ISSN 1977-0847

Službeni list

Europske unije

L 198

European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

Godište 62.
25. srpnja 2019.


Sadržaj

 

I.   I. Zakonodavni akti

Stranica

 

 

UREDBE

 

*

Uredba (EU) 2019/1238 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu (PEPP) ( 1 )

1

 

*

Uredba (EU) 2019/1239 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o uspostavi europskog okružja jedinstvenog pomorskog sučelja i stavljanju izvan snage Direktive 2010/65/EU

64

 

*

Uredba (EU) 2019/1240 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o uspostavi europske mreže časnika za vezu zaduženih za imigraciju

88

 

*

Uredba (EU) 2019/1241 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o očuvanju ribolovnih resursa i zaštiti morskih ekosustava putem tehničkih mjera, o izmjeni uredbi Vijeća (EZ) br. 2019/2006, (EZ) br. 1224/2009 i uredbi (EU) br. 1380/2013, (EU) 2016/1139, (EU) 2018/973, (EU) 2019/472 i (EU) 2019/1022 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 894/97, (EZ) br. 850/98, (EZ) br. 2549/2000, (EZ) br. 254/2002, (EZ) br. 812/2004 i (EZ) br. 2187/2005

105

 

*

Uredba (EU) 2019/1242 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o utvrđivanju emisijskih normi CO2 za nova teška vozila i izmjeni uredbi (EZ) br. 595/2009 i (EU) 2018/956 Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Vijeća 96/53/EZ ( 1 )

202

 

*

Uredba (EU) 2019/1243 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o prilagodbi člancima 290. i 291. Ugovora o funkcioniranju Europske unije niza pravnih akata kojima se predviđa primjena regulatornog postupka s kontrolom ( 1 )

241

 


 

(1)   Tekst značajan za EGP

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.


I. I. Zakonodavni akti

UREDBE

25.7.2019   

HR

Službeni list Europske unije

L 198/1


UREDBA (EU) 2019/1238 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 20. lipnja 2019.

o paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu (PEPP)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),

budući da:

(1)

Kućanstva Unije među najvećim su štedišama u svijetu, ali velik dio te štednje drži se na bankovnim računima s kratkim dospijećima. Većim ulaganjem u tržišta kapitala moglo bi se doprinijeti suočavanju s izazovima starenja stanovništva i niskih kamatnih stopa.

(2)

Starosne mirovine ključan su dio prihoda umirovljenika i za mnoge osobe odgovarajuća mirovina čini razliku između ugodne starosti i siromaštva. One su preduvjet za ostvarivanje temeljnih prava utvrđenih u Povelji Europske unije o temeljnim pravima, među ostalim u članku 25. o pravima starijih osoba, u kojem se navodi: „Unija priznaje i poštuje prava starijih osoba na dostojan život i neovisnost te na sudjelovanje u društvenom i kulturnom životu.”.

(3)

Unija se suočava s nekoliko izazova, uključujući demografske izazove koji su rezultat činjenice da je Europa kontinent čije je stanovništvo sve starije. Osim toga, razvoj karijere, tržište rada i raspodjela bogatstva prolaze kroz radikalne promjene, među ostalim i kao rezultat digitalne revolucije.

(4)

Znatan dio starosnih mirovina ostvaruje se u okviru javnih programa. Neovisno o isključivoj nacionalnoj nadležnosti za organizaciju mirovinskih sustava koja je utvrđena Ugovorima, primjerenost prihoda i financijska održivost nacionalnih mirovinskih sustava ključni su za stabilnost cijele Unije. Usmjeravanjem većeg dijela štednje Europljana iz gotovine i bankovnih depozita na dugoročne investicijske proizvode, kao što su dobrovoljni mirovinski proizvodi dugoročne mirovinske prirode, došlo bi do korisnog učinka i za pojedince (koji bi imali koristi od većih povrata i poboljšane primjerenosti mirovina) i za opće gospodarstvo.

(5)

Tijekom 2015. godine 11,3 milijuna građana Unije u radno aktivnoj dobi (od 20 do 64 godine) boravilo je u državi članici koja nije država članica čiji su državljani, dok je 1,3 milijuna građana Unije radilo u državi članici koja nije država članica njihova boravišta.

(6)

Prenosivi paneuropski osobni mirovinski proizvod (PEPP) dugoročne mirovinske prirode postat će privlačniji kao proizvod, posebno mladima i mobilnim radnicima, te će pomoći u daljnjem olakšavanju ostvarivanja prava građana Unije na život i rad u cijeloj Uniji.

(7)

Osobne mirovine važne su za povezivanje dugoročnih štediša s mogućnostima za dugoročna ulaganja. Većim europskim tržištem osobnih mirovina poduprijet će se osiguravanje financijskih sredstava za institucionalne ulagatelje i ulaganja u realno gospodarstvo.

(8)

Ovom Uredbom omogućuje se stvaranje osobnog mirovinskog proizvoda dugoročne mirovinske prirode kojim će se u najvećoj mogućoj mjeri u obzir uzeti okolišni, socijalni i upravljački (ESG) čimbenici, kako je navedeno u Načelima odgovornog ulaganja koja podupiru Ujedinjeni narodi, i koji će biti jednostavan, siguran, transparentan, prilagođen potrošačima, prenosiv širom Unije i koji će imati razumnu cijenu te će dopunjavati postojeće sustave u državama članicama.

(9)

Unutarnje tržište osobnih mirovinskih proizvoda trenutačno ne funkcionira neometano. U nekim državama članicama još ni ne postoji tržište za osobne mirovinske proizvode. U drugim državama članicama su pak osobni mirovinski proizvodi dostupni, ali postoji visok stupanj fragmentacije među nacionalnim tržištima. Kao rezultat toga, osobni mirovinski proizvodi imaju samo ograničen stupanj prenosivosti. Time se pojedincima može otežati ostvarivanje njihovih osnovnih sloboda. Na primjer, možda neće moći prihvatiti posao ili se umiroviti u drugoj državi članici. Nadalje, mogućnost pružatelja da ostvaruju slobodu poslovnog nastana i slobodu pružanja usluga otežava nedovoljna standardizacija postojećih osobnih mirovinskih proizvoda.

(10)

S obzirom na to da je unutarnje tržište osobnih mirovinskih proizvoda fragmentirano i raznoliko, učinak PEPP-ova može biti veoma različit u državama članicama, a ciljana publika može biti jednako raznolika. U nekim državama članicama PEPP-ovi bi mogli ponuditi rješenja za osobe koje trenutačno nemaju pristup odgovarajućoj mirovini. U drugim bi državama članicama PEPP-ovi mogli proširiti izbor potrošača ili ponuditi rješenja za mobilne građane. Međutim, svrha PEPP-ova ne bi trebala biti da zamijene postojeće nacionalne mirovinske sustave jer je riječ o dodatnom i dopunskom osobnom mirovinskom proizvodu.

(11)

Unijom tržišta kapitala pomoći će se u mobilizaciji kapitala u Europi i njegovu usmjeravanju prema svim trgovačkim društvima, uključujući prema malim i srednjim poduzećima, te prema infrastrukturnim i dugoročnim održivim projektima kojima je to potrebno za širenje i otvaranje radnih mjesta. Jedan od glavnih ciljeva unije tržišta kapitala jest povećanje ulaganja i izbora za male ulagatelje boljim iskorištavanjem europske štednje. U tu će svrhu PEPP predstavljati korak unaprijed prema jačanju integracije tržišta kapitala zbog svoje potpore dugoročnom financiranju realnoga gospodarstva, uzmu li se u obzir dugoročna mirovinska priroda proizvoda i održivost ulaganja.

(12)

Kako je najavljeno u Akcijskom planu Komisije o izgradnji unije tržišta kapitala od 30. rujna 2015., „Komisija će procijeniti je li potreban okvir politike za uspostavu uspješnog europskog tržišta jednostavnih, učinkovitih i konkurentnih osobnih mirovina te će utvrditi jesu li za to potrebni propisi na razini EU-a.”

(13)

U Rezoluciji Europskog parlamenta od 19. siječnja 2016. o pregledu stanja i izazovima u regulaciji financijskih usluga u EU-u: put prema učinkovitijem i djelotvornijem okviru EU-a za financijsku regulaciju i prema uniji tržišta kapitala te njihov utjecaj (3), Europski parlament naglasio je da „se mora poticati okruženje koje stimulira inovacije u području financijskih proizvoda, stvarajući pritom veću raznolikost i korist za realno gospodarstvo i omogućujući poboljšane poticaje za ulaganja i koje također može doprinijeti jamčenju primjerenih, sigurnih i održivih mirovina, kao što je primjerice razvoj paneuropskog mirovinskog proizvoda, s jednostavnim transparentnim dizajnom”.

(14)

U svojim zaključcima od 28. lipnja 2016. Europsko vijeće pozvalo je na „brz i odlučan napredak kako bi se poduzećima osigurao lakši pristup financiranju i poduprlo ulaganja u realno gospodarstvo postizanjem napretka u pogledu ciljeva unije tržišta kapitala.”.

(15)

U Komunikaciji Komisije od 14. rujna 2016. pod naslovom „Unija tržišta kapitala – ubrzavanje reforme” Komisija je najavila da će „razmatrati prijedloge o jednostavnom, učinkovitom i konkurentnom osobnom mirovinskom proizvodu u EU-u […] Mogućnosti koje se razmatraju uključuju mogući zakonodavni prijedlog koji bi mogao biti predstavljen 2017.”.

(16)

U Komunikaciji Komisije od 8. lipnja 2017. o preispitivanju akcijskog plana o uniji tržišta kapitala sredinom provedbenog razdoblja Komisija je najavila „Zakonodavni prijedlog o paneuropskom proizvodu osobnih mirovina (PEPP) do kraja lipnja 2017. To će biti osnova za sigurnije, troškovno učinkovitije i transparentnije tržište za pristupačne i dobrovoljne štednje za osobnu mirovinu kojima se može upravljati na paneuropskoj razini. Njime će se pridonijeti zadovoljavanju potreba osoba koje žele više štedjeti za mirovinu, praćenju demografskih promjena, dopunjavanju postojećih mirovinskih proizvoda i sustava te isplativosti osobnih mirovina jer će u prijedlogu biti navedene mogućnosti za dugoročno ulaganje u osobne mirovine.”

(17)

Razvojem PEPP-a doprinijet će se većoj ponudi mirovinske štednje, osobito za mobilne radnike, i uspostavit će se tržište Unije za pružatelje PEPP-a. Međutim, PEPP bi trebao biti samo dopuna javnim mirovinskim sustavima.

(18)

Financijskim obrazovanjem kućanstvima se može pomoći da shvate mogućnosti štednje u području dobrovoljnih osobnih mirovinskih proizvoda te da budu osviješteni o tim mogućnostima. Štediše bi također trebali imati poštenu priliku da u cijelosti shvate rizike i značajke povezane s PEPP-om.

(19)

Zakonodavnim okvirom za PEPP postavit će se temelji za uspješno tržište pristupačnih i dobrovoljnih mirovinskih ulaganja kojima se može upravljati na paneuropskoj razini. Dopunom postojećih zakonskih i strukovnih mirovinskih programa i proizvoda njime će se doprinijeti zadovoljavanju potreba ljudi koji žele poboljšati primjerenost svoje mirovinske štednje, odgovaranju na demografski izazov i pružanju snažnog novog izvora privatnog kapitala za dugoročna ulaganja. Ovim okvirom neće se zamijeniti ni uskladiti postojeći nacionalni osobni mirovinski proizvodi ili sustavi, niti će on utjecati na postojeće nacionalne zakonske i strukovne mirovinske sustave i proizvode.

(20)

PEPP je pojedinačni nestrukovni mirovinski proizvod u koji se dobrovoljno upisuje štediša PEPP-a u svrhu osiguranja mirovine. S obzirom na to da bi PEPP trebao osiguravati dugoročnu akumulaciju kapitala, mogućnosti prijevremenog povlačenja kapitala trebale bi biti ograničene i trebale bi se moći sankcionirati.

(21)

Ovom se Uredbom usklađuje skup osnovnih značajki za PEPP koje se odnose na ključne elemente poput distribucije, minimalnog sadržaja ugovorâ, politike ulaganja, promjene pružatelja ili prekogranično pružanje i prenosivost. Usklađivanjem tih osnovnih značajki doprinijet će se jednakosti uvjeta za pružatelje osobnih mirovina općenito te će se doprinijeti dovršetku unije tržišta kapitala i integraciji unutarnjeg tržišta za osobne mirovine. To će dovesti do stvaranja paneuropskog proizvoda koji je uglavnom standardiziran i dostupan u svim državama članicama, kojim se potrošačima omogućuje da u potpunosti iskoriste unutarnje tržište prenošenjem svojih mirovinskih prava u inozemstvo i kojim se nudi veći izbor između različitih vrsta pružatelja, uključujući na prekograničnoj osnovi. Zahvaljujući manjem broju prepreka prekograničnom pružanju usluga mirovinskog osiguranja, PEPP-om će se povećati tržišno natjecanje među pružateljima na paneuropskoj osnovi i stvoriti ekonomije razmjera koje bi trebale koristiti štedišama.

(22)

Člankom 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) dopušteno je donošenje akata u obliku uredbi ili direktiva. Prednost se daje donošenju uredbe jer bi bila izravno primjenjiva u svim državama članicama. Stoga bi se uredbom omogućilo brže prihvaćanje PEPP-a i doprinijelo bi se bržem zadovoljavanju potrebe za većim izborom mogućnosti za mirovinsku štednju i većim ulaganjima u kontekstu unije tržišta kapitala. Ovom se Uredbom usklađuju osnovne značajke PEPP-a koje ne moraju podlijegati posebnim nacionalnim pravilima te se stoga u ovom slučaju uredba čini primjerenijom od direktive. S druge strane, na značajke koje nisu obuhvaćene područjem primjene ove Uredbe (npr. uvjeti faze prikupljanja sredstava) primjenjuju se nacionalna pravila.

(23)

Ovom bi se Uredbom trebala utvrditi jedinstvena pravila o registraciji, pružanju, distribuciji i nadzoru PEPP-ova. PEPP-ovi bi trebali podlijegati odredbama iz ove Uredbe, relevantnom sektorskom pravu Unije, kao i odgovarajućim delegiranim i provedbenim aktima. Uz to bi se trebali primjenjivati zakoni koje su donijele države članice u provedbi sektorskog prava Unije. Ako već nisu obuhvaćeni ovom Uredbom ili sektorskim pravom Unije, trebali bi se primjenjivati odgovarajući zakoni država članica. PEPP bi također trebao podlijegati ugovoru sklopljenom između štediše PEPP-a i pružatelja PEPP-a („ugovor o PEPP-u”). Postoji niz ključnih karakteristika proizvoda koje bi trebalo uvrstiti u ugovor o PEPP-u. Ovom se Uredbom ne bi trebala dovoditi u pitanje pravila Unije o međunarodnom privatnom pravu, a posebno pravila koja se odnose na nadležnost sudova i mjerodavno pravo. Ovom se Uredbom također ne bi trebala u pitanje dovoditi nacionalno ugovorno, socijalno, radno i porezno pravo.

(24)

U ovoj bi Uredbi trebalo jasno naznačiti da ugovor o PEPP-u mora biti u skladu s primjenjivim pravilima. Osim toga, u ugovoru o PEPP-u trebalo bi navesti prava i obveze ugovornih strana te uključiti niz ključnih karakteristika proizvoda. Ugovor o PEPP-u mogao bi sklopiti i predstavnik skupine štediša PEPP-a, kao što je neovisno udruženje štediša, u ime te skupine pod uvjetom da to bude u skladu s ovom Uredbom i primjenjivim nacionalnim pravom te da štediše PEPP-a koji se na taj način upisuju dobiju iste informacije i savjete kao štediše PEPP-a koji sklapaju ugovor o PEPP-u bilo izravno s pružateljem PEPP-a bilo preko distributera PEPP-a.

(25)

Pružatelji PEPP-a trebali bi imati pristup cijelom tržištu Unije na temelju jedinstvene registracije proizvoda koja se odobrava na temelju jedinstvenog skupa pravila. Kako bi na tržište mogli staviti proizvod pod oznakom „PEPP”, pružatelji PEPP-a koji podnose zahtjev trebali bi podnijeti zahtjev za registraciju pri svojim nadležnim tijelima. Ovom Uredbom ne sprečava se registracija postojećeg osobnog mirovinskog proizvoda kojim se ispunjavaju uvjeti utvrđeni ovom Uredbom. Nadležna tijela trebala bi donijeti odluku o registraciji ako je pružatelj PEPP-a koji podnosi zahtjev dostavio sve potrebne informacije i ako su provedene odgovarajuće pripreme za ispunjavanje zahtjeva ove Uredbe. Nakon što nadležna tijela donesu odluku o registraciji, trebala bi o tome obavijestiti europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) (EIOPA), uspostavljeno Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (4), u svrhu registracije pružatelja PEPP-a i samog PEPP-a u središnji javni registar. Ta bi registracija trebala biti valjana u cijeloj Uniji. Kako bi se osigurao učinkovit nadzor usklađenosti s jedinstvenim zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi, o svim naknadnim izmjenama informacija i dokumenata dostavljenih u postupku registracije trebalo bi odmah obavijestiti nadležna tijela i EIOPA-u, ovisno o slučaju.

(26)

EIOPA bi trebala izraditi središnji javni registar koji bi sadržavao informacije o PEPP-ovima koji su registrirani i koji se mogu pružati i distribuirati u Uniji, kao i o pružateljima PEPP-a i popisu država članica u kojima se PEPP nudi. Ako pružatelji PEPP-a ne distribuiraju PEPP-ove na državnom području neke države članice, no mogu otvoriti podračun za tu države članicu kako bi osigurali prenosivost za svoje klijente PEPP-a, taj bi registar također trebao sadržavati informacije o državama članicama za koje pružatelj PEPP-a pruža mogućnost otvaranja podračuna.

(27)

Način na koji su institucije za strukovno mirovinsko osiguranje (IORP-ovi), kako su navedene u Direktivi (EU) 2016/2341 Europskog parlamenta i Vijeća (5), organizirane i regulirane znatno se razlikuje među državama članicama. U nekim državama članicama tim je institucijama dopušteno provoditi samo aktivnosti povezane sa strukovnim mirovinama, dok je u drugim državama članicama tim institucijama, uključujući subjekte koji imaju odobrenje za rad koji su odgovorni za upravljanje njima i djelovanje u njihovo ime, u kojima IORP-ovi nemaju pravnu osobnost, dopušteno provoditi aktivnosti povezane sa strukovnim i osobnim mirovinama. To je dovelo ne samo do različitih organizacijskih struktura IORP-ova, nego i do različitog nadzora na nacionalnoj razini. Osobito je bonitetni nadzor IORP-ova koji imaju odobrenje za provedbu aktivnosti povezanih sa strukovnim i osobnim mirovinama opsežniji nego bonitetni nadzor IORP-ova koji provode samo aktivnosti povezane sa strukovnim mirovinama.

Kako se ne bi ugrozila financijska stabilnost i kako bi se uzele u obzir različite organizacijske strukture i nadzor, PEPP-ove bi trebali smjeti pružati samo IORP-ovi koji u skladu s nacionalnim pravom također imaju odobrenje za pružanje osobnih mirovinskih proizvoda i koje se u tome nadzire. Osim toga, a s ciljem daljnje zaštite financijske stabilnosti, sva imovina i obveze koje se odnose na poslove pružanja PEPP-a trebali bi biti odvojeni u posebnu obračunsku jedinici i ne bi se smjele moći prenijeti na drugu djelatnost institucije u vezi s mirovinskim osiguranjem. IORP-ovi koji pružaju PEPP-ove također bi se trebali u svakom trenutku pridržavati relevantnih standarda utvrđenih Direktivom (EU) 2016/2341, uključujući detaljnija pravila ulaganja koja su utvrdile države članice u kojima su registrirani ili imaju odobrenje za rad u skladu s Direktivom (EU) 2016/2341, prilikom prenošenja te direktive i odredbi o njihovu sustavu upravljanja. Kao i u slučaju drugih pružatelja PEPP-a, ako se ovom Uredbom utvrđuju strože odredbe, onda bi se takve odredbe trebale primjenjivati.

(28)

Jedinstvenom PEPP putovnicom osigurat će se stvaranje unutarnjeg tržišta za PEPP.

(29)

Pružatelji PEPP-a trebali bi moći distribuirati PEPP-ove koje su proizveli i PEPP-ove koje nisu proizveli pod uvjetom da to bude u skladu s relevantnim sektorskim pravom. Distributeri PEPP-a trebali bi imati pravo distribuirati PEPP-ove koje nisu proizveli. Distributeri PEPP-a trebali bi distribuirati samo one proizvode za koje raspolažu s odgovarajućim znanjem i sposobnostima u skladu s relevantnim sektorskim pravom.

(30)

Pružatelji PEPP-a ili distributeri PEPP-a trebali bi savjetovati potencijalne štediše PEPP-a prije sklapanja ugovora o PEPP-u, uzimajući u obzir dugoročnu mirovinsku prirodu proizvoda, individualne zahtjeve i potrebe štediše PEPP-a te ograničene mogućnosti otkupa. Savjeti upućeni štediši PEPP-a trebali bi osobito sadržavati informacije o značajkama ulagačkih opcija, razini kapitalne zaštite i oblicima isplate.

(31)

Pružatelji PEPP-a mogu pružati PEPP-ove, a distributeri PEPP-a mogu distribuirati PEPP-ove, u skladu sa slobodom pružanja usluga ili slobodom poslovnog nastana, na državnom području države članice domaćina nakon što otvore podračun za tu državu članicu domaćina. Kako bi se osigurala visoka kvaliteta usluga i učinkovita zaštita potrošača, matična država članica i država članica domaćin trebale bi blisko surađivati u ispunjenju obveza utvrđenih ovom Uredbom. Ako pružatelji PEPP-a i distributeri PEPP-a posluju u različitim državama članicama u skladu sa slobodom pružanja usluga, nadležna tijela matične države članice trebala bi biti odgovorna za osiguranje usklađenosti s obvezama utvrđenima u ovoj Uredbi zbog svojih bližih veza s pružateljem PEPP-a. Kako bi se osigurala pravična podjela odgovornosti između nadležnih tijela matične države članice i države članice domaćina, ako nadležna tijela države članice domaćina postanu svjesna kršenja obveza na svome državnom području, ona bi trebala obavijestiti nadležna tijela matične države članice koja bi tada trebala biti dužna poduzeti odgovarajuće mjere. Nadalje, nadležna tijela države članice domaćina trebala bi imati pravo intervenirati ako nadležna tijela matične države članice ne poduzmu odgovarajuće mjere ili ako su poduzete mjere nedostatne.

(32)

Nadležna tijela država članica trebala bi imati na raspolaganju sva sredstva koja su potrebna za osiguravanje pravilnog obavljanja djelatnosti pružatelja PEPP-a i distributera PEPP-a u cijeloj Uniji, bilo da se te djelatnosti obavljaju u skladu sa slobodom poslovnog nastana ili slobodom pružanja usluga. Kako bi se osigurala djelotvornost nadzora, sve aktivnosti nadležnih tijela trebale bi biti razmjerne prirodi, opsegu i složenosti rizika prisutnih u poslovanju pružatelja ili distributera.

(33)

Paneuropska dimenzija PEPP-a može se razviti ne samo na razini pružatelja, na temelju mogućnosti prekograničnog pružanja usluga, već i na razini štediše PEPP-a, na temelju prenosivosti PEPP-a i usluge promjene pružatelja, čime se doprinosi zaštiti osobnih mirovinskih prava osoba koje ostvaruju svoje pravo na slobodu kretanja u skladu s člancima 21. i 45. UFEU-a. Prenosivost podrazumijeva da štediša PEPP-a mijenja boravište u drugu državu članicu bez promjene pružatelja PEPP-a, dok promjena pružatelja PEPP-a ne podrazumijeva nužno promjenu boravišta.

(34)

PEPP bi trebao obuhvaćati nacionalne podračune od kojih bi svaki imao značajke osobnih mirovinskih proizvoda, čime se omogućuje to da se na doprinose u PEPP ili na isplate primjenjuju poticaji ako su oni dostupni u državi članici u kojoj je pružatelj PEPP-a otvorio podračun. Podračun bi se trebao koristiti za evidenciju doprinosa ostvarenih tijekom faze prikupljanja sredstava i isplata tijekom faze isplate u skladu s pravom države članice za koju je otvoren podračun. Na razini štediše PEPP-a, prvi podračun trebalo bi stvoriti po sklapanju ugovora o PEPP-u.

(35)

Kako bi se omogućio nesmetani prijelaz za pružatelje PEPP-a, obveza pružanja PEPP-ova s podračunima za najmanje dvije države članice trebala bi se početi primjenjivati u roku od tri godine od datuma početka primjene ove Uredbe. Nakon pokretanja PEPP-a pružatelj PEPP-a trebao bi pružati informacije o tome koji su podračuni odmah dostupni, kako bi se izbjeglo moguće zavaravanje štediša PEPP-a. Ako se štediša PEPP-a preseli u drugu državu članicu i ako nije dostupan podračun za tu državu članicu, pružatelj PEPP-a trebao bi štediši PEPP-a omogućiti da jednog pružatelja PEPP-a bez odgode i besplatno zamijeni drugim pružateljem PEPP-a koji pruža podračun za tu državu članicu. Štediša PEPP-a mogao bi također nastaviti uplaćivati doprinos na podračun na koji je uplaćivao doprinose prije promjene boravišta.

(36)

Uzimajući u obzir dugoročnu mirovinsku prirodu PEPP-a i s tim povezano administrativno opterećenje, pružatelji PEPP-a i distributeri PEPP-a trebali bi potencijalnim štedišama PEPP-a i korisnicima PEPP-a pružati jasne, lako razumljive i primjerene informacije kako bi im pomogli pri donošenju odluke o mirovini. Zbog istog bi razloga pružatelji PEPP-a i distributeri PEPP-a trebali osigurati visok stupanj transparentnosti u različitim fazama PEPP-a, uključujući fazu prije sklapanja ugovora, fazu sklapanja ugovora, fazu prikupljanja sredstava (uključujući prije umirovljenja) i fazu isplate. Posebno bi trebalo pružati informacije o stečenim mirovinskim pravima, projekcijama mirovinskih primanja u okviru PEPP-a, rizicima i jamstvima, integraciji čimbenika ESG te o troškovima. Ako se projekcije mirovinskih primanja u okviru PEPP-a temelje na ekonomskim scenarijima, te bi informacije također trebale sadržavati najbolji mogući scenarij i nepovoljan scenarij, koji bi trebao biti ekstreman, ali realističan.

(37)

Prije sklapanja ugovora o PEPP-u, potencijalnim štedišama PEPP-a trebalo bi pružiti sve potrebne informacije kako bi mogli donijeti informiranu odluku. Prije sklapanja ugovora o PEPP-u, trebalo bi utvrditi zahtjeve i potrebe koji se odnose na mirovinu te pružiti savjete.

(38)

Kako bi se osigurala optimalna transparentnost proizvoda, pružatelji PEPP-a trebali bi za PEPP-ove koje proizvedu izraditi dokument s ključnim informacijama o PEPP-u prije nego što se ti PEPP-ovi mogu distribuirati štedišama PEPP-a. Oni bi također trebali biti odgovorni za točnost dokumenta s ključnim informacijama o PEPP-u. Dokument s ključnim informacijama o PEPP-u trebao bi zamijeniti i prilagoditi dokument s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode za male ulagatelje i investicijske osigurateljne proizvode iz Uredbe (EU) br. 1286/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (6) koji se posljedično ne bi trebalo pružati za PEPP-ove. Za osnovni PEPP trebao bi se sastaviti zaseban dokument s ključnim informacijama o PEPP-u. Ako pružatelj PEPP-a nudi alternativne ulagačke opcije, trebalo bi pružiti i generički dokument s ključnim informacijama za alternativne ulagačke opcije koji bi također mogao sadržavati upućivanja na druge dokumente. Ako se pak informacije potrebne za alternativne ulagačke opcije ne mogu pružiti u okviru jedinstvenog zasebnog dokumenta s ključnim informacijama, trebalo bi pružiti zaseban dokument s ključnim informacijama za svaku alternativnu ulagačku opciju. Međutim, to bi trebao biti slučaj samo ako pružanje generičkog dokumenta s ključnim informacijama za alternativne ulagačke opcije ne bi bilo u interesu klijenata PEPP-a. Stoga bi pri ocjenjivanju usklađenosti dokumenta s ključnim informacijama o PEPP-u s ovom Uredbom nadležna tijela trebala osigurati optimalnu usporedivost različitih ulagačkih opcija, ako je primjenjivo, posebno uzimajući u obzir najnovija saznanja bihevioralne analize kako bi se izbjegle kognitivne predrasude prouzročene iznošenjem informacija.

(39)

Kako bi se osiguralo opsežno širenje i dostupnost dokumenata s ključnim informacijama o PEPP-u, ovom Uredbom trebalo bi predvidjeti da pružatelj PEPP-a objavi dokumente s ključnim informacijama o PEPP-u na svojim internetskim stranicama. Pružatelj PEPP-a trebao bi objaviti dokument s ključnim informacijama o PEPP-u za svaku državu članicu u kojoj se PEPP distribuira u skladu sa slobodom pružanja usluga ili slobodom poslovnog nastana koji sadržava posebne informacije o uvjetima koji se odnose na fazu prikupljanja sredstava i fazu isplate za tu državu članicu.

(40)

Kalkulatori osobnih mirovinskih proizvoda već se izrađuju na nacionalnoj razini. Međutim, kako bi ti kalkulatori bili što korisniji potrošačima, oni bi trebali obuhvaćati troškove i naknade koje zaračunavaju različiti pružatelji PEPP-a, kao i sve dodatne troškove ili naknade koje zaračunavaju posrednici ili druge strane u investicijskom lancu, a koje već nisu uključili pružatelji PEPP-a.

(41)

Pojedinosti o informacijama koje treba uključiti u dokument s ključnim informacijama o PEPP-u te prikaz tih informacija trebalo bi dodatno uskladiti s pomoću regulatornih tehničkih standarda uzimajući u obzir postojeće i kontinuirano istraživanje ponašanja potrošača, uključujući rezultate ispitivanja učinkovitosti različitih načina prikazivanja informacija potrošačima. Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje regulatornih tehničkih standarda. Nacrt regulatornih tehničkih standarda trebala bi izraditi EIOPA nakon savjetovanja s drugim europskim nadzornim tijelima (ESA), to jest Europskim nadzornim tijelom (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) (EBA) osnovanim Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (7) i Europskim nadzornim tijelom (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala) (ESMA) osnovanim Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (8), ako je to primjenjivo, te s Europskom središnjom bankom, nadležnim tijelima i nakon testiranja potrošača i sektorskog testiranja kako je predviđeno ovom Uredbom, a u njima bi trebala utvrditi pojedinosti i prikaz informacija koje treba uključiti u dokument s ključnim informacijama o PEPP-u; uvjete pod kojima bi se dokument s ključnim informacijama o PEPP-u trebalo preispitivati i revidirati; uvjete za ispunjavanje zahtjeva za pružanjem dokumenta s ključnim informacijama o PEPP-u; pravila za određivanje pretpostavki za projekcije mirovinskih primanja; pojedinosti o prikazu informacija koje treba sadržavati izvještaj o primanjima u okviru PEPP-a; te minimalne kriterije koje moraju ispunjavati tehnike smanjenja rizika. Prilikom izrade nacrta regulatornih tehničkih standarda, EIOPA bi trebala uzeti u obzir različite moguće vrste PEPP-ova, dugoročnu prirodu PEPP-ova, sposobnosti štediša PEPP-a te značajke PEPP-ova. Prije podnošenja nacrta regulatornih tehničkih standarda Komisiji trebalo bi provesti testiranje potrošača i sektorsko testiranje koristeći se stvarnim podatcima, ako je to primjenjivo. Komisija bi trebala donijeti te regulatorne tehničke standarde putem delegiranih akata u skladu s člankom 290. UFEU-a te u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010. Komisija bi također trebala biti ovlaštena za donošenje provedbenih tehničkih standarda koje izradi EIOPA o pojedinostima suradnje i razmjeni informacija zajedno sa zahtjevima potrebnima za prikaz tih informacija u standardiziranom formatu kojim se omogućuje usporedba te, nakon savjetovanja s drugim europskim nadzornim tijelima i nadležnim tijelima i nakon sektorskog testiranja, o formatu nadzornog izvješćivanja putem provedbenih akata u skladu s člankom 291. UFEU-a i u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

(42)

Dokument s ključnim informacijama o PEPP-u trebao bi se jasno razlikovati i biti odvojen od bilo kakvih promidžbenih sadržaja.

(43)

Pružatelji PEPP-a trebali bi sastaviti izvještaj o primanjima u okviru PEPP-a za štediše PEPP-a kako bi im pružili ključne osobne i generičke podatke o PEPP-u i osigurali ažurirane informacije o njima. Izvještaj o primanjima u okviru PEPP-a trebao bi biti jasan i sveobuhvatan i trebao bi sadržavati relevantne i primjerene informacije s ciljem olakšavanja razumijevanja prava na mirovinu tijekom vremena i među različitim mirovinskim proizvodima te kako bi se olakšala mobilnost radne snage. Izvještaj o primanjima u okviru PEPP-a također bi trebao sadržavati ključne informacije o politici ulaganja koja se odnosi na čimbenike ESG te bi u njemu trebalo biti navedeno gdje i na koji način štediše PEPP-a mogu dobiti dodatne informacije o integraciji čimbenika ESG. Izvještaj o primanjima u okviru PEPP-a trebalo bi dostaviti štedišama PEPP-a svake godine.

(44)

Pružatelji PEPP-a trebali bi dva mjeseca prije datuma na koje štediše PEPP-a mogu izmijeniti svoje opcije isplate obavijestiti štediše PEPP-a o nadolazećem početku faze isplate, mogućim oblicima isplate i mogućnosti izmjene oblika isplate. Ako je otvoreno više od jednog podračuna, štediše PEPP-a trebalo bi obavijestiti o mogućem početku faze isplate za svaki podračun.

(45)

Tijekom faze isplate korisnici PEPP-a trebali bi i dalje primati informacije o svojim primanjima u okviru PEPP-a i odgovarajućim opcijama isplate. To je osobito važno ako korisnici PEPP-a u fazi isplate snose znatnu razinu rizika ulaganja.

(46)

S ciljem primjerene zaštite prava štediša PEPP-a i korisnika PEPP-a, pružatelji PEPP-a trebali bi imati mogućnost odabira takve raspodjele imovine koja odgovara preciznoj vrsti i trajanju njihovih obveza, uključujući one dugoročne prirode. Stoga je potreban učinkovit nadzor i takav pristup pravilima o ulaganjima kojima se pružateljima PEPP-a omogućuje dostatna fleksibilnost da mogu donijeti odluku o najsigurnijoj i najučinkovitijoj politici ulaganja, uz obvezu razboritog postupanja u najboljem dugoročnom interesu štediša PEPP-a u cjelini. U skladu s načelom razboritosti politika ulaganja mora biti u skladu sa strukturom klijenata pružatelja PEPP-a.

(47)

Utvrđivanjem načela razboritosti kao temeljnog načela kapitalnih ulaganja te omogućavanjem prekograničnog poslovanja pružateljima PEPP-a potiče se preusmjeravanje štednje u sektor osobnog mirovinskog osiguranja, čime se doprinosi gospodarskom i socijalnom napretku. U okviru načela razboritosti trebalo bi eksplicitno uzeti u obzir i ulogu koju u procesu ulaganja imaju čimbenici ESG.

(48)

Ovom Uredbom trebala bi se pružateljima PEPP-a osigurati primjerena razina slobode ulaganja. Kao ulagatelji na vrlo dugi rok s niskim rizikom likvidnosti, pružatelji PEPP-a mogu doprinijeti razvoju unije tržišta kapitala ulaganjem, u granicama razboritosti, u nelikvidnu imovinu kao što su dionice te u druge instrumente s dugoročnim ekonomskim profilom kojima se ne trguje na uređenim tržištima, multilateralnim trgovinskim platformama (MTP-ovi) ili organiziranim trgovinskim platformama (OTP-ovi). Također mogu koristiti prednosti međunarodne diversifikacije. Ulaganja u dionice u valutama različitima od valute njihovih obveza i u druge instrumente s dugoročnim ekonomskim profilom kojima se ne trguje na uređenim tržištima te u MTP-ove ili OTP-ove stoga ne bi trebalo ograničavati, u skladu s načelom razboritosti kako bi se zaštitili interesi štediša PEPP-a i korisnika PEPP-a, osim zbog bonitetnih razloga.

(49)

U kontekstu produbljivanja unije tržišta kapitala, poimanje instrumenata s dugoročnim ekonomskim profilom široko je. Takvi su instrumenti neprenosivi vrijednosni papiri te stoga nemaju pristup likvidnosti sekundarnih tržišta. Često iziskuju obveze na određeno vrijeme, što ograničava njihovu utrživost te bi trebali podrazumijevati sudjelovanje i dužničke instrumente u neuvrštenim poduzećima i zajmove koji su im odobreni. Neuvrštena poduzeća uključuju infrastrukturne projekte, neuvrštena trgovačka društva koja ulažu u rast, nekretnine ili drugu imovinu koja bi mogla biti prihvatljiva za dugoročna ulaganja. Infrastrukturni projekti koji imaju nizak udio ugljika i koji su otporni na klimatske promjene često su neuvrštena imovina i oslanjaju se na dugoročne kredite za financiranje projekta. Uzimajući u obzir dugoročnost njihovih obveza, pružatelje PEPP-a potiče se na to da dostatan dio svojeg imovinskog portfelja raspodijele na održiva ulaganja u realno gospodarstvo s dugoročnim ekonomskim koristima, osobito u infrastrukturne projekte i poduzeća.

(50)

Čimbenici ESG važni su za politiku ulaganja i sustave upravljanja rizicima pružatelja PEPP-a. Pružatelje PEPP-a trebalo bi poticati da pri donošenju odluka o ulaganjima uzmu u obzir te čimbenike i da vode računa o tome na koji način oni čine dio njihovih sustava za upravljanje rizicima kako bi se izbjegli slučajevi „bezvrijedne imovine”. Informacije o čimbenicima ESG trebale bi biti dostupne EIOPA-i, nadležnim tijelima i štedišama PEPP-a.

(51)

Jedan od ciljeva reguliranja PEPP-ova jest stvaranje sigurnog, povoljnog i dugoročnog proizvoda za mirovinsku štednju. Budući da su ulaganja u osobne mirovinske proizvode dugoročna, posebnu pozornost trebalo bi posvetiti dugoročnim posljedicama raspodjele imovine. Posebno bi se trebali uzeti u obzir čimbenici ESG. Štednju iz PEPP-a trebalo bi ulagati uzimajući u obzir čimbenike ESG kao što su oni izneseni u ciljevima Unije u pogledu klime i održivosti utvrđenima u Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama (Pariški sporazum), ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda i vodećim načelima Ujedinjenih naroda o poslovanju i ljudskim pravima.

(52)

Kako bi se osiguralo da se pružatelji PEPP-a pridržavaju obveze razvoja politike ulaganja u skladu s načelom razboritosti, trebalo bi ih spriječiti da ulažu u nekooperativne jurisdikcije utvrđene u primjenjivim zaključcima Vijeća o popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe, niti u visokorizične treće zemlje sa strateškim nedostatcima koje su utvrđene u primjenjivoj delegiranoj uredbi Komisije donesenoj na temelju članka 9. Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća (9).

(53)

S obzirom na dugoročni cilj štednje za mirovinu u okviru PEPP-a, trebalo bi oblikovati ulagačke opcije koje se pružaju štedišama PEPP-a s uključenim elementima koji ulagateljima omogućuju donošenje odluke o ulaganju, uključujući više ulagačkih opcija između kojih mogu odabrati. Nakon početne izbora donesenog po upisu u PEPP, štediša PEPP-a trebao bi moći promijeniti svoj izbor nakon najmanje pet godina od upisa u PEPP ili, u slučaju kasnije izmjene, od najnovije izmjene ulagačke opcije, kako bi se pružateljima osigurala dostatna stabilnost za dugoročnu strategiju ulaganja te istodobno osigurala zaštita ulagatelja. Međutim, pružatelji PEPP-a trebali bi moći štedišama PEPP-a dopustiti češću promjenu odabrane ulagačke opcije.

(54)

Osnovni PEPP trebao bi biti siguran proizvod koji predstavlja standardnu ulagačku opciju. Mogao bi biti u obliku tehnike smanjenja rizika koja je u skladu s ciljem da se štediši PEPP-a omogući povrat uloženog kapitala ili u obliku jamstva za uloženi kapital. Tehnika smanjenja rizika usklađena s ciljem da se štediši PEPP-a omogući povrat uloženog kapitala mogla bi biti konzervativna strategija ulaganja ili strategija cjeloživotnog ciklusa kojom se postupno tijekom vremena smanjuje ukupna izloženost riziku. Jamstva koja se pružaju u okviru standardne ulagačke opcije trebale bi obuhvaćati barem doprinose tijekom faze prikupljanja sredstava nakon oduzimanja svih naknada i pristojbi. Jamstva bi također mogla pokriti naknade i pristojbe te osigurati potpunu ili djelomičnu pokrivenost inflacije. Uloženi kapital trebao bi biti zajamčen na početku faze isplate i, ovisno o slučaju, tijekom faze isplate.

(55)

Kako bi se štedišama PEPP-a zajamčila isplativost i dostatan prinos, troškovi i naknade za osnovni PEPP trebali bi se ograničiti na fiksni postotak akumuliranog kapitala. Iako bi to ograničenje trebalo utvrditi na 1 % akumuliranog kapitala, bilo bi primjereno dodatno odrediti vrste troškova i naknada koje treba uzeti u obzir u okviru regulatornih tehničkih standarda kako bi se osigurali jednaki uvjeti za različite pružatelje PEPP-a i različite vrste PEPP-ova s njihovim posebnim strukturama troškova i naknada. Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje regulatornih tehničkih standarda koje bi trebala izraditi EIOPA. Pri sastavljanju nacrta regulatornih tehničkih standarda EIOPA bi posebno trebala razmotriti dugoročnu prirodu PEPP-a, različite vrste PEPP-ova i čimbenike relevantne za troškove povezane s njihovim posebnim značajkama, kako bi se osiguralo pravedno i jednako postupanje prema različitim pružateljima PEPP-a i njihovim proizvodima, uzimajući pritom u obzir prirodu osnovnog PEPP-a kao jednostavnog, troškovno učinkovitog i transparentnog proizvoda koji osigurava dostatan dugoročni prinos od ulaganja. Osim toga, s ciljem očuvanja dugoročne mirovinske prirode proizvoda, trebalo bi pažljivo ocijeniti oblik isplate, osobito u odnosu na doživotne rente. Unutar tog okvira, EIOPA bi trebala uzeti u obzir strukturu troškova i naknada kako bi se osiguralo da pružatelji PEPP-a koji nude kapitalno jamstvo uživaju jednake uvjete kao i drugi pružatelji PEPP-a. Nadalje, postotne vrijednosti troškova i naknada trebalo bi redovito preispitivati kako bi se osigurala njihova stalna primjerenost, uzimajući u obzir bilo kakve promjene u razini troškova. Komisija bi trebala donijeti te regulatorne tehničke standarde putem delegiranih akata u skladu s člankom 290. UFEU-a i u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

Kako bi se osigurala kontinuirana troškovna učinkovitost i zaštitili klijenti PEPP-a od prekomjerno opterećujućih troškova, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s izmjenom postotne vrijednosti, uzimajući u obzir njezina preispitivanja, posebno stvarnu razinu i promjene u stvarnoj razini troškova i naknada te učinak gornje granice troškova na dostupnost PEPP-ova i odgovarajući pristup tržištu različitih pružatelja PEPP-a koji pružaju različite vrste PEPP-ova.

(56)

Glavni cilj nadležnih tijela pri izvršavanju njihovih ovlasti trebala bi biti zaštita prava štediša PEPP-a i korisnika PEPP-a te stabilnost i dobro funkcioniranje pružatelja PEPP-a.

(57)

Ako je pružatelj PEPP-a IORP ili upravitelj alternativnih investicijskih fondova EU-a (UAIF u EU-u), trebao bi imenovati depozitara za pohranu imovine koja se odnosi na poslove pružanja PEPP-a. Potrebne su dodatne zaštitne mjere u pogledu subjekta koji djeluje kao depozitar i njegovih zadaća s obzirom na to da su pravila utvrđena u vezi s depozitarom u Direktivi 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća (10) namijenjena fondovima koji se nude samo profesionalnim ulagateljima, uz iznimku europskih fondova za dugoročna ulaganja u skladu s Uredbom (EU) 2015/760 Europskog parlamenta i Vijeća (11) koji se nude malim ulagateljima, a sektorskim pravom koje se primjenjuje na IORP-ove ne zahtijeva se imenovanje depozitara u svim slučajevima. Kako bi se osigurala najviša razina zaštite ulagatelja u vezi s pohranom imovine koja se odnosi na poslove pružanja PEPP-a, ovom se Uredbom zahtijeva od IORP-ova i UAIF-ova u EU-u koji pružaju PEPP da slijede pravila Direktive 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (12) u pogledu imenovanja depozitara, izvršenja njegovih zadaća i dužnosti nadzora.

(58)

Transparentnost i pravednost troškova i naknada od ključne su važnosti za razvoj povjerenja štediša PEPP-a te kako bi im se omogućilo donošenje informiranih odluka. U skladu s time trebalo bi zabraniti uporabu netransparentnih metoda utvrđivanja cijena.

(59)

Kako bi se ostvarili ciljevi ove Uredbe, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u pogledu određivanja uvjeta za izvršavanje intervencijskih ovlasti EIOPA-e i nadležnih tijela te kriterija i čimbenika koje EIOPA treba primjenjivati pri utvrđivanju postoji li značajan rizik u vezi sa zaštitom štediša PEPP-a. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (13) Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(60)

Ne dovodeći u pitanje pravo klijenata PEPP-a na pokretanje sudskog postupka, trebalo bi uspostaviti pristupačne, primjerene, neovisne, nepristrane, transparentne i učinkovite postupke alternativnog rješavanja sporova između pružatelja PEPP-a ili distributera PEPP-a i klijenta PEPP-a za rješavanje sporova koji nastaju u pogledu prava i obveza iz ove Uredbe.

(61)

S ciljem uspostave učinkovitog i djelotvornog postupka rješavanja sporova, pružatelji PEPP-a i distributeri PEPP-a trebali bi uspostaviti učinkovit pritužbeni postupak koji njihovi klijenti mogu upotrijebiti prije upućivanja spora u postupak alternativnog rješavanja sporova ili sudu. Taj pritužbeni postupak trebao bi sadržavati kratke i jasno određene vremenske okvire unutar kojih bi pružatelj PEPP-a ili distributer PEPP-a trebao odgovoriti na pritužbu. Tijela za alternativno rješavanje sporova trebala bi imati dovoljno sposobnosti za primjerenu i učinkovitu prekograničnu suradnju u pogledu sporova koji se odnose na prava i obveze u skladu s ovom Uredbom.

(62)

Kako bi našli bolje uvjete za svoja ulaganja te s ciljem poticanja tržišnog natjecanja među pružateljima PEPP-a, štediše PEPP-a trebali bi imati pravo zamjene jednog pružatelja PEPP-a drugim pružateljem PEPP-a iz iste ili druge države članice tijekom faze prikupljanja sredstava u jasnom, brzom i sigurnom postupku. Međutim, pružatelji PEPP-a ne bi trebali biti obvezni pružati uslugu promjene pružatelja za PEPP-ove ako štediše primaju isplate u obliku doživotnih renti. Pružatelji PEPP-a prenositelji trebali bi tijekom promjene iz računa PEPP-a prenijeti odgovarajuće iznose ili, ako je primjenjivo, imovinu in specie te ga zatvoriti. Štediše PEPP-a trebali bi sklopiti ugovore s pružateljima PEPP-a primateljima za otvaranje novog računa PEPP-a. Novi račun PEPP-a trebao bi imati istu strukturu podračuna kao i prethodni račun PEPP-a.

(63)

Tijekom usluge promjene pružatelja štediše PEPP-a mogu odlučiti prenijeti imovinu in specie samo ako se promjena provodi između pružatelja PEPP-a, kao što su investicijska društva ili drugi pružatelji koji ispunjavaju uvjete i imaju dodatnu dozvolu, uključenih u upravljanje portfeljem štediša PEPP-a. U tom je slučaju potreban pisani pristanak pružatelja PEPP-a primatelja. U slučaju upravljanja zajedničkim ulaganjima, promjena imovine in specie nije moguća jer nema odvajanja imovine za svakog štedišu PEPP-a.

(64)

Postupak promjene pružatelja trebao bi biti jednostavan za štedišu PEPP-a. Pružatelj PEPP-a primatelj trebao bi biti odgovoran za pokretanje i vođenje postupka u ime i na zahtjev štediše PEPP-a. Pružatelji PEPP-a trebali bi pri uspostavi usluge promjene pružatelja moći dobrovoljno upotrebljavati dodatna sredstva, kao što su tehnička rješenja. S obzirom na paneuropsku prirodu proizvoda, štediše PEPP-a trebali bi se moći bez odgode i besplatno promijeniti pružatelja kada u državi članici u koju se štediša PEPP-a preseli nema podračuna.

(65)

Prije davanja odobrenja za promjenu pružatelja, štedišu PEPP-a trebalo bi obavijestiti o svim koracima i troškovima postupka koji su nužni za izvršenje promjene pružatelja kako bi se štediši PEPP-a omogućilo da na temelju tih informacija donese odluku o usluzi promjene pružatelja.

(66)

Za uspješnu promjenu pružatelja nužna je suradnja s pružateljem PEPP-a prenositeljem. Stoga bi pružatelj PEPP-a prenositelj trebao dostaviti pružatelju PEPP-a primatelju sve informacije koje su potrebne za uspostavu uplata na drugom računu PEPP-a. Međutim, takve informacije ne bi trebale prelaziti ono što je nužno za obavljanje promjene pružatelja.

(67)

Štediše PEPP-a ne bi trebali snositi financijske gubitke, uključujući naknade i kamate, nastale zbog pogrešaka pružatelja PEPP-a koji sudjeluju u postupku promjene pružatelja. Štediše PEPP-a posebno ne bi trebali snositi financijske gubitke zbog plaćanja dodatnih pristojbi, kamata ili drugih naknada, te novčane kazne, sankcije ili druge financijske štete zbog kašnjenja u izvršenju promjene pružatelja. S obzirom na to da bi se kapitalna zaštita trebala osigurati na početku faze isplate i tijekom faze isplate, ako je primjenjivo, pružatelj PEPP-a prenositelj ne bi trebao biti obvezan osigurati kapitalnu zaštitu ili jamstvo u trenutku promjene pružatelja. Pružatelj PEPP-a također bi mogao odlučiti da osigura kapitalnu zaštitu ili ponudi jamstvo u trenutku promjene pružatelja.

(68)

Štediše PEPP-a trebali bi moći donijeti informiranu odluku prije promjene pružatelja. Pružatelj PEPP-a primatelj trebao bi ispunjavati sve zahtjeve u pogledu distribucije i obavješćivanja, uključujući pružanje dokumenta s ključnim informacijama o PEPP-u, savjete i odgovarajuće informacije u pogledu troškova povezanih s promjenom pružatelja i mogućih negativnih posljedica za kapitalnu zaštitu pri promjeni PEPP-a s jamstvom. Troškovi promjene pružatelja koje primjenjuje pružatelj PEPP-a prenositelj trebali bi se zadržati na iznosu koji ne predstavlja prepreku mobilnosti te bi u svakom slučaju trebali biti ograničeni na 0,5 % pripadajućih iznosa ili novčane vrijednosti imovine in specie koja se prenosi.

(69)

Štediše PEPP-a trebali bi moći nakon upisa u PEPP i pri otvaranju novog podračuna slobodno odlučiti o načinu isplate (renta, jednokratna isplata ili nešto drugo) u fazi isplate, no s mogućnošću revidiranja svojeg izbora godinu dana prije početka faze isplate, na početku faze isplate i u trenutku promjene pružatelja, kako bi svoj odabir načina isplate mogli najbolje prilagoditi svojim potrebama kada se približe mirovini. Ako pružatelj PEPP-a stavi na raspolaganje više od jednog oblika isplate, štediša PEPP-a trebao bi moći odlučiti se za drukčiji oblik isplate za svaki podračun otvoren u okviru njegova računa PEPP-a.

(70)

Trebalo bi dopustiti pružateljima PEPP-a da štedišama PEPP-a stave na raspolaganje širok raspon oblika isplate. Tim pristupom ostvario bi se cilj pojačanog prihvaćanja PEPP-a zbog veće fleksibilnosti i izbora za štediše PEPP-a. Njime bi se pružateljima omogućilo da oblikuju svoje PEPP-ove na najekonomičniji način. On je u skladu s drugim politikama Unije i politički je izvediv jer njime države članice zadržavaju dostatnu fleksibilnost da odluče koje oblike isplate žele poticati. U skladu s dugoročnom mirovinskom prirodom proizvoda, države članice trebale bi moći donijeti mjere kojima se daje prednost određenim oblicima isplate kao što su kvantitativna ograničenja za jednokratne isplate radi daljnjeg poticanja doživotne rente i slobodnog povlačenja sredstava.

(71)

S obzirom na paneuropsku narav PEPP-a, potrebno je osigurati dosljednu visoku razinu zaštite štediša PEPP-a na cijelom unutarnjem tržištu. To zahtijeva odgovarajuće alate za učinkovitu borbu protiv kršenja i sprečavanje štete na račun potrošača. Stoga bi ovlasti EIOPA-e i relevantnih nadležnih tijela trebalo nadopuniti mehanizmom kojim se izričito zabranjuje ili ograničava stavljanje na tržište, distribucija ili prodaja bilo kakvog PEPP-a koji izaziva zabrinutost u pogledu zaštite štediše PEPP-a, uključujući u pogledu dugoročne mirovinske prirode proizvoda, urednog funkcioniranja i integriteta financijskih tržišta ili stabilnosti financijskog sustava u cjelini ili njegovih dijelova, kao i odgovarajućim ovlastima EIOPA-e u pogledu koordiniranja i postupanja u kriznim situacijama.

Ovlasti EIOPA-e trebale bi se temeljiti na članku 9. stavku 5. Uredbe (EU) br. 1094/2010 kako bi se osiguralo da se takvi mehanizmi za intervenciju mogu primijeniti u slučaju značajnih zabrinutosti u vezi sa zaštitom štediše PEPP-a, te uzimajući u obzir posebnu dugoročnu mirovinsku prirodu PEPP-a. U slučaju kada su uvjeti ispunjeni, nadležna tijela trebala bi moći nametnuti zabranu ili ograničenje kao mjeru opreza prije nego što se PEPP stavi na tržište, distribuira ili proda štedišama PEPP-a. Te ovlasti ne oslobađaju pružatelja PEPP-a od odgovornosti da ispuni sve relevantne zahtjeve u skladu s ovom Uredbom.

(72)

Trebalo bi zajamčiti potpunu transparentnost troškova i naknada povezanih s ulaganjem u PEPP. Uspostavili bi se jednaki uvjeti između pružatelja te bi se istodobno osigurala zaštita potrošača. Bile bi dostupne informacije za usporedbu različitih proizvoda, čime bi se poticale konkurentne cijene.

(73)

Iako kontinuirani nadzor nad pružateljima PEPP-a trebaju obavljati odgovarajuća nadležna tijela, EIOPA bi trebala koordinirati nadzor u pogledu PEPP-ova kako bi se zajamčila dosljedna primjena ujednačene metodologije nadzora i na taj način doprinijelo paneuropskoj i dugoročnoj mirovinskoj prirodi PEPP-a.

(74)

Kako bi se ojačala potrošačka prava i olakšao pristup pritužbenom postupku, štediše PEPP-a trebali bi moći, individualno ili kolektivno, podnijeti pritužbu nadležnim tijelima svoje države članice boravišta, neovisno o tome gdje je došlo do kršenja.

(75)

EIOPA bi trebala surađivati s nadležnim tijelima i olakšati suradnju i dosljednost među njima. U tom pogledu, EIOPA bi trebala imati ulogu u ovlastima nadležnih tijela da primjenjuju nadzorne mjere pružanjem dokaza o kršenjima povezanima s PEPP-om. EIOPA bi trebala osigurati i obvezujuće posredovanje u slučaju neslaganja između nadležnih tijela u prekograničnim situacijama.

(76)

Kako bi se osigurala usklađenost pružatelja PEPP-a i distributera PEPP-a s ovom Uredbom, te kako bi se osiguralo slično postupanje prema njima u cijeloj Uniji, trebalo bi predvidjeti administrativne sankcije i ostale mjere koje su učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

(77)

U skladu s Komunikacijom Komisije od 8. prosinca 2010. pod naslovom „Jačanje sustava sankcioniranja u sektoru financijskih usluga” i kako bi se osiguralo da su zahtjevi iz ove Uredbe ispunjeni, važno je da države članice poduzmu potrebne korake kako bi se osiguralo da kršenja ove Uredbe podliježu odgovarajućim administrativnim sankcijama i drugim mjerama.

(78)

Iako države članice mogu utvrditi pravila o administrativnim i kaznenim sankcijama za ista kršenja, od država članica ne bi trebalo zahtijevati da utvrde pravila o administrativnim sankcijama za kršenja ove Uredbe koja podliježu nacionalnom kaznenom pravu. Međutim, zadržavanjem kaznenih umjesto administrativnih sankcija za kršenja ove Uredbe ne bi se trebala umanjiti mogućnost nadležnih tijela za pravodobnu suradnju, pristup i razmjenu informacija s nadležnim tijelima drugih država članica za potrebe ove Uredbe niti bi trebalo na neki drugi način utjecati na tu mogućnost, uključujući i nakon upućivanja relevantnih kršenja pravosudnim tijelima u svrhu kaznenog progona.

(79)

Nadležna tijela trebala bi imati ovlasti odrediti novčane sankcije koje su dovoljno visoke za prebijanje stvarne ili moguće dobiti i koje su odvraćajuće čak i za veća financijska društva i njihovo rukovodstvo.

(80)

Kako bi se osigurala dosljedna primjena sankcija u cijeloj Uniji, pri utvrđivanju vrste administrativnih sankcija ili drugih mjera i razine novčanih sankcija, nadležna tijela trebala bi uzeti u obzir sve relevantne okolnosti.

(81)

Kako bi se osiguralo da odluke nadležnih tijela o kršenjima i sankcijama imaju odvraćajući učinak na širu javnost i kako bi se pojačala zaštita potrošača tako da ih se upozorava o PEPP-ovima koji se distribuiraju kršeći ovu Uredbu, te bi odluke trebalo objavljivati osim ako se takvom objavom ugrožava stabilnost financijskih tržišta ili istraga koja je u tijeku.

(82)

Kako bi nadležna tijela mogla otkriti moguća kršenja, ona bi trebala imati nužne istražne ovlasti i trebala bi uspostaviti učinkovite mehanizme s ciljem izvješćivanja o mogućim ili stvarnim kršenjima.

(83)

Ovom Uredbom ne bi se trebale dovoditi u pitanje odredbe u zakonima država članica u pogledu kaznenih djela.

(84)

Svaka obrada osobnih podataka provedena u okviru ove Uredbe, kao što su razmjena ili prijenos osobnih podataka koje provode nadležna tijela ili obrada osobnih podataka koju provode pružatelji PEPP-a i distributeri PEPP-a trebala bi se provoditi u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (14) i Direktivom 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (15). Svaka razmjena ili prijenos informacija koje provode europska nadzorna tijela trebala bi se provoditi u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (16).

(85)

S obzirom na osjetljivost osobnih financijskih podataka, iznimno je važna snažna zaštita podataka. Stoga se preporučuje da tijela za zaštitu podataka budu aktivno uključena u provedbu i nadzor ove Uredbe.

(86)

Postupak registracije i obavješćivanja utvrđen u ovoj Uredbi ne bi trebao zamijeniti dodatne nacionalne postupke na snazi kojima bi se mogle iskoristiti prednosti i poticaji utvrđeni na nacionalnoj razini.

(87)

U evaluaciju ove Uredbe trebalo bi uključiti, među ostalim, analizu tržišnih kretanja, na primjer pojavu novih vrsta PEPP-ova, kao i kretanja u drugim područjima prava Unije te iskustva država članica. U takvoj evaluaciji trebalo bi uzeti u obzir različite ciljeve i svrhe uspostavljanja tržišta PEPP-a koje dobro funkcionira te bi osobito trebalo ocijeniti je li ova Uredba dovela do povećanja broja europskih građana koji štede za održive i primjerene mirovine. S obzirom na važnost minimalnih europskih standarda za nadzor nad pružateljima PEPP-a, evaluacija pružatelja PEPP-a zahtijeva se i u pogledu njihova poštovanja odredbi ove Uredbe i primjenjivog sektorskog prava.

(88)

S obzirom na dugoročne posljedice ove Uredbe, nužno je pomno pratiti razvoj događaja u početnoj fazi primjene. Prilikom provođenja evaluacije Komisija bi također trebala uzeti u obzir iskustva EIOPA-e, dionika i stručnjaka te izvijestiti Europski parlament i Vijeće o eventualnim opažanjima.

(89)

Ovom Uredbom trebalo bi se osigurati poštovanje temeljnih prava i načela priznatih osobito Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, posebno prava starijih osoba na dostojan život i neovisnost te na sudjelovanje u društvenom i kulturnom životu, prava na zaštitu osobnih podataka, prava na vlasništvo, slobode poduzetništva, načela ravnopravnosti žena i muškaraca i načela visoke razine zaštite potrošača.

(90)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, odnosno poboljšanje zaštite štediša PEPP-a i povećanje povjerenja štediša PEPP-a u PEPP-ove, uključujući kada se ti proizvodi distribuiraju prekogranično, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog svojih učinaka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

Ovom Uredbom utvrđuju se jedinstvena pravila za registraciju, proizvodnju, distribuciju i nadzor osobnih mirovinskih proizvoda koji se u Uniji distribuiraju pod nazivom „paneuropski osobni mirovinski proizvod”, odnosno „PEPP”.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

„osobni mirovinski proizvod” znači proizvod:

(a)

koji se temelji na ugovoru između pojedinačnog štediše i subjekta sklopljenom na dobrovoljnoj osnovi i dopuna je zakonskom ili strukovnom mirovinskom proizvodu;

(b)

koji omogućuje dugoročnu akumulaciju kapitala s jasnim ciljem osiguravanja prihoda po umirovljenju i uz ograničenu mogućnost prijevremenog povlačenja prije tog trenutka;

(c)

koji nije ni zakonski ni strukovni mirovinski proizvod;

2.

„paneuropski osobni mirovinski proizvod” ili „PEPP” znači osobni mirovinski proizvod u obliku dugoročne štednje koji nudi financijsko društvo koje ispunjava uvjete u skladu s člankom 6. stavkom 1. u okviru ugovora o PEPP-u i u koji se štediša PEPP-a, ili neovisno udruženje štediša PEPP-a u ime svojih članova, upisuje u svrhu osiguranja mirovine, te koji je bez mogućnosti prijevremenog otkupa ili ima strogo ograničenu mogućnost prijevremenog otkupa, a registriran je u skladu s ovom Uredbom;

3.

„štediša PEPP-a” znači fizička osoba koja je sklopila ugovor o PEPP-u s pružateljem PEPP-a;

4.

„ugovor o PEPP-u” znači ugovor između štediše PEPP-a i pružatelja PEPP-a koji ispunjava uvjete utvrđene u članku 4.;

5.

„račun PEPP-a” znači osobni mirovinski račun koji se drži u ime štediše PEPP-a ili korisnika PEPP-a te se koristi za bilježenje transakcija koje štediši PEPP-a omogućuju uplatu periodičnih iznosa za mirovinsku štednju i isplatu primanja u okviru PEPP-a korisniku PEPP-a;

6.

„korisnik PEPP-a” znači fizička osoba koja ostvaruje primanja u okviru PEPP-a;

7.

„klijent PEPP-a” znači štediša PEPP-a, potencijalni štediša PEPP-a ili korisnik PEPP-a;

8.

„distribucija PEPP-a” znači savjetovanje o ugovorima o pružanju PEPP-a, ponuda za sklapanje tih ugovora ili druge pripremne radnje za njihovo sklapanje, sklapanje takvih ugovora ili pružanje pomoći pri upravljanju takvim ugovorima i njihovu izvršavanju, uključujući pružanje informacija o ugovoru o PEPP-u ili o više ugovora o PEPP-u u skladu s kriterijima koje klijenti PEPP-a odaberu s pomoću internetskih stranica ili nekog drugog medija te sastavljanje rang-liste PEPP-ova, uključujući i usporedbu cijena i proizvoda ili popust na cijenu ugovora o PEPP-u, ako klijent PEPP-a može izravno ili neizravno sklopiti ugovor o PEPP-u na internetskim stranicama ili drugom mediju;

9.

„mirovina u okviru PEPP-a” znači sredstva koja se uplaćuju s ciljem ostvarenja, odnosno u očekivanju ostvarenja mirovine u jednom od oblika navedenih u članku 58. stavku 1.

10.

„primanja u okviru PEPP-a” znači mirovina u okviru PEPP-a i druga dodatna primanja na koje korisnik PEPP-a ima pravo u skladu s ugovorom o PEPP-u, posebno za strogo ograničene slučajeve prijevremenog otkupa ili ako se ugovorom o PEPP-u predviđa pokriće biometrijskih rizika.

11.

„faza prikupljanja sredstava” znači razdoblje tijekom kojeg se sredstva akumuliraju na računu PEPP-a i koje uobičajeno traje do trenutka početka faze isplate;

12.

„faza isplate” znači razdoblje tijekom kojeg se sredstva akumulirana na računu PEPP-a mogu isplatiti radi financiranja mirovine ili drugih potreba za prihodom;

13.

„renta” znači iznos koji se isplaćuje u određenim intervalima tijekom utvrđenog razdoblja, primjerice dok je korisnik PEPP-a živ ili tijekom određenog broja godina, u zamjenu za ulaganje;

14.

„slobodno povlačenje sredstava” znači diskrecijski iznosi koje korisnici PEPP-a mogu podići do određenog iznosa i na periodičnoj osnovi;

15.

„pružatelj PEPP-a” znači financijsko društvo iz članka 6. stavka 1. koje ima odobrenje za proizvodnju PEPP-a i distribuciju tog PEPP-a;

16.

„distributer PEPP-a” znači financijsko društvo iz članka 6. stavka 1. koje ima odobrenje za distribuciju PEPP-ova koje nije samo proizvelo, investicijsko društvo koje pruža investicijsko savjetovanje ili posrednik u osiguranju kako je definiran u članku 2. stavku 1. točki 3. Direktive (EU) 2016/97 Europskog parlamenta i Vijeća (17);

17.

„trajni medij” znači svako sredstvo:

(a)

koje omogućuje klijentu PEPP-a pohranjivanje informacija naslovljenih na njega na način da mu budu dostupne za buduću uporabu tijekom razdoblja koje odgovara namjeni tih informacija; i

(b)

koje omogućuje neizmijenjenu reprodukciju pohranjenih informacija;

18.

„nadležna tijela” znači nacionalna tijela koja je država članica imenovala za nadzor pružatelja PEPP-a ili distributera PEPP-a, ovisno o slučaju ili za obavljanje dužnosti iz ove Uredbe;

19.

„matična država članica pružatelja PEPP-a” znači matična država članica kako je definirana u relevantnom zakonodavnom aktu iz članka 6. stavka 1.;

20.

„matična država članica distributera PEPP-a” znači:

(a)

ako je distributer fizička osoba, država članica u kojoj se nalazi njegovo boravište;

(b)

ako je distributer pravna osoba, država članica u kojoj se nalazi njegovo registrirano sjedište ili, ako distributer u skladu sa svojim nacionalnim pravom nema registrirano sjedište, država članica u kojoj se nalazi njegovo glavno sjedište;

21.

„država članica domaćin pružatelja PEPP-a” znači država članica koja nije matična država članica pružatelja PEPP-a i u kojoj pružatelj PEPP-a pruža PEPP-ove u skladu sa slobodom pružanja usluga ili slobodom poslovnog nastana ili za koju je pružatelj PEPP-a otvorio podračun;

22.

„država članica domaćin distributera PEPP-a” znači država članica koja nije matična država članica distributera PEPP-a i u kojoj distributer PEPP-a distribuira PEPP-ove u skladu sa slobodom pružanja usluga ili slobodom poslovnog nastana;

23.

„podračun” znači nacionalni odjeljak koji se otvara unutar svakog računa PEPP-a koji je usklađen s pravnim zahtjevima i uvjetima za iskorištavanje mogućih poticaja za ulaganje u PEPP koje država članica u kojoj štediša PEPP-a ima boravište utvrdi na nacionalnoj razini; u skladu s tim pojedinac može biti štediša PEPP-a ili korisnik PEPP-a u okviru svakog podračuna, ovisno o pravnim zahtjevima koji vrijede u fazi prikupljanja sredstava i fazi isplate;

24.

„kapital” znači ukupni uloženi kapital izračunan na temelju iznosa koji preostaje za ulaganje nakon odbitka svih naknada, troškova i izdataka koje izravno ili neizravno snose štediše PEPP-a;

25.

„financijski instrumenti” znači instrumenti navedeni u odjeljku C Priloga I. Direktivi 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća (18);

26.

„depozitar” znači institucija zadužena za pohranu imovine i nadzor usklađenosti s pravilima za fondove i primjenjivim pravom;

27.

„osnovni PEPP” znači ulagačka opcija kako je utvrđena u članku 45.;

28.

„tehnike smanjenja rizika” znači tehnike sustavnog smanjenja izloženosti riziku i/ili vjerojatnosti njegova nastanka;

29.

„biometrijski rizici” znači rizici povezani sa smrću, invalidnosti i/ili dugovječnosti;

30.

„promjena pružatelja” odnosno „zamjena pružatelja” znači prijenos, koji se obavlja na zahtjev štediše PEPP-a, od jednog pružatelja PEPP-a drugome pripadajućih iznosa ili, ako je primjenjivo, imovine in specie u skladu s člankom 52. stavkom 4., s jednog računa PEPP-a na drugi, pri čemu se prethodni račun PEPP-a zatvara ne dovodeći u pitanje članak 53. stavak 4. točku (e);

31.

„savjet” znači osobna preporuka klijentu PEPP-a koju mu daje pružatelj PEPP-a ili distributer PEPP-a u vezi s ugovorom ili ugovorima o PEPP-u;

32.

„partnerstvo” znači suradnja između pružatelja PEPP-a kako bi nudili podračune u raznim državama članicama u kontekstu usluge prenosivosti iz članka 19. stavka 2.;

33.

„okolišni, socijalni i upravljački čimbenici” ili „čimbenici ESG” znači okolišna i socijalna pitanja te pitanja u vezi s upravljanjem kao što su ona navedena u Pariškom sporazumu, ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda, vodećim načelima Ujedinjenih naroda o poslovanju i ljudskim pravima te načelima odgovornog ulaganja koja podupiru Ujedinjeni narodi.

Članak 3.

Primjenjiva pravila

Registracija, proizvodnja i distribucija PEPP-ova te nadzor nad PEPP-ovima podliježu:

(a)

ovoj Uredbi; i

(b)

u slučajevima koji nisu uređeni ovom Uredbom:

i.

relevantnom sektorskom pravu Unije, uključujući odgovarajuće delegirane i provedbene akte;

ii.

zakonima koje su države članice donijele u svrhu provođenja relevantnog sektorskog prava Unije i provođenja mjera koje se odnose posebno na PEPP-ove;

iii.

drugim nacionalnim zakonima koji se odnose na PEPP-ove.

Članak 4.

Ugovor o PEPP-u

1.   U ugovoru o PEPP-u utvrđuju se posebne odredbe u pogledu PEPP-a u skladu s primjenjivim pravilima iz članka 3.

2.   Ugovor o PEPP-u posebice obuhvaća sljedeće:

(a)

opis osnovnog PEPP-a kako je navedeno u članku 45., uključujući informacije o jamstvu za uloženi kapital ili strategiju ulaganja usmjerenu na osiguravanje kapitalne zaštite;

(b)

opis alternativnih ulagačkih opcija iz članka 42. stavka 2., ako je to primjenjivo;

(c)

uvjete u vezi s promjenom odabrane ulagačke opcije iz članka 44.;

(d)

ako PEPP nudi pokriće biometrijskih rizika, pojedinosti o tom pokriću, uključujući okolnosti pod kojima se aktivira;

(e)

opis mirovine u okviru PEPP-a, posebno mogućih oblika isplate i prava na promjenu oblika isplate iz članka 59.;

(f)

uvjete povezane s uslugom prenosivosti iz članaka od 17. do 20., uključujući informacije o državama članicama za koje je dostupan podračun;

(g)

uvjete povezane s uslugom promjene pružatelja iz članaka od 52. do 55.;

(h)

kategorije troškova i ukupne agregirane troškove izražene u postotnom iznosu i u monetarnom smislu, ako je to primjenjivo;

(i)

uvjete povezane s fazom prikupljanja sredstava za podračun koji odgovara državi članici boravišta štediše PEPP-a, navedene u članku 47.;

(j)

uvjete povezane s fazom isplate za podračun koji odgovara državi članici boravišta štediše PEPP-a, navedene u članku 57.;

(k)

ako je primjenjivo, uvjete pod kojima se dane pogodnosti ili poticaji trebaju isplatiti državi članici boravišta štediše PEPP-a.

POGLAVLJE II.

REGISTRACIJA

Članak 5.

Registracija

1.   PEPP se može pružati i distribuirati u Uniji samo ako je registriran u središnjem javnom registru koji vodi EIOPA u skladu s člankom 13.

2.   Registracija PEPP-a valjana je u svim državama članicama. Njome se pružatelju PEPP-a dopušta pružanje PEPP-a, a distributeru PEPP-a distribuiranje PEPP-a koji je registriran u središnjem javnom registru iz članka 13.

Stalan nadzor usklađenosti s ovom Uredbom provodi se u skladu s poglavljem IX.

Članak 6.

Podnošenje zahtjeva za registraciju PEPP-a

1.   Zahtjev za registraciju PEPP-a mogu podnijeti samo sljedeća financijska društva koja imaju odobrenje za rad ili su registrirana u skladu s pravom Unije:

(a)

kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad u skladu s Direktivom 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća (19);

(b)

društva za osiguranje koja imaju odobrenje za rad u skladu s Direktivom 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (20) i koja posluju u području izravnog životnog osiguranja u skladu s člankom 2. stavkom 3. Direktive 2009/138/EZ i Prilogom II. toj direktivi;

(c)

institucije za strukovno mirovinsko osiguranje (IORP-ovi) koje imaju odobrenje za rad ili su registrirane u skladu s Direktivom (EU) 2016/2341 i u skladu s nacionalnim pravom također imaju odobrenje za pružanje osobnih mirovinskih proizvoda te ih se u tome nadzire. U tom slučaju, sva imovina i obveze koje se odnose na poslove pružanja PEPP-a odvajaju se u posebnu obračunsku jedinicu i nije moguće prenijeti ih na drugu djelatnost institucije u vezi s mirovinskim osiguranjem;

(d)

investicijska društva koja imaju odobrenje za rad u skladu s Direktivom 2014/65/EU i koja pružaju uslugu upravljanja portfeljem;

(e)

društva za investicije ili društva za upravljanje koja imaju odobrenje za rad u skladu s Direktivom 2009/65/EZ;

(f)

upravitelji alternativnih investicijskih fondova u EU-u (UAIF-ovi u EU-u) koji imaju odobrenje za rad u skladu s Direktivom 2011/61/EU;

2.   Financijska društva navedena u stavku 1. ovog članka zahtjev za registraciju PEPP-a podnose svojim nadležnim tijelima. Zahtjev sadržava sljedeće:

(a)

standardne ugovorne uvjete ugovora o PEPP-u koji će se ponuditi štedišama PEPP-a kako je navedeno u članku 4.;

(b)

informacije o identitetu podnositelja zahtjeva;

(c)

informacije o aranžmanima koji se odnose na upravljanje portfeljem i rizicima te administrativnim poslovima koji se odnose na PEPP, uključujući aranžmane iz članka 19. stavka 2., članka 42. stavka 5. i članka 49. stavka 3.;

(d)

popis država članica na čija tržišta pružatelj PEPP-a koji podnosi zahtjev namjerava staviti PEPP, ako je primjenjivo;

(e)

informacije o identitetu depozitara, ako je primjenjivo;

(f)

ključne informacije o PEPP-u iz članka 26.;

(g)

popis država članica za koje će pružatelj PEPP-a koji podnosi zahtjev moći odmah osigurati otvaranje podračuna.

3.   Nadležna tijela ocjenjuju je li zahtjev iz stavka 2. potpun u roku od 15 radnih dana od primitka zahtjeva.

Ako zahtjev nije potpun, nadležna tijela određuju rok u kojem podnositelj zahtjeva mora dostaviti dodatne informacije. Nakon što se utvrdi da je zahtjev potpun, nadležna tijela o tome obavješćuju podnositelja zahtjeva.

4.   U roku od tri mjeseca od datuma podnošenja potpunog zahtjeva u skladu sa stavkom 3., nadležna tijela donose odluku o registraciji PEPP-a samo ako podnositelj zahtjeva ispunjava uvjete za pružanje PEPP-ova u skladu sa stavkom 1. i ako su informacije i dokumenti koji su dostavljeni u zahtjevu za registraciju iz stavka 2. u skladu s ovom Uredbom.

5.   U roku od pet radnih dana od donošenja odluke o registraciji PEPP-a, nadležna tijela EIOPA-i priopćuju odluku te informacije i dokumente iz stavka 2. točaka (a), (b), (d), (f) i (g) i o tome obavješćuju pružatelja PEPP-a koji podnosi zahtjev.

EIOPA nije odgovorna niti se smatra odgovornom za odluku o registraciji koju su donijela nadležna tijela.

Ako nadležna tijela odbiju odobriti registraciju, donose obrazloženu odluku na koju se može podnijeti žalba.

6.   U slučaju da u državi članici postoji više od jednog nadležnog tijela za određenu vrstu financijskih društava iz stavka 1., ta država članica za svaku vrstu financijskog društva iz stavka 1. imenuje jedno nadležno tijelo koje će biti odgovorno za postupak registracije te za komunikaciju s EIOPA-om.

Nadležna se tijela odmah obavješćuju o svim naknadnim izmjenama informacija i dokumenata dostavljenih u zahtjevu iz stavka 2. Ako se izmjene odnose na informacije i dokumente iz stavka 2. točaka (a), (b), (d), (f) i (g), nadležna tijela o tim izmjenama obavješćuju EIOPA-u bez nepotrebne odgode.

Članak 7.

Registracija PEPP-a

1.   U roku od pet radnih dana od dana priopćenja odluke o registraciji te informacija i dokumenta u skladu s člankom 6. stavkom 5., EIOPA registrira PEPP u središnjem javnom registru iz članka 13. te o tome bez nepotrebne odgode obavješćuje nadležna tijela.

2.   U roku od pet radnih dana od primitka obavijesti o registraciji PEPP-a iz stavka 1. nadležna tijela o tome obavješćuju pružatelja PEPP-a koji podnosi zahtjev.

3.   Pružatelj PEPP-a može pružati PEPP, a distributer PEPP-a može distribuirati PEPP od dana registracije PEPP-a u središnjem javnom registru iz članka 13.

Članak 8.

Uvjeti za odjavu registracije PEPP-a

1.   Nadležna tijela donose odluku o odjavi registracije PEPP-a:

(a)

ako se pružatelj PEPP-a izričito odrekne registracije;

(b)

ako je pružatelj PEPP-a ishodio registraciju na temelju lažnih navoda ili na neki drugi protupravan način;

(c)

ako je pružatelj PEPP-a ozbiljno i sustavno kršio ovu Uredbu; ili

(d)

ako pružatelj PEPP-a ili PEPP više ne ispunjava uvjete na temelju kojih je odobrena registracija.

2.   U roku od pet radnih dana od donošenja odluke o odjavi registracije PEPP-a, nadležna tijela o tome obavješćuju EIOPA-u i pružatelja PEPP-a.

3.   U roku od pet radnih dana od primitka obavijesti o odluci o odjavi registracije iz stavka 2., EIOPA odjavljuje PEPP te o tome obavješćuje nadležna tijela.

4.   U roku od pet radnih dana od primitka obavijesti o odjavi registracije PEPP-a iz stavka 3., uključujući datum odjave registracije, nadležna tijela o tome obavješćuju pružatelja PEPP-a.

5.   Pružatelj PEPP-a više ne pruža PEPP, a distributer PEPP-a više ne distribuira PEPP od dana odjave registracije PEPP-a iz središnjeg javnog registra iz članka 13.

6.   Ako je EIOPA primila informacije o postojanju jedne od okolnosti iz stavka 1. točke (b) ili (c) ovog članka, u skladu s obvezom suradnje između nadležnih tijela i EIOPA-e iz članka 66., EIOPA od nadležnih tijela pružatelja PEPP-a zahtijeva da provjere postojanje takvih okolnosti te nadležna tijela dostavljaju EIOPA-i svoja saznanja i odgovarajuće informacije.

7.   Prije donošenja odluke o odjavi registracije PEPP-a nadležna tijela i EIOPA ulažu najveće napore kako bi se osigurala zaštita interesa štediša PEPP-a.

Članak 9.

Imenovanje

Oznaka „paneuropski osobni mirovinski proizvod” ili „PEPP” koja se odnosi na osobni mirovinski proizvod može se koristiti za distribuciju pod oznakom „PEPP” samo za osobne mirovinske proizvode koje je registrirala EIOPA u skladu s ovom Uredbom.

Članak 10.

Distribucija PEPP-ova

1.   Financijska društva iz članka 6. stavka 1. mogu distribuirati PEPP-ove koje su sama proizvela. Također mogu distribuirati PEPP-ove koje nisu proizvela pod uvjetom da poštuju relevantno sektorsko pravo u skladu s kojim mogu distribuirati proizvode koje nisu proizveli.

2.   Posrednici u osiguranju registrirani u skladu s Direktivom (EU) 2016/97 te investicijska društva koja u skladu s Direktivom 2014/65/EU imaju odobrenje za pružanje investicijskog savjetovanja kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 4. Direktive 2014/65/EU imaju pravo distribuirati PEPP-ove koje nisu proizveli.

Članak 11.

Bonitetna pravila koja se primjenjuju na različite vrste pružatelja

Pružatelji PEPP-a i distributeri PEPP-a moraju poštovati ovu Uredbu, kao i mjerodavna bonitetna pravila koja se na njih primjenjuju u skladu sa zakonodavnim aktima iz članka 6. stavka 1. i članka 10. stavka 2.

Članak 12.

Objava nacionalnih odredbi

1.   Tekstove nacionalnih zakona i drugih propisa kojima se uređuju uvjeti povezani s fazom prikupljanja sredstava iz članka 47. i uvjeti povezani s fazom isplate iz članka 57., uključujući informacije o dodatnim nacionalnim postupcima uvedenima za podnošenje zahtjeva za pogodnosti i poticaje utvrđene na nacionalnoj razini, ako je primjenjivo, objavljuje i ažurira relevantno nacionalno tijelo.

2.   Sva nadležna tijela u državi članici na svojim internetskim stranicama imaju i ažuriraju poveznicu na tekstove navedene u stavku 1.

3.   Objava tekstova iz stavka 1. služi samo u informativne svrhe i ne stvara pravne obveze ili odgovornost za relevantna nacionalna tijela.

Članak 13.

Središnji javni registar

1.   EIOPA vodi središnji javni registar u kojem su utvrđeni svaki PEPP registriran u skladu s ovom Uredbom, registracijski broj PEPP-a, pružatelj PEPP-a tog PEPP-a, nadležna tijela pružatelja PEPP-a, datum registracije PEPP-a, potpuni popis država članica u kojima se PEPP nudi i potpuni popis država članica u kojima pružatelj PEPP-a nudi otvaranje podračuna. Registar je javno dostupan u elektroničkom obliku i ažurira se.

2.   Nadležna tijela obavješćuju EIOPA-u o poveznicama iz članka 12. stavka 2. i ažuriraju te informacije.

3.   EIOPA objavljuje i ažurira poveznice iz stavka 2. u središnjem javnom registru iz stavka 1.

POGLAVLJE III.

PREKOGRANIČNO PRUŽANJE I PRENOSIVOST PEPP-a

ODJELJAK I.

Sloboda pružanja usluga i sloboda poslovnog nastana

Članak 14.

Ostvarivanje slobode pružanja usluga i slobode poslovnog nastana od strane pružatelja PEPP-a i distributera PEPP-a

1.   Pružatelji PEPP-a mogu pružati, a distributeri PEPP-a mogu distribuirati PEPP-ove na državnom području države članice domaćina u skladu sa slobodom pružanja usluga ili slobodom poslovnog nastana, uz uvjet da to čine poštujući relevantna pravila i postupke utvrđene pravom Unije koje se primjenjuje na njih kako je navedeno u članku 6. stavku 1. točkama (a), (b), (d) i (e) ili u članku 10. stavku 2. te nakon što obavijeste o svojoj namjeri otvaranja podračuna za tu državu članicu domaćina u skladu s člankom 21.

2.   Pružatelji PEPP-a iz članka 6. stavka 1. točaka (c) i (f) moraju poštovati pravila iz članka 15.

Članak 15.

Ostvarivanje slobode pružanja usluga od strane IORP-ova i UAIF-ova u EU-u

1.   Pružatelji PEPP-a iz članka 6. stavka 1. točaka (c) i (f) koji namjeravaju prvi put pružati PEPP-ove štedišama PEPP-a unutar državnog područja države članice domaćina u skladu sa slobodom pružanja usluga i nakon što obavijeste o svojoj namjeri otvaranja podračuna za tu državu članicu domaćina u skladu s člankom 21. dostavljaju sljedeće informacije nadležnim tijelima svoje matične države članice:

(a)

naziv i adresu pružatelja PEPP-a;

(b)

državu članicu u kojoj pružatelj PEPP-a namjerava pružati ili distribuirati PEPP-ove štedišama PEPP-a.

2.   Nadležna tijela matične države članice prosljeđuju informacije u roku od 10 radnih dana od dana primitka državi članici domaćinu zajedno s potvrdom da pružatelj PEPP-a iz stavka 1. ovog članka poštuje uvjete navedene u članku 6. stavku 1. Informacije se dostavljaju nadležnim tijelima države članice domaćina osim ako nadležna tijela matične države članice imaju razloga sumnjati u primjerenost administrativne strukture u pogledu pružanja PEPP-a ili financijske situacije pružatelja PEPP-a kako je navedeno u članku 6. stavku 1. točkama (c) i (f).

Ako nadležna tijela matične države članice odbiju dostaviti informacije nadležnim tijelima države članice domaćina, dužna su dotičnom pružatelju PEPP-a navesti razloge odbijanja u roku od mjesec dana od zaprimanja svih informacija i dokumenata. Odbijanje ili izostanak odgovora podliježe pravu na žalbu pred sudovima u matičnoj državi članici pružatelja PEPP-a.

3.   Nadležna tijela države članice domaćina u roku od 10 radnih dana potvrđuju primitak informacija iz stavka 1. Nadležna tijela matične države članice tada obavješćuju pružatelja PEPP-a da su nadležna tijela države članice domaćina zaprimila informacije i da pružatelj PEPP-a može započeti s pružanjem PEPP-a štedišama PEPP-a u toj državi članici.

4.   Ako potvrda o primitku informacija iz stavka 3. izostane u roku od 10 radnih dana od dana prosljeđivanja informacija iz stavka 2., nadležna tijela matične države članice obavješćuju pružatelja PEPP-a da može početi pružati usluge u toj državi članici domaćinu.

5.   U slučaju bilo kakve promjene informacija iz stavka 1., pružatelj PEPP-a obavješćuje nadležna tijela matične države članice o toj promjeni najmanje mjesec dana prije uvođenja promjene. Nadležna tijela matične države članice obavješćuju nadležna tijela države članice domaćina o promjeni što je prije moguće, a najkasnije mjesec dana od primitka obavijesti.

6.   Države članice domaćini u svrhu ovog postupka mogu imenovati druga nadležna tijela osim onih navedenih u članku 2. točki 18. za izvršavanje ovlasti koje se dodjeljuju nadležnim tijelima države članice domaćina. O tome obavješćuju Komisiju i EIOPA-u te navode eventualne podjele dužnosti.

Članak 16.

Ovlasti nadležnih tijela države članice domaćina

1.   Ako nadležna tijela države članice domaćina imaju razloga smatrati da se distribucijom PEPP-a unutar njezina državnog područja ili otvaranjem podračuna za tu državu članicu krše obveze koje proizlaze iz primjenjivih pravila iz članka 3., o svojim saznanjima obavješćuju nadležna tijela matične države članice pružatelja PEPP-a ili distributera PEPP-a.

2.   Nakon procjene informacija primljenih u skladu sa stavkom 1., nadležna tijela matične države članice, prema potrebi, bez odgode poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi ispravile tu situaciju. Ona obavješćuju nadležna tijela države članice domaćina o svim takvim mjerama.

3.   Ako se mjere koje su poduzela nadležna tijela matične države članice pokažu neodgovarajućima ili ako ne postoje, a pružatelj PEPP-a ili distributer PEPP-a nastavlja distribuirati PEPP na način koji očito šteti interesima štediša PEPP-a države članice domaćina ili urednom funkcioniranju tržišta osobnih mirovinskih proizvoda u toj državi članici, nadležna tijela države članice domaćina mogu, nakon što o tome obavijeste nadležna tijela matične države članice, poduzeti odgovarajuće mjere za sprečavanje daljnjih nepravilnosti, uključujući, u mjeri u kojoj je to nužno, one kojima se pružatelja PEPP-a ili distributera PEPP-a sprečava da nastavi distribuirati PEPP-ove na njihovu državnom području.

Uz to, nadležna tijela matične države članice ili nadležna tijela države članice domaćina mogu predmet uputiti EIOPA-i te zatražiti njezinu pomoć u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

4.   Stavci od 1. do 3. ne utječu na ovlast države članice domaćina da poduzme odgovarajuće i nediskriminirajuće mjere kako bi se spriječile ili sankcionirale nepravilnosti počinjene na njezinu državnom području, u situacijama u kojima je hitno djelovanje nužno kako bi se zaštitila prava potrošača u državi članici domaćinu, te ako su jednakovrijedne mjere matične države članice neodgovarajuće ili ne postoje, ili u slučajevima kada su nepravilnosti protivne nacionalnim pravnim odredbama kojima se štiti opće dobro, u mjeri u kojoj je to nužno. U takvim situacijama države članice domaćini mogu pružatelja PEPP-a ili distributera PEPP-a spriječiti da izvršava nove poslovne aktivnosti na njihovu državnom području.

5.   O svim mjerama koje u skladu s ovim člankom donesu nadležna tijela države članice domaćina obavješćuje se pružatelja PEPP-a ili distributera PEPP-a u dobro obrazloženom dokumentu te se o njima bez nepotrebne odgode obavješćuje nadležna tijela matične države članice.

ODJELJAK II.

Prenosivost

Članak 17.

Usluga prenosivosti

1.   Štediše PEPP-a pri promjeni boravišta u drugu državu članicu imaju pravo koristiti uslugu prenosivosti kojom im se omogućuje da nastave uplaćivati sredstva u svoj postojeći račun PEPP-a.

2.   Kada koriste uslugu prenosivosti, štediše PEPP-a imaju pravo zadržati sve pogodnosti i poticaje koje im je odobrio pružatelj PEPP-a, a povezane su s nastavkom ulaganja u njihov PEPP.

Članak 18.

Pružanje usluge prenosivosti

1.   Pružatelji PEPP-a nude uslugu prenosivosti iz članka 17. štedišama PEPP-a koji kod njih imaju otvoren račun PEPP-a i koji zatraže tu uslugu.

2.   Kada nude PEPP, pružatelj PEPP-a ili distributer PEPP-a pruža potencijalnim štedišama PEPP-a informacije o usluzi prenosivosti i o tome koji su im podračuni odmah dostupni.

3.   U roku od tri godine od datuma početka primjene ove Uredbe svaki pružatelj PEPP-a, na zahtjev upućen pružatelju PEPP-a, nudi nacionalne podračune za najmanje dvije države članice.

Članak 19.

Podračuni PEPP-a

1.   Ako pružatelji PEPP-a pružaju uslugu prenosivosti štedišama PEPP-a u skladu s člankom 17., pružatelji PEPP-a osiguravaju da, kada se otvara novi podračun unutar računa PEPP-a, on odgovara pravnim zahtjevima i uvjetima, kako je navedeno u člancima 47. i 57., koje je za PEPP na nacionalnoj razini utvrdila nova država članica boravišta štediše PEPP-a. Sve transakcije na računu PEPP-a unose se u odgovarajući podračun. Doprinosi koji se uplaćuju na podračun i povlačenja iznosa iz podračuna mogu podlijegati zasebnim ugovornim uvjetima.

2.   Ne dovodeći u pitanje primjenjivo sektorsko pravo, pružatelji PEPP-a mogu osigurati usklađenost sa zahtjevima iz stavka 1. i uspostavljanjem partnerstva s drugim registriranim pružateljem PEPP-a („partner”).

Uzimajući u obzir opseg zadaća koje obavlja partner, partner mora biti kvalificiran i sposoban za obavljanje delegiranih zadaća. Pružatelj PEPP-a s partnerom sklapa pisani sporazum. Sporazum je pravno izvršiv i u njemu se jasno utvrđuju prava i obveze pružatelja PEPP-a i partnera. Sporazum mora biti u skladu s relevantnim pravilima i postupcima za delegiranje i eksternalizaciju utvrđenima pravom Unije ili u skladu s pravom Unije koje se na njih primjenjuje, kako je navedeno u članku 6. stavku 1. Neovisno o tom sporazumu, pružatelj PEPP-a i dalje snosi isključivu odgovornost za svoje djelovanje u skladu s ovom Uredbom.

Članak 20.

Otvaranje novog podračuna

1.   Pružatelj PEPP-a, bez odgode nakon što bude obaviješten o promjeni boravišta štediše PEPP-a u drugu državu članicu, pruža štediši PEPP-a informacije o mogućnosti otvaranja novog podračuna u okviru računa PEPP-a štediše PEPP-a i o roku u kojem bi se taj podračun mogao otvoriti.

U tom slučaju pružatelj PEPP-a besplatno pruža štediši PEPP-a dokument s ključnim informacijama o PEPP-u koji sadržava posebne zahtjeve navedene u članku 28. stavku 3. točki (g) u pogledu podračuna koji odgovara novoj državi članici boravišta štediše PEPP-a.

U slučaju da novi podračun nije dostupan, pružatelj PEPP-a obavješćuje štedišu PEPP-a o pravu da bez odgode i besplatno promijeni pružatelja PEPP-a te o mogućnosti nastavka štednje na posljednjem otvorenom podračunu.

2.   Ako ima namjeru iskoristiti mogućnost otvaranja podračuna, štediša PEPP-a obavješćuje pružatelja PEPP-a o sljedećem:

(a)

novoj državi članici boravišta štediše PEPP-a;

(b)

datumu od kojega se doprinosi preusmjeravaju u novi podračun;

(c)

svim relevantnim informacijama o drugim uvjetima za PEPP.

3.   Štediša PEPP-a može nastaviti uplaćivati doprinose na posljednji otvoreni podračun.

4.   Pružatelj PEPP-a nudi štediši PEPP-a pružanje personalizirane preporuke u kojoj objašnjava bi li otvaranje novog podračuna u okviru računa PEPP-a štediše PEPP-a i uplaćivanje doprinosa na novi podračun bilo povoljnije od nastavka uplaćivanja doprinosa na posljednji otvoreni podračun.

5.   Ako pružatelj PEPP-a nije u mogućnosti osigurati otvaranje novog podračuna koji odgovara novoj državi članici boravišta štediše PEPP-a, štediša PEPP-a prema vlastitom izboru može:

(a)

bez odgode i besplatno promijeniti pružatelja PEPP-a, neovisno o zahtjevima iz članka 52. stavka 3. o učestalosti promjene pružatelja; ili

(b)

nastaviti uplaćivati doprinose na posljednji otvoreni podračun.

6.   Novi podračun otvara se izmjenom postojećeg ugovora o PEPP-u između štediše PEPP-a i pružatelja PEPP-a, u skladu s važećim ugovornim pravom. Datum otvaranja utvrđuje se ugovorom.

Članak 21.

Pružanje informacija nadležnim tijelima o prenosivosti

1.   Pružatelj PEPP-a koji želi prvi put otvoriti novi podračun za državu članicu domaćina o tome obavješćuje nadležna tijela matične države članice.

2.   Pružatelj PEPP-a u obavijest uvrštava sljedeće informacije i dokumente:

(a)

standardne ugovorne uvjete ugovora o PEPP-u iz članka 4., uključujući prilog za novi podračun;

(b)

dokument s ključnim informacijama o PEPP-u u kojem su sadržani posebni zahtjevi u pogledu podračuna koji se odnose na novi podračun u skladu s člankom 28. stavkom 3. točkom (g);

(c)

izvještaj o primanjima u okviru PEPP-a iz članka 36.;

(d)

informacije o ugovornim aranžmanima iz članka 19. stavka 2., ako je to primjenjivo.

3.   Nadležna tijela matične države članice provjeravaju je li dostavljena dokumentacija potpuna te je u roku od 10 radnih dana od primitka potpune dokumentacije prosljeđuju nadležnim tijelima države članice domaćina.

4.   Nadležna tijela države članice domaćina bez odgode potvrđuju primitak informacija i dokumenata iz stavka 2.

5.   Nadležna tijela matične države članice tada obavješćuju pružatelja PEPP-a da su nadležna tijela države članice domaćina zaprimila informacije i da pružatelj PEPP-a može otvoriti podračun za tu državu članicu.

Ako potvrda o primitku informacija iz stavka 4. izostane u roku od 10 radnih dana od dana prosljeđivanja dokumentacije iz stavka 3., nadležna tijela matične države članice obavješćuju pružatelja PEPP-a da može otvoriti podračun za tu državu članicu.

6.   U slučaju bilo kakve promjene informacija i dokumenata iz stavka 2., pružatelj PEPP-a obavješćuje nadležna tijela matične države članice o toj promjeni najmanje mjesec dana prije uvođenja promjene. Nadležna tijela matične države članice obavješćuju nadležna tijela države članice domaćina o promjeni što je prije moguće, a najkasnije mjesec dana nakon primitka obavijesti.

POGLAVLJE IV.

ZAHTJEVI U POGLEDU DISTRIBUCIJE I OBAVJEŠĆIVANJA

ODJELJAK I.

Opće odredbe

Članak 22.

Opće načelo

Kad obavljaju poslove distribucije za PEPP-ove, pružatelji PEPP-a i distributeri PEPP-a moraju uvijek djelovati pošteno, pravedno i profesionalno u skladu s najboljim interesima svojih klijenata PEPP-a.

Članak 23.

Distribucijska pravila koja se primjenjuju na različite vrste pružatelja PEPP-a i distributera PEPP-a

1.   Različite vrste pružatelja PEPP-a i distributera PEPP-a pri distribuciji PEPP-ova moraju poštovati sljedeća pravila:

(a)

društva za osiguranje iz članka 6. stavka 1. točke (b) ove Uredbe i posrednici u osiguranju iz članka 10. stavka 2. ove Uredbe moraju poštovati primjenjivo nacionalno pravo na temelju kojeg se provode pravila o distribuciji investicijskih proizvoda osiguranja iz poglavlja V. i VI. Direktive (EU) 2016/97, uz iznimku članaka 20., 23. i 25. te članka 30. stavka 3. te direktive, izravno primjenjivo pravo Unije doneseno na temelju tih pravila u vezi s distribucijom takvih proizvoda i ovu Uredbu, uz iznimku članka 34. stavka 4.;

(b)

investicijska društva iz članka 10. stavka 2. ove Uredbe moraju poštovati primjenjivo nacionalno pravo na temelju kojeg se provode pravila o stavljanju na tržište i distribuciji financijskih instrumenata utvrđena u članku 16. stavku 3. prvom podstavku te člancima 23., 24. i 25. Direktive 2014/65/EU, uz iznimku članka 24. stavka 2. i članka 25. stavaka 3. i 4. te direktive, izravno primjenjivo pravo Unije doneseno na temelju tih odredaba i ovu Uredbu, uz iznimku članka 34. stavka 4.;

(c)

svi ostali pružatelji PEPP-a i distributeri PEPP-a moraju poštovati primjenjivo nacionalno pravo na temelju kojeg se provode pravila o stavljanju na tržište i distribuciji financijskih instrumenata utvrđena u članku 16. stavku 3. prvom podstavku i člancima 23., 24 i 25. Direktive 2014/65/EU, uz iznimku članka 24. stavka 2. i članka 25. stavaka 2., 3. i 4. te direktive, izravno primjenjivo pravo Unije doneseno na temelju tih odredaba i ovu Uredbu.

2.   Pravila utvrđena u stavku 1. točki (a) primjenjuju se samo u mjeri u kojoj ne postoji stroža odredba u primjenjivom nacionalnom pravu na temelju kojeg se provode pravila iz poglavlja V. i VI. Direktive (EU) 2016/97.

Članak 24.

Elektronička distribucija i drugi trajni mediji

Pružatelji PEPP-a i distributeri PEPP-a pružaju sve dokumente i informacije obuhvaćene ovim poglavljem klijentima PEPP-a besplatno u elektroničkom obliku, pod uvjetom da klijent PEPP-a te informacije može pohraniti tako da mu budu dostupne za buduću uporabu u razdoblju koje odgovara namjeni tih informacija te da alat omogućuje reprodukciju pohranjenih informacija u neizmijenjenom obliku.

Pružatelji PEPP-a i distributeri PEPP-a na zahtjev i besplatno pružaju te dokumente i informacije na nekom drugom trajnom mediju, uključujući na papiru. Pružatelji PEPP-a i distributeri PEPP-a obavješćuju klijente PEPP-a o tome da imaju pravo zatražiti primjerak tih dokumenata na drugom trajnom mediju, uključujući na papiru, besplatno.

Članak 25.

Zahtjevi u pogledu nadzora proizvoda i upravljanja

1.   Pružatelji PEPP-a održavaju, primjenjuju i provjeravaju postupak odobrenja svakog PEPP-a ili bitnih izmjena postojećeg PEPP-a prije nego što ga distribuiraju klijentima PEPP-a.

Postupak odobrenja proizvoda razmjeran je i prikladan u odnosu na svojstva PEPP-a.

Postupkom odobrenja proizvoda precizira se utvrđeno ciljano tržište za svaki PEPP, osigurava se da su ocijenjeni svi relevantni rizici za takvo utvrđeno ciljano tržište i da je predviđena strategija distribucije usklađena s utvrđenim ciljanim tržištem te se poduzimaju razumne mjere kako bi se osigurala distribucija PEPP-a na utvrđenom ciljanom tržištu.

Pružatelj PEPP-a dužan je razumjeti i redovito provjeravati PEPP-ove koje pruža, uzimajući u obzir svaki događaj koji bi mogao bitno utjecati na potencijalni rizik za utvrđeno ciljano tržište, kako bi se barem procijenilo jesu li PEPP-ovi i dalje prilagođeni potrebama utvrđenog ciljanog tržišta i je li zamišljena strategija distribucije i dalje prikladna.

Pružatelji PEPP-a stavljaju na raspolaganje distributerima PEPP-a sve prikladne informacije o PEPP-u i postupku odobrenja proizvoda, uključujući utvrđeno ciljano tržište za PEPP.

Distributeri PEPP-a raspolažu prikladnim aranžmanima za zaprimanje informacija iz petog podstavka i za razumijevanje karakteristika svakog PEPP-a i njegova utvrđenog ciljanog tržišta.

2.   Politike, postupci i aranžmani iz ovog članka ne dovode u pitanje sve ostale zahtjeve iz ove Uredbe ili zahtjeve koji se primjenjuju na temelju ove Uredbe, uključujući one koji se odnose na objavljivanje, primjerenost ili prikladnost, utvrđivanje i upravljanje sukobima interesa, poticaje te čimbenike ESG.

ODJELJAK II.

Predugovorne informacije

Članak 26.

Dokument s ključnim informacijama o PEPP-u

1.   Prije nego što se PEPP ponudi štedišama PEPP-a, pružatelj PEPP-a sastavlja dokument s ključnim informacijama o PEPP-u za taj proizvod PEPP-a u skladu sa zahtjevima iz ovog odjeljka i objavljuje dokument s ključnim informacijama o PEPP-u na svojim internetskim stranicama.

2.   Dokument s ključnim informacijama o PEPP-u predstavlja predugovornu informaciju. On mora biti točan, istinit, jasan i nedvosmislen. Mora pružati ključne informacije i biti u skladu sa svim obvezujućim ugovornim dokumentima, s relevantnim dijelovima dokumenata koji čine ponudu te s uvjetima PEPP-a.

3.   Dokument s ključnim informacijama o PEPP-u zaseban je dokument, jasno odvojen od promidžbenih materijala. Ne smije sadržavati unakrsna upućivanja na promidžbene materijale. Može sadržavati unakrsna upućivanja na druge dokumente, uključujući prospekt, ovisno o slučaju, i to samo ako su takva unakrsna upućivanja povezana s informacijama za koje se ovom Uredbom zahtijeva da budu uključene u dokument s ključnim informacijama o PEPP-u.

Za osnovni PEPP sastavlja se zaseban dokument s ključnim informacijama o PEPP-u.

4.   Ako pružatelj PEPP-a nudi štediši PEPP-a niz alternativnih ulagačkih opcija koje su takve da se sve informacije koje se u pogledu tih temeljnih ulagačkih opcija zahtijevaju u skladu s člankom 28. stavkom 3. ne mogu pružiti u jednom, sažetom, zasebnom dokumentu s ključnim informacijama o PEPP-u, pružatelji PEPP-a izrađuju jedno od sljedećeg:

(a)

zaseban dokument s ključnim informacijama o PEPP-u za svaku alternativnu ulagačku opciju;

(b)

generički dokument s ključnim informacijama o PEPP-u koji sadržava barem generički opis alternativnih ulagačkih opcija i u kojem se navodi gdje i kako se mogu pronaći detaljnije predugovorne informacije koje se odnose na ulaganja kojima se podupiru te ulagačke opcije.

5.   U skladu s člankom 24., dokument s ključnim informacijama o PEPP-u sastavlja se kao kratak, sažeto napisan dokument. Taj dokument mora biti:

(a)

prikazan i strukturiran tako da je jednostavan za čitanje, napisan slovima veličine koja omogućuje čitanje;

(b)

usmjeren na ključne informacije koje trebaju klijentima PEPP-a;

(c)

jasno izražen i napisan jezikom i stilom koji olakšava razumijevanje informacija, a osobito jezikom koji je jasan, jezgrovit i razumljiv.

6.   Ako se u dokumentu s ključnim informacijama o PEPP-u upotrebljavaju boje, one ne smiju umanjivati razumljivost informacija ako je dokument s ključnim informacijama o PEPP-u ispisan ili fotokopiran u crno-bijeloj tehnici.

7.   Ako je u dokumentu s ključnim informacijama o PEPP-u upotrijebljeno korporativno obilježavanje ili logotip pružatelja PEPP-a ili grupe kojoj on pripada, to ne smije odvući pozornost od informacija sadržanih u dokumentu ili učiniti tekst nejasnim.

8.   Uz dokument s ključnim informacijama o PEPP-u, pružatelji PEPP-a i distributeri PEPP-a upućuju potencijalne štediše PEPP-a na sva javno dostupna izvješća o financijskom stanju pružatelja PEPP-a, uključujući njegovu solventnost, i potencijalnim štedišama PEPP-a omogućuju jednostavan pristup tim informacijama.

9.   Potencijalni štediše PEPP-a također dobivaju informacije o povijesnom prinosu ulagačke opcije štediše PEPP-a koje obuhvaćaju prinos od najmanje 10 godina ili, ako se PEPP pruža kraće od 10 godina, koje obuhvaćaju sve godine u kojima se PEPP pruža. Informacijama o povijesnom prinosu prilaže se izjava „povijesni prinos nije pokazatelj prinosa u budućnosti”.

Članak 27.

Jezik dokumenta s ključnim informacijama o PEPP-u

1.   Dokument s ključnim informacijama o PEPP-u mora biti napisan na službenim jezicima ili na barem jednom od službenih jezika koji se koriste u dijelu države članice u kojoj se PEPP distribuira, ili na nekom drugom jeziku koji su prihvatila nadležna tijela te države članice, a ako je napisan na drugom jeziku, mora se prevesti na jedan od tih jezika.

Prijevod mora vjerno i točno odražavati sadržaj izvornog dokumenta s ključnim informacijama o PEPP-u.

2.   Ako se PEPP stavlja na tržište u nekoj državi članici putem promidžbenih materijala napisanih na jednom ili više službenih jezika te države članice, dokument s ključnim informacijama o PEPP-u mora biti barem na tim službenim jezicima.

3.   Dokument s ključnim informacijama o PEPP-u mora se, na zahtjev, štedišama PEPP-a s oštećenjem vida staviti na raspolaganje u odgovarajućem formatu.

Članak 28.

Sadržaj dokumenta s ključnim informacijama o PEPP-u

1.   Naslov „Dokument s ključnim informacijama o PEPP-u” mora se nalaziti vidljivo na vrhu prve stranice dokumenta s ključnim informacijama o PEPP-u.

Dokument s ključnim informacijama o PEPP-u strukturira se prema redoslijedu utvrđenom u stavcima 2. i 3.

2.   Odmah ispod naslova pojavljuje se obrazloženje. Ono glasi:

„Ovaj dokument sadržava ključne informacije o ovom paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu (PEPP). Nije riječ o promidžbenom materijalu. Informacije su propisane zakonom kako bi vam pomogle u razumijevanju prirode, rizika, troškova, mogućih dobitaka i gubitaka ovog osobnog mirovinskog proizvoda te kako bi vam pomogle da ga usporedite s drugim PEPP-ovima.”

3.   Dokument s ključnim informacijama o PEPP-u sadržava sljedeće informacije:

(a)

na početku dokumenta: naziv PEPP-a i informaciju o tome je li riječ o osnovnom PEPP-u ili ne, identitet i kontaktne podatke pružatelja PEPP-a, informacije o nadležnim tijelima pružatelja PEPP-a, registracijski broj PEPP-a u središnjem javnom registru i datum dokumenta;

(b)

izjavu: „Mirovinski proizvod opisan u ovom dokumentu dugoročan je proizvod ograničene mogućnosti otkupa koji nije moguće u bilo kojem trenutku raskinuti.”;

(c)

u odjeljku pod naslovom „Kakav je ovo proizvod?”, prirodu i glavne značajke PEPP-a, uključujući:

i.

njegove dugoročne ciljeve i načine na koje će ih se ostvariti, posebno ostvaruju li se ciljevi pomoću izravne ili neizravne izloženosti temeljnoj ulagateljskoj imovini, uključujući opis temeljnih instrumenata ili referentnih vrijednosti, uključujući određivanje tržišta u koja pružatelj PEPP-a ulaže, kao i objašnjenje načina određivanja povrata;

ii.

opis vrste štediše PEPP-a kojemu se PEPP namjerava prodavati, osobito u pogledu sposobnosti podnošenja ulagateljskih gubitaka od strane štediše PEPP-a i vremenskog horizonta ulaganja;

iii.

izjavu o tome

pruža li osnovni PEPP jamstvo za uloženi kapital ili ima oblik tehnike smanjenja rizika u skladu s ciljem da se štediši PEPP-a omogući povrat uloženog kapitala, ili

pruža li i u kojoj mjeri bilo koja alternativna ulagačka opcija, ako je primjenjivo, jamstvo ili tehniku smanjenja rizika;

iv.

opis mirovine u okviru PEPP-a, posebno mogućih oblika isplate i prava na promjenu oblika isplate iz članka 59. stavka 1.;

v.

ako PEPP pokriva biometrijske rizike: pojedinosti o pokrivenim rizicima i naknadama iz osiguranja, uključujući okolnosti u kojima se mogu tražiti te naknade;

vi.

informacije o usluzi prenosivosti, uključujući upućivanje na središnji javni registar iz članka 13. u kojem se nalaze informacije o uvjetima za fazu prikupljanja sredstava i fazu isplate koje utvrđuju države članice u skladu s člancima 47. i 57.;

vii.

izjavu o posljedicama prijevremenog povlačenja iz PEPP-a za štedišu PEPP-a, uključujući sve primjenjive naknade i sankcije te mogući gubitak kapitalne zaštite i drugih mogućih prednosti i poticaja;

viii.

izjavu o posljedicama za štedišu PEPP-a ako štediša PEPP-a prestane uplaćivati doprinose u PEPP;

ix.

informacije o dostupnim podračunima i o pravima štediše PEPP-a iz članka 20. stavka 5.;

x.

informacije o pravu štediše PEPP-a na promjenu pružatelja i o pravu na primanje informacija o usluzi promjene pružatelja iz članka 56.;

xi.

uvjete za promjenu odabrane ulagačke opcije iz članka 44.;

xii.

informacije, ako su dostupne, povezane s rezultatima ulaganja pružatelja PEPP-a u pogledu čimbenika ESG;

xiii.

pravo koje se primjenjuje na ugovor o PEPP-u u slučaju kada ugovorne strane to ne mogu samostalno odabrati ili, u slučaju da ugovorne strane mogu odabrati koje će pravo primjenjivati, pravo čiju primjenu predloži pružatelj PEPP-a;

xiv.

ovisno o slučaju, postoji li rok za odustajanje ili otkazni rok za štedišu PEPP-a;

(d)

u odjeljku pod nazivom „Koji su rizici i što bih mogao dobiti zauzvrat?”, kratak opis profila rizika i dobiti koji obuhvaća sljedeće elemente:

i.

zbirni pokazatelj rizika, dopunjen opisnim objašnjenjem tog pokazatelja, njegovih glavnih ograničenja i opisnim objašnjenjem rizika koji su materijalno relevantni za PEPP, a nisu na primjeren način obuhvaćeni zbirnim pokazateljem rizika;

ii.

moguće najveće gubitke uloženog kapitala, uključujući informacije o sljedećem:

može li štediša PEPP-a izgubiti cijeli uloženi kapital, ili

snosi li štediša PEPP-a rizik nastanka dodatnih financijskih zaduženja ili obveza;

iii.

odgovarajuće scenarije uspješnosti i pretpostavke na kojima se temelje;

iv.

ako je primjenjivo, uvjete prinosa za štediše PEPP-a ili utvrđene gornje granice prinosa;

v.

izjavu o tome da porezno pravo države članice boravišta štediše PEPP-a može imati utjecaj na samu isplatu;

(e)

u odjeljku pod naslovom „Što se događa ako [naziv pružatelja PEPP-a] nije u mogućnosti izvršiti isplatu?”, kratak opis toga je li povezani gubitak pokriven naknadom za ulagatelja ili sustavom jamstva, a ako je to slučaj, koji je to program, naziv garanta i koji su rizici pokriveni tim sustavom, a koji nisu;

(f)

u odjeljku pod naslovom „Koji su troškovi?”, troškove povezane s ulaganjem u PEPP koji obuhvaćaju izravne i neizravne troškove koje snosi štediša PEPP-a, uključujući jednokratne i ponavljajuće troškove, prikazane s pomoću zbirnih pokazatelja tih troškova te, kako bi se osigurala usporedivost, ukupne agregirane troškove izražene u novčanim jedinicama i postotcima, kako bi se pokazali skupni utjecaji ukupnih troškova na ulaganje.

Dokument s ključnim informacijama o PEPP-u uključuje jasnu naznaku o tome da pružatelj PEPP-a ili distributer PEPP-a pruža informacije kojima se iscrpno prikazuju svi troškovi distribucije koji već nisu uključeni u prethodno specificirane troškove, kako bi se štediši PEPP-a omogućilo razumijevanje ukupnog učinka tih agregiranih troškova na prinos od ulaganja;

(g)

u odjeljku pod naslovom „Koji su posebni zahtjevi u pogledu podračuna koji odgovara [moja država članica boravišta]?”:

i.

u pododjeljku pod naslovom „Zahtjevi u pogledu faze uplate”:

opis uvjeta za fazu prikupljanja sredstava, kako ih je utvrdila država članica boravišta štediše PEPP-a u skladu s člankom 47.;

ii.

u pododjeljku pod naslovom „Zahtjevi u pogledu faze isplate”:

opis uvjeta za fazu isplate, kako ih je utvrdila država članica boravišta štediše PEPP-a u skladu s člankom 57.;

(h)

u odjeljku pod naslovom „Kako mogu podnijeti pritužbu?”: informacije o tome kako i kome štediša PEPP-a može podnijeti pritužbu na PEPP ili ponašanje pružatelja PEPP-a ili distributera PEPP-a.

4.   Raščlanjivanje informacija koje se zahtijevaju u skladu sa stavkom 3. dopušteno je ako se dokument s ključnim informacijama o PEPP-u pruža u elektroničkom obliku, pri čemu se detaljni dijelovi informacija mogu pružiti preko skočnih prozora ili poveznica na popratne raščlanjene razine. U tom slučaju moguće je ispisati dokument s ključnim informacijama o PEPP-u kao jedinstveni dokument.

5.   Kako bi se osigurala dosljedna primjena ovog članka, EIOPA, nakon savjetovanja s drugim europskim nadzornim tijelima i nakon testiranja potrošača i sektorskog testiranja, izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju:

(a)

pojedinosti o prikazu, uključujući oblik i dužinu dokumenta, te sadržaj svakog elementa informacija iz stavka 3.;

(b)

metodologija na kojoj se temelji prikaz rizika i nagrada kako je navedeno u stavku 3. točki (d) podtočkama i. i iii.;

(c)

metodologija izračuna troškova, uključujući specifikaciju zbirnih pokazatelja, kako je navedeno u stavku 3. točki (f);

(d)

ako se informacije prikazuju u elektroničkom obliku s raščlanjivanjem informacija, koje informacije moraju biti u prvoj razini, a koje se informacije mogu pružiti u dodatnim detaljnijim razinama.

Prilikom izrade nacrta regulatornih tehničkih standarda EIOPA uzima u obzir različite moguće vrste PEPP-ova, dugoročnu prirodu PEPP-a, sposobnosti štediša PEPP-a te značajke PEPP-ova kako bi se štediši PEPP-a omogućilo da odabere među različitim ulagačkim opcijama i drugim opcijama koje pruža PEPP, među ostalim i ako je taj odabir moguće izvršiti u različitim trenutcima ili ga promijeniti u budućnosti.

EIOPA Komisiji podnosi taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 15. kolovoza 2020.

Komisiji se delegira ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

Članak 29.

Promidžbeni materijali

Promidžbeni materijali koji sadržavaju konkretne informacije o PEPP-u ne smiju uključivati nikakve izjave koje su u suprotnosti s informacijama sadržanima u dokumentu s ključnim informacijama o PEPP-u ili koje umanjuju značaj dokumenta s ključnim informacijama o PEPP-u. U promidžbenim materijalima navodi se da je dokument s ključnim informacijama o PEPP-u dostupan i pružaju se informacije o tome kako i gdje ga je moguće dobiti, uključujući internetske stranice pružatelja PEPP-a.

Članak 30.

Revizija dokumenta s ključnim informacijama o PEPP-u

1.   Pružatelj PEPP-a barem jednom godišnje preispituje informacije sadržane u dokumentu s ključnim informacijama o PEPP-u te odmah revidira dokument kada preispitivanje ukazuje da je potrebno izvršiti izmjene. Revidirana verzija odmah se stavlja na raspolaganje.

2.   Kako bi se osigurala dosljedna primjena ovog članka, EIOPA, nakon savjetovanja s drugim europskim nadzornim tijelima i nakon testiranja potrošača i sektorskog testiranja, izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se utvrđuju uvjeti pod kojima se dokument s ključnim informacijama o PEPP-u preispituje i revidira.

EIOPA Komisiji podnosi taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 15. kolovoza 2020.

Komisiji se delegira ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

Članak 31.

Građanskopravna odgovornost

1.   Pružatelj PEPP-a nema građanskopravnu odgovornost samo na temelju dokumenta s ključnim informacijama o PEPP-u, uključujući bilo koji njegov prijevod, osim ako je on dvosmislen, netočan ili neusklađen s relevantnim dijelovima pravno obvezujućih predugovornih i ugovornih dokumenata ili sa zahtjevima utvrđenima u članku 28.

2.   Štediša PEPP-a koji dokaže gubitak uzrokovan oslanjanjem na dokument s ključnim informacijama o PEPP-u pod uvjetima navedenima u stavku 1. prilikom sklapanja ugovora o PEPP-u za koji je taj dokument s ključnim informacijama o PEPP-u izrađen može tražiti naknadu štete od pružatelja PEPP-a za taj gubitak u skladu s nacionalnim pravom.

3.   Elementi kao što su „gubitak” ili „šteta” iz stavka 2., koji nisu definirani, tumače se i primjenjuju u skladu s mjerodavnim nacionalnim pravom kako je utvrđeno relevantnim pravilima međunarodnog privatnog prava.

4.   Ovim se člankom ne isključuju daljnje tražbine na temelju građanskopravne odgovornosti u skladu s nacionalnim pravom.

5.   Ugovornim klauzulama ne smiju se ograničiti obveze iz ovog članka niti se smije osloboditi od njih.

Članak 32.

Ugovori o PEPP-u koji pokrivaju biometrijske rizike

Ako se dokument s ključnim informacijama o PEPP-u odnosi na ugovor o PEPP-u koji pokriva biometrijske rizike, obveze pružatelja PEPP-a na temelju ovog odjeljka odnose se samo na štedišu PEPP-a.

Članak 33.

Pružanje dokumenta s ključnim informacijama o PEPP-u

1.   Pružatelj PEPP-a ili distributer PEPP-a pruža potencijalnim štedišama PEPP-a sve dokumente s ključnim informacijama o PEPP-u sastavljene u skladu s člankom 26. kada ih savjetuje o PEPP-u ili im nudi PEPP na prodaju, i to pravodobno prije nego što ti štediše PEPP-a budu obvezani ikakvim ugovorom o PEPP-u ili ponudom koja se odnosi na taj ugovor o PEPP-u.

2.   Pružatelj PEPP-a ili distributer PEPP-a može ispuniti zahtjeve iz stavka 1. dostavljanjem dokumenta s ključnim informacijama o PEPP-u fizičkoj osobi s pisanim ovlaštenjem da donosi odluke o ulaganju u ime štediše PEPP-a u vezi s transakcijama zaključenima u okviru tog pisanog ovlaštenja.

3.   Kako bi se osigurala dosljedna primjena ovog članka, EIOPA, nakon što se prema potrebi savjetovala s drugim europskim nadzornim tijelima, izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se utvrđuju uvjeti za ispunjavanje zahtjeva za pružanjem dokumenta s ključnim informacijama o PEPP-u kako je utvrđeno stavkom 1.

EIOPA Komisiji podnosi taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 15. kolovoza 2020.

Komisiji se delegira ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

ODJELJAK III.

Savjeti

Članak 34.

Utvrđivanje zahtjeva i potreba te pružanje savjeta

1.   Prije sklapanja ugovora o PEPP-u pružatelj PEPP-a ili distributer PEPP-a utvrđuje, na temelju traženih informacija i informacija koje je dobio od potencijalnog štediše PEPP-a, zahtjeve i potrebe potencijalnog štediše PEPP-a koji se odnose na mirovinu, uključujući moguću potrebu za kupnjom proizvoda koji nudi rente, te potencijalnom štediši PEPP-a pruža objektivne informacije o PEPP-u na razumljiv način koji će štediši PEPP-a omogućiti da na temelju tih informacija donese odluku.

Svaki ponuđeni ugovor o PEPP-u mora biti u skladu sa zahtjevima i potrebama štediše PEPP-a koji se odnose na mirovinu, pri čemu se uzimaju u obzir njegova stečena mirovinska prava.

2.   Pružatelj PEPP-a ili distributer PEPP-a pruža savjet potencijalnom štediši PEPP-a prije nego što se ugovor o PEPP-u sklopi, pri čemu pruža potencijalnom štediši PEPP-a personaliziranu preporuku u kojoj objašnjava zašto bi određeni PEPP, uključujući određenu ulagačku opciju, ako je primjenjivo, najbolje odgovarao zahtjevima i potrebama štediše PEPP-a.

Pružatelj PEPP-a ili distributer PEPP-a pruža potencijalnom štediši PEPP-a personalizirane projekcije mirovinskih primanja za preporučeni proizvod na temelju najranijeg datuma na koji bi faza isplate mogla početi i izjavu o odricanju od odgovornosti u kojoj se navodi da se te projekcije mogu razlikovati od konačnog iznosa ostvarenih primanja u okviru PEPP-a. Ako se projekcije mirovinskih primanja temelje na ekonomskim scenarijima, te informacije također sadržavaju najbolji mogući scenarij i nepovoljan scenarij, uzimajući u obzir specifičnost ugovora o PEPP-u.

3.   Ako se nudi osnovni PEPP, a da se pritom ne nudi barem jamstvo za uloženi kapital, pružatelj PEPP-a ili distributer PEPP-a jasno objašnjava da postoje PEPP-ovi s jamstvom za uloženi kapital, razloge za preporuku osnovnog PEPP-a koji se temelji na tehnici smanjenja rizika u skladu s ciljem da se štediši PEPP-a omogući povrat uloženog kapitala te jasno ukazuje na bilo kakve dodatne rizike koje bi takvi PEPP-ovi mogli povlačiti za sobom u usporedbi s osnovnim PEPP-om utemeljenim na kapitalnom jamstvu koji pruža jamstvo za uloženi kapital. Navedeno se objašnjenje sastavlja u pisanom obliku.

4.   Kada pruža savjete, pružatelj PEPP-a ili distributer PEPP-a iz članka 23. stavka 1. točke (c) ove Uredbe traži od potencijalnog štediše PEPP-a informacije o znanju i iskustvu te osobe u području ulaganja koje je relevantno za PEPP koji se nudi ili je zatražen i o njezinu financijskom stanju, uključujući sposobnost da podnese gubitke, te njezinim investicijskim ciljevima zajedno s njezinom tolerancijom rizika, kako bi pružatelj PEPP-a ili distributer PEPP-a mogao potencijalnom štediši PEPP-a preporučiti PEPP odnosno PEPP-ove koji su za tu osobu prikladni, a posebno koji su u skladu s njezinom tolerancijom rizika i sposobnosti da podnese gubitke.

5.   Odgovornosti pružatelja PEPP-a ili distributera PEPP-a nisu umanjene zbog činjenice da se savjet u cijelosti ili djelomično pruža putem automatskog ili poluautomatskog sustava.

6.   Ne dovodeći u pitanje strože primjenjivo sektorsko pravo, pružatelji PEPP-a i distributeri PEPP-a osiguravaju i na zahtjev dokazuju nadležnim tijelima da fizičke osobe koje pružaju savjete o PEPP-ovima raspolažu potrebnim znanjem i sposobnostima za ispunjavanje svojih obveza iz ove Uredbe. Države članice objavljuju kriterije koji se trebaju primjenjivati pri ocjeni tog znanja i sposobnosti.

ODJELJAK IV.

Informacije tijekom trajanja ugovora

Članak 35.

Opće odredbe

1.   Pružatelji PEPP-a sastavljaju sažet personalizirani dokument koji se pruža tijekom faze prikupljanja sredstava i koji sadržava ključne informacije za svakog štedišu PEPP-a, uzimajući u obzir specifičnosti nacionalnih mirovinskih sustava i svakog relevantnog prava, među ostalim nacionalnog socijalnog, radnog i poreznog prava (izvještaj o primanjima u okviru PEPP-a). Naslov tog dokumenta sadržava izraz „izvještaj o primanjima u okviru PEPP-a”.

2.   Točan datum na koji se odnose informacije iz izvještaja o primanjima u okviru PEPP-a navodi se na jasno vidljivom mjestu.

3.   Informacije sadržane u izvještaju o primanjima u okviru PEPP-a moraju biti točne i ažurirane.

4.   Pružatelj PEPP-a jednom godišnje svakom štediši PEPP-a stavlja na raspolaganje izvještaj o primanjima u okviru PEPP-a.

5.   Svaka bitna promjena u informacijama iz izvještaja o primanjima u okviru PEPP-a u usporedbi s prethodnim izvještajem jasno se navodi.

6.   Uz izvještaj o primanjima u okviru PEPP-a, štedišu PEPP-a odmah se obavješćuje tijekom vremena trajanja ugovora o svim promjenama koje se odnose na sljedeće informacije:

(a)

uvjete ugovora koji uključuju opće i posebne uvjete police osiguranja;

(b)

naziv pružatelja PEPP-a, njegov pravni oblik ili adresu njegova sjedišta i, prema potrebi, podružnice koja je sklopila ugovor;

(c)

informacije o tome kako se u okviru politike ulaganja u obzir uzimaju čimbenici ESG.

Članak 36.

Izvještaj o primanjima u okviru PEPP-a

1.   Izvještaj o primanjima u okviru PEPP-a sadržava barem sljedeće ključne informacije za štediše PEPP-a:

(a)

osobne podatke štediše PEPP-a i najraniji datum na koji faza isplate može početi za svaki podračun;

(b)

naziv i adresu za kontakt pružatelja PEPP-a i identifikaciju ugovora o PEPP-u;

(c)

državu članicu u kojoj pružatelj PEPP-a ima odobrenje za rad ili u kojoj je registriran te nazive nadležnih tijela;

(d)

informacije o projekcijama mirovinskih primanja temeljene na datumu iz točke (a) i izjavu o odricanju od odgovornosti u kojoj se navodi da bi se te projekcije mogle razlikovati od konačnog iznosa ostvarenih primanja u okviru PEPP-a. Ako se projekcije mirovinskih primanja temelje na ekonomskim scenarijima, te informacije također sadržavaju najbolji mogući scenarij i nepovoljan scenarij, uzimajući u obzir specifičnost ugovora o PEPP-u;

(e)

informacije o doprinosima koje su štediša PEPP-a ili treća strana uplatili na račun PEPP-a tijekom prethodnih 12 mjeseci;

(f)

specifikaciju izravnih ili neizravnih troškova štediše PEPP-a tijekom prethodnih 12 mjeseci, s naznakom administrativnih troškova, troškova pohrane imovine, troškova povezanih s transakcijama u portfelju i drugih troškova, te procjenom učinka troškova na konačna primanja u okviru PEPP-a; ti troškovi trebaju biti izraženi i novčano i kao postotak doprinosa tijekom prethodnih 12 mjeseci;

(g)

ako je primjenjivo, prirodu i mehanizam jamstva ili tehnika smanjenja rizika iz članka 46.;

(h)

ako je primjenjivo, broj i vrijednost jedinica koje odgovaraju doprinosima štediše PEPP-a tijekom prethodnih 12 mjeseci;

(i)

ukupni iznos na računu PEPP-a štediše PEPP-a na datum izjave iz članka 35.;

(j)

informacije o povijesnom prinosu ulagačke opcije štediše PEPP-a koje obuhvaćaju prinos od najmanje 10 godina ili, ako se PEPP pruža kraće od 10 godina, koje obuhvaćaju sve godine u kojima se PEPP pruža. Informacijama o povijesnom prinosu prilaže se izjava „povijesni prinos nije pokazatelj prinosa u budućnosti”;

(k)

za račune PEPP-a koji imaju više od jednog podračuna, informacije u izvještaju o primanjima u okviru PEPP-a raščlanjuju se za sve postojeće podračune;

(l)

sažete informacije o politici ulaganja u pogledu čimbenika ESG.

2.   EIOPA uz savjetovanje s Europskom središnjom bankom i nadležnim tijelima izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda u kojem utvrđuje pravila za određivanje pretpostavki za projekcije mirovinskih primanja iz stavka 1. točke (d) ovog članka i iz članka 34. stavka 2. Pružatelji PEPP-a primjenjuju ta pravila kako bi, ako je relevantno, utvrdili godišnju stopu nominalnog povrata ulaganja, godišnju stopu inflacije i trend budućih plaća.

EIOPA Komisiji podnosi taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 15. kolovoza 2020. Komisiji se delegira ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

Članak 37.

Dodatne informacije

1.   U izvještaju o primanjima u okviru PEPP-a navodi se gdje se i kako mogu dobiti dodatne informacije, uključujući:

(a)

dodatne praktične informacije o pravima i opcijama štediše PEPP-a, uključujući u pogledu ulaganja, faze isplate, usluge promjene pružatelja i usluge prenosivosti;

(b)

godišnje financijske izvještaje i godišnja izvješća pružatelja PEPP-a koji su javno dostupni;

(c)

pisanu izjavu o načelima politike ulaganja pružatelja PEPP-a koja sadržava barem informacije o metodama mjerenja rizika ulaganja, primijenjenim procedurama upravljanja rizicima te strateškoj raspodjeli imovine s obzirom na vrstu i trajanje obveza u okviru PEPP-a, kao i način na koji se u politici ulaganja uzimaju u obzir čimbenici ESG;

(d)

ako je primjenjivo, informacije o pretpostavkama korištenima za iznose izražene u rentama, posebno s obzirom na stopu rente, vrstu pružatelja PEPP-a i trajanje rente;

(e)

visinu primanja u okviru PEPP-a u slučaju otkupa prije datuma iz članka 36. stavka 1. točke (a).

2.   Kako bi se osigurala dosljedna primjena članka 36. i ovog članka, EIOPA, nakon savjetovanja s drugim europskim nadzornim tijelima i nakon testiranja potrošača i sektorskog testiranja, izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se utvrđuju pojedinosti o prikazu informacija iz članka 36. i ovog članka. Kada je riječ o prikazu informacija o povijesnom prinosu kako je navedeno u članku 36. stavku 1. točki (j) uzimaju se u obzir razlike između ulagačkih opcija, posebno ako štediša PEPP-a snosi rizik ulaganja ili ako ulagačka opcija ovisi o dobi ili uključuje usklađivanje duracije.

EIOPA Komisiji podnosi taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 15. kolovoza 2020.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

3.   Ne dovodeći u pitanje članak 34. stavak 2. i članak 36. stavak 1. točku (d), kako bi se omogućila usporedba s nacionalnim proizvodima, države članice mogu od pružatelja PEPP-a zahtijevati da štedišama PEPP-a dostave dodatne projekcije mirovinskih primanja ako su dotične države članice utvrdile pravila za određivanje pretpostavki.

Članak 38.

Informacije koje se pružaju štedišama PEPP-a tijekom faze prije umirovljenja i korisnicima PEPP-a tijekom faze isplate

1.   Povrh izvještaja o primanjima u okviru PEPP-a, pružatelji PEPP-a dva mjeseca prije datumâ iz članka 59. stavka 1. točaka (a) i (b) ili na zahtjev štediše PEPP-a svakom štediši PEPP-a pružaju informacije o predstojećem početku faze isplate, mogućim oblicima isplate i mogućnosti da štediša PEPP-a promijeni oblik isplate u skladu s člankom 59. stavkom 1.

2.   Tijekom faze isplate pružatelji PEPP-a korisnicima PEPP-a na godišnjoj osnovi pružaju informacije o primanjima u okviru PEPP-a koja im pripadaju i povezanom obliku isplate.

Ako štediša PEPP-a nastavlja uplaćivati doprinose ili snositi rizik ulaganja tijekom faze isplate, pružatelj PEPP-a nastavlja pružati izvještaj o primanjima u okviru PEPP-a u kojem se nalaze relevantne informacije.

Članak 39.

Informacije koje se na zahtjev daju štedišama PEPP-a i korisnicima PEPP-a

Pružatelj PEPP-a na zahtjev štediše PEPP-a ili korisnika PEPP-a odnosno njihovih predstavnika pruža dodatne informacije iz članka 37. stavka 1. i dodatne informacije o pretpostavkama korištenima za izradu projekcija iz članka 36. stavka 1. točke (d).

ODJELJAK V.

Izvješćivanje nacionalnih tijela

Članak 40.

Opće odredbe

1.   Pružatelji PEPP-a svojim nadležnim tijelima dostavljaju informacije koje su potrebne za provedbu nadzora, uz informacije koje se pružaju u skladu s relevantnim sektorskim pravom. Te dodatne informacije obuhvaćaju, ako je primjenjivo, informacije potrebne za izvršavanje sljedećih aktivnosti u okviru postupka nadzornog pregleda:

(a)

procjenu sustava upravljanja koji primjenjuju pružatelji PEPP-a, djelatnosti koje obavljaju, načela vrednovanja koja se primjenjuju za potrebe solventnosti, rizika s kojima se suočavaju i sustava upravljanja rizicima, njihove strukture kapitala, potreba i upravljanja;

(b)

donošenje primjerenih odluka koje proizlaze iz provedbe njihovih nadzornih prava i dužnosti.

2.   Nadležna tijela, uz ovlasti koje su im dodijeljene u skladu s nacionalnim pravom, imaju sljedeće ovlasti:

(a)

utvrditi vrstu, opseg i format informacija iz stavka 1. koje su im pružatelji PEPP-a dužni dostaviti u unaprijed određenim intervalima, prilikom nastanka unaprijed određenih događaja ili tijekom ispitivanja stanja pružatelja PEPP-a;

(b)

ishoditi od pružatelja PEPP-a sve informacije o ugovorima koje pružatelji PEPP-a drže ili o ugovorima koje su sklopili s trećim stranama; i

(c)

zahtijevati informacije od vanjskih stručnjaka, kao što su revizori i aktuari.

3.   Informacije iz stavaka 1. i 2. sadržavaju sljedeće:

(a)

kvalitativne ili kvantitativne elemente, ili bilo koju primjerenu kombinaciju tih elemenata;

(b)

prošle, sadašnje ili buduće elemente, ili bilo koju primjerenu kombinaciju tih elemenata;

(c)

informacije iz unutarnjih ili vanjskih izvora, ili bilo koju primjerenu kombinaciju tih informacija.

4.   Informacije iz stavaka 1. i 2. moraju:

(a)

odražavati prirodu, opseg i složenost poslova dotičnog pružatelja PEPP-a, a posebno rizike svojstvene njegovu poslovanju;

(b)

biti dostupne, potpune u svim važnim aspektima, usporedive i dosljedne tijekom vremena;

(c)

biti relevantne, pouzdane i razumljive.

5.   Pružatelji PEPP-a na godišnjoj razini nadležnim tijelima dostavljaju sljedeće informacije:

(a)

za koje države članice pružatelj PEPP-a nudi podračune;

(b)

broj obavijesti u skladu s člankom 20. stavkom 1. primljenih od štediša PEPP-a koji su promijenili boravište u drugu državu članicu;

(c)

broj zahtjeva za otvaranje podračuna i broj podračuna otvorenih u skladu s člankom 20. stavkom 2.;

(d)

broj zahtjeva štediša PEPP-a za promjenu pružatelja i stvarnih prijenosa izvršenih u skladu s člankom 20. stavkom 5. točkom (a);

(e)

broj zahtjeva štediša PEPP-a za promjenu pružatelja i stvarnih prijenosa izvršenih u skladu s člankom 52. stavkom 3.;

Nadležna tijela te informacije prosljeđuju EIOPA-i.

6.   Pružatelji PEPP-a moraju imati uspostavljene odgovarajuće sustave i strukture za ispunjavanje zahtjeva iz stavaka od 1. do 5. kao i pisanu politiku, koju je odobrilo upravljačko, nadzorno ili administrativno tijelo pružatelja PEPP-a, a kojom se osigurava kontinuirana primjerenost dostavljenih informacija.

7.   Na zahtjev nadležnim tijelima te u svrhu obavljanja dužnosti koje su joj dodijeljene ovom Uredbom EIOPA ima pristup informacijama koje su dostavili pružatelji PEPP-a.

8.   Ako doprinosi PEPP-u i primanja u okviru PEPP-a ispunjavaju uvjete za pogodnosti ili poticaje, pružatelj PEPP-a u skladu s relevantnim nacionalnim pravom dostavlja relevantnom nacionalnom tijelu sve informacije potrebne za pružanje ili povrat tih pogodnosti i poticaja primljenih u vezi s takvim doprinosima i primanjima, ako je primjenjivo.

9.   Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 72. radi dopune ove Uredbe određivanjem dodatnih informacija iz stavaka od 1. do 5. ovog članka kako bi se u primjerenoj mjeri osigurala konvergencija nadzornog izvješćivanja.

EIOPA nakon savjetovanja s drugim europskim nadzornim tijelima i nadležnim tijelima te nakon sektorskog testiranja izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda o formatu nadzornog izvješćivanja.

EIOPA Komisiji podnosi taj nacrt provedbenih tehničkih standarda do 15. kolovoza 2020.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz drugog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

POGLAVLJE V.

FAZA PRIKUPLJANJA SREDSTAVA

ODJELJAK I.

Pravila ulaganja za pružatelje PEPP-a

Članak 41.

Pravila ulaganja

1.   Pružatelji PEPP-a ulažu imovinu koja se odnosi na PEPP u skladu s načelom razboritosti, a posebno u skladu sa sljedećim pravilima:

(a)

imovina se ulaže u najboljem dugoročnom interesu štediša PEPP-a u cjelini. U slučaju mogućeg sukoba interesa, pružatelj PEPP-a ili subjekt koji upravlja njegovim portfeljem osigurava da se ulaže isključivo u interesu štediša PEPP-a;

(b)

u skladu s načelom razboritosti, pružatelji PEPP-a uzimaju u obzir mogući dugoročni utjecaj odluka o ulaganju na čimbenike ESG.

(c)

imovina se ulaže na način kojim se osiguravaju sigurnost, kvaliteta, likvidnost i profitabilnost portfelja kao cjeline;

(d)

imovina se većinom ulaže na uređena tržišta. Ulaganja u imovinu koja nije uvrštena za trgovanje na uređenom financijskom tržištu zadržavaju se na razboritim razinama;

(e)

ulaganje u izvedene financijske instrumente moguće je u mjeri u kojoj takvi instrumenti doprinose smanjenju rizika ulaganja ili olakšavaju učinkovito upravljanje portfeljem. Ti instrumenti vrednuju se po načelu razboritosti, uzimajući u obzir temeljnu imovinu, i uključuju se u vrednovanje imovine pružatelja PEPP-a. Pružatelji PEPP-a izbjegavaju i prekomjernu izloženost riziku povezanu sa samo jednom drugom ugovornom stranom i drugim poslovima s izvedenicama;

(f)

imovina se pravilno diversificira tako da se izbjegne pretjerano oslanjanje na pojedinu imovinu, izdavatelja ili grupu poduzeća i akumuliranje rizika u portfelju kao cjelini. Ulaganja u imovinu koju izdaje isti izdavatelj ili izdavatelji koji pripadaju istoj grupi ne smiju pružatelja PEPP-a izlagati prekomjernom koncentracijskom riziku;

(g)

imovina se ne ulaže u nekooperativne jurisdikcije u porezne svrhe koje su utvrđene u primjenjivim zaključcima Vijeća o popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe, niti u visokorizične treće zemlje sa strateškim nedostatcima utvrđene u primjenjivoj delegiranoj uredbi Komisije donesenoj na temelju članka 9. Direktive (EU) 2015/849;

(h)

pružatelj PEPP-a ne izlaže sebe ni imovinu koja se odnosi na PEPP rizicima koji proizlaze iz prekomjerne financijske poluge i prekomjerne promjene dospijeća.

2.   Pravila iz stavka 1. točaka od (a) do (h) primjenjuju se samo u mjeri u kojoj ne postoji stroža odredba u relevantnom sektorskom pravu primjenjiva na pružatelja PEPP-a.

ODJELJAK II.

Ulagačke opcije za štediše PEPP-a

Članak 42.

Opće odredbe

1.   Pružatelji PEPP-a mogu štedišama PEPP-a ponuditi do šest ulagačkih opcija.

2.   Ulagačke opcije uključuju osnovni PEPP, a mogu uključivati i alternativne ulagačke opcije.

3.   Sve ulagačke opcije izrađuju pružatelji PEPP-a na temelju jamstva ili tehnike smanjenja rizika kojima se osigurava dovoljna zaštita štedišama PEPP-a.

4.   Pružanje jamstva podliježe relevantnom sektorskom pravu koje se primjenjuje na pružatelja PEPP-a.

5.   Pružatelji PEPP-a iz članka 6. stavka 1. točaka (c), (d), (e) i (f) mogu ponuditi PEPP s jamstvom samo u suradnji s kreditnim institucijama ili društvima za osiguranje koji mogu pružiti takva jamstva u skladu sa sektorskim pravom koje se na njih primjenjuje. Te institucije ili društva snose isključivu odgovornost za jamstvo.

Članak 43.

Odabir ulagačke opcije štediše PEPP-a

Nakon što primi relevantne informacije i savjete, štediša PEPP-a pri sklapanju ugovora o PEPP-u odabire jednu ulagačku opciju.

Članak 44.

Uvjeti za izmjenu odabrane ulagačke opcije

1.   Ako pružatelj PEPP-a pruža alternativne ulagačke opcije, štediša PEPP-a tijekom prikupljanja sredstava u PEPP-u može odabrati drugu ulagačku opciju nakon najmanje pet godina od sklapanja ugovora o PEPP-u te, u slučaju naknadnih promjena, nakon pet godina od posljednje promjene ulagačke opcije. Pružatelj PEPP-a može dopustiti štediši PEPP-a da češće mijenja odabranu ulagačku opciju.

2.   Promjena ulagačke opcije besplatna je za štedišu PEPP-a.

Članak 45.

Osnovni PEPP

1.   Osnovni PEPP mora biti siguran proizvod koji predstavlja standardnu ulagačku opciju. Izrađuju ga pružatelji PEPP-a na osnovi jamstva za uloženi kapital koje dospijeva na početku faze isplate i tijekom faze isplate, ako je primjenjivo, ili tehnike smanjenja rizika koja je u skladu s ciljem da se štediši PEPP-a omogući povrat uloženog kapitala.

2.   Troškovi i naknade za osnovni PEPP ne premašuju 1 % akumuliranog kapitala godišnje.

3.   Kako bi se osigurali jednaki uvjeti među različitim pružateljima PEPP-a i različitim vrstama PEPP-ova, EIOPA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda u kojima se utvrđuju vrste troškova i naknada iz stavka 2., nakon savjetovanja s drugim europskim nadzornim tijelima, ako je to primjenjivo.

Pri izradi nacrta regulatornih tehničkih standarda EIOPA uzima u obzir različite moguće vrste PEPP-ova, dugoročnu mirovinsku prirodu PEPP-a i različite moguće značajke PEPP-ova, a posebno isplate u obliku dugoročnih renti ili godišnjih slobodnih povlačenja sredstava barem do dobi koja odgovara prosječnom očekivanom životnom vijeku štediše PEPP-a. EIOPA isto tako ocjenjuje specifičnu prirodu kapitalne zaštite s posebnim naglaskom na kapitalnom jamstvu. EIOPA Komisiji podnosi taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 15. kolovoza 2020.

Komisiji se delegira ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

4.   Komisija svake dvije godine od datuma početka primjene ove Uredbe, nakon savjetovanja s EIOPA-om i, ako je to primjenjivo, drugim europskim nadzornim tijelima, preispituje primjerenost postotne vrijednosti iz stavka 2. Komisija posebno uzima u obzir stvarnu razinu troškova i naknada i promjene stvarne razine troškova i naknada kao i učinak na dostupnost PEPP-ova.

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 72. radi izmjene postotne vrijednosti iz stavka 2. ovog članka u svjetlu provedenih preispitivanja, kako bi se omogućio odgovarajući pristup tržištu za pružatelje PEPP-a.

Članak 46.

Tehnike smanjenja rizika

1.   Korištenjem tehnike smanjenja rizika osigurava se da strategija ulaganja za PEPP bude tako osmišljena da stvara stabilan i prikladan individualni budući mirovinski prihod od PEPP-a i da se njome osigura pravedan tretman svih generacija štediša PEPP-a.

Sve tehnike smanjenja rizika, bez obzira na to primjenjuju li se u sklopu osnovnog PEPP-a ili za alternativne ulagačke opcije, moraju biti pouzdane, otporne i u skladu s profilom rizika odgovarajuće ulagačke opcije.

2.   Primjenjive tehnike smanjenja rizika mogu, među ostalim, uključivati odredbe za:

(a)

postupno prilagođavanje raspodjele ulaganja radi smanjenja financijskih rizika ulaganja za dobne skupine ulagača koje odgovaraju preostalom trajanju (životni ciklus);

(b)

uspostavu pričuva iz doprinosa ili povrata na ulaganje, koje se na pošten i transparentan način dodjeljuju štedišama PEPP-a kako bi se smanjili gubitci pri ulaganju; ili

(c)

upotrebu odgovarajućih jamstava za zaštitu od gubitaka pri ulaganju.

3.   Kako bi se osigurala dosljedna primjena ovog članka, EIOPA, nakon savjetovanja s drugim europskim nadzornim tijelima i nakon sektorskog testiranja, izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se utvrđuju minimalni kriteriji koje tehnike smanjenja rizika moraju ispunjavati, uzimajući u obzir različite vrste PEPP-ova i njihove posebne značajke, te različite vrste pružatelja PEPP-a i razlike između njihovih bonitetnih pravila.

EIOPA Komisiji podnosi taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 15. kolovoza 2020.

Komisiji se delegira ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

ODJELJAK III.

Ostali aspekti faze prikupljanja sredstava

Članak 47.

Uvjeti povezani s fazom prikupljanja sredstava

1.   Uvjete povezane s fazom prikupljanja sredstava za nacionalne podračune utvrđuju države članice, osim u slučaju da su utvrđeni ovom Uredbom.

2.   Ti uvjeti mogu uključivati osobito dobna ograničenja za početak faze prikupljanja sredstava, najkraće trajanje faze prikupljanja sredstava, najveći i najmanji iznos doprinosa i njihov kontinuitet.

POGLAVLJE VI.

ZAŠTITA ULAGATELJA

Članak 48.

Depozitar

1.   Pružatelji PEPP-a iz članka 6. stavka 1. točaka (c), (e) i (f) imenuju jednog ili više depozitara za pohranu imovine u vezi s poslovima pružanja PEPP-a i nadzorne dužnosti.

2.   Za imenovanje depozitara, izvršavanje njegovih zadaća u vezi s pohranom imovine i odgovornosti depozitara te za nadzorne dužnosti depozitara, poglavlje IV. Direktive 2009/65/EZ primjenjuje se na odgovarajući način.

Članak 49.

Pokriće biometrijskih rizika

1.   Pružatelji PEPP-a mogu ponuditi PEPP-ove s opcijom pokrića biometrijskih rizika.

2.   Pokriće biometrijskih rizika podliježe relevantnom sektorskom pravu koje se primjenjuje na pružatelja PEPP-a. Pokriće biometrijskih rizika može se razlikovati od jednog podračuna do drugog.

3.   Pružatelji PEPP-a iz članka 6. stavka 1. točaka (a), (c), (d), (e) i (f) mogu nuditi PEPP-ove s opcijom koja osigurava pokriće biometrijskih rizika. U tom se slučaju pokriće odobrava samo u suradnji s društvima za osiguranje koja mogu pokrivati te rizike u skladu sa sektorskim pravom koje se na njih primjenjuje. Društvo za osiguranje u potpunosti je odgovorno za pokriće biometrijskih rizika.

Članak 50.

Pritužbe

1.   Pružatelji PEPP-a i distributeri PEPP-a uspostavljaju i primjenjuju odgovarajuće i učinkovite postupke za rješavanje pritužbi klijenata PEPP-a u pogledu njihovih prava i obveza na temelju ove Uredbe.

2.   Ti se postupci primjenjuju u svakoj državi članici u kojoj pružatelj PEPP-a ili distributer PEPP-a nudi svoje usluge, a dostupni su na službenom jeziku predmetne države članice koji je odabrao klijent PEPP-a ili na drugom jeziku ako su se tako dogovorili pružatelj PEPP-a ili distributer PEPP-a i klijent PEPP-a.

3.   Pružatelji PEPP-a i distributeri PEPP-a ulažu sve moguće napore kako bi odgovorili na pritužbe klijenata PEPP-a, elektronički ili na drugom trajnom mediju u skladu s člankom 24. Odgovor se odnosi na sve navedene primjedbe te se pruža u odgovarajućem roku, a najkasnije u roku od 15 radnih dana od primitka pritužbe. U iznimnim situacijama, ako se odgovor ne može dati u roku od 15 radnih dana zbog razloga koji su izvan kontrole pružatelja PEPP-a ili distributera PEPP-a, zahtijeva se slanje privremenog odgovora u kojem se jasno navode razlozi kašnjenja odgovora na pritužbu i rok do kojeg će klijent PEPP-a primiti konačan odgovor. U svakom slučaju, rok za primitak konačnog odgovora ne smije prijeći 35 radnih dana.

4.   Pružatelji PEPP-a i distributeri PEPP-a obavješćuju klijenta PEPP-a o najmanje jednom tijelu za alternativno rješavanje sporova koje je nadležno za sporove o pravima i obvezama klijenata PEPP-a na temelju ove Uredbe.

5.   Informacije o postupcima iz stavka 1. navode se na jasan, sveobuhvatan i lako dostupan način na internetskim stranicama pružatelja PEPP-a ili distributera PEPP-a, u podružnici i u općim uvjetima ugovora između pružatelja PEPP-a ili distributera PEPP-a i klijenta PEPP-a. Navodi se i način dobivanja dodatnih informacija o predmetnom tijelu za alternativno rješavanje sporova i uvjetima njegova korištenja.

6.   Nadležna tijela uspostavljaju postupke koji klijentima PEPP-a i drugim zainteresiranim stranama, uključujući udruženja potrošača, omogućuje podnošenje pritužbi nadležnim tijelima u vezi s navodnim kršenjima ove Uredbe od strane pružatelja PEPP-a i distributera PEPP-a. U svakom slučaju, podnositelji pritužbi moraju dobiti odgovor.

7.   U slučajevima koji se odnose na više od jedne države članice podnositelj pritužbe može izabrati podnošenje pritužbe preko nadležnih tijela svoje države članice boravišta, bez obzira na to gdje je došlo do kršenja.

Članak 51.

Izvansudsko rješavanje sporova

1.   U skladu s Direktivom 2013/11/EU Europskog parlamenta i Vijeća (21) uspostavlja se primjeren, neovisan, nepristran, transparentan i učinkovit postupak alternativnog rješavanja sporova za rješavanje sporova o pravima i obvezama na temelju ove Uredbe između klijenata PEPP-a i pružatelja PEPP-a ili distributera PEPP-a, pri čemu se prema potrebi koriste postojeća nadležna tijela. Ti postupci alternativnog rješavanja sporova primjenjuju se na pružatelje PEPP-a ili distributere PEPP-a protiv kojih su predmetni postupci pokrenuti, a na njih se učinkovito proširuje i nadležnost odgovarajućeg tijela za alternativno rješavanje sporova.

2.   Tijela iz stavka 1. učinkovito surađuju s ciljem rješavanja prekograničnih sporova o pravima i obvezama na temelju ove Uredbe.

POGLAVLJE VII.

PROMJENA PRUŽATELJA PEPP-a

Članak 52.

Pružanje usluge promjene pružatelja

1.   Pružatelji PEPP-a omogućuju uslugu promjene pružatelja kojom se na zahtjev štediše PEPP-a prenose pripadajući iznosi ili, ako je primjenjivo, imovina in specie u skladu sa stavkom 4., s računa PEPP-a kod pružatelja PEPP-a prenositelja na novi račun PEPP-a s istim podračunima otvoren kod pružatelja PEPP-a primatelja, uz zatvaranje prethodnog računa PEPP-a.

Pri korištenju usluge promjene pružatelja pružatelj PEPP-a prenositelj prenosi sve informacije povezane sa svim podračunima prethodnog računa PEPP-a, uključujući zahtjeve u vezi s izvješćivanjem, pružatelju PEPP-a primatelju. Pružatelj PEPP-a primatelj registrira te informacije u odgovarajućim podračunima.

Štediša PEPP-a može zatražiti promjenu na pružatelja PEPP-a s poslovnim nastanom u istoj državi članici (domaća promjena pružatelja) ili u drugoj državi članici (prekogranična promjena pružatelja). Štediša PEPP-a svoje pravo na promjenu pružatelja može ostvariti tijekom faze prikupljanja sredstava i faze isplate PEPP-a.

2.   Neovisno o stavku 1., tijekom faze isplate pružatelji PEPP-a nisu obvezni pružiti uslugu promjene pružatelja za PEPP-ove ako štediše PEPP-a primaju isplate u obliku doživotnih renti.

3.   Štediša PEPP-a može promijeniti pružatelja PEPP-a nakon najmanje pet godina od sklapanja ugovora o PEPP-u, a u slučaju naknadne promjene, nakon pet godina od posljednje promjene, ne dovodeći u pitanje članak 20. stavak 5. točku (a). Pružatelj PEPP-a može dopustiti štediši PEPP-a da češće mijenja pružatelje PEPP-a.

4.   Ako se promjena odvija između pružatelja PEPP-a koji se bave upravljanjem pojedinačnim portfeljima štediša PEPP-a, štediše PEPP-a mogu odlučiti prenijeti imovinu in specie ili pripadajuće iznose. U svim ostalim slučajevima dopušta se samo prijenos pripadajućih iznosa.

Pisana suglasnost pružatelja PEPP-a primatelja zahtijeva se ako štediša PEPP-a zatraži prijenos imovine in specie.

Članak 53.

Usluga promjene pružatelja

1.   Na zahtjev štediše PEPP-a, nakon što je štediša PEPP-a donio informiranu odluku na temelju informacija koje je dobio od pružatelja PEPP-a, kako je utvrđeno u članku 56., pružatelj PEPP-a primatelj pokreće uslugu promjene pružatelja.

2.   Zahtjev štediše PEPP-a sastavlja se na službenom jeziku države članice u kojoj se pokreće usluga promjene pružatelja ili na bilo kojem drugom jeziku koji su ugovorne strane dogovorile. Štediša PEPP-a u zahtjevu mora:

(a)

dati svoj izričit pristanak pružatelju PEPP-a prenositelju za izvršavanje svih zadaća iz stavka 4. i dati svoj izričit pristanak pružatelju PEPP-a primatelju za izvršavanje svih zadaća iz stavka 5.;

(b)

u dogovoru s pružateljem PEPP-a primateljem odrediti datum od kojeg se plaćanja vrše na račun PEPP-a otvoren kod pružatelja PEPP-a primatelja.

Taj je datum najmanje dva tjedna nakon datuma na koji je pružatelj PEPP-a primatelj zaprimio dokumente koje je proslijedio pružatelj PEPP-a prenositelj u skladu sa stavkom 4.

Države članice mogu zahtijevati da zahtjev štediše PEPP-a bude u pisanom obliku te da se primjerak prihvaćenog zahtjeva dostavi štediši PEPP-a.

3.   Pružatelj PEPP-a primatelj zahtijeva od pružatelja PEPP-a prenositelja izvršavanje zadaća kako su navedene u stavku 4. u roku od pet radnih dana od primitka zahtjeva iz stavka 2.

4.   Nakon primitka zahtjeva pružatelja PEPP-a primatelja pružatelj PEPP-a prenositelj:

(a)

u roku od pet radnih dana štediši PEPP-a i pružatelju PEPP-a primatelju šalje izvještaj o primanjima u okviru PEPP-a za razdoblje od datuma posljednjeg sastavljanja izvještaja o primanjima u okviru PEPP-a do datuma zahtjeva;

(b)

u roku od pet radnih dana pružatelju PEPP-a primatelju šalje popis postojeće imovine koja se prenosi u slučaju prijenosa imovine in specie kako je navedeno u članku 52. stavku 4.;

(c)

prestaje prihvaćati uplate na predmetni račun PEPP-a s učinkom od datuma koji je štediša PEPP-a naveo u zahtjevu iz stavka 2. točke (b);

(d)

prenosi pripadajuće iznose, ili, ako je primjenjivo, imovinu in specie u skladu s člankom 52. stavkom 4., s računa PEPP-a na novi račun PEPP-a koji je otvoren kod pružatelja PEPP-a primatelja na datum koji je štediša PEPP-a naveo u zahtjevu;

(e)

zatvara račun PEPP-a na datum koji je naveo štediša PEPP-a ako štediša PEPP-a nema nepodmirenih obveza. Pružatelj PEPP-a prenositelj odmah obavješćuje štedišu PEPP-a kada zbog tih nepodmirenih obveza nije moguće zatvoriti račun štediše PEPP-a.

5.   Pružatelj PEPP-a primatelj, kako je predviđeno u zahtjevu i u mjeri u kojoj informacije koje je dostavio pružatelj PEPP-a prenositelj ili štediša PEPP-a omogućuju pružatelju PEPP-a primatelju da to učini, obavlja sve potrebne pripremne radnje za prihvaćanje uplata te ih prihvaća s učinkom od datuma koji je štediša PEPP-a naveo u zahtjevu.

Članak 54.

Naknade i pristojbe povezane s uslugom promjene pružatelja

1.   Štedišama PEPP-a omogućen je besplatan pristup njihovim osobnim informacijama kojima raspolažu pružatelj PEPP-a prenositelj ili pružatelj PEPP-a primatelj.

2.   Pružatelj PEPP-a prenositelj dostavlja informacije koje je zatražio pružatelj PEPP-a primatelj u skladu s člankom 53. stavkom 4. točkom (a) bez naplate troškova štediši PEPP-a ili pružatelju PEPP-a primatelju.

3.   Ukupan iznos naknada i pristojbi koje pružatelj PEPP-a prenositelj može naplatiti štediši PEPP-a za zatvaranje računa PEPP-a ograničen je na stvarne administrativne troškove pružatelja PEPP-a i ne premašuje 0,5 % pripadajućih iznosa ili novčane vrijednosti imovine in specie koji se prenose pružatelju PEPP-a primatelju.

Države članice mogu odrediti niži postotak naknada i pristojbi od onih u prvom podstavku te različit postotak kada pružatelj PEPP-a omogućuje štedišama PEPP-a da češće mijenjaju pružatelja PEPP-a, kako je navedeno u članku 52. stavku 3.

Pružatelj PEPP-a prenositelj ne naplaćuje dodatne naknade ili pristojbe pružatelju PEPP-a primatelju.

4.   Pružatelj PEPP-a primatelj može naplatiti samo stvarne administrativne i transakcijske troškove usluge promjene pružatelja.

Članak 55.

Zaštita štediša PEPP-a od financijskog gubitka

1.   Pružatelj PEPP-a koji je uključen u postupak promjene pružatelja bez odgode nadoknađuje sve financijske gubitke, uključujući naknade, pristojbe i kamate, koje pretrpi štediša PEPP-a, a koji su izravna posljedica nepoštovanja obveza iz članka 53. od strane tog pružatelja PEPP-a.

2.   Odgovornost na temelju stavka 1. ne primjenjuje se u slučajevima iznimnih i nepredvidivih okolnosti na koje pružatelj PEPP-a koji se poziva na te okolnosti nije mogao utjecati, a čije se posljedice ne bi mogle izbjeći neovisno o uloženom trudu ili ako je pružatelj PEPP-a obvezan drugim pravnim obvezama predviđenima pravom Unije ili nacionalnim pravom.

3.   Odgovornost na temelju stavka 1. utvrđuje se u skladu s pravnim zahtjevima primjenjivima na nacionalnoj razini.

4.   Štediša PEPP-a snosi sav rizik financijskog gubitka povezan s otkupom imovine in specie na računu PEPP-a za potrebe njezina prijenosa od pružatelja PEPP-a prenositelja pružatelju PEPP-a primatelju kako je navedeno u članku 52. stavku 4.

5.   Pružatelj PEPP-a prenositelj nije obvezan osigurati kapitalnu zaštitu ili pružiti jamstvo u trenutku promjene pružatelja.

Članak 56.

Informacije o usluzi promjene pružatelja

1.   Pružatelji PEPP-a štedišama PEPP-a pružaju sljedeće informacije o usluzi promjene pružatelja kako bi se štediši PEPP-a omogućilo da donese informiranu odluku:

(a)

uloge pružatelja PEPP-a prenositelja i primatelja u svakom koraku postupka promjene pružatelja, kako je navedeno u članku 53.;

(b)

vremenski okvir za izvršenje pojedinačnih koraka;

(c)

naknade i pristojbe naplaćene za postupak promjene pružatelja;

(d)

moguće posljedice promjene pružatelja, posebno za kapitalnu zaštitu ili jamstvo, i druge informacije koje se odnose na uslugu promjene pružatelja;

(e)

informacije o mogućnosti prijenosa imovine in specie, ako je primjenjivo.

Pružatelj PEPP-a primatelj mora ispuniti zahtjeve iz poglavlja IV.

Pružatelj PEPP-a primatelj, prema potrebi, obavješćuje štedišu PEPP-a o postojanju bilo kakvog sustava jamstva, uključujući sustav osiguranja depozita, sustav za zaštitu ulagatelja ili sustav jamstva u osiguranju, koji pokrivaju tog štedišu PEPP-a.

2.   Informacije iz stavka 1. ovog članka dostupne su na internetskim stranicama pružatelja PEPP-a. One se također na zahtjev dostavljaju štedišama PEPP-a u skladu sa zahtjevima iz članka 24.

POGLAVLJE VIII.

FAZA ISPLATE

Članak 57.

Uvjeti povezani s fazom isplate

1.   Uvjete povezane s fazom isplate i isplatama za nacionalne podračune utvrđuju države članice, osim u slučaju da su utvrđeni ovom Uredbom.

2.   Ti uvjeti mogu osobito uključivati utvrđivanje minimalne dobi za početak faze isplate, najduljeg razdoblja prije navršene dobi za umirovljenje za pristupanje PEPP-u te uvjete za otkup prije minimalne dobi za početak faze isplate, posebno u slučaju osobitih teškoća.

Članak 58.

Oblici isplate

1.   Pružatelji PEPP-a omogućuju štedišama PEPP-a jedan ili više sljedećih oblika isplate:

(a)

renta;

(b)

jednokratna isplata;

(c)

slobodno povlačenje sredstava;

(d)

kombinacija navedenih oblika.

2.   Štediše PEPP-a odabiru oblik isplate za fazu isplate u trenutku sklapanja ugovora o PEPP-u te kada zatraže otvaranje novog podračuna. Oblik isplate može se razlikovati od jednog podračuna do drugog.

3.   Ne dovodeći u pitanje stavak 1. ovog članka ni članak 57. ili 59., države članice mogu donijeti mjere kojima daju prednost određenim oblicima isplate. Takve mjere mogu uključivati kvantitativna ograničenja na jednokratne isplate kako bi se dodatno potaknuli drugi oblici isplate iz stavka 1. ovog članka. Takva kvantitativna ograničenja primjenjuju se samo na isplate koje se odnose na kapital akumuliran u podračunima PEPP-a koji su povezani s državama članicama čije nacionalno pravo predviđa kvantitativna ograničenja na jednokratne isplate.

4.   Države članice mogu utvrditi uvjete pod kojima im se vraćaju odobrene povlastice i poticaji.

Članak 59.

Promjene oblika isplate

1.   Ako pružatelj PEPP-a pruža različite oblike isplate, štediši PEPP-a dopušteno je mijenjati oblik isplate svakog otvorenog podračuna:

(a)

godinu dana prije početka faze isplate;

(b)

na početku faze isplate;

(c)

u trenutku promjene pružatelja.

Promjena oblika isplate besplatna je za štedišu PEPP-a.

2.   Po primitku zahtjeva štediše PEPP-a za promjenu oblika isplate, pružatelj PEPP-a pruža štediši PEPP-a informacije u jasnom i razumljivom obliku o financijskim posljedicama takve promjene za štedišu PEPP-a ili korisnika PEPP-a, posebno u pogledu bilo kakvog utjecaja na nacionalne poticaje koji bi mogli biti primjenjivi na postojeće podračune PEPP-a štediše PEPP-a.

Članak 60.

Planiranje mirovine i savjeti o isplatama

1.   Za osnovni PEPP, pružatelj PEPP-a na početku faze isplate nudi štediši PEPP-a osobno mirovinsko planiranje o održivom korištenju kapitala akumuliranog u podračunima PEPP-a, uzimajući u obzir barem:

(a)

vrijednost kapitala akumuliranog u podračunima PEPP-a;

(b)

ukupni iznos drugih stečenih mirovinskih prava; i

(c)

dugoročne zahtjeve i potrebe štediše PEPP-a koji se odnose na mirovinu.

2.   Planiranje mirovine iz stavka 1. uključuje osobnu preporuku štediši PEPP-a o njegovom optimalnom obliku isplate, osim ako se pruža samo jedan oblik isplate. Ako jednokratna isplata nije u skladu s potrebama štediše PEPP-a koje se odnose na mirovinu, uz savjet se prilaže i upozorenje o tome.

POGLAVLJE IX.

NADZOR

Članak 61.

Nadzor koji provode nadležna tijela i praćenje koje provodi EIOPA

1.   Nadležna tijela pružatelja PEPP-a kontinuirano i u skladu s relevantnim sektorskim nadzornim sustavom i standardima nadziru usklađenost s ovom Uredbom. Odgovorna su i za nadzor usklađenosti s obvezama utvrđenima u pravilima ili dokumentima o osnivanju pružatelja PEPP-a te primjerenosti njegovih postupaka i organizacije s obzirom na zadaće koje treba ispuniti pri pružanju PEPP-a.

2.   EIOPA i nadležna tijela prate pružene ili distribuirane osobne mirovinske proizvode kako bi provjerili da se takvi proizvodi označavaju kao „PEPP” ili da se sugerira da su takvi proizvodi PEPP-ovi samo ako su registrirani u skladu s ovom Uredbom.

Članak 62.

Ovlasti nadležnih tijela

Svaka država članica osigurava da nadležna tijela imaju sve nadzorne i istražne ovlasti potrebne za obavljanje svojih funkcija u skladu s ovom Uredbom.

Članak 63.

Intervencijske ovlasti nadležnih tijela u pogledu proizvoda

1.   Nadležna tijela mogu zabraniti ili ograničiti stavljanje na tržište ili distribuciju PEPP-a u svojoj državi članici ili iz nje pod sljedećim uvjetima:

(a)

nadležna tijela smatraju da postoje opravdani razlozi za sumnju da je PEPP izvor znatnih ili opetovanih zabrinutosti u pogledu zaštite štediše ili da predstavlja rizik urednom funkcioniranju i integritetu financijskih tržišta ili stabilnosti cijelog ili dijela financijskog sustava u barem jednoj državi članici;

(b)

ta je mjera proporcionalna ako se uzme u obzir priroda utvrđenih rizika, razina upućenosti dotičnih štediša PEPP-a i vjerojatan utjecaj te mjere na štediše PEPP-a koji su sklopili ugovor o PEPP-u;

(c)

nadležna tijela uredno su provela savjetovanja s nadležnim tijelima u drugim državama članicama na koje bi ta mjera mogla imati znatan utjecaj; i

(d)

ta mjera nema diskriminirajući učinak na usluge ili aktivnosti koje su pružene iz druge države članice.

U slučaju kada su uvjeti utvrđeni u prvom podstavku ispunjeni, nadležna tijela mogu nametnuti zabranu ili ograničenje kao mjeru opreza prije nego što se PEPP stavi na tržište ili distribuira štedišama PEPP-a. Zabrana ili ograničenje može se primijeniti u okolnostima, ili biti podložno iznimkama, koje određuju nadležna tijela.

2.   Nadležna tijela ne izriču zabranu ili ograničenje na temelju ovog članka osim ako su, najmanje mjesec dana prije nego što mjera treba stupiti na snagu, pisanim ili nekim drugim putem dogovorenim između tijela obavijestila sva uključena nadležna tijela i EIOPA-u o pojedinostima o:

(a)

PEPP-u na koji se predložena mjera odnosi;

(b)

preciznoj vrsti predložene zabrane ili ograničenja i kada se planira stupanje na snagu; i

(c)

dokazima na kojima temelje svoju odluku i na osnovi kojih opravdano smatraju da je ispunjen svaki od uvjeta iz stavka 1.

3.   U iznimnim slučajevima ako nadležna tijela smatraju da je potrebno poduzeti hitne mjere prema ovom članku radi sprečavanja štete koja proizlazi iz PEPP-a, nadležna tijela mogu poduzeti mjere na privremenoj osnovi izdajući pisanu obavijest najmanje 24 sata prije nego što mjera treba stupiti na snagu svim drugim nadležnim tijelima i EIOPA-i pod uvjetom da su ispunjeni svi uvjeti iz ovog članka i da je uz to jasno utvrđeno da razdoblje za izdavanje obavijesti od jednog mjeseca ne bi bilo adekvatno za rješavanje dotične zabrinutosti ili prijetnje. Nadležna tijela ne smiju poduzimati mjere na privremenoj osnovi dulje od tri mjeseca.

4.   Nadležna tijela na svojim internetskim stranicama objavljuju obavijest o svakoj odluci o nametanju zabrane ili ograničenja iz stavka 1. U obavijesti se navode pojedinosti o zabrani ili ograničenju, roku od objavljivanja obavijesti nakon kojeg će mjere stupiti na snagu i dokazi po kojima je ispunjen svaki od uvjeta iz stavka 1. Zabrana ili ograničenje primjenjuje se samo na djelovanje poduzeto nakon objavljivanja obavijesti.

5.   Nadležna tijela povlače zabranu ili ograničenje ako uvjeti iz stavka 1. više nisu primjenjivi.

Članak 64.

Olakšavanje i koordinacija

1.   EIOPA ima ulogu olakšavanja i koordiniranja u vezi s mjerom koju poduzimaju nadležna tijela prema članku 63. EIOPA posebno osigurava da su mjere koje poduzima nadležno tijelo opravdane i proporcionalne te, prema potrebi, da su nadležna tijela pri njihovu donošenju imala dosljedan pristup.

2.   Nakon primanja obavijesti prema članku 63. o bilo kakvoj zabrani ili ograničenju koje se treba izreći prema tom članku, EIOPA donosi mišljenje o tome smatra li zabranu ili ograničenje opravdanima i proporcionalnima. Ako EIOPA smatra da je radi suočavanja s rizikom potrebno da druga nadležna tijela poduzmu mjeru, to navodi u mišljenju. Mišljenje se objavljuje na internetskim stranicama EIOPA-e.

3.   Ako nadležno tijelo predloži poduzimanje mjere ili poduzme mjeru koja nije u skladu s mišljenjem koje je donijela EIOPA prema stavku 2., ili ako odbije poduzeti mjeru protivno tom mišljenju, ono odmah na svojim internetskim stranicama objavljuje obavijest u kojoj se iscrpno objašnjavaju razlozi takvog postupanja.

Članak 65.

Intervencijske ovlasti EIOPA-e u pogledu proizvoda

1.   U skladu s člankom 9. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1094/2010, EIOPA prati tržište za PEPP-ove koji se stavljaju na tržište, distribuiraju ili prodaju u Uniji.

2.   U skladu s člankom 9. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 1094/2010, ako su ispunjeni uvjeti iz stavaka 3. i 4. ovog članka, EIOPA može privremeno u Uniji zabraniti ili ograničiti stavljanje na tržište, distribuciju ili prodaju određenih PEPP-ova ili PEPP-ova s određenim posebnim značajkama.

Zabrana ili ograničenje može se primijeniti u okolnostima ili biti podložno iznimkama, koje određuje EIOPA.

3.   EIOPA donosi odluku u skladu sa stavkom 2. ovog članka nakon savjetovanja s drugim europskim nadzornim tijelima, prema potrebi, te samo ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a)

predloženom mjerom odgovara se na značajan rizik u vezi sa zaštitom štediša PEPP-a, uključujući u pogledu dugoročne mirovinske prirode proizvoda, ili na prijetnju urednom funkcioniranju i integritetu financijskih tržišta ili stabilnosti cijelog ili dijela financijskog sustava Unije;

(b)

ta se prijetnja ne rješava regulatornim zahtjevima u okviru prava Unije primjenjivima na PEPP-ove;

(c)

nadležno tijelo ili nadležna tijela nisu poduzeli mjere za rješavanje prijetnje ili mjere koje su poduzete ne rješavaju prijetnju na prikladan način.

Ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u prvom podstavku, EIOPA može nametnuti zabranu ili ograničenje iz stavka 2. kao mjeru opreza prije nego što se PEPP stavi na tržište, distribuira ili proda klijentima PEPP-a.

4.   Kada se poduzimaju mjere prema ovom članku, EIOPA osigurava da mjera:

(a)

nema štetan učinak na učinkovitost financijskih tržišta ili na štediše PEPP-a koji je neproporcionalan koristima mjere; ili

(b)

ne stvara rizik regulatorne arbitraže.

Ako su nadležno tijelo ili nadležna tijela poduzeli mjeru prema članku 63., EIOPA može poduzeti bilo koju od mjera iz stavka 2. ovog članka bez donošenja mišljenja predviđenog u članku 64.

5.   Prije odlučivanja o poduzimanju mjere prema ovom članku, EIOPA obavješćuje nadležna tijela o mjeri koju predlaže.

6.   EIOPA na svojim internetskim stranicama objavljuje obavijest o svakoj odluci o poduzimanju bilo kakve mjere prema ovom članku. U toj se obavijesti navode pojedinosti o zabrani ili ograničenju i navodi se rok od objavljivanja obavijesti od kojeg će mjere stupiti na snagu. Zabrana ili ograničenje primjenjuju se samo na djelovanje poduzeto nakon što su mjere stupile na snagu.

7.   EIOPA preispituje zabranu ili ograničenje izrečeno prema stavku 2. u odgovarajućim intervalima, a najmanje svaka tri mjeseca. Zabrana ili ograničenje prestaju važiti ako se ne obnove nakon tog razdoblja od tri mjeseca.

8.   Svaka mjera koju EIOPA poduzme u skladu s ovim člankom ima prednost pred bilo kakvom prethodnom mjerom koju je poduzelo nadležno tijelo.

9.   Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 72. radi dopune ove Uredbe kriterijima i čimbenicima koje EIOPA treba primjenjivati pri utvrđivanju postoji li značajan rizik u vezi sa zaštitom štediša PEPP-a, uključujući u pogledu dugoročne mirovinske prirode proizvoda, ili prijetnja urednom funkcioniranju i integritetu financijskih tržišta ili stabilnosti cijelog ili dijela financijskog sustava Unije iz ovog članka stavka 3. točke (a).

Ti kriteriji i čimbenici uključuju:

(a)

stupanj složenosti PEPP-a i vezu s vrstom štediše PEPP-a kojemu se stavlja na tržište i prodaje;

(b)

stupanj inovativnosti PEPP-a, aktivnosti ili prakse;

(c)

financijsku polugu koju pruža PEPP ili praksa;

(d)

kada je riječ o urednom funkcioniranju i integritetu financijskih tržišta, veličinu ili ukupni iznos akumuliranog kapitala PEPP-a.

Članak 66.

Suradnja i dosljednost

1.   Svako nadležno tijelo doprinosi dosljednoj primjeni ove Uredbe u cijeloj Uniji.

2.   Nadležna tijela međusobno surađuju u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (22), direktivama 2009/65/EZ, 2009/138/EZ, 2011/61/EU, 2014/65/EU, (EU) 2016/97 i (EU) 2016/2341.

3.   Nadležna tijela i EIOPA međusobno surađuju u svrhu izvršavanja svojih dužnosti u okviru ove Uredbe u skladu s Uredbom (EU) br. 1094/2010.

4.   Nadležna tijela i EIOPA razmjenjuju sve informacije i dokumente potrebne za izvršavanje svojih dužnosti u okviru ove Uredbe u skladu s Uredbom (EU) br. 1094/2010, osobito kako bi se utvrdila i uklonila kršenja ove Uredbe.

5.   Kako bi se osigurala dosljedna primjena ovog članka, EIOPA izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda kojima se utvrđuju pojedinosti suradnje i razmjene informacija, zajedno sa zahtjevima potrebnima za prikaz navedenih informacija u standardiziranom formatu kojim se omogućuje usporedba.

EIOPA Komisiji podnosi taj nacrt provedbenih tehničkih standarda do 15. kolovoza 2020.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

POGLAVLJE X.

SANKCIJE

Članak 67.

Administrativne sankcije i druge mjere

1.   Ne dovodeći u pitanje nadzorne ovlasti nadležnih tijela i pravo država članica da predvide i uvedu kaznene sankcije, države članice utvrđuju pravila o primjerenim administrativnim sankcijama i drugim mjerama koje se primjenjuju na kršenja ove Uredbe i poduzimaju sve potrebne mjere radi osiguranja njihove provedbe. Predviđene administrativne sankcije i druge mjere moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

Države članice mogu odlučiti ne utvrditi pravila o administrativnim sankcijama iz prvog podstavka za kršenja koja podliježu kaznenim sankcijama na temelju njihova nacionalnog prava.

Države članice do datuma početka primjene ove Uredbe obavješćuju Komisiju i EIOPA-u o pravilima iz prvog i drugog podstavka. One Komisiju i EIOPA-u bez odgode obavješćuju o svim naknadnim izmjenama tih pravila.

2.   Administrativne sankcije i druge mjere utvrđene u stavku 3. ovog članka primjenjuju se barem na sljedeće situacije:

(a)

financijsko društvo iz članka 6. stavka 1. dobilo je registraciju za PEPP na temelju lažnih ili zavaravajućih izjava ili na drugi protupravan način kojim se krše članci 6. i 7.;

(b)

financijsko društvo iz članka 6. stavka 1. bez potrebne registracije pruža odnosno distribuira proizvode pod nazivom „paneuropski osobni mirovinski proizvod” odnosno „PEPP”;

(c)

pružatelj PEPP-a nije omogućio uslugu prenosivosti kršeći tako članak 18. ili 19. ili informacije o toj usluzi koje se zahtijevaju člancima 20. i 21, ili nije ispunio zahtjeve i obveze utvrđene u poglavlju IV., poglavlju V., člancima 48. i 50. te poglavlju VII.;

(d)

depozitar nije ispunio svoje nadzorne dužnosti na temelju članka 48.

3.   Države članice u skladu s nacionalnim pravom osiguravaju da nadležna tijela imaju ovlast izricanja barem sljedećih administrativnih sankcija i drugih mjera u vezi sa situacijama iz stavka 2. ovog članka:

(a)

javnog upozorenja u kojem se navodi identitet fizičke ili pravne osobe i vrsta kršenja u skladu s člankom 69.;

(b)

naloga kojim se fizičkoj ili pravnoj osobi nalaže da prestane s takvim postupanjem i da takvo postupanje više ne ponovi;

(c)

privremene zabrane obavljanja upravljačkih aktivnosti u financijskim društvima bilo kojem članu upravljačkog, nadzornog ili administrativnog tijela tog društva ili bilo kojoj fizičkoj osobi koja se smatra odgovornom;

(d)

u slučaju pravne osobe, najviših administrativnih novčanih kazni u iznosu od najmanje 5 000 000 EUR ili, u državama članicama čija valuta nije euro, odgovarajuće vrijednosti u nacionalnoj valuti na dan 14. kolovoza 2019.;

(e)

u slučaju pravne osobe, najviše administrativne novčane kazne iz točke (d) mogu iznositi do 10 % ukupnoga godišnjeg prometa na temelju najnovijih dostupnih izvještaja koje je odobrilo upravljačko, nadzorno ili administrativno tijelo; ako je pravna osoba matično društvo ili društvo kćer matičnog društva koje mora sastavljati konsolidirane financijske izvještaje u skladu s Direktivom 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća (23), odgovarajući ukupni godišnji promet jest ukupni godišnji promet ili odgovarajuća vrsta prihoda u skladu s relevantnim računovodstvenim zakonodavnim aktima, u skladu s najnovijim dostupnim konsolidiranim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko, nadzorno ili administrativno tijelo krajnjeg matičnog društva;

(f)

u slučaju fizičke osobe, najviših administrativnih novčanih kazni u iznosu od najmanje 700 000 EUR ili, u državama članicama čija valuta nije euro, odgovarajuće vrijednosti u nacionalnoj valuti na dan 14. kolovoza 2019.;

(g)

najviših administrativnih novčanih kazni u iznosu koji je najmanje dvaput veći od iznosa koristi ostvarene kršenjem u slučajevima kada se ta korist može utvrditi, čak i kada prelazi najviše iznose iz točke (d), (e) odnosno (f).

4.   Sve odluke o izricanju administrativnih sankcija ili drugih mjera utvrđenih u stavku 1. prvom podstavku i stavku 3. moraju biti obrazložene i podliježu pravu na žalbu pred sudom.

5.   Pri izvršavanju svojih ovlasti u skladu sa stavkom 1. prvim podstavkom i stavkom 3. nadležna tijela blisko surađuju kako bi osigurala da administrativne sankcije i druge mjere proizvode rezultate koji se nastoje postići ovom Uredbom te koordiniraju svoje djelovanje kako bi se izbjegla moguća udvostručavanja i preklapanja u primjeni administrativnih sankcija i drugih mjera na prekogranične slučajeve.

Članak 68.

Izvršavanje ovlasti za izricanje administrativnih sankcija i drugih mjera

1.   Nadležna tijela imaju ovlasti izreći, u skladu sa svojim nacionalnim pravnim okvirom, administrativne sankcije i druge mjere iz članka 67.:

(a)

izravno;

(b)

u suradnji s drugim tijelima;

(c)

podnošenjem zahtjeva nadležnim pravosudnim tijelima.

2.   Nadležna tijela pri utvrđivanju vrste i razine administrativnih sankcija ili drugih mjera izrečenih u skladu s člankom 67. stavkom 3. uzimaju u obzir sve relevantne okolnosti, uključujući prema potrebi sljedeće:

(a)

važnost, težinu i trajanje kršenja;

(b)

stupanj odgovornosti fizičke ili pravne osobe koja je odgovorna za kršenje;

(c)

financijsku moć odgovorne fizičke ili pravne osobe, osobito izraženu kao ukupni promet odgovorne pravne osobe ili godišnji prihod i neto imovinu odgovorne fizičke osobe;

(d)

iznos ostvarene dobiti ili izbjegnutog gubitka odgovorne fizičke ili pravne osobe, ako se mogu utvrditi;

(e)

gubitke koje su zbog kršenja imale treće osobe, ako ih je moguće utvrditi;

(f)

razinu suradnje odgovorne fizičke ili pravne osobe s nadležnim tijelima, ne dovodeći u pitanje potrebu da se osigura povrat ostvarene dobiti ili izbjegnutog gubitka te osobe;

(g)

prethodna kršenja odgovorne fizičke ili pravne osobe.

Članak 69.

Objavljivanje administrativnih sankcija i drugih mjera

1.   Nadležna tijela bez nepotrebne odgode objavljuju na svojim službenim internetskim stranicama svaku odluku kojom se izriče administrativna sankcija ili druga mjera za kršenje ove Uredbe nakon što je osoba kojoj je izrečena administrativna sankcija ili druga mjera obaviještena o toj odluci.

2.   Objava iz stavka 1. uključuje informacije o vrsti i prirodi kršenja te identitetu odgovornih osoba i o izrečenim administrativnim sankcijama ili drugim mjerama.

3.   Ako nadležna tijela smatraju, na temelju pojedinačne procjene, da je objava identiteta u slučaju pravnih osoba ili identiteta i osobnih podataka u slučaju fizičkih osoba nerazmjerna, ili ako nadležna tijela smatraju da takva objava ugrožava stabilnost financijskih tržišta ili istragu u tijeku, ona:

(a)

odgađaju objavu odluke o izricanju administrativne sankcije ili druge mjere do trenutka kada razlozi za neobjavljivanje prestanu postojati;

(b)

objavljuju odluku o izricanju administrativne sankcije ili druge mjere, ne navodeći pritom, tijekom razumnog razdoblja, identitet i osobne podatke adresata odluke ako se predviđa da će u tom razdoblju razlozi za anonimnu objavu prestati postojati te uz uvjet da se takvom anonimnom objavom osigura djelotvorna zaštita predmetnih osobnih podataka; ili

(c)

uopće ne objavljuju odluku o izricanju administrativne sankcije ili druge mjere ako smatraju da mogućnosti iz točaka (a) i (b) nisu dostatne kako bi se osiguralo sljedeće:

i.

neugrožavanje stabilnosti financijskih tržišta;

ii.

proporcionalnost objave takvih odluka u odnosu na mjere koje se smatraju blažima po svojoj prirodi.

4.   U slučaju odluke o objavi administrativne sankcije ili druge mjere na anonimnoj osnovi kako je navedeno u stavku 3. točki (b), objava relevantnih podataka može se odgoditi. Ako postoji pravo na žalbu protiv odluke o izricanju administrativne sankcije ili druge mjere pred relevantnim pravosudnim tijelima, nadležna tijela također na svojim službenim internetskim stranicama bez odgode objavljuju te informacije i sve naknadne informacije o ishodu takve žalbe. Objavljuje se i svaka sudska odluka kojom se ukida odluka o izricanju administrativne sankcije ili druge mjere.

5.   Nadležna tijela osiguravaju da svaka objava navedena u stavcima od 1. do 4. ostaje na njihovim službenim internetskim stranicama najmanje pet godina nakon objave. Osobni podatci iz objave zadržavaju se na službenim internetskim stranicama nadležnih tijela samo tijekom razdoblja koje je potrebno u skladu s primjenjivim pravilima o zaštiti podataka.

Članak 70.

Obveza podnošenja informacija EIOPA-i u vezi s administrativnim sankcijama i drugim mjerama

1.   Nadležna tijela obavješćuju EIOPA-u o svim administrativnim sankcijama i drugim mjerama koje su izrečene, ali nisu objavljene, u skladu s člankom 69. stavkom 3. točkom (c), uključujući svaku žalbu povezanu s time i njezin ishod.

2.   Nadležna tijela godišnje dostavljaju EIOPA-i zbirne podatke o svim administrativnim sankcijama i drugim mjerama izrečenima u skladu s člankom 67.

EIOPA te informacije objavljuje u svojem godišnjem izvješću.

3.   Ako su se države članice, u skladu s člankom 67. stavkom 1. drugim podstavkom, odlučile za određivanje kaznenih sankcija za kršenja ove Uredbe, njihova nadležna tijela na godišnjoj osnovi dostavljaju EIOPA-i anonimizirane i zbirne podatke o svim provedenim kaznenim istragama i izrečenim kaznenim sankcijama. EIOPA u godišnjem izvješću objavljuje anonimizirane podatke o izrečenim kaznenim sankcijama.

4.   Ako nadležna tijela objave administrativnu sankciju, drugu mjeru ili kaznenu sankciju, ona o toj sankciji ili mjeri istodobno izvješćuju EIOPA-u.

POGLAVLJE XI.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 71.

Obrada osobnih podataka

U vezi s obradom osobnih podataka u okviru ove Uredbe, pružatelji PEPP-a, distributeri PEPP-a i nadležna tijela obavljaju svoje zadaće za potrebe ove Uredbe u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 i Direktivom 2002/58/EZ. U vezi s obradom osobnih podataka koju provodi EIOPA u okviru ove Uredbe, EIOPA mora poštovati Uredbu (EU) 2018/1725.

Članak 72.

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 40. stavka 9., članka 45. stavka 4. i članka 65. stavka 9. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od četiri godine počevši od 14. kolovoza 2019. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od četiri godine. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 40. stavka 9., članka 45. stavka 4. i članka 65. stavka 9. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.   Delegirani akt donesen na temelju članka 40. stavka 9., članka 45. stavka 4. i članka 65. stavka 9. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 73.

Evaluacija i izvješćivanje

1.   Komisija pet godina nakon datuma početka primjene ove Uredbe i svakih pet godina nakon toga provodi evaluaciju ove Uredbe te nakon savjetovanja s EIOPA-om i prema potrebi drugim europskim nadzornim tijelima, podnosi izvješće o glavnim zaključcima Europskom parlamentu i Vijeću. Tom se izvješću prema potrebi prilaže zakonodavni prijedlog.

2.   Izvješće posebice obuhvaća sljedeće:

(a)

funkcioniranje postupka registracije PEPP-ova u skladu s poglavljem II.;

(b)

prenosivost, posebno podračuna dostupnih štedišama PEPP-a i mogućnost da štediša nastavi uplaćivati doprinos na posljednji otvoreni podračun u skladu s člankom 20. stavcima 3. i 4.;

(c)

razvoj partnerstava;

(d)

funkcioniranje usluge promjene pružatelja i razinu naknada i pristojbi;

(e)

razinu prodora PEPP-a na tržište i učinak ove Uredbe na mirovinski sustav u cijeloj Europi, uključujući zamjenu postojećih proizvoda i prihvaćanje osnovnog PEPP-a;

(f)

pritužbeni postupak;

(g)

integraciju čimbenika ESG u politiku ulaganja PEPP-a;

(h)

razinu naknada, troškova i izdataka koje izravno ili neizravno snose štediše PEPP-a, uključujući procjenu mogućih tržišnih nedostataka;

(i)

usklađenost pružatelja PEPP-a s ovom Uredbom i standardima utvrđenima primjenjivim sektorskim pravom;

(j)

primjenu različitih tehnika smanjenja rizika kojima se koriste pružatelji PEPP-a;

(k)

pružanje PEPP-a u skladu sa slobodom pružanja usluga i slobodom poslovnog nastana;

(l)

ocjenu utemeljenosti pružanja informacija potencijalnim štedišama PEPP-a o povijesnom prinosu proizvoda, uzimajući u obzir informacije za scenarije uspješnosti koje će biti uključene u PEPP;

(m)

ocjenu primjerenosti savjeta koji se pruža štedišama PEPP-a, posebno u pogledu mogućih oblika isplate.

U procjeni iz prvog podstavka točke (e) uzimaju se u obzir razlozi za neotvaranje podračuna u određenim državama članicama i ocjenjuje se napredak i uloženi napor pružatelja PEPP-a u razvijanje tehničkih rješenja za otvaranje podračuna.

3.   Komisija osniva skupinu s relevantnim dionicima sa zadaćom kontinuiranog praćenja razvoja i provedbe PEPP-ova. Ta skupina u najmanju ruku obuhvaća EIOPA-u, nadležna tijela, predstavnike industrije i potrošača te neovisne stručnjake.

EIOPA ima funkciju tajništva skupine.

Članak 74.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova Uredba počinje se primjenjivati 12 mjeseci nakon objave u Službenom listu Europske unije delegiranih akata iz članka 28. stavka 5., članka 30. stavka 2., članka 33. stavka 3., članka 36. stavka 2., članka 37. stavka 2., članka 45. stavka 3. i članka 46. stavka 3.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 20. lipnja 2019.

Za Europski parlament

Predsjednik

A. TAJANI

Za Vijeće

Predsjednik

G. CIAMBA


(1)  SL C 81, 2.3.2018., str. 139.

(2)  Stajalište Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 14. lipnja 2019.

(3)  SL C 11, 12.1.2018., str. 24.

(4)  Uredba (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/79/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 48.).

(5)  Direktiva (EU) 2016/2341 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje (SL L 354, 23.12.2016., str. 37.).

(6)  Uredba (EU) br. 1286/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. studenoga 2014. o dokumentima s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode za male ulagatelje i investicijske osigurateljne proizvode (PRIIP-ovi) (SL L 352, 9.12.2014., str. 1.).

(7)  Uredba (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 12.).

(8)  Uredba (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 84.).

(9)  Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73.).

(10)  Direktiva 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2011. o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova i izmjeni direktiva 2003/41/EZ i 2009/65/EZ te uredbi (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 1095/2010 (SL L 174, 1.7.2011., str. 1.).

(11)  Uredba (EU) 2015/760 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o europskim fondovima za dugoročna ulaganja SL L 123, 19.5.2015., str. 98.).

(12)  Direktiva 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) (SL L 302, 17.11.2009., str. 32.).

(13)  SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(14)  Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(15)  Direktiva 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih telekomunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama) (SL L 201, 31.7.2002., str. 37.).

(16)  Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).

(17)  Direktiva (EU) 2016/97 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. siječnja 2016. o distribuciji osiguranja (SL L 26, 2.2.2016., str. 19.).

(18)  Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (SL L 173, 12.6.2014., str. 349.).

(19)  Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338.).

(20)  Direktiva 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (SL L 335, 17.12.2009., str. 1.).

(21)  Direktiva 2013/11/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova i izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004 i Direktive 2009/22/EZ (SL L 165, 18.6.2013., str. 63.).

(22)  Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.).

(23)  Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.).


25.7.2019   

HR

Službeni list Europske unije

L 198/64


UREDBA (EU) 2019/1239 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 20. lipnja 2019.

o uspostavi europskog okružja jedinstvenog pomorskog sučelja i stavljanju izvan snage Direktive 2010/65/EU

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 100. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

nakon savjetovanja s Odborom regija,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),

budući da:

(1)

Direktivom 2010/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća (3) od država članica zahtijeva se da za brodove koji dolaze u luke Unije i odlaze iz njih prihvate ispunjavanje obveza prijave u elektroničkom obliku te da osiguraju prijenos tih podataka putem jedinstvenog sučelja kako bi se olakšao i ubrzao pomorski promet.

(2)

Trgovina i komunikacija unutar i izvan jedinstvenog tržišta počivaju na pomorskom prometu. Radi olakšavanja pomorskog prometa i dodatnog smanjenja administrativnog opterećenja za brodarska društva trebalo bi još više pojednostavniti i uskladiti postupke dostave informacija kako bi se ispunile obveze prijave koje se brodarskim društvima nameću pravnim aktima Unije, međunarodnim pravnim aktima i nacionalnim pravom država članica te bi ti postupci trebali biti tehnološki neutralni i njima bi se trebala poticati rješenja za prijave koja su otporna na buduće promjene.

(3)

Europski parlament i Vijeće često su pozivali na veću interoperabilnost te sveobuhvatnije i korisnicima prilagođene komunikacijske i informacijske tokove s ciljem poboljšanja funkcioniranja unutarnjeg tržišta i zadovoljavanja potreba građana i poduzeća.

(4)

Glavni je cilj ove Uredbe utvrditi usklađena pravila za dostavu informacija potrebnih za pristajanja u luku, osobito osiguravanjem toga da se isti skupovi podataka mogu na isti način prijaviti u svako jedinstveno nacionalno pomorsko sučelje. Ovom se Uredbom također namjerava olakšati prijenos informacija među deklarantima, relevantnim tijelima i pružateljima lučkih usluga u luci pristajanja i drugim državama članicama. Primjenom ove Uredbe ne bi se trebali izmijeniti vremenski okviri ni bit obveza prijave te se njome ne bi trebalo utjecati na naknadnu pohranu i obradu informacija na razini Unije ili nacionalnoj razini.

(5)

U svakoj državi članici trebalo bi zadržati postojeće jedinstveno nacionalno pomorsko sučelje kao osnovu za tehnološki neutralno i interoperabilno europsko okružje jedinstvenog pomorskog sučelja („EMSWe”). Jedinstveno nacionalno pomorsko sučelje trebalo bi biti sveobuhvatna ulazna točka za prijavu, namijenjena prijevoznicima u pomorskom prometu, s funkcijama prikupljanja podataka od deklaranata i distribucije podataka svim relevantnim nadležnim tijelima i pružateljima lučkih usluga.

(6)

S ciljem povećanja učinkovitosti jedinstvenih nacionalnih pomorskih sučelja i pripreme za budući razvoj trebalo bi biti moguće zadržati aktualne ili uspostaviti nove aranžmane u državama članicama kako bi se mogle koristiti jedinstvenim nacionalnim pomorskim sučeljem za prijave sličnih informacija za druge vrste prijevoza.

(7)

Pristupna sučelja tih jedinstvenih nacionalnih pomorskih sučelja kojima pristupaju deklaranti trebala bi se uskladiti na razini Unije kako bi se olakšale prijave i dodatno smanjilo administrativno opterećenje. To usklađivanje trebalo bi ostvariti tako da se u svakom jedinstvenom nacionalnom pomorskom sučelju upotrebljava jedinstveni softver za sučelje, razvijen na razini Unije, radi slanja informacija iz jednog sustava u drugi i obratno. Države članice trebale bi snositi odgovornost za integraciju modula sučelja i upravljanje njime te za redovito i pravodobno ažuriranje softvera kad Komisija stavi na raspolaganje nove verzije. Komisija bi trebala izraditi taj modul i osigurati potrebna ažuriranja s obzirom na to da se digitalne tehnologije brzo razvijaju te bi svako tehnološko rješenje zbog novih postignuća moglo brzo zastarjeti.

(8)

Drugi kanali za prijavu koje osiguravaju države članice i pružatelji usluga, kao što su sustavi lučke zajednice, mogli bi se zadržati kao neobvezne ulazne točke za prijavu te bi trebali moći djelovati kao pružatelji podatkovnih usluga.

(9)

Kako se državama članicama bez izlaza na more koje nemaju morske luke ne bi nametnulo nerazmjerno administrativno opterećenje, te bi države članice trebalo izuzeti od obveze izrade, uspostave i stavljanja na raspolaganje jedinstvenog nacionalnog pomorskog sučelja te upravljanja njime. To znači da te države članice, sve dok se koriste tim izuzećem, ne bi trebale biti obvezne ispunjavati obveze povezane s izradom, uspostavom i stavljanjem na raspolaganje jedinstvenog nacionalnog pomorskog sučelja te upravljanja njime.

(10)

Grafičko korisničko sučelje jednostavno za upotrebu i sa zajedničkim funkcijama trebalo bi biti dio jedinstvenog nacionalnog pomorskog sučelja kako bi deklaranti mogli ručno vršiti prijave. Države članice trebale bi nuditi grafičko korisničko sučelje kako bi deklaranti mogli ručno unositi podatke, među ostalim učitavanjem usklađenih digitalnih proračunskih tablica. Uz osiguravanje zajedničkih funkcija, Komisija i države članice trebale bi koordinirati napore koje ulažu kako bi osigurale da korisničko iskustvo tih grafičkih korisničkih sučelja bude što sličnije.

(11)

Pojavom novih digitalnih tehnologija stvaraju se sve veće mogućnosti za povećanje učinkovitosti sektora pomorskog prometa i smanjenje administrativnog opterećenja. Kako bi se što prije iskoristile prednosti takvih novih tehnologija, Komisija bi trebala ovlaštena za izmjenu, putem provedbenih akata, tehničkih specifikacija, standarda i postupaka koji se primjenjuju na usklađeno okružje za prijave. To bi sudionicima na tržištu trebalo omogućiti fleksibilnost za razvoj novih digitalnih tehnologija, a nove tehnologije trebalo bi uzeti u obzir i pri preispitivanju ove Uredbe.

(12)

Putem lako dostupnih nacionalnih internetskih stranica ujednačenog izgleda i prepoznatljivosti prilagođenih korisniku deklarantima bi trebalo pružiti odgovarajuću podršku i informacije o postupcima i tehničkim zahtjevima povezanima s upotrebom jedinstvenog nacionalnog pomorskog sučelja.

(13)

Konvencijom o olakšicama u međunarodnom pomorskom prometu („Konvencija FAL”) (4) predviđa se da javna tijela u svim slučajevima moraju zahtijevati samo informacije ključne za prijave te broj stavki svesti na minimum. Međutim, lokalni uvjeti mogu zahtijevati određene informacije kako bi se osigurala sigurnost plovidbe.

(14)

Kako bi se omogućilo funkcioniranje EMSWe-a, potrebno je utvrditi sveobuhvatni skup podataka EMSWe-a kojim bi se obuhvatili svi elementi informacija koje bi nacionalna tijela ili lučki operateri mogli zatražiti u administrativne ili operativne svrhe u trenutku pristajanja broda u luku. Pri utvrđivanju skupa podataka EMSWe-a Komisija bi u obzir trebala uzeti relevantne aktivnosti provedene na međunarodnoj razini. Budući da se opseg obveza prijave razlikuje među državama članicama, u određenoj državi članici trebalo bi oblikovati jedinstveno nacionalno pomorsko sučelje na način da prihvaća skup podataka EMSWe-a bez potrebe za njegovom preinakom i da zanemaruje sve informacije koje nisu relevantne za tu državu članicu.

(15)

U iznimnim okolnostima države članice trebale bi biti u mogućnosti zatražiti dodatne elemente podataka od deklaranata. Takve iznimne okolnosti mogu nastati, na primjer, kada postoji hitna potreba za zaštitom unutarnjeg poretka i sigurnosti ili za uklanjanjem ozbiljne prijetnje ljudskom ili životinjskom zdravlju ili okolišu. Pojam iznimnih okolnosti trebalo bi usko tumačiti.

(16)

U Prilogu ovoj Uredbi trebalo bi navesti relevantne obveze prijave koje se nalaze u pravnim aktima Unije i međunarodnim pravnim aktima. Te bi obveze prijave trebale biti temelj za utvrđivanje sveobuhvatnog skupa podataka EMSWe-a. U Prilogu bi trebalo navesti i relevantne kategorije obveza prijave na nacionalnoj razini, a države članice trebale bi moći od Komisije zatražiti da skup podataka EMSWe-a izmijeni na temelju obveza prijave navedenih u njihovu nacionalnom zakonodavstvu i zahtjevima. Pravni akti Unije kojima se mijenja skup podataka EMSWe-a na temelju obveze prijave navedene u nacionalnom zakonodavstvu i zahtjevima trebali bi sadržavati izričito upućivanje na to nacionalno zakonodavstvo i zahtjeve.

(17)

Kad se informacije iz jedinstvenog nacionalnog pomorskog sučelja distribuiraju nadležnim tijelima, trebale bi se prenositi u skladu sa zajedničkim zahtjevima u pogledu podataka, formatima i oznakama za potrebe ispunjenja obveza i službenog postupka prijave koji su predviđeni u pravnim aktima Unije navedenima u Prilogu te bi se trebale prenositi putem IT sustava utvrđenih u tom Prilogu, kao što su tehnike elektroničke obrade podataka iz članka 6. stavka 1. Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (5).

(18)

Pri provedbi ove Uredbe trebalo bi u obzir uzeti sustave SafeSeaNet uspostavljene na nacionalnoj razini i na razini Unije, čime bi se, u skladu s Direktivom 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6), među državama članicama trebala i dalje olakšavati razmjena i distribucija informacija primljenih putem jedinstvenog nacionalnog pomorskog sučelja.

(19)

Luke nisu posljednja odredišta robe. Učinkovitost pristajanja brodova u luku ima utjecaj na cjelokupni logistički lanac povezan s prijevozom robe i putnika u luke i iz njih. Kako bi se osigurali interoperabilnost, multimodalnost i nesmetano povezivanje pomorskog prometa s cjelokupnim logističkim lancem te pojednostavnile druge vrste prijevoza, u okviru jedinstvenih nacionalnih pomorskih sučelja trebalo bi omogućiti razmjenu relevantnih informacija kao što su vrijeme dolaska i odlaska, a slične okvire trebalo bi izraditi za druge vrste prijevoza.

(20)

Kako bi se poboljšala učinkovitost pomorskog prometa i ograničilo udvostručavanje informacija koje se moraju dostaviti u operativne svrhe u trenutku pristajanja broda u luku, informacije koje u jedinstvenom nacionalnom pomorskom sučelju navede deklarant trebalo bi podijeliti i s određenim drugim subjektima, kao što su operateri luka ili terminala, kada to deklarant odobri i uzimajući u obzir potrebu za poštovanjem povjerljivosti, poslovno osjetljivih informacija i pravnih ograničenja. Ovom Uredbom nastoji se poboljšati postupanje s podacima primjenom načela „samo jednom” pri ispunjavanju obveza prijave.

(21)

Uredbom (EU) br. 952/2013 predviđeno je da se za robu koja se unosi na carinsko područje Unije carinskim tijelima elektroničkim putem mora podnijeti ulazna skraćena deklaracija. S obzirom na to da informacije u ulaznoj skraćenoj deklaraciji imaju veliku važnost za upravljanje sigurnošću i financijskim rizicima, trenutačno se razvija poseban elektronički sustav za podnošenje ulaznih skraćenih deklaracija na carinskom području Unije i upravljanje njima. Stoga neće biti moguće ulaznu skraćenu deklaraciju podnijeti putem modula usklađenog sučelja za prijave. Međutim, s obzirom na to da su neki elementi podataka koji se podnose u ulaznoj skraćenoj deklaraciji potrebni i za ispunjavanje drugih carinskih i pomorskih obveza prijave kada brod pristaje u luku Unije, u okružju EMSWe-a trebalo bi biti moguće obrađivati elemente podataka iz ulazne skraćene deklaracije. Trebalo bi predvidjeti i mogućnost da se putem jedinstvenog nacionalnog pomorskog sučelja može doći do relevantnih informacija koje su već podnesene u ulaznoj skraćenoj deklaraciji.

(22)

Kako bi se u potpunosti uskladili zahtjevi za prijavu, carinska, pomorska i druga relevantna tijela trebala bi surađivati na nacionalnoj razini i na razini Uniji. Nacionalni koordinatori s posebnim odgovornostima trebali bi povećati učinkovitost te suradnje i nesmetano funkcioniranje jedinstvenih nacionalnih pomorskih sučelja.

(23)

Kako bi se omogućila ponovna upotreba informacija dostavljenih putem jedinstvenih nacionalnih pomorskih sučelja i deklarantima olakšalo podnošenje informacija, potrebno je predvidjeti zajedničke baze podataka. Trebalo bi uspostaviti bazu podataka o brodovima EMSWe-a koja sadržava referentni popis podataka o brodu i njihova izuzeća od obveza prijave, kako su prijavljeni odgovarajućem jedinstvenom nacionalnom pomorskom sučelju. Kako bi se deklarantima olakšalo podnošenje informacija, trebalo bi uspostaviti zajedničku bazu podataka o lokacijama koja sadržava referentni popis oznaka lokacija, uključujući UN-ov sustav označivanja za lokacije trgovanja i prijevoza (UN/LOCODE), oznake svojstvene sustavu SafeSeaNet te oznake lučkih operativnih područja kako su zabilježene u globalnom integriranom informacijskom sustavu o brodovima (GISIS) Međunarodne pomorske organizacije (IMO). Nadalje, trebalo bi uspostaviti zajedničku bazu podataka Hazmat koja sadržava popis opasnih i onečišćujućih tereta koje treba prijaviti jedinstvenom nacionalnom pomorskom sučelju u skladu s Direktivom 2002/59/EZ i obrascem FAL 7 IMO-a, uzimajući u obzir relevantne elemente podataka iz konvencija i kodeksa IMO-a.

(24)

Obrada osobnih podataka u okviru ove Uredbe koju provode nadležna tijela trebala bi biti u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (7). Obrada osobnih podataka u okviru ove Uredbe koju provodi Komisija trebala bi biti u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (8).

(25)

EMSWe-om i jedinstvenim nacionalnim pomorskim sučeljima ne bi se trebala pružiti druga osnova za obradu osobnih podataka osim one koja je potrebna za njihovo funkcioniranje te ih ne bi trebalo upotrebljavati za dodjeljivanje novih prava za pristup osobnim podacima.

(26)

Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u pogledu dopune ove Uredbe utvrđivanjem i izmjenom skupa podataka EMSWe-a i određivanjem definicija, kategorija i specifikacija podataka za elemente podataka te u pogledu izmjene Priloga kako bi se u njega uvrstile obveze prijave koje postoje na nacionalnoj razini i u obzir uzele nove obveze prijave donesene pravnim aktima Unije. Komisija bi trebala osigurati poštovanje zajedničkih zahtjeva u pogledu podataka, formata i oznaka utvrđenih u pravnim aktima Unije i međunarodnim pravnim aktima koji su navedeni u Prilogu. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (9). Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(27)

Komisija bi pri pripremi delegiranih akata trebala osigurati da se savjetovanje sa stručnjacima iz država članica i poslovnom zajednicom provodi transparentno i unaprijed.

(28)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (10).

(29)

Komisiji bi posebno trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za utvrđivanje funkcionalnih i tehničkih specifikacija, uspostavljanje mehanizama za kontrolu kvalitete i postupaka za uvođenje, održavanje i primjenu usklađenog modula sučelja i povezanih usklađenih elemenata u okviru jedinstvenih nacionalnih pomorskih sučelja. Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti i za utvrđivanje tehničkih specifikacija, standarda i postupaka za zajedničke usluge u okviru EMSWe-a.

(30)

Ova bi se Uredba trebala temeljiti na Uredbi (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (11) kojom se utvrđuju uvjeti pod kojima države članice priznaju određena sredstva elektroničke identifikacije fizičkih i pravnih osoba obuhvaćena prijavljenim sustavom elektroničke identifikacije druge države članice. Uredbom (EU) br. 910/2014 utvrđuju se uvjeti pod kojima korisnici sredstva svoje elektroničke identifikacije i autentifikacije mogu upotrijebiti za prekogranični pristup javnim uslugama na internetu.

(31)

Komisija bi trebala provesti evaluaciju ove Uredbe. Trebalo bi prikupiti informacije kako bi ih se iskoristilo u toj evaluaciji i kako bi se omogućilo procjenu učinkovitosti ove Uredbe s obzirom na njezine ciljeve. Komisija bi također trebala provesti evaluaciju, među drugim mogućnostima, dodane vrijednosti uspostave centraliziranog i usklađenog europskog sustava za prijave, kao što je središnje sučelje za prijave.

(32)

Direktivu 2010/65/EU trebalo bi stoga staviti izvan snage s učinkom od dana početka primjene ove Uredbe.

(33)

Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 28. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (12),

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet i područje primjene

Ovom se Uredbom uspostavlja okvir za tehnološki neutralno i interoperabilno europsko okružje jedinstvenog pomorskog sučelja („EMSWe”) s usklađenim sučeljima kako bi se olakšao elektronički prijenos informacija povezan s obvezama prijave za brodove koji dolaze u luke Unije, u njima borave i odlaze iz njih.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

„europsko okružje jedinstvenog pomorskog sučelja”(„EMSWe”) znači pravni i tehnički okvir za elektronički prijenos informacija povezan s obvezama prijave pristajanja brodova u luke Unije, koji se sastoji od mreže jedinstvenih nacionalnih pomorskih sučelja s usklađenim sučeljima za prijave i uključuje razmjene podataka putem sustava SafeSeaNet i drugih relevantnih sustava kao i zajedničke usluge za upravljanje pristupom i registrom korisnika, adresiranje, identifikaciju brodova, oznake lokacije i informacije o opasnim i onečišćujućim teretima te o zdravlju;

2.

„brod” znači svako morsko plovilo ili plovni objekt koji plovi u morskom okružju i koji podliježe određenoj obvezi prijave iz Priloga;

3.

„jedinstveno nacionalno pomorsko sučelje” znači tehnička platforma, koja se uspostavlja i koja djeluje na nacionalnoj razini, za elektroničko primanje, razmjenu i prosljeđivanje informacija za ispunjavanje obveza prijave, u koju su uključeni zajedničko utvrđeno upravljanje pravima pristupa, modul usklađenog sučelja za prijave i grafičko korisničko sučelje za komunikaciju s deklarantima kao i poveznice sa sustavima i bazama podataka relevantnih tijela na nacionalnoj razini i na razini Unije, a kojom se omogućuje priopćavanje deklarantima poruka ili potvrda koje obuhvaćaju najširi mogući raspon odluka koje donose sva relevantna tijela sudionici i kojom bi se, ako je primjenjivo, mogla omogućiti i povezanost s drugim načinima prijave;

4.

„modul usklađenog sučelja za prijave” znači komponenta programske podrške u jedinstvenom nacionalnom pomorskom sučelju putem koje se mogu razmjenjivati informacije između informacijskog sustava kojim se koristi deklarant i relevantnog jedinstvenog nacionalnog pomorskog sučelja;

5.

„obveza prijave” znači informacije koje se zahtijevaju pravnim aktima Unije i međunarodnim pravnim aktima navedenima u Prilogu te nacionalnim zakonodavstvom i zahtjevima navedenima u Prilogu, a koje treba dostaviti u vezi s pristajanjem u luku;

6.

„pristajanje u luku” znači dolazak broda u morsku luku u državi članici, boravak broda u njoj i odlazak broda iz nje;

7.

„element podataka” znači najmanja jedinica informacije s jedinstvenom definicijom i preciznim tehničkim obilježjima kao što su format, duljina i vrsta slovnog znaka;

8.

„skup podataka EMSWe-a” znači cjeloviti popis elemenata podataka koji proizlazi iz obveza prijave;

9.

„grafičko korisničko sučelje” znači internetsko sučelje za dvosmjerno internetsko podnošenje podataka između korisnika i sustava u jedinstveno nacionalno pomorsko sučelje, kojim se deklarantima omogućuje da ručno unose podatke, među ostalim putem usklađenih digitalnih proračunskih tablica i funkcija s pomoću kojih je moguća ekstrakcija elemenata podataka potrebnih za prijavu iz tih proračunskih tablica, te koje uključuje zajedničke funkcije i značajke kojima se deklarantima osigurava zajednički navigacijski tok i iskustvo učitavanja podataka;

10.

„zajednička usluga adresiranja” znači dodatna dobrovoljna usluga za deklarante za započinjanje izravnih povezivanja podataka iz sustava u sustav između sustava deklaranta i modula usklađenog sučelja za prijave odgovarajućeg jedinstvenog nacionalnog pomorskog sučelja;

11.

„deklarant” znači svaka fizička ili pravna osoba koja podliježe obvezama prijave ili svaka propisno ovlaštena fizička ili pravna osoba koja djeluje u ime te osobe unutar granica relevantne obveze prijave;

12.

„carinska tijela” znači tijela kako su definirana u članku 5. točki 1. Uredbe (EU) br. 952/2013;

13.

„pružatelj podatkovnih usluga” znači fizička ili pravna osoba koja deklarantu pruža usluge informacijske i komunikacijske tehnologije povezane s obvezama prijave;

14.

„elektronički prijenos informacija” znači proces prijenosa digitalno kodiranih informacija upotrebom prilagodljivog strukturiranog formata koji se može izravno upotrebljavati za računalnu pohranu i obradu podataka;

15.

„pružatelj lučkih usluga” znači svaka fizička ili pravna osoba koja pruža jednu ili više kategorija lučkih usluga navedenih u članku 1. stavku 2. Uredbe (EU) 2017/352 Europskog parlamenta i Vijeća (13).

POGLAVLJE II.

SKUP PODATAKA EMSWe-A

Članak 3.

Utvrđivanje skupa podataka EMSWe-a

1.   Komisija utvrđuje i mijenja skup podataka EMSWe-a u skladu sa stavkom 3. ovog članka.

2.   Države članice do 15. veljače 2020. Komisiju obavješćuju o svim obvezama prijave koje proizlaze iz nacionalnog zakonodavstva i zahtjeva te o elementima podataka koje treba uvrstiti u skup podataka EMSWe-a. Države članice precizno utvrđuju te elemente podataka.

3.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 23. radi izmjene Priloga ovoj Uredbi u svrhu unošenja, brisanja ili prilagodbe upućivanja na nacionalno zakonodavstvo ili zahtjeve, pravni akt Unije ili međunarodni pravni akt te radi utvrđivanja i izmjene skupa podataka EMSWe-a.

Prvi takav delegirani akt donosi se do 15. kolovoza 2021.

Kako je navedeno u članku 4., država članica od Komisije može zatražiti unošenje ili izmjenu elemenata podataka u skupu podataka EMSWe-a, u skladu s obvezama prijave iz nacionalnog zakonodavstva i zahtjevâ. Pri procjeni toga treba li elemente podataka uključiti u skup podataka EMSWe-a Komisija u obzir uzima sigurnosna pitanja kao i načela Konvencije FAL, odnosno načelo da se zahtijeva samo prijava ključnih informacija te da se broj stavki svodi na minimum.

Komisija u roku od tri mjeseca od zahtjeva odlučuje hoće li se elementi podataka unijeti u skup podataka EMSWe-a. Komisija obrazlaže svoju odluku.

Delegirani akt kojim se unosi ili mijenja neki element podataka u skupu podataka EMSWe-a sadržava izričito upućivanje na nacionalno zakonodavstvo i zahtjeve iz trećeg podstavka.

U slučaju da odluči da neće uvesti zatraženi element podataka, Komisija daje obrazloženje za odbijanje, uz upućivanje na sigurnost plovidbe i načela Konvencije FAL.

Članak 4.

Izmjene skupa podataka EMSWe-a

1.   Ako država članica na temelju svojeg nacionalnog zakonodavstva i zahtjevâ namjerava izmijeniti obvezu prijave, koja bi uključivala dostavu drugih informacija osim onih uvrštenih u skup podataka EMSWe-a, ta država članica o tome odmah obavješćuje Komisiju. U toj obavijesti država članica precizno utvrđuje informacije koje nisu obuhvaćene skupom podataka EMSWe-a i naznačuje planirano razdoblje primjene predmetne obveze prijave.

2.   Država članica ne uvodi nove obveze prijave osim ako je to uvođenje odobrila Komisija putem postupka utvrđenog u članku 3. i ako su pripadajuće informacije uključene u skup podataka EMSWe-a i primijenjene u usklađenim sučeljima za prijave.

3.   Komisija procjenjuje potrebu za izmjenom skupa podataka EMSWe-a u skladu s člankom 3. stavkom 3. Izmjene skupa podataka EMSWe-a unose se samo jednom godišnje, osim u propisno opravdanim slučajevima.

4.   U iznimnim okolnostima, na razdoblje kraće od tri mjeseca, država članica može bez odobrenja Komisije od deklaranata zatražiti dostavu dodatnih elemenata podataka. Država članica bez odgode obavješćuje Komisiju o tim elementima podataka. Ako se iznimne okolnosti nastave, Komisija može državi članici dopustiti nastavak traženja dodatnih elemenata podataka tijekom dva dodatna razdoblja od tri mjeseca.

Najkasnije mjesec dana prije isteka posljednjeg tromjesečnog razdoblja iz prvog podstavka država članica može zatražiti od Komisije da dodatni elementi podataka postanu dio skupa podataka EMSWe-a, u skladu s člankom 3. stavkom 3. Država članica može i dalje od deklaranata tražiti dostavu dodatnih elemenata podataka dok Komisija ne donese odluku, a u slučaju pozitivne odluke dok se ne provede izmijenjeni skup podataka EMSWe-a.

POGLAVLJE III.

DOSTAVA INFORMACIJA

Članak 5.

Jedinstveno nacionalno pomorsko sučelje

1.   Svaka država članica uspostavlja jedinstveno nacionalno pomorsko sučelje putem kojeg se, u skladu s ovom Uredbom i ne dovodeći u pitanje članke 7. i 11., sve informacije potrebne za ispunjenje obveza prijave dostavljaju jednom u okviru skupa podataka EMSWe-a i u skladu s njim te upotrebom modula usklađenog sučelja za prijave i grafičkog korisničkog sučelja kako je navedeno u članku 6. i, prema potrebi, drugih načina prijave kako je navedeno u članku 7., kako bi se te informacije stavile na raspolaganje relevantnim tijelima država članica u mjeri u kojoj je to potrebno kako bi ta tijela mogla obavljati svoje funkcije.

Države članice odgovorne su za funkcioniranje svojih jedinstvenih nacionalnih pomorskih sučelja.

Države članice mogu zajedno s jednom ili više drugih država članica uspostaviti jedinstveno pomorsko sučelje. Te države članice određuju to jedinstveno pomorsko sučelje kao svoje jedinstveno nacionalno pomorsko sučelje i ostaju odgovorne za njegovo funkcioniranje u skladu s ovom Uredbom.

2.   Države članice koje nemaju morske luke izuzete su od obveze izrade, uspostave i stavljanja na raspolaganje jedinstvenog nacionalnog pomorskog sučelja te upravljanja njime, utvrđene u stavku 1.

3.   Države članice osiguravaju:

(a)

kompatibilnost jedinstvenog nacionalnog pomorskog sučelja s modulom usklađenog sučelja za prijave i usklađenost grafičkog korisničkog sučelja svojeg jedinstvenog nacionalnog pomorskog sučelja sa zajedničkim funkcijama u skladu s člankom 6. stavkom 2.;

(b)

pravodobnu integraciju usklađenih sučelja za prijave u skladu s datumima za provedbu utvrđenima u provedbenom aktu iz članka 6. i svih naknadnih ažuriranja u skladu s datumima dogovorenima u višegodišnjem planu provedbe (MIP);

(c)

povezivanje s relevantnim sustavima nadležnih tijela kako bi se putem jedinstvenog nacionalnog pomorskog sučelja omogućio prijenos podataka koje treba prijaviti tim tijelima, kao i prijenos podataka u te sustave, u skladu s pravnim aktima Unije i nacionalnim zakonodavstvom i zahtjevima te u skladu s tehničkim specifikacijama tih sustava;

(d)

pružanje korisničke podrške tijekom prvih 12 mjeseci od 15. kolovoza 2025. i internetske stranice za internetsku podršku za svoje jedinstveno nacionalno pomorsko sučelje s jasnim uputama na službenom jeziku ili službenim jezicima te države članice i, ako je relevantno, na jeziku koji se upotrebljava na međunarodnoj razini;

(e)

pružanje odgovarajućeg i potrebnog osposobljavanja osoblja koje je izravno uključeno u funkcioniranje jedinstvenog nacionalnog pomorskog sučelja.

4.   Države članice osiguravaju da tražene informacije stignu do tijela zaduženih za primjenu dotičnog zakonodavstva i da su ograničene na potrebe svakog od tih tijela. Države članice pritom osiguravaju poštovanje pravnih zahtjeva povezanih s prijenosom informacija, koji su predviđeni pravnim aktima Unije navedenima u Prilogu, te, prema potrebi, upotrebljavaju tehnike elektroničke obrade podataka iz članka 6. stavka 1. Uredbe (EU) br. 952/2013. Države članice također osiguravaju interoperabilnost s informacijskim sustavima kojima se ta tijela koriste.

5.   U okviru jedinstvenog nacionalnog pomorskog sučelja pruža se tehnička mogućnost za deklarante da pružateljima lučkih usluga u odredišnoj luci odvojeno stave na raspolaganje podskup podataka koji je unaprijed određen na nacionalnoj razini.

6.   Ako država članica za ispunjavanje obveza prijave ne traži sve elemente iz skupa podataka EMSWe-a, u jedinstvenom nacionalnom pomorskom sučelju prihvaćaju se unosi koji sadržavaju samo elemente podataka koje zahtijeva ta država članica. U jedinstvenom nacionalnom pomorskom sučelju prihvaćaju se i unosi deklaranta koji uključuju dodatne elemente iz skupa podataka EMSWe-a; međutim, ti se dodatni elementi ne moraju obraditi i pohraniti.

7.   Države članice pohranjuju informacije dostavljene njihovu jedinstvenom nacionalnom pomorskom sučelju samo tijekom razdoblja potrebnog za osiguravanje ispunjenja zahtjeva utvrđenih u ovoj Uredbi i osiguravanje usklađenosti s pravnim aktima Unije, međunarodnim pravnim aktima i nacionalnim pravnim aktima navedenima u Prilogu. Države članice brišu te informacije odmah nakon toga.

8.   Države članice u elektroničkom obliku usklađenom na razini Unije javno objavljuju procijenjeno i stvarno vrijeme dolaska i odlaska brodova, na temelju podataka koje su deklaranti dostavili jedinstvenom nacionalnom pomorskom sučelju. Ta se obveza ne primjenjuje na slučajeve brodova koji prevoze osjetljiv teret ako bi objava tih informacija putem jedinstvenog nacionalnog pomorskog sučelja mogla predstavljati prijetnju sigurnosti.

9.   Jedinstvena nacionalna pomorska sučelja imaju jedinstvenu internetsku adresu.

10.   Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju usklađena struktura internetskih stranica za podršku iz stavka 3. točke (d), tehničke specifikacije za stavljanje na raspolaganje vremena dolaska i odlaska iz stavka 8. te jedinstveni format za internetske adrese iz stavka 9. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 24. stavka 2.

Prvi takav provedbeni akt donosi se do 15. kolovoza 2021.

Članak 6.

Usklađena sučelja za prijave

1.   Komisija u bliskoj suradnji s državama članicama donosi provedbene akte kojima se utvrđuju funkcionalne i tehničke specifikacije modula usklađenog sučelja za prijave za jedinstvena nacionalna pomorska sučelja. Funkcionalnim i tehničkih specifikacijama nastoji se olakšati interoperabilnost s različitim tehnologijama i sustavima prijave korisnika.

Prvi takav provedbeni akt donosi se do 15. kolovoza 2021.

2.   Komisija u bliskoj suradnji s državama članicama do 15. kolovoza 2022. izrađuje i nakon toga ažurira modul usklađenog sučelja za prijave za jedinstvena nacionalna pomorska sučelja u skladu sa specifikacijama iz stavaka 1. i 5. ovog članka.

3.   Komisija državama članicama pruža modul usklađenog sučelja za prijave i sve relevantne informacije za integraciju u njihovo jedinstveno nacionalno pomorsko sučelje.

4.   Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju zajedničke funkcije grafičkog korisničkog sučelja i predložaka usklađenih digitalnih proračunskih tablica iz članka 2. stavka 9.

Prvi takav provedbeni akt donosi se do 15. kolovoza 2021.

5.   Komisija donosi provedbene akte kojima se mijenjaju tehničke specifikacije, standardi i postupci kako bi se osiguralo da usklađena sučelja za prijave budu otvorena za buduće tehnologije.

6.   Provedbeni akti iz ovog članka donose se u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 24. stavka 2.

Članak 7.

Drugi načini prijave

1.   Države članice omogućuju deklarantima da na dobrovoljnoj osnovi dostave informacije jedinstvenom nacionalnom pomorskom sučelju putem pružatelja podatkovnih usluga koji ispunjavaju zahtjeve modula usklađenog sučelja za prijave.

2.   Države članice deklarantima mogu dopustiti dostavljanje informacija drugim kanalima za prijavu pod uvjetom da je upotreba tih kanala za deklarante dobrovoljna. U takvim slučajevima države članice osiguravaju da se relevantne informacije putem tih drugih kanala stave na raspolaganje jedinstvenom nacionalnom pomorskom sučelju.

3.   Države članice mogu upotrebljavati alternativne načine dostave informacija u slučaju privremenog kvara nekog od elektroničkih sustava iz članaka 5. i 6. te članaka od 12. do 17.

Članak 8.

Načelo „samo jednom”

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 11. stavak 1. i osim ako se drukčije zahtijeva pravom Unije, države članice osiguravaju da se od deklaranta zahtijeva da informacije na temelju ove Uredbe dostavi samo jednom za svako pristajanje u luku te da se relevantni elementi podataka iz skupa podataka EMSWe-a stave na raspolaganje i ponovno upotrijebe u skladu sa stavkom 3. ovog članka.

2.   Komisija osigurava da se informacije o identifikaciji brodova, podaci o brodovima i izuzeća dostavljeni putem jedinstvenog nacionalnog pomorskog sučelja evidentiraju u bazi podataka o brodovima EMSWe-a iz članka 14. te da se stavljaju na raspolaganje za sva naknadna pristajanja u luke na području Unije.

3.   Države članice osiguravaju da elementi podataka iz skupa podataka EMSWe-a dostavljeni na odlasku iz luke u Uniji stave na raspolaganje deklarantu u svrhu ispunjavanja obveza prijave na dolasku u sljedeću luku u Uniji, pod uvjetom da brod tijekom tog putovanja nije pristao u luku izvan Unije. Ovaj se stavak ne primjenjuje na informacije primljene na temelju Uredbe (EU) br. 952/2013, osim ako je mogućnost stavljanja tih informacija na raspolaganje u tu svrhu predviđena u toj uredbi.

4.   Svi relevantni elementi podataka iz skupa podataka EMSWe-a primljeni u skladu s ovom Uredbom stavljaju se na raspolaganje drugim jedinstvenim nacionalnim pomorskim sučeljima putem sustava SafeSeaNet.

5.   Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuje popis relevantnih elemenata podataka iz stavaka 3. i 4. ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 24. stavka 2.

Članak 9.

Odgovornost za dostavljene informacije

Deklarant je odgovoran za osiguravanje podnošenja elemenata podataka u skladu s primjenjivim pravnim i tehničkim zahtjevima. Deklarant ostaje odgovoran za podatke i ažuriranje svih informacija koje su se promijenile nakon unosa u jedinstveno nacionalno pomorsko sučelje.

Članak 10.

Zaštita podataka i povjerljivost

1.   Obrada osobnih podataka koju provode nadležna tijela u okviru ove Uredbe mora biti u skladu s Uredbom (EU) 2016/679.

2.   Obrada osobnih podataka koju provodi Komisija u okviru ove Uredbe mora biti u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725.

3.   Države članice i Komisija poduzimaju potrebne mjere u skladu s primjenjivim pravom Unije ili nacionalnim pravom kako bi se osigurala povjerljivost poslovnih i drugih osjetljivih informacija koje se razmjenjuju u skladu s ovom Uredbom.

Članak 11.

Dodatne odredbe za carinu

1.   Ovom se Uredbom ne sprječava razmjena informacija među carinskim tijelima država članica, ni između carinskih tijela i gospodarskih subjekata, koji upotrebljavaju tehnike elektroničke obrade podataka iz članka 6. stavka 1. Uredbe (EU) br. 952/2013.

2.   Relevantne informacije iz ulazne skraćene deklaracije iz članka 127. Uredbe (EU) br. 952/2013, ako je to u skladu s carinskim pravom Unije, stavljaju se na raspolaganje jedinstvenom nacionalnom pomorskom sučelju na uvid te se, prema potrebi, ponovno upotrebljavaju za druge obveze prijave navedene u Prilogu.

3.   Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuje popis relevantnih informacija iz stavka 2. ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 24. stavka 2.

Prvi takav provedbeni akt donosi se do 15. kolovoza 2021.

POGLAVLJE IV.

ZAJEDNIČKE USLUGE

Članak 12.

Sustav za upravljanje pristupom i registrom korisnika EMSWe-a

1.   Komisija uspostavlja i osigurava dostupnost zajedničkog sustava za upravljanje pristupom i registrom korisnika namijenjenog deklarantima i pružateljima podatkovnih usluga koji se koriste jedinstvenim nacionalnim pomorskim sučeljem, kao i nacionalnim tijelima koja pristupaju jedinstvenom nacionalnom pomorskom sučelju, u slučajevima kada se zahtijeva autentifikacija. Taj zajednički sustav za upravljanje pristupom i registrom korisnika omogućuje jednu registraciju korisnika putem postojećeg registra Unije priznatu na razini Unije, federalizirani model upravljanja korisnicima i praćenje korisnika na razini Unije.

2.   Svaka država članica određuje nacionalno tijelo koje će biti nadležno za identifikaciju i registraciju novih korisnika te za izmjenu i zatvaranje postojećih računa putem sustava iz stavka 1.

3.   Za potrebe pristupa jedinstvenom nacionalnom pomorskom sučelju u različitim državama članicama, smatra se da je deklarant ili pružatelj podatkovnih usluga koji je registriran u sustavu za upravljanje pristupom i registrom korisnika EMSWe-a registriran u jedinstvenom nacionalnom pomorskom sučelju u svim državama članicama te on djeluje unutar ograničenja prava pristupa koja odobrava svaka država članica u skladu sa svojim nacionalnim pravilima.

4.   Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju tehničke specifikacije, standardi i postupci za uspostavu zajedničkog sustava za upravljanje pristupom i registrom korisnika iz stavka 1., uključujući funkcije iz stavka 2. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 24. stavka 2.

Prvi takav provedbeni akt donosi se do 15. kolovoza 2021.

Članak 13.

Zajednička usluga adresiranja

1.   Komisija u bliskoj suradnji s državama članicama razvija dodatnu dobrovoljnu zajedničku uslugu adresiranja, pod uvjetom da je modul usklađenog sučelja za prijave u potpunosti proveden u skladu s člankom 6.

2.   Komisija u bliskoj suradnji s državama članicama donosi provedbene akte kojima se utvrđuju funkcionalne i tehničke specifikacije, mehanizmi za kontrolu kvalitete i postupci za uvođenje, održavanje i primjenu zajedničke usluge adresiranja. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 24. stavka 2.

Prvi takav provedbeni akt donosi se do 15. kolovoza 2024.

Članak 14.

Baza podataka o brodovima EMSWe-a

1.   Komisija u skladu s člankom 8. stavkom 2. uspostavlja bazu podataka o brodovima EMSWe-a, koja sadržava informacije o identifikaciji brodova i podatke o brodovima kao i zapise o izuzećima od obveza prijave brodova.

2.   Države članice osiguravaju dostavu podataka iz stavka 1. u bazu podataka o brodovima EMSWe-a na temelju podataka koje su deklaranti podnijeli jedinstvenom nacionalnom pomorskom sučelju.

3.   Radi lakše prijave brodova Komisija jedinstvenim nacionalnim pomorskim sučeljima osigurava dostupnost baze podataka o brodovima.

4.   Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju tehničke specifikacije, standardi i postupci za uspostavu baze podataka iz stavka 1. u pogledu prikupljanja, pohrane, ažuriranja i pružanja informacija o identifikaciji brodova i podataka o brodovima kao i zapisa o izuzećima od obveza prijave brodova. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 24. stavka 2.

Prvi takav provedbeni akt donosi se do 15. kolovoza 2021.

Članak 15.

Zajednička baza podataka o lokacijama

1.   Komisija uspostavlja zajedničku bazu podataka o lokacijama, koja sadržava referentni popis oznaka lokacija (14) i oznaka lučkih operativnih područja, kako su zabilježene u bazi podataka GISIS IMO-a.

2.   Radi lakše prijave brodova Komisija jedinstvenim nacionalnim pomorskim sučeljima osigurava dostupnost baze podataka o lokacijama.

3.   Države članice informacije iz baze podataka o lokacijama stavljaju na raspolaganje na nacionalnoj razini putem jedinstvenog nacionalnog pomorskog sučelja.

4.   Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju tehničke specifikacije, standardi i postupci za uspostavu zajedničke baze podataka o lokacijama iz stavka 1. u pogledu prikupljanja, pohrane, ažuriranja i pružanja oznaka lokacija i lučkih operativnih područja. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 24. stavka 2.

Prvi takav provedbeni akt donosi se do 15. kolovoza 2021.

Članak 16.

Zajednička baza podataka Hazmat

1.   Komisija uspostavlja zajedničku bazu podataka Hazmat koja sadržava popis opasnih i onečišćujućih tereta koje treba prijaviti u skladu s Direktivom 2002/59/EZ i obrascem FAL 7 IMO-a, uzimajući u obzir relevantne elemente podataka iz konvencija i kodeksa IMO-a.

2.   Radi lakše prijave brodova Komisija jedinstvenim nacionalnim pomorskim sučeljima osigurava dostupnost zajedničke baze podataka Hazmat.

3.   Baza podataka povezana je s relevantnim unosima u bazu podataka MAR-CIS koju je izradila Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA) u pogledu informacija o povezanim opasnostima i rizicima od opasnih i onečišćujućih tereta.

4.   Tijekom postupka prijave putem jedinstvenog nacionalnog pomorskog sučelja baza podataka upotrebljava se na nacionalnoj razini i na razini Unije podjednako kao referentni alat i alat za provjeru.

5.   Države članice informacije iz zajedničke baze podataka Hazmat stavljaju na raspolaganje na nacionalnoj razini putem jedinstvenog nacionalnog pomorskog sučelja.

6.   Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju tehničke specifikacije, standardi i postupci za uspostavu zajedničke baze podataka Hazmat iz stavka 1. u pogledu prikupljanja, pohrane i pružanja referentnih informacija o opasnim ili onečišćujućim teretima. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 24. stavka 2.

Prvi takav provedbeni akt donosi se do 15. kolovoza 2021.

Članak 17.

Zajednička baza sanitarnih podataka broda

1.   Komisija stavlja na raspolaganje zajedničku bazu sanitarnih podataka broda koja može primati i u kojoj se mogu pohranjivati podaci povezani s pomorskim zdravstvenim izjavama iz članka 37. Međunarodnih zdravstvenih propisa iz 2005. (IHR). Osobni podaci o bolesnim osobama na brodovima ne pohranjuju se u toj bazi podataka.

Nadležna zdravstvena tijela država članica imaju pristup bazi podataka radi primanja i razmjene podataka.

2.   Države članice koje se koriste bazom sanitarnih podataka broda obavješćuju Komisiju o svojem nacionalnom tijelu odgovornom za upravljanje korisnicima u vezi s tom bazom podataka, uključujući registraciju novih korisnika te izmjenu i zatvaranje računa.

3.   Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju tehničke specifikacije, standardi i postupci za uspostavu baze podataka iz stavka 1. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 24. stavka 2.

POGLAVLJE V.

KOORDINACIJA AKTIVNOSTI POVEZANIH S EMSWe-OM

Članak 18.

Nacionalni koordinatori

Svaka država članica određuje nadležno nacionalno tijelo s jasnim pravnim mandatom koje djeluje kao nacionalni koordinator za EMSWe. Nacionalni koordinator:

(a)

djeluje kao nacionalna kontaktna točka za korisnike i Komisiju za sva pitanja povezana s provedbom ove Uredbe;

(b)

koordinira način na koji nadležna nacionalna tijela u državi članici primjenjuju ovu Uredbu te njihovu suradnju;

(c)

koordinira aktivnosti usmjerene na osiguranje distribucije podataka i poveznice s relevantnim sustavima nadležnih tijela iz članka 5. stavka 3. točke (c).

Članak 19.

Višegodišnji plan provedbe

Kako bi se olakšala pravodobna provedba ove Uredbe i osigurali mehanizmi za kontrolu kvalitete te postupci za uvođenje, održavanje i ažuriranje usklađenog modula sučelja i povezanih usklađenih elemenata EMSWe-a, Komisija nakon odgovarajućih savjetovanja sa stručnjacima iz država članica donosi i jednom godišnje revidira višegodišnji plan provedbe, u kojem se predviđa sljedeće:

(a)

plan za razvoj i ažuriranje usklađenih sučelja za prijave i povezanih usklađenih elemenata EMSWe-a tijekom sljedećih 18 mjeseci;

(b)

plan za razvoj zajedničke usluge adresiranja do 15. kolovoza 2024.;

(c)

okvirni datumi za savjetovanje s relevantnim dionicima;

(d)

okvirni rokovi koji se određuju državama članicama za naknadno integriranje usklađenih sučelja za prijave u jedinstvena nacionalna pomorska sučelja;

(e)

okvirni rokovi koji se određuju Komisiji za razvoj zajedničke usluge adresiranja nakon provedbe modula usklađenog sučelja za prijave;

(f)

razdoblja ispitivanja u kojima države članice i deklaranti ispituju svoje veze s novim verzijama usklađenih sučelja za prijave;

(g)

razdoblja ispitivanja za zajedničku uslugu adresiranja;

(h)

okvirni rokovi u kojima države članice i deklaranti postupno ukidaju starije verzije usklađenih sučelja za prijave.

POGLAVLJE VI.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 20.

Troškovi

Iz općeg proračuna Europske unije pokrivaju se troškovi za sljedeće aktivnosti:

(a)

razvoj i održavanje alata informacijske i komunikacijske tehnologije koje provode Komisija i EMSA i kojima se podupire provedba ove Uredbe na razini Unije;

(b)

promicanje EMSWe-a na razini Unije, između ostalog među relevantnim dionicima, te na razini relevantnih međunarodnih organizacija.

Članak 21.

Suradnja s drugim sustavima ili uslugama za olakšavanje trgovine i prometa

Ako su drugim pravnim aktima Unije uspostavljeni sustavi ili usluge za olakšavanje trgovine i prometa, Komisija koordinira aktivnosti povezane s tim sustavima ili uslugama kako bi se ostvarile sinergije i izbjeglo udvostručavanje.

Članak 22.

Preispitivanje i izvješćivanje

Države članice prate primjenu EMSWe-a te o svojim rezultatima izvješćuju Komisiju. Izvješćem su obuhvaćeni sljedeći pokazatelji:

(a)

upotreba modula usklađenog sučelja za prijave;

(b)

upotreba grafičkog korisničkog sučelja;

(c)

upotreba drugih načina prijave iz članka 7.

Države članice to izvješće Komisiji podnose jednom godišnje, koristeći se predloškom koji pruža Komisija.

Komisija do 15. kolovoza 2027. preispituje primjenu ove Uredbe i Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o procjeni funkcioniranja EMSWe-a na temelju prikupljenih podataka i statistika. Izvješće o procjeni prema potrebi sadržava evaluaciju najnovijih tehnologija koje bi mogle biti razlog za izmjenu ili zamjenu modula usklađenog sučelja za prijave.

Članak 23.

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 3. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od četiri godine počevši od 14. kolovoza 2019. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od četiri godine. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati dodijeljene ovlasti iz članka 3. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji datum naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.   Delegirani akt donesen na temelju članka 3. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 24.

Postupak odbora

1.   Komisiji pomaže Odbor za olakšavanje digitalnog prometa i trgovine. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.   Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 25.

Stavljanje izvan snage Direktive 2010/65/EU

Direktiva 2010/65/EU stavlja se izvan snage od 15. kolovoza 2025.

Upućivanja na Direktivu 2010/65/EU smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu.

Članak 26.

Stupanje na snagu

1.   Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

2.   Primjenjuje se od 15. kolovoza 2025.

3.   Funkcije iz članka 11. stavka 2. i one povezane s carinskim obvezama prijave iz dijela A točke 7. Priloga počinju proizvoditi učinke kada elektronički sustavi iz članka 6. stavka 1. Uredbe (EU) br. 952/2013, koji su potrebni za primjenu tih obveza prijave, postanu operativni, u skladu s programom rada koji je Komisija utvrdila na temelju članaka 280. i 281. Uredbe (EU) br. 952/2013. Datum na koji su uvjeti iz ovog stavka ispunjeni Komisija objavljuje u seriji „C”Službenog lista Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 20. lipnja 2019.

Za Europski parlament

Predsjednik

A. TAJANI

Za Vijeće

Predsjednik

G. CIAMBA


(1)  SL C 62, 15.2.2019., str. 265.

(2)  Stajalište Europskog parlamenta od 18. travnja 2019. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 13. lipnja 2019.

(3)  Direktiva 2010/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o službenom postupku prijave za brodove koji dolaze u luke i/ili odlaze iz luka država članica i o stavljanju izvan snage Direktive 2002/6/EZ (SL L 283, 29.10.2010., str. 1.).

(4)  Konvencija Međunarodne pomorske organizacije (IMO) o olakšicama u međunarodnom pomorskom prometu („Konvencija FAL”), koja je donesena 9. travnja 1965. i izmijenjena 8. travnja 2016., standard 1.1.

(5)  Uredba (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije (SL L 269, 10.10.2013., str. 1.).

(6)  Direktiva 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2002. o uspostavi sustava nadzora plovidbe i informacijskog sustava Zajednice i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 93/75/EEZ (SL L 208, 5.8.2002., str. 10.).

(7)  Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(8)  Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).

(9)  SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(10)  Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(11)  Uredba (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ (SL L 257, 28.8.2014., str. 73.).

(12)  Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).

(13)  Uredba (EU) 2017/352 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2017. o uspostavi okvira za pružanje lučkih usluga i zajedničkih pravila o financijskoj transparentnosti luka (SL L 57, 3.3.2017., str. 1.).

(14)  „UN-ov sustav označivanja za lokacije trgovanja i prijevoza”.


PRILOG

OBVEZE PRIJAVE

A.   Obveze prijave koje proizlaze iz pravnih akata Unije

Ova kategorija obveza prijave obuhvaća informacije koje treba dostaviti u skladu sa sljedećim odredbama:

1.

Obavijest za brodove koji dolaze u luke država članica i odlaze iz tih luka

Članak 4. Direktive 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2002. o uspostavi sustava nadzora plovidbe i informacijskog sustava Zajednice (SL L 208, 5.8.2002., str. 10.).

2.

Granična kontrola osoba

Članak 8. Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama) (SL L 77, 23.3.2016., str. 1.).

3.

Obavijest o opasnim ili onečišćujućim teretima koji se prevoze na brodu

Članak 13. Direktive 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2002. o uspostavi sustava nadzora plovidbe i informacijskog sustava Zajednice (SL L 208, 5.8.2002., str. 10.).

4.

Obavijest o otpadu i ostacima

Članak 6. Direktive 2000/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2000. o lučkim uređajima za prihvat brodskog otpada i ostataka tereta (SL L 332, 28.12.2000., str. 81.).

5.

Obavijest o informacijama o sigurnosnoj zaštiti

Članak 6. Uredbe (EZ) br. 725/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o jačanju sigurnosne zaštite brodova i luka (SL L 129, 29.4.2004., str. 6.).

Obrazac iz Dodatka ovom Prilogu upotrebljava se za utvrđivanje elemenata podataka koji se zahtijevaju na temelju članka 6. Uredbe (EZ) br. 725/2004.

6.

Informacije o osobama na brodu

Članak 4. stavak 2. i članak 5. stavak 2. Direktive Vijeća 98/41/EZ od 18. lipnja 1998. o upisu osoba koje putuju putničkim brodovima koji plove prema lukama ili iz luka država članica Zajednice (SL L 188, 2.7.1998., str. 35.).

7.

Carinske formalnosti

(a)

Službeni postupak prijave dolaska:

obavijest o dolasku (članak 133. Uredbe (EU) br. 952/2013);

podnošenje robe carini (članak 139. Uredbe (EU) br. 952/2013);

deklaracija za privremeni smještaj robe (članak 145. Uredbe (EU) br. 952/2013);

carinski status robe (članci od 153. do 155. Uredbe (EU) br. 952/2013);

elektroničke prijevozne isprave koje se upotrebljavaju za provoz (članak 233. stavak 4. točka (e) Uredbe (EU) br. 952/2013).

(b)

službeni postupak prijave odlaska:

carinski status robe (članci od 153. do 155. Uredbe (EU) br. 952/2013);

elektroničke prijevozne isprave koje se upotrebljavaju za provoz (članak 233. stavak 4. točka (e) Uredbe (EU) br. 952/2013);

obavijest o izlasku (članak 267. Uredbe (EU) br. 952/2013);

izlazna skraćena deklaracija (članci 271. i 272. Uredbe (EU) br. 952/2013);

obavijest o ponovnom izvozu (članci 274. i 275. Uredbe (EU) br. 952/2013).

8.

Siguran ukrcaj i iskrcaj brodova za rasuti teret

Članak 7. Direktive 2001/96/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. prosinca 2001. o utvrđivanju usklađenih zahtjeva i postupaka za siguran ukrcaj i iskrcaj brodova za rasuti teret (SL L 13, 16.1.2002., str. 9.).

9.

Nadzor države luke

Članak 9. i članak 24. stavak 2. Direktive 2009/16/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o nadzoru države luke (SL L 131, 28.5.2009., str. 57.).

10.

Statistički podaci o pomorskom prometu

Članak 3. Direktive 2009/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o statističkim izvještajima u vezi prijevoza robe i putnika morem (SL L 141, 6.6.2009., str. 29.).

B.   Dokumenti FAL i obveze prijave koje proizlaze iz međunarodnih pravnih instrumenata

Ova kategorija obveza prijave obuhvaća informacije koje treba dostaviti u skladu s Konvencijom FAL i drugim relevantnim međunarodnim pravnim instrumentima.

1.

FAL 1: opća izjava

2.

FAL 2: izjava o teretu

3.

FAL 3: izjava o brodskim zalihama

4.

FAL 4: izjava o osobnim stvarima članova posade

5.

FAL 5: popis posade

6.

FAL 6: popis putnika

7.

FAL 7: opasne tvari

8.

Pomorska zdravstvena izjava

C.   Obveze prijave koje proizlaze iz nacionalnog zakonodavstva i zahtjeva

DODATAK

OBRAZAC ZA DOSTAVU INFORMACIJA O SIGURNOSNOJ ZAŠTITI ZA SVE BRODOVE PRIJE ULASKA U LUKU DRŽAVE ČLANICE EU-a

(pravilo 9. poglavlja XI.-2 Međunarodne konvencije o zaštiti ljudskog života na moru (SOLAS) iz 1974. i članak 6. stavak 3. Uredbe (EZ) br. 725/2004)

Image 1 Tekst slike Image 2 Tekst slike Image 3 Tekst slike

25.7.2019   

HR

Službeni list Europske unije

L 198/88


UREDBA (EU) 2019/1240 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 20. lipnja 2019.

o uspostavi europske mreže časnika za vezu zaduženih za imigraciju

(preinačena)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 74. i članak 79. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (1),

budući da:

(1)

Uredba Vijeća (EZ) br. 377/2004 (2) značajno je izmijenjena. S obzirom na daljnje izmjene tu bi uredbu radi jasnoće trebalo preinačiti.

(2)

Zbog naglog porasta mješovitih migracijskih tokova 2015. i 2016. sustavi za migracije, azil i upravljanje granicama bili su pod pritiskom. To se pokazalo kao izazov za Uniju i države članice te je na vidjelo izašla potreba za jačanjem politike Unije u području migracija kako bi se osigurao koordiniran i djelotvoran europski odgovor.

(3)

Cilj je politike Unije u području migracije zamijeniti nezakonite i nekontrolirane migracijske tokove sigurnim i dobro kontroliranim putovima pomoću sveobuhvatnog pristupa koji je usmjeren na to da se u svim fazama osigura učinkovito upravljanje migracijskim tokovima u skladu s poglavljem 2. glave V. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

(4)

Poštovanje ljudskih prava jedno je od temeljnih načela Unije. Unija je predana zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda svih migranata bez obzira na njihov migracijski status, uz potpuno poštovanje međunarodnog prava. Stoga bi se mjerama koje poduzimaju časnici za vezu zaduženi za imigraciju pri provedbi ove Uredbe, posebno u slučajevima koji uključuju ranjive osobe, trebala poštovati temeljna prava u skladu s relevantnim međunarodnim pravom i pravom Unije, uključujući članke 2. i 6. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i Povelju Europske unije o temeljnim pravima.

(5)

Kako bi se osigurala učinkovita provedba svih aspekata politika Unije o imigraciji, trebalo bi voditi dosljedan dijalog i suradnju s ključnim trećim zemljama podrijetla i tranzita migranata i podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu. Takvom bi se suradnjom u skladu sa sveobuhvatnim pristupom utvrđenim u Europskom migracijskom programu trebalo omogućiti bolje upravljanje imigracijom, uključujući odlaske i vraćanja, podupirati kapacitete za prikupljanje i dijeljenje informacija, među ostalim i u pogledu pristupa podnositelja zahtjeva međunarodnoj zaštiti te, ako je to moguće i relevantno, u pogledu reintegracije, i spriječiti odnosno suzbiti nezakonitu imigraciju, krijumčarenje migranata i trgovanje ljudima.

(6)

Instrumenti zaštite uključuju mjere sadržane u globalnom pristupu migraciji i mobilnosti (GAMM). Strategije i kanali za zakonitu imigraciju između Unije i trećih zemalja također bi trebali uključivati migracije radne snage, vize za studente i spajanje obitelji, ne dovodeći u pitanje nacionalne nadležnosti država članica.

(7)

Imajući na umu povećanu potražnju za analizom i informacijama potrebnima za donošenje politika na temelju dokaza i operativne odgovore, potrebno je da časnici za vezu zaduženi za imigraciju osiguraju da njihovi uvidi i znanje u potpunosti doprinesu izradi sveobuhvatne slike stanja u trećim zemljama.

(8)

Informacije o sastavu migracijskih tokova trebale bi, ako je to moguće i relevantno, uključivati informacije o navedenoj dobi migranata, njihovu rodnom profilu i članovima obitelji te o maloljetnicima bez pratnje.

(9)

Raspoređivanje postojećih europskih časnika za vezu zaduženih za migracije u ključne treće zemlje podrijetla i tranzita, koje je zatraženo u zaključcima posebnog sastanka šefova država i vlada 23. travnja 2015., bilo je prvi korak ka povećanju sudjelovanja trećih zemalja u pitanjima povezanima s migracijama i poboljšanju suradnje s časnicima za vezu zaduženima za imigraciju koje su rasporedile države članice. Na temelju tog iskustva trebalo bi predvidjeti dugoročnije raspoređivanje od strane Komisije časnika za vezu zaduženih za imigraciju u treće zemlje kako bi se podupirale izrada i provedba djelovanja Unije u području migracija i maksimizirao njihov učinak.

(10)

Cilj je ove Uredbe osigurati bolju koordinaciju i optimizirati upotrebu mreže časnika za vezu koje su nadležna tijela država članica, uključujući, ako je primjereno, tijela za izvršavanje zakonodavstva te Komisija i agencije Unije rasporedili u treće zemlje s ciljem učinkovitijeg odgovora na prioritete Unije, konkretno na sprečavanje i suzbijanje nezakonite imigracije te povezanog prekograničnog kriminala, poput krijumčarenja migranata i trgovanja ljudima, olakšavanje dostojanstvenog i djelotvornog vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije, čime će se doprinijeti integriranom upravljanju vanjskim granicama Unije te poduprijeti upravljanje zakonitom imigracijom, uključujući u području međunarodne zaštite, preseljenjem i mjerama integracije prije odlaska koje poduzimaju države članice i Unija. Takva bi koordinacija trebala biti u potpunosti usklađena s postojećim zapovjednim lancem i linijama odgovornosti između časnika za vezu zaduženih za imigraciju i tijela koja su nadležna za njihovo raspoređivanje, kao i među samim časnicima za vezu zaduženima za imigraciju.

(11)

Nadovezujući se na Uredbu (EZ) br. 377/2004, ovom se Uredbom želi osigurati da časnici za vezu zaduženi za imigraciju bolje doprinose funkcioniranju europske mreže časnika za vezu zaduženih za imigraciju, ponajprije uspostavom mehanizma pomoću kojeg države članice, Komisija i agencije Unije mogu sustavnije koordinirati zadaće i uloge svojih časnika za vezu koji su raspoređeni u trećim zemljama.

(12)

S obzirom na to da časnike za vezu koji se bave pitanjima povezanima s migracijama raspoređuju različita nadležna tijela i da se njihove ovlasti i zadaće mogu preklapati, trebalo bi uložiti napor kako bi se ojačala suradnja časnika koji djeluju u istoj trećoj zemlji ili regiji. Ako Komisija ili agencije Unije raspoređuju časnike za vezu zadužene za imigraciju u diplomatske misije Unije u trećoj zemlji, oni bi trebali olakšavati i podupirati rad mreže časnika za vezu zaduženih za imigraciju u toj trećoj zemlji. Ako je primjereno, takve se mreže mogu proširiti na časnike za vezu koje su rasporedile zemlje koje nisu države članice.

(13)

Uspostava pouzdanog mehanizma kojim se osigurava bolja koordinacija i suradnja svih časnika za vezu koji se bave pitanjima imigracije u okviru svojih dužnosti ključna je za minimiziranje nedostatka informacija i udvostručavanja rada te maksimiziranje operativnih sposobnosti i učinkovitosti. Upravljački odbor trebao bi davati smjernice u skladu s prioritetima politika Unije, uzimajući u obzir vanjske odnose Unije, trebao bi imati potrebne ovlasti, posebice za donošenje dvogodišnjih programa rada s aktivnostima mreža časnika za vezu zaduženih za imigraciju, za dogovaranje o ad hoc djelovanjima za časnike za vezu zadužene za imigraciju koja su prilagođena rješavanju prioritetnih pitanja i novonastalih potreba, a koja nisu obuhvaćena dvogodišnjim programom rada, i za raspodjelu resursa za dogovorene aktivnosti, te bi trebao biti odgovoran za njihovo izvršenje. Niti zadaće upravljačkog odbora niti one subjekata koji olakšavaju rad mreža časnika za vezu zaduženih za imigraciju ne bi trebale imati utjecaja na nadležnost tijela koja raspoređuju časnike u pogledu davanja zadaća njihovim časnicima za vezu zaduženima za imigraciju. Pri obavljanju svojih zadaća upravljački odbor trebao bi uzeti u obzir raznolikost mreža časnika za vezu zaduženih za imigraciju, kao i stajališta država članica koje imaju najveći interes s obzirom na veze s pojedinim trećim zemljama.

(14)

Upravljački odbor bi trebao izraditi i redovito ažurirati popis časnika za vezu zaduženih za imigraciju raspoređenih u treće zemlje. Taj bi popis trebao obuhvaćati informacije o lokaciji, sastavu i aktivnostima različitih mreža, uključujući podatke za kontakt i sažetak dužnosti raspoređenih časnika za vezu zaduženih za imigraciju.

(15)

Trebalo bi promicati zajedničko raspoređivanje časnika za vezu s ciljem poboljšanja operativne suradnje i razmjene informacija među državama članicama te zadovoljavanja potreba na razini Unije kako ih je definirao upravljački odbor. Zajedničko raspoređivanje koje provode najmanje dvije države članice trebalo bi podupirati sredstvima Unije kako bi se poticalo sudjelovanje i pružila dodatna vrijednost svim državama članicama.

(16)

Potrebno je utvrditi posebne odredbe za opsežniju akciju Unije za izgradnju kapaciteta mreža časnika za vezu zaduženih za imigraciju. Takva bi izgradnja kapaciteta trebala uključivati razvoj zajedničkih temeljnih kurikula i tečajeva za osposobljavanje prije raspoređivanja, među ostalim i u pogledu temeljnih prava, u suradnji s relevantnim agencijama Unije, te jačanje operativnog kapaciteta mreža časnika za vezu zaduženih za imigraciju. Takvi kurikuli trebali bi biti neobvezni i trebali bi služiti kao dopuna nacionalnim kurikulima koje su uspostavila tijela nadležna za raspoređivanje.

(17)

Mreže časnika za vezu zaduženih za imigraciju trebale bi izbjegavati udvostručavanje rada agencija Unije i drugih instrumenata ili struktura Unije, uključujući rad skupina za lokalnu schengensku suradnju, i ostvariti dodanu vrijednost svojih postignuća u smislu prikupljanja i razmjene informacija u području imigracije, posebice s naglaskom na operativne aspekte. Te mreže trebale bi djelovati kao posrednici i izvori informacija iz trećih zemalja za potporu agencijama Unije u izvršavanju njihovih funkcija i zadaća, posebice ako agencije Unije još nisu uspostavile odnose suradnje s trećim zemljama. S tim ciljem trebalo bi uspostaviti bližu suradnju između mreža časnika za vezu zaduženih za imigraciju i relevantnih agencija Unije. Časnici za vezu zaduženi za imigraciju u svakom bi trenutku trebali biti svjesni da bi njihove radnje mogle imati operativne ili reputacijske posljedice za lokalne i regionalne mreže časnika za vezu zaduženih za imigraciju. Pri izvršavanju svojih zadaća oni bi trebali djelovati u skladu s time.

(18)

Tijela država članica trebala bi osigurati, ako je primjereno i u skladu s pravom Unije i nacionalnim pravom, da informacije koje prikupe časnici za vezu raspoređeni u drugim državama članicama te strateški i operativni analitički proizvodi agencija Unije u vezi s nezakonitom imigracijom, dostojanstvenim i djelotvornim vraćanjem i reintegracijom, prekograničnim kriminalom ili međunarodnom zaštitom i preseljenjem budu učinkovito isporučeni časnicima za vezu zaduženima za imigraciju u trećim zemljama te osigurati da informacije koje pružaju časnici za vezu zaduženi za imigraciju budu podijeljene s relevantnim agencijama Unije, posebice s Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu, Agencijom Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) i Europskim potpornim uredom za azil (EASO) u sklopu njihovih pravnih okvira.

(19)

Kako bi se osigurala maksimalna učinkovitost upotrebe informacija koje su prikupile mreže časnika za vezu zaduženih za imigraciju, te bi informacije trebale biti dostupne putem sigurne internetske platforme za razmjenu informacija u skladu s mjerodavnim zakonodavstvom u području zaštite podataka.

(20)

Informacije koje prikupe časnici za vezu zaduženi za imigraciju trebale bi podupirati provedbu tehničkog i operativnog europskog integriranog upravljanja granicama iz Uredbe (EU) 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća (3) i doprinijeti razvoju i održavanju nacionalnih sustava nadzora granica u skladu s Uredbom (EU) br. 1052/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4).

(21)

Trebalo bi omogućiti upotrebu raspoloživih sredstava na temelju Uredbe (EU) br. 515/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (5) za potporu aktivnostima europske mreže časnika za vezu zaduženih za imigraciju i za zajedničko raspoređivanje časnika za vezu zaduženih za imigraciju od strane država članica.

(22)

Svaka obrada, uključujući prijenos, osobnih podataka koju provode države članice u okviru ove Uredbe trebala bi se obavljati u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (6). Pri obradi osobnih podataka Komisija i agencije Unije trebale bi primjenjivati Uredbu (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (7).

(23)

Svrha obrade osobnih podataka u okviru ove Uredbe trebala bi biti pružanje pomoći pri vraćanju državljana trećih zemalja, olakšavanje preseljenja osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita te provedba mjera Unije i nacionalnih mjera u pogledu prihvata s ciljem legalne migracije te sprečavanja i suzbijanja nezakonite imigracije, krijumčarenja migranata i trgovanja ljudima. Stoga je potreban pravni okvir kojim se priznaje uloga časnika za vezu zaduženih za imigraciju u tom kontekstu.

(24)

Časnici za vezu zaduženi za imigraciju trebaju obrađivati osobne podatke kako bi olakšali pravilnu provedbu postupaka vraćanja, uspješno izvršavanje odluka o vraćanju te, ako je to relevantno i moguće, reintegraciju. Treće zemlje vraćanja često ne podliježu odlukama o primjerenosti koje Komisija donosi u skladu s člankom 45. Uredbe (EU) 2016/679 te često nisu sklopile ili ne namjeravaju sklopiti sporazum o ponovnom prihvatu s Unijom ili na drugi način osigurati odgovarajuće zaštitne mjere u smislu članka 46. Uredbe (EU) 2016/679. Unatoč opsežnim nastojanjima Unije u suradnji s glavnim zemljama podrijetla državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom koji podliježu obvezi vraćanja, nije uvijek moguće osigurati da te treće zemlje sustavno ispunjavaju obvezu ponovnog prihvata vlastitih državljana utvrđenu međunarodnim pravom. Stoga je sporazumima o ponovnom prihvatu koje su sklopile ili o kojima pregovaraju Unija ili države članice i kojima se osiguravaju odgovarajuće zaštite mjere za prijenos podataka trećim zemljama u skladu s člankom 46. Uredbe (EU) 2016/679 obuhvaćen ograničen broj takvih trećih zemalja. Ako takvi sporazumi ne postoje, časnici za vezu zaduženi za imigraciju trebali bi prenositi osobne podatke za potrebe provedbe Unijinih operacija vraćanja u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 49. Uredbe (EU) 2016/679.

(25)

Kao iznimka od zahtjeva za postojanjem odluke o primjerenosti ili odgovarajućih zaštitnih mjera, prijenos osobnih podataka tijelima trećih zemalja u skladu s ovom Uredbom trebao bi biti dopušten za provedbu politike vraćanja Unije. Stoga bi za potrebe ove Uredbe časnici za vezu zaduženi za imigraciju trebali moći primijeniti odstupanje iz članka 49. stavka 1. točke (d) Uredbe (EU) 2016/679, podložno uvjetima utvrđenima u tom članku, konkretno za dostojanstveno i djelotvorno vraćanje državljana trećih zemalja koji ne ispunjavaju ili više ne ispunjavaju uvjete za ulazak, boravak ili boravište u državama članicama, u skladu s Direktivom 2008/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (8).

(26)

U interesu dotičnih osoba, časnici za vezu zaduženi za imigraciju trebali bi moći obrađivati osobne podatke osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita obuhvaćenih preseljenjem i osoba koje žele zakonito migrirati u Uniju, kako bi potvrdili njihov identitet i državljanstvo. Časnici za vezu zaduženi za imigraciju rade u kontekstu u kojem je vjerojatno da će steći opsežan uvid u aktivnosti zločinačkih organizacija uključenih u krijumčarenje migranata i trgovanje ljudima. Stoga bi oni trebali moći razmjenjivati osobne podatke obrađene u okviru njihovih dužnosti s tijelima za izvršavanje zakonodavstva i u okviru mreža časnika za vezu zaduženih za imigraciju, pod uvjetom da su dotični osobni podaci potrebni bilo za sprečavanje i suzbijanje nezakonitih migracija, bilo za sprečavanje, istragu, otkrivanje i progon krijumčarenja migranata ili trgovanja ljudima.

(27)

Ovom se Uredbom nastoji optimizirati upotreba mreže časnika za vezu koje su države članice, Komisija i agencije Unije rasporedile u treće zemlje s ciljem učinkovitije provedbe prioriteta Unije, uz istodobno poštovanje nacionalnih nadležnosti država članica. Takvi prioriteti Unije uključuju osiguravanje boljeg upravljanja migracijama kako bi se nezakoniti tokovi zamijenili sigurnim i dobro upravljanim kanalima s pomoću sveobuhvatnog pristupa kojim se vodi računa o svim aspektima imigracije, uključujući sprečavanje i suzbijanje krijumčarenja migranata i trgovanja ljudima te nezakonite imigracije. Daljnji prioriteti Unije su olakšavanje dostojanstvenog i djelotvornog vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije, čime se doprinosi integriranom upravljanju vanjskim granicama Unije, te podupiranje upravljanja zakonitom imigracijom ili programima međunarodne zaštite. S obzirom na to da cilj ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog njihova velikog opsega i učinaka u cijeloj Uniji on na bolji način može ostvariti koordinacijom na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(28)

U pogledu Islanda i Norveške ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (9), koje pripadaju području iz članka 1. točaka A i E Odluke Vijeća 1999/437/EZ (10).

(29)

U pogledu Švicarske ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (11), koje pripadaju području iz članka 1. točaka A i E Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2008/149/PUP (12).

(30)

U pogledu Lihtenštajna ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (13), koje pripadaju području iz članka 1. točaka A i E Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2011/350/EU (14).

(31)

U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog UEU-u i UFEU-u, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje. S obzirom na to da ova Uredba predstavlja daljnji razvoj schengenske pravne stečevine, Danska, u skladu s člankom 4. navedenog protokola, u roku od šest mjeseci nakon što Vijeće odluči o ovoj Uredbi odlučuje hoće li je provesti u svojem nacionalnom pravu.

(32)

Ujedinjena Kraljevina je 1. listopada 2018. u skladu s člankom 5. stavkom 2. Protokola br. 19 o schengenskoj pravnoj stečevini uključenoj u okvir Europske unije, koji je priložen UEU-u i UFEU-u, obavijestila Vijeće o tome da ne želi sudjelovati u donošenju ove Uredbe. U skladu s člankom 5. stavkom 3. navedenog protokola Komisija je 31. siječnja 2019. predstavila Prijedlog odluke Vijeća o obavijesti Ujedinjene Kraljevine o njezinoj želji da više ne sudjeluje u pojedinim odredbama schengenske pravne stečevine koje su sadržane u Uredbi (EZ) br. 377/2004. Na temelju toga Vijeće je 18. veljače 2019. (15) odlučilo da se od dana stupanja na snagu ove Uredbe Odluka Vijeća 2000/365/EZ (16) i točka 6. Priloga I. Odluci Vijeća 2004/926/EZ (17) prestaju primjenjivati na Ujedinjenu Kraljevinu u pogledu Uredbe (EZ) br. 377/2004 i svih njezinih daljnjih izmjena.

(33)

Irska sudjeluje u ovoj Uredbi u skladu s člankom 5. stavkom 1. Protokola br. 19 i člankom 6. stavkom 2. Odluke Vijeća 2002/192/EZ (18).

(34)

Sudjelovanje Irske u ovoj Uredbi u skladu s člankom 6. stavkom 2. Odluke 2002/192/EZ odnosi se na nadležnosti Unije za poduzimanje mjera za razvoj odredaba schengenske pravne stečevine radi borbe protiv organizacije nezakonite imigracije, u kojima sudjeluje Irska.

(35)

Ova Uredba predstavlja akt koji se temelji na schengenskoj pravnoj stečevini ili je na drugi način s njom povezan, u smislu članka 3. stavka 1. Akta o pristupanju iz 2003., članka 4. stavka 1. Akta o pristupanju iz 2005. odnosno članka 4. stavka 1. Akta o pristupanju iz 2011.,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Područje primjene

1.   Ovom se Uredbom utvrđuju pravila za unaprjeđenje suradnje i koordinacije među časnicima za vezu zaduženima za imigraciju koje države članice, Komisija i agencije Unije raspoređuju u treće zemlje uspostavom europske mreže časnika za vezu zaduženih za imigraciju.

2.   Ovom Uredbom ne dovodi se u pitanje nadležnost tijela država članica, Komisije i agencija Unije za određivanje opsega i dodjeljivanja zadaća te linija odgovornosti njihovih časnika za vezu zaduženih za imigraciju niti se dovode u pitanje zadaće časnika za vezu zaduženih za imigraciju u okviru njihovih nadležnosti na temelju prava, politika ili postupaka Unije i nacionalnog prava, politika ili postupaka, ili na temelju posebnih sporazuma sklopljenih sa zemljom domaćinom ili s međunarodnim organizacijama.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

„časnik za vezu zadužen za imigraciju” znači časnik za vezu kojeg su imenovala i rasporedila na rad u inozemstvo nadležna tijela države članice, Komisija ili agencija Unije, u skladu s pripadajućom pravnom osnovom, i koji se bavi pitanjima povezanima s imigracijom, čak i kada je to samo dio njihovih dužnosti;

2.

„raspoređen na rad u inozemstvo” znači raspoređen u treću zemlju na razumno razdoblje koje utvrđuje nadležno tijelo, na rad u jedno od sljedećeg:

(a)

u diplomatsku misiju države članice;

(b)

u nadležno tijelo treće zemlje;

(c)

u međunarodnu organizaciju;

(d)

u diplomatsku misiju Unije;

3.

„osobni podaci” znači osobni podaci kako su definirani u članku 4. točki 1. Uredbe (EU) 2016/679;

4.

„vraćanje” znači vraćanje kako je definirano u članku 3. točki 3. Direktive 2008/115/EZ.

Članak 3.

Zadaće časnika za vezu zaduženih za imigraciju

1.   Časnici za vezu zaduženi za imigraciju obavljaju svoje zadaće u okviru svojih nadležnosti koje određuju nadležna tijela koja ih raspoređuju te u skladu s odredbama, uključujući odredbe koje se odnose na zaštitu osobnih podataka, utvrđenima pravom Unije i nacionalnim pravom te svim sporazumima ili dogovorima sklopljenima s trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama.

2.   Časnici za vezu zaduženi za imigraciju obavljaju svoje zadaće u skladu s temeljnim pravima kao općim načelima prava Unije kao i međunarodnog prava, uključujući obveze u pogledu ljudskih prava. Oni posvećuju posebnu pažnju ranjivim osobama i uzimaju u obzir rodnu dimenziju migracijskih tokova.

3.   Svako tijelo zaduženo za raspoređivanje osigurava da časnici za vezu zaduženi za imigraciju uspostavljaju i održavaju izravne kontakte s nadležnim tijelima trećih zemalja, uključujući, kada je to primjereno, s lokalnim tijelima, te sa svim relevantnim organizacijama koje djeluju u trećoj zemlji, uključujući međunarodne organizacije, posebno s ciljem provedbe ove Uredbe.

4.   Časnici za vezu zaduženi za imigraciju prikupljaju informacije koje se koriste na operativnoj ili na strateškoj razini ili pak na objema razinama. Informacije prikupljene u skladu s ovim stavkom prikupljaju u skladu s člankom 1. stavkom 2. i ne sadržavaju osobne podatke, ne dovodeći u pitanje članak 10. stavak 2. Takve informacije posebno obuhvaćaju informacije u odnosu na sljedeća pitanja:

(a)

europsko integrirano upravljanje vanjskim granicama, s ciljem učinkovitog upravljanja migracijama;

(b)

migracijske tokove iz treće zemlje ili u tranzitu kroz treću zemlju, uključujući, ako je to moguće i relevantno, sastav migracijskih tokova i predviđeno odredište migranata;

(c)

putove kojima se koriste migracijski tokovi iz treće zemlje ili u tranzitu kroz treću zemlju prema državnim područjima država članica;

(d)

postojanje, djelatnosti i načine rada zločinačkih organizacija uključenih u krijumčarenje migranata i trgovanje ljudima duž migracijskih ruta;

(e)

incidente i događaje koji bi mogli biti ili postati uzrok promjena u migracijskim tokovima;

(f)

metode koje se koriste za krivotvorenje osobnih i putnih isprava;

(g)

načine i sredstva za pomaganje tijelima trećih zemalja pri sprečavanju nezakonitih imigracijskih tokova iz njih ili onih koji su u tranzitu kroz njihova državna područja,

(h)

mjere prije odlaska dostupne imigrantima u zemlji podrijetla ili trećim zemljama domaćinima kojima se podupire uspješna integracija nakon zakonitog dolaska u države članice;

(i)

načine i sredstva za olakšavanje vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije;

(j)

djelotvoran pristup zaštiti koju je uspostavila treća zemlja, među ostalim i u korist ranjivih osoba;

(k)

postojeće i moguće buduće strategije i kanale za zakonitu imigraciju između Unije i trećih zemalja, uzimajući u obzir potrebe u području vještina i tržišta rada u državama članicama, kao i instrumente za preseljenje i druge instrumente zaštite;

(l)

kapacitete, sposobnosti, političke strategije, zakonodavstvo i pravnu praksu trećih zemalja i dionika, uključujući, ako je to moguće i relevantno, one o centrima za prihvat i zadržavanje i uvjetima u njima, koji se odnose na problematiku iz točaka od (a) do (k).

5.   Časnici za vezu zaduženi za imigraciju međusobno i s relevantnim dionicima koordiniraju pružanje aktivnosti izgradnje kapaciteta tijelima i drugim dionicima u trećim zemljama.

6.   Časnici za vezu zaduženi za imigraciju mogu s obzirom na svoju stručnost i osposobljavanje pružati pomoć pri:

(a)

utvrđivanju identiteta i državljanstva državljana trećih zemalja i olakšavanju njihova vraćanja u skladu s Direktivom 2008/115/EZ, kao i pri njihovoj integraciji, ako je to relevantno i moguće;

(b)

potvrđivanju identiteta osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita radi olakšavanja njihova preseljenja u Uniju, među ostalim i tako da im, ako je to moguće, pruže odgovarajuće informacije i potporu prije odlaska;

(c)

potvrđivanju identiteta i olakšavanju provedbe mjera Unije i nacionalnih mjera u pogledu prihvata zakonitih imigranata.

(d)

dijeljenju informacija dobivenih tijekom obavljanja dužnosti u mrežama časnika za vezu zaduženih za imigraciju i s nadležnim tijelima država članica, uključujući tijela za izvršavanje zakonodavstva, s ciljem sprečavanja i otkrivanja nezakonite imigracije te suzbijanja krijumčarenja migranata i trgovanja ljudima.

Članak 4.

Obavijest o raspoređivanju časnika za vezu zaduženih za imigraciju

1.   Države članice, Komisija i agencije Unije obavješćuju upravljački odbor osnovan člankom 7. o svojim planovima za raspoređivanje časnika za vezu zaduženih za imigraciju i o njihovom stvarnom raspoređivanju, uz opis njihovih dužnosti i trajanja njihova raspoređivanja.

Izvješća o aktivnostima iz članka 8. stavka 2. točke (c) uključuju pregled raspoređivanja časnika za vezu zaduženih za imigraciju.

2.   Informacije iz stavka 1. objavljuju se na sigurnoj internetskoj platformi za razmjenu informacija iz članka 9.

Članak 5.

Stvaranje lokalnih ili regionalnih mreža časnika za vezu zaduženih za imigraciju

1.   Časnici za vezu zaduženi za imigraciju raspoređeni u iste zemlje ili regije uspostavljaju lokalne ili regionalne mreže za suradnju te, ako i kada je to primjereno, surađuju s časnicima za vezu zaduženima za imigraciju koje su rasporedile zemlje koje nisu države članice. U okviru takvih mreža časnici za vezu zaduženi za imigraciju, u skladu s člankom 1. stavkom 2., posebno:

(a)

redovito i uvijek kada je to potrebno održavaju sastanke;

(b)

razmjenjuju informacije i praktična iskustva, posebno na sastancima i preko sigurne internetske platforme za razmjenu informacija iz članka 9.;

(c)

razmjenjuju informacije, ako je to primjereno, o iskustvima u vezi s pristupom međunarodnoj zaštiti;

(d)

koordiniraju stajališta koja zauzimaju u odnosu prema komercijalnim prijevoznicima, ako je to primjereno;

(e)

pohađaju zajedničke specijalističke tečajeve za osposobljavanje, kada je to primjereno, među ostalim i u području temeljnih prava, trgovanja ljudima, krijumčarenja migranata, krivotvorenja isprava ili pristupa međunarodnoj zaštiti u trećim zemljama;

(f)

organiziraju informativne sastanke i tečajeve za osposobljavanje za diplomatsko i konzularno osoblje misija država članica u trećoj zemlji, kada je to primjereno;

(g)

utvrđuju zajedničke pristupe s obzirom na načine prikupljanja strateški važnih informacija i izvješćivanja o njima, uključujući i analize rizika;

(h)

uspostavljaju redovite kontakte sa sličnim mrežama u trećoj zemlji i u susjednim trećim zemljama, ako je to primjereno.

2.   Časnici za vezu zaduženi za imigraciju koje raspoređuje Komisija olakšavaju i podupiru rad mreža iz stavka 1. Na lokacijama gdje Komisija nije rasporedila časnike za vezu zadužene za imigraciju, časnici za vezu zaduženi za imigraciju koje su rasporedile agencije Unije olakšavaju i podupiru rad mreža iz stavka 1. Na lokacijama na kojima ni Komisija ni agencije Unije nisu rasporedile časnike za vezu zadužene za imigraciju rad mreže olakšava časnik za vezu zadužen za imigraciju odabran dogovorom članova mreže.

3.   Upravljački odbor obavješćuje se bez nepotrebne odgode o imenovanju odabranog subjekta za olakšavanje rada mreže ili ako takav subjekt nije imenovan.

Članak 6.

Zajedničko raspoređivanje časnika za vezu zaduženih za imigraciju

1.   Države članice mogu, na bilateralnoj ili multilateralnoj razini, dogovoriti da časnici za vezu zaduženi za imigraciju koje je neka država članica rasporedila u treću zemlju ili u međunarodnu organizaciju također štite interese jedne ili više drugih država članica.

2.   Države članice mogu dogovoriti i da njihovi časnici za vezu zaduženi za imigraciju međusobno podijele određene zadaće, u skladu s njihovim kompetencijama i osposobljavanjem.

3.   Ako dvije ili više država članica zajednički raspoređuju časnika za vezu zaduženog za imigraciju, one mogu dobiti financijsku potporu Unije u skladu s Uredbom (EU) br. 515/2014.

Članak 7.

Upravljački odbor

1.   Uspostavlja se upravljački odbor europske mreže časnika za vezu zaduženih za imigraciju.

2.   Upravljački odbor sastoji se od po jednog predstavnika svake države članice, dvaju predstavnika Komisije, jednog predstavnika Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu, jednog predstavnika Europola i jednog predstavnika EASO-a. U tu svrhu svaka država članica imenuje po jednog člana upravljačkog odbora i njegova zamjenika koji će predstavljati tog člana u njegovoj odsutnosti. Članovi upravljačkog odbora imenuju se osobito na temelju njihova relevantnog iskustva i stručnog znanja u području upravljanja mrežama časnika za vezu.

3.   Zemlje povezane s provedbom, primjenom i razvojem schengenske pravne stečevine sudjeluju u upravljačkom odboru i imenuju po jednog predstavnika kao člana bez prava glasa. Oni smiju izražavati stajališta o svim pitanjima o kojima raspravlja i odlukama koje donosi upravljački odbor.

Pri donošenju odluka o pitanjima koja su relevantna za časnike za vezu zadužene za imigraciju koje raspoređuju zemlje povezane s provedbom, primjenom i razvojem schengenske pravne stečevine upravljački odbor na odgovarajući način uzima u obzir stajališta predstavnika tih zemalja.

4.   Upravljački odbor može pozvati stručnjake i predstavnike nacionalnih tijela, međunarodnih organizacija i relevantnih institucija, tijela, ureda i agencija Unije koji nisu članovi upravljačkog odbora da sudjeluju na njegovim sastancima kao promatrači.

5.   Upravljački odbor može organizirati zajedničke sastanke s drugim mrežama ili organizacijama.

6.   Kao predsjedatelj upravljačkog odbora djeluje predstavnik Komisije. Predsjedatelj:

(a)

osigurava kontinuitet i organizira rad upravljačkog odbora, uključujući potporu za izradu dvogodišnjeg programa rada i dvogodišnjeg izvješća o aktivnostima;

(b)

savjetuje upravljački odbor pri osiguravanju toga da su dogovorene zajedničke aktivnosti dosljedne i koordinirane s relevantnim instrumentima i strukturama Unije te da se u njima odražavaju prioriteti Unije u području migracija;

(c)

saziva sastanke upravljačkog odbora.

Kako bi se ostvarili ciljevi upravljačkog odbora, predsjedatelju pomaže tajništvo.

7.   Upravljački odbor sastaje se najmanje dvaput godišnje.

8.   Upravljački odbor odluke donosi apsolutnom većinom glasova svojih članova koji imaju pravo glasa.

9.   Odluke koje donosi upravljački odbor relevantnim časnicima za vezu nadležnima za imigraciju priopćuju odgovarajuća tijela nadležna za raspoređivanje.

Članak 8.

Zadaće upravljačkog odbora

1.   Upravljački odbor utvrđuje svoj poslovnik na temelju prijedloga predsjedatelja u roku od tri mjeseca od prvog sastanka. Poslovnikom se utvrđuju detaljna pravila glasovanja. Poslovnik osobito uključuje uvjete pod kojima jedan član može djelovati u ime drugog člana i sve zahtjeve u pogledu kvoruma.

2.   Imajući na umu prioritete Unije u području imigracije te u okviru zadaća časnika za vezu zaduženih za imigraciju kako su definirane u ovoj Uredbi i u skladu s člankom 1. stavkom 2., upravljački odbor obavlja sljedeće aktivnosti na temelju sveobuhvatne slike stanja i analiza koje su provele odgovarajuće agencije Unije:

(a)

utvrđuje prioritete i planira aktivnosti donošenjem dvogodišnjeg programa rada u kojem navodi resurse potrebne za taj rad;

(b)

redovito kontrolira provedbu svojih aktivnosti s ciljem predlaganja izmjena dvogodišnjeg programa rada, prema potrebi, te s obzirom na imenovanje subjekata za olakšavanje rada mreža i napredak suradnje mreža časnika za vezu zaduženih za imigraciju s nadležnim tijelima u trećim zemljama;

(c)

donosi dvogodišnje izvješće o aktivnostima, uključujući pregled iz članka 4. stavka 1. drugog podstavka, koje priprema predsjedatelj upravljačkog odbora;

(d)

ažurira popis raspoređivanjâ časnika za vezu zaduženih za imigraciju prije svakog sastanka upravljačkog odbora;

(e)

utvrđuje nedostatke u raspoređivanju i predlaže mogućnosti za raspoređivanje časnika za vezu zaduženih za imigraciju.

Upravljački odbor dokumente iz prvog podstavka točaka (a) i (c) ovog stavka prosljeđuje Europskom parlamentu.

3.   Imajući na umu operativne potrebe Unije u području imigracije te u okviru zadaća časnika za vezu zaduženih za imigraciju kako su definirane u ovoj Uredbi i u skladu s člankom 1. stavkom 2., upravljački odbor obavlja sljedeće aktivnosti:

(a)

dogovara ad hoc djelovanja mreža časnika za vezu zaduženih za imigraciju;

(b)

prati raspoloživost informacija između časnika za vezu zaduženih za imigraciju i agencija Unije te prema potrebi daje preporuke za potrebne mjere;

(c)

podupire razvoj sposobnosti časnika za vezu zaduženih za imigraciju, među ostalim i putem izrade dodatnih i neobveznih zajedničkih temeljnih kurikula, osposobljavanjem prije raspoređivanja, smjernicama o poštovanju temeljnih prava pri obavljanju aktivnosti s posebnim naglaskom na ranjivim osobama i organizacijom zajedničkih seminara o temama iz članka 3. stavka 4., vodeći računa o alatima za osposobljavanje koje su razvile relevantne agencije Unije ili druge međunarodne organizacije;

(d)

osigurava da se informacije razmjenjuju putem sigurne internetske platforme za razmjenu informacija iz članka 9.

4.   Za izvršenje aktivnosti iz stavaka 2. i 3. države članice mogu dobiti financijsku potporu Unije u skladu s Uredbom (EU) br. 515/2014.

Članak 9.

Platforma za razmjenu informacija

1.   Časnici za vezu zaduženi za imigraciju, članovi upravljačkog odbora i subjekti za olakšavanje rada mreže u svrhu obavljanja svojih zadaća osiguravaju da se sve relevantne informacije i statistički podaci učitavaju na sigurnu internetsku platformu za razmjenu informacija te da se putem nje razmjenjuju. Tu platformu uspostavlja Komisija u dogovoru s upravljačkim odborom te ju održava Komisija.

Strogo povjerljive operativne informacije u području izvršavanja zakonodavstva ne razmjenjuju se putem sigurne internetske platforme za razmjenu informacija.

2.   Informacije koje se razmjenjuju putem sigurne internetske platforme za razmjenu informacija uključuju najmanje sljedeće elemente:

(a)

relevantne dokumente, izvješća i analitičke proizvode, kako je dogovoreno u upravljačkom odboru u skladu s člankom 8. stavcima 2. i 3.;

(b)

dvogodišnje programe rada, dvogodišnja izvješća o aktivnostima te rezultate aktivnosti i ad hoc zadaća mreža časnika za vezu zaduženih za imigraciju kako je navedeno u članku 8. stavcima 2. i 3.;

(c)

ažurirani popis članova upravljačkog odbora;

(d)

ažurirani popis podataka za kontakt časnika za vezu zaduženih za imigraciju raspoređenih u treće zemlje, uključujući njihova imena, lokacije na koje su raspoređeni te regiju za koju su nadležni, brojeve telefona i adrese e-pošte;

(e)

druge relevantne dokumente povezane s aktivnostima i odlukama upravljačkog odbora.

3.   Uz iznimku podataka iz stavka 2. točaka (c) i (d), informacije koje se razmjenjuju putem sigurne internetske platforme za razmjenu informacija ne sadržavaju osobne podatke ni poveznice pomoću kojih bi takvi osobni podaci bili izravno ili neizravno dostupni. Podacima iz stavka 2. točaka (c) i (d) mogu pristupiti samo časnici za vezu zaduženi za imigraciju, članovi upravljačkog odbora i propisno ovlašteno osoblje za potrebe provedbe ove Uredbe.

4.   Europskom parlamentu omogućuje se pristup određenim dijelovima sigurne internetske platforme za razmjenu informacija, kako ih je utvrdio upravljački odbor u svojem poslovniku i u skladu s primjenjivim pravilima i zakonodavstvom Unije i država članica.

Članak 10.

Obrada osobnih podataka

1.   Časnici za vezu zaduženi za imigraciju obavljaju svoje zadaće u skladu s pravilima Unije i nacionalnim pravilima o zaštiti osobnih podataka te takvim pravilima sadržanima u međunarodnim sporazumima sklopljenima s trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama.

2.   Časnici za vezu zaduženi za imigraciju mogu obrađivati osobne podatke za potrebe zadaća iz članka 3. stavka 6. Ti se osobni podaci brišu kada više nisu potrebni u svrhe za koje su prikupljeni ili na drugi način obrađeni u skladu s Uredbom (EU) 2016/679.

3.   Osobni podaci obrađeni u skladu sa stavkom 2. mogu obuhvaćati:

(a)

biometrijske ili biografske podatke, ako su potrebni za potvrđivanje identiteta i državljanstva državljana trećih zemalja za potrebe vraćanja, uključujući sve vrste isprava koji se mogu smatrati dokazom ili dokazom prima facie o državljanstvu;

(b)

popise putnika za povratne letove i druge načine prijevoza u treće zemlje;

(c)

biometrijske ili biografske podatke za potvrđivanje identiteta i državljanstva državljana trećih zemalja za potrebe prihvata zakonitih migranata;

(d)

biometrijske ili biografske podatke za potvrđivanje identiteta i državljanstva državljana trećih zemalja kojima je potrebna međunarodna zaštita za potrebe preseljenja;

(e)

biometrijske ili biografske podatke te druge osobne podatke potrebne za utvrđivanje identiteta pojedinaca te za sprečavanje i suzbijanje krijumčarenja migranata i trgovanja ljudima, kao i osobne podatke povezane s načinom rada kriminalnih mreža, upotrijebljenim prijevoznim sredstvima, uključivanjem posrednika i financijskim tokovima.

Podaci iz prvog podstavka točke (e) ovog stavka mogu se obrađivati samo za potrebe izvršenja zadaća iz članka 3. stavka 6. točke (d).

4.   Svaka razmjena osobnih podataka strogo je ograničena na ono što je nužno za potrebe ove Uredbe.

5.   Časnici za vezu zaduženi za imigraciju prenose osobne podatke u okviru ovog članka trećim zemljama i međunarodnim organizacijama u skladu s poglavljem V. Uredbe (EU) 2016/679.

Članak 11.

Konzularna suradnja

Ovom Uredbom ne dovode se u pitanje odredbe o konzularnoj suradnji na lokalnoj razini, sadržane u Uredbi (EZ) br. 810/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (19).

Članak 12.

Izvješće

1.   Pet godina od datuma donošenja ove Uredbe Komisija podnosi izvješće o primjeni ove Uredbe Europskom parlamentu i Vijeću.

2.   Države članice i relevantne agencije Unije dostavljaju Komisiji potrebne informacije za izradu izvješća o primjeni ove Uredbe.

Članak 13.

Stavljanje izvan snage

Uredba (EZ) br. 377/2004 stavlja se izvan snage.

Upućivanja na uredbu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga II.

Članak 14.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Bruxellesu 20. lipnja 2019.

Za Europski parlament

Predsjednik

A. TAJANI

Za Vijeće

Predsjednik

G. CIAMBA


(1)  Stajalište Europskog parlamenta od 16. travnja 2019. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 14. lipnja 2019.

(2)  Uredba Vijeća (EZ) br. 377/2004 od 19. veljače 2004. o uspostavi mreže časnika za vezu zaduženih za imigraciju (SL L 64, 2.3.2004., str. 1.).

(3)  Uredba (EU) 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2016. o europskoj graničnoj i obalnoj straži i o izmjeni Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 863/2007 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbe Vijeća (EZ) br. 2007/2004 i Odluke Vijeća 2005/267/EZ, (SL L 251, 16.9.2016., str. 1.).

(4)  Uredba (EU) br. 1052/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o uspostavi Europskog sustava nadzora granica (EUROSUR) (SL L 295, 6.11.2013., str. 11.).

(5)  Uredba (EU) br. 515/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavljanju, u okviru Fonda za unutarnju sigurnost, instrumenta za financijsku potporu u području vanjskih granica i viza i stavljanju izvan snage Odluke br. 574/2007/EZ (SL L 150, 20.5.2014., str. 143.).

(6)  Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(7)  Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).

(8)  Direktiva 2008/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o zajedničkim standardima i postupcima država članica za vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom (SL L 348, 24.12.2008., str. 98.).

(9)  SL L 176, 10.7.1999., str. 36.

(10)  Odluka Vijeća 1999/437/EZ od 17. svibnja 1999. o određenim aranžmanima za primjenu Sporazuma sklopljenog između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih dviju država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (SL L 176, 10.7.1999., str. 31.).

(11)  SL L 53, 27.2.2008., str. 52.

(12)  Odluka Vijeća 2008/149/PUP od 28. siječnja 2008. o sklapanju, u ime Europske unije, Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (SL L 53, 27.2.2008., str. 50.).

(13)  SL L 160, 18.6.2011., str. 21.

(14)  Odluka Vijeća 2011/350/EU od 7. ožujka 2011. o sklapanju Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pristupanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine, u vezi s ukidanjem kontrola na unutarnjim granicama i kretanju osoba, u ime Europske unije (SL L 160, 18.6.2011., str. 19.).

(15)  Odluka Vijeća (EU) 2019/304 od 18. veljače 2019. o obavijesti Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske o njezinoj želji da više ne sudjeluje u pojedinim odredbama schengenske pravne stečevine koje su sadržane u Uredbi Vijeća (EZ) br. 377/2004 o uspostavi mreže časnika za vezu zaduženih za imigraciju (SL L 51, 22.2.2019., str. 7.).

(16)  Odluka Vijeća 2000/365/EZ od 29. svibnja 2000. o zahtjevu Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske za sudjelovanje u pojedinim odredbama schengenske pravne stečevine (SL L 131, 1.6.2000., str. 43.).

(17)  Odluka Vijeća 2004/926/EZ od 22. prosinca 2004. o provedbi dijelova schengenske pravne stečevine od strane Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske (SL L 395, 31.12.2004., str. 70.).

(18)  Odluka Vijeća 2002/192/EZ o d 28. veljače 2002. o zahtjevu Irske za sudjelovanje u pojedinim odredbama schengenske pravne stečevine (SL L 64, 7.3.2002., str. 20.).

(19)  Uredba (EZ) br. 810/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uspostavi Zakonika Zajednice o vizama (Zakonik o vizama) (SL L 243, 15.9.2009., str. 1.).


PRILOG I.

Uredba stavljena izvan snage i njezina izmjena

Uredba Vijeća (EZ) br. 377/2004

(SL L 64, 2.3.2004., str. 1.)

Uredba (EU) br. 493/2011 Europskog parlamenta i Vijeća

(SL L 141, 27.5.2011., str. 13.)


PRILOG II.

Korelacijska tablica

Uredba (EZ) br. 377/2004

Ova Uredba

Članak 1. stavak 1.

Članak 2. uvodni tekst

Članak 1. stavak 1.

Članak 2. točka 1.

Članak 1. stavak 2.

Članak 2. točka 1. završni dio

Članak 1. stavak 3.

Članak 2. točka 2.

Članak 1. stavak 4.

Članak 1. stavak 2.

Članak 2. stavak 1.

Članak 3. stavak 3.

Članak 2. stavak 2. uvodni tekst

Članak 3. stavak 4. uvodni tekst

Članak 2. stavak 2. prva alineja

Članak 3. stavak 4. točka (b)

Članak 2. stavak 2. druga alineja

Članak 3. stavak 4. točka (c)

Članak 3. stavak 1.

Članak 4. stavak 1. prvi podstavak

Članak 4. stavak 1.

Članak 5. stavak 1.

Članak 5. stavci 1. i 2.

Članak 6. stavci 1. i 2.

Članak 7.

Članak 11.

Prilog I.

Prilog II.


25.7.2019   

HR

Službeni list Europske unije

L 198/105


UREDBA (EU) 2019/1241 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 20. lipnja 2019.

o očuvanju ribolovnih resursa i zaštiti morskih ekosustava putem tehničkih mjera, o izmjeni uredbi Vijeća (EZ) br. 2019/2006, (EZ) br. 1224/2009 i uredbi (EU) br. 1380/2013, (EU) 2016/1139, (EU) 2018/973, (EU) 2019/472 i (EU) 2019/1022 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 894/97, (EZ) br. 850/98, (EZ) br. 2549/2000, (EZ) br. 254/2002, (EZ) br. 812/2004 i (EZ) br. 2187/2005

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 43. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),

budući da:

(1)

Uredbom (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4) utvrđuje se zajednička ribarstvena politika (ZRP) za očuvanje i održivo iskorištavanje ribolovnih resursa.

(2)

Tehničke su mjere alati za pružanje potpore provedbi ZRP-a. Međutim, evaluacija postojeće regulatorne strukture u odnosu na tehničke mjere pokazala je da se njome vjerojatno neće ostvariti ciljevi ZRP-a i da bi trebalo zauzeti nov pristup radi povećanja učinkovitosti tehničkih mjera, s naglaskom na prilagodbu strukture upravljanja.

(3)

Postoji potreba za razvojem okvira za reguliranje tehničkih mjera. Tim bi okvirom trebalo, s jedne strane, utvrditi opća pravila koja se trebaju primjenjivati u svim vodama Unije i, s druge strane, osigurati donošenje tehničkih mjera kojima se uzimaju u obzir regionalne posebnosti ribarstva u procesu regionalizacije koji je uveden Uredbom (EU) br. 1380/2013.

(4)

Okvirom bi trebalo obuhvatiti lov i iskrcavanje ribolovnih resursa te uporabu ribolovnih alata i međudjelovanje između ribolovnih aktivnosti i morskih ekosustava.

(5)

Ova Uredba trebala bi se primjenjivati na ribolovne operacije koje u vodama Unije obavljaju ribarska plovila Unije i ribarska plovila trećih zemalja te državljani država članica – ne dovodeći u pitanje primarnu odgovornost države zastave – te na ribarska plovila Unije koja djeluju u vodama Unije u najudaljenijim regijama iz članka 349. prvog stavka Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). U odnosu na ribarska plovila Unije i državljane država članica trebala bi se primjenjivati i u vodama izvan Unije, na tehničke mjere donesene za regulatorno područje Komisije za ribarstvo sjeveroistočnog Atlantika (NEAFC) i područje primjene Sporazuma o Općoj komisiji za ribarstvo Sredozemlja (GFCM).

(6)

Prema potrebi, tehničke mjere trebale bi se primjenjivati na rekreacijski ribolov, koji može imati znatan učinak na stokove riba i školjaka.

(7)

Tehničkim mjerama trebalo bi doprinijeti ostvarivanju ciljeva ZRP-a u pogledu obavljanja ribolova na razinama najvećeg održivog prinosa, smanjenja neželjenog ulova i uklanjanja odbačenog ulova te doprinijeti postizanju dobrog stanja okoliša utvrđenog u Direktivi 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5).

(8)

Tehničkim mjerama trebalo bi posebno doprinijeti zaštiti nedorasle ribe i agregacija ribe u mrijestu uporabom selektivnog ribolovnog alata i mjera za izbjegavanje neželjenog ulova. Tehničkim mjerama trebalo bi također na najmanju moguću mjeru svesti učinke ribolovnog alata na morski ekosustav, a posebno na osjetljive vrste i staništa, među ostalim, prema potrebi, s pomoću poticaja. Njima bi se trebalo doprinijeti i uvođenju mjera upravljanja u svrhu usklađivanja s obvezama iz Direktive Vijeća 92/43/EEZ (6), Direktive 2008/56/EZ i Direktive 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (7).

(9)

Radi evaluacije učinkovitosti tehničkih mjera, trebalo bi utvrditi ciljane vrijednosti koje se odnose na razine neželjenog ulova, a posebno ulova morskih vrsta koje su manje od minimalnih referentnih veličina, na razinu slučajnog ulova osjetljivih vrsta i na opseg u kojem su staništa na morskom dnu izložena štetnom djelovanju ribolova. Te ciljane vrijednosti trebale bi odražavati ciljeve ZRP-a, zakonodavstva Unije u području okoliša, a posebno Direktive 92/43/EEZ i Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (8), i međunarodnu najbolju praksu.

(10)

Kako bi se osigurala ujednačenost u pogledu tumačenja i provedbe tehničkih pravila, trebalo bi ažurirati i objediniti definicije ribolovnog alata i ribolovnih operacija sadržane u postojećim uredbama o tehničkim mjerama.

(11)

Trebalo bi zabraniti određeni destruktivni ribolovni alat ili metode u kojima se rabe eksplozivi, otrovi, omamljujuće tvari, električna struja, pneumatski čekići ili drugi udarni instrumenti, povlačne naprave i trgajuće ribolovne alate za skupljanje crvenog koralja ili drugih vrsta koralja i koraljima sličnih vrsta te određene podvodne puške. Ne bi trebala biti dopuštena prodaja, izlaganje ili nuđenje na prodaju bilo kojih morskih vrsta ulovljenih uporabom takvog alata ili takvih metoda ako su oni zabranjeni na temelju ove Uredbe.

(12)

Tijekom prijelaznog razdoblja do 30. lipnja 2021. i pod određenim strogim uvjetima trebala bi i dalje biti moguća uporaba povlačne mreže (koća) s električnim impulsima.

(13)

S obzirom na savjete Znanstvenog, tehničkog i gospodarskog odbora za ribarstvo (STECF), trebalo bi uspostaviti određena zajednička pravila kojima se utvrđuju ograničenja uporabe povlačnog ribolovnog alata i konstrukcije vreća (saka) kako bi se spriječile loše prakse koja dovode do neselektivnog ribolova.

(14)

Kako bi se ograničila uporaba lebdećih (plovućih) mreža koje mogu loviti na velikim područjima i dovesti do znatnog ulova osjetljivih vrsta, trebalo bi objediniti postojeća ograničenja uporabe takvog ribolovnog alata.

(15)

S obzirom na savjete STECF-a, ribolov mrežama stajaćicama u zonama ICES-a 3.a, 6.a, 6.b, 7.b, 7.c, 7.j i 7.k i potpodručjima ICES-a 8., 9., 10. i 12.. istočno od 27° Z u vodama s ucrtanom dubinom većom od 200 m i dalje bi trebao biti zabranjen radi zaštite osjetljivih dubokomorskih vrsta, podložno određenim odstupanjima.

(16)

Za određene rijetke riblje vrste, poput pojedinih vrsta morskih pasa i raža, čak bi i ograničena ribolovna aktivnost mogla dovesti do ozbiljnog rizika za njihovo očuvanje. Radi zaštite tih vrsta trebalo bi uvesti opću zabranu njihova ribolova.

(17)

Kako bi se pružila stroga zaštita osjetljivim morskim vrstama, poput morskih sisavaca, morskih ptica i morskih gmazova, predviđena u direktivama 92/43/EEZ i 2009/147/EZ, države članice trebale bi uvesti mjere ublažavanja kako bi na najmanju moguću mjeru svele, i ako je moguće uklonile, ulov takvih vrsta ribolovnim alatom.

(18)

Kako bi se osigurala kontinuirana zaštita osjetljivih morskih staništa koja se nalaze uz obale Irske, Ujedinjene Kraljevine i oko Azora, Madeire i Kanarskih otoka, kao i na regulatornom području NEAFC-a, trebalo bi zadržati postojeća ograničenja uporabe pridnenog ribolovnog alata.

(19)

Ako se na temelju znanstvenih savjeta utvrde druga takva staništa, trebala bi postojati mogućnost uvođenja sličnih ograničenja radi zaštite tih staništa.

(20)

U skladu s Uredbom (EU) br. 1380/2013 trebalo bi utvrditi minimalne referentne veličine za očuvanje kako bi se osigurala zaštita nedoraslih morskih vrsta i kako bi se uspostavila područja za oporavak ribljih stokova kao i odredile minimalne tržišne veličine.

(21)

Trebalo bi utvrditi način na koji se treba mjeriti veličina morskih vrsta.

(22)

Države članice trebale bi imati mogućnost provedbe pilot-projekata s ciljem istraživanja mogućnosti za izbjegavanje, svođenje na najmanju moguću mjeru i uklanjanje neželjenog ulova. Ako rezultati tih projekata ili znanstveni savjeti upućuju na to da postoji znatni neželjeni ulov, države članice trebale bi nastojati utvrditi tehničke mjere za smanjenje takvog ulova.

(23)

Ovom Uredbom trebalo bi uspostaviti osnovne standarde za svaki morski bazen. Ti osnovni standardi proizlaze iz postojećih tehničkih mjera pri čemu se u obzir uzimaju savjeti STECF-a i mišljenja dionika. Ti osnovni standardi trebali bi obuhvaćati osnovne veličine oka mrežnog tega za povlačni ribolovni alat i mreže stajaćice, minimalne referentne veličine za očuvanje, zabranjena ili ograničena područja kao i mjere očuvanja prirode radi ublažavanja ulova osjetljivih vrsta na određenim područjima i sve postojeće regionalno specifične tehničke mjere.

(24)

Države članice trebale bi biti imati mogućnost izraditi zajedničke preporuke za odgovarajuće tehničke mjere koje odstupaju od tih osnovnih standarda u skladu s procesom regionalizacije utvrđenim u Uredbi (EU) br. 1380/2013, na temelju znanstvenih dokaza.

(25)

Takvim regionalnim tehničkim mjerama trebale bi se omogućiti najmanje onakve koristi za očuvanje morskih bioloških resursa koje su barem jednake onima koje se osiguravaju osnovnim standardima, posebno u pogledu načina iskorištavanja i razine zaštite koja se pruža osjetljivim vrstama i staništima.

(26)

Pri izradi zajedničkih preporuka u pogledu karakteristika ribolovnog alata koje se odnose na veličinu i vrstu i čija se veličina oka mrežnog tega razlikuje od one predviđene osnovnim standardima regionalne skupine država članica trebale bi osigurati da se takvim mjerama ostvaruju najmanje slične ili poboljšane karakteristike selektivnosti kao osnovnim ribolovnim alatima.

(27)

Pri izradi zajedničkih preporuka u pogledu ograničenih područja radi zaštite agregacija nedorasle ribe i ribe u mrijestu, regionalne skupine država članica trebale bi u svojim zajedničkim preporukama utvrditi ciljeve, zemljopisni opseg i trajanje zabrana ribolova kao i ograničenja ribolovnog alata te mehanizme za kontrolu i praćenje.

(28)

Pri izradi zajedničkih preporuka u pogledu minimalnih referentnih veličina za očuvanje regionalne skupine država članica trebale bi osigurati da se poštuje cilj ZRP-a koji se sastoji od osiguravanja zaštite nedoraslih morskih vrsta, istodobno osiguravajući da ne dođe do uvođenja poremećaja na tržište i da ne nastane tržište za ribe manje od minimalnih referentnih veličina za očuvanje.

(29)

Kao mogućnost koju treba razviti u okviru regionalizacije trebalo bi dopustiti uvođenje zabrana ribolova u stvarnom vremenu zajedno s odredbama o izmjeni mjesta ribolova kao dodatnom mjerom radi zaštite osjetljivih vrsta, nedorasle ribe ili agregacija ribe u mrijestu. U odgovarajućim zajedničkim preporukama trebalo bi utvrditi uvjete za uspostavu takvih područja, uključujući zemljopisni opseg i trajanje zabrana ribolova, kao i mehanizme za kontrolu i praćenje.

(30)

Na temelju procjene učinka inovativnog ribolovnog alata uporaba ili proširenje uporabe takvog inovativnog ribolovnog alata mogli bi se uvrstiti kao mogućnost u zajedničke preporuke regionalnih skupina država članica. Uporaba inovativnog ribolovnog alata ne bi se trebala dopustiti ako znanstvena procjena pokaže da bi njegova uporaba dovela do znatnih negativnih učinaka na osjetljiva staništa i neciljane vrste.

(31)

Pri izradi zajedničkih preporuka u pogledu zašite osjetljivih vrsta i staništa regionalnim skupinama država članica trebalo bi dopustiti izradu dodatnih mjera ublažavanja za smanjenje učinka ribolova na takve vrste i staništa. Ako znanstveni dokazi pokažu da postoji ozbiljna prijetnja stanju očuvanosti takvih vrsta i staništa, države članice trebale bi uvesti dodatna ograničenja u vezi s konstrukcijom i uporabom određenog ribolovnog alata ili čak uvesti potpunu zabranu njegove uporabe na određenom području. Konkretno, takva ograničenja mogla bi se primijeniti na uporabu lebdećih (plovućih) mreža, što je na određenim područjima dovelo do znatnog ulova osjetljivih vrsta.

(32)

Uredbom (EU) br. 1380/2013 omogućuje se uspostava privremenih planova za odbačeni ulov radi provedbe obveze iskrcavanja u slučajevima u kojima za dotični ribolov nije uspostavljen višegodišnji plan. U okviru takvih planova trebalo bi omogućiti utvrđivanje tehničkih mjera koje su usko povezane s provedbom obveze iskrcavanja i čiji je cilj povećanje selektivnosti i najveće moguće smanjenje neželjenog ulova.

(33)

Trebala bi postojati mogućnost provedbe pilot projekata u pogledu potpunog dokumentiranja ulova i odbačenog ulova. Takvi projekti mogli bi uključivati odstupanja od pravila o veličinama oka mrežnog tega utvrđenih u ovoj Uredbi u mjeri u kojoj doprinose ostvarenju ciljeva i ciljanih vrijednosti ove Uredbe.

(34)

U ovu Uredbu trebalo bi uključiti određene odredbe o tehničkim mjerama koje je donio NEAFC.

(35)

Kako se ne bi ometala znanstvena istraživanja ili neposredno poribljavanje i premještanje, tehničke mjere predviđene u ovoj Uredbi ne bi se trebale primjenjivati na operacije koje bi mogle biti potrebne za obavljanje tih aktivnosti. Osobito, ako se ribolovnim operacijama u svrhe znanstvenih istraživanja zahtijeva takvo odstupanje od tehničkih mjera iz ove Uredbe, one bi trebale podlijegati odgovarajućim uvjetima.

(36)

Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU- u vezi s donošenjem određenih mjera u pogledu rekreacijskog ribolova, ograničenja povezanih s povlačnim ribolovnim alatima, osjetljivih vrsta i staništa, popisa riba i školjaka za koje je zabranjen usmjeren ribolov, definicije usmjerenog ribolova, pilot-projekata u pogledu potpunog dokumentiranja ulova i odbačenog ulova i tehničkih mjera u okviru privremenih planova za odbačeni ulov te u pogledu minimalnih referentnih veličina za očuvanje, veličina oka mrežnog tega, zabranjenih područja i drugih tehničkih mjera u određenim morskim bazenima, mjera ublažavanja za osjetljive vrste i popisa vrsta iz stokova koji čine ključne pokazatelje. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (9) Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(37)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu odredaba ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji u vezi s utvrđivanjem specifikacije uređaja za smanjenje trošenja i habanja povlačnog ribolovnog alata i za njegovo jačanje ili ograničavanje bijega ulova u prednjem dijelu povlačnog ribolovnog alata; utvrđivanjem specifikacije selektivnih uređaja pričvršćenih na definirani osnovni ribolovni alat; utvrđivanjem specifikacije za povlačnu mrežu (koću) s električnim impulsima; utvrđivanjem ograničenja konstrukcije ribolovnog alata te mjera kontrole i praćenja koje treba donijeti država članica zastave; i utvrđivanjem pravila o mjerama kontrole i praćenja koje treba donijeti država članica zastave pri uporabi mirujućeg ribolovnog alata na dubinama od 200 do 600 m, o mjerama kontrole i praćenja koje treba donijeti za određena zabranjena ili ograničena područja te o karakteristikama signala i primjene uređaja koji se upotrebljavaju za odvraćanje kitova od mreža stajaćica i metodama za svođenje slučajnog ulova morskih ptica, morskih gmazova i morskih kornjača na najmanju moguću mjeru. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (10).

(38)

Do 31. prosinca 2020. i svake treće godine nakon toga Komisija bi trebala izvijestiti Europski parlament i Vijeće o provedbi ove Uredbe na temelju informacija koje su dostavile države članice i odgovarajuća savjetodavna vijeća te nakon evaluacije od strane STECF-a. U tom bi se izvješću trebalo procijeniti u kojoj mjeri su tehničke mjere, i na regionalnoj razini i na razini Unije, doprinijele ostvarivanju ciljeva i postizanju ciljanih vrijednosti ove Uredbe.

(39)

Za potrebe tog izvješća mogli bi se upotrebljavati odgovarajući pokazatelji selektivnosti, kao što je znanstveni koncept duljine optimalne selektivnosti (Lopt), kao referentni alati za praćenje napretka tijekom vremena prema ostvarivanju cilja ZRP-a koji se sastoji od svođenja neželjenog ulova na najmanju moguću mjeru. U tom smislu ti pokazatelji nisu obvezujuće ciljane vrijednosti, već alati za praćenje koji mogu biti temelj za rasprave ili odluke na regionalnoj razini. Od odgovarajućih znanstvenih tijela trebalo bi tražiti pokazatelje i vrijednosti koje se upotrebljavaju za njihovu primjenu za niz stokova koji čine ključne pokazatelje i čime bi se također u obzir uzeli mješoviti ribolov i porast regrutacije. Komisija bi te pokazatelje mogla uključiti u izvješće o provedbi ove Uredbe. Popis stokova koji čine ključne pokazatelje trebao bi uključivati pridnene vrste koje podliježu ograničenjima ulova, uzimajući u obzir relativnu važnost iskrcavanja, odbačenog ulov i značaj ribolova za svaki morski bazen.

(40)

Izvješće Komisije trebalo bi također upućivati na savjet ICES-a o napretku ili učinku inovativnog ribolovnog alata. U izvješću bi se trebali donijeti zaključci o koristima za morske ekosustave, osjetljiva staništa i selektivnost, te o negativnim učincima na njih.

(41)

Na temelju izvješća Komisije, ako na regionalnoj razini postoje dokazi da ciljevi i ciljane vrijednosti nisu ispunjeni, države članice u toj regiji trebale bi dostaviti plan u kojem bi bile navedene korektivne mjere koje treba poduzeti kako bi se osiguralo ispunjavanje tih ciljeva i ciljanih vrijednosti. Komisija bi na temelju tog izvješća Europskom parlamentu i Vijeću također trebala predložiti sve potrebne izmjene ove Uredbe.

(42)

Zbog broja i važnosti izmjena koje treba provesti, uredbe Vijeća (EZ) br. 894/97 (11), (EZ) br. 850/98 (12), (EZ) br. 2549/2000 (13), (EZ) br. 254/2002 (14), (EZ) br. 812/2004 (15) i (EZ) br. 2187/2005 (16) trebalo bi staviti izvan snage.

(43)

Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006 (17) i (EZ) br. 1224/2009 (18) te Uredbu (EU) br. 1380/2013 trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti.

(44)

Komisija je trenutačno ovlaštena za donošenje i izmjene tehničkih mjera na regionalnoj razini u okviru uredaba (EU) 2016/1139 (19), (EU) 2018/973 (20), (EU) 2019/472 (21) i (EU) 2019/1022 (22) Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi višegodišnjih planova za Baltičko more, Sjeverno more, zapadne vode i zapadno Sredozemlje. Kako bi se pojasnilo područje primjene odgovarajućih ovlaštenja i kako bi se utvrdilo da delegirani akti doneseni na temelju ovlaštenja predviđenih u tim uredbama moraju biti u skladu s određenim zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi, te bi uredbe trebalo izmijeniti u interesu pravne sigurnosti,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom utvrđuju tehničke mjere u vezi s:

(a)

lovom i iskrcavanjem morskih bioloških resursa;

(b)

uporabom ribolovnog alata; i

(c)

međudjelovanjem između ribolovnih aktivnosti i morskih ekosustava.

Članak 2.

Područje primjene

1.   Ova se Uredba primjenjuje na aktivnosti koje obavljaju ribarska plovila Unije i državljani država članica, ne dovodeći u pitanje primarnu odgovornost države zastave, u ribolovnim zonama iz članka 5. te na ribarska plovila koja plove pod zastavom trećih zemalja i koja su registrirana u trećim zemljama kada obavljaju ribolov u vodama Unije.

2.   Članci 7., 10., 11. i 12. primjenjuju se i na rekreacijski ribolov. U slučajevima u kojima rekreacijski ribolov ima znatan učinak u određenoj regiji, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata na temelju članka 15. i u skladu s člankom 29. kako bi izmijenila ovu Uredbu propisujući da se relevantne odredbe članka 13. ili dijelovi A ili C priloga od V. do X. također primjenjuju na rekreacijski ribolov.

3.   Podložno uvjetima utvrđenima u člancima 25. i 26., tehničke mjere utvrđene u ovoj Uredbi ne primjenjuju se na ribolovne operacije koje se provode isključivo u svrhu:

(a)

znanstvenih istraživanja; i

(b)

neposrednog poribljavanja ili premještanja morskih vrsta.

Članak 3.

Ciljevi

1.   Kao alati za potporu provedbi ZRP-a tehničke mjere doprinose ciljevima ZRP-a utvrđenima u primjenjivim odredbama članka 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

2.   Tehničkim se mjerama posebno doprinosi ostvarivanju sljedećih ciljeva:

(a)

optimiziranju modela iskorištavanja radi zaštite nedoraslih morskih bioloških resursa i agregacija morskih bioloških resursa u mrijestu;

(b)

osiguravanju toga da se slučajni ulov osjetljivih morskih vrsta, uključujući one navedene u direktivama 92/43/EEZ i 2009/147/EZ, koji proizlazi iz ribolova svede na najmanju moguću mjeru i, ako je to moguće, ukloni tako da ne predstavlja prijetnju stanju očuvanosti tih vrsta;

(c)

osiguravanju toga da se negativni okolišni učinci ribarstva na morska staništa svedu na najmanju moguću mjeru, među ostalim s pomoću odgovarajućih poticaja;

(d)

uvođenju mjera upravljanja ribarstvom u svrhe usklađenosti s direktivama 92/43/EEZ, 2000/60/EZ i 2008/56/EZ, posebno s ciljem postizanja dobrog stanja okoliša u skladu s člankom 9. stavkom 1 Direktive 2008/56/EZ, i s Direktivom 2009/147/EZ.

Članak 4.

Ciljane vrijednosti

1.   Tehničkim mjerama želi se osigurati:

(a)

da se ulov morskih vrsta koje su manje od minimalne referentne veličine za očuvanje smanji što je više moguće u skladu s člankom 2. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013;

(b)

da slučajni ulov morskih sisavaca, morskih gmazova, morskih ptica i drugih vrsta koje se ne iskorištavaju u komercijalne svrhe ne prelazi razine predviđene u zakonodavstvu Unije i međunarodnim sporazumima koji su obvezujući za Uniju;

(c)

da su okolišni učinci koje ribolovne aktivnosti imaju na staništa na morskom dnu u skladu s člankom 2. stavkom 5. točkom (j) Uredbe (EU) br. 1380/2013.

2.   U okviru procesa izvješćivanja utvrđenog u članku 31. preispituje se koliki je napredak postignut prema ostvarivanju tih ciljanih vrijednosti.

Članak 5.

Određivanje ribolovnih zona

Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće zemljopisne definicije ribolovnih zona:

(a)

„Sjeverno more” znači vode Unije u zonama ICES-a (23) 2.a i 3.a te potpodručje ICES-a 4.;

(b)

„Baltičko more” znači vode Unije u zonama ICES-a 3.b, 3.c i 3.d;

(c)

„sjeverozapadne vode” znači vode Unije u potpodručjima ICES-a 5., 6. i 7.;

(d)

„jugozapadne vode” znači potpodručja ICES-a 8., 9. i 10. (vode Unije) i zone CECAF-a (24)34.1.1, 34.1.2 i 34.2.0 (vode Unije);

(e)

„Sredozemno more” znači pomorske vode Sredozemnog mora istočno od crte 5° 36′Z;

(f)

„Crno more” znači vode zemljopisnog potpodručja 29. GFCM-a, kako je utvrđeno u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 1343/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (25);

(g)

„vode Unije u Indijskom oceanu i zapadnom Atlantiku” znači vode oko Guadeloupea, Francuske Gvajane, Martiniquea, Mayottea, Réuniona i Saint-Martina pod suverenošću ili jurisdikcijom države članice;

(h)

„regulatorno područje NEAFC-a” znači vode na području primjene Konvencije NEAFC-a koje leže izvan voda pod ribolovnom jurisdikcijom ugovornih stranaka, kako je utvrđeno u Uredbi (EU) br. 1236/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (26);

i.

„područje primjene Sporazuma o GFCM-u” znači Sredozemno more, Crno more i susjedne vode, kako je utvrđeno u Uredbi (EU) br. 1343/2011.

Članak 6.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe, uz definicije iz članka 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013 primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

„način iskorištavanja” znači način na koji je ribolovna smrtnost raspoređena prema profilima stoka koji se odnose na dob i veličinu;

2.

„selektivnost” znači količinski izraz predstavljen kao vjerojatnost ulova morskih bioloških resursa određene veličine i/ili vrste;

3.

„usmjereni ribolov” znači ribolovni napor usmjeren na određene vrste ili skupine vrsta koji se može dodatno odrediti na regionalnoj razini u delegiranim aktima donesenima na temelju članka 27. stavka 7. ove Uredbe;

4.

„dobro stanje okoliša” znači stanje okoliša morskih voda kako je definirano u članku 3. točki 5. Direktive 2008/56/EZ;

5.

„stanje očuvanosti vrste” znači sveukupnost utjecaja na dotične vrste koji mogu imati dugoročne posljedice na njihovu rasprostranjenost i brojnost njihove populacije;

6.

„stanje očuvanosti staništa” znači sveukupnost utjecaja na prirodno stanište i njegove uobičajene vrste koji mogu imati dugoročne posljedice na njegovu prirodnu rasprostranjenost, strukturu i funkcije te na dugoročni opstanak njegovih uobičajenih vrsta;

7.

„osjetljivo stanište” znači stanište na čije stanje očuvanosti, uključujući njegov opseg i stanje (struktura i funkcija) njegovih biotičkih i abiotičkih komponenata, štetno utječu pritisci koji proizlaze iz ljudskih aktivnosti, uključujući ribolovne aktivnosti. Osjetljiva staništa posebno obuhvaćaju tipove staništa navedene u Prilogu I. i staništa vrsta navedenih u Prilogu II. Direktivi 92/43 EEZ, staništa vrsta navedenih u Prilogu I. Direktivi 2009/147/EZ, staništa čija je zaštita potrebna za postizanje dobrog stanja okoliša u skladu s Direktivom 2008/56/EZ i osjetljive morske ekosustave kako su definirani u članku 2. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 734/2008 (27);

8.

„osjetljiva vrsta” znači vrsta na čije stanje očuvanosti, uključujući njezino stanište, distribuciju, veličinu populacije ili stanje populacije, štetno utječu pritisci koji proizlaze iz ljudskih aktivnosti, uključujući ribolovne aktivnosti. Osjetljive vrste posebno obuhvaćaju vrste navedene u prilozima II. i IV. Direktivi 92/43/EEZ, vrste obuhvaćene Direktivom 2009/147/EZ i vrste čija je zaštita potrebna za postizanje dobrog stanja okoliša u skladu s Direktivom 2008/56/EZ;

9.

„male pelagijske vrste” znači vrste poput skuše, haringe, šaruna, inćuna, srdele, ugotice pučinke, srebrnjaka, papaline i kljunčice;

10.

„savjetodavna vijeća” znači skupine dionika uspostavljene u skladu s člankom 43. Uredbe (EU) br. 1380/2013;

11.

„povlačna mreža (koća)” znači ribolovni alat koji aktivno povlače jedno ili više ribarskih plovila, a sastoji se od mreže sa stražnje strane zatvorene vrećom (sakom);

12.

„povlačni ribolovni alat” znači sve povlačne mreže (koće), danske potegače, dredže i slični ribolovni alat koji aktivno u vodi pokreću jedno ili više ribarskih plovila ili bilo kakav drugi mehanizirani sustav;

13.

„pridnena povlačna mreža (koća)” znači povlačna mreža (koća) oblikovana i opremljena za rad na morskom dnu ili blizu njega;

14.

„pridnena povlačna mreža (koća) kojom se upravlja s pomoću dvaju plovila” znači pridnena povlačna mreža (koća) koju istodobno vuku dva broda, pri čemu svaki povlači jednu stranu povlačne mreže (koće). Vodoravni otvor povlačne mreže (koće) održava se razmakom između dvaju plovila koja vuku ribolovni alat;

15.

„pelagijska povlačna mreža (koća)” znači povlačna mreža (koća) oblikovana i opremljena za rad u srednjem sloju vode;

16.

„povlačna mreža (koća) s gredom” znači ribolovni alat kod kojega su usta mreže vodoravno otvorena s pomoću grede, krila ili slične naprave;

17.

„povlačna mreža (koća) s električnim impulsima” znači povlačna mreža (koća) u kojoj se za lov morskih bioloških resursa upotrebljava električna struja;

18.

„danska potegača” ili „škotska potegača” znači okružujući ili povlačni ribolovni alat kojim se s broda upravlja s pomoću dva duga konopa (povlačni konopi) oblikovana tako da usmjeravaju ribu prema otvoru mreže potegače. Ribolovni alat sastavljen je od mreže koja je po konstrukciji slična pridnenoj povlačnoj mreži (koći);

19.

„obalne mreže potegače” znači okružujuće mreže i povlačne okružujuće mreže koje se postavljaju s broda i povlače prema obali jer se njima rukuje s obale ili s plovila povezanog ili usidrenog pokraj obale;

20.

„okružujuće mreže” znači mreže kojima se pri ribolovu riba okružuje sa strana i odozdo. Mogu ili ne moraju biti opremljene stezačem (imbrojem);

21.

„okružujuća mreža plivarica” ili „plivarica s prstenima” znači svaka okružujuća mreža čije se dno steže s pomoću užeta na dnu mreže koje prolazi kroz niz prstena na donjem rubu, što omogućuje da se mreža stisne i zatvori;

22.

„dredže” znači ribolovni alati koji se aktivno povlače glavnim brodskim motorom (dredža koja se povlači brodom) ili se vuku motornim vitlom s usidrenog plovila (mehanička dredža) radi lova školjkaša, puževa ili spužvi i koji su sastavljeni od mrežne vreće ili metalne košare namještene na tvrdom okviru ili štapu varijabilne veličine i oblika, čiji donji dio može imati dodatke za struganje koji mogu biti zaobljeni, oštri ili nazubljeni te mogu, ali ne moraju biti opremljeni klizačima i daskama depresorima. Neke su dredže opremljene hidrauličnom opremom (hidraulične dredže). Dredže koje se potežu ručno ili ručnim vitlima u plitkoj vodi s brodom ili bez njega radi lova školjkaša, puževa ili spužvi (ručne dredže) ne smatraju se povlačnim ribolovnim alatima za potrebe ove Uredbe;

23.

„mreže stajaćice” znači sve vrste jednostruke mreže stajaćice, zaplećuće mreže ili trostruke mreže stajaćice pričvršćene za morsko dno kako bi riba u nju doplivala te se u njoj zapetljala ili zaglavila;

24.

„lebdeća (plovuća) mreža” znači svaka mreža koja se drži na površini mora ili na određenoj udaljenosti ispod površine mora s pomoću plutajućih naprava te koja pluta nošena strujom, samostalno ili s brodom za koji može biti pričvršćena. Može biti opremljena dodacima koji je stabiliziraju ili ograničavaju njezino plutanje;

25.

„jednostruka mreža stajaćica” znači mreža stajaćica sastavljena od jednog komada mrežnog tega koju u vodi uspravno rastegnutu drže plovci i utezi;

26.

„zaplećuća mreža” znači mreža stajačica koja se sastoji od komada mrežnog tega namještenog tako da je mrežni teg obješen na užadi kako bi se napravilo više labavog mrežnog tega nego kod jednostruke mreže stajaćice;

27.

„trostruka mreža stajaćica” znači mreža stajaćica sastavljena od nekoliko slojeva mrežnog tega s dva vanjska sloja velike veličine oka mrežnog tega između kojih se nalazi okvir manje veličine oka mrežnog tega;

28.

„kombinirana jednostruka i trostruka mreža stajaćica” znači svaka pridnena jednostruka mreža stajaćica u kombinaciji s trostrukom mrežom stajaćicom koja čini donji dio;

29.

„parangal” znači ribolovni alat koji se sastoji od glavne uzice (osnova) varijabilne duljine, na koju se u razmacima određenima prema ciljanoj vrsti pričvršćuju bočne uzice (pioke ili prame) s udicama. Glavna uzica (osnova) postavlja se vodoravno ili blizu dna, okomito ili tako da pluta na površini;

30.

„vrše i košare” znači zamke u obliku kaveza ili košara, koje imaju jedan ili više ulaza, namijenjene lovu rakova, mekušaca ili ribe, postavljene na morsko dno ili iznad njega;

31.

„ručni povraz” znači jednostruki ručni povraz s jednim ili više mamaca ili udica s mamcima;

32.

„križ Sv. Andrije” znači strugač koji na način slično škarama skuplja primjerice školjkaše ili crvene koralje s morskog dna;

33.

„vreća (saka)” znači stražnji dio povlačne mreže (koće), koji je valjkastog oblika, a opseg mu je u svim dijelovima isti, ili stožastog oblika. Može se sastojati od jedne ili više ploča (komada mrežnog tega) koje su pričvršćene jedna za drugu uzduž njihovih strana te može imati i produžetak koji se sastoji od jedne ili više ploča smještenih točno ispred vreće (saka) u užem smislu;

34.

„veličina oka mrežnog tega” znači:

i.

za uzlovni mrežni teg: najveća udaljenost između dva suprotna uzla u istom mrežnom tegu kada je potpuno raširen;

ii.

za bezuzlovni mrežni teg: unutarnja udaljenost između suprotnih spojnica u istom mrežnom tegu kada je potpuno raširen uzduž svoje najduže moguće osi;

35.

„kvadratno mrežno oko” znači četverokutno oko koje se sastoji od dva skupa usporednih stranica oka iste nominalne duljine pri čemu je jedan niz usporedan s uzdužnom osi mreže, a drugi je pod pravim kutom u odnosu na uzdužnu os mreže;

36.

„romboidno mrežno oko” znači mrežno oko koje se sastoji od četiri stranice oka iste duljine pri čemu su dvije dijagonale oka okomite na uzdužnu os mreže, a jedna dijagonala je usporedna s njome;

37.

„T90” znači povlačne mreže (koće), danske potegače ili slični povlačni ribolovni alati koji imaju vreću (saku) i umetak uzlovnog mrežnog tega s romboidnim mrežnim okom okrenutim na 90° tako da je glavni smjer mrežnog tega usporedan u odnosu na smjer povlačenja;

38.

„izlazno okno Bacoma” znači izlazna ploha napravljena u bezuzlovnom mrežnom tegu kvadratnog mrežnog oka, umetnuta u gornju plohu vreće (sake) s donjim rubom koji se nalazi najviše četiri oka mrežnog tega od užeta za zatvaranje vreće (sake);

39.

„sito mreže” znači komad mrežnog tega pričvršćen na cijeli opseg povlačne mreže (koće) za lov kozica ispred vreće (saka) ili produžetka koji se sužava u vrh gdje se pričvršćuje na dno okvira povlačne mreže (koće) za lov kozica. Izlazna rupa odrezana je na mjestu spoja sita mreže i vreće (sake), čime se vrstama ili jedinkama koje su prevelike da prođu kroz sito omogućuje da pobjegnu, dok kozice mogu proći kroz sito i ući u vreću (saku);

40.

„visina” znači zbroj visine oka mrežnog tega (uključujući uzlove) mreže kad je mokra i rastegnuta okomito u odnosu na plutnju;

41.

„vrijeme potapanja” ili „vrijeme u vodi” znači razdoblje od trenutka kada je ribolovni alat prvi put stavljen u vodu do trenutka kada je ribolovni alat potpuno izvučen na ribarsko plovilo;

42.

„senzori za praćenje ribolovnog alata” znači daljinski elektronski senzori koji se postavljaju na ribolovni alat radi praćenja ključnih parametara uspješnosti, poput udaljenosti između širilica povlačne mreže (koće) ili količine ulova;

43.

„konop s utezima” znači uzica s udicama s mamcem i utegom, zbog kojeg brže tone te je time vrijeme izloženosti morskim pticama kraće;

44.

„akustični uređaji za odvraćanje” znači uređaji namijenjeni udaljavanju vrsta poput morskih sisavaca od ribolovnog alata emitiranjem zvučnih signala;

45.

„konopi za zastrašivanje ptica” (koji se nazivaju i tori konopi) znači konopi s vrpcama koji se povlače s visoke točke u blizini krme ribarskog plovila pri postavljanju udica s mamcima kako bi uplašili morske ptice držeći ih podalje od udica;

46.

„neposredno poribljavanje” znači aktivnost puštanja živih divljih jedinki određenih vrsta u vode u kojima se one prirodno pojavljuju kako bi se prirodna produkcija vodenog okoliša iskoristila za povećanje broja jedinki raspoloživih za ribolov i/ili za povećanje prirodne regrutacije;

47.

„premještanje” znači proces kojim čovjek namjerno premješta i pušta određenu vrstu na području s utvrđenim populacijama te vrste;

48.

„pokazatelj uspješnosti selektivnosti” znači referentni alat za praćenje napretka tijekom vremena usmjerenoga prema ostvarivanju cilja ZRP-a koji se sastoji od svođenja neželjenog ulova na najmanju moguću mjeru;

49.

„podvodna puška” znači pneumatska ili mehanička ručna puška kojom se ispaljuje strijela u svrhu podvodnog ribolova;

50.

„duljina optimalne selektivnosti (Lopt)” znači prosječna duljina ulova utemeljena na najboljim raspoloživim znanstvenim savjetima kojom se optimizira rast jedinki u stoku.

POGLAVLJE II.

ZAJEDNIČKE TEHNIČKE MJERE

ODJELJAK 1.

Zabranjeni ribolovni alati i uporabe

Članak 7.

Zabranjeni ribolovni alati i metode

1.   Zabranjuje se loviti ili skupljati morske vrste sljedećim metodama:

(a)

toksičnim, omamljujućim ili nagrizajućim tvarima;

(b)

električnom strujom, osim povlačnom mrežom (koćom) s električnim impulsima, koja je dozvoljena samo u skladu s posebnim odredbama dijela D Priloga V.;

(c)

eksplozivima;

(d)

pneumatskim čekićima ili drugim udarnim napravama;

(e)

povlačnim napravama za skupljanje crvenog koralja ili drugih vrsta koralja ili koraljima sličnih organizama;

(f)

križem Sv. Andrije i sličnim trgajućim alatima za skupljanje u prvom redu crvenog koralja ili drugih vrsta koralja i koraljima sličnih vrsta;

(g)

svim vrstama projektila, uz iznimku onih koji se upotrebljavaju za usmrćivanje tune u kavezima ili tune ulovljene zamkama tunarama te harpuna i podvodnih pušaka koji se upotrebljavaju u rekreacijskom ribolovu bez akvalunga od izlaska do zalaska sunca;

2.   Neovisno o članku 2., ovaj se članak primjenjuje na plovila Unije u međunarodnim vodama i vodama trećih zemalja, osim u slučajevima u kojima se izričito propisuje drukčije pravilima koje su donijele multilateralne organizacije za ribarstvo, pravilima donesenima na temelju bilateralnih ili multilateralnih sporazuma ili pravilima koja je donijela treća zemlja.

ODJELJAK 2.

Opća ograničenja u vezi s ribolovnim alatima i uvjeti za njihovu uporabu

Članak 8.

Opća ograničenja uporabe povlačnog ribolovnog alata

1.   Za potrebe priloga od V. do XI. veličina oka mrežnog tega povlačnog ribolovnog alata kako je utvrđena u tim prilozima znači minimalna veličina bilo kojeg oka mrežnog tega svih vreća (sakova) i bilo kojeg produžetka koji se nalaze na ribarskom plovilu i koji su pričvršćeni ili se mogu pričvrstiti na bilo koju povlačnu mrežu. Ovaj se stavak ne primjenjuje na mrežne uređaje koji se rabe za pričvršćivanje senzora za praćenje ribolovnih alata ili kada se upotrebljavaju zajedno s uređajima kojima se ribama i kornjačama omogućuje izlazak iz mreže. Dodatna odstupanja za poboljšanje selektivnosti veličine ili vrste za morske vrste mogu se predvidjeti u delegiranom aktu donesenom u skladu s člankom 15.

2.   Stavak 1. ne primjenjuje se na dredže. Međutim, tijekom svih izlazaka na more kada su dredže na brodu primjenjuje se sljedeće:

(a)

zabranjeno je prekrcavanje morskih organizama;

(b)

na Baltičkome moru zabranjeno je zadržavanje na plovilu ili iskrcavanje bilo koje količine morskih organizama osim ako se najmanje 85 % njihove žive mase sastoji od mekušaca i/ili Furcellaria lumbricalis;

(c)

drugdje, uz iznimku Sredozemnog mora, kada se primjenjuje članak 13. Uredbe (EZ) br. 1967/2006, zabranjeno je zadržavanje na plovilu ili iskrcavanje bilo koje količine morskih organizama osim ako se najmanje 95 % njihove mase sastoji od školjkaša, puževa i spužvi.

Točke (b) i (c) ovog stavka ne primjenjuju se na nenamjerni ulov vrsta koje podliježu obvezi iskrcavanja utvrđenoj u članku 15. Uredbe (EU) br. 1380/2013. Taj nenamjerni ulov iskrcava se i oduzima od kvota.

3.   Kada jedno ili više ribarskih plovila istodobno povlače više od jedne mreže, svaka mreža mora imati istu nominalnu veličinu oka mrežnog tega. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata na temelju članka 15. i u skladu s člankom 29. kojima se odstupa od ovog stavka ako se uporabom nekoliko mreža različite veličine oka mrežnog tega ostvaruju takve koristi za očuvanje morskih bioloških resursa koje su barem ekvivalentne koristima postojećih ribolovnih metoda.

4.   Zabranjuje se uporaba svih uređaja kojima se blokira ili na drugi način stvarno smanjuje veličina oka mrežnog tega vreće (sake) ili bilo kojeg dijela povlačnog ribolovnog alata, kao i držanje na brodu svih takvih uređaja koji su posebno namijenjeni toj svrsi. Ovim stavkom ne isključuje se uporaba specificiranih uređaja koji se rabe za smanjenje trošenja i habanja povlačnog ribolovnog alata i za njegovo jačanje ili ograničavanje bijega ulova u prednjem dijelu povlačnih ribolovnih alata.

5.   Komisija može donijeti provedbene akte kojima se uspostavljaju detaljna pravila za specifikaciju vreća (saka) i uređaja iz stavka 4. Ti provedbeni akti temelje se na najboljim dostupnim znanstvenim i tehničkim savjetima i njima se mogu odrediti:

(a)

ograničenja debljine konca;

(b)

ograničenja opsega vreće (sake);

(c)

ograničenja uporabe mrežnih materijala;

(d)

struktura i pričvršćivanje vreća (saka);

(e)

dopušteni uređaji za smanjenje trošenja i habanja; i

(f)

dopušteni uređaji za ograničavanje bijega ulova.

Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 30. stavka 2.

Članak 9.

Opća ograničenja uporabe mreža stajaćica i lebdećih (plovućih) mreža

1.   Zabranjuje se držanje na plovilu ili uporaba jedne ili više lebdećih (plovućih) mreža čija je pojedinačna ili ukupna duljina veća od 2,5 km.

2.   Zabranjuje se uporaba lebdećih (plovućih) mreža za lov vrsta navedenih u Prilogu III.

3.   Neovisno o stavku 1., zabranjuje se držanje na plovilu ili uporaba lebdećih (plovućih) mreža u Baltičkome moru.

4.   Zabranjuje se uporaba pridnenih mreža stajaćica, zaplećućih mreža i trostrukih mreža stajaćica za ulov sljedećih vrsta:

(a)

tunja dugokrilca (Thunnus alalunga);

(b)

plavoperajne tune (Thunnus thynnus);

(c)

grboglavke (Brama brama);

(d)

igluna (Xiphias gladius);

(e)

morskih pasa koji pripadaju sljedećim vrstama ili porodicama: Hexanchus griseus; Cetorhinus maximus, svim vrstama Alopiidae, Carcharhinidae, Sphyrnidae, Isuridae, Lamnidae.

5.   Odstupajući od stavka 4., na Sredozemnom moru smije se na plovilu zadržati ili iskrcati slučajni ulov najviše triju primjeraka vrsta morskih pasa iz tog stavka, pod uvjetom da se ne radi o zaštićenim vrstama na temelju prava Unije.

6.   Zabranjuje se uporaba svih pridnenih mreža stajaćica, zaplećućih mreža i trostrukih mreža stajaćica na svim položajima u kojima je ucrtana dubina veća od 200 m.

7.   Neovisno o stavku 6. ovog članka:

(a)

posebna odstupanja utvrđena u točki 6.1. dijelu C Priloga V., točki 9.1. dijelu C Priloga VI. i točki 4.1. dijelu C Priloga VII. primjenjuju se ako je ucrtana dubina od 200 do 600 m;

(b)

u Sredozemnome moru dopušteno je postavljanje pridnenih mreža stajaćica, zaplećućih mreža i trostrukih mreža stajaćica na svim položajima u kojima je ucrtana dubina veća od 200 m.

ODJELJAK 3.

Zaštita osjetljivih vrsta i staništa

Članak 10.

Zabranjene vrste riba i školjaka

1.   Zabranjuje se ulov, zadržavanje na plovilu, prekrcavanje ili iskrcavanje vrsta riba ili školjaka iz Priloga IV. Direktivi 92/43/EEZ, osim ako su odobrena odstupanja u skladu s člankom 16. te direktive.

2.   Uz vrste iz stavka 1., plovilima Unije zabranjuje se ulov, zadržavanje na plovilu, prekrcavanje, iskrcavanje, pohrana, prodaja, izlaganje ili nuđenje na prodaju vrsta navedenih u Prilogu I. ili vrsta čiji je lov zabranjen na temelju drugih pravnih akta Unije.

3.   Ako se slučajno ulove, vrste iz stavaka 1. i 2. ne smiju se ozlijediti i primjerci se moraju odmah pustiti u more, osim kako bi se omogućilo znanstveno istraživanje slučajno ubijenih primjeraka u skladu s primjenjivim pravom Unije.

4.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 29. radi izmjene popisa utvrđenog u Prilogu I. ako najbolji dostupni znanstveni savjeti upućuju na to da je potrebna izmjena tog popisa.

5.   Mjere donesene na temelju stavka 4. ovog članka usmjerene su na ostvarivanje ciljane vrijednosti utvrđene u članku 4. stavku 1. točki (b) te se njima mogu uzeti u obzir međunarodni sporazumi o zaštiti osjetljivih vrsta.

Članak 11.

Ulov morskih sisavaca, morskih ptica i morskih gmazova

1.   Zabranjuje se ulov, zadržavanje na plovilu, prekrcavanje ili iskrcavanje morskih sisavaca ili morskih gmazova iz priloga II. i IV. Direktivi 92/43/EEZ i vrsta morskih ptica obuhvaćenih Direktivom 2009/147/EZ.

2.   Kada se ulove, vrste iz stavka 1. ne smiju se ozlijediti i primjerci se moraju odmah pustiti.

3.   Neovisno o stavcima 1. i 2., zadržavanje na plovilu, prekrcavanje ili iskrcavanje primjeraka morskih vrsta iz stavka 1. koji su slučajno ulovljeni dopušta se u mjeri u kojoj je ta aktivnost potrebna kako bi se osigurala pomoć za oporavak jedinki i omogućilo znanstveno istraživanje slučajno ubijenih primjeraka, pod uvjetom da su dotična nadležna nacionalna tijela o tome u potpunosti i unaprijed obaviještena što je prije moguće nakon ulova i u skladu s primjenjivim pravom Unije.

4.   Na temelju najboljih dostupnih znanstvenih savjeta država članica može za plovila koja plove pod njezinom zastavom uvesti mjere ublažavanja ili ograničenja uporabe određenog ribolovnog alata. Takvim se mjerama ulov vrsta iz stavka 1. ovog članka svodi na najmanju moguću mjeru i ako je moguće uklanja te takve mjere moraju biti u skladu s ciljevima iz članka 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013 i moraju biti barem jednako stroge kao tehničke mjere koje se primjenjuju u okviru prava Unije.

5.   Mjere donesene na temelju stavka 4. ovog članka usmjerene su na ostvarivanje ciljane vrijednosti utvrđene u članku 4. stavku 1. točki (b). Države članice u svrhu kontrole obavješćuju druge države članice na koje se to odnosi o odredbama donesenima u skladu sa stavkom 4. ovog članka. One također objavljuju primjerene informacije o takvim mjerama.

Članak 12.

Zaštita osjetljivih staništa, uključujući osjetljive morske ekosustave

1.   Zabranjuje se uporaba ribolovnog alata navedenog u Prilogu II. na odgovarajućim područjima navedenima u tom prilogu.

2.   Ako se najboljim dostupnim znanstvenim savjetima preporučuje izmjena popisa područja navedenog u Prilogu II., Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 29. ove Uredbe i na temelju postupka utvrđenog u članku 11. stavcima 2. i 3. Uredbe (EU) br. 1380/2013 radi izmjene Priloga II. na odgovarajući način. Pri donošenju takvih izmjena Komisija posvećuje posebnu pozornost ublažavanju štetnih učinaka premještanja ribolovne aktivnosti na druga osjetljiva područja.

3.   Ako se staništa iz stavka 1. ili druga osjetljiva staništa, uključujući osjetljive morske ekosustave, nalaze u vodama pod suverenitetom ili jurisdikcijom države članice, ta država članica može uspostaviti zabranjena područja ili druge mjere očuvanja radi zaštite takvih staništa, na temelju postupka utvrđenog u članku 11. Uredbe (EU) br. 1380/2013. Takve mjere moraju biti u skladu s ciljevima iz članka 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013 i moraju biti barem jednako stroge kao mjere na temelju prava Unije.

4.   Mjere donesene na temelju stavaka 2. i 3. ovog članka usmjerene su na ostvarivanje ciljane vrijednosti utvrđene u članku 4. stavku 1. točki (c).

ODJELJAK 4.

Minimalne referentne veličine za očuvanje

Članak 13.

Minimalne referentne veličine za očuvanje

1.   Minimalne referentne veličine za očuvanje morskih vrsta navedene u dijelu A priloga od V. do X. ove Uredbe primjenjuju se u svrhu:

(a)

osiguravanja zaštite nedoraslih morskih vrsta na temelju članka 15. stavka 11. i 12. Uredbe (EU) br. 1380/2013;

(b)

uspostave područja za oporavak ribljih stokova na temelju članka 8. Uredbe (EU) br. 1380/2013;

(c)

određivanja minimalnih tržišnih veličina na temelju članka 47. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1379/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (28).

2.   Veličina morskih vrsta mjeri se u skladu s Prilogom IV.

3.   Ako je predviđeno više metoda mjerenja veličine morskih vrsta, primjerak se ne smatra manjim od minimalne referentne veličine za očuvanje ako je njegova veličina izmjerena bilo kojom od tih metoda jednaka minimalnoj referentnoj veličini za očuvanje ili veća od nje.

4.   Jastozi, škampi, školjke i puževi koji pripadaju onim vrstama za koje je u prilozima V., VI. ili VII. utvrđena minimalna referentna veličina za očuvanje smiju se zadržati na plovilu i iskrcati samo ako su cijeli.

ODJELJAK 5.

Mjere za smanjenje količine odbačenog ulova

Članak 14.

Pilot-projekti za izbjegavanje neželjenog ulova

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 14. Uredbe (EU) br. 1380/2013, države članice mogu provoditi pilot-projekte s ciljem istraživanja metoda za izbjegavanje, svođenje na najmanju moguću mjeru i uklanjanje neželjenog ulova. U tim pilot-projektima uzimaju se u obzir mišljenja odgovarajućih savjetodavnih vijeća te se oni temelje se na najboljim dostupnim znanstvenim savjetima.

2.   Ako rezultati tih pilot-studija ili drugih znanstvenih savjeta upućuju na to da je neželjeni ulov znatan, dotične države članice nastoje uvesti tehničke mjere za smanjenje tog neželjenog ulova u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

POGLAVLJE III.

REGIONALIZACIJA

Članak 15.

Regionalne tehničke mjere

1.   Tehničke mjere uvedene na regionalnoj razini navedene su u sljedećim prilozima:

(a)

u Prilogu V. za Sjeverno more;

(b)

u Prilogu VI. za sjeverozapadne vode;

(c)

u Prilogu VII. za jugozapadne vode;

(d)

u Prilogu VIII. za Baltičko more;

(e)

u Prilogu IX. za Sredozemno more;

(f)

u Prilogu X. za Crno more;

(g)

u Prilogu XI. za vode Unije u Indijskom oceanu i u zapadnom Atlantiku;

(h)

u Prilogu XIII. za osjetljive vrste.

2.   Kako bi se uzele u obzir regionalne posebnosti relevantnog ribolova, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 29. ove Uredbe i člankom 18. Uredbe (EU) br. 1380/2013 radi izmjena, dopuna, stavljanja izvan snage ili odstupanja od tehničkih mjera utvrđenih u prilozima iz stavka 1. ovog članka, među ostalim pri provedbi obveze iskrcavanja u kontekstu članka 15. stavaka 5. i 6. Uredbe (EU) br. 1380/2013. Komisija donosi takve delegirane akte na osnovi zajedničke preporuke podnesene u skladu s člankom 18. Uredbe (EU) br. 1380/2013 i u skladu s odgovarajućim člancima poglavlja III. ove Uredbe.

3.   Za potrebe donošenja takvih delegiranih akata države članice koje imaju izravan upravljački interes mogu podnijeti zajedničke preporuke u skladu s člankom 18. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013 prvi put najkasnije 24 mjeseca i potom 18 mjeseci nakon svakog podnošenja izvješća iz članka 31. stavka 1. ove Uredbe. Mogu podnijeti takve preporuke i kada smatraju da je to potrebno.

4.   Tehničke mjere donesene na temelju stavka 2. ovog članka:

(a)

usmjerene su na ostvarivanje ciljeva i ciljanih vrijednosti utvrđenih u člancima 3. i 4. ove Uredbe;

(b)

usmjerene su na ostvarivanje ciljeva i usklađivanje s uvjetima utvrđenima u drugim relevantnim aktima Unije donesenima u području ZRP-a, osobito višegodišnjim planovima iz članaka 9. i 10. Uredbe (EU) br. 1380/2013;

(c)

rukovode se načelima dobrog upravljanja utvrđenima u članku 3. Uredbe (EU) br. 1380/2013;

(d)

omogućuju najmanje takve koristi za očuvanje morskih bioloških resursa koje su barem jednake mjerama iz stavka 1., posebno u odnosu na način iskorištavanja i razinu zaštite koja se pruža osjetljivim vrstama i staništima. Uzima se u obzir i potencijalni učinak ribolovnih aktivnosti na morski ekosustav.

5.   Primjena uvjeta koji se odnose na specifikacije veličina oka mrežnog tega utvrđenih u članku 27. i u dijelu B priloga od V. do XI. ne smije dovesti do narušavanja standarda selektivnosti, a posebno u odnosu na povećanje ulova nedoraslih vrsta koje postoji na dan 14. kolovoza 2019., te se njome moraju nastojati ostvariti ciljevi i ciljane vrijednosti utvrđene u člancima 3. i 4.

6.   U zajedničkim preporukama podnesenima u svrhu donošenja mjera iz stavka 2. države članice pružaju znanstvene dokaze kojima se podupire donošenje tih mjera.

7.   Komisija može od STECF-a zatražiti procjenu zajedničkih preporuka iz stavka 2.

Članak 16.

Selektivnost ribolovnih alata s obzirom na vrstu i veličinu

U zajedničkoj preporuci podnesenoj u svrhu donošenja mjera iz članka 15. stavka 2. u vezi s karakteristikama ribolovnog alata koje se odnose na selekciju veličine i vrste pružaju se znanstveni dokazi kojima se pokazuje da iz tih mjera proizlaze karakteristike selektivnosti za određene vrste ili kombinaciju vrsta koje su barem jednake karakteristikama selektivnosti ribolovnog alata utvrđenima u dijelu B priloga od V. do X. i u dijelu A priloga XI.

Članak 17.

Zabranjena ili ograničena područja radi zaštite agregacija nedoraslih riba i riba u mrijestu

U zajedničku preporuku podnesenu u svrhu donošenja mjera iz članka 15. stavka 2. u vezi s dijelom C priloga od V. do VIII. i X. i dijelom B Priloga XI. ili radi uspostave novih zabranjenih ili ograničenih područja uključeni su sljedeći elementi u vezi s takvim zabranjenim ili ograničenim područjima:

(a)

cilj zabrane ribolova;

(b)

zemljopisni opseg i trajanje zabrane ribolova;

(c)

ograničenja određenih ribolovnih alata; i

(d)

mehanizmi za kontrolu i praćenje.

Članak 18.

Minimalne referentne veličine za očuvanje

Zajedničkom preporukom podnesenom u svrhu donošenja mjera iz članka 15. stavka 2. u vezi s dijelom A priloga od V. do X. poštuje se cilj osiguranja zaštite nedoraslih morskih vrsta.

Članak 19.

Zabrana ribolova u stvarnom vremenu i odredbe o promjeni mjesta ribolova

1.   U zajedničku preporuku podnesenu u svrhu donošenja mjera iz članka 15. stavka 2. u vezi s uvođenjem zabrane ribolova s ciljem osiguranja zaštite osjetljivih vrsta ili agregacija nedorasle ribe, ribe u mrijestu ili vrsta školjaka, uključeni su sljedeći elementi:

(a)

zemljopisni opseg i trajanje zabrane ribolova;

(b)

vrste i razine praga koji dovode do zabrane ribolova;

(c)

uporaba vrlo selektivnih ribolovnih alata kako bi se odobrio pristup inače zabranjenim područjima; i

(d)

mehanizmi za kontrolu i praćenje.

2.   U zajedničku preporuku podnesenu u svrhu donošenja mjera iz članka 15. stavka 2. u vezi s odredbama o izmjeni mjesta ribolova uključeni su:

(a)

vrste i razine praga koji dovode do obveze promjene mjesta ribolova;

(b)

udaljenost na koju se plovilo mora udaljiti od svojeg prethodnog ribolovnog položaja.

Članak 20.

Inovativni ribolovi alat

1.   Zajednička preporuka podnesena u svrhu donošenja mjera iz članka 15. stavka 2. u vezi s uporabom inovativnog ribolovnog alat unutar određenog morskog bazena sadržava procjenu mogućih učinaka uporabe takvog ribolovnog alata na ciljane vrste i na osjetljive vrste i staništa. Dotične države članice prikupljaju odgovarajuće podatke potrebne za takvu procjenu.

2.   Uporaba inovativnog ribolovnog alata ne dopušta se ako procjene iz stavka 1. ukazuju na to da će njegova uporaba dovesti do znatnih negativnih učinaka na osjetljiva staništa i neciljane vrste.

Članak 21.

Mjere očuvanja prirode

Zajedničkom preporukom podnesenom u svrhu donošenja mjera iz članka 15. stavka 2. u vezi sa zaštitom osjetljivih vrsta i staništa može se posebno:

(a)

izraditi popis osjetljivih vrsta i staništa koji su najugroženiji ribolovnim aktivnostima unutar odgovarajuće regije na temelju najboljih dostupnih znanstvenih savjeta;

(b)

predvidjeti primjena mjera koje se primjenjuju dodatno uz mjere iz Priloga XIII. ili koje se primjenjuju kao alternativa mjerama iz Priloga XIII. kako bi se slučajni ulov vrsta iz članka 11. sveo na najmanju moguću mjeru;

(c)

dostaviti informacije o učinkovitosti postojećih mjera ublažavanja i mehanizama za praćenje;

(d)

predvidjeti mjere kojima bi se učinak ribolovnih alata na osjetljiva staništa sveo na najmanju moguću mjeru;

(e)

predvidjeti ograničenja u vezi s uporabom određenog ribolovnog alata ili uvesti potpuna zabrana uporabe određenog ribolovnog alata unutar onog područja na kojem je takav ribolovni alat prijetnja stanju očuvanosti vrsta na tom području, kako je navedeno u člancima 10. i 11., ili drugim osjetljivim staništima.

Članak 22.

Regionalne mjere u okviru privremenih planova za odbačeni ulov

1.   Kada države članice podnose zajedničke preporuke radi uvođenja tehničkih mjera u privremenim planovima za odbačeni ulov iz članka 15. stavka 6. Uredbe (EU) br. 1380/2013 te preporuke mogu sadržavati, između ostalog, sljedeće elemente:

(a)

specifikacije ribolovnog alata i pravila kojima se uređuje njegova uporaba;

(b)

specifikacije preinaka ribolovnog alata ili uporabu selektivnih uređaja radi poboljšanja selektivnosti s obzirom na veličinu ili vrstu;

(c)

ograničenja ili zabrane uporabe određenog ribolovnog alata i ribolovnih aktivnosti na određenim područjima ili tijekom određenih razdoblja;

(d)

minimalne referentne veličine za očuvanje;

(e)

odstupanja donesena na temelju članka 15. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

2.   Mjere iz stavka 1. ovog članka usmjerene su na ostvarivanje ciljeva utvrđenih u članku 3., a posebno na zaštitu nedorasle ribe ili agregacija ribe u mrijestu ili vrsta školjaka.

Članak 23.

Pilot-projekti za potpuno dokumentiranje ulova i odbačenog ulova

1.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 29. ove Uredbe i člankom 18. Uredbe (EU) br. 1380/2013 kojima se dopunjuje ova Uredba utvrđivanjem pilot-projekata za izradu sustava potpunog dokumentiranja ulova i odbačenog ulova koji se temelji na mjerljivim ciljevima i ciljanim vrijednostima, za potrebe upravljanja ribarstvom na temelju rezultata.

2.   Pilot-projekti iz stavka 1. smiju odstupati od mjera iz dijela B priloga od V. do XI. za određeno područje i najdulje godinu dana, pod uvjetom da se može dokazati da se takvim pilot-projektima doprinosi ostvarivanju ciljeva i ciljanih vrijednosti iz članaka 3. i 4., te da su posebno usmjereni na poboljšanje selektivnosti dotičnog ribolovnog alata ili dotične prakse ili da na drugi način smanjuju njihov učinak na okoliš. To jednogodišnje razdoblje može se pod istim uvjetima produljiti za još godinu dana. Ograničeno je na najviše 5 % plovila koja se bave konkretnom ribolovnom aktivnošću po državi članici.

3.   Kada države članice podnose zajedničke preporuke za utvrđivanje pilot-projekata iz stavka 1., pružaju znanstvene dokaze kojima se podupire njihovo donošenje. STEFC ocjenjuje te zajedničke preporuke i objavljuje tu procjenu. U roku od šest mjeseci od zaključenja projekta države članice dostavljaju Komisiji izvješće u kojem se navode rezultati, uključujući detaljnu procjenu promjena selektivnosti i drugih učinaka na okoliš.

4.   STECF ocjenjuje izvješće iz stavka 3. U slučaju pozitivne procjene doprinosa novog ribolovnog alata ili prakse cilju iz stavka 2. Komisija može podnijeti prijedlog u skladu s UFEU-om kako bi se omogućila opća uporaba tog ribolovnog alata ili te prakse. Ocjena STECF-a objavljuje se.

5.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 29. kojima se dopunjuje ova Uredba utvrđivanjem tehničkih specifikacija sustava za potpuno dokumentiranje ulova i odbačenog ulova iz stavka 1. ovog članka.

Članak 24.

Provedbeni akti

1.   Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuje sljedeće:

(a)

specifikacije selektivnih uređaja pričvršćenih na ribolovne alate iz dijela B priloga od V. do IX.;

(b)

detaljna pravila o specifikacijama ribolovnih alata opisanih u dijelu D Priloga V. koja se odnose na ograničenja konstrukcije ribolovnih alata i mjere kontrole i praćenja koje treba donijeti država članica zastave;

(c)

detaljna pravila o mjerama kontrole i praćenja koje treba donijeti država članica zastave pri uporabi ribolovnog alata iz točke 6. dijela C Priloga V., točke 9. dijela C Priloga VI. i točke 4. dijela C Priloga VII.;

(d)

detaljna pravila o mjerama kontrole i praćenja koja treba donijeti za zabranjena ili ograničena područja iz točke 2. dijela C Priloga V. te točaka 6. i 7. dijela C Priloga VI.;

(e)

detaljna pravila o karakteristikama signala i primjeni akustičkih uređaja za odvraćanje iz Dijela A Priloga XIII.;

(f)

detaljna pravila o obliku i uporabi konopa za zastrašivanje ptica i konopa s utezima iz Dijela B Priloga XIII;

(g)

detaljna pravila o specifikacijama za uređaj kojim se kornjačama omogućuje izlazak iz mreže iz dijela C Priloga XIII.

2.   Provedbeni akti iz stavka 1. donose se u skladu s člankom 30. stavkom 2.

POGLAVLJE IV.

ZNANSTVENA ISTRAŽIVANJA, NEPOSREDNO PORIBLJAVANJE I PREMJEŠTANJE

Članak 25.

Znanstvena istraživanja

1.   Tehničke mjere predviđene u ovoj Uredbi ne primjenjuju se na ribolovne operacije koje se provode u svrhu znanstvenih istraživanja, pod sljedećim uvjetima:

(a)

ribolovne operacije obavljaju se uz dozvolu i pod nadzorom države članice zastave;

(b)

Komisija i država članica koja ima suverenitet ili jurisdikciju nad vodama u kojima se obavljaju ribolovne operacije („obalna država članica”) najmanje dva tjedna unaprijed dobivaju obavijest o namjeri obavljanja takvih ribolovnih operacija uz navođenje plovila koja u njima sudjeluju i znanstvenih istraživanja koja će se poduzeti;

(c)

plovilo ili plovila koja obavljaju ribolovne operacije imaju važeće odobrenje za ribolov u skladu s člankom 7. Uredbe (EZ) br. 1224/2009;

(d)

ako obalna država članica to zatraži od države članice zastave, zapovjednik plovila dužan je na plovilo primiti promatrača iz obalne države članice tijekom ribolovnih operacija osim ako je to nemoguće zbog sigurnosnih razloga;

(e)

ribolovne operacije koje se provode plovilima za komercijalnu uporabu u svrhu znanstvenih istraživanja moraju biti vremenski ograničene. Ako ribolovne operacije koje se provode plovilima za komercijalnu uporabu za određeno istraživanje uključuju više od šest plovila za komercijalnu uporabu, država članica zastave najmanje tri mjeseca unaprijed o tome obavješćuje Komisiju i, prema potrebi, traži savjet STECF-a kako bi potvrdio da je ta razina sudjelovanja iz znanstvenih razloga opravdana; ako se razina sudjelovanja prema savjetu STECF-a ne smatra opravdanom, dotična država članica na odgovarajući način mijenja uvjete znanstvenog istraživanja;

(f)

u slučaju povlačne mreže (koće) s električnim impulsima, plovila koja provode znanstvena istraživanja moraju poštovati određeni znanstveni protokol kao dio plana znanstvenih istraživanja koji preispituje ili potvrđuje ICES ili STECF, kao i sustav za praćenje, kontrolu i evaluaciju.

2.   Morske vrste ulovljene za potrebe iz stavka 1. ovog članka smiju se prodati, pohraniti, izložiti ili ponuditi na prodaju, pod uvjetom da se oduzmu od kvota u skladu s člankom 33. stavkom 6. Uredbe (EZ) br. 1224/2009, ako je to primjenjivo, i:

(a)

da ispunjavaju minimalne referentne veličine za očuvanje navedene u prilozima od IV. do X. ovoj Uredbi; ili

(b)

da se prodaju u svrhe koje nisu izravna ljudska konzumacija.

Članak 26.

Neposredno poribljavanje i premještanje

1.   Tehničke mjere predviđene u ovoj Uredbi ne primjenjuju se na ribolovne operacije koje se obavljaju isključivo u svrhu neposrednog poribljavanja ili premještanja morskih vrsta, pod uvjetom da se te operacije obavljaju uz dozvolu i pod nadzorom države članice ili država članica koje imaju izravan upravljački interes.

2.   Ako se neposredno poribljavanje ili premještanje obavlja u vodama druge države članice ili drugih država članica, Komisiju i sve te države članice obavješćuje se o namjeri obavljanja takvih ribolovnih operacija najmanje 20 kalendarskih dana unaprijed.

POGLAVLJE V.

UVJETI POVEZANI SA SPECIFIKACIJAMA VELIČINE OKA MREŽNOG TEGA

Članak 27.

Uvjeti povezani sa specifikacijama veličine oka mrežnog tega

1.   Postoci ulova iz priloga od V. do VIII. znače maksimalan postotak vrsta koji je dopušten kako bi se ispunio uvjet za specifične veličine oka mrežnog tega utvrđene u tim prilozima. Takvim se postocima ne dovodi u pitanje obveza iskrcavanja ulova iz članka 15. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

2.   Postoci ulova izračunavaju se kao udio u živoj masi svih morskih bioloških resursa iskrcanih nakon svakog izlaska u ribolov.

3.   Postoci ulova iz stavka 2. mogu se izračunati na osnovi jednog ili više reprezentativnih uzoraka.

4.   Za potrebe ovog članka ekvivalent mase cijelih škampa dobije se tako da se težina repova škampa pomnoži s tri.

5.   Države članice mogu izdati odobrenja za ribolov u skladu s člankom 7. Uredbe (EZ) br. 1224/2009 za plovila koja plove pod njihovom zastavom kada obavljaju ribolovne aktivnosti koristeći se specifičnim veličinama oka mrežnog tega predviđenima u prilozima od V. do XI. Takva odobrenja mogu se suspendirati ili povući ako se utvrdi da pojedino plovilo ne poštuje utvrđene postotke ulova predviđene u prilozima od V. do VIII.

6.   Ovim člankom ne dovodi se u pitanje Uredba (EZ) br. 1224/2009.

7.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata na temelju članka 15. i u skladu s člankom 29. kako bi dodatno definirala pojam „neposredni ribolov” za relevantne vrste iz dijela B priloga od V. do X. i dijela A Priloga XI. U tu svrhu države članice koje imaju izravni upravljački interes u dotičnom ribolovu podnose eventualne zajedničke preporuke prvi put najkasnije 15. kolovoza 2020.

POGLAVLJE VI.

TEHNIČKE MJERE NA REGULATORNOM PODRUČJU NEAFC-a

Članak 28.

Tehničke mjere na regulatornom području NEAFC-a

Tehničke mjere koje su primjenjive na regulatorom području NEAFC-a utvrđene su u Prilogu XII.

POGLAVLJE VII.

POSTUPOVNE ODREDBE

Članak 29.

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 2. stavka 2., članka 8. stavka 3., članka 10. stavka 4., članka 12. stavka 2., članka 15. stavka 2., članka 23. stavaka 1. i 5., članka 27. stavka 7. i članka 31. stavka 4. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina, počevši od 14. kolovoza 2019. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 2. stavka 2., članka 8. stavka 3., članka 10. stavka 4., članka 12. stavka 2., članka 15. stavka 2., članka 23. stavaka 1. i 5., članka 27. stavka 7. i članka 31. stavka 4. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.   Delegirani akt donesen na temelju članka 2. stavka 2., članka 8. stavka 3., članka 10. stavka 4., članka 12. stavka 2., članka 15. stavka 2., članka 23. stavaka 1. i 5., članka 27. stavka 7. i članka 31. stavka 4. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 30.

Postupak odbora

1.   Komisiji pomaže Odbor za ribarstvo i akvakulturu osnovan člankom 47. Uredbe (EU) br. 1380/2013. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.   Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

POGLAVLJE VIII.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 31.

Preispitivanje i izvješćivanje

1.   Do 31. prosinca 2020. i svake treće godine nakon toga Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o provedbi ove Uredbe na temelju informacija koje su dostavile države članice i odgovarajuća savjetodavna vijeća i nakon evaluacije koju je proveo STECF. U tom se izvješću procjenjuje u kojoj su mjeri tehničke mjere, i na regionalnoj razni i na razini Unije, doprinijele ostvarivanju ciljeva utvrđenih u članku 3. i postizanju ciljanih vrijednosti utvrđenih u članku 4. U izvješću se upućuje i na savjet ICES-a o napretku koji je ostvaren u pogledu inovativnih ribolovnih alata ili učinku tih ribolovnih alata. U izvješću se donose zaključci o koristima za morske ekosustave, osjetljiva staništa i selektivnost te o negativnim učincima na njih.

2.   Izvješće iz stavka 1. ovog članka sadržava, između ostalog, procjenu doprinosa tehničkih mjera optimizaciji načinâ iskorištavanja, kako je predviđeno u članku 3. stavku 2. točki (a). U tu svrhu izvješće može uključivati, između ostalog, kao pokazatelj uspješnosti selektivnosti za stokove koji čine ključne pokazatelje za vrste navedene u Prilogu XIV. duljinu optimalne selektivnosti (Lopt) u usporedbi s prosječnom duljinom ulovljene ribe za svaku obuhvaćenu godinu.

3.   Na temelju tog izvješća, ako na regionalnoj razini postoje dokazi da ciljevi i ciljane vrijednosti nisu ispunjeni, države članice u toj regiji, u roku od 12 mjeseci nakon podnošenja izvješća iz stavka 1., podnose plan kojim se utvrđuju mjere koje treba poduzeti kako bi se doprinijelo ostvarivanju tih ciljeva i ciljanih vrijednosti.

4.   Na temelju tog izvješća Komisija također može Europskom parlamentu i Vijeću predložiti sve potrebne izmjene ove Uredbe. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata na temelju članka 15. i u skladu s člankom 29. radi izmjene popisa vrsta navedenog u Prilogu XIV.

Članak 32.

Izmjene Uredbe (EZ) br. 1967/2006

Uredba (EZ) br. 1967/2006 mijenja se kako slijedi:

(a)

članci 3., od 8. do 12., 14., 15., 16. i 25. brišu se;

(b)

prilozi II., III. i IV. brišu se.

Upućivanja na izbrisane članke i priloge smatraju se upućivanjima na odgovarajuće odredbe ove Uredbe.

Članak 33.

Izmjene Uredbe (EZ) br. 1224/2009

U poglavlju IV. Uredbe (EZ) br. 1224/2009, glava IV. mijenja se kako slijedi:

(a)

odjeljak 3. briše se;

(b)

dodaje se sljedeći odjeljak 4:

Odjeljak 4.

Prerada na plovilu i ribolov pelagijskih vrsta

Članak 54.a

Prerada na plovilu

1.   Na ribarskom plovilu zabranjuje se obavljanje svake fizičke ili kemijske prerade ribe za proizvodnju ribljeg brašna, ribljeg ulja ili sličnih proizvoda ili prekrcavanje ulova ribe u te svrhe.

2.   Stavak 1. ne primjenjuje se na:

(a)

preradu ili prekrcaj iznutrica; ili

(b)

proizvodnju surimija na ribarskom plovilu.

Članak 54.b

Ograničenja u odnosu na postupanje s ulovom i istovar na plovilima za pelagijski ribolov

1.   Najveći razmak između prečaka u separatoru vode na plovilima za pelagijski ribolov koja love skušu, haringu i šaruna i obavljaju ribolov na području primjene Konvencije NEAFC-a, kako je utvrđeno u članku 3. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1236/2010, iznosi 10 mm.

Prečke su zavarene. Ako se umjesto prečaka u separatoru vode koriste kružni otvori, najveći promjer otvora ne prelazi 10 mm. Otvori u žlijebu ispred separatora vode imaju promjer od najviše 15 mm.

2.   Plovilima za pelagijski ribolov koja obavljaju ribolov na području primjene Konvencije NEAFC-a, zabranjeno je iskrcavanje ribe ispod vodene linije od međuspremnika ili rashladnih spremnika s morskom vodom.

3.   Zapovjednik plovila nadležnim ribarstvenim tijelima države članice zastave dostavlja planove koje su ovjerila nadležna tijela države članice zastave, zajedno sa svim pripadajućim izmjenama, a koji se odnose na postupanje s ulovom i iskrcajne mogućnosti plovila za pelagijski ribolov koja love skušu, haringu i šaruna na području primjene Konvencije NEAFC-a. Nadležna tijela države članice zastave plovila provode periodične provjere točnosti dostavljenih planova. Preslike planova stalno se čuvaju na plovilu.

Članak 54.c

Ograničenja uporabe opreme za automatsko sortiranje

1.   Zabranjeno je držati ili upotrebljavati na ribarskom plovilu opremu kojom se haringu ili skušu ili šaruna može automatski sortirati po veličini ili spolu.

2.   Međutim, držanje i uporaba takve opreme dopušta se uz sljedeće uvjete:

(a)

na plovilu se istodobno ne drži niti rabi povlačni ribolovni alat s veličinom oka mrežnog tega manjom od 70 mm ili jedna ili više okružujućih mreža plivarica ili sličan ribolovni alat; ili

(b)

sav ulov koji se može zakonito zadržati na plovilu:

i.

pohranjen je u smrznutom stanju;

ii.

sortirana riba zamrznuta je odmah nakon sortiranja te nijedna sortirana riba nije vraćena u more; i

iii.

oprema je ugrađena i smještena na plovilu tako da se omogući neposredno zamrzavanje i ne dopusti vraćanje morskih vrsta u more.

3.   Odstupajući od stavaka 1. i 2. ovog članka, sva plovila s odobrenjem za ribolov u Baltičkome moru, Malom i Velikom Beltu i Øresundu mogu imati opremu za automatsko sortiranje u Kattegatu, pod uvjetom da je odobrenje za ribolov izdano u skladu s člankom 7. U odobrenju za ribolov utvrđuju se vrste, područja, razdoblja i svi drugi propisani uvjeti koji se primjenjuju na uporabu i držanje opreme za sortiranje na plovilu.

4.   Ovaj članak ne primjenjuje se u Baltičkome moru.”.

Članak 34.

Izmjena Uredbe (EU) br. 1380/2013

U članku 15. Uredbe (EU) br. 1380/2013, stavak 12. zamjenjuje se sljedećim:

„12.   Za vrste koje ne podliježu obvezi iskrcavanja kako je određeno u stavku 1. ulov vrsta manjih od minimalne referentne veličine za očuvanje ne zadržava se na plovilu već se odmah vraća u more, osim ako se rabi kao živi mamac.”.

Članak 35.

Izmjena Uredbe (EU) 2016/1139

U Uredbi (EU) 2016/1139, članak 8. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 1., uvodni dio zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 16. ove Uredbe i člankom 18. Uredbe (EU) br. 1380/2013 u vezi sa sljedećim tehničkim mjerama ako one nisu obuhvaćene Uredbom (EU) 2019/1241 Europskog parlamenta i Vijeća (*1):

(*1)  Uredba (EU) 2019/1241 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o očuvanju ribolovnih resursa i zaštiti morskih ekosustava putem tehničkih mjera, o izmjeni uredbi Vijeća (EZ) br. 1967/2006, (EZ) br. 1224/2009 i uredbi (EU) br. 1380/2013, (EU) 2016/1139, (EU) 2018/973, (EU) 2019/472 i (EU) 2019/1022 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 894/97, (EZ) br. 850/98, (EZ) br. 2549/2000, (EZ) br. 254/2002, (EZ) br. 812/2004 i (EZ) br. 2187/2005 (SL L 198, 25.7.2019, str. 105).”"

(b)

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Mjerama iz stavka 1. ovog članka doprinosi se ostvarivanju ciljeva iz članka 3. ove Uredbe i u skladu su s člankom 15. stavkom 4. Uredbe (EU) 2019/1241.”.

Članak 36.

Izmjena Uredbe (EU) 2018/973

U Uredbi (EU) 2018/973, članak 9. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 1., uvodni dio zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 16. ove Uredbe i člankom 18. Uredbe (EU) br. 1380/2013 radi dopune ove Uredbe u vezi sa sljedećim tehničkim mjerama ako one nisu obuhvaćene Uredbom (EU) 2019/1241 Europskog parlamenta i Vijeća (*2):

(*2)  Uredba (EU) 2019/1241 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o očuvanju ribolovnih resursa i zaštiti morskih ekosustava putem tehničkih mjera, o izmjeni uredbi Vijeća (EZ) br. 1967/2006, (EZ) br. 1224/2009 i uredbi (EU) br. 1380/2013, (EU) 2016/1139, (EU) 2018/973, (EU) 2019/472 i (EU) 2019/1022 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 894/97, (EZ) br. 850/98, (EZ) br. 2549/2000, (EZ) br. 254/2002, (EZ) br. 812/2004 i (EZ) br. 2187/2005 (SL L 198, 25.7.2019, str. 105.).”;"

(b)

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Mjere iz stavka 1. ovog članka pridonose ostvarivanju ciljeva iz članka 3. ove Uredbe i u skladu su s člankom 15. stavkom 4. Uredbe (EU) 2019/1241.”.

Članak 37.

Izmjena Uredbe (EU) 2019/472

U Uredbi (EU) 2019/472, članak 9. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 1. uvodni dio zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 18. ove Uredbe i člankom 18. Uredbe (EU) br. 1380/2013 radi dopune ove Uredbe u vezi sa sljedećim tehničkim mjerama ako one nisu obuhvaćene Uredbom (EU) 2019/1241 Europskog parlamenta i Vijeća (*3):

(*3)  Uredba (EU) 2019/1241 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o očuvanju ribolovnih resursa i zaštiti morskih ekosustava putem tehničkih mjera, o izmjeni uredbi Vijeća (EZ) br. 1967/2006, (EZ) br. 1224/2009 i uredbi (EU) br. 1380/2013, (EU) 2016/1139, (EU) 2018/973, (EU) 2019/472 i (EU) 2019/1022 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 894/97, (EZ) br. 850/98, (EZ) br. 2549/2000, (EZ) br. 254/2002, (EZ) br. 812/2004 i (EZ) br. 2187/2005 (SL L 198, 25.7.2019, str. 105.).”;"

(b)

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Mjere iz stavka 1. ovog članka pridonose postizanju ciljeva iz članka 3. ove Uredbe i u skladu su s člankom 15. stavkom 4. Uredbe (EU) 2019/1241.”.

Članak 38.

Izmjena Uredbe (EU) 2019/1022

U Uredbi (EU) 2019/1022, članak 13. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 1. uvodni dio zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 18. ove Uredbe i člankom 18. Uredbe (EU) br. 1380/2013 radi dopune ove Uredbe u vezi sa sljedećim tehničkim mjerama ako one nisu obuhvaćene Uredbom (EU) 2019/1241 Europskog parlamenta i Vijeća (*4):

(*4)  Uredba (EU) 2019/1241 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o očuvanju ribolovnih resursa i zaštiti morskih ekosustava putem tehničkih mjera, o izmjeni uredbi Vijeća (EZ) br. 1967/2006, (EZ) br. 1224/2009 i uredbi (EU) br. 1380/2013, (EU) 2016/1139, (EU) 2018/973, (EU) 2019/472 i (EU) 2019/1022 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 894/97, (EZ) br. 850/98, (EZ) br. 2549/2000, (EZ) br. 254/2002, (EZ) br. 812/2004 i (EZ) br. 2187/2005 (SL L 198, 25.7.2019, str. 105.).”;"

(b)

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Mjere iz stavka 1. ovog članka pridonose ostvarivanju ciljeva iz članka 3. ove Uredbe i u skladu su s člankom 15. stavkom 4. Uredbe (EU) 2019/1241”.

Članak 39.

Stavljanja izvan snage

Uredbe (EZ) br. 894/97, (EZ) br. 850/98, (EZ) br. 2549/2000, (EZ) br. 254/2002, (EZ) br. 812/2004 i (EZ) br. 2187/2005 stavljaju se izvan snage.

Upućivanja na uredbe stavljene izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu.

Članak 40.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 20. lipnja 2019.

Za Europski parlament

Predsjednik

A. TAJANI

Za Vijeće

Predsjednik

G. CIAMBA


(1)  SL C 389, 21.10.2016., str. 67.

(2)  SL C 185, 9.6.2017., str. 82.

(3)  Stajalište Europskog parlamenta od 16. travnja 2019. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 13. lipnja 2019.

(4)  Uredba (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ (SL L 354, 28.12.2013., str. 22.).

(5)  Direktiva 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji) (SL L 164, 25.6.2008., str. 19.).

(6)  Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.).

(7)  Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (SL L 20, 26.1.2010., str. 7.).

(8)  Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).

(9)  SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(10)  Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(11)  Uredba Vijeća (EZ) br. 894/97 od 29. travnja 1997. o utvrđivanju određenih tehničkih mjera za očuvanje ribolovnih resursa (SL L 132, 23.5.1997., str. 1.).

(12)  Uredba Vijeća (EZ) br. 850/98 od 30. ožujka 1998. o očuvanju ribolovnih resursa putem tehničkih mjera za zaštitu nedoraslih morskih organizama (SL L 125, 27.4.1998., str. 1.).

(13)  Uredba Vijeća (EZ) br. 2549/2000 od 17. studenoga 2000. o utvrđivanju dodatnih tehničkih mjera za obnavljanje stoka bakalara u Irskom moru (područje ICES-a VII.a) (SL L 292, 21.11.2000., str. 5.).

(14)  Uredba Vijeća (EZ) br. 254/2002 od 12. veljače 2002. o uvođenju mjera koje se primjenjuju tijekom 2002. radi oporavka stoka bakalara u Irskome moru (zona ICES-a VII.a) (SL L 41, 13.2.2002., str. 1.).

(15)  Uredba Vijeća (EZ) br. 812/2004 od 26. travnja 2004. o utvrđivanju mjera koje se odnose na slučajni ulov kitova i dupina pri ribolovu i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 88/98 (EZ) (SL L 150, 30.4.2004., str. 12.).

(16)  Uredba Vijeća (EZ) br. 2187/2005 od 21. prosinca 2005. o tehničkim mjerama za očuvanje ribolovnih resursa u vodama Baltičkog mora, Malog i Velikog Belta i Øresunda, o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1434/98 i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 88/98 (SL L 349, 31.12.2005., str. 1.).

(17)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1967/2006 od 21. prosinca 2006. o mjerama upravljanja za održivo iskorištavanje ribolovnih resursa u Sredozemnom moru, o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 2847/93 te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1626/94 (SL L 409, 30.12.2006., str. 11.).

(18)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1224/2009 od 20. studenoga 2009. o uspostavi sustava kontrole Unije za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike, o izmjeni uredbi (EZ) br. 847/96, (EZ) br. 2371/2002, (EZ) br. 811/2004, (EZ) br. 768/2005, (EZ) br. 2115/2005, (EZ) br. 2166/2005, (EZ) br. 388/2006, (EZ) br. 509/2007, (EZ) br. 676/2007, (EZ) br. 1098/2007, (EZ) br. 1300/2008, (EZ) br. 1342/2008 i o stavljanju izvan snage uredbi (EEZ) br. 2847/93, (EZ) br. 1627/94 i (EZ) br. 1966/2006 (SL L 343, 22.12.2009., str. 1.).

(19)  Uredba (EU) 2016/1139 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o utvrđivanju višegodišnjeg plana za stokove bakalara, haringe i papaline u Baltičkom moru i za ribarstvo koje iskorištava te stokove, o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 2187/2005 i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1098/2007 (SL L 191, 15.7.2016., str. 1.).

(20)  Uredba (EU) 2018/973 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2018. o utvrđivanju višegodišnjeg plana za pridnene stokove u Sjevernome moru i za ribarstvo kojim se iskorištavaju ti stokovi, utvrđivanju pojedinosti o provedbi obveze iskrcavanja u Sjevernome moru i o stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 676/2007 i (EZ) br. 1342/2008 (SL L 179, 16.7.2018., str. 1.).

(21)  Uredba (EU) 2019/472 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. ožujka 2019. o utvrđivanju višegodišnjeg plana za stokove ulovljene u zapadnim vodama i njima susjednim vodama i za ribarstvo koje iskorištava te stokove, o izmjeni uredaba (EU) 2016/1139 i (EU) 2018/973 i o stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EZ) br. 811/2004, (EZ) br. 2166/2005, (EZ) br. 388/2006, (EZ) br. 509/2007 i (EZ) br. 1300/2008 (SL L 83, 25.3.2019., str. 1.).

(22)  Uredba (EU) 2019/1022 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o uspostavi višegodišnjeg plana za ribarstvo koje iskorištava pridnene stokove u zapadnom Sredozemnome moru i izmjeni Uredbe (EU) br. 508/2014 (SL L 172, 26.6.2019., str. 1.).

(23)  Zone ICES-a (Međunarodno vijeće za istraživanje mora) zone su kako su definirane u Uredbi (EZ) br. 218/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o podnošenju statističkih podataka o nominalnom ulovu država članica koje obavljaju ribolov u sjeveroistočnom Atlantiku (SL L 87, 31.3.2009., str. 70.).

(24)  Zone CECAF-a (istočni srednji Atlantik ili veća ribolovna zona FAO-a 34) zone su kako su definirane u Uredbi (EZ) br. 216/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o podnošenju statističkih podataka o nominalnom ulovu država članica koje obavljaju ribolov u određenim područjima osim na području sjevernog Atlantika (SL L 87, 31.3.2009., str. 1.).

(25)  Uredba (EU) br. 1343/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o određenim odredbama za ribolov u području Sporazuma o GFCM-u (Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja) i o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006 o mjerama upravljanja za održivo iskorištavanje ribolovnih resursa u Sredozemnom moru (SL L 347, 30.12.2011., str. 44.).

(26)  Uredba (EU) br. 1236/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2010. o sustavu kontrole i izvršenja primjenjivom na području obuhvaćenom Konvencijom o budućoj multilateralnoj suradnji u ribarstvu sjeveroistočnog Atlantika i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 2791/1999 (SL L 348, 31.12.2010., str. 17.).

(27)  Uredba Vijeća (EZ) br. 734/2008 od 15. srpnja 2008. o zaštiti osjetljivih morskih ekosustava na otvorenome moru od štetnih utjecaja alata za pridneni ribolov (SL L 201, 30.7.2008., str. 8.).

(28)  Uredba (EU) br. 1379/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkom uređenju tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture, izmjeni Uredbi Vijeća (EZ) br. 1184/2006 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 104/2000 (SL L 354, 28.12.2013., str. 1.).


PRILOG I.

ZABRANJENE VRSTE

Vrste u odnosu na koje postoji zabrana ulova, zadržavanja na plovilu, prekrcavanja, iskrcavanja, pohrane, prodaje, izlaganja ili nuđenja na prodaju kako je navedeno u članku 10. stavku 2.:

(a)

sljedeće vrste iz porodice pilašica u svim vodama Unije:

i.

Anoxypristis cuspidata;

ii.

Pristis clavata;

iii.

Pristis pectinata;

iv.

Pristis pristis;

v.

Pristis zijsron;

(b)

psina golema (Cetorhinus maximus) i velika bijela psina (Carcharodon carcharias) u svim vodama;

(c)

glatki kostelj crnac (Etmopterus pusillus) u vodama Unije u zoni ICES-a 2.a i na potpodručju IV. te u vodama Unije na potpodručjima ICES-a 1., 5., 6., 7., 8., 12. i 14.;

(d)

grebenska manta (Manta alfredi) u svim vodama Unije;

(e)

divovska manta (Manta birostris) u svim vodama Unije;

(f)

sljedeće vrste raža roda Mobula u svim vodama Unije:

i.

golub uhan (Mobula mobular);

ii.

Mobula rochebrunei;

iii.

Mobula japanica;

iv.

Mobula thurstoni;

v.

Mobula eregoodootenkee;

vi.

Mobula munkiana;

vii.

Mobula tarapacana;

viii.

Mobula kuhlii;

ix.

Mobula hypostoma;

(g)

norveška raža (Raja (Dipturus) nidarosiensis) u vodama Unije u zonama ICES-a 6.a, 6.b, 7.a, 7.b, 7.c, 7.e, 7.f, 7.g, 7.h i 7.k;

(h)

raža balavica (Raja alba) u vodama Unije na potpodručjima ICES-a 6.–10.;

(i)

ražopsi (Rhinobatidae) u vodama Unije na potpodručjima ICES-a 1.–10. i 12.;

(j)

sklat sivac (Squatina squatina) u svim vodama Unije;

(k)

losos (Salmo salar) i morska pastrva (Salmo trutta) pri ribolovu svim povlačnim mrežama u vodama izvan granice od šest milja mjereno od polaznih crta država članica na potpodručjima ICES-a 1., 2. i 4.–10. (vode Unije);

(l)

nosata ozimica (Coregonus oxyrinchus) u zoni ICES-a 4.b (vode Unije);

(m)

jadranska jesetra (Acipenser naccarii) i atlantska jesetra (Acipenser sturio) u vodama Unije;

(n)

ženka jastoga (Palinurus spp.) i ženka hlapa (Homarus gammarus) u Sredozemnome moru osim ako se rabe u svrhe neposrednog poribljavanja ili premještanja;

(o)

prstac (Lithophaga lithophaga), plemenita periska (Pinna nobilis) i kamotočac (Pholas dactylus) u vodama Unije Sredozemnog mora;

(p)

igličasti ježinac (Centrostephanus longispinus).


PRILOG II.

ZABRANJENA PODRUČJA RADI ZAŠTITE OSJETLJIVIH STANIŠTA

Za potrebe članka 12., sljedeća ograničenja ribolovnih aktivnosti primjenjuju se na područjima omeđenima loksodromama koje uzastopno povezuju sljedeće koordinate, koje se mjere prema sustavu WGS84:

DIO A

Sjeverozapadne vode

1.

Zabranjuje se uporaba pridnenih povlačnih mreža (koća) ili sličnih povlačnih mreža, pridnenih mreža stajaćica, zaplećućih mreža ili trostrukih mreža stajaćica i stajaćih parangala na sljedećim područjima:

 

Belgica Mound Province:

51° 29,4′ S, 11° 51,6′ Z

51° 32,4′ S, 11° 41,4′ Z

51° 15,6′ S, 11° 33,0′ Z

51° 13,8′ S, 11° 44,4′ Z

51° 29,4′ S, 11° 51,6′ Z

 

Hovland Mound Province:

52° 16,2′ S, 13° 12,6′ Z

52° 24,0′ S, 12° 58,2′ Z

52° 16,8′ S, 12° 54,0′ Z

52° 16,8′ S, 12° 29,4′ Z

52° 04,2′ S, 12° 29,4′ Z

52° 04,2′ S, 12° 52,8′ Z

52° 09,0′ S, 12° 56,4′ Z

52° 09,0′ S, 13° 10,8′ Z

52° 16,2′ S, 13° 12,6′ Z

 

Porcupine Bank, sjeverozapadni dio, područje I.:

53° 30,6′ S, 14° 32,4′ Z

53° 35,4′ S, 14° 27,6′ Z

53° 40,8′ S, 14° 15,6′ Z

53° 34,2′ S, 14° 11,4′ Z

53° 31,8′ S, 14° 14,4′ Z

53° 24,0′ S, 14° 28,8′ Z

53° 30,6′ S, 14° 32,4′ Z

 

Porcupine Bank, sjeverozapadni dio, područje II.:

53° 43,2′ S, 14° 10,8′ Z

53° 51,6′ S, 13° 53,4′ Z

53° 45,6′ S, 13° 49,8′ Z

53° 36,6′ S, 14° 07,2′ Z

53° 43,2′ S, 14° 10,8′ Z

 

Porcupine Bank, jugozapadni dio:

51° 54,6′ S, 15° 07,2′ Z

51° 54,6′ S, 14° 55,2′ Z

51° 42,0′ S, 14° 55,2′ Z

51° 42,0′ S, 15° 10,2′ Z

51° 49,2′ S, 15° 06,0′ Z

51° 54,6′ S, 15° 07,2′ Z

2.

Sva plovila za pelagijski ribolov koja love na područjima opisanima u točki 1.:

nalaze se na popisu plovila s odobrenjem za ribolov i imaju odobrenje za ribolov u skladu s člankom 7. Uredbe (EZ) br. 1224/2009;

drže na plovilu isključivo ribolovne alate za ulov pelagijskih vrsta;

četiri sata unaprijed obavješćuju irski centar za praćenje ribarstva (FMC) o namjeri ulaska na područje zaštite osjetljivih dubokomorskih staništa, kako je utvrđeno u članku 4. točki 15. Uredbe (EZ) br. 1224/2009 te istodobno obavješćuju o količinama ribe zadržane na plovilu;

kad su prisutne na bilo kojem od područja iz točke 1. imaju operativan i potpuno funkcionalan siguran sustav za praćenje plovila (VMS), koji je u potpunosti u skladu s odgovarajućim propisima;

podnose VMS izvješća svakih sat vremena;

obavješćuju irski FMC o odlasku iz tog područja i istodobno obavješćuju o količinama ribe zadržane na plovilu i

imaju na plovilu povlačne mreže (koće) s veličinom oka mrežnog tega vreće (sake) od 16 do 79 mm.

3.

Zabranjuje se uporaba pridnenih povlačnih mreža (koća) ili sličnih povlačnih mreža na sljedećim područjima:

Darwinovi brežuljci

59° 54′ S, 6° 55′ Z

59° 47′ S, 6° 47′ Z

59° 37′ S, 6° 47′ Z

59° 37′ S, 7° 39′ Z

59° 45′ S, 7° 39′ Z

59° 54′ S, 7° 25′ Z

DIO B

Jugozapadne vode

1.   El Cachucho

1.1.

Zabranjuje se uporaba pridnenih povlačnih mreža (koća), pridnenih mreža stajaćica, zaplećućih mreža ili trostrukih mreža stajaćica i stajaćih parangala na sljedećim područjima:

44° 12′ S, 5° 16′ Z

44° 12′ S, 4° 26′ Z

43° 53′ S, 4° 26′ Z

43° 53′ S, 5° 16′ Z

44° 12′ S, 5° 16′ Z

1.2.

Plovila koja su obavljala usmjereni ribolov tabinje bjelice (Phycis blennoides) stajaćim parangalima 2006., 2007. i 2008. mogu nastaviti s ribolovom na području južno od 44° 00,00′ S pod uvjetom da imaju odobrenje za ribolov izdano u skladu s člankom 7. Uredbe (EZ) br. 1224/2009.

1.3.

Pri obavljanju ribolova na području opisanom u točki 1.1. sva plovila koja su dobila takvo odobrenje za ribolov, bez obzira na njihovu duljinu preko svega, moraju imati operativan i potpuno funkcionalan siguran VMS koji je u potpunosti u skladu s odgovarajućim pravilima.

2.   Madeira i Kanarski otoci

Zabranjuje se uporaba pridnenih mreža stajaćica, zaplećućih mreža i trostrukih mreža stajaćica u dubinama većima od 200 m ili pridnenih povlačnih mreža (koća) ili sličnih povlačnih ribolovnih alata na sljedećim područjima:

27° 00′ S, 19° 00′ Z

26° 00′ S, 15° 00′ Z

29° 00′ S, 13° 00′ Z

36° 00′ S, 13° 00′ Z

36° 00′ S, 19° 00′ Z

3.   Azori

Zabranjuje se uporaba pridnenih mreža stajaćica, zaplećućih mreža i trostrukih mreža stajaćica u dubinama većima od 200 m ili pridnenih povlačnih mreža (koća) ili sličnih povlačnih ribolovnih alata na sljedećim područjima:

36° 00′ S, 23° 00′ Z

39° 00′ S, 23° 00′ Z

42° 00′ S, 26° 00′ Z

42° 00′ S, 31° 00′ Z

39° 00′ S, 34° 00′ Z

36° 00′ S, 34° 00′ Z


PRILOG III.

POPIS VRSTA ZABRANJENIH ZA LOV LEBDEĆIM (PLOVUĆIM) MREŽAMA

tunj dugokrilac: Thunnus alalunga

plavoperajna tuna: Thunnus thynnus

velikooka tuna: Thunnus obesus

tunj prugavac: Katsuwonus pelamis

palamida: Sarda sarda

žutoperajna tuna: Thunnus albacares

tunj crnoperajni: Thunnus atlanticus

mala tuna: Euthynnus spp.

južni plavoperajni tunj: Thunnus maccoyii

rumbac: Auxis spp.

grboglavke: Brama rayi

iglani: Tetrapturus spp., Makaira spp.

jedrani: Istiophorus spp.

iglun: Xiphias gladius

proskoci: Scomberesox spp., Cololabis spp.

zlatoskuše: Coryphœna spp.

morski psi: Hexanchus griseus, Cetorhinus maximus, Alopiidae, Carcharhinidae, Sphyrnidae, Isuridae, Lamnidae

glavonošci: sve vrste


PRILOG IV.

MJERENJE VELIČINE MORSKOG ORGANIZMA

1.

Veličina svih riba mjeri se kako je prikazano na slici 1. od vrha usta do kraja repne peraje.

2.

Veličina škampa (Nephrops norvegicus) mjeri se kako je prikazano na slici 2.:

kao duljina oklopa, usporedno sa središnjom crtom, od stražnje očne šupljine do središnje točke distalnog leđnog ruba oklopa ili

kao ukupna duljina, od vrha rostruma do zadnjeg dijela telzona, bez ticala.

Kada se radi o odvojenim repovima škampa: od prednjeg ruba prvog postojećeg članka repa do zadnjeg dijela telzona, bez ticala. Rep se mjeri ravan, nerastegnut i s leđne strane.

3.

Veličina hlapa (Homarus gammarus) iz Sjevernog mora, izuzev Skagerraka ili Kattegata, mjeri se kako je prikazano na slici 3., i to kao duljina oklopa usporedno sa središnjom crtom, od stražnje strane jedne od očnih šupljina do distalnog ruba oklopa.

4.

Veličina hlapa (Homarus gammarus) iz Skagerraka ili Kattegata mjeri se kako je prikazano na slici 3.:

kao duljina oklopa, usporedno sa središnjom crtom, od stražnje očne šupljine do središnje točke distalnog leđnog ruba oklopa ili