ISSN 1977-0847 |
||
Službeni list Europske unije |
L 260 |
|
Hrvatsko izdanje |
Zakonodavstvo |
Godište 62. |
|
|
||
|
* |
|
|
|
(1) Tekst značajan za EGP. |
HR |
Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje. Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica. |
II. Nezakonodavni akti
UREDBE
11.10.2019 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 260/1 |
DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2019/1701
оd 23. srpnja 2019.
o izmjeni priloga I. i V. Uredbi (EU) br. 649/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o izvozu i uvozu opasnih kemikalija
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 649/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o izvozu i uvozu opasnih kemikalija (1), a posebno njezin članak 23. stavak 4. točke (a) i (b),
budući da:
(1) |
Uredbom (EU) br. 649/2012, koja je donesena 4. srpnja 2012., provodi se Roterdamska konvencija o postupku prethodnog pristanka za određene opasne kemikalije i pesticide u međunarodnoj trgovini (2) („Roterdamska konvencija”). Riječ je o preinaci Uredbe (EZ) br. 689/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (3) te je njome ta uredba zamijenjena s učinkom od 1. ožujka 2014. Uredba (EZ) br. 689/2008 izmijenjena je Uredbom Komisije (EU) br. 73/2013 (4), koja je donesena 25. siječnja 2013., ali se počela primjenjivati tek od 1. travnja 2013. Izmjene utvrđene u Uredbi (EU) br. 73/2013 nisu propisno odražene u Uredbi (EU) br. 649/2012. Stoga je, kako bi se osigurala pravna jasnoća i dosljednost, potrebno u prilozima Uredbi (EU) br. 649/2012 formalno odraziti izmjene utvrđene u Uredbi (EU) br. 73/2013. |
(2) |
Komisija je Odlukom 2008/934/EZ (5) odlučila ne uvrstiti tvari acetoklor, asulam, kloropikrin i propargit kao aktivne tvari u Prilog I. Direktivi Vijeća 91/414/EEZ (6), što znači da se zabranjuje uporaba tih tvari kao pesticida te bi ih stoga trebalo dodati na popise kemikalija u dijelovima 1. i 2. Priloga I. Uredbi (EU) br. 649/2012. Međutim, dodavanje acetoklora, asulama, kloropikrina i propargita u Prilog I. Uredbi (EU) br. 649/2012 suspendirano je zbog novog zahtjeva za uvrštavanje tih tvari u Prilog I. Direktivi 91/414/EEZ koji je podnesen u skladu s člankom 13. Uredbe Komisije (EZ) br. 33/2008 (7). Novi je zahtjev doveo do donošenja provedbenih uredbi (EU) br. 1372/2011 (8), (EU) br. 1045/2011 (9), (EU) br. 1381/2011 (10) i (EU) br. 943/2011 (11), kojima je Komisija odlučila da neće odobriti tvari acetoklor, asulam, kloropikrin odnosno propargit kao aktivne tvari na temelju Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (12), što znači da je njihova uporaba kao pesticida i dalje zabranjena. Stoga bi tvari acetoklor, asulam, kloropikrin i propargit trebalo dodati na popise kemikalija u dijelovima 1. i 2. Priloga I. Uredbi (EU) br. 649/2012. |
(3) |
Komisija je Odlukom 2008/934/EZ odlučila ne uvrstiti tvar flufenoksuron kao aktivnu tvar u Prilog I. Direktivi Vijeća 91/414/EEZ te je Odlukom 2012/77/EU (13) odlučila ne uvrstiti tu tvar u priloge I., I.A ili I.B Direktivi 98/8/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (14) za pripravke vrste 18. Stoga je uporaba flufenoksurona kao pesticida strogo ograničena te bi ga trebalo dodati na popise kemikalija u dijelovima 1. i 2. Priloga I. Uredbi (EU) br. 649/2012. Međutim, dodavanje flufoneksurona u Prilog I. Uredbi (EU) br. 649/2012 suspendirano je zbog novog zahtjeva za uvrštavanje te tvari u Prilog I. Direktivi 91/414/EEZ koji je podnesen u skladu s člankom 13. Uredbe (EZ) br. 33/2008. Taj novi zahtjev doveo je do donošenja Provedbene uredbe (EU) br. 942/2011 (15), kojom je Komisija odlučila da neće odobriti flufenoksuron kao aktivnu tvar na temelju Uredbe (EZ) br. 1107/2009. Stoga bi flufenoksuron trebalo dodati na popise kemikalija u dijelovima 1. i 2. Priloga I. Uredbi (EU) br. 649/2012. |
(4) |
Komisija je Odlukom 2012/257/EU (16) odlučila ne uvrstiti tvar naled za vrstu proizvoda 18 u priloge I., I.A ili I.B Direktivi 98/8/EZ te je Odlukom 2005/788/EZ (17) odlučila ne uvrstiti tu tvar u Prilog I. Direktivi 91/414/EEZ. Stoga je uporaba naleda kao pesticida zabranjena te bi ga trebalo dodati na popise kemikalija u dijelovima 1. i 2. Priloga I. Uredbi (EU) br. 649/2012. |
(5) |
Komisija je odlukama 2009/65/EZ (18), 2009/859/EZ (19) i 2008/769/EZ (20) odlučila ne uvrstiti -naftiloksioctenu kiselinu, difenilamin odnosno propanil kao aktivne tvari u Prilog I. Direktivi 91/414/EEZ. Stoga je uporaba tih tvari kao pesticida zabranjena te bi ih trebalo dodati na popise kemikalija u dijelovima 1. i 2. Priloga I. Uredbi (EU) br. 649/2012. Međutim, dodavanje 2-naftiloksioctene kiseline, difenilamina i propanila u dio 2. Priloga I. Uredbi (EU) br. 649/2012 suspendirano je zbog novog zahtjeva za uvrštavanje u Prilog I. Direktivi 91/414/EEZ koji je podnesen u skladu s člankom 13. Uredbe (EZ) br. 33/2008. Novi je zahtjev doveo do donošenja provedbenih uredbi (EU) br. 1127/2011 (21), (EU) br. 578/2012 (22) i (EU) br. 1078/2011 (23), kojima je Komisija odlučila da neće odobriti tvari 2-naftiloksioctenu kiselinu, difenilamin odnosno propanil kao aktivne tvari na temelju Uredbe (EZ) br. 1107/2009, što znači da je njihova uporaba kao pesticida i dalje zabranjena. Stoga bi tvari 2-naftiloksioctenu kiselinu, difenilamin i propanil trebalo dodati na popis kemikalija u dijelu 2. Priloga I. Uredbi (EU) br. 649/2012. |
(6) |
Unos za diklorvos u popisima kemikalija u dijelovima 1. i 2. Priloga I. Uredbi (EU) br. 649/2012 trebalo bi izmijeniti tako da odražava Odluku Komisije 2012/254/EU (24) o neuvrštavanju diklorvosa u priloge I., I. A ili I. B Direktivi 98/8/EZ, što znači da je njegova uporaba kao pesticida zabranjena. |
(7) |
Komisija je provedbenim uredbama (EU) br. 582/2012 (25) i (EU) br. 359/2012 (26) odobrila tvari bifentrin i metam, što znači da njihova uporaba kao pesticida više nije zabranjena. Stoga bi tvari bifentrin i metam trebalo izbrisati iz dijela 1. Priloga I. Uredbi (EU) br. 649/2012. |
(8) |
Na svojem petom sastanku održanom u lipnju 2011. Konferencija stranaka Roterdamske konvencije odlučila je uvrstiti tvari alaklor, aldikarb i endosulfan u Prilog III. toj konvenciji, što znači da su te kemikalije sad obuhvaćene postupkom prethodnog pristanka na temelju te konvencije. Stoga bi ih trebalo ukloniti s popisa kemikalija u dijelu 2. Priloga I. Uredbi (EU) br. 649/2012 i dodati na popis kemikalija u dijelu 3. tog priloga. |
(9) |
Tvar cijanamid trebalo bi ukloniti iz dijela 2. Priloga I. Uredbi (EU) br. 649/2012 jer su dostavljeni dokazi da Odluka Komisije 2008/745/EZ (27) o neuvrštenju cijanamida u Prilog I. Direktivi 91/414/EEZ ne čini ozbiljno ograničenje uporabe tvari na razini kategorije „pesticid”, uzimajući u obzir da cijanamid ima važne namjene u potkategoriji „drugi pesticid uključujući biocide”. Cijanamid je određen i prijavljen za evaluaciju na temelju Direktive 98/8/EZ. Stoga države članice u skladu sa svojim nacionalnim pravilima mogu i dalje odobravati biocidne proizvode koji sadržavaju cijanamid dok se ne donese odluka na temelju te direktive. |
(10) |
Slijedom odluke donesene u okviru Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima da se tvar endosulfan uvrsti u dio 1. Priloga A toj konvenciji, ta je tvar uvrštena u dio A Priloga I. Uredbi (EZ) br. 850/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (28). Stoga bi endosulfan trebalo dodati u dio 1. Priloga V. Uredbi (EU) br. 649/2012. |
(11) |
Uredbu (EU) br. 649/2012 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti. |
(12) |
Budući da su relevantna tijela i gospodarski subjekti u praksi već proveli izmjene utvrđene u ovoj Uredbi pod pretpostavkom da je Uredba (EU) br. 649/2012 izmijenjena Uredbom Komisije (EU) br. 73/2013, trebalo bi ih primjenjivati retroaktivno od 1. ožujka 2014., datuma početka primjene Uredbe (EU) br. 649/2012, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Uredba (EU) br. 649/2012 mijenja se kako slijedi:
1. |
Prilog I. mijenja se u skladu s Prilogom I. ovoj Uredbi; |
2. |
Prilog V. mijenja se u skladu s Prilogom II. ovoj Uredbi. |
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se s učinkom od 1. ožujka 2014.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 23. srpnja 2019.
Za Komisiju
Predsjednik
Jean-Claude JUNCKER
(1) SL L 201, 27.7.2012., str. 60.
(2) SL L 63, 6.3.2003., str. 29.
(3) Uredba (EZ) br. 689/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o izvozu i uvozu opasnih kemikalija (SL L 204, 31.7.2008., str. 1.).
(4) Uredba Komisije (EU) br. 73/2013 od 25. siječnja 2013. o izmjeni priloga I. i V. Uredbi (EZ) br. 689/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o izvozu i uvozu opasnih kemikalija (SL L 26, 26.1.2013., str. 11.).
(5) Odluka Komisije 2008/934/EZ od 5. prosinca 2008. o neuvrštenju određenih aktivnih tvari u Prilog I. Direktivi Vijeća 91/414/EEZ te o povlačenju odobrenja za sredstva za zaštitu bilja koja sadrže te tvari (SL L 333, 11.12.2008., str. 11.).
(6) Direktiva Vijeća 91/414/EEZ od 15. srpnja 1991. o stavljanju sredstava za zaštitu bilja na tržište (SL L 230, 19.8.1991., str. 1.).
(7) Uredba Komisije (EZ) br. 33/2008 od 17. siječnja 2008. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Direktive Vijeća 91/414/EEZ u pogledu redovnog i ubrzanog postupka za ocjenu aktivnih tvari koje su bile dio programa rada iz članka 8. stavka 2. te Direktive, ali nisu uvrštene u Prilog I. toj Direktivi (SL L 15, 18.1.2008., str. 5).
(8) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1372/2011 od 21. prosinca 2011. o neodobravanju aktivne tvari acetoklora, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja, i o izmjeni Odluke Komisije 2008/934/EZ (SL L 341, 22.12.2011., str. 45.).
(9) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1045/2011 od 19. listopada 2011. o neodobravanju aktivne tvari asulama, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja, i o izmjeni Odluke Komisije 2008/934/EZ (SL L 275, 20.10.2011., str. 23.).
(10) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1381/2011 od 22. prosinca 2011. o neodobravanju aktivne tvari kloropikrina, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja, i o izmjeni Odluke Komisije 2008/934/EZ (SL L 343, 23.12.2011., str. 26.).
(11) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 943/2011 od 22. rujna 2011. o neodobravanju aktivne tvari propargita, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja, i o izmjeni Odluke Komisije 2008/934/EZ (SL L 246, 23.9.2011., str. 16.).
(12) Uredba (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (SL L 309, 24.11.2009., str. 1.).
(13) Odluka Komisije 2012/77/EU od 9. veljače 2012. o neuvrštavanju flufenoksurona za pripravke vrste 18 u priloge I., I.A ili I.B Direktivi 98/8/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju biocidnih pripravaka na tržište (SL L 38, 11.2.2012., str. 47.).
(14) Direktiva 98/8/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 1998. o stavljanju biocidnih pripravaka na tržište (SL L 123, 24.4.1998., str. 1.).
(15) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 942/2011 od 22. rujna 2011. o neodobravanju aktivne tvari flufenoksurona, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja, i o izmjeni Odluke Komisije 2008/934/EZ (SL L 246, 23.9.2011., str. 13.).
(16) Odluka Komisije 2012/257/EU od 11. svibnja 2012. o neuvrštavanju naleda u priloge I., I.A ili I.B Direktivi 98/8/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju biocidnih pripravaka na tržište, za vrstu proizvoda 18 (SL L 126, 15.5.2012., str. 12.).
(17) Odluka Komisije 2005/788/EZ od 11. studenoga 2005. o neuvrštenju naleda u Prilog I. Direktivi Vijeća 91/414/EEZ i o povlačenju odobrenja za sredstva za zaštitu bilja koja sadrže tu tvar (SL L 296, 12.11.2005., str. 41.).
(18) Odluka Komisije 2009/65/EZ od 26. siječnja 2009. o neuvrštenju 2-naftiloksioctene kiseline u Prilog I. Direktivi Vijeća 91/414/EEZ i o povlačenju odobrenja za sredstva za zaštitu bilja koja sadrže tu tvar (SL L 23, 27.1.2009., str. 33.).
(19) Odluka Komisije 2009/859/EZ od 30. studenoga 2009. o neuvrštenju difenilamina u Prilog I. Direktivi Vijeća 91/414/EEZ i o povlačenju odobrenja za sredstva za zaštitu bilja koja sadrže tu tvar (SL L 314, 1.12.2009., str. 79.).
(20) Odluka Komisije 2008/769/EZ od 30. rujna 2008. o neuvrštenju propanila u Prilog I. Direktivi Vijeća 91/414/EEZ i o povlačenju odobrenja za sredstva za zaštitu bilja koja sadrže tu tvar (SL L 263, 2.10.2008., str. 14.).
(21) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1127/2011 od 7. studenoga 2011. o neodobravanju aktivne tvari 2-naftiloksioctene kiseline, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja (SL L 289, 8.11.2011., str. 26.).
(22) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 578/2012 od 29. lipnja 2012. o neodobravanju aktivne tvari difenilamina, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja (SL L 171, 30.6.2012., str. 2.).
(23) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1078/2011 od 25. listopada 2011. o neodobravanju aktivne tvari propanila, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja (SL L 279, 26.10.2011., str. 1.).
(24) Odluka Komisije 2012/254/EU od 10. svibnja 2012. o neuvrštavanju diklorvosa u priloge I., I.A ili I.B Direktivi 98/8/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju biocidnih pripravaka na tržište, za vrstu proizvoda 18 (SL L 125, 12.5.2012., str. 53.).
(25) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 582/2012 od 2. srpnja 2012. o odobrenju aktivne tvari bifentrina, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja, te o izmjeni Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011 (SL L 173, 3.7.2012., str. 3.).
(26) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 359/2012 od 25. travnja 2012. o odobrenju aktivne tvari metama, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja, te o izmjeni Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011 (SL L 114, 26.4.2012., str. 1.).
(27) Odluka Komisije 2008/745/EZ od 18. rujna 2008. o neuvrštenju cijanamida u Prilog I. Direktivi Vijeća 91/414/EEZ i o povlačenju odobrenja za sredstva za zaštitu bilja koja sadrže tu tvar (SL L 251, 19.9.2008., str. 45.).
(28) Uredba (EZ) br. 850/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o postojanim organskim onečišćujućim tvarima i izmjeni Direktive 79/117/EEZ (SL L 158, 30.4.2004., str. 7.).
PRILOG I.
Prilog I. Uredbi (EU) br. 649/2012 mijenja se kako slijedi:
(1)
dio 1. mijenja se kako slijedi:
(a) |
unosi za alaklor i aldikarb zamjenjuju se sljedećim:
|
(b) |
unos za diklorvos zamjenjuje se sljedećim:
|
(c) |
unosi za bifentrin i metam brišu se; |
(d) |
sljedeći se unosi umeću ili dodaju abecednim redom:
|
(2)
dio 2. mijenja se kako slijedi:
(a) |
unos za diklorvos zamjenjuje se sljedećim:
|
(b) |
unosi za alaklor, aldikarb, cijanamid i endosulfan brišu se; |
(c) |
sljedeći se unosi umeću ili dodaju abecednim redom:
|
(3)
u dijelu 3. sljedeći se unosi umeću abecednim redom:
Kemikalija |
Odgovarajući CAS broj(evi) |
Oznaka HS Čista tvar (**) |
Oznaka HS Smjese koje sadrže tvar (**) |
Kategorija |
„Alaklor |
15972-60-8 |
2924.25 |
3808.93 |
Pesticid |
Aldikarb |
116-06-3 |
2930.80 |
3808.91 |
Pesticid |
Endosulfan |
115-29-7 |
2920.30 |
3808.91 |
Pesticid”. |
PRILOG II.
U dijelu 1. Priloga V. Uredbi (EU) br. 649/2012 dodaje se sljedeći unos:
Opis kemikalija/artikala koji podliježu zabrani izvoza |
Dodatni detalji, ako su bitni (npr. naziv kemikalije, EZ br., CAS br. itd.) |
|
|
„Endosulfan |
EZ br. 204-079-4 CAS br. 115-29-7 Oznaka KN 292030 00”. |
11.10.2019 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 260/8 |
DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2019/1702
оd 1. kolovoza 2019.
o dopuni Uredbe (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća izradom popisa prioritetnih štetnih organizama
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o zaštitnim mjerama protiv organizama štetnih za bilje i o izmjeni uredaba (EU) br. 228/2013, (EU) br. 652/2014 i (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 69/464/EEZ, 74/647/EEZ, 93/85/EEZ, 98/57/EZ, 2000/29/EZ, 2006/91/EZ i 2007/33/EZ (1), a posebno njezin članak 6. stavak 2.,
budući da:
(1) |
U skladu s člankom 6. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/2031 Komisija je ovlaštena izraditi popis prioritetnih štetnih organizama. |
(2) |
Prioritetni štetni organizmi su karantenski štetni organizmi Unije koji ispunjavaju sve sljedeće uvjete: prvo, nije poznato da su prisutni na području Unije ili je poznato da su prisutni na ograničenom dijelu tog područja ili je njihova prisutnost ondje oskudna, nepravilna, izolirana i rijetka; drugo, imaju najozbiljniji potencijalni gospodarski, okolišni ili socijalni učinak na područje Unije i, treće, uvršteni su na popis prioritetnih štetnih organizama. |
(3) |
Komisija je provela procjenu kako bi utvrdila koje štetne organizme treba uvrstiti na popis prioritetnih štetnih organizama. Ta se procjena temeljila na metodologiji koju su razvili Zajednički istraživački centar Komisije i Europska agencija za sigurnost hrane. |
(4) |
Ta metodologija uključuje kompozitne pokazatelje i analizu višestrukih kriterija. U obzir se uzimaju, za područje Unije, vjerojatnost širenja i udomaćivanja te posljedice procijenjenih štetnih organizama. Osim toga, metodologijom se uzimaju u obzir kriteriji navedeni u odjeljku 1. točki 2. i odjeljku 2. Priloga I. Uredbi (EU) 2016/2031, kojima su obuhvaćene gospodarska, socijalna i okolišna dimenzija. |
(5) |
Pri procjeni su uzeti u obzir rezultati dobiveni primjenom metodologije Komisijina Zajedničkog istraživačkog centra i Europske agencije za sigurnost hrane te savjetovanja s javnosti na portalu Bolja regulativa. Provedenom procjenom utvrđeno je 20 štetnih organizama koji imaju najozbiljniji potencijalni gospodarski, okolišni ili socijalni učinak na područje Unije. |
(6) |
Nadalje, za te štetne organizme nije poznato da su prisutni na području Unije ili je poznato da su prisutni na ograničenim dijelovima tog područja ili je njihova prisutnost ondje oskudna, nepravilna, izolirana i rijetka. |
(7) |
Stoga je primjereno navesti te štetne organizme na popisu u Prilogu ovoj Uredbi. |
(8) |
Kako bi se osigurala dosljedna primjena svih pravila koja se odnose na karantenske štetne organizme Unije, ova bi se Uredba trebala primjenjivati od istog datuma kao i Uredba (EU) 2016/2031, odnosno od 14. prosinca 2019., |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Popis prioritetnih štetnih organizama
Popis prioritetnih štetnih organizama iz članka 6. stavka 2. Uredbe (EU) 2016/2031 naveden je u Prilogu ovoj Uredbi.
Članak 2.
Stupanje na snagu i primjena
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 14. prosinca 2019.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 1. kolovoza 2019.
Za Komisiju
Predsjednik
Jean-Claude JUNCKER
PRILOG
Popis prioritetnih štetnih organizama
|
Agrilus anxius Gory |
|
Agrilus planipennis Fairmaire |
|
Anastrepha ludens (Loew) |
|
Anoplophora chinensis (Thomson) |
|
Anoplophora glabripennis (Motschulsky) |
|
Anthonomus eugenii Cano |
|
Aromia bungii (Faldermann) |
|
Bactericera cockerelli (Sulc.) |
|
Bactrocera dorsalis (Hendel) |
|
Bactrocera zonata (Saunders) |
|
Bursaphelenchus xylophilus (Steiner et Bührer) Nickle et al. |
|
CandidatusLiberibacter spp., uzročnik bolesti citrusa Huanglongbing/zelenjenja citrusa |
|
Conotrachelus nenuphar (Herbst) |
|
Dendrolimus sibiricus Tschetverikov |
|
Phyllosticta citricarpa (McAlpine) Van der Aa |
|
Popillia japonica Newman |
|
Rhagoletis pomonella Walsh |
|
Spodoptera frugiperda (Smith) |
|
Thaumatotibia leucotreta (Meyrick) |
|
Xylella fastidiosa (Wells et al.) |
11.10.2019 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 260/11 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2019/1703
оd 4. listopada 2019.
o odobrenju izmjene specifikacije koja nije manja za naziv upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla („Cidre de Normandie”/„Cidre normand” (ZOZP))
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (1), a posebno njezin članak 52. stavak 2.,
budući da:
(1) |
U skladu s člankom 53. stavkom 1. prvim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012, Komisija je ispitala zahtjev Francuske za odobrenje izmjene specifikacije za zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla „Cidre de Normandie”/„Cidre normand”, registriranu u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 2446/2000 (2). |
(2) |
Budući da predmetna izmjena nije manja u smislu članka 53. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012, Komisija je u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) te Uredbe objavila zahtjev za izmjenu u Službenom listu Europske unije (3). |
(3) |
Budući da Komisiji nije dostavljen ni jedan prigovor u smislu članka 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012, izmjenu specifikacije potrebno je odobriti, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Odobrava se izmjena specifikacije objavljena u Službenom listu Europske unije povezana s nazivom „Cidre de Normandie”/„Cidre normand” (ZOZP).
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 4. listopada 2019.
Za Komisiju,
u ime predsjednika,
Phil HOGAN
Član Komisije
(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.
(2) Uredba Komisije (EZ) br. 2446/2000 od 6. studenoga 2000. o dopuni Priloga Uredbi (EZ) br. 2400/96 o upisu određenih naziva u Registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla kako je predviđeno u Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2081/92 o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti za poljoprivredne i prehrambene proizvode (SL L 281, 7.11.2000., str. 12.).
11.10.2019 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 260/13 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2019/1704
оd 9. listopada 2019.
o dodavanju određenih količina, zadržanih u godini 2018. u skladu s člankom 4. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 847/96, ribolovnim kvotama za 2019.
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 847/96 od 6. svibnja 1996. o uvođenju dodatnih uvjeta za upravljanje godišnjim ukupnim dopuštenim ulovom (TAC) i kvotama (1), a posebno njezin članak 4. stavak 2.,
budući da:
(1) |
U skladu s člankom 4. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 847/96, države članice mogu prije 31. listopada godine primjene dodijeljene ribolovne kvote od Komisije zatražiti da se najviše 10 % kvote zadrži i prebaci u sljedeću godinu. |
(2) |
Uredbama Vijeća (EU) 2016/2285 (2), (EU) 2017/1970 (3), (EU) 2017/2360 (4) i (EU) 2018/120 (5) utvrđene su ribolovne kvote za određene stokove za 2018. i određeno je na koje se stokove mogu primjenjivati mjere predviđene Uredbom (EZ) br. 847/96. |
(3) |
Uredbama Vijeća (EU) 2018/1628 (6), (EU) 2018/2025 (7), (EU) 2018/2058 (8) i (EU) 2019/124 (9) utvrđene su ribolovne kvote za određene stokove za 2019. |
(4) |
Neke su države članice prije 31. listopada 2018. zatražile, u skladu s člankom 4. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 847/96, da se dio njihovih kvota za 2018. za stokove navedene na popisu u Prilogu ovoj Uredbi zadrži i prenese u sljedeću godinu. U granicama navedenima u toj uredbi zadržane bi količine trebalo dodati kvotama za 2019. |
(5) |
Za potrebe primjene te fleksibilnosti prihvatljivost zatraženih prijenosa stokova i stanje iskorištavanja tih stokova provjereni su i uzeti u obzir. Stoga se zadržane kvote iz 2018. za te stokove mogu prebaciti u 2019. u skladu s člankom 4. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 847/96. |
(6) |
Iako su neke države članice zatražile da se dio njihovih kvota za 2018. za stokove tabinje bjelice zadrže i prenesu u sljedeću godinu, Uredbom (EU) 2018/2025 nije utvrđen ukupni dopušteni ulov za tabinju bjelicu na potpodručjima ICES-a od 1 do 10, 12 i 14. Stoga se zadržane kvote iz 2018. za stokove tabinje bjelice ne mogu prenijeti. |
(7) |
Radi izbjegavanja prekomjerne fleksibilnosti kojom bi se dovelo u pitanje načelo racionalnog i odgovornog iskorištavanja živih morskih bioloških resursa, omelo ostvarivanje ciljeva zajedničke ribarstvene politike i pogoršao biološki status stokova, na stokove navedene na popisu u Prilogu ovoj Uredbi ne primjenjuje se načelo fleksibilnosti iz godine u godinu predviđeno člankom 15. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (10). Slično tomu, ako je država članica za određeni stok iskoristila fleksibilnost iz godine u godinu predviđenu člankom 15. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013, na taj se stok ne bi smjele primjenjivati druge vrste fleksibilnosti u pogledu prenošenje neiskorištenih ribolovnih mogućnosti te ga je stoga potrebno isključiti iz područja primjene ove Uredbe. |
(8) |
Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za ribarstvo i akvakulturu, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Ribolovne kvote za 2019. utvrđene u uredbama (EU) 2018/1628, (EU) 2018/2025, (EU) 2018/2058 i (EU) 2019/124 povećavaju se kako je utvrđeno u Prilogu ovoj Uredbi.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 9. listopada 2019.
Za Komisiju
Predsjednik
Jean-Claude JUNCKER
(1) SL L 115, 9.5.1996., str. 3.
(2) Uredba Vijeća (EU) 2016/2285 od 12. prosinca 2016. o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za ribarska plovila Unije za određene dubokomorske riblje stokove za 2017. i 2018. i izmjeni Uredbe Vijeća (EU) 2016/72 (SL L 344, 17.12.2016., str. 32.).
(3) Uredba Vijeća (EU) 2017/1970 od 27. listopada 2017. o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova u Baltičkome moru za 2018. i o izmjeni Uredbe (EU) 2017/127 (SL L 281, 31.10.2017., str. 1.).
(4) Uredba Vijeća (EU) 2017/2360 od 11. prosinca 2017. o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova u Crnome moru za 2018. (SL L 337, 19.12.2017., str. 1.).
(5) Uredba Vijeća (EU) 2018/120 od 23. siječnja 2018. o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za 2018. za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova koje se primjenjuju u vodama Unije te, za ribarska plovila Unije, u određenim vodama izvan Unije i o izmjeni Uredbe (EU) 2017/127 (SL L 27, 31.1.2018., str. 1.).
(6) Uredba Vijeća (EU) 2018/1628 od 30. listopada 2018. o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova u Baltičkome moru za 2019. te o izmjeni Uredbe (EU) 2018/120 u pogledu određenih ribolovnih mogućnosti u drugim vodama (SL L 272, 31.10.2018., str. 1.).
(7) Uredba Vijeća (EU) 2018/2025 od 17. prosinca 2018. o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za ribarska plovila Unije za određene dubokomorske riblje stokove za 2019. i 2020. (SL L 325, 20.12.2018., str. 7.).
(8) Uredba Vijeća (EU) 2018/2058 od 17. prosinca 2018. o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova u Crnome moru za 2019. (SL L 329, 27.12.2018., str. 8.).
(9) Uredba Vijeća (EU) 2019/124 od 30. siječnja 2019. o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za 2019. za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova koje se primjenjuju u vodama Unije te, za ribarska plovila Unije, u određenim vodama izvan Unije (SL L 29, 31.1.2019., str. 1.).
(10) Uredba (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ (SL L 354, 28.12.2013., str. 22.).
PRILOG
Oznaka države članice |
Oznaka stoka |
Vrsta |
Zona |
Konačna kvota 2018. (1) (u tonama) |
Ulovi 2018. (u tonama) |
Ulovi prema posebnim uvjetima (2) 2018. (u tonama) |
Konačna kvota (%) |
Prenesena količina (u tonama) |
DE |
BLI/5B67- |
manjić morski |
vode Unije i međunarodne vode u zonama 5b, 6 i 7 |
120,144 |
0 |
0 |
0 |
12,014 |
DE |
BSF/56712- |
crni zmijičnjak |
vode Unije i međunarodne vode u zonama V., VI., VII. i XII. |
32,400 |
0 |
0 |
0 |
3,240 |
DE |
COD/03AN. |
bakalar |
Skagerrak |
171,625 |
86,169 |
0 |
50,21 |
17,163 |
DE |
COD/2A3AX4 |
bakalar |
4; vode Unije u zoni 2a; dio zone 3a koji nije obuhvaćen Skagerrakom i Kattegatom |
2 898,766 |
458,771 |
1 056,726 |
52,28 |
289,877 |
DE |
GHL/2A-C46 |
grenlandska ploča |
vode Unije u zonama 2a i 4; vode Unije i međunarodne vode u zonama 5b i 6 |
30,434 |
0 |
0 |
0 |
3,043 |
DE |
HAD/*2AC4. |
koljak |
4; vode Unije u zoni 2a (posebni uvjet za HAD/5BC6A.) |
0,650 |
0 |
0 |
0 |
0,065 |
DE |
HAD/03A. |
koljak |
3a |
142,739 |
31,533 |
0 |
22,09 |
14,274 |
DE |
HAD/2AC4. |
koljak |
4; vode Unije u zoni 2a |
987,251 |
56,378 |
315,842 |
37,70 |
98,725 |
DE |
HAD/5BC6A. |
koljak |
vode Unije i međunarodne vode u zonama 6b i 6a |
6,586 |
0 |
0 |
0 |
0,659 |
DE |
HAD/6B1214 |
koljak |
vode Unije i međunarodne vode u zonama 6b, 12 i 14 |
43,847 |
0 |
0 |
0 |
4,385 |
DE |
HER/*04B. |
haringa |
4b (posebni uvjet za HER/4CXB7D) |
545,495 |
0 |
0 |
0 |
54,550 |
DE |
HER/*04-C. |
haringa |
vode Unije u zoni 4 (posebni uvjet za HER/03A.) |
179,400 |
144,000 |
0 |
80,27 |
17,940 |
DE |
HER/*25B-F |
haringa |
zone 2, 5b sjeverno od 62° N (vode Farskih otoka) (posebni uvjet za HER/1/2-) |
341,230 |
0 |
0 |
0 |
34,123 |
DE |
HER/03 A. |
haringa |
3a |
357,859 |
174,900 |
144,000 |
89,11 |
35,786 |
DE |
HER/03A-BC |
haringa |
3a |
56,610 |
30,932 |
0 |
54,64 |
5,661 |
DE |
HER/1/2- |
haringa |
vode Unije, Farskih otoka i Norveške te međunarodne vode u zonama 1 i 2 |
1 982,020 |
1 921,308 |
0,334 |
96,95 |
60,378 |
DE |
HER/2A47DX |
haringa |
4, 7d i vode Unije u zoni 2a |
58,504 |
56,524 |
0 |
96,62 |
1,980 |
DE |
HER/3D-R30 |
haringa |
vode Unije u podzonama 25–27, 28.2, 29 i 32 |
4 033,980 |
3 951,238 |
0 |
97,95 |
82,742 |
DE |
HER/4CXB7D |
haringa |
4c, 7d osim stoka Blackwatera |
11 743,415 |
10 818,525 |
0 |
92,12 |
924,890 |
DE |
HER/7G-K. |
haringa |
7g, 7h, 7j i 7k |
0,021 |
0 |
0 |
0 |
0,002 |
DE |
HKE/*03A. |
oslić |
zona 3a (posebni uvjet za HKE/2AC4-C) |
27,042 |
7,664 |
0 |
28,34 |
2,704 |
DE |
HKE/*8ABDE |
oslić |
zone 8a, 8b, 8d i 8e (posebni uvjet za HKE/571214) |
2,000 |
0 |
0 |
0 |
0,200 |
DE |
HKE/2AC4-C |
oslić |
vode Unije u zonama 2 i 4 |
303,514 |
63,099 |
7,664 |
23,31 |
30,351 |
DE |
HKE/571214 |
oslić |
6 i 7; vode Unije i međunarodne vode u zoni 5b; međunarodne vode u zonama 12 i 14 |
22,000 |
18,401 |
0 |
83,64 |
2,200 |
DE |
LEZ/07. |
patarače |
7 |
2,200 |
0 |
0 |
0 |
0,220 |
DE |
LEZ/2AC4-C |
patarače |
vode Unije u zonama 2 i 4 |
7,776 |
1,119 |
0 |
14,39 |
0,778 |
DE |
MAC/*02AN- |
skuša |
norveške vode u zoni 2a (posebni uvjet za MAC/2A34.) |
112,700 |
0 |
0 |
0 |
11,270 |
DE |
MAC/*2AN- |
skuša |
norveške vode u zoni 2a (posebni uvjet za MAC/2CX14-) |
1 898,800 |
0 |
0 |
0 |
189,880 |
DE |
MAC/*8ABD. |
skuša |
zone 8a, 8b i 8d (posebni uvjet za MAC/8C3411.) |
437,478 |
420,736 |
0 |
96,17 |
16,742 |
DE |
MAC/*FRO1 |
skuša |
vode Farskih otoka (posebni uvjet za MAC/2A34.) |
86,980 |
0 |
0 |
0 |
8,698 |
DE |
MAC/*FRO2 |
skuša |
vode Farskih otoka (posebni uvjet za MAC/2CX14-) |
1 938,700 |
0,379 |
0 |
0,02 |
193,870 |
DE |
MAC/2A34. |
skuša |
3a i 4; vode Unije u zonama 2a, 3b, 3c i podzonama 22–32 |
2 746,000 |
2 719,445 |
3,802 |
99,17 |
22,753 |
DE |
MAC/8C3411 |
skuša |
8c, 9 i 10; vode Unije na području CECAF-a 34.1.1 |
437,931 |
0 |
420,736 |
96,07 |
17,195 |
DE |
NEP/03A. |
škamp |
3a |
26,642 |
5,936 |
0 |
22,28 |
2,664 |
DE |
NEP/2AC4-C |
škamp |
vode Unije u zonama 2 i 4 |
886,670 |
542,044 |
0 |
61,13 |
88,667 |
DE |
PLE/03AN. |
iverak zlatopjeg |
Skagerrak |
68,440 |
8,464 |
0 |
12,37 |
6,844 |
DE |
PLE/03AS. |
iverak zlatopjeg |
Kattegat |
17,530 |
0,756 |
0 |
4,31 |
1,753 |
DE |
PLE/2A3AX4 |
iverak zlatopjeg |
4; vode Unije u zoni 2a; dio zone 3a koji nije obuhvaćen Skagerrakom i Kattegatom |
6 827,053 |
2 616,898 |
9,710 |
38,47 |
682,705 |
DE |
PLE/3BCD-C |
iverak zlatopjeg |
vode Unije u podzonama 22–32 |
1 600,393 |
1 445,913 |
0 |
90,35 |
154,480 |
DE |
POK/2C3A4. |
ugljenar |
3a i 4; vode Unije u zoni 2a |
9 029,725 |
8 179,973 |
0 |
90,59 |
849,752 |
DE |
POK/56-14 |
ugljenar |
6; vode Unije i međunarodne vode u zonama 5b, 12 i 14 |
247,750 |
0,479 |
0 |
0,19 |
24,775 |
DE |
RHG/5B67- |
Grenadir |
vode Unije i međunarodne vode u zonama V.b, VI. i VII. (posebni uvjet za RNG/5B67-) |
0,066 |
0 |
0 |
0 |
0,007 |
DE |
RHG/8X14- |
Grenadir |
vode Unije i međunarodne vode u zonama VIII., IX., X., XII. i XIV. (posebni uvjet za RNG/8X14-) |
0,157 |
0 |
0 |
0 |
0,016 |
DE |
RNG/*5B67- |
tuponosi grenadir |
vode Unije i međunarodne vode u zonama V.b, VI. i VII. (posebni uvjet za RNG/8X14-) |
1,570 |
0 |
0 |
0 |
0,157 |
DE |
RNG/*8X14- |
tuponosi grenadir |
vode Unije i međunarodne vode u zonama VIII., IX., X., XII. i XIV. (posebni uvjet za RNG/5B67-) |
0,660 |
0 |
0 |
0 |
0,066 |
DE |
RNG/5B67- |
tuponosi grenadir |
vode Unije i međunarodne vode u zonama V.b, VI. i VII. |
6,600 |
0 |
0 |
0 |
0,660 |
DE |
RNG/8X14- |
tuponosi grenadir |
vode Unije i međunarodne vode u zonama VIII., IX., X., XII. i XIV. |
15,700 |
0 |
0 |
0 |
1,570 |
DE |
SOL/24-C. |
list obični |
vode Unije u zonama 2 i 4 |
1 129,161 |
722,721 |
0 |
64,01 |
112,916 |
DE |
SOL/3ABC24 |
list obični |
3a; vode Unije u podzonama 22–24 |
15,808 |
15,416 |
0 |
97,52 |
0,392 |
DE |
SPR/3BCD-C |
papalina |
vode Unije u podzonama 22–32 |
16 698,104 |
15 228,701 |
0 |
91,20 |
1 469,403 |
DE |
WHB/*05-F. |
ugotica pučinka |
vode Farskih otoka (posebni uvjet za WHB/1X14) |
4 108,273 |
1 072,776 |
0 |
26,11 |
410,827 |
DE |
WHG/2AC4. |
pišmolj |
4; vode Unije u zoni 2a |
448,597 |
60,439 |
38,781 |
22,12 |
44,860 |
DE |
WHG/56-14 |
pišmolj |
6; vode Unije i međunarodne vode u zoni 5b; međunarodne vode u zonama 12 i 14 |
0,110 |
0 |
0 |
0 |
0,011 |
DK |
COD/03AN. |
bakalar |
Skagerrak |
6 883,142 |
4 221,317 |
0 |
61,33 |
688,314 |
DK |
COD/2A3AX4 |
bakalar |
4; vode Unije u zoni 2a; dio zone 3a koji nije obuhvaćen Skagerrakom i Kattegatom |
7 783,297 |
2 030,700 |
3 460,877 |
70,56 |
778,330 |
DK |
GHL/2A-C46 |
grenlandska ploča |
vode Unije u zonama 2a i 4; vode Unije i međunarodne vode u zonama 5b i 6 |
17,778 |
0,001 |
0 |
0,01 |
1,778 |
DK |
HAD/03A. |
koljak |
3a |
2 282,198 |
563,786 |
0 |
24,70 |
228,220 |
DK |
HAD/2AC4. |
koljak |
4; vode Unije u zoni 2a |
1 796,523 |
264,354 |
853,336 |
62,21 |
179,652 |
DK |
HAD/5BC6A. |
koljak |
vode Unije i međunarodne vode u zonama 6b i 6a |
1,330 |
0,750 |
0 |
56,39 |
0,133 |
DK |
HER/*04B. |
haringa |
4b (posebni uvjet za HER/4CXB7D) |
926,369 |
0 |
0 |
0 |
92,637 |
DK |
HER/*04-C. |
haringa |
vode Unije u zoni 4 (posebni uvjet za HER/03A.) |
8 929,906 |
8 328,257 |
0 |
93,26 |
601,649 |
DK |
HER/*25B-F |
haringa |
zone 2, 5b sjeverno od 62° N (vode Farskih otoka) (posebni uvjet za HER/1/2-) |
2 491,158 |
0 |
0 |
0 |
249,116 |
DK |
HER/03A. |
haringa |
3a |
12 586,905 |
1 744,028 |
8 328,257 |
80,02 |
1 258,691 |
DK |
HER/03A-BC |
haringa |
3a |
6 315,259 |
364,862 |
0 |
5,78 |
631,526 |
DK |
HER/1/2- |
haringa |
vode Unije, Farskih otoka i Norveške te međunarodne vode u zonama 1 i 2 |
17 810,134 |
17 051,626 |
0 |
95,74 |
758,508 |
DK |
HER/2A47DX |
haringa |
4, 7d i vode Unije u zoni 2a |
10 385,789 |
8 549,477 |
0 |
82,32 |
1 038,579 |
DK |
HER/3D-R30 |
haringa |
vode Unije u podzonama 25–27, 28.2, 29 i 32 |
13 158,086 |
11 848,401 |
0 |
90,05 |
1 309,685 |
DK |
HER/4AB. |
haringa |
vode Unije i norveške vode u zoni 4 sjeverno od 53° 30′ S |
130 414,230 |
114 965,013 |
753,001 |
88,73 |
13 041,423 |
DK |
HER/4CXB7D |
haringa |
4c, 7d osim stoka Blackwatera |
938,480 |
2,035 |
0 |
0,22 |
93,848 |
DK |
HKE/*03A. |
oslić |
zona 3a (posebni uvjet za HKE/2AC4-C) |
235,928 |
0 |
0 |
0 |
23,593 |
DK |
HKE/03A. |
oslić |
3a |
1 714,839 |
568,439 |
0 |
33,15 |
171,484 |
DK |
HKE/2AC4-C |
oslić |
vode Unije u zonama 2 i 4 |
2 363,106 |
560,737 |
0 |
23,73 |
236,311 |
DK |
HKE/571214 |
oslić |
6 i 7; vode Unije i međunarodne vode u zoni 5b; međunarodne vode u zonama 12 i 14 |
3,104 |
2,600 |
0 |
83,76 |
0,310 |
DK |
JAX/*4BC7D |
šarun i povezani usputni ulov |
vode Unije u zonama 4b, 4c i 7d (posebni uvjet za JAX/2A-14) |
539,480 |
0 |
0 |
0 |
53,948 |
DK |
JAX/2A-14 |
šarun i povezani usputni ulov |
vode Unije u zonama 2a i 4a; 6, 7a–c,7e–k, 8a, 8b, 8d i 8e; vode Unije i međunarodne vode u zoni 5b; međunarodne vode u zonama 12 i 14 |
11 398,686 |
6 051,438 |
0 |
53,09 |
1 139,869 |
DK |
LEZ/2AC4-C |
patarače |
vode Unije u zonama 2 i 4 |
63,774 |
44,271 |
0 |
69,42 |
6,377 |
DK |
MAC/*02AN- |
skuša |
norveške vode u zoni 2a (posebni uvjet za MAC/2A34.) |
2 405,000 |
0 |
0 |
0 |
240,500 |
DK |
MAC/*2A6. |
skuša |
6, međunarodne vode u zoni 2a, (posebni uvjet za MAC/2A34.) |
11 190,000 |
3 984,698 |
0 |
35,61 |
1 119,000 |
DK |
MAC/*3A4BC |
skuša |
zone 3a i 4bc (posebni uvjet za MAC/2A34.) |
2 028,762 |
762,531 |
0 |
37,59 |
202,876 |
DK |
MAC/*4A-EN |
skuša |
vode Unije u zoni 2a; vode Unije i norveške vode u zoni 4a (posebni uvjet za MAC/2CX14-) |
2 554,430 |
0 |
0 |
0 |
255,443 |
DK |
MAC/*FRO1 |
skuša |
vode Farskih otoka (posebni uvjet za MAC/2A34.) |
2 456,000 |
0 |
0 |
0 |
245,600 |
DK |
MAC/2A34. |
skuša |
3a i 4; vode Unije u zonama 2a, 3b, 3c i podzonama 22–32 |
13 930,055 |
9 122,582 |
4 747,229 |
99,57 |
60,244 |
DK |
MAC/2A4A-N |
skuša |
norveške vode u zonama 2a i 4a |
12 539,676 |
12 529,570 |
0 |
99,92 |
10,106 |
DK |
MAC/2CX14- |
skuša |
6, 7, 8a, 8b, 8d i 8e; vode Unije i međunarodne vode u zoni 5b; međunarodne vode u zonama 2a, 12 i 14 |
4 298,986 |
4 225,523 |
0 |
98,29 |
73,463 |
DK |
NEP/03A. |
škamp |
3a |
9 645,632 |
5 138,748 |
0 |
53,28 |
964,563 |
DK |
NEP/2AC4-C |
škamp |
vode Unije u zonama 2 i 4 |
1 394,844 |
58,896 |
0 |
4,22 |
139,484 |
DK |
PLE/03AN. |
iverak zlatopjeg |
Skagerrak |
13 514,240 |
4 362,259 |
0 |
32,28 |
1 351,424 |
DK |
PLE/03AS. |
iverak zlatopjeg |
Kattegat |
1 549,490 |
479,366 |
0 |
30,94 |
154,949 |
DK |
PLE/2A3AX4 |
iverak zlatopjeg |
4; vode Unije u zoni 2a; dio zone 3a koji nije obuhvaćen Skagerrakom i Kattegatom |
23 678,404 |
4 887,871 |
4 781,723 |
40,84 |
2 367,840 |
DK |
PLE/3BCD-C |
iverak zlatopjeg |
vode Unije u podzonama 22–32 |
5 405,970 |
2 402,417 |
0 |
44,44 |
540,597 |
DK |
POK/2C3A4. |
ugljenar |
3a i 4; vode Unije u zoni 2a |
7 755,811 |
6 844,467 |
0 |
88,25 |
775,581 |
DK |
POK/56-14 |
ugljenar |
6; vode Unije i međunarodne vode u zonama 5b, 12 i 14 |
1,605 |
1,268 |
0 |
79,00 |
0,161 |
DK |
SOL/24-C. |
list obični |
vode Unije u zonama 2 i 4 |
679,100 |
367,357 |
0 |
54,09 |
67,910 |
DK |
SOL/3ABC24 |
list obični |
3a; vode Unije u podzonama 22–24 |
421,819 |
353,840 |
0 |
83,88 |
42,182 |
DK |
SPR/3BCD-C |
papalina |
vode Unije u podzonama 22–32 |
27 307,558 |
24 577,085 |
0 |
90,00 |
2 730,473 |
DK |
WHB/*05-F. |
ugotica pučinka |
vode Farskih otoka (posebni uvjet za WHB/1X14) |
541,606 |
0 |
0 |
0 |
54,161 |
DK |
WHG/2AC4. |
pišmolj |
4; vode Unije u zoni 2a |
1 953,310 |
171,491 |
67,004 |
12,21 |
195,331 |
DK |
WHG/7X7A-C |
pišmolj |
7b, 7c, 7d, 7e, 7f, 7g, 7h, 7j i 7k |
1,000 |
0,794 |
0 |
79,40 |
0,100 |
EE |
BLI/5B67- |
manjić morski |
vode Unije i međunarodne vode u zonama 5b, 6 i 7 |
18,880 |
0 |
0 |
0 |
1,888 |
EE |
HER/03D.RG |
haringa |
podzona 28.1 |
13 170,008 |
12 520,836 |
0 |
95,07 |
649,172 |
EE |
HER/3D-R30 |
haringa |
vode Unije u podzonama 25–27, 28.2, 29 i 32 |
26 957,499 |
22 205,217 |
0 |
82,37 |
2 695,750 |
EE |
SPR/3BCD-C |
papalina |
vode Unije u podzonama 22–32 |
31 084,876 |
29 625,552 |
0 |
95,31 |
1 459,324 |
ES |
ALF/3X14- |
alfonsini (ribe roda Beryx) |
vode Unije i međunarodne vode u zonama III., IV., V., VI., VII., VIII., IX., X., XII. i XIV. |
80,320 |
72,044 |
0 |
89,70 |
8,032 |
ES |
ANE/08. |
inćun |
8 |
27 753,493 |
27 614,827 |
0 |
99,50 |
138,666 |
ES |
ANF/8C3411 |
grdobina |
8c, 9 i 10; vode Unije na području CECAF-a 34.1.1 |
3 582,444 |
1 536,966 |
0 |
42,90 |
358,244 |
ES |
BLI/5B67- |
manjić morski |
vode Unije i međunarodne vode u zonama 5b, 6 i 7 |
396,998 |
134,928 |
0 |
33,99 |
39,700 |
ES |
BSF/56712- |
crni zmijičnjak |
vode Unije i međunarodne vode u zonama V., VI., VII. i XII. |
295,428 |
258,682 |
0 |
87,56 |
29,543 |
ES |
BSF/8910- |
crni zmijičnjak |
vode Unije i međunarodne vode u zonama VIII., IX. i X. |
74,478 |
66,582 |
0 |
89,40 |
7,448 |
ES |
GHL/2A-C46 |
grenlandska ploča |
vode Unije u zonama 2a i 4; vode Unije i međunarodne vode u zonama 5b i 6 |
68,535 |
30,194 |
0 |
44,06 |
6,854 |
ES |
HAD/5BC6A. |
koljak |
vode Unije i međunarodne vode u zonama 6b i 6a |
31,107 |
27,332 |
0 |
87,86 |
3,111 |
ES |
HER/*25B-F |
haringa |
zone 2, 5b sjeverno od 62° N (vode Farskih otoka) (posebni uvjet za HER/1/2-) |
5,000 |
0 |
0 |
0 |
0,500 |
ES |
HER/1/2- |
haringa |
vode Unije, Farskih otoka i Norveške te međunarodne vode u zonama 1 i 2 |
35,432 |
0 |
0 |
0 |
3,543 |
ES |
HKE/*57-14 |
oslić |
6 i 7; vode Unije i međunarodne vode u zoni 5b; međunarodne vode u zonama 12 i 14 (posebni uvjet za HKE/8ABDE.) |
4 219,400 |
2 378,000 |
0 |
56,36 |
421,940 |
ES |
HKE/*8ABDE |
oslić |
zone 8a, 8b, 8d i 8e (posebni uvjet za HKE/571214) |
3 325,230 |
216,000 |
0 |
6,50 |
332,523 |
ES |
HKE/8ABDE. |
oslić |
8a, 8b, 8d i 8e |
14 913,441 |
8 889,383 |
2 378,000 |
75,55 |
1 491,344 |
ES |
HKE/8C3411 |
oslić |
8c, 9 i 10; vode Unije na području CECAF-a 34.1.1 |
7 591,567 |
6 466,076 |
0 |
85,17 |
759,157 |
ES |
JAX/*08C |
šarun |
8c (posebni uvjet za JAX/09.) |
2 323,177 |
2 090,000 |
0 |
89,96 |
232,318 |
ES |
JAX/*08C2. |
šarun i povezani usputni ulov |
8c (posebni uvjet za JAX/2A-14) |
8 227,267 |
7 400,000 |
0 |
89,94 |
822,727 |
ES |
JAX/*09. |
šarun |
9 (posebni uvjet za JAX/08C.) |
784,528 |
0 |
0 |
0 |
78,453 |
ES |
JAX/08C. |
šarun |
8c |
15 692,080 |
12 235,671 |
0 |
77,97 |
1 569,208 |
ES |
JAX/09. |
šarun |
9 |
24 863,885 |
16 575,953 |
2 090,000 |
75,07 |
2 486,389 |
ES |
JAX/2A-14 |
šarun i povezani usputni ulov |
vode Unije u zonama 2a i 4a; 6, 7a–c,7e–k, 8a, 8b, 8d i 8e; vode Unije i međunarodne vode u zoni 5b; međunarodne vode u zonama 12 i 14 |
9 789,557 |
477,878 |
7 400,000 |
80,47 |
978,956 |
ES |
LEZ/*8ABDE. |
patarače |
8a, 8b, 8d i 8e (posebni uvjet za LEZ/07.) |
836,250 |
37,834 |
0 |
4,52 |
83,625 |
ES |
LEZ/56-14 |
patarače |
vode Unije i međunarodne vode u zoni 5b; 6; međunarodne vode u zonama 12 i 14 |
688,040 |
323,245 |
0 |
46,98 |
68,804 |
ES |
LEZ/8ABDE. |
patarače |
8a, 8b, 8d i 8e |
551,524 |
507,491 |
0 |
92,02 |
44,033 |
ES |
LEZ/8C3411 |
patarače |
8c, 9 i 10; vode Unije na području CECAF-a 34.1.1 |
1 349,508 |
847,038 |
0 |
62,77 |
134,951 |
ES |
MAC/*08B. |
skuša |
8b (posebni uvjet za MAC/8C3411) |
2 936,352 |
0 |
0 |
0 |
293,635 |
ES |
MAC/*8ABD. |
skuša |
zone 8a, 8b i 8d (posebni uvjet za MAC/8C3411.) |
8 741,172 |
0 |
0 |
0 |
874,117 |
ES |
MAC/2CX14- |
skuša |
6, 7, 8a, 8b, 8d i 8e; vode Unije i međunarodne vode u zoni 5b; međunarodne vode u zonama 2a, 12 i 14 |
1 511,801 |
1 311,468 |
0 |
86,75 |
151,180 |
ES |
MAC/8C3411 |
skuša |
8c, 9 i 10; vode Unije na području CECAF-a 34.1.1 |
30 008,507 |
28 784,005 |
0 |
95,92 |
1 224,502 |
ES |
NEP/07. |
škamp |
7 |
1 693,642 |
27,263 |
158,375 |
10,96 |
169,364 |
ES |
NEP/5BC6. |
škamp |
6; vode Unije i međunarodne vode u zoni 5b |
109,962 |
0,061 |
0 |
0,06 |
10,996 |
ES |
NEP/8ABDE. |
škamp |
8a, 8b, 8d i 8e |
36,451 |
0 |
0 |
0 |
3,645 |
ES |
OTH/*08C2 |
Usputni ulovi kljunčice i pišmolja |
8c (posebni uvjet za JAX/2A-14) |
284,008 |
0 |
0 |
0 |
28,401 |
ES |
OTH/*2A-14 |
Usputni ulovi kljunčice, koljaka, pišmolja i skuše |
vode Unije u zonama 2a i 4a; 6, 7a–c,7e–k, 8a, 8b, 8d i 8e; vode Unije i međunarodne vode u zoni 5b; međunarodne vode u zonama 12 i 14 (posebni uvjet za JAX/2A-14) |
568,015 |
0 |
0 |
0 |
56,802 |
ES |
POK/56-14 |
ugljenar |
6; vode Unije i međunarodne vode u zonama 5b, 12 i 14 |
19,288 |
6,772 |
0 |
35,11 |
1,929 |
ES |
RHG/5B67- |
Grenadir |
vode Unije i međunarodne vode u zonama V.b, VI. i VII. (posebni uvjet za RNG/5B67-) |
0,500 |
0 |
0 |
0 |
0,050 |
ES |
RHG/8X14- |
Grenadir |
vode Unije i međunarodne vode u zonama VIII., IX., X., XII. i XIV. (posebni uvjet za RNG/8X14-) |
15,080 |
0 |
0 |
0 |
1,508 |
ES |
RNG/*5B67- |
tuponosi grenadir |
vode Unije i međunarodne vode u zonama V.b, VI. i VII. (posebni uvjet za RNG/8X14-) |
153,200 |
0 |
0 |
0 |
15,320 |
ES |
RNG/*8X14- |
tuponosi grenadir |
vode Unije i međunarodne vode u zonama VIII., IX., X., XII. i XIV. (posebni uvjet za RNG/5B67-) |
5,780 |
0 |
0 |
0 |
0,578 |
ES |
RNG/5B67- |
tuponosi grenadir |
vode Unije i međunarodne vode u zonama V.b, VI. i VII. |
396,891 |
285,910 |
0 |
72,04 |
39,689 |
ES |
RNG/8X14- |
tuponosi grenadir |
vode Unije i međunarodne vode u zonama VIII., IX., X., XII. i XIV. |
2 289,293 |
924,220 |
0 |
40,37 |
228,929 |
ES |
SBR/09- |
rumenac okan |
vode Unije i međunarodne vode u zoni IX. |
101,722 |
30,106 |
11,496 |
40,90 |
10,172 |
ES |
SBR/10- |
rumenac okan |
vode Unije i međunarodne vode u zoni X. |
5,557 |
0 |
0 |
0 |
0,556 |
ES |
SBR/678- |
rumenac okan |
vode Unije i međunarodne vode u zonama VI., VII. i VIII. |
115,150 |
107,872 |
0 |
93,68 |
7,278 |
ES |
SOL/8AB. |
list obični |
8a i 8b |
8,132 |
7,837 |
0 |
96,37 |
0,295 |
ES |
WHB/*05-F. |
ugotica pučinka |
vode Farskih otoka (posebni uvjet za WHB/1X14) |
1 343,510 |
0 |
0 |
0 |
134,351 |
ES |
WHB/1X14 |
ugotica pučinka |
vode Unije i međunarodne vode u zonama 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8a, 8b, 8d, 8e, 12 i 14 |
853,297 |
766,876 |
0 |
89,87 |
85,330 |
ES |
WHB/8C3411 |
ugotica pučinka |
8c, 9 i 10; vode Unije na području CECAF-a 34.1.1 |
47 848,098 |
21 175,883 |
0 |
44,26 |
4 784,810 |
ES |
WHG/56-14 |
pišmolj |
6; vode Unije i međunarodne vode u zoni 5b; međunarodne vode u zonama 12 i 14 |
0,031 |
0 |
0 |
0 |
0,003 |
FI |
HER/30/31. |
haringa |
podzone 30–31 |
92 351,839 |
80 970,999 |
0 |
87,68 |
9 235,184 |
FI |
HER/3D-R30 |
haringa |
vode Unije u podzonama 25–27, 28.2, 29 i 32 |
54 745,026 |
45 908,600 |
0 |
83,86 |
5 474,503 |
FR |
ALF/3X14- |
alfonsini (ribe roda Beryx) |
vode Unije i međunarodne vode u zonama III., IV., V., VI., VII., VIII., IX., X., XII. i XIV. |
18,900 |
14,757 |
0 |
78,08 |
1,890 |
FR |
ANE/08. |
inćun |
8 |
5 609,698 |
3 141,550 |
0 |
56 |
560,970 |
FR |
ANF/8C3411 |
grdobina |
8c, 9 i 10; vode Unije na području CECAF-a 34.1.1 |
58,878 |
28,689 |
0 |
48,73 |
5,888 |
FR |
BLI/5B67- |
manjić morski |
vode Unije i međunarodne vode u zonama 5b, 6 i 7 |
8 776,985 |
1 324,221 |
0 |
15,09 |
877,699 |
FR |
BSF/56712- |
crni zmijičnjak |
vode Unije i međunarodne vode u zonama V., VI., VII. i XII. |
2 425,944 |
1 605,352 |
0 |
66,17 |
242,594 |
FR |
BSF/8910- |
crni zmijičnjak |
vode Unije i međunarodne vode u zonama VIII., IX. i X. |
25,922 |
9,735 |
0 |
37,55 |
2,592 |
FR |
COD/07A. |
bakalar |
7a |
25,711 |
0 |
0 |
0 |
2,571 |
FR |
COD/07D. |
bakalar |
7d |
1 642,038 |
35,052 |
0 |
2,13 |
164,204 |
FR |
COD/2A3AX4 |
bakalar |
4; vode Unije u zoni 2a; dio zone 3a koji nije obuhvaćen Skagerrakom i Kattegatom |
1 603,130 |
588,390 |
0 |
36,70 |
160,313 |
FR |
COD/7XAD34 |
bakalar |
7b, 7c, 7e–k, 8, 9 i 10; vode Unije na području CECAF-a 34.1.1 |
2 202,064 |
519,775 |
0 |
23,60 |
220,206 |
FR |
GHL/2A-C46 |
grenlandska ploča |
vode Unije u zonama 2a i 4; vode Unije i međunarodne vode u zonama 5b i 6 |
363,442 |
189,970 |
0 |
52,27 |
36,344 |
FR |
HAD/*2AC4. |
koljak |
4; vode Unije u zoni 2a (posebni uvjet za HAD/5BC6A.) |
27,740 |
0 |
0 |
0 |
2,774 |
FR |
HAD/07A. |
koljak |
7a |
201,850 |
0 |
0 |
0 |
20,185 |
FR |
HAD/2AC4. |
koljak |
4; vode Unije u zoni 2a |
920,140 |
203,465 |
0 |
22,11 |
92,014 |
FR |
HAD/5BC6A. |
koljak |
vode Unije i međunarodne vode u zonama 6b i 6a |
269,542 |
66,170 |
0 |
24,55 |
26,954 |
FR |
HAD/6B1214 |
koljak |
vode Unije i međunarodne vode u zonama 6b, 12 i 14 |
599,411 |
0 |
0 |
0 |
59,941 |
FR |
HER/*04B. |
haringa |
4b (posebni uvjet za HER/4CXB7D) |
9 065,005 |
3 051,996 |
0 |
33,67 |
906,501 |
FR |
HER/*25B-F |
haringa |
zone 2, 5b sjeverno od 62° N (vode Farskih otoka) (posebni uvjet za HER/1/2-) |
59,000 |
0 |
0 |
0 |
5,900 |
FR |
HER/1/2- |
haringa |
vode Unije, Farskih otoka i Norveške te međunarodne vode u zonama 1 i 2 |
0,200 |
0 |
0 |
0 |
0,020 |
FR |
HER/2A47DX |
haringa |
4, 7d i vode Unije u zoni 2a |
54,328 |
0 |
0 |
0 |
5,433 |
FR |
HER/4AB. |
haringa |
vode Unije i norveške vode u zoni 4 sjeverno od 53° 30′ S |
19 509,994 |
17 531,200 |
0 |
89,86 |
1 950,999 |
FR |
HER/4CXB7D |
haringa |
4c, 7d osim stoka Blackwatera |
17 904,656 |
10 731,228 |
3 051,996 |
76,98 |
1 790,466 |
FR |
HER/7G-K. |
haringa |
7g, 7h, 7j i 7k |
680,299 |
2,006 |
0 |
0,29 |
68,030 |
FR |
HKE/*03A. |
oslić |
zona 3a (posebni uvjet za HKE/2AC4-C) |
52,277 |
0 |
0 |
0 |
5,228 |
FR |
HKE/*57-14 |
oslić |
6 i 7; vode Unije i međunarodne vode u zoni 5b; međunarodne vode u zonama 12 i 14 (posebni uvjet za HKE/8ABDE.) |
7 601,051 |
0 |
0 |
0 |
760,105 |
FR |
HKE/*8ABDE |
oslić |
zone 8a, 8b, 8d i 8e (posebni uvjet za HKE/571214) |
3 326,972 |
0 |
0 |
0 |
332,697 |
FR |
HKE/2AC4-C |
oslić |
vode Unije u zonama 2 i 4 |
2 978,608 |
2 691,260 |
0 |
90,35 |
287,348 |
FR |
HKE/571214 |
oslić |
6 i 7; vode Unije i međunarodne vode u zoni 5b; međunarodne vode u zonama 12 i 14 |
29 082,551 |
19 815,129 |
0 |
68,13 |
2 908,255 |
FR |
HKE/8ABDE. |
oslić |
8a, 8b, 8d i 8e |
32 401,216 |
16 408,122 |
0 |
50,64 |
3 240,122 |
FR |
HKE/8C3411 |
oslić |
8c, 9 i 10; vode Unije na području CECAF-a 34.1.1 |
341,118 |
59,875 |
0 |
17,55 |
34,112 |
FR |
JAX/08C. |
šarun |
8c |
271,524 |
1,303 |
0 |
0,48 |
27,152 |
FR |
LEZ/*8ABDE. |
patarače |
8a, 8b, 8d i 8e (posebni uvjet za LEZ/07.) |
1 402,705 |
686,214 |
0 |
48,92 |
140,271 |
FR |
LEZ/07. |
patarače |
7 |
5 361,809 |
3 441,945 |
686,214 |
76,99 |
536,181 |
FR |
LEZ/2AC4-C |
patarače |
vode Unije u zonama 2 i 4 |
81,961 |
69,068 |
0 |
84,27 |
8,196 |
FR |
LEZ/56-14 |
patarače |
vode Unije i međunarodne vode u zoni 5b; 6; međunarodne vode u zonama 12 i 14 |
2 644,947 |
117,242 |
0 |
4,43 |
264,495 |
FR |
LEZ/8ABDE. |
patarače |
8a, 8b, 8d i 8e |
805,879 |
717,271 |
0 |
89 |
80,588 |
FR |
LEZ/8C3411 |
patarače |
8c, 9 i 10; vode Unije na području CECAF-a 34.1.1 |
49,972 |
1,468 |
0 |
2,94 |
4,997 |
FR |
MAC/*02AN- |
skuša |
norveške vode u zoni 2a (posebni uvjet za MAC/2A34.) |
248,100 |
0 |
0 |
0 |
24,810 |
FR |
MAC/*08B. |
skuša |
8b (posebni uvjet za MAC/8C3411) |
19,312 |
0 |
0 |
0 |
1,931 |
FR |
MAC/*2AN- |
skuša |
norveške vode u zoni 2a (posebni uvjet za MAC/2CX14-) |
1 264,400 |
0 |
0 |
0 |
126,440 |
FR |
MAC/*8ABD. |
skuša |
zone 8a, 8b i 8d (posebni uvjet za MAC/8C3411.) |
58,355 |
0 |
0 |
0 |
5,836 |
FR |
MAC/*FRO1 |
skuša |
vode Farskih otoka (posebni uvjet za MAC/2A34.) |
252,800 |
0 |
0 |
0 |
25,280 |
FR |
MAC/*FRO2 |
skuša |
vode Farskih otoka (posebni uvjet za MAC/2CX14-) |
1 292,800 |
0 |
0 |
0 |
129,280 |
FR |
MAC/8C3411 |
skuša |
8c, 9 i 10; vode Unije na području CECAF-a 34.1.1 |
232,094 |
107,926 |
0 |
46,50 |
23,209 |
FR |
NEP/*07U16 |
škamp |
funkcionalna jedinica 16 u potpodručju ICES-a 7 (posebni uvjet za NEP/07.) |
118,556 |
0 |
0 |
0 |
11,856 |
FR |
NEP/07. |
škamp |
7 |
7 742,863 |
285,176 |
0 |
3,68 |
774,286 |
FR |
NEP/2AC4-C |
škamp |
vode Unije u zonama 2 i 4 |
162,840 |
71,701 |
0 |
44,03 |
16,284 |
FR |
NEP/5BC6. |
škamp |
6; vode Unije i međunarodne vode u zoni 5b |
112,769 |
0 |
0 |
0 |
11,277 |
FR |
NEP/8ABDE. |
škamp |
8a, 8b, 8d i 8e |
4 005,488 |
2 172,779 |
0 |
54,25 |
400,549 |
FR |
PLE/07A. |
iverak zlatopjeg |
7a |
21,334 |
0 |
0 |
0 |
2,133 |
FR |
PLE/2A3AX4 |
iverak zlatopjeg |
4; vode Unije u zoni 2a; dio zone 3a koji nije obuhvaćen Skagerrakom i Kattegatom |
1 364,114 |
112,278 |
0 |
8,23 |
136,411 |
FR |
PLE/7DE. |
iverak zlatopjeg |
7d i 7e |
5 908,607 |
2 288,899 |
0 |
38,74 |
590,861 |
FR |
POK/2C3A4. |
ugljenar |
3a i 4; vode Unije u zoni 2a |
24 225,974 |
13 434,241 |
0 |
55,45 |
2 422,597 |
FR |
POK/56-14 |
ugljenar |
6; vode Unije i međunarodne vode u zonama 5b, 12 i 14 |
6 204,164 |
3 652,773 |
0 |
58,88 |
620,416 |
FR |
RNG/*5B67- |
tuponosi grenadir |
vode Unije i međunarodne vode u zonama V.b, VI. i VII. (posebni uvjet za RNG/8X14-) |
7,891 |
0 |
0 |
0 |
0,789 |
FR |
RNG/*8X14- |
tuponosi grenadir |
vode Unije i međunarodne vode u zonama VIII., IX., X., XII. i XIV. (posebni uvjet za RNG/5B67-) |
285,718 |
0 |
0 |
0 |
28,572 |
FR |
RNG/5B67- |
tuponosi grenadir |
vode Unije i međunarodne vode u zonama V.b, VI. i VII. |
2 857,182 |
173,520 |
7,392 |
6,33 |
285,718 |
FR |
RNG/8X14- |
tuponosi grenadir |
vode Unije i međunarodne vode u zonama VIII., IX., X., XII. i XIV. |
78,911 |
0,007 |
0,22 |
0,29 |
7,891 |
FR |
SBR/678- |
rumenac okan |
vode Unije i međunarodne vode u zonama VI., VII. i VIII. |
23,448 |
23,234 |
0 |
99,09 |
0,214 |
FR |
SOL/07E. |
list obični |
7e |
334,045 |
216,604 |
0 |
64,84 |
33,405 |
FR |
SOL/7FG. |
list obični |
7f i 7g |
65,428 |
44,107 |
0 |
67,41 |
6,543 |
FR |
SOL/8AB. |
list obični |
8a i 8b |
3 585,061 |
3 164,801 |
0 |
88,28 |
358,506 |
FR |
WHB/*05-F |
ugotica pučinka |
vode Farskih otoka (posebni uvjet za WHB/1X14) |
3 601,250 |
1 266,963 |
0 |
35,18 |
360,125 |
FR |
WHG/07A. |
pišmolj |
7a |
3,332 |
0 |
0 |
0 |
0,333 |
FR |
WHG/2AC4. |
pišmolj |
4; vode Unije u zoni 2a |
3 083,670 |
917,760 |
0 |
29,76 |
308,367 |
FR |
WHG/56-14 |
pišmolj |
6; vode Unije i međunarodne vode u zoni 5b; međunarodne vode u zonama 12 i 14 |
17,371 |
1,872 |
0 |
10,78 |
1,737 |
FR |
WHG/7X7A-C |
pišmolj |
7b, 7c, 7d, 7e, 7f, 7g, 7h, 7j i 7k |
15 439,494 |
6 385,566 |
0 |
41,36 |
1 543,949 |
IE |
BLI/5B67- |
manjić morski |
vode Unije i međunarodne vode u zonama 5b, 6 i 7 |
33,345 |
0 |
0 |
0 |
3,335 |
IE |
BSF/56712- |
crni zmijičnjak |
vode Unije i međunarodne vode u zonama V., VI., VII. i XII. |
2,011 |
0 |
0 |
0 |
0,201 |
IE |
COD/07A. |
bakalar |
7a |
467,076 |
106,470 |
0 |
22,80 |
46,708 |
IE |
COD/7XAD34 |
bakalar |
7b, 7c, 7e–k, 8, 9 i 10; vode Unije na području CECAF-a 34.1.1 |
837,095 |
729,354 |
0 |
87,13 |
83,710 |
IE |
GHL/2A-C46 |
grenlandska ploča |
vode Unije u zonama 2a i 4; vode Unije i međunarodne vode u zonama 5b i 6 |
1,128 |
0 |
0 |
0 |
0,113 |
IE |
HER/1/2- |
haringa |
vode Unije, Farskih otoka i Norveške te međunarodne vode u zonama 1 i 2 |
2 698,699 |
2 428,484 |
0 |
89,99 |
269,870 |
IE |
HER/4AB. |
haringa |
vode Unije i norveške vode u zoni 4 sjeverno od 53° 30′ S |
572,884 |
515,034 |
0 |
89,90 |
57,288 |
IE |
HER/7G-K. |
haringa |
7g, 7h, 7j i 7k |
10 179,707 |
4 187,598 |
0 |
41,14 |
1 017,971 |
IE |
JAX/2A-14 |
šarun i povezani usputni ulov |
vode Unije u zonama 2a i 4a; 6, 7a–c,7e–k, 8a, 8b, 8d i 8e; vode Unije i međunarodne vode u zoni 5b; međunarodne vode u zonama 12 i 14 |
28 162,832 |
25 347,148 |
0 |
90 |
2 815,684 |
IE |
LEZ/07. |
patarače |
7 |
2 487,151 |
2 239,119 |
0 |
90,03 |
248,032 |
IE |
LEZ/56-14 |
patarače |
vode Unije i međunarodne vode u zoni 5b; 6; međunarodne vode u zonama 12 i 14 |
822,448 |
740,908 |
0 |
90,09 |
81,540 |
IE |
MAC/*2AN- |
skuša |
norveške vode u zoni 2a (posebni uvjet za MAC/2CX14-) |
6 399,754 |
0 |
0 |
0 |
639,975 |
IE |
MAC/*4A-EN |
skuša |
vode Unije u zoni 2a; vode Unije i norveške vode u zoni 4a (posebni uvjet za MAC/2CX14-) |
47 004,647 |
24 566,516 |
0 |
52,26 |
4 700,465 |
IE |
MAC/*FRO2 |
skuša |
vode Farskih otoka (posebni uvjet za MAC/2CX14-) |
6 523,620 |
0 |
0 |
0 |
652,362 |
IE |
NEP/5BC6. |
škamp |
6; vode Unije i međunarodne vode u zoni 5b |
188,645 |
65,099 |
0 |
34,51 |
18,865 |
IE |
PLE/07A. |
iverak zlatopjeg |
7a |
1 334,634 |
320,468 |
0 |
24,01 |
133,463 |
IE |
POK/56-14 |
ugljenar |
6; vode Unije i međunarodne vode u zonama 5b, 12 i 14 |
365,688 |
231,486 |
0 |
63,30 |
36,569 |
IE |
RHG/5B67- |
Grenadir |
vode Unije i međunarodne vode u zonama V.b, VI. i VII. (posebni uvjet za RNG/5B67-) |
2,030 |
0 |
0 |
0 |
0,203 |
IE |
RHG/8X14- |
Grenadir |
vode Unije i međunarodne vode u zonama VIII., IX., X., XII. i XIV. (posebni uvjet za RNG/8X14-) |
0,030 |
0 |
0 |
0 |
0,003 |
IE |
RNG/5B67- |
tuponosi grenadir |
vode Unije i međunarodne vode u zonama V.b, VI. i VII. |
33,100 |
0,006 |
0 |
0,02 |
3,310 |
IE |
RNG/8X14- |
tuponosi grenadir |
vode Unije i međunarodne vode u zonama VIII., IX., X., XII. i XIV. |
3,455 |
0 |
0 |
0 |
0,346 |
IE |
WHB/1X14 |
ugotica pučinka |
vode Unije i međunarodne vode u zonama 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8a, 8b, 8d, 8e, 12 i 14 |
54 899,543 |
49 902,733 |
0 |
90,90 |
4 996,810 |
IE |
WHG/07A. |
pišmolj |
7a |
50,595 |
43,540 |
0 |
86,06 |
5,060 |
IE |
WHG/7X7A-C |
pišmolj |
7b, 7c, 7d, 7e, 7f, 7g, 7h, 7j i 7k |
6 977,282 |
4 633,955 |
0 |
66,41 |
697,728 |
NL |
COD/03AN. |
bakalar |
Skagerrak |
75,010 |
57,875 |
0 |
77,16 |
7,501 |
NL |
COD/07A. |
bakalar |
7a |
2,000 |
0 |
0 |
0 |
0,200 |
NL |
COD/07D. |
bakalar |
7d |
48,615 |
8,135 |
0 |
16,73 |
4,862 |
NL |
COD/2A3AX4 |
bakalar |
4; vode Unije u zoni 2a; dio zone 3a koji nije obuhvaćen Skagerrakom i Kattegatom |
1 690,786 |
345,580 |
130,330 |
28,15 |
169,079 |
NL |
COD/7XAD34 |
bakalar |
7b, 7c, 7e–k, 8, 9 i 10; vode Unije na području CECAF-a 34.1.1 |
1,016 |
0,456 |
0 |
44,88 |
0,102 |
NL |
GHL/2A-C46 |
grenlandska ploča |
vode Unije u zonama 2a i 4; vode Unije i međunarodne vode u zonama 5b i 6 |
2,625 |
1,474 |
0 |
56,15 |
0,263 |
NL |
HAD/03A. |
koljak |
3a |
4,056 |
3,968 |
0 |
97,83 |
0,088 |
NL |
HAD/2AC4. |
koljak |
4; vode Unije u zoni 2a |
194,495 |
49,814 |
50,640 |
51,65 |
19,450 |
NL |
HAD/7X7A34 |
koljak |
7b–k, 8, 9 i 10; vode Unije na području CECAF-a 34.1.1 |
7,410 |
7,338 |
0 |
99,03 |
0,072 |
NL |
HER/1/2- |
haringa |
vode Unije, Farskih otoka i Norveške te međunarodne vode u zonama 1 i 2 |
4 368,591 |
3 642,760 |
503,600 |
94,91 |
222,231 |
NL |
HER/2A47DX |
haringa |
4, 7d i vode Unije u zoni 2a |
103,262 |
32,390 |
0 |
31,37 |
10,326 |
NL |
HER/4AB. |
haringa |
vode Unije i norveške vode u zoni 4 sjeverno od 53° 30′ S |
83 660,191 |
78 157,441 |
0 |
93,42 |
5 502,750 |
NL |
HER/7G-K. |
haringa |
7g, 7h, 7j i 7k |
829,198 |
438,964 |
0 |
52,94 |
82,920 |
NL |
HKE/2AC4-C |
oslić |
vode Unije u zonama 2 i 4 |
125,105 |
39,437 |
8,958 |
38,68 |
12,511 |
NL |
HKE/571214 |
oslić |
6 i 7; vode Unije i međunarodne vode u zoni 5b; međunarodne vode u zonama 12 i 14 |
1 484,812 |
429,868 |
0 |
28,95 |
148,481 |
NL |
HKE/8ABDE. |
oslić |
8a, 8b, 8d i 8e |
42,278 |
0 |
0 |
0 |
4,228 |
NL |
JAX/2A-14 |
šarun i povezani usputni ulov |
vode Unije u zonama 2a i 4a; 6, 7a–c,7e–k, 8a, 8b, 8d i 8e; vode Unije i međunarodne vode u zoni 5b; međunarodne vode u zonama 12 i 14 |
36 350,487 |
25 344,290 |
2 414,244 |
76,36 |
3 635,049 |
NL |
LEZ/2AC4-C |
patarače |
vode Unije u zonama 2 i 4 |
13,520 |
4,324 |
0 |
31,98 |
1,352 |
NL |
MAC/2CX14- |
skuša |
6, 7, 8a, 8b, 8d i 8e; vode Unije i međunarodne vode u zoni 5b; međunarodne vode u zonama 2a, 12 i 14 |
26 986,657 |
13 030,288 |
12 579,712 |
94,90 |
1 376,657 |
NL |
MAC/8C3411 |
skuša |
8c, 9 i 10; vode Unije na području CECAF-a 34.1.1 |
358,677 |
0 |
356,478 |
99,39 |
2,199 |
NL |
NEP/2AC4-C |
škamp |
vode Unije u zonama 2 i 4 |
1 164,977 |
826,308 |
0 |
70,93 |
116,498 |
NL |
PLE/03AN. |
iverak zlatopjeg |
Skagerrak |
2 578,720 |
1 526,370 |
0 |
59,19 |
257,872 |
NL |
PLE/07A. |
iverak zlatopjeg |
7a |
0,995 |
0 |
0 |
0 |
0,100 |
NL |
PLE/2A3AX4 |
iverak zlatopjeg |
4; vode Unije u zoni 2a; dio zone 3a koji nije obuhvaćen Skagerrakom i Kattegatom |
51 466,950 |
22 658,378 |
0 |
44,03 |
5 146,695 |
NL |
PLE/7DE. |
iverak zlatopjeg |
7d i 7e |
105,249 |
94,435 |
0 |
89,73 |
10,525 |
NL |
POK/56-14 |
ugljenar |
6; vode Unije i međunarodne vode u zonama 5b, 12 i 14 |
117,145 |
100,261 |
0 |
85,59 |
11,715 |
NL |
SOL/24-C. |
list obični |
vode Unije u zonama 2 i 4 |
12 852,955 |
8 335,970 |
0 |
64,86 |
1 285,296 |
NL |
SOL/3ABC24 |
list obični |
3a; vode Unije u podzonama 22–24 |
40,647 |
40,574 |
0 |
99,82 |
0,073 |
NL |
WHG/2AC4. |
pišmolj |
4; vode Unije u zoni 2a |
1 188,600 |
647,804 |
1,364 |
54,62 |
118,860 |
NL |
WHG/7X7A-C |
pišmolj |
7b, 7c, 7d, 7e, 7f, 7g, 7h, 7j i 7k |
553,243 |
494,265 |
0 |
89,34 |
55,324 |
PL |
HER/3D-R30 |
haringa |
vode Unije u podzonama 25–27, 28.2, 29 i 32 |
58 775,811 |
49 537,492 |
0 |
84,28 |
5 877,581 |
PL |
SPR/3BCD-C |
papalina |
vode Unije u podzonama 22–32 |
77 568,491 |
74 151,750 |
0 |
95,60 |
3 416,741 |
PT |
ANF/8C3411 |
grdobina |
8c, 9 i 10; vode Unije na području CECAF-a 34.1.1 |
726,896 |
435,799 |
0 |
59,95 |
72,690 |
PT |
BSF/8910- |
crni zmijičnjak |
vode Unije i međunarodne vode u zonama VIII., IX. i X. |
3 267,934 |
1 827,440 |
0 |
55,92 |
326,793 |
PT |
HER/1/2- |
haringa |
vode Unije, Farskih otoka i Norveške te međunarodne vode u zonama 1 i 2 |
0,431 |
0 |
0 |
0 |
0,043 |
PT |
HKE/8C3411 |
oslić |
8c, 9 i 10; vode Unije na području CECAF-a 34.1.1 |
2 474,241 |
1 741,283 |
0 |
70,38 |
247,424 |
PT |
JAX/08C. |
šarun |
8c |
1 549,963 |
532,237 |
0 |
34,34 |
154,996 |
PT |
JAX/09. |
šarun |
9 |
38 774,125 |
19 225,896 |
0 |
49,58 |
3 877,413 |
PT |
JAX/2A-14 |
šarun i povezani usputni ulov |
vode Unije u zonama 2a i 4a; 6, 7a–c,7e–k, 8a, 8b, 8d i 8e; vode Unije i međunarodne vode u zoni 5b; međunarodne vode u zonama 12 i 14 |
0,402 |
0 |
0 |
0 |
0,040 |
PT |
LEZ/8C3411 |
patarače |
8c, 9 i 10; vode Unije na području CECAF-a 34.1.1 |
101,084 |
90,764 |
0 |
89,79 |
10,108 |
PT |
MAC/8C3411 |
skuša |
8c, 9 i 10; vode Unije na području CECAF-a 34.1.1 |
5 704,935 |
4 924,715 |
0 |
86,32 |
570,494 |
PT |
SBR/09- |
rumenac okan |
vode Unije i međunarodne vode u zoni IX. |
71,122 |
68,156 |
0,018 |
95,86 |
2,948 |
PT |
SBR/10- |
rumenac okan |
vode Unije i međunarodne vode u zoni X |
531,232 |
447,739 |
0 |
84,28 |
53,123 |
PT |
WHB/1X14 |
ugotica pučinka |
vode Unije i međunarodne vode u zonama 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8a, 8b, 8d, 8e, 12 i 14 |
1,455 |
0 |
0 |
0 |
0,146 |
PT |
WHB/8C3411 |
ugotica pučinka |
8c, 9 i 10; vode Unije na području CECAF-a 34.1.1 |
11 796,303 |
3 800,215 |
0 |
32,22 |
1 179,630 |
SE |
COD/03AN. |
bakalar |
Skagerrak |
1 166,102 |
670,240 |
0 |
57,48 |
116,610 |
SE |
COD/2A3AX4 |
bakalar |
4; vode Unije u zoni 2a; dio zone 3a koji nije obuhvaćen Skagerrakom i Kattegatom |
53,451 |
38,929 |
0 |
72,83 |
5,345 |
SE |
HAD/03A. |
koljak |
3a |
268,679 |
142,556 |
0 |
53,06 |
26,868 |
SE |
HAD/2AC4. |
koljak |
4; vode Unije u zoni 2a |
183,231 |
8,009 |
0 |
4,37 |
18,323 |
SE |
HER/03A. |
haringa |
3a |
31 381,211 |
17 325,858 |
11 832,339 |
92,92 |
2 223,014 |
SE |
HER/03A-BC |
haringa |
3a |
1 016,770 |
56,020 |
0 |
5,51 |
101,677 |
SE |
HER/1/2- |
haringa |
vode Unije, Farskih otoka i Norveške te međunarodne vode u zonama 1 i 2 |
485,797 |
0 |
445,006 |
91,60 |
40,791 |
SE |
HER/2A47DX |
haringa |
4, 7d i vode Unije u zoni 2a |
150,764 |
123,430 |
0 |
81,87 |
15,076 |
SE |
HER/30/31. |
haringa |
podzone 30–31 |
18 918,855 |
16 508,830 |
0 |
87,26 |
1 891,886 |
SE |
HER/3D-R30 |
haringa |
vode Unije u podzonama 25–27, 28.2, 29 i 32 |
74 627,970 |
68 722,415 |
0 |
92,09 |
5 905,555 |
SE |
HER/4AB. |
haringa |
vode Unije i norveške vode u zoni 4 sjeverno od 53° 30′ S |
7 343,533 |
6 646,200 |
19,179 |
90,77 |
678,154 |
SE |
HKE/03A. |
oslić |
3a |
274,946 |
78,758 |
0 |
28,64 |
27,495 |
SE |
JAX/2A-14 |
šarun i povezani usputni ulov |
vode Unije u zonama 2a i 4a; 6, 7a–c,7e–k, 8a, 8b, 8d i 8e; vode Unije i međunarodne vode u zoni 5b; međunarodne vode u zonama 12 i 14 |
112,694 |
0 |
0 |
0 |
11,269 |
SE |
MAC/2A34. |
skuša |
3a i 4; vode Unije u zonama 2a, 3b, 3c i podzonama 22–32 |
4 170,545 |
3 693,855 |
366,487 |
97,36 |
110,203 |
SE |
NEP/03A. |
škamp |
3a |
3 451,775 |
1 860,111 |
0 |
53,89 |
345,178 |
SE |
PLE/03AN. |
iverak zlatopjeg |
Skagerrak |
718,510 |
79,231 |
0 |
11,03 |
71,851 |
SE |
PLE/03AS. |
iverak zlatopjeg |
Kattegat |
173,750 |
51,410 |
0 |
29,59 |
17,375 |
SE |
PLE/3BCD-C |
iverak zlatopjeg |
vode Unije u podzonama 22–32 |
147,281 |
37,491 |
0 |
25,46 |
14,728 |
SE |
POK/2C3A4. |
ugljenar |
3a i 4; vode Unije u zoni 2a |
660,527 |
555,178 |
0 |
84,05 |
66,053 |
SE |
SOL/3ABC24 |
list obični |
3a; vode Unije u podzonama 22–24 |
28,978 |
16,027 |
0 |
55,31 |
2,898 |
SE |
SPR/3BCD-C |
papalina |
vode Unije u podzonama 22–32 |
53 773,703 |
49 133,279 |
0 |
91,37 |
4 640,424 |
SE |
WHB/1X14 |
ugotica pučinka |
vode Unije i međunarodne vode u zonama 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8a, 8b, 8d, 8e, 12 i 14 |
44,306 |
33,953 |
0 |
76,63 |
4,431 |
SE |
WHG/2AC4. |
pišmolj |
4; vode Unije u zoni 2a |
15,320 |
3,465 |
0 |
22,62 |
1,532 |
UK |
ALF/3X14- |
alfonsini (ribe roda Beryx) |
vode Unije i međunarodne vode u zonama III., IV., V., VI., VII., VIII., IX., X., XII. i XIV. |
5,411 |
0,612 |
0 |
11,31 |
0,541 |
UK |
BLI/5B67- |
manjić morski |
vode Unije i međunarodne vode u zonama 5b, 6 i 7 |
2 233,992 |
736,689 |
0 |
32,98 |
223,399 |
UK |
BSF/56712- |
crni zmijičnjak |
vode Unije i međunarodne vode u zonama V., VI., VII. i XII. |
167,739 |
65,445 |
0 |
39,02 |
16,774 |
UK |
COD/07A. |
bakalar |
7a |
205,556 |
128,097 |
0 |
62,32 |
20,556 |
UK |
COD/07D. |
bakalar |
7d |
185,868 |
38,817 |
0 |
20,88 |
18,587 |
UK |
COD/2A3AX4 |
bakalar |
4; vode Unije u zoni 2a; dio zone 3a koji nije obuhvaćen Skagerrakom i Kattegatom |
23 416,836 |
19 321,906 |
1 804,817 |
90,22 |
2 290,113 |
UK |
COD/7XAD34 |
bakalar |
7b, 7c, 7e–k, 8, 9 i 10; vode Unije na području CECAF-a 34.1.1 |
248,249 |
132,517 |
0 |
53,38 |
24,825 |
UK |
GHL/2A-C46 |
grenlandska ploča |
vode Unije u zonama 2a i 4; vode Unije i međunarodne vode u zonama 5b i 6 |
1 071,439 |
65,285 |
0 |
6,09 |
107,144 |
UK |
HAD/*2AC4. |
koljak |
4; vode Unije u zoni 2a (posebni uvjet za HAD/5BC6A.) |
391,190 |
0 |
0 |
0 |
39,119 |
UK |
HAD/07A. |
koljak |
7a |
1 810,143 |
1 584,939 |
0 |
87,56 |
181,014 |
UK |
HAD/2AC4. |
koljak |
4; vode Unije u zoni 2a |
30 920,425 |
22 478,756 |
3 415,515 |
83,74 |
3 092,043 |
UK |
HAD/5BC6A. |
koljak |
vode Unije i međunarodne vode u zonama 6b i 6a |
3 922,369 |
3 421,950 |
0 |
87,24 |
392,237 |
UK |
HAD/6B1214 |
koljak |
vode Unije i međunarodne vode u zonama 6b, 12 i 14 |
4 233,960 |
3 418,035 |
0 |
80,73 |
423,396 |
UK |
HAD/7X7A34 |
koljak |
7b–k, 8, 9 i 10; vode Unije na području CECAF-a 34.1.1 |
648,573 |
581,600 |
0 |
89,67 |
64,857 |
UK |
HER/*04B. |
haringa |
4b (posebni uvjet za HER/4CXB7D) |
3 549,817 |
2 533,400 |
0 |
71,37 |
354,982 |
UK |
HER/*25B-F |
haringa |
zone 2, 5b sjeverno od 62° N (vode Farskih otoka) (posebni uvjet za HER/1/2-) |
382,400 |
0 |
0 |
0 |
38,240 |
UK |
HER/07A/MM |
haringa |
7a |
5 584,566 |
5 508,041 |
0 |
98,63 |
76,525 |
UK |
HER/1/2- |
haringa |
vode Unije, Farskih otoka i Norveške te međunarodne vode u zonama 1 i 2 |
2 601,099 |
2 581,562 |
0 |
99,25 |
19,537 |
UK |
HER/2A47DX |
haringa |
4, 7d i vode Unije u zoni 2a |
199,376 |
23,562 |
0 |
11,82 |
19,938 |
UK |
HER/4CXB7D |
haringa |
4c, 7d osim stoka Blackwatera |
6 786,004 |
4 039,171 |
2 533,400 |
96,85 |
213,433 |
UK |
HER/7G-K. |
haringa |
7g, 7h, 7j i 7k |
51,050 |
0,063 |
0 |
0,12 |
5,105 |
UK |
HKE/*03A. |
oslić |
zona 3a (posebni uvjet za HKE/2AC4-C) |
65,800 |
0 |
0 |
0 |
6,580 |
UK |
HKE/*8ABDE |
oslić |
zone 8a, 8b, 8d i 8e (posebni uvjet za HKE/571214) |
1 871,240 |
198,275 |
0 |
10,60 |
187,124 |
UK |
HKE/2AC4-C |
oslić |
vode Unije u zonama 2 i 4 |
5 902,584 |
5 233,715 |
0 |
88,67 |
590,258 |
UK |
HKE/571214 |
oslić |
6 i 7; vode Unije i međunarodne vode u zoni 5b; međunarodne vode u zonama 12 i 14 |
8 262,851 |
5 157,358 |
198,275 |
64,82 |
826,285 |
UK |
HKE/8ABDE. |
oslić |
8a, 8b, 8d i 8e |
0,680 |
0 |
0 |
0 |
0,068 |
UK |
JAX/*07D. |
šarun i povezani usputni ulov |
7d (posebni uvjet za JAX/2A-14) |
507,542 |
507,000 |
0 |
99,89 |
0,542 |
UK |
JAX/*4BC7D |
šarun i povezani usputni ulov |
vode Unije u zonama 4b, 4c i 7d (posebni uvjet za JAX/2A-14) |
507,642 |
0 |
0 |
0 |
50,764 |
UK |
JAX/2A-14 |
šarun i povezani usputni ulov |
vode Unije u zonama 2a i 4a; 6, 7a–c,7e–k, 8a, 8b, 8d i 8e; vode Unije i međunarodne vode u zoni 5b; međunarodne vode u zonama 12 i 14 |
7 674,152 |
3 852,256 |
587,000 |
57,85 |
767,415 |
UK |
LEZ/*8ABDE. |
patarače |
8a, 8b, 8d i 8e (posebni uvjet za LEZ/07.) |
50,250 |
0 |
0 |
0 |
5,025 |
UK |
LEZ/07. |
patarače |
7 |
2 721,795 |
2 487,659 |
0 |
91,40 |
234,136 |
UK |
LEZ/2AC4-C |
patarače |
vode Unije u zonama 2 i 4 |
2 639,368 |
1 524,915 |
0 |
57,78 |
263,937 |
UK |
LEZ/56-14 |
patarače |
vode Unije i međunarodne vode u zoni 5b; 6; međunarodne vode u zonama 12 i 14 |
1 899,925 |
940,595 |
0 |
49,51 |
189,993 |
UK |
MAC/*02AN- |
skuša |
norveške vode u zoni 2a (posebni uvjet za MAC/2A34.) |
206,000 |
0 |
0 |
0 |
20,600 |
UK |
MAC/*2AN- |
skuša |
norveške vode u zoni 2a (posebni uvjet za MAC/2CX14-) |
15 480,000 |
0 |
0 |
0 |
1 548,000 |
UK |
MAC/*3A4BC |
skuša |
zone 3a i 4bc (posebni uvjet za MAC/2A34.) |
547,393 |
146,734 |
0 |
26,81 |
54,739 |
UK |
MAC/*4A-EN |
skuša |
vode Unije u zoni 2a; vode Unije i norveške vode u zoni 4a (posebni uvjet za MAC/2CX14-) |
128 672,537 |
104 911,447 |
0 |
81,53 |
12 867,254 |
UK |
MAC/*FRO1 |
skuša |
vode Farskih otoka (posebni uvjet za MAC/2A34.) |
210,000 |
0 |
0 |
0 |
21,000 |
UK |
MAC/*FRO2 |
skuša |
vode Farskih otoka (posebni uvjet za MAC/2CX14-) |
15 798,000 |
0 |
0 |
0 |
1 579,800 |
UK |
MAC/2A34. |
skuša |
3a i 4; vode Unije u zonama 2a, 3b, 3c i podzonama 22–32 |
3 180,208 |
2 917,823 |
146,734 |
96,36 |
115,651 |
UK |
NEP/*07U16 |
škamp |
funkcionalna jedinica 16 u potpodručju ICES-a 7 (posebni uvjet za NEP/07.) |
457,090 |
432,479 |
0 |
94,62 |
24,611 |
UK |
NEP/03A. |
škamp |
3a |
1,300 |
0 |
0 |
0 |
0,130 |
UK |
NEP/07. |
škamp |
7 |
10 588,315 |
5 484,596 |
432,479 |
55,88 |
1 058,832 |
UK |
NEP/2AC4-C |
škamp |
vode Unije u zonama 2 i 4 |
21 596,313 |
10 730,990 |
0 |
49,69 |
2 159,631 |
UK |
NEP/5BC6. |
škamp |
6; vode Unije i međunarodne vode u zoni 5b |
13 539,462 |
8 874,038 |
0 |
65,54 |
1 353,946 |
UK |
OTH/*07D. |
Usputni ulovi kljunčice i pišmolja |
7d (posebni uvjet za JAX/2A-14) |
25,105 |
0 |
0 |
0 |
2,511 |
UK |
OTH/*2A-14 |
Usputni ulovi kljunčice, koljaka, pišmolja i skuše |
vode Unije u zonama 2a i 4a; 6, 7a–c,7e–k, 8a, 8b, 8d i 8e; vode Unije i međunarodne vode u zoni 5b; međunarodne vode u zonama 12 i 14 (posebni uvjet za JAX/2A-14) |
487,250 |
0 |
0 |
0 |
48,725 |
UK |
PLE/07A. |
iverak zlatopjeg |
7a |
489,056 |
64,473 |
0 |
13,18 |
48,906 |
UK |
PLE/2A3AX4 |
iverak zlatopjeg |
4; vode Unije u zoni 2a; dio zone 3a koji nije obuhvaćen Skagerrakom i Kattegatom |
27 468,865 |
9 297,279 |
252,383 |
34,77 |
2 746,887 |
UK |
PLE/7DE. |
iverak zlatopjeg |
7d i 7e |
2 922,110 |
2 212,489 |
0 |
75,72 |
292,211 |
UK |
POK/2C3A4. |
ugljenar |
3a i 4; vode Unije u zoni 2a |
13 537,370 |
12 466,169 |
0 |
92,09 |
1 071,201 |
UK |
POK/56-14 |
ugljenar |
6; vode Unije i međunarodne vode u zonama 5b, 12 i 14 |
3 605,897 |
2 763,892 |
0 |
76,65 |
360,590 |
UK |
RHG/8X14- |
Grenadir |
vode Unije i međunarodne vode u zonama VIII., IX., X., XII. i XIV. (posebni uvjet za RNG/8X14-) |
0,060 |
0 |
0 |
0 |
0,006 |
UK |
RNG/*5B67- |
tuponosi grenadir |
vode Unije i međunarodne vode u zonama V.b, VI. i VII. (posebni uvjet za RNG/8X14-) |
0,680 |
0 |
0 |
0 |
0,068 |
UK |
RNG/*8X14- |
tuponosi grenadir |
vode Unije i međunarodne vode u zonama VIII., IX., X., XII. i XIV. (posebni uvjet za RNG/5B67-) |
16,580 |
0 |
0 |
0 |
1,658 |
UK |
RNG/5B67- |
tuponosi grenadir |
vode Unije i međunarodne vode u zonama V.b, VI. i VII. |
167,964 |
5,952 |
7,588 |
8,06 |
16,796 |
UK |
RNG/8X14- |
tuponosi grenadir |
vode Unije i međunarodne vode u zonama VIII., IX., X., XII. i XIV. |
6,800 |
0 |
0 |
0 |
0,680 |
UK |
SBR/10- |
rumenac okan |
vode Unije i međunarodne vode u zoni X. |
5,500 |
0 |
0 |
0 |
0,550 |
UK |
SBR/678- |
rumenac okan |
vode Unije i međunarodne vode u zonama VI., VII. i VIII. |
2,000 |
1,403 |
0 |
70,15 |
0,200 |
UK |
SOL/07D. |
list obični |
7d |
474,422 |
392,920 |
0 |
82,82 |
47,442 |
UK |
SOL/07E. |
list obični |
7e |
888,820 |
791,239 |
0 |
89,02 |
88,882 |
UK |
SOL/24-C. |
list obični |
vode Unije u zonama 2 i 4 |
734,583 |
431,525 |
0 |
58,74 |
73,458 |
UK |
SOL/7FG. |
list obični |
7f i 7g |
194,130 |
171,026 |
0 |
88,10 |
19,413 |
UK |
WHB/*05-F |
ugotica pučinka |
vode Farskih otoka (posebni uvjet za WHB/1X14) |
6 597,700 |
0 |
0 |
0 |
659,770 |
UK |
WHB/1X14 |
ugotica pučinka |
vode Unije i međunarodne vode u zonama 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8a, 8b, 8d, 8e, 12 i 14 |
74 895,267 |
72 884,194 |
0 |
97,31 |
2 011,073 |
UK |
WHG/07A. |
pišmolj |
7a |
33,681 |
18,857 |
0 |
55,99 |
3,368 |
UK |
WHG/2AC4. |
pišmolj |
4; vode Unije u zoni 2a |
14 987,724 |
10 210,170 |
435,341 |
71,03 |
1 498,772 |
UK |
WHG/7X7A-C |
pišmolj |
7b, 7c, 7d, 7e, 7f, 7g, 7h, 7j i 7k |
1 852,626 |
876,852 |
0 |
47,33 |
185,263 |
(1) Kvote dostupne državi članici u skladu s odgovarajućim uredbama o ribolovnim mogućnostima nakon uzimanja u obzir razmjena ribolovnih mogućnosti u skladu s člankom 16. stavkom 8. Uredbe (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 354, 28.12.2013., str. 22.), prijenosa kvota iz 2017. u 2018. u skladu s člankom 4. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 847/96 (SL L 115, 9.5.1996., str. 3.), člankom 15. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013 odnosno preraspodjele i smanjenja ribolovnih mogućnosti u skladu s člancima 37. i 105. Uredbe (EZ) br. 1224/2009 (SL L 343, 22.12.2009., str. 1.).
(2) Posebni uvjet utvrđen u prilozima odgovarajućim uredbama o ribolovnim mogućnostima.
11.10.2019 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 260/40 |
DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2019/1705
оd 10. listopada 2019.
o izmjeni Uredbe Vijeća (EU, Euratom) 2019/1197 u pogledu rokova u kojima bi Ujedinjena Kraljevina trebala ispuniti uvjete prihvatljivosti za financiranje sredstvima Unije nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) 2019/1197 od 9. srpnja 2019. o mjerama koje se odnose na izvršenje i financiranje općeg proračuna Unije u 2019. u vezi s povlačenjem Ujedinjene Kraljevine iz Unije (1), a posebno njezin članak 2. stavak 3., članak 3. stavak 3. i članak 8.,
budući da:
(1) |
Ujedinjena Kraljevina dostavila je 29. ožujka 2017. obavijest o namjeri povlačenja iz Unije na temelju članka 50. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). Ugovori će se prestati primjenjivati na Ujedinjenu Kraljevinu od datuma stupanja na snagu sporazuma o povlačenju ili, ako se to ne dogodi, dvije godine od te obavijesti, osim ako Europsko vijeće u dogovoru s Ujedinjenom Kraljevinom jednoglasno odluči produljiti to razdoblje. |
(2) |
Uredbom (EU, Euratom) 2019/1197 utvrđuju se uvjeti pod kojima bi Ujedinjena Kraljevina te osobe i subjekti s poslovnim nastanom u Ujedinjenoj Kraljevini i nakon dana prestanka primjene Ugovorâ na Ujedinjenu Kraljevinu i u Ujedinjenoj Kraljevini bili prihvatljivi za financiranje sredstvima Unije za prihvatljive rashode nastale u 2019. te utvrđuju rokovi u kojima bi Ujedinjena Kraljevina trebala ispuniti uvjete za takav nastavak prihvatljivosti, uključujući raspored plaćanja za mjesece nakon kolovoza 2019. |
(3) |
Rokovi i raspored plaćanja bili su utvrđeni uzevši u obzir mogućnost da se Ujedinjena Kraljevina povuče iz Unije bez dogovora 13. travnja 2019. |
(4) |
Europsko vijeće donijelo je 11. travnja 2019., u dogovoru s Ujedinjenom Kraljevinom, Odluku (EU) 2019/584 (2) o dodatnom produljenju razdoblja iz članka 50. stavka 3. UEU-a do 31. listopada 2019. |
(5) |
Stoga je primjereno produljiti rokove u kojima bi Ujedinjena Kraljevina trebala ispuniti uvjete utvrđene Uredbom (EU, Euratom) 2019/1197 i izmijeniti raspored plaćanja kako bi se uzelo u obzir produljenje razdoblja iz članka 50. stavka 3. UEU-a do 31. listopada 2019. |
(6) |
Uredbu (EU, Euratom) 2019/1197 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti. |
(7) |
Napominje se i da uvjet iz članka 3. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU, Euratom) 2019/1197 više nije relevantan. |
(8) |
Kako bi se spriječio rizik od ozbiljnog poremećaja u izvršenju i financiranju proračuna Unije za 2019. na datum povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije, posebno za korisnike Unijinih programâ potrošnje i drugih djelovanja, primjereno je donijeti ovu Uredbu po hitnom postupku iz članka 8. Uredbe (EU, Euratom) 2019/1197, kako je predviđeno u članku 2. stavku 3. te članku 3. stavku 3. Uredbe (EU, Euratom) 2019/1197, te bi ona trebala hitno stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije. Trebala bi se početi primjenjivati sljedećeg dana od dana prestanka primjene Ugovorâ na Ujedinjenu Kraljevinu i u Ujedinjenoj Kraljevini, osim ako sporazum o povlačenju sklopljen s Ujedinjenom Kraljevinom do tog datuma stupi na snagu, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Uredba (EU, Euratom) 2019/1197 mijenja se kako slijedi:
(1) |
u članku 2. stavku 1. točke (a), (b) i (c) zamjenjuju se sljedećim:
|
(2) |
u članku 3. stavku 1. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:
|
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od dana koji slijedi nakon dana prestanka primjene Ugovorâ na Ujedinjenu Kraljevinu i u Ujedinjenoj Kraljevini na temelju članka 50. stavka 3. UEU-a.
Međutim, ova se Uredba ne primjenjuje ako sporazum o povlačenju sklopljen s Ujedinjenom Kraljevinom u skladu s člankom 50. stavkom 2. UEU-a stupi na snagu do datuma iz drugog stavka ovog članka.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 10. listopada 2019.
Za Komisiju
Predsjednik
Jean-Claude JUNCKER
(1) SL L 189, 15.7.2019., str. 1.
(2) Odluka Europskog vijeća (EU) 2019/584 donesena u dogovoru s Ujedinjenom Kraljevinom od 11. travnja 2019. o produljenju razdoblja na temelju članka 50. stavka 3. UEU-a (SL L 101, 11.4.2019., str. 1.).
(3) Konačno donošenje (EU, Euratom) 2019/333 općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2019. (SL L 67, 7.3.2019., str. 1.).
11.10.2019 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 260/42 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2019/1706
оd 10. listopada 2019.
o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2017/325 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz pređe visoke čvrstoće od poliestera podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera na temelju članka 11. stavka 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1) („osnovna uredba”),
uzimajući u obzir Provedbenu uredbu Komisije (EU) 2017/325 оd 24. veljače 2017. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz pređe visoke čvrstoće od poliestera podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera na temelju članka 11. stavka 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća (2), kako je izmijenjena Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2017/2368 (3), a posebno njezin članak 1. stavak 5.
budući da:
A. MJERE NA SNAZI
(1) |
Vijeće je Uredbom (EU) br. 1105/2010 (4) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz u Uniju pređe visoke čvrstoće od poliestera podrijetlom iz Narodne Republike Kine („predmetni proizvod”). |
(2) |
U početnom ispitnom postupku za ispitivanje proizvođača izvoznika u Narodnoj Republici Kini primijenjen je odabir uzorka u skladu s člankom 17. osnovne uredbe. |
(3) |
Vijeće je za proizvođače izvoznike iz Narodne Republike Kine u uzorku uvelo pojedinačne stope antidampinške pristojbe na uvoz predmetnog proizvoda u rasponu od 5,1 % do 9,8 %. Za proizvođače izvoznike koji surađuju, a nisu uključeni u uzorak, uvedena je stopa pristojbe od 5,3 %. Nadalje, uvedena je stopa pristojbe od 9,8 % na razini zemlje na uvoz pređe visoke čvrstoće od poliestera od svih ostalih kineskih trgovačkih društava. |
(4) |
Nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera na temelju članka 11. stavka 2. osnovne uredbe, početne mjere produljene su za pet godina Provedbenom uredbom (EU) 2017/325 (uredba o reviziji zbog predstojećeg isteka mjera). |
(5) |
Provedbena uredba (EU) 2017/325 izmijenjena je Provedbenom uredbom (EU) 2017/2368 kako bi se uvrstio članak 1. stavak 5., kojim se proizvođačima izvoznicima omogućuje da zatraže tretman novog proizvođača izvoznika. |
(6) |
U članku 1. stavku 5. Provedbene uredbe (EU) 2017/325 kako je izmijenjen Provedbenom uredbom (EU) 2017/2368 navodi se da ako bilo koja strana iz Narodne Republike Kine dostavi Komisiji dovoljno dokaza:
onda se Prilog Provedbenoj uredbi (EU) 2017/325 može izmijeniti kako bi se toj strani odredila pristojbu koja se primjenjuje na proizvođače koji surađuju, ali nisu uključeni u uzorak, tj. ponderirana prosječna stopa pristojbe od 5,3 %. |
B. ZAHTJEVI ZA TRETMAN NOVOG PROIZVOĐAČA IZVOZNIKA
(7) |
Trgovačko društvo Wuxi Solead Technology Development Co., Ltd javilo se nakon objave Provedbene uredbe (EU) 2017/325 i podnijelo Komisiji zahtjev za odobrenje tretmana novog proizvođača izvoznika čime bi se na njega primjenjivala stopa pristojbe koja se primjenjuje na trgovačka društva u NRK-u koja surađuju, a nisu uključena u uzorak, tj. 5,3 %. |
(8) |
Kako bi utvrdila ispunjava li podnositelj zahtjeva kriterije za odobrenje tretmana novog proizvođača izvoznika utvrđene u uvodnoj izjavi 6., Komisija je podnositelju zahtjeva najprije poslala upitnik u kojemu je zatražila dokaze o ispunjivanju tih kriterija. Nakon početne analize odgovora na upitnik Komisija je podnositelju zahtjeva poslala dopis u kojem traži dodatne informacije, na koji je podnositelj zahtjeva odgovorio. |
(9) |
Komisija je provjerila sve informacije koje je smatrala neophodnima za utvrđivanje ispunjava li podnositelj zahtjeva kriterije. Komisija je također obavijestila industriju Unije o tom zahtjevu za odobrenje tretmana novog proizvođača izvoznika. |
(10) |
Industrija Unije nije poslala primjedbe na taj zahtjev. |
C. ANALIZA ZAHTJEVA
(11) |
Kad je riječ o kriteriju (a), Komisija je ispitala poslovnu dozvolu podnositelja zahtjeva, njegov statut i revidirane financijske izvještaje i utvrdila da je podnositelj zahtjeva osnovan 11. veljače 2015. Komisija je stoga s obzirom na dostupne informacije utvrdila da podnositelj zahtjeva nije izvozio predmetni proizvod tijekom ispitnog postupka (1. srpnja 2008. do 30. lipnja 2009.). Stoga podnositelj zahtjeva ispunjava kriterij (a) iz uvodne izjave 6. |
(12) |
Kad je riječ o kriteriju da podnositelj zahtjeva nije povezan s izvoznicima ili proizvođačima na koje se primjenjuju antidampinške mjere uvedene izvornom uredbom (kriterij (b)), Komisija je ispitala odnose između njegovih dioničara i s njim povezanog trgovačkog društva za izvoznu prodaju. Na temelju raspoloživih informacija Komisija je utvrdila da podnositelj zahtjeva nije povezan s izvoznicima ili proizvođačima na koje se primjenjuju antidampinške mjere. Stoga podnositelj zahtjeva ispunjava kriterij (b) iz uvodne izjave 6. |
(13) |
Kad je riječ o kriteriju (c), da je doista izvozio predmetne proizvode u Uniju ili je preuzeo neopozivu ugovornu obvezu izvoza znatne količine tog proizvoda u Uniju nakon razdoblja početnog ispitnog postupka, podnositelj zahtjeva dostavio je dokaze o izvozu predmetnog proizvoda u Hrvatsku nakon razdoblja početnog ispitnog postupka. Carinska tijela Hrvatske također su prijavila tu transakciju u bazu podataka stvorenu u skladu s člankom 14. stavkom 6. osnovne uredbe. Stoga podnositelj zahtjeva ispunjava kriterij (c) iz uvodne izjave 6. |
D. ZAKLJUČAK
(14) |
Komisija je zaključila da podnositelj zahtjeva ispunjava tri kriterija koja je potrebno ispuniti kako bi ga se smatralo novim proizvođačem izvoznikom. Stoga bi njegov naziv trebalo dodati na popis društava izvan uzorka koja surađuju u Prilogu Provedbenoj uredbi (EU) 2017/325. |
(15) |
Provedbenu uredbu (EU) 2017/325 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti. |
E. OBJAVA
(16) |
Komisija je obavijestila podnositelja zahtjeva i industriju Unije o navedenim nalazima i dala im priliku da se očituju. |
(17) |
Strankama je omogućeno podnošenje primjedbi. [Nisu primljene nikakve primjedbe.] |
(18) |
Ova je Uredba u skladu s mišljenjem Odbora uspostavljenog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Sljedeće trgovačko društvo dodaje se na popis proizvođača izvoznika iz Narodne Republike Kine u Prilogu Provedbenoj uredbi (EU) 2017/325:
Naziv društva |
Grad |
„Wuxi Solead Technology Development Co., Ltd, |
Xinjian Town” |
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 10. listopada 2019.
Za Komisiju
Predsjednik
Jean-Claude JUNCKER
(1) SL L 176, 30.6.2016., str. 21.
(2) SL L 49, 25.2.2017., str. 6.
ODLUKE
11.10.2019 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 260/45 |
ODLUKA VIJEĆA (EU) 2019/1707
od 17. lipnja 2019.
o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije u okviru Odbora za trgovinu osnovanog na temelju Privremenog sporazuma o partnerstvu između Europske zajednice, s jedne strane, i pacifičkih država, s druge strane, u pogledu preporuke za određene izmjene Sporazuma kako bi se uzelo u obzir pristupanje Samoe i buduća pristupanja ostalih pacifičkih otočnih država
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 207. stavak 3. i članak 207. stavak 4. prvi podstavak, u vezi s člankom 218. stavkom 9.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
budući da:
(1) |
Unija je 30. srpnja 2009. potpisala Privremeni sporazum o partnerstvu između Europske zajednice, s jedne strane, i pacifičkih država, s druge strane (1) („Sporazum”), kojim se uspostavlja okvir za Sporazum o gospodarskom partnerstvu. Sporazum privremeno primjenjuju Nezavisna Država Papua Nova Gvineja od 20. prosinca 2009. i Republika Fidži od 28. srpnja 2014. |
(2) |
Člankom 80. Sporazuma predviđa se da ostale pacifičke otočne države koje su stranke Sporazuma iz Cotonoua (2) ili pacifički otoci čije se strukturne karakteristike i gospodarska i socijalna situacija mogu usporediti s onima u zemljama koje su stranke Sporazuma iz Cotonoua mogu pristupiti Sporazumu na temelju ponude za pristup tržištu u skladu s člankom XXIV. GATT-a iz 1994. Nezavisna Država Samoa (Samoa) podnijela je 5. veljače 2018. ugovornim strankama na odlučivanje zahtjev za pristupanje, zajedno s ponudom za pristup tržištu u skladu s člankom XXIV. GATT-a iz 1994. |
(3) |
Na šestom sastanku Odbora za trgovinu od 24. listopada 2018. predstavnici Komisije i pacifičkih država sastavili su popis tehničkih izmjena Sporazuma koje su potrebne kako bi se uzelo u obzir pristupanje Samoe Sporazumu. Predstavnici Unije i pacifičkih država zaključili su da bi te izmjene podrazumijevale uvrštavanje Samoe na popis ugovornih stranaka Sporazuma i dodavanje ponude Samoe za pristup tržištu u Prilog II. Sporazumu. Slične izmjene Sporazuma bile bi potrebne svaki put kada Sporazumu pristupi neka druga pacifička otočna država. |
(4) |
Vijeće je Odlukom (EU) 2018/1908 od 6. prosinca 2018. (3) odobrilo zahtjev za pristupanje Samoe. Tekst ponude Samoe za pristup tržištu priložen je toj odluci (4) Samoa je pristupila Sporazumu 21. prosinca 2018. i privremeno ga primjenjuje od 31. prosinca 2018. |
(5) |
Člankom 68. Sporazuma predviđa se da Odbor za trgovinu rješava sva pitanja potrebna za provedbu Sporazuma. Odbor za trgovinu potrebno je ovlastiti da odlučuje o svim tehničkim izmjenama Sporazuma koje bi mogle biti potrebne nakon pristupanja neke druge pacifičke otočne države. |
(6) |
Sedmi sastanak Odbora za trgovinu treba se održati 24. srpnja 2019. i na njemu će Odbor za trgovinu moći, u skladu s člankom 78. Sporazuma, preporučiti strankama da Sporazum izmijene kako bi se uzelo u obzir pristupanje Samoe i buduća pristupanja Sporazumu ostalih pacifičkih otočnih država. |
(7) |
Unija bi trebala bi utvrditi stajalište koje treba zauzeti u pogledu preporuke za takve izmjene. |
(8) |
Stajalište Unije u okviru sedmog sastanka Odbora za trgovinu trebalo bi se stoga temeljiti na priloženom nacrtu preporuke, |
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Stajalište koje treba zauzeti u ime Unije u okviru Odbora za trgovinu na njegovu sedmom sastanku u pogledu preporuke za određene izmjene Privremenog sporazuma o partnerstvu između Europske zajednice, s jedne strane, i pacifičkih država, s druge strane, kako bi se uzelo u obzir pristupanje Samoe te buduća pristupanja ostalih pacifičkih otočnih država, temelji se na nacrtu preporuke Odbora za trgovinu priloženom ovoj Odluci (5).
Članak 2.
Preporuka Odbora za trgovinu nakon njezina donošenja objavljuje se u Službenom listu Europske unije.
Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.
Sastavljeno u Luxembourgu 17. lipnja 2019.
Za Vijeće
Predsjednica
F. MOGHERINI
(1) Odluka Vijeća 2009/729/EZ od 13. srpnja 2009. o potpisivanju i privremenoj primjeni Privremenog sporazuma o partnerstvu između Europske zajednice, s jedne strane, i pacifičkih država, s druge strane (SL L 272, 16.10.2009., str. 1.).
(2) Sporazum o partnerstvu između članica Skupine afričkih, karipskih i pacifičkih država s jedne strane i Europske zajednice i njezinih država članica s druge strane, kako je zadnje izmijenjen (SL L 317, 15.12.2000., str. 3).
(3) Odluka Vijeća (EU) 2018/1908 od 6. prosinca 2018. o pristupanju Samoe Privremenom sporazumu o partnerstvu između Europske zajednice, s jedne strane, i pacifičkih država, s druge strane (SL L 333, 28.12.2018., str. 1.).
(4) SL L 333, 28.12.2018., str. 3.
(5) Tekst Priloga II. (Carine koje se primjenjuju na uvoz u Neovisnu Državu Samou) Sporazumu objavljen je u SL L 333, 28.12.2018., str. 3.
NACRT
PREPORUKA br. 01/2019 ODBORA ZA TRGOVINU OSNOVANOG PRIVREMENIM SPORAZUMOM O PARTNERSTVU IZMEĐU EUROPSKE ZAJEDNICE, S JEDNE STRANE, I PACIFIČKIH DRŽAVA, S DRUGE STRANE I PACIFIČKIH DRŽAVA, S DRUGE STRANE
od ...
u pogledu pristupanja Samoe i budućih pristupanja ostalih pacifičkih otočnih država
ODBOR ZA TRGOVINU,
uzimajući u obzir Privremeni sporazum o partnerstvu između Europske zajednice, s jedne strane i pacifičkih država, s druge strane (1) („Sporazum”), kojim se uspostavlja okvir za Sporazum o gospodarskom partnerstvu, potpisan u Londonu 30. srpnja 2009., a posebno njegove članke 68., 78. i 80.,
budući da:
(1) |
Nezavisna Država Papua Nova Gvineja potpisala je Sporazum 30. srpnja 2009. i privremeno ga primjenjuje od 20. prosinca 2009., a Republika Fidži potpisala ga je 11. prosinca 2009. i privremeno ga primjenjuje od 28. srpnja 2014. |
(2) |
Nezavisna Država Samoa (Samoa) podnijela je 5. veljače 2018. ugovornim strankama na odlučivanje zahtjev za pristupanje, zajedno s ponudom za pristup tržištu u skladu s člankom XXIV. GATT-a iz 1994. Samoa je pristupila Sporazumu 21. prosinca 2018. i privremeno ga primjenjuje od 31. prosinca 2018. |
(3) |
S obzirom na pristupanje Samoe, Odbor za trgovinu preispitao je Sporazum i ugovornim strankama preporučuje donošenje tehničkih izmjena Sporazuma kako bi se Samoa uvrstila na popis ugovornih stranaka Sporazuma te ponuda Samoe za pristup tržištu dodala u Prilog II. Sporazumu. |
(4) |
Slične izmjene Sporazuma bit će potrebne svaki put kada Sporazumu pristupi neka druga pacifička otočna država. |
(5) |
Odbor za trgovinu predlaže da ga se ovlasti za donošenje odluke o svim tehničkim izmjenama Sporazuma koje bi mogle biti potrebne nakon pristupanja neke druge pacifičke otočne države, |
DONIO JE OVU PREPORUKU:
Odbor za trgovinu preporučuje da ugovorne stranke:
1. |
zamijene članak 70. stavak 1. Sporazuma sljedećim tekstom: „1. Za potrebe ovog Sporazuma „ugovorne stranke” su Europska zajednica, dalje u tekstu „stranka EZ”, s jedne strane, i Papua Nova Gvineja, Republika Fidži Otoci i Nezavisna Država Samoa, dalje u tekstu „pacifičke države”, s druge strane.”; |
2. |
u članak 80. Sporazuma dodaju sljedeći stavak 3.: „3. Odbor za trgovinu može odlučivati o svim tehničkim izmjenama Sporazuma koje bi mogle biti potrebne nakon pristupanja neke druge pacifičke otočne države.”; |
3. |
u Prilog II. Sporazumu dodaju tekst dogovorene ponude za pristup tržištu Nezavisne Države Samoe naveden u Prilogu ovoj Preporuci; |
4. |
u Prilogu X. Protokolu II. uz Sporazum brišu upućivanje na Samou s popisa „Druge države AKP-a”. |
Sastavljeno u...
Za Odbor za trgovinu
Za Uniju
Za pacifičke države
11.10.2019 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 260/48 |
ODLUKA VIJEĆA (EU) 2019/1708
od 7. listopada 2019.
o utvrđivanju stajališta koje treba zauzeti u ime Europske unije u okviru Glavnog vijeća Svjetske trgovinske organizacije o donošenju odluke o produljenju izuzeća WTO-a kojim se Sjedinjenim Američkim Državama dopušta primjena povlaštenog tarifnog postupanja u okviru Zakona Sjedinjenih Američkih Država o gospodarskom oporavku Karipskog bazena (CBERA)
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 207. stavak 4. prvi podstavak u vezi s člankom 218. stavkom 9.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
budući da:
(1) |
Sporazum iz Marakeša o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije („Sporazum o WTO-u”) stupio je na snagu 1. siječnja 1995. |
(2) |
Člankom II. stavkom 2. Sporazuma o WTO-u predviđeno je da su sporazumi i s njima povezani pravni instrumenti, koji su sadržani u prilozima 1., 2. i 3. Sporazumu o WTO-u („multilateralni trgovinski sporazumi”), sastavni dijelovi Sporazuma o WTO-u te da su obvezujući za sve članice. |
(3) |
Na temelju članka IX. stavka 3. Ministarska konferencija može u iznimnim okolnostima odlučiti da dodijeli izuzeće od obveze koja za članicu proizlazi iz Sporazuma o WTO-u ili iz bilo kojeg od multilateralnih trgovinskih sporazuma. |
(4) |
U članku IX. stavcima 3. i 4. Sporazuma o WTO-u utvrđeni su postupci za odobravanje izuzeća koja se odnose na multilateralne trgovinske sporazume iz Priloga 1.A, Priloga 1.B ili Priloga 1.C Sporazumu o WTO-u i njihovih priloga. |
(5) |
Na temelju članka IV. stavka 1. Sporazuma o WTO-u Ministarska konferencija ovlaštena je donositi odluke o svim pitanjima obuhvaćenima bilo kojim od multilateralnih trgovinskih sporazuma. |
(6) |
Na temelju članka IV. stavka 2. Sporazuma o WTO-u u razdobljima između sastanaka Ministarske konferencije Svjetske trgovinske organizacije (WTO) njezine zadaće obavlja Glavno vijeće WTO-a. |
(7) |
Na temelju članka IX. stavka 1. Sporazuma o WTO-u WTO obično donosi odluke konsenzusom. |
(8) |
Sjedinjenim Američkim Državama odobreno je 15. veljače 1985. izuzeće od obveza iz članka I. stavka 1. Općeg sporazuma o carinama i trgovini iz 1994. („GATT iz 1994.”) za razdoblje od 1. siječnja 1984. do 30. rujna 1995. Članice su 15. studenoga 1995. produljile izuzeće do 30. rujna 2005. te su ga potom 29. svibnja 2009. ponovno produljile do 31. prosinca 2014. Članice su 5. svibnja 2015. produljile izuzeće u pogledu članka I. stavka 1. GATT-a iz 1994. do 31. prosinca 2019. te su proširile izuzeće tako da obuhvati članak XIII. stavke 1. i 2. GATT-a iz 1994. u mjeri u kojoj je to potrebno kako bi Sjedinjene Američke Države primjenjivale oslobođenje od carine na uvoz prihvatljivih proizvoda podrijetlom iz zemalja korisnica određenih u skladu s odredbama Zakona o gospodarskom oporavku Karipskog bazena („CBERA”). |
(9) |
Na temelju članka IX. stavaka 3. i 4. Sporazuma o WTO-u Sjedinjene Američke Države podnijele su Glavnom vijeću zahtjev za donošenje odluke o produljenju postojećeg izuzeća WTO-a kako bi se Sjedinjenim Američkim Državama dopustila primjena oslobođenja od carine na prihvatljive proizvode podrijetlom iz zemalja i područja Srednje Amerike i Kariba u okviru CBERA-e od 1. siječnja 2020. do 30. rujna 2025. |
(10) |
Sjedinjene Američke Države obrazložile su zahtjev visokom razinom siromaštva i nestabilnosti u zemljama Karipskog bazena, osobito Haitiju. Koristi u okviru CBERA-e namijenjene su širenju gospodarskih mogućnosti i pružanju doprinosa u izgradnji stabilnije i prosperitetnije regije. |
(11) |
Produljenje izuzeća ne bi negativno utjecalo na gospodarstvo Unije ni na trgovinske odnose Unije s korisnicima izuzeća. Štoviše, Unija podržava mjere za suzbijanje siromaštva i poticanje stabilnosti. |
(12) |
Primjereno je utvrditi stajalište koje treba zauzeti u ime Unije u okviru Glavnog vijeća da se podrži zahtjev Sjedinjenih Američkih Država za produljenje izuzeća u skladu s člankom 218. stavkom 9. UFEU-a jer će produljenje izuzeća biti obvezujuće za članice WTO-a, |
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Stajalište koje treba zauzeti u ime Europske unije u okviru Glavnog vijeća Svjetske trgovinske organizacije jest da se podrži produljenje izuzeća WTO-a kojim se Sjedinjenim Američkim Državama dopušta primjena povlaštenog tarifnog postupanja na prihvatljive proizvode podrijetlom iz zemalja i područja Srednje Amerike i Kariba u okviru Zakona o gospodarskom oporavku Karipskog bazena u razdoblju od 1. siječnja 2020. do 30. rujna 2025.
Članak 2.
Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.
Sastavljeno u Luxembourgu 7. listopada 2019.
Za Vijeće
Predsjednica
A.-M. HENRIKSSON
11.10.2019 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 260/50 |
ODLUKA VIJEĆA (EU) 2019/1709
od 7. listopada 2019.
o utvrđivanju stajališta koje treba zauzeti u ime Europske unije u okviru Glavnog vijeća Svjetske trgovinske organizacije o donošenju odluke o produljenju izuzeća WTO-a kojim se zemljama u razvoju članicama WTO-a dopušta primjena povlaštenog tarifnog postupanja na proizvode najnerazvijenijih zemalja
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 207. stavak 4. prvi podstavak u vezi s člankom 218. stavkom 9.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
budući da:
(1) |
Sporazum iz Marakeša o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije („Sporazum o WTO-u”) stupio je na snagu 1. siječnja 1995. |
(2) |
Člankom II. stavkom 2. Sporazuma o WTO-u predviđeno je da su sporazumi i s njima povezani pravni instrumenti, koji su sadržani u prilozima 1., 2. i 3. Sporazumu o WTO-u („multilateralni trgovinski sporazumi”), sastavni dijelovi Sporazuma o WTO-u te da su obvezujući za sve članice. |
(3) |
Na temelju članka IX. stavka 3.Sporazuma o WTO-u Ministarska konferencija može u iznimnim okolnostima odlučiti da dodijeli izuzeće od obveze koja za članicu proizlazi iz Sporazuma o WTO-u ili iz bilo kojeg od multilateralnih trgovinskih sporazuma. |
(4) |
U članku IX. stavcima 3. i 4. Sporazuma o WTO-u utvrđeni su postupci za odobravanje izuzeća koja se odnose na multilateralne trgovinske sporazume iz Priloga 1.A, Priloga 1.B ili Priloga 1.C Sporazumu o WTO-u i njihovih priloga. |
(5) |
Na temelju članka IV. stavka 1. Sporazuma o WTO-u Ministarska konferencija ovlaštena je donositi odluke o svim pitanjima obuhvaćenima bilo kojim od multilateralnih trgovinskih sporazuma. |
(6) |
Na temelju članka IV. stavka 2. Sporazuma o WTO-u u razdobljima između sastanaka Ministarske konferencije Svjetske trgovinske organizacije („WTO”) njezine zadaće obavlja Glavno vijeće WTO-a. Na temelju članka IX. stavka 1. Sporazuma o WTO-u WTO obično donosi odluke konsenzusom. |
(7) |
Članice WTO-a odobrile su 15. lipnja 1999. izuzeće od obveza iz članka I. stavka 1. Općeg sporazuma o carinama i trgovini iz 1994. („GATT iz 1994.”) u mjeri u kojoj je to potrebno kako bi se do 30. lipnja 2009. zemljama u razvoju članicama WTO-a dopustila primjena povlaštenog tarifnog postupanja na proizvode najnerazvijenijih zemalja, koje su kao takve odredili Ujedinjeni narodi, a da se od njih pritom ne zahtijeva da iste carinske stope primjenjuju na slične proizvode iz bilo koje druge članice. Članice WTO-a produljile su 27. svibnja 2009. izuzeće na razdoblje od 1. srpnja 2009. do 30. lipnja 2019. |
(8) |
Na temelju članka IX. stavaka 3. i 4. Sporazuma o WTO-u, Čile, Kina, Indija, Tajland i Turska („supokrovitelji”) podnijeli su Glavnom vijeću zahtjev za donošenje odluke o produljenju postojećeg izuzeća WTO-a kako bi se zemljama u razvoju članicama WTO-a dopustila primjena povlaštenog tarifnog postupanja na proizvode najnerazvijenijih zemalja u razdoblju od 1. srpnja 2019. do 30. lipnja 2029. |
(9) |
Supokrovitelji su zahtjev obrazložili izuzetnom osjetljivošću najnerazvijenijih zemalja i posebnim strukturnim poteškoćama s kojima se te zemlje suočavaju u globalnom gospodarstvu te važnošću poboljšanja njihova djelotvornog sudjelovanja u multilateralnom trgovinskom sustavu odobravanjem primjerenog pristupa tržištu tim zemljama radi podupiranja diversifikacije njihove proizvodne osnovice i izvozne osnovice. |
(10) |
Produljenje izuzeća ne bi negativno utjecalo na gospodarstvo Unije ni na Unijine trgovinske odnose s korisnicima izuzeća. Štoviše, Unija omogućuje pristup tržištu bez carina i carinskih kvota najnerazvijenijim zemljama u okviru programa „Sve osim oružja” te podržava druge članice WTO-a koje također pružaju trgovinske povlastice najnerazvijenijim zemljama. |
(11) |
Primjereno je utvrditi stajalište koje treba zauzeti u ime Europske unije u okviru Glavnog vijeća WTO-a da se podrži zahtjev supokrovitelja za produljenje izuzeća do 30. lipnja 2029., kako bi se zemljama u razvoju članicama WTO-a dopustila primjena povlaštenog tarifnog postupanja na proizvode najnerazvijenijih zemalja, u skladu s člankom 218. stavkom 9. UFEU-a jer će produljenje izuzeća biti obvezujuće za članice WTO-a, |
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Stajalište koje treba zauzeti u ime Europske unije u okviru Glavnog vijeća Svjetske trgovinske organizacije jest da se podrži produljenje izuzeća WTO-a kojim se zemljama u razvoju članicama WTO-a dopušta primjena povlaštenog tarifnog postupanja na proizvode najnerazvijenijih zemalja u razdoblju od 1. srpnja 2019. do 30. lipnja 2029.
Članak 2.
Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.
Sastavljeno u Luxembourgu 7. listopada 2019.
Za Vijeće
Predsjednica
A.-M. HENRIKSSON
11.10.2019 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 260/52 |
ODLUKA VIJEĆA (EU) 2019/1710
od 7. listopada 2019.
o imenovanju triju članova i triju zamjenika članova Odbora regija, koje je predložila Kraljevina Španjolska
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 305.,
uzimajući u obzir prijedlog španjolske vlade,
budući da:
(1) |
Vijeće je 26. siječnja 2015., 5. veljače 2015. i 23. lipnja 2015. donijelo odluke (EU) 2015/116 (1), (EU) 2015/190 (2) i (EU) 2015/994 (3) o imenovanju članova i zamjenikâ članova Odbora regija za razdoblje od 26. siječnja 2015. do 25. siječnja 2020. Odlukom Vijeća (EU) 2015/1792 (4)5. listopada 2015. gđu Yolandu BARCINU ANGULO zamijenila je gđa Miren Uxue BARCOS BERRUEZO u svojstvu člana, a gđu Maríju Victoriju PALAU TÁRREGU zamijenila je gđa Elena CEBRIÁN CALVO u svojstvu zamjenika člana. Odlukom Vijeća (EU) 2015/2397 (5)16. prosinca 2015. g. Paulina RIVERU BAUTEA zamijenio je g. Fernando CLAVIJO BATLLE u svojstvu člana, a g. Javiera GONZÁLEZA ORTIZA zamijenila je gđa María Luisa de MIGUEL ANASAGASTI u svojstvu zamjenika člana. Odlukom Vijeća (EU) 2016/572 (6)11. travnja 2016. gđu Maríju Sol CALZADO GARCÍJU zamijenio je g. Ángel Luis SÁNCHEZ MUÑOZ u svojstvu zamjenika člana. Odlukom Vijeća (EU) 2016/1817 (7)7. listopada 2016. gđu Elenu CEBRIÁN CALVO zamijenio je g. Joan CALABUIG RULL u svojstvu zamjenika člana. Odlukom Vijeća (EU) 2019/1107 (8)25. lipnja 2019. gđu Maríju Luisu de MIGUEL ANASAGASTI zamijenio je g. Julián ZAFRA DÍAZ u svojstvu zamjenika člana. |
(2) |
Tri mjesta članova Odbora regija postala su slobodna istekom mandata gđe Miren Uxue BARCOS BERRUEZO, g. Fernanda CLAVIJE BATLLEA i g. Juana Vicentea HERRERE CAMPA. |
(3) |
Mjesto zamjenika člana Odbora regija postalo je slobodno istekom mandata g. Ángela Luisa SÁNCHEZA MUÑOZA. |
(4) |
Dva mjesta zamjenika članova Odbora regija postala su slobodna istekom mandata na temelju kojeg su predloženi g. Joan CALABUIG RULL (Delegado del Consell para la Unión Europea y Relaciones Externas) i g. Julián José ZAFRA DÍAZ (Director General de Asuntos Económicos con la Unión Europea del Gobierno de Canarias), |
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Sljedeće osobe imenuju se u Odbor regija do kraja tekućeg mandata koji istječe 25. siječnja 2020.:
(a) |
članovima:
i |
(b) |
zamjenicima članova:
|
Članak 2.
Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.
Sastavljeno u Luxembourgu 7. listopada 2019.
Za Vijeće
Predsjednik
A.-M. HENRIKSSON
(1) Odluka Vijeća (EU) 2015/116 od 26. siječnja 2015. o imenovanju članova Odbora regija i njihovih zamjenika za razdoblje od 26. siječnja 2015. do 25. siječnja 2020. (SL L 20, 27.1.2015., str. 42.).
(2) Odluka Vijeća (EU) 2015/190 od 5. veljače 2015. o imenovanju članova Odbora regija i njihovih zamjenika za razdoblje od 26. siječnja 2015. do 25. siječnja 2020. (SL L 31, 7.2.2015., str. 25.).
(3) Odluka Vijeća (EU) 2015/994 od 23. lipnja 2015. o imenovanju članova i zamjenika članova Odbora regija za razdoblje od 26. siječnja 2015. do 25. siječnja 2020. (SL L 159, 25.6.2015., str. 70.).
(4) Odluka Vijeća (EU) 2015/1792 od 5. listopada 2015. o imenovanju pet španjolskih članova i pet španjolskih zamjenikâ članova Odbora regija (SL L 260, 7.10.2015., str. 28.).
(5) Odluka Vijeća (EU) 2015/2397 od 16. prosinca 2015. o imenovanju španjolskog člana i španjolskog zamjenika člana Odbora regija (SL L 332, 18.12.2015., str. 144.).
(6) Odluka Vijeća (EU) 2016/572 od 11. travnja 2016. o imenovanju zamjenika člana Odbora regija kojeg je predložila Kraljevina Španjolska (SL L 97, 13.4.2016., str. 11.).
(7) Odluka Vijeća (EU) 2016/1817 od 7. listopada 2016. o imenovanju zamjenika člana Odbora regija, kojeg je predložila Kraljevina Španjolska (SL L 278, 14.10.2016., str. 45.).
(8) Odluka Vijeća (EU) 2019/1107 od 25. lipnja 2019. o imenovanju zamjenika člana Odbora regija, kojeg je predložila Kraljevina Španjolska (SL L 175, 28.6.2019., str. 37.).
11.10.2019 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 260/54 |
ODLUKA VIJEĆA (EU) 2019/1711
od 7. listopada 2019.
o imenovanju dvaju članova i triju zamjenika članova Odbora regija, koje je predložila Kraljevina Španjolska
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 305.,
uzimajući u obzir prijedlog španjolske vlade,
budući da:
(1) |
Vijeće je 26. siječnja 2015., 5. veljače 2015. i 23. lipnja 2015. donijelo odluke (EU) 2015/116 (1), (EU) 2015/190 (2) i (EU) 2015/994 (3) o imenovanju članova i zamjenikâ članova Odbora regija za razdoblje od 26. siječnja 2015. do 25. siječnja 2020. Odlukom Vijeća (EU) 2015/1792 (4)5. listopada 2015. g. Ignacija GONZÁLEZA GONZÁLEZA zamijenila je gđa Cristina CIFUENTES CUENCAS u svojstvu članice, a g. Borju COROMINASA FISASA i g. Juana Luisa SÁNCHEZA DE MUNIÁIN LACASU zamijenile su gđa Yolanda IBARROLA DE LA FUENTE i gđa Ana OLLO HUALDE u svojstvu zamjenica članova. Odlukom Vijeća (EU) 2015/1915 (5)9. listopada 2015. gđu Cristinu MAZAS PÉREZ-OLEAGA zamijenila je gđa Rosa Eva DÍAZ TEZANOS u svojstvu članice, a gđu Inmaculadu VALENCIA BAYÓN zamijenio je g. Juan José SOTA VERDIÓN u svojstvu zamjenika člana. Odlukom Vijeća (EU) 2016/410 (6)14. ožujka 2016. gđu Anu OLLO HUALDE zamijenio je g. Mikel IRUJO AMEZAGA u svojstvu zamjenika člana. Odlukom Vijeća (EU) 2017/619 (7)27. ožujka 2017. gđu Yolandu IBARROLA DE LA FUENTE zamijenio je g. Ignacio Javier GARCÍA GIMENO u svojstvu zamjenika člana. Odlukom Vijeća (EU) 2018/926 (8)26. lipnja 2018. gđu Cristinu CIFUENTES CUENCAS zamijenio je g. Ángel GARRIDO GARCÍA u svojstvu člana. |
(2) |
Dva mjesta članova Odbora regija postala su slobodna istekom mandata gđe Rose Eve DÍAZ TEZANOS i g. Ángela GARRIDE GARCÍE. |
(3) |
Dva mjesta zamjenika članova Odbora regija postala su slobodna istekom mandata g. Javiera GARCÍE GIMENA i g. Juana Joséa SOTE VERDIÓNA. |
(4) |
Mjesto zamjenika člana Odbora regija postalo je slobodno istekom mandata na temelju kojeg je predložen g. Mikel IRUJO AMEZAGA (Delegado del Gobierno de Navarra en Bruselas), |
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Sljedeće osobe imenuju se u Odbor regija do kraja tekućeg mandata koji istječe 25. siječnja 2020.:
(a) |
članicama:
|
(b) |
zamjenicima članova:
|
Članak 2.
Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.
Sastavljeno u Luxembourgu 7. listopada 2019.
Za Vijeće
Predsjednica
A.-M. HENRIKSSON
(1) Odluka Vijeća (EU) 2015/116 od 26. siječnja 2015. o imenovanju članova Odbora regija i njihovih zamjenika za razdoblje od 26. siječnja 2015. do 25. siječnja 2020. (SL L 20, 27.1.2015., str. 42.).
(2) Odluka Vijeća (EU) 2015/190 od 5. veljače 2015. o imenovanju članova Odbora regija i njihovih zamjenika za razdoblje od 26. siječnja 2015. do 25. siječnja 2020. (SL L 31, 7.2.2015., str. 25.).
(3) Odluka Vijeća (EU) 2015/994 od 23. lipnja 2015. o imenovanju članova Odbora regija i njihovih zamjenika za razdoblje od 26. siječnja 2015. do 25. siječnja 2020. (SL L 159, 25.6.2015., str. 70.).
(4) Odluka Vijeća (EU) 2015/1792 od 5. listopada 2015. o imenovanju pet španjolskih članova i pet španjolskih zamjenikâ članova Odbora regija (SL L 260, 7.10.2015., str. 28.).
(5) Odluka Vijeća (EU) 2015/1915 od 9. listopada 2015. o imenovanju dvaju španjolskih članova i triju španjolskih zamjenika članova Odbora regija (SL L 280, 24.10.2015., str. 26.).
(6) Odluka Vijeća (EU) 2016/410 od 14. ožujka 2016. o imenovanju zamjenika člana Odbora regija, kojeg je predložila Kraljevina Španjolska (SL L 74, 19.3.2016., str. 39.).
(7) Odluka Vijeća (EU) 2017/619 od 27. ožujka 2017. o imenovanju zamjenika člana Odbora regija, kojeg je predložila Kraljevina Španjolska (SL L 89, 1.4.2017., str. 8.).
(8) Odluka Vijeća (EU) 2018/926 od 26. lipnja 2018. o imenovanju člana Odbora regija, kojeg je predložila Kraljevina Španjolska (SL L 164, 29.6.2018., str. 48.).
11.10.2019 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 260/56 |
ODLUKA KOMISIJE (EU) 2019/1712
оd 20. srpnja 2018.
o javnom zajmu SA.29198 – (2010/C) (ex 2009/NN) koji je Slovačka odobrila društvu Železničná Spoločnosť Cargo Slovakia, a.s. (ZSSK Cargo)
(priopćeno pod brojem dokumenta C(2019) 4723)
(Vjerodostojan je samo tekst na slovačkom jeziku)
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 108. stavak 2. prvi podstavak,
uzimajući u obzir Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru, a posebno njegov članak 62. stavak 1. točku (a),
nakon što je pozvala zainteresirane strane da iznesu svoje primjedbe u skladu s prethodno navedenim odredbama (1),
budući da:
1. Postupak
(1) |
Dopisom od 24. veljače 2010. Komisija je obavijestila Slovačku da je odlučila pokrenuti postupak iz članka 108. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”) u vezi s javnim zajmom društvu Železničná Spoločnosť Cargo Slovakia, a.s. (dalje u tekstu „odluka o pokretanju postupka”). |
(2) |
Odluka Komisije o pokretanju postupka, kako je u njoj dodatno objašnjeno, uslijedila je nakon ranije pritužbe anonimnog konkurenta od 21. travnja 2009. i obavijesti koju je Slovačka podnijela 10. kolovoza 2009. radi pravne sigurnosti. |
(3) |
Odluka o pokretanju postupka objavljena je u Službenom listu Europske unije. Komisija je pozvala zainteresirane strane da podnesu primjedbe o javnom zajmu, no nije zaprimila takve primjedbe. |
(4) |
U dopisu od 16. lipnja 2010. Slovačka je podnijela primjedbe na odluku o pokretanju postupka. |
(5) |
Komisija je slovačkim tijelima 8. studenoga 2010., 22. prosinca 2010., 14. lipnja 2011., 6. kolovoza 2012. i 25. kolovoza 2016. poslala dodatne zahtjeve za informacije. Slovačka tijela dostavila su odgovore 6. prosinca 2012., 20. i 22. siječnja 2011., 11. srpnja 2011., 17. rujna 2012. i 14. listopada 2016. Slovačka tijela dostavila su 20. prosinca 2017. dodatan podnesak o kojem se raspravljalo na sastanku održanom 23. siječnja 2018. |
2. Detaljni opis mjere
2.1. Korisnik (aktivnosti, vlasništvo, tržišni udio itd.)
(6) |
Društvo Železničná Spoločnosť Cargo Slovakia, a.s. („ZSSK Cargo”) osnovano je 2005. nakon razdvajanja postojećeg željezničkog operatora Železničná spoločnosť, a.s. na tri zasebna željeznička prijevoznika: Železnice Slovenskej Republiky – upravitelj infrastrukture, Železničná spoločnosť Slovensko a.s. – putnički promet i ZSSK Cargo – prijevoz tereta. Slovačka je bila osnivač i stopostotni vlasnik društva ZSSK Cargo, a tu ulogu ima i danas. Slovačko Ministarstvo prometa, pošte i telekomunikacija izvršava vladina prava dioničara. |
2.2. Opis zajma društvu ZSSK Cargo
(7) |
Zajam od 165 969 594,37 EUR koji je predmet ovog postupka odobren je odlukom vlade br. 173 od 4. ožujka 2009. i isplaćen je društvu ZSSK Cargo 6. travnja 2009. na temelju ugovora koji su 31. ožujka 2009. sklopili Ministarstvo prometa, pošte i telekomunikacija i društvo ZSSK Cargo (2). Zajam je odobren na razdoblje od deset godina s odgodom plaćanja od dvije godine prije prve isplate obroka kojom se izvršava povrat glavnice. |
(8) |
Zajam nije bio kolateraliziran. Bio je usmjeren na financiranje plaća i drugih troškova osoblja, naknada za uporabu željezničke infrastrukture i financijskih naknada u kontekstu znatnog smanjenja operativnih prihoda te tekućih i planiranih mjera restrukturiranja, što je dodatno opisano u nastavku. Naime, zajam je odobren nakon izvješća sastavljenog u veljači 2009. o gospodarskoj situaciji društva i željeznica u Slovačkoj (Železnice Slovenskej republiky) u kojem se opisuju financijske poteškoće društva ZSSK Cargo i koji je priložen kao popratni dokument Odluci vlade br. 173 od 4. ožujka 2009. |
(9) |
Promjenjiva kamatna stopa zajma temeljila se na šestomjesečnoj europskoj međubankovnoj kamatnoj stopi (EURIBOR) uvećanoj za maržu od 3,2 % godišnje. Dogovorena godišnja kamatna stopa iznosila je 6. travnja 2009. 4,844 % (1,644 % (šestomjesečni EURIBOR) + 3,2 % (marža)). Prema slovačkim tijelima ta je stopa utvrđena na temelju mišljenja slovačke Agencije za upravljanje zaduženošću i likvidnošću ARDAL (3). |
(10) |
S obzirom na to da se financijska situacija društva ZSSK Cargo nastavila i u znak priznanja njegovih nastojanja u pogledu restrukturiranja koja su bila u tijeku, slovačka tijela nekoliko su puta tijekom 2011. i 2012. produžila početnu odgodu plaćanja od dvije godine za otplatu glavnice za ukupno 18 mjeseci. Iako je rok otplate izvorno bio utvrđen do 2019., društvo ZSSK Cargo otplatilo je cijeli zajam i dospjele kamate unaprijed, do studenoga 2015. |
2.3. Financijska i operativna uspješnost društva ZSSK Cargo
(11) |
Pružanje usluga željezničkog prijevoza tereta u potpunosti je u Slovačkoj omogućeno 2007. u skladu s Direktivom Vijeća 91/440/EEZ (4) kojom je od 1. siječnja 2006. liberaliziran međunarodni željeznički prijevoz tereta, a od 1. siječnja 2007. sve ostale usluge željezničkog prijevoza tereta. |
(12) |
Društvo ZSSK Cargo pružalo je i još pruža usluge željezničkog prijevoza tereta samostalno ili u kombinaciji s uslugama cestovnog prijevoza, ali i usluge iznajmljivanja, održavanja i popravka željezničkih vozila. U Slovačkoj je 2010. bilo aktivno 15 društava za prijevoz tereta. Društvo ZSSK Cargo prevezlo je 2008. 44,5 tona robe, što je činilo 93,7 % tržišnog udjela na slovačkom tržištu željezničkog prijevoza tereta. U prvoj polovini 2009. društvo ZSSK Cargo prevezlo je 15,3 milijuna tona robe, što je činilo 93 % tržišnog udjela na slovačkom tržištu željezničkog prijevoza tereta. |
(13) |
U prve tri godine nakon osnutka 2005. društvo ZSSK Cargo zabilježilo je gubitke. (5) Društvo ZSSK Cargo zabilježilo je 2005. i 2006. neto gubitke od 428 milijuna SKK (11,3 milijuna EUR) (6), odnosno 855 milijuna SKK (24,8 milijuna EUR) (7). To je društvo 2007. uspjelo smanjiti svoj neto gubitak na 154 milijuna SKK (4,5 milijuna EUR). Godine 2008. društvo ZSSK Cargo zabilježilo je neto dobit koja je iznosila 83 milijuna SKK (2,4 milijuna EUR), što je uglavnom bio rezultat smanjenja operativnih troškova za više od 600 milijuna SKK (17,4 milijuna EUR). |
2.4. Financijska situacija društva ZSSK Cargo u vrijeme odobravanja zajma
(14) |
Prema informacijama koje su pružila slovačka tijela, EBITDA društva ZSSK Cargo (dobit prije kamata, poreza, otpisa i amortizacije) povećala se 2008. za 6 % u odnosu na 2007. i iznosila je 59,8 milijuna EUR. Drugi ključni financijski pokazatelji (prihodi, vlasnički kapital, ukupna zaduženost) ostali su tijekom 2007. i 2008. stabilni ili su se blago poboljšali. Primjerice, udio duga u kapitalu smanjio se 2008. za 6 % i iznosio je 43,9 %. Iz financijskih podataka društva ZSSK iz ožujka 2009. na temelju kojih mu je agencija S&P dodijelila kreditni rejting može se zaključiti da ZSSK nije bilo poduzeće u teškoćama (rejting C) i da je zadržalo investicijski rejting (rejting BB). |
(15) |
No u godišnjem izvješću društva ZSSK Cargo spominje se da se u zadnjem tromjesečju 2008. utjecaj gospodarske krize u potpunosti odrazio u smanjenoj potražnji za prijevozom i prema tome doveo do pogoršanja rezultata društva ZSSK Cargo. Prihodi od prijevoza robe znatno su pali u tom razdoblju, za više od 30 %. Kao posljedica toga financijska situacija društva ZSSK Cargo pogoršala se krajem 2008., ali i nakon toga. Prihodi društva smanjili su se za 38 % u prvoj polovini 2009. u usporedbi s istim razdobljem 2008. Slično tome, rezultati društva smanjili su se s neto dobiti od 22 milijuna EUR u prvoj polovini 2008. na neto gubitak od 47 milijuna EUR u prvoj polovini 2009. |
(16) |
U tom su kontekstu u izvješću o gospodarskoj situaciji društva i željeznica u Slovačkoj iz veljače 2009. opisana nastojanja u pogledu restrukturiranja koja je društvo ZSSK Cargo već poduzelo u godinama od 2006. do 2008. U izvješću je dokumentirana potreba za zajmom, a ono je uključivalo i sljedeće dodatne mjere za koje se smatralo da su potrebne radi poboljšanja financijske situacije društva ZSSK Cargo: i. dodatne mjere za smanjenje troškova, ii. privremeno otpuštanje zaposlenika i iii. dugoročna optimizacija broja zaposlenika i daljnje restrukturiranje poslovanja društva ZSSK Cargo. Smanjenje broja osoblja za više od 10 % i druge mjere restrukturiranja troškova dovele su 2007. do smanjenja operativnih troškova od 600 milijuna SKK (17,4 milijuna EUR). Mjere restrukturiranja dovele su 2007. do znatnog smanjenja gubitaka i do pozitivnih rezultata tijekom 2008. unatoč prvim negativnim učincima krize krajem te godine. U izvješću je na temelju tih činjenica zaključeno da se društvo ZSSK Cargo kreće prema dugoročnoj konkurentnosti i profitabilnosti te da su očekivani financijski gubici 2009. uglavnom posljedica drastičnog, no privremenog smanjenja obujma prijevoza zbog krize koja je započela prethodne godine. |
(17) |
Nakon toga je, prema rezultatima na godišnjoj osnovi (tablica 1. u nastavku), neto dobit tijekom 2010. i dalje bila izrazito negativna. No društvo je već 2011. uspjelo znatno smanjiti gubitke, uz smanjene prihode nakon toga. U narednim se godinama, do 2016., broj osoblja smanjio za 44 %. Društvo ZSSK Cargo oporavilo se do 2013. i sada bilježi skromnu dobit, kako je prikazano u tablici. Odabrani financijski podaci društva ZSSK Cargo za razdoblje 2008.–2016.
|
2.5. Zajmovi koje su ponudile druge banke i uvjeti drugih zajmova sa sličnim rejtingom u to vrijeme
(18) |
Prije nego što je zajam odobren u ožujku 2009. tri komercijalne banke dostavile su društvu ZSSK Cargo indikativnu ponudu za zajam u istom iznosu (166 milijuna EUR) i s istim rokom otplate (10 godina), uz kamatnu stopu jednaku šestomjesečnom EURIBOR-u uvećanom za 295 baznih bodova ([komercijalna banka 1] *), 285–300 baznih bodova ovisno o dospijeću ([komercijalna banka 2]) ili 425 baznih bodova ([komercijalna banka 3] *), bez nekog određenog kolaterala. |
(19) |
Na dan odobravanja kredita, 31. ožujka 2009., približno 32 društva sa sličnom kreditnom sposobnošću (rejting BB) kao ZSSK Cargo sklopila su na financijskim tržištima ugovore o razmjeni na osnovi nastanka statusa neispunjenja obveza (CDS) s rokom dospijeća od deset godina. Većina tih ugovora imala je stopu neusklađenosti dospijeća od 305 do 916 baznih bodova (8). |
2.6. Razlozi za pokretanje postupka
(20) |
Komisija je odlučila pokrenuti postupak jer nije mogla isključiti mogućnost da je javni zajam odobren društvu ZSSK Cargo uključivao državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a. Komisija je smatrala da je moguće da je zajam odobren pod uvjetima koji su povoljniji od stopa utvrđenih u Komunikaciji o referentnoj stopi (9), koja je donesena nedugo prije odluke o pokretanju postupka. Komisija je ujedno izrazila sumnje u pogledu spojivosti zajma s unutarnjim tržištem, posebno kada je riječ o sljedećim pitanjima. |
(21) |
Kada je riječ o pitanju je li zajam bio u skladu s tržišnim uvjetima, u odluci o pokretanju postupka preispituje se obrazloženje za odabir kamatne stope koja se temelji na šestomjesečnom EURIBOR-u umjesto na jednogodišnjem IBOR-u utvrđenom u Komunikaciji o referentnoj stopi, ali i odgoda plaćanja od dvije godine i njezin utjecaj na kamatnu stopu. Čini se da se obračunanom kamatnom maržom (320 baznih bodova) nije uzela u obzir sve lošija financijska situacija društva ZSSK Cargo: budući da je riječ o društvu bez kreditne povijesti ili bilo kakvog dostupnog rejtinga te koje prolazi kroz financijske poteškoće, marža za zajam s visokim kolateralom trebala bi u skladu s Komunikacijom o referentnoj stopi iznositi najmanje 400 baznih bodova. Ako je razina kolaterala niska, marža je trebala iznositi 1000 baznih bodova. |
(22) |
U odluci o pokretanju postupka ujedno su iznesene sumnje u pogledu toga može li se taj zajam, u slučaju da čini državnu potporu, proglasiti spojivim s unutarnjim tržištem u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkama (b) ili (c) UFEU-a s obzirom na pravila utvrđena u Privremenom okviru Zajednice za mjere državnih potpora kojima se podupire pristup financiranju u trenutačnoj financijskoj i gospodarskoj krizi (10), Smjernicama Zajednice o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje poduzeća u teškoćama (11) ili Smjernicama Zajednice o državnim potporama za željeznička poduzeća (12). |
3. Primjedbe Slovačke
(23) |
Slovačka tijela tvrde da je država kao razuman dioničar odobrila zajam po tržišnim uvjetima i da on prema tome ne sadržava elemente državne potpore. |
(24) |
Prvo, slovačka tijela tvrde da bi u istoj situaciji svaki razuman dioničar odobrio zajam tom društvu. Slovačka tijela tvrde da se može očekivati da bi dioničar odobrio zajam pod tržišnim uvjetima na temelju kamatne stope na donjoj granici koju banke nude za zajmove sa sličnim parametrima. Nije u interesu dioničara da vlastitom društvu odobri zajam za poslovanje uz previsoku kamatu jer bi time mogao nesrazmjerno opteretiti to društvo. To bi zatim moglo dovesti do ugrožavanja svrhe zajma, a to je uglavnom prevladavanje privremenih gospodarskih problema ili daljnji razvoj poslovanja tog društva. Naprotiv, dioničar prvenstveno želi da društvo ostvaruje dobit u narednim razdobljima i prema tome nije zainteresiran za prihode od kamata na zajam koji je odobren njegovu vlastitom društvu pod uobičajenim tržišnim uvjetima, već želi poduprijeti poslovanje društva kako bi ostvarilo dobit od koje bi se kasnije mogla isplatiti dividenda. |
(25) |
Drugo, slovačka tijela tvrde da bi društvo ZSSK Cargo prema njegovim financijskim projekcijama koje su bile dostupne u vrijeme odobravanja zajma imalo dovoljno slobodnog novčanog toka da otplati zajam tijekom desetogodišnjeg razdoblja. Tvrde da je Slovačka pri odlučivanju o pružanju zajma zapravo pažljivo razmotrila iznos zajma i uvjete njegova pružanja društvu ZSSK Cargo s obzirom na aktualna kretanja na tržištu i u gospodarstvu, a istodobno je vodila računa o pretpostavkama u pogledu budućih očekivanja. Slovačka je u tom kontekstu imala na raspolaganju izvješća o upravljanju krizom društva ZSSK Cargo, u kojima je društvo ZSSK Cargo detaljno opisalo mjere ostvarivanja uštede koje su činile temeljan preduvjet za daljnje funkcioniranje društva kojim bi se spriječile ponovne poteškoće, ali i preduvjet za stvaranje mogućnosti otplate zajma. Slovačka je odluku o pružanju zajma temeljila na pretpostavci da će se gospodarstvo oporaviti nakon što se riješe negativni učinci gospodarske krize, što će ujedno imati pozitivan utjecaj na sektor željezničkog prijevoza tereta i odraziti se u povećanom obujmu prevezene robe. Slovačka napominje da su ta očekivanja poslije potvrđena i da je društvo ZSSK Cargo u narednim razdobljima zabilježilo povećanje broja obavljenih prijevoza te ponovno počelo ostvarivati dobre poslovne rezultate. Naposljetku, uspjelo je otplatiti cijeli zajam zajedno s kamatama 2015., ranije nego što je to bilo utvrđeno u ugovoru u zajmu. |
(26) |
Slovačka su tijela ujedno ukazala na činjenicu da je društvo ZSSK Cargo 2008. uspjelo smanjiti svoju zaduženost i da mu se udio duga u kapitalu smanjio na 43,9 % (za gotovo šest postotnih bodova). Tvrde i da društvo ZSSK Cargo nije bilo u teškoćama i da je kamatnu stopu izračunala javna Agencija za upravljanje zaduženošću i likvidnošću (ARDaL) u skladu s Komunikacijom o referentnoj stopi. |
(27) |
Treće, slovačka su tijela tvrdila da su o uvjetima kredita odlučila na temelju ponuda triju komercijalnih banaka, od kojih je zatraženo da dostave ponude za dodjelu zajma u istom iznosu, ali i drugih zajmova koje je društvo ZSSK Cargo prethodno primilo. |
(28) |
Uporaba šestomjesečne stope EURIBOR temeljila se na činjenici da bi tu stopu upotrijebile i komercijalne banke koje pružaju zajmove na tržištu. Slovačka je prema tome bila zainteresirana za dodjelu zajma po kamatnoj stopi sličnoj onoj po kojoj se društvo ZSSK Cargo u to vrijeme moglo zadužiti na tržištu, uzimajući u obzir najpovoljnije uvjete koji su se na tržištu mogli ostvariti. Dakle, budući da su privatne banke bile spremne pružiti zajam društvu ZSSK Cargo pod sličnim uvjetima i da je jedna od banaka opisala ZSSK Cargo kao pouzdanog i poštenog klijenta među svojim važnim klijentima, slovačka tijela tvrde da su postupala kao privatni subjekt te da zajam stoga ne čini financijsku prednost i da društvu ZSSK Cargo nije donio povoljniji konkurentski položaj u odnosu na druge konkurente. |
(29) |
Četvrto, kada je riječ o navodnom nedokazanom rejtingu društva ZSSK Cargo, slovačka su tijela tvrdila da ZSSK Cargo u vrijeme odobravanja zajma nije bilo društvo bez kreditne povijesti ili rejtinga. Društvo ZSSK Cargo imalo je razmjerno dobru kreditnu povijest u vrijeme pružanja povratljive financijske pomoći, a banke su društvo ZSSK Cargo smatrale pouzdanim klijentom. To se odražavalo i u ponudama komercijalnih banaka koje su dostavljene Komisiji. Te ponude jasno pokazuju da su banke bile spremne dodijeliti zajam društvu ZSSK Cargo pod sličnim uvjetima pod kojima je to učinila Slovačka, a u pogledu kreditne povijesti i pouzdanosti društva ZSSK Cargo nijedna banka nije tražila da društvo ZSSK Cargo pruži kolateral niti je to postavila kao uvjet za odobravanje zajma. Banke stoga, čak i u slučaju društva ZSSK Cargo, ne bi zahtijevale službeni kreditni rejting za odobravanje zajma na uobičajenom tržištu. Osim toga, banke su i same mogle ocijeniti društvo ZSSK Cargo. |
(30) |
Naposljetku, slovačka tijela tvrde da čak i ako postoje stvarne ponude banaka, nema razloga za primjenu alternativnih (referentnih) metoda za utvrđivanje toga je li zajam odobren pod tržišnim uvjetima. Isto tako, ako se primijeni Komunikacija o referentnoj stopi, vidljivo je da su uvjeti zajma bili u skladu s referentnim stopama:
|
(31) |
Društvo ZSSK Cargo nije bilo poduzeće s visokim rejtingom ni s dobrim rejtingom i nije ponudilo nikakav kolateral (u takvom bi slučaju marža od 100 baznih bodova (1 %) bila dostatna), no ne može se reći da je to bilo poduzeće bez kreditne povijesti ili s rejtingom koji bi zahtijevao maržu od najmanje 400 baznih bodova. Budući da je društvo ZSSK Cargo u to vrijeme moglo biti ocijenjeno kao poduzeće s rejtingom boljim od dobrog i niskim kolateralom te s kreditnom poviješću koja pokazuje da može ispuniti svoje obveze, slovačka tijela tvrde da je bilo opravdano utvrditi maržu u skladu s metodologijom navedenom u Komunikaciji o referentnoj stopi, u rasponu od 100 do 220 baznih bodova. To odgovara metodi koju je u ovom slučaju upotrijebila Slovačka, iako je šestomjesečna stopa EURIBOR primijenjena kao osnova izračuna. |
(32) |
Banke su u tom pogledu tada određivale kamatne stope koristeći se šestomjesečnom stopom EURIBOR s maržom od približno 3 %, tj. kamatne stope slične uvjetima zajma. Kamatna stopa utvrđena je na temelju ocjene tržišnih uvjeta, među ostalim indikativnih ponuda koje su dostavile komercijalne banke, tj. kao odraz tržišnih uvjeta, i na temelju usporedbe s kamatnim stopama po kojima se država zaduživala (1,5 % godišnje). Tome je pridodana kreditna marža od 1,7 % godišnje uzimajući pritom u obzir kreditni rizik društva ZSSK Cargo, što odgovara ukupnoj marži od 3,2 % godišnje. Kamatna stopa stoga je utvrđena u skladu s tržišnim uvjetima u to vrijeme, točnije sa šestomjesečnom stopom EURIBOR-a uvećanom za maržu od 3,2 % godišnje. |
(33) |
Zaključno, Slovačka tvrdi da je postupala u skladu s načelom privatnog ulagatelja u tržišnom gospodarstvu i da zajam prema tome nije donio prednost društvu ZSSK Cargo. |
4. Ocjena – postojanje državne potpore
(34) |
U skladu s člankom 107. stavkom 1. UFEU-a „svaka potpora koju dodijeli država članica ili koja se dodjeljuje putem državnih sredstava u bilo kojem obliku koja narušava ili prijeti da će narušiti tržišno natjecanje stavljanjem određenih poduzetnika ili proizvodnje određene robe u povoljniji položaj, nespojiva je sa zajedničkim tržištem u mjeri u kojoj utječe na trgovinu među državama članicama”. |
(35) |
Da bi se određena mjera mogla smatrati državnom potporom u smislu te odredbe, moraju biti ispunjeni kumulativni uvjeti navedeni u nastavku: i. mjera mora biti pripisiva državi i mora se financirati iz državnih sredstava; ii. primatelj mora njome ostvariti neku prednost; iii. ta prednost mora biti selektivna; i iv. mjerom se mora narušavati tržišno natjecanje ili mora postojati prijetnja da će se narušiti tržišno natjecanje i utjecati na trgovinu među državama članicama. Kriteriji utvrđeni u članku 107. stavku 1. UFEU-a kumulativni su pa je u ovom slučaju primjereno ograničiti ocjenu na pitanje je li zajmom nastala (selektivna) prednost za društvo ZSSK. |
4.1. Pravni okvir za ocjenu prisutnosti ekonomske prednosti u odnosu na tržišne uvjete
(36) |
Sud Europske unije smatrao je da primjena testa tržišnog ulagatelja, koji omogućuje ocjenu toga je li dodijeljena ekonomska prednost kojom se (javno) poduzeće neopravdano stavlja u povoljniji položaj, ovisi o tome postupa li država kao dioničar ili kao javno tijelo. Država članica mora neosporivo utvrditi da je postupala kao ulagatelj koji traži povrat ulaganja i poduprijeti tu tvrdnju objektivnim i provjerljivim elementima. Ti elementi moraju potjecati iz vremena u kojem je donesena odluka o odobravanju mjere i pokazati da se ta odluka temeljila na ekonomskim ocjenama koje su slične onima koje bi proveo tržišni ulagatelj radi utvrđivanja profitabilnosti ulaganja (13). Potrebno je ocijeniti i postojanje i iznos potpore s obzirom na situaciju koja je prevladavala u vrijeme odobravanja zajma (14). |
(37) |
Ponašanje tržišnog ulagatelja s kojim treba usporediti intervenciju javnog ulagatelja nije nužno ponašanje uobičajenog ulagača koji ulaže kapital radi ostvarivanja dobiti u relativno kratkom roku. No ponašanje mora biti barem onakvo kakvo je ponašanje privatnog holding društva ili privatne skupine poduzetnika koji slijede opću ili sektorsku strukturnu politiku i koji nastoje ostvariti dugoročniju profitabilnost (15). |
(38) |
Slovačka u ovom predmetu tvrdi da je pri odobravanju zajma postupala kao razuman dioničar te je dostavila dokaze koji su joj bili dostupni i koje je uzela u obzir prije odobravanja zajma (vidjeti odjeljak 3.). Iz tog slijedi da Komisija na temelju tih dokaza mora ispitati prisutnost selektivne ekonomske prednosti. Posebno treba ispitati je li u sličnim okolnostima i na temelju dostupnih i ispitanih informacija tržišni ulagatelj koji je u situaciji što je moguće sličnijoj onoj Slovačke (u okviru njezina nadležnog Ministarstva prometa, pošte i telekomunikacija) mogao pružiti financiranje društvu ZSSK Cargo u obliku dugoročnog zajma pod uvjetima pod kojima je taj zajam odobren (16). |
(39) |
U tom je ispitivanju potrebno ocijeniti je li uvjetima zajma koji je odobrila Slovačka u korist društva ZSSK Cargo dodijeljena selektivna ekonomska prednost tom društvu. Dakle, to podrazumijeva uvjete koji društvu ZSSK Cargo ne bi bili omogućeni na tržištu. Komisija u tom smislu mora posebno uzeti u obzir financijsku situaciju društva ZSSK Cargo i predvidljiva kretanja u vrijeme odobravanja zajma, položaj Slovačke kao dioničara i uvjete koji su pruženi za zajam. |
(40) |
Stoga treba provesti odgovarajući test u kojem će se ispitati bi li neki sudionik na tržištu na mjestu Slovačke u ožujku 2009 odobrio zajam pod istim uvjetima. Odgovarajući sudionik za tu ocjenu nije komercijalna banka s malo ili nimalo kreditnog iskustva u pogledu odobravanja komercijalnog zajma, već tržišni ulagatelj koji je jedini dioničar društva ZSSK Cargo i koji odobrava zajam kako bi svojem kontroliranom društvu omogućio da podmiri operativne troškove nakon naglog i neočekivanog pada aktivnosti i prihoda. |
(41) |
U tom ispitivanju sama činjenica da je društvo ZSSK Cargo već 2015., četiri godine prije izvorno utvrđenog roka otplate, uspjelo u potpunosti otplatiti zajam i da je nakon toga zabilježilo operativnu dobit, nije dovoljna za donošenje zaključka da bi ulagatelj u tržišnom gospodarstvu na mjestu Ministarstva prometa, pošte i telekomunikacija isto tako odobrio zajam uz umjereno jamstvo da će zajam biti otplaćen. Ta rana otplata samo potvrđuje, ex post, da je javni dioničar/vjerovnik donio razumnu ocjenu na temelju informacija koje su bile dostupne i koje su ispitane prije odobravanja zajma i na temelju nje ne mora se nužno pozitivno zaključiti da bi drugi sudionik odobrio isti zajam. |
4.2. Ocjena zajma odobrenog društvu ZSSK Cargo
(42) |
Prvo, dokazi dostavljeni u postupku pokazuju da su tri komercijalne banke društvu ZSSK Cargo dostavile indikativnu ponudu za zajam u istom iznosu (166 milijuna EUR) i s istim rokom otplate (10 godina), uz kamatnu stopu jednaku šestomjesečnom EURIBOR-u uvećanom za 295 baznih bodova ([komercijalna banka 1]), 285 – 300 ([komercijalna banka 2]) ili 425 baznih bodova ([komercijalna banka 3]), bez nekog određenog kolaterala. Dakle, dvije komercijalne banke bile su spremne ponuditi društvu ZSSK Cargo čak i niže marže kamatne stope od one koju je obračunala Slovačka, točnije 320 baznih bodova. Te su indikativne ponude bile poznate Slovačkoj, koja ih je ispitala radi utvrđivanja kamatne stope zajma koji je predmet ispitivanja (vidjeti uvodne izjave 18. i 27.). Kamatna stopa koja se obračunava na javni zajam stoga je utvrđena radi naknade koja je primjerena za privatnog ulagatelja u tržišnom gospodarstvu i u skladu s tom naknadom. |
(43) |
Činjenica da je zajmom predviđena dvogodišnja odgoda plaćanja za otplatu glavnice zajma, koja je kasnije produžena za dodatnih 18 mjeseci, vjerojatno ne bi imala znatan učinak na ocjenu uvjeta zajma. Budući da su se kamate na neotplaćeni iznos plaćale svakih šest mjeseci od početka trajanja zajma, pogodnost odgođene otplate glavnice nadmašena je plaćanjem većih kamata. |
(44) |
Osim toga, indikativne ponude ujedno pokazuju da je uporaba šestomjesečne stope EURIBOR bila uobičajena praksa privatnih banaka i da je stoga u skladu s tržišnim uvjetima. Društvo ZSSK Cargo bilo je poznato svim tim bankama na temelju zajmova pruženih prethodnih godina, a [komercijalna banka 1] čak je u svojoj ponudi izričito opisala društvo ZSSK Cargo kao pouzdanog partnera dostojnog povjerenja. Osim tih ponuda, društvo ZSSK Cargo imalo je kreditnu povijest s te tri banke, ali i s drugim komercijalnim bankama, što je u suprotnosti s preliminarnim stajalištem navedenim u odluci o pokretanju postupka. |
(45) |
Naposljetku, usporedba kamatne marže od 320 baznih bodova obračunane na zajam sa stopama ugovora o razmjeni na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza (CDS) u vrijeme kad je zajam odobren, kako je opisano u uvodnoj izjavi 19., isto tako pokazuje da se može smatrati da se ta kamatna marža ubraja među stvarne tržišne stope za društva s istim rejtingom kao društvo ZSSK Cargo u ožujku 2009. Drugim riječima, usporedbom s ugovorom o razmjeni na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza (CDS) ne potkrepljuju se sumnje iznesene u odluci o pokretanju postupka. Može se zaključiti da se nije pokazalo da je stvarno obračunana kamatna stopa dovela do neopravdane prednosti za društvo ZSSK Cargo u odnosu na tržišne uvjete. |
(46) |
Dakle, svi dostupni dokazi upućuju na to da bi društvo ZSSK Cargo vjerojatno dobilo financiranje i od privatnih komercijalnih zajmodavaca uz slične uvjete, čime su otklonjene sumnje iznesene u odluci o pokretanju postupka. To je čak i vjerojatnije jer takvi sudionici na tržištu, za razliku od države, nisu kao dioničari mogli ostvariti povrat prihoda koji se hipotetski gubi u zajmovima pod ponuđenim uvjetima, a koji su na prvi pogled navodno niski. |
(47) |
Drugo, na temelju dokaza prikupljenih tijekom postupka društvo ZSSK Cargo u vrijeme odobravanja zajma nije bilo poduzeće u teškoćama prema dva mjerljiva kriterija iz Smjernica Zajednice o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje poduzeća u teškoćama iz 2004. (točka 10.). Točnije, društvo ZSSK Cargo u to vrijeme nije izgubilo više od polovine svojeg upisanog kapitala, od čega jednu četvrtinu u posljednjih 12 mjeseci, i nije ispunjavalo kriterije za nacionalni stečajni postupak. Nadalje, unatoč akutnom manjku likvidnosti 2009., isto je tako malo vjerojatno da bi se društvo ZSSK Cargo moglo smatrati društvom u teškoćama na temelju nemjerljivih kriterija iz tih smjernica (točka 11., npr. porast duga, pad vrijednosti imovine ili nulta vrijednost imovine ili višak kapaciteta). |
(48) |
Naime, društvo ZSSK Cargo zabilježilo je malu dobit 2008., a akumulirani gubici iz prethodnih godina (koji su 31. prosinca 2008. iznosili 1 452 milijuna SKK (42,2 milijuna EUR)) još su uvijek bili razmjerno mali u usporedbi s ukupnim vlasničkim kapitalom od više od 13 000 milijuna SKK (377,5 milijuna EUR). Čak i znatan gubitak koji je nakon toga zabilježen za cijelu 2009. godinu nije eliminirao više od polovine upisanog temeljnog kapitala. Osim toga, zaduženost društva ZSSK Cargo bila je početkom 2009. prilično skromna, uz udio duga u kapitalu od 0,44. U usporedbi s time, u skladu sa Smjernicama Zajednice o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje poduzeća u teškoćama iz 2014. (koje nisu primjenjive u ovom slučaju) omjer kojim se utvrđuje je li neko poduzeće u teškoćama prema specifičnim pravilima za pružanje potpore poduzećima u teškoćama iznosi 7,5, dakle sedamnaest je puta viši. |
(49) |
Čini se da je rejting društva ZSSK Cargo u vrijeme odobravanja zajma bio viši od ocjene CCC koja se upotrebljava za poduzeća u teškoćama u skladu s Komunikacijom o referentnoj stopi iz 2008. i na koju se oslanjala odluka o pokretanju postupka kako bi se preliminarno ukazalo na to da je stvarno obračunana kamatna stopa bila neopravdano niska. Suprotno tome, svi dostupni dokazi ukazuju na to da bi društvo ZSSK Cargo dobilo ocjenu BB, čime bi imalo pristup financiranju po nižoj cijeni od poduzeća u teškoćama. Nadalje, nezanemariva razlika od 80 baznih bodova između kamatne marže javnog zajma od 320 baznih bodova koji je predmet ispitivanja i zamjenske vrijednosti tržišne marže od 400 baznih bodova utvrđene za poduzeća s ocjenom BB s niskim kolateralom u skladu s Komunikacijom o referentnoj stopi iz 2008. mnogo je niža od razlike od 140 baznih bodova između stvarnih kamatnih stopa na zajam koje su ponudile komercijalne banke u odnosu na društvo ZSSK Cargo i koje su podnesene tijekom postupka. |
(50) |
Nasuprot preliminarnim stajalištima navedenima u odluci o pokretanju službenog postupka, iz toga slijedi da se ne može smatrati da razlika u kamatnoj stopi javnog zajma u odnosu na zamjensku vrijednost tržišne marže predviđenu u Komunikaciji o referentnoj stopi iz 2008. ukazuje na to da potonja nije odobrena u skladu s tržišnim uvjetima. |
(51) |
Treće, u obzir treba uzeti činjenicu da je država posjedovala (i još uvijek posjeduje) 100 % dionica društva ZSSK Cargo. Gospodarska razmatranja države u pogledu očekivane dobiti od zajma nisu ograničena samo na očekivana plaćanja kamatnih stopa, kao što je to slučaj s komercijalnim bankama, već se njima nužno mora uzeti u obzir činjenica da bi se tim zajmom poboljšala sposobnost društva ZSSK Cargo da ostvari buduću dobit, čime bi se povećala ili zadržala vrijednost državnog udjela. Naime, kako je izričito navedeno u izvješću iz 2009., financiranjem se među ostalim htjelo omogućiti društvu ZSSK Cargo da prevlada gospodarsku krizu i provede restrukturiranje radi postizanja dugoročne profitabilnosti. U istom tom izvješću smatralo se da društvo ZSSK Cargo to može ostvariti. |
(52) |
Pružanje tog zajma zapravo je bila jedna od različitih aktivnosti i mjera uzajamne potpore usmjerenih na osiguravanje dugoročnog rješenja za financijsku situaciju društva ZSSK Cargo prikazanu u uvodnoj izjavi 16., a koje uključuju: i. mjere za smanjenje troškova, ii. privremeno otpuštanje zaposlenika i iii. dugoročnu optimizaciju broja zaposlenika i daljnje restrukturiranje poslovanja društva ZSSK Cargo. Razuman sudionik na tržištu isto bi tako podupro restrukturiranje društva koje je u potpunosti pod njegovom kontrolom s obzirom na to da je postojala realna mogućnost da će se situacija tog društva poboljšati. U izvješću iz veljače 2009. koje su izradila i pregledala slovačka tijela prije odobravanja zajma doista se ukazuje na to da je država pomno provjerila izglede za budući razvoj društva ZSSK Cargo, uključujući njegovu sposobnost stvaranja novčanih tokova koji su potrebni za servisiranje i otplatu zajma, kao što bi to provjerio i razuman tržišni ulagatelj ili zajmodavac. Činjenica je da je javni dioničar, na temelju izgleda i dostupnih informacija, odlučio odobriti potpuno nadoknadiv zajam, pa i uz razumnu odgodu plaćanja, umjesto alternativnih financijskih instrumenata, kao što su (nepovratni) vlasnički kapital ili dug koji se može pretvoriti u vlasnički kapital ili druga hibridna financiranja, koji su mogli pokazati očekivanja da će društvo ZSSK Cargo imati poteškoća s otplatom. |
(53) |
Kao što su to učinili ostali privatni dioničari tijekom financijske i gospodarske krize koja je započela 2008., objektivni i provjerljivi dokazi koje je Slovačka dostavila pokazuju da je Ministarstvo prometa, pošte i telekomunikacija odobravanjem zajma koji je predmet ispitivanja htjelo djelovati u svojstvu dioničara, a tako je stvarno i djelovalo, kako bi zadržalo potencijalno vrijedan udio omogućivanjem daljnjeg poslovanja društva ZSSK Cargo u teškom poslovnom okruženju obilježenom naglim smanjenjima obujma tereta. Usto je podržalo daljnje poslovanje društva, omogućivši mu da se restrukturira, što je to društvo naposljetku i učinilo. |
4.3. Zaključak
(54) |
Uvjeti javnog zajma odobrenog društvu ZSSK Cargo bili su u skladu s tržišnim uvjetima te bi takav zajam odobrio i subjekt u tržišnom gospodarstvu. Iz toga slijedi da se ne može smatrati da se predmetnim zajmom omogućila (selektivna) prednost za društvo ZSSK Cargo. Budući da su uvjeti iz članka 107. stavka 1. UFEU-a kumulativni, nije potrebno ocijeniti je li zajam uključivao državna sredstva ni je li se njime narušilo ili prijetilo da će se narušiti tržišno natjecanje niti je li utjecao na trgovinu među državama članicama. Zato više nije potrebno ocjenjivati može li se predmetni zajam proglasiti spojivim s unutarnjim tržištem u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkama (b) ili (c) UFEU-a. |
DONIJELA JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Zajam koji je Slovačka odobrila društvu Železničná Spoločnosť Cargo Slovakia, a.s. u iznosu od 165 969 594,37 EUR nije državna potpora u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
Članak 2.
Ova je Odluka upućena Slovačkoj.
Sastavljeno u Bruxellesu 20. srpnja 2018.
Za Komisiju
Margrethe VESTAGER
Članica Komisije
(1) SL C 117, 6.5.2010., str. 13.
(2) Taj se ugovor temelji na Zakonu br. 523/2004 od 23. rujna 2004. o proračunskim pravilima javne uprave i na izmjenama i dopunama određenih zakona i Zakona br. 278/1993 zb. o upravljanju državnom imovinom, kako je izmijenjen.
(3) ARDAL je osnovan kao proračunska organizacija povezana s državnim proračunom u okviru odjela zaduženog za proračun u slovačkom Ministarstvu financija u skladu s člankom 14. Zakona br. 291/2002 zb. o državnoj riznici i o promjenama i izmjenama određenih zakona na temelju Zakona br. 389/2002 o državnom dugu i državnim jamstvima. Cilj je i svrha funkcioniranja te agencije „pružanje likvidnosti i pristupa tržištu kako bi se potrebe države financirale na transparentan, razborit i troškovno učinkovit način i, istodobno, kako bi se troškovi otplate duga s vremenom sveli na najmanju mjeru, pod uvjetom da rizici povezani s portfeljem duga ostanu na prihvatljivoj razini” (http://www.ardal.sk/index.php?page=1).
(4) Direktiva Vijeća 91/440/EEZ od 29. srpnja 1991. o razvoju željeznica Zajednice (SL L 237, 24.8.1991., str. 25.).
(5) Godišnja izvješća za razdoblje 2005.–2008. objavljena su na web-mjestu društva ZSSK Cargo:
http://www.zscargo.sk/en/public/press/annual-report/.
(6) Devizni tečaj 1 EUR = 37,88 SKK objavljen u SL C 336 od 31.12.2005., str. 1.
(7) Devizni tečaj 1 EUR = 34,435 SKK objavljen u SL C 332 od 30.12.2006., str. 1.
(8) Povjerljive informacje.
Baza podataka S&P Capital IQ Platform https://www.capitaliq.com. CDS je sporazum o financijskoj razmjeni kojim se prodavatelj CDS-a obvezuje na nadoknadu kupcu (obično vjerovniku referentnog zajma) u slučaju da dužnik ne ispunjava obveze u pogledu zajma. Drugim riječima, prodavatelj CDS-a osigurava kupca od neispunjenja obveza u pogledu nekog referentnog zajma. Taj je instrument kao takav važan kako bi se dobio pokazatelj premije za rizik/naknade za jamstvo koje bi subjekt u tržišnom gospodarstvu zahtijevao da bi se osigurao od rizika neispunjenja obveza iz zajma.
(9) Komunikacija Komisije o reviziji metode za utvrđivanje referentnih kamatnih i diskontnih stopa (SL C 14, 19.1.2008., str. 6.).
(10) SL C 83, 7.4.2009., str. 1.
(11) SL C 244, 1.10.2004., str. 2.
(12) SL C 184, 22.7.2008., str. 13.
(13) Predmet C-124/10 P Komisija protiv EDF-a, EU:C:2012:318, točke od 81. do 84.
(14) Predmet T-318/00, Freistaat Thüringen protiv Komisije, stavak 125., EU:T:2005:363.
(15) Predmet C-305/89, Talijanska Republika protiv Komisije, stavak 20., EU:C:1991:142.
(16) Spojeni predmeti C-278/92, C-279/92 i C-280/92, Kraljevina Španjolska protiv Komisije, stavak 21.
EU:C:1994:325.
11.10.2019 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 260/65 |
PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2019/1713
оd 9. listopada 2019.
o utvrđivanju oblika informacija koje države članice trebaju staviti na raspolaganje za potrebe izvješćivanja o provedbi Direktive (EU) 2015/2193 Europskog parlamenta i Vijeća
(priopćeno pod brojem dokumenta C(2019) 7133)
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2015/2193 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o ograničenju emisija određenih onečišćujućih tvari u zrak iz srednjih uređaja za loženje (1), a posebno njezin članak 11. stavak 2.,
budući da:
(1) |
Prema članku 11. stavku 2. Direktive (EU) 2015/2193 do 1. siječnja 2021. države članice Komisiji trebaju podnijeti izvješće s procjenom godišnjih emisija ugljikova monoksida (CO) iz srednjih uređaja za loženje. |
(2) |
U skladu s člankom 11. stavkom 3. prvim podstavkom Direktive (EU) 2015/2193 Komisija bi, za potrebe izvješćivanja, državama članicama trebala staviti na raspolaganje elektronički sustav izvješćivanja. |
(3) |
U skladu s člankom 11. stavkom 3. drugim podstavkom Direktive (EU) 2015/2193 Komisija bi trebala odrediti tehničke formate za izvješćivanje kako bi se obveze država članica u pogledu izvješćivanja pojednostavnile i učinile učinkovitijima. |
(4) |
Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem odbora osnovanog člankom 75. stavkom 1. Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća (2), kako je navedeno u članku 15. Direktive (EU) 2015/2193, |
DONIJELA JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Za potrebe izvješćivanja Komisije o procjeni ukupnih godišnjih emisija ugljikova monoksida (CO) u skladu s člankom 11. stavkom 2. Direktive (EU) 2015/2193 države članice služe se upitnikom utvrđenim u Prilogu ovoj Odluci.
Za izvješćivanje o informacijama navedenima u Prilogu ovoj Odluci države članice služe se elektroničkim sustavom izvješćivanja koji Komisija stavlja na raspolaganje u skladu s člankom 11. stavkom 3. prvim podstavkom Direktive (EU) 2015/2193.
Članak 2.
Informacije navedene u Prilogu ovoj Odluci prvi se put dostavljaju za godinu izvješćivanja 2019., osim ako je u tom prilogu navedeno drugačije.
Informacije navedene u Prilogu ovoj Odluci dostavljaju se najkasnije do 1. siječnja 2021.
Ova je Odluka upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 9. listopada 2019.
Za Komisiju
Karmenu VELLA
Član Komisije
(1) SL L 313, 28.11.2015., str. 1.
(2) Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja) (SL L 334, 17.12.2010., str. 17.).
PRILOG
Informacije o srednjim uređajima za loženje obuhvaćenima Direktivom (EU) 2015/2193
Napomena: Obveza dostavljanja potrebnih informacija do siječnja 2021. prethodila je zahtjevu da postojeći srednji uređaji za loženje imaju dozvolu ili budu registrirani. S obzirom na to države članice morat će se pri sastavljanju izvješća služiti podacima koji su im u danom trenutku dostupni. Ako im podaci nisu dostupni, izvješće trebaju dovršiti na temelju najbolje moguće procjene. Iz navedenih se razloga pravi razlika između novih i postojećih uređaja te uređaja toplinske snage veće i manje od 20 MWth.
Dio 1.
Kategorije uređaja
U tablici su navedene kategorije uređaja kojima se treba koristiti za dostavu potrebnih informacija iz dijelova 2. i 3. (1).
1.1. Novi ili postojeći |
Kako je definirano u članku 3. stavcima 6. i 7. Direktive (EU) 2015/2193 |
||||||||||||||
1.2. Vrste kapaciteta (ulazna toplinska snaga)1 |
|
||||||||||||||
1.3. Vrste uređaja |
|
||||||||||||||
1.4. Vrste goriva |
|
Dio 2.
Metapodaci
2.1. Zemlja |
Identifikacija zemlje koja dostavlja izvješće |
2.2. Nadležno tijelo |
Identifikacija tijela nadležnog za izvješće (odjel, adresa, telefonski broj i adresa e-pošte) |
2.3. Broj uređaja |
Broj uređaja za svaku kategoriju uređaja |
2.4. Godina izvješćivanja |
Kalendarska godina na koju se odnosi izvješće1 |
Dio 3.
Emisije, ulazna energija i kapacitet
3.1. Koncentracije CO |
Procijenjena prosječna koncentracija ugljikova monoksida izražena u mg/Nm3 pri referentnoj razini kisika koja se koristi za izražavanje graničnih vrijednosti emisija regulirane onečišćujuće tvari i suhog zraka za svaku kategoriju uređaja |
3.2. Emisije CO |
Procijenjene emisije ugljikova monoksida izražene kao ukupna količina u tonama po kalendarskoj godini koju ispuste uređaji za svaku kategoriju uređaja |
3.3. Ulazna energija |
Procijenjena ukupna količina upotrijebljenoga goriva izražena u teradžulima godišnje za svaku kategoriju uređaja |
3.4. Ukupni kapacitet |
Procijenjen ukupan ugrađeni kapacitet izražen kao zbroj ulaznih toplinskih snaga svih uređaja za svaku kategoriju uređaja |
(1) Primjer kategorije: Novi kotlovi toplinske snage veće od 5 MWth i manje od ili jednake 20 MWth u kojima izgaraju tekuća goriva osim plinskog ulja.
(2) 1Za nove srednje uređaje za loženje može se upotrijebiti ukupna ulazna toplinska snaga.
(3) 1Po mogućnosti 2019. U suprotnom 2018.
11.10.2019 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 260/69 |
Ispravak Odluke Vijeća (ZVSP) 2019/1672 od 4. listopada 2019. o akciji Europske Unije za potporu mehanizmu Ujedinjenih naroda za provjeru i inspekcije u Jemenu
(Službeni list Europske unije L 256 od 7. listopada 2019.)
Na stranici 12.:
umjesto:
„Sastavljeno u Strasbourgu 4. listopada 2019.”;
treba stajati:
„Sastavljeno u Luxembourgu 4. listopada 2019.”.