drvene trupce, piljeno drvo, furnir ploče, uključujući nedovršene proizvode od drveta koji se koriste za proizvodnju gudala za gudačka glazbala.

#11	Označuje drvene trupce, piljeno drvo, furnir ploče, šperploče, prah i ekstrakte. Gotovi proizvodi koji u svojim sastojcima sadržavaju navedene ekstrakte, uključujući mirise, nisu obuhvaćeni ovom napomenom.

#12	Označuje drvene trupce, piljeno drvo, furnir ploče, šperploče i ekstrakte. Gotovi proizvodi koji u svojim sastojcima sadržavaju navedene ekstrakte, uključujući mirise, nisu obuhvaćeni ovom napomenom.

#13	Označuje kernel (poznat i kao „endosperm”, „pulpa” ili „kopra”) te svaki njegov derivat.

#14

Označuje sve dijelove i derivate, osim:

(a)	sjemena i peludi;

(b)	sadnica ili kultura tkiva dobivenih in vitro, u čvrstim ili tekućim medijima, koje se prevoze u sterilnim spremnicima;

(c)

plodova;

(d)

lišća;

(e)	praha koji se dobiva iz drveta agar iz kojega je ekstrahirano ulje, uključujući komprimirani prah u svim oblicima; i

(f)	gotovih proizvoda, pakiranih i spremnih za maloprodaju. Ovo se izuzeće ne odnosi na drvnu sječku, perle, krunice i rezbarije.

#15

Označuje sve dijelove i derivate, osim:

(a)	lišća, cvijeća, peluda, plodova i sjemena;

(b)	gotovih proizvoda do najveće mase drva navedene vrste do 10 kg po pošiljci;

(c)	gotovih glazbala, gotovih dijelova glazbala i gotovog pribora za glazbala;

(d)	dijelova i derivata vrste Dalbergia cochinchinensis koji su obuhvaćeni napomenom #4;

(e)	dijelova i derivata vrsta roda Dalbergia spp. podrijetlom iz Meksika i izvezenih iz njega koji su obuhvaćeni napomenom #6.

#16	Označuje sjeme, plodove i ulja.

#17	Drveni trupci, piljeno drvo, furnir ploče, šperploče i prerađeno drvo.

13.

Niže navedeni pojmovi i izrazi koji se upotrebljavaju u napomenama u ovim prilozima definiraju se kako slijedi:

Ekstrakt

Svaka tvar dobivena izravno od biljnog materijala fizičkim ili kemijskim postupcima bez obzira na postupak proizvodnje. Ekstrakt može biti krut (npr. kristali, smola, fine ili grube čestice), polukrut (npr. gume, voskovi) ili tekuć (npr. otopine, tinkture, ulje i eterična ulja).

Gotova glazbala

Glazbalo (kako je navedeno u poglavlju 92. Harmoniziranog sustava Svjetske carinske organizacije: glazbala, njihovi dijelovi i pribor) na kojemu se odmah može svirati ili u koje samo treba ugraditi dijelove kako bi se na njemu moglo svirati. Taj pojam uključuje antikvitetna glazbala (kako su definirana u oznakama Harmoniziranog sustava 97.05 i 97.06: Umjetnička djela, kolekcionarski predmeti i antikviteti).

Gotovi pribor za glazbala

Pribor za glazbalo (kako je navedeno u poglavlju 92. Harmoniziranog sustava Svjetske carinske organizacije: glazbala, njihovi dijelovi i pribor) koji je odvojen od glazbala, posebno izveden ili oblikovan izričito za korištenje s glazbalom i za čiju upotrebu nije potrebna nikakva daljnja izmjena.

Gotovi dijelovi glazbala

Dio glazbala (kako je navedeno u poglavlju 92. Harmoniziranog sustava Svjetske carinske organizacije: glazbala, njihovi dijelovi i pribor) koji je spreman za ugradnju, posebno izveden ili oblikovan izričito za korištenje zajedno s glazbalom i za koji nije potrebna daljnja dorada kako bi se na tom glazbalu moglo svirati.

Gotovi proizvodi, pakirani i spremni za maloprodaju

Proizvodi, otpremljeni pojedinačno ili skupno, za koje nije potrebna daljnja obrada, pakirani i označeni za konačnu upotrebu ili maloprodaju, spremni za prodaju ili upotrebu šire javnosti.

Prah

Suha čvrsta tvar u obliku finih ili grubih čestica.

Pošiljka

Teret koji se prevozi na temelju jedne teretnice ili jednog zračnog tovarnog lista, neovisno o količini ili broju kontejnera ili paketa; ili predmeta koje osoba nosi na sebi ili koji su dio osobne prtljage.

10 kg po pošiljci

Za pojam „10 kg po pošiljci” ograničenje od 10 kg treba tumačiti na način da se odnosi na masu pojedinih dijelova svakog predmeta u pošiljci izrađenog od drva dotične vrste. Drugim riječima, ograničenje od 10 kg procjenjuje se prema masi koju imaju dijelovi drva od vrsta Dalbergia/Guibourtia sadržani u svakom pojedinom predmetu u pošiljci, a ne u odnosu na ukupnu masu pošiljke.

Prerađeno drvo

Definirano prema oznaci Harmoniziranog sustava 44.09. Drvo (uključujući lamele i daščice za parket, nesastavljene), kontinuirano oblikovano (s perom i utorom, rubno zarezano, v-spojeno, profilirano ili slično) duž bilo kojeg ruba, kraja ili lica, neovisno o tome je li blanjano, brušeno ili spojeno na krajevima ili nije.

Drvna sječka

Drvo koje je usitnjeno na komadiće.

14.

Budući da ni uz jednu vrstu ni višu taksonomsku kategoriju FLORE uključenu u Prilog A ne stoji napomena da se s njihovim križancima mora postupati u skladu s člankom 4. stavkom 1., to znači da je trgovina umjetno razmnoženim križancima dobivenima od jedne ili više tih vrsta ili taksonomskih kategorija moguća s potvrdom o umjetnom razmnožavanju, a da sjeme i pelud (uključujući polinije), rezano cvijeće, sadnice ili kulture tkiva dobivene in vitro, u krutom ili tekućem mediju, koje se prevoze u sterilnim spremnicima, od tih križanaca, ne podliježu ovoj Uredbi.

15.

Urin, fekalije i ambra koji nastaju kao otpadni proizvodi bez ljudske manipulacije dotičnih životinja ne podliježu ovoj Uredbi.

16.

U pogledu vrsta faune navedenih u Prilogu D, ova Uredba primjenjuje se samo na žive primjerke i cijele ili u znatnoj mjeri cijele mrtve primjerke, osim u slučajevima taksonomskih kategorija koje su označene kako slijedi kako bi se pokazalo da su obuhvaćeni i drugi dijelovi i derivati:

§ 1	Sve cijele ili u znatnoj mjeri cijele životinjske kože, sirove ili štavljene.

17.

U pogledu vrsta flore navedenih u Prilogu D, ova Uredba primjenjuje se samo na žive primjerke, osim u slučajevima taksonomskih kategorija koje su označene kako slijedi kako bi se pokazalo da su obuhvaćeni i drugi dijelovi i derivati:

§ 3	Sušene i svježe biljke, uključujući, gdje je primjenjivo, lišće, korijenje/rizome, stabljike, sjeme/spore, koru drveta i plodove.

§ 4

Drveni trupci, piljeno drvo i furnir ploče.

Prilog A

Prilog B

Prilog C

Uobičajeni naziv

FAUNA

CHORDATA (SVITKOVCI)

SISAVCI

Sisavci

ARTIODACTYLA

Antilocapridae

Rašljoroge antilope

Antilocapra americana (I) (samo populacija Meksika; ni jedna druga populacija nije uključena u priloge ovoj Uredbi)

Rašljoroga antilopa

Bovidae

Šupljorošci

Addax nasomaculatus (I)

Adaks antilopa

Ammotragus lervia (II)

Grivasti skakač, berberska ovca

Antilope cervicapra (III Nepal/Pakistan)

Crna azijska antilopa

Bos gaurus (I) (ne odnosi se na udomaćeni oblik naveden kao Bos frontalis koji ne podliježe ovoj Uredbi)

Gaurski bivol

Bos mutus (I) (ne odnosi se na udomaćeni oblik naveden kao Bos grunniens koji ne podliježe ovoj Uredbi)

Divlji dugorepi jak

Bos sauveli (I)

Kuprej, Kambodžansko šumsko govedo

Boselaphus tragocamelus (III Pakistan)

Velika modra antilopa, nilgaj antilopa

Bubalus arnee (III Nepal) (ne odnosi se na udomaćeni oblik naveden kao Bubalus bubalis koji ne podliježe ovoj Uredbi)

Riječni vodeni bivol

Bubalus depressicornis (I)

Močvarni bivol

Bubalus mindorensis (I)

Tamaru

Bubalus quarlesi (I)

Planinski bivol

Budorcas taxicolor (II)

Takin

Capra falconeri (I)

Vijoroga koza

Capra caucasica (II)

Kavkaska koza, kavkaski tur

Capra hircus aegagrus (III Pakistan) (primjerci udomaćenog oblika ne podliježu ovoj Uredbi)

Divlja koza

Capra sibirica (III Pakistan)

Sibirska koza

Capricornis milneedwardsii (I)

Kineski serov

Capricornis rubidus (I)

Crveni serov

Capricornis sumatraensis (I)

Sumatranski serov

Capricornis thar (I)

Himalajski serov

Cephalophus brookei (II)

Brookeov dujker

Cephalophus dorsalis (II)

Crnoleđi dujker

Cephalophus jentinki (I)

Jentinkov dujker

Cephalophus ogilbyi (II)

Ogilbyjev dujker

Cephalophus silvicultor (II)

Žutoleđi dujker

Cephalophus zebra (II)

Prugasti dujker

Damaliscus pygargus pygargus (II)

Bontebok

Gazella bennettii (III Pakistan)

Indijska gazela

Gazella cuvieri (I)

Edmi gazela

Gazella dorcas (III Alžir/Tunis)

Dorkas gazela

Gazella leptoceros (I)

Pješčana gazela

Hippotragus niger variani (I)

Velika crna grivasta antilopa

Kobus leche (II)

Močvarna antilopa, lečva

Naemorhedus baileyi (I)

Naemorhedus caudatus (I)

Naemorhedus goral (I)

Himalajska divokoza, goral

Naemorhedus griseus (I)

Nanger dama (I)

Oryx dammah (I)

Sabljastorogi oriks

Oryx leucoryx (I)

Arapski oriks

Ovis ammon (II)

Argali ovca

Ovis arabica (II)

Arapska divlja ovca

Ovis bochariensis (II)

Ovis canadensis (II) (samo populacija Meksika; ni jedna druga populacija nije uključena u priloge ovoj Uredbi)

Američki muflon

Ovis collium (II) (*1)

Ovis cycloceros (II)

Ovis darwini (II) (*1)

Ovis gmelini (I) (populacija Cipra)

Ovis hodgsonii (I)

Tibetanska argali ovca

Ovis jubata (II) (*1)

Ovis karelini (II) (*1)

Ovis nigrimontana (I)

Ovis polii (II) (*1)

Ovis punjabiensis (II)

Ovis severtzovi (II) (*1)

Ovis vignei (I)

Pantholops hodgsonii (I)

Tibetska antilopa, čiru

Philantomba monticola (II)

Plavi dujker

Pseudois nayaur (III Pakistan)

Baral

Pseudoryx nghetinhensis (I)

Vijetnamsko šumsko govedo, sao-la

Rupicapra pyrenaica ornata (II)

Pirinejska divokoza

Saiga borealis (II) (nulta godišnja izvozna kvota za divlje primjerke kojima se trguje u komercijalne svrhe)

Saiga tatarica (II) (nulta godišnja izvozna kvota za divlje primjerke kojima se trguje u komercijalne svrhe)

Sajga

Tetracerus quadricornis (III Nepal)

Četveroroga antilopa

Camelidae

Deve

Lama guanicoe (II)

Gvanako

Vicugna vicugna (I) (osim populacija Argentine [populacije pokrajina Jujuy i Catamarca i populacije u poluzatočeništvu u pokrajinama Jujuy, Salta, Catamarca, La Rioja i San Juan]; Bolivije [cijela populacija]; Čilea [populacija regije Tarapacá te regije Arica i Parinacota]; Ekvadora [cijela populacija] i Perua [cijela populacija]; koje su uključene u Prilog B)

Vicugna vicugna (II) (samo populacije Argentine [populacije pokrajina Jujuy i Catamarca i populacije u poluzatočeništvu u pokrajinama Jujuy, Salta, Catamarca, La Rioja i San Juan]; Bolivije [cijela populacija]; Čilea [populacija regije Tarapacá te regije Arica i Parinacota]; Ekvadora [cijela populacija] i Perua [cijela populacija]; sve druge populacije uključene su u Prilog A) (3)

Vikunja

Cervidae

Jeleni

Axis calamianensis (I)

Axis kuhlii (I)

Kuhlov jelen

Axis porcinus (III Pakistan (osim podvrsta uključenih u Prilog A))

Axis porcinus annamiticus (I)

Blastocerus dichotomus (I)

Močvarni jelen

Cervus elaphus bactrianus (II)

Buharski jelen

Cervus elaphus barbarus (III Alžir/Tunis)

Cervus elaphus hanglu (I)

Kašmirski jelen, hangul

Dama dama mesopotamica (I)

Perzijski jelen lopatar

Hippocamelus spp. (I)

Andski jeleni

Mazama temama cerasina (III Gvatemala)

Srednjoamerički crveni broket

Muntiacus crinifrons (I)

Crni muntjak

Muntiacus vuquangensis (I)

Golemi muntjak

Odocoileus virginianus mayensis (III Gvatemala)

Bjelorepi jelen

Ozotoceros bezoarticus (I)

Pampaski jelen

Pudu mephistophiles (II)

Sjeverni pudu

Pudu puda (I)

Južni pudu

Rucervus duvaucelii (I)

Rucervus eldii (I)

Giraffidae

Giraffa camelopardalis (II)

Žirafe

Žirafa

Hippopotamidae

Vodenkonji

Hexaprotodon liberiensis (II)

Patuljasti vodenkonj

Hippopotamus amphibius (II)

Nilski vodenkonj

Moschidae

Mošusni jeleni

Moschus spp. (I) (samo populacije Afganistana, Butana, Indije, Mjanmara, Nepala i Pakistana; sve druge populacije uključene su u Prilog B)

Moschus spp. (II) (osim populacija Afganistana, Butana, Indije, Mjanmara, Nepala i Pakistana koje su uključene u Prilog A)

Mošusni jeleni

Suidae

Svinje

Babyrousa babyrussa (I)

Babirusa, dugokljova svinja

Babyrousa bolabatuensis (I)

Babyrousa celebensis (I)

Babyrousa togeanensis (I)

Sus salvanius (I)

Patuljasta svinja

Tayassuidae

Pekariji

Tayassuidae spp. (II) (osim vrsta uključenih u Prilog A i populacija vrste Pecari tajacu iz Meksika i Sjedinjenih Američkih Država, koje nisu uključene u priloge ovoj Uredbi)

Pekariji

Catagonus wagneri (I)

Veliki pekari

CARNIVORA

Ailuridae

Ailurus fulgens (I)

Crveni panda

Canidae

Psi

Canis aureus (III India)

Čagalj

Canis lupus (I/II)

(sve populacije osim onih u Španjolskoj sjeverno od Duera i Grčkoj sjeverno od 39. paralele. Populacije Butana, Indije, Nepala i Pakistana navode se u Dodatku I., a sve ostale populacije navode se u Dodatku II. Ne odnosi se na udomaćeni oblik i na dinga, koji se navode kao Canis lupus familiaris i Canis lupus dingo)

Canis lupus (II) (populacije Španjolske sjeverno od Duera i Grčke sjeverno od 39. paralele. Ne odnosi se na udomaćeni oblik i na dinga, koji se navode kao Canis lupus familiaris i Canis lupus dingo)

Vuk

Canis simensis

Semienski čagalj

Cerdocyon thous (II)

Rakojeda lisica

Chrysocyon brachyurus (II)

Grivasti vuk

Cuon alpinus (II)

Crveni azijski pas, indijski vuk

Lycalopex culpaeus (II)

Lycalopex fulvipes (II)

Darwinova lisica

Lycalopex griseus (II)

Patagonijska siva lisica

Lycalopex gymnocercus (II)

Pampska lisica

Speothos venaticus (I)

Južnoamerički kunoliki pas

Vulpes bengalensis (III Indija)

Bengalska lisica, indijska lisica

Vulpes cana (II)

Blanfordova lisica

Vulpes zerda (II)

Pustinjska dugouha lisica, fenek

Eupleridae

Cryptoprocta ferox (II)

Fosa

Eupleres goudotii (II)

Falanuk, mravožderska cibetka

Fossa fossana (II)

Madagaskarska cibetka

Felidae

Mačke

Felidae spp. (II) (osim vrsta uključenih u Prilog A. Primjerci udomaćenih oblika ne podliježu ovoj Uredbi) Za afričke populacije vrste Panthera leo: nulta godišnja izvozna kvota utvrđena je za primjerke kostiju, dijelova kostiju, proizvoda od kostiju, kliješta, kosture, lubanje i zube koji su uzeti iz prirode i kojima se trguje u komercijalne svrhe.

Godišnje izvozne kvote za trgovinu primjercima kostiju, dijelova kostiju, proizvoda od kosti, pandžama, kosturima, lubanjama i zubima u komercijalne svrhe, dobivenima iz uzgoja u zatočeništvu u Južnoj Africi utvrdit će se i godišnje priopćivati tajništvu CITES-a.

Mačke

Acinonyx jubatus (I) (Godišnje izvozne kvote za žive primjerke i lovačke trofeje odobravaju se kako slijedi: Bocvana: 5; Namibija: 150; Zimbabve: 50. Trgovina takvim primjercima podliježe članku 4. stavku 1.)

Gepard

Caracal caracal (I) ((samo populacija Azije; sve druge populacije uključene su u Prilog B)

Azijski karakal

Catopuma temminckii (I)

Azijska zlatna mačka

Felis nigripes (I)

Crnonoga mačka

Felis silvestris (II)

Europska divlja mačka

Herpailurus yagouaroundi (I) (samo populacije Srednje i Sjeverne Amerike; sve druge populacije uključene su u Prilog B)

Jaguarundi

Leopardus geoffroyi (I)

Geoffroyjeva mačka

Leopardus guttulus (I)

Leopardus jacobita (I)

Andska planinska mačka

Leopardus pardalis (I)

Ocelot

Leopardus tigrinus (I)

Mala pjegava mačka, oncila

Leopardus wiedii (I)

Margaj

Lynx lynx (II)

Euroazijski ris

Lynx pardinus (I)

Iberski ris

Neofelis diardi (I)

Neofelis nebulosa (I)

Oblačni leopard

Panthera leo (I) (samo populacije Indije; sve druge populacije uključene su u Prilog B)

Azijski lav

Panthera onca (I)

Jaguar

Panthera pardus (I)

Leopard

Panthera tigris (I)

Tigar

Panthera uncia (I)

Snježni leopard

Pardofelis marmorata (I)

Mramorasta mačka

Prionailurus bengalensis bengalensis (I) (samo populacije Bangladeša, Indije i Tajlanda; sve druge populacije uključene su u Prilog B)

Prionailurus iriomotensis (II)

Prionailurus planiceps (I)

Ravnoglava mačka

Prionailurus rubiginosus (I) (samo populacija Indije; sve druge populacije uključene su u Prilog B)

Hrđavocrvena mačka

Puma concolor (I) (samo populacije Kostarike i Paname; sve druge populacije uključene su u Prilog B)

Kostarikanska puma

Herpestidae

Mungosi

Herpestes edwardsi (III Indija/Pakistan)

Obični indijski mungos

Herpestes fuscus (III Indija)

Indijski crvenosmeđi mungos

Herpestes javanicus (III Pakistan)

Javanski mungos

Herpestes javanicus auropunctatus (III Indija)

Mali indijski mungos

Herpestes smithii (III Indija)

Crvenkasti mungos

Herpestes urva (III Indija)

Rakojedni mungos

Herpestes vitticollis (III Indija)

Prugastovrati mungos

Hyaenidae

Hijene

Hyaena hyaena (III Pakistan)

Prugasta hijena

Proteles cristata (III Bocvana)

Kapski vuk, hijenski vuk

Mephitidae

Conepatus humboldtii (II)

Humboldtov rilonosi smrdljivac

Mustelidae

Kune

Lutrinae

Vidre

Lutrinae spp. (II) (osim vrsta uključenih u Prilog A)

Vidre

Aonyx capensis mikrodon (I) (samo populacije Kameruna i Nigerije; sve druge populacije uključene su u Prilog B)

Aonyx cinerea (I)

Enhydra lutris nereis (I)

Južnomorska vidra

Lontra felina (I)

Južnoamerička morska vidra

Lontra longicaudis (I)

Neotropska vidra

Lontra provocax (I)

Južna riječna vidra

Lutra lutra (I)

Europska vidra

Lutra nippon (I)

Lutrogale perspicillata (I)

Pteronura brasiliensis (I)

Golema vidra

Mustelinae

Lasice

Eira barbara (III Honduras)

Sivoglava tajra

Martes flavigula (III Indija)

Žutogrla kuna

Martes foina intermedia (III Indija)

Kuna bjelica

Martes gwatkinsii (III Indija)

Južnoindijska kuna

Mellivora capensis (III Bocvana)

Dvobojni jazavac, jazavac medožder

Mustela nigripes (I)

Crnonogi tvor

Odobenidae

Morževi

Odobenus rosmarus (III Kanada)

Morž

Otariidae

Ušati tuljani

Arctocephalus spp. (II) (osim vrsta uključenih u Prilog A)

Južni tuljani krznaši

Arctocephalus philippii (II)

Čileanski morski medvjed

Arctocephalus townsendi (I)

Meksički morski medvjed

Phocidae

Pravi tuljani

Mirounga leonina (II)

Južni morski slon

Monachus spp. (I)

Morske medvjedice

Procyonidae

Rakuni

Nasua narica (III Honduras)

Bjelonosi nosati rakun, bjelonosi koati

Nasua nasua solitaria (III Urugvaj)

Južnobrazilski nosati rakun, južnobrazilski koati

Potos flavus (III Honduras)

Kinkadžu

Ursidae

Medvjedi

Ursidae spp. (II) (osim vrsta uključenih u Prilog A)

Medvjedi

Ailuropoda melanoleuca (I)

Veliki panda

Helarctos malayanus (I)

Malajski medvjed

Melursus ursinus (I)

Usnati medvjed

Tremarctos ornatus (I)

Medvjed naočar

Ursus arctos (I/II)

(samo populacije Butana, Kine, Meksika i Mongolije i podvrste Ursus arctos isabellinus navode se u Dodatku I.; sve druge populacije i podvrste navode se u Dodatku II.)

Smeđi medvjed

Ursus thibetanus (I)

Azijski crni medvjed

Viverridae

Cibetke

Arctictis binturong (III Indija)

Binturong

Civettictis civetta (III Bocvana)

Afrička cibetka

Cynogale bennettii (II)

Vidrolika cibetka

Hemigalus derbyanus (II)

Prugasta cibetka palmašica

Paguma larvata (III India)

Maskirana cibetka palmašica

Paradoxurus hermaphroditus (III Indija)

Azijska cibetka palmašica

Paradoxurus jerdoni (III Indija)

Smeđi musang

Prionodon linsang (II)

Prstenastorepi linsang

Prionodon pardicolor (I)

Azijski linsang

Viverra civettina (III Indija)

Malabarska velikopjega cibetka

Viverra zibetha (III Indija)

Velika indijska cibetka

Viverricula indica (III Indija)

Mala indijska cibetka

CETACEA

Kitovi

CETACEA spp. (I/II) (4)

Kitovi

CHIROPTERA

Phyllostomidae

Platyrrhinus lineatus (III Urugvaj)

Bjeloprugi krponosac

Pteropodidae

Plodojedi šišmiši, letipsi, voćni šišmiši

Acerodon spp. (II) (osim vrsta uključenih u Prilog A)

Letipsi

Acerodon jubatus (I)

Pteropus spp. (II) (osim vrsta uključenih u Prilog A i vrste Pteropus brunneus)

Letipsi

Pteropus insularis (I)

Mikronezijski letipas

Pteropus livingstonii (II)

Komorski crni letipas

Pteropus loochoensis (I)

Pteropus mariannus (I)

Marjanski letipas

Pteropus molossinus (I)

Ponpejski letipas

Pteropus pelewensis (I)

Pteropus pilosus (I)

Veliki čupavi letipas

Pteropus rodricensis (II)

Rodrigeški letipas

Pteropus samoensis (I)

Samoanski letipas

Pteropus tonganus (I)

Tonški letipas

Pteropus ualanus (I)

Tonški letipas

Pteropus voeltzkowi (II)

Pembski letipas

Pteropus yapensis (I)

CINGULATA

Dasypodidae

Pasanci

Cabassous tatouay (III Urugvaj)

Veliki golorepi pasanac

Chaetophractus nationi (II) (Određena je nulta godišnja izvozna kvota. Svi se primjerci smatraju primjercima vrsta uključenih u Prilog A, a trgovina njima uređuje se sukladno tome.)

Andski čekinjasti pasanac

Priodontes maximus (I)

Divovski pasanac

DASYUROMORPHIA

Dasyuridae

Tobolčari zvjeraši

Sminthopsis longicaudata (I)

Dugorepi dunart

Sminthopsis psammophila (I)

Veliki pustinjski dunart

DIPROTODONTIA

Macropodidae

Pravi klokani

Dendrolagus inustus (II)

Sivi klokan penjaš

Dendrolagus ursinus (II)

Crni klokan penjaš

Lagorchestes hirsutus (I)

Riđi zecoliki valabi

Lagostrophus fasciatus (I)

Prugasti valabi

Onychogalea fraenata (I)

Trnorepi valabi

Phalangeridae

Penjaši

Phalanger intercastellanus (II)

Phalanger mimicus (II)

Phalanger orientalis (II)

Sivi penjaš

Spilocuscus kraemeri (II)

Spilocuscus maculatus (II)

Pjegavi penjaš, pjegavi kuskus

Spilocuscus papuensis (II)

Potoroidae

Štakoroklokani

Bettongia spp. (I)

Četkastorepi betongi

Vombatidae

Vombati

Lasiorhinus krefftii (I)

Sjeverni dlakavonosi vombat

LAGOMORPHA

Leporidae

Zečevi

Caprolagus hispidus (I)

Čekinjasti, asamski zec

Romerolagus diazi (I)

Vulkanski kunić

MONOTREMATA

Tachyglossidae

Kratkonosi kljunasti ješci

Zaglossus spp. (II)

Dugokljuni ješci

PERAMELEMORPHIA

Peramelidae

Perameles bougainville (I)

Zapadni prugasti jazavičar

Thylacomyidae

Macrotis lagotis (I)

Zecouhi jazavičar

PERISSODACTYLA

Equidae

Konji

Equus africanus (I) (ne odnosi se na udomaćeni oblik naveden kao Equus asinus, koji ne podliježe ovoj Uredbi)

Afrički divlji magarac

Equus grevyi (I)

Uskopruga zebra

Equus hemionus (I/II) (vrsta je navedena u Dodatku II., a podvrste Equus hemionus hemionus i Equus hemionus khur navedene su u Dodatku I.)

Divlji magarac

Equus kiang (II)

Tibetski divlji magarac, kiang

Equus przewalskii (I)

Divlji konj Przewalskoga

Equus zebra hartmannae (II)

Hartmannova planinska zebra

Equus zebra zebra (II)

Planinska zebra

Rhinocerotidae

Nosorozi

Rhinocerotidae spp. (I) (osim podvrsta uključenih u Prilog B)

Nosorozi

Ceratotherium simum simum (II) (samo populacije Esvatinija i Južne Afrike; sve druge populacije uključene su u Prilog A. Isključivo u svrhu omogućivanja međunarodne trgovine živim životinjama do prikladnih i prihvatljivih odredišta i trgovine lovačkim trofejima. Svi drugi primjerci smatraju se primjercima vrsta uključenih u Prilog A, a trgovina njima uređuje se sukladno tome.)

Južni bijeli nosorog

Tapiridae

Tapiri

Tapiridae spp. (I) (osim vrsta uključenih u Prilog B)

Tapiri

Tapirus terrestris (II)

Južnoamerički tapir

PHOLIDOTA

Manidae

Ljuskavci

Manis spp. (II)

(osim vrsta uključenih u Prilog A)

Ljuskavci

Manis crassicaudata (I)

Indijski ili debelorepi ljuskavac

Manis culionensis (I)

Filipinski ljuskavac

Manis gigantea (I)

Golemi ljuskavac

Manis javanica (I)

Sundski ljuskavac

Manis pentadactyla (I)

Petoprsti ljuskavac, kineski ljuskavac

Manis temminckii (I)

Pozemni ljuskavac

Manis tetradactyla (I)

Dugorepi ljuskavac, četveroprsti ljuskavac

Manis tricuspis (I)

Bjelotrbi ljuskavac

PILOSA

Bradypodidae

Tipavci, ljenivci

Bradypus pygmaeus (II)

Patuljasti tipavac

Bradypus variegatus (II)

Šareni tipavac

Myrmecophagidae

Mravojedi

Myrmecophaga tridactyla (II)

Divovski mravojed

Tamandua mexicana (III Gvatemala)

Sjeverni tamandua

PRIMATES

Primati (majmuni)

PRIMATES spp. (II) (osim vrsta uključenih u Prilog A)

Primati (majmuni)

Atelidae

Urlikavci, hvataši i vunasti majmuni

Alouatta coibensis (I)

Panamski urlikavac

Alouatta palliata (I)

Ogrnuti urlikavac

Alouatta pigra (I)

Guatemalski crni urlikavac

Ateles geoffroyi frontatus (I)

Smeđeglavi crnoruki hvataš

Ateles geoffroyi ornatus (I)

Panamski crnoruki hvataš

Brachyteles arachnoides (I)

Vunasti hvataš

Brachyteles hypoxanthus (I)

Sjeverni hvataš

Oreonax flavicauda (I)

Žutorepi vunasti majmun

Cebidae

Kapucini

Callimico goeldii (I)

Goeldijev marmozet

Callithrix aurita (I)

Bjelouhi marmozet

Callithrix flaviceps (I)

Žutoglavi marmozet

Leontopithecus spp. (I)

Lavlji tamarini

Saguinus bicolor (I)

Dvobojni tamarin

Saguinus geoffroyi (I)

Geoffroyev tamarin

Saguinus leucopus (I)

Bjelonogi tamarin

Saguinus martinsi (I)

Martinsov gololici tamarin

Saguinus oedipus (I)

Pinč tamarin

Saimiri oerstedii (I)

Srednjoamerički vjeveričji majmun

Cercopithecidae

Majmuni Starog svijeta

Cercocebus galeritus (I)

Tana-mangabi

Cercopithecus diana (I)

Etiopski guenon, Diana zamorac

Cercopithecus roloway (I)

Cercopithecus solatus (II)

Colobus satanas (II)

Crni gvereza

Macaca silenus (I)

Bradati majmun

Macaca sylvanus (I)

Mandrillus leucophaeus (I)

Dril

Mandrillus sphinx (I)

Mandril

Nasalis larvatus (I)

Majmun nosan

Piliocolobus foai (II)

Piliocolobus gordonorum (II)

Piliocolobus kirkii (I)

Piliocolobus pennantii (II)

Piliocolobus preussi (II)

Piliocolobus rufomitratus (I)

Piliocolobus tephrosceles (II)

Piliocolobus tholloni (II)

Presbytis potenziani (I)

Mentawaiski langur

Pygathrix spp. (I)

Prćastonosi majmuni, kratkonosi majmuni

Rhinopithecus spp. (I)

Prćastonosi majmuni, kratkonosi majmuni

Semnopithecus ajax (I)

Kašmirski sivi langur

Semnopithecus dussumieri (I)

Semnopithecus entellus (I)

Semnopithecus hector (I)

Semnopithecus hypoleucos (I)

Crnonogi sivi langur

Semnopithecus priam (I)

Semnopithecus schistaceus (I)

Nepalski sivi langur

Simias concolor (I)

Trachypithecus delacouri (II)

Delacourov langur

Trachypithecus francoisi (II)

Françoisov langur

Trachypithecus geei (I)

Geoov zlatni langur

Trachypithecus hatinhensis (II)

Trachypithecus johnii (II)

Južnoindijski langur

Trachypithecus laotum (II)

Laoški langur

Trachypithecus pileatus (I)

Južnoazijski langur

Trachypithecus poliocephalus (II)

Zlatnoglavi langur

Trachypithecus shortridgei (I)

Cheirogaleidae

Patuljasti lemuri

Cheirogaleidae spp. (I)

Patuljasti lemuri

Daubentoniidae

Madagaskarski prstaš, aj-aj

Daubentonia madagascariensis (I)

Madagaskarski prstaš, aj-aj

Hominidae

Čovjekoliki majmuni

Gorilla beringei (I)

Planinski, istočni gorila

Gorilla gorilla (I)

Šumski, zapadni gorila

Pan spp. (I)

Čimpanza i bonobo

Pongo abelii (I)

Sumatranski orangutan

Pongo pygmaeus (I)

Bornejski orangutan

Hylobatidae

Giboni

Hylobatidae spp. (I)

Giboni

Indriidae

Vunasti lemuri

Indriidae spp. (I)

Vunasti lemuri

Lemuridae

Pravi lemuri

Lemuridae spp. (I)

Pravi lemuri

Lepilemuridae

Lepilemuri

Lepilemuridae spp. (I)

Lepilemuri

Lorisidae

Lorisi, loriji

Nycticebus spp. (I)

Spori loriji

Pitheciidae

Cacajao spp. (I)

Uakariji

Callicebus barbarabrownae (II)

Sjevernobahijski titi

Callicebus melanochir (II)

Callicebus nigrifrons (II)

Crnočeli titi

Callicebus personatus (II)

Crnoglavi titi

Chiropotes albinasus (I)

Bjelonosi saki

Tarsiidae

Avetnjaci

Tarsius spp. (II)

Avetnjaci

PROBOSCIDEA

Elephantidae

Slonovi

Elephas maximus (I)

Azijski slon

Loxodonta africana (I) (osim populacija Bocvane, Namibije, Južne Afrike i Zimbabvea koje su uključene u Prilog B)

Loxodonta africana (II)

(samo populacije Bocvane, Namibije, Južne Afrike i Zimbabvea (5); sve druge populacije uključene su u Prilog A)

Afrički slon

RODENTIA

Chinchillidae

Činčile

Chinchilla spp. (I) (primjerci udomaćenog oblika ne podliježu ovoj Uredbi)

Činčile

Cuniculidae

Paka

Cuniculus paca (III Honduras)

Paka

Dasyproctidae

Pake i agutiji

Dasyprocta punctata (III Honduras)

Srednjoamerički aguti

Erethizontidae

Dikobrazi drvolasci

Sphiggurus mexicanus (III Honduras)

Meksički dikobraz drvolazac

Sphiggurus spinosus (III Urugvaj)

Bodljikavi dikobraz drvolazac

Hystricidae

Dikobrazi

Hystrix cristata

Obični dikobraz

Muridae

Miševi

Leporillus conditor (II)

Veliki australski štakor

Pseudomys fieldi (II)

Xeromys myoides (II)

Lažni vodeni štakor

Zyzomys pedunculatus (II)

Srednjoaustralski debelorepi štakor kamenjar

Sciuridae

Vjeverice

Cynomys mexicanus (I)

Meksički prerijski pas

Marmota caudata (III Indija)

Dugorepi svizac

Marmota himalayana (III Indija)

Himalajski svizac

Ratufa spp. (II)

Goleme vjeverice

SCANDENTIA

SCANDENTIA spp. (II)

Verirovke

SIRENIA

Dugongidae

Dugong, moronj

Dugong dugon (I)

Dugong, moronj

Trichechidae

Lamantini

Trichechus inunguis (I)

Trichechus manatus (I)

Trichechus senegalensis (I)

AVES

Ptice

ANSERIFORMES

Anatidae

Patke, guske, labudovi

Anas aucklandica (I)

Novozelandska kržulja

Anas bernieri (II)

Madagaskarska kržulja

Anas chlorotis (I)

Anas formosa (II)

Šarenoglava patka

Anas laysanensis (I)

Lajsanska patka

Anas nesiotis (I)

Anas querquedula

Patka pupčanica

Asarcornis scutulata (I)

Aythya innotata

Madagaskarska patka njorka

Aythya nyroca

Patka njorka

Branta canadensis leucopareia (I)

Kanadska guska

Branta ruficollis (II)

Crvenovrata guska

Branta sandvicensis (I)

Havajska guska

Coscoroba coscoroba (II)

Koskoroba

Cygnus melancoryphus (II)

Crnovrati labud

Dendrocygna arborea (II)

Antilska utva

Dendrocygna autumnalis (III Honduras)

Crnotrba utva

Dendrocygna bicolor (III Honduras)

Smeđa utva

Mergus octosetaceus

Brazilski ronac

Oxyura leucocephala (II)

Čakora

Rhodonessa caryophyllacea (I)

Ružičastoglava patka

Sarkidiornis melanotos (II)

Crnoleđa patka

Tadorna cristata

Kukmasta utva

APODIFORMES

Trochilidae

Kolibrići

Trochilidae spp. (II) (osim vrsta uključenih u Prilog A)

Kolibrići

Glaucis dohrnii (I)

Bahijski kolibrić

CHARADRIIFORMES

Burhinidae

Ćukavice

Burhinus bistriatus (III Gvatemala)

Bjelotrba ćukavica

Laridae

Galebovi

Larus relictus (I)

Mongolski galeb

Scolopacidae

Šljuke, prutke žalari, liskonoge

Numenius borealis (I)

Eskimski pozviždač

Numenius tenuirostris (I)

Tankokljuni pozviždač

Tringa guttifer (I)

Sahalinska prutka

CICONIIFORMES

Ardeidae

Čaplje

Ardea alba

Velika bijela čaplja

Bubulcus ibis

Čaplja govedarica

Egretta garzetta

Mala bijela čaplja

Balaenicipitidae

Krupnokljune rode

Balaeniceps rex (II)

Krupnokljuna roda

Ciconiidae

Rode

Ciconia boyciana (I)

Crnokljuna roda

Ciconia nigra (II)

Crna roda

Ciconia stormi

Crnokapa roda

Jabiru mycteria (I)

Jabiru

Leptoptilos dubius

Asamski marabu

Mycteria cinerea (I)

Crvenolica roda

Phoenicopteridae

Plamenci

Phoenicopteridae spp. (II) (osim vrsta uključenih u Prilog A)

Plamenci

Phoenicopterus ruber (II)

Plamenac, ružičasti plamenac

Threskiornithidae

Ibisi, žličarke

Eudocimus ruber (II)

Ružičasti ibis

Geronticus calvus (II)

Crvenokapi ibis

Geronticus eremita (I)

Ćelavi ibis

Nipponia nippon (I)

Crvenolici ibis

Platalea leucorodia (II)

Euroazijska žličarka

Pseudibis gigantea

Veliki ibis

COLUMBIFORMES

Columbidae

Golubovi, grlice

Caloenas nicobarica (I)

Kudravi golub

Claravis godefrida

Ljubičastoprugasti golub

Columba livia

Divlji golub

Ducula mindorensis (I)

Mindorska voćarica

Gallicolumba luzonica (II)

Luzonski golub

Goura spp. (II)

Goure

Leptotila wellsi

Grenadski golub

Nesoenas mayeri (III Mauricijus)

Mauricijski golub

Streptopelia turtur

Grlica

CORACIIFORMES

Bucerotidae

Kljunorošci

Aceros spp. (II) (osim vrsta uključenih u Prilog A)

Kljunorošci

Aceros nipalensis (I)

Crvenogrli kljunorožac

Anorrhinus spp. (II)

Kljunorošci

Anthracoceros spp. (II)

Kljunorošci

Berenicornis spp. (II)

Kljunorošci

Buceros spp. (II) (osim vrsta uključenih u Prilog A)

Kljunorošci

Buceros bicornis (I)

Veliki kljunorožac

Penelopides spp. (II)

Kljunorošci

Rhinoplax vigil (I)

Dugorepi kljunorožac

Rhyticeros spp. (II) (osim vrsta uključenih u Prilog A)

Kljunorošci

Rhyticeros subruficollis (I)

Bjelorepi kljunorožac

CUCULIFORMES

Musophagidae

Turakoi

Tauraco spp. (II) (osim vrsta uključenih u Prilog A)

Turakoi

Tauraco bannermani (II)

Kamerunski turako

FALCONIFORMES

SOKOLOVKE (GRABLJIVICE)

FALCONIFORMES spp. (II)

(osim vrsta uključenih u Prilog A; osim jedne vrste porodice Cathartidae uključene u Prilog C; ostale vrste te porodice nisu uključene u priloge ovoj Uredbi; i osim Caracara lutosa)

Sokolovke (grabljivice)

Accipitridae

Jastrebovi, škanjci, orlovi

Accipiter brevipes (II)

Kratkoprsti kobac

Accipiter gentilis (II)

Jastreb

Accipiter nisus (II)

Kobac

Aegypius monachus (II)

Sup starješina

Aquila adalberti (I)

Španjolski orao

Aquila chrysaetos (II)

Suri orao

Aquila clanga (II)

Orao klokotaš

Aquila heliaca (I)

Orao krstaš

Aquila pomarina (II)

Orao kliktaš

Buteo buteo (II)

Škanjac

Buteo lagopus (II)

Škanjac gaćaš

Buteo rufinus (II)

Riđi škanjac

Chondrohierax uncinatus wilsonii (I)

Kukastokljuna lunja

Circaetus gallicus (II)

Zmijar

Circus aeruginosus (II)

Eja močvarica

Circus cyaneus (II)

Eja strnjarica

Circus macrourus (II)

Stepska eja

Circus pygargus (II)

Eja livadarka

Elanus caeruleus (II)

Crnokrila lunja

Eutriorchis astur (II)

Madagaskarski zmijar

Gypaetus barbatus (II)

Kostoberina

Gyps fulvus (II)

Bjeloglavi sup

Haliaeetus spp. (I/II) ((vrsta Haliaeetus albicilla navedena je u Dodatku I.; ostale vrste navedene su u Dodatku II.)

Štekavci

Harpia harpyja (I)

Harpija

Hieraaetus fasciatus (II)

Prugasti orao

Hieraaetus pennatus (II)

Patuljasti orao

Leucopternis occidentalis (II)

Prugastoglavi škanjac

Milvus migrans (II) (osim vrste Milvus migrans lineatus koja je uključena u Prilog B)

Crna lunja

Milvus milvus (II)

Crvena lunja

Neophron percnopterus (II)

Crkavica

Pernis apivorus (II)

Škanjac osaš

Pithecophaga jefferyi (I)

Filipinski orao

Cathartidae

Američki lešinari

Gymnogyps californianus (I)

Kalifornijski kondor

Sarcoramphus papa (III Honduras)

Kraljevski lešinar

Vultur gryphus (I)

Andski kondor

Falconidae

Sokolovi

Falco araeus (I)

Sejšelska vjetruša

Falco biarmicus (II)

Krški sokol

Falco cherrug (II)

Stepski sokol

Falco columbarius (II)

Mali sokol

Falco eleonorae (II)

Eleonorin sokol

Falco jugger (I)

Indijski sokol

Falco naumanni (II)

Bjelonokta vjetruša

Falco newtoni (I) (samo populacija Sejšela)

Madagaskarska vjetruša

Falco pelegrinoides (I)

Falco peregrinus (I)

Sivi sokol

Falco punctatus (I)

Mauricijska vjetruša

Falco rusticolus (I)

Veliki sokol

Falco subbuteo (II)

Sokol lastavičar

Falco tinnunculus (II)

Vjetruša

Falco vespertinus (II)

Crvenonoga vjetruša

Pandionidae

Bukoči

Pandion haliaetus (II)

Bukoč

GALLIFORMES

Cracidae

Crax alberti (III Kolumbija)

Plavokljuni hoko

Crax blumenbachii (I)

Krunati hoko

Crax daubentoni (III Kolumbija)

Žutokljuni hoko

Crax fasciolata

Gololici hoko

Crax globulosa (III Kolumbija)

Crvenokljuni hoko

Crax rubra (III Kolumbija/Gvatemala/Honduras)

Kudravi hoko

Mitu mitu (I)

Alagoaški hoko

Oreophasis derbianus (I)

Rogati guan

Ortalis vetula (III Gvatemala/Honduras)

Sivoleđa čačalaka

Pauxi pauxi (III Kolumbija)

Kacigasti hoko

Penelope albipennis (I)

Bjelokrili guan

Penelope purpurascens (III Honduras)

Kudravi guan

Penelopina nigra (III Gvatemala)

Planinski guan

Pipile jacutinga (I)

Crnočeli guan

Pipile pipile (I)

Trinidadski guan

Megapodiidae

Kokošine

Macrocephalon maleo (I)

Sulaveška kokošina

Phasianidae

Jarebice, prepelice, fazani, kokoši

Argusianus argus (II)

Plavoglavi paun

Catreus wallichii (I)

Himalajski fazan

Colinus virginianus ridgwayi (I)

Crnolica prepelica

Crossoptilon crossoptilon (I)

Bijeli fazan

Crossoptilon mantchuricum (I)

Brkati fazan

Gallus sonneratii (II)

Pjegava kokoš

Ithaginis cruentus (II)

Prugasti tragopan

Lophophorus impejanus (I)

Himalajski monal

Lophophorus lhuysii (I)

Kineski monal

Lophophorus sclateri (I)

Bjeloleđi monal

Lophura edwardsi (I)

Edwardov fazan

Lophura hatinhensis

Vijetnamski fazan

Lophura leucomelanos (III Pakistan)

Crni fazan

Lophura swinhoii (I)

Tajvanski fazan

Meleagris ocellata (III Gvatemala)

Paunastoliki puran

Odontophorus strophium

Ogrličasta prepelica

Ophrysia superciliosa

Himalajska prepelica

Pavo cristatus (III Pakistan)

Paun

Pavo muticus (II)

Zeleni paun

Polyplectron bicalcaratum (II)

Sivi paunaš

Polyplectron germaini (II)

Vijetnamski paunaš

Polyplectron malacense (II)

Malajski paunaš

Polyplectron napoleonis (I)

Polyplectron schleiermacheri (II)

Borneanski paunaš

Pucrasia macrolopha (III Pakistan)

Širokorepi fazan

Rheinardia ocellata (I)

Pjegavi paun

Syrmaticus ellioti (I)

Bjelotrbi fazan

Syrmaticus humiae (I)

Plavovrati fazan

Syrmaticus mikado (I)

Mrki fazan

Syrmaticus reevesii (II)

Reevsov fazan

Tetraogallus caspius (I)

Sivoprsi jareb

Tetraogallus tibetanus (I)

Tibetski jareb

Tragopan blythii (I)

Crvenoprsi tragopan

Tragopan caboti (I)

Pjegavi tragopan

Tragopan melanocephalus (I)

Mrki tragopan

Tragopan satyra (III Nepal)

Crveni tragopan

Tympanuchus cupido attwateri (II)

GRUIFORMES

Gruidae

Ždralovi

Gruidae spp. (II) (osim vrsta uključenih u Prilog A)

Ždralovi

Balearica pavonina (I)

Grus americana (I)

Bijeli ždral

Grus canadensis (I/II) (vrsta je navedena u Dodatku II., ali podvrste Grus canadensis nesiotes i Grus canadensis pulla navedene su u Dodatku I.)

Kanadski ždral

Grus grus (II)

Ždral

Grus japonensis (I)

Crvenokapi ždral

Grus leucogeranus (I)

Snježni ždral

Grus monacha (I)

Kineski ždral

Grus nigricollis (I)

Crnovrati ždral

Grus vipio (I)

Mongolski ždral

Otididae

Droplje

Otididae spp. (II) (osim vrsta uključenih u Prilog A)

Droplje

Ardeotis nigriceps (I)

Indijska droplja

Chlamydotis macqueenii (I)

Azijska droplja

Chlamydotis undulata (I)

Ogrličasta droplja

Houbaropsis bengalensis (I)

Crnoglava droplja

Otis tarda (II)

Droplja

Sypheotides indicus (II)

Ćubasta droplja

Tetrax tetrax (II)

Mala droplja

Rallidae

Kokošice, mlakuše, liske

Gallirallus sylvestris (I)

Smeđa kokošica

Rhynochetidae

Kagu

Rhynochetos jubatus (I)

Kagu

PASSERIFORMES

Atrichornithidae

Pirgašice

Atrichornis clamosus (I)

Crnoprsa pirgašica

Cotingidae

Kotinge

Cephalopterus ornatus (III Kolumbija)

Kukmasta kotinga

Cephalopterus penduliger (III Kolumbija)

Dugoresa kotinga

Cotinga maculata (I)

Prugasta ili pjegava kotinga

Rupicola spp. (II)

Pećinarke

Xipholena atropurpurea (I)

Bjelokrila kotinga

Emberizidae

Strnadice

Gubernatrix cristata (II)

Žuti kardinal

Paroaria capitata (II)

Žutokljuni kardinal

Paroaria coronata (II)

Crvenokresti kardinal

Tangara fastuosa (II)

Sedmobojna tangara

Estrildidae

Estrilde

Amandava formosa (II)

Zelena munija

Lonchura fuscata

Timorski vrabac

Lonchura oryzivora (II)

Rižarica

Poephila cincta cincta (II)

Crnogrla zeba

Fringillidae

Zebe

Carduelis cucullata (I)

Venecuelski žižak

Carduelis yarrellii (II)

Žutolica zeba

Hirundinidae

Lastavice i bregunice

Pseudochelidon sirintarae (I)

Bjelooka rječna crna ćiopa

Icteridae

Vranjci Novog svijeta

Xanthopsar flavus (I)

Žutokapi vranjak

Meliphagidae

Medojedi

Lichenostomus melanops cassidix (II)

Šljemasti medojed

Muscicapidae

Muharice

Acrocephalus rodericanus (III Mauricijus)

Rodriguezova pirgašica

Cyornis ruckii (II)

Rueckov modri muholovac

Dasyornis broadbenti litoralis (II)

Zapadna crvenkasta čekinjara

Dasyornis longirostris (II)

Zapadna čekinjara

Garrulax canorus (II)

Drozdalj smijalica

Garrulax taewanus (II)

Tajvanski drozdalj

Leiothrix argentauris (II)

Srebrnouhi slavuj

Leiothrix lutea (II)

Kineski slavuj

Liocichla omeiensis (II)

Omei Shan liocichla

Picathartes gymnocephalus (I)

Bjelovrata gologlavka

Picathartes oreas (I)

Sivovrata gologlavka

Terpsiphone bourbonnensis (III Mauricijus)

Rajska muharica

Paradisaeidae

Rajske ptice

Paradisaeidae spp. (II)

Rajske ptice

Pittidae

Pite

Pitta guajana (II)

Prugasta pita

Pitta gurneyi (I)

Žutogrla pita

Pitta kochi (I)

Pita sa zaliscima

Pitta nympha (II)

Prugastoglava pita

Pycnonotidae

Bulbuli

Pycnonotus zeylanicus (II)

Žutoglavi bulbul

Sturnidae

Čvorci

Gracula religiosa (II)

Beo, Indijska mina

Leucopsar rothschildi (I)

Balijska mina

Zosteropidae

Bjelooke

Zosterops albogularis (I)

Bjelogrla bjelooka

PELECANIFORMES

Fregatidae

Brzani

Fregata andrewsi (I)

Bjelotrbi brzan

Pelecanidae

Nesiti

Pelecanus crispus (I)

Kudravi nesit

Sulidae

Blune

Papasula abbotti (I)

Crnokrila bluna

PICIFORMES

Capitonidae

Barbeti

Semnornis ramphastinus (III Kolumbija)

Sivogrli barbet

Picidae

Djetlići, žune

Dryocopus javensis richardsi (I)

Bjelotrba žuna

Ramphastidae

Tukani

Baillonius bailloni (III Argentina)

Maslinasto-žuti tukan

Pteroglossus aracari (II)

Crnovrati arakari

Pteroglossus castanotis (III Argentina)

Kestenjastovrati arakari

Pteroglossus viridis (II)

Zeleni arakari

Ramphastos dicolorus (III Argentina)

Crvenotrbi tukan

Ramphastos sulfuratus (II)

Žutoprsi tukan

Ramphastos toco (II)

Veliki tukan

Ramphastos tucanus (II)

Bjeloprsi tukan

Ramphastos vitellinus (II)

Crnoleđi tukan

Selenidera maculirostris (III Argentina)

Pjegavokljuni tukan

PODICIPEDIFORMES

Podicipedidae

Gnjurci

Podilymbus gigas (I)

Atitlanski gnjurac

PROCELLARIIFORMES

Diomedeidae

Albatrosi

Phoebastria albatrus (I)

Kratkorepi albatros

PSITTACIFORMES

PAPIGAŠICE

PSITTACIFORMES spp. (II)

(osim vrsta uključenih u Prilog A i isključujući vrste Agapornis roseicollis, Melopsittacus undulatus, Nymphicus hollandicus i Psittacula krameri koje nisu uključene u priloge ovoj Uredbi)

Papigašice

Cacatuidae

Kakadui

Cacatua goffiniana (I)

Tanimbarski kakadu

Cacatua haematuropygia (I)

Filipinski kakadu

Cacatua moluccensis (I)

Molučki kakadu

Cacatua sulphurea (I)

Žutouhi kakadu

Probosciger aterrimus (I)

Palmin kakadu

Loriidae

Lori papige, loriji

Eos histrio (I)

Plavoprsi lori

Vini spp. (I/II) (Vini ultramarina navedena je u Dodatku I.; ostale vrste navedene su u Dodatku II.)

Plavi loriji

Psittacidae

Papige

Amazona arausiaca (I)

Dominička amazonka

Amazona auropalliata (I)

Žutoglava amazonka

Amazona barbadensis (I)

Žutoramena amazonka

Amazona brasiliensis (I)

Šarenoglava amazonka

Amazona finschi (I)

Meksička amazonka

Amazona guildingii (I)

Plamena amazonka

Amazona imperialis (I)

Carska amazonka

Amazona leucocephala (I)

Kubanska amazonka

Amazona oratrix (I)

Žutoglava amazonka

Amazona pretrei (I)

Crvenolica amazonka

Amazona rhodocorytha (I)

Plavolica amazonka

Amazona tucumana (I)

Tukumanska amazonka

Amazona versicolor (I)

Kestenjastoprsa amazonka

Amazona vinacea (I)

Ljubičastoprsa amazonka

Amazona viridigenalis (I)

Tamaulipska amazonka

Amazona vittata (I)

Portorička amazonka

Anodorhynchus spp. (I)

Modra ara

Ara ambiguus (I)

Zelena ara

Ara glaucogularis (I)

Plavogrla ara

Ara macao (I)

Crveno-modra ara

Ara militaris (I)

Vojnička ara

Ara rubrogenys (I)

Crvenočela ara

Cyanopsitta spixii (I)

Modra ara

Cyanoramphus cookii (I)

Norfolška papigica

Cyanoramphus forbesi (I)

Čatamska kozica

Cyanoramphus novaezelandiae (I)

Kozica

Cyanoramphus saisseti (I)

Crvenokruna kozica

Cyclopsitta diophthalma coxeni (I)

Papigica smokvarica

Eunymphicus cornutus (I)

Kukmasta kozica

Guarouba guarouba (I)

Zlatna jandaja

Neophema chrysogaster (I)

Narančastotrba papiga

Ognorhynchus icterotis (I)

Žutolica jandaja

Pezoporus occidentalis (I)

Noćna papiga

Pezoporus wallicus (I)

Pozemna papiga

Pionopsitta pileata (I)

Crvenočela papiga

Primolius couloni (I)

Plavoglava ara

Primolius maracana (I)

Modrokrila ara

Psephotus chrysopterygius (I)

Plavetna papiga

Psephotus dissimilis (I)

Plavotrba papiga

Psephotus pulcherrimus (I)

Rajska papiga

Psittacula echo (I)

Mauricijska aleksandra

Psittacus erithacus (I)

Žako

Pyrrhura cruentata (I)

Crvenouha papiga

Rhynchopsitta spp. (I)

Debelokljune papige

Strigops habroptilus (I)

Kakapo

RHEIFORMES

Rheidae

Nandui

Pterocnemia pennata (I) (osim Pterocnemia pennata pennata koja je uključena u Prilog B)

Mali nandu

Pterocnemia pennata pennata (II)

Mali nandu

Rhea americana (II)

Veliki nandu

SPHENISCIFORMES

Spheniscidae

Pingvini

Spheniscus demersus (II)

Magareći pingvin

Spheniscus humboldti (I)

Humboldtov pingvin

STRIGIFORMES

Sovke

STRIGIFORMES spp. (II) (osim vrsta uključenih u Prilog A i vrste Sceloglaux albifacies)

Sovke

Strigidae

Sove

Aegolius funereus (II)

Planinski ćuk

Asio flammeus (II)

Sova močvarica

Asio otus (II)

Mala ušara

Athene noctua (II)

Sivi ćuk

Bubo bubo (II) (osim vrste Bubo bubo bengalensis koja je uključena u Prilog B)

Ušara

Glaucidium passerinum (II)

Mali ćuk

Heteroglaux blewitti (I)

Sivoprsi ćuk

Mimizuku gurneyi (I)

Veliki ćuk

Ninox natalis (I)

Riđoglava ćukuša

Nyctea scandiaca (II)

Bijela sova

Otus ireneae (II)

Kenijski ćuk

Otus scops (II)

Ćuk

Strix aluco (II)

Šumska sova

Strix nebulosa (II)

Velika sova

Strix uralensis (II) (osim vrste Strix uralensis davidi koja je uključena u Prilog B)

Jastrebača

Surnia ulula (II)

Sjeverna sova

Tytonidae

Kukuvije

Tyto alba (II)

Kukuvija

Tyto soumagnei (I)

Madagaskarska kukuvija

STRUTHIONIFORMES

Struthionidae

Nojevi

Struthio camelus (I) (samo populacije Alžira, Burkine Faso, Kameruna, Srednjoafričke Republike, Čada, Malija, Mauritanije, Maroka, Nigera, Nigerije, Senegala i Sudana; ostale populacije nisu uključene u priloge ovoj Uredbi)

Noj

TINAMIFORMES

Tinamidae

Tinamui

Tinamus solitarius (I)

Paragvajski tinamu

TROGONIFORMES

Trogonidae

Trogoni

Pharomachrus mocinno (I)

Dugorepi kvecal

REPTILIA

Gmazovi

CROCODYLIA

Krokodili

CROCODYLIA spp. (II) (osim vrsta uključenih u Prilog A)

Krokodili

Alligatoridae

Aligatori, kajmani

Alligator sinensis (I)

Kineski aligator

Caiman crocodilus apaporiensis (I)

Caiman latirostris (I) (osim populacije Argentine, koja je uključena u Prilog B)

Širokonosi kajman

Melanosuchus niger (I) (osim populacije Brazila, koja je uključena u Prilog B, i populacije Ekvadora, koja je uključena u Prilog B i na koju se primjenjuje nulta godišnja izvozna kvota sve dok godišnju izvoznu kvotu ne odobre tajništvo CITES-a i Skupina stručnjaka IUCN/SSC-a za krokodile)

Crni kajman

Crocodylidae

Pravi krokodili

Crocodylus acutus (I) (osim populacije Integriranog upravljačkog okruga za mangrove u zaljevu Cispata, Tinajonesu, La Balsi i okolnim područjima u okviru departmana Córdoba u Kolumbiji i populacije Kube, koje su uključene u Prilog B, te populacije Meksika, koja je uključena u Prilog B, uz nultu izvoznu kvotu za divlje primjerke kojima se trguje u komercijalne svrhe)

Američki krokodil

Crocodylus cataphractus (I)

Crocodylus intermedius (I)

Orinoški krokodil

Crocodylus mindorensis (I)

Filipinski krokodil

Crocodylus moreletii (I) (osim populacije Belizea, koja je uključena u Prilog B, uz nultu kvotu za divlje primjerke kojima se trguje u komercijalne svrhe, i populacije Meksika, koja je uključena u Prilog B)

Crocodylus niloticus (I) (osim populacija Bocvane, Egipta [na koje se primjenjuje nulta kvota za divlje primjerke kojima se trguje u komercijalne svrhe], Etiopije, Kenije, Madagaskara, Malavija, Mozambika, Namibije, Južne Afrike, Ugande, Tanzanije [na koje se primjenjuje godišnja izvozna kvota od najviše 1600 divljih primjeraka uključujući i lovačke trofeje, pored farmskih primjeraka], Zambije i Zimbabvea; te su populacije uključene u Prilog B)

Nilski krokodil

Crocodylus palustris (I)

Močvarni krokodil, blatni krokodil

Crocodylus porosus (I) (osim populacija Australije, Indonezije, Malezije i Papue Nove Gvineje koje su uključene u Prilog B; za populaciju Malezije: lov divljih primjeraka ograničen je na državu Sarawak, a nulta kvota određena je za divlje primjerke iz ostalih Malezijskih država (Sabah i Poluotok Malezija) bez promjene u nultoj kvoti ako je nisu odobrile stranke CITES-a)

Morski krokodil, indopacifički krokodil

Crocodylus rhombifer (I)

Kubanski krokodil

Crocodylus siamensis (I)

Sijamski krokodil

Osteolaemus tetraspis (I)

Afrički patuljasti krokodil

Tomistoma schlegelii (I)

Sundski gavijal, lažni gavijal

Gavialidae

Gavijali

Gavialis gangeticus (I)

Indijski gavijal

RHYNCHOCEPHALIA

Sphenodontidae

Premosnici, tuatare

Sphenodon spp. (I)

Premosnici, tuatare

SAURIA

Agamidae

Agame

Ceratophora aspera (II) (nulta kvota za divlje primjerke kojima se trguje u komercijalne svrhe)

Ceratophora erdeleni (I)

Ceratophora karu (I)

Ceratophora stoddartii (II) (nulta kvota za divlje primjerke kojima se trguje u komercijalne svrhe)

Ceratophora tennentii (I)

Cophotis ceylanica (I)

Cophotis dumbara (I)

Lyriocephalus scutatus (II) (nulta kvota za divlje primjerke kojima se trguje u komercijalne svrhe)

Saara spp. (II)

Uromastyx spp. (II)

Bodljorepe agame

Anguidae

Aligatorski gušteri

Abronia spp. (II) (osim vrsta uključenih u Prilog A. Nulta izvozna kvota utvrđena je za divlje primjerke vrsta Abronia aurita, A. gaiophantasma, A. montecristoi, A. salvadorensis i A. vasconcelosii)

Aligatorski gušteri

Abronia anzuetoi (I)

Abronia campbelli (I)

Abronia fimbriata (I)

Abronia frosti (I)

Abronia meledona (I)

Chamaeleonidae

Kameleoni

Archaius spp. (II)

Bradypodion spp. (II)

Patuljasti kameleoni

Brookesia spp. (II) (osim vrsta uključenih u Prilog A)

Brookesia perarmata (I)

Calumma spp. (II)

Chamaeleo spp. (II) (osim vrsta uključenih u Prilog A)

Kameleoni

Chamaeleo chamaeleon (II)

Obični kameleon, sredozemni kameleon

Furcifer spp. (II)

Kinyongia spp. (II)

Nadzikambia spp. (II)

Palleon spp. (II)

Rhampholeon spp. (II)

Rieppeleon spp. (II)

Trioceros spp. (II)

Cordylidae

Oklopni gušteri

Cordylus spp. (II)

Oklopni gušteri

Hemicordylus spp. (II)

Karusaurus spp. (II)

Namazonurus spp. (II)

Ninurta spp. (II)

Ouroborus spp. (II)

Pseudocordylus spp. (II)

Smaug spp. (II)

Eublepharidae

Goniurosaurus spp. (II) (osim vrsta koje su autohtone u Japanu)

Gekkonidae

Gekoni, macaklini

Cnemaspis psychedelica (I)

Psihodelični macaklin

Dactylocnemis spp. (III Novi Zeland)

Gekko gecko (II)

Gonatodes daudini (I)

Hoplodactylus spp. (III Novi Zeland)

Lygodactylus williamsi (I)

Tirkizni patuljasti macaklin, Williamsov macaklin

Mokopirirakau spp. (III Novi Zeland)

Nactus serpensinsula (II)

Naultinus spp. (II)

Paroedura androyensis (II)

Paroedura masobe (II)

Madagaskarski velikooki macaklin, masobe macaklin

Phelsuma spp. (II) (osim vrsta uključenih u Prilog A)

Danji gekoni, danji macaklini

Phelsuma guentheri (II)

Guentherov danji macaklin

Rhoptropella spp. (II)

Sphaerodactylus armasi (III Kuba)

Sphaerodactylus celicara (III Kuba)

Sphaerodactylus dimorphicus (III Kuba)

Sphaerodactylus intermedius (III Kuba)

Sphaerodactylus nigropunctatus alayoi (III Kuba)

Sphaerodactylus nigropunctatus granti (III Kuba)

Sphaerodactylus nigropunctatus lissodesmus (III Kuba)

Sphaerodactylus nigropunctatus ocujal (III Kuba)

Sphaerodactylus nigropunctatus strategus (III Kuba)

Sphaerodactylus notatus atactus (III Kuba)

Sphaerodactylus oliveri (III Kuba)

Sphaerodactylus pimienta (III Kuba)

Sphaerodactylus ruibali (III Kuba)

Sphaerodactylus siboney (III Kuba)

Sphaerodactylus torrei (III Kuba)

Toropuku spp. (III Novi Zeland)

Tukutuku spp. (III Novi Zeland)

Uroplatus spp. (II)

Woodworthia spp. (III Novi Zeland)

Helodermatidae

Bradavičari

Heloderma spp. (II) (osim podvrsta uključenih u Prilog A)

Bradavičari

Heloderma horridum charlesbogerti (I)

Gvatemalski otrovni bradavičar

Iguanidae

Legvani (iguane)

Amblyrhynchus cristatus (II)

Morski legvan

Brachylophus spp. (I)

Fidžijski legvani

Conolophus spp. (II)

Ctenosaura spp. (II)

Cyclura spp. (I)

Stjenjački legvani

Iguana spp. (II)

Legvani

Phrynosoma blainvillii (II)

Phrynosoma cerroense (II)

Phrynosoma coronatum (II)

Phrynosoma wigginsi (II)

Sauromalus varius (I)

Pjegava čakvola

Lacertidae

Gušterice

Gallotia simonyi (I)

Simonyjev golemi gušter

Podarcis lilfordi (II)

Lilfordova gušterica

Podarcis pityusensis (II)

Španjolska zidna gušterica

Lanthanotidae

Bezuhi gušteri

Lanthanotidae spp. (II) (određena je nulta godišnja izvozna kvota za divlje primjerke kojima se trguje u komercijalne svrhe)

Polychrotidae

Anolis agueroi (III Kuba)

Anolis baracoae (III Kuba)

Anolis barbatus (III Kuba)

Anolis chamaeleonides (III Kuba)

Anolis equestris (III Kuba)

Anolis guamuhaya (III Kuba)

Anolis luteogularis (III Kuba)

Anolis pigmaequestris (III Kuba)

Anolis porcus (III Kuba)

Scincidae

Rovaši

Corucia zebrata (II)

Divovski rovaš

Teiidae

Tegu gušteri

Crocodilurus amazonicus (II)

Amazonski krokodilski tegu

Dracaena spp. (II)

Krokodilski tegu gušteri

Salvator spp. (II)

Tupinambis spp.(II)

Tegu gušteri

Varanidae

Varani

Varanus spp. (II) (osim vrsta uključenih u Prilog A)

Varani

Varanus bengalensis (I)

Indijski varan

Varanus flavescens (I)

Žuti varan

Varanus griseus (I)

Pustinjski varan, sivi varan

Varanus komodoensis (I)

Komodski varan

Varanus nebulosus (I)

Oblačni varan

Varanus olivaceus (II)

Grayev varan

Xenosauridae

Kineski krokodilski gušter

Shinisaurus crocodilurus (I)

Kineski krokodilski gušter

SERPENTES

Zmije

Boidae

Boe

Boidae spp. (II) (osim vrsta uključenih u Prilog A)

Boe

Acrantophis spp. (I)

Madagaskarska boa

Boa constrictor occidentalis (I)

Argentinska šarena boa

Epicrates inornatus (I)

Portorikanski udav

Epicrates monensis (I)

Epicrates subflavus (I)

Eryx jaculus (II)

Pjegava pješčana boa

Sanzinia madagascariensis (I)

Madagaskarska boa stablarica

Bolyeriidae

Bolyeriidae spp. (II) (osim vrsta uključenih u Prilog A)

Bolyeria multocarinata (I)

Udav s Round Islanda

Casarea dussumieri (I)

Udav s Round Islanda

Colubridae

Guževi

Atretium schistosum (III Indija)

Cerberus rynchops (III Indija)

Psoglava vodena zmija

Clelia clelia (II)

Musurana

Cyclagras gigas (II)

Lažna vodena kobra

Elachistodon westermanni (II)

Indijska jajarica, Westermannova zmija

Ptyas mucosus (II)

Obična štakorašica

Xenochrophis piscator (III Indija)

Xenochrophis schnurrenbergeri (III Indija)

Xenochrophis tytleri (III Indija)

Elapidae

Guje

Hoplocephalus bungaroides (II)

Širokoglava zmija

Micrurus diastema (III Honduras)

Atlantska koraljna zmija

Micrurus nigrocinctus (III Honduras)

Srednjoamerička koraljna zmija

Micrurus ruatanus (III Honduras)

Naja atra (II)

Crna kineska kobra pljuvačica

Naja kaouthia (II)

Okata kobra

Naja mandalayensis (II)

Burmanska kobra pljuvačica

Naja naja (II)

Indijska kobra

Naja oxiana (II)

Kaspijska kobra

Naja philippinensis (II)

Filipinska kobra pluvačica

Naja sagittifera (II)

Andamanska kobra

Naja samarensis (II)

Žutovrata kobra pljuvačica

Naja siamensis (II)

Indokineska kobra pljuvačica

Naja sputatrix (II)

Javanska kobra pljuvačica

Naja sumatrana (II)

Zlatna kobra pljuvačica

Ophiophagus hannah (II)

Kraljevska kobra

Loxocemidae

Meksički pitoni jamari

Loxocemidae spp. (II)

Meksički pitoni jamari

Pythonidae

Pitoni

Pythonidae spp. (II) (osim podvrsta uključenih u Prilog A)

Pitoni

Python molurus molurus (I)

Indijski piton

Tropidophiidae

Patuljasti udavi

Tropidophiidae spp. (II)

Patuljasti udavi

Viperidae

Ljutice

Atheris desaixi (II)

De Saixova ljutica

Bitis worthingtoni (II)

Kenijska rogata ljutica

Crotalus durissus (III Honduras)

Južnoamerička čegrtuša

Crotalus durissus unicolor

Daboia russelii (III Indija)

Rusellova ljutica

Pseudocerastes urarachnoides (II)

Trimeresurus mangshanensis (II)

Mangska jamičarka, Mang ljutica

Vipera latifii

Latifijeva ljutica

Vipera ursinii (I) (samo europska populacija, osim područja u sastavu bivšeg SSSR-a; potonje populacije nisu uključene u priloge ovoj Uredbi)

Livadna ljutica

Vipera wagneri (II)

Wagnerova ljutica

TESTUDINES

Carettochelyidae

Dugonose riječne kornjače

Carettochelys insculpta (II)

Dugonosa riječna kornjača

Chelidae

Zmijovrate kornjače

Chelodina mccordi (II) (određena je nulta godišnja izvozna kvota za primjerke uzete iz divljine)

McCordova zmijovrata kornjača

Pseudemydura umbrina (I)

Zapadna kratkovrata kornjača

Cheloniidae

Morske kornjače

Cheloniidae spp. (I)

Morske kornjače

Chelydridae

Chelydra serpentina (III Sjedinjene Američke Države)

Macrochelys temminckii (III Sjedinjene Američke Države)

Papagajska kornjača

Dermatemydidae

Srednjoamerička riječna kornjača

Dermatemys mawii (II)

Srednjoamerička riječna kornjača

Dermochelyidae

Sedmopruga usminjača

Dermochelys coriacea (I)

Sedmopruga usminjača

Emydidae

Barske kornjače

Chrysemys picta (samo živi primjerci)

Prugasta kornjača

Clemmys guttata (II)

Pjegava barska kornjača

Emydoidea blandingii (II)

Blandingova kornjača

Glyptemys insculpta (II)

Šumska kornjača

Glyptemys muhlenbergii (I)

Žutopjega močvarna kornjača

Graptemys spp. (III Sjedinjene Američke Države)

Američke barske kornjače

Malaclemys terrapin (II)

Dijamantna kornjača

Terrapene spp. (II) (osim vrsta uključenih u Prilog A)

Američke škrinjaste kornjače, američke kutijaste kornjače

Terrapene coahuila (I)

Vodena škrinjasta kornjača

Geoemydidae

Batagur affinis (I)

Batagur baska (I)

Četveroprsta kornjača

Batagur borneoensis (II) (određena je nulta godišnja izvozna kvota za primjerke uzete iz divljine kojima se trguje u komercijalne svrhe)

Batagur dhongoka (II)

Batagur kachuga (II)

Batagur trivittata (II) (određena je nulta godišnja izvozna kvota za primjerke uzete iz divljine kojima se trguje u komercijalne svrhe)

Cuora spp. (II) (osim vrsta uključenih u Prilog A, određena je nulta godišnja izvozna kvota za Cuora aurocapitata, C. flavomarginata, C. galbinifrons, C. mccordi, C. mouhotii, C. pani, C. trifasciata, C. yunnanensis i C. zhoui za primjerke uzete iz divljine kojima se trguje u komercijalne svrhe)

Azijske škrinjaste kornjače, azijske kutijaste kornjače

Cuora bourreti (I)

Cuora picturata (I)

Cyclemys spp. (II)

Lisne kornjače

Geoclemys hamiltonii (I)

Crna barska kornjača

Geoemyda japonica (II)

Japanska lisna kornjača

Geoemyda spengleri (II)

Crnoprsa lisna kornjača

Hardella thurjii (II)

Krunata riječna kornjača

Heosemys annandalii (II) (određena je nulta godišnja izvozna kvota za primjerke uzete iz divljine kojima se trguje u komercijalne svrhe)

Žutoglava šumska kornjača

Heosemys depressa (II) (određena je nulta godišnja izvozna kvota za primjerke uzete iz divljine kojima se trguje u komercijalne svrhe)

Arakanska šumska kornjača

Heosemys grandis (II)

Velika azijska kornjača

Heosemys spinosa (II)

Bodljikava šumska kornjača

Leucocephalon yuwonoi (II)

Bjeloglava šumska kornjača

Malayemys macrocephala (II)

Krupnoglava kornjača pužarica

Malayemys subtrijuga (II)

Malajska kornjača pužarica

Mauremys annamensis (I)

Anamska barska kornjača

Mauremys iversoni (III Kina)

Fujianska barska kornjača

Mauremys japonica (II)

Japanska barska kornjača

Mauremys megalocephala (III Kina)

Krupnoglava barska kornjača

Mauremys mutica (II)

Žuta barska kornjača

Mauremys nigricans (II)

Crvenovrata barska kornjača

Mauremys pritchardi (III Kina)

Pritchardova barska kornjača

Mauremys reevesii (III Kina)

Kineska barska kornjača

Mauremys sinensis (III Kina)

Kineska prugastovrata kornjača

Melanochelys tricarinata (I)

Tropruga kornjača

Melanochelys trijuga (II)

Indijska crna kornjača

Morenia ocellata (I)

Morenia petersi (II)

Notochelys platynota (II)

Ravnoleđa kornjača

Ocadia glyphistoma (III Kina)

Ocadia philippeni (III Kina)

Orlitia borneensis (II) (Određena je nulta godišnja izvozna kvota za primjerke uzete iz divljine kojima se trguje u komercijalne svrhe)

Pangshura spp. (II) (Osim vrsta uključenih u Prilog A)

Pangshura tecta (I)

Sacalia bealei (II)

Sacalia pseudocellata (III Kina)

Sacalia quadriocellata (II)

Četverooka kornjača

Siebenrockiella crassicollis (II)

Siebenrockiella leytensis (II)

Filipinska barska kornjača

Vijayachelys silvatica (II)

Platysternidae

Glavate kornjače

Platysternidae spp. (I)

Glavate kornjače

Podocnemididae

Afroameričke zmijovrate kornjače

Erymnochelys madagascariensis (II)

Peltocephalus dumerilianus (II)

Velikoglava zmijovrata kornjača

Podocnemis spp. (II)

Amazonske riječne kornjače

Testudinidae

Kopnene kornjače

Testudinidae spp. (II) (osim vrsta uključenih u Prilog A; određena je nulta godišnja izvozna kvota za Centrochelys sulcata za primjerke uzete iz divljine kojima se prvenstveno trguje u komercijalne svrhe)

Kopnene kornjače

Astrochelys radiata (I)

Madagaskarska zvjezdasta kornjača

Astrochelys yniphora (I)

Angonoka (madagaskarska kornjača)

Chelonoidis niger (I)

Galapagoska golema kornjača

Geochelone elegans (I)

Zvjezdasta kornjača

Geochelone platynota (I)

Burmanska zvjezdasta kornjača

Gopherus flavomarginatus (I)

Bolsonska kornjača

Malacochersus tornieri (I)

Afrička plosnata kornjača

Psammobates geometricus (I)

Geometrijska kornjača

Pyxis arachnoides (I)

Pyxis planicauda (I)

Testudo graeca (II)

Grčka čančara

Testudo hermanni (II)

Obična čančara

Testudo kleinmanni (I)

Egipatska čančara

Testudo marginata (II)

Obrubljena čančara

Trionychidae

Mekoštitke

Amyda cartilaginea (II)

Apalone ferox (III Sjedinjene Američke Države)

Apalone mutica (III Sjedinjene Američke Države)

Apalone spinifera (III Sjedinjene Američke Države) (osim podvrsta uključenih u Prilog A)

Apalone spinifera atra (I)

Meksička mekoštitka

Chitra spp. (II) (osim vrsta uključenih u Prilog A)

Uskoglave mekoštitke

Chitra chitra (I)

Prugasta uskoglava mekoštitka

Chitra vandijki (I)

Cyclanorbis elegans (II)

Cyclanorbis senegalensis (II)

Cycloderma aubryi (II)

Cycloderma frenatum (II)

Dogania subplana (II)

Lissemys ceylonensis (II)

Lissemys punctata (II)

Lissemys scutata (II)

Nilssonia formosa (II)

Nilssonia gangetica (I)

Indijska mekoštitka

Nilssonia hurum (I)

Nilssonia leithii (II)

Nilssonia nigricans (I)

Crna mekoštitka

Palea steindachneri (II)

Pelochelys spp. (II)

Pelodiscus axenaria (II)

Pelodiscus maackii (II)

Pelodiscus parviformis (II)

Rafetus euphraticus (II)

Rafetus swinhoei (II)

Šangajska mekoštitka

Trionyx triunguis (II)

AMPHIBIA

Vodozemci

ANURA

Bezrepci

Aromobatidae

Allobates femoralis (II)

Allobates hodli (II)

Allobates myersi (II)

Allobates zaparo (II)

Anomaloglossus rufulus (II)

Bufonidae

Krastače

Altiphrynoides spp. (I)

Amietophrynus channingi (I)

Amietophrynus superciliaris (I)

Atelopus zeteki (I)

Zlatna žaba

Incilius periglenes (I)

Zlatna krastača

Nectophrynoides spp. (I)

Nimbaphrynoides spp. (I)

Calyptocephalellidae

Calyptocephalella gayi (III Čile)

Čileanska šljemasta vodena žaba

Conrauidae

Žabe

Conraua goliath

Divovska žaba bukača

Dendrobatidae

Otrovne žabe

Adelphobates spp. (II)

Ameerega spp. (II)

Andinobates spp. (II)

Dendrobates spp. (II)

Epipedobates spp. (II)

Excidobates spp. (II)

Hyloxalus azureiventris (II)

Plava otrovna žaba

Minyobates spp. (II)

Oophaga spp. (II)

Phyllobates spp. (II)

Ranitomeya spp. (II)

Dicroglossidae

Žabe

Euphlyctis hexadactylus (II)

Šestoprsta žaba

Hoplobatrachus tigerinus (II)

Tigrasta žaba

Hylidae

Gatalinke

Agalychnis spp. (II)

Mantellidae

Mantele

Mantella spp. (II)

Mantele

Microhylidae

Dyscophus antongilii (II)

Žaba rajčica

Dyscophus guineti (II)

Lažna žaba rajčica

Dyscophus insularis (II)

Lažna žaba rajčica

Scaphiophryne boribory (II)

Scaphiophryne gottlebei (II)

Crvena kišna žaba

Scaphiophryne marmorata (II)

Scaphiophryne spinosa (II)

Myobatrachidae

Rheobatrachus spp. (II) (osim Rheobatrachus silus i Rheobatrachus vitellinus)

Australske žabe

Telmatobiidae

Vodene žabe

Telmatobius culeus (I)

CAUDATA

Ambystomatidae

Ambistome

Ambystoma dumerilii (II)

Patzcuaro daždevnjak

Ambystoma mexicanum (II)

Meksički aksolotl

Cryptobranchidae

Golemi šturovi

Andrias spp. (I)

Golemi šturovi

Cryptobranchus alleganiensis (III Sjedinjene Američke Države)

Američki štur

Hynobiidae

Hynobius amjiensis (III Kina)

Salamandridae

Daždevnjaci

Echinotriton chinhaiensis (II)

Echinotriton maxiquadratus (II)

Neurergus kaiseri (I)

Kraljevski pjegavi daždevnjak

Paramesotriton spp. (II)

Salamandra algira (III Alžir)

Tylototriton spp. (II)

ELASMOBRANCHII

Hrskavičnjače

Carcharhinidae

Carcharhinus falciformis (II)

Svilenkasti morski pas

Carcharhinus longimanus (II)

Sphyrnidae

Mlatovi

Sphyrna lewini (II)

Sphyrna mokarran (II)

Sphyrna zygaena (II)

Mlat, jaram

LAMNIFORMES

Alopiidae

Morski psi lisice

Alopias spp. (II)

Morski psi lisice

Cetorhinidae

Cetorhinus maximus (II)

Psina golema

Lamnidae

Carcharodon carcharias (II)

Velika bijela psina

Isurus oxyrinchus (II)

Isurus paucus (II)

Lamna nasus (II)

Kučina

MYLIOBATIFORMES

Myliobatidae

Manta spp. (II)

Mante

Mobula spp. (II)

Potamotrygonidae

Paratrygon aiereba (III Kolumbija)

Potamotrygon spp. (III Brazil) (populacija Brazila)

Potamotrygon constellata (III Kolumbija)

Potamotrygon magdalenae (III Kolumbija)

Potamotrygon motoro (III Kolumbija)

Potamotrygon orbignyi (III Kolumbija)

Potamotrygon schroederi (III Kolumbija)

Potamotrygon scobina (III Kolumbija)

Potamotrygon yepezi (III Kolumbija)

ORECTOLOBIFORMES

Rhincodontidae

Rhincodon typus (II)

Kitopsina

PRISTIFORMES

Pristidae

Pilani

Pristidae spp. (I)

Pilani

RHINOPRISTIFORMES

Glaucostegidae

Glaucostegus spp. (II)

Rhinidae

Rhinidae spp. (II)

ACTINOPTERI

Zrakoperke

ACIPENSERIFORMES

ACIPENSERIFORMES spp. (II) (osim vrsta uključenih u Prilog A)

Jesetrovke

Acipenseridae

Acipenser brevirostrum (I)

Kratkonosa jesetra

Acipenser sturio (I)

Atlantska jesetra

ANGUILLIFORMES

Anguillidae

Riječne jegulje

Anguilla anguilla (II)

Jegulja

CYPRINIFORMES

Catostomidae

Kui-ui

Chasmistes cujus (I)

Kui-ui

Cyprinidae

Šarani

Caecobarbus geertsii (II)

Probarbus jullieni (I)

OSTEOGLOSSIFORMES

Arapaimidae

Arapaima gigas (II)

Arapaima

Osteoglossidae

Scleropages formosus (I)

Arovana

Scleropages inscriptus

PERCIFORMES

Labridae

Cheilinus undulatus (II)

Pomacanthidae

Holacanthus clarionensis (II)

Sciaenidae

Totoaba macdonaldi (I)

SILURIFORMES

Pangasiidae

Somovi

Pangasianodon gigas (I)

Golemi som

Loricariidae

Hypancistrus zebra (III Brazil)

SYNGNATHIFORMES

Syngnathidae

Morska šila

Hippocampus spp. (II)

Morski konjici

DIPNEUSTI

Dvodihalice

CERATODONTIFORMES

Neoceratodontidae

Neoceratodus forsteri (II)

Australska dvodihalica

COELACANTHI

Latimerije

COELACANTHIFORMES

Latimeriidae

Latimeria spp. (I)

Latimerije

ECHINODERMATA (BODLJIKAŠI)

HOLOTHUROIDEA

Trpovi

ASPIDOCHIROTIDA

Stichopodidae

Isostichopus fuscus (III Ekvador)

HOLOTHURIIDA

Holothuriidae

Holothuria fuscogilva (II) (ovo uključivanje stupa na snagu 28. kolovoza 2020.)

Holothuria nobilis (II) (ovo uključivanje stupa na snagu 28. kolovoza 2020.)

Holothuria whitmaei (II) (ovo uključivanje stupa na snagu 28. kolovoza 2020.)

ARTHROPODA (ČLANKONOŠCI)

ARACHNIDA

Paučnjaci

ARANEAE

Theraphosidae

Tarantule

Aphonopelma albiceps (II)

Aphonopelma pallidum (II)

Brachypelma spp. (II)

Poecilotheria spp. (II)

SCORPIONES

Scorpionidae

Škorpioni

Pandinus camerounensis (II)

Pandinus dictator (II)

Pandinus gambiensis (II)

Pandinus imperator (II)

Carski štipavac

Pandinus roeseli (II)

INSECTA

Kukci

COLEOPTERA

Kornjaši

Lucanidae

Jelenci

Colophon spp. (III Južna Afrika)

Scarabaeidae

Truležari

Dynastes satanas (II)

LEPIDOPTERA

Leptiri

Nymphalidae

Agrias amydon boliviensis (III Bolivija)

Morpho godartii lachaumei (III Bolivija)

Prepona praeneste buckleyana (III Bolivija)

Papilionidae

Lastinrepci

Achillides chikae chikae (I)

Achillides chikae hermeli (I)

Atrophaneura jophon (II)

Atrophaneura palu

Atrophaneura pandiyana (II)

Bhutanitis spp. (II)

Graphium sandawanum

Graphium stresemanni

Ornithoptera spp. (II) (osim vrsta uključenih u Prilog A)

Ornithoptera alexandrae (I)

Papilio benguetanus

Papilio esperanza

Papilio homerus (I)

Papilio hospiton (II)

Papilio morondavana

Parides ascanius

Parides hahneli

Parides burchellanus (I)

Parnassius apollo (II)

Apolon, crvenooki parnasovac

Teinopalpus spp. (II)

Trogonoptera spp. (II)

Troides spp. (II)

ANNELIDA (KOLUTIĆAVCI)

HIRUDINOIDEA

Pijavice

ARHYNCHOBDELLIDA

Hirudinidae

Pijavice

Hirudo medicinalis (II)

Medicinska pijavica

Hirudo verbana (II)

MOLLUSCA (MEKUŠCI)

BIVALVIA

Školjkaši

MYTILOIDA

Mytilidae

Dagnje

Lithophaga lithophaga (II)

Prstac

UNIONOIDA

Unionidae

Conradilla caelata (I)

Cyprogenia aberti (II)

Dromus dromas (I)

Epioblasma curtisii (I)

Epioblasma florentina (I)

Epioblasma sampsonii (I)

Epioblasma sulcata perobliqua (I)

Epioblasma torulosa gubernaculum (I)

Epioblasma torulosa rangiana (II)

Epioblasma torulosa torulosa (I)

Epioblasma turgidula (I)

Epioblasma walkeri (I)

Fusconaia cuneolus (I)

Fusconaia edgariana (I)

Lampsilis higginsii (I)

Lampsilis orbiculata orbiculata (I)

Lampsilis satur (I)

Lampsilis virescens (I)

Plethobasus cicatricosus (I)

Plethobasus cooperianus (I)

Pleurobema clava (II)

Pleurobema plenum (I)

Potamilus capax (I)

Quadrula intermedia (I)

Quadrula sparsa (I)

Toxolasma cylindrella (I)

Unio nickliniana (I)

Unio tampicoensis tecomatensis (I)

Villosa trabalis (I)

VENEROIDA

Tridacnidae

Školjkače

Tridacnidae spp. (II)

Školjkače

CEPHALOPODA

NAUTILIDA

Nautilidae

Nautilus

Nautilidae spp. (II)

Nautilus, Indijska lađica

GASTROPODA

Puževi

MESOGASTROPODA

Strombidae

Strombus gigas (II)

Divovski krilaš

STYLOMMATOPHORA

Achatinellidae

Achatinella spp. (I)

Camaenidae

Papustyla pulcherrima (II)

Cepolidae

Polymita spp. (I)

CNIDARIA (ŽARNJACI)

ANTHOZOA

Koralji

ANTIPATHARIA

ANTIPATHARIA spp. (II)

Crni koralji

GORGONACEAE

Coralliidae

Gorgonije

Corallium elatius (III Kina)

Corallium japonicum (III Kina)

Corallium konjoi (III Kina)

Corallium secundum (III Kina)

HELIOPORACEA

Helioporidae

Plavi koralj

Helioporidae spp. (II) (uključuje samo vrstu Heliopora coerulea) (6)

Plavi koralj

SCLERACTINIA

SCLERACTINIA spp. (II) (6)

Kameni koralji

STOLONIFERA

Tubiporidae

Orguljače

Tubiporidae spp. (II) (6)

Orguljače

HYDROZOA

Obrubnjaci

MILLEPORINA

Milleporidae

Welloški vatreni koralji

Milleporidae spp. (II) (6)

Welloški vatreni koralji

STYLASTERINA

Stylasteridae

Čipkasti koralji

Stylasteridae spp. (II) (6)

Čipkasti koralji

FLORA

AGAVACEAE

Agave

Agave parviflora (I)

Sitnocvjetna agava

Agave victoriae-reginae (II) #4

Nolina interrata (II)

Yucca queretaroensis (II)

AMARYLLIDACEAE

Sunovrati

Galanthus spp. (II) #4

Visibabe

Sternbergia spp. (II) #4

Lužarke

ANACARDIACEAE

Operculicarya decaryi (II)

Operculicarya hyphaenoides (II)

Operculicarya pachypus (II)

APOCYNACEAE

Hoodia spp. (II) #9

Pachypodium spp. (II) (osim vrsta uključenih u Prilog A) #4

Pachypodium ambongense (I)

Pachypodium baronii (I)

Pachypodium decaryi (I)

Rauvolfia serpentina (II) #2

ARALIACEAE

Bršljani

Panax ginseng (II) (Samo populacija Ruske Federacije; ni jedna druga populacija nije uključena u priloge ovoj Uredbi) #3

Azijski ginseng

Panax quinquefolius (II) #3

Američki ginseng

ARAUCARIACEAE

Araukarije

Araucaria araucana (I)

Čileanski bor

ASPARAGACEAE

Beaucarnea spp. (II)

BERBERIDACEAE

Žutike

Podophyllum hexandrum (II) #2

BROMELIACEAE

Bromelije

Tillandsia harrisii (II) #4

Tillandsia kammii (II) #4

Tillandsia xerographica (II) (7) #4

CACTACEAE

Kaktusi

CACTACEAE spp. (II) (Osim vrsta uključenih u Prilog A i vrsta Pereskia spp., Pereskiopsis spp. i Quiabentia spp.) (8) #4

Kaktusi

Ariocarpus spp. (I)

Astrophytum asterias (I)

Aztekium ritteri (I)

Coryphantha werdermannii (I)

Discocactus spp. (I)

Echinocereus ferrerianus ssp. lindsayorum (I)

Echinocereus schmollii (I)

Escobaria minima (I)

Escobaria sneedii (I)

Mammillaria pectinifera (I) (uključuje ssp. solisioides)

Melocactus conoideus (I)

Melocactus deinacanthus (I)

Melocactus glaucescens (I)

Melocactus paucispinus (I)

Obregonia denegrii (I)

Pachycereus militaris (I)

Pediocactus bradyi (I)

Pediocactus knowltonii (I)

Pediocactus paradinei (I)

Pediocactus peeblesianus (I)

Pediocactus sileri (I)

Pelecyphora spp. (I)

Sclerocactus blainei (I)

Sclerocactus brevihamatus ssp. tobuschii (I)

Sclerocactus brevispinus (I)

Sclerocactus cloverae (I)

Sclerocactus erectocentrus (I)

Sclerocactus glaucus (I)

Sclerocactus mariposensis (I)

Sclerocactus mesae-verdae (I)

Sclerocactus nyensis (I)

Sclerocactus papyracanthus (I)

Sclerocactus pubispinus (I)

Sclerocactus sileri (I)

Sclerocactus wetlandicus (I)

Sclerocactus wrightiae (I)

Strombocactus spp. (I)

Turbinicarpus spp. (I)

Uebelmannia spp. (I)

CARYOCARACEAE

Caryocar costaricense (II) #4

COMPOSITAE (ASTERACEAE)

Glavočike

Saussurea costus (I) (poznata i pod nazivom S. lappa, Aucklandia lappa ili A. costus)

CUCURBITACEAE

Zygosicyos pubescens (II) (poznata i pod nazivom Xerosicyos pubescens)

Zygosicyos tripartitus (II)

CUPRESSACEAE

Čempresi

Fitzroya cupressoides (I)

Pilgerodendron uviferum (I)

Widdringtonia whytei (II)

CYATHEACEAE

Drvenaste paprati

Cyathea spp. (II) #4

CYCADACEAE

Cikade

CYCADACEAE spp. (II) (osim vrsta uključenih u Prilog A) #4

Cikade

Cycas beddomei (I)

DICKSONIACEAE

Drvenaste paprati

Cibotium barometz (II) #4

Dicksonia spp. (II) (samo populacije u Amerikama; ni jedna druga populacija nije uključena u priloge ovoj Uredbi. To uključuje sinonime Dicksonia berteriana, D. externa, D. sellowiana i D. stuebelii) #4

Drvenaste paprati

DIDIEREACEAE

DIDIEREACEAE spp. (II) #4

DIOSCOREACEAE

Bljuštevi

Dioscorea deltoidea (II) #4

DROSERACEAE

Rosike, rosičine

Dionaea muscipula (II) #4

Venerina muholovka

EBENACEAE

Revanovci, dragunčice, draguni

Diospyros spp. (II) (samo populacije Madagaskara; ni jedna druga populacija nije uključena u priloge ovoj Uredbi) #5

EUPHORBIACEAE

Mlječike

Euphorbia spp. (II) #4

(Samo sukulentne vrste osim:

(1)	Euphorbia misera;

(2)	umjetno razmnoženih primjeraka kultivara vrste Euphorbia trigona;

(3)

umjetno razmnoženih primjeraka vrste Euphorbia lactea cijepljenih na umjetno razmnoženu podlogu vrste Euphorbia neriifolia, u slučaju kada su oni:

—	krestastog oblika, ili

—	lepezastog oblika, ili

—	boje izmijenjene mutacijom;

(4)

umjetno razmnoženih primjeraka kultivara vrste Euphorbia„Milii”, u slučaju kada su oni:

—	lako prepoznatljivi kao umjetno razmnoženi primjerci, i

—	– uvedeni u ili (ponovno) izvezeni iz Unije u pošiljkama od 100 ili više biljaka,

koji ne podliježu ovoj Uredbi, i

(5)	vrsta uključenih u Prilog A)

Mlječike

Euphorbia ambovombensis (I)

Euphorbia capsaintemariensis (I)

Euphorbia cremersii (I) (uključuje fa. viridifolia i var. rakotozafyi)

Euphorbia cylindrifolia (I) (uključuje ssp. tuberifera)

Euphorbia decaryi (I) (uključuje var. ampanihyensis, robinsonii i sprirosticha)

Euphorbia francoisii (I)

Euphorbia handiensis (II)

Euphorbia lambii (II)

Euphorbia moratii (I) (uključuje var. antsingiensis, bemarahensis and multiflora)

Euphorbia parvicyathophora (I)

Euphorbia quartziticola (I)

Euphorbia stygiana (II)

Euphorbia tulearensis (I)

FAGACEAE

Bukve

Quercus mongolica (III Ruska Federacija) #5

Mongolski hrast

FOUQUIERIACEAE

Fouquieria columnaris (II) #4

Fouquieria fasciculata (I)

Fouquieria purpusii (I)

GNETACEAE

Gnetum montanum (III Nepal) #1

JUGLANDACEAE

Orasi, orahovci

Oreomunnea pterocarpa (II) #4

LAURACEAE

Aniba rosaeodora (II) (poznata i pod nazivom A. duckei) #12

LEGUMINOSAE (FABACEAE)

Mahunarke (leptirnice, lepirnjače)

Dalbergia spp. (II) (osim vrsta uključenih u Prilog A) #15

Dalbergia nigra (I)

Palisandar, ružičasto drvo

Dipteryx panamensis (III Kostarika/Nikaragva)

Guibourtia demeusei (II) #15

Crvena bubinga

Guibourtia pellegriniana (II) #15

Guibourtia tessmannii (II) #15

Paubrasilia echinata (II) #10

Pericopsis elata (II) #17

Afromosia

Platymiscium parviflorum (II) #4

Pterocarpus erinaceus (II)

Pterocarpus santalinus (II) #7

Crvena sandalovina

Pterocarpus tinctorius (II) #6

Senna meridionalis (II)

LILIACEAE

Ljiljani

Aloe spp. (II) (osim vrsta uključenih u Prilog A te vrste Aloe vera, poznate i kao Aloe barbadensis, koja nije uključena u priloge ovoj Uredbi) #4

Aloje

Aloe albida (I)

Aloe albiflora (I)

Aloe alfredii (I)

Aloe bakeri (I)

Aloe bellatula (I)

Aloe calcairophila (I)

Aloe compressa (I) (uključuje var. paucituberculata, rugosquamosa i schistophila)

Aloe delphinensis (I)

Aloe descoingsii (I)

Aloe fragilis (I)

Aloe haworthioides (I) (uključuje var. aurantiaca)

Aloe helenae (I)

Aloe laeta (I) (uključuje var. maniaensis)

Aloe parallelifolia (I)

Aloe parvula (I)

Aloe pillansii (I)

Aloe polyphylla (I)

Aloe rauhii (I)

Aloe suzannae (I)

Aloe versicolor (I)

Aloe vossii (I)

MAGNOLIACEAE

Magnolije

Magnolia liliifera var. obovata (III Nepal) #1

MALVACEAE

Adansonia grandidieri (II) #16

Grandidierov baobab

MELIACEAE

Melikovke, melije

Cedrela spp. #6 (populacije Neotropika, ovo uključivanje stupa na snagu 28. kolovoza 2020.)

Cedrela fissilis (III Bolivija, Brazil) #5 (do 27. kolovoza 2020.)

Cedrela lilloi (III Bolivija, Brazil) #5 (do 27. kolovoza 2020.)

Cedrela odorata (III Bolivija, Brazil. Osim toga, sljedeće su države navele svoje domaće populacije: Kolumbija, Gvatemala i Peru) # 5 (do 27. kolovoza 2020.)

Španjolski cedar

Swietenia humilis (II) #4

Honduraški mahagonij

Swietenia macrophylla (II) (Populacija Neotropika – uključuje Srednju i Južnu Ameriku i Karibe) #6

Širokolisni mahagonij, velelisni mahagonij

Swietenia mahagoni (II) #5

Karipski mahagonij

NEPENTHACEAE

Vrčonoše

Nepenthes spp. (II) (osim vrsta uključenih u Prilog A) #4

Vrčonoše

Nepenthes khasiana (I)

Indijski vrčonoša

Nepenthes rajah (I)

Kraljevski vrčonoša

OLEACEAE

Maslinjače, masline

Fraxinus mandshurica (III Ruska Federacija) #5

Mančurijski jasen

ORCHIDACEAE

Kaćunovice, orhideje

ORCHIDACEAE spp. (II) (osim vrsta uključenih u Prilog A) (9) #4

Kaćunovice, orhideje

Za sve sljedeće vrste orhideja koje su navedene u Prilogu A, njihove sadnice i kulture tkiva ne podliježu ovoj Uredbi u slučajevima kada:

—	su dobivene in vitro, u čvrstim ili tekućim medijima, i

—	zadovoljavaju definiciju „umjetno razmnoženih” u skladu s člankom 56. Uredbe Komisije (EZ) br. 865/2006 (10), i

—	kada se prilikom uvođenja u Uniju ili (ponovnog) izvoza iz Unije prevoze u sterilnim spremnicima

Aerangis ellisii (I)

Cattleya jongheana (I)

Cattleya lobata (I)

Cephalanthera cucullata (II)

Kukuljasta naglavica

Cypripedium calceolus (II)

Gospina papučica

Dendrobium cruentum (I)

Goodyera macrophylla (II)

Velelisna oštropelutka

Liparis loeselii (II)

Mexipehl xeropticum (I)

Ophrys argolica (II)

Ophrys lunulata (II)

Orchis scopulorum (II)

Paphiopedilum spp. (I)

Peristeria elata (I)

Phragmipedium spp. (I)

Renanthera imschootiana (I)

Spiranthes aestivalis (II)

Ljetna zasukica

OROBANCHACEAE

Volovotke

Cistanche deserticola (II) #4

Pustinjski volovod

PALMAE (ARECACEAE)

Palme

Beccariophoenix madagascariensis (II) #4

Dypsis decaryi (II) #4

Dypsis decipiens (I)

Lemurophoenix halleuxii (II)

Lodoicea maldivica (III Seychelles) #13

Marojejya darianii (II)

Ravenea louvelii (II)

Ravenea rivularis (II)

Satranala decussilvae (II)

Voanioala gerardii (II)

PAPAVERACEAE

Makovi, makovice

Meconopsis regia (III Nepal) #1

PASSIFLORACEAE

Adenia firingalavensis (II)

Adenia olaboensis (II)

Adenia subsessilifolia (II)

PEDALIACEAE

Uncarina grandidieri (II)

Uncarina stellulifera (II)

PINACEAE

Borovi

Abies guatemalensis (I)

Guatemalska jela

Pinus koraiensis (III Ruska Federacija) #5

PODOCARPACEAE

Podocarpus neriifolius (III Nepal) #1

Podocarpus parlatorei (I)

PORTULACACEAE

Tušakovice

Anacampseros spp. (II) #4

Avonia spp. (II) #4

Lewisia serrata (II) #4

PRIMULACEAE

Jaglaci

Cyclamen spp. (II) (11) #4

Ciklame

RANUNCULACEAE

Žabnjaci

Adonis vernalis (II) #2

Proljetni gorocvijet

Hydrastis canadensis (II) #8

ROSACEAE

Ruže

Prunus africana (II) #4

Afrička šljiva

RUBIACEAE

Broćike

Balmea stormiae (I)

SANTALACEAE

Osyris lanceolata (II) (Samo populacije Burundija, Etiopije, Kenije, Ruande, Ugande i Ujedinjene Republike Tanzanije; ni jedna druga populacija nije uključena u priloge ovoj Uredbi) #2

SARRACENIACEAE

Saracenije

Sarracenia spp. (II) (osim vrsta uključenih u Prilog A) #4

Sarracenia oreophila (I)

Sarracenia rubra ssp. alabamensis (I)

Sarracenia rubra ssp. jonesii (I)

SCROPHULARIACEAE

Strupnikovice, zijevalice

Picrorhiza kurrooa (II) (ne odnosi se na vrstu Picrorhiza scrophulariiflora) #2

STANGERIACEAE

Bowenia spp. (II) #4

Stangeria eriopus (I)

TAXACEAE

Tise

Taxus chinensis i sve podvrste i varijeteti ove vrste (II) #2

Taxus cuspidata i sve podvrste i varijeteti ove vrste (II) (12) #2

Taxus fuana i sve podvrste i varijeteti ove vrste (II) #2

Taxus sumatrana i sve podvrste i varijeteti ove vrste (II) #2

Taxus wallichiana (II) #2

THYMELAEACEAE (AQUILARIACEAE)

Likovčine, likovci

Aquilaria spp. (II) #14

Gonystylus spp. (II) #4

Ramin

Gyrinops spp. (II) #14

TROCHODENDRACEAE (TETRACENTRACEAE)

Tetracentron sinense (III Nepal) #1

VALERIANACEAE

Odoljeni

Nardostachys grandiflora (II) #2

VITACEAE

Cyphostemma elephantopus (II)

Cyphostemma laza (II)

Cyphostemma montagnacii (II)

WELWITSCHIACEAE

Velvičije

Welwitschia mirabilis (II) #4

Velvičija

ZAMIACEAE

Zamije

ZAMIACEAE spp. (II) (osim vrsta uključenih u Prilog A) #4

Zamije

Ceratozamia spp. (I)

Encephalartos spp. (I)

Microcycas calocoma (I)

Zamia restrepoi (I)

ZINGIBERACEAE

Hedychium philippinense (II) #4

Siphonochilus aethiopicus (II) (populacije Mozambika, Esvatinija, Južne Afrike i Zimbabvea)

ZYGOPHYLLACEAE

Dvoliskovice

Bulnesia sarmientoi (II) #11

Guaiacum spp. (II) #2

Drvo života

	Prilog D	Uobičajeni naziv
FAUNA
CHORDATA (SVITKOVCI)
MAMMALIA		Sisavci
CARNIVORA
Canidae		Psi
	Vulpes vulpes griffithi (III Indija) §1
	Vulpes vulpes montana (III Indija) §1
	Vulpes vulpes pusilla (III Indija) §1
Mustelidae		Kune
	Mustela altaica (III Indija) §1
	Mustela erminea ferghanae (III Indija) §1
	Mustela kathiah (III Indija) §1
	Mustela sibirica (III Indija) §1	Sibirski tvor
DIPROTODONTIA
Macropodidae		Pravi klokani
	Dendrolagus dorianus	Dorijin klokan penjaš
	Dendrolagus goodfellowi	Goodfellowov klokan penjaš
	Dendrolagus matschiei
	Dendrolagus pulcherrimus
	Dendrolagus stellarum
AVES		Ptice
ANSERIFORMES
Anatidae		Patke, guske, labudovi
	Anas melleri
COLUMBIFORMES
Columbidae		Golubovi, grlice
	Columba oenops
	Didunculus strigirostris
	Ducula pickeringii
	Gallicolumba crinigera
	Ptilinopus marchei
	Turacoena modesta
GALLIFORMES
Cracidae		Guani, čačalake, hokoi
	Crax alector
	Pauxi unicornis
	Penelope pileata
Megapodiidae		Kokošine
	Eulipoa wallacei
Phasianidae		Jarebice, prepelice, fazani, kokoši
	Arborophila gingica
	Lophura bulweri
	Lophura diardi
	Lophura inornata
PASSERIFORMES
Bombycillidae		Kugare
	Bombycilla japonica	Dalekoistočna kugara
Corvidae		Vrane i srodnici
	Cyanocorax caeruleus
	Cyanocorax dickeyi
Cotingidae		Kotinge
	Procnias nudicollis
Emberizidae		Stranadice
	Dacnis nigripes
	Sporophila falcirostris
	Sporophila frontalis
	Sporophila hypochroma
	Sporophila palustris
Estrildidae		Estrilde
	Amandava amandava
	Cryptospiza reichenovii
	Erythrura coloria
	Erythrura viridifacies
	Estrilda quartinia (vrstom se često trguje pod imenom Estrilda melanotis)
	Hypargos niveoguttatus
	Lonchura griseicapilla
	Lonchura punctulata
	Lonchura stygia
Fringillidae		Zebe
	Carduelis ambigua
	Carduelis atrata
	Kozlowia roborowskii
	Pyrrhula erythaca
	Serinus canicollis
	Serinus citrinelloides hypostictus (vrstom se često trguje pod imenom Serinus citrinelloides)
Icteridae		Vranjci Novog svijeta
	Sturnella militaris
Muscicapidae		Muharice
	Cochoa azurea	Javanska kokoa
	Cochoa purpurea
	Garrulax formosus
	Garrulax formosus
	Garrulax milnei
	Niltava davidi
	Stachyris whiteheadi
	Swynnertonia swynnertoni (također se navodi kao Pogonicichla swynnertoni)
	Turdus dissimilis
Pittidae		Pite
	Pitta nipalensis
	Pitta steerii
Sittidae		Brgljezi
	Sitta magna
	Sitta yunnanensis
Sturnidae		Čvorci
	Lamprotornis regius
	Mino dumontii
	Sturnus erythropygius
REPTILIA		Gmazovi
SAURIA
Agamidae
	Physignathus cocincinus	Zelena vodena agama, vodeni zmaj
Gekkonidae		Gekoni, macaklini
	Rhacodactylus auriculatus	Uhati macaklin
	Rhacodactylus ciliatus	Krestasti macaklin
	Rhacodactylus leachianus	Novokaledonijski macaklin
	Teratoscincus microlepis
	Teratoscincus scincus
Gerrhosauridae		Oklopni gušteri
	Zonosaurus karsteni
	Zonosaurus quadrilineatus
Scincidae		Rovaši
	Tribolonotus gracilis	Krokodilski rovaš
	Tribolonotus novaeguineae
SERPENTES
Colubridae		Guževi
	Elaphe carinata §1
	Elaphe radiata §1	Prugasta štakorašica
	Elaphe taeniura §1
	Enhydris bocourti §1
	Homalopsis buccata §1	Maskirana vodena zmija
	Langaha nasuta	Sjeverna listonosna zmija
	Leioheterodon madagascariensis
	Ptyas korros §1	Indokineska štakorašica
	Rhabdophis subminiatus §1
Hydrophiidae		Morske zmije
	Lapemis curtus (uključuje vrstu Lapemis hardwickii) §1
Viperidae		Ljutice
	Calloselasma rhodostoma §1	Malajska jamičarka
AMPHIBIA
ANURA		Bezrepci
Dicroglossidae
	Limnonectes macrodon
Hylidae		Gatalinke
	Phyllomedusa sauvagii	Šarenotrba lisna žaba
Leptodactylidae
	Leptodactylus laticeps
Ranidae		Žabe
	Pelophylax shqiperica
CAUDATA
Hynobiidae
	Ranodon sibiricus	Sibirski daždevnjak
Plethodontidae		Besplućnjaci
	Bolitoglossa dofleini
Salamandridae		Daždevnjaci
	Cynops ensicauda
	Echinotriton andersoni
	Laotriton laoensis
	Liangshantriton taliangensis
ACTINOPTERYGII		Zrakoperke
PERCIFORMES
Apogonidae
	Pterapogon kauderni	Banggai kardinal
ARTHROPODA (ČLANKONOŠCI)
INSECTA		Kukci
LEPIDOPTERA		Leptiri
Papilionidae		Lastinrepci
	Baronia brevicornis
	Papilio grosesmithi
	Papilio maraho
MOLLUSCA (MEKUŠCI)
GASTROPODA
Haliotidae
	Haliotis midae
FLORA
AGAVACEAE		Agave
	Calibanus hookeri
	Dasylirion longissimum
ARACEAE		Kozličine, kozlaci
	Arisaema dracontium
	Arisaema erubescens
	Arisaema galeatum
	Arisaema nepenthoides
	Arisaema sikokianum
	Arisaema thunbergii var. urashima
	Arisaema tortuosum
	Biarum davisii ssp. marmarisense
	Biarum ditschianum
COMPOSITAE (ASTERACEAE)		Glavočike
	Arnica montana §3	Gorska moravka
	Othonna cacalioides
	Othonna clavifolia
	Othonna hallii
	Othonna herrei
	Othonna lepidocaulis
	Othonna retrorsa
ERICACEAE		Vrijesovi
	Arctostaphylos uva-ursi §3	Zimzelena medvjetka
GENTIANACEAE		Sirištare
	Gentiana lutea §3	Žuta sirištara, žuti srčanik
LILIACEAE		Ljiljani
	Trillium pusillum
	Trillium rugelii
	Trillium sessile
LYCOPODIACEAE		Crvotočine
	Lycopodium clavatum §3	Kijačasta crvotočina
MELIACEAE		Melikovke, melije
	Cedrela montana §4 (do 27. kolovoza 2020.)
	Cedrela oaxacensis §4 (do 27. kolovoza 2020.)
	Cedrela salvadorensis §4 (do 27. kolovoza 2020.)
	Cedrela tonduzii §4 (do 27. kolovoza 2020.)
MENYANTHACEAE		Trolistice
	Menyanthes trifoliata §3	Močvarna trolistica
PARMELIACEAE
	Cetraria islandica §3	Islandski lišaj
PASSIFLORACEAE		Pasiflore
	Adenia glauca
	Adenia pechuelli
PEDALIACEAE
	Harpagophytum spp. §3
PORTULACACEAE		Tušakovice
	Ceraria carrissoana
	Ceraria fruticulosa
SELAGINELLACEAE		Selagine
	Selaginella lepidophylla

(1) Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (SL L 20, 26.1.2010., str. 7.).

(2) Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.).

(*1) Ova se taksonomska kategorija naziva Ovis ammon u Prilogu XIII. Uredbi Komisije (EZ) br. 865/2006.

(3)

Jedina je svrha ove napomene dopustiti međunarodnu trgovinu vlaknima dobivenim od striže vikunja (Vicugna vicugna) i proizvodima dobivenim iz njih, isključivo ako su vlakna dobivena strižom živih vikunja. Trgovina proizvodima dobivenima od tih vlakana može se odvijati isključivo u skladu sa sljedećim odredbama:

svaka osoba ili subjekt koji obrađuje vlakna vikunje radi proizvodnje tkanina i odjeće mora zatražiti odobrenje od mjerodavnih tijela zemlje podrijetla [zemlje podrijetla: zemlje u kojima se ta vrsta pojavljuje, to jest Argentina, Bolivija, Čile, Ekvador i Peru] za upotrebu natpisa, žiga ili logotipa „vicuña zemlja podrijetla” koji su usvojile države rasprostranjenja te vrste koje su ujedno i potpisnice Konvencije za očuvanje vikunje i upravljanje njome.

tkanina ili odjeća stavljena na tržište mora biti označena ili obilježena u skladu sa sljedećim odredbama:

za međunarodnu trgovinu tkaninom proizvedenom od vlakana dobivenih strižom žive vikunje, bilo da je tkanina proizvedena unutar ili izvan država rasprostranjenja te vrste, mora se upotrebljavati natpis, žig ili logotip kako bi se mogla odrediti zemlja podrijetla. Natpis, žig ili logotip VICUÑA [ZEMLJA PODRIJETLA] trebao bi imati oblik opisan u nastavku:

Natpis, žig ili logotip mora se nalaziti na unutarnjoj strani tkanine. Osim toga, riječi VICUÑA [ZEMLJA PODRIJETLA] moraju biti ispisane na rubu tkanine.

ii.

za međunarodnu trgovinu odjećom proizvedenom od vlakana dobivenih strižom žive vikunje, bilo da je odjeća proizvedena unutar ili izvan država rasprostranjenja te vrste, mora se upotrijebiti natpis, žig ili logotip opisan u točki b) i. Taj se natpis, žig ili logotip mora nalaziti na oznaci u samoj odjeći. Ako se odjeća proizvodi izvan zemlje podrijetla, uz natpis, žig ili logotip iz točke b) i. treba naznačiti i ime zemlje u kojoj je odjeća proizvedena.

c)	za međunarodnu trgovinu rukotvorinama proizvedenima od vlakana dobivenih strižom žive vikunje izrađenima izvan država rasprostranjenja te vrste mora se upotrijebiti natpis, žig ili logotip VICUÑA [ZEMLJA PODRIJETLA] – ARTESANÍA kako je opisano u nastavku:

d)	ako se za proizvodnju tkanine i odjeće upotrebljavaju vlakna dobivena strižom žive vikunje iz različitih zemalja podrijetla, mora se naznačiti natpis, žig ili logotip svake zemlje podrijetla kako je opisano u točkama b) i. te b) ii.

e)	svi drugi primjerci smatraju se primjercima vrsta uključenih u Prilog I., a trgovina njima uređuje se u skladu s time.

(4) Sve su vrste navedene u Dodatku II. Konvenciji osim vrsta Balaena mysticetus, Eubalaena spp., Balaenoptera acutorostrata (osim populacije Zapadnog Grenlanda) Balaenoptera bonaerensis, Balaenoptera borealis, Balaenoptera edeni, Balaenoptera musculus, Balaenoptera omurai, Balaenoptera physalus, Megaptera novaeangliae, Orcaella brevirostris, Orcaella heinsohni, Sotalia spp., Sousa spp., Eschrichtius robustus, Lipotes vexillifer, Caperea marginata, Neophocaena asiaeorientalis, Neophocaena phocaenoides, Phocoena sinus, Physeter macrocephalus, Platanista spp., Berardius spp., Hyperoodon spp., koje su navedene u Dodatku I. Za primjerke vrsta navedenih u Dodatku II. Konvenciji, uključujući proizvode i derivate koji nisu mesni proizvodi za komercijalne svrhe, koje na temelju dozvole izdane od strane dotičnog nadležnog tijela ulovi stanovništvo Grenlanda, smatra se da spadaju u Prilog B. Za žive primjerke iz populacije vrste Tursiops truncatus iz Crnog mora, koji su ulovljeni u prirodi i kojima se trguje u prvenstveno komercijalne svrhe, određena je nulta godišnja izvozna kvota.

(5) Populacije Bocvane, Namibije, Južne Afrike i Zimbabvea (navedene u Prilogu B):

Isključivo u svrhu omogućavanja: (a) trgovine lovačkim trofejima u nekomercijalne svrhe; (b) trgovine živim životinjama do prikladnih i prihvatljivih odredišta kako je određeno u Rezoluciji konferencije 11.21 (Rev. CoP18) za Bocvanu i Zimbabve i za potrebe programa očuvanja in situ za Namibiju i Južnu Afriku; (c) trgovine kožom; (d) trgovine dlakom; (e) trgovine kožnim proizvodima u komercijalne i nekomercijalne svrhe za Bocvanu, Namibiju i Južnu Afriku i u nekomercijalne svrhe za Zimbabve; (f) trgovine pojedinačno označenim i certificiranim ekipasom ugrađenim u gotov nakit u nekomercijalne svrhe za Namibiju i rezbarijama od bjelokosti u nekomercijalne svrhe za Zimbabve; (g) trgovine registriranom neobrađenom bjelokosti (za Bocvanu, Namibiju, Južnu Afriku i Zimbabve, cijele kljove i dijelovi) podložno sljedećem: i. samo registrirane državne zalihe, podrijetlom iz predmetne države (osim zaplijenjene bjelokosti i bjelokosti nepoznatog podrijetla); ii. samo s trgovinskim partnerima za koje je Tajništvo, uz savjetovanje sa Stalnim odborom, potvrdilo da posjeduju odgovarajuće nacionalno zakonodavstvo i trgovinsku kontrolu unutar države kojima se osigurava da se uvezena bjelokost neće ponovno izvoziti te da će se s njome postupati u skladu sa svim zahtjevima Rezolucije konferencije 10.10 (Rev. CoP18) o domaćoj proizvodnji i trgovini; iii. ne prije nego što Tajništvo provjeri potencijalne države uvoznice i registrirane državne zalihe; iv. neobrađena bjelokost sukladno uvjetovanoj prodaji registriranih državnih zaliha bjelokosti dogovorenoj na sastanku CoP12, koje iznose 20000 kg (Bocvana), 10000 kg (Namibija) i 30000 kg (Južna Afrika); v. uz količine dogovorene na sastanku CoP12, državnom bjelokosti iz Bocvane, Namibije, Južne Afrike i Zimbabvea koja je registrirana do 31. siječnja 2007. i ovjerena od strane Tajništva može se trgovati i može je se otpremati zajedno s bjelokosti iz točke (g) iv. u pojedinačnoj prodaji po odredištu i uz strogi nadzor Tajništva; vi. prihodi od trgovine koriste se isključivo za očuvanje slonova i očuvanje zajednica te za razvojne programe unutar ili u susjedstvu područja koje nastanjuju slonovi; i vii. dodatnim količinama navedenima u točki (g) v. može se trgovati samo nakon što se Stalni odbor suglasi da su gore navedeni uvjeti ispunjeni; (h) na sastancima Konferencije potpisnica Konvencije nije moguće podnijeti dodatne prijedloge za omogućavanje trgovine bjelokosti iz populacija koje se već nalaze u Prilogu B u razdoblju od sastanka CoP14 do devet godina od dana pojedinačne prodaje bjelokosti koja je izvedena u skladu s odredbama točaka (g) i., (g) ii., (g) iii., (g) vi. i (g) vii. Nadalje, s takvim će se daljnjim prijedlozima postupati u skladu s odlukama 14.77. i 14.78. (rev. CoP15). Na prijedlog Tajništva, Stalni odbor može odlučiti da je potrebno djelomično ili potpuno obustaviti trgovinu u slučaju da države izvoznice ili uvoznice ne ispunjavaju uvjete, ili u slučaju dokazanog štetnog djelovanja trgovine na druge populacije slonova. Svi drugi primjerci smatraju se primjercima vrsta uključenih u Prilog A, a trgovina njima uređuje se sukladno tome.

(6) Odredbe ove Uredbe ne odnose se na:

fosile;

koraljni pijesak, pod kojim se podrazumijeva materijal koji se u cijelosti ili djelomično sastoji od smrvljenih dijelova mrtvih koralja ne većih od 2 mm u promjeru, koji je nemoguće odrediti na razini roda, a koji pored ostalog može sadržavati ostatke foraminifera, ljuštura školjkaša i oklopa rakova te koraligenih algi;

koraljne fragmente (uključujući oble i oštro lomljene fragmente), pod kojima se podrazumijevaju međusobno nepovezani fragmenti razlomljenih mrtvih prstolikih koralja i drugog materijala između 2 i 30 mm, mjereno u svim smjerovima, koje je nemoguće odrediti na razini roda.

(7) Trgovina primjercima s kodom podrijetla A dopuštena je samo ako primjerci kojima se trguje imaju katafile.

(8) Umjetno razmnoženi primjerci sljedećih križanaca i/ili kultivara ne podliježu odredbama ove Uredbe:

Hatiora x graeseri

Schlumbergera x buckleyi

Schlumbergera russelliana x Schlumbergera truncata

Schlumbergera orssichiana x Schlumbergera truncata

Schlumbergera opuntioides x Schlumbergera truncata

Schlumbergera truncata (kultivari)

Pigmentne mutacije kod vrsta porodice Cactaceae spp. nakalemljene na sljedećim podlogama: Harrisia ‚Jusbertii’, Hylocereus trigonus ili Hylocereus undatus

Opuntia microdasys (kultivari)

(9) Umjetno razmnoženi križanci rodova Cymbidium, Dendrobium, Phalaenopsis i Vanda ne podliježu odredbama ove Uredbe, u slučaju kada se lako raspoznaju primjerci koji su umjetno razmnoženi i na njima nema vidljivih znakova da su prikupljeni u prirodi, poput mehaničkih oštećenja ili jake dehidracije kao posljedice prikupljanja, nepravilnog rasta i razlika u veličini i obliku unutar svoje taksonomske kategorije i pošiljke, algi ili drugih epifilnih organizama koji se hvataju na listove, ili štete koju uzrokuju kukci ili drugi štetnici; i

(a)

u slučaju kada se otpremaju u stadiju bez cvata, primjerci moraju biti u pošiljkama koje se sastoje od pojedinačnih spremnika (poput kutija, kutijica, gajbi ili pojedinačnih polica CC spremnika za lončanice i cvijeće) od kojih svaki sadržava 20 ili više biljaka istog križanca; biljke unutar svakog spremnika moraju biti u velikoj mjeri uniformne i zdrave; a pošiljka mora biti popraćena dokumentacijom, kao što je račun, na kojem je jasno naveden broj biljaka svakog križanca; ili

(b)

u slučaju kada se otpremaju u stadiju cvata, s najmanje jednim potpuno otvorenim cvijetom po primjerku; nije određen najmanji broj primjeraka po pošiljci, ali primjerci moraju biti stručno obrađeni za komercijalnu prodaju na malo, primjerice moraju biti označeni otisnutim etiketama ili zapakirani u otisnutu ambalažu, na kojima je navedeno ime križanca i država konačne obrade. To mora biti jasno vidljivo i lako provjerljivo.

Biljke za koje nije sasvim jasno ispunjavaju li uvjete za izuzeće moraju biti popraćene odgovarajućom dokumentacijom CITES-a.

(10) Uredba Komisije (EZ) br. 865/2006 od 4. svibnja 2006. o utvrđivanju detaljnih pravila o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 338/97 o zaštiti divlje faune i flore uređenjem trgovine njima (SL L 166, 19.6.2006., str. 1.).

(11) Umjetno razmnoženi primjerci kultivara vrste Cyclamen persicum ne podliježu odredbama ove Uredbe. Međutim, izuzeće se ne primjenjuje na primjerke kojima se trguje kao dormantnim gomoljima.

(12) Umjetno razmnoženi križanci i kultivari vrste Taxus cuspidata, živi, u lončićima ili drugim malim posudama, pri čemu je svaka pošiljka popraćena oznakom ili dokumentacijom koja sadržava ime taksonomske kategorije ili taksonomskih kategorija i tekst „umjetno razmnoženo”, ne podliježu odredbama ove Uredbe.

11.12.2019

Službeni list Europske unije

L 320/119

ODLUKA KOMISIJE (EU) 2019/2120

оd 24. lipnja 2019.

o državnoj potpori SA.33078 (2015/C) (ex 2015/NN) koju je provela Belgija u korist društva JCDecaux Belgium Publicité

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2019) 4466)

(Vjerodostojan je samo tekst na francuskom i nizozemskom jeziku)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 108. stavak 2. prvi podstavak,

uzimajući u obzir Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru, a posebno njegov članak 62. stavak 1. točku (a),

nakon što je pozvala zainteresirane strane da podnesu primjedbe u skladu s navedenim odredbama (1) i uzimajući u obzir njihove primjedbe,

budući da:

1. POSTUPAK

(1)

Dopisom od 19. travnja 2011., evidentiranim 26. travnja 2011., Komisija je zaprimila pritužbu društva Clear Channel Belgium (dalje u tekstu: „CCB”) protiv države Belgije u pogledu navodnog dodjeljivanja nezakonitih potpora koje su nespojive s unutarnjim tržištem u korist konkurenta navedenog društva JC Decaux Street Furniture Belgium (dalje u tekstu: „JCD”), bivšeg društva JCDecaux Belgium Publicité SA.

(2)	Komisija je 29. svibnja 2013. zaprimila drugu pritužbu u pogledu navodnog dodjeljivanja nezakonitih potpora društvu JCD. Podnositelj pritužbe (dalje u tekstu: „drugi podnositelj pritužbe) htio je da njegov identitet ostane povjerljiv.

(3)	Komisija je dopisom od 24. ožujka 2015. obavijestila Belgiju o svojoj odluci o pokretanju postupka predviđenog člankom 108. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (dalje u tekstu: UFEU), a koji se odnosi na te navodne mjere potpore.

(4)	Odluka Komisije o pokretanju postupka (dalje u tekstu: „odluka o pokretanju postupka”) objavljena je u Službenom listu Europske unije19. lipnja 2015. (2) Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe u pogledu predmetnih navodnih mjera potpore.

(5)

Belgija je svoja očitovanja iznijela 21. srpnja 2015. Komisija je zaprimila pisane primjedbe društva CCB 16. srpnja 2015. te primjedbe drugog podnositelja pritužbe, koji želi da njegov identitet ostane povjerljiv, i društva JCD 17. srpnja 2015. Komisija je primjedbe zainteresiranih strana na odluku o pokretanju postupka dostavila Belgiji dopisima od 24. srpnja i 13. kolovoza 2015. Komentare Belgije na te primjedbe zaprimila je dopisom od 2. listopada 2015.

(6)

S belgijskim nadležnim tijelima i društvima JCD i CCB održane su rasprave i razmijenjene su dodatne informacije. Komisija je u tom pogledu Belgiji i zainteresiranim stranama 15. travnja 2016. poslala zahtjev za pružanje informacija. Belgija je na zahtjev za pružanje informacija odgovorila 20. lipnja 2016., a naknadne primjedbe dostavila je 26. siječnja 2017., 20.veljače 2017., 20. ožujka 2017. i 23. siječnja 2019.

(7)	Društvo CCB naknadne je primjedbe dostavilo 1. prosinca 2015., 23. svibnja 2016., 20. rujna 2016. i 24. ožujka 2017. Društvo JCD naknadne je primjedbe dostavilo 12. listopada 2015., 29. ožujka 2016., 15. srpnja 2016. i 16. svibnja 2017.

(8)	Primjedbe koje je društvo CCB na odluku o pokretanju postupka dostavilo 16. srpnja 2015. sadržavale su dodatnu pritužbu protiv društva JCD.

2. OPIS PRIGOVORA

2.1. Podnositelj pritužbe CCB i navodni korisnik potpora JCD

(9)	Društva CCB i JCD među glavnim su subjektima u sektoru vanjskog oglašavanja u Belgiji. Oba društva pripadaju međunarodnim grupama koje djeluju u sektoru vanjskog oglašavanja u velikom i malom formatu.

(10)

Društvo CCB jest društvo kći međunarodne grupe CC Media Holding koja posjeduje društvo Channel Communication Inc., međunarodno poduzeće sa sjedištem u Sjedinjenim Američkim Državama koje je prisutno u 28 zemalja Europe, azijsko-pacifičkoj regiji i Latinskoj Americi. U Belgiji društvo CCB prodaje tisuće oglasnih površina malog i velikog formata; nadalje, obavlja djelatnosti nabave ulične opreme i sustava dijeljenja bicikala te upravlja njima.

(11)	Društvo JCD belgijsko je društvo kći društva osnovanog prema francuskom pravu JCDecaux SA, globalnog dionika u sektoru vanjskog oglašavanja i nabave, postavljanja i održavanja ulične opreme kao i nabave samoposlužnih sustava dijeljenja bicikala i upravljanja njima.

(12)	Pritužba koju je podnijelo društvo CCB, a koja je predmet ove odluke (3) odnosi se na dva dijela opisana u nastavku. Pritužba koju je podnio drugi podnositelj pritužbe odnosi se samo na drugi dio.

2.2. Dio o oglasnim površinama iz ugovora iz 1984.

2.2.1. Kontekst

(13)

Grad Bruxelles (4) i društvo JCD sklopili su dva ugovora za postavljanje oglasnih površina u gradu Bruxellesu, jedan 1984., a drugi 1999. Oba se ugovora odnose na postavljanje ulične opreme uz naknadu u obliku oglasnih površina približne veličine 2 m2, koje čine objekt na koji se može postaviti oglas (od jedne do dvije oglasne plohe, pa čak i šest oglasnih ploha za oglasne površine koje sa svake strane imaju po jednu oglasnu površinu na kojoj se oglasi izmjenjuju). Posebnost oglašavanja malog formata u Belgiji jest u tome što su plakati malog formata uglavnom uklopljeni u uličnu opremu.

(14)	Dva ugovora koja su predmet pritužbe imaju različita svojstva opisana u nastavku.

(15)

Ugovorom od 16. srpnja 1984. (dalje u tekstu: „ugovor iz 1984.”), u trajanju od 15 godina, predviđeno je da će društvo JCD postaviti oglasne nadstrešnice na autobusnim stajalištima te da će se moći koristiti njima i uličnom opremom koja se naziva „mupi” (ima dvije strane od kojih je jedna namijenjena gradu Bruxellesu, a drugom se moglo služiti društvo JCD i na nju stavljati oglase) pod sljedećim uvjetima:

ugovorom nije bilo predviđeno da društvo JCD plaća gradu Bruxellesu najamnine, prava na upotrebu ili naknade za plakate koji pripadaju društvu JCD, ali društvo JCD moralo je gradu Bruxellesu omogućiti određene prednosti u naravi: stavljanje na raspolaganje besplatnih košara za papir, javnih sanitarnih čvorova i elektroničkih dnevnih listova, izradu općeg plana, turističkog plana i hotelskog plana te plana pješačkih staza u gradu Bruxellesu;

ii.

svaka se oglasna površina mogla upotrebljavati tijekom 15 godina, a mogla se postavljati tijekom cijelog trajanja ugovora iz 1984., koji je također trajao 15 godina (1984.–1999.). Slijedom toga, 1999., po isteku ugovora iz 1984., velik broj oglasnih površina iz ugovora iz 1984. još se mogao upotrebljavati do isteka njihova razdoblja upotrebe od 15 godina.

(16)

Nakon poziva na podnošenje ponuda grada Bruxellesa za nabavu informativne ulične opreme, nadstrešnica za putnike i oglasnih materijala, njihovo postavljanje i održavanje te upravljanje njima, od kojih se dio mogao upotrebljavati u oglašivačke svrhe, ugovor iz 1984. zamijenjen je ugovorom od 14. listopada 1999. (dalje u tekstu: „ugovor iz 1999.”).

(17)

Iako se ugovor iz 1999. odnosio na sličnu opremu kao što je bila oprema iz ugovora iz 1984., njime (u trajanju od 15 godina) bilo je predviđeno sljedeće:

i.	nova ulična oprema povezana s tim ugovorom bit će vlasništvo grada Bruxellesa (5), a društvo JCD plaćat će mjesečni najam za uporabu u oglašivačke svrhe;

ii.

društvo JCD mora ukloniti svu staru opremu postavljenu na temelju starih ugovora između grada Bruxellesa i društva JCD. Kako bi se uzeo u obzir status opreme iz 1984., čije je petnaestogodišnje razdoblje upotrebe još uvijek bilo u tijeku, rasporedom priloženim ugovoru iz 1999. (dalje u tekstu: „Prilog 10.”) jasno su bili utvrđeni datumi na koje se ti različiti plakati moraju ukloniti (od 1990. do 2010.). U prilogu 10. Navedene su 282 nadstrešnice i 198 oglasnih površina koje su i dalje bile podložne ugovoru iz 1984. s njihovim položajem i datumom uklanjanja svake od njih.

2.2.2. Predmet pritužbe

(18)	Društvo CCB smatra da je društvo JCD primilo državnu potporu nespojivu s unutarnjim tržištem time što je nastavilo upotrebljavati određene oglasne površine iz ugovora iz 1984. nakon datuma predviđenog za njihovo uklanjanje u ugovoru iz 1999., ne plaćajući ni najamninu ni porez gradu Bruxellesu.

2.3. Dio Villo!

2.3.1. Kontekst

(19)	Kako bi osigurala ponudu održive mobilnosti na svojem području, regija glavnog grada Bruxellesa odlučila je uvesti samoposlužni sustav automatskog iznajmljivanja bicikala na javnoj površini.

(20)

Regija je u tu svrhu 15. ožujka 2008. objavila poziv na podnošenje ponuda, a ugovor je 13. studenog 2008. dobilo društvo JCD. Regija glavnog grada Bruxellesa sklopila je s društvom JCD 5. prosinca 2008. sporazum o koncesiji za javne usluge za upotrebu sustava automatskog iznajmljivanja bicikala Villo na području regije glavnog grada Bruxellesa („sporazum Villo”) u ukupnom trajanju od 15 godina (produljen za dvije godine 2011. zbog kašnjenja u provedbi sporazuma). Tim je sporazumom bilo predviđeno:

i.	postavljanje sustava automatskog iznajmljivanja bicikala i upravljanje njime (2500 bicikala na 200 stanica u prvoj fazi, koja je počela 16. studenog 2009., što je trebalo biti prošireno na 5000 bicikala u drugoj fazi od 2011.) i to za ukupno razdoblje od 15 godina (do 2026.);

ii.

upravljanje oglasnim površinama i njihova upotreba za financiranje sustava iznajmljivanja bicikala kao nadopuna plaćanju klijenata. Na temelju toga društvo JCD upotrebljava oglasne površine uklopljene u postaje za bicikle te oglasne površine odvojene od tih stanica (odnosi se uglavnom na oglasne prostore od 2 m2 i od 8 m2).

(21)	Ukupni procijenjeni prihod koncesije za cijelo vrijeme njezina trajanja iznosi približno [100 – 150] milijuna EUR. [30 – 40] % prihoda ostvaruje se od korisnika, a ostatak od oglašavanja.

(22)

Osim toga, u okviru pregovora o sporazumu Villo, Regija je društvu JCD odobrila određene financijske mjere koje nisu bile navedene u pozivu na podnošenje ponuda (6).

i.	izuzeće od naknade za upotrebu javne površine regije glavnog grada Bruxellesa na oglasnim površinama od 8 m2; najveći iznos tog izuzeća ne prelazi [50 000 – 150 000] EUR godišnje (7);

ii.	odredba o nepredvidivosti u pogledu regionalnih poreza (neutralizacija promjena u regionalnim porezima): prema tom načelu, ako se regionalni porezi povećaju, društvo JCD može se obeštetiti za to povećanje; međutim, predmetna odredba nikad se nije primijenila;

iii.

odredba o prilagodbi cijena u pogledu regionalnih poreza (neutralizacija povećanja regionalnih poreza): prema tom načelu, ako se općinski porezi povećaju iznad 75 EUR/m2, društvo JCD obeštećuje se za to povećanje; belgijska nadležna tijela prvo su smatrala da će obeštećenje predviđeno tom odredbom moći iznositi najviše [250 000 – 350 000] EUR godišnje (8).

2.3.2. Predmet pritužbe

(23)	Društvo CCB i drugi podnositelj pritužbe smatraju da je društvo JCD primilo državnu potporu kroz financiranje koncesije Villo.

(24)	Podnositelji pritužbe tvrde da sve mjere financiranja (upotreba oglasnih površina i dodatne mjere odobrene društvu JCD) čine državne potpore.

(25)

Nadalje, te državne potpore ne mogu se smatrati spojivima s unutarnjim tržištem na temelju pravila Unije o naknadi za pružanje javnih usluga, a osobito Odluke Komisije 2012/21/EU (9) (dalje u tekstu: „odluka UOGI iz 2012.”) jer društvo JCD ostvaruje znatnu prekomjernu kompenzaciju (osobito zato što je broj oglasnih površina dodijeljen društvu JCD bio prevelik).

3. ANALIZA DIJELA O OGLASNIM POVRŠINAMA IZ UGOVORA IZ 1984.

3.1. Razlozi za pokretanje postupka

(26)

Komisija je smatrala da su, kada je riječ o upotrebi društva JCD određenih oglasnih površina postavljenih u okviru ugovora iz 1984. na području grada Bruxellesa i zadržanih nakon predviđenih datuma isteka (kako je navedeno u Prilogu 10. Ugovoru iz 1999.), kumulativni kriteriji koji se odnose na državne potpore ispunjeni i da ta mjera stoga čini državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a.

(27)	Budući da se nije činilo da je a priori ispunjen ijedan uvjet da bi se potpora proglasila spojivom, Komisija je odlučila pokrenuti postupak predviđen u članku 108. stavku 2. UFEU-a.

3.2. Primjedbe zainteresiranih strana o odluci o pokretanju postupka

(28)	Komisija je zaprimila primjedbe društava CCB i JCD sažeto prikazane u nastavku.

3.2.1. Primjedbe društva CCB

(29)

Kao odgovor na odluku o pokretanju postupka društvo CCB navodi da se slaže s analizom Komisije prema kojoj je upotreba društva JCD više oglasnih površina postavljenih u okviru ugovora iz 1984. na području grada Bruxellesa i zadržanih nakon predviđenih datuma za uklanjanje bez plaćanja najamnine i poreza državna potpora u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a i da je nespojiva s unutarnjim tržištem.

(30)

Društvo CCB jednako tako navodi da dijeli stajalište Komisije prema kojem postoje ozbiljne dvojbe oko postojanja i relevantnosti mehanizma kompenzacije koji su navela belgijska nadležna tijela kako bi opravdala zadržavanje spornih površina nakon predviđenih datuma za njihovo uklanjanje. Prema tvrdnjama društva CCB belgijska nadležna tijela nisu dostavila nikakav dokaz da je taj mehanizam kompenzacije bio formalno uspostavljen prije nezakonitog zadržavanja spornih površina.

(31)

Društvo CCB ustraje na činjenici da je korist koju je imalo društvo JCD od upotrebe površina iz 1984. nakon predviđenih datuma za njihovo uklanjanje bila viša od 2 150 000 EUR bez kamata. Društvo CCB svoje stajalište temelji na dvama zapisnicima sudskog izvršitelja izvršena na njegov zahtjev 3. prosinca 2007. i 21. prosinca 2009., kojima je utvrđeno stanje opreme postavljene u okviru ugovora iz 1984., koja je na te datume još uvijek bila postavljena. Društvo CCB nadalje navodi da činjenica da se i sama belgijska nadležna tijela pouzdaju u zapisnike sudskog izvršitelja izvršene na zahtjev društva CCB (vidjeti odjeljak 3.3.2.) pokazuje da se nisu točno pratile površine zadržane i nakon datuma predviđenih na početku te da, s obzirom na to da ne postoje suprotni dokazi belgijskih nadležnih tijela, broj oglasnih površina koje treba uzeti u obzir za izračun prednosti dodijeljene društvu JCD iznosi 86, odnosno 119 oglasnih površina.

(32)

Konačno, društvo CCB podupire analizu Komisije prema kojoj se od 2002. porezi na oglasne površine moraju plaćati bez obzira na početni ugovor. Stoga prijevremenim uklanjanjem oglasne površine iz ugovora iz 1984. društvo JCD ne bi izgubilo uštedu na porezima jer bi u svakom slučaju bilo dužno platiti te poreze za oglasne površine da su bili zadržani, što čini nedjelotvornim argument o kompenzaciji između ranijeg i kasnijeg uklanjanja kada je riječ o tim porezima. Društvo CCB jednako tako ponavlja svoju tvrdnju prema kojoj bi ta izuzeća od poreza u korist društva JCD uzrokovala znatna narušavanja belgijskog tržišta vanjskog oglašavanja i dovela do nepovoljnog položaja s obzirom na činjenicu da su konkurenti društva JCD, među kojima je društvo CCB, morali podmiriti poreze na oglašavanje za površine koje upotrebljavaju na području grada Bruxellesa.

(33)

Društvo CCB napominje da je u presudi od 29. travnja 2016. Žalbeni sud u Bruxellesu presudio da društvo JCD nije poštovalo predviđene datume uklanjanja iz Priloga 10. posebnim specifikacijama ugovora iz 1999. i da je bespravno više godina upotrebljavalo brojne oglasne površine na javnom području grada Bruxellesa (10). Društvo CCB istaknulo je i da je Sud odbacio argument o kompenzaciji između ranijeg i kasnijeg uklanjanja koji je istaknulo društvo JCD.

(34)	Društvo CCB smatra da bi prihodi od oglašavanja dobiveni od komercijalne upotrebe oglasnih površina zadržanih nakon datuma uklanjanja predviđenog u Prilogu 10. jednako tako mogli biti državna sredstva jer bi sama država mogla upotrebljavati te površine.

(35)	U primjedbama dostavljenima 16. srpnja 2015. o odluci Komisije o pokretanju postupka društvo CCB dostavilo je dodatnu pritužbu protiv društva JCD koja se odnosila na poreze koje društvo JCD nije platilo državi Belgiji na površine iz ugovora iz 1999.

3.2.2. Primjedbe društva JDC

(36)

U primjedbama na odluku o pokretanju postupka od 17. srpnja 2015. društvo JCD podsjeća da javno nadležno tijelo (u ovom slučaju grad Bruxelles) ima obvezu održavati ekonomsku ravnotežu ugovora čiji je potpisnik. Naime, društvo JCD tvrdi da, kako bi nadoknadilo gubitke prihoda od oglašavanja koji su posljedica prijevremenog uklanjanja predmetnih površina i zajamčilo ekonomsku ravnotežu ugovora iz 1984., grad Bruxelles logično je dopustio zadržavanje i upotrebu jednakog broja površina iz ugovora iz 1984. nakon predviđenog datuma njihova uklanjanja. Društvo JCD u tom pogledu tvrdi da je nadoknada neosporna i da se može dokazati različitim dokaznim elementima, među kojima su brojni podnesci i dopisi grada Bruxellesa u okviru preliminarne istrage.

(37)

Društvo JCD tvrdi da upotreba predmetnih oglasnih površina nije nikada bila uređena ugovorom iz 1999. te da je stoga određena ulična oprema bila zadržana u okviru provedbe ugovora iz 1984., bez i najmanjeg prijenosa javnih sredstava. Zadržavanje predmetne opreme neutralno je u pogledu državnih sredstava jer je riječ o naknadi za prijevremeno uklanjanje druge opreme koja podliježe istom ugovoru.

(38)	Za društvo JCD, iz samog načela kompenzacije proizlazi da bi upotreba opreme u oglašivačke svrhe nakon isteka roka trebala biti podložna istom mehanizmu koji se primjenjuje na prijevremeno uklonjene površine, to jest ugovoru iz 1984.

(39)

Prema tome društvo JCD osporava tvrdnju prema kojoj je imalo selektivnu korist od prijenosa javnih sredstava u okviru ugovora koje je redovno sklapalo s gradom Bruxellesom. Društvo JCD smatra da nije ostvarilo nikakvu uštedu u smislu neplaćenih najamnina i poreza na temelju ugovora iz 1999. i da te usluge potpadaju pod javnu uslugu.

(40)	Osobito kada je riječ o izuzeću od plaćanja najamnina, društvo JCD tvrdi da se ono objašnjava mehanizmom kompenzacije koji podliježe ugovoru iz 1984.

(41)

U pogledu izuzeća od plaćanja poreza stajalište grada Bruxellesa da ne propiše poreze samo za ugovore za uličnu opremu – za razliku od oglasnih površina – posve je dosljedan za očuvanje ekonomske ravnoteže predmetnih ugovora jer ni oglasne površine iz ugovora iz 1984. ni one iz ugovora iz 1999. nisu bile podložne porezu, i to bez obzira na činjenicu što je grad Bruxelles 2002. donio pravilnik o porezu.

(42)

Naime, društvo JCD tvrdi da je grad Bruxelles prvi pravilnik o porezu za privremeno oglašavanje na i u javnom prostoru donio tek za financijsku godinu 2002. (Pravilnik o porezu od 17. listopada 2001.), a ugovor iz 1984. istekao je 1999. Prema tome, taj se porez ne može primjenjivati na upotrebu u oglasne svrhe površina iz ugovora iz 1984., čak ni na produljenu upotrebu tijekom 2002. i sljedećih financijskih godina. Društvo JCD tvrdi da se nepropisivanje poreza za te površine ne može smatrati selektivnom prednošću supotpisnika ugovora u mjeri u kojoj je odraz općeg načela koje nije dovelo do povoljnijeg postupanja odobrenog društvu JCD u odnosu na bilo kojeg drugog poduzetnika koji bi se našao u sličnoj situaciji i prema tome ne može opravdati postojanje državne potpore.

(43)	Uz to, pod teoretskom pretpostavkom da se na taj ugovor počne primjenjivati porez, bilo je potrebno provesti reviziju uvjeta ugovora iz 1984., kako je predviđeno tim ugovorom.

(44)

U pogledu površina iz ugovora iz 1999. društvo JCD smatra da njihova upotreba u oglasne svrhe jednako tako ne podliježe plaćanju poreza na oglašavanje. Naime, pravilnik o porezu na oglašavanje koji je donio grad Bruxelles 2002. ne bi se primjenjivao jer društvo JCD već plaća mjesečnu najamninu za upotrebu materijala za oglašavanje, što je, na temelju ugovora iz 1999., jedini trošak kojem podliježe upotreba površina u oglasne svrhe. Osim toga, tim pravilnikom o porezu izričito su izuzete oglasne površine grada Bruxellesa, stoga i površine iz ugovora iz 1999.

(45)

U potporu tim argumentima društvo JCD dostavilo je Komisiji dvije presude od 4. studenoga 2016., kojima je Prvostupanjski sud francuskog govornog područja u Bruxellesu odlučio da društvo JCD ne mora plaćati općinski porez na oglase kada je riječ o oglasnim površinama postavljenima na području grada i koje pripadaju gradu Bruxellesu na temelju ugovora koji je dodijeljen društvu JCD 14. listopada 1999. Tim je presudama tada bio određen povrat iznosa koji su bili plaćeni za financijske godine od 2009. do 2012.

(46)

Društvo JCD tvrdi da pod pretpostavkom da je prethodno naveden mehanizam kompenzacije podrazumijevao moguću neravnotežu u korist društva JCD, ta hipotetska neravnoteža nije mogla ojačati konkurentski položaj društva JCD u odnosu na njegove konkurente na odgovarajućim tržištima jer bi bila minimalna.

(47)

Društvo JCD tvrdi da ta hipotetska neravnoteža osobito ne bi mogla otežati ulazak na ta tržišta poduzećima s nastanom u drugim državama članicama. Osim toga, društvo JCD podsjeća da je Komisija već zaključila da neke mjere imaju učinak samo na lokalnoj razini te da stoga ne utječu na trgovinu među državama članicama.

3.3. Primjedbe Belgije

3.3.1. Primjedbe Belgije o odluci o pokretanju postupka

(48)

Belgijska nadležna tijela priznaju da je društvo JCD nastavilo upotrebljavati neke plakate iz ugovora iz 1984. nakon datuma za uklanjanje predviđenog ugovorom iz 1999., kako je utvrđeno u Prilogu 10. Za te oglasne površine društvo JCD nije plaćalo ni najamninu ni porez gradu Bruxellesu, za razliku od plakata iz ugovora iz 1999., za koje se najamnina plaćala od početka ugovora, a postojala je i obveza plaćanja poreza, ali samo nakon 2009. (11) Ovakvo je stanje trajalo do kolovoza 2011., kada su bile uklonjene posljednje površine.

(49)

Belgijska nadležna tijela ne osporavaju da su mjere pripisive njima, a osobito su pripisive gradu Bruxellesu. Naime, ta tijela čak objašnjavaju da su pristala da se oglasne površine iz ugovora iz 1984. zadrže nakon datuma predviđenog Ugovorom 10. kako bi se zadržala ravnoteža ugovora s društvom JCD pod uvjetom da se druge oglasne površine prijevremeno uklone na zahtjev grada Bruxellesa kako bi se postavile druge vrste površina koje su bile prikladnije, osobito zbog estetskih razloga, točnije, nova ulična oprema u secesijskom stilu.

(50)

Belgijska nadležna tijela smatraju da je to prijevremeno uklanjanje značilo gubitak za društvo JCD koji se odrekao oglasnih površina za koje nije dospjela nikakva najamnina i obveza obračuna poreza do datuma predviđenog Prilogom 10. za njihovo uklanjanje i da je kao nadoknada za taj gubitak bilo prihvatljivo da se ostale površine zadrže dulje od predviđenog te da se za te površine ne potražuje nikakva najamnina i porez.

(51)

Belgijska nadležna tijela priznaju da je općenito društvo JCD imalo gospodarsku prednost, ali samo zbog neravnoteže između broja prijevremeno uklonjenih oglasnih površina (prije njihova predviđenog datuma uklanjanja) i broja površina zadržanih nakon datuma uklanjanja predviđenog Prilogom 10. Člankom 4.5. sporazuma koji su 1984. sklopili grad Bruxelles i društvo JCD bilo je predviđeno da oglasni materijali i nadstrešnice budu izuzeti od plaćanja najamnine, prava na upotrebu ili naknade. Belgijska nadležna tijela tvrde da se to izuzeće mora analizirati vodeći računa o činjenici da u vrijeme potpisivanja sporazuma grad Bruxelles nije donio nikakav pravilnik o oporezivanju promotivnih materijala.

(52)

Belgijska nadležna tijela tvrde da se društvo JCD s jedne strane odreklo uštede u smislu najamnina i poreza prihvativši da prijevremeno ukloni reklamne površine, a s druge strane, ostvarilo je uštedu u smislu najamnina i poreza zadržavši oglasne površine nakon predviđenih datuma uklanjanja. Izračunavši razliku između uštede koju je društvo JCD izgubilo zbog prijevremenog uklanjanja i dodatne uštede ostvarene zadržavanjem oglasnih površina dulje nego što je bilo predviđeno Prilogom 10., belgijska nadležna tijela tvrde da je društvo JCD ostvarilo financijsku prednost koja je u razdoblju od 1999. do 2011. iznosila najviše [100 000 – 150 000] EUR.

(53)

U tom pogledu belgijska nadležna tijela iznijela su argument da bi mjera lako mogla biti obuhvaćena Uredbom Komisije (EZ) br. 1998/2006 (12) (dalje u tekstu „Uredba de minimis iz 2006.”). Naime, tom je uredbom propisano da se smatra da potpore u malom iznosu (manje od 200 000 EUR u razdoblju od tri fiskalne godine) ne utječu na trgovinu između država članica i stoga ne ispunjavaju sve kriterije iz članka 107. stavka 1. UFEU-a.

(54)

Osim toga, belgijska nadležna tijela daju pojašnjenja o određenim navodima društva CCB koji su predmet odluke o pokretanju postupka. Na prvom mjestu, osnovna procjena od 86 površina koju je iznijelo društvo CCB netočno je jer se u zapisnicima sudskog izvršitelja društva CCB (vidjeti točku 31.) navodi 80 površina. Osim toga, društvo CCB pogrešno je opisalo neke površine kao nadstrešnice iako je riječ o informativnim plakatima za grad. Na drugom mjestu, kada je riječ o procjeni iznosa najamnina, društvo CCB netočno je indeksiralo iznos najamnina jer bi potonje, prema gradu Bruxellesu, trebale biti indeksirane na godišnjicu sklapanja ugovora (13). Na trećem mjestu, postoje pogreške u procjeni društva CCB iznosa poreza koje mora platiti društvo JCD.

3.3.2. Primjedbe Belgije o primjedbama zainteresiranih strana

(55)

U pisanim primjedbama od 2. listopada 2015. belgijska nadležna tijela pojašnjavaju da činjenica što grad Bruxelles nije naplaćivao poreze koje je društvo JCD bilo dužno na temelju ugovora iz 1999., dok su trajali sudski postupci, nije bila posljedica usluge koju je odobrio grad Bruxelles, već primjene belgijskog zakona i presuda belgijskih sudova prema kojima općinska uprava nije mogla provesti pljenidbu ili naplatu poreza za onaj dio poreza koji neosporno premašuje dugovani iznos. Kada se tužba, kao što je ona koju je podnijelo društvo JCD, odnosi na cijeli porez, zapljena ili naplata nije moguća. Ta situacija ne podrazumijeva da je porezni obveznik koji pokreće pravosudnu radnju oslobođen poreza, kako tvrdi društvo CCB. Osim toga, ako su porezi osporeni, s knjigovodstvenog stajališta moraju se knjižiti kao trošak poslovanja. Stoga nikakva državna potpora ne može proizlaziti iz činjenice da grad Bruxelles ne naplaćuje poreze za koje se tereti društvo JCD, a koji su predmet sudskih postupaka.

(56)

U pisanim primjedbama od 20. lipnja 2016., kao odgovor na pitanja koja su postavile službe Komisije dopisom od 15. travnja 2016., belgijska nadležna tijela potvrdila su da je grad Bruxelles počeo oporezivati oglasne površine postavljene na temelju ugovora dodijeljenog 14. listopada 1999. tek od porezne godine 2009. Međutim, pravilnikom o porezu od 17. listopada 2001. u pogledu privremenog oglašavanja na i u javnom prostoru grad Bruxelles uveo je porez na privremeno oglašavanje na i u javnom prostoru i predvidio je izuzeće od plaćanja poreza isključivo za svoje vlastite oglase (14). Belgijska nadležna tijela ističu da su pravilnici o oporezivanju primjenjivi na oglasne površine stupili na snagu tek 1. siječnja 2002., tako da za 2001. godinu nije bilo dugovanih iznosa i tvrde da se ti pravilnici o porezu primjenjuju na površine iz ugovora iz 1999.

(57)

Nadalje, pojašnjavaju da grad Bruxelles nije naplatio iznose koji odgovaraju tim porezima za porezne godine od 2002. do 2008. Ta situacija proizlazi iz činjenice da je grad prvo smatrao da površine postavljene primjenom ugovora iz 1999., koje su mu pripadale i koje je upotrebljavalo društvo JCD, nisu oporezive, na temelju izuzeća od poreza predviđenog u članku 5. Pravilnika o porezima od 17. listopada 2001., koji se odnosi isključivo na vlastite oglase grada Bruxellesa. Uz to, Pravilnikom o porezima od 18. prosinca 2006. i u daljnjim pravilnicima o porezima uvedeno je izuzeće koje se posebno odnosilo na oglasne površine grada Bruxellesa ili tijela koje je grad Bruxelles osnovao ili su mu podložna.

(58)

Prvi su porezi propisani 29. srpnja 2011., a odnosili su se na poreznu godinu 2009. Na temelju članka 6. Zakona od 24. prosinca 1996., od tada stavljenim izvan snage Odlukom od 3. travnja 2014., retroaktivno oporezivanje nije bilo moguće za razdoblje dulje od tri godine od 1. siječnja porezne godine.

(59)

Belgijska nadležna tijela tvrde da je grad Bruxelles odlučio da više neće primjenjivati izuzeće jer je zaključio da izuzimanje oglasnih površina samo zato što pripadaju gradu Bruxellesu, a on nije njihov korisnik, stvara nepravednost u odnosu na korisnike drugih oglasnih površina. U skladu sa stajalištem grada Bruxellesa, kada bi bilo opravdano izuzeti oglasne površine koje on sam upotrebljava ili ih upotrebljavaju tijela koje je grad osnovao ili su mu podložna, izuzeće ne bi bilo opravdano kada bi ih upotrebljavala treća osoba, a osobito ako ih upotrebljava trgovačko poduzeće koje djeluje u sektoru vanjskog oglašavanja.

(60)

Izuzećem predviđenim Pravilnikom o porezu zapravo se željelo spriječiti da grad oporezuje samog sebe, što mu ne bi stvorilo nikakav dodatni prihod i povećalo bi administrativni posao koji bi morao odraditi njegov odjel za financije, dok je svrha svakog pravilnika o porezu omogućiti poreznom tijelu da dođe do dodatnih financijskih sredstava. Međutim, kao što je pojašnjeno u primjedbama koje su belgijska nadležna tijela dostavila 20. veljače 2017. na dodatna pitanja koja je postavila Komisija 14. veljače 2017., grad Bruxelles nikada nije sam upotrebljavao oglasne površine. One su se uvijek upotrebljavale posredstvom trećih osoba. Jedine oglasne površine koje pripadaju gradu Bruxellesu jesu one koje su predmet javnog ugovora koji je 14. listopada 1999. dodijeljen društvu JCD. Po isteku ugovora iz 1999. bio je raspisan novi poziv na podnošenje ponuda kada je ugovor dobilo društvo CCB, sadašnji uspješni ponuditelj. Na temelju ugovora koji je sada na snazi, društvo CCB plaća najamninu za oglasne površine kao i odgovarajuće poreze.

(61)

Belgijska nadležna tijela navode da subjekti koji upotrebljavaju vlastite površine plaćaju samo poreze koje su dužni plaćati, a da uz te poreze najamninu za upotrebu oglasnih površina plaćaju kada površine pripadaju gradu Bruxellesu. Ta najamnina ni u kojem slučaju ne zamjenjuje poreze koji se naplaćuju na takve površine. Naime, najamnina ja nadoknada za pravo na upotrebu površina koje pripadaju gradu Bruxellesu. Kada subjekti ne bi plaćali najamninu, mogli bi besplatno upotrebljavati oglasne površine grada Bruxellesa, a on bi morao snositi trošak nabave površina. Stoga je logično da moraju plaćati najamninu. Naprotiv, subjekti koji ne upotrebljavaju površine grada Bruxellesa moraju sami snositi trošak svih ulaganja za proizvodnju ili nabavu oglasnih površina.

(62)

Belgijska nadležna tijela objašnjavaju da je, u dvjema presudama od 4. studenoga 2016., Prvostupanjski sud francuskog govornog područja u Bruxellesu, na temelju članka 9. Pravilnika o porezu za godine 2009.–2012., odlučio da društvo JCD ne mora plaćati općinski porez na oglase kada je riječ o oglasnim površinama postavljenima na području grada i koje pripadaju gradu Bruxellesu na temelju ugovora koji je dodijeljen društvu JCD 14. listopada 1999. Tim je presudama tada bio određen povrat iznosa koji su bili plaćeni za financijske godine od 2009. do 2012.

(63)

Belgijska nadležna tijela jednako tako potvrđuju da je grad Bruxelles podnio žalbu na obje presude od 4. studenoga 2016. koje su se odnosile na porezne godine 2009.–2010. kao i na porezne godine 2011.–2012. U žalbenom postupku, koji još uvijek traje, grad Bruxelles istaknuo je da način na koji je Sud tumačio članak 9. Pravilnika o porezu, prema kojem je moguće izuzeti društvo JCD, postavlja pitanje njegove spojivosti s člancima 106. i 107. UFEU-a.

(64)	Naprotiv, grad Bruxelles nije utvrdio nikakve dospjele poreze za oglasne površine koje podliježu ugovoru iz 1984. i koje su bile zadržane nakon predviđenog datuma uklanjanja.

(65)	Belgijska nadležna tijela izjavljuju da nisu u mogućnosti dati iznos najamnina i neplaćenih poreza za površine zadržane nakon datuma uklanjanja predviđenog Prilogom 10. za razdoblje od 1. siječnja 2002. do 21. kolovoza 2010.

3.4. Ocjena mjera

3.4.1. Dio o oglasnim površinama iz ugovora iz 1984.: predmet ove odluke

(66)

Analiza Komisije odnosi se jedino na zadržavanje površina iz 1984. nakon isteka roka za njihovu upotrebu i njome nije obuhvaćen sam ugovor iz 1984. Ovo je opravdano osobito zbog razloga što u skladu s člankom 17. Uredbe Vijeća (EU) 2015/1589 (15) Komisija ne može narediti povrat odobrenih potpora nakon isteka roka zastare od deset godina.

(67)

Površine postavljene na temelju ugovora iz 1984. mogle su biti postavljene do isteka razdoblja valjanosti ugovora iz 1984. (to jest do 1999.), a mogle su se upotrebljavati tijekom 15 godina (to jest, eventualno do 2014.). Svaka potpora dodijeljena posredstvom tih površina na temelju ugovora iz 1984., pod pretpostavkom da su ispunjeni svi kumulativni uvjeti iz članka 107. stavka 1., mogla je, dakle, biti odobrena tek kada je društvo JCD dobilo odobrenje briselskih nadležnih tijela da postavi predmetnu oglasnu površinu, dakle do 1999., odnosno godine isteka tog ugovora. Stoga, svaka eventualna potpora odobrena društvu JCD bila bi odobrena najmanje deset godina prije prvog zahtjeva koji je Komisija uputila belgijskim nadležnim tijelima, odnosno 15. rujna 2011.

(68)

Naprotiv, kada je riječ o zadržavanju oglasnih površina iz ugovora iz 1984. bez plaćanja najamnina i poreza nakon datuma predviđenog Prilogom 10. ugovoru iz 1999., eventualna potpora u korist društvu JCD u tim okolnostima dodijeljena je u trenutku kada su briselska nadležna tijela (prešutno) odobrila nepoštovanje rasporeda predviđenog tim prilogom. Analiza Komisije u nastavku odnosi se jedino na mjeru u kojoj zadržavanje oglasnih površina iz ugovora iz 1984. nakon datuma predviđenog Prilogom 10. znači državnu potporu u korist društva JCD koja je bila dobivena nakon 15. rujna 2001. (to jest, u roku zastare iz članka 17. Uredbe (EU) 2015/1589).

(69)	Ta se odluka ne odnosi niti na analizu kvalifikacije kao državne potpore izuzeća od poreza koje društvo JCD duguje državi Belgiji za oglasne površine iz ugovora iz 1999., koja nije bila obuhvaćena opsegom odluke o pokretanju postupka.

3.4.2. Državna potpora u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a

(70)

U skladu s člankom 107. stavkom 1. UFEU-a svaka potpora koju dodijeli država članica ili koja se dodjeljuje putem državnih sredstava u bilo kojem obliku koja narušava ili prijeti da će narušiti tržišno natjecanje stavljanjem određenih poduzetnika ili proizvodnje određene robe u povoljniji položaj, nespojiva je s unutarnjim tržištem u mjeri u kojoj utječe na trgovinu među državama članicama.

(71)

Prema ustaljenoj sudskoj praksi, da bi se mjera kvalificirala kao državna potpora u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a, moraju biti ispunjene sve kumulativne pretpostavke iz te odredbe: i. mjera se može pripisati državi i financira se iz državnih sredstava; ii. korisniku pruža selektivnu gospodarsku prednost; iii. mjera narušava ili prijeti da će narušiti tržišno natjecanje; iv. mjera može utjecati na trgovinu među državama članicama (16).

3.4.2.1. Pripisivost i državna sredstva

(72)

Kako bi se mjera smatrala državnom potporom u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a, mora je dodijeliti država ili mora biti dodijeljena iz državnih sredstava. Državna sredstva uključuju sva sredstva iz javnog sektora (17), uključujući sredstva državnih tijela (decentraliziranih, saveznih, regionalnih ili drugih) (18).

(73)

Prednosti dodijeljene izravno ili neizravno putem državnih sredstava mogu se smatrati potporama u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a. Postojanje državnog sredstva može poprimiti negativan predznak kada je riječ o izgubljenoj dobiti za tijela javne vlasti. Iz ustaljene sudske prakse proizlazi da odricanje od sredstava koja bi u načelu morala biti vraćena u državni proračun čini prijenos državnih sredstava. Nadalje, intervencije koje smanjuju troškove koji uobičajeno opterećuju proračun poduzetnika mogu biti državna sredstva (19).

Pripisivost

(74)

Belgijska nadležna tijela ne osporavaju da je mjera pripisiva njima (a osobito je pripisiva gradu Bruxellesu). Naime, ta tijela čak objašnjavaju da su pristala da se oglasne površine iz ugovora iz 1984. zadrže nakon datuma predviđenog Ugovorom 10. kako bi se zadržala ravnoteža ugovora s društvom JCD pod uvjetom da se druge oglasne površine prijevremeno uklone na zahtjev grada Bruxellesa kako bi se postavile druge vrste površina koje su bile prikladnije, osobito zbog estetskih razloga, točnije, nova ulična oprema u secesijskom stilu (vidjeti uvodnu izjavu 49.).

Državna sredstva

(75)

Belgijska nadležna tijela priznaju i da zadržavanje oglasnih površina nakon datuma predviđenih Prilogom 10. znači izgubljenu dobit za grad Bruxelles u pogledu najamnina i nenaplaćenih poreza za te oglasne površine koje bi inače bile zamijenjene površinama iz ugovora iz 1999., a koje su podrazumijevale plaćanje najamnina i poreza.

(76)

Ne osporava se činjenica da je društvo JCD zadržalo oglasne površine iz 1984. nakon datuma predviđenih Prilogom 10. pripisiva državi Belgiji i da je to značilo da se država odrekla svojih sredstava. Kvantifikacija tih državnih sredstava (to jest iznosa najamnina i poreza kojih se grad Bruxelles odrekao) predmet je različitih ocjena Komisije i države Belgije (vidjeti odjeljak 3.4.5.).

(77)	Prema tome Komisija smatra da ova mjera čini prijenos državnih sredstava u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a.

(78)

Kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 34., društvo CCB u svojim pisanim primjedbama smatra da bi prihodi od oglašavanja dobiveni od komercijalne upotrebe oglasnih površina zadržanih nakon datuma uklanjanja predviđenog u Prilogu 10. jednako tako mogli biti državna sredstva jer bi sama država mogla upotrebljavati te površine.

(79)	Komisija prvo smatra da prihodi od oglašavanja koje je ubiralo društvo JCD ne čine jasno državna sredstva s obzirom na to da dolaze od privatnih ugovora između društva JCD i njegovih klijenata u kojima država ne sudjeluje ni na koji način.

(80)

Osim toga, nije moguće smatrati da se grad Bruxelles odriče državnih sredstava samo zato što i sam ne sudjeluje u nekoj gospodarskoj djelatnosti. Takav pristup državnim sredstvima bio bi previše opsežan i zabranio bi državi da dopusti djelatnosti na svojem državnom području, a da prethodno ne provjeri bi li sama mogla obavljati određenu djelatnost.

(81)

Uz to, čak i kad bi u teoriji bilo moguće da javno nadležno tijelo obavlja određenu gospodarsku djelatnost, jasno je da to nije njegova prva funkcija i da a priori nema ni znanje ni iskustvo ni stručnost ni tehnička sredstva za takvu djelatnost. U ovom se slučaju može, na primjer, primijetiti da su ugovori o oglašavanju uglavnom državni. Grad Bruxelles nije imao sredstva za sklapanje takvih ugovora jer je bio nadležan jedino za plakate koje je posjedovao na području grada Bruxellesa. Njegova eventualna mogućnost da stvara prihode od tih plakata nije usporediva s mogućnošću koju je imao JC Decaux.

3.4.2.2. Postojanje gospodarske prednosti

(82)	U smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a, prednošću se smatra svaka gospodarska prednost koju poduzetnik ne bi ostvario u uobičajenim tržišnim uvjetima, odnosno bez intervencije države (20). Važan je jedino učinak mjere na poduzetnika, a ne uzrok i cilj intervencije države (21).

(83)	Prema Sudu, prednost postoji ako se financijsko stanje poduzeća poboljša zbog intervencije države, stoga prednost nije samo pozitivno davanje, nego i intervencije koje u različitim oblicima smanjuju troškove koji uobičajeno opterećuju proračun poduzetnika (22).

(84)

U ovom slučaju, od 1999. i sve do isteka odobrenja koja su se temeljila na Ugovoru iz 1984., društvo JCD nastavilo je upotrebljavati oglasne površine na području grada Bruxellesa ne plaćajući ni najamnine ni poreze za upotrebu tih površina iako su, u skladu s ugovorom iz 1999., te površine trebale biti uklonjene i, također u skladu s ugovorom iz 1999., upotreba novih oglasnih površina koje su ih zamijenile podrazumijevala je plaćanje najamnina i poreza.

(85)

Belgijska nadležna tijela priznaju da je općenito društvo JCD imalo gospodarsku prednost, ali samo zbog neravnoteže između broja prijevremeno uklonjenih oglasnih površina, prije njihova predviđenog datuma uklanjanja, i broja površina zadržanih nakon datuma uklanjanja predviđenog Prilogom 10. Pod pretpostavkom da Komisija dijeli to stajalište (quod non), prednost bi u svakom slučaju postojala.

(86)	Komisija najprije primjećuje da belgijska nadležna tijela prihvaćaju načelo postojanja prednosti, ali jednostavno osporavaju njezin opseg.

(87)

Uz to, belgijska nadležna tijela smatraju mjeru naknadom dodijeljenom društvu JCD kako bi mu se nadoknadilo prijevremeno uklanjanje određenog broja oglasnih površina. Komisija u tom pogledu upućuje na predmet C-211/15 P, Orange protiv Komisije (23), u kojem je Sud Europske unije potvrdio stajalište Općeg suda (24) i nezavisnog odvjetnika (25), prema kojima čak i olakšanje koje se dodjeljuje poduzetniku ukidanjem dodatnih troškova koji proizlaze iz derogatornog sustava kojim nisu obuhvaćeni konkurentni poduzetnici, čini državnu potporu (26). Jedine kompenzacije koje podrazumijevaju prijenos javnih sredstava i koje se ne kvalificira kao državnu potporu su kompenzacije za javnu uslugu i koje se dodjeljuju u skladu sa sudskom praksom u predmetu Altmark (27).

(88)	Naime, ugovor iz 1984. kao i ugovor iz 1999. obični su trgovinski ugovori i njihovim odredbama društvu JCD nije povjerena javna usluga. Stoga sudska praksa iz predmeta Altmark, koja se odnosi na kompenzacije dodijeljene za pružanje javne usluge, nije primjenjiva.

(89)

Stoga se na temelju toga čini da kompenzacija koju navode belgijska nadležna tijela, pod pretpostavkom da se njome stvarno željela kompenzirati nepogodnost povezana s mogućom obvezom prijevremenog uklanjanja određenih oglasnih površina, nužno implicira prednost za društvo JCD. Taj je zaključak tim čvršći što je u ovom slučaju teško smatrati da je društvo JCD pretrpjelo strukturnu nepogodnost jer je društvo JCD samoinicijativno prihvatilo ukloniti te površine i jer su uostalom belgijska nadležna tijela sama priznala da je predmetna kompenzacija otišla dalje od onoga što je bilo potrebno zbog navodne nepogodnosti.

(90)

Ta je argumentacija jednako tako u skladu s točkom 69. Obavijesti Komisije o pojmu državne potpore (28) (dalje u tekstu: „obavijest o pojmu državne potpore”) u kojoj je istaknuto da „može se smatrati da su troškovi koji proizlaze iz regulatornih obveza koje uvodi država (29) povezani sa sastavnim troškovima gospodarske djelatnosti, tako da svaka naknada tih troškova znači davanje prednosti poduzetniku (30). To znači da postojanje prednosti u načelu nije isključeno činjenicom da prednost ne premašuje naknadu za trošak koji proizlazi iz uvođenja regulatorne obveze. Isto vrijedi i za smanjenje troškova koje poduzetnik ne bi imao da nije postojao poticaj koji proizlazi iz državne mjere jer bi bez tog poticaja svoje djelatnosti strukturirao na drukčiji način (31). Postojanje prednosti isto tako nije isključeno ako se mjerom nadoknađuju naknade drukčije prirode koje nisu povezane s tom mjerom (32).”

(91)

U ovom slučaju jednako tako nije stvarno moguće izjednačiti prijevremenu zamjenu oglasnih površina iz 1984. s regulatornom obvezom jer je društvo JCD samoinicijativno prihvatilo ukloniti te površine, ali iz točke 69. Obavijesti o pojmu državne potpore proizlazi da bi, ako je uklanjanje oglasnih površina bilo uzrokovano regulatornom obvezom, kompenzacija te zamjene podrazumijevala prednost.

(92)

Nadalje, treba istaknuti da se u točki 71. Obavijesti o pojmu državne potpore podsjeća: „Postojanje prednosti isključuje se u slučaju povrata nezakonito naplaćenih poreza (33), obveze nacionalnih tijela da naknade štetu koju su prouzrokovala određenim poduzetnicima (34) ili plaćanja naknade za izvlaštenje (35)”.

(93)

Međutim, ništa od toga ovdje nije slučaj. Ni zbog čega ne može se zaključiti da su belgijska nadležna tijela uzrokovala štetu društvu JCD koju bi mu morala nadoknaditi. Društvo JCD samoinicijativno je pristalo ukloniti određene oglasne površine iz 1984. i opravdano se može pretpostaviti da je društvo JCD na to pristalo jer je općenito od toga ostvarilo prednost.

(94)

Konačno, Komisija postavlja pitanje je li tu kompenzaciju moguće smatrati uobičajenim postupkom tržišnog operatora koji bi eventualno mogao isključiti postojanje prednosti. Međutim, ne može se smatrati da je grad Bruxelles postupio kao tržišni operator u ovim okolnostima. Naime, utvrđeno je da navodni sporazum o kompenzaciji nije bio formalno ni sastavljen ni praćen (čime se uostalom objašnjava zašto, prema tvrdnjama samih belgijskih nadležnih tijela, postoji razlika između prijevremeno uklonjenih i zamijenjenih oglasnih površina). Komisiji nije dostavljen nikakav dokaz o pregovorima bilo kakve vrste između grada Bruxellesa i društva JCD o tom pitanju. Ništa ne upućuje na to da je grad Bruxelles proveo analizu stvarne izgubljene dobiti društva JCD povezane s prijevremenim uklanjanjem određenih oglasnih površina iz ugovora iz 1984. u usporedbi s dobiti ostvarenom zadržavanjem drugih površina, koje su uostalom posve amortizirane (trošak tih plakata logički je bio u potpunosti vraćen, uključujući maržu društva JCD, njihovom upotrebom tijekom zakonskog trajanja ugovora iz 1984.), na temelju istog ugovora. Nepostojanje analize, ugovora i praćenja isključuju da je postupak grada Bruxellesa u skladu s načelom privatnog operatora u tržišnom gospodarstvu.

(95)

Uostalom, argument Komisije o postojanju prednosti bio je potvrđen presudom Žalbenog suda u Bruxellesu od 29. travnja 2016. (36) U toj presudi Žalbeni sud odbacuje žalbu društva JCD i potvrđuje presudu koju je 13. prosinca 2010. donio Prvostupanjski sud u Bruxellesu. Točnije, Sud potvrđuje da društvo JCD nije poštovalo datume uklanjanja predviđene u Prilogu 10. ugovoru iz 1999. i da je prema tome bespravno upotrebljavalo brojne oglasne površine na javnom području grada Bruxellesa. Dakle, društvo JCD objektivno je nezakonito postupilo protivno poštenoj tržišnoj praksi jer je upotrebom oglasnih površina koje se nisu ili se više nisu smjele nalaziti u mreži grada društvo JCD dobilo nezakonitu konkurentsku prednost koja je mogla odvratiti oglašivače od njegova konkurenta, društva CCB. Sud u tom pogledu nalaže prekid te nezakonite prakse i smatra da je uklanjanje oglasnih površina koje se bespravno upotrebljavaju nužno kako bi se prekinulo s nezakonitom praksom.

(96)

Slijedom toga, Komisija smatra da je time što je društvo JCD između 1999. i 2011. zadržalo i upotrebljavalo određen broj oglasnih površina iz ugovora iz 1984. na području grada Bruxellesa nakon datuma uklanjanja predviđenog Prilogom 10. ugovoru iz 1999., bez plaćanja najamnine i poreza, došlo do smanjenja troškova koje bi društvo JCD uobičajeno moralo snositi obavljajući svoju djelatnost i da to predstavlja gospodarsku prednost.

3.4.2.3. Selektivnost

(97)

Da bi se smatrala državnom potporom, mjera mora biti selektivna, odnosno mora stavljati u povlašteni položaj određene poduzetnike ili proizvodnju određene robe u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a (37). Stoga su pojmom potpora obuhvaćene jedino one mjere kojima se poduzetnici na selektivan način stavljaju u povoljniji položaj.

(98)	Najprije, može se primijetiti da belgijska nadležna tijela ne osporavaju selektivnost mjere (zadržavanje oglasnih površina iz 1984. bez plaćanja najamnina i poreza nakon isteka razdoblja njihove upotrebe predviđenog u Prilogu 10.).

(99)

Naime, belgijska nadležna tijela objasnila su da je mjera kompenzacija odobrena društvu JCD kako bi se nadoknadilo prijevremeno uklanjanje određenih oglasnih površina i da je takva mjera po svojoj prirodi individualna mjera te u tom okviru utvrđivanje gospodarske prednosti (vidjeti odjeljak 3.4.2.2.) u pravilu omogućuje pretpostavku njihove selektivnosti. U izostanku pokazatelja o suprotnom ta se pretpostavka primjenjuje u ovom slučaju i dovoljna je da se mjeru proglasi selektivnom.

(100)

Jednako tako, može se primijetiti da nije moguće smatrati da mjera nije selektivna jednostavno zato što je društvo JCD bilo u jedinstvenoj pravnoj i činjeničnoj situaciji zbog toga što je jedini mogao imati koristi od mjera jer je jedino on raspolagao oglasnim površinama iz ugovora iz 1994.

(101)

Naime, u prethodno navedenoj presudi „Orange” Sud je potvrdio stajalište Općeg suda (38) prema kojem „kriterij usporedbe korisnika s drugim subjektima koji se nalaze u usporedivoj činjeničnoj i pravnoj situaciji, s obzirom na cilj mjere, ima svoje porijeklo i opravdanje u okviru ocjene selektivnog karaktera mjere potencijalno opće primjene te stoga ne bi bio mjerodavan kada se radi, kao u ovom slučaju, o ocjeni selektivnog karaktera ad hoc mjere, koja se odnosi samo na jednog poduzetnika […]”.

(102)

U ovom slučaju jasno je da je zadržavanje oglasnih površina ad hoc mjera čija primjena nije opća te je stoga jasno selektivna.

3.4.2.4. Narušavanje tržišnog natjecanja i utjecaj na trgovinu između država članica

(103)

Javna potpora poduzetnicima predstavlja državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a samo ako „narušava ili prijeti da će narušiti tržišno natjecanje”, i to samo „u mjeri u kojoj utječe na trgovinu među državama članicama”.

Narušavanje tržišnog natjecanja

(104)

Smatra se da mjera potpore koju dodjeljuje država narušava ili prijeti da će narušiti tržišno natjecanje ako može dovesti do jačanja konkurentskog položaja primatelja u odnosu na poduzetnike s kojima se tržišno natječe (39).

(105)

Dovoljno je da je u trenutku stupanja na snagu mjere potpore na predmetnom tržištu postojala situacija stvarnog tržišnog natjecanja kako bi intervencija države ili intervencija putem državnih sredstava mogla utjecati na trgovinu među državama članicama i narušavati ili prijetiti da će narušiti tržišno natjecanje (40). Stoga se govori o narušavanju tržišnog natjecanja čim država poduzetniku u liberaliziranoj gospodarskoj grani u kojoj postoji tržišno natjecanje ili bi moglo postojati dodijeli financijsku prednost.

(106)

S obzirom na činjenicu da društvo JCD posluje na tržištu na kojem postoji tržišno natjecanje između različitih poduzeća iz sektora (tržište oglašavanja malog formata), dodjela ili primanje potpore u korist postojećih subjekata imalo bi učinke koji bi potencijalno mogli narušiti tržišno natjecanje.

Učinci na trgovinu između država članica

(107)

Prema sudskoj praksi sudova Unije svaka potpora dodijeljena poduzetniku koji obavlja svoje djelatnosti na unutarnjem tržištu može utjecati na trgovinu među državama članicama (41).

(108)

Iz ustaljene sudske prakse proizlazi da Komisija ne mora provesti gospodarsku analizu stvarnog stanja na predmetnim tržištima, na dijelu tržišta poduzetnika koji primaju pomoć, položaja konkurentskih poduzetnika ili trgovine između država članica (42). U slučaju nezakonito dodijeljene državne potpore Komisija ne mora dokazati stvarni učinak koji je ta potpora imala na tržišno natjecanje i trgovinu.

(109)

Predmetna mjera (zadržavanje oglasnih površina bez plaćanja najamnina ni poreza nakon datuma predviđenih u Prilogu 10.) u korist društva JCD osnažuje njegov položaj na tržištu oglasnih površina u regiji glavnog grada Bruxellesa i otežava ulazak na ta tržišta poduzećima s nastanom u drugim državama članicama (43). Uz to, Komisija u ovom slučaju primjećuje da su i društvo JCD i društvo CCB aktivna u drugim državama članicama Europske unije (44). Osim toga, važno je istaknuti da su oglašivači često međunarodne grupe aktivne u brojnim zemljama i da u određenim slučajevima oglašivačke kampanje često imaju međunarodnu dimenziju.

(110)

Mjera stoga može utjecati na trgovinu među državama članicama.

(111)

Međutim, potrebno je istaknuti da belgijska nadležna tijela, iako priznaju da postoji prednost u korist društva JCD, smatraju da je moguće pozvati se na Uredbu de minimis iz 2006.

(112)

Njihovo razmišljanje temelji se na izračunu iznosa te prednosti uzimajući u obzir logiku kompenzacije između oglasnih površina uklonjenih sa zakašnjenjem i prijevremeno uklonjenih oglasnih površina.

(113)

Belgijska nadležna tijela zapravo smatraju (vidjeti uvodne izjave 51. do 52.) da je općenito društvo JCD imalo gospodarsku prednost, ali samo zbog neravnoteže između broja prijevremeno uklonjenih oglasnih površina, prije predviđenog datuma uklanjanja, i broja površina zadržanih nakon datuma uklanjanja predviđenog Prilogom 10. Prema njihovu stajalištu, s jedne strane društvo JCD odreklo se uštede u smislu najamnina i poreza prihvativši da prijevremeno ukloni reklamne površine, a s druge strane ostvarilo je uštedu u smislu najamnina i poreza zadržavši oglasne površine nakon predviđenih datuma uklanjanja.

(114)

Izračunavši razliku između uštede koju je društvo JCD izgubilo zbog prijevremenog uklanjanja i dodatne uštede ostvarene zadržavanjem oglasnih površina dulje nego što je bilo predviđeno Prilogom 10., društvo JCD je, kako tvrde belgijska nadležna tijela, ostvarilo ograničenu financijsku prednost koja je u razdoblju od 1999. do 2011. iznosila najviše [100 000 – 150 000] EUR.

(115)

U mjeri u kojoj smatraju da prednost dodijeljena društvu JCD ne može premašiti [100 000 – 150 000] EUR, belgijska nadležna tijela iznijela su argument da bi mjera lako mogla biti obuhvaćena područjem primjene Uredbe de minimis iz 2006.

(116)

U tom je pogledu u ovoj fazi važno istaknuti da su za predmetno razdoblje relevantne dvije uredbe de minimis:

(a)

Uredba Komisije (EZ) br. 69/2001 od 12. siječnja 2001. o primjeni članaka 87. i 88. Ugovora o EZ-u na potpore male vrijednosti (dalje u tekstu „Uredba de minimis iz 2001.”), na snazi od veljače 2001. do 31. prosinca 2006., kojom je propisano da potpore u malom iznosu (manje od 100 000 EUR u razdoblju od tri fiskalne godine) ne utječu na trgovinu između država članica i stoga ne ispunjavaju sve kriterije iz članka 107. stavka 1. UFEU-a;

(b)

Uredba de minimis iz 2006., na snazi od 1. siječnja 2007. do 31. prosinca 2013., kojom je propisano da se smatra da potpore u malom iznosu (manje od 200 000 EUR u razdoblju od tri fiskalne godine) ne utječu na trgovinu između država članica i stoga ne ispunjavaju sve kriterije iz članka 107. stavka 1. UFEU-a.

(117)

Ponajprije, kao što je objašnjeno u odjeljku 3.4.2.2., Komisija smatra da je prednost veća od one kako je razmatraju belgijska nadležna tijela jer se izračunom prednosti moraju uzeti u obzir sve najamnine i porezi koje nije platilo društvo JCD na predugo zadržane oglasne površine. Treba istaknuti da Komisija nema točnu procjenu ukupnih prednosti dodijeljenih društvu JC Decaux zato što su belgijska nadležna tijela odbila dostaviti tu informaciju, ali u svakom slučaju iznos potpore dodijeljene društvu JCD veći je od 200 000 EUR. Stoga se uredbe de minimis ne mogu primjenjivati i Komisija ne može prihvatiti argument belgijskih nadležnih tijela.

(118)

Čak i da je jedna od uredbi de minimis primjenjiva (quod non), Komisija nadalje primjećuje da uvjeti kontrole utvrđeni u članku 3. Uredbe de minimis iz 2001. i u članku 3. Uredbe de minimis iz 2006. nikako nisu ispunjeni. Belgijska nadležna tijela zapravo u početku nisu oglasnu površinu smatrala potporom de minimis, stoga nisu poduzimala radnje predviđene tim uredbama.

(119)

Mjera također ne ispunjava uvjete transparentnosti utvrđene u članku 2. stavku 4. Uredbe de minimis iz 2006. kojom je predviđeno sljedeće: „ova se Uredba primjenjuje samo na potpore za koje je moguće prethodno točno izračunati bruto novčanu protuvrijednost bez potrebe za procjenom rizika (transparentne potpore)”. U ovom slučaju belgijska nadležna tijela nisu dostavila nikakav dokument koji bi mogao upućivati na postojanje izračuna prije dodjele mjere potpore, pa čak niti na posebno praćenje ravnoteže između prijevremeno uklonjenih oglasnih površina i oglasnih površina uklonjenih sa zakašnjenjem, što je osnovica za izračun koji su izvršila belgijska nadležna tijela i došla do iznosa od [100 000 – 150 000] EUR.

(120)

Posljedično, predmetna potpora ne može biti obuhvaćena područjem primjene Uredbe de minimis.

(121)

Zaključno, Komisija smatra da mjera može utjecati na trgovinu među državama članicama.

3.4.2.5. Zaključak

(122)

S obzirom na sve prethodno navedeno Komisija zaključuje da je zadržavanje oglasnih površina iz ugovora iz 1984. nakon njihova predviđenog datuma uklanjanja značilo dodjelu državne potpore društvu JCD, koja je imala dva dijela (najamnine i poreze).

3.4.3. Zakonitost potpore

(123)

Komisija utvrđuje da mjera obuhvaćena tim dijelom pritužbe, a koja čini državne potpore u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora, nije bila prijavljena u skladu s člankom 108. stavka 3. UFEU-a.

(124)

Budući da belgijska nadležna tijela nisu dostavila obrazloženje za izuzeće od obveze prijave, mjera je stoga nezakonita.

3.4.4. Spojivost s unutarnjim tržištem

(125)

U mjeri u kojoj činjenica da je društvo JCD upotrebljavalo određene oglasne površine postavljene na temelju ugovora iz 1984. na području grada Bruxellesa nakon datuma predviđenog za njihovo uklanjanje (navedenog u Prilogu 10. ugovoru iz 1999.) podrazumijeva postojanje državnih potpora u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a, treba utvrditi bi li se te mjere mogle smatrati spojivima s unutarnjim tržištem.

(126)

Mjere državne potpore mogu se smatrati spojivima s unutarnjim tržištem na temelju odstupanja predviđenih u članku 106. stavku 2. kao i u članku 107. stavcima 2 i 3. UFEU-a. Međutim, belgijska nadležna tijela nisu iznijela nikakav argument kojim bi dokazala da će se u ovom slučaju primijeniti jedno od tih odstupanja.

(127)

Komisija najprije podsjeća da je na državi članici da dokaže je li potpora spojiva s unutarnjim tržištem. No, belgijska nadležna tijela nisu dala nikakav argument spojivosti za predmetne mjere. Odstupanja predviđena u članku 107. stavku 2. UFEU-a, u članku 107. stavku 3. točkama (a) do (d) UFEU-a ne primjenjuju se u ovom slučaju jer predmetna mjera nije opravdana ciljevima predviđenima tim odredbama.

(128)

U konačnici, ugovori iz 1984. i iz 1999. obični su trgovinski ugovori i njihovim uvjetima društvu JCD nije povjerena javna usluga. Prema tome, odstupanje predviđeno u članku 106. stavku 2. UFEU-a, koje se odnosi na kompenzacije dodijeljene za pružanje javne usluge, nije primjenjivo.

(129)

Stoga, Komisija smatra da je zadržavanje oglasnih površina iz ugovora iz 1984. nakon datuma uklanjanja predviđenog Prilogom 10. ugovoru iz 1999., bez plaćanja najamnine i poreza, dovelo do smanjenja troškova koje bi društvo JCD uobičajeno moralo snositi obavljajući svoju djelatnost i da se posljedično mora smatrati potporom za poslovanje, koja nije spojiva s unutarnjim tržištem.

(130)

S obzirom na prethodna razmatranja Komisija smatra da je društvo JCD dobilo nezakonitu državnu potporu nespojivu s unutarnjim tržištem u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a, time što je zadržalo oglasne površine iz ugovora iz 1984. nakon datuma uklanjanja predviđenog Prilogom 10. ugovoru iz 1999., ne plaćajući ni najamninu ni porez. Ta se potpora mora vratiti pod uvjetom da povrat nije pao u zastaru na temelju članka 17. Uredbe (EU) 2015/1589.

3.4.5. Iznos nespojive potpore

(131)

Opće načelo koje se primjenjuje za izračun iznosa nespojive potpore jest da se procijeni iznos najamnina i poreza koje bi grad Bruxelles trebao naplatiti da nije bilo mjere.

(132)

Komisija smatra da se iznos nespojive potpore mora izračunati za svaku oglasnu površinu iz ugovora iz 1984. zadržanu nakon 15. rujna 2001. (45), uzimajući kao referencu dugovane najamnine na temelju ugovora iz 1999. i poreze koji se općenito primjenjuju na oglasne površine (46) između početno predviđenog datuma za uklanjanje (47) (ako je taj datum nakon 15. rujna 2001.) ili 15. rujna 2001. (ako je početno predviđeni datum za uklanjanje bio prije 15. rujna 2001.) i datuma kada su oglasne površine stvarno bile uklonjene.

(133)

Kao što je navedeno u uvodnim izjavama 111. do 114., belgijska nadležna tijela dolaze do zaključka da je iznos potpore eventualno dodijeljene društvu JCD [100 000 – 150 000] EUR, a na temelju logike kompenzacije između oglasnih površina iz ugovora iz 1984. zadržanih sa zakašnjenjem i prijevremeno uklonjenih oglasnih površina. Izračun belgijskih nadležnih tijela temelji se na zapisnicima sudskog izvršitelja koje je sastavilo društvo CCB 3. prosinca 2007. i 21. prosinca 2009. Belgijska nadležna tijela smatraju da ti zapisnici sudskog ovršitelja pokazuju da je 2007. broj oglasnih površina koji je odgovarao površinama koje su bile uklonjene prije datuma uklanjanja predviđenog u Prilogu 10. bio veći od broja oglasnih površina koji je odgovarao površinama koje su bile zadržane nakon datuma uklanjanja predviđenog u Prilogu 10. Jedino je zapisnik sudskog ovršitelja sastavljen na zahtjev društva CCB 21. prosinca 2009. pokazao da je ravnoteža bila narušena u korist društva JCD. Belgijska nadležna tijela smatraju da se, prema tome, čak i ako je postojala bilo kakva prednost odobrena društvu JCD u provedbi ugovora, kvantifikacija te prednosti može ograničiti na godine 2007. do 2011., bez opasnosti od davanja pogodnosti društvu JCD.

(134)

Kao što je objašnjeno u odjeljku 3.4.2.2., Komisija smatra da argumentacija belgijskih nadležnih tijela, koja se temelji na mehanizmu kompenzacije, nije utemeljena i da prednost dodijeljena društvu JC Decaux odgovara svim uštedama koje je ostvario poduzetnik time što je nastavio upotrebljavati oglasne površine iz ugovora iz 1984. umjesto da ih je zamijenio oglasnim površinama u skladu s ugovorom iz 1999.

(135)

Uostalom, argument Komisije o tom pitanju bio je potvrđen presudom Žalbenog suda u Bruxellesu od 29. travnja 2016. (48) U toj presudi Žalbeni sud potvrđuje da JCD nije poštovao datume uklanjanja predviđene u Prilogu 10. ugovoru iz 1999. i da je prema tome bespravno upotrebljavao brojne oglasne površine na javnom području grada Bruxellesa.

(136)

Konkretno, Žalbeni sud odbacuje zamisao o mehanizmu kompenzacije na koji se pozivaju belgijska nadležna tijela za staru opremu koja je bila zadržana nakon predviđenog datuma uklanjanja u zamjenu za prijevremeno uklanjanje stare opreme jer takav mehanizam nije bio ni predviđen ni odobren ugovorom iz 1984. Žalbeni sud potvrđuje da ni iz koje isprave ne proizlazi da je nakon sklapanja ugovora iz 1999. društvo JCD dobilo izričito dopuštenje grada Bruxellesa da pristupi „premještanju” oglasnih površina. Sud odbacuje žalbu i potvrđuje presudu koju je 13. prosinca 2010. donio Prvostupanjski sud francuskog govornog područja u Bruxellesu. Potvrdio je da je društvo JCD, bespravno upotrebljavajući oglasne površine na javnom području grada Bruxellesa, objektivno nezakonito postupilo protivno poštenoj tržišnoj praksi jer je uporabom oglasnih površina koje se nisu nalazile ili se više nisu smjele nalaziti u mreži grada društvo JCD dobilo nezakonitu konkurentsku prednost koja je mogla odvratiti oglašivače od njegova konkurenta, društva CCB.

(137)

Posljedično, Komisija smatra da se nespojiva potpora mora izračunati jedino na temelju nenaplaćenih najamnina i poreza na predugo zadržane oglasne površine, bez primjene ikakve logike kompenzacije. Da bi to učinila, belgijska nadležna tijela moraju za svaku predmetnu oglasnu površinu i svako relevantno razdoblje uzeti u obzir postojeće najamnine i poreze koji proizlaze iz Pravilnika o porezu iz 2001. i sljedećih godina za oglasnu površinu na istom mjestu.

(138)

U tom pogledu Pravilnikom o porezu od 17. listopada 2001. u pogledu privremenog oglašavanja na i u javnom prostoru za godine 2002. do 2006. uveden je porez na privremeno oglašavanje na i u javnom prostoru. Grad Bruxelles donio je i Pravilnik o porezu od 18. prosinca 2006. kojim je bio predviđen isti porez za godinu 2007. Od porezne godine 2008. grad Bruxelles uveo je poseban porez na oglasne površine (49).

(139)

Komisija smatra da su se pravilnici o porezima na oglasne površine trebali automatski primjenjivati na oglasne površine iz ugovora iz 1984. koji su bili predugo zadržani i da je porezno oslobođenje predviđeno tim pravilnicima o porezu za predugo zadržane oglasne površine iz 1984. odstupanje od referentnog sustava.

(140)

Potrebno je istaknuti da je grad Bruxelles, na temelju izuzeća od poreza za oglase grada Bruxellesa (50) predviđenog u Pravilniku o porezu od 17. listopada 2001., prvo smatrao da oglasne površine postavljene prema ugovoru iz 1999. i koje mu pripadaju, nisu oporezive, što bi moglo biti u suprotnosti sa stajalištem koje je Komisija iznijela u uvodnoj izjavi 139. Odredba o izuzeću kojom su posebno obuhvaćene oglasne površine grada Bruxellesa stvarno je zatim bila uvedena u članak 9. Pravilnika o porezu od 17. prosinca 2007., a zatim uzastopno u pravilnike o porezu od 15. prosinca 2008., od 9. studenog 2009., od 20. prosinca 2010. i od 5. prosinca 2011. (51)

(141)

Međutim, belgijska nadležna tijela navela su i da je grad Bruxelles naknadno zaključio da izuzeće oglasnih površina od poreza samo zato što pripadaju gradu Bruxellesu, a on nije njihov korisnik, stvara nepravednost u odnosu na korisnike drugih oglasnih površina. Slijedom toga odlučio je naplaćivati poreze na oglasne površine iz ugovora iz 1999., a prvi su porezi propisani 29. srpnja 2011. i odnosili su se na poreznu godinu 2009. Belgijska nadležna tijela objasnila su da na temelju članka 6. Zakona od 24. prosinca 1996., od tada stavljenim izvan snage Odlukom od 3. travnja 2014., retroaktivno oporezivanje nije bilo moguće za razdoblje dulje od tri godine od 1. siječnja porezne godine.

(142)

Na temelju obrazloženja belgijskih nadležnih tijela Komisija smatra da bi se porezi na oglasne površine uobičajeno primjenjivali na oglasne površine iz ugovora iz 1999. i da stoga nema suprotnosti s njezinim stajalištem prema kojem bi se predugo zadržane oglasne površine iz 1984. jednako tako trebale oporezivati.

(143)

Komisija u tu svrhu primjećuje da obje presude od 4. studenoga 2016. koje je donio Prvostupanjski sud francuskog govornog područja u Bruxellesu, a kojima je utvrđeno da društvo JCD ne treba plaćati općinski porez na oglase kada je riječ o oglasnim površinama koje pripadaju gradu na temelju ugovora koji je dodijeljen društvu JCD 14. listopada 1999., ne uzimaju u obzir pitanje usklađenosti s propisima koji se odnose na državne potpore.

(144)

Izračun iznosa najamnina i poreza koje je uštedjelo društvo JCD ne predstavlja osobite teškoće i belgijska nadležna tijela to su djelomično učinila u okviru svojih argumenata o potporama de minimis (vidjeti uvodne izjave 52. do 53.). Međutim, belgijska nadležna tijela nisu Komisiji dostavila procjenu ukupnog iznosa potpore unatoč ponovljenim zahtjevima Komisije. Društvo CCB dostavilo je procjenu iznosa potpore koju treba vratiti, koji se kreće oko 2 000 000 EUR.

4. ANALIZA DIJELA VILLO!

4.1. Razlozi za pokretanje postupka

(145)

U odluci o pokretanju postupka Komisija je ocijenila da su, u vezi s dodatnim mjerama (izuzeće od određenih naknada ili ukidanje određenih poreza na općinskoj i regionalnoj razini, vidjeti uvodnu izjavu 22.), povezanima s upravljanjem društva JCD koncesijom za javne usluge Villo u regiji glavnog grada Bruxellesa, ispunjeni kumulativni kriteriji koji se odnose na državne potpore i da te mjere posljedično čine državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a.

(146)

Osobito, argument belgijskih nadležnih tijela, prema kojem bi te mjere mogle izbjeći tu klasifikaciju na temelju sudske prakse iz predmeta Altmark jer je društvo JCD odabrano na temelju transparentnog poziva na podnošenje ponuda, u ovom se slučaju ne može primijeniti jer te dodatne mjere nisu bile dio tog poziva na podnošenje ponuda: bile su odobrene nakon poziva na podnošenje ponuda u okviru pregovora o sporazumu Villo. Belgijska nadležna tijela tvrde da te dodatne mjere iznose najviše oko [400 000 – 450 000] EUR godišnje (vidjeti uvodnu izjavu 22.).

(147)

Uz to, Komisija je izrazila ozbiljne dvojbe oko usklađenosti dodatnih mjera s odlukom Komisije 2005/842/CE (52) (dalje u tekstu: „odluka UOGI iz 2005.”) i s odlukom UOGI iz 2012. na koje se pozivaju belgijska nadležna tijela. Komisija je posebice izrazila dvojbu da kontrole koncesije koje provode belgijska nadležna tijela (koje su pratile troškove misije, ali ne i prihode na detaljan način) mogu otkloniti mogućnost prekomjerne kompenzacije. Komisija je imala dvojbi i oko točnih načina dodjele prihoda od oglašavanja iz ugovora koje je društvo JCD sklopilo na državnoj razini koncesiji Villo, kako su provedeni u troškovnom računovodstvu društva JCD.

(148)

Zbog svih prethodno izloženih razloga Komisija je odlučila pokrenuti postupak predviđen u članku 108. stavku 2. UFEU-a u pogledu predmetne mjere i pozvala je belgijska nadležna tijela i sve zainteresirane strane da joj dostave sve potrebne informacije i primjedbe o toj mjeri.

4.2. Primjedbe zainteresiranih strana o odluci o pokretanju postupka

(149)

Komisija je zaprimila primjedbe više zainteresiranih strana (društva CCB, društva JCD i treće zainteresirane strane koja je htjela ostati anonimna), sažete u nastavku.

4.2.1. Primjedbe društva CCB

(150)

Komisija je zaprimila primjedbe društva CCB dopisom od 16. srpnja 2015.

(151)

Društvo CCB smatra da je društvo JCD primilo državne potpore u okviru upotrebe koncesije Villo i iznosi argumente koji se osobito odnose na kriterije državnih sredstava i prednosti.

4.2.1.1. Državna sredstva

(152)

Dodijelivši društvu JCD pravo da zauzme i upotrebljava javno područje u oglasne svrhe (vidjeti uvodne izjave 19. do 22.), a da nisu tražila plaćanje naknade, belgijska nadležna tijela odrekla su se javnih prihoda i dala društvu JCD gospodarsku prednost koja čini državnu potporu (53).

4.2.1.2. Prednost

(153)

Društvo CCB tvrdi da kompenzacija dodijeljena društvu JCD ne ispunjava niti jedan uvjet utvrđen presudom u predmetu Altmark.

Prvi kriterij iz presude u predmetu Altmark

(154)

Društvo CCB smatra da upotreba usluge Villo nije javna usluga koja podrazumijeva uslugu koju operator, ako uzima u obzir vlastiti poslovni interes, ne bi preuzeo ili ne bi preuzeo u istim uvjetima (54), upućujući na brojne druge europske gradove u kojima se usluge automatskog iznajmljivanja bicikala već pružaju na zadovoljavajući način u komercijalnim uvjetima (55).

Drugi kriterij iz presude u predmetu Altmark

(155)

Iz specifikacije proizlazilo je da su glavni elementi, kao što su trajanje koncesije, načini financiranja usluge i sudjelovanje davatelja koncesije u financiranju usluge, bili vrlo neodređeno (56) utvrđeni i da, slijedom toga, u specifikaciji nisu jasno i transparentno bili utvrđeni glavni parametri sustava financiranja usluge.

Treći kriterij iz presude u predmetu Altmark

(156)

Društvo CCB smatra da nije provedena niti ex ante niti ex post kontrola opsega prednosti dodijeljenih društvu JCD u okviru koncesije Villo i da je točan financijski utjecaj izuzeća od poreza odobrenih društvu JCD i dalje nepoznat. Dakle, nije moguće jamčiti nepostojanje prekomjerne kompenzacije.

Četvrti kriterij iz presude Altmark

(157)

Društvo CCB tvrdi da je koncesija Villo bila dodijeljena društvu JCD nakon pregovaračkog postupka s objavom, koji se može smatrati dovoljnim za ispunjavanje tog četvrtog kriterija iz presude Altmark jedino u iznimnim slučajevima. Društvo CCB smatra da ako je o dodatnim mjerama u pogledu važnih elemenata koncesije (kao što je dodjela izuzeća od općinskih poreza) odlučeno nakon poziva na podnošenje ponuda, ne može se zaključiti da je takvim pozivom na podnošenje ponuda bilo moguće odabrati operatora koji uslugu od općeg gospodarskog interesa pruža po najnižoj cijeni.

4.2.1.3. Spojivost

(158)

Društvo CCB osporava zaključak Komisije u odluci o pokretanju postupka, prema kojem bi se spojivost mjera trebala analizirati s obzirom na odluku UOGI iz 2012.

Primjenjivost Odluke o uslugama od općeg gospodarskog interesa iz 2012.

(159)

Društvo CCB tvrdi da kompenzacije odobrene društvu JCD u okviru upotrebe koncesije Villo iznose više desetaka milijuna eura po godini i da stoga prekoračuju prag od 15 000 000 EUR godišnje, prema kojem se utvrđuje primjenjivost Odluke UOGI iz 2012. (57) Društvo CCB osobito smatra da, uz prihode od oglašavanja, cijene koje plaćaju korisnici i izuzeća od poreza i naknada, treba uzeti u obzir i prednosti dodijeljene društvu JCD zbog oslobađanja od plaćanja naknade za zauzimanje i upotrebu javnog prostora u oglašivačke svrhe.

Poštovanje zahtjeva iz Odluke UOGI iz 2012

(160)

Osim toga, društvo CCB tvrdi da u ovom slučaju nije ispunjeno više uvjeta predviđenih Odlukom UOGI iz 2012.

(161)

Ovlaštenje: društvo CCB osporava tvrdnju da su ispunjeni uvjeti ovlaštenja kako su utvrđeni u članku 4. Odluke UOGI iz 2012. S jedne strane Odluka o upotrebi javne usluge Villo od 25. studenoga 2010. bila je donesena približno dvije godine nakon dodjele koncesije Villo (58). S druge strane sporazum Villo bio je produljen na 17 godina i 4 mjeseca, iako je u sporazumu Villo bilo utvrđeno trajanje od 15 godina. Društvo CCB osporava da je to trajanje opravdano zbog opsega potrebnih ulaganja, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 99. odluke o pokretanju postupka. Društvo CCB primjećuje da iz godišnjih financijskih izvještaja društva JCD proizlazi da su troškovi bicikala uvedenih u okviru sustava Villo amortizirani po stopi od 20 % godišnje, što znači da su bicikli potpuno amortizirani nakon pet godina od datuma njihova postavljanja.

(162)

Kompenzacija: mehanizam kompenzacije i parametri za izračun, kontrolu i reviziju kompenzacije nisu dovoljno opisani. U tom pogledu, kada je riječ o dodjeli prihoda od oglašavanja, društvo CCB smatra da je od ključne važnosti da belgijska nadležna tijela uzmu u obzir Gross Rating Point (GRP) (59) oglasnih ploha Villo, a ne prosječne prihode koje stvaraju sve plohe koje upotrebljava društvo JCD u okviru svojih mreža. U pogledu troškova koje treba uzeti u obzir za izračun kompenzacije društvo CCB ističe da prema članku 5. Odluke UOGI iz 2012., treba uzeti jedino „troškove koji su nastali obavljanjem usluge od općeg gospodarskog interesa”, što je definicija koja isključuje moguće troškove povezane s postavljanjem i upotrebom oglasnih površina.

(163)

Provjera nepostojanja prekomjerne kompenzacije: kao što je prethodno navedeno (vidjeti uvodnu izjavu 156.), društvo CCB smatra da ne postoji nikakav nadzor prekomjerne kompenzacije društva JCD u okviru upotrebe koncesije Villo. Osim toga, prema izračunima društva CCB, društvo JCD dobilo je znatnu prekomjernu kompenzaciju.

4.2.1.4. Iznosi kompenzacija

(164)

Društvo CCB osporava iznose koji proizlaze iz izuzeća od općinskih poreza kako su navedeni u odluci o pokretanju postupka. Društvo CCB tvrdi da su se ta izuzeća znatno povećala nakon potpune upotrebe koncesije Villo 2014. i da iznose najmanje 650 000 EUR godišnje, dakle znatno iznad najvećeg planiranog iznosa od [250 000 – 350 000] EUR godišnje (vidjeti uvodnu izjavu 22.).

(165)

Osim toga, društvo CCB smatra da je besplatna upotreba oglasnih površina sama po sebi državna potpora. Društvo CCB smatra da treba kvantificirati vrijednost svake oglasne plohe i, upućujući na ugovor između njega i grada Antwerpena, zaključuje da je izuzeće od svakog plaćanja koje je imalo društvo JCD jednako potpori od gotovo 8 000 000 EUR godišnje.

4.2.2. Primjedbe drugog podnositelja pritužbe

(166)

Komisija je zaprimila primjedbe treće anonimne osobe dopisom od 17. srpnja 2015. Treća anonimna osoba jednako tako ističe da su sporazumom Villo društvu JCD dodijeljene državne potpore.

(167)

Treća osoba osobito osporava da su u ovom slučaju ispunjeni uvjeti iz presude u predmetu Altmark jer parametri kompenzacije nisu bili prethodno objektivno i transparentno utvrđeni. Uz to, nije bio uveden nikakav sustav nadzora kako bi se spriječila prekomjerna kompenzacija, što bi spriječilo moguću spojivost na temelju odluke UOGI iz 2012.

(168)

Konačno, anonimna treća osoba „odlučno” osporava stajalište belgijskih nadležnih tijela prema kojem su prihodi od oglašavanja bili namijenjeni oglasnim panoima Villo po ključu dodjele koji je jednako važan kao i GRP (vidjeti uvodnu izjavu 196.).

4.2.3. Primjedbe društva JDC

(169)

Društvo JCD dostavilo je Komisiji primjedbe o odluci o pokretanju postupka dopisom od 17. srpnja 2015.

4.2.3.1. Postojanje državnih potpora

(170)

Društvo JCD tvrdi da se sporazum Villo financirao isključivo privatnim sredstvima i da od njega ne ostvaruje nikakvu gospodarsku prednost. Posljedično, sporazum Villo ne sadržava državnu potporu. Jedina javna sredstva uključena u ovom slučaju rezultat su izuzeća od regionalnih naknada i odredbi o reviziji cijene koja se nalazi u sporazumima sklopljenima s općinama. Društvo JCD smatra da se te mjere trebaju smatrati kompenzacijama javne usluge obuhvaćenima sudskom praksom u predmetu Altmark. Društvo JCD osobito iznosi argumente u nastavku:

Prvi kriterij iz presude u predmetu Altmark

(171)

Prema odluci kojom se uređuje upotreba usluge dodijeljene sporazumom Villo, usluga se odnosi na „organiziranje sustava automatskog iznajmljivanja bicikala za prijevoz osoba na cijelom području regije glavnog grada Bruxellesa”. Društvo JCD smatra da se obveze te usluge uvelike sastoje od postavljanja mreže iznajmljivanja bicikala svojem stanovništvu, trajno, po prihvatljivoj cijeni i uz planiranje obveza povezanih s održavanjem mreže, na primjer, kada je riječ o prisutnosti na terenu i zamjeni neispravnih bicikala. Tako društvo JCD smatra da poštovanje kriterija pružanja obveza javne usluge „ne predstavlja nikakvu teškoću u ovom slučaju.”

Drugi kriterij iz presude u predmetu Altmark

(172)

Društvo JCD ističe da obveza prethodnog utvrđivanja parametara kompenzacije ne znači da se potonja mora izračunavati posebnom formulom. U ovom slučaju glavni parametri sustava financiranja objektivno su i transparentno bili navedeni u specifikaciji, kojom je, među ostalim, bilo predviđeno i sljedeće:

ii.	sklonost davatelja koncesije ponudi koja ne zahtijeva nikakav financijski doprinos Regije; i

i.	koncesionar snosi rizik upotrebe;

iii.	Regija ni u kojem slučaju ne sudjeluje ni financijski paušalno ni periodično.

(173)

Društvo JCD jednako tako smatra da način na koji funkcionira izuzeće od regionalnih naknada omogućuje da se unaprijed točno izračuna njegov iznos množenjem fiksnog iznosa naknada s brojem postavljenih oglasnih površina.

(174)

U pogledu odredbe o prilagodbi cijena njihov financijski učinak poznat je unaprijed jer se njima želi kompenzirati porast općinskog poreza, neovisno o tome što je naravno bilo nemoguće predvidjeti promjene predmetnog poreza.

Treći kriterij iz presude u predmetu Altmark

(175)

Društvo JCD smatra da nema prekomjerne kompenzacije zbog sljedećih razloga:

i.	izuzeće od naknade za zauzimanje javnog prostora u oglašivačke svrhe bilo je odobreno kao naknada zato što je prihvatilo znatniju izgubljenu dobit koja je proizlazila iz smanjenja broja oglasnih površina koje su se mogle postaviti na temelju sporazuma Villo;

ii.	odredbama o prilagodbi cijena sklopljenima s općinama jedino se nastojala zaštititi ravnoteža ugovora koja je u početku bila utvrđena u sporazumu Villo, uz vrlo ograničeni financijski učinak: manje od [0 – 50 000] EUR za godinu 2013. i manje od [0 – 50 000] EUR za godinu 2014.;

iii.	odredba čija je svrha neutralizirati promjene u regionalnim porezima redovna je odredba koja nikada nije bila primijenjena;

iv.

sporazum Villo podliježe strogom nadzoru belgijskih nadležnih tijela: sporazumom Villo jasno je utvrđen broj oglasnih površina koje se mogu postaviti u okviru koncesije; sporazumom su predviđene jasne obveze u pogledu operativnosti sustava; društvo JCD mora nadležnim tijelima Regije dostavljati informacije o provedbi sporazuma; sporazumom je predviđena obveza za društvo JCD da upravnom odboru dostavlja godišnji izvještaj s podacima o upotrebi sustava; upravni odbor svake tri godine sastavlja izvještaj o tehničkom i tehnološkom stanju voznog parka bicikala; i odlukom kojom se uređuje upotreba usluge dodijeljene sporazumom Villo predviđen je godišnji nadzor provedbe ugovora o koncesiji koji provode Vlada i Parlament Regije. Nadalje, na temelju članka 21. sporazuma Villo, ako se društvo JCD ne pridržava važećeg zakonodavstva i etičkih pravila u pogledu oglašavanja, kažnjava se novčanom kaznom od 4000 EUR po danu; i

v.	sporazum Villo deficitaran je.

Četvrti kriterij iz presude Altmark

(176)

Društvo JCD tvrdi da je postupak poziva na podnošenje ponuda nakon kojeg je sklopljen sporazum Villo bio posve otvoren i nediskriminirajući te da nema dvojbe da je Regija odabrala kandidata koji je u mogućnosti pružiti javnu uslugu po najmanjoj cijeni za zajednicu, s obzirom na to da je, čak i ako se uzmu u obzir dodatne mjere donesene nakon postupka dodjele ugovora, ponuda društva JCD i dalje bila najpogodnija.

4.2.3.2. Spojivost

(177)

Pod pretpostavkom da Komisija zaključi da su izuzeće od regionalnih naknada i odredbe o prilagodbi cijena državna potpora, društvo JCD tvrdi da su spojive s unutarnjim tržištem na temelju Odluke UOGI iz 2012.

Primjenjivost Odluke o uslugama od općeg gospodarskog interesa iz 2012.

(178)

Člankom 2. stavkom 1. točkom (a) Odluke UOGI iz 2012. njezino je područje primjene ograničeno na potpore koje ne premašuju godišnji iznos od 15 000 000 EUR. Društvo JCD primjećuje da se kompenzacija javne usluge definira kao svaka prednost dodijeljena javnim sredstvima i da se prihodi od oglašavanja kao i plaćanja korisnika ne mogu uzeti u obzir za primjenu te odredbe. Slijedom toga društvo JCD smatra da je godišnji iznos navodne potpore u ovom slučaju znatno ispod tog praga i stoga je obuhvaćen područjem primjene odluke.

Poštovanje zahtjeva iz Odluke UOGI iz 2012

(179)

Društvo JCD smatra da sporazum Villo poštuje odredbe odluke UOGI iz 2012. i iznosi argumente u nastavku.

(180)

Ovlaštenje: društvo JCD upućuje na uvodnu izjavu 73. odluke o pokretanju postupka prema kojoj su obveze javne usluge koje ima korisnik koncesije sadržane u sporazumu Villo i u odluci od 25. studenoga 2010. koju je donio Parlament Regije.

(181)

U pogledu trajanja ovlaštenja društvo JCD smatra da je trajanje od 15 godina opravdano s obzirom na opseg potrebnih ulaganja. Postavljanje stanica i osiguravanje bicikala podrazumijevaju znatne troškove dok je sporazumom Villo ograničen broj oglasnih površina koje se mogu postaviti kao i indeksiranje cijena za korisnike. Nadalje, društvo JCD primjećuje da odlukom UOGI iz 2005., primjenjivom u trenutku sklapanja sporazuma Villo, nije bila predviđena nikakva odredba o trajanju predmetne koncesije.

(182)

Društvo JCD smatra da u ovom slučaju nije bilo potrebno da se ovlaštenjem predvide mogući načini povrata prekomjernih kompenzacija s obzirom na to da je od sklapanja sporazuma Villo bio uklonjen svaki rizik od prekomjerne kompenzacije, među ostalim zato što je ugovor bio dodijeljen na temelju otvorenog, transparentnog i nediskriminirajućeg postupka poziva na podnošenje ponuda.

(183)

Kompenzacija: društvo JCD primjećuje da, s obzirom na to da je upravljanje koncesijom bilo deficitarno do danas, nije moguće da je bilo prekomjerno kompenzirano. Stoga nije potrebno izračunati operativnu maržu društva JCD kako bi se provjerilo može li se potonja smatrati razumnom i nije, dakle, potrebno provjeriti je li referentna vrijednost upotrijebljena za provjeru nepostojanja prekomjerne kompenzacije precijenjena.

(184)

U pogledu dodjele prihoda od oglašavanja povezanih sa sporazumom Villo, društvo JCD primjećuje da se u njemu postavljene oglasne površine vrednuju s obzirom na to koliki broj stanovnika pokrivaju, koliko su uspješne kod publike i s obzirom na broj oglasnih ploha, s time da ne uzima u obzir ugovorno podrijetlo tih ploha i uzimajući u obzir konkurentski kontekst i njihov položaj u strateški važnom gradu. Smatra da ocjenjivanje stvarne vrijednosti isključivo na temelju GRP-a, kao što to smatra društvo CCB (vidjeti uvodnu izjavu 162.), nije relevantno jer oglasna ploha koja se prodaje sama (čak i uz visoki GRP) nije zanimljiva oglašivačima koji žele nacionalnu pokrivenost.

(185)

Nadzor prekomjerne kompenzacije: Društvo JCD smatra da su operativni nadzori predviđeni sporazumom Villo (vidjeti uvodnu izjavu 175. iv. takvi da osiguravaju nepostojanje prekomjerne kompenzacije.

4.2.3.3. Iznos kompenzacija

(186)

U pogledu izuzeća od naknade za upotrebu regionalnog javnog prostora, društvo JCD pojašnjava da u okviru pregovora koji su prethodili sklapanju sporazuma Villo, društvo JCD pristalo je smanjiti broj oglasnih površina koje se mogu postaviti u okviru koncesije javne usluge, u odnosu na ono što je bilo predviđeno u njegovoj ponudi.

(187)

Broj samostalnih oglasnih površina od 2 m2 i broj oglasnih površina od 8 m2 smanjeni su na 25 jedinica. Zauzvrat je Regija odobrila društvu JCD izuzeće od naknade za upotrebu javnog prostora oglasnim površinama od 8 m2 postavljenim u okviru sporazuma Villo.

(188)

To izuzeće iznosi najviše [50 000 – 150 000] EUR godišnje (vidjeti uvodnu izjavu 22.).

(189)

U pogledu neutralizacije izmjena općinskih poreza društvo JCD pojašnjava da je financijski učinak praktički vrlo ograničen. Istodobno ovisi o propisanim predmetnim porezima i o fakturiranju koje izvršava društvo JCD. Naknade koje prefakturira društvo JCD na temelju odredbi o prilagodbi cijena u praksi su iznosile manje od [0 – 50 000] EUR godišnje do 2017.

4.3. Primjedbe Belgije

4.3.1. Primjedbe Belgije o odluci o pokretanju postupka

(190)

Belgijska nadležna tijela dostavila su svoje primjedbe o odluci o pokretanju postupka dopisom od 21. svibnja 2015.

4.3.1.1. Postojanje državnih potpora

(191)

Belgijska nadležna tijela potvrdila su svoje početno stajalište prema kojem mjere predviđene u sporazumu Villo sklopljenom s društvom JCD ispunjavaju sve kriterije iz presude u predmetu Altmark i da stoga te mjere nisu državne potpore.

(192)

Belgijska nadležna tijela dostavila su osobito sljedeće argumente:

Prvi kriterij iz presude u predmetu Altmark

(193)

Poticanjem ekološkog prijevoznog sredstva koje pruža odgovor na probleme mobilnosti koji postoje u Bruxellesu, belgijska nadležna tijela smatraju da stavljanje na raspolaganje javnosti sustava automatskog iznajmljivanja bicikala neosporno ima svrhu od općeg interesa.

Drugi kriterij iz presude u predmetu Altmark

(194)

Belgijska nadležna tijela smatraju da su specifikacije, na temelju kojih su društva JCD i BBC izradila svoju detaljnu ponudu, sadržavale glavne parametre sustava financiranja:

i.	prihodi sustava u cijelosti su privatnog podrijetla;

ii.	nema neposrednih bespovratnih sredstava niti neposredne kompenzacije gubitaka od koncesije; i

iii.	operativni rizik u cijelosti snosi koncesionar.

Treći kriterij iz presude u predmetu Altmark

(195)

Belgijska nadležna tijela najprije smatraju da je koncesija bila dodijeljena na temelju otvorenog, transparentnog i nediskriminirajućeg poziva na nadmetanje, koji dopušta pretpostavku da nema prekomjerne kompenzacije. U mjeri u kojoj je Regija izričito isključila plaćanje neposrednih bespovratnih sredstava kao naknadu za koncesiju, ta otvorenost, transparentnost i nediskriminacija nužno su omogućile isključivanje svakog rizika od prekomjerne kompenzacije.

(196)

Drugo, financijske mjere predviđene koncesijom nisu stvorile nikakvu prekomjernu kompenzaciju u korist društva JCD. Belgijska nadležna tijela smatraju:

i.	da je izuzeće od naknada za upotrebu javnog prostora u regiji koje je imalo društvo JCD, a koje je iznosilo najviše [50 000 – 150 000] EUR godišnje, pokrivalo samo mali dio ukupnih operativnih troškova koncesije te je iznosilo [0–5] % troškova 2012.;

ii.

neutralizacija mogućih budućih promjena u regionalnim porezima (vidjeti uvodnu izjavu 22.) redovna je odredba u ugovorima o dugoročnoj koncesiji, a obrazlaže se autonomnom poreznom nadležnošću Regije i činjenicom da nije predviđena nikakva kompenzacija u slučaju gubitaka u upravljanju koncesijom. U ovom slučaju nije došlo do povećanja regionalnih poreza, stoga odredba o neutralizaciji nikada nije bila primijenjena;

iii.

odredbe o prilagodbi cijena u dvostranim sporazumima sklopljenima s općinama (vidjeti uvodnu izjavu 22.) ograničene su na predviđanje korektivnog iznosa kako bi se osigurala ravnoteža ugovora i ne odnose se na općinski porez koji općine slobodno mogu prilagođavati. Kao što je utvrđeno u uvodnoj izjavi 82. odluke o pokretanju postupka, predmetna neutralizacija bila bi jednaka najvećem iznosu od [50 000 – 150 000] do [250 000 – 350 000] EUR, ovisno o predmetnoj stopi usporedbe;

iv.	u pogledu dodjele prihoda od oglašavanja društvo JCD primjenjuje koeficijent valorizacije na svaki ugovor koji odgovara dodanoj vrijednosti u odnosu na prosječni prihod po oglasnoj plohi, a ta je metodologija u skladu s najnovijim načinima u sektoru; i

sporazum o koncesiji podliježe sustavnom nadzoru. S jedne strane upravni odbor (60) i odbor za potporu, kojima društvo JCD svake godine podnosi izvještaj o operativnosti sustava, zaduženi su za ispravnu provedbu sporazuma. S druge strane, odlukom od 25. studenoga 2010. predviđen je godišnji nadzor provedbe ugovora o koncesiji koji provodi Vlada Regije glavnog grada Bruxellesa i Parlament Regije glavnog grada Bruxellesa.

Četvrti kriterij iz presude Altmark

(197)

Belgijska nadležna tijela smatraju da je koncesija Villo bila dodijeljena društvu JCD nakon otvorenog, transparentnog i nediskriminacijskog postupka. U pogledu financijskih mjera dodanih nakon poziva na podnošenje ponuda (vidjeti uvodnu izjavu 22.), njihova je jedina svrha bila kompenzirati smanjenje očekivanih prihoda od oglašavanja i sačuvati ravnotežu ugovora u budućnosti.

4.3.1.2. Spojivost

(198)

Pod pretpostavkom da su mjere predviđene sporazumom Villo državne potpore, belgijska nadležna tijela smatraju da bi mogle biti spojive s unutarnjim tržištem na temelju članka 107. stavka 3. točke (c) Ugovora, s obzirom na to:

i.	da je pružanje usluge dijeljenja bicikala, čime se promiče ekološko prijevozno sredstvo kao alternativa automobilu, jasno utvrđen cilj u interesu Zajednice;

ii.	da je financiranje koncesije gotovo u cijelosti privatnim sredstvima primjereno i proporcionalno te ima poticajni učinak; i

iii.	da su narušavanje tržišnog natjecanja i učinci na trgovinu ograničeni zato što je koncesija rezultat djelotvornog i transparentnog poziva na nadmetanje s isključivo lokalnom primjenom.

4.3.2. Primjedbe Belgije o primjedbama zainteresiranih strana

(199)

Belgijska nadležna tijela dostavila su svoje primjedbe o primjedbama zainteresiranih strana dopisom od 2. listopada 2015.

(200)

Belgijska nadležna tijela odbacuju argumente koje su iznijeli podnositelji pritužbe. Ističu da mjere predviđene sporazumom Villo ispunjavaju sve kriterije iz presude u predmetu Altmark i stoga nisu državne potpore. Podredno belgijska nadležna tijela smatraju da su mjere spojive s unutarnjim tržištem na temelju:

i.	članka 107. stavka 3. točke (c) Ugovora; i

ii.	Odluke o uslugama od općeg gospodarskog interesa iz 2012.

4.3.2.1. Postojanje državnih potpora

(201)

Dok društvo CCB tvrdi da je regija glavnog grada Bruxellesa dodijelila društvu JCD pravo na upotrebu javnog prostora u oglašivačke svrhe ne tražeći plaćanje naknade, belgijska nadležna tijela odbacuju tu premisu i tvrde da je doprinos za upotrebu oglasnih površina pružanje javne usluge iznajmljivanja bicikala, kako je predviđeno u pozivu na podnošenje ponuda.

(202)

Osim toga, belgijska nadležna tijela potvrđuju stajalište koje su iznijela u svojem dopisu od 21. svibnja 2015., prema kojem su kriteriji iz presude u predmetu Altmark ispunjeni u ovom slučaju (vidjeti uvodne izjave 191. do 197.). Iznose nove argumente u vezi s prvim dvama kriterijima iz presude u predmetu Altmark (vidjeti uvodne izjave 203. do 204.).

Prvi kriterij iz presude u predmetu Altmark

(203)

Prema mišljenju belgijskih nadležnih tijela tvrdnja društva CCB prema kojoj se usluga iznajmljivanja bicikala slična sustavu Villo već pruža u drugim europskim gradovima, a da nije izričito kvalificirana kao usluga od općeg gospodarskog interesa, nije relevantna u ovom slučaju. Primjećuju da je pojam usluge od općeg gospodarskog interesa relativan i da ovisi o okolnostima. U ovom slučaju regija glavnog grada Bruxellesa suočena je s velikim pritiskom automobila, što zahtijeva donošenje ambicioznih i učinkovitih mjera. U iznesenom primjeru koji se odnosi na grad Antwerpen, belgijska nadležna tijela utvrđuju da predmetni gospodarski subjekt (društvo CCB) prima izravnu subvenciju.

Drugi kriterij iz presude u predmetu Altmark

(204)

Belgijska nadležna tijela smatraju da kada bi način financiranja javne usluge morao biti jasno utvrđen odmah po obavijesti o nadmetanju, poziv na nadmetanje bio bi posve beskoristan jer kandidati ne bi imali manevarski prostor. Belgijska nadležna tijela potvrđuju svoje stajalište prema kojem su u specifikaciji objektivno i transparentno bili izneseni parametri financiranja usluge (vidjeti uvodnu izjavu 194.).

4.3.2.2. Usklađenost

Primjenjivost Odluke o uslugama od općeg gospodarskog interesa iz 2012.

(205)

Iako belgijska nadležna tijela ne pristaju na valorizaciju bilo kakve potpore, smatraju da je ukupni iznos navodne potpore u svakom slučaju znatno manji od 15 000 000 EUR, s obzirom na to da posve privatni prihodi (kao što su prihodi od oglašavanja) nisu obuhvaćeni izračunom potpore. Stoga belgijska nadležna tijela smatraju da je godišnji iznos navodne potpore uistinu obuhvaćen područjem primjene Odluke UOGI iz 2012.

Ispunjavanje zahtjeva iz Odluke UOGI iz 2012.

(206)

U pogledu produljenja trajanja koncesije (vidjeti uvodnu izjavu 161.) belgijska nadležna tijela smatraju da je riječ o usklađivanju trajanja prve faze s trajanjem druge faze (vidjeti uvodnu izjavu 20.). To je usklađivanje opravdano zbog više razloga: dulje trajanje različitih potrebnih postupaka od predviđenog, želja da se usklade dvije faze kako bi se postiglo dobro upravljanje, potreba da se kompenzira smanjenje broja oglasnih površina i želja da se građanima dovoljno dugo pruža javna usluga.

(207)

Belgijska nadležna tijela smatraju da je koncesija Villo bila dodijeljena društvu JCD jasnim i izričitim ovlaštenjem koje određuje parametre kompenzacije i omogućuje sprečavanje svake prekomjerne kompenzacije (vidjeti uvodne izjave 193. do 197.).

Članak 107. stavak 3. točka (c) UFEU-a

(208)

Belgijska nadležna tijela potvrđuju stajalište koje su iznijela u svojem dopisu od 21. svibnja 2015. (vidjeti uvodnu izjavu 198.), a prema kojem bi mjere predviđene sporazumom Villo mogle biti spojive s unutarnjim tržištem na temelju članka 107. stavka 3. točke (c) Ugovora, s obzirom na to:

i.	da je pružanje usluge dijeljenja bicikala jasno utvrđen cilj u interesu Zajednice;

ii.	da je sporazum izrađen kao primjeren i proporcionalan instrument s poticajnim učinkom;

iii.	da su narušavanje tržišnog natjecanja i učinci na trgovinu ograničeni.

4.4. Dodatne primjedbe zainteresiranih strana

4.4.1. Dodatne primjedbe društva CCB

(209)

Društvo CCB tvrdi da su troškovi koje je imalo društvo JCD u provedbi sporazuma Villo mnogo niži od troškova prijavljenih u početku te da su prema tome niži i od troškova koje navode belgijska nadležna tijela kako bi dokazala nepostojanje prekomjerne kompenzacije:

i.	društvu JCD smanjen je broj bicikala koje je trebalo staviti u promet s 5000 na 4500 bicikala;

ii.	društvo JCD moglo je ostvariti znatnu uštedu zahvaljujući dodatku sporazumu Villo, kojim je broj stanica za bicikle koje je trebalo postaviti smanjen s 400 na 360; i

iii.	broj putovanja koje je zabilježio Villo 2015. smanjio se za 150 000 u odnosu na 2014.

(210)

Društvo CCB izračunalo je prihode od oglašavanja koje je ostvarilo društvo JCD provedbom sporazuma Villo na način da je utvrdilo oglasne površine prema njihovu datumu postavljanja i položaju, zatim je izračunalo broj oglasnih ploha koje je upotrebljavalo društvo JCD te je naposljetku primijenilo službene cijene društva JCD za njegovu mrežu u Bruxellesu kao i popuste koji se u pravilu primjenjuju u sektoru vanjskog oglašavanja za tu vrstu oglasnih površina. Prema tim izračunima društvo JCD znatno je podcijenilo predmetne prihode od oglašavanja.

(211)

Društvo CCB zaključuje da je društvo JCD dobilo prekomjernu naknadu od 27 300 000 EUR od svibnja 2009. do veljače 2017.

(212)

Budući da ne postoji nadzor prekomjerne kompenzacije (vidjeti uvodnu izjavu 163.), društvo CCB smatra da bi trebalo uvesti sustav nadzora koji bi omogućavao da se svake godine provjeri prima li koncesionar prekomjernu kompenzaciju te po potrebi korekciju utvrđene prekomjerne kompenzacije. Taj bi nadzor trebala provoditi treća neovisna strana.

(213)

Društvo CCB nadalje smatra da bi se nadzor prekomjerne kompenzacije trebao temeljiti na razumnoj dobiti koja se izračunava s obzirom na troškove usluge od općeg gospodarskog interesa, a ne s obzirom na stvorene prihode.

4.4.2. Dodatne primjedbe društva JCD

(214)

U pogledu primjene GRP-a za utvrđivanje prihoda od oglašavanja nastalih sporazumom Villo (vidjeti uvodne izjave 162. i 184.) društvo JCD pojasnilo je da je to bio jedan od kriterija koje upotrebljava kako bi odredio vrijednost oglasnih mreža. Međutim, društvo JCD smatra da teoretski indeks GRP oglasnih površina nije dovoljan za vrednovanje oglasnih površina iz ugovora. Društvo JCD utvrđuje vrijednost postavljenih oglasnih površina u okviru svakog ugovora s obzirom na prosječan prihod po oglasnoj plohi, izračunan na nacionalnoj osnovici, a na koji se primjenjuje korektivni koeficijent ovisno o različitim čimbenicima, osobito GRP-u oglasnih ploha, položaja oglasnih površina u gradu od strateške važnosti za oglašivače, ali i stupanj oglašivačkog pritiska koji se razlikuje od jednog grada do drugog, kao i konkurentski kontekst.

(215)

Ističući ograničenu važnost GRP-a, društvo JCD primjećuje da usporedba GRP-a i cijene po oglasnoj plohi između njegove najveće nacionalne mreže i najveće mreže u Bruxellesu stvara viškove od [10 – 20] %, odnosno [20 – 30] %, koji su slični korektivnom koeficijentu oglasnih ploha koje su se upotrebljavale u okviru sporazuma Villo, a koji iznosi [20 – 30] %.

(216)

U pogledu troškova nastalih primjenom sporazuma Villo društvo JCD smatra da iznosi koje je dobilo društvo CCB ne odgovaraju stvarnosti, što se objašnjava na sljedeći način:

i.	činjenicom da metoda društva CCB ne uzima u obzir ulaganja koja zahtijeva izrada infrastruktura potrebnih na početku koncesije;

ii.	društvo CCB primjenjivalo je trošak od 1450 EUR po biciklu i po godini, što je iznos koji je bio naveden u ponudi društva JCD, koji se stoga temeljio na procjenama.

(217)

Društvo JCD ne prihvaća iznose koje je navelo društvo CCB kada je riječ o neutralizaciji općinskih poreza (vidjeti uvodnu izjavu 164.). Društvo JCD tvrdi da razliku između iznosa koje je procijenilo društvo CCB i stvarnih iznosa objašnjava sljedeće:

i.	upotreba netočnih stopa: suprotno izračunima društva CCB, samo nekoliko općina primjenjuje stopu poreza na oglasne površine iznad 75 EUR po m2 površine godišnje;

ii.	primjena mehanizma na općine koje nisu uključene: čini se da je društvo CCB primijenilo mehanizam prilagodbe na općine Etterbeek, Schaerbeek i Saint-Josse, a bilateralni sporazumi s tim općinama ne sadržavaju tu odredbu;

iii.	automatska primjena mehanizma: društvo JCD u praksi naplaćuje iznose na temelju mehanizma prilagodbe tek nakon što fakturira naknadu općinama. U skladu s odredbama prilagodbe od postavljanja i upotrebe oglasnih površina i trenutka naplate iznosa može proći određeno vrijeme.

(218)

U pogledu iznosa prihoda od oglašavanja društvo CCB podcijenilo je popust koji primjenjuje društvo JCD: stopa popusta bliža je [60 – 70]% nego 40 %. Kada bi se primjenjivala prikladna stopa popusta, prihodi od oglašavanja bili bi znatno niži – gotovo upola manji – od procjena koje iznosi društvo CCB.

(219)

Društvo JCD osporava i iznos koji je navelo društvo CCB kada je riječ o besplatnoj upotrebi oglasnih površina (vidjeti uvodnu izjavu 165.). Društvo JCD tvrdi da društvo CCB ne uzima u obzir činjenicu da je upotreba oglasnih površina predviđena koncesijom Villo neodvojiva od pružanja javne usluge iznajmljivanja bicikala. Prihodi od oglašavanja zapravo su namijenjeni financiranju javne usluge.

(220)

Društvo JCD smatra da je upotreba oglasnih površina uzeta u obzir za financiranje koncesije Villo jer on upotrebljava oglasne površine Villo kao naknadu za znatne troškove uzrokovane pružanjem javne usluge iznajmljivanja bicikala.

4.5. Dodatne primjedbe Belgije

(221)

U pogledu trajanja sporazuma Villo (vidjeti uvodnu izjavu 161.) belgijska nadležna tijela primjećuju i da odlukom UOGI iz 2005., primjenjivom u trenutku sklapanja sporazuma Villo, nije bila predviđena nikakva odredba o trajanju pružanja javne usluge (vidjeti uvodnu izjavu 181.). Osim toga, nadležna tijela smatraju da je produljenje trajanje koncesije Villo bilo opravdano zbog triju razloga:

i.	okolnosti koje nisu ovisile o stranama usporile su provedbu sporazuma;

ii.	želja da se usklade dvije faze sporazuma Villo: prvo su bile predviđene dvije faze sporazuma koje su trebale trajati petnaest godina, s time da su započele u različitim trenucima. Ta je okolnost u praksi dovela do dva različita roka isteka za fazu 1 i za fazu 2 (kako je navedeno u uvodu dodatka); i

iii.	smanjenje broja oglasne opreme koju je upotrebljavao JCD, što je posljedica dodatka sporazumu Villo.

4.6. Drugi dodatak sporazumu Villo

(222)

Vlada regije glavnog grada Bruxellesa i društvo JCD potpisali su 29. ožujka 2018. dodatak sporazumu Villo. Taj je dodatak sastavljen kako bi se omogućio točniji i redovitiji nadzor nepostojanja prekomjerne kompenzacije.

(223)

Dodatkom je propisano da se rezultati odvojenog troškovnog računovodstva društva JCD dostavljaju Regiji. Rezultati sadržavaju prihode od koncesije Villo, uz odvojeni prikaz prihoda ostvarenih od plaćanja korisnika, prihoda od oglašavanja, izuzeća od regionalne naknade i neutralizacija povećanja općinskih poreza, kao i troškove koncesije, uz odvojeni prikaz operativnih troškova, troškova upravljanja i amortizacije ulaganja povezanih s uslugom Villo.

(224)

Dodatkom je propisano da svake godine povjerenik zadužen za nadzor godišnjih financijskih izvještaja društva JCD („revizor”) provjerava jesu li načela računovodstvenog odvajanja koje primjenjuje društvo JCD u skladu s odlukom UOGI iz 2012. Svake godine rezultati odvojenih računa dostavljaju se nadzorniku nakon provjere revizora.

(225)

Nadzornik svake godine provjerava je li omjer godišnjeg rezultata poslovanja (EBIT), podijeljen s godišnjim kumulativnim troškovima (od 2009.) povezanim s upravljanjem koncesijom Villo, prekoračio prag od [10 – 20] % (61). Ako je taj prag prekoračen i u granicama prekoračenja, iznos regionalne naknade koje je bilo oslobođeno društvo JCD, uvećan za iznos koji proizlazi iz učinka mjera povezanih s općinskim porezima, plaća se retroaktivno u cijelosti ili djelomično za prethodnu godinu.

(226)

Dodatkom je propisano i da revizor prema toj metodi provjerava nepostojanje prekomjerne kompenzacije za razdoblje 2009. – 2017. i da sastavlja sažeto izvješće koje dostavlja upravnom odboru. Izvješće je bilo potrebno sastaviti što prije nakon potpisivanja tog dodatka.

4.7. Procjena mjera prije drugog dodatka

(227)

Komisija u svojoj procjeni razlikuje razdoblje prije dodatka (vidjeti uvodnu izjavu 222.) i razdoblje nakon dodatka.

4.7.1. Državna potpora u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a

(228)

Kriteriji na temelju kojih se utvrđuje postojanje državnih potpora opisani su u uvodnim izjavama 70. do 71. U uvodnim izjavama 229. do 249. provjerava se jesu li kriteriji ispunjeni za svaku mjeru: izuzeće od regionalnih naknada za upotrebu javnog prostora, neutralizacija povećanja općinskih poreza i odredba o nepredvidivosti regionalnih poreza (vidjeti uvodnu izjavu 22.).

4.7.1.1. Pripisivost i državna sredstva

(229)

Kriteriji na temelju kojih se utvrđuje pripisivost i postojanje državnih sredstava opisani su u uvodnim izjavama 72. i 73.

Pripisivost

(230)

Nije sporno da je regija glavnog grada Bruxellesa dodijelila koncesiju Villo i da je Regija odobrila dodatne mjere nakon dodjele te koncesije (vidjeti uvodne izjave 19. do 22.). Osporene mjere tada su pripisive državi.

Državna sredstva

(231)

Gubitak prihoda za regiju glavnog grada Bruxellesa kao i za različite općine koje su dio njezina područja, povezan s osporenim mjerama, izgubljena je dobit za tijela javne vlasti i stoga su to državna sredstva prenesena društvu JCD.

(232)

Predmetna državna sredstva upravo su i. izgubljena dobit koja proizlazi iz izuzeća od naknade za upotrebu javnog prostora regije glavnog grada Bruxellesa za oglasne površine od 8 m2, a iznose najviše [50 000 – 150 000] EUR godišnje; ii. gubitak prihoda povezan s neutralizacijom mogućeg povećanja regionalnih poreza, jednak iznosu obuhvaćenom tim povećanjem; i iii. gubitak prihoda povezan s neutralizacijom mogućeg povećanja općinskih poreza, jednak iznosu obuhvaćenom tim povećanjem i najviše [250 000 – 350 000] EUR godišnje (vidjeti uvodnu izjavu 22.).

(233)

Sustav iznajmljivanja bicikala Villo financira se i upravljanjem i upotrebom oglasnih površina, uz plaćanja koje provode klijenti. Prihodi od oglašavanja kao i plaćanja korisnika za koncesiju sasvim su privatna sredstva i ne mogu se kvalificirati kao državna sredstva.

(234)

Komisija smatra da prihodi od oglašavanja koje je ubiralo društvo JCD ne čine jasno državna sredstva s obzirom na to da dolaze od privatnih ugovora između društva JCD i njegovih klijenata u kojima država ne sudjeluje ni na koji način.

(235)

Osim toga, nije moguće smatrati da se regija glavnog grada Bruxellesa odriče državnih sredstava samo zato što i sama ne sudjeluje u nekoj gospodarskoj djelatnosti. Takav pristup državnim sredstvima bio bi previše opsežan i zabranio bi državi da dopusti djelatnosti na svojem državnom području, a da prethodno ne provjeri bi li sama mogla obavljati određenu djelatnost.

4.7.1.2. Postojanje gospodarske prednosti

(236)

Kriteriji na temelju kojih se utvrđuje postojanje selektivne gospodarske prednosti opisani su u uvodnim izjavama 82. i 83.

(237)

U ovom slučaju izuzeća od regionalnih naknada i neutralizacija povećanja općinskih poreza omogućuju društvu JCD da ne snosi troškove koje bi uobičajeno teretili njegova financijska sredstva i stoga mu omogućuju ostvarivanje koristi.

(238)

Međutim, belgijska nadležna tijela smatraju da se dodatne mjere trebaju smatrati kompenzacijama javne usluge obuhvaćenima sudskom praksom iz presude u predmetu Altmark.

(239)

U presudi Altmark Sud Europske unije pojasnio je da kompenzacija odobrena uz pomoć državnih sredstava za troškove povezane s pružanjem usluge od općeg gospodarskog interesa ne čini prednost ako su ispunjena četiri kumulativna uvjeta (62):

i.	poduzetniku koji prima naknadu moraju zaista biti povjerene obveze pružanja javnih usluga i te obveze moraju biti jasno određene;

ii.	parametri na temelju kojih se izračunava naknada moraju biti unaprijed određeni na objektivan i transparentan način;

iii.	nadoknada ne smije premašivati iznos potreban za pokrivanje svih ili dijela troškova nastalih izvršenjem obveza pružanja javne usluge, uzimajući u obzir povezane račune, kao i razumnu dobit za izvršenje tih obveza; i

iv.

ako se izbor poduzetnika zaduženog za izvršenje obveza javne usluge ne provodi u okviru postupka javne nabave koji se provodi u svrhu odabira kandidata koji može pružati te usluge po najnižem trošku za zajednicu, razina potrebne kompenzacije utvrđuje se na temelju analize troškova koje bi u sklopu izvršavanja tih obveza imalo srednje poduzeće kojim se dobro upravlja i koje je dobro opremljeno.

(240)

U pogledu drugog kriterija Altmark Komisija primjećuje da financijski učinak koji na regiju glavnog grada Bruxellesa imaju dodatne mjere, predviđene sporazumom tek nakon poziva na podnošenje ponuda, a osobito mjere kao što je neutralizacija povećanja općinskih poreza, nije bio poznat u vrijeme kada je ta mjera bila dodijeljena jer u potpunosti ovisi o budućim promjenama općinskih poreza. S obzirom na nepostojanje ograničenja najvećeg financijskog učinka te mjere Komisija je ne smatra potpuno transparentnom.

(241)

U pogledu trećeg kriterija iz predmeta Altmark prije dodjele dodatnih analiziranih mjera nije bilo provjereno prekoračuje li kompenzacija koju je naplatilo društvo JCD za vrijeme upravljanja koncesijom ono što je potrebno kako bi se obuhvatili svi troškovi ili dio troškova uzrokovanih izvršavanjem obveza koje iz nje protječu, uzimajući u obzir s time povezane prihode kao i razumnu dobit za izvršavanje tih obveza.

(242)

Konačno, u pogledu četvrtog kriterija iz predmeta Altmark Komisija smatra da dodavanjem određenih mjera nakon poziva na podnošenje ponuda, nije jasno može li se smatrati da je ostvaren cilj tog poziva na podnošenje ponuda s obzirom na presudu Altmark, a to je odabir operatora koji je u mogućnosti pružiti javnu uslugu po najmanjoj cijeni za zajednicu. Naime, ako sve mjere kompenzacije nisu obuhvaćene predmetnim pozivom na podnošenje ponuda, teško je zaključiti omogućuje li takav poziv na podnošenje ponuda da se izabere operater koji pruža uslugu od općeg gospodarskog interesa po najmanjoj cijeni, čak i ako je postupak poziva na podnošenje ponuda sam po sebi transparentan.

(243)

Zbog razloga iznesenih u uvodnim izjavama 240. do 242. Komisija smatra da uvjeti iz sudske prakse u predmetu Altmark nisu ispunjeni u ovom slučaju i da stoga prijenosi dodatnih državnih sredstava o kojima je odluka donesena nakon poziva na podnošenje ponuda daju gospodarsku prednost društvu JCD.

(244)

U pogledu iznosa te prednosti belgijska nadležna tijela u početku su ocijenila da neutralizacija općinskih poreza iznosi najviše približno [50 000 – 100 000] EUR godišnje. Međutim, tim je izračunom bila uzeta u obzir činjenica da općine općenito na javne usluge primjenjuju smanjenu poreznu stopu u usporedbi s komercijalnim operatorima koji moraju plaćati standardnu višu stopu. Belgijska nadležna tijela smatraju prednošću jedino razliku između povoljnije razine poreza odobrene općenito javnim službama i razine poreza koja se stvarno primjenjuje na društvo JCD u okviru koncesije Villo. Komisija smatra da stvarno dodijeljena prednost društvu JCD odgovara razlici između standardne stope i stope koja se primjenjuje na društvo JCD. Ta prednost može iznositi najviše [250 000 – 350 000] EUR godišnje prema početnim izračunima belgijskih nadležnih tijela (63).

(245)

Društvo JCD ukupno je primilo prednost od najviše [400 000 – 500 000] EUR godišnje ([50 000 – 150 000] EUR za izuzeće od naknade za upotrebu javnog prostora regije glavnog grada Bruxellesa i [250 000 – 350 000] EUR za primjenu odredbe o prilagodbi cijena koja se odnosi na općinske poreze, vidjeti uvodnu izjavu 22.).

4.7.1.3. Selektivnost

(246)

Kriteriji na temelju kojih se ocjenjuje selektivnost mjere opisani su u uvodnoj izjavi 97.

(247)

Budući da osporene mjere čine pojedinačne mjere potpore, utvrđivanjem gospodarske prednosti (vidjeti uvodne izjave 236. do 245.) može se pretpostaviti njihova selektivnost (64). U izostanku pokazatelja o suprotnom ta se pretpostavka primjenjuje u ovom slučaju i dovoljna je da se mjere proglase selektivnima.

4.7.1.4. Narušavanje tržišnog natjecanja i utjecaj na trgovinu među državama članicama

(248)

Zbog istih razloga koji su navedeni u uvodnim izjavama 103. do 121., dodatne mjere odobrene društvu JCD za koncesiju Villo imaju učinke koji bi mogli narušiti tržišno natjecanje i utjecati na trgovinu među državama članicama.

4.7.1.5. Zaključak o prisutnosti potpore

(249)

Na temelju prethodnih razmatranja Komisija smatra da su u vezi s dodatnim mjerama povezanima s upravljanjem društva JCD koncesijom za javne usluge Villo u regiji glavnog grada Bruxellesa ispunjeni kumulativni kriteriji koji se odnose na državne potpore i da te mjere stoga čine državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a.

4.7.2. Zakonitost potpore

(250)

Komisija utvrđuje da dodatne mjere obuhvaćene tim dijelom pritužbe, a koje čine državne potpore u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora, nisu bile prijavljene u skladu s članka 108. stavka 3. UFEU-a.

(251)

Međutim, belgijska nadležna tijela smatraju da ako te mjere čine državnu potporu, to su kompenzacije javne usluge spojive s unutarnjim tržištem na temelju odluke UOGI primjenjive u vrijeme događaja (kada su te mjere bile dodijeljene, na snazi je bila odluka UOGI iz 2005., koja je bila zamijenjena odlukom UOGI iz 2012.). Obama tekstovima bilo je predviđeno izuzeće od obveze prijave za mjere koje ispunjavaju uvjete spojivosti iz tih tekstova (65).

(252)

Da bi se mjere smatrale spojivima, dovoljno je da ispunjavaju uvjete iz odluke UOGI iz 2005. koja se primjenjivala u trenutku dodjele mjera. Analiza spojivosti s odlukom UOGI iz 2005. iznesena je u nastavku.

4.7.3. Spojivost potpore na temelju Odluke UOGI iz 2005.

4.7.3.1 Područje primjene

(253)

Odluka UOGI iz 2005. primjenjuje se jedino na usluge koje se mogu kvalificirati kao usluge od općeg gospodarskog interesa. Iz sudske prakse proizlazi da ako ne postoje sektorski propisi kojima je to pitanje uređeno na razini Unije, države članice imaju široku marginu prosudbe u pogledu definicije usluga koje bi se mogle kvalificirati kao usluge od općeg gospodarskog interesa, a zadatak je Komisije osigurati da u tome nema očite pogreške.

(254)

U ovom slučaju Komisija smatra da nema očite pogreške u mjeri u kojoj usluga odgovara potrebi građana koja ne bi bila ispunjena u istim okolnostima bez intervencije države (iznos koji plaćaju korisnici, na primjer, nije dovoljan da pokrije troškove usluge). Nadalje, zanimljivo je primijetiti da je belgijski Ustavni sud, kada mu je bilo postavljeno to pitanje, potvrdio da je sustav automatskog iznajmljivanja bicikala Villo javna usluga (66).

(255)

U skladu s člankom 2. stavkom 1. točkom (a) Odluke UOGI iz 2005. ona se primjenjuje na državne potpore u obliku kompenzacija javne usluge ispod 30 000 000 EUR godišnje, dodijeljenih poduzetnicima čiji je prosječni godišnji promet bez poreza, uključujući sve djelatnosti, manji od 100 000 000 EUR kroz dvije financijske godine koje su prethodile godini u kojoj je dodijeljena usluga od općeg gospodarskog interesa.

(256)

Ukupni iznos potpore dodijeljene društvu JCD, u obliku izuzeća od naknade za upotrebu javnog prostora i neutralizacije povećanja općinskih poreza, znatno je ispod praga od 30 000 000 EUR godišnje jer nije prešao iznos od najviše [400 000 – 500 000] EUR godišnje (vidjeti uvodnu izjavu 245.), kako tvrde belgijska nadležna tijela. Osim toga, godišnji promet bio je znatno ispod 100 000 000 EUR u godinama 2006.–2007. Stoga je po toj osnovi primjenjiva odluka UOGI iz 2005.

4.7.3.2. Usklađenost sa zahtjevima

(257)

Člankom 4. Odluke UOGI iz 2005. propisano je: „Obavljanje usluge od općeg gospodarskog interesa povjerava se predmetnom poduzetniku na temelju jednog ili više pravnih akata, o čijem obliku može odlučiti svaka država članica. Taj akt ili akti moraju sadržavati, osobito: […] mjere za izbjegavanje i povrat moguće prekomjerne naknade.”

(258)

Jasan i izričit opis mjera za izbjegavanje i povrat moguće prekomjerne naknade bio je uključen u ovlaštenje društva JCD tek od 29. ožujka 2018., kada je donesen drugi dodatak sporazumu Villo (vidjeti uvodne izjave 222. do 226.). Stoga Komisija smatra da taj zahtjev iz Odluke UOGI iz 2005. nije ispunjen i da predmetne potpore nisu spojive s unutarnjim tržištem na temelju odluke UOGI iz 2005.

4.7.4. Spojivost potpore na temelju Odluke UOGI iz 2012.

4.7.4.1. Područje primjene

(259)

Člankom 10. točkom (b) Odluke UOGI iz 2012. predviđeno je da „svaka potpora koja je stupila na snagu prije stupanja na snagu ove Odluke, a nije bila usklađena s unutarnjim tržištem, niti je bila izuzeta od obveze prijave u skladu s Odlukom 2005/842/EZ, no ispunjava uvjete utvrđene ovom Odlukom, smatrat će se usklađenom s unutarnjim tržištem i izuzetom od obveze prethodne prijave”. Uzimajući u obzir prethodno navedeno, Komisija smatra da je potporu potrebno analizirati na temelju Odluke UOGI iz 2012.

(260)

Kao što je objašnjeno u uvodnim izjavama 253. i 254., Komisija smatra da nema očite pogreške u definiciji usluge od općeg gospodarskog interesa. U skladu s člankom 2. stavkom 1. točkom (a) Odluke UOGI iz 2012. ona se primjenjuje na državne potpore u obliku kompenzacije za pružanje javnih usluga u iznosu do 15 000 000 EUR godišnje. Prema tvrdnjama belgijskih nadležnih tijela ukupni iznos potpore dodijeljene društvu JCD znatno je ispod tog praga (vidjeti uvodnu izjavu 245.). Stoga je po toj osnovi primjenjiva odluka UOGI iz 2012.

4.7.4.2. Usklađenost sa zahtjevima

(261)

Člankom 4. Odluke UOGI iz 2012. (kao i člankom iz Odluke UOGI iz 2005.) propisano je: „Obavljanje usluge od općeg gospodarskog interesa povjerava se predmetnom poduzetniku na temelju jednog ili više pravnih akata, o čijem obliku može odlučiti svaka država članica. Taj akt ili akti moraju sadržavati, osobito: […] mjere za izbjegavanje i povrat moguće prekomjerne naknade.”

(262)

Kao što je objašnjeno u uvodnoj izjavi 258., Komisija smatra da taj zahtjev iz Odluke UOGI nije ispunjen i da predmetne potpore nisu spojive s unutarnjim tržištem na temelju odluke UOGI iz 2012.

4.7.5. Spojivost potpore na temelju Okvira UOGI iz 2012.

4.7.5.1. Područje primjene

(263)

U skladu s točkom 7. Komunikacije Komisije o primjeni pravila o državnim potporama Europske unije na naknadu koja se dodjeljuje za obavljanje usluga od općeg gospodarskog interesa (67) (dalje u tekstu: „okvir UOGI iz 2012.”), „načela iz ove Komunikacije primjenjuju se na kompenzacije za obavljanje javne usluge jedino u mjeri u kojoj potonje čine državne potpore koje nisu obuhvaćene odlukom [UOGI iz 2012.].” Uzimajući u obzir prethodno navedeno, Komisija smatra da je potporu potrebno analizirati na temelju Okvira UOGI iz 2012.

(264)

U skladu s točkom 69. Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa iz 2012. „Komisija će primjenjivati načela utvrđena u ovoj Komunikaciji na nezakonite potpore o kojima odluku donese nakon 31. siječnja 2012., čak i ako je potpora dodijeljena prije tog datuma”. Okvir UOGI iz 2012. stoga je primjenjiv od samog početka koncesije Villo.

4.7.5.2. Usklađenost sa zahtjevima

(265)

Komisija će provjeriti spojivost potpore s uvjetima sadržanima u odjeljku 2. Okvira UOGI iz 2012., uzimajući u obzir činjenicu da se u skladu s točkom 61. Okvira „načela iz točaka 14., 19., 20., 24., 39., 51. do 59. i 60.a ne primjenjuju na potpore koje ispunjavaju uvjete iz članka 2. stavka 1. Odluke [UOGI iz 2012.].” Kao što je prethodno dokazano (vidjeti uvodnu izjavu 260.), potpora u ovom slučaju ispunjava te uvjete.

Prava usluga od općeg gospodarskog interesa

(266)

U skladu s točkom 12. Okvira UOGI iz 2012. „dodijeljena potpora mora se odnositi na pravu uslugu od općeg gospodarskog interesa, u smislu članka 106. stavka 2. Ugovora […].” Komisija smatra da primjena sporazuma Villo odgovara pravoj usluzi od općeg gospodarskog interesa (vidjeti uvodne izjave 253. do 254.).

Potreba za aktom o ovlaštenju u kojemu bi bile navedene obveze obavljanja javnih usluga i metode izračuna kompenzacije

(267)

U skladu s točkom 15. Odluke UOGI iz 2012. „odgovornost za upravljanje uslugom od općeg gospodarskog interesa povjerava se predmetnom poduzetniku na temelju jednog ili više pravnih akata, o čijem obliku može odlučiti svaka država članica.” U skladu s točkom 16. takav akt mora osobito sadržavati narav i trajanje obveza obavljanja javne usluge; poduzetnika koji ima te obveze i, kada je primjereno, predmetno područje; narav svakog isključivog ili posebnog prava dodijeljenog poduzetniku; opis mehanizma naknade i parametara za izračun, nadzor i reviziju naknade; mjere za izbjegavanje i povrat moguće prekomjerne naknade.

(268)

U sporazumu Villo belgijska nadležna tijela definirala su koncesiju Villo kao koncesiju javne usluge. Uz to, 25. studenoga 2010. Parlament Regije donio je odluku o upotrebi javne usluge Villo.

(269)

U sporazumu Villo javna je usluga definirana kao „stavljanje na raspolaganje sustava automatskog iznajmljivanja bicikala za cijelo područje regije glavnog grada Bruxellesa, o trošku i riziku koncesionara, pod nadležnošću Vlade i uz minimalne uvjete koje potonja utvrdi”. Sporazum sadržava obveze obavljanja javne usluge koje ima operator koncesije. U tom su aktu opisani narav, zemljopisni opseg i funkcioniranje usluge. Jednako tako, opisan je sustav određivanja cijena koji se primjenjuje na njegove korisnike.

(270)

Trajanje ovlaštenja: trajanje koncesije bilo je utvrđeno na 15 godina i bilo je produljeno za dvije godine i četiri mjeseca (vidjeti uvodnu izjavu 161.) dodatkom koncesiji od 9. lipnja 2011. Takvo je trajanje opravdano opsegom potrebnih ulaganja. To se osobito očituje u činjenici da je društvo JCD pretrpjelo znatne gospodarske gubitke i da je ostvario profit tek nakon 2016. (vidjeti tablicu 1. u nastavku).

(271)

Parametri kompenzacije: parametri kompenzacije koji se odnose na predmetne mjere potpore (dodatne mjere) jasno su utvrđeni u sporazumu Villo.

(272)

Provjera nepostojanja prekomjerne kompenzacije: uvođenje nadzora nepostojanja prekomjerne kompenzacije uvjet je spojivosti za odluku UOGI iz 2012. (vidjeti njezin članak 4.e) kao i za Okvir UOGI iz 2012. (vidjeti njegovu točku 16.e). Komisija je u uvodnoj izjavi 262. zaključila da u ovom slučaju nije ispunjen zahtjev iz članka 4. (e) Odluke UOGI iz 2012. Međutim, iz nadzora revizora, odnosno revizorskog ureda KPMG proizlazi da u razdoblju 2009.–2017. nije bilo stvarne prekomjerne kompenzacije (vidjeti tablicu 1. u nastavku).

(273)

Društvo CCB dostavilo je više primjedbi o provjeri nepostojanja prekomjerne kompenzacije.

(274)

S jedne strane društvo CCB smatra da se troškovi povezani s postavljanjem i upotrebom oglasnih površina ne mogu uzeti u obzir za izračun kompenzacije odobrene društvu JCD (vidjeti uvodnu izjavu 162.). Uz to, društvo CCB smatra da bi se besplatna upotreba javnog prostora u oglasne svrhe (što naziva izuzećem od naknade za upotrebu općinskog javnog prostora) trebala kvantificirati u odnosu na vrijednost oglasnih površina (vidjeti uvodnu izjavu 165.).

(275)

Komisija zapravo smatra da se za provjeru prekomjerne kompenzacije trebaju uzeti u obzir oglasne površine. Ona to čini uzimajući i obzir prihode i troškove koje te oglasne površine stvarno stvaraju. Nema nikakve potrebe upućivati na procjenu oglasnih ploha koja i sama ovisi o prihodima i troškovima koje bi takve oglasne površine mogle stvoriti (vidjeti tablicu 1. u nastavku). Ako oglasne površine imaju operativnu vrijednost veću od onoga što je potrebno za preuzimanje troškova nastalih upotrebom koncesije Villo, ta neravnoteža uz ovakav izračun mora dovesti do zaključka da postoji prekomjerna kompenzacija.

(276)

Društvo CCB osporava iznos odobrene potpore koja proizlazi iz izuzeća od općinskih poreza (vidjeti uvodnu izjavu 164.). Društvo JCD utvrdilo je više pogrešaka u izračunima društva CCB (vidjeti uvodnu izjavu 217.). Međutim, Komisija primjećuje da čak i ako se uzme u obzir iznos potpore od 650 000 EUR godišnje, kako ga je utvrdilo društvo CCB, javna misija i dalje je deficitarna u razdoblju 2009.–2017.

(277)

U pogledu tvrdnje društva CCB da su troškovi koje je imalo društvo JCD u provedbi sporazuma Villo mnogo niži od troškova prijavljenih u početku (vidjeti uvodnu izjavu 209.), dovoljno je utvrditi da se provjera nepostojanja prekomjerne kompenzacije temelji na stvarnim troškovima koje je imalo društvo JCD, a ne na projekcijama ili procjenama.

(278)

Naposljetku, Komisija zaključuje da društvo JCD nije primilo prekomjernu kompenzaciju za pružanje usluga od općeg gospodarskog interesa Villo od 2009. do 2017.

(279)

Komisija smatra da je postojanje mehanizma nadzora nepostojanja prekomjerne kompenzacije uistinu nužno samo kako bi se potpora proglasila spojivom na temelju Odluke UOGI iz 2012. u mjeri u kojoj je država odgovorna za nadzor nepostojanja prekomjerne kompenzacije kao i da bi se potpora proglasila spojivom na temelju ugovora UOGI iz 2012. kada je riječ prijavljenim o mjerama ako je taj mehanizam osnova na koji Komisija temelji svoje mišljenje i otklanja mogućnost buduće prekomjerne kompenzacije i ako Komisija ne provodi ex post provjeru. Kada Komisija provodi ex post provjeru nepostojanja prekomjerne kompenzacije, taj formalni kriterij gubi svoju svrhu, a to je sprečavanje moguće prekomjerne kompenzacije. U slučaju ex post provjere Komisije svaka se utvrđena prekomjerna kompenzacija mora vratiti neovisno o tome postoji li nadzor ili ne postoji i obratno, nepostojanje prekomjerne kompenzacije dovoljno je da bi se ispunili uvjeti spojivosti iz Ugovora UOGI iz 2012. po tom pitanju.

(280)

Naime, u ovom slučaju Komisija smatra da postojanje nepotpunog nadzora koji je prije provodila država članica kada nije bilo prekomjerne kompenzacije ima ograničenu važnost u mjeri u kojoj je cilj tog uvjeta (nepostojanje prekomjerne kompenzacije) ostvaren. Treba istaknuti da u slučajevima kada je Komisija donijela negativne odluke i naložila povrat kompenzacija za javnu službu (ako nije postojala očita pogreška u definiciji javne usluge), ti povrati odnosili su se jedino na prekomjernu kompenzaciju koju je izračunala Komisija i to neovisno o kvaliteti nadzora koji je provela država članica (68). U svakom od tih slučajeva nadzor prekomjerne kompenzacije koji je provodila država članica bio je nepostojeći ili neispravan (zato je i došlo do prekomjerne kompenzacije). U takvoj situaciji alternativa bi bila da se traži povrat svih kompenzacija za javnu uslugu koje su bile dodijeljene operatoru javne usluge iako je pružio javnu uslugu, samo na temelju nepostojanja zadovoljavajućeg mehanizma nadzora, neovisno o stvarnom iznosu prekomjerne kompenzacije.

(281)

Takav bi pristup mogao dovesti do apsolutnog povrata svih kompenzacija za javnu uslugu odobrenih operatoru ako ne postoji prekomjerna kompenzacija. Komisija smatra da bi takva alternativa bila suprotna načelima UFEU-a koja se odnose na važne uloge usluga od općeg gospodarskog interesa u Europskoj uniji, a osobito bila bi suprotna članku 14. UFEU-a kojim je predviđeno da Unija vodi računa o tome da se usluge od općeg gospodarskog interesa odvijaju na temelju načela i uvjeta koji im omogućuju ispunjavanje njihovih zadataka.

(282)

Stoga, Komisija smatra da se u ovom slučaju uvjet provjere nepostojanja prekomjerne kompenzacije može smatrati ispunjenim.

Poštovanje Direktive Komisije 2006/111/EZ (69)

(283)

Na temelju točke 18. Ugovora UOGI iz 2012. „potpora se može smatrati spojivom s unutarnjim tržištem na temelju članka 106. stavka 2. Ugovora jedino ako se nadležno tijelo po potrebi pridržava Direktive 2006/111/EZ”.

(284)

U pogledu računovodstvenog odvajanja postojale su određene neizvjesnosti o odvojenom troškovnom računovodstvu društva JCD povezane osobito s načinom na koji se prihodi koje stvaraju ugovori sklopljeni na nacionalnoj razini dodjeljuju oglasnim površinama koje su sastavni dio koncesije Villo (vidjeti uvodnu izjavu 184.). Nakon donošenja drugog dodatka sporazumu Villo (vidjeti odjeljak 4.6.) revizor će provjeriti načela računovodstvenog odvajanja koje je društvo JCD primjenjivalo svake godine. Ta se provjera provodila za cijelo proteklo razdoblje (2009.–2017.), a nakon objašnjenja belgijskih nadležnih tijela i društva JCD (vidjeti uvodne izjave 196., 214. i 215.) Komisija smatra da je sustav odvojenog troškovnog računovodstva u skladu sa zahtjevima Direktive 2006/111/EZ i da je provjera nepostojanja prekomjerne kompenzacije (vidjeti tablicu 1. u nastavku) provedena na temelju prikladnog računovodstvenog odvajanja.

Nepostojanje prekomjerne kompenzacije

(285)

Na temelju točke 49. Okvira UOGI iz 2012. „države članice moraju osigurati da poduzeća ne primaju kompenzaciju veću od iznosa utvrđenog u skladu sa zahtjevima navedenima o ovom odjeljku”.

(286)

Kao što je objašnjeno u uvodnoj izjavi 272., društvo JCD nije primilo prekomjernu kompenzaciju za proteklo razdoblje.

Zaključak

(287)

Na temelju prethodno iznesenih elemenata Komisija zaključuje da su mjere potpore dodijeljene društvu JCD u okviru sporazuma Villo spojive s unutarnjim tržištem na temelju Okvira UOGI iz 2012 za razdoblje koncesije Villo koje je prethodilo donošenju drugog dodatka, to jest od 5. prosinca 2008. do 29. ožujka 2018.

4.8. Procjena mjera nakon drugog dodatka

4.8.1. Državna potpora u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a

(288)

Budući da se drugim dodatkom ne mijenjaju mjere odobrene društvu JCD u okviru sporazuma Villo, procjena Komisije u pogledu postojanja državnih potpora (vidjeti uvodne izjave 229. do 249.) ostaje nepromijenjena.

4.8.2. Spojivost potpore na temelju Odluke UOGI iz 2012.

(289)

Drugim dodatkom ispravljeni su nedostaci prethodnog ovlaštenja (vidjeti uvodnu izjavu 262.) na način da je uveden jasan i izričit opis mjera za izbjegavanje i povrat moguće prekomjerne naknade.

(290)

Člankom 6. Odluke UOGI iz 2012. propisano je: „Države članice osiguravaju da […] poduzetnik ne prima naknadu koja bi bila viša od iznosa koji je utvrđen u skladu s člankom 5. [iznos naknade ne smije premašiti iznos koji je neophodan za pokrivanje neto troškova koji su nastali prilikom izvršavanja obveze pružanja javnih usluga, uključujući razumnu dobit]. Na zahtjev Komisije o tome dostavljaju dokaze. Provode redovite provjere ili osiguravaju da se takve provjere provode najmanje svake 3 godine za vrijeme trajanja ovlaštenja i na kraju tog razdoblja.”

(291)

Nadalje, člankom 6. propisano je: „Kad poduzetnik primi naknadu koja je viša od iznosa koji je utvrđen u skladu s članku 5., država članica mora zahtijevati od poduzetnika da vrati iznos prekomjerne naknade koji je primio.”.

(292)

Drugim je dodatkom propisano da nadzornik svake godine provjerava je li iznos kompenzacije viši od onoga što je potrebno za obavljanje javne usluge, uključujući razumnu dobit. Ako je taj prag prekoračen i u granicama prekoračenja, društvo JCD retroaktivno plaća iznos prekoračenja (vidjeti uvodnu izjavu 225.).

(293)

Zbog razloga izloženih u uvodnim izjavama 289. do 292. Komisija zaključuje da su mjere potpore dodijeljene društvu JCD u okviru sporazuma Villo spojive s unutarnjim tržištem na temelju Odluke UOGI iz 2012. od donošenja drugog dodatka.

(294)

Potrebno je istaknuti da se ta provjera temelji na usporedbi profita od troškova s referentnom maržom od [10 – 20] %, koja odgovara standardnoj marži na prihode od [10 – 20] % i koja se smatra razumnom na temelju informacija razmijenjenih s društvima CCB i JCD (70). Marži na troškove dana je prednost u odnosu na maržu na prihode kako bi se uzeo o obzir komentar društva CCB (vidjeti uvodnu izjavu 213.).

5. ANALIZA NESPOJIVIH POTPORA POVEZANIH S OGLASNIM POVRŠINAMA IZ UGOVORA IZ 1984.

(295)

U skladu s UFEU-om Komisija je nadležna, kada utvrdi nespojivost potpore s unutarnjim tržištem, odlučiti treba li zainteresirana država članica ukinuti tu potporu ili je izmijeniti (71). Nadalje, sudovi Europske unije dosljedno su donosili presude da je svrha obveze države članice da ukine potporu koju Komisija smatra nespojivom s unutarnjim tržištem vraćanje na prethodno stanje (72).

(296)

U tom kontekstu sudovi Unije ocijenili su da je taj cilj ostvaren kada je korisnik potvrde vratio iznose nezakonito dodijeljenih potpora. Tim povratom korisnik zapravo gubi pravo na prednost koju je na unutarnjem tržištu imao u odnosu na svoje konkurente i ponovno se uspostavlja stanje koje je postojalo prije isplate potpore (73).

(297)

U skladu sa sudskom praksom u članku 16. stavku 1. Uredbe (EU) 2015/1589 navodi se: „Kada se u slučajevima nezakonite potpore donesu negativne odluke, Komisija donosi odluku kojom se od dotične države članice zahtijeva da poduzme sve potrebne mjere za povrat sredstava potpore od korisnika”.

(298)

Prema tome, s obzirom na to da su predmetne mjere provedene protivno članku 108. stavku 3. UFEU-a i da ih se smatra nezakonitim i nespojivim potporama, mora se izvršiti njihov povrat kako bi se ponovno uspostavilo stanje na tržištu koje je postojalo prije njihove dodjele. Povratom se mora obuhvatiti rok od trenutka kada je potpora bila stavljena na raspolaganje korisniku sve do njezina stvarnog povrata, prema metodologiji utvrđenoj u uvodnim izjavama 131. do 141. Iznosi koje treba vratiti moraju stvarati kamate do trenutka stvarnog povrata potpore.

6. SAŽETI ZAKLJUČCI

6.1. Dio o oglasnim površinama iz ugovora iz 1984.

(299)

Komisija smatra da, kada je riječ o upotrebi određenih društva JCD oglasnih površina postavljenih na temelju ugovora iz 1984. na području grada Bruxellesa i zadržanih nakon datuma uklanjanja predviđenog Prilogom 10. ugovoru 1999., bez plaćanja najamnine i poreza, kumulativni kriteriji koji se odnose na državne potpore ispunjeni su i ta mjera stoga čini državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a.

(300)

U pogledu zakonitosti mjere potpore Komisija utvrđuje da mjera obuhvaćena tim dijelom pritužbe, a koja čini državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora, nije bila prijavljena u skladu s člankom 108. stavka 3. UFEU-a i da je bila provedena. Stoga čini nezakonitu potporu.

(301)

Komisija nadalje smatra da je ta potpora nespojiva s unutarnjim tržištem i da je stoga potrebno izvršiti povrat potpore, uključujući glavnicu i kamate, u skladu sa sudskom praksom Suda u predmetu „CELF” (74).

6.2. Dio Villo!

(302)

Komisija smatra da su mjere predviđene u sporazumu Villo državne potpore na temelju članka 107. stavka 1. UFEU-a.

(303)

Međutim, mjere predviđene u sporazumu Villo spojive su s unutarnjim tržištem na temelju članka 106. stavka 2. UFEU-a.

(304)

U pogledu razdoblja od početka koncesije, odnosno 5. prosinca 2008., do potpisivanja drugog dodatka (vidjeti odjeljak 4.6.), odnosno 29. ožujka 2018., Komisija smatra da mjere predviđene sporazumom Villo ispunjavaju zahtjeve iz Okvira UOGI iz 2012. (vidjeti odjeljak 4.7.). Stoga, iako je riječ o nezakonitim potporama jer nisu bile prijavljene u skladu s člankom 108. stavkom 3. UFEU-a, nije potrebno izvršiti njihov povrat.

(305)

U pogledu razdoblja od potpisivanja drugog dodatka sve do kraja koncesije 16. rujna 2026., Komisija smatra da su ispunjeni uvjeti iz Odluke UOGI iz 2012. pod uvjetom da se strogo poštuju uvjeti utvrđeni u tom dodatku (vidjeti odjeljak 4.8.),

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Državna potpora u korist društva JCD, u iznosu koji odgovara neplaćenim najamninama i porezima na oglasne površine postavljene na temelju ugovora iz 1984. na području grada Bruxellesa i zadržana nakon datuma uklanjanja predviđenog u Prilogu 10. ugovoru iz 1999., koju je od 15. rujna 2001. do 21. kolovoza 2010. dodjeljivala Belgija, kršeći članak 108. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, nije spojiva s unutarnjim tržištem.

Članak 2.

(1) Belgija je dužna osigurati da joj korisnik potpore vrati potporu iz prvog članka.

(2) Kamate na iznose koje je potrebno vratiti obračunavaju se od dana kada su stavljeni na raspolaganje korisniku do dana njihova stvarnog povrata.

(3) Kamate se računaju na osnovi sastavljenoj u skladu s poglavljem V. Uredbe Komisije (EZ) br. 794/2004 (75).

Članak 3.

(1) Povrat potpore iz članka 1. ima trenutačni učinak.

(2) Belgija je dužna osigurati provedbu ove odluke u roku od četiri mjeseca od datuma priopćenja ove Odluke.

Članak 4.

(1) U razdoblju od dva mjeseca od priopćenja ove odluke Belgija mora Komisiji dostaviti sljedeće informacije:

(a)	ukupan iznos (glavnica i kamata) koji treba povratiti od korisnika;

(b)	podroban opis već poduzetih mjera i mjera predviđenih u svrhu postizanja usklađenosti s ovom odlukom;

(c)	dokumente kojima se dokazuje da je korisniku naložen povrat potpore.

(2) Belgija redovno obavješćuje Komisiju o napretku nacionalnih mjera poduzetih za provedbu ove Odluke sve dok se ne izvrši povrat potpore iz članka 1. Na zahtjev Komisije bez odgađanja mora dostaviti sve podatke o već poduzetim mjerama i mjerama predviđenima u svrhu postizanja usklađenosti s ovom odlukom. Dužna je dostaviti i podrobne informacije o iznosima potpore i kamatama koje je korisnik potpore već vratio.

Članak 5.

(1) Mjere predviđene u sporazumu Villo čine državne potpore na temelju članka 107. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

(2) U pogledu razdoblja od 5. prosinca 2008., odnosno datuma potpisivanja sporazuma Villo, do 29. ožujka 2018., odnosno datuma potpisivanja drugog dodatka sporazumu Villo, mjere predviđene u sporazumu Villo ispunjavaju zahtjeve iz Okvira UOGI iz 2012. (76) i spojive su s unutarnjim tržištem. Te su mjere nezakonite jer nisu bile prijavljene u skladu s člankom 108. stavkom 3. UFEU-a.

(3) U pogledu razdoblja od 29. ožujka 2018., odnosno datuma potpisivanja drugog dodatka, do 26. rujna 2026., odnosno isteka koncesije, mjere predviđene u sporazumu Villo ispunjavaju uvjete iz Odluke UOGI iz 2012. (77) i spojive su s unutarnjim tržištem pod uvjetom da se strogo poštuju uvjeti utvrđeni u drugom dodatku sporazumu Villo.

Članak 6.

Ova je Odluka upućena Kraljevini Belgiji.

Sastavljeno u Bruxellesu 24. lipnja 2019.

Za Komisiju

Margrethe VESTAGER

Član Komisije

(1) SL C 203, 19.6.2015., str. 12.

(2) Isto.

(3) Ova odluka ne odnosi se na dodatnu pritužbu društva CCB navedenu u uvodnoj izjavi 8., a koja se odnosi na odredbe ugovora iz 1999., koji nije bio sastavni dio formalnog istražnog postupka (vidjeti i uvodnu izjavu 69.).

(4) Grad Bruxelles službeni je naziv općine koja se nalazi u središtu regije glavnog grada Bruxellesa. Grad Bruxelles okružuje 18 međusobno usko povezanih općina, koje zajedno čine jedinstvenu veliku upravnu cjelinu organiziranu u regiju glavnog grada Bruxellesa. Regija glavnog grada Bruxellesa ima vladu i parlament. Riječ je o gradskoj cjelini s približno 1 200 000 stanovnika, čiji dijelovi čine jedinstveni okrug uobičajenog naziva Bruxelles.

(5) Plaćanjem neto paušalne cijene po isporučenom, potpuno opremljenom, postavljenom i funkcionalnom proizvodu.

(6) Ti su elementi navedeni u dodatku sporazumu Villo sklopljenom 9. lipnja 2011.

(7) Naknada iznosi […] EUR godišnje po površini. Stoga, ukupni iznos naknade koji je moralo podmiriti društvo JCD bez izuzeća obuhvaća […] površina od 8 m2 * […] EUR po površini, što iznosi [50 000 – 150 000] EUR.

(8) Vidjeti uvodnu izjavu 82. odluke o pokretanju postupka.

(9) Odluka Komisije 2012/21/EU od 20. prosinca 2011. o primjeni članka 106. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na državne potpore u obliku naknade za pružanje javnih usluga koje se dodjeljuju određenim poduzetnicima kojima je povjereno obavljanje usluga od općeg gospodarskog interesa (SL L 7, 11.1.2012., str. 3.).

(10) Presuda Žalbenog suda u Bruxellesu od 29. travnja 2016. (9. vijeće) u okviru predmeta 2011/AR/140. Žalbeni sud u Bruxellesu odbio je argument o premještanju opreme i pojasnio da premještanje nije bilo ni predviđeno ni odobreno ugovorima iz 1984. i 1999., a nije ih odobrio ni grad nakon sklapanja ugovora iz 1999.

(11) Grad Bruxelles donio je prvi pravilnik o upotrebi javnih površina u privatne komercijalne svrhe u listopadu 2001., a stupio je na snagu u siječnju 2002. (Pravilnik o porezu od 17. listopada 2001., porez za privremeno oglašavanje na i u javnom prostoru), ali belgijska nadležna tijela zahtijevala su plaćanje poreza na oglasne površine iz 1999. tek od porezne godine 2009.

(12) Uredba Komisije (EZ) br. 1998/2006 od 15. prosinca 2006. o primjeni članaka 87. i 88. Ugovora na de minimis potpore (SL L 379, 28.12.2006., str. 5.), primjenjiva u trenutku kada je potpora bila odobrena.

(13) Člankom 12. ugovora iz 1999. predviđena je formula za varijaciju najamnina i propisuje se da naručitelj prihvaća formulu varijacije (indeksiranje na godišnjicu). U istom se članku navode osnovni podaci za izračun mjesečne najamnine.

(14) Točnije, člankom 5. Pravilnika o porezu od 17. listopada 2001. bilo je predviđeno izuzeće od poreza osobito za „oglase koje postavlja grad ili tijela koja je grad osnovao, financira ih ili su mu podložna”.

(15) Uredba Vijeća (EU) 2015/1589 od 13. srpnja 2015. o utvrđivanju detaljnih pravila primjene članka 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL L 248, 24.9.2015., str. 9.).

(16) Presuda Suda od 2. rujna 2010., Komisija protiv Deutsche Post, C-399/08 P, ECLI:EU:C:2010:481, t. 39. i navedena sudska praksa, presuda Suda od 21. prosinca 2016., Komisija protiv Hansestadt Lübeck, C-524/14 P, ECLI:EU:C:2016:971, t. 40., presuda Suda od 21. prosinca 2016., Komisija protiv World Duty Free Group SA i dr., C-20/15 P i C-21/15 P ECLI:EU:C:2016:981, t. 53., i presuda Suda od 20. rujna 2017., Komisija protiv Frucona Kosice, C-300/16 P, ECLI:EU:C:2017:706, t. 19.

(17) Presuda Općeg suda od 12. prosinca 1996., Air France protiv Komisije, T-358/94, ECLI:EU:T:1996:194, t. 56.

(18) Presuda Suda od 14. listopada 1987., Njemačka protiv Komisije, C 248/84, ECLI:EU:C:1987:437, t. 17., i spojeni predmeti od 6. ožujka 2002., Territorio Histórico de Álava - Diputación Foral de Álava, T-92/00 i T-103/00, ECLI:EU:T:2002:61, predmet T-103/00) Ramondín, SA i Ramondín Cápsulas SA protiv Komisije, ECLI:EU:T:2002:61, t. 57.

(19) Presuda Suda od 16. svibnja 2000., Francuska protiv Ladbroke Racing Ltd i Komisije, C-83/98 P, ECLI:EU:C:2000:248, t. 48. do 51. Presuda Suda od 14. siječnja 2015., Eventech, ECLI:EU:C:2015:9, t. 33.

(20) Presuda Suda od 11. srpnja 1996., Syndicat français de l’Express international (SFEI) i drugi protiv La Poste i dr., C-39/94, ECLI:EU:C.1996:285, t. 60., Presuda Suda od 29. travnja 1999., Kraljevina Španjolska protiv Komisije Europskih zajednica, C-342/96, ECLI:EU:C:1999:210, t. 41.

(21) Presuda Suda od 2. srpnja 1974., Italija protiv Komisije, 173/73, ECLI:EU:C:1974:71, t. 13.

(22) Presuda Suda od 8. studenoga 2001., Adria-Wien Pipeline, C-143/99, ECLI:EU:C:2001:598; i presuda Suda od 14. veljače 1990., Francuska Republika protiv Komisije, C-301//87, ECLI:EU:C:1990:67, t. 41.

(23) Presuda Suda od 26. listopada 2016., Orange protiv Europske komisije, C-211/15, ECLI:EU:C:2016:798.

(24) Presuda Općeg suda od 26. veljače 2015., Orange protiv Komisije, T-385/12, ECLI:EU:T:2015:117.

(25) Mišljenje nezavisnog odvjetnika N. Wahla od 4. veljače 2016., Orange protiv Komisije, ECLI:EU:C:2016:78.

(26) Presuda Suda od 26. listopada 2016., Orange protiv Komisije, C-211/15 P, ECLI:EU:C:2016:798, t. 41. do 44.

(27) Presuda Suda od 26. listopada 2016., Orange protiv Komisije, C-211/15 P, ECLI:EU:C:2016:798, t. 44.

(28) Obavijest Komisije od 19. srpnja 2016. o pojmu državne potpore iz članka 107. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL C 262, 19.7.2016., str. 1.).

(29) Kad je riječ o poljoprivrednom sektoru, primjeri uvođenja regulatorne obveze bili bi veterinarski pregledi i testiranja ili provjere i testiranja sigurnosti hrane koji se uvode za poljoprivredne proizvođače. Za razliku od toga, provjere i testiranja koja provode i financiraju javna tijela i za koja se zakonom ne propisuje da ih provode ili financiraju poljoprivredni proizvođači ne smatraju se regulatornim obvezama uvedenima za poduzetnike. Vidjeti odluke Komisije od 18. rujna 2015. o državnoj potpori SA.35484, ispitivanja kvalitete mlijeka u okviru Zakona o mlijeku i mastima i od 4. travnja 2016. o državnoj potpori SA.35484, opće kontrolne aktivnosti u području zdravstvene zaštite u skladu sa Zakonom o mlijeku i mastima.

(30) Presuda Općeg suda od 25. ožujka 2015., Belgija protiv Komisije, T-538/11, ECLI:EU:T:2015:188, t. 74. do 78.

(31) Na primjer, ako trgovačko društvo primi subvenciju radi ulaganja u potpomognutu regiju, ne može se tvrditi da se time ne smanjuju troškovi koji su obično uključeni u proračun poduzetnika s obzirom na to da, kada subvencije ne bi bilo, trgovačko društvo ne bi izvršilo to ulaganje.

(32) Presuda Suda od 8. prosinca 2011., France Télécom protiv Komisije, C-81/10 P, ECLI:EU:C:2011:811, t. 43. do 50. To se logično primjenjuje na smanjenje troškova koje poduzetnik snosi da bi zamijenio status službenika statusom zaposlenika usporedivim sa statusom zaposlenika konkurenata, čime se dodjeljuje prednost predmetnom poduzetniku (o čemu su prethodno postojale određene dvojbe nakon presude Općeg suda od 16. ožujka 2004., Danske Busvognmænd protiv Komisije, T-157/01, ECLI:EU:T:2004:76, t 57.). Kada je riječ o naknadi izgubljenih troškova vidjeti i presudu Općeg suda od 11. veljače 2009., Iride SpA i Iride Energia protiv Komisije, T-25/07, ECLI:EU:T:2009:33, t. 46. do 56.

(33) Presuda Suda od 27. ožujka 1980., Amministrazione delle finanze dello Stato, C-61/79, ECLI:EU:C:1980:100, t. 29. do 32.

(34) Presuda Suda od 27. rujna 1988., Asteris AE i dr. protiv Grčke, spojeni predmeti C-106/87 do C-120/87, ECLI:EU:C:1988:457, t. 23. i 24.

(35) Presuda Općeg suda od 1. srpnja 2010., Nuova Terni Industrie Chimiche SpA protiv Komisije, T-64/08, ECLI:EU:T:2010:270, t. 59. do 63. te t. 140. i 141., u kojima je razjašnjeno da, iako se plaćanjem naknade za izvlaštenje ne dodjeljuje prednost, ex post produljenje takve naknade može predstavljati državnu potporu.

(36) Presuda Žalbenog suda u Bruxellesu od 29. travnja 2016. (9. vijeće) u okviru predmeta 2011/AR/140.

(37) Presuda Suda od 15. prosinca 2005., Italija protiv Komisije, C-66/02, ECLI:EU:C:2005:768, t. 94.

(38) Presuda Općeg suda od 6. veljače 2016., Orange protiv Komisije, T-385/12, ECLI:EU:T:2015:117.

(39) Presuda Suda od 17. rujna 1980., Philip Morris Holland BV protiv Komisije, C-730/79, ECLI:EU:C:1980:209, t. 11. i presuda Općeg suda od 15. lipnja 2000., Alzetta Mauro i dr. protiv Komisije, spojeni predmeti T-298/97, T-312/97, T-313/97, T-315/97, T-600/97 do 607/97, T-1/98, T-3/98 à T-6/98 i T-23/98, ECLI:EU:T:2000:151, t. 80.

(40) Presuda Suda od 23. siječnja 2019., Fallimento Traghetti del Mediterraneo, C-387/17, ECLI:EU:C:2019:51, t. 40.

(41) Presuda Općeg suda od 4. travnja 2001., Regione Friuli Venezia Giulia protiv Komisije, T-288/97, ECLI:EU:T:1999:125, t. 41.

(42) Presuda Suda od 8. rujna 2011., Komisija protiv Nizozemske, predmet C-279/08 P, ECLI:EU:C:2011:551, t. 131.

(43) Vidjeti, u tom smislu, presudu Suda od 8. svibnja 2013., Eric Libert i drugi protiv Vlade Flandrije; All Projects & Developments NV i drugi protiv Vlaamse Regering, spojeni predmeti C-197/11 i C- 203/11, ECLI:EU:C:2013:288.

(44) Na primjer, poziv na podnošenje ponuda koji je objavila regija glavnog grada Bruxellesa 15. ožujka 2008. u okviru koncesije Villo bio je objavljen u Službenom listu Europske unije.

(45) Trajanje zastare od deset godina zabranjuje svaku naplatu prije 15. rujna 2001.

(46) Iznos nespojive potpore kada je riječ o porezu mora se izračunati na temelju članaka 3., 4. i 5. Uredbe od 17. listopada 2001., članaka 4. do 7. Uredbe od 18. prosinca 2006. i članaka 4., 5. i 6. pravilnika o porezu od 17. prosinca 2007., od 15. prosinca 2008., od 9. studenog 2009., od 20. prosinca 2010. i od 5. prosinca 2011.

(47) Ovi su datumi navedeni u Prilogu 10.

(48) Presuda Žalbenog suda u Bruxellesu od 29. travnja 2016. (9. vijeće) u okviru predmeta 2011/AR/140.

(49) Pravilnici o porezu od 17. prosinca 2007., od 15. prosinca 2008., od 9. studenog 2009., od 20. prosinca 2010., od 5. prosinca 2011. Člankom 2. predmetnih pravilnika o porezu bilo je predviđeno sljedeće: „oglasne površine obuhvaćene ovim pravilnikom površine su za oglašavanje, površine za privremeno oglašavanje, oglasna vozila i oglasni štandovi”. Izračun poreza bio je predviđen u člancima 4. do 6. Točnije, prema članku 4. porez na oglasne površine:

(a)	„stopa poreza na oglasne površine iznosi 150,00 EUR po godini i po m2.

(b)

1. Stopa poreza na oglasne površine namijenjene isključivo u kulturne, društvene i sportske svrhe te za slične namjene, uključujući oglašavanje filmova, umjetničkih ostvarenja i oglašavanje organiziranja sajmova, kongresa, izložbi ili cirkusa, iznosi 50,00 EUR po godini i po m2.

2. Međutim, kada je više od jedne sedmine oglasne površine upotrijebljeno za trgovačke oznake, nazive ili logotipove, oglasne površine namijenjene isključivo u kulturne, društvene i sportske svrhe te za slične namjene, uključujući oglašavanje filmova, umjetničkih ostvarenja i oglašavanje organiziranja sajmova, kongresa, izložbi oporezuje se po stopi predviđenoj u točki (a) ovog članka.

(c)	Porez se naplaćuje za cijelu godinu bez obzira na datum postavljanja ili uklanjanja predmetne oglasne površine.”

Prema članku 5. porez na privremene oglasne površine: […]

Prema članku 6., Odredbe zajedničke člancima 4. i 5.,:

(a)	porez se naplaćuje po oglasnoj površini.

(b)	1. Za izračun poreza svaki dio m2 računa se kao cijeli m2. 2. Odstupajući od stavka 1., za oglasne površine manje od 4 m2, oporezivanje se provodi po dijelu od 0,25 m2 po utvrđenom cjeniku podijeljeno s 4.

(c)

Za oglasne površine s više oglasnih ploha stopa poreza uvećava se za broj oglasnih ploha.

a.	Za oglasne površine koje imaju sustav koji omogućuje uzastopno mijenjanje ili nizanje više oglasa na istoj plohi, stopa poreza udvostručena je.

(d)	Kada se površina oglasne površine razlikuje od vidljive oglasne površine, porez se izračunava na temelju vidljive oglasne površine.

(50) Člankom 5. bilo je predviđeno da su od poreza utvrđenog ovim pravilnikom izuzeti, među ostalim, „oglasi koje postavlja grad ili tijela koja je grad osnovao, financira ih ili su mu podložna”. Kao što je pojašnjeno u primjedbama koje su belgijska nadležna tijela dostavila 20. veljače 2017. na dodatna pitanja koja je postavila Komisija 14. veljače 2017., grad Bruxelles nikada nije sam upotrebljavao oglasne površine. Njih su uvijek upotrebljavale treće osobe. Jedine oglasne površine koje pripadaju gradu Bruxellesu jesu one koje su predmet javnog ugovora dodijeljenog 14. listopada 1999. i obnovljenog po isteku. Sadašnji uspješni ponuditelj, odnosno društvo CCB, plaća najamninu za oglasne površine kao i odgovarajuće poreze.

(51) Člankom 9. Pravilnika o porezu od 17. prosinca 2007. izričito su izuzete „oglasne površine grada ili tijela koje je grad osnovao ili su mu podložna”.

(52) Odluka Komisije 2005/842/EZ od 28. studenoga 2005. o primjeni članka 86. stavka 2. Ugovora o EZ‑u na državne potpore u obliku naknade za obavljanje javne usluge koja se dodjeljuje određenim poduzetnicima kojima je povjereno obavljanje usluga od općega gospodarskog interesa (SL L 312, 29.11.2005., str. 67.).

(53) Vidjeti točku 33. Komunikacije Komisije o primjeni pravila o dodjeljivanju državnih potpora Europske unije za naknade koje se dodjeljuju za pružanje usluga od općeg gospodarskog interesa (SL C 8, 11.1.2012., str. 4.–14.).

(54) Ibid, točka 47.

(55) Barcelona i Antwerpen navedeni su kao primjer.

(56) Na primjer, kada je riječ o financiranju, u specifikaciji bilo je navedeno da je davatelj koncesije „otvoren za različite pristupe financiranju.”.

(57) Vidjeti članak 2. točku (a) Odluke UOGI iz 2012.

(58) Odluka od 25. studenoga 2010. o reguliranju upotrebe javne usluge automatskog iznajmljivanja bicikala, objavljena u službenom listu Moniteur belge od 7. prosinca 2010., članak 2.

(59) GRP je indeks koji određuje komercijalnu vrijednost oglasne plohe ovisno o njezinoj sposobnosti da je vidjeti što više potrošača kao i o učestalosti vizualnih kontakata između te plohe i ciljanog potrošača.

(60) Upravni odbor osnovan je člankom 6. sporazuma Villo i zajedno ga čine najmanje dva člana koje imenuje ministar za mobilnost unutar službe Bruxelles Mobilité i od najmanje dva člana koje imenuje društvo JCD.

(61) Postotak koji odgovara standardnom omjeru od [10 – 20] % na prihode.

(62) Presuda Suda, Altmark Trans i Regierungspräsidium Magdeburg, C-280/00, ECLI:EU:C:2003:415, t. 87. do 95.

(63) Vidjeti uvodnu izjavu 82. odluke o pokretanju postupka.

(64) Presuda Suda od 4. lipnja 2005., Komisija protiv MOL-a, C-15/14 P, ECLI:EU:C:2015:362, t. 60. Presuda Suda od 30. lipnja 2006., Kraljevina Belgija protiv Komisije, C-270/15, ECLI:EU:C:2016:489, t. 49. Presuda Općeg suda od 13. prosinca 2017., Helenska Republika protiv Komisije, T-314/15, ECLI:EU:T:2017:903, t. 79.

(65) Vidjeti članak 3. Odluke UOGI iz 2005. i odluke UOGI iz 2012.

(66) Vidjeti presudu belgijskog Ustavnog suda 68/2012 od 31. svibnja 2012.

(67) SL C 8, 11.1.2012., str. 4.

(68) Vidjeti u tom kontekstu osobito odluku od 25. siječnja 2012. u slučaju SA.14588 kao i odluku od 10. srpnja 2018. u slučaju SA. 37977.

(69) Direktiva Komisije 2006/111/EZ od 16. studenoga 2006. o transparentnosti financijskih odnosa između država članica i javnih poduzeća, kao i o financijskoj transparentnosti unutar određenih poduzeća (SL L 318, 17.11.2006., str. 17.).

(70) Vidjeti i uvodnu izjavu 109. odluke o pokretanju postupka.

(71) Presuda Suda od 12. srpnja 1973., Komisija protiv Njemačke, C-70/72, ECLI:EU:C:1973:87, t. 13.

(72) Presuda Suda od 21. ožujka 1990., Belgija protiv Komisije, C-142/87, ECLI:EU:C:1990:125, t. 66.

(73) Presuda Suda od 17. lipnja 1999., Belgija protiv Komisije, C-75/97, ECLI:EU:C:1999:311, t. 64. i 65.

(74) Presuda Suda od 12. veljače 2008., CELF i ministre de la Culture et de la Communication („CELF I”), C-199/06, ECLI:EU:C:2009:79.

(75) Uredba Komisije (EZ) br. 794/2004 od 21. travnja 2004. o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2015/1589 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL L 140, 30.4.2004., str. 1.).

(76) Komunikacija Komisije o primjeni pravila o državnim potporama Europske unije na naknadu koja se dodjeljuje za obavljanje usluga od općeg gospodarskog interesa (SL C 8, 11.1.2012., str. 4.).

(77) Odluka Komisije 2012/21/EU od 20. prosinca 2011. o primjeni članka 106. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na državne potpore u obliku naknade za pružanje javnih usluga koje se dodjeljuju određenim poduzetnicima kojima je povjereno obavljanje usluga od općeg gospodarskog interesa (SL L 7, 11.1.2012., str. 3.).

		ISSN 1977-0847
Službeni list Europske unije		L 320

Hrvatsko izdanje	Zakonodavstvo	Godište 62. 11. prosinca 2019.

Sadržaj		I. Zakonodavni akti	Stranica
		UREDBE
	*	Uredba (EU) 2019/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izmjeni Direktive 2014/65/EU te uredaba (EU) br. 596/2014 i (EU) 2017/1129 u pogledu promicanja upotrebe rastućih tržišta MSP-ova ( 1 )	1

	II. Nezakonodavni akti
	UREDBE
*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/2116 оd 28. studenoga 2019. o određivanju ponderiranog prosjeka najvećih cijena završavanja poziva u pokretne mreže u Uniji i o stavljanju izvan snage Provedbene uredbe (EU) 2018/1979 ( 1 )	11
*	Uredba Komisije (EU) 2019/2117 оd 29. studenoga 2019. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 338/97 o zaštiti vrsta divlje faune i flore uređenjem trgovine njima	13
*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/2118 оd 10. prosinca 2019. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2019/1693 o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz čeličnih kotača podrijetlom iz Narodne Republike Kine	115
	ODLUKE
*	Odluka Vijeća (EU) 2019/2119 od 21. studenoga 2019. o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije na trećem sastanku Konferencije stranaka Minamatske konvencije o živi u pogledu donošenja Odluke o utvrđivanju pragova za otpad koji sadržava živu kako je naveden u članku 11. stavku 2. te konvencije	117
*	Odluka Komisije (EU) 2019/2120 оd 24. lipnja 2019. o državnoj potpori SA.33078 (2015/C) (ex 2015/NN) koju je provela Belgija u korist društva JCDecaux Belgium Publicité (priopćeno pod brojem dokumenta C(2019) 4466) ( 1 )	119

„Naziv	Dodatna oznaka TARIC
Dongfeng Automobile System Co., Ltd (poznat i pod nazivom „Dongfeng Automotive Wheel Co., Ltd.”)	C511
Hangzhou Forlong Impex Co., Ltd	C512
Hangzhou Xingjie Auto Parts Manufacturing Co., Ltd	C513
Jiaxing Henko Auto Spare Parts Co., Ltd	C514
Jining Junda Machinery Manufacturing Co., Ltd	C515
Nantong Tuenz Corporate Co., Ltd	C516
Ningbo Luxiang Autoparts Manufacturing Co., Ltd	C517
Shandong Zhengshang Wheel Technology Co., Ltd	C518
Shandong Zhengyu Wheel Group Co., Ltd	C519
Xiamen Sunrise Group Co., Ltd	C520
Yantai Leeway Electromechanical Equipment Co., Ltd	C521
Yongkang Yuefei Wheel Co., Ltd	C522
Zhejiang Jingu Co., Ltd	C523
Zhejiang Fengchi Mechanical Co., Ltd	C524
Zhengxing Wheel Group Co., Ltd	C525
Zhenjiang R&D Auto Parts Co., Ltd	C526”

		Ispravci
	*	Ispravak Provedbene uredbe Komisije (EU) 2019/1198 оd 12. srpnja 2019. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz keramičkih stolnih i kuhinjskih proizvoda podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera na temelju članka 11. stavka 2. Uredbe (EU) 2016/1036 (Službeni list Europske unije L 189 od 15. srpnja 2019.)	159


	(1) Tekst značajan za EGP.