(1)

U travnju 2007., Uredbom (EZ) br. 452/2007 Vijeće je uvelo konačne antidampinške pristojbe u rasponu od 9,9 % do 38,1 % na uvoz dasaka za glačanje podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK” ili „Kina”) i Ukrajine (2); u prosincu 2010., Uredbom (EU) br. 1243/2010 Vijeće je, nakon novog ispitnog postupka na temelju članka 5. osnovne uredbe (3), uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz dasaka za glačanje kineskog proizvođača izvoznika dasaka za glačanje Since Hardware (Guangzhou) Co („početni ispitni postupci”).

(2)

U siječnju 2010. te su mjere izmijenjene Provedbenom uredbom Vijeća (EU) br. 77/2010 nakon revizije novog izvoznika u skladu s člankom 11. stavkom 4. osnovne uredbe (4).

(3)

U ožujku 2010. te su mjere izmijenjene Provedbenom uredbom (EU) br. 270/2010 nakon privremene revizije u skladu s člankom 11. stavkom 3. osnovne uredbe (5).

(4)

U rujnu 2010. Provedbenom uredbom (EU) br. 805/2010 Vijeće je, u svrhu usklađivanja s odlukom Suda u predmetu C-141/08 P (6), ponovno uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz dasaka za glačanje kineskog proizvođača izvoznika dasaka za glačanje Foshan Shunde Yongjian Housewares and Hardware Co. Ltd, Foshan (7).

(5)

U listopadu 2012. Provedbenom uredbom (EU) br. 987/2012 Vijeće je, u svrhu usklađivanja s odlukom Suda u predmetu T-274/07 (8), ponovno uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz dasaka za glačanje podrijetlom iz Kine koje proizvodi društvo Zhejiang Harmonic Hardware Products Co. Ltd (9).

(6)

U srpnju 2013. Vijeće je, nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. i privremene revizije u skladu s člankom 11. stavkom 3. osnovne uredbe, Provedbenom uredbom (EU) br. 695/2013 produžilo mjere za uvoz dasaka za glačanje podrijetlom iz Kine za dodatnih pet godina i stavilo izvan snage mjere za uvoz dasaka za glačanje podrijetlom iz Ukrajine (10).

(7)

Nakon objave obavijesti o skorom isteku mjera (11), Komisija je primila zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe („zahtjev za reviziju”).

(8)

Zahtjev su 20. travnja 2018. podnijela tri proizvođača iz Unije (Colombo New Scal SpA, Rörets Polska Sp. z.o.o. i Vale Mill (Rochdale) Ltd), koji čine više od 50 % ukupne proizvodnje dasaka za glačanje u Uniji („podnositelji zahtjeva”).

(9)

Zahtjev za reviziju temeljio se na činjenici da bi istekom mjera vjerojatno došlo do nastavka ili ponavljanja dampinga i štete za industriju Unije.

(10)

Komisija je, nakon savjetovanja s Odborom koji je uspostavljen člankom 15. stavkom 1. osnovne uredbe, utvrdila da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera te je 19. srpnja 2018. putem obavijesti koja je objavljena u Službenom listu Europske unije (12) („obavijest o pokretanju postupka”) objavila pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe.

(11)

Ispitnim postupkom povezanim s nastavkom ili ponavljanjem dampinga obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2017. („razdoblje ispitnog postupka revizije”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2014. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(12)

Komisija je o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka mjera službeno obavijestila podnositelje zahtjeva, ostale poznate proizvođače iz Unije, proizvođače izvoznike, uvoznike i korisnike iz EU-a za koje se zna da se to na njih odnosi te predstavnike predmetne zemlje izvoznice.

(13)

Zainteresirane strane imale su mogućnost iznijeti svoja stajališta u pisanom obliku i zatražiti saslušanje u roku navedenom u Obavijesti o pokretanju postupka.

(14)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

(15)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije u skladu s člankom 17. osnovne uredbe. Uzorak se sastojao od četiriju proizvođača iz Unije koji su imali najveću reprezentativnu prodaju i obujam proizvodnje u EU-u tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije koji su se razumno mogli ispitati u raspoloživom razdoblju. Ta četiri društva činila su više od 55 % obujma proizvodnje i prodaje industrije Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Zainteresirane strane pozvane su da dostave primjedbe o privremenom uzorku.

(16)

Jedan proizvođač iz Unije koji nije bio uključen u privremeni uzorak izrazio je podršku odabiru privremenog uzorka. Nisu dostavljene nikakve dodatne primjedbe. Stoga je privremeni uzorak potvrđen. Uzorak se smatrao reprezentativnim za industriju Unije.

(17)

Jedan od proizvođača iz Unije u uzorku naknadno nije dostavio odgovor na upitnik i stoga je isključen iz uzorka proizvođača iz Unije. Preostali proizvođači iz Unije činili su više od 50 % ukupnog obujma proizvodnje i prodaje Unije te se stoga i dalje smatralo da je uzorak reprezentativan za industriju Unije.

(18)

Kako bi se odlučilo je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi se odabrao uzorak, svi nepovezani uvoznici pozvani su na sudjelovanje u ovom ispitnom postupku. Od tih je strana zatraženo da se jave i da Komisiji dostave informacije zatražene u Prilogu II. Obavijesti o pokretanju postupka.

(19)

Nisu surađivali nepovezani uvoznici u EU-u.

(20)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka bio potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih poznatih proizvođača izvoznika u NRK zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, zatražila je od Misije NRK-a pri Europskoj uniji da utvrdi ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku, ako postoje, i/ili da s njima stupi u kontakt.

(21)

Nijedan izvoznik/proizvođač iz NRK-a nije dostavio tražene informacije niti surađivao u ispitnom postupku u rokovima utvrđenima u Obavijesti o pokretanju postupka.

(22)

Komisija je obavijestila misiju Narodne Republike Kine da zbog izostanka svake suradnje izvoznika/proizvođača iz NRK-a namjerava primijeniti članak 18. osnovne uredbe i temeljiti svoje nalaze o nastavku ili ponavljanju dampinga i štete u vezi s izvoznicima/proizvođačima iz NRK-a na raspoloživim podacima.

(23)

Komisija je poslala upitnike vladi NRK-a („kineska vlada”) i četirima proizvođačima iz Unije u uzorku. Kineska vlada nije dostavila odgovor na upitnik. Tri proizvođača iz Unije u uzorku dostavila su odgovore na upitnik.

(24)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete te za određivanje interesa Unije. Posjeti radi provjere obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih zainteresiranih strana:

Proizvođači iz Unije

(25)

Budući da su pri pokretanju ispitnog postupka bili raspoloživi dostatni dokazi koji su upućivali na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, Komisija je pokrenula ispitni postupak na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Kako bi došla do informacija o navodnim znatnim poremećajima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, koje je smatrala potrebnima za ispitni postupak, Komisija je upitnik poslala i kineskoj vladi. Osim toga, Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da iznesu svoja stajališta, podnesu informacije i dostave popratne dokaze o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u roku od 37 dana od datuma objave Obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije. Komisija je u pogledu relevantnih izvora pozvala sve proizvođače iz predmetne zemlje da dostave informacije koje se traže u Prilogu III. Obavijesti o pokretanju postupka u roku od 15 dana od datuma objave Obavijesti o pokretanju postupka.

(26)

Kineska vlada nije dostavila odgovor na upitnik. U predviđenim rokovima nisu dostavljene ni informacije koje se traže u Prilogu III. Obavijesti o pokretanju postupka ni informacije o primjerenosti primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(27)

Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka navela i da će s obzirom na raspoložive dokaze možda morati odabrati odgovarajuću reprezentativnu zemlju u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe u svrhu utvrđivanja uobičajene vrijednosti na temelju nenarušenih cijena odnosno referentnih vrijednosti.

(28)

Komisija je 6. rujna 2018. bilješkom („bilješka od 6. rujna”) obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje je namjeravala upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Komisija je u toj bilješci navela popis svih faktora proizvodnje, kao što su sirovine, rad i energija koje proizvođači izvoznici upotrebljavaju u proizvodnji dasaka za glačanje. Uz to, Komisija je na temelju kriterija za odabir nenarušenih cijena odnosno referentnih vrijednosti utvrdila tri moguće reprezentativne zemlje: Brazil, Srbiju i Tursku.

(29)

Komisija je svim zainteresiranim stranama pružila priliku da dostave primjedbe. Komisija je zaprimila primjedbe jednog podnositelja zahtjeva.

(30)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 105. i 106., Komisija se osvrnula na primjedbe koje je primila od tog podnositelja zahtjeva u drugoj bilješci o izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti, objavljenoj 26. listopada 2018. („bilješka od 26. listopada”). U bilješci od 26. listopada Komisija je utvrdila popis faktora proizvodnje i zaključila da je u toj fazi Turska najprimjerenija reprezentativna zemlja na temelju članka 2. stavka 6.a točke (a) prve alineje osnovne uredbe. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe. Nije primljena nijedna primjedba.

(31)

Komisija je 4. srpnja 2019. objavila bitne činjenice i razmatranja na temelju kojih je namjeravala zadržati antidampinške pristojbe („konačna objava”). Svim je stranama odobreno razdoblje unutar kojeg su mogle podnijeti primjedbe na objavu.

(32)

Nisu primljene primjedbe kojima bi se osporili nalazi Komisije.

(33)

Proizvod koji je predmet ove revizije zbog predstojećeg isteka mjera jesu daske za glačanje, neovisno jesu li samostojeće ili ne, sa ili bez sustava za odvođenje pare i/ili grijane gornje ploče i/ili sustava za puhanje, uključujući daske za rukave i njihove osnovne dijelove, tj. podnožja, gornje ploče i držače glačala („proizvod iz postupka revizije”), trenutačno razvrstan u oznake KN ex 3924 90 00, ex 4421 99 99, ex 7323 93 00, ex 7323 99 00, ex 8516 79 70 i ex 8516 90 00 (oznake TARIC 3924900010, 4421999910, 7323930010, 7323990010, 8516797010 i 8516900051), podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

(34)

Aktualni ispitni postupci revizije potvrdili su, kako je utvrđeno i u početnim ispitnim postupcima, da daske za glačanje koje se proizvode i prodaju na domaćem tržištu u Kini i reprezentativnoj zemlji Turskoj te daske za glačanje koje proizvodi i prodaje industrija Unije na tržištu EU-a imaju ista osnovna fizička i tehnička svojstva i iste osnovne namjene.

(35)

Stoga se ti proizvodi smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

(36)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe Komisija je ispitala je li vjerojatno da će istek mjera koje su na snazi dovesti do nastavka ili ponavljanja dampinga iz NRK-a.

(37)

Nijedan kineski izvoznik/proizvođač nije surađivao u ispitnom postupku. Nisu dostavili informacije ni popratne dokaze o navodnim znatnim poremećajima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Isto tako, nijedan od proizvođača izvoznika nije dostavio odgovor na upitnik.

(38)

Kineska vlada nije dostavila nikakav odgovor na upitnik niti se osvrnula na dokaze iz dokumentacije predmeta koju je dostavio podnositelj zahtjeva, uključujući „Radni dokument službi Komisije o znatnim poremećajima u gospodarstvu Narodne Republike Kine u svrhu ispitnih postupaka trgovinske zaštite” („Izvješće”) (13).

(39)

Komisija je 27. srpnja 2018. obavijestila misiju Narodne Republike Kine da zbog izostanka svake suradnje izvoznika/proizvođača iz NRK-a namjerava temeljiti svoje nalaze na raspoloživim podacima u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. Komisija je istaknula i da nalazi koji se temelje na raspoloživim podacima mogu biti manje povoljni za predmetnu stranu te ju je pozvala da dostavi primjedbe. Misija Narodne Republike Kine nije dostavila primjedbe.

(40)

Na temelju toga i u skladu s člankom 18. stavkom 1. osnovne uredbe, nalazi navedeni u nastavku u vezi s vjerojatnošću nastavka ili ponavljanja dampinga temeljili su se na raspoloživim podacima, konkretno na informacijama iz zahtjeva za reviziju i statističkim podacima koji su se temeljili na podacima koje su države članice dostavile Komisiji u skladu s člankom 14. stavkom 6. osnovne uredbe („baza podatka iz članka 14. stavka 6.”) te statističkim podacima koji su se temeljili na podacima o izvozu iz službene baze podataka kineske carinske službe („kineska baza podataka”). Osim toga, Komisija je upotrijebila i druge izvore javno dostupnih podataka, kao što su baze podataka Global Trade Atlas (14) („GTA”) i Orbis Bureau van Dijk (15) („Orbis”).

(41)

Prema članku 2. stavku 1. osnovne uredbe „[u]običajena vrijednost obično se temelji na cijenama, koje su nezavisni kupci platili ili plaćaju, u uobičajenom tijeku trgovine, u zemlji izvoznici”.

(42)

Međutim, prema članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe „ako se […] utvrdi da upotreba domaćih cijena i troškova u zemlji izvoznici nije primjerena zbog toga što u toj zemlji postoje znatni poremećaji u smislu točke (b), uobičajena vrijednost izračunava se isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti” i ona „uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”.

(43)

Kako je dodatno objašnjeno u 4.2., Komisija je u ovom ispitnom postupku na temelju dostupnih dokaza zaključila da je primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe prikladna.

(44)

Člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe utvrđuje se: „Znatni poremećaji su oni poremećaji do kojih dolazi ako prijavljene cijene ili troškovi, uključujući troškove sirovina i energije, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije. Pri procjeni postojanja znatnih poremećaja u obzir se uzima, među ostalim, mogući učinak jednog ili više sljedećih elemenata:

(45)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe u procjeni postojanja znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a), među ostalim, u obzir se uzima nepotpuni popis elemenata iz prethodne odredbe. Kada se vrši procjena postojanja znatnih poremećaja, na temelju članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe treba voditi računa o mogućem učinku jednog ili više od tih elemenata na cijene i troškove u zemlji izvoznici proizvoda iz postupka revizije. Budući da popis nije kumulativan, za utvrđivanje znatnih poremećaja nije potrebno u obzir uzeti sve elemente. Nadalje, za dokazivanje postojanja jednog elementa s popisa ili više njih mogu se upotrijebiti iste činjenične okolnosti. Međutim, svaki zaključak o znatnim poremećajima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) mora se donijeti na temelju svih raspoloživih dokaza. U cjelokupnoj procjeni postojanja poremećaja mogu se uzeti u obzir i opći kontekst i stanje u zemlji izvoznici, osobito ako koncept „socijalističkog tržišnog gospodarstva” sadržan u kineskom Ustavu i cjelokupni pravni sustav vladi daju znatne ovlasti da intervenira u gospodarstvo tako da cijene i troškovi nisu rezultat slobodnog razvoja tržišnih sila.

(46)

U članku 2. stavku 6.a točki (c) osnovne uredbe utvrđeno je sljedeće: „[a]ko Komisija ima utemeljene naznake o mogućem postojanju znatnih poremećaja u smislu točke (b) u određenoj zemlji ili u određenom sektoru u toj zemlji i ako je to primjereno za djelotvornu primjenu ove Uredbe, Komisija izrađuje, stavlja na raspolaganje javnosti i redovito ažurira izvješće u kojem se navode okolnosti iz točke (b) na tržištu u toj zemlji ili sektoru”.

(47)

Zainteresirane strane pozvane su u trenutku pokretanja postupka da ospore ili dopune dokaze iz dokumentacije ispitnog postupka ili da dostave primjedbe. O tome je Komisija prethodno izradila izvješće. U Izvješću se ukazuje na postojanje znatnih vladinih intervencija na mnogim razinama gospodarstva, uključujući posebne poremećaje u mnogim ključnim faktorima proizvodnje (kao što su zemljište, energija, kapital, sirovine i radna snaga) i posebnim sektorima (na primjer, sektoru čelika ili kemikalija). Izvješće je u dokumentaciju ispitnog postupka uvršteno u fazi njegova pokretanja.

(48)

Zahtjevom podnositelja potkrijepljene su i tvrdnje o prethodno navedenim znatnim poremećajima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b), u skladu s Izvješćem, osobito u pogledu poremećaja u sektoru čelika, ponajprije zbog činjenice da, prema navodima podnositelja, čelik čini 40 % ukupnih troškova proizvodnje proizvođača dasaka za glačanje.

(49)

Komisija je ispitala je li primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u Kini zbog postojanja znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Komisija je to učinila na temelju raspoloživih dokaza iz dokumentacije, uključujući dokaze sadržane u Izvješću, koji se temelje na javno dostupnim izvorima. Ta analiza obuhvaćala je ispitivanje znatnih vladinih intervencija u gospodarstvu NRK-a općenito, ali i konkretne situacije na tržištu u relevantnom sektoru, uključujući proizvod iz postupka revizije.

(50)

Kineska vlada nije dostavila primjedbe ni dokaze kojima bi potkrijepila ili osporila postojeće dokaze iz dokumentacije predmeta, uključujući Izvješće.

(51)

Kineski gospodarski sustav temelji se na konceptu „socijalističkog tržišnog gospodarstva”. Taj je koncept sadržan u kineskom Ustavu i služi kao temelj za upravljanje gospodarstvom Kine. Temeljno je načelo sljedeće: „socijalističko javno vlasništvo proizvodnih sredstava, točnije u vlasništvu cijelog naroda i kolektivnom vlasništvu radnika”. Gospodarstvo u državnom vlasništvu smatra se „pokretačkom silom nacionalnog gospodarstva” i država ima zadaću „osigurati njegovu konsolidaciju i rast” (16). Stoga opći ustroj kineskoga gospodarstva ne samo da omogućuje znatne državne intervencije u gospodarstvo, nego su takve intervencije izričito propisane. Ideja da javno vlasništvo ima prednost pred privatnim vlasništvom prožima cijeli pravni sustav i istaknuta je kao glavno načelo u svim glavnim zakonodavnim aktima. Kineski Zakon o vlasništvu odličan je primjer toga: u njemu se upućuje na primarni stadij socijalizma i državi se povjerava održavanje osnovnog gospodarskog sustava u kojem javno vlasništvo ima glavnu ulogu. Toleriraju se i drugi oblici vlasništva, a zakon im dopušta postojanje uz državno vlasništvo (17).

(52)

Osim toga, na temelju kineskog prava socijalističko tržišno gospodarstvo razvija se pod vodstvom Komunističke partije Kine (KPK). Strukture kineske države i KPK-a međusobno su povezane na svakoj razini (pravnoj, institucionalnoj, osobnoj) i tvore nadstrukturu u kojoj se uloge KPK-a i države ne razlikuju. Izmjenom kineskog Ustava u ožujku 2018. vodeća uloga KPK-a još je naglašenija jer je izričito potvrđena u tekstu članka 1. Ustava. Nakon postojeće prve rečenice te odredbe: „socijalistički sustav temeljni je sustav Narodne Republike Kine” ubačena je nova druga rečenica koja glasi: „glavna značajka socijalizma s kineskim obilježjima vodstvo je Komunističke partije Kine” (18). To pokazuje neupitnu i rastuću kontrolu KPK-a nad kineskim gospodarskim sustavom. Takvo vodstvo i kontrola svojstveni su kineskom sustavu i znatno nadilaze situaciju uobičajenu u drugim zemljama u kojima vlade imaju široku makroekonomsku kontrolu u okviru koje djeluju sile slobodnog tržišta.

(53)

Kineska država provodi intervencionističku gospodarsku politiku kako bi ispunila svoje ciljeve, koji se podudaraju s političkim programom KPK-a umjesto da odražavaju prevladavajuće gospodarske uvjete na slobodnom tržištu (19). Kineske vlasti upotrebljavaju mnogobrojne intervencionističke gospodarske alate, uključujući sustav industrijskog planiranja, financijski sustav i razinu regulatornog okruženja.

(54)

Prvo, na razini opće upravne kontrole smjer kineskoga gospodarstva određuje složeni sustav industrijskog planiranja koji utječe na sve gospodarske aktivnosti u toj zemlji. Svi ti planovi obuhvaćaju sveobuhvatnu i složenu matricu sektora i međusektorskih politika te su prisutni na svim razinama vlasti. Na pokrajinskoj razini planovi su podrobni, a u nacionalnim se planovima postavljaju općenitiji ciljevi. U planovima se utvrđuju i sredstva kojima će se poduprijeti relevantne industrije/sektori te rokovi u kojima se ciljevi moraju postići. Iako je to bio standard u prethodnim ciklusima planiranja, danas se samo u nekim planovima postavljaju izričiti ciljevi za rezultate proizvodnje. Pojedinačni industrijski sektori i/ili projekti izdvajaju se u planovima kao (pozitivni ili negativni) prioriteti u skladu s vladinim prioritetima i za njih se utvrđuju posebni razvojni ciljevi (modernizacija industrije, širenje na međunarodnoj razini itd.). Neovisno o tome jesu li u privatnom ili državnom vlasništvu, gospodarski subjekti moraju djelotvorno prilagoditi svoje poslovne aktivnosti stvarnom stanju koje nastaje sustavom planiranja. Ne samo zbog toga što su planovi obvezujući, nego i zato što se relevantna kineska tijela na svim razinama vlasti pridržavaju sustava planova i u skladu s njime primjenjuju ovlasti koje su im povjerene, čime potiču gospodarske subjekte da se pridržavaju prioriteta utvrđenih u tim planovima (vidjeti i odjeljak 3.2.2.5.) (20).

(55)

Drugo, na razini raspodjele financijskih sredstava u financijskom sustavu Kine prevladavaju poslovne banke u državnom vlasništvu. Pri utvrđivanju i provedbi svoje politike odobravanja zajmova te banke moraju nastojati ispuniti ciljeve vladine industrijske politike umjesto da prvenstveno ocijene gospodarsku vrijednost predmetnog projekta (vidjeti i odjeljak 3.2.2.8.) (21). Isto vrijedi i za druge sastavnice kineskog financijskog sustava kao što su tržišta dionica, tržišta obveznica, tržišta privatnog vlasničkog kapitala itd. Uz bankarski sektor i ti su dijelovi financijskog sektora institucionalno i operativno ustrojeni tako da nisu usmjereni na postizanje maksimalno učinkovitih financijskih tržišta nego na osiguravanje kontrole i omogućivanje intervencija države i KPK-a (22).

(56)

Treće, na razini regulatornog okruženja državne intervencije u gospodarstvu javljaju se u različitim oblicima. Na primjer, pravila o javnoj nabavi redovito se upotrebljavaju za ispunjenje ciljeva politike umjesto gospodarsku učinkovitost, čime se dovode u pitanje tržišna načela u tom području. Primjenjivim zakonodavstvom izričito se propisuje da se javna nabava provodi kako bi se lakše ostvarili ciljevi određeni u državnim politikama. Međutim, priroda tih ciljeva nije jasno definirana pa tijela koja donose odluke imaju veliku slobodu u odlučivanju (23). Slično tome, u području ulaganja kineska vlada ima znatnu kontrolu i utjecaj nad predmetom i iznosom državnih i privatnih ulaganja. Tijela upotrebljavaju provjere ulaganja i različite poticaje, ograničenja i zabrane u području ulaganja kao važne alate za podupiranje ciljeva industrijske politike, kao što je održavanje državne kontrole nad ključnim sektorima ili poticanje domaće industrije (24).

(57)

Ukratko, kineski gospodarski model temelji se na određenim osnovnim aksiomima kojima se predviđaju i potiču raznovrsne državne intervencije. Te znatne vladine intervencije u opreci su sa slobodnim djelovanjem tržišnih sila, što dovodi do poremećaja u djelotvornoj raspodjeli sredstava u skladu s tržišnim načelima (25).

(58)

Poduzeća koja su u vlasništvu ili pod kontrolom države i koja država politički nadzire ili im pruža smjernice ključan su dio gospodarstva u NRK-u.

(59)

Kad je riječ o državnom vlasništvu u sektoru dasaka za glačanje, broj proizvođača dasaka za glačanje u Kini potencijalno je visok, kao što je utvrđeno prethodnom revizijom zbog predstojećeg isteka mjera. Budući da kineska vlada nije podnijela nikakve podatke o tom sektoru i da je on fragmentiran, teško je donositi općenite zaključke o strukturama vlasništva u tom sektoru. Međutim, prema podacima koje je dostavio podnositelj zahtjeva, među dobavljačima ulaznih elemenata za proizvodnju proizvoda iz postupka revizije inputi čelika čine od 40 do 60 % troškova proizvodnje proizvođača dasaka za glačanje. Zbog toga su cijene čelika značajan čimbenik troška u postupku proizvodnje dasaka za glačanje. Komisija u Izvješću navodi da u sektoru čelika kineska vlada i dalje u svojem vlasništvu ima znatan udio društava. Niz velikih proizvođača u državnom je vlasništvu, a neki od njih posebno su izdvojeni u„Planu za prilagodbu i modernizaciju industrije čelika za razdoblje 2016.–2020.” (26) kao primjeri postignuća 12. petogodišnjeg razdoblja planiranja (među njima su Baosteel, Anshan Iron and Steel, Wuhan Iron and Steel itd.). Iako se procjenjuje da je broj poduzeća u državnom vlasništvu i broj društava u privatnom vlasništvu teoretski približno jednak, od pet kineskih proizvođača čelika na popisu deset najvećih svjetskih proizvođača čelika, četiri su poduzeća u državnom vlasništvu (27). Drugim riječima, velik dio proizvodnje ključnog sastavnog dijela dasaka za glačanje u državnom je vlasništvu i stoga podliježe intervenciji države.

(60)

Kad je riječ o državnoj kontroli, vlada i KPK održavaju strukture koje osiguravaju njihov stalan utjecaj nad poduzećima, među ostalim nad onima koja proizvode daske za glačanje i njihove sastavne dijelove. Država (a u mnogim aspektima i KPK) ne samo da aktivno određuje i nadzire način na koji pojedinačna poduzeća provode opće gospodarske politike nego i iskorištava svoje pravo na sudjelovanje u donošenju operativnih odluka te tako ostvaruje određeni stupanj kontrole kineskih poduzeća (28). Elementi koji upućuju na postojanje takva vladina nadzora nad poduzećima u sektoru proizvodnje dasaka za glačanje, kao i u sektorima ulaznih materijala iz kojih se opskrbljuju, dodatno su pojašnjeni u odjeljku 3.2.2.4. Osim toga, kad je riječ o jednom od ključnih sastavnih dijelova koji se upotrebljavaju u daskama za glačanje, točnije o varenim čeličnim cijevima koje čine od 25 do 30 % ukupnog troška proizvodnje, Komisija je prethodno utvrdila postojanje državne intervencije čak i kada nije bilo državnog vlasništva nad proizvodnim društvima ili je ono bilo djelomično, zbog čega poslovne odluke nisu donošene na temelju tržišnih signala (29). Ispitnim postupkom došlo se do zaključka da u kineskom sektoru varenih čeličnih cijevi dolazi do znatnog uplitanja države, što utječe na troškove proizvođača dasaka za glačanje budući da ih taj sektor u velikoj mjeri opskrbljuje.

(61)

Analiza političkog nadzora države i pružanja smjernica u sektoru proizvodnje dasaka za glačanje i sektoru čelika, glavnom dobavljaču ulaznih materijala, utvrđena je u odjeljcima 3.2.2.4. i 3.2.2.5. u nastavku. Uz visoku razinu vladina nadzora i intervencija u tim sektorima, kako je opisano u tim odjeljcima, čak ni proizvođači dasaka za glačanje u privatnom vlasništvu ne mogu poslovati u tržišnim uvjetima.

(62)

Stoga je Komisija zaključila da na tržištu dasaka za glačanje i njegovih ključnih dobavljača u NRK-u u znatnoj mjeri djeluju poduzeća koja su u vlasništvu, pod kontrolom kineske vlade odnosno koja kineska vlada politički nadzire ili im pruža smjernice. Komisija je zaključila i da na tržištu ključnih čeličnih sastavnih dijelova dasaka za glačanje u znatnoj mjeri djeluju poduzeća koja su u vlasništvu ili pod kontrolom državnih tijela odnosno koja tijela politički nadziru ili im pružaju smjernice.

(63)

Kineska država može utjecati na cijene i troškove svojom prisutnošću u poduzećima. Primjerice, ćelije KPK-a u poduzećima u državnom i privatnom vlasništvu značajan su način na koji država može utjecati na donošenje poslovnih odluka. U skladu s pravom trgovačkih društava NRK-a, u svakom društvu mora se uspostaviti organizacija KPK-a (s najmanje tri člana KPK-a kako je određeno u Statutu KPK-a (30)), a društvo je dužno osiguratipotrebne uvjete za aktivnosti partijske organizacije. Čini se da se u prošlosti taj zahtjev nije strogo poštovao niti se strogo provodio. Međutim, barem od 2016. KPK je ojačao svoja prava na kontrolu poslovnih odluka poduzeća u državnom vlasništvu kao političko načelo. Zabilježeno je i da KPK vrši pritisak na privatna društva da na prvo mjesto stave„patriotizam” te da se pridržavaju partijske stege (31). U 2017. zabilježeno je da partijske ćelije postoje u 70 % od približno 1,86 milijuna društava u privatnom vlasništvu i da se organizacije KPK-a sve više potiče da imaju konačnu riječ u donošenju poslovnih odluka u društvima u kojima djeluju (32). Ta se pravila primjenjuju općenito na cijelo kinesko gospodarstvo i sve sektore unutar njega, uključujući sektor proizvodnje dasaka za glačanje. Stoga je utvrđeno da se ta pravila primjenjuju i na proizvođače dasaka za glačanje i na dobavljače njihovih ulaznih materijala.

(64)

Primjerice, strukture KPK-a preklapaju se s upravljačkim tijelom barem jednog proizvođača dasaka za glačanje, točnije Since Hardware (Guangzhou) Co. Ltd., društva koje ima „vodeću ulogu” na tržištu u pogledu djelatnosti proizvodnje i izvoza (33). Komisija je utvrdila da je predsjednik Upravnog odbora i izvršni direktor tog društva član Narodnog političkog savjetodavnog vijeća u općini Guangzhou i član Stalnog odbora Narodnog političkog savjetodavnog vijeća u okrugu Guangzhou Huadu (34).

(65)

To izravno upućuje na upletanje vlade, na primjer, prisutnošću i miješanjem KPK-a i upletanjem kineske vlade u cijene i troškove proizvodnje dasaka za glačanje.

(66)

Prisutnost i intervencija države na financijskim tržištima (vidjeti i odjeljak 3.2.2.8.) te u nabavi sirovina i ulaznih materijala stvaraju dodatne poremećaje na tržištu (35). Komisija je u kontekstu čeličnih sastavnih dijelova dasaka za glačanje nedavnim ispitnim postupcima otkrila usku povezanost između postupaka odlučivanja kineskih proizvođača proizvoda od čelika i kineske države, a posebice KPK-a (36).

(67)

Na temelju svega prethodno navedenoga Komisija je zaključila da prisutnost države u kineskim poduzećima, uključujući poduzeća u sektoru proizvodnje dasaka za glačanje te u financijskom sektoru i sektorima drugih ulaznih materijala, u kombinaciji s okvirom opisanim u odjeljku 3.2.2.3. i sljedećim odjeljcima, omogućuje kineskoj vladi da utječe na cijene i troškove.

(68)

Smjerom kineskoga gospodarstva uvelike se upravlja u okviru razrađenog sustava planiranja u kojem se utvrđuju prioriteti i postavljaju ciljevi na koje se moraju usredotočiti središnja vlast i lokalne vlasti. Relevantni planovi postoje na svim razinama vlasti i obuhvaćaju gotovo sve gospodarske sektore. Ciljevi iz instrumenata planiranja obvezujući su, a tijela na svakoj administrativnoj razini nadziru način na koji odgovarajuća niža razina vlasti provodi te planove. Sustav planiranja u Kini općenito dovodi do toga da se resursi usmjeravaju u sektore za koje je vlada utvrdila da su strateški ili u nekom drugom političkom smislu važni, umjesto da ih raspodjeljuje u skladu s tržišnim silama (37).

(69)

Iako se činilo da ne postoje nikakve javne politike i/ili dokumenti o javnim politikama za sektor proizvodnje dasaka za glačanje, Komisija je utvrdila da se na proizvodnju dasaka za glačanje i dalje primjenjuju dokumenti općeg centralnog planiranja, što je potvrđeno i specijaliziranim ispitivanjem kineskog tržišta dasaka za glačanje. (38) U tom je ispitivanju provedena posebna analiza razvoja sektora s obzirom na kontekst ostvarenja 13. centralnog petogodišnjeg plana.

(70)

Osim toga, prema podacima koje je dostavio podnositelj zahtjeva, od 40 do 60 % troškova proizvodnje dasaka za glačanje odnosi se na razne ulazne materijale koji se upotrebljavaju u proizvodnji dasaka za glačanje. I druge sirovine, uključujući kemijske ulazne materijale (pjene, plastike, boje ili prevlake) i tekstilne inpute (pamučnu tkaninu), utječu na strukturu troškova i cijena u proizvodnji dasaka za glačanje. Komisija je u tom pogledu utvrdila znatne državne intervencije u sirovine koje se upotrebljavaju za proizvodnju dasaka za glačanje (39). Velik broj utvrđenih dokumenata o javnim politikama i mjera može utjecati na slobodno djelovanje tržišnih sila na tržištu navedenih sirovina te time utjecati i na cijene sastavnih dijelova dasaka za glačanje te na troškove proizvodnje proizvoda iz postupka revizije.

(71)

Na primjer, čelik je obuhvaćen „Planom za prilagodbu i modernizaciju industrije čelika za razdoblje 2016.–2020.” („13. petogodišnji plan za čelik”), koji obuhvaća gotovo sve aspekte razvoja ove industrije, uključujući ciljeve povezane s proizvodnim kapacitetom, modernizaciju i osiguranje učinkovite opskrbe, restrukturiranje industrije, financijsku potporu, kvantitativne ciljeve i zemljopisni položaj tvornica čelika. Slično tome, u 13. petogodišnjem planu za petrokemijsku i kemijsku industriju (2016.–2020.) utvrđuju se strogi propisi za kemijski sektor, koji obuhvaćaju sirovine koje se upotrebljavaju u proizvodnji dijelova bicikala, kao što su guma, boje i plastika.

(72)

Uz to, sektor čelika karakterizira velika prisutnost poduzeća u državnom vlasništvu (vidjeti uvodnu izjavu 59.). Sektor čelika strogo se regulira nizom planova, direktiva i drugih dokumenata koji se odnose na čelik, a izdani su na nacionalnoj, regionalnoj i općinskoj razini, kao što je „Plan za prilagodbu i modernizaciju industrije čelika za razdoblje 2016.–2020.”. U tom se planu navodi da je industrija čelika „važan osnovni sektor kineskoga gospodarstva, nacionalni temelj” (40).

(73)

U „Katalogu smjernica za restrukturiranje industrije (inačica iz 2011.) (izmjena iz 2013.)” (41) („Katalog”) željezo i čelik navode se kao poticane industrije. Točnije, u Katalogu se potiču „razvoj i primjena tehnologija za visokokvalitetne i moderne proizvode od čelika veće učinkovitosti, uključujući, no ne ograničavajući se na automobilske limove visoke čvrstoće ne manje od 600 MPa, visokoučinkovite čelične cjevovode za prijenos nafte i plina, široke i debele ploče visoke čvrstoće za plovila, čelik za brodostrojarstvo, ploče umjerene debljine ne manje od 420 MPa za zgrade, mostove i ostale konstrukcije, čelik za brze željeznice i željeznice za teške terete, silicijski čelik s malim gubitkom željeza i visokom magnetnom indukcijom, čelik otporan na koroziju i habanje, legirani nehrđajući čelik koji štedi resurse (moderni feritni nehrđajući čelik, dupleksni nehrđajući čelik i nehrđajući čelik s dušikom), posebne čelične šipke i žičane šipke za visokoučinkovite osnovne dijelove (visokoučinkoviti zupčanici, vijci razreda 12,9 ili višeg, opruge visoke čvrstoće i ležajevi s dugim vijekom trajanja) te visokokvalitetne posebne kovane materijale od čelika (među ostalim alatni i kalupni čelik, nehrđajući čelik i čelik za strojeve)”. Primjena Kataloga potvrđena je u nedavnom antisubvencijskom ispitnom postupku o određenim toplovaljanim plosnatim proizvodima od željeza, nelegiranog ili drugog legiranog čelika („HRF”) podrijetlom iz NRK-a (42).

(74)

Znatne državne intervencije prisutne su i u kineskom kemijskom sektoru. Kao prvo, u tom sektoru prevladavaju poduzeća u državnom vlasništvu. Neka od najvećih društava koja proizvode kemikalije u Kini poduzeća su u državnom vlasništvu i državno vlasništvo čini znatan udio ukupne imovine društava za proizvodnju kemikalija (43). Drugo, država nadzire kemijski sektor raznim planskim i regulativnim dokumentima koje izdaju daljnja zakonodavna i administrativna tijela na svim razinama vlasti. Sve te mjere planiranja provode se na različitim razinama uprave, na diskrecijski, kontroliran i sustavan način, uz redovito preispitivanje koje provodi vlada (44).

(75)

Kako Komisija navodi u Izvješću, 13. petogodišnji plan za petrokemijsku i kemijsku industriju (2016.–2020.), koji je objavilo kinesko Ministarstvo industrije i informacijske tehnologije (MIIT) 18. listopada 2016., opći je planski dokument kojim se uređuje kemijski sektor. Planom se usmjerava razvoj petrokemijske i kemijske industrije u razdoblju od 2016. do 2020., u skladu s odredbama 13. nacionalnog petogodišnjeg plana i strategijom „Made in China 2025”. U planu se utvrđuju ciljevi razvoja i navode smjernice za ciljeve proizvodnje prema granama industrije, ali i uvodi državni nadzor nad proizvodnim kapacitetom i poslovnim odlukama (45). Među proizvodima obuhvaćenima planom nekoliko je ulaznih materijala koji se upotrebljavaju u proizvodnji dasaka za glačanje, ponajprije boja/materijal za premazivanje u obliku smjesa epoksida/poliestera (46). Isto tako, država upravlja tržištem navedenih proizvoda i na razini provincija, kao što je provincija Hebei, uz pomoć (47)13. petogodišnjeg plana za razvoj petrokemijske industrije u provinciji Hebei, kojim se utvrđuju smjerovi razvoja pojedinih podsektora, uključujući primjenu regulacije kapaciteta (što obuhvaća boje i poliestere).

(76)

Kineska država upravlja tržištem još jednog ulaznog materijala za proizvodnju dasaka za glačanje – pamučne tkanine – i to planskim dokumentima, ponajprije općim 13. petogodišnjim planom za razvoj tekstilne industrije. Tim se planom utvrđuje politika za: „poboljšanje upravljanja uvoznim kvotama za pamuk; povećanje stope iskorištenosti kvota; ispunjavanje potražnje tekstilnih poduzeća za kvalitetnim pamukom; uspostavljanje poveznice između minimalne cijene pamuka iz rezervi te cijena na domaćem i stranom promptnom tržištu, ubrzanje apsorpcije pamuka iz rezervi; daljnje poboljšanje mehanizma formiranja cijene pamuka, politike subvencija ciljanih cijena pamuka i popravnih mjera za trgovinu pamukom” (48). Takva se usmjerenja politike odražavaju i u smjernicama za pojedine sektore, osobito u 13. petogodišnjem planu za razvoj pamučne tekstilne industrije koji je objavilo Kinesko udruženje pamučne tekstilne industrije. Tim se planom prvenstveno utvrđuju ciljevi razvoja industrije pamuka za 2020., uključujući povećanje omjera trgovine, dobiti i izvoza, te ciljevi proizvodnje (49). u skladu sa smjernicama koje izdaje država u vezi s razvojem relevantnih industrija”, ponajprije […] „izmjenom propisa o trgovanju radi prerade u skladu s proizvodnjom pamučnog tekstila” ili „osiguranjem usklađenosti s relevantnim katalozima za industriju koje izmjenjuje i izdaje država” (50).

(77)

Kao što je vidljivo u prethodno navedenim planskim dokumentima, čini se da kineska vlada upravlja razvojem tržišta ne samo u sektoru dasaka za glačanje, nego i u slučaju velike većine ulaznih materijala koji čine glavne sastavne dijelove dasaka za glačanje, u skladu s nizom instrumenata politike i direktiva koji su, među ostalim, povezani sa sljedećim: strukturom i restrukturiranjem tržišta, sirovinama, upravljanjem kapacitetima, asortimanom proizvoda, modernizacijom itd. Kineska vlada tim i drugim sredstvima usmjerava i kontrolira cijeli niz aspekata razvoja i funkcioniranja navedenih sektora (51). Trenutačni problem prekomjernog kapaciteta koji je prisutan u kineskim sektorima čelika i kemikalija jasan je primjer posljedica politika kineske vlade i poremećaja u tim sektorima koji iz njih proizlaze (52). Ti poremećaji zatim utječu na cijene ključnih sastavnih dijelova dasaka za glačanje i tako dovode do poremećaja u troškovima njihove proizvodnje, koji se zbog toga više ne mogu smatrati tržišno utemeljenima.

(78)

Ukratko, Komisija je utvrdila da kineska vlada donosi javne politike kojima utječe na sile slobodnog tržišta u sektoru proizvodnje dasaka za glačanje, ponajprije djelujući na sile slobodnog tržišta u sektorima iz kojih se dobavljaju svi sastavni dijelovi dasaka za glačanje.

(79)

Prema podacima u dokumentaciji kineski stečajni sustav nije primjeren za ispunjavanje svojih glavnih ciljeva, kao što su pravedno podmirenje potraživanja i dugova te zaštita zakonskih prava i interesa vjerovnika i dužnika. Izgleda da je razlog tome činjenica da je, iako se kineski zakon o stečaju službeno temelji na načelima koja su slična onima u odgovarajućim zakonima u drugim zemljama, jedno od glavnih obilježja kineskog sustava njegova sustavna nedovoljna provedba. S obzirom na veličinu gospodarstva te zemlje, broj stečaja izrazito je malen, a jedan od razloga jest niz nedostataka u stečajnim postupcima, koji praktično služe za odvraćanje od pokretanja stečaja. Nadalje, država i dalje ima jaku i aktivnu ulogu u stečajnim postupcima i često izravno utječe na ishod postupaka (53).

(80)

Osim toga, nedostaci u sustavu prava vlasništva posebno su očiti kad je riječ o vlasništvu zemljišta i pravima na korištenje zemljištem u Kini (54). Sva su zemljišta u vlasništvu kineske države (kolektivno vlasništvo nad ruralnim zemljištima i državno vlasništvo nad urbanim zemljištima). Njihova raspodjela i dalje isključivo ovisi o državi. Postoje pravne odredbe čiji je cilj transparentno ustupanje prava na korištenje zemljištem po tržišnim cijenama, na primjer, uvođenjem postupaka nadmetanja. Međutim, te se odredbe redovito ne poštuju s obzirom na to da određeni kupci zemljišta dobivaju besplatno ili po cijenama nižima od tržišnih (55). Nadalje, vlasti često nastoje ostvariti posebne političke ciljeve, kao što je provedba gospodarskih planova pri dodjeli zemljišta (56).

(81)

Baš kao i drugi sektori kineskoga gospodarstva, sektor dasaka za glačanje podliježe uobičajenim odredbama kineskih zakona o stečaju, o trgovačkim društvima i o vlasništvu. Zbog toga je i sektor dasaka za glačanje podložan poremećajima „odozgo”, koji su posljedica diskriminatorne primjene ili neodgovarajuće provedbe stečajnog zakona i zakona o vlasništvu. Osim toga, u prethodnom ispitnom postupku utvrđeno je da je država odgovorna za poremećaje poslova u vezi s pravima na korištenje zemljištem (57). U ovom se ispitnom postupku nije otkrilo ništa što bi dovelo u pitanje te ocjene. Tako je Komisija preliminarno zaključila da kineski zakoni o stečaju i vlasništvu ne funkcioniraju pa nastupaju poremećaji kad se inače nesolventnim društvima održava solventnost te pri ustupanju prava na korištenje zemljištem u NRK-u.

(82)

Sustav tržišno utemeljenih plaća ne može se u potpunosti razviti u Kini jer je radnicima i poslodavcima onemogućeno ostvarivanje prava na kolektivno udruživanje. Kina nije ratificirala niz temeljnih konvencija Međunarodne organizacije rada (ILO), posebno one koje se odnose na slobodu udruživanja i kolektivno pregovaranje (58). Na temelju domaćeg prava djeluje samo jedna sindikalna organizacija. Međutim, ta organizacija nije neovisna od državnih tijela i tek se neznatno uključuje u kolektivno pregovaranje i zaštitu prava radnika (59). Nadalje, mobilnost kineske radne snage ograničena je sustavom registracije kućanstava, kojim je pristup svim davanjima iz sustava socijalne sigurnosti i ostalim davanjima ograničen na lokalne stanovnike određenog administrativnog područja. To obično dovodi do toga da su radnici koji nemaju prijavljeno boravište na lokalnom području u osjetljivom radnom položaju i primaju manje prihode od osoba s prijavljenim boravištem (60). To dovodi do poremećaja u troškovima plaća u Kini.

(83)

Opisani kineski sustav zakonodavstva o radu primjenjuje se i na sektor proizvodnje dasaka za glačanje i dobavljače ključnih ulaznih materijala, uključujući sektor čelika, kemikalija i tekstila. Poremećaji u troškovima plaća stoga izravno (s obzirom na to da rad čini od 15 do 35 % troška proizvodnje dasaka za glačanje) i neizravno (pri pristupu kapitalu ili inputima društava u kojima se primjenjuje isti sustav rada u Kini) utječu na sektor dasaka za glačanje.

(84)

Stoga je Komisija zaključila da su u sektoru proizvodnje dasaka za glačanje i u sektorima njihovih ključnih sastavnih dijelova narušeni troškovi plaća.

(85)

Poslovni subjekti u Kini suočavaju se s različitim poremećajima u pristupu kapitalu.

(86)

Prvo, kineski financijski sustav karakterizira jaki položaj banaka u državnom vlasništvu (61), koje pri omogućavanju pristupa financijskim sredstvima osim gospodarske održivosti projekta uzimaju u obzir i druge kriterije. Slično kao nefinancijska poduzeća u državnom vlasništvu, banke su povezane s državom ne samo vlasništvom nego i osobnim vezama (izvršne direktore velikih financijskih institucija u državnom vlasništvu naposljetku imenuje KPK) (62) te banke, kao i nefinancijska poduzeća u državnom vlasništvu, redovito provode javne politike koje je osmislila vlada. Pritom banke moraju ispuniti izričitu pravnu obvezu poslovanja u skladu s potrebama nacionalnog gospodarskog i društvenog razvoja te prema smjernicama iz državnih industrijskih politika (63). To je dopunjeno dodatnim pravilima prema kojima se financiranje mora usmjeriti u sektore za koje vlada utvrdi da su poticani ili u nekom drugom smislu važni (64).

(87)

Iako se u različitim pravnim odredbama upućuje na potrebu poštovanja uobičajenog bankarskog poslovanja i bonitetnih pravila, kao što je potreba ispitivanja kreditne sposobnosti zajmoprimca, na temelju velike većine dokaza, uključujući nalaze ispitnih postupaka trgovinske zaštite, može se zaključiti da te odredbe imaju samo sporednu ulogu u primjeni različitih pravnih instrumenata.

(88)

Nadalje, rejting obveznica i kreditni rejting često se iskrivljuju zbog različitih razloga, među ostalim, zbog toga što na procjenu rizika utječu strateška važnost društva za kinesku vladu i snaga nekog implicitnog vladina jamstva. Procjene uvelike upućuju na to da kineski kreditni rejtinzi sustavno odgovaraju nižim međunarodnim rejtinzima.

(89)

To dovodi do sklonosti kreditiranja poduzeća u državnom vlasništvu, velikih privatnih društava s dobrim vezama i društava u ključnim industrijskim sektorima, što znači da dostupnost i trošak kapitala nisu jednaki za sve sudionike na tržištu.

(90)

Drugo, troškovi zaduživanja održavaju se na umjetno niskoj razini kako bi se potaknuo rast ulaganja. To je dovelo do prekomjerne uporabe kapitalnih ulaganja sa sve manjim povratima ulaganja. Primjer je za to nedavni rast učinka korporativne poluge u državnom sektoru unatoč naglom padu profitabilnosti, što navodi na zaključak da mehanizmi koji djeluju u bankarskom sustavu ne reagiraju na način uobičajen u poslovnom okruženju.

(91)

Treće, iako je u listopadu 2015. postignuta liberalizacija nominalnih kamatnih stopa, cjenovni signali i dalje nisu rezultat sila slobodnog tržišta, nego na njih utječu poremećaji izazvani djelovanjem države. Naime, udio kreditiranja po referentnoj stopi ili stopi nižoj od nje iznosi 45 % u ukupnom kreditiranju, a sve je češće odobravanje ciljanih kredita s obzirom na to da se njihov udio znatno povećao od 2015. unatoč pogoršanju gospodarskih uvjeta. Umjetno niske kamatne stope dovode do određivanja preniskih cijena te time do prekomjernog iskorištavanja kapitala.

(92)

Opći kreditni rast u Kini upućuje na sve lošiju učinkovitost raspodjele kapitala bez ikakvih znakova ograničavanja kredita koji bi se mogli očekivati u okruženju nenarušenog tržišta. Zbog toga je posljednjih godina zabilježen nagli porast broja loših kredita. Suočena s rastućim brojem rizičnih dugova, kineska je vlada odlučila izbjeći neispunjenje obveza. Stoga se rješavanju problema loših dugova pristupilo odgodom otplate duga, čime su se stvorila tzv. zombi poduzeća ili prijenosom vlasništva nad dugom (npr. spajanjem ili zamjenom duga za vlasnički udio), a da pritom zapravo niti je riješen opći problem zaduženosti niti su uklonjeni njegovi glavni uzroci.

(93)

Unatoč koracima koji su nedavno poduzeti radi liberalizacije tržišta, na sustav kreditiranja poduzeća u Kini utječu znatni sustavni problemi i poremećaji izazvani neprestanim uplitanjem države u tržišta kapitala.

(94)

Od tog su financijskog sustava imali koristi proizvođači dasaka za glačanje ili njihovi dobavljači sirovina i drugih ulaznih materijala. Zapravo, ispitnim postupkom je utvrđeno da se na sektor dasaka za glačanje primjenjuju ista pravila koja podliježu općim velikim državnim intervencijama u financijski sustav. Takav sustav znatno narušava tržišne uvjete u svakoj fazi proizvodnje konačnog proizvoda i ulaznih materijala.

(95)

S obzirom na prethodno navedeno, Komisija je zaključila da su kineski proizvođači dasaka za glačanje imali pristup financijskim sredstvima koja odobravaju institucije koje provode ciljeve javnih politika ili na drugi način ne djeluju neovisno o državi.

(96)

Komisija je istaknula da su poremećaji opisani u Izvješću karakteristični za kinesko gospodarstvo. Raspoloživi dokazi pokazuju upravo suprotno, odnosno da se sve činjenice o kineskom sustavu prethodno opisanom u odjeljcima od 3.2.2.2. do 3.2.2.5. i u dijelu A Izvješća te sva njegova obilježja mogu uočiti u cijeloj zemlji i u svim gospodarskim sektorima. Isto vrijedi i za čimbenike proizvodnje prethodno opisane u odjeljcima od 3.2.2.6. do 3.2.2.8. te u dijelu II. Izvješća.

(97)

Komisija podsjeća da je za proizvodnju dasaka za glačanje potreban širok raspon ulaznih elemenata. Kada proizvođači dasaka za glačanje kupuju/ugovaraju nabavu tih materijala, cijene koje plaćaju (i koje se iskazuju kao njihovi troškovi) očito su izložene istim prethodno navedenim sustavnim poremećajima. Na primjer, dobavljači ulaznih elemenata zapošljavaju radnu snagu koja je izložena poremećajima. Mogli bi pozajmiti novac koji je izložen poremećajima u financijskom sektoru/raspodjeli kapitala. Osim toga, dio su sustava planiranja koji se primjenjuje na svim razinama vlasti i u svim sektorima. Ni u ovom ispitnom postupku nisu prikupljeni dokazi o suprotnom.

(98)

Zbog toga ne samo da se ne mogu upotrijebiti domaće prodajne cijene proizvoda iz postupka revizije, nego su i troškovi ulaznih materijala (uključujući sirovine, energiju, zemljište, financiranje, radnu snagu itd.) nepouzdani jer na određivanje njihovih cijena utječe znatna vladina intervencija, kako je opisano u dijelovima A i B Izvješća. Naime, državne intervencije opisane u odnosu na raspodjelu kapitala, zemljišta, rada, energije i sirovina prisutne su u cijelom NRK-u. To znači, na primjer, da je ulazni materijal koji je spajanjem niza faktora proizvodnje proizveden u Kini izložen znatnim poremećajima. Isto vrijedi i za ulazne materijale za dobivanje ulaznih materijala itd.

(99)

Analiza iz odjeljaka od 3.2.2.2. do 3.2.2.9., koja je uključivala ispitivanje svih raspoloživih dokaza o intervenciji Kine općenito u vlastitom gospodarstvu i u sektoru proizvodnje dasaka za glačanje (uključujući proizvod iz postupka revizije), pokazala je da cijene ili troškovi, uključujući troškove sirovina, energije i radne snage, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječe znatna vladina intervencija u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, što je vidljivo u stvarnom ili potencijalnom utjecaju jednog od relevantnih elemenata navedenih u njoj ili više njih. Na temelju toga i zbog nesuradnje kineske vlade Komisija je zaključila da u ovom slučaju nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti.

(100)

Stoga je Komisija pristupila izračunu uobičajene vrijednosti isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene ili referentne vrijednosti, odnosno u ovom slučaju na temelju odgovarajućih troškova proizvodnje i prodaje u primjerenoj reprezentativnoj zemlji, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, kako je objašnjeno u odjeljku u nastavku.

(101)

Kriteriji za odabir reprezentativne zemlje bili su sljedeći:

(102)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 28., Komisija je u bilješci od 6. rujna obavijestila zainteresirane strane da je utvrdila tri zemlje koje bi mogle biti reprezentativne, a to su: Brazil, Srbija i Turska te je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe i predlože druge zemlje. Samo jedan od podnositelja zahtjeva podnio je primjedbe i podržao odabir Turske, navodeći razloge protiv odabira Brazila i Srbije. Nitko nije predložio neku drugu zemlju.

(103)

Brazil, Srbija i Turska pripadaju kategoriji zemalja sličnog stupnja gospodarskog razvoja kao NRK, odnosno Svjetska banka svrstava ih u kategoriju zemalja s „visokim srednjim dohotkom”.

(104)

Mali broj zemalja u svijetu proizvodi proizvod iz postupka revizije. Komisija je nakon analize raspoloživih podataka, a posebno podataka GTA-a i Orbisa, utvrdila da su Brazil, Srbija i Turska zemlje koje bi mogle biti reprezentativne za ovaj ispitni postupak.

(105)

Jedan od podnositelja zahtjeva podnio je primjedbe u kojima je naveo da razine proizvodnje i domaće potrošnje proizvoda iz postupka revizije u Brazilu i Srbiji nisu značajne. Tvrdio je da proizvođači u tim zemljama kupuju proizvod iz postupka revizije iz NRK-a kako bi dopunili vlastitu proizvodnju.

(106)

Komisija je u odgovoru na te tvrdnje istaknula da podnositelj zahtjeva nije podnio nikakve dokaze o razini proizvodnje u tim zemljama te da nije naveo nikakve razloge zbog kojih se takva razina ne bi trebala smatrati značajnom. Budući da nije bilo dokaza koji pokazuju suprotno, Komisija je na temelju raspoloživih informacija potvrdila da se u tim trima zemljama proizvodi proizvod iz postupka revizije i stoga je odbacila tu tvrdnju.

(107)

Komisija je pažljivo analizirala sve relevantne podatke koji su bili raspoloživi u dokumentaciji kako bi utvrdila faktore proizvodnje u svim trima zemljama koje bi mogle biti reprezentativne i zaključila je sljedeće:

(108)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti. Osim toga, mora se utvrditi vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi se obuhvatili troškovi koji nisu uključeni u faktore proizvodnje. Zbog toga je Komisija ispitala postoje li proizvođači proizvoda iz postupka revizije u navedenim trima zemljama za koje su javno dostupni financijski podaci tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(109)

Za odabir je upotrijebljena baza podataka Orbis. Budući da proizvodnja dasaka za glačanje obično nije primarna djelatnost, za taj odabir utvrđeno je i upotrijebljeno nekoliko oznaka NACE (70):

Te su se oznake odnosile na proizvođače dasaka za glačanje koji su Komisiji bili poznati iz zahtjeva za reviziju i određenih prethodnih ispitnih postupaka navedenih u uvodnim izjavama od 1. do 6.

(110)

Na temelju prethodno navedenog ispitnog postupka na popisu zemalja koje proizvode daske za glačanje, a imaju stupanj gospodarskog razvoja sličan stupnju gospodarskog razvoja NRK-a (tj. Argentina, Brazil, Ekvador, Južna Afrika, Kolumbija, Malezija, Meksiko, Peru, Rusija, Srbija, Tajland i Turska), utvrđena su 433 aktivna društva s raspoloživim financijskim podacima tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Prema raspoloživim informacijama činilo se da samo sljedećih pet trgovačkih društava proizvodi daske za glačanje:

Tablica 1

Popis društava

(111)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na taj popis i dopuniti ga dodatnim društvima koja su im poznata i za koja postoje javno dostupni podaci, a nalaze se u zemlji koja bi mogla biti reprezentativna. Nije bilo primjedbi na popis odabranih društava.

(112)

Iz Komisijine analize proizašlo je da navedeno društvo u Srbiji prodaje samo dva modela dasaka za glačanje te da navedena društva u Brazilu prodaju i mnoge druge proizvode osim dasaka za glačanje, koji vrlo vjerojatno čine veći dio njihova prometa i njihovih troškova prodaje te općih i administrativnih troškova. Komisija je stoga zaključila da raspoloživi podaci za ta društva ne bi bili dovoljno reprezentativni za trošak nastao za prodaju dasaka za glačanje.

(113)

Za razliku od toga, Komisija je utvrdila da turska društva prodaju razne daske za glačanje i imaju uži raspon proizvodnje drugih proizvoda te je stoga smatrala da su raspoloživi podaci za ta društva vjerojatno točniji u pogledu proizvodnje i prodaje dasaka za glačanje i primjereniji kao zamjena za podatke o nenarušenom i razumnom iznosu troškova prodaje te općih i administrativnih troškova i dobiti.

(114)

S obzirom na navedeno, Turska je ispunjavala sve kriterije utvrđene u članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe koji su potrebni da bi se smatrala odgovarajućom reprezentativnom zemljom. Komisija je u bilješci od 26. listopada obavijestila zainteresirane strane o namjeri odabira Turske kao reprezentativne zemlje te je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe. Nije primljena nijedna primjedba.

(115)

Komisija je stoga upotrijebila podatke za Tursku i sljedeća društva iz Turske:

za utvrđivanje odgovarajućih troškova proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(116)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) drugim stavkom osnovne uredbe, „[i]zračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”. Osim toga, mora se utvrditi vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi se obuhvatili troškovi koji nisu uključeni u prethodno navedene faktore proizvodnje.

(117)

Zbog nesuradnje kineskih proizvođača izvoznika, Komisija je za utvrđivanje nenarušene vrijednosti režijskih troškova proizvodnje upotrijebila raspoložive informacije u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. Na temelju podataka navedenih u zahtjevu za reviziju Komisija je stoga utvrdila udio režijskih troškova proizvodnje (71) u ukupnim troškovima proizvodnje, izraženo u obliku postotka. Taj je postotak zatim primijenjen na nenarušenu vrijednost troška proizvodnje kako bi se izračunala nenarušena vrijednost režijskih troškova proizvodnje s obzirom na proizvedeni model.

(118)

Komisija se za utvrđivanje nenarušenog i razumnog iznosa troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti oslonila na financijske podatke navedenih dvaju turskih društava za 2017.

(119)

Komisija je upotrijebila ponderirane prosječne vrijednosti troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti tih dvaju društava koje su iskazane u bazi podataka Orbis za 2017.

(120)

Komisija je u bilješci od 26. listopada navela da će za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe upotrijebiti bazu podataka GTA kako bi utvrdila nenarušeni trošak svih faktora proizvodnje koji se odnose na sirovine. Komisija je za utvrđivanje troškova prodaje te administrativnih i općih troškova, dobiti i režijskih troškova upotrijebila podatke o radu i financijske podatke Turskog zavoda za statistiku za dva turska društva navedena u uvodnoj izjavi 115., koji su bili dostupni u bazi podataka Orbis.

(121)

Komisija je za utvrđivanje uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe analizirala sve raspoložive podatke za faktore proizvodnje te je odlučila upotrijebiti sljedeće izvore i vrijednosti:

Tablica 2

Faktori proizvodnje za daske za glačanje

(122)

Daska za glačanje obično je tvrd, uzak, plosnat komad materijala zaštićen navlakom otpornom na toplinu na kojemu se glača odjeća ili rublje i često ima sklopivo podnožje. Prema definiciji proizvoda iz postupka revizije koji je obuhvaćen ovim ispitnim postupkom može sadržavati i sustav za odvođenje pare, grijanu gornju ploču, sustav za puhanje, daske za rukave i druge dijelove. Metal je primarna sirovina koja se upotrebljava za daske za glačanje, ponajprije čelik (metalne ploče, cijevi, žica). Druge sirovine koje se upotrebljavaju za proizvodnju dasaka za glačanje uključuju boju/premaz, plastične dijelove, pjenu i tkaninu.

(123)

Struktura troškova ovisi o vrsti daske koja se proizvodi, na primjer, kvalitetnije daske sadržavaju više različitih vrsta materijala od osnovnih dasaka. Komisija se pri utvrđivanju faktora proizvodnje koji se upotrebljavaju u proizvodnji dasaka za glačanje oslonila na zahtjev za reviziju. Kako je prethodno navedeno, nijedna od zainteresiranih strana nije podnijela nikakve primjedbe u tom pogledu. Nenarušena jedinična vrijednost za sve sirovine utvrđena je prema prosječnoj cijeni uvoza u reprezentativnu zemlju iz svih trećih zemalja osim NRK-a tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, kako je navedena u bazi podataka GTA. Uvoz iz NRK-a izuzet je zbog znatnih poremećaja koji postoje u toj zemlji, kako je prethodno utvrđeno u odjeljku 4.2.

(124)

Da bi se utvrdila uobičajena vrijednost prema metodologiji Komisije, tim uvoznim cijenama potrebno je dodati uvozne carine za faktore proizvodnje i materijale koji se uvoze u Tursku te troškove domaćeg prijevoza. To bi dovelo do više uobičajene vrijednosti jer bi se zbog uvoznih carina dodatno povećale uvozne cijene faktora proizvodnje. Rezultat toga bila bi još viša dampinška marža. Komisija je, uzevši u obzir nalaz iz uvodnih izjava 137. i 138. i karakteristike ovog ispitnog postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjera, koji je usmjeren na utvrđivanje nastavka dampinga tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, a ne njegova točnog razmjera, odlučila da nisu potrebne prilagodbe za uvozne carine i domaći prijevoz.

(125)

Turski zavod za statistiku objavljuje podrobne informacije o plaćama u pojedinim gospodarskim sektorima u Turskoj. Komisija je upotrijebila najnovije raspoložive statističke podatke (2016.) (72) o prosječnoj satnici za proizvodni sektor u nekoliko kategorija oznaka NACE REV 2 (točnije, 25, 27 i 32; podaci o plaćama raspoloživi su samo za razinu dvoznamenkastih oznaka) koje su utvrđene za proizvodnju dasaka za glačanje.

(126)

Prosječna mjesečna vrijednost u 2016. korigirana je zbog inflacije primjenom cjenovnog indeksa (73) za domaće proizvođače, koji je objavio Turski zavod za statistiku.

(127)

Prema zahtjevu za reviziju količina energije (električne energije i prirodnog plina) koja se utroši tijekom postupka proizvodnje zanemariva je. Budući da u okviru ispitnog postupka nisu utvrđene informacije kojima bi se mogla opovrgnuti ta tvrdnja, ona je prihvaćena te se za potrebe ispitnog postupka trošak energije smatrao zanemarivim.

(128)

Komisija je do izračunane uobičajene vrijednosti došla s pomoću sljedeća dva koraka.

(129)

Prvo, Komisija je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje. Budući da proizvođači izvoznici nisu surađivali, Komisija se oslonila na informacije o upotrebi svakog faktora (materijala i rada) za proizvodnju triju modela dasaka za glačanje (jeftinijih i skupocjenijih) koje su podnositelji zahtjeva podnijeli u sklopu zahtjeva za reviziju. Komisija je pomnožila faktore iskoristivosti s nenarušenim troškovima po jedinici koji su utvrđeni u reprezentativnoj zemlji Turskoj.

(130)

Drugo, Komisija je na prethodno utvrđene troškove proizvodnje primijenila režijske troškove proizvodnje, troškove prodaje, opće i administrativne troškove i dobit, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 117. Ti su troškovi utvrđeni na temelju financijskih podataka dvaju turskih društava za 2017. (uvodna izjava 115.) i procjena podnositeljâ zahtjeva u njihovu zahtjevu za reviziju. Komisija je nenarušenom trošku proizvodnje dodala sljedeće stavke:

(131)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe. Budući da kineski proizvođači/izvoznici nisu surađivali, nije bilo moguće utvrditi koji su modeli dasaka za glačanje proizvedeni u Kini. Komisija se stoga oslonila na informacije koje je naveo podnositelj zahtjeva u zahtjevu za reviziju u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. U tu su svrhu podnositelji zahtjeva odredili tri modela dasaka za glačanje iz raspona dasaka od jeftinijih do skupocjenijih. Za te je modele utvrđena uobičajena vrijednost.

(132)

Budući da nijedan od kineskih proizvođača izvoznika nije surađivao, uobičajena vrijednost utvrđena je za područje cijele zemlje.

(133)

Zbog nesuradnje, izvozne cijene utvrđene su na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe (vidjeti uvodnu izjavu 40.). Slično kao i u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera (navedenoj u uvodnoj izjavi 6.), Komisija je za utvrđivanje izvoznih cijena upotrijebila podatke o uvozu navedene u bazi podataka iz članka 14. stavka 6.

(134)

Budući da je u bazi podataka iz članka 14. stavka 6. obujam uvoza iskazan u kilogramima, Komisija je preračunala navedene vrijednosti u komade (jedinice) upotrebom ključa za konverziju koji je utvrđen u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera navedenoj u uvodnoj izjavi 6.

(135)

S obzirom na to da su cijene iskazane na osnovi cijena troškova, osiguranja i vozarina („CIF”), Komisija je oduzela iznos za trošak prijevoza između NRK-a i granice EU-a na temelju procjena navedenih u zahtjevu za reviziju.

(136)

Komisija je izračunanu uobičajenu vrijednost utvrđenu u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe usporedila s prosječnom cijenom izvoza franko tvornica u EU kako je prethodno utvrđeno.

(137)

Utvrđene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici EU-a, neocarinjeno, iznosile su od 43 % do 67 %.

(138)

Komisija je stoga zaključila da se damping nastavio u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(139)

Komisija je nakon nalaza dampinga u razdoblju ispitnog postupka revizije analizirala postoji li vjerojatnost nastavka dampinga ako se mjere ukinu.

(140)

Budući da proizvođači/izvoznici iz NRK-a nisu surađivali, Komisija je svoju procjenu temeljila na raspoloživim podacima u skladu s člankom 18. osnovne uredbe, tj. na nalazima prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera navedene u uvodnoj izjavi 6. („prethodna revizija zbog predstojećeg isteka mjera”), na informacijama navedenima u zahtjevu za reviziju, bazi podataka iz članka 14. stavka 6. i na kineskoj bazi podataka. Analizirani su sljedeći elementi: proizvodni kapacitet NRK-a, kineske izvozne cijene za tržišta ostalih trećih zemalja i privlačnost tržišta EU-a.

(141)

S obzirom na to da nisu surađivali, nijedan od kineskih izvoznika/proizvođača nije dostavio informacije o stvarnom proizvodnom kapacitetu u Kini. Nema ni javno dostupnih informacija o daskama za glačanje, kao što su statistički podaci ili ispitivanje tržišta, pa su se nalazi morali temeljiti na informacijama navedenima u zahtjevu i nalazima prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera kao informacijama raspoloživima u skladu s člankom 18. osnovne uredbe.

(142)

U prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera proizvodni kapacitet NRK-a procijenjen je na približno 8 milijuna komada, što je činilo približno 80 % potrošnje u EU-u 2009., dok bi u trenutačnom razdoblju ispitnog postupka revizije ta količina zadovoljila gotovo 100 % potrošnje u EU-u (8,3 milijuna komada – vidjeti uvodnu izjavu 158.). Međutim, prema reviziji radi isteka mjera koju su provela nadležna tijela SAD-a u vezi s istim proizvodom koji je uvezen iz NRK-a u SAD (74), a koja je dovršena 8. ožujka 2016. (75) ponovnim uvođenjem antidampinških mjera na uvoz kineskih dasaka za glačanje do 2021. („revizija radi isteka mjera provedena u SAD-u”), kineski se proizvodni kapacitet povećao od 2009., što ukazuje na to da trenutačni proizvodni kapacitet NRK-a tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije zapravo premašuje potrošnju u EU-u u istom razdoblju.

(143)

Nadalje, prema nalazima prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera kineski proizvođači lako mogu izgraditi dodatni proizvodni kapacitet budući da se postupak proizvodnje uglavnom temelji na radu. Osim toga, kineski proizvođači dasaka za glačanje proizvode i druge proizvode od metala na proizvodnim linijama koji se lako mogu upotrijebiti za proizvodnju dasaka za glačanje. To kineskim proizvođačima omogućava povećanje proizvodnje dasaka za glačanje preusmjeravanjem proizvodnje s jedne proizvodne linije na drugu ovisno o potražnji. Za takvo povećanje kapaciteta nisu potrebna znatna ulaganja ni vještine, što pojednostavljuje prebacivanje s jednog proizvoda na drugi. U okviru ovog ispitnog postupka nisu utvrđene informacije kojima bi se ti nalazi osporili.

(144)

Stoga je zaključeno da su u NRK-u raspoloživi visoki proizvodni kapaciteti koji zadovoljavaju barem gotovo 100 % potrošnje u EU-u i koji se lako mogu dodatno povećati.

(145)

Budući da kineski proizvođači/izvoznici nisu surađivali, Komisija se morala osloniti na raspoložive podatke da bi utvrdila kineske izvozne cijene za tržišta ostalih trećih zemalja. U nedostatku drugih pouzdanijih informacija Komisija je upotrijebila podatke o izvozu iz kineske baze podataka. Iako su podaci prikupljeni na razini osmeroznamenkaste „tarifne oznake” i stoga uz daske za glačanje obuhvaćaju i nekoliko drugih proizvoda za kućanstvo, smatralo ih se najrazumnijom raspoloživom referentnom vrijednosti koja pruža dobru predodžbu o mogućim cijenama na izvoznim tržištima ostalih trećih zemalja.

(146)

Prema podacima iz kineske baze podataka tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije tri najveća izvozna tržišta NRK-a bila su SAD, EU i Japan. Tržišta SAD-a i EU-a velika su tržišta, dok je japansko mnogo manje. Kad je riječ o cijenama, prosječna jedinična cijena za EU bila je viša od cijene za SAD i slična cijeni za Japan.

(147)

Kineski proizvođači/izvoznici nastavili su izvoziti na tržište EU-a po dampinškim cijenama tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije kako je prethodno utvrđeno u uvodnoj izjavi 138. Budući da su kineske izvozne cijene za ostala najvažnija izvozna tržišta slične cijenama za EU (76) ili niže od njih (77), to ukazuje na to da je kretanje izvoza kineskih proizvođača/izvoznika slično i prema ostalim tržištima trećih zemalja. Čini se da je to potvrđeno revizijom radi isteka mjera provedenom u SAD-u, nakon koje su produljene antidampinške mjere u pogledu uvoza kineskih dasaka za glačanje u SAD.

(148)

Analizom kineskog izvoza utvrđeno je da je tržište EU-a i dalje jedno od najvažnijih izvoznih tržišta za kineske proizvođače dasaka za glačanje unatoč antidampinškim mjerama koje su na snazi. Kineske izvozne cijene za druga tržišta u prosjeku su niže od cijena izvoza u EU. To ukazuje na to da je tržište EU-a unosnije i time privlačnije za kineski izvoz. Statistički podaci za Japan pokazuju da je riječ o mnogo manjem tržištu i da se izvoz iz Kine u Japan proteklih nekoliko godina nije znatno povećao. Budući da je potražnja na japanskom tržištu ograničena, nije vjerojatno da će se izvoz iz Kine u Japan znatno povećati.

(149)

To potvrđuje činjenica da je kineski tržišni udio tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije i dalje iznosio 11 % unatoč tomu što su na snazi bile antidampinške mjere (vidjeti uvodnu izjavu 160.). Za približno 80 % uvoza zaslužno je kinesko društvo s najnižom pojedinačnom stopom antidampinške pristojbe. To jasno pokazuje da je EU i dalje privlačno tržište za kineske proizvođače dasaka za glačanje i da bi se uvoz iz NRK-a vjerojatno povećao ako bi se dopustio istek mjera.

(150)

Kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 142., u okviru revizije radi isteka mjera provedene u SAD-u Ministarstvo trgovine SAD-a izdalo je u ožujku 2016. obavijest (78) o nastavku primjene odredbe o antidampinškoj pristojbi na daske za glačanje iz NRK-a dodatnih pet godina, tj. do 2021. Stopa antidampinške pristojbe za „sva ostala društva” iznosi 157,68 % (79) (u odnosu na 42,3 % u EU-u). Tijekom revizije nadležna tijela SAD-a utvrdila su da, iako je još uvijek prisutan uvoz dasaka za glačanje iz NRK-a u SAD, te mjere utječu na njegovo smanjenje (s 1,1 milijun 2012. na 0,43 milijuna 2014.), što se vjerojatno neće promijeniti u skoroj budućnosti.

(151)

Budući da je tržište SAD-a gotovo zatvoreno za kineske proizvođače, vrlo je vjerojatno da bi kineski proizvođači dasaka za glačanje preusmjerili ili ponovno započeli izvoz u EU ako bi se dopustio istek mjera te da bi se takav izvoz provodio po dampinškim cijenama.

(152)

Na temelju prethodno navedenog zaključeno je da je EU privlačno tržište za kineski izvoz.

(153)

Uzimajući u obzir znatni proizvodni kapacitet NRK-a i mogućnost njegova povećanja bez znatnih troškova, kretanje kineskih cijena prema ostalim trećim zemljama i privlačnost tržišta EU-a kineskim proizvođačima/izvoznicima, Komisija je zaključila da postoji velika vjerojatnost da bi ukidanje antidampinških mjera dovelo do nastavka dampinga.

(154)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije istovjetni je proizvod proizvodilo deset poznatih proizvođača u EU-u. Oni čine industriju Unije u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(155)

Utvrđeno je da je ukupna proizvodnja Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iznosila 5,2 milijuna komada. Komisija je tu brojku utvrdila na temelju podataka koje je dostavio podnositelj zahtjeva, a koji su uspoređeni s provjerenim podacima društava u uzorku.

(156)

Potrošnja u EU-u utvrđena je na temelju obujma uvoza navedenog u bazi podataka iz članka 14. stavka 6. i obujma prodaje industrije Unije u EU-u koji je naveo podnositelj zahtjeva. Taj je obujam prodaje provjeren i prema potrebi ažuriran provjerenim podacima proizvođača iz Unije u uzorku.

(157)

Komisija je zbog razloga navedenih u uvodnoj izjavi 133. utvrdila obujam uvoza iz NRK-a na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. U tu je svrhu obujam uvoza iz NRK-a utvrđen na temelju podataka navedenih u bazi podataka iz članka 14. stavka 6.

(158)

Kretanje potrošnje EU-a u razmatranom razdoblju:

Tablica 3

Potrošnja u EU-u

(159)

Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja u EU-u povećala se za 5 %. Do povećanja je došlo 2014. i 2015., nakon čega je potrošnja ostala stabilna.

(160)

Kretanje uvoza u EU iz NRK-a i tržišnog udjela u razmatranom razdoblju:

Tablica 4

Uvoz iz NRK-a i tržišni udio

(161)

U razdoblju od 2014. do 2016. uvoz se smanjio za 53 %, ali se ponovno povećao za 54 % u razdoblju ispitnog postupka revizije. Tijekom razmatranog razdoblja ukupno je smanjen za 27 %. Tržišni udio kineskog uvoza slijedio je ista kretanja, tj. smanjio se s 15,8 % 2014. na 7,1 % 2016., a zatim se ponovno povećao za 3,8 postotnih bodova, dosegavši 10,9 % tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Iako se tržišni udio kineskog uvoza smanjio za ukupno 31 % tijekom razmatranog razdoblja, i dalje je bio značajan.

(162)

Zbog izostanka suradnje kineskih proizvođača izvoznika, prosječna uvozna cijena za uvoz iz NRK-a morala se utvrditi na temelju podataka raspoloživih u skladu s člankom 18. osnovne uredbe, odnosno na temelju podataka iz baze podataka iz članka 14. stavka 6., uz primjenu istog ključa za konverziju koji je utvrđen u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera. Na temelju toga uvozne cijene prvo su se od 2014. do 2015. povećale za 20 %, a zatim se smanjile na razinu iz 2014. Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije cijene su iznosile 8,7 EUR/komad.

Tablica 5

Uvozne cijene

(163)

Kako bi se utvrdilo sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, ponderirana prosječna prodajna cijena proizvođača iz Unije u uzorku naplaćena nepovezanim kupcima na tržištu EU-a, izmijenjena na razinu franko tvornice (tj. bez troškova vozarine u EU-u i nakon oduzimanja popusta i rabata), uspoređena je s odgovarajućom ponderiranom prosječnom uvoznom cijenom, kako je prethodno utvrđena u uvodnoj izjavi 162., na temelju CIF-a, uključujući carinske i antidampinške pristojbe.

(164)

Ta usporedba pokazala je da je, ako se izrazi kao postotak prometa proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, uvoz iz Kine snižavao cijene industrije Unije za 2,3 %. Kad se odbije postojeća antidampinška pristojba, marža sniženja cijena iznosila je 19,4 %.

(165)

Uvoz iz trećih zemalja koji ne podliježe mjerama utvrđen je na temelju baze podataka iz članka 14. stavka 6., kako je opisano u uvodnoj izjavi 156.

Tablica 6

Uvoz iz trećih zemalja koji ne podliježe mjerama

(166)

Obujam uvoza iz svih trećih zemalja koji ne podliježe mjerama povećao se tijekom razmatranog razdoblja za 28 %. Obujam uvoza iz svih trećih zemalja koji ne podliježe mjerama sagledan u cjelini iznosio je približno 2,8 milijuna komada u razdoblju ispitnog postupka revizije, što čini tržišni udio od 32,9 %. Većina uvoza bila je iz Ukrajine i Turske. Od 2014. do 2016. uvoz iz Ukrajine povećan je s 0,7 milijuna komada na 1,0 milijuna komada i toliki je ostao u razdoblju ispitnog postupka revizije. Od 2014. do 2016. uvoz iz Turske prvo je povećan s 0,9 milijuna komada na 1,3 milijuna komada, a zatim je u razdoblju ispitnog postupka revizije smanjen na 1,0 milijuna komada. Tijekom razmatranog razdoblje uvoz iz Indije ostao je relativno stabilan (približno 0,5 do 0,6 milijuna komada). Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja bio je nizak, a tijekom razmatranog razdoblja povećao se s 0,1 milijun komada na 0,2 milijuna komada. Kada se iskaže u obliku tržišnog udjela, u razdoblju ispitnog postupka revizije Ukrajina je narasla za 3 postotna boda na ukupno 12 %, Turska za 1,1 postotni bod na ukupno 11,9 % za, a Indija je pala sa 6,6 % u 2014. na 6,1 %. Tržišni udio ostalih trećih zemalja povećao se s 0,7 % na 2,9 % tijekom razmatranog razdoblja.

(167)

Prosječna cijena uvoza iz Ukrajine smanjila se s 11,3 EUR/komad 2014. na 10,5 EUR/komad tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. U istom razdoblju prosječna cijena uvoza iz Turske blago se povećala, s 10,5 EUR/komad na 10,7 EUR/komad. Cijena uvoza iz Indije znatnije se povećala, sa 7,9 EUR/komad 2014. na 11,0 EUR/komad tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Ponderirana prosječna cijena uvoza iz svih ostalih trećih zemalja, sagledanog u cjelini, ostala je relativno stabilna i povećala se s 10,4 EUR/komad 2014. na 10,8 EUR/komad tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(168)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe ispitivanje učinka dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je ocjenu svih gospodarskih čimbenika i pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(169)

Za potrebe analize štete, pokazatelji štete podijeljeni su u dvije skupine:

(170)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta tijekom razmatranog su se razdoblja kretali na sljedeći način:

Tablica 7

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(171)

Ukupna proizvodnja u Uniji ostala je stabilna tijekom razmatranog razdoblja, a kapacitet se povećao za četiri postotna boda. Takav blagi porast proizvodnog kapaciteta ponajprije je rezultat automatizacije i uvođenja manjih poboljšanja kojima su otklonjena određena uska grla u postupku proizvodnje. Stoga se stopa iskorištenosti kapaciteta smanjila sa 72 % na 69 % tijekom razmatranog razdoblja, što održava povećanje kapaciteta i stalan obujam proizvodnje.

(172)

Obujam prodaje industrije Unije utvrđen je na temelju podataka koje je dostavio podnositelj zahtjeva. Dostavljeni podaci uspoređeni su i prema potrebi ažurirani provjerenim podacima triju proizvođača iz Unije u uzorku.

(173)

Kretanje obujma prodaje industrije Unije u razmatranom razdoblju:

Tablica 8

Obujam prodaje

(174)

Prodaja industrije Unije na tržištu EU-a blago se povećala u razdoblju od 2014. do 2016., nakon čega je ostala stabilna tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Tijekom razmatranog razdoblja ukupno se povećala za 4 %.

(175)

Tržišni udio industrije Unije smanjio se u razmatranom razdoblju s 57,0 % na 56,1 %. To je posljedica činjenice da se prodaja industrije Unije neznatno manje povećala (4 %) od potrošnje u EU-u, koja se povećala za 5 % tijekom razmatranog razdoblja, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 158.

Tablica 9

Tržišni udio

(176)

Kretanje produktivnosti i stope zaposlenosti u razmatranom razdoblju:

Tablica 10

Zaposlenost i produktivnost

(177)

Zaposlenost se u razmatranom razdoblju neznatno mijenjala i ukupno se smanjila za 2 %. Točnije, od 2014. do 2015. došlo je do povećanja, nakon čega je od 2015. do razdoblja ispitnog postupka revizije uslijedilo smanjenje. Produktivnost, izmjerena kao proizvodnja (u komadima) po zaposlenoj osobi godišnje, isto se neznatno mijenjala i ukupno se u razmatranom razdoblju povećala za 2 %. Dva su glavna čimbenika utjecala na broj zaposlenika i produktivnost: jedan je vertikalna integracija postupka proizvodnje, a drugi automatizacija. Vertikalnom integracijom povećala se zaposlenost, dok je automatizacijom smanjen broj zaposlenika, što je općenito dovelo do relativno stabilne zaposlenosti uz manje promjene. U cjelini to je dovelo do povećane produktivnosti.

(178)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 158. i 159., od 2014. do razdoblja ispitnog postupka revizije potrošnja u EU-u povećala se za 5 %. Istodobno, obujam prodaje industrije Unije na tržištu EU-a povećao se za 4 %, a tržišni udio industrije Unije smanjio se za 1 %. Proizvodnja industrije Unije ostala je stabilna, a zaposlenost se tijekom istog razdoblja neznatno smanjila ((2 %), uvodna izjava 177.). Iz toga se može zaključiti da je u razmatranom razdoblju u industriji Unije došlo tek do skromnog rasta koji je bio niži od rasta tržišta.

(179)

Damping je u znatnoj mjeri nastavljen tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Kineski proizvođači izvoznici nastavili su i snižavati prodajne cijene industrije Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(180)

Istodobno je razina uvoza iz Kine u razdoblju ispitnog postupka revizije ostala znatna i činila je 10,9 % tržišnog udjela. Prema tome, utjecaj visine stvarnih dampinških marži iz Kine na industriju Unije ne može se smatrati zanemarivim.

(181)

Kretanje prosječne jedinične prodajne cijene i troška proizvodnje proizvođačâ iz Unije u uzorku prema nepovezanim kupcima u EU-u u razmatranom razdoblju:

Tablica 11

Prodajna cijena i trošak proizvodnje

(182)

Prosječne cijene smanjile su se tijekom razmatranog razdoblja za 6 %. To je smanjenje u određenoj mjeri odražavalo promjenu na tržištu kada su takozvani „hard diskonti” povećali svoj tržišni udio u odnosu na tradicionalne supermarkete, što je dovelo do povećanog pritiska na cijene.

(183)

Jedinična cijena proizvodnje smanjila se tijekom razmatranog razdoblja za 3 % kao posljedica automatizacije i povećane vertikalne integracije koje su dovele do povećanja učinkovitosti. Međutim, prodajne cijene smanjile su se nešto više nego trošak, što je negativno utjecalo na profitabilnost industrije Unije u razdoblju od 2014. do razdoblja ispitnog postupka revizije, kao što je vidljivo u tablici 14.

(184)

Kretanje prosječnih troškova rada tijekom razmatranog razdoblja:

Tablica 12

Troškovi rada

(185)

Prosječne plaće mijenjale su se tijekom razmatranog razdoblja, ali ipak su ostale relativno stabilne. Tijekom razmatranog razdoblja povećale su se za 1 %.

(186)

Stanje završnih zaliha tijekom razmatranog razdoblja kretalo se na sljedeći način:

Tablica 13

Zalihe

(187)

Zalihe su se smanjivale tijekom razmatranog razdoblja i u razdoblju ispitnog postupka revizije bile su 32 % niže nego 2014.

(188)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja kretali su se na sljedeći način:

Tablica 14

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala

(189)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u EU-u kao postotak prometa od te prodaje. Tijekom razmatranog razdoblja profitabilnost industrije Unije postupno se smanjila sa 6,3 % 2014. na 3,6 % u razdoblju ispitnog postupka revizije. Unatoč profitabilnosti, ostvarena dobit tijekom razmatranog razdoblja ostala je ispod ciljne dobiti koja se smatrala primjerenom za ovu industriju u početnom ispitnom postupku (tj. 7,0 %).

(190)

Neto novčani tok od poslovnih aktivnosti prvi put se poboljšao u razdoblju od 2014. do 2015. Zatim se od 2015. do razdoblja ispitnog postupka revizije pogoršao kao i profitabilnost. Stopa ulaganja prvo se smanjila u razdoblju od 2014. do 2015., a zatim se povećala, što je dovelo do ukupnog povećanja od 55 % tijekom razmatranog razdoblja. Velik dio ulaganja bio je usmjeren na poboljšanje vertikalne integracije i automatizacije kako bi se smanjio trošak proizvodnje. Povećanje kapaciteta činilo je samo 4 % i bilo je rezultat povećanja učinkovitosti (vidjeti uvodne izjave 170. i 171.).

(191)

U razdoblju od 2014. do razdoblja ispitnog postupka revizije povrat ulaganja, definiran kao dobit u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja, smanjio se kao i profitabilnost.

(192)

Analiza makroekonomskih pokazatelja pokazala je da se stanje industrije Unije nije znatno promijenilo u razmatranom razdoblju. Proizvodnja industrije Unije, tržišni udio i zaposlenost ostali su na gotovo istim razinama, a obujam prodaje skromno se povećao, ali ipak manje od potrošnje u EU-u. S druge strane, neki su se relevantni mikroekonomski pokazatelji pogoršali, kao što su profitabilnost, novčani tok i povrat ulaganja. Zahvaljujući ulaganjima u vertikalnu integraciju i automatizaciju, industrija Unije uspjela je skromno povećati produktivnost i smanjiti jedinični trošak proizvodnje.

(193)

Istodobno je došlo do promjena u stanju na tržištu, ponajprije u pogledu činjenice da su „hard diskonti” postali važniji čimbenik u distribuciji proizvoda iz postupka revizije. To je dovelo do povećanog pritiska na cijene. U kombinaciji s pritiskom na cijenu dampinškog kineskog uvoza koji je imao znatan tržišni udio i koji je snižavao prodajne cijene industrije Unije tijekom cijelog razmatranog razdoblja, to je dovelo do pogoršanja financijske situacije industrije Unije i smanjenja njezinih cijena više od troška proizvodnje.

(194)

Na temelju prethodno navedenog može se zaključiti da se stanje industrije Unije nije drastično pogoršalo i da su mjere u pogledu kineskog uvoza bile donekle učinkovite. Konkretno, mjerama su spriječeni znatni gubici tržišnog udjela industrije Unije. Međutim, unatoč očitoj stabilizaciji tržišnog udjela i nastojanju smanjenja troškova, profitabilnost industrije Unije smanjila se i ostala je niža od ciljne dobiti (7 %) tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Na temelju toga zaključeno je da industrija Unije nije pretrpjela materijalnu štetu, ali njezino je stanje i dalje osjetljivo.

(195)

Komisija je s obzirom na nalaze navedene u uvodnim izjavama od 192. do 194. ispitala postoji li vjerojatnost ponavljanja štete ako se mjere ukinu. U tu je svrhu analizirala sljedeće elemente: proizvodni kapacitet i rezervni kapaciteti u NRK-u, privlačnost tržišta EU-a, kretanje cijena kineskih proizvođača izvoznika na tržištima ostalih trećih zemalja i vjerojatne razine cijena za EU u slučaju ukidanja mjera te učinak budućeg uvoza na stanje industrije Unije.

(196)

Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 140., budući da kineski proizvođači izvoznici nisu surađivali, analiza se temeljila na članku 18. osnovne uredbe i upotrebi raspoloživih podataka. Komisija se u tome oslanjala na bazu podataka iz članka 14. stavka 6., kinesku bazu podataka i nalaze objavljene u okviru revizije radi isteka mjera provedene u SAD-u (80), koja je prethodno navedena u uvodnoj izjavi 142.

(197)

Kako je utvrđeno u uvodnim izjavama od 142. do 144., kineski je proizvodni kapacitet znatan i čini gotovo 100 % potrošnje u EU-u. Lako se može povećati bez znatnih ulaganja ovisno o kretanjima na tržištu.

(198)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama od 148. do 152., EU je jedno od glavnih izvoznih tržišta dasaka za glačanje iz Kine. To se vjerojatno neće promijeniti u kratkoročnom razdoblju jer su na snazi visoke antidampinške pristojbe na kineski izvoz dasaka za glačanje u SAD (drugo veliko izvozno tržište Kine) koje će vrijediti barem do 2021. U okviru ovog ispitnog postupka utvrđeno je i da je zbog cijena tržište EU-a privlačno kineskim proizvođačima dasaka za glačanje. Stoga će, ako se dopusti istek mjera, kineski proizvođači vjerojatno nastaviti izvoziti na tržište EU-a u velikim količinama i po dampinškim cijenama.

(199)

Komisija je analizirala vjerojatnu razinu cijena kineskog uvoza u EU ako se dopusti istek mjera. Smatralo se da su za to razuman pokazatelj trenutačne razine cijena za EU bez antidampinške pristojbe i razine cijena za druga velika izvozna tržišta. Budući da nijedan kineski proizvođač izvoznik nije surađivao, Komisija je utemeljila analizu na podacima iz baze podataka iz članka 14. stavka 6. i kineske baze podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe.

(200)

Prosječna izvozna cijena kineskih proizvođača izvoznika na tržište EU-a bez antidampinške pristojbe u razdoblju ispitnog postupka revizije bila je znatno niža od cijene industrije Unije na tržištu EU-a, u čemu je vidljiva marža sniženja cijena od 19,4 %. Kineske uvozne cijene (bez antidampinške pristojbe) (8,7 EUR/komad) zapravo su isto bile niže od cijena uvoza iz ostalih trećih zemalja na tržište EU-a (koje se kreću od 10,5 do 12,7 EUR/komad).

(201)

Kineske izvozne cijene za druga glavna kineska izvozna tržišta, tj. Japan i SAD, bile su slične izvoznim cijenama za EU ili niže od njih, kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 147.

(202)

Stoga, ako bi se dopustilo da mjere isteknu, obujam uvoza iz Kine vjerojatno bi se uvozio po razinama cijena koje su znatno niže od prodajnih cijena industrije Unije na tržištu EU-a.

(203)

Iz prethodnoga proizlazi da će se industrija Unije u slučaju isteka mjera suočiti s velikim povećanjem kineskog uvoza koji će znatno smanjiti cijene industrije Unije. S obzirom na trenutačna kretanja na tržištu, ponajprije prijelaz na „hard diskonte” koji uzrokuju pritisak na cijene, takav bi uvoz dodatno pojačao pritisak na cijene na tržištu EU-a.

(204)

Ako bi u tom slučaju industrija Unije, u pokušaju da održi profitabilnost, zadržala trenutačne razine cijena, vjerojatno bi brzo izgubila svoj obujam prodaje i tržišni udio, čak i kada bi došlo do povećanja potrošnje. Daske za glačanje iz Kine jednake su kvalitete kao daske za glačanje koje proizvodi i prodaje industrija Unije pa bi one bile međusobno zamjenjive. Gubitak obujma prodaje doveo bi do nižih stopa iskorištenosti kapaciteta i povećanja prosječnog troška proizvodnje. To bi pak dovelo do pogoršanja financijske situacije industrije Unije i smanjenja njezine profitabilnosti, koja je već bila niža od ciljne dobiti i pokazivala je silazno kretanje već u razmatranom razdoblju.

(205)

S druge stane, kad bi industrija Unije pokušala uskladiti svoje cijene s niskim razinama cijena uvoza u nastojanju da održi obujam prodaje i tržišni udio, morala bi prodavati proizvode po razinama cijena koje ne bi pokrile jedinične troškove te bi stoga ubrzo počela bilježiti gubitke. To bi dovelo do daljnjeg pogoršanja drugih financijskih pokazatelja i cjelokupne financijske situacije industrije. Razina profitabilnosti koja je ostvarena u razdoblju ispitnog postupka revizije već je bila niža od ciljne dobiti pa bi svaki daljnji gubitak profitabilnosti brzo oslabio industriju Unije, ugrozio ulaganja u razmatranom razdoblju i doveo do štetnog stanja.

(206)

Komisija je zato zaključila da bi ukidanje mjera na uvoz dasaka za glačanje iz NRK-a vrlo vjerojatno dovelo do ponavljanja materijalne štete za industriju Unije.

(207)

U skladu s člankom 21. osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera bilo protivno interesu Unije u cijelosti. Odlučivanje o interesu Unije temeljilo se na razmatranju različitih interesa, odnosno, s jedne strane, interesa industrije Unije i, s druge strane, interesa uvoznika i drugih strana.

(208)

Komisija podsjeća kako se u prethodnim ispitnim postupcima smatralo da donošenje ili zadržavanje mjera nije protivno interesu Unije. Nadalje, zbog činjenice da je ovaj ispitni postupak revizija, odnosno da se u njemu analizira stanje u kojem su antidampinške mjere već bile na snazi, može se izvršiti ocjena svakog nepotrebnog negativnog utjecaja trenutačnih antidampinških mjera na predmetne strane.

(209)

Na temelju toga ispitalo se postoje li, bez obzira na zaključke o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete, uvjerljivi razlozi koji bi doveli do zaključka da zadržavanje mjera u ovom konkretnom slučaju nije u interesu Unije.

(210)

U ispitnom postupku pokazalo se da bi istek mjera vjerojatno imao znatan negativni učinak na industriju Unije (uvodne izjave od 203. do 206.). S druge strane, nastavkom primjene mjera omogućili bi se daljnji oporavak industrije Unije od ranije štete uzrokovane dampinškim uvozom, iskorištavanje prednosti ulaganja izvršenih tijekom razmatranog razdoblja i prilagođavanje promjenama na tržištu daljnjim ulaganjem napora u povećanje produktivnosti i iskorištavanje potencijala industrije Unije na tržištu EU-a koje nije pod utjecajem nepoštenih trgovačkih praksi.

(211)

Zato je zaključeno da je zadržavanje antidampinških mjera na snazi u interesu industrije Unije.

(212)

U ispitnom postupku nije surađivao nijedan nepovezani uvoznik. Nijedna od ostalih potencijalnih zainteresiranih strana nije se javila tijekom ispitnog postupka. Analizom interesa Unije u sklopu prethodnih ispitnih postupaka nije utvrđen nikakav negativan učinak mjera na uvoznike i druge zainteresirane strane. Nadalje, uvoz iz drugih zemalja bez antidampinških pristojbi čini 33 % tržišnog udjela te osigurava tržišno natjecanje i izbor robe na tržištu. Stoga se zaključuje da nema dokaza da mjere na snazi znatno utječu na uvoznike proizvoda iz postupka revizije ili druge zainteresirane strane.

(213)

Kao ni u prethodnom ispitnom postupku, nijedna strana koja zastupa interese krajnjih korisnika, kao što je udruženje potrošača, nije se javila niti je surađivala u ispitnom postupku. Budući da korisnici i dalje nisu surađivali u ovoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera, Komisija je smatrala da su njezini nalazi iz prethodnih ispitnih postupaka još uvijek važeći i da nastavak primjene mjera ne bi neopravdano utjecao na potrošače kao što su kućanstva.

(214)

Stoga je Komisija zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi u interesu Unije protiv zadržavanja konačnih antidampinških mjera na uvoz dasaka za glačanje podrijetlom iz NRK-a.

(215)

Iz prethodno navedenog slijedi da bi, u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe, antidampinške mjere koje se primjenjuju na uvoz dasaka za glačanje podrijetlom iz Kine trebalo zadržati.

(216)

Društvo može zatražiti nastavak primjene pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (81). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva da ostvaruje korist od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, obavijest o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(217)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 (82) Europskog parlamenta i Vijeća, ako se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, kamata se treba platiti po stopi koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, objavljenoj u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(218)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog člankom 15. stavkom 1. osnovne uredbe,

(1)

Vijeće je 31. srpnja 2015. donijelo Odluku (ZVSP) 2015/1333 (1) o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Libiji.

(2)

Vijeće je 1. travnja 2019. donijelo Odluku (ZVSP) 2019/539 (2).

(3)

S obzirom na kontinuiranu nestabilnost i ozbiljnost stanja u Libiji, mjere ograničavanja u vezi s trima osobama trebalo bi produljiti za dodatno razdoblje od šest mjeseci.

(4)

Odluku (ZVSP) 2015/1333 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

(1)

Odlukom 2000/258/EZ „Agence française de sécurité sanitaire des aliments” (AFSSA), Nancy, Francuska, određena je kao poseban institut odgovoran za utvrđivanje kriterija za standardizaciju seroloških testova u svrhu praćenja učinkovitosti cjepiva protiv bjesnoće. AFSSA je sada sastavni dio agencije „Agence nationale de sécurité sanitaire de l’alimentation, de l’environnement et du travail” (ANSES) u Francuskoj.

(2)

Odlukom 2000/258/EZ među ostalim se predviđa da ANSES ocjenjuje laboratorije u trećim zemljama koji su podnijeli zahtjev da im se odobri provođenje seroloških testova u svrhu praćenja učinkovitosti cjepiva protiv bjesnoće.

(3)

Nadležno tijelo Ukrajine podnijelo je zahtjev za odobrenje laboratorija „NeoVetlab Ukraine Ltd” u Kijevu, a ANSES je 14. rujna 2018. izradio i Komisiji dostavio povoljno izvješće o ocjeni za taj laboratorij.

(4)

Laboratoriju „NeoVetlab Ukraine Ltd” u Kijevu stoga bi se trebalo izdati odobrenje za provođenje seroloških testova u svrhu praćenja učinkovitosti cjepiva protiv bjesnoće kod pasa, mačaka i pitomih vretica.

(5)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,