16.10.2019

Službeni list Europske unije

L 263/3

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2019/1726

оd 15. listopada 2019.

o smanjenju ribolovnih kvota za određene stokove u 2019. zbog prelova u prethodnim godinama

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1224/2009 od 20. studenoga 2009. o uspostavi sustava kontrole Unije za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike, o izmjeni uredbi (EZ) br. 847/96, (EZ) br. 2371/2002, (EZ) br. 811/2004, (EZ) br. 768/2005, (EZ) br. 2115/2005, (EZ) br. 2166/2005, (EZ) br. 388/2006, (EZ) br. 509/2007, (EZ) br. 676/2007, (EZ) br. 1098/2007, (EZ) br. 1300/2008, (EZ) br. 1342/2008 i o stavljanju izvan snage uredbi (EEZ) br. 2847/93, (EZ) br. 1627/94 i (EZ) br. 1966/2006 (1), a posebno njezin članak 105. stavke 1., 2. i 3.,

budući da:

(1)

Ribolovne kvote za 2018. utvrđene su:

—	Uredbom Vijeća (EU) 2016/2285 (2),

—	Uredbom Vijeća (EU) 2017/1970 (3),

—	Uredbom Vijeća (EU) 2017/2360 (4), i

—	Uredbom Vijeća (EU) 2018/120 (5).

(2)

Ribolovne kvote za 2019. utvrđene su:

—	Uredbom Vijeća (EU) 2018/1628 (6),

—	Uredbom Vijeća (EU) 2018/2025 (7),

—	Uredbom Vijeća (EU) 2018/2058 (8), i

—	Uredbom Vijeća (EU) 2019/124 (9).

(3)	U skladu s člankom 105. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1224/2009, ako Komisija utvrdi da je država članica premašila ribolovne kvote koje su joj dodijeljene, Komisija smanjuje buduće ribolovne kvote te države članice.

(4)	Člankom 105. stavcima 2. i 3. Uredbe (EZ) br. 1224/2009 predviđeno je da se ta smanjenja provode u narednoj godini ili narednim godinama primjenom odgovarajućih faktora množenja utvrđenih u toj uredbi.

(5)	Određene države članice premašile su svoje ribolovne kvote za 2018. Stoga je primjereno ribolovne kvote koje su im dodijeljene za 2019. i, prema potrebi, u narednim godinama, smanjiti za prelovljene stokove.

(6)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2018/1969 (10) i Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/479 (11) predviđena su smanjenja ribolovnih kvota za određene zemlje i vrste za 2018. Međutim u slučaju nekih država članica smanjenja kvota koja su se trebala primijeniti za neke vrste bila su veća od kvota koje su im 2018. bile na raspolaganju te se stoga nisu mogla u cijelosti provesti te godine. Kako bi se osiguralo da se u takvim slučajevima smanjenja za odgovarajuće stokove provedu u cijelosti, preostale količine trebale bi se uzeti u obzir pri određivanju smanjenja kvota za 2019. i, prema potrebi, za sljedeće godine.

(7)	Zbog izmjena u definicijama područja stokova iz Uredbe (EU) 2019/124 preostalo smanjenje koje se primjenjuje na Belgiju zbog prelova raže vijošarke u vodama Unije u zoni 7d (RJU/07D.) u 2017. trebalo bi primijeniti na kvotu za 2019. za ražu vijošarku u vodama Unije u zonama 7d i 7e (RJU/7DE.).

(8)	Smanjenja ribolovnih kvota kako su previđena ovom Uredbom trebala bi se primjenjivati ne dovodeći u pitanje smanjenja primjenjiva na kvote za 2019. na temelju Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 185/2013 (12).

(9)	Budući da se kvote izražavaju u tonama, prelov u količini manjoj od jedne tone ne bi se trebao uzimati u obzir,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1. Ribolovne kvote utvrđene uredbama (EU) 2018/1628, (EU) 2018/2025, (EU) 2018/2058 i (EU) 2019/124 za 2019. smanjuju se kako je utvrđeno u Prilogu ovoj Uredbi.

2. Stavak 1. primjenjuje se ne dovodeći u pitanje smanjenja predviđena Provedbenom uredbom (EU) br. 185/2013.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 15. listopada 2019.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER

(1) SL L 343, 22.12.2009., str. 1.

(2) Uredba Vijeća (EU) 2016/2285 od 12. prosinca 2016. o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za ribarska plovila Unije za određene dubokomorske riblje stokove za 2017. i 2018. i izmjeni Uredbe Vijeća (EU) 2016/72 (SL L 344, 17.12.2016., str. 32.).

(3) Uredba Vijeća (EU) 2017/1970 od 27. listopada 2017. o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova u Baltičkome moru za 2018. te o izmjeni Uredbe (EU) 2017/127 (SL L 281, 31.10.2017., str. 1.).

(4) Uredba Vijeća (EU) 2017/2360 od 11. prosinca 2017. o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova u Crnome moru za 2018. (SL L 337, 19.12.2017., str. 1.).

(5) Uredba Vijeća (EU) 2018/120 od 23. siječnja 2018. o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za 2018. za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova koje se primjenjuju u vodama Unije te, za ribarska plovila Unije, u određenim vodama izvan Unije i o izmjeni Uredbe (EU) 2017/127 (SL L 27, 31.1.2018., str. 1.).

(6) Uredba Vijeća (EU) 2018/1628 od 30. listopada 2018. o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova u Baltičkome moru za 2019. te o izmjeni Uredbe (EU) 2018/120 u pogledu određenih ribolovnih mogućnosti u drugim vodama (SL L 272, 31.10.2018., str. 1.).

(7) Uredba Vijeća (EU) 2018/2025 od 17. prosinca 2018. o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za ribarska plovila Unije za određene dubokomorske riblje stokove za 2019. i 2020. (SL L 325, 20.12.2018., str. 7.).

(8) Uredba Vijeća (EU) 2018/2058 od 17. prosinca 2018. o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova u Crnome moru za 2019. (SL L 329, 27.12.2018., str. 8.).

(9) Uredba Vijeća (EU) 2019/124 od 30. siječnja 2019. o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za 2019. za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova koje se primjenjuju u vodama Unije te za ribarska plovila Unije u određenim vodama izvan Unije (SL L 29, 31.1.2019., str. 1.).

(10) Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/1969 оd 12. prosinca 2018.o smanjenju ribolovnih kvota za određene stokove u 2018. zbog prelova u prethodnim godinama (SL L 316, 13.12.2018., str. 12.).

(11) Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/479 оd 22. ožujka 2019. o smanjenju ribolovnih kvota za određene stokove u 2018. zbog prelova drugih stokova u prethodnim godinama i o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2018/1969 (SL L 82, 25.3.2019., str. 6.).

(12) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 185/2013 od 5. ožujka 2013. o predviđanju odbitaka od određenih ribolovnih kvota za skušu dodijeljenih Španjolskoj za 2013. i naredne godine radi prekomjernog ribolova u 2009. (SL L 62, 6.3.2013., str. 1.).

PRILOG

SMANJENJE RIBOLOVNIH KVOTA ZA 2019. ZA PREKOMJERNO IZLOVLJENE STOKOVE

Država članica	Oznaka vrste	Oznaka područja	Naziv vrste	Naziv područja	Početna kvota za 2018. (količina u kg)	Dopušteni iskrcaj u 2018. (ukupna prilagođena količina u kg) (1)	Ukupni ulovi u 2018. (količina u kilogramima)	Iskorištenost kvote s obzirom na dopušteni iskrcaj	Prelov povezan s dopuštenim iskrcajem (količina u kg)	Faktor množenja (2)	Dodatni faktor množenja (3) , (4)	Preostala smanjenja iz prethodnih godina (5) (količina u kg)	Smanjenja koja će se provesti u 2019. (količina u kilogramima)
BE	RJE	7FG.	sitnooka raža	vode Unije u zonama 7f i 7g	14 000	15 400	19 888	129,14 %	4 488	1,00	/	/	4 488
BE	RJU	07D. (6)	raža vijošarka	vode Unije u zoni 7d	2 000	969	1 394	143,86 %	425 (7)	nije primjenjivo	nije primjenjivo	2 617	2 617
DE	COD	3BC+24	bakalar	podzone 22–24	1 194 000	1 349 400	1 393 360	103,26 %	43 960	/	C (8)	/	43 960
DK	COD	3BC+24	bakalar	podzone 22–24	2 444 000	2 594 270	2 617 780	100,91 %	23 510	/	C (8)	/	23 510
ES	BET	ATLANT	velikooka tuna	Atlantski ocean	9 791 920	9 281 920	9 756 069	105,11 %	474 149	/	C (8)	/	474 149
ES	GHL	1N2AB.	grenlandski halibut	norveške vode u zonama 1 i 2	/	0	27 736	nije primjenjivo	27 736	1,00	A	/	41 604
ES	GHL	N3LMNO	grenlandski halibut	NAFO 3LMNO	4 534 000	4 496 772	4 508 020	100,25 %	11 248	/	A (8)+C (8)	/	11 248
ES	NEP	*07U16	škamp	funkcionalna jedinica 16 potpodručja ICES-a 7	825 000	155 000	158 375	102,18 %	3 375	/	/	/	3 375
ES	RJU	9-C.	raža vijošarka	vode Unije u zoni 9	15 000	15 000	17 067	113,78 %	2 067	1,00	/	/	2 067
ES	YFT	IOTC	žutoperajna tuna	područje nadležnosti IOTC-a	45 682 000	45 354 940	44 964 373	99,14 %	– 390 567 (9)	nije primjenjivo	nije primjenjivo	2 138 460	2 138 460
EE	COD	N3M.	bakalar	NAFO 3M	124 000	916 170	953 232	104,05 %	37 062	/	/	/	37 062
FR	GHL	1N2AB.	grenlandski halibut	norveške vode u zonama 1 i 2	/	0	18 084	nije primjenjivo	18 084	1,00	/	/	18 084
IE	HER	07A/MM	haringa	7a	1 826 000	1 850 311	1 979 666	106,99 %	129 355	/	/	/	129 355
IE	MAC	2CX14-	skuša	6, 7, 8a, 8b, 8d i 8e; vode Unije i međunarodne vode u zoni 5b; međunarodne vode u zonama 2a, 12 i 14	69 141 000	66 541 055	66 965 925	100,64 %	424 870	/	/	/	424 870
NL	POK	2C3A4	ugljenar	3a i 4; vode Unije u zoni 2a	110 000	210 994	265 115	125,65 %	54 121	1,00	/	/	54 121
NL	WHG	56–14	pišmolj	6; vode Unije i međunarodne vode u zoni 5b; međunarodne vode u zonama 12 i 14	/	0	4 492	nije primjenjivo	4 492	1,00	/	/	4 492
PL	COD	3BC+24	bakalar	podzone 22–24	654 000	786 200	858 164	109,15 %	71 964	/	C (8)	32 331	104 295
PT	ALF	3X14-	sluzoglavke	vode Unije i međunarodne vode u zonama III., IV., V., VI., VII., VIII., IX., X., XII. i XIV.	182 000	179 044	184 010	102,77 %	4 966	/	/	/	4 966
PT	BET	ATLANT	velikooka tuna	Atlantski ocean	3 717 470	4 152 470	4 405 184	106,09 %	252 714	/	C (8)	/	252 714
PT	BFT	AE45WM	plavoperajna tuna	Atlantski ocean istočno od 45° Z i Sredozemno more	470 190	437 190	450 343	103,01 %	13 153	/	C (8)	/	13 153
PT	BUM	ATLANT	plavi iglan	Atlantski ocean	50 440	45 428	74 337	163,64 %	28 909	1,00	A	/	43 364
PT	RJU	9-C.	raža vijošarka	vode Unije u zoni 9	15 000	33 000	36 295	109,98 %	3 295	/	/	/	3 295
UK	COD	N1GL14	bakalar	grenlandske vode u zoni NAFO-a 1F i grenlandske vode u zonama 5, 12 i 14	382 000	497 520	512 187	102,95 %	14 667	/	/	/	14 667
UK	GHL	1N2AB.	grenlandski halibut	norveške vode u zonama 1 i 2	25 000	22 000	24 434	111,06 %	2 434	1,00	/	/	2 434
UK	HER	4AB.	haringa	vode Unije i norveške vode u zoni 4 sjeverno od 53° 30′ S	79 381 000	84 694 795	84 739 599	100,05 %	44 804	/	/	/	44 804
UK	MAC	2CX14-	skuša	6, 7, 8a, 8b, 8d i 8e; vode Unije i međunarodne vode u zoni 5b; međunarodne vode u zonama 2a, 12 i 14	190 143 000	186 253 028	189 644 893	101,82 %	3 391 865	/	A (8)	/	3 391 865
UK	POK	1N2AB.	ugljenar	norveške vode u zonama 1 i 2	182 000	459 700	463 509	100,83 %	3 809	/	/	/	3 809
UK	RHG	5B67-	grenadir	vode Unije i međunarodne vode u zonama V.b, VI. i VII.	1 510	1 510	7 588	502,52 %	6 078	1,00	/	/	6 078
UK	WHG	56–14	pišmolj	6; vode Unije i međunarodne vode u zoni 5b; međunarodne vode u zonama 12 i 14	122 000	124 060	139 470	112,42 %	15 410	1,00	/	/	15 410

(1) Kvote koje su na raspolaganju državi članici u skladu s odgovarajućim uredbama o ribolovnim mogućnostima nakon uzimanja u obzir razmjena ribolovnih mogućnosti u skladu s člankom 16. stavkom 8. Uredbe (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 354, 28.12.2013., str. 22.), prijenosa kvota iz 2017. u 2018. u skladu s člankom 4. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 847/96 (SL L 115, 9.5.1996., str. 3.) i člankom 15. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013 te preraspodjele i smanjenja ribolovnih mogućnosti u skladu s člancima 37. i 105. Uredbe (EZ) br. 1224/2009.

(2) Kako je utvrđeno u članku 105. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 1224/2009. Smanjenje kvota koje odgovara prelovu * 1,00 primjenjuje se u svim slučajevima u kojima prelov iznosi 100 tona ili manje.

(3) Kako je utvrđeno u članku 105. stavku 3. Uredbe (EZ) br. 1224/2009., uz uvjet da količina prelova premašuje 10 %.

(4) Slovo „A” znači da je primijenjen dodatni faktor množenja 1,5 zbog uzastopnog prelova u 2016., 2017. i 2018. Slovo „C” znači da je primijenjen dodatni faktor množenja 1,5 jer je stok obuhvaćen višegodišnjim planom.

(5) Preostale količine iz prethodnih godina.

(6) Oduzima se od RJU/7DE. (vode Unije u zonama 7d i 7e).

(7) Količine manje od jedne tone ne uzimaju se u obzir.

(8) Dodatni faktor množenja nije primjenjiv jer prelov ne premašuje 10 % dopuštenog iskrcaja.

(9) Smanjenje se ne može provesti za ovu neiskorištenu količinu jer se članak 4. Uredbe (EZ) br. 847/96 ne primjenjuje na stok YFT/IOTC.

16.10.2019

Službeni list Europske unije

L 263/9

ODLUKA VIJEĆA (EU) 2019/1727

od 7. listopada 2019.

o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije na Drugome ministarskom sastanku Bonskog sporazuma u pogledu Ministarske izjave i njoj priloženog Strateškog akcijskog plana Bonskog sporazuma (BASAP) za razdoblje 2019.–2025.

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 191. i 196. u vezi s člankom 218. stavkom 9.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)

Europska ekonomska zajednica sklopila je Sporazum o suradnji u postupanju u slučaju onečišćenja Sjevernog mora naftom i drugim štetnim tvarima (Bonski sporazum) (1) Odlukom Vijeća 84/358/EEZ (2). Bonski sporazum stupio je na snagu 1. rujna 1989. Bonski sporazum izmijenjen je 1989. Te izmjene stupile su na snagu 1. travnja 1994. Europska ekonomska zajednica odobrila je te izmjene Odlukom Vijeća 93/540/EEZ (3).

(2)

Bonski sporazum obilježava svoju 50. godišnjicu 2019. Ugovorne stranke namjeravaju tom prigodom na Drugome ministarskom sastanku Bonskog sporazuma koji će se 11. listopada 2019. održati u Bonnu u nazočnosti međuvladinih organizacija i promatrača iz susjednih regija, odgovornih za postupanje u slučaju onečišćenja šireg područja Sjevernog mora i pristupnih voda naftom i drugim štetnim tvarima, donijeti Ministarsku izjavu („Ministarska izjava”).

(3)

Uvažavajući 50 godina uspješne suradnje u okviru Bonskog sporazuma te prepoznajući zajedničku korist od daljnjeg pospješivanja regionalne suradnje radi prevencije, pripravnosti i odgovora na slučajno i nezakonito onečišćenje mora uzrokovano pomorskim aktivnostima u širem području Sjevernog mora i pristupnim vodama, cilj je Ministarske izjave utvrditi zajedničku viziju za šire područje Sjevernog mora i pristupne vode u kojem neće dolaziti do slučajnog onečišćenja, onečišćenja koje se može izbjeći ni do namjernog onečišćenja uzrokovanog pomorskim prijevozom, odobalnim naftnim i plinskim djelatnostima te drugim pomorskim aktivnostima.

(4)

Ministarska izjava, kao izraz snažne predanosti ostvarivanju takve vizije, potvrda je da se ugovorne stranke Bonskog sporazuma ustrajno zalažu za postizanje dogovorenih ciljeva te za poboljšanje prevencije, pripravnosti i odgovora na onečišćenje šireg područja Sjevernog mora i pristupnih voda. U tu svrhu ugovorne stranke namjeravaju donijeti Strateški akcijski plan Bonskog sporazuma za razdoblje 2019. – 2025., koji će biti priložen Ministarskoj izjavi i u kojem se iznose ambiciozni strateški i operativni ciljevi te mjere za njihovu provedbu u razdoblju 2019. – 2025.

(5)	Važno je utvrditi stajalište koje treba zauzeti u ime Unije na Drugome ministarskom sastanku Bonskog sporazuma jer će odluka koju treba donijeti na tom sastanku imati pravne učinke u Uniji.

(6)

Budući da je Unija ugovorna stranka Bonskog sporazuma i da se zalaže za unapređivanje suradnje kad je riječ o postupanju u slučaju onečišćenja šireg područja Sjevernog mora i pristupnih voda, primjereno je potpisati i poduprijeti Ministarsku izjavu, kojom se odobrava njoj priložen Strateški akcijski plan Bonskog sporazuma za razdoblje 2019. – 2025.,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Stajalište koje treba zauzeti u ime Unije na Drugome ministarskom sastanku Bonskog sporazuma jest da je suglasna s donošenjem Ministarske izjave i njoj priloženog Strateškog akcijskog plana Bonskog sporazuma (BASAP) za razdoblje 2019. – 2025., koji su priloženi ovoj Odluci.

Manje promjene Ministarske izjave i njoj priloženog Strateškog akcijskog plana Bonskog sporazuma (BASAP) za razdoblje 2019. – 2025. mogu se dogovoriti bez daljnje odluke Vijeća.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u Luxembourgu 7. listopada 2019.

Za Vijeće

Predsjednica

A.-M. HENRIKSSON

(1) SL L 188, 16.7.1984., str. 9.

(2) Odluka Vijeća 84/358/EEZ od 28. lipnja 1984. o sklapanju Sporazuma o suradnji u postupanju u slučaju onečišćenja Sjevernog mora naftom i drugim štetnim tvarima (SL L 188, 16.7.1984., str. 7.).

(3) Odluka Vijeća 93/540/EEZ od 18. listopada 1993. o odobravanju određenih izmjena Sporazuma o suradnji i postupanju u slučaju onečišćenja Sjevernog mora naftom i drugim štetnim tvarima (Bonski sporazum) (SL L 263, 22.10.1993., str. 51.).

NACRT ministarske izjave

Bonn, Njemačka, 11. listopada 2019.

MI, MINISTRI I ČLANOVI EUROPSKE KOMISIJE, nadležni za postupanje u slučaju onečišćenja šireg područja Sjevernog mora i pristupnih voda naftom i drugim štetnim tvarima sastali smo se u Bonnu 11. listopada 2019. na Drugome ministarskom sastanku Bonskog sporazuma u prisustvu međuvladinih organizacija i promatrača iz susjednih regija;

UVAŽAVAJUĆI 50 godina uspješne suradnje u okviru Bonskog sporazuma te PREPOZNAJUĆI zajedničke koristi od daljnjeg produbljivanja naše suradnje radi prevencije, pripravnosti i odgovora na slučajno i nezakonito onečišćenje mora koje uzrokuju pomorske aktivnosti u širem području Sjevernog mora i pristupnim vodama;

POZDRAVLJAJUĆI pristupanje Španjolske Bonskom sporazumu i prilagodbu zone nadležnosti između Francuske i Španjolske, zbog čega će pomorsko područje obuhvaćeno Bonskim sporazumom uključivati i Biskajski zaljev;

ŽELEĆI poboljšati zaštitu našeg obalnog i morskog okoliša od onečišćenja mora kao posljedice aktivnosti u širem području Sjevernog mora i pristupnim vodama te način na koji surađujemo kad su posrijedi prevencija, pripravnost i odgovor na onečišćenje;

UZIMAJUĆI U OBZIR ulogu Međunarodne pomorske organizacije (IMO) u reguliranju svjetskog pomorskog prijevoza radi zaštite morskog okoliša i ljudskog zdravlja, razvoj integrirane pomorske politike za Europsku uniju i relevantno zakonodavstvo EU-a (1) koje se odnosi na onečišćenje mora i pomorske nezgode;

NASTAVLJAJUĆI s koordinacijom nacionalnih aktivnosti na (pod)regionalnoj razini za dobrobit svih i imajući u vidu obveze ugovornih stranaka u pogledu izvješćivanja;

SLUŽEĆI SE široko prihvaćenim informacijskim sustavima koji su definirani kao standard u nadležnim međunarodnim organizacijama;

PRIMJEĆUJUĆI kontinuiran rast pomorskog prometa i drugih pomorskih aktivnosti kao što je odobalno iskorištavanje nafte i plina te činjenicu da će, usprkos manjem broju opaženih izljeva tijekom posljednjih godina, rizici uvijek postojati;

DONIJELI smo sljedeću zajedničku Izjavu:

1.	Imamo viziju šireg područja Sjevernog mora i pristupnih voda u kojima neće dolaziti do onečišćenja koje se može izbjeći ni do slučajnog i namjernog onečišćenja koje uzrokuju pomorski prijevoz, odobalne naftne i plinske djelatnosti te druge pomorske aktivnosti.

2.	Pozdravljamo propise IMO-a koji su doveli do smanjenja onečišćenja mora. Međutim, iako su posljednjih godina provedene brojne mjere, slučajno i nezakonito onečišćenje tvarima osim nafte i dalje je velika prijetnja za šire područje Sjevernog mora i pristupne vode.

3.	Itekako smo svjesni gospodarske i društvene vrijednosti našega morskog i obalnog okoliša te uviđamo da su troškovi odgovarajućih resursa za prevenciju, pripravnost i odgovor na onečišćenje mora niski u odnosu na troškove sanacije nakon velikih nesreća koje uzrokuju onečišćenje.

Naglašavamo važnost djelotvorne prevencije, pripravnosti i odgovora na izvanredne pomorske situacije. Ponovno potvrđujemo svoju predanost aktivnoj suradnji u okviru Bonskog sporazuma u području planiranja, osposobljavanja i ispitivanja rada sustava za hitni odgovor, što uključuje zajedničke operativne vježbe odgovora. Prepoznajemo važnost sveobuhvatne europske suradnje preko Koordinacijskog centra za odgovor na hitne situacije (ERCC) i uz koordinaciju s Europskom agencijom za pomorsku sigurnost (EMSA).

Pozdravljamo dobro uspostavljeni sustav za zračni i satelitski nadzor pomorskog prijevoza, odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti i drugih pomorskih aktivnosti u širem području Sjevernog mora i pristupnim vodama kao važno sredstvo za otkrivanje mogućeg onečišćenja i odvraćanje od nezakonitih ispuštanja na moru te za provedbu naših obveza na temelju Konvencije MARPOL.

Pozdravljamo primjenu na nacionalnoj i regionalnoj razini daljinski upravljanih zrakoplovnih sustava (RPAS) koji su uspostavljeni kao nove usluge za pomorski nadzor, praćenje emisija u zrak koje uzrokuje pomorski promet i odgovor na onečišćenje te potičemo ugovorne stranke na razmjenu znanja i iskustva u vezi s nacionalnim sustavima RPAS i njihovom ulogom u provedbenoj praksi.

Ponovno potvrđujemo svoju predanost nastavku provedbe nacionalnih programa leta i zajedničkih operacija kao što su koordinirane proširene operacije nadzora onečišćenja (CEPCO) i pozdravljamo uslugu satelitskog snimanja koju nudi EMSA u okviru sustava CleanSeaNet za unapređenje pripravnosti i prevencije onečišćenja.

Pozdravljamo razvoj i kontinuirano ažuriranje priručnika i kodeksa Bonskog sporazuma, uključujući Priručnik za suzbijanje onečišćenja i Kodeks Bonskog sporazuma za procjenu naftnih mrlja, koji su jedinstven izvor informacija za djelovanje u okviru prevencije, pripravnosti i odgovora na onečišćenje te su globalno prepoznati u kontekstu Međunarodne konvencije o pripravnosti, odgovoru i suradnji u slučaju onečišćenja (OPRC) i njezina Protokola za opasne i štetne tvari.

Ponovno potvrđujemo svoju predanost održavanju i ažuriranju zajedničkih planova Bonskog sporazuma za odgovor na pomorske nezgode (tj. Plan DENGERNETH, MANCHEPLAN, Plan NORBRIT, Plan za četverostranu zonu), koji su važan alat za pokretanje prekograničnih aktivnosti odgovora odmah nakon nezgode, neovisno o tome u kojoj je nacionalnoj zoni nadležnosti došlo do izljeva.

10.

Prepoznajući promjenjive rizike povezane s porastom prijevoza opasnih i štetnih tvari, većim brodovima, autonomnim brodovima, novim gorivima, kontinuirano velikom gustoćom prometa, odobalnim naftnim i plinskim djelatnostima i drugim pomorskim aktivnostima, uviđamo važnost održavanja odgovarajuće ravnoteže resursa kako bi se osigurao djelotvoran rad u okviru prevencije i odgovora na onečišćenje u širem području Sjevernog mora i pristupnim vodama. Slažemo se da bi se daljnji razvoj kapaciteta za odgovor u području obuhvaćenom Bonskim sporazumom trebao temeljiti na nacionalnim i zajedničkim procjenama rizika.

11.

Ponovno potvrđujemo svoju zajedničku predanost prevenciji onečišćenja mora koje utječe na kvalitetu zraka tako što ćemo surađivati i zajednički doprinositi provedbi i izvršenju međunarodnih propisa i standarda povezanih s onečišćenjem mora te ujedno zajamčiti ravnopravne uvjete za gospodarske subjekte. Ponovno ističemo uspjeh provedbe Direktive (EU) 2016/802 (2) koji se temelji na ispunjavanju zahtjeva za niske emisije sumpora za kontrolna područja emisija SOx (od 2015. maksimalni sadržaj sumpora je 0,10 %) i podsjećamo na posljednje obveze u okviru IMO-a koje se odnose na osiguravanje dosljedne primjene propisa o globalnoj gornjoj granici sumpora (0,50 % od 2020.) u skladu s Prilogom VI. Konvenciji MARPOL. Koordiniran i strog režim provedbe tih zahtjeva, uključujući i u kontrolnom području emisija SOx u Sjevernom moru, zajedno s visokom stopom usklađenosti brodova sa zahtjevima na razini cijelog EU-a, doveli su do znatnih smanjenja onečišćenja sumporovim dioksidom u obalnim regijama i gradovima. Pozdravljamo razradu naše zajedničke obveze u okviru koje ćemo zajednički doprinositi nadzoru provedbe Priloga VI. MARPOL-u kao i stupanje na snagu Sjevernog mora kao kontrolnog područja emisija NOx (dušikovi oksidi) (NECA) od 2021. Ugovorne stranke zadržavaju pravo da slobodno odaberu način sudjelovanja u mjerama nadzora.

12.

Uviđamo da odredbe kao što je odredba o određivanju Sjevernog mora kao posebnog područja na temelju priloga I. i V. MARPOL-u neće biti djelotvorne ako se pravilno ne provode. U tom kontekstu pozdravljamo uspješan rad Mreže istražitelja i tužitelja za Sjeverno more na promicanju propisa i standarda povezanih s onečišćenjem te se slažemo da ćemo nastaviti surađivati s Mrežom na provedbi svih relevantnih priloga Konvenciji MARPOL.

13.

Ponovno potvrđujemo svoju predanost pravilnoj provedbi i izvršenju Direktive 2005/35/EZ3 o onečišćenju s brodova (kako je izmijenjena), osobito kad je riječ o suradnji u praćenju i izvršenju, ispunjavanju obveza izvješćivanja i djelotvornim sankcijama, uključujući kaznene sankcije, za kaznena djela onečišćenja.

14.	Pozdravljamo donošenje revidirane Direktive Vijeća i Europskog parlamenta o lučkim uređajima za prihvat3 te se obvezujemo na razmjenu informacija i suradnju u cilju sprečavanja nezakonitog ispuštanja otpada u more.

15.

Pozdravljamo donošenje novog dokumenta IMO-a o „Evaluaciji i usklađivanju propisa i smjernica o ispuštanju tekućih efluenata iz sustava za čišćenje ispušnih plinova u vode, uključujući uvjete i područja” kao važnog alata za bolje razumijevanje učinaka vode za ispiranje koju ispuštaju ispirači plina/sustavi za čišćenje ispušnih plinova na morski okoliš.

16.

Naglašavamo potrebu za koordiniranim istraživačkim i razvojnim programima kako bi se osiguralo da se mjere za suzbijanje onečišćenja provode s pomoću najboljih raspoloživih tehnika i opreme kad su posrijedi postojeći i budući izazovi, primjerice, čini se da uvođenje i raširenija upotreba novih goriva, koja su osmišljena u skladu sa sve brojnijim i strožim propisima o emisijama, zahtijevaju inovativne metode odgovora. Ponovno potvrđujemo da se postupci donošenja odluka temelje na najboljem dostupnom znanju, metodama i alatima potpore. Primamo na znanje utvrđivanje prioriteta za istraživanje i razvoj u okviru Strateškoga akcijskog plana Bonskog sporazuma za razdoblje 2019.–2025.

17.

Primamo na znanje razvoj integriranih pristupa pomorskom upravljanju i važnost jačanja suradnje s relevantnim pomorskim sektorima i tijelima radi prelaska na cjelovitije upravljanje našim morima u cilju postizanja dobrog stanja okoliša morskih voda u skladu s Okvirnom direktivom EU-a o pomorskoj strategiji (3).

18.	Pozdravljamo„Akcijski plan IMO-a za rješavanje problema morskoga plastičnog otpada s brodova” kojem je cilj proširiti postojeće propise i uvesti nove mjere potpore za rješavanje velikog problema koji predstavlja plastični otpad u morskom okolišu.

19.

Ponovno potvrđujemo svoju predanost suradnji s drugim nadležnim međunarodnim i regionalnim organizacijama i tijelima, osobito s Međunarodnom pomorskom organizacijom (IMO), Komisijama OSPAR i HELSINKI, Lisabonskim sporazumom, Sporazumom iz Kopenhagena, Regionalnim centrom za žurne intervencije u slučaju onečišćenja Sredozemnog mora (REMPEC), Organizacijom za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) i Arktičkim vijećem, u cilju razmjene iskustva i dobre prakse te postizanja zajedničkih ciljeva.

S obzirom na navedeno te kao izraz snažne predanosti ostvarivanju naše vizije potvrđujemo ustrajno zalaganje za postizanje dogovorenih ciljeva te za poboljšanje prevencije, pripravnosti i odgovora na onečišćenje šireg područja Sjevernog mora i pristupnih voda te DONOSIMO Strateški akcijski plan Bonskog sporazuma za razdoblje 2019.–2025., kako je naveden u Prilogu 1., u kojem utvrđujemo ambiciozne strateške i operativne ciljeve te mjere za njihovu provedbu za razdoblje 2019.–2025.

(1) Norveška nije članica Europske unije. Norveška doprinosi na temelju jednakovrijednoga nacionalnog zakonodavstva i zakonodavstva EU-a koje je obvezujuće za nju kao članicu Europskoga gospodarskog prostora (EGP).

(2) Izvješće Komisije o provedbi standarda u pogledu sumpora za brodska goriva iz Direktive (EU) 2016/802, COM(2018) 188 final, 16. 4. 2018.

(3) Norveška nije članica Europske unije. Norveška doprinosi na temelju jednakovrijednoga nacionalnog zakonodavstva i zakonodavstva EU-a koje je obvezujuće za nju kao članicu Europskoga gospodarskog prostora (EGP).

NACRT strateškog akcijskog plana Bonskog sporazuma (BASAP)

za razdoblje 2019.–2025.

Uvod

Temeljne zadaće Bonskog sporazuma obuhvaćaju regionalnu suradnju u sprečavanju i borbi protiv onečišćenja mora u širem području Sjevernog mora koje uzrokuju brodovi i odobalni objekti, provedbu nadzora koji pomaže u otkrivanju i borbi protiv onečišćenja na moru te čišćenje nakon pomorskih katastrofa i kaznenih djela onečišćenja. Riječ je o postignućima koja se temelje na 50 godina znanstvenog, tehničkog i operativnog rada Bonskog sporazuma. Ugovorne stranke Bonskog sporazuma surađivale su kako bi stekle široko stručno znanje o načinima uklanjanja prijetnji morskom okolišu te su spremne na nove izazove u suradnji s ugovornim strankama i na angažman u međunarodnoj zajednici.

Bonski sporazum najstariji je regionalni sporazum koji su sklopile vlade kako bi odgovorile na nezgode u kojima dolazi do onečišćenja. Sporazum je mehanizam u okviru kojeg države Sjevernog mora i Europska unija surađuju i međusobno si pomažu u borbi protiv onečišćenja zbog pomorskih katastrofa i kroničnog onečišćenja koje uzrokuju brodovi i odobalni objekti u području Sjevernog mora. Potpisalo ga je 1969. osam država koje imaju granicu sa Sjevernim morem (Belgija, Danska, Francuska, Nizozemska, Norveška, Njemačka, Švedska i Ujedinjena Kraljevina) ubrzo nakon što se tanker za prijevoz nafte „Torrey Canyon” nasukao uz obalu Cornwalla 1967. pri čemu se izlilo 117 000 tona nafte u prvoj velikoj ekološkoj nesreći koja je pogodila zapadnu Europu. Međutim, Bonski sporazum aktiviran je tek krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća nakon dviju drugih velikih nesreća u kojima je došlo do onečišćenja: erupcija na naftnom polju „Ekofisk” dogodila se 1977., a potonuće tankera „Amoco Cadiz” 1978. Sporazum se otad uspješno primjenjuje, a proširen je 1983. radi uključivanja drugih štetnih tvari i 1987. kako bi obuhvatio suradnju u području nadzora. Do daljnjeg proširenja došlo je 2010. nakon pristupanja Irske kad su Sporazumom obuhvaćene irske vode te povezane norveške vode i vode Ujedinjene Kraljevine.

Usprkos smanjenju ukupnog broja slučajnih izljeva nafte u europskim vodama, i dalje povremeno dolazi do slučajnih izljeva većih razmjera (tj. više od 20 000 tona). Iako je većina nafte koja svake godine dospije u ocean ispuštena s kopna, visokih 10–15 % nafte koja završi u oceanu posljedica je slučajnih izljeva.

Svrha je BASAP-a za razdoblje 2019.–2025. olakšati provedbu Bonskog sporazuma kako bi se općenito doprinijelo sprečavanju onečišćenja mora te kako bi se riješili budući izazovi, kao što su neizbježan zaokret na tržištima energije i prirodnih resursa, ekološki problemi utvrđeni u Pariškom sporazumu iz 2015. i pritisci na prostorno planiranje morskog područja koje može prouzrokovati druge rizike za more. S obzirom na takav razvoj događaja i dramatičan pad broja slučajnih izljeva nafte u europskim vodama u posljednjih 30 godina, svi subjekti nadležni za sanaciju naftnih mrlja moraju preusmjeriti pozornost s nafte na sve vrste onečišćenja mora koje se mogu izmjeriti i/ili očistiti. Ključan novi izazov za Bonski sporazum utvrđen je SWOT analizom, a riječ je o onečišćenju zraka koje pogađa ekosustave i zdravlje građana u obalnim područjima s visokom gustoćom stanovništva (Prilog VI. MARPOL-u).

BASAP za razdoblje 2019.–2025. ugovorne stranke provode na sljedeći način:

—	u svojim zonama nadležnosti nadziru postoje li prijetnje onečišćenja mora i onečišćenja povezanoga zračnog prostora iznad mora, što uključuje koordinaciju zračnog i satelitskog nadzora,

—	međusobno se upozoravaju na takve prijetnje,

—	razrađuju zajedničke operativne pristupe kako bi se mogle osloniti jedne na druge u postizanju potrebnih standarda prevencije i čišćenja,

—	razrađuju zajedničke i koordinirane operativne pristupe za praćenje usklađenosti i izvršenja Priloga VI. MARPOL-u,

—	međusobno se podupiru u operacijama odgovora (kad se to od njih zatraži),

—	razmjenjuju rezultate istraživanja i razvoja te dobre prakse, te

—	provode zajedničke vježbe.

Vizija

Vizija Bonskog sporazuma glasi:

Čisto šire područje Sjevernog mora u kojem ne dolazi do slučajnog i nezakonitog onečišćenja koje uzrokuju pomorski prijevoz i druge pomorske aktivnosti

Šire područje Sjevernog mora obuhvaća raznolike i produktivne ekosustave te o njemu ovisi svakodnevni život milijuna osoba. Dio šireg područja Sjevernog mora jedan je od najprometnijih pomorskih putova u svijetu. Vizija Bonskog sporazuma stoga je maksimalno smanjiti prijetnju slučajnog i nezakonitog onečišćenja koje uzrokuju brodovi i druge pomorske aktivnosti.

Radi ostvarivanja te vizije Bonskog sporazuma dogovoreni su sljedeći strateški ciljevi:

(a)

utvrditi i riješiti probleme koji nastaju u pomorskom sektoru kao cjelini, a koji utječu na morski okoliš obuhvaćen područjem primjene Bonskog sporazuma;

utvrditi i ocijeniti nove mogućnosti smanjenja rizika za morski okoliš na temelju najboljih raspoloživih tehnika (NRT-i) i najboljih praksi zaštite okoliša;

utvrditi i ocijeniti nove pristupe praćenju kako bi se osigurala primjena najboljih raspoloživih tehnika i najboljih praksi zaštite okoliša;

na odgovarajući način pristupiti uklanjanju novoutvrđenih rizika za morski okoliš uzimajući u obzir preporuke OTSOPA-e; te

u potpunosti iskoristiti rezultate projekata BE-AWARE I i II radi utvrđivanja najdjelotvornijih budućih mjera za smanjenje rizika i mjera odgovora.

Strateški ciljevi

A. Sprečavanje nezakonitog i slučajnog onečišćenja putem suradnje i zajedničke provedbe međunarodnih propisa i standarda povezanih s onečišćenjem mora, uključujući usklađenost s prilozima MARPOL-u

Iako su posljednjih godina provedene brojne mjere, nezakonito i slučajno onečišćenje i dalje je velika prijetnja za šire područje Sjevernog mora. Suradnja na djelotvornoj i učinkovitoj provedbi važan je način zaštite morskog okoliša.

Međunarodni propisi povezani s onečišćenjem mora rezultat su Međunarodne konvencije o sprečavanju onečišćenja mora s brodova iz 1973. (MARPOL), koja je ažurirana 1978. Konvenciju MARPOL sastavila je Međunarodna pomorska organizacija (IMO), a njezina je svrha spriječiti i u najvećoj mogućoj mjeri smanjiti onečišćenje s brodova koje je posljedica slučajnih i rutinskih operacija. Obuhvaća sljedećih šest tehničkih priloga koji se odnose na onečišćenje mora (vidjeti Prilog I.: Aktualna verzija MARPOL-a za priloge od I. do VI.):

Prilog I. – Pravila o sprečavanju onečišćenja naftom

Prilog II. – Pravila o sprečavanju onečišćenja štetnim tekućim tvarima u razlivenom stanju

Prilog III. – Pravila o sprečavanju onečišćenja štetnim tvarima koje se prevoze morem u pakiranom obliku

Prilog IV. – Pravila o sprečavanju onečišćenja otpadnim vodama s brodova

Prilog V. – Pravila o sprečavanju onečišćenja smećem s brodova

Prilog VI – Pravila o sprečavanju onečišćenja zraka s brodova

Potrebno je utvrditi zajedničke i koordinirane operativne pristupe za praćenje usklađenosti radi osiguravanja jedinstvene i dosljedne provedbe i izvršenja priloga MARPOL-u, a osobito za provedbu i izvršenje kontrolnog područja emisija u Sjevernom moru na temelju Priloga VI. MARPOL-u u vezi sa sumporovim i dušikovim oksidima kao i s obzirom na stupanje na snagu 2020. globalne gornje granice sumpora za brodove koji plove izvan kontrolnih područja emisija.

B. Poticanje i uspostava djelotvorne pripravnosti na izvanredne situacije

C. Organizacija optimalnih kapaciteta za odgovor

Usprkos svemu što je učinjeno da se poveća pomorska sigurnost, uvijek će postojati rizik od nezgoda. Pojačan pomorski promet te opasne i štetne tvari doprinose većem riziku za morski okoliš. Ugovorne stranke dosad su uložile znatne resurse u odgovarajuće kapacitete za odgovor. Radi daljnjeg povećanja učinkovitosti, ne samo u financijskom smislu, daljnji razvoj kapaciteta za odgovor trebao bi se temeljiti na procjenama rizika, analizi nedostataka te regionalnim i podregionalnim pristupima. Potrebni su programi koordiniranog istraživanja i razvoja kako bi se mjere za suzbijanje onečišćenja provodile s pomoću najboljih raspoloživih tehnika i opreme.

Za postizanje tih strateških ciljeva Bonskog sporazuma dogovoreni su sljedeći operativni ciljevi:

Operativni ciljevi:

Operativni ciljevi povezani sa strateškim ciljem A (sprečavanje)

A.I.	Provoditi odgovarajući nadzor pomorskog prijevoza i pomorskih aktivnosti u širem području Sjevernog mora te osigurati učinkovito izvješćivanje o opažanjima u zonama nadležnosti na temelju Bonskog sporazuma.

A.II.

Pružati ažurirane informacije upravi i posadi zrakoplova o planiranju i provedbi letova radi suzbijanja onečišćenja unutar područja obuhvaćenog Bonskim sporazumom.

A.III.

Osigurati zajedničke operativne pristupe za praćenje usklađenosti s prilozima MARPOL-u.

A.IV.

Učinkovito prikupljati dokaze u slučaju nezgoda u kojima dođe do onečišćenja te blisko surađivati s istražiteljima i tužiteljima na izvršenju propisa i standarda povezanih s onečišćenjem u širem području Sjevernog mora.

A.V.	Prenositi i širiti informacije javnosti i stručnjacima o sprečavanju nezakonitog i slučajnog onečišćenja.

Ciljevi za provedbu strateškog cilja B (pripravnost)

B.I.	Postići suglasnost o načinu na koji je primjereno odgovoriti na izvanredne pomorske situacije te informirati o nacionalnim sustavima i strategijama za nepredviđene situacije.

B.II.

Održavati odgovarajuću razinu osposobljenosti interventnog osoblja i njegovati suradnju jedinica za borbu protiv onečišćenja iz ugovornih stranaka te poticati pripravnost na djelotvorne multinacionalne operacije borbe protiv onečišćenja.

B.III.

Osigurati pravilno koncipiran odgovor ugovornih stranaka u cilju zaštite morskog okoliša te utvrditi prioritete na najprikladnijoj osnovi.

B.IV.

Surađivati s drugim međunarodnim i europskim organizacijama te susjednim pomorskim regijama radi utvrđivanja sinergija i izbjegavanja udvostručivanja rada.

Ciljevi za provedbu strateškog cilja C (odgovor)

C.I.	Upoznati ugovorne stranke s načinima na koji drugi odgovaraju na nezgode radi poticanja razvoja najbolje prakse.

C.II.

Razvijati i ažurirati zajedničke operativne pristupe kad su posrijedi nezgode u kojima dolazi do onečišćenja te poticati izradu i zajedničko shvaćanje odgovarajućih strategija odgovora.

C.III.

Poticati programe koordiniranog istraživanja i razvoja koji se odnose na tehnologije, opremu i druga operativna sredstva za odgovor.

C.IV.

Pobrinuti se da u cijelom području sjeveroistočnog Atlantika postoji odgovarajuća ravnoteža resursa za odgovor, što će se temeljiti na podregionalnim procjenama rizika.

Mjere

Kako bi se ostvarili vizija, strateški i operativni ciljevi, u sljedećem Strateškom akcijskom planu Bonskog sporazuma (BASAP) utvrđuju se konkretne mjerljive mjere i realni ciljevi za razdoblje 2019.–2025. kojima će se ugovorne stranke voditi i koje će staviti u fokus svojeg rada. U BASAP-u se potvrđuje potreba za održavanjem dobro uspostavljenih sustava i nastavkom rada koji je potreban za kontinuitet operativne prirode Sporazuma. Istodobno se govori o mogućim načinima unapređenja dosadašnjeg rada i novim smjerovima.

U okviru Bonskog sporazuma dogovorene su sljedeće mjere:

Mjere povezane sa strateškim ciljem A (sprečavanje)

A.1.	Provoditi operacije zračnog i satelitskog nadzora, uključujući nacionalne letove, regionalne letove, letove u okviru programa Tour d’Horizon i letove u okviru operacija CEPCO/SuperCEPCO, za potrebe otkrivanja, istraživanja, prikupljanja dokaza i praćenja izljeva nafte i drugih štetnih tvari.

A.2.	Održavati učinkovitost sustava za standardno izvješćivanje te upotrebljavati taj sustav za prijavljivanje otkrivenog onečišćenja Bonskom sporazumu i Komisiji u okviru Direktive 2005/35/EZ o onečišćenju s brodova, kao i IMO-u.

A.3.

U suradnji s Europskom agencijom za pomorsku sigurnost optimalno iskorištavati satelitske snimke, a u kontekstu najnovijeg razvoja pseudosatelita na velikoj visini (HAPS) i daljinski upravljanih zrakoplovnih sustava (RPAS) koji su dostupni državama šireg područja Sjevernog mora uspostaviti usklađen sustav koji pokriva cijelo šire područje Sjevernog mora kako bi se poboljšalo otkrivanje nezgoda u kojima dolazi do onečišćenja.

A.4.	Produbiti suradnju na otkrivanju kaznenih djela povezanih s Prilogom V. MARPOL-u i njegovom provedbom: V.

A.5.

Produbiti suradnju na otkrivanju kaznenih djela povezanih s Prilogom VI. MARPOL-u i njegovom provedbom, uključujući putem postojećeg režima nadzora države luke, kao i primjenom naprednih namjenskih alata za praćenje usklađenosti i razmjenom rezultata provedbenih mjera putem zajedničkih informacijskih sustava (npr. Thetis-EU).

A.6.	Održavati i ažurirati Priručnik za zračne operacije i atlas BAOAC.

A.7.	U suradnji s Mrežom istražitelja i tužitelja za Sjeverno more (NSN) održavati i ažurirati Priručnik za Sjeverno more o kaznenim djelima onečišćenja mora.

A.8.	Surađivati putem mreže OSINET na identifikaciji naftnih mrlja, što uključuje vježbe interkalibracije u laboratorijima i daljnji razvoj zajedničkih metoda za identifikaciju naftnih mrlja.

A.9.

Jačati suradnju s istražiteljima i tužiteljima:

a.	do 2022. – u suradnji s NSN-om utvrditi moguće načine objavljivanja osuđujućih presuda za kaznena djela onečišćenja mora;

b.	do 2025. – u suradnji s NSN-om uspostaviti postupke u okviru kojih se javnost može informirati o ekološkim rezultatima relevantnih brodarskih društava i društava koja upravljaju brodovima.

A.10.

Povezati se s IMO-om kako bi se utvrdilo na koji način Bonski sporazum može dodatno doprinijeti usklađivanju s Prilogom VI. MARPOL-u uzimajući u obzir najnoviji razvoj događaja u IMO-u u vezi s primjenom globalne gornje granice sumpora do 2020. (npr. stroži režim nadzora države luke te zabrana prijevoza goriva namijenjenih za izgaranje sa sadržajem sumpora višim od 0,50 %).

A.11.

Preko Odbora za zaštitu morskog okoliša IMO-a podupirati proces revizije uvjeta iz Priloga II. MARPOL-u koji se odnose na ispuštanje tvari visoke viskoznosti i skrućujućih tvari.

A.12.

Održavati i ažurirati internetske stranice Bonskog sporazuma te objavljivati elektroničke publikacije (tj. priručnike, izvješća).

A.13.

Poduprijeti/promicati preporuke za preventivne mjere u okviru projekata BE-AWARE.

Mjere povezane sa strateškim ciljem B (pripravnost)

B.1.	Održavati i ažurirati poglavlja Priručnika Bonskog sporazuma za suzbijanje onečišćenja te ih prilagođavati prema potrebi.

B.2.	Poticati razmjenu informacija o olupinama koje bi mogle uzrokovati onečišćenje te uspostaviti nacionalne baze podataka.

B.3.	Planirati i provoditi operativne vježbe i osposobljavanje na regionalnoj i podregionalnoj razini.

B.4.	Poticati razvoj nacionalnih sustava za savjetovanje o zaštiti okoliša te povezanu razmjenu informacija.

B.5.

Kontinuirano razmjenjivati informacije s drugim regionalnim i međunarodnim organizacijama, osobito s Mehanizmom Unije za civilnu zaštitu (UCPM), EMSA-om, EPPR-om (Arktičko vijeće), HELCOM-om, IMO-om, Komisijom OSPAR, Lisabonskim sporazumom i REMPEC-om sudjelovanjem na međusektorskim sastancima, te, po potrebi, jačati suradnju s tim organizacijama, primjerice u vezi sa zajedničkom izradom Priručnika za odgovor na opasne i štetne tvari.

B.6.	Jačati suradnju s Komisijom OSPAR i drugim međunarodnim organizacijama uključenima u zaštitu morskog okoliša od onečišćenja i odobalnih objekata.

B.7.	Razviti strategiju za opasne i štetne tvari za potrebe suradnje s drugim međunarodnim organizacijama kao što su HELCOM, EMSA ili Savjetodavna tehnička skupina (CTG) u cilju provedbe načela iz OPRC-a o opasnim i štetnim tvarima.

B.8.	Povezati se s IMO-om kako bi se utvrdilo na koji način Bonski sporazum može dodatno doprinijeti boljoj provedbi protokola OPRC-a za opasne i štetne tvari na međunarodnoj razini.

B.9.	Nastaviti s razvojem kapaciteta za odgovor na temelju analize rizika za okoliš kako bi se držao korak s pomorskim rizicima koji se mijenjaju.

Mjere povezane sa strateškim ciljem C (odgovor)

C.1.	Održavati sustav za prijavljivanje nezgoda u kojima dolazi do onečišćenja te utvrditi stečena iskustva.

C.2.	Voditi i ažurirati zajedničke planove za odgovor na pomorske nezgode (Plan DENGERNETH, MANCHEPLAN, Plan za četverostranu zonu, Plan NORBRIT [Plan za Biskajski zaljev]).

C.3.	Pojačano razvijati zajedničke pristupe zaštiti divljih vrsta, što uključuje utvrđivanje najbolje prakse i informiranje javnosti o tome što se poduzima u okviru zaštite divljih vrsta.

C.4.	Razmjenjivati stečena iskustva u okviru odgovora na onečišćenje koje uzrokuju odobalne vjetroelektrane.

C.5.	Poticati povezivanje i koordinaciju s odgovorom na onečišćenje obale.

C.6.

Poticati istraživanje i razvoj te razmjenu informacija o tehnologijama, opremi i drugim operativnim sredstvima za odgovor, osobito o senzorima za integrirani nadzor, tehnologiji za odgovor na nesreće do kojih dođe noću, u uvjetima loše vidljivosti i lošim vremenskim uvjetima, o traganju za kontejnerima izgubljenima na moru i njihovu vađenju, o nesrećama koje uključuju teško ulje i kemijskim nesrećama te o nesrećama koje uključuju goriva novih generacija.

C.7.	Poticati istraživanje kad su u pitanju zajednički istraživački prioriteti: do 2019.–2022. izraditi zajednički prijedlog za istraživanje goriva nove generacije.

C.8.	Poticati razmjenu informacija o nacionalnim sustavima za procjenu rizika, što obuhvaća vuču u izvanrednim situacijama.

Dopuna 1.

Zadaci 1.–18. povezani sa strateškim ciljem A (sprečavanje)

Zadatak	Strateška mjera	Opis	Ciljni datum	Voditelj	Napredak	Status

1.	A.1.	Provoditi operacije zračnog i satelitskog nadzora, uključujući nacionalne letove, regionalne letove, letove u okviru programa Tour d’Horizon i letove u okviru operacija CEPCO/SuperCEPCO, za potrebe otkrivanja, istraživanja, prikupljanja dokaza i praćenja izljeva nafte i drugih štetnih tvari, uzimajući u obzir strateške potrebe za nadzorom.	aktivnosti se provode tijekom godine	ugovorne stranke		u tijeku
2.	A.1.	Zadržati pokrivenost zračnim nadzorom i njegovu učinkovitost te analizirati strateške potrebe za nadzorom, među ostalim na temelju evaluacije postojećih skupova podataka o otkrivanju opaženih onečišćenja naftom i drugim tvarima.		ugovorne stranke	CleanSeaNet – EMSA ribarstvo – Agencija EU-a EFCA NL – voditelj zadatka zajedno s ugovornim strankama NL treba izraditi nacrt i proslijediti ga voditeljima delegacija BE – Prilog VI. MARPOL-u
3.	A.3. A.4. A.5.	Razmotriti sastavljanje minimalnih preporuka o operacijama nadzora u području obuhvaćenom Bonskim sporazumom te o očekivanim rezultatima (Prilog VI. MARPOL-u, daljinski upravljani zrakoplovni sustavi).		EU (za opcije pojednostavnjenja pomorskog nadzora, npr. za potrebe ribarstva i praćenja onečišćenja) BE – suvoditelj (Prilog VI.) EU – dronovi	Početne rasprave o Prilogu VI. MARPOL-u započele na sastanku OTSOPA 19. EMSA pustila u rad operativnu uslugu RPAS.	u tijeku
4.	A.2.	Održavati učinkovit standard praćenja i izvješćivanja služeći se odgovarajućim sustavom za prijavljivanje otkrivenog onečišćenja Bonskom sporazumu.	aktivnosti se provode prema potrebi	ugovorne stranke		u tijeku
5.	A.3.	U suradnji s Europskom agencijom za pomorsku sigurnosti optimalno iskorištavati satelitske snimke, npr. putem mreže CleanSeaNet, kako bi se reagiralo na prvo upozorenje o otkrivanju mogućeg onečišćenja s pomoću zračnog nadzora. te	aktivnosti se provode prema potrebi	ugovorne stranke		u tijeku
6.	A.3.	Izvješćivati o razvoju i odgovoriti na razvoj pseudosatelita na velikoj visini (HAPS) i daljinski upravljanih zrakoplovnih sustava (RPAS).	aktivnosti se provode prema potrebi	ugovorne stranke	EU/EMSA – HAPS i RPAS	u tijeku

8.	A.13.	Poduprijeti/promicati provedbu shema odvojene plovidbe te tijelima nadležnima za mjere smanjenja rizika ukazati na druge preporuke iz projekata BE-AWARE koje se odnose na sustave za nadzor plovidbe, sustav AIS u vjetroelektranama i e-navigaciju.	u tijeku	ugo vorne stranke	Irska, Norveška i Nizozemska održale su radionice	Za provedbu su nadležne razne nacionalne službe.
9.	A.6. B.I.	Održavati i ažurirati Priručnik za zračne operacije.	godišnje na sastancima OTSOPA-e	NO i ugovorne stranke		u tijeku
10.	A.6. B.I.	U okviru ažuriranja internetskih stranica Bonskog sporazuma održavati internetsko izdanje Kodeksa Bonskog sporazuma za procjenu naftnih mrlja (BAOAC) namijenjenog posadi zrakoplova i stručnjacima, uključujući atlas fotografija.	aktivnosti se provode prema potrebi	FR i ugovorne stranke		u tijeku
11.	A.4. A.5. A.10.	Jačati i proširiti suradnju na otkrivanju i opažanju kaznenih djela u vezi s prilozima MARPOL-u te doprinijeti provedbi i povezati se s IMO-om.	u tijeku	ugovorne stranke/NSN/Tajništvo		u tijeku
12.	A.5. A.10.	Razmotriti izradu zajedničke tehničke strategije i operativnog pristupa za praćenje usklađenosti s graničnim vrijednostima za NOx i SOx.		BE, DK (još nije potvrđeno), FR NL? EMSA (još nije potvrđeno)		nova
13.	A.7. A.9.	Jačati suradnju s Mrežom istražitelja i tužitelja za Sjeverno more (NSN) te zajednički raditi na: a. održavanju i ažuriranju Priručnika za Sjeverno more o kaznenim djelima onečišćenja mora; b. organiziranju radionica na teme od zajedničkog interesa; c. pomaganju s objavom osuđujućih presuda te praćenju ekoloških rezultata brodarskih društava, ako je to potrebno.		NL/Tajništvo	Moguće teme za seminar 2019.–2025.: opasne i štetne tvari, morski otpad	u tijeku
14.	A.8.	Nastaviti s aktivnostima OSINET-a u cilju: a. produbljivanja znanja i iskustva relevantnih laboratorija u pogledu forenzičkog istraživanja naftnih mrlja, što obuhvaća i vježbe interkalibracije; i b. ažuriranja/razvoja analitičkih postupaka i referentnih metoda, uključujući za uzimanje uzoraka nafte na moru		DE/OSINET		u tijeku
15.	A.12. B.1.	Održavati i ažurirati internetske stranice Bonskog sporazuma te objavljivati elektroničke publikacije (tj. priručnike, izvješća).	aktivnosti se provode prema potrebi	Tajništvo/ugovorne stranke	Tajništvo treba istražiti mogućnost čuvanja izvora odluka/mjera.	u tijeku

17.	A.2.	Revidirati postojeće preporuke za obavijesti i provesti nužne prilagodbe, kad je to potrebno.	aktivnosti se provode prema potrebi	ugovorne stranke		nova
18.	A.12.	Provoditi komunikacijsku strategiju Bonskog sporazuma.		Tajništvo		u tijeku

Zadaci 19.–30. povezani sa strateškim ciljem B (pripravnost)

Zadatak	Strateška mjera	Opis	Ciljni datum	Voditelj	Napredak	Status
19.	B.1. A.12.	Održavati i ažurirati različita poglavlja Priručnika Bonskog sporazuma za suzbijanje onečišćenja.	aktivnosti se provode prema potrebi	ugovorne stranke i Tajništvo		u tijeku
20.	B.2.	Nastaviti s razmjenom informacija o olupinama koje bi mogle uzrokovati onečišćenje (metode pražnjenja, procjena rizika itd.).	aktivnosti se provode prema potrebi	ugovorne stranke		u tijeku
21.	B.4. B.5.	Povećati spremnost na primanje/slanje/prosljeđivanje međunarodne pomoći služeći se smjernicama EU-a o potpori države domaćina.	u tijeku	ugovorne stranke i EU		u tijeku
22.	B.3.	Planirati i provoditi operativne vježbe i osposobljavanje na regionalnoj i podregionalnoj razini, uzimajući u obzir strateške potrebe.		ugovorne stranke		u tijeku
23.	B.3.	Organizirati zajedničke operativne vježbe za borbu protiv onečišćenja (BONNEX DELTA) s obzirom na regionalne strateške potrebe za osposobljavanjem.		ugovorne stranke, u skladu sa zajedničkim akcijskim planom		u tijeku
24.	B.3.	Uspostaviti sustav za stupnjevane zajedničke vježbe u cilju testiranja i vježbanja suradnje u borbi protiv izljeva.	u tijeku	DK	DK ima vojno stručno znanje, koje koristi za potporu vježbama
25.	B.4.	Poticati razvoj nacionalnih sustava za savjetovanje o zaštiti okoliša te povezanu razmjenu informacija. Razmotriti uspostavu načina (podregionalne) suradnje.	OTSOPA 2020.	UK		u tijeku
26.	B.5. B.7. B.8.	Jačati suradnju s REMPEC-om i HELCOM-om na izradi zajedničkog priručnika za odgovor na opasne i štetne tvari.		Tajništvo, FR		nova
27.	B.6.	Jačati suradnju s Komisijom OSPAR, regionalnim sporazumima i drugim međunarodnim organizacijama uključenima u zaštitu morskog okoliša od onečišćenja koje uzrokuju pomorski prijevoz, odobalna naftna i plinska postrojenja te druge pomorske aktivnosti, uzimajući u obzir obveze na temelju Okvirne direktive o pomorskoj strategiji i Okvirne direktive o vodama (1).		Tajništvo, BE i NL ugovorne stranke (razmjena informacija o provedbi Okvirne direktive o pomorskoj strategiji)	Tajništvo treba kontaktirati OSPAR u vezi s obvezom D8 na temelju Okvirne direktive o pomorskoj strategiji, koja se odnosi na praćenje i procjenu znatnog akutnog onečišćenja, te o tome izvijestiti skupinu OTSOPA 2020. Na sastanku BONN 19 treba razmotriti mogućnost obostranog sudjelovanja Bonskog sporazuma i HELCOM-a na ključnim sastancima. (usp. BAAP 2016.–2019., točka A.3.3.).	nova

29.	B.9.	Analizirati trendove u okviru projekta BE-AWARE 2030. Ocijeniti rezultate i postupiti u skladu s njima.	u tijeku	NL i ugovorne stranke		nova
30.	B.9.	Razmjenjivati informacije/iskustva u vezi sa sve većim plovilima, energijom iz obnovljivih izvora, industrijom odobalne nafte i plina, UPP gorivima i širenju luka, autonomnim brodovima i radioaktivnim materijalima.		ugovorne stranke		nova

Zadaci 31.–40. povezani sa strateškim ciljem C (odgovor)

Zadatak

Strateška mjera

Opis

Ciljni datum

Voditelj

Napredak

Status

31.

C.1.

C.4.

Razmjenjivati informacije o stečenom iskustvu koje se odnose na nezgode, uključujući nezgode u vjetroelektranama i mjestima zakloništa te gospodarenje otpadom nakon nezgoda u kojima je došlo do onečišćenja.

OTSOPA

BONN

ugovorne stranke

u tijeku

32.

C.1.

C.5.

Održavati učinkovitost sustava POLREP za prijavljivanje nezgoda u kojima dolazi do onečišćenja te za upravljanje zahtjevima i ponudama za pomoć služeći se Zajedničkim komunikacijskim i informacijskim sustavom Europske komisije u izvanrednim slučajevima onečišćenja mora (CECIS MP).

u tijeku

EU, NO, DK

šestomjesečni projekt koji obuhvaća dvije radionice i devet zemalja

u tijeku

33.

C.2.

Izraditi, održavati i ažurirati zajedničke planove za odgovor na pomorske nezgode (Plan DENGERNETH (Njemačka), MANCHEPLAN (Ujedinjena Kraljevina i Francuska), Plan za četverostranu zonu (Belgija), Plan NORBRIT (Ujedinjena Kraljevina i Norveška), Memorandum o razumijevanju između Ujedinjene Kraljevine i Irske), [Biskajski zaljev].

aktivnosti se provode prema potrebi

relevantne ugovorne stranke

u tijeku

34.

C.3.

Nastaviti s razmjenom informacija o nacionalnim sustavima za zaštitu divljih vrsta.

u tijeku

FR, SE i ugovorne stranke

u tijeku

35.

C.7.

C.6.

Poticati i, ako je to moguće, provoditi istraživanje i razvoj te razmjenjivati informacije o gorivima nove generacije.

NO i projektni partneri

prijedlog za poziv GU ECHO na podnošenje ponuda za 2019.

u tijeku

36.

C.7.

C.6.

Utvrditi odgovore i uspostaviti pripravnost na goriva nove generacije.

NO i projektni partneri

ovisno o ishodu zadatka 35.

37.

C.6.

Razmjenjivati informacije o nezgodama u kojima dolazi do onečišćenja i poticati daljnje istraživanje takvih nezgoda, uključujući:

•	nesreće do kojih dođe noću, u uvjetima loše vidljivosti i lošim vremenskim uvjetima,

•	nesreće koje uključuju teško ulje i kemijske nesreće, potencijalno u okviru projekata financiranih izvana,

•	tehnologije, opremu i druga operativna sredstva za odgovor, osobito senzore za integrirani nadzor, izradu modela plutanja naftne mrlje i alate za potporu odlučivanju te tehnologije odgovora.

ugovorne stranke

u tijeku

39.

C.6.

Razmotriti i izraditi projektni prijedlog za regionalnu procjenu rizika od opasnih i štetnih tvari.

ugovorne stranke i Tajništvo

u tijeku

40.

C.6.

Poticati kontinuirano istraživanje opasnih i štetnih tvari, među ostalim u području tehnologija odgovora na opasne i štetne tvari, ispitivanje svojstava i ponašanja takvih tvari u nestandardnim uvjetima, kao i daljnji razvoj i validaciju naprednih alata za potporu odlučivanju.

ugovorne stranke

u tijeku

41.

C.8.

Razmjenjivati informacije o nacionalnim sustavima za procjenu rizika, što obuhvaća vuču u izvanrednim situacijama.

aktivnosti se provode prema potrebi

ugovorne stranke

nova

Prilog I.

Aktualna verzija MARPOL-a

Aktualna verzija MARPOL-a za priloge od I. do VI. i Protokol 1.

MARPOL obuhvaća pravila namijenjena sprečavanju slučajnog onečišćenja te onečišćenja zbog rutinskih operacija koja su podijeljena u šest tehničkih priloga.

(b) Prilog I. – Pravila o sprečavanju onečišćenja naftom

Izmjene Priloga I. – stupile na snagu 1. ožujka 2018. – Rezolucija MEPC.276(70)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (izmjene obrasca B Dodatka međunarodnoj svjedodžbi o sprečavanju onečišćenja uljem (IOPP))

Izmjene Priloga I. – stupile na snagu 1. siječnja 2017. – Rezolucija MEPC.276(68)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (izmjene pravila 12. – spremnici za ostatke ulja (mulj))

Izmjene Priloga I. – stupile na snagu 1. siječnja 2017. – Rezolucija MEPC.276(68)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (izmjene priloga I., II., IV. i V. MARPOL-u radi uvođenja obvezne primjene odredaba Polarnog kodeksa koje se odnose na okoliš)

Izmjena Priloga I. – stupila na snagu 1. ožujka 2016. – Rezolucija MEPC.256(67)

Izmjena Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (izmjena pravila 43. – posebni zahtjevi za upotrebu ili prijevoz ulja u antarktičkom području)

Izmjene Priloga I. – stupile na snagu 1. siječnja 2016. – Rezolucija MEPC.248(66)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (izmjene Priloga 1. MARPOL-u – zahtjevi u pogledu obvezne opremljenosti instrumentom za stabilnost) – MEPC 66/21/Corr.1

Izmjene Priloga I. – stupile na snagu 1. siječnja 2016. – Rezolucija MEPC.246(66)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (izmjene priloga I., II., III., IV. i V. MARPOL-u radi uvođenja obvezne primjene Kodeksa III)

Izmjene Priloga I. – stupile na snagu 1. siječnja 2015. – Rezolucija MEPC.238(65)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (izmjene priloga I. i II. MARPOL-u radi uvođenja obvezne primjene Kodeksa RO)

Izmjene Priloga I. – stupile na snagu 1. listopada 2014. – Rezolucija MEPC.235(65)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (izmjene obrazaca A i B dodataka svjedodžbi IOPP na temelju Priloga I. MARPOL-u)

Izmjene Priloga I. – stupile na snagu 1. kolovoza 2013. – Rezolucija MEPC.216(63)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (regionalni dogovori o lučkim uređajima za prihvat na temelju priloga I., II., IV. i V. MARPOLU-u)

Izmjene Priloga I. – stupile na snagu 1. kolovoza 2011. – Rezolucija MEPC.190(60)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1997. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (sjevernoameričko kontrolno područje emisija)

Izmjene Priloga I. – stupile na snagu 1. kolovoza 2011. – Rezolucija MEPC.189(60)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (dodavanje novog poglavlja 9. u Prilog I. MARPOLU-u)

Izmjene Priloga I. – stupile na snagu 1. siječnja 2011. – Rezolucija MEPC.187(59)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (izmjene pravila 1., 12., 13., 17. i 38. iz Priloga I. MARPOL-u, Dodatka svjedodžbi IOPP i dijelova I. i II. Knjige o uljima)

Izmjene Priloga I. – stupile na snagu 1. siječnja 2011. – Rezolucija MEPC.186(59)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (dodavanje novog poglavlja 8. u Prilog I. MARPOLU-u i posljedične izmjene obrasca B Dodatka svjedodžbi IOPP)

Izmjene Priloga I. – stupile na snagu 1. prosinca 2008. – Rezolucija MEPC.164(56)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (uređaji za prihvat izvan posebnih područja i ispuštanje otpadnih voda)

Izmjene Priloga I. – stupile na snagu 1. kolovoza 2007. – Rezolucija MEPC.141(54)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (izmjene pravila 1., dodavanje pravila 12.A, posljedične izmjene svjedodžbe IOPP i izmjene pravila 21. revidiranog Priloga I. MARPOL-u)

Tekst Priloga I. MARPOL-u – od 1. siječnja 2007. – Rezolucija MEPC.117(52)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (revidirani Prilog I. MARPOLU-u)

Izmjene Priloga II. MARPOL-u – stupile na snagu 1. rujna 2017. – Rezolucija MEPC.270(69)

Izmjene Priloga Međunarodnoj konvenciji o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973., kako je izmijenjena s njom povezanim Protokolom iz 1978. (izmjene Priloga II. MARPOL-u – revidirani postupak skupine GESAMP za procjenu opasnosti)

Izmjene Priloga II. – stupile na snagu 1. siječnja 2017. – Rezolucija MEPC.265(68)

Izmjene Priloga II. – stupile na snagu 1. siječnja 2016. – Rezolucija MEPC.246(66)

Izmjene Priloga II. – stupile na snagu 1. siječnja 2015. – Rezolucija MEPC.238(65)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (izmjene priloga I. i II. MARPOL-u radi uvođenja obvezne primjene Kodeksa RO)

Izmjene Priloga II. – stupile na snagu 1. kolovoza 2013. – Rezolucija MEPC.216(63)

Tekst Priloga II. MARPOL-u – od 1. siječnja 2007. – Rezolucija MEPC.118(52) (kako je izmijenjena)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (revidirani Prilog II. MARPOLU-u)

Međunarodni kodeks za prijevoz kemikalija u razlivenom stanju (IBC) koji se provodi putem pravila 11. iz Priloga II. – tankeri izgrađeni 1. srpnja 1986. ili kasnije – Rezolucija MEPC.119(52)

Izmjene Međunarodnog kodeksa za gradnju i opremanje brodova za prijevoz opasnih kemikalija u razlivenom stanju (Kodeks IBC)

Rezolucija MEPC.225(64) izmjene poglavlja 17., 18. i 19. koje su stupile na snagu 1. lipnja 2014.

BLG.1/Circ.19 Proizvodi koji su razvrstani ili ponovno razvrstani od donošenja izmijenjenog Kodeksa IBC 2004.

BLG.1/Circ.19/Corr.1 Proizvodi koji su razvrstani ili ponovno razvrstani od donošenja izmijenjenog Kodeksa IBC 2004.

Kodeks za prijevoz kemikalija u razlivenom stanju (BCH) koji se provodi putem pravila 11. iz Priloga II. – tankeri izgrađeni prije 1. srpnja 1986. – Rezolucija MEPC.144(54)

Izmjene Kodeksa za gradnju i opremanje brodova za prijevoz opasnih kemikalija u razlivenom stanju (Kodeks BCH)

(d) Prilog III. – Pravila o sprečavanju onečišćenja štetnim tvarima koje se prevoze morem u pakiranom obliku

Izmjena Priloga III. MARPOL-u – (izmjena Dodatka o kriterijima za utvrđivanje štetnih tvari u pakiranom obliku) stupila je na snagu 1. ožujka 2016. – Rezolucija MEPC.257(67)

Izmjena Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973.

Izmjene Priloga II. – stupile na snagu 1. siječnja 2016. – Rezolucija MEPC.246(66)

Tekst Priloga III. MARPOL-u – od 1. siječnja 2014. – Rezolucija MEPC.193(61)

Tekst Priloga III. MARPOL-u – od 1. siječnja 2010. – Rezolucija MEPC.156(55)

(e) Prilog IV. – Pravila o sprečavanju onečišćenja otpadnim vodama s brodova

Izmjene Priloga IV. – stupile na snagu 1. rujna 2017. – Rezolucija MEPC.274(69)

Izmjene Priloga Međunarodnoj konvenciji o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973., kako je izmijenjena Protokolom iz 1978. (izmjene Priloga IV. MARPOL-u – posebno područje Baltičkog mora i obrazac svjedodžbe ISPP) Izmjene Priloga IV.

Izmjene Priloga II. – stupile na snagu 1. siječnja 2017. – Rezolucija MEPC.265(68)

Izmjene Priloga IV. – stupile na snagu 1. siječnja 2016. – Rezolucija MEPC.246(66)

Izmjene Priloga IV. – stupile na snagu 1. kolovoza 2013. – Rezolucija MEPC.216(63)

Izmjene Priloga IV. – stupile na snagu 1. siječnja 2013. – Rezolucija MEPC.200(62)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (odredbe o posebnom području i određivanje Baltičkog mora kao posebnog područja na temelju Priloga IV. MARPOL-u)

MEPC 62/24/Corr.1 – sadržava nekoliko ispravaka Rezolucije MEPC.200(62)

Izmjene Priloga IV. – stupile na snagu 1. prosinca 2008. – Rezolucija MEPC.164(56)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (uređaji za prihvat izvan posebnih područja i ispuštanje otpadnih voda)

Izmjene Priloga IV. – stupile na snagu 1. kolovoza 2007. – Rezolucija MEPC.143(54)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (dodavanje pravila 13. Prilogu IV. MARPOLU-u)

Tekst Priloga IV. MARPOL-u – od 1. kolovoza 2005. – Rezolucija MEPC.115(51)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (revidirani Prilog IV. MARPOLU-u)

(f) Prilog V. – Pravila o sprečavanju onečišćenja smećem s brodova

Tekst Priloga V. MARPOL-u – od 31. prosinca 1988.

Izmjene Priloga V. – stupile na snagu 1. ožujka 2018. – Rezolucija MEPC.277(70)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (izmjene Priloga V. MARPOL-u – tvari štetne za morski okoliš i obrazac Knjige o smeću)

Izmjene Priloga V. – stupile na snagu 1. siječnja 2017. – Rezolucija MEPC.265(68)

Izmjene Priloga V. – stupile na snagu 1. siječnja 2016. – Rezolucija MEPC.246(66)

Izmjene Priloga V. – stupile na snagu 1. kolovoza 2013. – Rezolucija MEPC.216(63)

Izmjene Priloga V. – stupile na snagu 1. siječnja 2013. – Rezolucija MEPC.201(62)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (revidirani Prilog V. MARPOLU-u)

MEPC 62/24/Corr.1 – sadržava nekoliko ispravaka Rezolucije MEPC.201(62)

Izmjene Priloga V. – stupile na snagu 1. kolovoza 2005. – Rezolucija MEPC.116(51)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (izmjene Dodatka Prilogu V. MARPOLU-u)

Izmjene Priloga V. MARPOL-u – stupile na snagu 1. ožujka 2002. – Rezolucija MEPC.89(45)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (izmjene Priloga V. MARPOLU-u)

Izmjene Priloga V. MARPOL-u – stupile na snagu 1. siječnja 1997. – Rezolucija MEPC.65(37)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (izmjena pravila 2. i dodavanje novog pravila 9. u Prilog V.)

(g) Prilog VI – Pravila o sprečavanju onečišćenja zraka s brodova Izmjene Priloga VI.

Izmjene Priloga VI. – stupile na snagu 1. siječnja 2019. – Rezolucija MEPC.286(71)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1997. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973., kako je izmijenjena Protokolom iz 1978. (radi proglašavanja Baltičkog mora i Sjevernog mora kontrolnim područjima emisija NOx te radi izmjene dostavnice o gorivu)

Izmjene Priloga VI. – stupile na snagu 1. ožujka 2018. – Rezolucija MEPC.278(70)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1997. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (izmjene Priloga VI. MARPOL-u – sustav prikupljanja podataka o potrošnji loživih ulja na brodovima)

Izmjene Priloga VI. – stupile na snagu 1. rujna 2017. – Rezolucija MEPC.271(69)

- Izmjene Priloga Međunarodnoj konvenciji o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973., kako je izmijenjena Protokolom iz 1978. (izmjene pravila 13. iz Priloga VI. MARPOL-u – zahtjevi za bilježenje operativne usklađenosti s obzirom na kontrolna područja emisija NOx iz razreda III)

Izmjene Priloga VI. MARPOL-u – stupile na snagu 1. ožujka 2016. – Rezolucija MEPC.258(67)

Izmjena Priloga Protokolu iz 1997. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973., kako je izmijenjena Protokolom iz 1978. (izmjene pravila 2. i 13. te Dodatka svjedodžbi IAPP)

Izmjene Priloga VI. – stupile na snagu 1. siječnja 2016. – Rezolucija MEPC.247(66)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1997. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973., kako je izmijenjena Protokolom iz 1978. (radi uvođenja obvezne primjene Kodeksa III)

Izmjene Priloga VI. – stupile na snagu 1. ožujka 2015. – Rezolucija MEPC.251(66)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1997. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973., kako je izmijenjena Protokolom iz 1978. (izmjene pravila 2., 13., 19. i 20. i Dodatka svjedodžbi IAPP iz Priloga VI. MARPOL-u te certifikacije motora s dvojnim gorivom na temelju Tehničkog kodeksa za NOx iz 2008.)

Izmjene Priloga VI. – stupile na snagu 1. kolovoza 2013. – Rezolucija MEPC.217(63)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1997. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973., kako je izmijenjena Protokolom iz 1978. (regionalni dogovori o lučkim uređajima za prihvat na temelju Priloga VI. MARPOL-u te certifikacija brodskih dizelskih motora opremljenih sustavima za selektivnu katalitičku redukciju na temelju Tehničkog kodeksa za NOx iz 2008.)

Izmjene Priloga VI. – stupile na snagu 1. siječnja 2013. – Rezolucija MEPC.203(62)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1997. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (dodavanje pravila o energetskoj učinkovitosti brodova)

MEPC 62/24/Corr.1 – sadržava nekoliko ispravaka Rezolucije MEPC.203(62)

Izmjene Priloga VI. – stupile na snagu 1. siječnja 2013. – Rezolucija MEPC.202(62)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1997. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (određivanje kontrolnog područja emisija u Karipskom moru)

MEPC 62/24/Corr.1 – sadržava nekoliko ispravaka Rezolucije MEPC.202(62)

Izmjene Priloga VI. – stupile na snagu 1. veljače 2012. – Rezolucija MEPC.194(61)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1997. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973., kako je izmijenjena Protokolom iz 1978. (revidirani obrazac Dodatka svjedodžbi IAPP)

Izmjene Priloga VI. – stupile na snagu 1. kolovoza 2011. – Rezolucija MEPC.190(60)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1997. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973., kako je izmijenjena Protokolom iz 1978. (sjevernoameričko kontrolno područje emisija)

Tekst Priloga VI. MARPOL-u – od 1. srpnja 2010. – Rezolucija MEPC.176(58)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1997. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973., kako je izmijenjena Protokolom iz 1978. (revidirani Prilog VI. MARPOL-u)

16.10.2019

Službeni list Europske unije

L 263/36

PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2019/1729

оd 15. listopada 2019.

o usklađenoj normi za ocjenjivanje sukladnosti izrađenoj za potrebe uredbi (EZ) br. 765/2008 i (EZ) br. 1221/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, Direktive 2006/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te akata Unije koji sadržavaju referentne odredbe Odluke br. 768/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o europskoj normizaciji, o izmjeni direktiva Vijeća 89/686/EEZ i 93/15/EEZ i direktiva 94/9/EZ, 94/25/EZ, 95/16/EZ, 97/23/EZ, 98/34/EZ, 2004/22/EZ, 2007/23/EZ, 2009/23/EZ i 2009/105/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 87/95/EEZ i Odluke br. 1673/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (1), a posebno njezin članak 10. stavak 6.,

budući da:

(1)

Uredbom (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (2) i Odlukom br. 768/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3) objedinjeni su, u takozvanom novom zakonodavnom okviru, svi elementi potrebni za djelotvorno funkcioniranje sveobuhvatnog regulatornog okvira u pogledu sigurnosti i sukladnosti industrijskih proizvoda te pravilnog funkcioniranja jedinstvenog tržišta. Jedan je od glavnih ciljeva novog zakonodavnog okvira osigurati robusno i pouzdano ocjenjivanje sukladnosti proizvoda u Uniji. Uredbom (EZ) br. 765/2008 utvrđena je pravna osnova za akreditaciju i nadzor tržišta. Odlukom br. 768/2008/EZ konsolidirani su tehnički instrumenti za usklađeno zakonodavstvo Unije i osobito kriteriji za imenovanje tijela za ocjenjivanje sukladnosti te postupci ocjenjivanja sukladnosti i pravila njihove primjene. Odlukom br. 768/2008/EZ zahtijeva se da se u zakonodavstvo Unije kojim se usklađuju uvjeti stavljanja proizvoda na tržište u najvećoj mogućoj mjeri uvrste referentne odredbe iz Priloga I. toj odluci.

(2)

U skladu s člankom 11. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 765/2008 smatra se da nacionalna akreditacijska tijela koja na temelju uspješnog uzajamnog vrednovanja u skladu s člankom 10. Uredbe (EZ) br. 765/2008 dokažu sukladnost s kriterijima utvrđenima u odgovarajućoj usklađenoj normi, upućivanje na koju je objavljeno u Službenom listu Europske unije, ispunjuju zahtjeve iz članka 8. te uredbe.

(3)

U članku 2. točki 10. Uredbe (EZ) 765/2008 akreditacija je definirana kao potvrđivanje nacionalnoga akreditacijskog tijela da tijelo za ocjenjivanje sukladnosti zadovoljava zahtjeve utvrđene usklađenim normama i, kad je to primjenjivo, neke druge dodatne zahtjeve, uključujući one utvrđene u odgovarajućim sektorskim programima, za provedbu posebnih radnji za ocjenjivanje sukladnosti.

(4)

Prema zakonodavstvu Unije koje sadržava referentne odredbe iz Priloga I. Odluci br. 768/2008/EZ, u nekim se slučajevima u relevantnim postupcima ocjenjivanja sukladnosti predviđa intervencija treće osobe pri ocjenjivanju sukladnosti. Nadalje, u svem takvom zakonodavstvu, uključivanjem članaka R17. i R18. Priloga I. Odluci br. 768/2008/EZ, utvrđeni su zahtjevi koje tijela za ocjenu sukladnosti moraju ispunjavati i njime je određeno da se, ako tijelo za ocjenjivanje sukladnosti dokaže da ispunjava kriterije utvrđene odgovarajućim usklađenim normama, upućivanja na koje su objavljena u Službenom listu Europske unije, ili njihovim dijelovima, pretpostavlja da je ono u skladu sa zahtjevima utvrđenima u tom aktu Unije u mjeri u kojoj se primjenjive usklađene norme odnose na te zahtjeve.

(5)

Članak R17. Priloga I. Odluci br. 768/2008/EZ nije uključen u sve zakonodavstvo Unije. Međutim, njime se zahtijeva intervencija tijela za ocjenjivanje sukladnosti – treće strane i predviđa se akreditacija tih tijela u skladu s Uredbom (EZ) br. 765/2008 kako bi se dokazala njihova osposobljenost. Primjerice, u članku 2. točki 20. Uredbe (EZ) br. 1221/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (4)„okolišni procjenitelj” definiran je kao tijelo za ocjenjivanje sukladnosti kako je definirano Uredbom (EZ) br. 765/2008, ili udruženje ili skupina takvih tijela, koje je dobilo akreditaciju u skladu s tom Uredom.

(6)

U dopisu M/417 od 4. prosinca 2007. Komisija je zatražila od Europskog odbora za normizaciju (CEN), Europskog odbora za elektrotehničku normizaciju (Cenelec) i Europskog instituta za telekomunikacijske norme (ETSI) da dovrše svoj rad na usklađenim normama za potrebe novog zakonodavnog okvira (revizija Novog pristupa) i sektorskih programa certificiranja; konkretno, smatralo se da su za provedbu novog zakonodavnog okvira potrebne europske norme za akreditaciju, ocjenjivanje sukladnosti i osiguranje kvalitete. To se odnosi na postojeće i buduće norme. U tom je kontekstu Komisija zadužila te organizacije da identificiraju sve međunarodne norme povezane s novim pravnim okvirom i/ili određenim sektorskim programima certificiranja te ih prilagode na europskoj razini kako bi se dobile europske norme. Stoga su time obuhvaćene europske norme kojima se podupiru Uredba (EZ) br. 765/2008, akti Unije koji sadržavaju referentne odredbe iz Priloga I. Odluci br. 768/2008/EZ i Uredba (EZ) br. 1221/2009.

(7)	Na temelju zahtjeva iz dopisa M/417 od 4. prosinca 2007. CEN i Cenelec završili su svoj rad na usklađenoj normi EN ISO 19011:2018 – Smjernice za provođenje audita sustava upravljanja prihvaćanjem međunarodne norme ISO 19011:2018 kao jednakovrijedne europske norme EN ISO 19011:2018.

(8)	Komisija je, zajedno s CEN-om i Cenelecom, ocijenila sukladnost norme EN ISO 19011:2018 koju je sastavio CEN sa zahtjevom iz dopisa M/417 od 4. prosinca 2007.

(9)

Norma EN ISO 19011:2018 ispunjuje zahtjeve koje nastoji obuhvatiti, navedene u uredbama (EZ) br. 765/2008 i (EZ) br. 1221/2009 te aktima Unije koji sadržavaju referentne odredbe iz Priloga I. Odluci br. 768/2008/EZ. Konkretno, ona ispunjuje zahtjeve povezane s tijelima za ocjenjivanje sukladnosti iz članka R17. Priloga I. Odluci br. 768/2008/EZ za potrebe provođenja kontrola u kontekstu postupaka ocjenjivanja sukladnosti kako je utvrđeno u toj odluci. Stoga je primjereno objaviti upućivanje na tu normu u Službenom listu Europske unije.

(10)

Norma EN ISO 19011:2018 revidirana je verzija norme EN ISO 19011:2011, na koju je objavljeno upućivanje u Službenom listu Europske unije (5) i, shodno tome, je zamjenjuje. Stoga je potrebno povući upućivanje na usklađenu normu EN ISO 19011:2011 iz Službenog lista Europske unije. Kako bi gospodarski subjekti i tijela za ocjenjivanje sukladnosti – treće strane imali dovoljno vremena da prilagode svoje sustave upravljanja odnosno metode kontrole revidiranoj usklađenoj normi, potrebno je odgoditi povlačenje upućivanja na normu EN ISO 19011:2011.

(11)	Sukladnost s usklađenom normom stvara pretpostavku o sukladnosti s odgovarajućim temeljnim zahtjevima iz zakonodavstva Unije o usklađivanju od datuma objave upućivanja na takvu normu u Službenom listu Europske unije. Ova bi Odluka stoga trebala stupiti na snagu na dan objave,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Upućivanje na usklađenu normu EN ISO 19011:2018 – Smjernice za provođenje audita sustava upravljanja (ISO 19011:2018), izrađenu za potrebe akata Unije navedenih u Prilogu ovoj Odluci, objavljuje se u Službenom listu Europske unije.

Članak 2.

Upućivanje na usklađenu normu EN ISO 19011:2011 – Smjernice za provođenje audita sustava upravljanja (ISO 19011:2011) od 1. siječnja 2021. povlači se iz Službenog lista Europske unije.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 15. listopada 2019.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER

(1) SL L 316, 14.11.2012., str. 12.

(2) Uredba (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o utvrđivanju zahtjeva za akreditaciju i za nadzor tržišta u odnosu na stavljanje proizvoda na tržište i o stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 339/93 (SL L 218, 13.8.2008., str. 30.).

(3) Odluka br. 768/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o zajedničkom okviru za stavljanje na tržište proizvoda i o stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 93/465/EEZ (SL L 218, 13.8.2008., str. 82.).

(4) Uredba (EZ) br. 1221/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o dobrovoljnom sudjelovanju organizacija u sustavu upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja Zajednice (EMAS) te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 761/2001 i odluka Komisije 2001/681/EZ i 2006/193/EZ (SL L 342, 22.12.2009., str. 1.).

(5) SL C 298, 8.9.2017., str. 150.

PRILOG

Direktiva 2000/14/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 8. svibnja 2000. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na emisiju buke u okoliš uzrokovane opremom za uporabu na otvorenom (SL L 162, 3.7.2000., str. 1);

Direktiva 2006/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o strojevima o izmjeni Direktive 95/16/EZ (SL L 157, 9.6.2006., str. 24.);

Uredba (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o utvrđivanju zahtjeva za akreditaciju i za nadzor tržišta u odnosu na stavljanje proizvoda na tržište i o stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 339/93 (SL L 218, 13.8.2008., str. 30.);

Uredba (EZ) br. 1221/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o dobrovoljnom sudjelovanju organizacija u sustavu upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja Zajednice (EMAS) te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 761/2001 i odluka Komisije 2001/681/EZ i 2006/193/EZ (SL L 342, 22.12.2009., str. 1.);

Direktiva 2009/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o sigurnosti igračaka (SL L 170, 30.6.2009., str. 1.);

Direktiva 2010/35/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. lipnja 2010. o pokretnoj tlačnoj opremi i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 76/767/EEZ, 84/525/EEZ, 84/526/EEZ, 84/527/EEZ i 1999/36/EZ (SL L 165, 30.6.2010., str. 1.);

Direktiva 2011/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2011. o ograničenju uporabe određenih opasnih tvari u električnoj i elektroničkoj opremi (SL L 174, 1.7.2011., str. 88.);

Direktiva 2013/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na stavljanje na raspolaganje pirotehničkih sredstava na tržište (SL L 178, 28.6.2013., str. 27.);

Direktiva 2013/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o rekreacijskim plovilima i osobnim plovilima na vodomlazni pogon i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 94/25/EZ (SL L 354, 28.12.2013., str. 90.);

10.

Direktiva 2014/28/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na stavljanje na raspolaganje eksploziva za civilnu upotrebu na tržištu i nadzoru nad njima (SL L 96, 29.3.2014., str. 1.);

11.

Direktiva 2014/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na stavljanje na raspolaganje na tržištu jednostavnih tlačnih posuda (SL L 96, 29.3.2014., str. 45.);

12.

Direktiva 2014/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na elektromagnetsku kompatibilnost (SL L 96, 29.3.2014., str. 79.);

13.

Direktiva 2014/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na stavljanje na raspolaganje neautomatskih vaga na tržište (SL L 96, 29.3.2014., str. 107.);

14.

Direktiva 2014/32/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na stavljanje na raspolaganje mjernih instrumenata na tržištu (SL L 96, 29.3.2014., str. 149.);

15.

Direktiva 2014/33/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na dizala i sigurnosne komponente za dizala (SL L 96, 29.3.2014., str. 251.);

16.

Direktiva 2014/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na opremu i zaštitne sustave namijenjene za uporabu u potencijalno eksplozivnim atmosferama (SL L 96, 29.3.2014., str. 309.);

17.

Direktiva 2014/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o usklađivanju zakonodavstava država članica o stavljanju na raspolaganje radijske opreme na tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/5/EZ (SL L 153, 22.5.2014., str. 62.);

18.

Direktiva 2014/35/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na stavljanje na raspolaganje na tržištu električne opreme namijenjene za uporabu unutar određenih naponskih granica (SL L 96, 29.3.2014., str. 357.);

19.

Direktiva 2014/68/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o usklađivanju zakonodavstava država članica o stavljanju na raspolaganje na tržištu tlačne opreme (SL L 189, 27.6.2014., str. 164.);

20.

Direktiva 2014/90/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o pomorskoj opremi i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/98/EZ (SL L 257, 28.8.2014., str. 146.);

21.

Uredba (EU) br. 305/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. o utvrđivanju usklađenih uvjeta za stavljanje na tržište građevnih proizvoda i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 89/106/EEZ (SL L 88, 4.4.2011., str. 5.);

22.

Uredba (EU) 2016/424 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o žičarama i stavljanju izvan snage Direktive 2000/9/EZ (SL L 81, 31.3.2016., str. 1.);

23.

Uredba (EU) 2016/425 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o osobnoj zaštitnoj opremi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 89/686/EEZ (SL L 81, 31.3.2016., str. 51.);

24.

Uredba (EU) 2016/426 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o aparatima na plinovita goriva i stavljanju izvan snage Direktive 2009/142/EZ (SL L 81, 31.3.2016., str. 99.);

25.

Uredba (EU) 2017/746 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2017. o in vitro dijagnostičkim medicinskim proizvodima te o stavljanju izvan snage Direktive 98/79/EZ i Odluke Komisije 2010/227/EU (SL L 117, 5.5.2017., str. 176.);

26.

Uredba (EU) 2017/745 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2017. o medicinskim proizvodima, o izmjeni Direktive 2001/83/EZ, Uredbe (EZ) br. 178/2002 i Uredbe (EZ) br. 1223/2009 te o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 90/385/EEZ i 93/42/EEZ (SL L 117, 5.5.2017., str. 1.);

27.

Uredba (EU) 2019/1009 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o utvrđivanju pravila o stavljanju gnojidbenih proizvoda EU-a na raspolaganje na tržištu te o izmjenama uredaba (EZ) br. 1069/2009 i (EZ) br. 1107/2009 i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2003/2003 (SL L 170, 25.6.2019., str. 1.);

28.

Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/945 оd 12. ožujka 2019. o sustavima bespilotnih zrakoplova i o operatorima sustava bespilotnih zrakoplova iz trećih zemalja (SL L 152, 11.6.2019., str. 1.).

		ISSN 1977-0847
Službeni list Europske unije		L 263

Hrvatsko izdanje	Zakonodavstvo	Godište 62. 16. listopada 2019.

Sadržaj		II. Nezakonodavni akti	Stranica
		UREDBE
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/1725 оd 9. listopada 2019. o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla Telemea de Sibiu (ZOZP)	1
	*	Provedbena Uredba Komisije (EU) 2019/1726 оd 15. listopada 2019. o smanjenju ribolovnih kvota za određene stokove u 2019. zbog prelova u prethodnim godinama	3
		ODLUKE
	*	Odluka Vijeća (EU) 2019/1727 od 7. listopada 2019. o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije na Drugome ministarskom sastanku Bonskog sporazuma u pogledu Ministarske izjave i njoj priloženog Strateškog akcijskog plana Bonskog sporazuma (BASAP) za razdoblje 2019.–2025.	9
	*	Provedbena odluka Komisije (EU) 2019/1728 оd 15. listopada 2019. o usklađenim normama za igračke izrađenima za potrebe Direktive 2009/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća	32
	*	Provedbena odluka Komisije (EU) 2019/1729 оd 15. listopada 2019. o usklađenoj normi za ocjenjivanje sukladnosti izrađenoj za potrebe uredbi (EZ) br. 765/2008 i (EZ) br. 1221/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, Direktive 2006/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te akata Unije koji sadržavaju referentne odredbe Odluke br. 768/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 )	36

Br.	Upućivanje na normu
1.	EN 71-1:2014+A1:2018 Sigurnost igračaka – 1. dio: Mehanička i fizikalna svojstva
2.	EN 71-2:2011+A1:2014 Sigurnost igračaka – 2. dio: Zapaljivost
3.	EN 71-3:2019 Sigurnost igračaka – 3. dio: Otpuštanje određenih elemenata
4.	EN 71-4:2013 Sigurnost igračaka – 4. dio: Eksperimentalna oprema za kemiju i srodne aktivnosti
5.	EN 71-5:2015 Sigurnost igračaka – 5. dio: Kemijske igračke (oprema) koje se ne ubrajaju u eksperimentalnu opremu
1.	EN 71-7:2014+A2:2018 Sigurnost igračaka – 7. dio: Bojila za bojenje prstima – Zahtjevi i metode ispitivanja Napomena: za dopušteni konzervans klimbazol (unos 22. u tablici B.1 Priloga B ovoj normi) pretpostavka sukladnosti primjenjuje se do najveće dopuštene koncentracije od 0,2 % (ne 0,5 %). Temelj za to je „DOPUNA mišljenja o klimbazolu (P64) ref. SCCS/1506/13” Znanstvenog odbora za zaštitu potrošača, koja je prihvaćena nakon što je CEN objavio normu. https://ec.europa.eu/health/sites/health/files/scientific_committees/consumer_safety/docs/sccs_o_212.pdf
2.	EN 71-8:2018 Sigurnost igračaka – 8. dio: Igračke za fizičku aktivnost u kućanstvu
3.	EN 71-12:2013 Sigurnost igračaka – 12. dio: N-nitrozamini i prekursori nitrozamina
4.	EN 71-13:2014 Sigurnost igračaka – 13. dio: Mirisne ploče za igru, kozmetički setovi i setovi za kušanje
5.	EN 71-14:2018 Sigurnost igračaka – 14. dio: Trampolini za kućnu uporabu
6.	EN 62115:2005 Električne igračke – Sigurnost IEC 62115:2003 (preinačeno) + A1:2004 EN 62115:2005/A11:2012/AC:2013 EN 62115:2005/A11:2012 EN 62115:2005/A12:2015 EN 62115:2005/A2:2011/AC:2011 EN 62115:2005/A2:2011 IEC 62115:2003/A2:2010 (preinačeno)

Br.	Upućivanje na normu	Datum uklanjanja
1.	EN 71-3:2013+A3:2018 Sigurnost igračaka – 3. dio: Otpuštanje određenih elemenata	15. travnja 2020.
2.	EN 71-14:2014+A1:2017 Sigurnost igračaka – 14. dio: Trampolini za kućnu uporabu	22. siječnja 2020.


	*	Ispravak Uredbe Komisije (EU) 2018/1832 od 5. studenoga 2018. o izmjeni Direktive 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbe Komisije (EZ) br. 692/2008 i Uredbe Komisije (EU) 2017/1151 u svrhu poboljšanja homologacijskih ispitivanja i postupaka za emisije iz lakih osobnih i gospodarskih vozila, uključujući one za sukladnost u uporabi i stvarne emisije tijekom vožnje te uvođenje uređaja za praćenje potrošnje goriva i električne energije ( Službeni list Europske unije L 301 od 27. studenoga 2018. )	41