20.11.2019

Službeni list Europske unije

L 299/3

PRIJEVOD

SPORAZUM

između Europske unije i vlade Republike Malija o statusu misije ZSOP-a Europske unije u Maliju (EUCAP Sahel Mali)

EUROPSKA UNIJA, dalje u tekstu „EU”,

s jedne strane, i

REPUBLIKA MALI, dalje u tekstu „država domaćin”,

s druge strane,

dalje u tekstu „stranke”,

UZIMAJUĆI U OBZIR:

—	pismo predsjednika Republike Malija od 20. veljače 2014. u kojem poziva Europsku uniju na raspoređivanje civilne misije za pružanje potpore sigurnosnim snagama Malija,

—	Odluku Vijeća 2014/219/ZVSP (1) od 15. travnja 2014. o misiji Europske unije u Maliju (EUCAP Sahel Mali),

—	činjenicu da ovaj Sporazum neće utjecati na prava i obveze stranaka u okviru međunarodnih sporazuma i drugih instrumenata o osnivanju međunarodnih sudova, uključujući Statut Međunarodnoga kaznenog suda,

—	pismo Europske unije od 20. listopada 2014. i pismo Republike Malija od 31. listopada 2014. koja predstavljaju razmjenu pisama u vezi sa statusom misije EUCAP Sahel Mali na državnom području Republike Malija,

—	potrebu da misija EUCAP Sahel Mali ima vlastiti jasno utvrđen pravni okvir,

SPORAZUMJELE SU SE O SLJEDEĆEM:

Članak 1.

Područje primjene i definicije

1. Ovaj Sporazum primjenjuje se samo na državnom području države domaćina.

2. Ovaj Sporazum primjenjuje se na civilnu misiju ZSOP-a Europske unije u Maliju (dalje u tekstu „EUCAP Sahel Mali”) i na njezino osoblje.

3. Za potrebe ovog Sporazuma:

a)	„EUCAP Sahel Mali” znači zapovjedništvo misije EUCAP Sahel Mali i njezini nacionalni kontingenti, njezino osoblje, njihovi objekti, njihovi resursi i njihova prijevozna sredstva kojima se doprinosi misiji;

b)	„misija” znači priprema, uspostava, provedba i potpora misije EUCAP Sahel Mali;

c)	„voditelj misije” znači voditelj misije EUCAP Sahel Mali na području djelovanja;

d)	„Europska unija (EU)” znači stalna tijela EU-a i njihovo osoblje;

e)	„nacionalni kontingenti” znači jedinice i elementi koji pripadaju državama članicama EU-a i drugim državama sudionicama misije EUCAP Sahel Mali;

„osoblje misije EUCAP Sahel Mali” znači civilno i vojno osoblje dodijeljeno misiji EUCAP Sahel Mali, kao i osoblje raspoređeno s ciljem pripreme misije te osoblje koje je na misiji za državu šiljateljicu ili za instituciju ili tijelo EU-a u okviru misije, koje se nalazi, osim ako je ovim Sporazumom drukčije predviđeno, na državnom području države domaćina, koje nije lokalno osoblje u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i osoblje koje zapošljavaju trgovačka društva;

g)	„lokalno osoblje” znači članovi osoblja koji su državljani države domaćina ili koji imaju prebivalište u državi domaćinu;

h)	„objekti misije EUCAP Sahel Mali” znači svi prostori, smještaj i zemljišta potrebni za misiju i osoblje misije EUCAP Sahel Mali;

i)	„država šiljateljica” znači država koja stavlja na raspolaganje nacionalni kontingent za misiju EUCAP Sahel Mali;

j)	„službena korespondencija” znači sva korespondencija koja se odnosi na misiju EUCAP Sahel Mali i njezine funkcije;

k)	„resursi misije EUCAP Sahel Mali” znači oprema i roba široke potrošnje potrebni za misiju;

l)	„prijevozna sredstva misije EUCAP Sahel Mali” znači sva vozila i druga prijevozna sredstva u vlasništvu, najmu ili zakupu misije EUCAP Sahel Mali i potrebni za misiju.

Članak 2.

Opće odredbe

1. Misija EUCAP Sahel Mali i njezino osoblje poštuju zakone i propise države domaćina te se suzdržavaju od svakog djelovanja ili svake aktivnosti koji su nespojivi s ciljevima misije.

2. Misija EUCAP Sahel Mali redovito obavješćuje vladu države domaćina o broju članova osoblja raspoređenih na državnom području države domaćina.

Članak 3.

Identifikacija

1. Članove osoblja misije EUCAP Sahel Mali identificira se s pomoću prepoznatljivih identifikacijskih iskaznica misije EUCAP Sahel Mali, njihovih putovnica ili osobnih iskaznica koje stalno moraju imati sa sobom. Prepoznatljive identifikacijske iskaznice EUCAP-a izdaje ministarstvo vanjskih poslova na zahtjev misije EUCAP Sahel Mali.

2. Vozila i druga prijevozna sredstva misije EUCAP Sahel Mali moraju imati diplomatske registarske pločice, redovite registarske pločice s oznakom misije EUCAP Sahel Mali ili prepoznatljive registarske pločice misije EUCAP Sahel Mali, o kojima se obavješćuju nadležna tijela države domaćina.

3. Misija EUCAP Sahel Mali ima pravo isticati zastavu EU-a te razlikovna obilježja, titule, simbole i službene oznake na svojim objektima i prijevoznim sredstvima. Na odorama osoblja misije EUCAP Sahel Mali mora se nalaziti prepoznatljivi amblem misije EUCAP Sahel Mali. Nacionalne zastave ili oznake nacionalnih kontingenata koji sudjeluju u misiji mogu se istaknuti na objektima, prijevoznim sredstvima i odorama misije EUCAP Sahel Mali, prema odluci voditelja misije.

Članak 4.

Prelazak granica i kretanje na državnom području države domaćina

1. Država domaćin olakšava misiji EUCAP Sahel Mali i članovima njezina osoblja ulazak na svoje državno područje i izlazak iz njega. Osim kontrole putovnica pri ulasku na državno područje države domaćina i pri izlasku iz njega, članovi osoblja misije EUCAP Sahel Mali koji kod sebe imaju dokaz svoje pripadnosti misiji izuzeti su od propisa koji se odnose na imigraciju i carinsku provjeru na državnom području države domaćina. Međutim, dužni su popuniti dolazne i odlazne karte. Članovima misije vize se izdaju besplatno za razdoblje od jedne godine. Za nove članove misije ulazna viza izdaje se bez naknade na granici nakon predočavanja putnog naloga koji je izdala misija. O dolasku novog člana misije mora se obavijestiti ministarstvo vanjskih poslova države domaćina najmanje pet radnih dana prije datuma dolaska.

2. Osoblje misije EUCAP Sahel Mali izuzeto je od propisa države domaćina koji se odnose na registraciju stranaca i nadzor nad strancima, ali ne stječe bilo kakvo pravo boravka ili prebivališta na državnom području države domaćina.

3. Resursi i prijevozna sredstva misije EUCAP Sahel Mali koji ulaze na državno područje države domaćina, prelaze preko njega ili izlaze iz njega kao potpora misiji, podliježu obvezi davanja prethodne izjave i postupku identifikacije prije njihova ulaska na državno područje Malija.

4. Članovi osoblja misije EUCAP Sahel Mali mogu upravljati motornim vozilima, bilo da su ona oklopljena ili ne, plovilima ili zrakoplovima na državnom području države domaćina pod uvjetom da u jednoj od država šiljateljica imaju valjanu nacionalnu, međunarodnu ili vojnu vozačku dozvolu, dozvolu za upravljanje plovilom ili pilotsku dozvolu, ovisno o slučaju.

5. Za potrebe misije država domaćin dodjeljuje misiji EUCAP Sahel Mali i njezinu osoblju slobodu kretanja i putovanja na svojem državnom području, uključujući zračni prostor.

6. Država domaćin odobrava ulazak resursa, posebno prijevoznih sredstava, misije EUCAP Sahel Mali na svoje državno područje i oslobađa ih od svih carina, naknada, cestarina, poreza ili sličnih davanja, osim troškova skladištenja, prijevoza i drugih pruženih usluga.

7. Za potrebe misije, misija EUCAP Sahel Mali može se koristiti cestama, mostovima, trajektima i zračnim lukama bez obveze plaćanja naknada, cestarina, poreza ili sličnih davanja. EUCAP Sahel Mali nije oslobođen od plaćanja troškova za usluge kojima se koristi na vlastiti zahtjev, pod istim uvjetima koji su predviđeni za oružane snage države domaćina.

Članak 5.

Povlastice i imuniteti koje država domaćin dodjeljuje misiji EUCAP Sahel Mali

1. Objekti misije EUCAP Sahel Mali nepovredivi su. Službenici države domaćina ne smiju u njih ulaziti bez suglasnosti voditelja misije.

2. Misija EUCAP Sahel Mali uživa imunitet od jurisdikcije, neovisno o tome gdje se nalazi i o tome tko posjeduje njezine resurse, prijevozna sredstva i objekte ili se njima koristi.

3. Osoblje, resursi, objekti i prijevozna sredstva misije EUCAP Sahel Mali ne mogu biti predmetom bilo kakve pretrage, rekvizicije, zapljene ili izvršne mjere.

4. Arhive i dokumenti misije EUCAP Sahel Mali nepovredivi su uvijek i neovisno o tome gdje se nalaze.

5. Službena korespondencija misije EUCAP Sahel Mali nepovrediva je.

6. Misija EUCAP Sahel Mali, njezini dobavljači i izvođači radova izuzeti su od svih nacionalnih, regionalnih ili općinskih poreza, pristojbi i sličnih davanja za kupljene ili uvezene resurse misije EUCAP Sahel Mali, posebice za prijevozna sredstva, objekte misije EUCAP Sahel Mali i usluge pružene za potrebe misije EUCAP Sahel Mali. Primjena tog izuzeća ne podliježe nikakvom prethodnom odobrenju ili prethodnoj obavijesti misije EUCAP Sahel Mali nadležnim tijelima države domaćina. Međutim, misija EUCAP Sahel Mali nije izuzeta od naknada ili drugih pristojbi koje se naplaćuju za pružene usluge.

Članak 6.

Povlastice i imuniteti koje država domaćin dodjeljuje osoblju misije EUCAP Sahel Mali

1. Osoblje misije EUCAP Sahel Mali ne smije se podvrgnuti bilo kojoj vrsti uhićenja ili zadržavanja.

2. Dokumenti, korespondencija i imovina osoblja misije EUCAP Sahel Mali nepovredivi su, osim u slučaju izvršnih mjera dopuštenih na temelju stavka 7.

3. Država domaćin osoblju misije EUCAP Sahel Mali izdaje posebnu osobnu iskaznicu za misiju EUCAP Sahel Mali u skladu sa zakonima i propisima koji su na snazi.

4. Osoblje misije EUCAP Sahel Mali u svim okolnostima uživa imunitet od kaznene jurisdikcije države domaćina.

Država šiljateljica ili dotično tijelo EU-a, ovisno o slučaju, mogu se odreći imuniteta od kaznene jurisdikcije osoblja misije EUCAP Sahel Mali. Odricanje uvijek mora biti u pisanom obliku.

5. Osoblje misije EUCAP Sahel Mali uživa imunitet od građanske i upravne jurisdikcije države domaćina u odnosu na izgovorene i napisane riječi te sve radnje počinjene pri obavljanju službenih dužnosti.

Ako se pokrene građanski postupak protiv osoblja misije EUCAP Sahel Mali pred sudom države domaćina, o tome se odmah obavješćuju voditelj misije i nadležno tijelo države šiljateljice ili dotično tijelo EU-a. Prije pokretanja postupka pred nadležnim sudom voditelj misije ili nadležno tijelo države šiljateljice ili dotična institucija EU-a potvrđuju je li osoblje misije EUCAP Sahel Mali dotičnu radnju počinilo pri obavljanju službenih dužnosti.

Ako je dotična radnja počinjena pri obavljanju službenih dužnosti, postupak se ne pokreće i primjenjuju se odredbe članka 16. Ako ta radnja nije počinjena pri obavljanju službenih dužnosti, postupak se može nastaviti. Potvrda koju je izdao voditelj misije i nadležno tijelo države šiljateljice ili dotično tijelo EU-a obvezujuća je za sud države domaćina koji je ne može pobijati.

Međutim, nadležna tijela države domaćina mogu pobijati osnovanost te potvrde u roku od dva mjeseca od datuma njezina izdavanja. U takvom se slučaju svaka od stranaka obvezuje riješiti spor isključivo diplomatskim sredstvima.

Ako osoblje misije EUCAP Sahel Mali pokrene građanski postupak, ne može se više pozvati na imunitet od jurisdikcije u vezi s bilo kakvim protuzahtjevom koji je izravno povezan s glavnim zahtjevom.

6. Osoblje misije EUCAP Sahel Mali nije dužno svjedočiti.

7. U odnosu na osoblje misije EUCAP Sahel Mali ne smiju se poduzimati nikakve mjere izvršenja, osim ako je protiv osoblja pokrenut građanski postupak koji nije povezan s njegovim službenim dužnostima. Imovina osoblja misije EUCAP Sahel Mali za koju je voditelj misije potvrdio da je potrebna za obavljanje službenih dužnosti tog osoblja ne smije se zaplijeniti radi izvršenja pravosudne odluke. U građanskim postupcima osoblje misije EUCAP Sahel Mali ne podliježe nikakvim ograničenjima u odnosu na njegovu osobnu slobodu ni bilo kakvim drugim prisilnim mjerama.

8. Imunitet osoblja misije EUCAP Sahel Mali od jurisdikcije države domaćina ne izuzima ga od jurisdikcije države šiljateljice.

9. Osoblje misije EUCAP Sahel Mali izuzeto je od odredaba u području socijalne sigurnosti koje mogu biti na snazi u Maliju.

10. Osoblje misije EUCAP Sahel Mali izuzeto je od svakog oblika oporezivanja plaća i prihoda od rada u državi domaćinu koje mu isplaćuje misija EUCAP Sahel Mali ili država šiljateljica, kao i od oporezivanja svih prihoda koje ostvari izvan države domaćina.

11. Država domaćin, u skladu sa zakonima i propisima koje može donijeti, dopušta unos predmeta za osobnu uporabu osoblja EUCAP Sahel Mali i za te predmete odobrava izuzeće od carina, poreza i drugih povezanih naknada, osim troškova skladištenja i prijevoza te troškova povezanih sa sličnim uslugama. Država domaćin dopušta i izvoz takvih predmeta. Za osoblje misije EUCAP Sahel Mali kupnja robe, prijevoznih sredstava i usluga izuzeta je od poreza i PDV-a u skladu sa zakonima i propisima koji su na snazi u državi domaćinu.

Članak 7.

Lokalno osoblje

1. Lokalno osoblje uživa povlastice i imunitete samo u onoj mjeri u kojoj to priznaje država domaćin. Međutim, država domaćin izvršava svoju jurisdikciju nad tim osobljem na način da se time prekomjerno ne ometa rad misije.

2. Na lokalno osoblje mogu se primjenjivati postupci i prakse Delegacije Europske unije u Republici Maliju. Misija EUCAP Sahel Mali pisanim putem obavješćuje državu domaćina o postupcima i praksama koje primjenjuje.

Članak 8.

Kaznena jurisdikcija

Nadležna tijela države podrijetla imaju pravo na državnom području države domaćina izvršavati sve ovlasti kaznene jurisdikcije i disciplinske ovlasti koje su im povjerene zakonodavstvom države podrijetla u odnosu na sve članove osoblja misije EUCAP Sahel Mali koji podliježu tom zakonodavstvu.

Članak 9.

Sigurnost misije EUCAP Sahel Mali

1. Država domaćin, u okviru svojih mogućnosti, osigurava sigurnost misije EUCAP Sahel Mali i njezina osoblja.

2. U tu svrhu država domaćin poduzima potrebne mjere za zaštitu i sigurnost misije EUCAP Sahel Mali i njezina osoblja. Sa svim posebnim mjerama koje predloži država domaćin mora se prije njihove provedbe suglasiti voditelj misije. Država domaćin dopušta aktivnosti povezane s medicinskom evakuacijom članova osoblja misije EUCAP Sahel Mali i besplatno pruža potporu takvim aktivnostima. Ako je to potrebno, sklapaju se dodatni dogovori u skladu s člankom 19.

3. Osoblje misije EUCAP Sahel Mali ima pravo nositi malo oružje i streljivo, podložno odobrenju voditelja misije.

4. U tom kontekstu misija EUCAP Sahel Mali ovlaštena je za poduzimanje potrebnih mjera na državnom području države domaćina, uključujući upotrebu nužne i razmjerne sile, radi zaštite svojeg osoblja, zaštite svojih prostora, vozila i imovine od radnji koje bi mogle ugroziti živote osoblja misije EUCAP Sahel Mali ili bi tom osoblju mogle prouzročiti tjelesne ozljede te, prema potrebi, radi istodobne zaštite drugih osoba koje su suočene s istom prijetnjom u neposrednoj blizini misije od radnji koje bi ugrozile živote tih osoba ili bi tim osobama mogle prouzročiti teške tjelesne ozljede.

5. Popis članova osoblja misije EUCAP Sahel Mali koje je voditelj misije ovlastio za nošenje oružja i streljiva te za njihov prijevoz dostavlja se nadležnim malijskim tijelima. Taj popis je isključivo deklarativne prirode. Nadležna malijska tijela tim članovima osoblja misije EUCAP Sahel Mali dostavljaju dozvolu za prijevoz i nošenje oružja.

Članak 10.

Odora

Nošenje odore podliježe pravilima koje donosi voditelj misije.

Članak 11.

Suradnja

1. Država domaćin u potpunosti surađuje s misijom EUCAP Sahel Mali i njezinim osobljem te im pruža punu potporu. Ako je to potrebno, sklapaju se dodatni dogovori u skladu s člankom 19.

2. Voditelj misije i predstavnik kojeg imenuje vlada države domaćina redovito se savjetuju i poduzimaju odgovarajuće mjere u svrhu osiguranja bliske i recipročne suradnje na svim odgovarajućim razinama. Država domaćin može imenovati časnika za vezu pri misiji EUCAP Sahel Mali.

Članak 12.

Potpora koju pruža država domaćin i sklapanje ugovora

1. Država domaćin suglasna je, ako se to od nje zatraži, pomoći misiji EUCAP Sahel Mali u pronalaženju prikladnih objekata.

2. Država domaćin besplatno stavlja na raspolaganje misiji EUCAP Sahel Mali objekte koji su u njezinu vlasništvu, u mjeri u kojoj su takvi objekti potrebni za misiju.

3. U okviru svojih sredstava i kapaciteta država domaćin doprinosi pripremi, uspostavi i izvršenju misije EUCAP Sahel Mali te potpori misiji EUCAP Sahel Mali. Pomoć i potpora države domaćina misiji pružaju se barem pod istim uvjetima kao i pomoć i potpora za vlastite civilne službenike ili instruktore.

4. Misija EUCAP Sahel Mali ima potrebnu pravnu sposobnost u skladu sa zakonima i propisima države domaćina u svrhu ispunjenja svojih zadaća, a posebno za otvaranje bankovnih računa, stjecanje ili otuđivanje pokretne imovine te za to da bude stranka u sudskim postupcima.

5. Pravo koje se primjenjuje na ugovore koje misija EUCAP Sahel Mali sklapa u državi domaćinu utvrđuje se u tim ugovorima.

6. U ugovorima se može predvidjeti da se postupak za rješavanje sporova iz članka 16. stavaka 3. i 4. primjenjuje na sporove koji proizlaze iz provedbe tih ugovora.

7. Država domaćin olakšava izvršavanje ugovora koje misija EUCAP Sahel Mali za svoje potrebe sklapa s komercijalnim subjektima.

Članak 13.

Izmjena objekata

1. Misija EUCAP Sahel Mali ovlaštena je graditi ili izmijeniti objekte u skladu sa svojim operativnim potrebama.

2. Država domaćin ne smije od misije EUCAP Sahel Mali potraživati nikakvu naknadu za takvu gradnju ili izmjene.

Članak 14.

Preminuli članovi osoblja misije EUCAP Sahel Mali

1. Voditelj misije ima pravo preuzeti odgovornost za repatrijaciju svakog preminulog člana osoblja misije EUCAP Sahel Mali i njegove osobne imovine te u tu svrhu poduzeti odgovarajuće mjere.

2. Na tijelu preminulog člana osoblja misije EUCAP Sahel Mali ne smije se provesti obdukcija bez suglasnosti države čiji je pokojnik bio državljanin ni bez nazočnosti predstavnika misije EUCAP Sahel Mali i/ili predstavnika te države.

3. Država domaćin i misija EUCAP Sahel Mali surađuju što je više moguće kako bi u što kraćem roku osigurale repatrijaciju svih preminulih članova osoblja misije EUCAP Sahel Mali.

Članak 15.

Komunikacija

1. Misija EUCAP Sahel Mali može instalirati i upotrebljavati radijske odašiljače i prijamnike te satelitske sustave. Kako bi se izbjegli sukobi pri uporabi odgovarajućih frekvencija, misija EUCAP Sahel Mali surađuje s nadležnim tijelima države domaćina. Država domaćin odobrava besplatan pristup radiofrekvencijskom spektru u skladu sa zakonodavstvom koje je na snazi.

2. Misija EUCAP Sahel Mali ima pravo na neograničenu radijsku komunikaciju (uključujući satelitski, mobilni ili ručni radio), komunikaciju telefonom, telegrafom, telefaksom i drugim sredstvima te ima pravo instalirati opremu potrebnu za održavanje takve komunikacije unutar objekata misije EUCAP Sahel Mali i između njih, uključujući pravo polaganja kabela i podzemnih vodova za potrebe misije.

3. Misija EUCAP Sahel Mali može, u svojim objektima, poduzeti potrebne mjere kako bi osigurala prijenos pošte naslovljene na misiju EUCAP Sahel Mali ili na njezino osoblje odnosno pošte koju oni šalju.

Članak 16.

Zahtjevi za odštetu u slučaju smrti, ozljede, štete ili gubitka

1. Misija EUCAP Sahel Mali i njezino osoblje, EU i države šiljateljice ne odgovaraju za štetu ili gubitak u vezi s civilnom ili javnom imovinom koji su povezani s operativnim potrebama ili aktivnostima u vezi s građanskim nemirima ili zaštitom misije EUCAP Sahel Mali.

2. S ciljem postizanja mirnog rješenja spora zahtjevi za odštetu u slučaju štete ili gubitka u vezi s civilnom imovinom na koju se ne odnosi stavak 1., kao i zahtjevi za odštetu u slučaju smrti ili povrede osobe te štete ili gubitka u vezi s resursima, objektima ili prijevoznim sredstvima misije EUCAP Sahel Mali šalju se misiji EUCAP Sahel Mali posredstvom nadležnih tijela države domaćina ako je riječ o zahtjevima koje su podnijele fizičke ili pravne osobe iz države domaćina, a ako je riječ o zahtjevima koje je podnijela misija EUCAP Sahel Mali, nadležnim tijelima države domaćina.

3. Ako nije moguće postići mirno rješenje spora, zahtjev za odštetu šalje se povjerenstvu za odštete koje je sastavljeno od jednakog broja predstavnika misije EUCAP Sahel Mali i predstavnika države domaćina. Zahtjevi se rješavaju sporazumno.

4. Ako rješenje nije moguće postići u okviru povjerenstva za odštete:

a)	u slučaju zahtjeva za odštetu u vrijednosti do 40 000 EUR, spor se rješava diplomatskim putem između države domaćina i predstavnikâ EU-a;

b)	u slučaju zahtjeva za odštetu u vrijednosti većoj od iznosa iz točke (a), spor se podnosi arbitražnom sudu čija je odluka obvezujuća.

5. Arbitražni sud sastoji se od tri arbitra: prvog imenuje država domaćin, drugog misija EUCAP Sahel Mali, a trećeg zajedničkim dogovorom imenuju država domaćin i misija EUCAP Sahel Mali. Ako jedna od stranaka ne imenuje arbitra u roku od dva mjeseca ili ako država domaćin i misija EUCAP Sahel Mali ne postignu dogovor o imenovanju trećeg arbitra, tog arbitra imenuje predsjednik suda utvrđenog zajedničkim dogovorom stranaka.

6. Misija EUCAP Sahel Mali i upravna tijela države domaćina sklapaju dogovor o upravnim odredbama potrebnima za utvrđivanje mandata povjerenstva za odštete i arbitražnog suda, postupcima koji se primjenjuju u okviru tih tijela i uvjetima za podnošenje zahtjeva za odštetu.

Članak 17.

Kontakt i sporovi

1. Sva pitanja u vezi s primjenom ovog Sporazuma zajednički razmatraju predstavnici misije EUCAP Sahel Mali i nadležna tijela države domaćina.

2. Ako se prethodno ne postigne dogovor, sporovi povezani s tumačenjem ili primjenom ovog Sporazuma rješavaju se isključivo diplomatskim putem između države domaćina i predstavnikâ EU-a.

Članak 18.

Ostale odredbe

1. Kada se u ovom Sporazumu upućuje na povlastice, imunitete i prava misije EUCAP Sahel Mali i njezina osoblja, za njihovu provedbu i njihovo poštovanje od strane lokalnih nadležnih tijela države domaćina odgovorna je vlada države domaćina.

2. Nijedna odredba ovog Sporazuma nema za cilj odstupanje od prava koja su državi šiljateljici eventualno priznata na temelju drugih sporazuma niti se smije u tom smislu tumačiti.

Članak 19.

Provedbeni dogovori

Za potrebe primjene ovog Sporazuma operativna, upravna i tehnička pitanja mogu biti predmetom zasebnih dogovora sklopljenih između voditelja misije i upravnih tijela države domaćina.

Članak 20.

Stupanje na snagu i prestanak

1. Ovaj Sporazum stupa na snagu na dan njegova potpisivanja i ostaje na snazi do datuma odlaska posljednje komponente i posljednjeg člana osoblja misije EUCAP Sahel Mali, u skladu s obavijesti misije EUCAP Sahel Mali.

2. Ovaj Sporazum može se izmijeniti pisanim putem zajedničkim dogovorom stranaka. Te se izmjene provode u obliku zasebnih protokola koji čine sastavni dio ovog Sporazuma i stupaju na snagu u skladu sa stavkom 1. ovog članka.

3. Okončanje ovog Sporazuma ne utječe na prava ili obveze koji proizlaze iz izvršenja ovog Sporazuma prije tog okončanja.

4. Stupanjem na snagu ovog Sporazuma razmjena pisama, potpisana u Bamaku 31. listopada 2014., između Europske unije i Republike Malija, postaje bespredmetna.

Sastavljeno u Bamaku sedmog studenoga godine dvije tisuće devetnaeste u dva izvornika na francuskom jeziku.

ZA EUROPSKU UNIJU

ZA VLADU REPUBLIKE MALIJA

(1) SL L 113, 16.4.2014., str. 21.

20.11.2019

Službeni list Europske unije

L 299/13

PROTOKOL

o provedbi Sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu između Europske unije i Republike Senegala

Članak 1.

Predmet

Cilj je ovog Protokola provedba Sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu između Europske unije i Republike Senegala (dalje u tekstu „Sporazum”). Protokol sadržava Prilog i dodatke, koji čine njegov sastavni dio.

Članak 2.

Opće odredbe

1. Stranke ponovno potvrđuju svoju predanost promicanju održivog ribarstva i zaštiti morske bioraznolikosti, poštujući načela nediskriminacije, transparentnosti i dobrog upravljanja.

2. U skladu s člankom 4. Sporazuma plovila Unije smiju obavljati ribolovne aktivnosti u senegalskoj ribolovnoj zoni samo ako imaju odobrenje za ribolov izdano u okviru ovog Protokola i u skladu s pravilima opisanima u njegovu Prilogu.

Članak 3.

Područje primjene

1. Ribolovne mogućnosti dodijeljene ribarskim plovilima Unije utvrđuju se kako slijedi:

—	za vrlo migratorne vrste (vrste navedene u Prilogu 1. Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora iz 1982.), osim vrsta zaštićenih međunarodnim konvencijama i vrsta čiji je ribolov zabranjen u okviru Međunarodne komisije za očuvanje atlantskih tuna (ICCAT):

—

(a)	28 tunolovaca plivaričara s hladnjačom;

(b)	10 plovila s ribarskim štapovima;

(c)	5 plovila s parangalima;

—

za dubokomorske pridnene ribe:

(d)	2 koćarice.

Ovaj stavak primjenjuje se podložno člancima 8. i 10. ovog Protokola.

2. Ribolovne mogućnosti opisane u stavku 1. odnose se isključivo na senegalske ribolovne zone čije se geografske koordinate dostavljaju Uniji prije početka privremene primjene u skladu s važećim senegalskim zakonodavstvom.

3. U skladu s odredbama iz Priloga i iz nacionalnog zakonodavstva plovila Unije ne smiju obavljati aktivnosti ni u zonama zabrane ribolova ni tijekom razdobljâ biološkog oporavka.

4. Plovilima Unije s ribarskim štapovima dopušta se pristup živom mamcu prema uvjetima utvrđenima u nacionalnom zakonodavstvu.

Članak 4.

Financijski doprinos

1. Procijenjena ukupna vrijednost ovog Protokola za razdoblje iz članka 15. iznosi 15 253 750 EUR, odnosno 3 050 750 EUR godišnje. Godišnji iznos sastoji se od sljedećeg:

—

financijskog doprinosa iz članka 6. Sporazuma u iznosu od 1 700 000 EUR godišnje, raspoređenog kako slijedi:

(a)	poseban iznos od 800 000 EUR godišnje, kao financijska naknada za pristup resursima, što odgovara referentnoj tonaži od 10 000 tona godišnje za vrlo migratorne vrste;

(b)	poseban iznos od 900 000 EUR godišnje tijekom petogodišnjeg razdoblja, kao potpora za provedbu sektorske ribarstvene politike Senegala;

—	iznosa od 1 350 750 EUR godišnje, što odgovara procijenjenom iznosu pristojbi koje vlasnici plovila trebaju platiti za odobrenja za ribolov izdana u skladu s člankom 4. Sporazuma i pravilima iz poglavlja II. točke 3. Priloga.

2. Stavak 1. primjenjuje se podložno člancima 5., 7. i 9. ovog Protokola i člancima 13. i 14. Sporazuma.

3. Senegal i Unija, prema potrebi, na temelju dnevnih podataka o ulovima koje primaju od države članice zastave osiguravaju praćenje aktivnosti ribarskih plovila Unije u senegalskim ribolovnim zonama kako bi osigurali primjereno upravljanje:

—	referentnom tonažom utvrđenom u stavku 1. prvoj alineji točki (a) za vrlo migratorne vrste, i

—	dopuštenom količinom ulova za pridnene vrste navedenom u odgovarajućoj tehničkoj specifikaciji koja se nalazi u Prilogu, Dodatku 2.

4. Unija, države članice zastave i Senegal osiguravaju praćenje ulova posebno putem elektroničkog sustava izvješćivanja (Electronic Reporting System, ERS). Poduzimaju odgovarajuće mjere koje su im na raspolaganju kako bi izbjegli svako prekoračenje dopuštene količine ulova te se o tom međusobno obavješćuju.

5. Čim se dosegne 80 % dopuštene količine ulova dubokomorskih pridnenih vrsta, ulove koje ostvare ribarska plovila Unije prati se na tjednoj osnovi. Čim sustav ERS postane operativan, praćenje se odvija na dnevnoj osnovi. Senegal obavješćuje tijela Unije čim se dosegne dopuštena količina ulova. Čim Unija zaprimi tu obavijest, o tome obavješćuje i države članice, koje će se povući iz ribolovne zone.

6. Ako godišnja količina ulova vrlo migratornih vrsta koje ribarska plovila Unije ostvare u senegalskim vodama premaši godišnju referentnu tonažu iz stavka 1. prve alineje točke (a), ukupni iznos godišnjeg financijskog doprinosa povećava se za 45 EUR po svakoj dodatno ulovljenoj toni.

7. Dopuštena količina ulova dubokomorskih pridnenih vrsta navedena u odgovarajućoj tehničkoj specifikaciji iz Priloga, Dodatka 2. odgovara maksimalnoj količini dopuštenog ulova tih vrsta. Ako godišnja količina ulova tih vrsta premaši dopuštenu količinu, uz pristojbu primjenjuje se i kazna od 95 EUR po toni za ulove kojima se premašuje dopuštena količina.

8. Unija financijski doprinos iz stavka 1. prve alineje točke (a), koji se odnosi na pristup ribarskih plovila Unije senegalskim ribolovnim resursima, za prvu godinu plaća najkasnije 90 dana od datuma privremene primjene ovog Protokola, a za sljedeće godine najkasnije na datum obljetnice potpisivanja ovog Protokola.

9. Financijski doprinos iz stavka 1. prve alineje točaka (a) i (b) uplaćuje se na račun Državne riznice Senegala. Sektorska potpora iz stavka 1. prve alineje točke (b) stavlja se na raspolaganje Upravi za morsko ribarstvo za potrebe provedbe te potpore. Senegalska stranka osigurava uvrštenje financijskih sredstava namijenjenih sektorskoj potpori u plan proračuna (zakon o godišnjem proračunu). Senegalska tijela dostavljaju podatke o odgovarajućem računu državne riznice Europskoj komisiji prije početka privremene primjene ovog Protokola, a nakon toga na godišnjoj osnovi.

Članak 5.

Sektorska potpora

1. Sektorskom potporom predviđenom u okviru ovog Protokola doprinosi se u prvom redu provedbi Programa sektorske politike razvoja ribarstva i akvakulture Senegala (Lettre de politique sectorielle de développement de la pêche et de l'aquaculture du Sénégal) za razdoblje 2016.–2023. i razvoju morskog gospodarstva. Ciljevi te sektorske potpore jesu:

—	održivo upravljanje resursima,

—	poboljšanje praćenja, kontrole i nadzora ribolovnih aktivnosti,

—	razvoj znanstvenih kapaciteta, istraživanje ribolovnih resursa i prikupljanje podataka,

—	podupiranje artizanalnog ribolova,

—	razvoj akvakulture,

—	vrednovanje proizvoda ribarstva te njihova zdravstvena kontrola i certificiranje,

—	jačanje kapaciteta subjekata u sektoru.

2. Najkasnije tri mjeseca nakon stupanja na snagu ili, prema potrebi, početka privremene primjene ovog Protokola Zajednički odbor donosi višegodišnji sektorski program i pravila za njegovu primjenu, uključujući posebno:

—	godišnje i višegodišnje smjernice za korištenje financijskog doprinosa iz članka 4. stavka 1. prve alineje točke (b),

—

godišnje i višegodišnje ciljeve koje treba ostvariti radi postupnog uvođenja održivog i odgovornog ribarstva, vodeći računa o prioritetima koje je Senegal utvrdio u svojoj nacionalnoj ribarstvenoj politici i drugim politikama koje su povezane s uvođenjem održivog i odgovornog ribarstva ili na njega utječu, posebno u području potpore za artizanalni ribolov, nadzora, kontrole i suzbijanja nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova (ribolov NNN), te o prioritetima povezanima s unapređenjem znanstvenih kapaciteta Senegala u sektoru ribarstva,

—	kriterije i postupke, uključujući, prema potrebi, proračunske i financijske pokazatelje, za evaluaciju ostvarenih rezultata na godišnjoj osnovi

3. Prva tranša sektorske potpore isplaćuje se nakon što Zajednički odbor odobri višegodišnji program.

4. Zajednički odbor utvrđuje ciljeve i procjenjuje očekivani utjecaj projekata kako bi odobrio raspodjelu, koju provodi Senegal, financijskog doprinosa za sektorsku potporu. Prema potrebi, Zajednički odbor može preispitati modalitete provedbe sektorske potpore.

5. Senegal svake godine na preispitivanje Zajedničkom odboru podnosi godišnje izvješće o ostvarenjima u kojem navodi napredak projekata provedenih uz pomoć financijskih sredstava sektorske potpore. Senegal također izrađuje završno izvješće nakon prestanka važenja ovog Protokola.

6. Financijski doprinos za sektorsku potporu plaća se u tranšama, na temelju analize rezultata provedbe sektorske potpore i potreba utvrđenih tijekom provedbe višegodišnjeg programa. Do suspenzije sektorske potpore iz članka 4. stavka 1. prve alineje točke (b) može doći u sljedećim slučajevima: ako prema evaluaciji koju provodi Zajednički odbor ostvareni rezultati nisu u skladu s programom ili ako financijski doprinos nije iskorišten u skladu s dogovorenim programom.

7. Plaćanje sektorske potpore nastavlja se nakon savjetovanja između stranaka i dogovora stranaka i/ili ako to opravdavaju rezultati financijske provedbe iz stavka 4. Međutim, potpora se ne može platiti nakon razdoblja od šest mjeseci nakon prestanka važenja ovog Protokola.

8. Svaki prijedlog izmjene višegodišnjeg programa sektorske potpore odobrava Zajednički odbor, prema potrebi razmjenom pisama.

9. Stranke osiguravaju vidljivost postignućâ sektorske potpore.

Članak 6.

Znanstvena suradnja

1. Stranke se obvezuju na razini regije Zapadne Afrike promicati suradnju povezanu s odgovornim ribarstvom. Stranke se obvezuju poštovati sve preporuke i rezolucije ICCAT-a i uzimati u obzir znanstvene savjete drugih nadležnih regionalnih organizacija, kao što je Odbor za ribarstvo za istočni središnji Atlantik (CECAF).

2. Stranke se obvezuju redovito i kada je to potrebno sazivati zajedničku znanstvenu radnu skupinu radi ispitivanja svih znanstvenih pitanja povezanih s provedbom ovog Protokola. Mandat, sastav i način rada te zajedničke znanstvene radne skupine utvrđuje Zajednički odbor.

3. Stranke se obvezuju objaviti i razmjenjivati sve relevantne informacije o ribolovnim aktivnostima obuhvaćenima ovim Protokolom.

4. Na temelju preporuka i rezolucija donesenih u okviru ICCAT-a i uzimajući u obzir najbolje raspoložive znanstvene savjete, kao što su savjeti CECAF-a i, prema potrebi, zaključke sa sastanaka zajedničke znanstvene radne skupine, Zajednički odbor donosi mjere povezane s ribolovnim aktivnostima ribarskih plovila Unije kako bi se osiguralo održivo upravljanje ribolovnim resursima obuhvaćenima ovim Protokolom.

Članak 7.

Gospodarska suradnja i vrednovanje

1. Stranke potiču gospodarsku i tehničku suradnju subjekata u sektoru ribarstva i prerade kako bi se uspostavili uvjeti koji pogoduju ulaganju i gospodarskom vrednovanju resursa.

2. Stranke se koriste potencijalom koji proizlazi iz financijskih i tehničkih instrumenata koji su im na raspolaganju kako bi se ojačala usklađenost mjera u području ribarstva i plavoga gospodarstva. U tu će se svrhu naglasak staviti posebno na vrednovanje proizvodâ, opskrbu prerađivačkih postrojenja i lokalnog tržišta te promicanje trgovinske razmjene.

Članak 8.

Prilagodba ribolovnih mogućnosti i uvjeta obavljanja ribolova

1. Zajednički odbor može prilagoditi ribolovne mogućnosti iz članka 3. ako se u preporukama i rezolucijama ICCAT-a i savjetima CECAF-a potvrdi da se tom prilagodbom jamči održivo upravljanje ribljim vrstama obuhvaćenima ovim Protokolom i ako prilagodbu potvrdi znanstvena radna skupina.

2. U tom slučaju financijski doprinos iz članka 4. stavka 1. prve alineje točke (a) prilagođava se razmjerno i pro rata temporis.

3. Zajednički odbor može razmotriti i, ako je to potrebno, sporazumno prilagoditi ili izmijeniti odredbe koje se odnose na uvjete za obavljanje ribolova i tehničke mjere za primjenu ovog Protokola.

Članak 9.

Slučajni ulovi

U skladu s preporukama ICCAT-a stranke se obvezuju surađivati na smanjenju slučajnih ulova zaštićenih vrsta morskih ptica, morskih kornjača, morskih pasa i morskih sisavaca. U tu svrhu plovila Unije osiguravaju primjenu znanstveno dokazanih tehničkih mjera kojima se omogućuje poboljšanje selektivnosti ribolovnog alata i smanjenje slučajnog ulova neciljanih vrsta.

Članak 10.

Nove ribolovne mogućnosti i eksperimentalni ribolov

1. Ako ribarska plovila Unije pokažu interes za obavljanje ribolovnih aktivnosti koje nisu predviđene u članku 1., stranke se u okviru Zajedničkog odbora savjetuju o eventualnom izdavanju odobrenja za te nove aktivnosti. Prema potrebi, Zajednički odbor odlučuje o uvjetima primjenjivima na te nove ribolovne mogućnosti te, ako je to potrebno, mijenja ovaj Protokol i njegov Prilog.

2. Odobrenje za nove ribolovne aktivnosti izdaje se uzimajući u obzir najbolje znanstvene savjete i, prema potrebi, na temelju rezultata znanstvenih istraživanja koje je potvrdila zajednička znanstvena radna skupina.

3. Na temelju savjetovanja iz stavka 1. Zajednički odbor odobrava izlaske u eksperimentalni ribolov u senegalskim ribolovnim zonama kako bi ispitao tehničku izvedivost i gospodarsku isplativost novih vrsta ribolova. U tu svrhu i na zahtjev Senegala Zajednički odbor za svaki pojedinačni slučaj određuje vrste, uvjete i sve ostale relevantne parametre. Stranke provode eksperimentalni ribolov u skladu s uvjetima koje je utvrdila zajednička znanstvena radna skupina.

Članak 11.

Elektronička komunikacija

1. Senegal i Unija obvezuju se u najkraćem mogućem roku uvesti računalne sustave potrebne za elektroničku razmjenu svih informacija i dokumenata povezanih s provedbom Sporazuma.

2. Elektronička verzija pojedinog dokumenta u svakom trenutku smatra se istovrijednom njegovoj papirnatoj verziji.

3. Senegal i Unija međusobno se bez odgode obavješćuju o svakoj neispravnosti računalnog sustava. U tom slučaju informacije i dokumenti povezani s provedbom Sporazuma automatski se zamjenjuju njihovim papirnatim verzijama.

Članak 12.

Povjerljivost podataka

1. Senegal i Unija obvezuju se da će se svi nominativni podaci povezani s plovilima Unije i njihovim ribolovnim aktivnostima koji su dobiveni u okviru Sporazuma u svakom trenutku obrađivati strogo u skladu s njihovim načelima povjerljivosti i zaštite podataka.

2. Stranke osiguravaju da javno budu dostupni samo zbirni podaci o ribolovnim aktivnostima u senegalskim ribolovnim zonama u skladu s relevantnim odredbama ICCAT-a i drugih regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom. Podatke koji se mogu smatrati povjerljivima nadležna tijela smiju upotrebljavaju isključivo za provedbu Sporazuma te za potrebe upravljanja ribarstvom, kontrole i praćenja.

3. Kada je riječ o osobnim podacima koje stranke dostavljaju, Zajednički odbor može utvrditi primjerene zaštitne klauzule i pravne mjere u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (1) (Opća uredba Unije o zaštiti podataka) i pravilima primjenjivima u Senegalu.

Članak 13.

Suspenzija

Provedbu ovog Protokola, uključujući isplatu financijskog doprinosa, može jednostrano suspendirati jedna od stranaka u slučajevima i pod uvjetima navedenima u članku 14. Sporazuma.

Članak 14.

Otkaz

Ovaj Protokol može jednostrano otkazati jedna od stranaka u slučajevima i pod uvjetima navedenima u članku 14. Sporazuma.

Članak 15.

Trajanje

Ovaj Protokol i njegov Prilog primjenjuju se tijekom razdoblja od pet godina od datuma njegove privremene primjene.

Članak 16.

Privremena primjena

Ovaj Protokol privremeno se primjenjuje od datuma njegova potpisivanja.

Članak 17.

Stupanje na snagu

Ovaj Protokol stupa na snagu na datum kada se stranke međusobno obavijeste o dovršetku postupaka potrebnih u tu svrhu.

(1) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL EU L 119, 4.5.2016., str. 1.).

PRILOG

UVJETI ZA OBAVLJANJE RIBOLOVA PLOVILIMA UNIJE U SENEGALSKIM RIBOLOVNIM ZONAMA

POGLAVLJE I.

Opće odredbe

1. Određivanje nadležnog tijela

Za potrebe ovog Priloga i osim ako je drukčije navedeno, svako upućivanje na Uniju (EU) ili Republiku Senegal (Senegal) kao nadležno tijelo znači:

a)	za Uniju: Europska komisija, prema potrebi, preko delegacije Europske unije u Senegalu,

b)	za Republiku Senegal: ministarstvo nadležno za ribarstvo i morsko gospodarstvo.

2.	Za potrebe primjene odredaba ovog Priloga, pojam „odobrenje za ribolov” jednakovrijedan je pojmu „povlastica” kako je definiran u senegalskom zakonodavstvu.

3.	Prava i obveze koje se navode kao prava i obveze „plovilâ” smatraju se pravima i obvezama subjekata plovilâ, njihovih zastupnika te zapovjednika nadležnih za operacije.

2. Ribolovne zone

„Senegalske ribolovne zone” definiraju se kao dio senegalskih voda u kojima Senegal ribarskim plovilima Unije odobrava obavljanje ribolovnih aktivnosti u skladu s člankom 4. stavkom 1. Sporazuma.

2.1.	Geografske koordinate senegalskih ribolovnih zona i polaznih crta dostavljaju se Uniji prije početka privremene primjene ovog Protokola u skladu sa senegalskim zakonodavstvom.

2.2.

Uniji se prije početka privremene primjene ovog Protokola u skladu sa senegalskim zakonodavstvom također dostavljaju podaci o zonama zabrane ribolova prema važećem nacionalnom zakonodavstvu, kao što su nacionalni parkovi, zaštićena morska područja i mrijestilišta riba, te podaci o zonama zabrane plovidbe.

2.3.	Senegal pri izdavanju odobrenja za ribolov obavješćuje vlasnike plovila o granicama ribolovnih zona i zona zabrane ribolova.

2.4.	O svakoj izmjeni tih zona Senegal obavješćuje Europsku komisiju najmanje dva mjeseca prije početka privremene primjene ovog Protokola.

3. Biološki oporavak

Ribarska plovila Unije kojima je dopušteno obavljanje njihove aktivnosti u okviru ovog Protokola poštuju sve mjere biološkog oporavka uspostavljene u skladu sa senegalskim zakonodavstvom. Odluka kojom se utvrđuje razdoblje biološkog oporavka svake se godine dostavlja EU-u dovoljno rano kako bi mu se omogućila prilagodba zahtjevâ za izdavanje odobrenja.

4. Imenovanje zastupnika plovila

Svako ribarsko plovilo Unije koje obavlja aktivnost u senegalskoj ribolovnoj zoni mora zastupati zastupnik s boravištem u Senegalu.

5. Mjesto dospijeća plaćanja vlasnika plovila

Prije početka privremene primjene ovog Protokola Senegal Uniji dostavlja podatke o odgovarajućem računu državne riznice na koji se za ribarska plovila Unije moraju uplaćivati financijski iznosi u okviru Sporazuma. Troškove povezane s tim bankovnim transferima snose vlasnici plovila.

6. Osobe za kontakt

Stranke se međusobno obavješćuju o svojim točkama za kontakt:

—	za postupke povezane s odobrenjima za ribolov,

—	za obveze izvješćivanja koje imaju subjekti Unije,

—	za drugu razmjenu informacija povezanu s provedbom ovog Protokola i poštovanjem normi i obveza koje proizlaze iz senegalskog zakonodavstva.

POGLAVLJE II.

Odobrenja za ribolov

1. Uvjeti za dobivanje odobrenja za ribolov – plovila koja ispunjavaju uvjete

Odobrenja za ribolov iz članka 4. Sporazuma izdaju se pod uvjetom:

—	da je plovilo upisano u registar ribarskih plovila Unije,

—	da su ispunjeni uvjeti prihvatljivosti utvrđeni u ovom Protokolu i u europskom zakonodavstvu koje se odnosi na održivo upravljanje vanjskim ribarskim flotama (1),

—	da su ispunjene sve ranije obveze povezane s vlasnikom plovila, zapovjednikom plovila ili samim plovilom koje su proizašle iz ribolovnih aktivnosti u Senegalu u okviru Sporazuma.

2. Zahtjevi za izdavanje odobrenja za ribolov

2.1.	Nadležna tijela Unije elektroničkim putem za svako plovilo podnose zahtjev ministarstvu nadležnom za ribarstvo i morsko gospodarstvo, s time da se preslika zahtjeva dostavlja i Delegaciji Europske unije u Senegalu, najmanje 20 radnih dana prije zatraženog datuma početka razdoblja važenja.

2.2.	Zahtjevi se podnose senegalskom nadležnom tijelu upotrebom obrasca koji je naveden u Dodatku 1.

2.3.

Svakom zahtjevu za izdavanje odobrenja za ribolov prilažu se sljedeći dokumenti:

—	dokaz o uplati paušalnog predujma utvrđenog u tehničkoj specifikaciji koja se nalazi u Dodatku 2. ili Dodatku 3., ovisno o dotičnoj kategoriji,

—	fotografija u boji koja prikazuje bočnu stranu plovila.

2.4.	O okviru ovog Protokola uz svaki zahtjev za obnovu odobrenja za ribolov za plovilo čije su tehničke karakteristike ostale neizmijenjene prilaže se samo dokaz o uplati paušalnog predujma.

3. Pristojbe i paušalni predujam

3.1	Odobrenja za ribolov izdaju se nakon plaćanja paušalnog predujma nadležnim državnim tijelima, kako je navedeno u nastavku.

3.2

Paušalni predujmovi i pristojbe u EUR po ulovljenoj toni u senegalskim ribolovnim zonama utvrđuju se kako slijedi:

za tunolovce plivaričare:

—	za prve tri godine Protokola, godišnji paušalni predujam od 18 500 EUR po plovilu, što odgovara količini 231,25 tona godišnje, na temelju pristojbe od 80 EUR po toni,

—	za posljednje dvije godine Protokola, paušalni predujam od 18 500 EUR godišnje po plovilu, što odgovara količini od 217,65 tona godišnje, na temelju pristojbe od 85 EUR po toni.

za plovila s ribarskim štapovima:

—	paušalni predujam od 13 000 EUR godišnje po plovilu, što odgovara količini od 173,33 tone godišnje, na temelju pristojbe od 75 EUR po toni.

za plovila s parangalima:

—	paušalni predujam od 3 525 EUR godišnje po plovilu, što odgovara količini od 47 tone godišnje, na temelju pristojbe od 75 EUR po toni.

za koćarice:

—	paušalni predujam od 500 EUR po plovilu i tromjesečju za pristojbu od 95 EUR po toni.

Iznos pristojbe, paušalnog predujma i tehnički uvjeti navedeni su u tehničkim specifikacijama koje su navedene u dodacima 2. i 3.

3.3.	Iznos pristojbe i paušalnog predujma obuhvaća sve nacionalne i lokalne poreze osim lučkih pristojbi i naknada za pružene usluge.

3.4.	Ako je razdoblje važenja odobrenja za ribolov kraće od godine dana, posebno zbog biološkog oporavka, iznos paušalnog predujma prilagođava se pro rata temporis razdoblju važenja, kako je utvrđeno u skladu s odredbama utvrđenima u dodacima 2. i 3.

4. Izdavanje odobrenja za ribolov i privremeni popis plovila s odobrenjem za ribolov

4.1.	U roku od pet radnih dana od primitka zahtjeva za izdavanje odobrenja za ribolov u skladu s točkama 2.2. i 2.3. Senegal za svaku kategoriju plovila sastavlja privremeni popis plovila kojima je dopušten ribolov.

4.2.	Popis se dostavlja nacionalnom tijelu nadležnom za kontrolu ribarstva i Uniji. Senegal taj privremeni popis može dostaviti izravno vlasniku plovila ili njegovu zastupniku.

4.3.	Plovilima je ribolov dopušten od njihova upisa na privremeni popis. Do izdavanja odobrenja za ribolov na tim plovilima se u svakom trenutku mora nalaziti primjerak privremenog popisa.

4.4.	U roku od 20 radnih dana nakon primitka cjelokupne dokumentacije iz točke 2.3. nadležno tijelo vlasnicima plovila ili njihovim predstavnicima izdaje odobrenje za ribolov za sva plovila. Primjerak odobrenja šalje se i delegaciji Europske unije u Senegalu.

4.5.

Kako se ne bi odgađala mogućnost ribolova u ribolovnoj zoni, primjerak odobrenja za ribolov šalje se istodobno vlasnicima plovila elektroničkim putem. Taj primjerak smije se upotrebljavati najviše 60 dana od datuma izdavanja odobrenja za ribolov. Tijekom tog razdoblja taj se primjerak smatra jednakovrijednim izvorniku.

4.6.	Odobrenje za ribolov mora se u svakom trenutku nalaziti na plovilu, ne dovodeći u pitanje točke 4.3. i 4.5.

5. Prijenos odobrenja za ribolov

5.1.	Odobrenje za ribolov izdaje se za određeno plovilo i nije prenosivo.

5.2.

Međutim, na zahtjev Unije i u slučaju dokazane više sile utvrđene u tehničkom izvješću, a posebno gubitka ili dugotrajnog zastoja plovila zbog ozbiljnog tehničkog kvara, odobrenje za ribolov za određeno plovilo zamjenjuje se novim odobrenjem za ribolov izdanim za drugo plovilo jednake kategorije kao plovilo koje se zamjenjuje, bez plaćanja nove pristojbe.

5.3.	U tom se slučaju pri izračunavanju količine ulova za određivanje eventualnog dodatnog plaćanja uzima u obzir zbroj ukupnih iznosa ulova obaju plovila.

5.4.	Vlasnik plovila koje treba zamijeniti ili njegov predstavnik vraća poništeno odobrenje za ribolov nadležnom tijelu. O tome pisanim putem obavješćuje delegaciju Europske unije u Senegalu.

5.5.	Nakon vraćanja poništenog odobrenja novo odobrenje za ribolov izdaje se u najkraćem mogućem roku. Delegaciju Europske unije u Senegalu obavješćuje se o prijenosu odobrenja za ribolov.

6. Razdoblje važenja povlastice

6.1.	Odobrenja za ribolov za tunolovce izdaju se na razdoblje od jedne godine. Odobrenja za ribolov za ribarske koćarice za dubokomorski pridneni ribolov izdaju se na razdoblje od tri mjeseca.

6.2.	Odobrenja za ribolov mogu se produžiti.

6.3.

Za potrebe određivanja početka razdoblja važenja odobrenja za ribolov podrazumijeva se sljedeće:

—	razdoblje od jedne godine: od početka privremene primjene ovog Protokola do 31. prosinca iste godine; nakon toga, svaka cijela kalendarska godina; za posljednju godinu primjene ovog Protokola, razdoblje od 1. siječnja do datuma prestanka važenja ovog Protokola,

—

razdoblje od tri mjeseca: od početka privremene primjene ovog Protokola, razdoblje od datuma njegova stupanja na snagu do datuma početka sljedećeg tromjesečja, s time da tromjesečja obvezno počinju 1. siječnja, 1. travnja, 1. srpnja i 1. listopada; nakon toga, svako cijelo tromjesečje; na kraju primjene ovog Protokola, razdoblje od kraja posljednjeg cijelog tromjesečja do datuma prestanka važenja ovog Protokola.

7. Pomoćna plovila

7.1.	Na zahtjev Unije Senegal dopušta ribarskim plovilima Unije koja imaju odobrenje za ribolov da prime pomoć od pomoćnih plovila.

7.2.	Ta pomoć ne smije obuhvaćati ni punjenje spremnika gorivom ni prekrcaj ulova.

7.3.	Pomoćna plovila moraju ploviti pod zastavom države članice Unije i ne smiju biti opremljena za ribolov.

7.4.	Pomoćna plovila podliježu postupku kojim je uređeno slanje zahtjevâ za izdavanje odobrenja za ribolov iz ovog poglavlja u mjeri u kojoj je taj postupak na njih primjenjiv. Zahtjevu za izdavanje odobrenja prilaže se popis ribarskih plovila za koja se provode pomoćne aktivnosti.

7.5.	Senegal utvrđuje popis dopuštenih pomoćnih plovila i dostavlja ga nacionalnom tijelu zaduženom za kontrolu ribolova i Uniji.

7.6.	Pristojba koja se primjenjuje za svako pomoćno plovilo iznosi 3 500 EUR godišnje po plovilu.

7.7.	Odobrenje za pomoćno plovilo nije prenosivo i pristojba se ne smanjuje pro rata temporis.

POGLAVLJE III.

Tehničke mjere

1.	Tehničke mjere povezane sa zonom, ribolovnim alatima i usputnim ulovima koje se primjenjuju na koćarice za dubokomorski pridneni ribolov s odobrenjem za ribolov utvrđene su u tehničkoj specifikaciji koja se nalazi u Dodatku 2.

2.	Tehničke mjere koje se primjenjuju na tunolovce s odobrenjem za ribolov utvrđene su u tehničkoj specifikaciji koja se nalazi u Dodatku 3. Tunolovci osiguravaju poštovanje preporuka i rezolucija ICCAT-a i uzimaju u obzir znanstvene savjete drugih regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom.

POGLAVLJE IV.

Praćenje, kontrola i nadzor

Odjeljak 1.

Izvješćivanje o ulovima i praćenje ulova

1. Elektronički očevidnik o ribolovu

1.1.	Zapovjednik plovila Unije koje obavlja ribolov u okviru Sporazuma vodi elektronički očevidnik o ribolovu koji je dio sustava ERS.

1.2.	Plovilo koje nije opremljeno sustavom ERS ne smije ući u senegalsku ribolovnu zonu radi obavljanja ribolovnih aktivnosti.

1.3.	Ako je to potrebno, očevidnik o ribolovu tune prilagođava kako bi bio u skladu s odgovarajućim rezolucijama i preporukama ICCAT-a ili, za druge vrste ribolova, kako bi bio u skladu odgovarajućim rezolucijama i preporukama drugih regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom.

1.4.	Zapovjednik ispunjava očevidnik o ribolovu za svaki dan koji je plovilo provelo u senegalskim ribolovnim zonama.

1.5.

Zapovjednik svakodnevno upisuje u očevidnik procijenjenu količinu svake vrste koja je ulovljena i zadržana na plovilu, za svaku ribolovnu operaciju. Količine se izražavaju u kilogramima žive mase ili, prema potrebi, broju jedinki. Očevidnik o ribolovu ispunjava se čitljivo, tiskanim slovima, a potpisuje ga zapovjednik. Zapovjednik je odgovoran za točnost podataka zabilježenih u očevidniku o ribolovu. Podaci iz očevidnika o ribolovu svakodnevno se automatski, elektroničkim putem, šalju Centru za praćenje ribarstva (Fisheries Monitoring Centre, FMC) države zastave i nadležnom tijelu Senegala. Poslane poruke moraju uključivati barem sljedeće elemente:

(a)	identifikacijske brojeve i ime ribarskog plovila;

(b)	FAO-ovu troslovnu oznaku za svaku vrstu;

(c)	geografsko područje na kojem su ostvareni ulovi;

(d)	datum i, prema potrebi, vrijeme ulova;

(e)	datum i vrijeme isplovljavanja iz luke i uplovljavanja u nju te trajanje izlaska u ribolov;

(f)	vrstu alata, tehničke specifikacije i dimenzije;

(g)	procijenjene količine svake vrste zadržane na plovilu izražene u kilogramima žive mase ili, prema potrebi, broju jedinki;

(h)	procijenjene odbačene količine svake vrste izražene u kilogramima žive mase ili, prema potrebi, broju jedinki.

1.6.	Država zastave osigurava da se podaci zaprime i zabilježe u računalnoj bazi podataka u kojoj se mogu sigurno čuvati tijekom 36 mjeseci.

1.7.

Država zastave i Senegal osiguravaju da su opremljeni informatičkom opremom i računalnim programima potrebnima za automatski prijenos podataka ERS. Podaci ERS prenose se elektroničkim sredstvima komunikacije kojima upravlja Europska komisija kako bi se razmjena odvijala u standardiziranom formatu za prijenos podataka o ribarstvu. Izmjene standarda provode se u roku od šest mjeseci.

1.8.	FMC države zastave osigurava da se, dok se plovilo nalazi u ribolovnoj zoni, čak i ako nema ulova, očevidnici o ribolovu svakodnevno automatski šalju iz ERS-a FMC-u Senegala.

1.9.	Pravila o slanju podataka o ulovima putem ERS-a i postupci u slučaju kvara na sustavu utvrđeni su u Dodatku 4.

1.10.

Tijela Senegala obrađuju podatke o ribolovnim aktivnostima pojedinačnih plovila na povjerljiv i siguran način.

1.11.

Točke od 1.6. do 1.9. primjenjuju se od trenutka u kojem Senegal dostavi obavijest o opremljenosti opremom ERS i uvođenju u uporabu automatskog primanja poruka u njegovu FMC-u, prema potrebi, nakon razdoblja testiranja. Do uvođenja u uporabu automatskog primanja poruka informacije iz točke 1.8. podtočaka od (a) do (h) šalju plovila, i to elektroničkom poštom u upotrebljivom elektroničkom formatu u trenutku njihova izlaska iz zone u obliku izvatka iz očevidnika o ribolovu priloženog obavijesti o izlasku ili najkasnije 48 sati nakon dolaska u luku u Senegalu. U tom slučaju podaci se šalju i centru za oceanografska istraživanja (Centre de recherche océanographique de Dakar Thiaroye - CRODT). Nakon uvođenja u uporabu primanja podataka ERS od strane Senegala očevidnike o ribolovu CRODT-u šalje FMC Senegala.

1.12.

Praćenje iskorištenosti dopuštene količine ulova osiguravaju država članica zastave i Senegal na temelju dnevnih izvješća. Država članica zastave osigurava da se ribolovne operacije prekinu na datum na koji se predviđa da će se tada dosegnuti dopuštena količina ulova za njezina plovila kako bi se izbjeglo svako prekoračenje dopuštene količine.

2. Zbirni podaci o ulovima

2.1.

Država zastave svaka tri mjeseca u bazu podataka koju vodi Europska komisija unosi zbirne mjesečne podatke o ulovljenim i odbačenim količinama za svako plovilo. Podaci o količinama vrsta na koje se primjenjuje dopuštena količina ulova u skladu s ovim Protokolom ili preporukama ICCAT-a dostavljaju se jednom mjesečno za prethodni mjesec.

2.2.

Država zastave provjerava primljene podatke uspoređujući ih s podacima o iskrcaju, prodaji, inspekcijskim pregledima ili promatranjima te svim relevantnim informacijama koje su tijelima poznate. Ažuriranja baze podatka koja su potreba slijedom tih provjera provode se u najkraćem mogućem roku. U provjerama se primjenjuju geografske koordinate ribolovne zone utvrđene u ovom Protokolu. Faktore konverzije koji se primjenjuju za utvrđivanje ekvivalenata žive mase potvrđuje Zajednički odbor.

2.3.	Prije kraja svakog tromjesečja Unija tijelima Senegala dostavlja zbirne podatke, dobivene iz baze podataka, za prethodna tromjesečja tekuće godine, u kojima su prikazane količine ulova po plovilu, mjesecu i vrstama. Ti su podaci privremeni i nadogradivi.

2.4.	Senegal analizira podatke i ukazuje na sve bitne nedosljednosti u odnosu na podatke iz elektroničkih očevidnika o ribolovu poslanih putem ERS-a. Države zastave provode istrage i ažuriraju podatke prema potrebi.

2.5.

U slučaju nepoštovanja odredaba o izvješćivanju o ulovu Senegal može suspendirati odobrenje za ribolov dotičnog plovila do dostave izvješća o ulovu koje nedostaje i vlasniku plovila odrediti kaznu u skladu s odgovarajućim odredbama važećeg nacionalnog zakonodavstva. U slučaju ponovnog kršenja Senegal može odbiti produžiti odobrenje za ribolov.

2.6.	Senegal bez odgode obavješćuje Uniju o svakoj primijenjenoj sankciji u tom kontekstu.

3. Prelazak na elektronički sustav izvješćivanja o ribolovu (ERS)

Stranke se sporazumijevaju da će osigurati prelazak na elektronički sustav izvješćivanja o podacima o ribolovu na temelju tehničkih specifikacija utvrđenih u Dodatku 4. Stranke se sporazumijevaju da će utvrditi zajednička pravila kako bi se taj prelazak dogodio u najkraćem mogućem roku. Senegal obavješćuje Uniju čim uvjeti za prelazak budu ispunjeni. Od dana dostave te informacije dogovoren je rok od dva mjeseca u kojem sustav mora biti potpuno operativan.

4. Obračun pristojbi

4.1.

Provjera tromjesečnih podataka

4.1.1.

Senegal odmah obavješćuje Uniju o rezultatima provjera iz točke 2.3.

4.1.2.

Unija Senegalu dostavlja potrebna objašnjenja, prema potrebi, preko znanstvenog instituta države zastave. Ako je to potrebno, sastaju se zajednička znanstvena radna skupina ili znanstveni instituti.

4.2.

Konačni obračun i isplata

4.2.1.

Na temelju izvješćâ o zbirnim podacima Unija za svako plovilo sastavlja obračun pristojbi koje plovilo mora platiti za svoju godišnju ribolovnu sezonu u prethodnoj kalendarskoj godini.

4.2.2.

Unija taj završni obračun šalje tijelima Senegala i vlasniku plovila posredstvom država članica prije 30. travnja tekuće godine. Senegal provjerava i potvrđuje konačne obračune u roku od trideset dana od njihova primitka. Ako Senegal u prethodno navedenom roku od trideset dana ne podnese prigovor, smatra se da su završni obračuni usvojeni. U slučaju neslaganja stranke se, prema potrebi, savjetuju u okviru Zajedničkog odbora.

4.3.

Ako je iznos završnog obračuna viši od predviđene paušalne pristojbe plaćene za dobivanje odobrenja za ribolov, vlasnik plovila plaća nepodmireni iznos Senegalu do 31. srpnja tekuće godine. Ako je iznos završnog obračuna niži od predviđene paušalne pristojbe, vlasniku plovila ne nadoknađuje se preostali iznos. Vlasnici plovila Senegalu šalju presliku dokaza o plaćanju.

Odjeljak 2.

Ulasci u senegalske vode i izlasci iz njih

1.	Ribarska plovila Unije koja u okviru ovog Protokola obavljaju ribolov u senegalskim vodama obavješćuju nadležna tijela Senegala najkasnije četiri sata unaprijed o svojoj namjeri ulaska u senegalske vode ili izlaska iz njih.

Pri dostavi obavijesti o ulasku u senegalske vode ili izlasku iz njih plovila dostavljaju i svoju poziciju te ulove zadržane na plovilu, označene troslovnom oznakom FAO-a i izražene u kilogramima žive mase ili, prema potrebi, broju jedinki, ne dovodeći u pitanje odredbe iz Dodatka 4. odjeljka 2. Te obavijesti moraju se dostavljati elektroničkom poštom ili telefaksom do datuma na koji se, prema dogovoru stranaka, uvodi u uporabu automatsko primanje poruka ERS.

3.	Plovilo koje je zatečeno u ribolovu, a da to nije najavilo nadležnom tijelu Senegala čini kršenje te podliježe sankcijama predviđenima nacionalnim zakonodavstvom.

4.	Adresa e-pošte, brojevi telefaksa i telefona te podaci za radijsku komunikaciju nadležnih tijela Senegala prilažu se u Dodatku 6.

Odjeljak 3.

Ulazak u luku, prekrcaj i ukrcaj

1. Plovilo nadležnom tijelu šalje obavijesti o svojem ulasku u luku najmanje 72 sata unaprijed.

2. Plovila s ribarskim štapovima ulove ostvarene u senegalskim ribolovnim zonama iskrcavaju u luci Dakar.

2.1.	Plovila s ribarskim štapovima svoje ulove nude u prvom redu poduzećima za industrijsku ili artizanalnu preradu na lokalnom tržištu, po cijeni utvrđenoj u pregovorima među subjektima, uz upućivanje na međunarodno tržište.

2.2.	U skladu s odredbama zdravstvenog odobrenja koje je Unija izdala Senegalu ulovi iskrcani u Dakru u okviru ovog Protokola podliježu inspekciji i certificiranju koje provodi nadležno tijelo Senegala.

3. Svako ribarsko plovilo Unije koje djeluje u okviru ovog Protokola i obavlja prekrcaj u senegalskim vodama to čini u skladu sa senegalskim zakonodavstvom.

4. Zahtjevi za prekrcaj moraju sadržavati sljedeće informacije:

4.1.	tonažu po vrstama koje se prekrcavaju ili iskrcavaju;

4.2.	datum prekrcaja ili iskrcaja;

4.3.	odredište prekrcanih ili iskrcanih ulova.

5. U senegalskim vodama zabranjuje se svaki prekrcaj ili iskrcaj ulova koji nije obuhvaćen točkama od 1. do 4. Svako kršenje ove odredbe podliježe sankcijama predviđenima važećim zakonodavstvom Senegala.

Odjeljak 4.

Sustav za satelitsko praćenje (VMS)

1. Obavijesti o poziciji plovila – sustav VMS

1.1.

Svako plovilo Unije s odobrenjem za ribolov u okviru ovog Protokola opremljeno je satelitskim sustavom za praćenje plovila (Vessel Monitoring System - VMS).

Zabranjeno je pomicanje, isključivanje, uništavanje, oštećivanje ili onesposobljavanje sustava za kontinuirano satelitsko lokaliziranje koji se nalazi na plovilu radi slanja podataka ili namjerno mijenjanje, preusmjeravanje ili krivotvorenje podataka koje je izdao ili zabilježio navedeni sustav.

Plovila Unije automatski i kontinuirano svoju poziciju šalju FMC-u svoje države zastave, svaki sat kada je riječ o plivaričarima i svaka dva sata kada je riječ o ostalim plovilima. Ta učestalost slanja poruka može se povećati u okviru poduzimanja istražnih mjera koje se odnose na aktivnost pojedinog plovila.

1.2.

Svaka poruka o poziciji mora sadržavati:

(a)	identifikacijske podatke plovila;

(b)	zadnju geografsku poziciju plovila (geografska dužina i širina) s granicom dopuštene pogreške manjom od 500 metara i intervalom pouzdanosti od 99 %;

(c)	datum i vrijeme kada je pozicija zabilježena;

(d)	brzinu i smjer plovila.

Poruke su oblikovane u skladu s formatom iz Dodatka 5.

1.3.	Pravila o slanju poruka o poziciji putem VMS-a i postupci u slučaju kvara na sustavu navedeni su u Dodatku 5.

1.4.	FMC-i međusobno komuniciraju u kontekstu praćenja aktivnosti plovilâ.

2. Sigurno slanje poruka o poziciji Senegalu

FMC države zastave automatski šalje poruke o poziciji dotičnih plovila FMC-u Senegala. FMC države zastave i FMC Senegala razmjenjuju svoje adrese elektroničke pošte za kontakt i bez odgode se obavješćuju o svakoj izmjeni tih adresa.

Slanje poruka o poziciji između FMC-a države zastave i FMC-a Senegala obavlja se elektroničkim putem, s pomoću sigurnog komunikacijskog sustava.

FMC Senegala bez odgode obavješćuje FMC države zastave i Uniju o svakom prekidu primitka uzastopnih poruka o poziciji od plovila s odobrenjem za ribolov koje nije najavilo svoj izlazak iz zone.

3. Valjanost obavijesti VMS u slučaju spora

U slučaju spora između stranaka vjerodostojni su podaci o poziciji dostavljeni sustavom VMS.

Odjeljak 5.

Promatrači

1. Promatranje ribolovnih aktivnosti

1.1.	Ribolovne aktivnosti plovila s odobrenjem za ribolov podliježu promatranju u okviru Sporazuma.

1.2.	Za tunolovce promatranje mora biti u skladu s odredbama predviđenima u preporukama koje je donio ICCAT-a te, prema potrebi, regionalnim promatračkim programima izrađenima u okviru ICCAT-a.

2. Plovila i imenovani promatrači

2.1.	U trenutku izdavanja odobrenjâ za ribolov Senegal obavješćuje Uniju i vlasnika plovila ili njegova zastupnika o plovilima na koja se mora ukrcati promatrač te o vremenu koje će promatrača provesti na svakom plovilu.

2.2.

Senegal Uniji i vlasniku plovila na koje se mora ukrcati promatrač ili njegovu zastupniku dostavlja ime imenovanog promatrača najkasnije 15 dana prije datuma predviđenog za njegov ukrcaj. Senegal bez odgode obavješćuje Uniju i vlasnika plovila ili njegova zastupnika o svim promjenama koje se odnose na plovila i imenovane promatrače.

2.3.	Senegal će nastojati da ne imenuje promatrače za plovila koja već imaju promatrača na plovilu ili koja već imaju službenu obvezu omogućiti ukrcaj promatrača tijekom dotične ribolovne sezone u okviru njihovih aktivnosti u ribolovnim zonama koje nisu senegalske.

2.4.	Promatrači na koćaricama za dubokomorski pridneni ribolov ne smiju ostati na plovilu duže od dva mjeseca. Promatrači ostaju na plovilu samo onoliko dugo koliko im je potrebno da obave svoje dužnosti.

3. Paušalni financijski doprinos

3.1.

U trenutku uplate godišnje pristojbe vlasnici tunolovaca plivaričara s hladnjačom, plovila s ribarskim štapovima i plovila s plutajućim parangalima Upravi za zaštitu i praćenje ribarstva (Direction de la protection et de la surveillance des pêches, DPSP) za svako plovilo uplaćuju paušalni doprinos u iznosu od 600 EUR namijenjen ispravnom odvijanju programa promatrača.

3.2.	U trenutku uplate tromjesečne pristojbe vlasnici koćarica za svako plovilo DPSP-u uplaćuju i paušalni doprinos u iznosu od 150 EUR namijenjen ispravnom odvijanju programa promatrača.

4. Plaće promatrača

Troškove plaće i doprinosa za socijalno osiguranje promatrača snosi Senegal.

5. Uvjeti ukrcaja

5.1.	Uvjete za ukrcaja promatrača, a posebno vrijeme njegova boravka na plovilu, sporazumno utvrđuju vlasnik plovila ili njegov zastupnik i Senegal.

5.2.	S promatračem se na plovilu postupa kao s časnikom. Ipak, kod smještaja promatrača na plovilu uzima se u obzir tehnička struktura plovila.

5.3.	Troškove smještaja i hrane na plovilu snosi vlasnik plovila.

5.4.	Zapovjednik poduzima sve što je u njegovoj nadležnosti da osigura fizičku sigurnost i opću dobrobit promatrača.

5.5.

Promatraču se pružaju sve pogodnosti potrebne za obavljanje njegovih dužnosti. Ima pristup sredstvima komunikacije i dokumentima povezanima s ribolovnim aktivnostima plovila, a posebno očevidnicima o ribolovu i navigacijskom dnevniku te onim dijelovima plovila koji su izravno povezani s njegovim dužnostima.

6. Obveze promatrača

Za cijelog boravka na plovilu promatrač:

6.1.	poduzima sve potrebne mjere kako ne bi prekidao ili ometao ribolovne aktivnosti;

6.2.	pažljivo postupa sa stvarima i opremom na plovilu;

6.3.	poštuje povjerljivost svih dokumenata koji pripadaju plovilu.

7. Ukrcaj i iskrcaj promatrača

7.1.	Promatrač stupa na dužnost u luci koju odredi vlasnik plovila.

7.2.	Vlasnik plovila ili njegov predstavnik 10 dana prije ukrcaja obavješćuje Senegal o datumu, vremenu i luci ukrcaja promatrača. Ako se promatrač ukrcava u stranoj zemlji, njegove troškove putovanja do luke ukrcaja snosi vlasnik plovila.

7.3.	Ako promatrač ne dođe na ukrcaj u roku od 12 sati od dogovorenog datuma i vremena, vlasnik plovila automatski se oslobađa od obveze ukrcavanja promatrača na plovilo. Plovilo je tada slobodno napustiti luku i započeti obavljati ribolovne aktivnosti.

7.4.	Ako se promatrač ne iskrca s plovila u jednoj od senegalskih luka, vlasnik plovila o svojem trošku osigurava povratak promatrača u Senegal u najkraćem mogućem roku.

8. Dužnosti promatrača

Dužnosti znanstvenih promatrača jesu:

—	ispravno vođenje izvješća o izlascima u ribolov i bilježenje osnovnih informacija o ribolovu (geografska pozicija plovila, vremena početka i kraja ribolovnih operacija, broj povlačenja mreže, prema potrebi, broj parangala i uređaja za privlačenje ribe (FAD uređaji) itd.)),

—	prikupljanje informacija o posebnim ulovima (količina i veličina) i o usputnim ulovima, posebno za glavonošce, rakove i pridnene ribe te za morske pse, morske kornjače, morske sisavce i morske ptice,

—	biološko uzorkovanje za potrebe znanstvenih istraživanja o razmnožavanju, rastu i identitetu stokova; uzorkovanje se provodi prema znanstvenom protokolu nacionalnog instituta nadležnog za ribarstvena istraživanja,

—	ako je riječ o tunolovcima, promatranje i izvješćivanje o FAD uređajima, u skladu s ICCAT-ovim programom promatrača donesenim u okviru višegodišnjeg programa za očuvanje tropske tune i upravljanje tropskom tunom,

—	provođenje svih ostalih znanstvenih dužnosti koje je preporučila zajednička znanstvena radna skupina.

9. Izvješće promatrača

9.1.	Prije napuštanja plovila promatrač zapovjedniku plovila uručuje izvješće o svojim opažanjima. Zapovjednik plovila ima pravo unijeti primjedbe u izvješće promatrača. Izvješće potpisuju promatrač i zapovjednik. Zapovjednik dobiva primjerak izvješća promatrača.

9.2.	Promatrač podnosi izvješće Senegalu, koji jedan primjerak izvješća prosljeđuje Uniji u roku od osam dana nakon iskrcaja promatrača.

Odjeljak 6.

Inspekcijski pregled na moru i u luci

1. Inspekcijski pregled na moru

1.1.	U senegalskim ribolovnim zonama inspekcijski pregled na moru ribarskih plovila Unije s odobrenjem za ribolov provode plovila i inspektori Senegala koji se mogu jasno identificirati kao inspektori zaduženi za kontrolu ribarstva.

1.2.	Prije ukrcaja na plovilo senegalski inspektori obavješćuju plovilo Unije o svojoj odluci obavljanja inspekcijskog pregleda. Inspekcijski pregled provode najviše dva inspektora koji prije provođenja inspekcijskog pregleda moraju dokazati svoj identitet i službenu kvalifikaciju inspektora.

1.3.	Senegalski inspektori zadržavaju se na ribarskom plovilu Unije samo onoliko dugo koliko im je potrebno za obavljanje dužnosti povezanih s inspekcijskim pregledom. Inspekcijski pregled obavljaju tako da što manje utječu na plovilo, njegovu ribolovnu aktivnost i teret.

1.4.	Senegal može dopustiti Uniji da sudjeluje u inspekcijskom pregledu na moru kao promatrač.

1.5.	Zapovjednik ribarskog plovila Unije omogućuje senegalskim inspektorima ukrcaj na plovilo i obavljanje njihova posla.

1.6.

Nakon završetka svakog inspekcijskog pregleda senegalski inspektori sastavljaju izvješće o inspekcijskom pregledu. Zapovjednik ribarskog plovila Unije ima pravo unijeti primjedbe u izvješće o inspekcijskom pregledu. Izvješće o inspekcijskom pregledu potpisuju inspektor koji je sastavio izvješće i zapovjednik ribarskog plovila Unije.

1.7.	Prije napuštanja plovila senegalski inspektori uručuju primjerak izvješća o inspekcijskom pregledu zapovjedniku ribarskog plovila Unije. U slučaju kršenja Senegal jedan primjerak izvješća o inspekcijskom pregledu dostavlja Uniji u roku od 8 dana nakon inspekcijskog pregleda.

2. Inspekcijski pregled u luci

2.1.	Inspekcijski pregled u luci ribarskih plovila Unije koja u senegalskoj luci obavljaju prekrcaj ili iskrcaj ulova ostvarenih u senegalskoj zoni provode ovlašteni inspektori.

2.2.

Inspekcijski pregled obavljaju najviše dva inspektora koji prije provođenja inspekcijskog pregleda moraju dokazati svoj identitet i službenu kvalifikaciju inspektora. Senegalski inspektori zadržavaju se na ribarskom plovilu Unije samo onoliko dugo koliko im je potrebno da obave poslove povezane s inspekcijskim pregledom koji obavljaju tako da što manje utječu na plovilo, iskrcaj, prekrcaj i teret.

2.3.	Senegal može dopustiti Uniji da sudjeluje u inspekcijskom pregledu u luci kao promatrač.

2.4.	Zapovjednik ribarskog plovila Unije senegalskim inspektorima omogućuje obavljanje njihova posla.

2.5.

Nakon završetka svakog inspekcijskog pregleda senegalski inspektor sastavlja izvješće o inspekcijskom pregledu. Zapovjednik ribarskog plovila Unije ima pravo unijeti primjedbe u izvješće o inspekcijskom pregledu. Izvješće o inspekcijskom pregledu potpisuju inspektor koji je sastavio izvješće i zapovjednik ribarskog plovila Unije.

2.6.	Nakon završetka inspekcijskog pregleda senegalski inspektor uručuje zapovjedniku ribarskog plovila Unije primjerak izvješća o inspekcijskom pregledu. Senegal jedan primjerak izvješća o inspekcijskom pregledu dostavlja Uniji u roku od 8 dana nakon inspekcijskog pregleda.

Odjeljak 7.

Kršenja

1. Postupanje u slučaju kršenja

1.1.	Svako kršenje koje počini ribarsko plovilo Unije s odobrenjem za ribolov u skladu s ovim Prilogom navodi se u izvješću o inspekcijskom pregledu. To se izvješće šalje Uniji i državi zastave u najkraćem mogućem roku.

1.2.	Zapovjednikovim potpisivanjem izvješća o inspekcijskom pregledu ne dovodi se u pitanje pravo vlasnika plovila na obranu u okviru postupka zbog navodnog kršenja.

2. Zadržavanje plovila – informativni sastanak

2.1.	Ako je navodno kršenje predviđeno važećim senegalskim zakonodavstvom, svako ribarsko plovilo Unije koje je počinilo to kršenje može biti primorano prekinuti svoje ribolovne aktivnosti i, ako se nalazi na moru, vratiti se u luku Dakar.

2.2.	Senegal u roku od 24 sata obavješćuje Uniju o svakom zadržavanju ribarskog plovila Unije s odobrenjem za ribolov. Uz tu obavijest prilaže se dokumentacija kojom se dokazuje navodno kršenje.

2.3.

Prije nego što poduzme bilo kakve mjere protiv plovila, zapovjednika, posade ili tereta, osim mjera radi zaštite dokaza, Senegal na zahtjev Unije organizira informativni sastanak u roku od jednog radnog dana od obavijesti o zadržavanju plovila kako bi se razjasnile činjenice koje su dovele do zadržavanja plovila i obrazložile daljnje mjere koje se mogu poduzeti. Tom informativnom sastanku može prisustvovati predstavnik države zastave plovila.

3. Sankcije za kršenje – postupak nagodbe

3.1.	Sankcije za navodno kršenje određuje Senegal u skladu s važećim nacionalnim zakonodavstvom.

3.2.

Ako postupanja povezana s kršenjem uključuju sudski postupak, prije njegova pokretanja i pod uvjetom da kršenje ne uključuje kazneno djelo, između Senegala i Unije provodi se postupak nagodbe kako bi se odredili uvjeti i težina sankcije. Postupak nagodbe mora završiti najkasnije 3 dana nakon obavijesti o zadržavanju plovila.

3.3.	U tom postupku nagodbe mogu sudjelovati predstavnici države zastave plovila i Unije.

4. Sudski postupak – bankovno jamstvo

4.1.

Ako se postupkom nagodbe ne postigne nagodba te se slučaj kršenja propisa iznese pred nadležni sud, vlasnik plovila koje je počinilo kršenje polaže bankovno jamstvo u banku koju je odredio Senegal, u iznosu koji je odredio Senegal, a koje pokriva troškove povezane sa zadržavanjem plovila, procijenjenom novčanom kaznom i eventualnom odštetom. Bankovno jamstvo ne može se osloboditi sve do okončanja sudskog postupka.

4.2.

Nakon donošenja presude bankovno jamstvo bez odgode se oslobađa i vraća vlasniku plovila:

a)	u cijelosti ako nije izrečena nikakva sankcija;

b)	u visini preostalog iznosa ako je sankcija novčana kazna koja je niža od iznosa bankovnog jamstva.

4.3.	Senegal obavješćuje Uniju o ishodu sudskog postupka u roku od 8 dana od donošenja presude.

5. Puštanje plovila i posade

Plovilu i njegovoj posadi dopušta se napuštanje luke nakon podmirenja sankcije utvrđene u okviru postupka nagodbe ili nakon polaganja bankovnog jamstva.

Odjeljak 8.

Participativni nadzor u suzbijanju ribolova NNN

1. Cilj

Kako bi se pojačao nadzor nad ribolovnim aktivnostima na otvorenome moru i suzbio ribolov NNN, ribarska plovila Unije obavješćuju o prisutnosti svakog ribarskog plovila u senegalskim ribolovnim zonama koje nije na popisu stranih plovila s odobrenjem za ribolov u Senegalu, koji je dostavio Senegal.

2. Postupak

2.1.	Kada zapovjednik ribarskog plovila Unije uoči ribarsko plovilo koje obavlja ribolovne aktivnosti koje bi mogle činiti ribolov NNN, on može prikupiti što više informacija o uočenom.

2.2.	Izvješća o uočavanju tih aktivnosti bez odgode se šalju istodobno senegalskim tijelima i nadležnom tijelu države zastave plovila koje je te aktivnosti uočilo, koje ih šalje Europskoj komisiji ili organizaciji koju ona odredi.

2.3.	Europska komisija te informacije dostavlja Senegalu.

3. Reciprocitet

Senegal u najkraćem mogućem roku Uniji šalje sva izvješća koja posjeduje o uočavanju plovila za ribolov koja obavljaju aktivnosti koje bi mogle činiti ribolov NNN u senegalskim ribolovnim zonama.

POGLAVLJE V.

Ukrcavanje pomoraca

1. Vlasnici ribarskih plovila Unije koja obavljaju ribolov u okviru ovog Protokola zapošljavaju državljane afričkih, karipskih i pacifičkih zemalja (zemlje AKP-a) u skladu sa sljedećim uvjetima i ograničenjima:

—	za tunolovce plivaričare i plovila s parangalima, najmanje 25 % pomoraca ukrcanih tijekom ribolovne sezone tune u senegalskoj ribolovnoj zoni podrijetlom je iz Senegala ili eventualno iz zemlje AKP-a,

—	za plovila za ribolov s ribarskim štapovima, najmanje 30 % pomoraca ukrcanih tijekom ribolovne sezone u senegalskoj ribolovnoj zoni podrijetlom je iz Senegala ili eventualno iz zemlje AKP-a,

—	za koćarice za dubokomorski pridneni ribolov, najmanje 25 % pomoraca ukrcanih tijekom ribolovne sezone u senegalskoj ribolovnoj zoni podrijetlom je iz Senegala ili eventualno iz zemlje AKP-a.

2. Vlasnici plovila nastoje ukrcati pomorce podrijetlom iz Senegala.

3. Na pomorce koji se ukrcavaju na plovila Unije primjenjuju se načela i prava temeljnih konvencija Međunarodne organizacije rada (ILO). To se posebno odnosi na slobodu udruživanja i stvarno priznavanje prava na kolektivno pregovaranje radnika te na ukidanje diskriminacije pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja.

4. Ugovori o radu senegalskih pomoraca, čiji po jedan primjerak dobivaju tijelo nadležno za pomorstvo i potpisnici ugovora, sastavljaju se između predstavnika vlasnika plovila i pomoraca i/ili njihovih sindikata ili njihovih predstavnika. Tim se ugovorima pomorcima jamče dostojni radni i životni uvjeti, odgovarajuća socijalna sigurnost koja im pripada u skladu s važećim zakonodavstvom i standardima ILO-a, uključujući životno osiguranje i osiguranje u slučaju bolesti i nezgode.

5. Pomorcima iz zemalja AKP-a plaće isplaćuju vlasnici plovila. Plaće sporazumno utvrđuju vlasnici plovila ili njihovi predstavnici i pomorci i/ili njihovi sindikati ili njihovi predstavnici. Međutim, uvjeti plaćanja pomoraca iz zemalja AKP-a ne smiju biti lošiji od standarda ILO-a.

6. Svi pomorci zaposleni na ribarskim plovilima Unije moraju se javiti zapovjedniku određenog plovila dan prije predviđenog datuma ukrcaja. Ako se pomorac ne pojavi na dogovoreni datum u dogovoreno vrijeme ukrcaja, vlasnik plovila automatski se oslobađa obveze ukrcavanja pomorca.

7. Vlasnici plovila dostavljaju informacije o ukrcanim pomorcima na godišnjoj osnovi. Te informacije moraju uključivati podatke o broju pomoraca koji su državljani:

Unije;

b)	pojedine zemlje AKP-a, pri čemu su državljani Senegala navedeni odvojeno od državljana drugih zemalja AKP-a,

c)	pojedine zemlje koja nije zemlja AKP-a i nije država članica Unije.

(1) Uredba (EU) 2017/2403 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o održivom upravljanju vanjskim ribarskim flotama i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1006/2008 (SL EU L 347, 28.12.2017, str. 81.).

Dodaci Prilogu

Dodatak 1.

Obrazac zahtjeva za izdavanje odobrenja za ribolov

Dodatak 2.

Tehnička specifikacija za pridnene vrste

Dodatak 3.

Tehnička specifikacija za tunu

Dodatak 4.

Elektronički očevidnik o ribolovu

Dodatak 5.

Sustav za satelitsko praćenje (VMS)

Dodatak 6.

Podaci za kontakt tijela Senegala i država članica zastave

Dodatak 1.

SPORAZUM O PARTNERSTVU U RIBARSTVU IZMEĐU SENEGALA I EUROPSKE UNIJE

Dodatak 2.

TEHNIČKA SPECIFIKACIJA ZA DUBOKOMORSKE PRIDNENE VRSTE

1.	Ciljane vrste:

Ciljane su vrste senegalski oslić (Merluccius senegalensis) i benguelski oslić (Merluccius polli).

2.	Ribolovna zona:

Zona u kojoj je dopušten ribolov određena je sljedećim elementima (1):

(a)	zapadno od 016° 53′ 42″ Z od senegalsko-mauritanijske granice do 15° 40′ 00″ S,

(b)	više od 15 nautičkih milja od polazne crte koja spaja točke 15° 40′ 00″ S i 15° 15′ 00″ S,

(c)	više od 12 nautičkih milja od polazne crte koja spaja točke 15° 15′ 00″ S i 15° 00′ 00″ S,

(d)	više od 8 nautičkih milja od polazne crte koja spaja točke 15° 00′ 00″ S i 14° 32′ 30″ S,

(e)	zapadno od 017° 30′ 00″ Z na području od 14° 32′ 30″ S do 14° 04′ 00″ S,

(f)	zapadno od 017° 22′ 00″ Z na području od 14° 04′ 00″ S do sjeverne senegalsko-gambijske granice,

(g)	zapadno od 017° 35′ 00″ Z na području od južne senegalsko-gambijske granice do 12° 33′ 00″ S,

(h)	južno od azimuta 137° od točke P9 (12° 33′ 00″ S, 017° 35′ 00″ Z) do presijecanja s azimutom 220° od Rta Roxo kako bi se uzeo u obzir Sporazum o upravljanju i suradnji između Senegala i Gvineje Bisau.

3.	Dopušteni alat:

Klasična pridnena povlačna mreža (koća) ili mreža za osliće najmanje veličine oka mrežnog tega od 70 mm. Zabranjena je upotreba svih sredstava i uređaja kojima bi se mrežno oko moglo zatvoriti ili čiji bi učinak mogao smanjiti njegovo selektivno djelovanje. Međutim, kako bi se izbjeglo njihovo trošenje ili trganje, iznimno je dopušteno postavljanje zaštitnih pregača od mreže ili drugih materijala na prednji dio sake pridnenih povlačnih mreža (koća). Te se pregače postavljaju jedino na prednje i bočne rubove sake povlačne mreže (koće). Za stražnju stranu povlačne mreže (koće) dopušteno je upotrebljavati zaštitna sredstva pod uvjetom da se sastoje od samo jednog dijela mreže od istog materijala kao i saka, čija veličina rastegnutog oka mrežnog tega iznosi najmanje 300 mm. Zabranjeno je udvostručavanje pređe sake povlačnih mreža (koća), bez obzira na to je li riječ o jednonitnoj ili višenitnoj pređi.

4.	Usputni ulovi (2):

15 % glavonožaca, 5 % rakova i 20 % ostalih dubokomorskih pridnenih riba.

Postoci usputnih ulova utvrđeni u prvom retku izračunavaju se na kraju svakog izlaska u ribolov na temelju ukupne mase ulova u skladu sa senegalskim zakonodavstvom.

Zabranjeno je zadržavanje na plovilu, prekrcaj, iskrcaj, skladištenje i prodaja cijelih primjeraka ili nekih dijelova prečnousta zaštićenih u okviru Unijinog Akcijskog plana za očuvanje morskih pasa i upravljanje njima te u okviru regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom i nadležnih regionalnih organizacija za ribarstvo: trupana oblokrilca (Carcharhinus longimanus), svilenkastog morskog psa (Carcharhinus falciformis), velike bijele psine (Carcharodon carcharias), psine goleme (Cetorhinus maximus), kučine (Lamna nasus), velikooke lisice (Alopias superciliosus), sklata (Squatina squatina), divovske mante (Manta birostris) i mlatova (Sphyrna zygaena).

Slučajni ulovi prečnousta koje je zabranjeno zadržavati na plovilu ne smiju se ozlijediti. Ulovljeni primjerci odmah se puštaju u more.

Zabranjeno je zadržavanje na plovilu, prekrcaj, iskrcaj, skladištenje i prodaja pelagičnih vrsta, među ostalim vrsta Trachurus spps, Sardina pilchardus, Scomber spps i Sardinella spp.

5.	Dopuštena količina ulova i pristojbe:

Dopuštena količina ulova:

1 750 tona godišnje

Pristojba:

95 EUR po toni

Pristojba se izračunava na kraju svakog tromjesečja u kojem je plovilo imalo odobrenje za ribolov, uzimajući u obzir ulove ostvarene u tom razdoblju.

Uvjet za dobivanje povlastice jest predujam u iznosu od 500 EUR po plovilu, koji se odbija od ukupnog iznosa pristojbe, a uplaćuje se na početku svakog tromjesečja u kojem je plovilo imalo odobrenje za ribolov.

Ostalo

—	Broj plovila s odobrenjem za ribolov

2 plovila

—	Vrsta plovila s odobrenjem za ribolov

Ribarske koćarice za dubokomorski pridneni ribolov

—	Ukrcaj pomoraca iz Senegala ili drugih zemalja AKP-a

25 % posade

—	Godišnji biološki oporavak

od 1. svibnja do 30. lipnja (3)

Obvezno je ukrcavanje promatrača na svaku koćaricu.

(1) Prema potrebi, ribolovna zona može se odrediti i koordinatama granica poligona u kojem je dopušten ribolov. Senegalska tijela obavješćuju Europsku komisiju o tim koordinatama prije stupanja na snagu ovog Protokola.

(2) Ta će odredba prema potrebi biti preispitana nakon jedne godine primjene.

(3) Razdoblje biološkog oporavka, poput drugih tehničkih mjera očuvanja, podlijegat će evaluaciji na kraju prve godine primjene Protokola i, na preporuku znanstvene radne skupine, može podlijegati eventualnim prilagodbama uzimajući u obzir stanje stokova.

Dodatak 3.

TEHNIČKE SPECIFIKACIJE ZA TUNOLOVCE PLIVARIČARE S HLADNJAČOM, PLOVILA S RIBARSKIM ŠTAPOVIMA I PLOVILA S PLUTAJUĆIM PARANGALIMA

1. Ribolovne zone

Povlastica za dubokomorski pelagični ribolov omogućuje sljedeće:

1.1.	tunolovcima s ribarskim štapovima i tunolovcima plivaričarima za lov svježe ribe i s hladnjačama, pravo na tunolov na cijelom području voda pod senegalskom jurisdikcijom;

1.2.

plovilima s plutajućim parangalima koja ciljano love igluna, pravo na postavljanje parangala:

—	više od 15 nautičkih milja od polazne crte od senegalsko-mauritanijske granice do 14° 25' 00" S,

—	zapadno od 17 ° 15′ 00″ Z na području od 14° 25′ 00″ S i sjeverne senegalsko-gambijske granice,

—	zapadno od 17° 15' 00" Z, na području od južne senegalsko-gambijske granice do granice između Senegala i Gvineje Bisau.

2. Vrste čiji je ribolov zabranjen

U skladu s Konvencijom o migratornim vrstama i rezolucijama ICCAT-a zabranjen je ribolov divovske mante (Manta birostris) psine goleme (Cetorhinus maximus), velike bijele psine (Carcharodon carcharias), velikooke morske lisice (Alopias superciliosus), mlata iz porodice Sphyrnidae (osim Sphyrna tiburo), trupana oblokrilca (Carcharhinus longimanus), svilenkastog morskog psa (Carcharhinus falciformis) i kitopsine (Rhincodon typus).

U skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1185/2003 od 26. lipnja 2003. (1) zabranjeno je odstranjivanje i čuvanje peraja morskog psa na plovilu te njihov prekrcaj ili iskrcaj. Ne dovodeći u pitanje prethodno navedeno, kako bi se olakšalo skladištenje na plovilu, peraje morskog psa mogu se djelomično odrezati i prisloniti uz trup, no ne smiju se odstraniti s trupa prije iskrcaja.

U skladu s preporukama ICCAT-a stranke nastoje smanjiti slučajni učinak ribolovnih aktivnosti na kornjače i morske ptice provedbom mjera kojima se povećavaju izgledi za preživljavanje slučajno ulovljenih jedinki.

3. Alati i vrste

TUNOLOVCI PLIVARIČARI

Dopušteni alat: okružujuća mreža plivarica.

Ciljane vrste: žutoperajna tuna (Thunnus albacares), velikooka tuna (Thunnus obesus), tunj prugavac (Katsuwonus pelamis).

Usputni ulovi: u skladu s preporukama ICCAT-a i FAO-a.

PLOVILA S RIBARSKIM ŠTAPOVIMA

Dopušteni alat: ribarski štapovi.

Ciljane vrste: žutoperajna tuna (Thunnus albacares), velikooka tuna (Thunnus obesus), tunj prugavac (Katsuwonus pelamis).

Usputni ulovi: u skladu s preporukama ICCAT-a i FAO-a.

PLOVILA S PLUTAJUĆIM PARANGALIMA

Dopušteni alat: plutajući parangal.

Ciljane vrste: iglun (Xiphias gladius), pas modrulj (Prionace glauca), žutoperajna tuna (Thunnus albacares), velikooka tuna (Thunnus obesus).

Usputni ulovi: u skladu s preporukama ICCAT-a i FAO-a.

4. Pristojbe koje plaćaju vlasnici plovila – broj plovila:

Dodatna pristojba po toni ulova

—	plivaričari: 80 EUR za prve tri godine, 85 EUR za posljednje dvije godine,

—	plovila s ribarskim štapovima: 75 EUR za čitavo trajanje Protokola,

—	plovila s plutajućim parangalima: 75 EUR za čitavo trajanje Protokola,

Godišnja paušalna pristojba

Za tunolovce plivaričare: 18 500 EUR

Za plovila s ribarskim štapovima: 13 000 EUR

Za plovila s plutajućim parangalima: 3 525 EUR

Paušalna pristojba za promatrače

600 EUR po plovilu godišnje

Pristojba za pomoćno plovilo

3 500 EUR po plovilu godišnje

Broj plovila s odobrenjem za ribolov

28 tunolovaca plivaričara

5 plovila s plutajućim parangalima

10 plovila s ribarskim štapovima

(1) Uredba Vijeća (EZ) br. 1185/2003 od 26. lipnja 2003. o uklanjanju peraja morskih pasa na plovilima (SL L 167, 4.7.2003., str. 1.).

Dodatak 4.

Elektronički očevidnik o ribolovu (ERS)

1. Komunikacija putem ERS-a

1.	Država zastave i Senegal imenuju po jednog dopisnika za ERS koji će biti točka za kontakt za pitanja koja se odnose na uvođenje ERS-a. Država zastave i Senegal međusobno se obavješćuju o podacima za kontakt svojih dopisnika za ERS i, prema potrebi, te podatke bez odgode ažuriraju.

2.	Plovilo šalje podatke ERS svojoj državi zastave, koja ih automatski dostavlja Senegalu.

3.	Podaci se u formatu UN-CEFACT prenose putem mreže FLUX koju omogućuje Europska komisija.

4.	Međutim stranke se mogu dogovoriti da se tijekom prijelaznog razdoblja podaci prenose putem sustava DEH (Data Exchange Highway) u formatu EU-ERS (v 3.1).

FMC države zastave automatski i bez odgode šalje neposredne poruke (COE, COX, PNO) koje dolaze s plovila FMC-u Senegala. Druge vrste poruka također se automatski prosljeđuju jednom dnevno od datuma početka upotrebe formata UN-CEFACT, a dotad se bez odgode stavljaju na raspolaganje FMC-u Senegala, na automatski zahtjev FMC-u države zastave putem središnjeg čvora Europske komisije. Nakon početka upotrebe novog formata, stari će se format upotrebljavati samo za posebne zahtjeve koji se odnose na podatke koji prethode uvođenju novog formata.

FMC Senegala odmah povratnom porukom potvrđuje primitak podataka ERS primljenih u neposrednoj poruci kojom se potvrđuje valjanost primljene poruke. Potvrda primitka ne šalje se za podatke koje Senegal zaprimi kao odgovor na zahtjev koji je sam podnio. Svi podaci ERS Senegala smatraju se povjerljivima.

2. Kvar elektroničkog sustava za prijenos podataka na plovilu ili komunikacijskog sustava

1.	FMC države zastave i FMC Senegala bez odgode se međusobno obavješćuju o svakom problemu koji bi mogao utjecati na prijenos podataka ERS na plovilima.

2.	Ako FMC Senegala ne zaprimi podatke koje je trebalo prenijeti plovilo, o tome bez odgode obavješćuje FMC države zastave. FMC države zastave u najkraćem roku istražuje uzroke nezaprimanja podataka ERS te o nalazima istrage obavješćuje FMC Senegala.

Ako je do kvara došlo u prenošenju podataka između plovila i FMC-a države zastave, FMC države zastave to bez odgode javlja zapovjedniku ili subjektu plovila ili, ako to nije moguće, njegovu zastupniku. Čim zaprimi obavijest, zapovjednik plovila podatke koji nedostaju šalje nadležnim tijelima države zastave bilo kojim odgovarajućim sredstvom komunikacije, najkasnije do ponoći (00:00 h).

U slučaju neispravnosti sustava ERS ugrađenog na plovilu zapovjednik ili subjekt plovila osigurava popravak ili zamjenu sustava ERS u roku od deset dana od utvrđivanja neispravnosti. Nakon isteka tog roka plovilo više ne smije obavljati ribolov u ribolovnoj zoni i mora je napustiti ili pristati u jednoj od luka Senegala u roku od dvadeset i četiri sata. Plovilo smije napustiti luku ili se vratiti u ribolovnu zonu tek kad FMC njegove države zastave utvrdi da sustav ERS ponovno ispravno funkcionira.

5.	Ako FMC Senegala nije zaprimio podatke ERS zbog kvara na elektroničkom sustavu pod kontrolom Unije ili Senegala, odgovorna stranka odmah poduzima sve mjere kako bi se kvar otklonio u najkraćem roku. Čim se problem riješi drugu se stranku o tome odmah obavješćuje.

FMC države zastave FMC-u Senegala svaka 24 sata šalje, bilo kojim dostupnim elektroničkim sredstvom komunikacije, sve podatke ERS koje je država zastave zaprimila od zadnjeg prijenosa podataka. Isti se postupak primjenjuje na zahtjev Senegala ako održavanje traje duže od dvadeset i četiri (24) sata, a utječe na sustave pod kontrolom Unije. Senegal o tome obavješćuje svoje nadležne kontrolne službe, kako se ne bi smatralo da plovila Unije ne ispunjavaju svoje obveze o prijenosu podataka ERS. FMC države zastave osigurava da se podaci koji nedostaju unesu u elektroničku bazu podataka koju FMC održava u skladu s točkom 1. Dodatka 5.

3. Alternativna sredstva komunikacije

Adresa e-pošte FMC-a Senegala koju treba upotrebljavati u slučaju kvara na sustavu ERS/VMS dostavlja se prije početka primjene ovog Protokola.

Mora se upotrebljavati:

—	za obavijesti o ulasku i izlasku te obavijesti o ulovima na plovilu pri ulasku i izlasku,

—	za obavijesti o iskrcaju i prekrcaju te obavijesti o ulovima koji se prekrcavaju, iskrcavaju ili ostaju na plovilu,

—	za privremeno zamjensko slanje podataka u slučaju kvara na sustavu ERS/VMS.

Dodatak 5.

Sustav za satelitsko praćenje plovila (VMS)

1. Obavijesti o poziciji plovila – sustav VMS

Prva zabilježena pozicija nakon ulaska u senegalsku zonu identificira se oznakom „ENT”. Sve sljedeće pozicije identificiraju se oznakom „POS”, osim prve zabilježene pozicije nakon izlaska iz senegalske zone, koja se identificira oznakom „EXI”.

FMC države zastave plovila osigurava automatsku obradu i, prema potrebi, elektronički prijenos poruka o poziciji. Poruke o poziciji bilježe se u bazi podataka na siguran način i čuvaju tijekom razdoblja od tri (3) godine.

2. Slanje poruka o poziciji koje obavlja plovilo u slučaju kvara na sustavu VMS

Zapovjednik u svakom trenutku osigurava da sustav VMS njegova plovila bude potpuno osposobljen te da se poruke o poziciji na ispravan način šalju FMC-u države zastave.

U slučaju kvara sustav VMS plovila popravlja se ili zamjenjuje u roku od trideset dana. Nakon isteka tog roka plovilo više ne smije obavljati ribolov u senegalskoj zoni.

Plovila s neispravnim sustavom VMS koja obavljaju ribolov u senegalskoj zoni FMC-u države zastave šalju poruke o poziciji elektroničkom poštom, radijskom vezom ili telefaksom najmanje svaka četiri sata uz pružanje svih obveznih informacija.

3. Neispravnost komunikacijskog sustava

Senegal osigurava sukladnost svoje elektroničke opreme s elektroničkom opremom FMC-a države zastave i bez odgode obavješćuje Uniju o svakoj neispravnosti u komunikaciji i u primanju poruka o poziciji kako bi se što prije pronašlo odgovarajuće tehničko rješenje. Eventualni sporovi u tom pogledu rješavaju se u okviru Zajedničkog odbora.

Zapovjednik plovila smatra se odgovornim za svako dokazano upletanje u rad VMS-a plovila radi ometanja njegova djelovanja ili krivotvorenja poruka o poziciji plovila. Svako kršenje podliježe sankcijama predviđenima važećim senegalskim zakonodavstvom.

4. Preispitivanje učestalosti slanja poruka o poziciji

Na temelju pisanih dokaza kojima se dokazuje kršenje Senegal može od FMC-a države zastave, uz dostavu primjerka Uniji, zatražiti da skrati razmak između slanja poruka o poziciji plovila na svakih trideset (30) minuta tijekom utvrđenog istražnog razdoblja. Senegal te pisane dokaze mora poslati FMC-u države zastave i Uniji. FMC države zastave bez odgode šalje Senegalu poruke o poziciji u skladu u novim razmacima.

Na kraju određenog istražnog razdoblja Senegal obavješćuje FMC države zastave i Uniju o eventualnim dodatnim mjerama.

5. Slanje poruka VMS Senegalu

Oznaka „ER” i dvostruka kosa crta (//) označavaju kraj zapisa

Podatak

Oznaka

Obvezno (O)/

Neobvezno (N)

Napomene

Početak zapisa

Podatak o sustavu koji označava početak zapisa

Primatelj

Podatak o poruci – primatelj (troslovna oznaka države, ISO-3166)

Pošiljatelj

Podatak o poruci – pošiljatelj (troslovna oznaka države, ISO-3166)

Država zastave

Podatak o poruci – država zastave (troslovna oznaka, ISO-3166)

Vrsta poruke

Podatak o poruci – vrsta poruke (ENT, POS, EXI, MAN)

Radijski pozivni znak (IRCS)

Podatak o poruci – međunarodni radijski pozivni znak plovila (IRCS)

Interni referentni broj ugovorne stranke

Podatak o plovilu – broj ugovorne stranke (troslovna oznaka, ISO-3166) iza koje slijedi broj

Vanjski registracijski broj

Podatak o plovilu – broj istaknut na boku plovila (ISO-8859.1)

Geografska širina

Podatak o poziciji – pozicija plovila u stupnjevima i minutama N/S DD.ddd (WGS84)

Geografska dužina

Podatak o poziciji – pozicija plovila u stupnjevima i minutama E/W DD.ddd (WGS84)

Smjer

Smjer plovila na ljestvici od 360°

Brzina

Brzina plovila u desetinkama čvorova

Datum

Podatak o poziciji plovila – datum bilježenja pozicije UTC (GGGGMMDD)

Vrijeme

Podatak o poziciji plovila – sat bilježenja pozicije UTC (HHMM)

Kraj zapisa

Podatak o sustavu koji označava kraj zapisa

U formatu NAF svaki prijenos podataka strukturiran je na sljedeći način:

—	oznake podataka u skladu su s normom ISO 8859.1 Dvostruka kosa crta (//) i oznaka „SR” označavaju početak prijenosa.

—	svaki podatak označen je odgovarajućom oznakom i razdvojen od drugih podataka dvostrukom kosom crtom (//).

—	jedna kosa crta (/) razdvaja oznaku polja i podatak.

Senegal prije početka privremene primjene ovog Protokola obavješćuje trebaju li se podaci iz VMS-a dostavljati putem sustava FLUX TL u formatu UN-CEFACT.

Dodatak 6.

PODACI ZA KONTAKT TIJELA SENEGALA I DRŽAVA ČLANICA ZASTAVE

SENEGAL:

1. Uprava za morsko ribarstvo

Adresa: LOT 1 SPHÈRE MINISTÉRIELLE DE DIAMNIADIO, 2e ÉTAGE, BÂTIMENT D

E-pošta: magoudiaby@yahoo.fr

Telefon: 00221 33 849 84 40

2. Za zahtjeve za izdavanje odobrenja za ribolov

Adresa: LOT 1 SPHÈRE MINISTÉRIELLE DE DIAMNIADIO, 2e ÉTAGE, BÂTIMENT D

E-pošta: layee78@yahoo.fr

E-pošta (dodatna): magoudiaby@yahoo.fr

Telefon: 00221 33 849 84 40

3. Uprava za zaštitu i praćenje ribarstva (DPSP) i obavijesti o ulasku i izlasku

Ime FMC-a (pozivni znak): PAPA SIERA

Radio: kanal 16 VHF

Ujutro (od 08:00 do 10:00): [provjeriti] Hz

Poslijepodne (od 14:00 do 17:00): [provjeriti] Hz

Adresa: FENETRE MERMOZ, CORNICHE OUEST DAKAR

E-pošta: surpeche@hotmail.com

E-pošta (dodatna): crrsdpsp@gmail.com

Telefon: +221 338602465

4. Centar za oceanografska istraživanja Dakar-Thiaroye (Centre de recherches océanographiques de Dakar-Thiaroye - CRODT)

Adresa: POLE DE RECHERCHE ISRA/HANN, BP 2241 DAKAR

E-pošta: hamet.diadhiou@isra.sn

E-pošta (dodatna): hamet_diadhiou@yahoo.fr

Telefon: 00221 33 832 82 62

DRŽAVE ČLANICE ZASTAVE:

Unija će Senegalu dostaviti relevantne podatke za kontakt država članica zastave prije početka privremene primjene ovog Protokola.

20.11.2019

Službeni list Europske unije

L 299/55

PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2019/1930

оd 18. studenoga 2019.

o izmjeni Provedbene odluke (EU) 2019/570 u pogledu kapaciteta sustava rescEU

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2019) 8130)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Odluku br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu (1), a posebno njezin članak 32. stavak 1. točku (g),

budući da:

(1)

Odlukom br. 1313/2013/EU utvrđuje se pravni okvir sustava rescEU. Riječ je o pričuvi kapaciteta na razini Unije kojima se želi pružiti pomoć u vrlo zahtjevnim situacijama u kojima ukupni postojeći kapaciteti na nacionalnoj razini i oni koje države članice stave na raspolaganje u Europskim udruženim kapacitetima za civilnu zaštitu ne mogu osigurati djelotvoran odgovor na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem.

(2)	Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2019/570 (2) utvrđuju se početni sastav sustava rescEU u smislu kapaciteta i njegovi zahtjevi u pogledu kvalitete. Početni kapaciteti sustava rescEU sastojali su se od kapaciteta za gašenje šumskih požara zrakoplovima i helikopterima.

(3)	U skladu s člankom 12. stavkom 2. Odluke br. 1313/2013/EU sastav rescEU-a utvrđuje se uzimajući u obzir utvrđene i nove rizike, sveukupne kapacitete i nedostatke na razini Unije. Jedno od glavnih područja primjene rescEU-a trebala bi biti hitna medicinska pomoć.

(4)	U području hitne medicinske pomoći analizom utvrđenih i novih rizika te kapaciteta i nedostataka na razini Unije pokazalo se da su potrebni kapaciteti rescEU-a za medicinsku evakuaciju žrtava katastrofa zrakom (dalje u tekstu „Medevac”) i zdravstveni tim za hitne slučajeve tip 3 (EMT tip 3).

(5)	Kako bi se spriječio rizik prijenosa bolesti od pacijenata s vrlo zaraznim bolestima, trebale bi postojati dvije različite vrste kapaciteta Medevac – za evakuaciju žrtava katastrofa s vrlo zaraznim bolestima i evakuaciju drugih žrtava katastrofa, s bolestima koje nisu zarazne.

(6)

Zdravstveni tim za hitne slučajeve (EMT) rasporediv je tim liječnika i drugog ključnog osoblja koje je osposobljeno i opremljeno za liječenje bolesnika pogođenih katastrofom. Svjetska zdravstvena organizacija razvrstava zdravstvene timove za hitne slučajeve u tri različita tipa prema razini skrbi koju nude. Budući da ni jedna država članica trenutačno nema kapaciteta za zdravstveni tim za hitne slučajeve tip 3 koji može odgovoriti na zahtjev jedne od vlada za tu razinu kliničke skrbi, riječ je o nedostatku kapaciteta za odgovor na razini Unije.

(7)

Kapaciteti za Medevac i zdravstveni tim za hitne slučajeve tip 3 kapaciteti su koji bi mogli odgovarati na katastrofe male vjerojatnosti, ali visokog učinka te bi se, prema potrebi i ako se provedbenim aktima definiraju kao kapaciteti koji su uspostavljeni radi odgovora na rizike male vjerojatnosti, ali visokog učinka, kako je predviđeno u članku 32. podtočki (ha) Odluke br. 1313/2013/EU, za osiguranje raspoloživosti i rasporedivosti tih kapaciteta pružala potpuna financijska pomoć Unije.

(8)	Kako bi se osigurala provedba članka 12. stavka 2. Odluke br. 1313/2013/EU, kapaciteti za Medevac i zdravstveni tim za hitne slučajeve tip 3 trebali bi biti dio sastava rescEU-a.

(9)	U skladu s člankom 12. stavkom 4. Odluke br. 1313/2013/EU zahtjevi u pogledu kvalitete kapaciteta za odgovor koji su dio sustava rescEU trebaju biti utvrđeni nakon savjetovanja s državama članicama i temeljiti se na uspostavljenim međunarodnim normama ako takve norme već postoje.

(10)

S obzirom na nedostatak uspostavljenih međunarodnih normi za kapacitete za medicinsku evakuaciju zrakom, zahtjevi u pogledu kvalitete kapaciteta za medicinsku evakuaciju zrakom trebali bi se temeljiti na postojećim općim zahtjevima za module u okviru Europskih udruženih kapaciteta za civilnu zaštitu i najboljim praksama u sklopu Mehanizma Unije. Zahtjevi u pogledu kvalitete za zdravstveni tim za hitne slučajeve tip 3 trebali bi se temeljiti na minimalnim standardima koje predviđa Svjetska zdravstvena organizacija.

(11)

Kako bi se osigurala financijska pomoć Unije za razvoj tih kapaciteta u skladu s člankom 21. stavkom 3. Odluke br. 1313/2013/EU, trebalo bi utvrditi njihove ukupne procijenjene troškove. Ukupne procijenjene troškove trebalo bi izračunati uzimajući u obzir kategorije prihvatljivih troškova utvrđene u Prilogu I.A toj odluci.

(12)	Provedbenu odluku (EU) 2019/570 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(13)	Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem odbora iz članka 33. stavka 1. Odluke br. 1313/2013/EU,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Provedbena odluka (EU) 2019/570 mijenja se kako slijedi:

članak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)

točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)	financiranja kapaciteta tijekom prijelaznog razdoblja iz članka 35. Odluke br. 1313/2013/EU;”;

(b)

dodaju se sljedeće točke (c) i (d):

„(c)	ukupnih procijenjenih troškova kapaciteta sustava rescEU za medicinsku evakuaciju zrakom;

(d)	ukupnih procijenjenih troškova kapaciteta sustava rescEU za zdravstveni tim za hitne slučajeve tip 3.”;

umeće se sljedeći članak 1.a:

„Članak 1.a

Definicije

Za potrebe ove Odluke, primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)

„kapacitet za medicinsku evakuaciju zrakom (‘Medevac’)“ znači kapacitet za odgovor koji se može koristiti za evakuaciju zrakom pacijenata s vrlo zaraznim bolestima i onih s bolestima koje nisu zarazne, npr. pacijenata kojima je potrebna intenzivna njega, onih koje je potrebno imobilizirati tijekom prijevoza na nosilima i onih s lakšim ozljedama;

(2)	‘zdravstveni tim za hitne slučajeve tip 3’ znači rasporediv tim liječnika i drugog ključnog osoblja koje je osposobljeno i opremljeno za liječenje bolesnika pogođenih katastrofom te pruža složenu bolničku kiruršku skrb, uključujući intenzivnu njegu.”;

u članku 2. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1.

Sustav rescEU sastoji se od sljedećih kapaciteta:

—	kapaciteta za gašenje šumskih požara iz zraka,

—	kapaciteta za medicinsku evakuaciju zrakom,

—	kapaciteta za zdravstveni tim za hitne slučajeve.

Kapaciteti iz stavka 1. uključuju sljedeće:

(a)	kapacitete za gašenje šumskih požara zrakoplovima;

(b)	kapacitete za gašenje šumskih požara helikopterima;

(c)	kapacitete za medicinsku evakuaciju pacijenata s vrlo zaraznim bolestima zrakom;

(d)	kapacitete za medicinsku evakuaciju žrtava katastrofa zrakom;

(e)	kapacitete za zdravstveni tim za hitne slučajeve tip 3: bolnička skrb.”;

umeću se sljedeći članci 3.a i 3.b:

„Članak 3.a

Ukupni procijenjeni troškovi kapaciteta sustava rescEU za medicinsku evakuaciju zrakom

1. Pri izračunu ukupnog procijenjenog troška kapaciteta sustava rescEU za medicinsku evakuaciju zrakom uzimaju se u obzir sve kategorije troškova iz Priloga I.A Odluci br. 1313/2013/EU.

2. Ukupni procijenjeni troškovi iz kategorije iz točke 1. Priloga I.A Odluci br. 1313/2013/EU za kapacitete za medicinsku evakuaciju pacijenata s vrlo zaraznim bolestima zrakom i kapacitete za medicinsku evakuaciju žrtava katastrofa zrakom izračunavaju se na temelju tržišnih cijena u trenutku kad su kapaciteti kupljeni, unajmljeni ili zakupljeni u skladu s člankom 12. stavkom 3. Odluke br. 1313/2013/EU. Ako države članice kupuju, unajmljuju ili zakupljuju kapacitete sustava rescEU, one Komisiji dostavljaju dokumentaciju o stvarnim tržišnim cijenama ili, ako nema tržišnih cijena za određene sastavnice kapaciteta, istovrijedne dokaze.

3. Ukupni procijenjeni troškovi iz kategorija iz točaka od 2. do 8. Priloga I.A Odluci br. 1313/2013/EU za kapacitete za medicinsku evakuaciju pacijenata s vrlo zaraznim bolestima zrakom i kapacitete za medicinsku evakuaciju žrtava katastrofa zrakom izračunavaju se najmanje jednom tijekom razdoblja svakog višegodišnjeg financijskog okvira uzimajući u obzir informacije dostupne Komisiji, uključujući inflaciju. Komisija te troškove upotrebljava u svrhu pružanja godišnje financijske pomoći.

4. Ukupni procijenjeni troškovi iz stavaka 2. i 3. izračunavaju se ako najmanje jedna država članica iskaže interes za kupnju, unajmljivanje ili zakup kapaciteta sustava rescEU.

Članak 3.b

Ukupni procijenjeni troškovi kapaciteta sustava rescEU za zdravstveni tim za hitne slučajeve tip 3

1. Pri izračunu ukupnog procijenjenog troška kapaciteta za zdravstveni tim za hitne slučajeve tip 3: bolnička skrb uzimaju se u obzir sve kategorije troškova iz Priloga I.A Odluci br. 1313/2013/EU.

2. Ukupni procijenjeni troškovi iz kategorije iz točke 1. Priloga I.A Odluci br. 1313/2013/EU za zdravstveni tim za hitne slučajeve tip 3: bolnička skrb izračunavaju se na temelju tržišnih cijena u trenutku kad su kapaciteti kupljeni, unajmljeni ili zakupljeni u skladu s člankom 12. stavkom 3. Odluke br. 1313/2013/EU. Ako države članice kupuju, unajmljuju ili zakupljuju kapacitete sustava rescEU, one Komisiji dostavljaju dokumentaciju o stvarnim tržišnim cijenama ili, ako nema tržišnih cijena za određene sastavnice kapaciteta, istovrijedne dokaze.

3. Ukupni procijenjeni troškovi iz kategorija iz točaka od 2. do 8. Priloga I.A Odluci br. 1313/2013/EU za zdravstveni tim za hitne slučajeve tip 3: bolnička skrb izračunavaju se najmanje jednom tijekom razdoblja svakog višegodišnjeg financijskog okvira uzimajući u obzir informacije dostupne Komisiji, uključujući inflaciju. Komisija te troškove upotrebljava u svrhu pružanja godišnje financijske pomoći.

4. Ukupni procijenjeni troškovi iz stavaka 2. i 3. izračunavaju se ako najmanje jedna država članica iskaže interes za kupnju, unajmljivanje ili zakup kapaciteta sustava rescEU.”;

5.	Prilog I. mijenja se kako je navedeno u Prilogu ovoj Odluci.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 18. studenoga 2019.

Za Komisiju

Christos STYLIANIDES

Član Komisije

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 924.

(2) Provedbena odluka Komisije (EU) 2019/570 оd 8. travnja 2019. o utvrđivanju pravila za provedbu Odluke br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu kapaciteta sustava rescEU i o izmjeni Provedbene odluke Komisije 2014/762/EU (SL L 99, 10.4.2019., str. 41.).

PRILOG

U Prilogu I. dodaju se sljedeći odjeljci 3., 4. i 5.:

„3. Kapaciteti za medicinsku evakuaciju pacijenata s vrlo zaraznim bolestima zrakom

Zadaće

—	zračni prijevoz pacijenata s vrlo zaraznim bolestima u specijalizirane zdravstvene ustanove u Uniji, uključujući liječenje tijekom leta

Kapaciteti

—	zrakoplov s kapacitetom za prijevoz jednog pacijenta s vrlo zaraznom bolešću ili više takvih pacijenata po letu

—	sposobnost letenja danju i noću

Glavne komponente

—

sustav za sigurno liječenje pacijenata s vrlo zaraznim bolestima tijekom leta, uključujući intenzivnu njegu (1):

—	medicinsko osoblje koje je odgovarajuće osposobljeno za pružanje skrbi pacijentu ili pacijentima s vrlo zaraznim bolestima

—	posebna tehnička i medicinska oprema u zrakoplovu za pružanje skrbi pacijentima s vrlo zaraznim bolestima tijekom leta

—	odgovarajući postupci za osiguravanje izolacije i liječenja pacijenata s vrlo zaraznim bolestima tijekom zračnog prijevoza

—

potpora:

—	posada prilagođena broju pacijenata s vrlo zaraznim bolestima i planu leta

—	odgovarajući postupci kojima se osiguravaju rukovanje opremom, postupanje s otpadom i dekontaminacija u skladu s utvrđenim međunarodnim normama, uključujući, prema potrebi, mjerodavno zakonodavstvo Unije

Samodostatnost

—	skladištenje opreme i održavanje opreme modula

—	oprema za komunikaciju s relevantnim partnerima, posebno onima zaduženima za koordinaciju na terenu

Raspoređivanje

—	raspoloživost za polazak najkasnije 24 sata nakon prihvaćanja ponude

—	za međukontinentalne evakuacije sposobnost letenja 12 sati bez potrebe za opskrbom gorivom

4. Kapaciteti za medicinsku evakuaciju žrtava katastrofa zrakom

Zadaće

—	zračni prijevoz žrtava katastrofa u specijalizirane zdravstvene ustanove u Uniji

Kapaciteti

—	zrakoplov s ukupnim kapacitetom za prijevoz najmanje šest pacijenta kojima je potrebna intenzivna njega i s kapacitetom za prijevoz pacijenata na nosilima i onih koji mogu sjediti, ili oboje

—	sposobnost letenja danju i noću

Glavne komponente

—

liječenje pacijenata tijekom leta, uključujući intenzivnu njegu:

—	medicinsko osoblje koje je odgovarajuće osposobljeno za liječenje različitih vrsta pacijenata u zrakoplovu

—	posebna tehnička i medicinska oprema u zrakoplovu kako bi se tijekom leta mogla pružati stalna odgovarajuća skrb različitim vrstama pacijenata

—	odgovarajući postupci za osiguravanje prijevoza pacijenata i njihova liječenja tijekom leta

—

potpora:

—	posada i medicinsko osoblje prilagođeni broju i vrsti pacijenata i planu leta

Samodostatnost

—	skladištenje opreme i održavanje opreme modula

—	oprema za komunikaciju s relevantnim partnerima, posebno onima zaduženima za koordinaciju na terenu

Raspoređivanje

—	raspoloživost za polazak najkasnije 24 sata nakon prihvaćanja ponude

—	za avione sposobnost letenja 6 sati bez potrebe za opskrbom gorivom

5. Kapaciteti za zdravstveni tim za hitne slučajeve tip 3: bolnička skrb

Zadaće

—	pružati bolničku skrb i složene operacije kako je opisano u okviru globalne inicijative Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za zdravstvene timove za hitne slučajeve

Kapaciteti

—	minimalne mogućnosti liječenja u skladu s globalnom inicijativom WHO-a za zdravstvene timove za hitne slučajeve

—	dnevna i noćna služba (prema potrebi 24 sata dnevno 7 dana u tjednu)

Glavne komponente

—	u skladu s normama globalne inicijative WHO-a za zdravstvene timove za hitne slučajeve

Samodostatnost

—	tim bi trebao biti samodostatan tijekom cijelog trajanja raspoređivanja; primjenjuju se članak 12. Provedbene odluke 2014/762/EU i norme globalne inicijative WHO-a za zdravstvene timove za hitne slučajeve

Raspoređivanje

—	raspoloživost za polazak najkasnije 48 sati – 72 sata nakon prihvaćanja ponude te mogućnost djelovanja na lokaciji u roku od 5 do 7 dana

—	raspoloživost za djelovanje tijekom najmanje 8 tjedana izvan Unije i najmanje 14 dana unutar Unije”

(1) Takav sustav može uključivati korištenje kontejnerima.

20.11.2019

Službeni list Europske unije

L 299/61

PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2019/1931

оd 19. studenoga 2019.

o izmjeni Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU o mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2019) 8424)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 89/662/EEZ od 11. prosinca 1989. o veterinarskim pregledima u trgovini unutar Zajednice s ciljem uspostave unutarnjeg tržišta (1), a posebno njezin članak 9. stavak 4.,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 90/425/EEZ od 26. lipnja 1990. o veterinarskim pregledima koji se primjenjuju u trgovini određenim živim životinjama i proizvodima unutar Unije s ciljem uspostave unutarnjeg tržišta (2), a posebno njezin članak 10. stavak 4.,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2002/99/EZ od 16. prosinca 2002. o utvrđivanju zdravstvenih pravila za životinje kojima se uređuje proizvodnja, prerada, stavljanje u promet i unošenje proizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih prehrani ljudi (3), a posebno njezin članak 4. stavak 3.,

budući da:

(1)

Provedbenom odlukom Komisije 2014/709/EU (4) utvrđuju se mjere kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama u kojima su zabilježeni slučajevi te bolesti kod domaćih ili divljih svinja (predmetne države članice). U dijelovima od I. do IV. Priloga toj provedbenoj odluci utvrđuju se i popisuju određena područja u predmetnim državama članicama, razvrstana prema razini rizika s obzirom na epidemiološku situaciju u pogledu te bolesti. Prilog Provedbenoj odluci 2014/709/EU nekoliko je puta izmijenjen kako bi se uzele u obzir promjene epidemiološke situacije u Uniji u pogledu afričke svinjske kuge, koje se trebaju odražavati u tom prilogu. Prilog Provedbenoj odluci 2014/709/EU zadnji je put izmijenjen Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2019/1900 (5) nakon slučajeva izbijanja afričke svinjske kuge u Rumunjskoj.

(2)

Direktivom Vijeća 2002/60/EZ (6) utvrđuju se minimalne mjere Unije koje treba poduzeti za kontrolu afričke svinjske kuge. Konkretno, člankom 9. Direktive 2002/60/EZ predviđa se uspostava zaraženog i ugroženog područja ako je službeno potvrđena afrička svinjska kuga kod svinja na gospodarstvu, a člancima 10. i 11 te direktive utvrđuju se mjere koje treba poduzeti na zaraženim i ugroženim područjima kako bi se spriječilo širenje navedene bolesti. Novija su iskustva pokazala da su mjere utvrđene Direktivom 2002/60/EZ djelotvorne u kontroli širenja te bolesti, a posebno mjere čišćenja i dezinfekcije zaraženih gospodarstava te druge mjere povezane s iskorjenjivanjem te bolesti.

(3)

Od datuma donošenja Provedbene odluke (EU) 2019/1900 zabilježeni su novi slučajevi afričke svinjske kuge kod divljih svinja u Poljskoj. Osim toga, epidemiološka situacija u Litvi poboljšala se u pogledu domaćih svinja zahvaljujući mjerama koje ta država članica provodi u skladu s Direktivom 2002/60/EZ.

(4)

Uzimajući u obzir djelotvornost mjera koje se primjenjuju u Litvi u skladu s Direktivom 2002/60/EZ, a posebno onih utvrđenih u članku 10. stavku 4. točki (b) i članku 10. stavku 5. te direktive, te u skladu s mjerama za smanjenje rizika od afričke svinjske kuge navedenima u Kodeksu o zdravlju kopnenih životinja Svjetske organizacije za zdravlje životinja (Kodeks OIE-a), određena područja u okruzima Šiauliai i Marijampolė u Litvi trenutačno navedena u dijelu III. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU trebalo bi sada uvrstiti u dio II. tog priloga s obzirom na istek roka od tri mjeseca od datuma završnog čišćenja i dezinfekcije zaraženog gospodarstva te zato što na tim područjima u posljednja tri mjeseca nisu zabilježena izbijanja afričke svinjske kuge, u skladu s Kodeksom OIE-a. Budući da se u dijelu III. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU nalazi popis područja na kojima epidemiološka situacija još nije stabilna i brzo se mijenja, kad se na područjima navedenima u tom dijelu provode izmjene, posebnu pozornost uvijek treba posvetiti učinku na okolna područja, kao što je učinjeno u tom slučaju.

(5)

Nakon tih nedavnih slučajeva afričke svinjske kuge kod divljih svinja u Poljskoj i uzimajući u obzir trenutačnu epidemiološku situaciju u Uniji, regionalizacija u toj državi članici preispitana je i ažurirana. Osim toga, postojeće mjere za upravljanje rizicima također su preispitane i ažurirane. Te izmjene treba navesti u Prilogu Provedbenoj odluci 2014/709/EU.

(6)

U studenome 2019. zabilježena su dva slučaja afričke svinjske kuge kod divljih svinja u okruzima wschowski i nowosolski u Poljskoj, na području koje trenutačno nije navedeno u Prilogu Provedbenoj odluci 2014/709/EU i koje je od najbližeg područja trenutačno navedenog u Prilogu udaljeno manje od 300 kilometara. Ti slučajevi afričke svinjske kuge kod divljih svinja znače da je stupanj rizika povećan, što bi se trebalo odražavati u tom prilogu. U skladu s tim, područje Poljske pogođeno nedavnim slučajevima afričke svinjske kuge trebalo bi sada navesti u dijelu I. i dijelu II. tog priloga.

(7)

Kako bi se uzele u obzir nedavne promjene u epidemiološkom razvoju afričke svinjske kuge u Uniji i spremno odgovorilo na rizike povezane sa širenjem te bolesti, trebalo bi utvrditi nova dostatno velika područja visokog rizika u Litvi i Poljskoj te ih navesti u dijelovima I. i II. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU. Prilog Provedbenoj odluci 2014/709/EU trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(8)	Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Prilog Provedbenoj odluci 2014/709/EU zamjenjuje se tekstom iz Priloga ovoj Odluci.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 19. studenoga 2019.

Za Komisiju

Vytenis ANDRIUKAITIS

Član Komisije

(1) SL L 395, 30.12.1989., str. 13.

(2) SL L 224, 18.8.1990., str. 29.

(3) SL L 18, 23.1.2003., str. 11.

(4) Provedbena odluka Komisije 2014/709/EU od 9. listopada 2014. o mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama i o stavljanju izvan snage Provedbene odluke 2014/178/EU (SL L 295, 11.10.2014., str. 63.).

(5) Provedbena odluka Komisije (EU) 2019/1900 оd 12. studenoga 2019. o izmjeni Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU o mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama (SL L 292, 13.11.2019., str. 4.).

(6) Direktiva Vijeća 2002/60/EZ od 27. lipnja 2002. o utvrđivanju posebnih odredaba za kontrolu afričke svinjske kuge i o izmjeni Direktive 92/119/EEZ koja se odnosi na tješinsku bolest i afričku svinjsku kugu (SL L 192, 20.7.2002., str. 27.).

PRILOG

Prilog Provedbenoj odluci 2014/709/EU zamjenjuje se sljedećim:

„PRILOG

DIO I.

1. Belgija

Sljedeća područja u Belgiji:

in Luxembourg province:

the area is delimited clockwise by:

Frontière avec la France,

Rue Mersinhat,

La N818jusque son intersection avec la N83,

La N83 jusque son intersection avec la N884,

La N884 jusque son intersection avec la N824,

La N824 jusque son intersection avec Le Routeux,

Le Routeux,

Rue d’Orgéo,

Rue de la Vierre,

Rue du Bout-d’en-Bas,

Rue Sous l’Eglise,

Rue Notre-Dame,

Rue du Centre,

La N845 jusque son intersection avec la N85,

La N85 jusque son intersection avec la N40,

La N40 jusque son intersection avec la N802,

La N802 jusque son intersection avec la N825,

La N825 jusque son intersection avec la E25-E411,

La E25-E411jusque son intersection avec la N40,

N40: Burnaimont, Rue de Luxembourg, Rue Ranci, Rue de la Chapelle,

Rue du Tombois,

Rue Du Pierroy,

Rue Saint-Orban,

Rue Saint-Aubain,

Rue des Cottages,

Rue de Relune,

Rue de Rulune,

Route de l’Ermitage,

N87: Route de Habay,

Chemin des Ecoliers,

Le Routy,

Rue Burgknapp,

Rue de la Halte,

Rue du Centre,

Rue de l’Eglise,

Rue du Marquisat,

Rue de la Carrière,

Rue de la Lorraine,

Rue du Beynert,

Millewée,

Rue du Tram,

Millewée,

N4: Route de Bastogne, Avenue de Longwy, Route de Luxembourg,

Frontière avec le Grand-Duché de Luxembourg,

Frontière avec la France,

La N87 jusque son intersection avec la N871 au niveau de Rouvroy,

La N871 jusque son intersection avec la N88,

La N88 jusque son intersection avec la rue Baillet Latour,

La rue Baillet Latour jusque son intersection avec la N811,

La N811 jusque son intersection avec la N88,

La N88 jusque son intersection avecla N883 au niveau d’Aubange,

La N883 jusque son intersection avec la N81 au niveau d’Aubange,

La N81 jusque son intersection avec la E25-E411,

La E25-E411 jusque son intersection avec la N40,

La N40 jusque son intersection avec la rue du Fet,

Rue du Fet,

Rue de l’Accord jusque son intersection avec la rue de la Gaume,

Rue de la Gaume jusque son intersection avec la rue des Bruyères,

Rue des Bruyères,

Rue de Neufchâteau,

Rue de la Motte,

La N894 jusque son intersection avec laN85,

La N85 jusque son intersection avec la frontière avec la France.

2. Estonija

Sljedeća područja u Estoniji:

—	Hiiu maakond.

3. Mađarska

Sljedeća područja u Mađarskoj:

—

Békés megye 950150, 950250, 950350, 950450, 950550, 950650, 950660, 950750, 950850, 950860, 950950, 950960, 950970, 951050, 951150, 951250, 951260, 951350, 951450, 951460, 951550, 951650, 951750, 951950, 952050, 952250, 952350, 952450, 952550, 952650, 952750, 952850, 953270, 953350, 953450, 953510, 956250, 956350, 956450, 956550, 956650 és 956750 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

—	Bács-Kiskun megye 601650, 601750, 601850, 601950, 602050, 603250, 603750 és 603850 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

—	Budapest: 1 kódszámú, vadgazdálkodási tevékenységre nem alkalmas területe,

—	Csongrád megye 800150, 800160, 800250, 802220, 802260, 802310 és 802450 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

—	Fejér megye 403150, 403160, 403260, 404250, 404550, 404560, 404650, 404750, 405450, 405550, 405650, 405750, 405850, 406450, 406550, 406650 és 407050 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

—

Hajdú-Bihar megye 900750, 901250, 901260, 901270, 901350, 901551, 901560, 901570, 901580, 901590, 901650, 901660, 902450, 902550, 902650, 902660, 902670, 902750, 903650, 903750, 903850, 903950, 903960, 904050, 904060, 904150, 904250, 904350, 904950, 904960, 905050, 905060, 905070, 905080, 905150, 905250 és 905260 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

—	Heves megye 702550, 703360, 704150, 704250, 704350, 704450, 704550, 704650, 704750, és 705350 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

—	Jász-Nagykun-Szolnok megye 750150, 750160, 750250, 750260, 750350, 750450, 750460, 751250, 751260, 754450, 754550, 754560, 754570, 754650, 754750, 754950, 755050, 755150, 755250, 755350 és 755450 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

—	Komárom-Esztergom megye 252460, 252850, 252860, 252950, 252960, 253050, 253150, 253250, 253350 és 253450 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

—	Nógrád megye 552010, 552150, 552250, 552350, 552450, 552460, 552520, 552550, 552610, 552620, 552710, 552850, 552860, 552950, 552970, 553050, 553110, 553250, 553260, 553350, 553650, 553750, 553850, 553910és 554050 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

—

Pest megye 570150, 570250, 570350, 570450, 570550, 570650, 570750, 570850, 571050, 571150, 571250, 571350, 571550, 571610, 571750, 571760, 572150, 572250, 572350, 572550, 572650, 572750, 572850, 572950, 573150, 573350, 573360, 573450, 573850, 574150, 574350, 574360, 574550, 574650, 574750, 574950, 575050,575150, 575250, 575350, 575950, 576050, 576150, 576250, 576350, 576450, 576950, 577050, 577150, 577250, 577350, 577450, 577950, 578850, 578950, 579250, 579550, 579650, 579750, 580050 és 580450 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

—	Szabolcs-Szatmár-Bereg megye 851950, 852350, 852450, 852550, 852750, 853560, 853650, 853751, 853850, 853950, 853960, 854050, 854150, 854250, 854350, 855350, 855450, 855550, 855650, 855660 és 855850 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe.

4. Latvija

Sljedeća područja u Latviji:

—	Alsungas novads,

—	Kuldīgas novada Gudenieku pagasts,

—	Pāvilostas novads,

—	Stopiņu novada daļa, kas atrodas uz rietumiem no autoceļa V36, P4 un P5, Acones ielas, Dauguļupes ielas un Dauguļupītes,

—	Ventspils novada Jūrkalnes pagasts,

—	Grobiņas novads,

—	Rucavas novada Dunikas pagasts.

5. Litva

Sljedeća područja u Litvi:

—	Klaipėdos rajono savivaldybės: Agluonėnų, Priekulės, Veiviržėnų, Judrėnų, Endriejavo ir Vėžaičių seniūnijos,

—	Plungės rajono savivaldybės: Alsėdžių, Babrungo, Kulių, Nausodžio, Paukštakių, Platelių, Plungės miesto, Šateikių ir Žemaičių Kalvarijos seniūnijos,

—	Skuodo rajono savivaldybė,

6. Poljska

Sljedeća područja u Poljskoj:

w województwie warmińsko-mazurskim:

gminy Wielbark i Rozogi w powiecie szczycieńskim,

gminy Janowiec Kościelny, Janowo i Kozłowo w powiecie nidzickim,

powiat działdowski,

gminy Łukta, Miłomłyn, Dąbrówno, Grunwald i Ostróda z miastem Ostróda w powiecie ostródzkim,

gminy Kisielice, Susz, Iława z miastem Iława, Lubawa z miastem Lubawa, w powiecie iławskim,

w województwie podlaskim:

gmina Rudka, część gminy Brańsk położona na północ od linii od linii wyznaczonej przez drogę nr 66 biegnącą od wschodniej granicy gminy do granicy miasta Brańsk i miasto Brańsk w powiecie bielskim,

część gminy Poświętne położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 681 w powiecie białostockim,

gminy Kulesze Kościelne, Nowe Piekuty, Szepietowo, Wysokie Mazowieckie z miastem Wysokie Mazowieckie, Czyżew w powiecie wysokomazowieckim,

gminy Miastkowo, Nowogród, Śniadowo i Zbójna w powiecie łomżyńskim,

powiat zambrowski,

w województwie mazowieckim:

powiat ostrołęcki,

powiat miejski Ostrołęka,

gminy Bielsk, Brudzeń Duży, Drobin, Gąbin, Łąck, Nowy Duninów, Radzanowo, Słupno i Stara Biaław powiecie płockim,

powiat miejski Płock,

powiat sierpecki,

powiat żuromiński,

gminy Andrzejewo, Brok, Małkinia Górna, Stary Lubotyń, Szulborze Wielkie, Wąsewo, Zaręby Kościelne i Ostrów Mazowiecka z miastem Ostrów Mazowiecka w powiecie ostrowskim,

gminy Dzierzgowo, Lipowiec Kościelny, miasto Mława, Radzanów, Szreńsk, Szydłowo i Wieczfnia Kościelna, w powiecie mławskim,

powiat przasnyski,

powiat makowski,

gminy Gzy, Obryte, Zatory, Pułtusk i część gminy Winnica położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Bielany, Winnica i Pokrzywnica w powiecie pułtuskim,

gminy Brańszczyk, Długosiodło, Rząśnik, Wyszków, Zabrodzie i część gminy Somianka położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 62 w powiecie wyszkowskim,

gminy Puszcza Mariańska, Wiskitki i miasto Żyrardów w powiecie żyrardowskim,

gminy Błędów, Nowe Miasto nad Pilicą i Mogielnica w powiecie grójeckim,

gminy Stara Błotnica, Wyśmierzyce i Radzanów w powiecie białobrzeskim,

gminy Iłża, Jedlińsk, Kowala, Przytyk, Skaryszew, Wierzbica, Wolanów i Zakrzew w powiecie radomskim,

powiat miejski Radom,

powiat szydłowiecki,

powiat przysuski,

gmina Kazanów w powiecie zwoleńskim,

gminy Ciepielów, Chotcza, Lipsko, Rzeczniów i Sienno w powiecie lipskim,

powiat gostyniński,

w województwie lubelskim:

gminy Bełżyce, Borzechów, Niedrzwica Duża, Konopnica i Wojciechów w powiecie lubelskim,

gminy Kraśnik z miastem Kraśnik, Szastarka, Trzydnik Duży, Wilkołaz, Zakrzówek i część gminy Urzędów położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 833 w powiecie kraśnickim,

gminy Batorz, Godziszów, Janów Lubelski, Modliborzyce i Potok Wielki w powiecie janowskim,

gmina Potok Górny w powiecie biłgorajskim,

w województwie podkarpackim:

gminy Wielkie Oczy i Lubaczów z miastem Lubaczów w powiecie lubaczowskim,

gminy Laszki, Wiązownica, Radymno z miastem Radymno i gmina wiejska Jarosław w powiecie jarosławskim,

gminy Bojanów, Pysznica, Zaleszany i miasto Stalowa Wola w powiecie stalowowolskim,

powiat tarnobrzeski,

gmina Sieniawa i Tryńcza w powiecie przeworskim,

powiat leżajski,

powiat niżański,

w województwie świętokrzyskim:

gminy Lipnik, Opatów, Wojciechowice, Sadowie i część gminy Ożarów położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 74 w powiecie opatowskim,

powiat sandomierski,

gmina Brody w powiecie starachowickim,

powiat ostrowiecki,

w województwie łódzkim:

gminy Kocierzew Południowy, Kiernozia, Chąśno, część gminy wiejskiej Łowicz położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 92 i Nieborów w powiecie łowickim,

gminy Biała Rawska, Regnów i Sadkowice w powiecie rawskim,

gminy Bolimów, Kowiesy, Nowy Kawęczyn i Skierniewice w powiecie skierniewickim,

powiat miejski Skierniewice,

w województwie pomorskim:

powiat nowodworski,

gminy Lichnowy, Miłoradz, Nowy Staw, Malbork z miastem Malbork w powiecie malborskim,

gminy Mikołajki Pomorskie, Stary Targ i Sztum w powiecie sztumskim,

powiat gdański,

Miasto Gdańsk,

powiat tczewski,

powiat kwidzyński,

w województwie lubuskim:

gminy Szlichtyngowa i Wschowa w powiecie wschowskim,

gminy Bytom Odrzański, Kolsko, Kożuchów, Nowe Miasteczko, Otyń, miasto Nowa Sól, część gminy wiejskiej Nowa Sól położona na południe i na zachód od linii wyznaczonej przez drogi: nr 315 biegnącą od granicy miasta Nowa Sól do skrzyżowania z drogą nr 321 i drogę nr 321 biegnącą do wschodniej granicy gminy w powiecie nowosolskim,

gminy Babimost, Bojadła, Kargowa, Sulechów, Trzebiechów i Zabór w powiecie zielonogórskim,

powiat miejski Zielona Góra,

gmina Niegosławice w powiecie żagańskim,

w województwie dolnośląskim:

gminy Głogów z miastem Głogów, Pęcław, Jerzmanowa i Żukowice w powiecie głogowskim,

gminy Gaworzyce, Grębocice i Radwanice w powiecie polkowickim,

w województwie wielkopolskim:

gmina Wijewo w powiecie leszczyńskim,

powiat wolsztyński.

7. Rumunjska

Sljedeća područja u Rumunjskoj:

—	Județul Suceava.

8. Slovačka

Sljedeća područja u Slovačkoj:

—	the whole district of Vranov nad Topľou,

—	the whole district of Humenné,

—	the whole district of Snina,

—	the whole district of Sobrance,

—	the whole district of Košice-mesto,

—

in the district of Michalovce, the whole municipalities of Tušice, Moravany, Pozdišovce, Michalovce, Zalužice, Lúčky, Závadka, Hnojné, Poruba pod Vihorlatom, Jovsa, Kusín, Klokočov, Kaluža, Vinné, Trnava pri Laborci, Oreské, Staré, Zbudza, Petrovce nad Laborcom, Lesné, Suché, Rakovec nad Ondavou, Nacina Ves, Voľa, Pusté Čemerné and Strážske,

—	in the district of Košice - okolie, the whole municipalities not included in Part II.

DIO II.

1. Belgija

Sljedeća područja u Belgiji:

in Luxembourg province:

the area is delimited clockwise by:

La frontière avec la France au niveau de Florenville,

La N85 jusque son intersection avec la N894au niveau de Florenville,

La N894 jusque son intersection avec larue de la Motte,

La rue de la Motte jusque son intersection avec la rue de Neufchâteau,

La rue de Neufchâteau,

La rue des Bruyères jusque son intersection avec la rue de la Gaume,

La rue de la Gaume jusque son intersection avec la rue de l’Accord,

La rue de l’Accord,

La rue du Fet,

La N40 jusque son intersection avec la E25-E411,

La E25-E411 jusque son intersection avec la N81 au niveau de Weyler,

La N81 jusque son intersection avec la N883 au niveau d’Aubange,

La N883 jusque son intersection avec la N88 au niveau d’Aubange,

La N88 jusque son intersection avec la N811,

La N811 jusque son intersection avec la rue Baillet Latour,

La rue Baillet Latour jusque son intersection avec la N88,

La N88 jusque son intersection avec la N871,

La N871 jusque son intersection avec la N87 au niveau de Rouvroy,

La N87 jusque son intersection avec la frontière avec la France.

2. Bugarska

Sljedeća područja u Bugarskoj:

—	the whole region of Haskovo,

—	the whole region of Yambol,

—	the whole region of Sliven,

—	the whole region of Stara Zagora,

—	the whole region of Gabrovo,

—	the whole region of Pernik,

—	the whole region of Kyustendil,

—	the whole region of Dobrich,

—	the whole region of Plovdiv,

—	the whole region of Pazardzhik,

—	the whole region of Smolyan,

—	the whole region of Burgas excluding the areas in Part III,

—	the whole region of Veliko Tarnovo excluding the areas in Part III,

—	the whole region of Shumen excluding the areas in Part III,

—	the whole region of Varna excluding the areas in Part III.

3. Estonija

Sljedeća područja u Estoniji:

—	Eesti Vabariik (välja arvatud Hiiu maakond).

4. Mađarska

Sljedeća područja u Mađarskoj:

—

Borsod-Abaúj-Zemplén megye 650100, 650200, 650300, 650400, 650500, 650600, 650700, 650800, 650900, 651000, 651100, 651200, 651300, 651400, 651500, 651610, 651700, 651801, 651802, 651803, 651900, 652000, 652100, 652200, 652300, 652601, 652602, 652603, 652700, 652900, 653000, 653100,653200, 653300, 653401, 653403, 653500, 653600, 653700, 653800, 653900, 654000, 654201, 654202, 654301, 654302, 654400, 654501, 654502, 654600, 654700, 654800, 654900, 655000, 655100, 655200, 655300, 655400, 655500, 655600, 655700, 655800, 655901, 655902, 656000, 656100, 656200, 656300, 656400, 656600, 656701, 656702, 656800, 656900, 657010, 657100, 657300, 657400, 657500, 657600, 657700, 657800, 657900, 658000, 658100, 658201, 658202, 658310, 658401, 658402, 658403, 658404, 658500, 658600, 658700, 658801, 658802, 658901, 658902, 659000, 659100, 659210, 659220, 659300, 659400, 659500, 659601, 659602, 659701, 659800, 659901, 660000, 660100, 660200, 660400, 660501, 660502, 660600 és 660800, valamint 652400, 652500 és 652800 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

—

Hajdú-Bihar megye 900150, 900250, 900350, 900450, 900550, 900650, 900660, 900670, 901850, 900850, 900860, 900930, 900950, 901050, 901150, 901450, 901750, 901950, 902050, 902150, 902250, 902350, 902850, 902860, 902950, 902960, 903050, 903150, 903250, 903350, 903360, 903370, 903450, 903550, 904450, 904460, 904550 és 904650, 904750, 904760, 904850, 904860, 905350, 905360, 905450 és 905550 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

—

Heves megye 700150, 700250, 700260, 700350, 700450, 700460, 700550, 700650, 700750, 700850, 700860, 700950, 701050, 701111, 701150, 701250, 701350, 701550, 701560, 701650, 701750, 701850, 701950, 702050, 702150, 702250, 702260, 702350, 702450, 702750, 702850, 702950, 703050, 703150, 703250, 703350, 703370, 703450, 703550, 703610, 703750, 703850, 703950, 704050, 704850, 704950, 705050, 705150,705250, 705450,705510 és 705610 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

—

Jász-Nagykun-Szolnok megye 750550, 750650, 750750, 750850, 750970, 750980, 751050, 751150, 751160, 751350, 751360, 751450, 751460, 751470, 751550, 751650, 751750, 7151850, 751950, 752150, 752250, 752350, 752450, 752460, 752550, 752560, 752650, 752750, 752850, 752950, 753060, 753070, 753150, 753250, 753310, 753450, 753550, 753650, 753660, 753750, 753850, 753950, 753960, 754050, 754150, 754250, 754360, 754370, 754850, 755550, 755650 és 755750 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

—	Nógrád megye 550110, 550120, 550130, 550210, 550310, 550320, 550450, 550460, 550510, 550610, 550710, 550810, 550950, 551010, 551150, 551160, 551250, 551350, 551360, 551450, 551460, 551550, 551650, 551710, 551810, 551821,552360 és 552960 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

—	Pest megye 570950, 571850, 571950, 572050, 573550, 573650, 574250 és 580150 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

—

Szabolcs-Szatmár-Bereg megye 850950, 851050, 851150, 851250, 851350, 851450, 851550, 851560, 851650, 851660, 851751, 851752, 852850, 852860, 852950, 852960, 853050, 853150, 853160, 853250, 853260, 853350, 853360, 853450, 853550, 854450, 854550, 854560, 854650, 854660, 854750, 854850, 854860, 854870, 854950, 855050, 855150, 855250, 855460, 855750, 855950, 855960, 856051, 856150, 856250, 856260, 856350, 856360, 856450, 856550, 856650, 856750, 856760, 856850, 856950, 857050, 857150, 857350, 857450, 857650, valamint 850150, 850250, 850260, 850350, 850450, 850550, 852050, 852150, 852250, 857550, 850650, 850850, 851851 és 851852 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe.

5. Latvija

Sljedeća područja u Latviji:

—	Ādažu novads,

—	Aizputes novads,

—	Aglonas novads,

—	Aizkraukles novads,

—	Aknīstes novads,

—	Alojas novads,

—	Alūksnes novads,

—	Amatas novads,

—	Apes novads,

—	Auces novads,

—	Babītes novads,

—	Baldones novads,

—	Baltinavas novads,

—	Balvu novads,

—	Bauskas novads,

—	Beverīnas novads,

—	Brocēnu novads,

—	Burtnieku novads,

—	Carnikavas novads,

—	Cēsu novads,

—	Cesvaines novads,

—	Ciblas novads,

—	Dagdas novads,

—	Daugavpils novads,

—	Dobeles novads,

—	Dundagas novads,

—	Durbes novads,

—	Engures novads,

—	Ērgļu novads,

—	Garkalnes novads,

—	Gulbenes novads,

—	Iecavas novads,

—	Ikšķiles novads,

—	Ilūkstes novads,

—	Inčukalna novads,

—	Jaunjelgavas novads,

—	Jaunpiebalgas novads,

—	Jaunpils novads,

—	Jēkabpils novads,

—	Jelgavas novads,

—	Kandavas novads,

—	Kārsavas novads,

—	Ķeguma novads,

—	Ķekavas novads,

—	Kocēnu novads,

—	Kokneses novads,

—	Krāslavas novads,

—	Krimuldas novads,

—	Krustpils novads,

—	Kuldīgas novada Ēdoles, Īvandes, Padures, Rendas, Kabiles, Rumbas, Kurmāles, Pelču, Snēpeles, Turlavas, Laidu un Vārmes pagasts, Kuldīgas pilsēta,

—	Lielvārdes novads,

—	Līgatnes novads,

—	Limbažu novads,

—	Līvānu novads,

—	Lubānas novads,

—	Ludzas novads,

—	Madonas novads,

—	Mālpils novads,

—	Mārupes novads,

—	Mazsalacas novads,

—	Mērsraga novads,

—	Naukšēnu novads,

—	Neretas novads,

—	Ogres novads,

—	Olaines novads,

—	Ozolnieku novads,

—	Pārgaujas novads,

—	Pļaviņu novads,

—	Preiļu novads,

—	Priekules novads,

—	Priekuļu novads,

—	Raunas novads,

—	republikas pilsēta Daugavpils,

—	republikas pilsēta Jelgava,

—	republikas pilsēta Jēkabpils,

—	republikas pilsēta Jūrmala,

—	republikas pilsēta Rēzekne,

—	republikas pilsēta Valmiera,

—	Rēzeknes novads,

—	Riebiņu novads,

—	Rojas novads,

—	Ropažu novads,

—	Rugāju novads,

—	Rundāles novads,

—	Rūjienas novads,

—	Salacgrīvas novads,

—	Salas novads,

—	Salaspils novads,

—	Saldus novads,

—	Saulkrastu novads,

—	Sējas novads,

—	Siguldas novads,

—	Skrīveru novads,

—	Skrundas novads,

—	Smiltenes novads,

—	Stopiņu novada daļa, kas atrodas uz austrumiem no autoceļa V36, P4 un P5, Acones ielas, Dauguļupes ielas un Dauguļupītes,

—	Strenču novads,

—	Talsu novads,

—	Tērvetes novads,

—	Tukuma novads,

—	Vaiņodes novads,

—	Valkas novads,

—	Varakļānu novads,

—	Vārkavas novads,

—	Vecpiebalgas novads,

—	Vecumnieku novads,

—	Ventspils novada Ances, Tārgales, Popes, Vārves, Užavas, Piltenes, Puzes, Ziru, Ugāles, Usmas un Zlēku pagasts, Piltenes pilsēta,

—	Viesītes novads,

—	Viļakas novads,

—	Viļānu novads,

—	Zilupes novads.

6. Litva

Sljedeća područja u Litvi:

—	Alytaus miesto savivaldybė,

—	Alytaus rajono savivaldybė: Alytaus, Alovės, Butrimonių, Daugų, Nemunaičio, Pivašiūnų, Punios, Raitininkų seniūnijos,

—	Anykščių rajono savivaldybė,

—	Akmenės rajono savivaldybė,

—	Biržų miesto savivaldybė,

—	Biržų rajono savivaldybė,

—	Druskininkų savivaldybė,

—	Elektrėnų savivaldybė,

—	Ignalinos rajono savivaldybė,

—	Jonavos rajono savivaldybė,

—	Joniškio rajono savivaldybė,

—	Jurbarko rajono savivaldybė,

—	Kaišiadorių rajono savivaldybė,

—	Kalvarijos savivaldybė,

—	Kauno miesto savivaldybė,

—

Kauno rajono savivaldybė: Domeikavos, Garliavos, Garliavos apylinkių, Karmėlavos, Lapių, Linksmakalnio, Neveronių, Rokų, Samylų, Taurakiemio, Vandžiogalos ir Vilkijos seniūnijos, Babtų seniūnijos dalis į rytus nuo kelio A1, Užliedžių seniūnijos dalis į rytus nuo kelio A1 ir Vilkijos apylinkių seniūnijos dalis į vakarus nuo kelio Nr. 1907,

—	Kelmės rajono savivaldybė,

—	Kėdainių rajono savivaldybė,

—	Kupiškio rajono savivaldybė,

—	Lazdijų rajono savivaldybė,

—	Marijampolės savivaldybė: Degučių, Marijampolės, Mokolų, Liudvinavo ir Narto seniūnijos,

—	Mažeikių rajono savivaldybė,

—	Molėtų rajono savivaldybė,

—	Pagėgių savivaldybė,

—	Pakruojo rajono savivaldybė,

—	Panevėžio rajono savivaldybė,

—	Panevėžio miesto savivaldybė,

—	Pasvalio rajono savivaldybė,

—	Radviliškio rajono savivaldybė,

—	Rietavo savivaldybė,

—	Prienų rajono savivaldybė: Stakliškių ir Veiverių seniūnijos,

—	Plungės rajono savivaldybė: Žlibinų ir Stalgėnų seniūnijos,

—	Raseinių rajono savivaldybė,

—	Rokiškio rajono savivaldybė,

—	Šakių rajono savivaldybė,

—	Šalčininkų rajono savivaldybė,

—	Šiaulių miesto savivaldybė,

—	Šiaulių rajono savivaldybė,

—	Šilutės rajono savivaldybė,

—	Širvintų rajono savivaldybė,

—	Šilalės rajono savivaldybė,

—	Švenčionių rajono savivaldybė,

—	Tauragės rajono savivaldybė,

—	Telšių rajono savivaldybė,

—	Trakų rajono savivaldybė,

—	Ukmergės rajono savivaldybė,

—	Utenos rajono savivaldybė,

—	Varėnos rajono savivaldybė,

—	Vilniaus miesto savivaldybė,

—	Vilniaus rajono savivaldybė,

—	Vilkaviškio rajono savivaldybė: Bartninkų, Gražiškių, Keturvalakių, Kybartų, Klausučių, Pajevonio, Šeimenos, Vilkaviškio miesto, Virbalio, Vištyčio seniūnijos,

—	Visagino savivaldybė,

—	Zarasų rajono savivaldybė.

7. Poljska

Sljedeća područja u Poljskoj:

w województwie warmińsko-mazurskim:

gminy Kalinowo, Prostki i gmina wiejska Ełk w powiecie ełckim,

gminy Elbląg, Gronowo Elbląskie, Milejewo, Młynary, Markusy, Rychliki i Tolkmicko w powiecie elbląskim,

powiat miejski Elbląg,

powiat gołdapski,

gmina Wieliczki w powiecie oleckim,

powiat piski,

gmina Górowo Iławeckie z miastem Górowo Iławeckie w powiecie bartoszyckim,

gminy Biskupiec, Gietrzwałd, Jonkowo, Purda, Stawiguda, Świątki, Olsztynek i miasto Olsztyn oraz część gminy Barczewo położona na południe od linii wyznaczonej przez linię kolejową w powiecie olsztyńskim,

gmina Miłakowo, część gminy Małdyty położona na południowy – zachód od linii wyznaczonej przez linię kolejową biegnącą od Olsztyna do Elbląga i część gminy Morąg położona na południe od linii wyznaczonej przez linię kolejową biegnącą od Olsztyna do Elbląga w powiecie ostródzkim,

część gminy Ryn położona na południe od linii wyznaczonej przez linię kolejową łączącą miejscowości Giżycko i Kętrzyn w powiecie giżyckim,

gminy Braniewo i miasto Braniewo, Frombork, Lelkowo, Pieniężno, Płoskinia oraz część gminy Wilczęta położona na pólnoc od linii wyznaczonej przez drogę nr 509 w powiecie braniewskim,

gmina Reszel, część gminy Kętrzyn położona na południe od linii kolejowej łączącej miejscowości Giżycko i Kętrzyn biegnącej do granicy miasta Kętrzyn, na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 591 biegnącą od miasta Kętrzyn do północnej granicy gminy oraz na zachód i na południe od zachodniej i południowej granicy miasta Kętrzyn, miasto Kętrzyn i część gminy Korsze położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od wschodniej granicy łączącą miejscowości Krelikiejmy i Sątoczno i na wschód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Sątoczno, Sajna Wielka biegnącą do skrzyżowania z drogą nr 590 w miejscowości Glitajny, a następnie na wschód od drogi nr 590 do skrzyżowania z drogą nr 592 i na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 592 biegnącą od zachodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 590 w powiecie kętrzyńskim,

gminy Lubomino i Orneta w powiecie lidzbarskim,

gmina Nidzica w powiecie nidzickim,

gminy Dźwierzuty, Jedwabno, Pasym, Szczytno i miasto Szczytno i Świętajno w powiecie szczycieńskim,

powiat mrągowski,

gmina Zalewo w powiecie iławskim,

w województwie podlaskim:

część gminy Brańsk położona na południe od linii od linii wyznaczonej przez drogę nr 66 biegnącą od wschodniej granicy gminy do granicy miasta Brańsk i część gminy Boćki położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 19 w powiecie bielskim,

powiat grajewski,

powiat moniecki,

powiat sejneński,

gminy Łomża, Piątnica, Jedwabne, Przytuły i Wiznaw powiecie łomżyńskim,

powiat miejski Łomża,

gminy Dziadkowice, Grodzisk, Mielnik, Nurzec-Stacja i Siemiatycze z miastem Siemiatycze w powiecie siemiatyckim,

gminy Białowieża, Czyże, Narew, Narewka, Hajnówka z miastem Hajnówka i część gminy Dubicze Cerkiewne położona na północny wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 1654B w powiecie hajnowskim,

gminy Klukowo, Kobylin-Borzymy i Sokoły w powiecie wysokomazowieckim,

powiat kolneński z miastem Kolno,

gminy Czarna Białostocka, Dobrzyniewo Duże, Gródek, Michałowo, Supraśl, Tykocin, Wasilków, Zabłudów, Zawady i Choroszcz w powiecie białostockim,

powiat suwalski,

powiat miejski Suwałki,

powiat augustowski,

powiat sokólski,

powiat miejski Białystok,

w województwie mazowieckim:

powiat siedlecki,

powiat miejski Siedlce,

gminy Bielany, Ceranów, Kosów Lacki, Repki i gmina wiejska Sokołów Podlaski w powiecie sokołowskim,

powiat węgrowski,

powiat łosicki,

gminy Grudusk, Opinogóra Górna, Gołymin-Ośrodek i część gminy Glinojeck położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 7 w powiecie ciechanowskim,

powiat sochaczewski,

gminy Policzna, Przyłęk, Tczów i Zwoleń w powiecie zwoleńskim,

gminy Garbatka – Letnisko, Gniewoszów i Sieciechów w powiecie kozienickim,

gmina Solec nad Wisłą w powiecie lipskim,

gminy Gózd, Jastrzębia, Jedlnia Letnisko i Pionki z miastem Pionki w powiecie radomskim,

gminy Bodzanów, Bulkowo, Staroźreby i Słubice w powiecie płockim,

powiat nowodworski,

powiat płoński,

gminy Pokrzywnica, Świercze i część gminy Winnica położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Bielany, Winnica i Pokrzywnica w powiecie pułtuskim,

powiat wołomiński,

część gminy Somianka położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 62 w powiecie wyszkowskim,

gminy Borowie, Garwolin z miastem Garwolin, Górzno, Miastków Kościelny, Parysów, Pilawa, Trojanów, Żelechów, część gminy Wilga położona na północ od linii wyznaczonej przez rzekę Wilga biegnącą od wschodniej granicy gminy do ujścia do rzeki Wisły w powiecie garwolińskim,

gmina Boguty – Pianki w powiecie ostrowskim,

gminy Stupsk, Wiśniewo i część gminy Strzegowo położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 7 w powiecie mławskim,

powiat otwocki,

powiat warszawski zachodni,

powiat legionowski,

powiat piaseczyński,

powiat pruszkowski,

gminy Belsk Duży, Goszczyn, Chynów, Grójec, Jasieniec, Pniewy i Warka w powiecie grójeckim,

powiat grodziski,

gminy Mszczonów i Radziejowice w powiecie żyrardowskim,

gminy Białobrzegi i Promna w powiecie białobrzeskim,

powiat miejski Warszawa,

w województwie lubelskim:

powiat bialski,

powiat miejski Biała Podlaska,

gminy Aleksandrów, Biłgoraj z miastem Biłgoraj, Biszcza, Józefów, Księżpol, Łukowa, Obsza i Tarnogród część gminy Frampol położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 74, część gminy Goraj położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 835, część gminy Tereszpol położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 858, część gminy Turobin położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 835 w powiecie biłgorajskim,

gminy Chrzanów i Dzwola w powiecie janowskim,

powiat puławski,

powiat rycki,

gminy Stoczek Łukowski z miastem Stoczek Łukowski, Wola Mysłowska, Trzebieszów, Stanin, gmina wiejska Łuków i miasto Łuków w powiecie łukowskim,

gminy Bychawa, Jabłonna, Krzczonów, Garbów Strzyżewice, Wysokie i Zakrzew w powiecie lubelskim,

gminy Rybczewice i Piaski w powiecie świdnickim,

gmina Fajsławice, część gminy Żółkiewka położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 842 i część gminy Łopiennik Górny położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 17 w powiecie krasnostawskim,

powiat hrubieszowski,

gminy Krynice, Rachanie, Tarnawatka, Łaszczów, Telatyn, Tyszowce i Ulhówek w powiecie tomaszowskim,

część gminy Wojsławice położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od północnej granicy gminy przez miejscowość Wojsławice do południowej granicy gminy w powiecie chełmskim,

gmina Adamów, Miączyn, Sitno, Komarów-Osada, Krasnobród, Łabunie, Zamość, Grabowiec, część gminy Zwierzyniec położona na południowy-wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 858 i część gminy Skierbieszów położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 843 w powiecie zamojskim,

powiat miejski Zamość,

gminy Annopol, Dzierzkowice, Gościeradów i część gminy Urzędów położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 833 w powiecie kraśnickim,

powiat opolski,

w województwie podkarpackim:

gminy Radomyśl nad Sanem i Zaklików w powiecie stalowowolskim,

gminy Horyniec-Zdrój, Cieszanów, Oleszyce i Stary Dzików w powiecie lubaczowskim,

gmina Adamówka w powiecie przeworskim,

w województwie pomorskim:

gminy Dzierzgoń i Stary Dzierzgoń w powiecie sztumskim,

gmina Stare Pole w powiecie malborskim,

w województwie świętokrzyskim:

gmina Tarłów i część gminy Ożarów polożona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 74 w powiecie opatowskim,

w województwie lubuskim:

gmina Sława w powiecie wschowskim,

gmina Kolsko, Siedlisko i część gminy wiejskiej Nowa Sól położona na północ od linii wyznaczonej przez drogi: nr 315 biegnącą od granicy miasta Nowa Sól do skrzyżowania z drogą nr 321 i drogę nr 321 biegnącą do wschodniej granicy gminy w powiecie nowosolskim,

w województwie dolnośląskim:

gmina Kotla w powiecie głogowskim.

8. Slovačka

Sljedeća područja u Slovačkoj:

—	in the district of Košice – okolie, the whole municipalities of Ďurkov, Kalša, Košický Klečenov, Nový Salaš, Rákoš, Ruskov, Skároš, Slančík, Slanec, Slanská Huta, Slanské Nové Mesto, Svinica and Trstené pri Hornáde.

9. Rumunjska

Sljedeća područja u Rumunjskoj:

—	Judeţul Bistrița-Năsăud.

DIO III.

1. Bugarska

Sljedeća područja u Bugarskoj:

—	the whole region of Kardzhali,

—	the whole region of Blagoevgrad,

—	the whole region of Montana,

—	the whole region of Ruse,

—	the whole region of Razgrad,

—	the whole region of Silistra,

—	the whole region of Pleven,

—	the whole region of Vratza,

—	the whole region of Vidin,

—	the whole region of Targovishte,

—	the whole region of Lovech,

—	the whole region of Sofia city,

—	the whole region of Sofia Province,

—

in the region of Shumen:

—

in the municipality of Shumen:

—	Salmanovo,

—	Radko Dimitrivo,

—	Vetrishte,

—	Kostena reka,

—

Vehtovo,

—

Ivanski,

—	Kladenets,

—

Drumevo,

—	the whole municipality of Smyadovo,

—	the whole municipality of Veliki Preslav,

—	the whole municipality of Varbitsa,

—

in the region of Varna:

—	the whole municipality of Dalgopol,

—	the whole municipality of Provadiya,

—

in the region of Veliko Tarnovo:

—	the whole municipality of Svishtov,

—	the whole municipality of Pavlikeni,

—	the whole municipality of Polski Trambesh,

—	the whole municipality of Strajitsa,

—

in Burgas region:

—	the whole municipality of Burgas,

—	the whole municipality of Kameno,

—	the whole municipality of Malko Tarnovo,

—	the whole municipality of Primorsko,

—	the whole municipality of Sozopol,

—	the whole municipality of Sredets,

—	the whole municipality of Tsarevo,

—	the whole municipality of Sungurlare,

—	the whole municipality of Ruen,

—	the whole municipality of Aytos.

2. Litva

Sljedeća područja u Litvi:

—	Alytaus rajono savivaldybė: Simno, Krokialaukio ir Miroslavo seniūnijos,

—	Birštono savivaldybė,

—

Kauno rajono savivaldybė: Akademijos, Alšėnų, Batniavos, Čekiškės, Ežerėlio, Kačerginės, Kulautuvos, Raudondvario, Ringaudų ir Zapyškio seniūnijos, Babtų seniūnijos dalis į vakarus nuo kelio A1, Užliedžių seniūnijos dalis į vakarus nuo kelio A1 ir Vilkijos apylinkių seniūnijos dalis į rytus nuo kelio Nr. 1907,

—	Kazlų Rudos savivaldybė,

—	Marijampolės savivaldybė: Gudelių, Igliaukos, Sasnavos ir Šunskų seniūnijos,

—	Prienų rajono savivaldybė: Ašmintos, Balbieriškio, Išlaužo, Jiezno, Naujosios Ūtos, Pakuonio, Prienų ir Šilavotos seniūnijos,

—	Vilkaviškio rajono savivaldybės: Gižų ir Pilviškių seniūnijos.

3. Poljska

Sljedeća područja u Poljskoj:

w województwie warmińsko-mazurskim:

Gminy Bisztynek, Sępopol i Bartoszyce z miastem Bartoszyce w powiecie bartoszyckim,

gminy Kiwity i Lidzbark Warmiński z miastem Lidzbark Warmiński w powiecie lidzbarskim,

gminy Srokowo, Barciany, część gminy Kętrzyn położona na północ od linii kolejowej łączącej miejscowości Giżycko i Kętrzyn biegnącej do granicy miasta Kętrzyn oraz na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 591 biegnącą od miasta Kętrzyn do północnej granicy gminy i część gminy Korsze położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od wschodniej granicy łączącą miejscowości Krelikiejmy i Sątoczno i na zachód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Sątoczno, Sajna Wielka biegnącą do skrzyżowania z drogą nr 590 w miejscowości Glitajny, a następnie na zachód od drogi nr 590 do skrzyżowania z drogą nr 592 i na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 592 biegnącą od zachodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 590 w powiecie kętrzyńskim,

gmina Stare Juchy w powiecie ełckim,

część gminy Wilczęta położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 509 w powiecie braniewskim,

część gminy Morąg położona na północ od linii wyznaczonej przez linię kolejową biegnącą od Olsztyna do Elbląga, część gminy Małdyty położona na północny – wschód od linii wyznaczonej przez linię kolejową biegnącą od Olsztyna do Elbląga w powiecie ostródzkim,

gminy Godkowo i Pasłęk w powiecie elbląskim,

gminy Kowale Oleckie, Olecko i Świętajno w powiecie oleckim,

powiat węgorzewski,

gminy Kruklanki, Wydminy, Miłki, Giżycko z miastem Giżycko i część gminy Ryn położona na północ od linii kolejowej łączącej miejscowości Giżycko i Kętrzyn w powiecie giżyckim,

gminy Jeziorany, Kolno, Dywity, Dobre Miasto i część gminy Barczewo położona na północ od linii wyznaczonej przez linię kolejową w powiecie olsztyńskim,

w województwie podlaskim:

gminy Orla, Wyszki, Bielsk Podlaski z miastem Bielsk Podlaski i część gminy Boćki położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 19 w powiecie bielskim,

gminy Łapy, Juchnowiec Kościelny, Suraż, Turośń Kościelna, część gminy Poświętne położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 681 w powiecie białostockim,

gminy Kleszczele, Czeremcha i część gminy Dubicze Cerkiewne położona na południowy zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 1654B w powiecie hajnowskim,

gminy Perlejewo, Drohiczyn i Milejczyce w powiecie siemiatyckim,

gmina Ciechanowiec w powiecie wysokomazowieckim,

w województwie mazowieckim:

gminy Łaskarzew z miastem Łaskarzew, Maciejowice, Sobolew i część gminy Wilga położona na południe od linii wyznaczonej przez rzekę Wilga biegnącą od wschodniej granicy gminy do ujścia dorzeki Wisły w powiecie garwolińskim,

powiat miński,

gminy Jabłonna Lacka, Sabnie i Sterdyń w powiecie sokołowskim,

gminy Ojrzeń, Sońsk, Regimin, Ciechanów z miastem Ciechanów i część gminy Glinojeck położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 7 w powiecie ciechanowskim,

część gminy Strzegowo położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 7 w powiecie mławskim,

gmina Nur w powiecie ostrowskim,

gminy Grabów nad Pilicą, Magnuszew, Głowaczów, Kozienice w powiecie kozienickim,

gmina Stromiec w powiecie białobrzeskim,

gminy Czerwińsk nad Wisłą i Naruszewo w powiecie płońskim,

gminy Wyszogród i Mała Wieś w powiecie płockim,

w województwie lubelskim:

gminy Bełżec, Jarczów, Lubycza Królewska, Susiec, Tomaszów Lubelski i miasto Tomaszów Lubelski w powiecie tomaszowskim,

gminy Białopole, Dubienka, Chełm, Leśniowice, Wierzbica, Sawin, Ruda Huta, Dorohusk, Kamień, Rejowiec, Rejowiec Fabryczny z miastem Rejowiec Fabryczny, Siedliszcze, Żmudź i część gminy Wojsławice położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od północnej granicy gminy do miejscowości Wojsławice do południowej granicy gminy w powiecie chełmskim,

powiat miejski Chełm,

gminy Izbica, Gorzków, Rudnik, Kraśniczyn, Krasnystaw z miastem Krasnystaw, Siennica Różana i część gminy Łopiennik Górny położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 17, część gminy Żółkiewka położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 842 w powiecie krasnostawskim,

gmina Stary Zamość, Radecznica, Szczebrzeszyn, Sułów, Nielisz, część gminy Skierbieszów położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 843, część gminy Zwierzyniec położona na północny-zachód od linii wyznaczonej przez droge nr 858 powiecie zamojskim,

część gminy Frampol położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 74, część gminy Goraj położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 835, część gminy Tereszpol położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 858, część gminy Turobin położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 835 w powiecie biłgorajskim,

gminy Hanna, Hańsk, Wola Uhruska, Urszulin, Stary Brus, Wyryki i gmina wiejska Włodawa w powiecie włodawskim,

powiat łęczyński,

gmina Trawniki w powiecie świdnickim,

gminy Adamów, Krzywda, Serokomla, Wojcieszków w powiecie łukowskim,

powiat parczewski,

powiat radzyński,

powiat lubartowski,

gminy Głusk, Jastków, Niemce i Wólka w powiecie lubelskim,

gminy Mełgiew i miasto Świdnik w powiecie świdnickim,

powiat miejski Lublin,

w województwie podkarpackim:

gmina Narol w powiecie lubaczowskim.

4. Rumunjska

Sljedeća područja u Rumunjskoj:

—	Zona orașului București,

—	Județul Constanța,

—	Județul Satu Mare,

—	Județul Tulcea,

—	Județul Bacău,

—	Județul Bihor,

—	Județul Brăila,

—	Județul Buzău,

—	Județul Călărași,

—	Județul Dâmbovița,

—	Județul Galați,

—	Județul Giurgiu,

—	Județul Ialomița,

—	Județul Ilfov,

—	Județul Prahova,

—	Județul Sălaj,

—	Județul Vaslui,

—	Județul Vrancea,

—	Județul Teleorman,

—	Judeţul Mehedinţi,

—	Județul Gorj,

—	Județul Argeș,

—	Judeţul Olt,

—	Judeţul Dolj,

—	Județul Arad,

—	Județul Timiș,

—	Județul Covasna,

—	Județul Brașov,

—	Județul Botoșani,

—	Județul Vâlcea,

—	Județul Iași,

—	Județul Hunedoara,

—	Județul Alba,

—	Județul Sibiu,

—	Județul Caraș-Severin,

—	Județul Neamț,

—	Județul Harghita,

—	Județul Mureș,

—	Județul Cluj,

—	Judeţului Maramureş.

5. Slovačka

Sljedeća područja u Slovačkoj:

—	the whole district of Trebisov,

—	in the district of Michalovce, the whole municipalities of the district not already included in Part I.

DIO IV.

Italija

Sljedeća područja u Italiji:

—	tutto il territorio della Sardegna.

”

		ISSN 1977-0847
Službeni list Europske unije		L 299

Hrvatsko izdanje	Zakonodavstvo	Godište 62. 20. studenoga 2019.

Sadržaj		II. Nezakonodavni akti	Stranica
		MEĐUNARODNI SPORAZUMI
	*	Odluka Vijeća (ZVSP) 2019/1924 od 31. srpnja 2019. o potpisivanju i sklapanju Sporazuma između Europske unije i Vlade Republike Malija o statusu misije ZSOP-a Europske unije u Maliju (EUCAP Sahel Mali)	1
	*	Sporazum između Europske unije i vlade Republike Malija o statusu misije ZSOP-a Europske unije u Maliju (EUCAP Sahel Mali)	3
	*	Odluka Vijeća (EU) 2019/1925 od 14. studenoga 2019. o potpisivanju, u ime Unije, i privremenoj primjeni Protokola o provedbi Sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu između Europske unije i Republike Senegala	11
	*	Protokol o provedbi Sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu između Europske unije i Republike Senegala	13
		UREDBE
	*	Uredba Vijeća (EU) 2019/1926 od 14. studenoga 2019. o raspodjeli ribolovnih mogućnosti na temelju Protokola o provedbi Sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu između Europske unije i Republike Senegala	43
	*	Provedbena Uredba Komisije (EU) 2019/1927 оd 19. studenoga 2019. o odstupanjima od pravila o proizvodima s podrijetlom koja su utvrđena u Sporazumu o slobodnoj trgovini između Europske unije i Republike Singapura i koja se primjenjuju u okviru godišnjih kvota za određene proizvode iz Singapura	45
	*	Provedbena Uredba Komisije (Eu) 2019/1928 оd 19. studenoga 2019. o promjeni stope prilagodbe za izravna plaćanja na temelju Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća za kalendarsku godinu 2019. i stavljanju izvan snage Provedbene uredbe Komisije (EU) 2019/916	49
		DIREKTIVE
	*	Direktiva Komisije (EU) 2019/1929 оd 19. studenoga 2019. o izmjeni Dodatka C Prilogu II. Direktivi 2009/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća za potrebe donošenja posebnih graničnih vrijednosti za kemikalije koje se koriste u igračkama, u pogledu formaldehida ( 1 )	51
		ODLUKE
	*	Provedbena Odluka Komisije (EU) 2019/1930 оd 18. studenoga 2019. o izmjeni Provedbene odluke (EU) 2019/570 u pogledu kapaciteta sustava rescEU (priopćeno pod brojem dokumenta C(2019) 8130) ( 1 )	55
	*	Provedbena odluka Komisije (EU) 2019/1931 оd 19. studenoga 2019. o izmjeni Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU o mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama (priopćeno pod brojem dokumenta C(2019) 8424) ( 1 )	61

Redni broj	Oznaka KN		Potpodjela TARIC	Opis proizvoda	Kvotno razdoblje	Veličina kvote (u tonama neto težine)
09.7951	ex	1601 00 10	11, 91	Kobasice u crijevu od pileće, svinjske i svježe jetre	Od 21.11.2019. do 31.12.2019. Od 1.1.2020. do 31.12.2020. i za svaku godinu nakon toga od 1. 1. do 31. 12.	56 tona
	ex	1601 00 91	05
	ex	1601 00 99	11, 91
	ex	1602 32 11	10	Pileće meso u limenci (Luncheon meat); suho meso od piletine narezano na tanke niti; ljepljiva riža s piletinom; samosa od mljevene piletine; tjestenina punjena mesom od peradi; shaomai s piletinom; gyoza s piletinom;
	ex	1602 32 19	10			500 tona
	ex	1602 32 30	10
	ex	1602 32 90	10
	ex	1602 49 19	20	Svinjsko meso u konzervi (Luncheon meat); suho meso od svinjetine narezano na tanke niti;
	ex	1602 50 10	10	Goveđe meso u limenci (Luncheon meat); samosa od mljevenog goveđeg mesa;
	ex	1602 50 95	10
	ex	1902 20 30	21	Samosa od mljevene piletine; tjestenina punjena mesom od peradi; shaomai s piletinom; gyoza s piletinom; samosa od mljevenog goveđeg mesa;
			91
	Ex	1602 41 10	10	Razne vrste ohlađene svinjetine
	ex	1602 41 90	10	Razne vrste ohlađene svinjetine
	ex	1603 00 10	10	Niz ekstrakata piletine, u boci
	ex	1603 00 80	10	Niz ekstrakata piletine, u boci
09.7952	exe	1604 20 10	05	Riblje okruglice u curryju, od ribljeg mesa, curryja, pšeničnog škroba, soli, šećera i mješavine začina; četverobojne rolade, od ribljeg mesa, surimija, morskih algi, podloge od soje, biljnog ulja, šećera, soli, krumpirova škroba, mononatrijeva glutamata i začina.	Od 21.11.2019. do 31.12.2019. Od 1.1.2020. do 31.12.2020. i za svaku godinu nakon toga od 1. 1. do 31. 12.	45 tona
	ex	1604 20 30	05
	ex	1604 20 40	05
	ex	1604 20 50	05
	ex	1604 20 90	05			400 tona
	ex	1604 16 00	10	Pikantni hrskavi inćuni (sambal ikan bilis) pripremljeni s inćunima, lukom, čili namazom, tamarindom, belachanom, smeđim šećerom i solju		400 tona
09.7953	ex	1605 10 00	05	Okruglice od raka, pripremljene sa pšeničnim škrobom, solju, šećerom, mješavinom začina, mesom rakova i punilom	Od 21.11.2019. do 31.12.2019. Od 1.1.2020. do 31.12.2020. i za svaku godinu nakon toga od 1. 1. do 31. 12.	39 tona
	ex	1902 20 10	21	Hargow (punjena tjestenina), od kozica, pšeničnog škroba, tapioke, vode, mladog luka, đumbira, šećera i soli; shaomai (punjena tjestenina), pretežno od kozica, piletine, kukuruznog škroba, biljnog ulja, crnog papra, sezamova ulja i vode; prženi wonton od kozica, pripremljen s kozicama, solju, uljem, šećerom, đumbirom, paprom, jajetom, octom i umakom od soje
			91
	ex	1605 21 10	05			350 tona
	ex	1605 21 90	05
	ex	1605 29 00	05
	ex	1605 54 00	10	Okruglice od sipe, pripremljene s punilom od sipa, pšeničnim škrobom, solju, šećerom i mješavinom začina; okruglice s okusom jastoga: meso sipe, riblje meso i meso rakova


	(1) Tekst značajan za EGP.