(1)

Na temelju članka 6. stavka 1. Odluke (ZVSP) 2015/778 Vijeće je ovlastilo Politički i sigurnosni odbor (PSO) za donošenje odluka o imenovanju zapovjednika snaga EU-a za operaciju EUNAVFOR MED SOPHIA („zapovjednik snaga EU-a”).

(2)

PSO je 23. kolovoza 2018. donio Odluku (ZVSP) 2018/1219 (2) o imenovanju kontraadmirala (LH) Stefana TURCHETTA zapovjednikom snaga EU-a.

(3)

Zapovjednik operacije EU-a za operaciju EUNAVFOR MED SOPHIA preporučio je imenovanje kontraadmirala (LH) Ettorea SOCCIJA novim zapovjednikom snaga EU-a na mjesto kontraadmirala (LH) Stefana TURCHETTA od 12. lipnja 2019.

(4)

Vojni odbor Europske unije podupro je 5. lipnja 2019. tu preporuku.

(5)

Odluku (ZVSP) 2018/1219 trebalo bi staviti izvan snage.

(6)

U skladu s člankom 5. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Danska ne sudjeluje u pripremi i provedbi odluka i djelovanja Unije koji imaju implikacije u području obrane,

(1)

Odlukom (ZVSP) 2016/610 Vijeće je ovlastilo Politički i sigurnosni odbor (PSO), u skladu s člankom 38. Ugovora o Europskoj uniji, za donošenje odgovarajućih odluka u pogledu političkog nadzora i strateškog usmjeravanja misije EUTM RCA, uključujući odluke o imenovanju budućih zapovjednika snaga misije EU-a.

(2)

PSO je 19. prosinca 2017. donio Odluku (ZVSP) 2017/2439 (2), o imenovanju brigadnoga generala Hermínija TEODORA MAIJA zapovjednikom snaga misije EU-a za misiju EUTM RCA.

(3)

Vojni odbor Europske unije 15. svibnja 2019. preporučio je odobrenje imenovanja brigadnoga generala Érica PELTIERA kako bi naslijedio brigadnoga generala Hermínija TEODORA MAIJA kao zapovjednik snaga misije EU-a za misiju EUTM RCA od 8. srpnja 2019.

(4)

U skladu s člankom 5. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Danska ne sudjeluje u pripremi i provedbi odluka i djelovanja Unije koji imaju implikacije u području obrane,

(1)

Vijeće je 3. srpnja 2013. donijelo Odluku 2013/354/ZVSP (1) kojom se Policijska misija Europske unije za palestinska područja (EUPOL COPPS) nastavlja od 1. srpnja 2013.

(2)

Vijeće je 29. lipnja 2018. donijelo Odluku (ZVSP) 2018/942 (2) o izmjeni Odluke 2013/354/ZVSP i produljenju misije EUPOL COPPS od 1. srpnja 2018. do 30. lipnja 2019.

(3)

Nakon strateškog preispitivanja misije EUPOL COPPS misiju EUPOL COPS trebalo bi produljiti za daljnje razdoblje od 12 mjeseci, do 30. lipnja 2020.

(4)

Odluku 2013/354/ZVSP trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(5)

Misija EUPOL COPPS provodit će se u kontekstu situacije koja se može pogoršati i koja bi mogla ugroziti ostvarenje ciljeva vanjskog djelovanja Unije kako su određeni u članku 21. Ugovora,

(1)

Vijeće je 25. studenoga 2005. donijelo Zajedničku akciju 2005/889/ZVSP (1) o uspostavi Misije pomoći Europske unije za granični prijelaz Rafah (EU BAM Rafah).

(2)

Vijeće je 29. lipnja 2018. donijelo Odluku (ZVSP) 2018/943 (2) o izmjeni Zajedničke akcije 2005/889/ZVSP i njezinu produljenju do 30. lipnja 2019.

(3)

Nakon strateškog preispitivanja misije EU BAM Rafah, misiju EU BAM Rafah trebalo bi produljiti za daljnje razdoblje od 12 mjeseci, do 30. lipnja 2020.

(4)

Zajedničku akciju 2005/889/ZVSP trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(5)

Misija EU BAM Rafah provodit će se u kontekstu situacije koja se može pogoršati i koja bi mogla ugroziti ostvarenje ciljeva vanjskog djelovanja Unije kako su utvrđeni u članku 21. Ugovora,

(1)

Na temelju pritužbe koju je primila od zainteresirane strane u listopadu 2011. Komisija je pokrenula raspravu s malteškim tijelima o malteškom sustavu poreza po tonaži broda i drugim poreznim mjerama. Nakon pisanih i usmenih rasprava s malteškim tijelima od studenoga 2011. do lipnja 2012. Komisija je dopisom od 26. srpnja 2012. obavijestila Maltu da je odlučila pokrenuti postupak utvrđen u članku 108. stavku 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”) u pogledu mogućih nezakonitih mjera potpore koje je Malta primijenila u korist brodarskih društava i njihovih dioničara („odluka o pokretanju postupka”) (2).

(2)

U odluci o pokretanju postupka Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave svoje primjedbe na mjere navedene u uvodnim izjavama od 3. do 30. odluke o pokretanju postupka.

(3)

Komisija je primila primjedbe od šest zainteresiranih strana: Udruženja brodovlasnika Europske zajednice, Malteškog udruženja za pomorsko pravo, Norveškog udruženja brodovlasnika, Malteške trgovinske, poduzetničke i industrijske komore, Malteškog vijeća za međunarodni pomorski promet, mreže Super Yachts Industry Network – Malta. Komisija je primila primjedbe i od zaposlenika u sektoru pomorskog prometa u Njemačkoj koji je želio ostati anoniman.

(4)

Primjedbe su proslijeđene Malti, koja je dobila priliku odgovoriti na njih. Njezine su primjedbe zaprimljene u dopisu od 15. prosinca 2012.

(5)

Malta je dostavila daljnja očitovanja dopisima od 15. listopada 2012., 21. prosinca 2012., 27. veljače 2013., 31. listopada 2013., 25. ožujka 2014. i 24. prosinca 2015.

(6)

Dopisom od 9. prosinca 2016. Malta se odrekla svojeg prava na temelju članka 342. UFEU-a u vezi s člankom 3. Uredbe (EEZ) br. 1 o određivanju jezika koji se koriste u Europskoj ekonomskoj zajednici (3) da se ova Odluka donese na malteškom i pristala na to da se ona donese na engleskom jeziku.

(7)

Odluka se odnosi na sljedeće mjere:

(8)

U skladu sa Zakonom o trgovačkoj mornarici (5), kako je izričito dopunjen i izmijenjen Propisima o oporezivanju trgovačke mornarice (6) („Propisi o oporezivanju”), dohodak koji licencirana brodarska organizacija ostvaruje od brodarskih djelatnosti može se osloboditi od poreza na dohodak na temelju Zakona o porezu na dohodak (7) ako su sve relevantne naknade za registraciju i svi porezi po tonaži broda (8) propisno plaćeni. Mogućnost plaćanja poreza po tonaži broda povezana je s dohotkom ostvarenim od upravljanja brodom na koji se primjenjuje porez po tonaži (9).

(9)

U Zakonu o trgovačkoj mornarici (10) brodarska organizacija definirana je kao organizacija čiji je glavni predmet poslovanja najmanje jedna od djelatnosti navedenih u nastavku, pod uvjetom da je licencirana za njihovo obavljanje:

(10)

Sustav poreza po tonaži broda obuhvaća dohodak ostvaren od brodarskih djelatnosti (11). Propisima o oporezivanju zahtijeva se računovodstveno razdvajanje za brodarske i nebrodarske djelatnosti (12). „Brodarske djelatnosti” definirane su kao „međunarodni pomorski prijevoz robe ili putnika ili pružanje drugih dodatnih ili povezanih usluga namijenjenih brodovima ili koje pružaju brodovi, uključujući vlasništvo, zakup ili bilo kakvo drugo upravljanje brodom uključenim u sve navedene djelatnosti ili bilo koju od tih djelatnosti, ili kako je drukčije predviđeno.” (13)

(11)

U članku 85. stavku 1. Zakona o trgovačkoj mornarici utvrđeni su zahtjevi koje brod mora ispuniti kako bi se smatrao „brodom na koji se primjenjuje porez po tonaži” i time ostvario korist od sustava poreza po tonaži broda: „brod na koji se primjenjuje porez po tonaži” znači „brod koji je ministar proglasio brodom na koji se primjenjuje porez po tonaži u skladu s člankom 85.A ovog Zakona ili brod Zajednice tonaže od najmanje 1 000 neto tona koji je u cijelosti u vlasništvu brodarske organizacije, koji ona uzima u zakup, kojim rukovodi, administrira ili upravlja”. Članak 85.A stavkom 1. Zakona o trgovačkoj mornarici omogućuje da se svaki brod, uključujući brodove tonaže manje od 1 000 tona (14), proglasi „brodom na koji se primjenjuje porez po tonaži”, a time i brodom koji ispunjuje uvjete za oporezivanje na temelju sustava poreza po tonaži broda. Trenutačnim je tekstom predviđeno da se to može učiniti „neovisno o operacijama ili trgovini u kojoj sudjeluje” i pod uvjetima koje nadležni ministar „smatra odgovarajućima”.

(12)

Dohodak ostvaren od brodarskih djelatnosti licencirane brodarske organizacije oslobođen je od poreza na dohodak na temelju Zakona o porezu na dohodak (15).

(13)

Ukratko, plovila obuhvaćena sustavom poreza po tonaži broda („brodovi na koje se primjenjuje porez po tonaži”) koja ispunjuju uvjete za oporezivanje po tonaži i oslobođena su od plaćanja poreza na dohodak plovila su koja su „u cijelosti u vlasništvu brodarske organizacije, koje ona uzima u zakup, kojima rukovodi, administrira ili upravlja” (16) i koja su uključena u brodarske djelatnosti (17).

(14)

Nadalje, od oporezivanja na temelju Zakona o porezu na dohodak oslobođeno je i sljedeće: svaki dohodak, dobit ili dobitci licencirane brodarske organizacije dobiveni od prodaje ili druge vrste prijenosa broda na koji se primjenjuje porez po tonaži ili od ustupanja prava na stjecanje broda koji bi se, nakon što je isporučen ili dovršen, smatrao brodom na koji se primjenjuje porez po tonaži (18).

(15)

U skladu s malteškim zakonodavstvom svi prihodi od davanja u zakup broda bez posade ispunjuju uvjete za oporezivanje po tonaži broda, bez ograničenja.

(16)

Zbog opširne definicije „brodarske organizacije” (19) u kombinaciji s opširnom definicijom „brodarskih djelatnosti” (20) u malteškom zakonodavstvu dobit isključivo komercijalnih upravitelja brodova bez odgovornosti za posadu ili tehničko upravljanje (to jest društva koja sklapaju ugovore o prijevozu, a drugim društvima povjeravaju isporuku usluge putem zakupa na određeno vrijeme ili za određeno putovanje) može se tumačiti kao dobit koja ispunjuje uvjete za oporezivanje po tonaži broda.

(17)

Upotreba brodova zakupljenih na određeno vrijeme podliježe zahtjevu povezanosti sa zastavom iz uvodne izjave 24. Međutim, trenutačno nema izričitog pravila o minimalnom zahtjevu za plovidbu pod zastavom EGP-a za nove subjekte u sustavu poreza po tonaži broda.

(18)

Glavni voditelj brodarskog registra izdao je 6. siječnja 2012. unutarnja pravila o ispunjivanju uvjeta za primjenu malteškog sustava poreza po tonaži broda („pravila o unutarnjem postupku iz 2012.”) (21). Ona sadržavaju ograničenja za zakup na određeno vrijeme i slične djelatnosti u obliku postotka ukupne tonaže flote. Taj unutarnji postupak omogućuje odstupanja u trajanju od najviše tri godine:

„U trenutku uključivanja u sustav poreza po tonaži broda ukupna neto tonaža brodova uzetih u zakup i uključenih u sustav poreza po tonaži broda ne premašuje 80 % ukupne neto tonaže svih brodova koje su uzeli u zakup i kojima upravljaju odgovarajući zakupoprimatelj i sve ostale organizacije unutar iste grupe. Zakupljeni brod znači brod uzet u zakup na određeno vrijeme ili za određeno putovanje ili na temelju ugovora o prijevozu tereta. Brodovi kojima se upravlja znači vlastiti brodovi ili zakupljeni brodovi bez posade. Taj postotak može dosegnuti 90 % pod uvjetom da svaki zakupljeni brod plovi pod zastavom Zajednice ili da se njime u cijelosti upravlja (posada i tehničko upravljanje) iz područja EU-a/EGP-a. Nakon unosa u sustav zakupoprimatelj može povećati postotak zakupljene neto tonaže na više od navedenog najvišeg postotka, pod uvjetom da se to ne događa tijekom više od triju poreznih razdoblja zaredom”.

(19)

Kad je riječ o prijevozu tereta i putnika, pravila o unutarnjem postupku iz 2012. sadržavaju pojedinosti o tome koje „dodatne djelatnosti” malteška tijela obično smatraju obuhvaćenima definicijom „brodarskih djelatnosti”. Navodi se da bi se općenito „sve djelatnosti koje su bitno povezane s uslugom upravljanja brodovima koji ispunjuju uvjete i čine njezin uobičajeni dio trebale smatrati prihvatljivima za oporezivanje prema sustavu poreza po tonaži.” U tom su pogledu posebno navedene sljedeće djelatnosti:

(20)

Malta navodi da se djelatnost opisana u uvodnoj izjavi 19. točki (a), a posebno upotreba navedenih usluga na brodu, tumači na način da obuhvaća sve primitke od robe i usluga prodanih putnicima koji i dalje imaju kabinu na brodu dok god prihode broda i dalje uglavnom čine tradicionalni prihodi od brodarskih djelatnosti.

(21)

Malta naplaćuje godišnji porez po tonaži broda u obliku paušalnog iznosa (23):

Tablica 1.

(22)

Standardna stopa prilagođava se ovisno o starosti broda. Standardna se stopa primjenjuje samo na brodove starosti od 10 do 15 godina. Brodovi stariji od 15 godina podliježu dodatnoj naknadi od najviše 50 %. Za brodove starosti do 5 godina primjenjuje se umanjenje od 30 %, dok se za one starosti od 5 do 10 godina primjenjuje umanjenje od 15 % (24).

(23)

U Prvom dodatku Zakonu o trgovačkoj mornarici navodi se da „Ministar može, pod uvjetima koje smatra primjerenima, osloboditi bilo koji brod ili klasu brodova od plaćanja svih ili dijela naknada koje se plaćaju u skladu s ovim propisima”.

(24)

U skladu s člankom 85.A stavkom 2. Zakona o trgovačkoj mornarici brod koji ne plovi pod zastavom Zajednice može se proglasiti „brodom na koji se primjenjuje porez po tonaži” u sljedećim slučajevima (25):

(25)

Ako zahtjevi iz točaka (b) ili (c) nisu ispunjeni, brod koji ne plovi pod zastavom Zajednice i dalje se može uključiti u sustav poreza po tonaži broda ako korisnik preuzme obvezu da će pod zastavom jedne od država članica povećati ili barem zadržati udio tonaže kojim se na referentni datum upravljalo pod tom zastavom.

(26)

Opće odredbe malteškog poreznog prava o suzbijanju zlouporabe kojima se predviđa da bi trebalo zanemariti sustave usmjerene na umjetno smanjivanje iznosâ poreza primjenjuju se i s obzirom na sustav poreza po tonaži broda (27).

(27)

Prelaženje između sustava poreza po tonaži broda i općeg sustava poreza na dobit trgovačkih društava za potrebe optimizacije poreznih davanja ograničeno je činjenicom da je odluka o izlasku iz sustava poreza po tonaži broda neopoziva (28).

(28)

Za svaku godinu za koju se primjenjuje porez po tonaži broda mora se voditi zasebno računovodstvo u kojem se jasno razlikuju plaćanja i primitci predmetne brodarske organizacije za brodarske djelatnosti te primitci od svih drugih djelatnosti (29).

(29)

Kapitalni dobitci ostvareni prodajom ili prijenosom brodova na koje se primjenjuje porez po tonaži i sličnim transakcijama oslobođeni su od oporezivanja (30). Na to oslobođenje ne primjenjuju se ograničenja.

(30)

U članku 3. stavku 1. točki (a) Propisa o oporezivanju propisano je da se „nikakav daljnji porez na temelju Zakona o porezu na dohodak ne može naplatiti ili platiti na dohodak ostvaren od brodarskih djelatnosti licencirane brodarske organizacije”, pod uvjetom da je brodarska organizacija propisno platila sve odgovarajuće naknade i poreze. To oslobođenje od poreza primjenjuje se u cijelom lancu vlasništva (31).

(31)

Kad je riječ o općem sustavu oporezivanja dohotka, tretman dividendi za dioničare uređen je člankom 68. Zakona o porezu na dohodak, u kojem je predviđeno sljedeće:

(32)

Praktični je učinak članka 68. Zakona o porezu na dohodak taj da dobit raspodijeljena u obliku dividendi ne podliježe daljnjem oporezivanju na razini dioničara. Potrebno je napomenuti i da primatelji nisu obvezni prijaviti takve dividende.

(33)

Organizacije koje drže udjele u vlasničkom kapitalu brodarskih organizacija i dioničari ne plaćaju porez na dohodak na kapitalne dobitke ostvarene prijenosom tih udjela u vlasničkom kapitalu pod uvjetom da su djelatnosti društva u čijem se vlasničkom kapitalu drže udjeli ograničene na brodarske djelatnosti (32). To oslobođenje primjenjuje se u cijelom lancu vlasništva (33).

(34)

Zakonom o porezu na dohodak propisan je porez na određene kapitalne dobitke. Oni su opširno navedeni u članku 5. stavku 1. Zakona o porezu na dohodak i u načelu uključuju kapitalne dobitke ostvarene transakcijama nekretninama, vrijednosnim papirima i partnerstvima. Oporezivi kapitalni dobitci zbrajaju se s preostalim dohotkom poreznih obveznika i oporezuju se po paušalnoj stopi od 35 % za društva.

(35)

U članku 12. stavku 1. točki (c) podtočki ii. Zakona o porezu na dohodak predviđeno je oslobođenje od poreza za osobe koje nisu rezidentne u Malti. Konkretno, svi dobitci ili dobit koje bilježi ili ostvaruje osoba koja nije rezidentna u Malti na temelju prijenosa udjela ili vrijednosnih papira društva koje nije društvo za poslovanje nekretninama oslobođeni su od poreza pod uvjetom da je stvarni vlasnik dobitaka osoba koja nije rezidentna u Malti i da ta osoba nije u vlasništvu ili pod kontrolom pojedinca ili više njih koji su uobičajeno rezidentni u Malti.

(36)

U Zakonu o trgovačkoj mornarici utvrđeno je da se uz vlasništvo nad brodom ili brodovima registriranima u Malti ili pod zastavom druge države, upravljanje njima (na temelju zakupa ili na drugi način), njihovu administraciju i rukovođenje te provedbu svih povezanih dodatnih financijskih, sigurnosnih i trgovinskih djelatnosti (34) organizacija smatra brodarskom organizacijom ako je njezin glavni predmet – i pod uvjetom dobivanja licencije od Voditelja uprave za pomorski promet – „prikupljanje kapitala zajmovima, izdavanjem jamstava ili izdavanjem vrijednosnih papira za potrebe te brodarske organizacije ili drugih brodarskih organizacija unutar iste grupe (35)” ili „obavljanje drugih djelatnosti u pomorskom sektoru za koje ministar može, prema savjetu tijela, povremeno propisati da odgovaraju prethodno navedenoj svrsi”. (36)

(37)

U članku 3. stavku 2. Propisa o oporezivanju utvrđeno je da se nikakav porez na temelju Zakona o porezu na dohodak ne plaća na kamate ili drugi dohodak povezan s financiranjem djelatnosti licenciranih brodarskih organizacija navedenih u članku 84.Z stavku 1. Zakona o trgovačkoj mornarici ili financiranjem broda na koji se primjenjuje porez po tonaži. U skladu s tom odredbom to se oslobođenje primjenjuje samo na licencirane banke i kreditne ili financijske institucije koje su rezidentne u Malti te se odobrava tek nakon podnošenja izričitog zahtjeva nadležnim tijelima.

(38)

Zajmovi i jamstva financijskih institucija brodovlasnicima, kao i upraviteljima, rukovoditeljima ili administratorima brodova stoga bi mogli biti oslobođeni od poreza na dohodak u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak u pogledu dobiti ostvarene relevantnim djelatnostima (37).

(39)

Malteška su tijela potvrdila da su od pristupanja Malte Europskoj uniji licencije izdane samo onim organizacijama koje se bave vlasništvom, upravljanjem (na temelju zakupa ili na drugi način), administracijom i rukovođenjem broda ili brodova te da nijedna banka ni kreditna ili financijska institucija u smislu članka 84.Z stavka 1. Zakona o trgovačkoj mornarici nije iskoristila tu mogućnost.

(40)

Zakon o pristojbama za dokumente i prijenose (38) primjenjuje se na prijenose utrživih vrijednosnih papira, nekretnina, predmeta prodanih na dražbama i polica osiguranja. Utrživi vrijednosni papiri definirani su kao „udio u dioničkom kapitalu nekog društva i dokumenti koji se odnose na to društvo” (39).

(41)

U Propisima o oporezivanju (40) navedeno je da se pristojba ne plaća za i. upis broda na koji se primjenjuje porez po tonaži u registar na temelju Zakona o trgovačkoj mornarici; ii. izdavanje ili raspodjelu vrijednosnih papira ili kamata licencirane brodarske organizacije; iii. kupnju, prijenos ili ustup vrijednosnih papira ili kamata neke licencirane brodarske organizacije; iv. prodaju ili prijenos broda na koji se primjenjuje porez po tonaži; v. upis, prijenos ili otplaćivanje hipoteke ili druge naknade koja se primjenjuje na neki brod ili brodarsku organizaciju ili u vezi s njima; vi. ustup svih prava i udjela ili preuzimanje obveza u pogledu nekog broda.

(42)

Na temelju Zakona o pristojbama za dokumente i poreze (41) naplaćuje se pristojba na transakcije vrijednosnim papirima u iznosu od 2 EUR za svakih 100 EUR iznosa ili vrijednosti naknade ili stvarne vrijednosti utrživih vrijednosnih papira, ovisno o tome koji je iznos veći.

(43)

Međutim, nikakva se pristojba ne primjenjuje na transakcije vrijednosnim papirima društva u kojem više od polovine redovnih dionica, prava glasa i prava na dobit drže osobe koje nisu rezidentne u Malti te nisu u vlasništvu ili pod izravnom ili neizravnom kontrolom osoba rezidentnih u Malti, ako se većina poslovnih interesa tog društva nalazi izvan Malte (42).

(44)

Od naknada su općenito izuzeti i prijenosi unutar grupe u kontekstu postupaka restrukturiranja grupe (43). Postoji velik broj drugih izuzeća koja se uglavnom odnose na različite pravne osobe sa znatnim međunarodnim interesima, ali i na druge okolnosti, kao što su subjekti za zajednička ulaganja.

(45)

U odluci o pokretanju postupka izražene su sumnje u spojivost mjera opisanih u odjeljcima od 2.1. do 2.8. s unutarnjim tržištem, a posebno sa Smjernicama za pomorski promet (44).

(46)

U pogledu mjera poreza po tonaži Komisija je izrazila sljedeće sumnje:

(47)

Malta ističe da je oduvijek primjenjivala porez po tonaži broda u svrhu poštovanja poštenog tržišnog natjecanja i Smjernica za pomorski promet.

(48)

U praksi je malteški sustav oduvijek ograničen na plovila za koja je Komisija priznala da ispunjuju uvjete za oporezivanje po tonaži (što su, u biti, plovila uključena u međunarodni prijevoz robe i putnika). Dodatne usluge kao što su financiranje i posredovanje još nisu ostvarile korist od poreza po tonaži broda.

(49)

Krajem prosinca 2015. registrirana bruto tonaža plovila pod malteškom zastavom iznosila je 66,2 milijuna tona (više od 3 000 plovila). Flota koja plovi pod malteškom zastavom temeljni je dio pomorskih djelatnosti Malte i ključna je za gospodarsku održivost njezine industrije pomorskog prometa u cjelini, posebno s obzirom na to da je riječ o malom otoku na rubnom dijelu Unije i na multiplikacijski učinak koji se ostvaruje za malteško gospodarstvo.

(50)

Tu bi brojku trebalo usporediti s brojkom od 462 broda obuhvaćena malteškim sustavom poreza po tonaži broda, čija je ukupna tonaža krajem 2015. iznosila 10,4 milijuna bruto tona.

(51)

Navedeni brodovi obuhvaćeni malteškim sustavom poreza po tonaži broda plove pod malteškom zastavom, osim dvaju brodova koji plove pod norveškom zastavom. Nijednim od tih brodova ne upravlja se na temelju davanja u zakup broda bez posade trećim stranama ili u okviru ugovora o zakupu na određeno vrijeme ili za određeno putovanje.

(52)

Brodovi kojima se komercijalno upravlja u teritorijalnim vodama Malte ne ostvaruju korist od malteškog sustava poreza po tonaži broda. Oni su uglavnom uključeni u lučke djelatnosti, kao što su opskrba gorivom, prijevoz i turistička kružna putovanja te zapošljavaju brojne malteške pomorce.

(53)

Potrebno je razlikovati brodove kojima se komercijalno upravlja u prijevozu turista i tereta u malteškim teritorijalnim vodama i brodove uključene u međunarodnu trgovinu. Samo potonji ispunjuju uvjete za malteški sustav poreza po tonaži.

(54)

U skladu s Prvim dodatkom Zakonu o trgovačkoj mornarici porez po tonaži broda plaća se za sva plovila registrirana u Malti, uključujući ribarska plovila i jahte namijenjene razonodi.

(55)

Međutim, Malta ističe da se ne mogu sve vrste plovila smatrati „brodovima na koje se primjenjuje porez po tonaži” koji ostvaruju korist od sustava poreza po tonaži broda. To vrijedi, na primjer, za ribarska plovila i jahte namijenjene razonodi. Osim toga, ni licencirana brodarska organizacija koja je vlasnik, upravitelj ili rukovoditelj tih plovila nema pravo na ostvarivanje koristi od sustava poreza na tonažu za dobit koju ostvaruje od tih plovila.

(56)

Plovila koja nisu uključena u brodarske djelatnosti, kao što su ribarska plovila i jahte namijenjene razonodi, u Malti podliježu obvezi plaćanja poreza na oporezivi dio dohotka, uz naknade za registraciju i godišnje naknade na temelju tonaže koje se primjenjuju na temelju Zakona o trgovačkoj mornarici. Te se naknade i porezi u Malti isto tako nazivaju „porez po tonaži broda”, ali samo oni brodovi koje je Malta dosad nazivala „brodovima na koje se primjenjuje porez po tonaži” podliježu samo obvezi plaćanja poreza po tonaži na temelju sustava poreza po tonaži broda umjesto poreza na dohodak na temelju Zakona o porezu na dohodak.

(57)

U Propisima o oporezivanju predviđeno je oslobođenje od poreza na dohodak samo za dohodak ostvaren od „brodarskih djelatnosti”. U pravilima o unutarnjem postupku iz 2012. navedeno je nekoliko plovila koja ne ispunjuju uvjete za oporezivanje po tonaži i oslobođenje od redovnog oporezivanja dohotka jer se dohodak koji ta plovila ostvaruju ne smatra dohotkom od „brodarskih djelatnosti”. Konkretno, koristi od tog sustava ne ostvaruju ribarska plovila, jahte namijenjene razonodi, čvrsti objekti na moru, uključujući naftne platforme, koji se ne upotrebljavaju za pomorski promet, tegljači koji nisu namijenjeni plovidbi oceanom, plutajuće dizalice koje nisu samohodne i plovila čija je glavna namjena pružanje usluga igara na sreću i/ili kasina. Uvjete za oslobođenje od redovnog poreza na dohodak ne ispunjuju ni pomične platforme i pontoni. Sva ta plovila jednostavno plaćaju naknadu za registraciju i godišnju naknadu koja se temelji na njihovoj tonaži i koja se naziva „oporezivanjem po tonaži” ili „porezom po tonaži”, ali ih ne oslobađa plaćanja redovnog poreza na dohodak.

(58)

Malta navodi da se u budućnosti naknada za registraciju i godišnja naknada koju plaćaju ribarska plovila i slična plovila koja ne ispunjuju uvjete više neće nazivati „porezom po tonaži” kako bi se izbjegli nesporazumi.

(59)

Diskrecijsko pravo nadležnog ministra da prihvaća brodove tonaže manje od 1 000 neto tona ne znači da bi plovila koja nisu uključena u brodarske djelatnosti mogla biti obuhvaćena porezom po tonaži broda. To diskrecijsko pravo ne znači da plovilo ne mora biti uključeno u međunarodni prijevoz robe ili putnika.

(60)

Radi jasnoće tekst članka 85.A stavka 1. Zakona o trgovačkoj mornarici preoblikovat će se na sljedeći način: „Ministar može uz suglasnost ministra nadležnog za financije i pod uvjetima koji bi se smatrali primjerenima u skladu s ovim Propisima brodom na koji se primjenjuje porez po tonaži proglasiti brod bilo koje neto tonaže koji je uključen u brodarske djelatnosti”.

(61)

Samo su kategorije brodova navedene u tablici 2. dosad prihvaćene kao brodovi koji ispunjuju uvjete za oporezivanje po tonaži u Malti (uz istodobno oslobođenje od plaćanja redovnog poreza na dohodak). U tablici 2. prikazan je i sastav flote kakav je bio 2015.

Tablica 2.

(62)

Malta je potvrdila da 100 % brodova koji ostvaruju korist od oslobođenja od plaćanja redovnog poreza na dohodak („malteška flota na koju se primjenjuje porez po tonaži”) plovi pod zastavom EU-a/EGP-a ili je registrirano u EU-u/EGP-u (48) i da od 2004. nijedan brod koji ne plovi pod zastavom EU-a/EGP-a nije bio dio te flote.

(63)

Kad je riječ o tonaži, malteška flota na koju se primjenjuje porez po tonaži krajem 2015. imala je tonažu od približno 10,4 milijuna bruto tona, što je manje od 20 % brodova registriranih u Malti.

(64)

Malta je dostavila obvezu da će nastaviti ograničavati plovila koja ispunjuju uvjete za sustav poreza po tonaži broda na ona koja su uključena u međunarodni pomorski prijevoz robe ili putnika i određene druge brodarske aktivnosti za koje je Komisija prethodno potvrdila da ispunjuju uvjete za porez po tonaži na temelju Smjernica za pomorski promet na zahtjev drugih država članica.

(65)

Malta će nadalje odrediti da će samo stvarne brodarske organizacije moći ostvariti korist od oporezivanja po tonaži na temelju tog sustava, odnosno organizacije koje su preuzele rizike i odgovornosti povezane s i. upravljanjem brodom koji obavlja djelatnosti pomorskog prometa kako je definiran u Smjernicama za pomorski promet (49) (kao što su odgovornosti povezane s tehničkim upravljanjem i posadom) ili ii. obavljanjem djelatnosti pomorskog prometa kako je definiran u Smjernicama za pomorski promet (uključujući putem plovila uzetih u zakup s posadom pod određenim uvjetima (50)).

(66)

Teglenice koje nisu uključene u „međunarodni prijevoz robe” ne ispunjuju uvjete za malteški sustav poreza po tonaži neovisno tome jesu li samohodne ili nisu. Teglenice koje su izgrađene i obično se upotrebljavaju za plovidbu otvorenim morem i uključene su u međunarodni pomorski promet mogu ispunjivati uvjete za malteški sustav poreza po tonaži. To se smatra nužnim za teret koji se ne može prevoziti konvencionalnim plovilima.

(67)

Energetska industrija upotrebljava teglenice za prijevoz dijelova kao što su sidra, cijevi i lanci koji se ne mogu prevoziti konvencionalnim brodovima. Teglenicama se prevoze i moduli za nove platforme za bušenje i proizvodnju te bušaći tornjevi. Druge teglenice prevoze opremu za postavljanje cjevovoda na velikim dubinama ili dizalice i samarice vrlo velikih kapaciteta. Teglenice koje nisu samohodne isto se tako upotrebljavaju za opskrbu elektrana ugljenom.

(68)

(Putnički) brodovi za kružna putovanja ispunjuju uvjete za malteški sustav poreza po tonaži broda. Malta je istaknula da Cipar, Danska, Francuska, Njemačka, Irska, Italija, Nizozemska, Norveška i Ujedinjena Kraljevina smatraju da brodovi za kružna putovanja ispunjuju uvjete, pod uvjetom da se takvi brodovi ne upotrebljavaju za pružanje usluga igara na sreću i/ili kasina ili slične nebrodarske namjene.

(69)

Taj je sektor vrlo koristan za pomorski klaster Unije i donosi veliku dodanu vrijednost znatnom broju država članica. Industrija podliježe agresivnom međunarodnom tržišnom natjecanju te zapošljava velik broj kvalificiranih i stručnih osoba.

(70)

Komercijalne jahte koje se upotrebljavaju za međunarodni promet putnika mogu ispunjavati uvjete za sustav poreza po tonaži pod uvjetom da su registrirane kao komercijalne jahte u Malti. Moraju biti uključene u komercijalni prijevoz do 12 putnika (51) i biti u skladu s nizom strogih sigurnosnih i operativnih normi. Jahte certificirane kao komercijalne jahte smatraju se istovjetnima malim putničkim brodovima jer mogu ploviti u međunarodnim vodama. U malteškom Kodeksu o komercijalnim jahtama (52) utvrđene su tehničke norme koje te komercijalne jahte moraju ispunjivati da bi se smatrale brodovima na koje se primjenjuje porez po tonaži. Te su norme istovjetne onima kojima se uređuju izgradnja i rad trgovačkih brodova i koje su sadržane u međunarodnim konvencijama kao što su SOLAS i MARPOL (53). Preostali kriteriji prihvatljivosti koji se primjenjuju na komercijalne jahte isti su kao za ostale vrste plovila.

(71)

Vlasnici tih komercijalnih jahti sklapaju ugovore o upravljanju koje provodi treća strana s društvima za upravljanje jahtama. Propisi o oporezivanju omogućuju i vlasnicima i upraviteljima da ispunjuju uvjete za sustav poreza po tonaži broda. Do danas nisu zabilježeni slučajevi u kojima su i vlasnik i upravitelj komercijalne jahte upisane na temelju Zakona o trgovačkoj mornarici ostvarili korist od tog sustava.

(72)

Međunarodna industrija komercijalnih jahti vrlo je konkurentna i jahte registrirane u Uniji/EGP-u suočene su s povećanim tržišnim natjecanjem s upraviteljima komercijalnih jahti s poslovnim nastanom izvan EGP-a. Treće zemlje osiguravaju porezne poticaje poduzećima koja registriraju jahte u njima.

(73)

Ako licencirana brodarska organizacija ostvaruje dohodak od plovila za tegljenje na koja se primjenjuje porez po tonaži broda, organizacija ima pravo na sustav poreza po tonaži samo za onaj dohodak koji ostvaruje od „brodarskih djelatnosti”. Usluge tegljenja unutar luke izuzete su iz sustava poreza po tonaži. Tegljači ispunjuju uvjete samo ako je potvrđeno da se većina njihova vremena upotrebe odnosi na međunarodni prijevoz robe, uz poštovanje praga od 50 % utvrđenog u Smjernicama za pomorski promet (54).

(74)

U pravilima o unutarnjem postupku iz 2012. tegljači koji nisu namijenjeni plovidbi oceanom izuzeti su iz sustava poreza po tonaži broda i iz njih jasno proizlazi da brodovi koji nisu navedeni ne ispunjuju automatski uvjete za sustav poreza po tonaži, nego moraju ispunjivati zahtjeve iz Propisa o oporezivanju. U novom nacrtu Propisa o oporezivanju trgovačke mornarice bit će izričito navedeno da tegljači i jaružala moraju biti upisani u registar EU-a/EGP-a da bi ispunjivali uvjete. Iako to dosad nije bilo izričito navedeno, taj se zahtjev oduvijek poštovao.

(75)

Malta se obvezala da će prenijeti točan tekst iz Smjernica za pomorski promet koji se odnosi na djelatnosti tegljenja i jaružanja u odgovarajuće odredbe.

(76)

Malta je objasnila da je samo nekoliko plovila za posebne usluge i pomoćnih plovila obuhvaćeno sustavom poreza po tonaži broda. To su višenamjenska plovila i plovila za generalni teret (55).

(77)

Malta tvrdi da se na plovila za posebne usluge i pomoćna plovila primjenjuje isti operativni i regulatorni okvir kao na plovila kojima se obavlja pomorski promet (u smislu Smjernica za pomorski promet) s obzirom na:

(78)

Plovila za posebne usluge na tržištu se natječu s međunarodnim konkurentima, konkurentima koji ostvaruju korist od manjih plaća za osoblje, manjih poreza, sažetijih programa održavanja itd.

(79)

Nadalje, plovila za posebne usluge pridonose ispunjivanju ciljeva Smjernica za pomorski promet jednako kao druga (trgovačka) plovila. Pridonose razvoju pomorskog klastera i imaju pozitivan učinak na zapošljavanje i znanje o pomorstvu u Uniji.

(80)

Malta se obvezala ograničiti plovila koja ispunjuju uvjete na ona uključena u međunarodni prijevoz robe ili putnika morem u skladu sa Smjernicama za pomorski promet.

(81)

Malta je navela da je Komisija već prihvatila da plovila za polaganje kabela i cijevi, plovila za istraživanje i plovila s dizalicama ispunjuju uvjete za oporezivanje po tonaži (56).

(82)

Pojam „dodatne djelatnosti” na koji se upućuje u definiciji „brodarskih djelatnosti” sadržanoj u članku 85. stavku 1. Propisa o oporezivanju uvijek se tumačio kao da mora postojati stroga poveznica između međunarodnog prijevoza robe i putnika i dodatne djelatnosti. Može li se određena djelatnost smatrati dodatnom ispituje se za svaki pojedini slučaj.

(83)

Pri odlučivanju smatra li se neka djelatnost dodatnom uzima se u obzir komentar uz članak 8. OECD-ova predloška Konvencije o porezu („komentar”), uključujući stavak 4.2. komentara u kojem se navodi da je u kontekstu međunarodnog prometa dohodak ostvaren od dodatnih djelatnosti dohodak ostvaren od djelatnosti kojima se „u manjoj mjeri pridonosi [upravljanju brodovima u međunarodnom prometu] i koje su toliko blisko povezane s tim upravljanjem da ih ne bi trebalo smatrati zasebnim dijelom poslovanja ili izvora dohotka poduzeća”.

(84)

Malta ističe da prijevoz putnika obično uključuje niz dopunskih usluga uključenih u cijenu karte. Te usluge uključuju pružanje prostora za spavanje i ugostiteljskih usluga te drugih usluga koje putnik očekuje tijekom putovanja, kao što su usluge ukrcaja i iskrcaja. Putnici na velikim putničkim brodovima očekuju i kino, spa, frizerski salon i slične usluge. Te usluge i usluge lokalnih izleta smatraju se dodatnim djelatnostima uz brodarsku djelatnost pod uvjetom da je riječ o uslugama otkupljenima od trećih strana po tržišnim uvjetima. Malta je istaknula i da se zakonom zahtijeva da su trgovine na brodu za kružna putovanja zatvorene dok se brod nalazi u luci.

(85)

Prodaja karata primarni je izvor prihoda za upravitelje brodova za kružna putovanja, a zarada ostvarena na brodu dodatna je, ali ključna sastavnica djelatnosti prijevoza putnika. U izvješćima o industriji procjenjuje se da se većina prihoda brodova za kružna putovanja (60 % ili više) ostvaruje iz prodaje karata.

(86)

U pravilima o unutarnjem postupku iz 2012. iz sustava poreza po tonaži izričito su izuzeta „plovila čija je glavna namjena pružanje usluga koje se obično pružaju na kopnu (npr. plutajući hotel, supermarket ili restoran)” te plutajuća ili ploveća kasina. Od 26 putničkih brodova koji su ostvarili korist od sustava poreza po tonaži 17 ih ne nudi usluge kasina ili prodaje luksuzne robe.

(87)

Malta je dostavila obvezu da će nakon stupanja na snagu novih Pravila o oporezivanju trgovačke mornarice izričito izuzeti niz djelatnosti koje bi se mogle natjecati na tržištu s društvima koja posluju na kopnu te stoga ne ispunjuju uvjete za sustav poreza po tonaži broda. Te će djelatnosti uključivati prodaju robe ili usluga na brodu koje se obično ne nude putnicima, kao na primjer prodaju automobila, kućanskih uređaja i stoke ili odmora na brodu koji ostaje privezan i nema usluge prijevoza morem.

(88)

Nadalje, Malta se obvezala da će ograničiti prihode od dodatnih aktivnosti na najvišu vrijednost od 50 % bruto prihoda za svaki brod. Porezna će tijela provesti potvrdu sukladnosti na razini svakog broda unutar grupe.

(89)

Ograničene dodatne djelatnosti na koje se može primjenjivati porez po tonaži broda uključivat će sljedeće:

(90)

Nadalje, ograničenje će se odnositi i na prihode od sljedećih dodatnih usluga:

(91)

U skladu s pravilima o unutarnjem postupku iz 2012. dodatne djelatnosti koje nisu specifične za brodove i koje trenutačno podliježu porezu po tonaži na Malti sastoje se od i. upravljanja objektima za prodaju karata i putničkim terminalima u vezi s brodarskim djelatnostima na koje se primjenjuje porez po tonaži broda; ii. sve kamate ili povrat na obrtni kapital koji se upotrebljavaju za financiranje licencirane brodarske organizacije ili njezinih brodarskih djelatnosti; iii. i/ili stjecanje i održavanje broda na koji se primjenjuje porez po tonaži. Te će djelatnosti na temelju budućeg zakonodavstva nastaviti ostvarivati korist od poreza po tonaži pod naslovom „Druge dodatne djelatnosti za koje je Europska komisija potvrdila da ispunjuju uvjete za oporezivanje po tonaži broda”, dok god ne dovode do ukupnih bruto prihoda od dodatnih djelatnosti (specifičnih za brod i ostalih djelatnosti) koji premašuju 50 % prihoda društva korisnika na koje se primjenjuje porez po tonaži broda.

(92)

Iz preispitivanja koje je proveo glavni voditelj brodarskog registra i registra pomoraca za razdoblje od 2004. do 2016. proizašlo je da su svi korisnici sustava poreza po tonaži broda poštovali gornju granicu bruto prihoda od 50 % kad je riječ o dodatnim djelatnostima. Posebna pozornost posvećena je brodovima za kružna putovanja zbog veličine tih prihoda. Provjere svakog plovila koje su provedene u društvima korisnicima poreza po tonaži broda pokazale su da su prihodi od dodatnih djelatnosti bili znatno manji od ograničenja od 50 %. Malta je naknadno potvrdila da se od svibnja 2004. poštuje prag od 50 % za prihode od dodatnih djelatnosti. Malta je istaknula da dobit podugovaratelja nikad nije ispunjivala uvjete za porez po tonaži.

(93)

Malta tvrdi da su, za razliku od davatelja u zakup koji su financijski subjekti, brodovlasnici koji daju svoje brodove u zakup bez posade uključeni u brodarsku industriju i snose određenu razinu odgovornosti za svoja plovila.

(94)

Ako je brod isključivo uključen u prihvatljive djelatnosti i njime upravlja vlasnik broda, porez po tonaži broda primjenjuje se na ukupni dohodak od broda. U tom kontekstu Malta smatra da bi se trebalo slijediti isto načelo ako taj dohodak dijele vlasnik broda i upravitelj, pod uvjetom da su ispunjeni potrebni uvjeti (uključujući da svaka strana plati porez po tonaži broda). Malta tvrdi da bi prestrog pristup tom pitanju doveo do toga da brodovlasnici svoje brodove registriraju pod zastavom zemalja izvan Unije i do većih najamnina za brodove za brodarska društva iz Unije.

(95)

Nijedan brod dan u zakup bez posade koji je dosad prihvaćen u sustav poreza po tonaži broda nije bio brod dan u zakup bez posade trećim stranama, kako je prikazano u pregledu za razdoblje od 2004. do 2016. dostavljenom službama Komisije.

(96)

Brodovi dani u zakup bez posade čine približno 10 % brodova obuhvaćenih malteškim sustavom poreza po tonaži. Riječ je bila o zakupu unutar grupe (57).

(97)

Kako bi se osiguralo da de jure u budućnosti ne postoji mogućnost da subjekti koji se isključivo bave zakupom brodova (uključujući one koji daju u zakup male jahte fizičkim osobama (58)) ostvaruju korist od sustava poreza po tonaži broda, Malta je dostavila obvezu da će ograničiti prihvatljivost transakcija davanja u zakup broda bez posade na:

(98)

Malta je potvrdila da od 2004. nijedan korisnik sustava poreza po tonaži broda u Malti nije obavljao djelatnosti zakupa na određeno vrijeme ili slične djelatnosti.

(99)

Međutim, Malta je istaknula da je zbog prirode pomorskog prometa potrebna mogućnost fleksibilnog i brzog donošenja odluka brodovlasnika kako bi se prilagodili kretanjima na tržištu. Malta je istaknula da u Smjernicama za pomorski promet nije predviđeno ograničenje za najveću tonažu koju neka organizacija može uzeti u zakup s posadom kako bi imala pravo na potporu dopuštenu Smjernicama za pomorski promet.

(100)

Flota zakupljena na određeno vrijeme podliježe općim zahtjevima povezanosti sa zastavom u malteškom pravu. Zahtjev povezanosti sa zastavom primjenjuje se na cijelu flotu na koju se primjenjuje porez po tonaži broda (60). Svi brodovi zakupljeni na određeno vrijeme/za određeno putovanje prihvaćeni u malteški sustav poreza po tonaži od svibnja 2004. plove pod zastavom EGP-a.

(101)

Malta je pojasnila da će od novih subjekata zahtijevati da najmanje 25 % njihove flote na koju se primjenjuje porez po tonaži plovi pod zastavom EGP-a, u skladu s pristupom koji je Komisija odobrila u predmetu o francuskom porezu po tonaži (61).

(102)

Propisi o oporezivanju tek od 2010. omogućuju da se na plovila koja nisu registrirana u EGP-u/EU-u primjenjuje porez po tonaži broda pod uvjetima opisanima u uvodnoj izjavi 27. Stoga velika većina malteške flote na koju se primjenjuje porez po tonaži broda (90 %) plovi pod zastavom EGP-a/EU-a.

(103)

Malta se obvezala da će zahtijevati da svaki novi subjekt u floti na koju se primjenjuje porez po tonaži kojom upravlja (62) ima najmanje 25 % plovila pod zastavom EGP-a i tu će brojku morati održati ili povećati u skladu s odjeljkom 3.1. Smjernica za pomorski promet. U skladu s tom obvezom udio flote pod zastavom EGP-a korisnika sustava poreza po tonaži broda u prosjeku se ne smije smanjiti tijekom razdoblja od tri godine. Odstupanje od te obveze odobrit će se samo ako 60 % flote na koju se primjenjuje porez po tonaži (63) kojom korisnik upravlja plovi pod zastavom EGP-a. Provjera će se izvršiti kad god se neko plovilo pridoda floti na koju se primjenjuje porez po tonaži ili oduzme od nje.

(104)

Malta se, osim toga, obvezala da će se ukupno strateško i komercijalno upravljanje morati odvijati unutar EGP-a.

(105)

Plovila kojima se ne upravlja komercijalno i strateški iz EGP-a prihvatit će se u sustav poreza po tonaži broda samo ako plove pod zastavom EGP-a, osim plovila danih u zakup bez posade, uz poštovanje određenih ograničenja (64).

(106)

Malta je istaknula da se njezin sustav poreza po tonaži broda temelji na sličnom načelu kao ciparski sustav poreza po tonaži broda koji je Komisija odobrila 2010. Malta naplaćuje godišnji porez po tonaži broda u obliku paušalnog iznosa ovisno o tonaži plovila.

(107)

Stope poreza po tonaži plovila koje se plaćaju u Malti razlikuju se s obzirom na neto tonažu i starost plovila. U tablici 3. nalazi se usporedba razine poreza po tonaži broda koji se plaća u Malti u odnosu na ciparski i poljski sustav poreza po tonaži plovila koje je odobrila Komisija.

(108)

Malta ističe da bi, kad bi se smatralo da je razlika u porezu koji je potrebno platiti određena isključivo tonažom plovila (65), procijenjeni godišnji porez po tonaži broda koji je potrebno platiti u Malti bio vrlo slična porezima koji se plaćaju u Cipru i Poljskoj:

Tablica 3.

(109)

Malta nadalje ističe da se u izračunu poreza po tonaži broda u Poljskoj prikazanom u tablici 3. pretpostavlja da će se plovila upotrebljavati 365 dana u godini. Plovila u okviru poljskog sustava poreza po tonaži broda koja se ne upotrebljavaju cijelu godinu imaju pravo na razmjerno umanjenje. U Cipru se za plovila koja su u raspremi najmanje tri mjeseca iznos poreza po tonaži za ta plovila umanjuje za 25 %.

(110)

Malta primjenjuje umanjenje standardne stope poreza po tonaži broda ako je plovilo staro manje od deset godina. Istodobno se u Malti porez po tonaži broda povećava ako je plovilo staro 15 godina ili više. Svrha je tog pravila potaknuti brodovlasnike i upravitelje na registraciju novijih plovila (a time i učinkovitijih i prihvatljivijih za okoliš) te ih odvratiti od registracije starijih plovila. Budući da će novija plovila vjerojatno biti sigurnija, pouzdanija, učinkovitija i prihvatljivija za okoliš od starijih plovila, smatra se da se takvim pravilom podupire prvi cilj naveden u odjeljku 2.2. Smjernica za pomorski promet, a to je „poboljšanje sigurnog, učinkovitog, pouzdanog pomorskog prometa prihvatljivog za okoliš”. Time se pridonosi i ciljevima umanjenja emisija stakleničkih plinova do 2020. koje je donio EU.

(111)

Malta je tvrdila da bi povećanje stope poreza po tonaži broda sa starošću broda trebalo uzeti u obzir pri ukupnom razmatranju stope. Međutim, u svakom slučaju, s obzirom na umanjenja koja se primjenjuju u Poljskoj i Cipru za plovila koja se ne upotrebljavaju, stope su usporedive čak i kad se uzme u obzir umanjenje koje se primjenjuje u Malti. Radi pravilne usporedbe Malta je navela da bi se porezi po tonaži u Malti i Poljskoj u slučaju da se plovilo u Poljskoj upotrebljava 75 % mogli usporediti kao što je prikazano u tablici 4.:

Tablica 4.

(112)

U pogledu diskrecijskog prava ministra da „[…] pod uvjetima koje smatra primjerenima, oslobod[i] bilo koji brod ili klasu brodova od plaćanja svih ili dijela naknada koje se plaćaju u skladu s ovim propisima” Malta je objasnila da se to pravilo odnosi samo na godišnje naknade i naknade za registraciju, koje se isto tako nazivaju porezima po tonaži, i to samo kako bi se osigurala fleksibilnost u slučajevima koji se odnose na humanitarne i filantropske djelatnosti. To pravilo nikad nije primijenjeno.

(113)

Kad je riječ o umanjenjima zbog poreza po tonaži plaćenog u drugoj državi, Malta je objasnila da je to pravilo namijenjeno sprječavanju dvostrukog oporezivanja. Subjekt koji je platio porez po tonaži za plovilo u drugoj zemlji ne bi trebao ponovno morati platiti puni porez po tonaži broda u Malti. Sustav oslobođenja od dvostrukog oporezivanja po tonaži koji Malta odobrava temelji se na metodi olakšica u skladu s njezinim poreznim sustavom koja se primjenjuje i u kontekstu poreza na dohodak. Malta je uputila na prethodne izjave Komisije o tom pitanju koje su u skladu s tim pristupom (66).

(114)

Oslobođenje od dvostrukog oporezivanja ograničeno je na stvarni porez po tonaži koji bi trebalo platiti za plovilo izvan Malte ili 75 % malteškog poreza po tonaži broda koji bi trebalo platiti prije odobravanja olakšica. Oslobođenje se odobrava samo za porez po tonaži broda koji je ista licencirana brodarska organizacija platila za isto plovilo u drugoj državi članici.

(115)

Malta i dalje smatra da mjere razdvajanja iz Propisa o oporezivanju učinkovito odvraćaju od zlouporabe i sprječavaju prelijevanje u djelatnosti koje ne ispunjuju odgovarajuće uvjete.

(116)

Propisima o oporezivanju određuje se obveza da licencirana brodarska organizacija vodi zasebno računovodstvo u kojem se razlikuju dohodak i dobitci ostvareni od brodarskih djelatnosti od drugih izvora dohotka. Osim toga, licencirana brodarska organizacija obvezna je i sastavljati financijske izvještaje koji su u skladu s međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koje je odobrila Unija te ih davati na reviziju ovlaštenom javnom računovođi.

(117)

Ako brodarska organizacija ne vodi zasebno računovodstvo, automatski će biti isključena iz svih oslobođenja od poreza.

(118)

Licencirana brodarska organizacija obvezna je registrirati se pri ministarstvu nadležnom za financije ako želi ostvariti korist od sustava poreza po tonaži broda.

(119)

Licencirana brodarska organizacija koja ostvaruje korist od sustava poreza po tonaži obvezna je dostaviti godišnju prijavu poreza na dohodak iz koje se jasno vidjeti razlika između dohotka koji ispunjuje uvjete za taj sustav i dohotka koji ih ne ispunjuje. U situacijama u kojima cijeli dohodak licencirane brodarske organizacije pripada području primjene sustava poreza po tonaži broda, umjesto porezne prijave ta organizacija može dostaviti izjavu preko kvalificirane osobe koja nije ovisna o licenciranoj brodarskoj organizaciji te je ili ovlašteni računovođa i revizor ili ovlašteni pravni zastupnik. Postoje stroge kazne za lažne izjave ili krajnju nepažnju u pogledu tih obveza.

(120)

Gubitci od djelatnosti koje podliježu porezu na dohodak ne mogu se prebiti s obvezom plaćanja poreza po tonaži.

(121)

Brodarska organizacija ne može odlučivati o ulasku u malteški sustav poreza po tonaži broda ili izlasku iz njega ovisno o tome ostvaruje li oporezivu dobit ili gubitke. Osim ako licencirana brodarska organizacija drukčije odluči, ona je obuhvaćena područjem primjene sustava poreza po tonaži broda. Odluka organizacije o izlasku iz tog sustava neopoziva je (67).

(122)

Nijedna malteška brodarska organizacija ne može dio svojih brodova držati u sustavu poreza po tonaži, a dio u sustavu poreza na dohodak (68).

(123)

Članak 51. Zakona o porezu na dohodak sadržava dalekosežne odredbe protiv zlouporabe namijenjene suzbijanju umjetnih dogovora i sustava usmjerenih na stjecanje neopravdane porezne prednosti. To općenito pravilo protiv zlouporabe u skladu je s Preporukom Komisije od 6. prosinca 2012. o agresivnom poreznom planiranju (69). Mjere protiv zlouporabe temelje se na strogim kaznama koje se određuju u slučaju povreda. Stoga se u takvim slučajevima, osim plaćanja neplaćenog poreza, određuju kamate po stopi od 0,54 % mjesečno (tj. 6,48 % godišnje), uz dodatne kazne po stopi od do 1,5 % mjesečno (tj. 18 % godišnje) na taj neplaćeni porez.

(124)

Pravila o mogućnosti odbijanja troškova sadržana u Zakonu o porezu na dobit zahtijevaju postojanje izravne poveznice između troška i dohotka koji se njime ostvaruje. U skladu s člankom 14. stavkom 1. Zakona o porezu na dohodak trošak se može odbiti samo ako je „u cijelosti i isključivo nastao tijekom ostvarivanja dohotka”. Stoga nije moguće zahtijevati odbijanje troškova nastalih tijekom stvaranja oslobođene dobiti (uključujući dobit koja podliježe porezu po tonaži broda) u odnosu na druge vrste oporezivog dohotka.

(125)

Od svih licenciranih brodarskih organizacija zahtijeva se da vode propisne i dostatne evidencije svojih dohodaka i troškova kako bi se mogli utvrditi relevantni dohodak i opravdani odbitci.

(126)

Malta se obvezala da će od korisnika sustava poreza po tonaži broda zahtijevati da dostavljaju obvezne godišnje izjave o sukladnosti za sve parametre koji se mogu kontrolirati, kao što su vrsta plovila, djelatnosti koje se obavljaju plovilom, neto tonaža, broj dana tijekom kojih se plovilo upotrebljava, zastava, načini upotrebe i poštovanje gornje granice potpore.

(127)

Malta je objasnila funkcioniranje općeg malteškog poreznog sustava. U skladu s tim sustavom dividende koje malteška društva isplaćuju dioničarima ne podliježu obvezi prijave dividende (70) i plaćanja poreza (71). Taj se sustav bez iznimke primjenjuje na sve sektore.

(128)

Malta upućuje na mjerodavno malteško zakonodavstvo kojim se zahtijeva da se na brod primjenjuje porez po tonaži kako bi mogao ostvariti korist od oslobođenja od poreza (72).

(129)

Malta je nadalje objasnila da su dosad od poreza oslobođene samo prodaja brodova i transakcije povezane s brodovima na koje se primjenjuje porez po tonaži koje brodarska društva kupuju i prodaju dok podliježu oporezivanju po tonaži. Osim toga, odluka o izlasku iz sustava poreza po tonaži broda u Malti je neopoziva.

(130)

Malta je navela da bi brodovlasnici (tj. dioničari) trebali moći imati koristi od provedenih brodarskih djelatnosti kako bi se osigurale konkurentnost i privlačnost europskih registara u odnosu na registre trećih zemalja.

(131)

U skladu s člankom 12. stavkom 1. točkom (c) podtočkom ii. Zakona o porezu na dohodak svi dobitci ili dobit koje bilježi ili ostvaruje osoba koja nije rezidentna u Malti na temelju prijenosa udjela ili vrijednosnih papira društva koje nije društvo za poslovanje nekretninama oslobođeni su od poreza pod uvjetom da je stvarni vlasnik dobitaka osoba koja nije rezidentna u Malti i da ta osoba nije u vlasništvu ni pod kontrolom pojedinca ili više njih koji su uobičajeno rezidentni u Malti. Osim toga, primjenjuje se oslobođenje za sudjelovanje na temelju članka 12. stavka 1. točke (u) podtočke 1. Zakona o porezu na dohodak, kojim je propisano da je svaki dohodak ili dobitak koji je društvo registrirano u Malti ostvarilo od sudjelujućeg udjela ili prijenosa takvog udjela oslobođeno od poreza.

(132)

Sporazumima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje je sklopila Malta, u skladu s odredbama članka 13. stavka 5. predloška porezne konvencije OECD-a, pravo na takve kapitalne dobitke dodjeljuje se zemlji u kojoj je osoba rezidentna. Malta je sklopila ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa svim državama članicama EGP-a.

(133)

Jedina transakcija prijenosa udjela od pristupanja Malte Uniji koja je uključivala malteškog dioničara bila je transakcija provedena 2006. Ta se transakcija odnosila na prijenos udjela u […]. Korist od relevantnog oslobođenja od poreza bila je znatno manja od praga de minimis (73) i uključivala je najviši – teoretski – iznos potpore manji od 1 400 EUR s obzirom na prodajnu cijenu, čak i kad se uračuna korist povezanog oslobođenja od pristojbe za transakcije brodovima. Dioničar nije primio nikakvu dodatnu potporu u relevantnom razdoblju i nije ostvario korist od poreza po tonaži (74).

(134)

Sve ostale transakcije udjelima provedene od 2004. bile bi obuhvaćene oslobođenjem od poreza na kapitalne dobitke za nerezidente sadržanim u članku 12. stavku 1. točki (c) podtočki ii. Zakona o porezu na dohodak.

(135)

Malta je preuzela obvezu uklanjanja trenutačnog oslobođenja od oporezivanja kapitalnih dobitaka ostvarenih prodajom udjela u brodarskim društvima za osobe rezidentne u Malti specifičnog za taj sektor.

(136)

U članku 3. stavku 2. Propisa o oporezivanju predviđeno je da „nijedna osoba ne plaća porez na temelju tog Zakona [Zakona o porezu na dohodak] na kamate ili drugi dohodak koji mi se isplaćuje u vezi s financiranjem rada […] licenciranih brodarskih organizacija ili financiranjem broda na koji se primjenjuje porez po tonaži […]”. To se oslobođenje ne odobrava automatski, već na zahtjev. Malta je potvrdila da nikad nijednom poduzeću nije odobreno takvo oslobođenje. Malteška su tijela potvrdila da takvo oslobođenje nikad nije odobreno, uključujući nakon pristupanja Malte Europskoj uniji, i da „nijedno društvo nije iskoristilo tu mogućnost”.

(137)

Malta se obvezala da će izbrisati članak 3. stavak 2. Propisa o oporezivanju.

(138)

Malta je navela da su odredbe iz Propisa o oporezivanju kojima se predviđa da se ne naplaćuje pristojba za određene transakcije brodovima (75) informativne naravi. Njima se ne predviđa korist za brodarska društva jer takve transakcije brodovima ne podliježu plaćanju pristojbe u skladu sa Zakonom o pristojbama za dokumente i prijenose jer se pristojba općenito plaća samo za prijenose utrživih vrijednosnih papira, nekretnina, prodaju na dražbama i police osiguranja.

(139)

Slično kao u slučaju kapitalnih dobitaka od prodaje udjela, Malta je objasnila da oslobođenje od pristojbe (76) utvrđeno u članku 5. Propisa o oporezivanju nije imalo velik utjecaj u razdoblju nakon 2004. s obzirom na vlasničku strukturu društava koja podliježu plaćanju poreza po tonaži broda i općenita oslobođenja koja postoje na temelju Zakona o pristojbama za dokumente i prijenose.

(140)

Na temelju članka 47. stavka 3. točke (d) i članka 47. stavka 4. Zakona o pristojbama za dokumente i prijenose nikakva se pristojba ne primjenjuje na transakcije vrijednosnim papirima društva u kojem više od polovine redovnih dionica, prava glasa i prava na dobit drže osobe koje nisu rezidentne u Malti te nisu u vlasništvu ili pod izravnom ili neizravnom kontrolom osoba rezidentnih u Malti, ako se većina poslovnih interesa tog društva nalazi izvan Malte. Prijenosi unutar grupe u kontekstu postupaka restrukturiranja grupe između društava koja su u većinskom vlasništvu i pod kontrolom istih dioničara oslobođeni su od pristojbe u skladu s člankom 42. stavkom 1. točkom (b) tog zakona.

(141)

Malta je potvrdila da je od 2004. provedena samo jedna transakcija koja nije bila obuhvaćena općenitim oslobođenjem od pristojbe iz uvodne izjave 140. i koja se odnosila na udjele u vlasništvu malteškog dioničara. Ta transakcija u smislu poreznih olakšica nije premašila prag de minimis, čak ni kad se uračuna korist od oslobođenja od oporezivanja kapitalnih dobitaka (77).

(142)

Malta se obvezala da će ukloniti oslobođenje utvrđeno u članku 5. Propisa o oporezivanju za osobe rezidentne u Malti.

(143)

Malta se obvezala da će nova pravila kojima će se mjere iz ove Odluke učiniti spojivima s unutarnjim tržištem stupiti na snagu u roku od tri mjeseca od datuma ove Odluke. Od trenutka donošenja ove Odluke i do stupanja obveza na snagu Malta se obvezala da će nastaviti upravljati sustavom poreza po tonaži broda i drugim mjerama koje su predmet ove Odluke na način koji ne dovodi do plaćanja nespojive potpore čiji bi se povrat zatim morao zahtijevati od korisnika.

(144)

Malta je navela da bi sustav trebalo smatrati postojećom potporom i da su očekivanja Malte i brodarskih organizacija u tom pogledu legitimna.

(145)

Malteški sustav poreza po tonaži broda i prateće mjere uspostavljeni su 1973. U tom je pogledu Malta dostavila odgovarajuće dijelove izvorne verzije Zakona o trgovačkoj mornarici iz 1973. (78), a posebno članaka 85. i 86., u kojima su definirani brodovi i dohodak oslobođeni od poreza na dohodak.

(146)

Malta navodi da je nad tim mjerama potpore proveden analitički pregled prije pristupanja. Pitanja tržišnog natjecanja povezana s prometom, uključujući porez po tonaži broda, izričito su uključena u poglavlje o prometu tijekom pregovora o pristupanju. Malta ističe da Komisija u to vrijeme nije istaknula da je njezin sustav poreza po tonaži problematičan. Malta upućivanjem na tu korespondenciju tvrdi da su informacije koje je dostavila o tom sustavu bile zadovoljavajuće za Komisiju. Malta posebno upućuje na sastanak konferencije o pristupanju Malte EU-u održan 26. listopada 2001., u čijem se zapisniku navodi kako je dogovoreno da će se preporučiti privremeno zatvaranje pregovora o poglavlju o prometu. Malta navodi da je jednako kao brodarske organizacije koje su ostvarile korist od sustava poreza po tonaži broda oduvijek smatrala i vjerovala da je sustav potpuno usklađen sa Smjernicama za pomorski promet.

(147)

Mjerodavno malteško zakonodavstvo, Zakon o trgovačkoj mornarici i Propisi o oporezivanju, dostavljeno je Komisiji prije 31. kolovoza 2004., kako se zahtijeva Aktom o pristupanju (79). Komisija je o sustavu poreza po tonaži broda obaviještena dokumentom CONF-M 51/00 od 19. listopada 2000., kako je dopunjen dokumentom CONF-M 65/01 od 18. rujna 2001.

(148)

Mjerodavno se zakonodavstvo nije promijenilo od datuma pristupanja i 1. svibnja 2007. Nacionalne su odredbe izmijenjene tek 2010. kako bi se prenijela načela uvedena Komunikacijom Komisije o smjernicama o državnim potporama za društva za upravljanje brodovima („Smjernice za upravljanje brodovima”) (80).

(149)

Malta je podsjetila Komisiju da sustav poreza po tonaži nije bio naveden među sustavima koje je bilo potrebno prilagoditi do isteka trogodišnjeg razdoblja odobrenog Ugovorom o pristupanju za izmjenu postojećih mjera potpore i da stoga sustav smatra postojećom potporom. U svojem je dopisu od 24. travnja 2007. Komisija navela samo dvije mjere potpore: obveza pružanja javne usluge – Gozo Channel Co Ltd i obveza pružanja javne usluge – Sea Malta Co Ltd.

(150)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 3., primjedbe je dostavilo šest zainteresiranih strana i jedan zaposlenik u sektoru pomorskog prometa u Njemačkoj koji je želio ostati anoniman. Te su primjedbe sažete u uvodnim izjavama od 151. do 177.

(151)

Udruženje brodovlasnika Europske zajednice (ECSA) složilo se s Komisijinom početnom ocjenom da ribarska plovila, naftne platforme i nekomercijalne jahte za rekreaciju ne bi trebali ispunjivati uvjete za porez po tonaži broda.

(152)

Malteško vijeće za međunarodni pomorski promet istaknulo je da teglenice koje nisu samohodne prevoze teret, dok plovilo za tegljenje osigurava da teret dosegne svoje odredište. Stoga je riječ o jednoj radnji i svaki je brod morao ispunjivati uvjete za oporezivanje po tonaži.

(153)

Malteško vijeće za međunarodni pomorski promet istaknulo je da upravljanje brodovima za kružna putovanja znači isto što i prijevoz putnika.

(154)

ECSA je navela da je primarna namjena brodova za kružna putovanja pomorski promet, čak i ako se upotrebljava u rekreativne svrhe. ECSA je istaknula i da brodovi za kružna putovanja podliježu istoj kontroli i regulativi kao druga velika plovila namijenjena plovidbi oceanom te da njihovi pomorci moraju imati iste potvrde. Osim toga, podliježu istoj kontroli države zastave i države luke te istim međunarodnim konvencijama kao sva ostala plovila u međunarodnom prometu. Industrija kružnih putovanja znatno je pridonijela ostvarivanju ciljeva Smjernica za pomorski promet. Industrija kružnih putovanja suočena je s pritiscima konkurencije izvan Unije. Ako ugovorna stranka Sporazuma o EGP-u ili država članica određuje poreze (ili druge troškove) koje druge zemlje ne određuju, država članica može očekivati da će se plovila registrirati pod zastavom druge zemlje u kojoj je opći trošak manji.

(155)

Malteško vijeće za međunarodni pomorski promet, Malteška trgovinska, poduzetnička i industrijska komora te mreža Super Yachts Industry Network – Malta naglasili su da su komercijalne jahte uključene u prijevoz putnika, gdje postoji znatno međunarodno tržišno natjecanje s offshore financijskim centrima radi uspostavljanja što više društava za vlasništvo i registracije komercijalnih jahti.

(156)

ECSA je ustrajala na tome da ne bi trebao postojati konačan i isključiv popis vrsta plovila koja ispunjuju uvjete. Navela je da ne postoji stvarna razlika između „uslužnih” djelatnosti i djelatnosti „prometa” jer sve pripadaju komercijalnim brodarskim djelatnostima. Pozdravila je što Komisija prepoznaje da su neki brodovi za posebne usluge, kao na primjer plovila za polaganje kabela, prihvatljivi za državnu potporu.

(157)

ECSA je navela da bi dobit ostvarena od kupovine i prodaje imovine povezane s uobičajenim djelatnostima upravitelja brodova trebala biti izuzeta od poreza po tonaži broda samo ako društvo ne obavlja druge djelatnosti osim kupovine i prodaje imovine za brodarske djelatnosti. U tom se slučaju ne može smatrati da društvo obavlja brodarske djelatnosti.

(158)

ECSA je tvrdila da bi i kapitalni dobitci od prodaje broda trebali biti obuhvaćeni porezom po tonaži za brodove stečene prije ulaska u sustav poreza po tonaži broda, pri čemu bi sustavi poreza po tonaži broda trebali uključivati pravedne i primjerene prijelazne mehanizme kojima se uzimaju u obzir sve fiskalne tražbine nastale u razdoblju prije primjene poreza po tonaži.

(159)

ECSA tvrdi da bi dodatne djelatnosti trebale biti uobičajeni dio brodarske usluge koju pruža brodarska organizacija. Tvrde da nema potrebe za definiranjem „dodatnih djelatnosti” za potrebe primjene Smjernica za pomorski promet, nego bi državama članicama trebalo prepustiti da odrede vlastiti detaljan način tumačenja pod praćenjem Komisije.

(160)

ECSA se slaže s Komisijom da se usluge koje financijske institucije nude brodarskim društvima obuhvaćenima porezom po tonaži, kao što su zajmovi i jamstva, ne bi trebale smatrati prihvatljivim „dodatnim djelatnostima”.

(161)

Ako je jedina djelatnost društva upravljanje brodovima koji ispunjuju uvjete, cijela bi dobit od djelatnosti upravljanja brodovima trebala biti obuhvaćena mjerom razdvajanja dok god su poslovne djelatnosti u skladu s običajima i praksama u tom sektoru.

(162)

ECSA je navela da brojna društva svoje usluge naplaćuju na uključivoj osnovi i da bi im sveobuhvatni pristup omogućio da izbjegnu zahtjev izrade proizvoljnih izračuna za potrebe raspodjele dobiti. ECSA je istaknula da je sveobuhvatni pristup podržan u predlošku porezne konvencije OECD-a.

(163)

ECSA navodi da su usluge koje se posebno naplaćuju nužan i uobičajen element gospodarskog poslovanja većine putničkih brodarskih usluga. Bez njih bi brodarska djelatnost bila neprivlačna kupcima i neodrživa za brodarska društva, zbog čega bi trebale ispunjivati uvjete za porez po tonaži broda.

(164)

Kad je riječ o djelatnostima kružnih putovanja, paket prijevoza isto se tako sastoji od niza usluga koje se nude tijekom putovanja i koje su dio očekivanja putnika. ECSA navodi da te usluge uključuju komunikacijske usluge, barove, mjenjačnicu, izlete na obalu, kupovinu, zdravlje i ljepotu i zabavu. U nekim su slučajevima, kao što su izleti na obalu, te dodatne djelatnosti usluga koju otkupljuje pružatelj kružnog putovanja od trećih strana – obično su dio „paketa” koji lokalni zastupnici prodaju pružatelju putovanja – zbog čega bi trebale biti uključene kao prihvatljiva djelatnost.

(165)

ECSA prepoznaje načelo izbjegavanja nepoštenog tržišnog natjecanja s domaćim poduzećima na kopnu te navodi da upotreba brodova u prvom redu kao plutajućih supermarketa, kasina ili nepomičnih hotela ne bi bila prihvatljiva.

(166)

Malteško vijeće za međunarodni pomorski promet iznijelo je slične tvrdnje o paketima kružnih putovanja i putničkim paketima.

(167)

ECSA je tvrdila da bi države članice trebale odlučiti o uvođenju ograničenja, vodeći računa, na primjer, o načinu na koji su organizirani nacionalna brodarska industrija i pomorski klaster.

(168)

Norveško udruženje brodovlasnika objasnilo je da je davanje u zakup broda bez posade uobičajen mehanizam za brodarska društva. Međutim, samo se mali postotak ukupne tonaže brodarskih društava obično daje u zakup bez posade. Mali broj društava u vlasništvu ima samo brodove koji se daju u zakup bez posade. Ako dohodak od davanja u zakup broda bez posade nije potpuno oslobođen od poreza, vlasnici plovila s nastanom u EGP-u ne mogu osiguravati konkurentne cijene zakupa. Nadalje, društva koja opskrbljuju industriju nafte i plina, a posluju u inozemstvu obično će razdvojiti djelatnosti vlasništva nad plovilom od operativnih djelatnosti da budu konkurentna u državi u kojoj posluju. Često je davanje u zakup broda bez posade jedina mogućnost za ulazak na zaštićena strana tržišta. Osim toga, ako je zakupoprimatelj društvo koje posluje s naftom, on obično ima vlastitu organizaciju za osiguravanje posade i tehničkih usluga upravljanja brodom koju želi angažirati. Postoje i područja gdje se rizici povezani s troškom i dostupnošću posade, troškom i pravodobnim pristupom popravcima broda te drugim aspektima nužnima za rad broda smatraju neprihvatljivima te se prednost daje davanju u zakup broda bez posade.

(169)

Norveško udruženje brodovlasnika tvrdi da neće doći do povećanja državne potpore brodarskoj industriji (81) ako se društvima koja plaćaju porez po tonaži broda dopusti davanje u zakup broda bez posade. Dohodak od brodarske djelatnosti oslobođen od poreza samo se dijeli između društva koje je vlasnik broda i koje ga daje u zakup te društva koje upravlja brodom (za društvo koje upravlja brodom dohodak oslobođen od poreza umanjuje se uzimanjem u zakup broda bez posade, što je dohodak oslobođen od poreza za društvo koje je vlasnik broda).

(170)

Malteško vijeće za međunarodni pomorski promet navelo je da se vlasništvo nad brodom i upravljanje brodom moraju smatrati cjelinom. Ista organizacija može obavljati djelatnosti vlasništva nad brodom i upravljanja brodom. U drugim prilikama različiti se subjekti bave jednom djelatnošću. Svi različiti subjekti imaju svoje troškove i odgovornosti, uključujući osiguravanje sigurnog i učinkovitog obavljanja primarne djelatnosti. Ističe se da se malteškim i međunarodnim pravom brodovlasniku nameću stroge obveze i odgovornosti, čak i u slučaju davanja u zakup broda bez posade. Stoga bi, ako je brod dan u zakup uključen u međunarodni prijevoz robe i putnika, i vlasnik i zakupoprimatelj trebali biti uključeni u sustav poreza po tonaži broda.

(171)

ECSA je istaknula da djelatnost zakupljivanja stvara izravna i neizravna radna mjesta za brojne djelatnike u pomorskom prometu u cijeloj Europi, a fleksibilan pristup pridonosi zadržavanju sjedišta brodarskih društava u EU-u.

(172)

U pogledu nekih odluka Komisije u kojima se od zakupoprimatelja na određeno vrijeme zahtijevao minimalni udio vlastite brodarske djelatnosti da bi mogli ostvariti pravo na oporezivanje po tonaži broda ECSA smatra da bi taj zahtjev trebalo ublažiti.

(173)

Prema Norveškom udruženju brodovlasnika većina je brodarskih društava zbog poslovnih razloga zastupljena u nekoliko pomorskih čvorišta diljem svijeta, a ako neka međunarodna brodarska organizacija ima strategiju za povećanje udjela plovila zakupljenih na određeno vrijeme u svojoj floti, može to učiniti neovisno o ograničenjima u europskim sustavima poreza po tonaži broda. To će jednostavno učiniti preko društva kćeri koje nije rezidentno u EGP-u.

(174)

ECSA je smatrala da Smjernice za pomorski promet u biti sadržavaju pragmatičnu razinu fleksibilnosti u pogledu upotrebe zastava država članica koju ne bi trebalo dodatno umanjivati.

(175)

ECSA je istaknula da u okviru sustava poreza po tonaži broda mora postojati jasna definicija djelatnosti koje ispunjuju uvjete.

(176)

Upravitelj broda može razdvojiti djelatnost „otkupa” usluga od drugih poduzeća, ali ne i dobit od obavljanja drugih djelatnosti. To načelo jednakih tržišnih uvjeta obično se upotrebljava u upravljanju porezima i poznato je kao zahtjev za određivanje transfernih cijena. Na primjer: ako upravitelj broda pruža usluge na kopnu kao što su cestovni promet ili hotelski smještaj u okviru paketa, svaki dodatni iznos koji naplaćuje iznad troška po tržišnim uvjetima trebao bi biti obuhvaćen porezom po tonaži broda. Stoga će, ako usluge pruža treća strana po tržišnim stopama, svaka dobit koju upravitelj ostvari biti unutar razdvajanja. Međutim, ako usluge pruža subjekt unutar grupe upravitelja broda, one će podlijegati određivanju transfernih cijena i dobit ostvarena od cestovnog prometa ili hotela bit će izuzeta iz poreza po tonaži broda, a samo će izračunana dodatna vrijednost tih usluga unutar grupe ispunjivati uvjete za porez po tonaži.

(177)

ECSA se slaže s Komisijom da se usluge koje financijske institucije nude brodarskim društvima obuhvaćenima porezom po tonaži, kao što su zajmovi i jamstva, ne bi trebale smatrati „prihvatljivim” ili „dodatnim” djelatnostima.

(178)

Malta vjeruje da iz većine primljenih podnesaka jasno proizlazi da primjena Smjernica za pomorski promet u Malti nailazi na opće zadovoljstvo. Malta je primijetila da dionici nisu imali prigovora i da podupiru postojeće sustave.

(179)

U skladu s člankom 107. stavkom 1. UFEU-a „svaka potpora koju dodijeli država članica ili koja se dodjeljuje putem državnih sredstava u bilo kojem obliku koja narušava ili prijeti da će narušiti tržišno natjecanje stavljanjem određenih poduzetnika ili proizvodnje određene robe u povoljniji položaj, nespojiva je s unutarnjim tržištem u mjeri u kojoj utječe na trgovinu među državama članicama”.

(180)

U skladu s tim, da bi se mjera potpore smatrala potporom u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a, sljedeći uvjeti moraju biti kumulativno ispunjeni: i. mora je financirati država putem državnih sredstava i mjera mora biti pripisiva državi; ii. zbog nje mora nastajati selektivna prednost za primatelja stavljanjem određenih poduzetnika ili proizvodnje određene robe u povoljniji položaj; iii. mora narušavati ili prijetiti da će narušiti tržišno natjecanje i iv. mora moći utjecati na trgovinu među državama članicama.

(181)

U nastavku će Komisija ocijeniti ispunjuju li i. sustav poreza po tonaži broda; ii. oslobođenje kapitalnih dobitaka ostvarenih prodajom ili prijenosom brodova od oporezivanja; iii. oslobođenje kapitalnih dobitaka povezanih s udjelima u brodarskim društvima od oporezivanja; iv. oslobođenje dividendi povezanih s udjelima u brodarskim društvima od oporezivanja; v. oslobođenje kamata ili drugog dohotka povezanog s financiranjem brodarskih društava ili brodova na koje se primjenjuje porez po tonaži od oporezivanja; vi. oslobođenje od plaćanja određenih pristojbi za dokumente i prijenose (dalje u tekstu zajedno „nacionalne mjere”) kriterije navedene u uvodnoj izjavi 180., a time i čine li državnu potporu.

(182)

Komisija navodi da se nacionalne mjere odnose na oslobođenje od uobičajenih poreza i pristojbi koje se obično plaćaju Republici Malti. Sustavom poreza po tonaži broda omogućuje se umanjenje poreza u odnosu na porez na dohodak koji se obično plaća na dobit trgovačkih društava u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak. Oslobođenje od oporezivanja dividendi i kapitalnih dobitaka povezanih s udjelima u brodarskim društvima i kapitalnih dobitaka ostvarenih prodajom ili prijenosom brodova te kamata ili drugog dohotka povezanog s financiranjem brodarskih društava ili brodova na koje se primjenjuje porez po tonaži odnosi se na oslobođenja povezana sa Zakonom o porezu na dohodak odobrena Zakonom o trgovačkoj mornarici i Propisima o oporezivanju. Isto se tako oslobođenje određenih pristojbi za dokumente i prijenose propisanih Zakonom o pristojbama za dokumente i prijenose odobrava na temelju Zakona o trgovačkoj mornarici i Propisa o oporezivanju. Oslobođenje od plaćanja naknada na temelju diskrecijske odluke ministra isto je tako oslobođenje od uobičajenih poreza i naknada koje se obično plaćaju Republici Malti.

(183)

Komisija navodi da je gubitak poreznih prihoda za državu jednak potrošnji državnih sredstava u obliku fiskalnih rashoda. Odobravanjem umanjenja poreza ili naknada ili oslobođenja od njih na temelju Zakona o trgovačkoj mornarici Malta se odriče prihoda koji se smatraju državnim sredstvima. Stoga se umanjenje poreza i oslobođenje od poreza i naknada odobravaju putem državnih sredstava. Te su mjere stupile na snagu u obliku državnih propisa (Zakona o trgovačkoj mornarici koji je parlamentarni akt i Propisa o oporezivanju koje Malta smatra sekundarnim zakonodavstvom kojim se provodi Zakon o trgovačkoj mornarici). Budući da stoga te fiskalne mjere odobravaju malteška tijela, mjere su pripisive državi.

(184)

Kako bi se mjera mogla smatrati državnom potporom, zbog nje mora nastajati financijska prednost za primatelje. Komisija navodi da nacionalne mjere obuhvaćaju oslobođenje od poreza i pristojbi, čime nastaje prednost za korisnika u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a.

(185)

Stoga Komisija zaključuje da se

odobravaju iz državnih sredstava i pripisivi su državi te njima nastaje prednost za korisnike.

(186)

U daljnjem se tekstu posebno za svaku mjeru ocjenjuju daljnji elementi koji moraju biti ispunjeni kako bi se mjera smatrala državnom potporom, i to selektivnost mjere te njezina mogućnost narušavanja tržišnog natjecanja i utjecaja na trgovinu.

(187)

Kako bi mjera činila državnu potporu, ona mora biti selektivna na način da se njome određeni poduzetnici ili proizvodnja određene robe stavljaju u povoljniji položaj u skladu s člankom 107. stavkom 1. UFEU-a. Kad je riječ o tumačenju uvjeta selektivnosti, ustaljena je sudska praksa da se mjera može smatrati selektivnom ako je „dijelom namijenjena oslobađanju tih poduzetnika od financijskih troškova koji nastaju uobičajenom primjenom općeg sustava obveznih doprinosa određenog zakonom.” (82) Neka se mjera stoga smatra selektivnom ako se njome odstupa od uobičajene primjene općeg poreznog okvira.

(188)

Za potrebe ocjene Sud je uspostavio analizu u tri koraka (83). Prvo je potrebno utvrditi referentni sustav. U drugom koraku treba utvrditi odstupa li određena mjera od tog sustava toliko da se njome stvara razlika između gospodarskih subjekata koji su u pogledu ciljeva svojstvenih sustavu u usporedivoj činjeničnoj i pravnoj situaciji. Procjena prisutnosti odstupanja ključan je element ovog dijela testiranja i omogućuje donošenje zaključka o tome je li mjera selektivna prima facie. Ako predmetna mjera ne odstupa od referentnog sustava, nije selektivna. Međutim, ako odstupa (i time je selektivna prima facie), u trećem koraku testiranja potrebno je utvrditi je li odstupajuća mjera opravdana prirodom ili općim programom (referentnog) sustava (84). Ako je prima facie selektivna mjera opravdana prirodom ili općim programom sustava, neće je se smatrati selektivnom i stoga neće biti obuhvaćena područjem primjene članka 107. stavka 1. UFEU-a (85).

(189)

Poduzetnici u Malti podliježu oporezivanju od 35 % na temelju Zakona o porezu na dohodak (86). Brodarske organizacije koje su se odlučile za sustav poreza po tonaži broda oslobođene su od oporezivanja na temelju Zakona o porezu na dohodak u pogledu dohotka ostvarenog od brodarskih djelatnosti i umjesto toga plaćaju paušalni iznosa. Komisija navodi da sustav poreza po tonaži opisan u odjeljku 2.1. ili sličan sustav nije dostupan svim sektorima ili poduzetnicima, zbog čega je prima facie selektivan. Porez po tonaži omogućuje korisnicima uštedu poreznih troškova. To odstupanje nije opravdano značajkama općeg sustava, već se konkretno provodi radi pružanja koristi i poticaja određenim djelatnostima.

(190)

S obzirom na navedeno Komisija zaključuje da zbog sustava poreza po tonaži nastaje selektivna ekonomska prednost.

(191)

Smatra se da mjera koju je dodijelila država narušava ili prijeti da će narušiti tržišno natjecanje ako bi mogla poboljšati konkurentan položaj primatelja u odnosu na ostale poduzetnike s kojima se natječe (87). U praktičnu svrhu, narušavanje tržišnog natjecanja u smislu članka 107. UFEU-a stoga se pretpostavlja čim država dodijeli financijsku prednost poduzetniku u liberaliziranim sektoru u kojem postoji ili bi moglo postojati tržišno natjecanje (88). Kada se financijskom potporom države jača položaj poduzetnika u odnosu na ostale poduzetnike koji se natječu u trgovini unutar Zajednice, valja smatrati da ta potpora utječe na takvu trgovinu (89).

(192)

Brodarske se djelatnosti u biti provode na svjetskom tržištu. Osim toga, tržišta pomorskih kabotažnih ruta i pomorskih usluga potpuno su liberalizirana (90). Stoga su usluge koje nude brodarska društva koja ostvaruju pravo na sustav poreza po tonaži otvorene za tržišno natjecanje unutar država članica, između država članica i između država članica i trećih zemalja. Zbog toga sustav prijeti da će narušiti tržišno natjecanje i mogao bi utjecati na trgovinu među državama članicama.

(193)

S obzirom na navedeno Komisija smatra da porez po tonaži broda čini državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a.

(194)

Trenutačnim se zakonodavstvom ne ograničava na odgovarajući način diskrecijsko pravo ministra iz uvodnih izjava 23. i 112. da oslobađa brodove od plaćanja naknada na temelju Propisa o oporezivanju. Ono nije utvrđeno na dovoljno precizan način da bi se ograničilo umanjenje za predviđene negospodarske djelatnosti s humanitarnom ili filantropskom svrhom.

(195)

Ista razmatranja navedena u uvodnim izjavama 187. i dalje o selektivnoj prednosti te uvodnim izjavama 191. i dalje o narušavanju tržišnog natjecanja i utjecaju na trgovinu primjenjuju se i na mjere koje bi se mogle odobriti diskrecijskom odlukom ministra.

(196)

Komisija stoga zaključuje da mogućnost oslobađanja daljnjih plovila diskrecijskom odlukom ministra čini državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora.

(197)

Člankom 5. stavkom 1. točkom (a) Zakona o porezu na dohodak određuje se porezno opterećenje za kapitalne dobitke ostvarene prijenosom kapitalne imovine. Člankom 3. stavkom 1. Propisa o oporezivanju predviđeno je oslobođenje kapitalnih dobitaka ostvarenih prodajom i prijenosom brodova na koje se primjenjuje porez po tonaži.

(198)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 187., mjera se smatra selektivnom ako se njome odstupa od uobičajene primjene općeg poreznog okvira. Člankom 3. stavkom 1. Propisa o oporezivanju predviđeno je oslobođenje od poreza na kapitalne dobitke ostvarene prodajom brodova, dok je u općem poreznom okviru člankom 5. stavkom 1. Zakona o porezu na dohodak određeno porezno opterećenje za kapitalne dobitke ostvarene prijenosom kapitalne imovine, koje u načelu iznosi 35 %. Brodarske organizacije koje su se odlučile za sustav poreza po tonaži broda oslobođene su od oporezivanja na temelju Zakona o porezu na dohodak u pogledu kapitalnih dobitaka ostvarenih prodajom brodova na koje se primjenjuje porez po tonaži. Komisija navodi da takvo oslobođenje nije dostupno svim sektorima ili poduzetnicima i stoga je prima facie selektivno. Oslobođenje od poreza omogućuje korisnicima uštedu poreznih troškova. To odstupanje nije opravdano značajkama općeg sustava, već se konkretno provodi radi pružanja koristi i poticaja određenim djelatnostima.

(199)

S obzirom na navedeno Komisija smatra da oslobođenje od poreza na kapitalne dobitke ostvarene prodajom brodova čini selektivnu prednost u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a.

(200)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 191., kada se financijskom potporom države jača položaj poduzetnika u odnosu na ostale poduzetnike koji se natječu u trgovini unutar Zajednice, valja smatrati da ta potpora utječe na tu trgovinu (91).

(201)

Kako je detaljnije navedeno u uvodnoj izjavi 192., brodarske djelatnosti u biti se obavljaju na svjetskom tržištu. Stoga su usluge brodarskih društava koja ostvaruju pravo na oslobođenje kapitalnih dobitaka od poreza otvorene za tržišno natjecanje među državama članicama. U skladu s tim, mjera prijeti da će narušiti tržišno natjecanje i mogla bi utjecati na trgovinu među državama članicama.

(202)

S obzirom na navedeno Komisija smatra da oslobođenje od poreza na kapitalne dobitke ostvarene prodajom brodova čini državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a.

(203)

Referentni bi sustav trebalo definirati kao opći sustav oporezivanja dividendi. Člankom 68. Zakona o porezu na dohodak predviđeno je da se nijednoj osobi, bila ona rezidentna u Malti ili ne, neće naplatiti porez na dohodak od dividendi. Nadalje, člankom 68. utvrđeno je da nitko nije obvezan u poreznoj prijavi navesti dohodak od dividendi. Malteška su tijela potvrdila da, u biti, opća porezna stopa za dividende koje prima bilo koji dioničar u Malti iznosi nula. S obzirom na dioničare brodarskih organizacija u članku 3. stavku 1. točki (a) Propisa o oporezivanju propisano je da se „nikakav daljnji porez na temelju Zakona o porezu na dohodak ne može naplatiti ili platiti na dohodak ostvaren od brodarskih djelatnosti licencirane brodarske organizacije”, pod uvjetom da je brodarska organizacija propisno platila sve odgovarajuće naknade i poreze. Stoga ni dioničari nebrodarskog društva ni dioničari brodarskog društva koji su primili dividendu od društva ne plaćaju porez na dividendu. Oslobođenje od poreza na dividende povezano s udjelima u brodarskim društvima stoga je opća mjera koja nije selektivna.

(204)

Na temelju prethodne ocjene oslobođenje od poreza na dividende nije selektivno i stoga ne čini državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a.

(205)

Komisija navodi da je člankom 84.Z stavkom 1. Zakona o trgovačkoj mornarici predviđen širok raspon djelatnosti (92) zbog kojih se organizacija može smatrati brodarskom organizacijom. U članku 3. stavku 2. Zakona o trgovačkoj mornarici predviđeno je da na temelju Zakona o porezu na dohodak financijske institucije ne plaćaju nikakav porez na kamate ili drugi dohodak povezan s financiranjem djelatnosti licencirane brodarske organizacije navedene u članku 84.Z stavku 1. Zakona o trgovačkoj mornarici ili financiranjem broda na koji se primjenjuje porez po tonaži.

(206)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 187., mjera se smatra selektivnom ako se njome odstupa od uobičajene primjene općeg poreznog okvira. U članku 3. stavku 2. Propisa o oporezivanju predviđeno je oslobođenje od oporezivanja kamata ili drugog dohotka povezanog s financiranjem djelatnosti licenciranih brodarskih organizacija navedenih u članku 84.Z stavku 1. Zakona o trgovačkoj mornarici ili financiranjem broda na koji se primjenjuje porez po tonaži, dok je u općem poreznom okviru člankom 4. stavkom 1. Zakona o porezu na dohodak određeno porezno opterećenje u obliku paušalne stope od 35 % na dohodak od kamata ostvaren od djelatnosti financiranja, kao što je davanje zajmova i jamstava. Stoga su financijske institucije oslobođene od poreza na dohodak u pogledu dohotka ostvarenog od financiranja opširno definiranih djelatnosti brodarskih organizacija i financiranja brodova na koje se primjenjuje porez po tonaži.

(207)

Komisija navodi da takvo oslobođenje nije dostupno financijskim institucijama za financiranje društava koja nisu licencirane brodarske organizacije. Oslobođenje je stoga prima facie selektivno jer se njime u povoljniji položaj stavljaju financijske institucije koje se bave financiranjem sektora pomorskog prometa. Oslobođenje od poreza omogućuje korisnicima uštedu poreznih troškova.

(208)

Komisija smatra da u općem malteškom sustavu oporezivanja dohotka ne postoji cilj koji bi opravdao predmetno odstupanje i da se mjera provodi konkretno radi pružanja koristi i poticaja određenim djelatnostima.

(209)

S obzirom na navedeno Komisija smatra da oslobođenje od oporezivanja kamata ili drugog dohotka povezanog s financiranjem djelatnosti licenciranih brodarskih organizacija ili financiranjem brodova na koje se primjenjuje porez po tonaži čini selektivnu prednost u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a.

(210)

Financijske usluge u biti se provode na europskom tržištu, na kojem se financijske institucije međusobno natječu. Stoga su usluge financijskih institucija koje ostvaruju pravo na oslobođenje od poreza otvorene za tržišno natjecanje među državama članicama.

(211)

Kada se financijskom potporom države jača položaj poduzetnika u odnosu na ostale poduzetnike koji se natječu u trgovini unutar Zajednice, valja smatrati da ta mjera utječe na tu trgovinu (93). U skladu s tim, mjera prijeti da će narušiti tržišno natjecanje i mogla bi utjecati na trgovinu među državama članicama.

(212)

Zbog navedenih razloga Komisija zaključuje da oslobođenje od oporezivanja kamata ili drugog dohotka povezanog s financiranjem pomorskog prometa ili brodova na koje se primjenjuje porez po tonaži čini državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a.

(213)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 187., mjera se smatra selektivnom ako se njome odstupa od uobičajene primjene općeg poreznog okvira. Kapitalni dobitci od udjela za osobe rezidentne u Malti obično bi podlijegali porezu na dohodak od 35 % na temelju Zakona o porezu na dohodak (94). Međutim, u Propisima o oporezivanju predviđeno je oslobođenje od poreza u korist kapitalnih dobitaka povezanih s udjelima u brodarskim društvima (95). Komisija navodi da takvo oslobođenje nije dostupno svim sektorima ili poduzetnicima i stoga je prima facie selektivno. Oslobođenje čini odstupanje od općeg poreznog sustava jer su s obzirom na cilj poreznog sustava, tj. oporezivanje svih dobitaka ili dobiti ostvarenih prijenosom udjela ili vrijednosnih papira, osobe rezidentne u Malti koje ostvaruju dobitke ili dobit od prijenosa brodarskih društava u sličnoj pravnoj i činjeničnoj situaciji kao osobe rezidentne u Malti koje ostvaruju dobitke ili dobit od prijenosa svih drugih društava.

(214)

Malta nije dostavila argument o tome bi li se mjera mogla opravdati logikom poreznog sustava. Komisija ne smatra da u prirodi i općem malteškom sustavu oporezivanja dohotka postoji cilj koji bi opravdao predmetno odstupanje i stoga zaključuje da je oslobođenje od poreza na kapitalne dobitke ostvarene prodajom udjela u brodarskim društvima u korist osoba rezidentnih u Malti selektivno u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a.

(215)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 191., kada se financijskom potporom države jača položaj poduzetnika u odnosu na ostale poduzetnike koji se natječu u trgovini unutar Zajednice, valja smatrati da ta potpora utječe na tu trgovinu.

(216)

U ovom su predmetu osobe rezidentne u Malti koje imaju udjele u brodarskim društvima izložene tržišnom natjecanju i trgovini među državama članicama. Djelatnosti ulaganja provode se na svjetskom tržištu. Osim toga, kako je detaljnije navedeno u uvodnoj izjavi 192., brodarske djelatnosti u biti se obavljaju na svjetskom tržištu. U skladu s tim, porezna mjera koje se ispituje utječe na trgovinu u Uniji i može narušiti tržišno natjecanje među državama članicama.

(217)

S obzirom na navedeno Komisija smatra da oslobođenje od poreza na kapitalne dobitke ostvarene prodajom udjela u brodarskim društvima čini državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a.

(218)

Na temelju Zakona o pristojbama za dokumente i prijenose primjenjuje se pristojba na prijenos, među ostalim, utrživih vrijednosnih papira (96). Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 41., člankom 5. Propisa o oporezivanju predviđena su oslobođenja za transakcije utrživim vrijednosnim papirima povezane s brodarskim organizacijama.

(219)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 187., mjera se smatra selektivnom ako se njome odstupa od uobičajene primjene općeg poreznog okvira. Člankom 5. Propisa o oporezivanju odstupa se od općeg sustava jer su subjekti koji provode transakcije vrijednosnim papirima povezane s pomorskim prometom u sličnoj pravnoj i činjeničnoj situaciji kao subjekti koji te transakcije provode u vezi s bilo kojim drugim sektorom.

(220)

Komisija navodi da takvo oslobođenje nije dostupno u drugim sektorima. Oslobođenje je stoga prima facie selektivno jer se njime u povoljniji položaj stavljaju transakcije u sektoru pomorskog prometa. Oslobođenje omogućuje korisnicima uštedu troškova.

(221)

Malta nije dostavila argument o tome bi li se mjera mogla opravdati logikom sustava. Komisija ne smatra da u prirodi i općem oblikovanju malteškog sustava pristojbi postoji cilj koji bi opravdao predmetno odstupanje.

(222)

S obzirom na navedeno Komisija smatra da oslobođenjem od pristojbe za dokumente i prijenose nastaje selektivna prednost u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a.

(223)

Smatra se da mjera koju je dodijelila država narušava ili prijeti da će narušiti tržišno natjecanje ako bi mogla poboljšati konkurentan položaj primatelja u odnosu na druge poduzetnike.

(224)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 192., pomorski je promet liberalizirani sektor u kojem postoji tržišno natjecanje na razini EU-a i svijeta. Stoga se tom mjerom narušava ili prijeti da će se narušiti tržišno natjecanje i ona bi mogla utjecati na trgovinu među državama članicama.

(225)

Mjera stoga čini državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a.

(226)

U skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (c) UFEU-a potpore za olakšavanje razvoja određenih djelatnosti mogu se smatrati spojivima s unutarnjim tržištem ako takve potpore ne utječu negativno na trgovinske uvjete u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno zajedničkom interesu, što je moguća osnova za izuzeće od općenite zabrane državnih potpora. Komisija smatra da je članak 107. stavak 3. točka (c) UFEU-a odgovarajuća pravna osnova koja se primjenjuje na malteški sustav poreza po tonaži broda.

(227)

U skladu s ustaljenom sudskom praksom Komisija u primjeni članka 107. stavka 3. UFEU-a ima široko diskrecijsko pravo, čije ostvarenje uključuje složene ekonomske i socijalne procjene koje se moraju izraditi u kontekstu Zajednice. Komisija se na način da donosi pravila postupanja i pri njihovoj objavi najavljuje da će se primjenjivati na predmete na koje se odnose ograničava u izvršavanju navedenog diskrecijskog prava i ne može odstupiti od primjene tih pravila kako ne bi bila sankcionirana, prema potrebi, zbog povrede općih načela prava kao što su jednako postupanje ili zaštita legitimnih očekivanja. Stoga je u konkretnom području državnih potpora Komisija obvezana smjernicama i obavijestima koje izdaje ako ne odstupaju od pravila iz Ugovora (97). U skladu s tom ustaljenom sudskom praksom Komisija će u ovom predmetu primjenjivati Smjernice za pomorski promet. U Smjernicama za pomorski promet određeni su uvjeti u kojima se sustav za potporu sektoru pomorskog prometa neke države članice smatra spojivim s unutarnjim tržištem.

(228)

U odjeljku 2.2. Smjernica za pomorski promet navedeni su konkretni ciljevi u interesu pomorstva Zajednice koji se mogu podupirati sustavima, a to su posebno:

(229)

U skladu s odjeljkom 2. Smjernica za pomorski promet, njihovo područje primjene obuhvaća „pomorski promet”. Kako bi bile u skladu sa Smjernicama za pomorski promet, nacionalne mjere potpore moraju se ograničiti na brodove koji se upotrebljavaju za potrebe pomorskog prometa kako je definiran u Smjernicama uz upućivanje na Uredbu (EEZ) br. 4055/86 i Uredbu (EEZ) br. 3577/92. (98)

(230)

U Uredbi (EEZ) br. 4055/86 „pomorski promet” definiran je kao prijevoz putnika ili robe morem između bilo koje luke neke države članice i bilo koje luke ili pučinske instalacije druge države članice ili treće zemlje.

(231)

U Uredbi (EEZ) br. 3577/92 „pomorski promet” definiran je kao prijevoz putnika ili robe morem između luka koje se nalaze na kopnu ili glavnom kopnenom području države članice („kopnena kabotaža”) ili prijevoz putnika ili robe morem između bilo koje luke u državi članici i instalacija ili struktura koje se nalaze na kontinentalnom pragu te države članice („opskrba pučinskih instalacija”) ili prijevoz putnika i robe morem između luka na kopnu i otoku te države članice ili luka na otocima jedne te države članice („otočna kabotaža”).

(232)

Komisija je, osim toga, odlučila da određene djelatnosti, čak i ako nisu obuhvaćene ili su samo djelomično obuhvaćene definicijom pomorskog prometa mogu na odgovarajući način uz pomorski promet biti obuhvaćene odredbama iz odjeljka 3.1. Smjernica za pomorski promet. To vrijedi za plovila za spašavanje i pomoć na moru (99) te za plovila za polaganje kabela i cjevovoda, plovila s dizalicama i plovila za istraživanje (100) jer je za njih potrebno osoblje sa sličnim kvalifikacijama i na sličan su način izložena međunarodnom tržišnom natjecanju.

(233)

U svojoj odluci o pokretanju postupka Komisija je pretpostavila da su ribarska plovila, pontoni, teglenice, jahte, plovila za kružna putovanja i naftne platforme obuhvaćeni malteškim porezom po tonaži broda, ali je sumnjala da je to opravdano s obzirom na definiciju pomorskog prometa (101).

(234)

Malta je pojasnila da su, iako sva plovila registrirana u Malti plaćaju naknadu koja se naziva „porez po tonaži”, samo oni brodovi uključeni u „brodarske djelatnosti” u skladu s Propisima o oporezivanju oslobođeni od uobičajenog poreza na dohodak i imaju pravo na tretman kao „brodovi na koje se primjenjuje porez po tonaži”.

(235)

Komisija je sumnjala u spojivost definicije prihvatljivih brodarskih djelatnosti, koja je sadržavala i djelatnosti „kako je drukčije predviđeno” (102).

(236)

Malta je navela da je razlog uključivanja napomene „ili kako je drukčije predviđeno” bio taj da se nadležnom tijelu osigura odgovarajuća zakonodavna fleksibilnost za slučaj da postane moguće u definiciju „brodarskih djelatnosti” uključiti određene nove djelatnosti i djelatnosti u nastajanju (npr. zbog razvoja industrije ili zakonodavstva na razini Unije). Malta je potvrdila da nikad nisu izdani propisi, pravila, nalozi ili upute čiji je cilj bio proširiti definiciju brodarskih djelatnosti.

(237)

Osim toga, Komisija navodi da se na temelju objašnjenja koja je dostavila Malta odredbom iz članka 85.A stavka 1. Zakona o trgovačkoj mornarici kojom se nadležnog ministra ovlašćuje da u sustav poreza po tonaži broda prihvaća i plovila tonaže manje od minimalnih 1 000 neto tona (103) ne uklanja zahtjev da je plovilo uključeno u međunarodni prijevoz robe ili putnika. Međutim, Komisija navodi i da se diskrecijsko pravo ministra da u sustav poreza po tonaži broda prihvaća i plovila tonaže manje od minimalnih 1 000 neto tona ne temelji na objektivnim kriterijima. Stoga Komisija pozdravlja što je Malta preuzela obvezu navedenu u Prilogu u točki 18.

(238)

Komisija zaključuje da se čini da je u tekstu malteškog zakonodavstva ostavljen prostor da se u sustav poreza po tonaži broda ministarskim aktom uključe djelatnosti koje prelaze definiciju pomorskog prometa. Stoga je taj aspekt malteškog sustava po tonaži broda nespojiv sa Smjernicama za pomorski promet.

(239)

Komisija je u odluci o pokretanju postupka preispitivala prihvatljivost teglenica koje nisu samohodne zbog činjenice da djelatnosti prometa ne obavljaju same, nego ovise o drugim plovilima koja ih tegle (104).

(240)

Nakon što je čula očitovanja malteških tijela i trećih strana, Komisija i dalje smatra da teglenice koje nisu samohodne, s obzirom na to da djelatnosti prometa ne obavljaju same, nego ovise o drugim plovilima koja ih tegle, nisu uključene u pomorski promet. Za plovilo koje pokreće teglenicu može se reći da je uključeno u pomorski promet, ali ne i za djelatnost teglenice.

(241)

Komisija zaključuje da prihvaćanje teglenica u sustav poreza po tonaži broda premašuje definiciju pomorskog prometa. Stoga je taj aspekt malteškog sustava po tonaži broda nespojiv sa Smjernicama za pomorski promet.

(242)

Kad je riječ o komercijalnim jahtama, Komisija je u odluci o pokretanju postupka (105) bila zabrinuta da se one većinom upotrebljavaju za lokalne izlete (obično rekreativne izlete) i izrazila sumnje u to koliko se takvi brodovi mogu obuhvatiti sustavom poreza po tonaži broda.

(243)

Prihvatljivost komercijalnih jahti i brodova za kružna putovanja trebalo bi ocijeniti s obzirom na Komunikaciju Komisije o tumačenju Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3577/92 (106). U poglavlju 3.3. te komunikacije potvrđeno je da su usluge kružnih putovanja obuhvaćene područjem primjene Uredbe (EEZ) br. 3577/92 i Uredbe (EEZ) br. 4055/86 kao usluge pomorskog prometa. Činjenica je da brodovi za kružna putovanja prevoze putnike morem između luka, što znači da obavljaju djelatnosti pomorskog prometa. Stoga Komisija smatra da brodovi za kružna putovanja ispunjuju uvjete za oporezivanje po tonaži pod uvjetom da većinu njihovih prihoda čine prihodi od osnovnih brodarskih djelatnosti. Ograničenja za dodatne usluge povezane s brodarskim djelatnostima obrađuju se u nastavku u uvodnim izjavama od 266. do 274.

(244)

Usluge prometa koje pružaju komercijalne jahte obuhvaćene su definicijom pomorskog prometa pod uvjetom da uključuju prijevoz robe i/ili putnika morem između luka, kao i između luke i pučinske instalacije/strukture. Stoga Komisija smatra da komercijalne jahte koje obavljaju pomorski promet za naknadu ispunjuju uvjete za oporezivanje po tonaži.

(245)

U odluci o pokretanju postupka Komisija je izrazila dvojbe o tome jesu li plovila za tegljenje i jaružanje prihvaćena u malteški sustav poreza po tonaži broda u skladu sa strogim uvjetima utvrđenima Smjernicama za pomorski promet (107).

(246)

U skladu sa Smjernicama za pomorski promet „fiskalni mehanizmi za društva (kao što je porez po tonaži broda) mogu se primjenjivati na ona jaružala kod kojih se više od 50 % godišnjeg vremena upotrebe odnosi na ‚pomorski promet’, i to samo za te djelatnosti prometa”. Kad je riječ o jaružanju, pomorski promet definiran je u odjeljku 3.1. Smjernica za pomorski promet kao „prijevoz izvađenih materijala na velikim dubinama” i isključuje „vađenje ili jaružanje samo po sebi”. U skladu s Komisijinom praksom odlučivanja (108) prihvatljivi dio djelatnosti jaružala odnosi se na plovidbu između luke i lokacije vađenja, plovidbu između različitih mjesta vađenja, plovidbu između mjesta vađenja i mjesta istovara izvađenog materijala, istovar izvađenog materijala, plovidbu između mjesta istovara i luke. Za razliku od toga jaružanje i plovidba tijekom jaružanja ne smatraju se djelatnošću pomorskog prometa.

(247)

U pogledu tegljača u Smjernicama za pomorski promet jasno se navodi da se „djelatnosti tegljenja koje se, među ostalim, obavljaju u lukama ili pomaganje samohodnom plovilu da dosegne luku ne smatraju pomorskim prometom”. Osim toga, Smjernicama za pomorski promet predviđeno je da njihovo područje primjene obuhvaća tegljenje samo ako se više od 50 % djelatnosti tegljenja koju tegljač stvarno obavi tijekom godine smatra pomorskim prometom, što bi, među ostalim, uključivalo tegljenje teglenica između luka ili između luke i pučinske instalacije/strukture ili tegljenje plovila koja zbog tehničkog kvara ne mogu sama ploviti.

(248)

U Malti ne postoji službeno izričito zakonodavstvo u pogledu zahtjeva od 50 % pomorskog prometa koji se odnosi na djelatnosti tegljenja i jaružanja objašnjenog u uvodnim izjavama 246. i 247. Komisija smatra da u malteškom zakonodavstvu postoji prostor za primjenu poreza po tonaži broda na prihode ostvarene od jaružala i tegljača bez ograničenja. Stoga Komisija smatra da nacionalne mjere koje su trenutačno na snazi u Malti za tegljenje i jaružanje nisu u skladu s uvjetima utvrđenima u Smjernicama za pomorski promet.

(249)

Komisija je u odluci o pokretanju postupka upitala na što se misli pod plovilima za posebne usluge i pomoćnim plovilima obuhvaćenima malteškim sustavom poreza po tonaži broda i na kojoj osnovi (109).

(250)

Komisija je u početku smatrala da bi se malteškim sustavom poreza po tonaži broda mogao obuhvatiti širok raspon plovila za posebne usluge i pomoćnih plovila.

(251)

Komisija je upitala jesu li pravo na taj sustav ostvarila plovila za popravak kabela, pomoćna plovila za ronjenje, plovila za stimulaciju naftnih bušotina, peljarska plovila, istraživačka plovila, plovila za hidrografska istraživanja te građevinska plovila koja pružaju usluge na moru i pomične platforme te je navela da nije imala dovoljno informacija da bi mogla odrediti je li prihvatljivost takvih plovila/struktura u skladu sa Smjernicama za pomorski promet. Malta je pojasnila da se na ta plovila nije primjenjivao porez po tonaži broda.

(252)

Komisija prihvaća da se odredbe iz Smjernica za pomorski promet mogu primjenjivati na određene analogne djelatnosti, čak i ako nisu obuhvaćene strogom definicijom pomorskog prometa. To vrijedi za upravljanje plovilima namijenjenima pružanju usluga za djelatnosti na moru ili djelatnostima instalacije i održavanja (npr. plovila za polaganje kabela i cijevi, plovila za istraživanje i plovila s dizalicama) (110) ili plovila za spašavanje na moru i pomoć na otvorenom moru, pod uvjetom da je za njih potrebno osoblje sa sličnim kvalifikacijama i da su na sličan način izložena međunarodnom tržišnom natjecanju (111).

(253)

Malta je pojasnila da će u budućnosti primjenjivati porez po tonaži broda na plovila za polaganje kabela i cijevi, plovila za istraživanje i plovila s dizalicama u skladu s praksom Komisije opisanom u uvodnoj izjavi 252. Malta se obvezala da će to izričito unijeti u svoje zakonodavstvo (112). Stoga će se na temelju tog budućeg zakonodavstva porez po tonaži broda na odgovarajući način primjenjivati na plovila za polaganje kabela i cijevi, plovila s dizalicama i plovila za istraživanje na način spojiv sa Smjernicama za pomorski promet.

(254)

Kad je riječ o trenutačnoj primjeni malteškog sustava poreza po tonaži broda na „plovila za posebne usluge i pomoćna plovila”, Malta je dokazala da se djelatnosti obuhvaćene tim pojmom odnose na prijevoz robe i/ili osoba morem između luka ili između luke i pučinske instalacije/strukture, zbog čega se smatraju pomorskim prometom (113). Stoga su ta plovila obuhvaćena područjem primjene Smjernica za pomorski promet.

(255)

Komisija je u odluci o pokretanju postupka (114) izrazila dvojbe o tome primjenjuje li se sustav poreza po tonaži na ribarska plovila.

(256)

Komisija smatra da primarna svrha ribarskih plovila nije prijevoz robe i ljudi morem između luka ili između luke i pučinske instalacije/strukture, kako se zahtijeva Smjernicama za pomorski promet. Osim toga, ribarska plovila nemaju konkretne značajke određenih plovila za posebne usluge zbog kojih bi Komisija primjenjujući Smjernice za pomorski promet mogla na odgovarajući način prihvatiti njihovo uključivanje u sustav poreza po tonaži (115).

(257)

Stoga Komisija smatra da uključivanje ribarskih plovila u sustav poreza po tonaži broda nije spojivo s unutarnjim tržištem.

(258)

Komisija ponavlja stajalište koje je izrazila u odluci o pokretanju postupka u predmetu o belgijskom sustavu poreza po tonaži (116), odnosno da se Smjernice za pomorski promet ne odnose na iskorištavanje prirodnih resursa na moru.

(259)

Komisija stoga zaključuje da uključivanje naftnih platformi u sustav poreza po tonaži broda nije u skladu sa Smjernicama za pomorski promet.

(260)

Komisija je u odluci o pokretanju postupka (117) preispitivala izostanak pravnih ograničenja za prihode od davanja u zakup broda bez posade.

(261)

Komisija smatra da davanje u zakup broda bez posade, iako je riječ o zakonitoj gospodarskoj djelatnosti, ne bi trebalo ispunjivati uvjete za povlašteni porezni tretman. U prethodnim je odlukama (118) Komisija smatrala da se za subjekte koji se isključivo bave zakupom brodova ne može smatrati da pružaju usluge pomorskog prometa i stoga ne bi trebali ostvarivati korist od sustava poreza po tonaži broda.

(262)

Komisija smatra da se prethodno navedeno načelo ne bi trebalo primjenjivati samo na ugovore o zakupu broda bez posade sklopljene s brodarskim društvima, nego i one sklopljene s krajnjim korisnicima u sektoru rekreacijskih plovila. Tretman davanja u zakup broda bez posade ne bi trebao ovisiti o vrsti zakupoprimatelja, jer je ključni uvjet iz Smjernica za pomorski promet taj da korisnik pruža usluge pomorskog prometa kako su utvrđene u mjerodavnim uredbama Vijeća.

(263)

Međutim, situacija je drukčija u kontekstu ugovora unutar grupe. Transakcije davanja u zakup broda bez posade unutar grupe mogu biti spojive s unutarnjim tržištem na temelju Smjernica za pomorski promet jer korisnik kao grupa obavlja djelatnost pomorskog prometa, ali u okviru strukture zakupa unutar grupe. Želi li korisnik sustava poreza po tonaži imati i. jedan pravni subjekt koji istodobno obavlja djelatnost pomorskog prometa i vlasnik je broda ili ii. dva pravna subjekta, od kojih jedan obavlja djelatnost pomorskog prometa, a drugi je vlasnik broda i daje ga u zakup prvome (npr. za potrebe financiranja) u pravilu ne bi trebalo činiti razliku za potrebe Smjernica za pomorski promet. U tom pogledu Komisija navodi da su transakcije davanja u zakup broda bez posade unutar grupe bezuvjetno prihvaćene u Odluci Komisije o irskom porezu po tonaži (119). Komisija navodi da je davanje u zakup broda bez posade unutar grupe u skladu sa Smjernicama za pomorski promet jer ciljevi „održavanja i poboljšanja stručnog znanja o pomorstvu te zaštite i promicanja radnih mjesta za europske pomorce” i „doprinosa konsolidaciji pomorskog klastera uspostavljenog u državama članicama uz istodobno održavanje općenito konkurentne flote na svjetskim tržištima” ostaju zaštićeni.

(264)

Osim transakcija unutar grupe Komisija može prihvatiti određenu razinu fleksibilnosti u korist stvarnih brodarskih društava i povezanih društava (120) pod uvjetom da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti (121):

(265)

Budući da se primjenjivim zakonodavstvom u Malti subjekti koji se isključivo bave zakupom brodova ne isključuju iz sustava poreza po tonaži broda, zakonodavstvo nije u skladu sa Smjernicama za pomorski promet.

(266)

U odluci o pokretanju postupka (122) Komisija je navela da upravitelji brodova za kružna putovanja nude usluge kasina, spa, usluge zabave i druge usluge. Sumnjala je da bi takve usluge mogle činiti glavnu djelatnost i izvor dobiti brodova za kružna putovanja. Stoga je Komisija dvojila u kojoj bi mjeri brodovi za kružna putovanja mogli biti obuhvaćeni sustavom poreza po tonaži.

(267)

Nadalje, Komisija je u odluci o pokretanju postupka (123) navela da malteški pravni akti ne pružaju precizne smjernice o tome koje bi vrste djelatnosti mogle biti obuhvaćene porezom po tonaži broda kao dodatne djelatnosti. Međutim, jasna su ograničenja nužna kako bi se osiguralo da korisnici sustava poreza po tonaži broda ostanu stvarni pružatelji usluga pomorskog prometa.

(268)

U predmetu o ciparskom porezu po tonaži (124) Komisija je smatrala da su s obzirom na prijevoz putnika morem prihvatljive i „sve hotelijerske i ugostiteljske djelatnosti te djelatnosti zabave i maloprodaje na brodu koji ispunjuje uvjete, pod uvjetom da se te djelatnosti obavljaju kao dodatne djelatnosti uz pomorski prijevoz putnika tim brodom te da ih se upotrebljava na tom brodu”. U predmetu o porezu po tonaži broda u UK-u (125) Komisija je prihvatljivima smatrala i „usluge i objekte koji se nude dodatno uz osnovne djelatnosti, ali su dio ukupnog paketa koji se nudi kupcima, pod uvjetom da nije vjerojatno da bi zbog njih nastala dobit da se primjenjuju uobičajena porezna pravila”. U predmetu o belgijskom sustavu poreza po tonaži (126) Komisija je zabranila da prihodi od prodaje proizvoda koji nisu namijenjeni za potrošnju na brodu, kao što su luksuzni proizvodi (127), te od igara na sreću i kasina, kao i prihodi od izleta na kopno (128) ostvaruju pravo na porez po tonaži broda.

(269)

Komisija upućuje i na svoju odluku u predmetu o finskom porezu po tonaži broda (129) i predmetu o litavskom porezu po tonaži broda (130), u kojima je prihvatila da djelatnosti lučkog terminala, kao što su usluge ukrcaja/iskrcaja putnika te utovara/istovara tereta te administrativne i osiguravajuće djelatnosti koje su blisko povezane s prijevozom putnika ili robe mogu biti obuhvaćene porezom po tonaži broda. Nadalje, Komisija je u svojoj odluci u predmetu o belgijskom porezu po tonaži broda prihvatila da prihodi od kratkoročnog ulaganja operativnog kapitala proizlaze iz uobičajenog financijskog upravljanja i stoga mogu podlijegati oporezivanju po tonaži broda ako se ti prihodi odnose na uobičajeni obrtni kapital brodarske organizacije povezan s obavljanjem prihvatljivih djelatnosti (131).

(270)

S obzirom na prethodno navedenu praksu odlučivanja i prepoznajući da bi bilo kontraproduktivno sastaviti konačan popis usluga koje se mogu obuhvatiti porezom po tonaži broda kao dodatne usluge, Komisija smatra da su nužna neka ograničenja kako bi se osiguralo da korisnici sustava poreza po tonaži broda ostanu stvarni pružatelji usluga pomorskog prometa. U načelu bi se prihodi od brodova koji ispunjuju uvjete uglavnom trebali sastojati od prihoda od osnovnih brodarskih djelatnosti.

(271)

Prihodi od osnovnih djelatnosti prihodi su od prodaje karata ili naknada za prijevoz tereta te, u slučaju prijevoza putnika, iznajmljivanja kabina za pomorska putovanja i prodaje hrane i pića za neposrednu potrošnju na brodu. Prihodi od dodatnih djelatnosti prihodi su od drugih vrsta djelatnosti koje se često nude na brodu (posebno u prijevozu putnika) i koje ne prijete da će prekomjerno narušiti tržišno natjecanje s pružateljima usluga na kopnu, koji podliježu porezu u skladu s općim pravilima oporezivanja. Primjeri dodatnih usluga jesu iznajmljivanje oglasnih plakata na brodu, prodaja robe i pružanje usluga koje se obično pružaju na putničkim brodovima, uključujući spa, usluge frizerskog salona, igre na sreću i druge usluge zabave, iznajmljivanje prostora na brodu upraviteljima trgovina i pružateljima usluga, posredovanje u organizaciji lokalnih izleta itd. Komisija smatra da bi prihodi od osnovnih djelatnosti uvijek trebali činiti više od 50 % ukupnih (osnovnih i dodatnih) bruto prihoda plovila.

(272)

Isto bi tako trebalo ograničiti narušavanje tržišnog natjecanja s uslugama na kopnu. To, među ostalim, zahtijeva da bi se, na primjer, usluge na kopnu, kao što su lokalni izleti ili dio prijevoza cestom uključen u ukupni paket usluga, trebale otkupiti od nepovezanih društava ili po cijeni po tržišnim uvjetima od subjekata iste grupe, koji podliježu uobičajenom porezu na dohodak.

(273)

Slično tomu, porez po tonaži broda ne bi se trebao primjenjivati na sklapanje ugovora koji nisu uobičajeni za sektor pomorskog prometa, kao što su ugovori o stjecanju automobila, stoke ili imovine. Takvi su prihodi u cijelosti nepovezani s pomorskim prometom i stoga nikad ne bi trebali ispunjivati uvjete za oporezivanje po tonaži, ni kao prihodi od osnovnih ni kao prihodi od dodatnih djelatnosti.

(274)

Budući da u malteškom sustavu poreza po tonaži broda nedostaju jasne odredbe o opsegu dodatnih djelatnosti i mjeri u kojoj mogu ostvarivati korist od poreza po tonaži broda, njime se ne jamči da se prihodi od dodatnih djelatnosti prihvaćaju za oporezivanje po tonaži broda samo u slučaju stvarnih brodarskih društava. Stoga je taj aspekt malteškog sustava po tonaži broda nespojiv sa Smjernicama za pomorski promet.

(275)

U odjeljku 3.1. predzadnjoj točki Smjernica za pomorski promet propisano je da će Komisija, kako bi održala primjerenu razinu stopa poreza po tonaži broda, odobravati samo sustave kojima je predviđeno porezno opterećenje za istu tonažu koje je uvelike u skladu s već odobrenim sustavima.

(276)

Komisija navodi da se metoda izračuna stope malteškog poreza po tonaži broda razlikuje od metode koju primjenjuje većina država članica. Većina država članica određuje takozvanu „hipotetsku dobit” za različite kategorije brodova temeljene na njihovoj tonaži, na koju zatim primjenjuju nacionalni porez na dobit trgovačkih društava. Komisija prihvaća mogućnost upotrebe različitih metodologija za izračun poreza po tonaži broda pod uvjetom da konačno porezno opterećenje nekog broda nije manje od iznosa koji je Komisija dosad prihvaćala.

(277)

Stope poreza po tonaži broda primjenjive u Malti u usporedbi s onima primjenjivima u drugim državama članicama (u eurima) navedene su u uvodnim izjavama 106. i 114. Komisija navodi da je konačna stopa oporezivanja za malteška društva jednaka prosječnoj stopi koja se primjenjuje u ostatku Unije.

(278)

Malteški sustav uključuje umanjenje stope za brodove novije od deset godina. Malta je navela da je razlog tomu poticanje upotrebe učinkovitijih plovila prihvatljivijih za okoliš u skladu s ciljevima iz odjeljka 2.2. Smjernica za pomorski promet. U malteškom sustavu poreza po tonaži broda predviđene su više stope za brodove starije od 15 godina.

(279)

Brojke koje je Malta dostavila radi usporedbe sa stopama poreza po tonaži broda koje se primjenjuju u drugim državama članicama odnose se samo na uobičajenu stopu navedenu u Zakonu o trgovačkoj mornarici koja nije prilagođena s obzirom na starost broda, što nije dovoljno za izravnu usporedbu jer se u brojkama koje je Malta dostavila u pogledu stopa u drugim državama članicama pretpostavlja i velik broj neaktivnih dana i dana popravka. Međutim, uzimajući u obzir najnižu stopu koja je plaća u Malti, onu za novi brod, umanjene stope i dalje su veće od onih koje je odredila Poljska za svako plovilo koje se upotrebljava 359 dana godišnje (98 %) ili manje.

(280)

Komisija navodi da se umanjenje do 75 % i mogućnost umanjenja/oslobođenja na temelju diskrecijske odluke ministra navedena u uvodnim izjavama od 71. do 73. odluke o pokretanju postupka ne odnose na porez po tonaži broda u okviru sustava nego na (zavaravajući) pojam poreza po tonaži koji se plaća pri registraciji plovila. Taj će se nesporazum u budućnosti razjasniti izmjenom zakonodavstva o porezu po tonaži na koju se Malta obvezala kako bi se izbjegla dvosmislena upotreba pojma „porez po tonaži”.

(281)

Na temelju informacija koje su malteška tijela dostavila o primjenjivim stopama poreza po tonaži broda i izračuna koje je provela Komisija čini se da stope poreza po tonaži broda u Malti nisu niže od onih koje je Komisija dosad prihvaćala. Komisija stoga zaključuje da je stopa poreza po tonaži broda u Malti u skladu s odredbama odjeljka 3.1. Smjernica za pomorski promet.

(282)

Komisija je u odluci o pokretanju postupka smatrala da su zahtjevi povezanosti sa zastavom utvrđeni u malteškom zakonodavstvu blaži nego što se to zahtijeva Smjernicama za pomorski promet (132).

(283)

U skladu s odjeljkom 3.1. Smjernica za pomorski promet brodovlasnici koji neke od svojih brodova registriraju izvan EGP-a i dalje mogu ostvariti korist od sustava poreza po tonaži u EGP-u ako je udio tonaže njihove flote pod zastavom EGP-a veći od 60 %. Ako je udio tonaže njihove flote pod zastavom EGP-a manji od 60 %, i dalje mogu registrirati dodatne brodove izvan EGP-a ako se i. udio tonaže njihove flote pod zastavom EGP-a nije smanjio od 17. siječnja 2004. ili ii. ukupan udio svih plovila pod zastavom EGP-a koja podliježu plaćanju poreza u predmetnoj državi članici nije smanjio tijekom posljednjih triju godina.

(284)

Međutim, malteškim sustavom poreza po tonaži broda ne osigurava se ispunjenje uvjeta iz uvodne izjave 283. Konkretno, korisnik i dalje može ostvariti pravo na malteški sustav poreza po tonaži ako taj korisnik tijekom razdoblja od tri godine nije umanjio postotak svoje flote pod zastavom EGP-a na koju se primjenjuje porez po tonaži (133). Osim toga, korisnik i dalje može ostvariti pravo na malteški sustav poreza po tonaži broda ako se on jednostavno obveže da će povećati ili održati postotak svoje flote pod zastavom EGP-a na koju se primjenjuje porez po tonaži (134). Stoga Komisija smatra da sustav poreza po tonaži broda ne sadržava dovoljne zaštitne mjere kojima bi se osiguralo da će društva na koja se primjenjuje porez po tonaži broda i koja u svojoj floti imaju i plovila koja ne plove pod zastavom EGP-a povećati ili održati udio tonaže flote pod zastavom EGP-a, a time i da će udio tonaže brodova pod zastavom EGP-a ostati na zadovoljavajućoj razini. U tom pogledu sustav poreza po tonaži broda nije u skladu sa Smjernicama za pomorski promet i stoga je nespojiv s unutarnjim tržištem (135).

(285)

U odluci o pokretanju postupka (136) Komisija je izrazila dvojbe o uvelike neograničenoj mogućnosti zakupoprimatelja na određeno vrijeme i sličnih društava da ispunjuju uvjete za oporezivanje po tonaži broda. Komisija je smatrala da to nije u skladu s ciljevima Smjernica za pomorski promet.

(286)

Smjernicama za pomorski promet, kako ih je Komisija tumačila u svojim prethodnim odlukama, zakupoprimateljima na određeno vrijeme/za određeno putovanje i sličnim komercijalnim upraviteljima brodova omogućuje se da pod određenim uvjetima ostvare pravo na oporezivanje po tonaži broda. Komisija smatra da takva društva mogu ostvariti pravo na oporezivanje po tonaži broda ako pridonose cilju iz Smjernica za pomorski promet, posebno razvoju plovidbe pod zastavom EU-a, očuvanju stručnog znanja u EU-u ili njihovoj kombinaciji. To je slučaj, na primjer, ako korisnik sustava poreza po tonaži uz plovila zakupljena na određeno vrijeme/za određeno putovanje čiju opremu i posadu osiguravaju druga društva u svojoj floti ima i plovila za koja sam osigurava posadu i tehničko upravljanje te ako ta plovila čine najmanje 20 % ukupne flote na koju se primjenjuje porez po tonaži (137). Druga je mogućnost da udio plovila koja ne plove pod zastavom EGP-a, a zakupljena su na određeno vrijeme/za određeno putovanje, ne premašuje 75 % flote korisnika na koju se primjenjuje porez po tonaži (138). Moguće je i da države članice zahtijevaju da najmanje 25 % cijele flote korisnika plovi pod zastavom EGP-a (139). U svim navedenim slučajevima korisnik sustava poreza po tonaži i dalje ima obvezu održati/povećati udio tonaže pod zastavom EGP-a u vlastitoj floti (plovila čiji je vlasnik ili plovila koja je uzeo u zakup bez posade).

(287)

U malteškom sustavu nije određen nijedan od uvjeta navedenih u uvodnoj izjavi 286. Stoga Komisija zaključuje da pravni okvir povezan s komercijalnim upraviteljima koji pružaju usluge prometa brodovima drugih društava sa svom potrebnom opremom i osobljem nije u skladu sa Smjernicama za pomorski promet.

(288)

Poglavljem 3.1. Smjernica za pomorski promet zahtijeva se isključenje učinaka prelijevanja između prihvatljivih i neprihvatljivih djelatnosti. Propisima o oporezivanju određuje se obveza da licencirana brodarska organizacija vodi zasebno računovodstvo u kojem se razlikuju dohodak i dobitci ostvareni od brodarskih djelatnosti od drugih izvora dohotka.

(289)

Pravila o mogućnosti odbijanja troškova sadržana u Zakonu o porezu na dobit zahtijevaju postojanje izravne poveznice između troška i dohotka koji se njime ostvaruje. U skladu s člankom 14. stavkom 1. Zakona o porezu na dohodak trošak se može odbiti samo ako je „u cijelosti i isključivo nastao tijekom ostvarivanja dohotka”. Stoga nije moguće zahtijevati odbijanje troškova nastalih tijekom stvaranja oslobođene dobiti (uključujući dobit koja podliježe porezu po tonaži broda) u odnosu na druge vrste oporezivog dohotka.

(290)

Licencirana brodarska organizacija koja ostvaruje korist od sustava poreza po tonaži obvezna je dostaviti godišnju prijavu poreza na dohodak u kojoj se razlikuju dohodak koji ispunjuje uvjete za taj sustav i dohodak koji ih ne ispunjuje. Gubitci od djelatnosti koje podliježu porezu na dohodak ne mogu se prebiti s obvezom plaćanja poreza po tonaži.

(291)

Svaka licencirana brodarska organizacija obvezna je sastavljati financijske izvještaje koji su u skladu s međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koje je odobrila Unija te ih davati na reviziju ovlaštenom javnom računovođi.

(292)

Brodarska organizacija ne može odlučivati o ulasku u malteški sustav poreza po tonaži broda ili izlasku iz njega ovisno o tome ostvaruje li oporezivu dobit ili gubitke. Osim ako licencirana brodarska organizacija drukčije odluči, ona je obuhvaćena područjem primjene sustava poreza po tonaži broda. Odluka organizacije o izlasku iz tog sustava neopoziva je (140). Zbog toga nijedna malteška brodarska organizacija/grupa ne drži dio svojih brodova u sustavu poreza po tonaži, a dio u sustavu poreza na dohodak.

(293)

Članak 51. Zakona o porezu na dohodak sadržava dalekosežne odredbe protiv zlouporabe namijenjene suzbijanju umjetnih dogovora i sustava usmjerenih na stjecanje neopravdane porezne prednosti. To općenito pravilo protiv zlouporabe u skladu je s Preporukom Komisije od 6. prosinca 2012. o agresivnom poreznom planiranju.

(294)

Mjere protiv zlouporabe temelje se na kaznama koje se određuju u slučaju povreda. Stoga se u takvim slučajevima, osim plaćanja neplaćenog poreza, određuju kamate po stopi od 0,54 % mjesečno (tj. 6,48 % godišnje), uz dodatne kazne po stopi od do 1,5 % mjesečno (tj. 18 % godišnje) na taj neplaćeni porez.

(295)

Osim toga, Komisija pozitivnim ocjenjuje i to što je Malta preuzela obveze u pogledu dvojbi iz odluke o pokretanju postupka o preširokom opsegu prihvatljivih djelatnosti (141) i organizacija.

(296)

Komisija zaključuje da su mjere razdvajanja u Malti čvrste i u skladu sa zahtjevima iz Smjernica za pomorski promet te su njezine sumnje u tom pogledu uklonjene.

(297)

Kako je navedeno u odjeljku 7.1.3., oslobođenje od oporezivanja kapitalnih dobitaka ostvarenih prodajom ili prijenosom brodova na koje se primjenjuje sustav poreza po tonaži smatra se potporom.

(298)

Člankom 3. stavkom 1. točkom (b) Propisa o oporezivanju kapitalni dobitci ostvareni prodajom i prijenosom brodova na koje se primjenjuje porez po tonaži oslobođeni su od oporezivanja (142). Komisija priznaje oslobođenje od oporezivanja kapitalnih dobitaka ostvarenih prodajom ili prijenosom brodova koji ispunjuju uvjete stečenih i prodanih dok su zakonito bili obuhvaćeni sustavom poreza po tonaži broda (143). Kad je riječ o brodovima stečenima prije ulaska korisnika u sustav poreza po tonaži broda, to bi oslobođenje bilo prihvatljivo samo do gornje granice potpore utvrđene u odjeljku 11. Smjernica za pomorski promet. Kapitalni dobitci ostvareni prodajom prekomjerno amortiziranih brodova (do koje je došlo prije ulaska u sustav poreza po tonaži broda) moraju se uzeti u obzir za potrebe izračuna gornje granice potpore. To znači da u slučaju brodova kupljenih prije ulaska u sustav poreza po tonaži broda skrivene porezne obveze proizašle iz prekomjerne amortizacije moraju biti podmirene nakon ulaska u sustav poreza po tonaži broda, osim ako ih se može podmiriti unutar gornje granice potpore tijekom razdoblja od deset godina. Takve bi se skrivene porezne obveze obično trebale odrediti kao razlika između tržišne vrijednosti i porezne vrijednosti broda u trenutku ulaska u sustav oporezivanja po tonaži broda.

(299)

S obzirom na trenutačno preopširni tekst članka 85.A Zakona o trgovačkoj mornarici koji omogućuje da se bilo koji brod (koji nakon toga može ostvarivati pravo na porez po tonaži) proglasi brodom na koji se primjenjuje porez po tonaži neovisno o djelatnostima koje obavlja i zbog nedostatka pravila za rješavanje pitanja moguće prekomjerne amortizacije broda stečenog prije ulaska u sustav poreza po tonaži broda Komisija smatra da se malteškim pravnim aktima ne ograničava na odgovarajući način oslobođenje od oporezivanja kapitalnih dobitaka ostvarenih prodajom ili prijenosom brodova, ni s obzirom na iznose ni s obzirom na korisnike. Opće oslobođenje, kao što je ono predviđeno malteškim sustavom, ne ispunjuje zahtjeve spojivosti.

(300)

Komisija zaključuje da trenutačni tekst o oslobođenju od oporezivanja kapitalnih dobitaka ostvarenih prodajom ili prijenosom brodova nije spojiv s pravilima unutarnjeg tržišta jer se oslobođenje odnosi i na brodove koji su amortizirani u skladu s pravilima o porezu na dohodak prije no što su preneseni u sustav poreza po tonaži broda. Stoga to oslobođenje čini nezakonitu i nespojivu potporu. U skladu s tim, ta se odredba mora izmijeniti.

(301)

Na temelju navedenog Komisija zaključuje da sljedeći aspekti malteškog sustava poreza po tonaži broda nisu spojivi sa Smjernicama o pomorskom prometu: prihvatljivost djelatnosti „kako je drukčije predviđeno”, prihvatljivost teglenica koje nisu samohodne, uvjeti prihvatljivosti plovila za tegljenje i jaružanje, prihvatljivost ribarskih plovila i naftnih platformi, oslobođenje od oporezivanja kapitalnih dobitaka ostvarenih prodajom ili prijenosom brodova na koje se primjenjuje porez po tonaži i izostanak zaštitnih mjera za davanje u zakup broda bez posade, prihode od dodatnih djelatnosti, povezanost sa zastavom EGP-a i zakup na određeno vrijeme/za određeno putovanje. Zbog toga je malteški sustav po tonaži broda nespojiv s unutarnjim tržištem.

(302)

Međutim, ti nespojivi aspekti mogu se riješiti u budućnosti provedbom obveza koje je preuzela Malta i koje su navedene u Prilogu, posebno u točkama 1., 2., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 14., 15., 20., 21. i 22. Stoga bi se, ako se u roku od tri mjeseca provedu obveze iz Priloga, malteški sustav poreza po tonaži smatrao spojivim od datuma te potpune provedbe.

(303)

Kako je navedeno u odjeljku 7.1.3., oslobođenje od oporezivanja kapitalnih dobitaka povezanih s udjelima u brodarskim društvima koje se primjenjuje za sobe rezidentne u Malti smatra se potporom.

(304)

Kupnja i prodaja udjela u brodarskim društvima dio je djelatnosti ulaganja (koja ne ispunjuje uvjete za oporezivanje po tonaži na temelju Smjernica za pomorski promet (144)), a ne brodarske djelatnosti. U Smjernicama za pomorski promet jasno je navedeno da bi države članice trebale „zadržati […] uobičajene razine poreza za […] osobne naknade dioničarima i direktorima”. Takvo je pravilno nužno da bi se spojiva potpora usmjerila na djelatnost kojoj je potrebna potpora i da se što više ograniči narušavanje tržišnog natjecanja u drugim sektorima. Inače bi dioničari društava koja primaju spojivu potporu isto tako imali pravo na oslobođenje od poreza (a time i mogući dioničari tih dioničara). Međutim, time bi se iznos potpore koji je prvotno prihvaćen za određeno društvo u određenom sektoru povećao do nepredvidivih razina te bi naposljetku nekoliko sektora gospodarstva moglo biti pod utjecajem te potpore (u skladu s djelatnostima dioničara korisnika). Takav bi ishod bio u suprotnosti s djelotvornošću pravila o državnim potporama i načelom zabrane državnih potpora, kojim se zahtijeva da se sve iznimke (spojiva potpora) primjenjuju na ograničavajući i dobro usmjeren način.

(305)

Komisija zaključuje da je oslobođenje od oporezivanja kapitalnih dobitaka povezanih s udjelima u brodarskim društvima u korist osoba rezidentnih u Malti nespojivo s pravilima unutarnjeg tržišta. Stoga to oslobođenje čini nezakonitu i nespojivu potporu koja se mora ukinuti. Komisija pozitivnim ocjenjuje što su malteška tijela u točki 16. obveza iz Priloga preuzela obvezu ukidanja tog oslobođenja.

(306)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 212., na temelju članka 3. stavka 2. Propisa o oporezivanju dodjeljuje se potpora financijskim institucijama.

(307)

Područje primjene Smjernica za pomorski promet, a time i korist od poreza po tonaži ograničeno je na „prijevoz robe i ljudi morem”. To ne uključuje financijske institucije koje daju zajmove te izdaju jamstva ili vrijednosne papire u vezi s vlasništvom, rukovođenjem i administracijom brodova ili upravljanjem njima, kako je dopušteno člankom 3. stavkom 2. Propisa o oporezivanju.

(308)

Kao takvo, oslobođenje koje je predmet istražnog postupka nema osnove za spojivost u skladu sa Smjernicama za pomorski promet. Malta nije dostavila druga obrazloženja za spojivost na temelju članka 107. stavka 2. ili 3. UFEU-a. Komisija ne smatra da bi se oslobođenje koje je predmet istražnog postupka moglo smatrati spojivim na temelju ijedne osnove za spojivost iz Ugovora.

(309)

Komisija zaključuje da su trenutačni uvjeti sustava povezani s financijskim institucijama nespojivi sa Smjernicama za pomorski promet te čine nezakonitu i nespojivu potporu koja se mora ukinuti. Komisija pozitivnim ocjenjuje što su malteška tijela u točki 3. obveza iz Priloga preuzela obvezu ukidanja tog oslobođenja.

(310)

Iako bi se oslobođenja od plaćanja pristojbe za dokumente i prijenose možda mogla prihvatiti ako je izravni korisnik stvarno brodarsko društvo, i to samo do gornje granice potpore propisane u odjeljku 11. Smjernica za pomorski promet, trenutačno oslobođenje moglo bi koristiti nebrodarskim društvima. Nadalje, nije uspostavljen mehanizam kojim bi se poštovao odjeljak 11. Smjernica za pomorski promet.

(311)

Malta se nije pozvala ni na koju osnovu za spojivost, a Komisija ne vidjeti osnovu za mjeru kao takvu.

(312)

Komisija zaključuje da je oslobođenje od plaćanja određenih pristojbi za dokumente i prijenose za potrebe transakcija utrživim vrijednosnim papirima povezanih s brodarskim društvima u korist osoba rezidentnih u Malti nespojivo s pravilima unutarnjeg tržišta. Stoga to oslobođenje čini nezakonitu i nespojivu potporu koja se mora ukinuti. Komisija pozitivnim ocjenjuje što su malteška tijela u točki 17. obveza iz Priloga preuzela obvezu ukidanja tog oslobođenja.

(313)

Trenutačnim se zakonodavstvom ne ograničava na odgovarajući način diskrecijsko pravo ministra da oslobađa brodove od plaćanja naknada na temelju Propisa o oporezivanju u filantropske ili humanitarne svrhe, u skladu s namjerom malteških tijela.

(314)

Malta se nije pozvala ni na koju osnovu za spojivost, a Komisija ne vidjeti osnovu za mjeru kao takvu.

(315)

Komisija zaključuje da je mogućnost oslobođenja brodova na temelju diskrecijske odluke ministra nespojiva s pravilima unutarnjeg tržišta. Stoga ta mogućnost oslobođenja čini nezakonitu i nespojivu potporu koja se mora ukinuti. Komisija pozitivnim ocjenjuje što su malteška tijela u točki 19. obveza iz Priloga preuzela obvezu izdavanja smjernica kojima će se osigurati da se diskrecijsko pravo ministra ostvaruje samo u slučaju humanitarnih i filantropskih djelatnosti koje ne uključuju pružanje robe i usluga na tržištu.

(316)

Kad je riječ o gornjoj granici potpore, u odjeljku 11. točki 2. Smjernica za pomorski promet utvrđena je najviša dopuštena razina potpore kako bi se izbjeglo zbrajanje potpore do razina koje nisu razmjerne zajedničkom interesu Zajednice i mogle bi dovesti do utrke za subvencijama među državama članicama. Ukupnom potporom (145) u korist brodarskih društava ne može nastati korist veća od one koja nastaje smanjenjem poreza i socijalnih naknada za pomorce na nulu te smanjenjem poreza na dobit trgovačkih društava od brodarskih djelatnosti na razinu navedenu u odjeljku 3.1. predzadnjoj točki Smjernica za pomorski promet.

(317)

Malta je dostavila vjerodostojne informacije o tome da se gornja granica dosad uvijek poštovala te se obvezala da će osigurati njezino poštovanje i u budućnosti. Uz to je preuzela obvezu da će od korisnika sustava poreza po tonaži zahtijevati da dostavljaju obvezne godišnje izjave o sukladnosti s gornjom granicom potpore. Osim toga, Malta se u točki 12. obveza iz Priloga obvezala na uvođenje službene odredbe o kontroli gornje granice potpore.

(318)

Člankom 22. i Prilogom IV. (odjeljak 3.) Aktu o pristupanju (146) predviđeno je da se potpora sektoru prometa smatra postojećom potporom u smislu članka 88. stavka 1. Ugovora do kraja treće godine nakon datuma pristupanja, pod uvjetom da je prijavljena Komisiji u roku od četiri mjeseca od datuma pristupanja.

(319)

Do datuma svojeg pristupanja Malta je Komisiju izvijestila da je malteški sustav poreza po tonaži u skladu s pravilima koja su tad bila na snazi i pružila je dokaze o poštovanju zahtjeva povezanosti sa zastavom, no nije Komisiji dostavila pojedinosti o sustavu u skladu s odredbama Ugovora o pristupanju kako bi ga ona mogla proglasiti postojećom potporom. Komisija i malteška tijela raspravljali su 19. listopada 2000. i 18. rujna 2001. o pitanjima prometa, a kratka rasprava o porezu po tonaži broda zabilježena je u zapisniku i pregovaračkom položaju malteških tijela (147). Na sastanku konferencije o pristupanju Malte EU-u održanom 26. listopada 2001. dogovoreno da će se preporučiti privremeno zatvaranje pregovora o poglavlju o prometu u okviru pristupanja, koje je izričito sadržavalo državu potporu u sektoru prometa.

(320)

Komisija smatra da Malta i korisnici ne ostvaruju korist od legitimnih očekivanja ni od pravne sigurnosti u odnosu na mjere potpore koje su predmet ove Odluke. Ustaljena je sudska praksa da se ne može legitimno očekivati da je potpora zakonita osim ako je dodijeljena u skladu s postupkom utvrđenim u članku 108. UFEU-a jer bi dobar poduzetnik obično trebao moći odrediti je li se taj postupak slijedio (148). U ovom je slučaju jasno da se nisu slijedili postupak prijave iz članka 108. UFEU-a i postupak predviđen Aktom o pristupanju, što znači da ne postoje legitimna očekivanja. Nadalje, rasprave koje se spomenula Malta (149) ne dovode do zaključka da bi Komisija dala precizna, bezuvjetna i dosljedna jamstva da će se sustav poreza po tonaži broda smatrati postojećom potporom.

(321)

S obzirom na navedeno mjere u ovom predmetu ne čine postojeću potporu obuhvaćenu ijednom od kategorija predviđenih člankom 1. stavkom (b) Uredbe Vijeća (EU) 2015/1589 (150). Osim toga, Malta i korisnici ne ostvaruju korist od legitimnih očekivanja ni od pravne sigurnosti u odnosu na mjere potpore iz ove Odluke.

(322)

U pravilima o unutarnjem postupku iz 2012. ribarska plovila, jahte namijenjene razonodi, čvrsti objekti na moru, uključujući naftne platforme, pomične platforme, tegljači koji nisu namijenjeni plovidbi oceanom, plutajuće dizalice koje nisu samohodne, pontoni, plovila čija je glavna namjena pružanje usluga igara na sreću i/ili kasina i slična plovila ne ispunjuju uvjete za oslobođenje od poreza na dohodak i tretman kao „brodovi na koje se primjenjuje porez po tonaži” jer nisu uključeni u „brodarske djelatnosti” (151).

(323)

Iz popisa brodova na koje se primjenjuje porez po tonaži koji je dostavila Malta i pratećih objašnjenja proizlazi da su pravila na taj način provedena i u praksi te Malta potvrđuje da nijedno takvo plovilo nije ostvarilo korist od poreza po tonaži broda tijekom relevantnog razdoblja. U pravilima o unutarnjem postupku iz 2012. pojašnjeno je za koje se vrste plovila ne smatra da obavljaju brodarske djelatnosti u smislu Zakona o trgovačkoj mornarici. Dosadašnja praksa nakon 2004. nije odstupala od tih pravila. Komisija stoga zaključuje da ribarska plovila, jahte namijenjene razonodi, čvrsti objekti na moru, uključujući naftne platforme, pomične platforme, tegljači koji nisu namijenjeni plovidbi oceanom, plutajuće dizalice koje nisu samohodne, pontoni te plovila čija je glavna namjena pružanje usluga igara na sreću i/ili kasina u praksi nisu ostvarili korist od poreza po tonaži broda, iako im je ta mogućnost u teoriji bila dostupna.

(324)

U pogledu mogućnosti uključivanja brodarskih djelatnosti „kako je drukčije predviđeno” iz članka 85. Zakona o trgovačkoj mornarici Malta je potvrdila da nikad nisu izdani propisi, pravila, nalozi ili upute čiji je cilj bio proširiti definiciju brodarskih djelatnosti. Stoga Komisija zaključuje da definicija brodarskih djelatnosti nije proširena izvan područja međunarodnog prijevoza robe ili putnika morem.

(325)

Komisija u skladu s tim zaključuje da, iako je područje primjene sustava bilo široko u mjeri koja nije prihvatljiva, nikakva potpora nije isplaćena u korist plovila koje ne ispunjuje uvjete i stoga nije potreban povrat.

(326)

Iako Malta nije postavila izričite zahtjeve za tegljenje i jaružanje, malteška su tijela potvrdila da su tijekom razdoblja od 2004. do 2016. dodijelila status broda na koji se primjenjuje porez po tonaži samo onim plovilima za koja je potvrđeno da se većina njihova vremena upotrebe odnosila na međunarodni prijevoz robe u skladu s parametrima iz Smjernica za pomorski promet. Posebno su tegljači koji se upotrebljavaju u lukama izuzeti iz primjene poreza po tonaži broda i porez po tonaži broda ograničen je na brodove uključene u međunarodni pomorski promet.

(327)

Nakon što je ispitala informacije koje je dostavila Malta, Komisija navodi da su za porez po tonaži broda za tegljenje prihvaćena samo plovila pod zastavom EGP-a te da su se de facto poštovali zahtjevi iz Smjernica pri primjeni poreza po tonaži na ta plovila tijekom predmetnog razdoblja.

(328)

Komisija stoga zaključuje da nije potreban povrat.

(329)

Kad je riječ o dodatnim djelatnostima brodova za kružna putovanja, na temelju informacija koje je dostavila Malta Komisija prima na znanje da, prvo, dobit podugovaratelja nije bila prihvatljiva u okviru sustava poreza po tonaži broda i, drugo, da su usluge koje se obično pružaju kupcima na brodovima i u odnosu na izlete na kopnu ostvarile korist od poreza po tonaži broda samo ako ih je brodarska organizacija kupila po tržišnim uvjetima. Stoga je Komisija zadovoljna time što se tumačenjem brodarskih djelatnosti koje primjenjuje Malta osiguralo de facto poštovanje opsega djelatnosti koje je Komisija dosad prihvaćala kao djelatnosti kojima se ostvaruje dodatni dohodak prihvatljiv za oporezivanje po tonaži broda.

(330)

Osim toga, Komisija navodi da je Malta u praksi vodila pojedinačne rasprave sa svakim vlasnikom/upraviteljem brodova za kružni promet koji se namjeravao uključiti u malteški sustav poreza po tonaži broda kako bi prije njihova ulaska u sustav poreza po tonaži broda saznala opseg njihovih djelatnosti. Zahvaljujući tom mehanizmu malteška su tijela mogla osigurati da vlasnici i upravitelji takvih brodova ostvaruju korist od sustava poreza po tonaži broda samo ako je to primjereno. Iako se nije primjenjivao službeni zahtjev kojim bi se osiguralo da se manje od 50 % prihoda plovila na koje se primjenjuje porez po tonaži odnosi na dodatne djelatnosti, malteška su tijela dokazala da su prihodi od osnovnih brodarskih djelatnosti činili većinu prihoda od brodarskih djelatnosti za svako plovilo. Komisija stoga zaključuje da nije potreban povrat.

(331)

Na temelju objašnjenja koja je dostavila Malta Komisija navodi da malteške brodarske organizacije koje su ostvarile korist od poreza po tonaži broda nisu obavljale djelatnosti zakupa na određeno vrijeme i da velika većina (odnosno 90 %) malteške flote na koju se primjenjuje porez po tonaži plovi pod zastavom EGP-a.

(332)

Nijedan brod dan u zakup bez posade koji je dosad prihvaćen u sustav poreza po tonaži broda nije bio brod dan u zakup bez posade trećim stranama, kako je prikazano u pregledu za razdoblje od 2004. do 2016. koji je Malta dostavila službama Komisije.

(333)

Komisija stoga zaključuje da nije potreban povrat za djelatnosti zakupa na određeno vrijeme/za određeno putovanje i davanja u zakup broda bez posade.

(334)

Malta je dostavila podatke o udjelu malteških brodova i brodova pod zastavom EGP-a među korisnicima u prošlosti. Udio plovila pod zastavom EGP-a po korisniku znatno premašuje prag od 60 % koji se zahtijeva Smjernicama za pomorski promet.

(335)

Pojedine odredbe zahtijevaju izmjenu jer oslobođenje od poreza nije ograničeno na prihode od prodaje ili prijenosa plovila koja su stečena i prodana dok su bila obuhvaćena sustavom poreza po tonaži broda. Neovisno o preširokom području primjene oslobođenja od poreza Malta je uvjerljivo dokazala da su dosad od poreza oslobođene samo prodaja brodova i transakcije povezane s brodovima na koje se primjenjuje porez po tonaži koje su brodarska društva kupila i prodala dok su podlijegala oporezivanju po tonaži. Komisija stoga smatra da nije potreban povrat.

(336)

Budući da u praksi nikakav iznos nije isplaćen neprihvatljivim korisnicima na temelju malteškog sustava poreza po tonaži, Komisija smatra da u tom pogledu nije potreban povrat.

(337)

S obzirom na objašnjenja koja je dostavila Malta (152) Komisija smatra da nijedna financijska institucija nije u praksi ostvarila korist od oslobođenja od oporezivanja kamata ili drugog dohotka povezanog s financiranjem brodarskih društava ili brodova na koje se primjenjuje porez po tonaži. Budući da nijednom korisniku nije isplaćena potpora na temelju te mjere, nije potreban povrat.

(338)

U skladu s pravilima općeg poreznog sustava sve osobe koje nisu rezidentne u Malti bile bi oslobođene od poreza na kapitalne dobitke povezane s prijenosom udjela. Na temelju članka 12. stavka 1. točke (u) podtočke 1. Zakona o porezu na dohodak svaki je dohodak koji je društvo registrirano u Malti ostvarilo od sudjelujućeg udjela ili prijenosa takvog udjela oslobođen od poreza.

(339)

Kad je riječ o pristojbi za dokumente i prijenose, ako polovinu redovnih dionica kontroliraju nerezidenti, transakcija je oslobođena od pristojbe na temelju općeg sustava. Osim toga, primjenjuju se i oslobođenja od pristojbe u slučaju prijenosa unutar grupe.

(340)

Malta je poduzela mjere da sastavi reprezentativan uzorak dioničara brodarskih društava kako bi odredila uobičajenu vlasničku strukturu. Malta je taj uzorak izradila kako bi prikazala sastav malteške flote na koju se primjenjuje porez po tonaži. Nakon što je utvrdila odgovarajući niz društava koja na odgovarajući način odražavaju flotu, Malta je izvršila pojedinačni pregled vlasništva nad udjelima u tim društvima tijekom predmetnog razdoblja. Malta je utvrdila da su sva ta društva bila u isključivom vlasništvu nerezidenata u razdoblju od 2004. do 2016. Osim toga, Malta je provela konkretno istraživanje transakcija dioničara tijekom tog razdoblja kako bi utvrdila sve transakcije koje uključuju osobu rezidentnu u Malti. Iz istraživanja je proizašlo da je samo jedna transakcija uključivala osobu rezidentnu u Malti. Ta se transakcija odnosila na grupu čiji su svi ostali dioničari bili nerezidenti. Opseg utvrđene transakcije značio je da bi, čak i da se nisu primjenjivala opća oslobođenja na temelju stranog vlasništva, vrijednost kapitalnog dobitka i pristojbe na dokumente i prijenose zajedno bila znatno manja od praga de minimis.

(341)

Strukturirano uzimanje reprezentativnih uzoraka koje je provela Malta, zajedno s pretragom transakcija, dostupnim oslobođenjima na temelju općeg poreznog sustava i pragom de minimis, upućuje na to da povrat vjerojatno neće biti opsežan. Međutim, isplata potpore na temelju tih dviju mjera ne može se isključiti ako se ne primjenjuje nijedno od navedenih oslobođenja i isplaćeni iznos premašuje prag de minimis. U takvim bi slučajevima trebalo provesti povrat potpore.

(342)

Kad je riječ o metodologiji povrata, iznos koji je potrebno vratiti trebao bi se sastojati od pristojbe ili poreza koji se trebao platiti da je primijenjeno opće pravilo. Kako bi utvrdila moguće korisnike malteška će tijela najprije morati odrediti vlasničku strukturu brodarskih društava. Kao drugi korak, malteška tijela moraju potvrditi jesu li transakcije iz kojih proizlaze pristojbe na dokumente i prijenose te oporezivanje kapitalnih dobitaka povezanih s udjelima u brodarskim društvima uključivale osobu rezidentnu u Malti.

(343)

Diskrecijsko pravo ministra opisano u uvodnim izjavama 23. i 313. ove Odluke nikad nije primijenjeno, što znači da nije potreban povrat.

(344)

Komisija pozdravlja obveze koje je preuzela Malta kako su navedene u Prilogu ovoj Odluci.

(345)

Malta se odrekla svojeg prava da se odluka donese na malteškom jeziku. Stoga je vjerodostojni jezik engleski.

(346)

Komisija zaključuje da sustav poreza po tonaži broda čini državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora. Uz primjenu poreza po tonaži broda na dohodak od upravljanja plovilima, potpora je sadržana u oslobođenju od oporezivanja kapitalnih dobitaka povezanih s udjelima u brodarskim društvima koje se primjenjuje na osobe rezidentne u Malti; oslobođenju od oporezivanja kapitalnih dobitaka ostvarenih prodajom ili prijenosom brodova koje se primjenjuje na osobe rezidentne u Malti; oslobođenju od plaćanja pristojbe za dokumente i prijenose koje se primjenjuje na osobe rezidentne u Malti; oslobođenju od plaćanja naknada na temelju diskrecijske odluke ministra; i oslobođenju financijskih institucija od oporezivanja kamata ili drugog dohotka povezanog s financiranjem brodarskih društava i brodova na koje se primjenjuje porez po tonaži.

(347)

Komisija smatra da oslobođenje od oporezivanja dividendi od udjela u brodarskim društvima ne čini državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora jer njime ne nastaje selektivna prednost.

(348)

Komisija smatra da su sljedeće mjere državne potpore nespojive s unutarnjim tržištem:

(349)

Komisija smatra da se nespojive mjere državne potpore navedene u uvodnoj izjavi 348. moraju ukinuti. Međutim, ako Malta provede obveze navedene u Prilogu ovoj Odluci, malteški sustav poreza po tonaži broda bit će spojiv od datuma te potpune provedbe.

(350)

Komisija smatra da iz sustava poreza po tonaži broda kako ga u praksi provode malteška tijela nije proizašla isplata ikakvog iznosa potpore nespojivim korisnicima. Osim toga, nije došlo do isplate potpore u pogledu oslobođenja od plaćanja naknada na temelju diskrecijske odluke ministra i oslobođenja dohotka od kamata ili drugog dohotka financijskih institucija povezanog s financiranjem brodarskih društava i brodova na koje se primjenjuje porez po tonaži od poreza na dohodak.

(351)

Komisija je utvrdila da se nespojiva državna potpora isplaćena u pogledu oslobođenja od oporezivanja kapitalnih dobitaka ostvarenih prodajom udjela u brodarskim društvima koje se primjenjuje na osobe rezidentne u Malti i oslobođenja malteških rezidenata od plaćanja pristojbe za dokumente i prijenose za prijenos udjela u brodarskim organizacijama mora vratiti u iznosu u kojem premašuje prag de minimis,

(1)

Odluke Komisije 2007/305/EZ (2), 2007/306/EZ (3) i 2007/307/EZ (4), kojima se utvrđuju propisi o povlačenju s tržišta hibrida uljane repice Ms1xRf1 (ACS-BNØØ4-7xACS-BNØØ1-4), hibrida uljane repice Ms1xRf2 (ACS-BNØØ4-7xACS-BNØØ2-5) i uljane repice Topas 19/2 (ACS-BNØØ7-1), slijedom navođenja, te od njih dobivenih proizvoda, upućene su društvu Bayer CropScience AG, sa sjedištem u Njemačkoj.

(2)

Društvo Bayer CropScience AG, sa sjedištem u Njemačkoj, dopisom od 1. kolovoza 2018. zatražilo je od Komisije da njegova prava i obveze koje se odnose na sva njegova odobrenja i zahtjeve za odobrenje genetski modificiranih proizvoda koji su u postupku rješavanja prenese na društvo BASF Agricultural Solutions Seed US LLC, sa sjedištem u Sjedinjenim Američkim Državama. Dopisom od 19. listopada 2018. društvo BASF Agricultural Solutions Seed US LLC potvrdilo je svoju suglasnost s tim prijenosom i ovlastilo društvo BASF SE, sa sjedištem u Njemačkoj, da djeluje kao njegov zastupnik u Uniji.

(3)

Za provedbu tražene promjene potrebno je izmijeniti odluke 2007/305/EZ, 2007/306/EZ i 2007/307/EZ u pogledu adresata tih odluka.

(4)

Predložene izmjene odluka o odobrenju isključivo su administrativne prirode i ne iziskuju novu procjenu predmetnih proizvoda.

(5)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

(1)

Dekarbonizacija prometa je ključni politički cilj Europske unije, osobito stvaranjem uvjeta za ambicioznu zamjenu načina prijevoza tereta na velike udaljenosti energetski učinkovitijim načinom prijevoza. Pariškim sporazumom potvrđene su i ojačane ambicije EU-a u pogledu borbe protiv klimatskih promjena.

(2)

U tom je kontekstu poticanje prijevoza robe unutarnjim plovnim putovima jasan prioritet prometne politike EU-a, kao i dugogodišnji prioritet politike TEN-T-a.

(3)

Dovršenjem mreže Seine–Schelde sliv Seine bit će izravno povezan neprekinutim unutarnjim plovnim putom širokog profila sa slivom Schelde na sjeveru Francuske, Belgije i Nizozemske te ostalim važnim europskim riječnim slivovima kao što su Rajna i Maas. Time će se uspostaviti stalna, djelotvorna i pouzdana mreža unutarnjih plovnih putova visokog kapaciteta koja povezuje brojne morske luke i luke unutarnjih plovnih putova te šire europske prekogranične regije.

(4)

Povezivanjem Francuske, Belgije, Nizozemske, Njemačke i drugih država, mreža Seine–Schelde ima jasnu prekograničnu dimenziju.

(5)

Projekt Seine–Schelde prethodno je utvrđen u koridoru osnovne mreže „Sjeverno more–Sredozemlje”, a dionica Le Havre–Pariz u atlantskom koridoru osnovne mreže. U Deklaraciji o provedbi koridora osnovne mreže TEN-T „Sjeverno more–Sredozemlje” (Deklaracija iz Tallinna) od 17. listopada 2013. koju su potpisali belgijski, nizozemski i francuski ministri prometa i povjerenik za promet Europske komisije naglašena je predanost predmetnih strana njezinu provođenju. Nadalje, u planu rada za koridor osnovne mreže „Sjeverno more–Sredozemlje” ističe se potreba da se osigura dovršenje projekta Seine–Schelde koji je neophodan za uspostavu potpuno funkcionalnog multimodalnog prometnog koridora.

(6)

Jedan od glavnih ciljeva projekta jest osigurati dobre uvjete plovidbe te da je klasa kanala Seine–Schelde barem Va prema sustavu ECMT.

(7)

Za dovršetak projekta Seine–Schelde važne su sve njegove dionice. Najvažnija dionica koja nedostaje je kanal Seine–Sjeverna Europa bez koje nije moguće dovršiti mrežu Seine–Schelde.

(8)

Projekt Seine–Schelde složen je prekogranični projekt na području Belgije (regije Flandrija i Valonija) i Francuske te se u sklopu tog projekta provode radovi u cilju stvaranja nove i poboljšanja postojeće infrastrukture uz minimalni utjecaj na plovidbu. Stoga odgovarajuća koordinacija predstavlja znatan izazov. Radi podupiranja koordinirane i pravodobne provedbe projekta potrebno je donijeti odredbe u kojima se utvrđuju potrebne mjere te vremenski raspored za njihovu provedbu. Time bi se pridonijelo ostvarivanju prekograničnih ciljeva iz plana rada za koridor osnovne mreže „Sjeverno more–Sredozemlje”, kao i što ranijem dovršetku projekta Seine–Schelde, u svakom slučaju najkasnije do 2030.

(9)

Za planiranje i optimizaciju raspoloživosti europskih, nacionalnih, regionalnih i privatnih sredstava važno je i jasno utvrditi mjere potrebne za dovršetak projekta Seine–Schelde te vremenski raspored za njihovu provedbu. Sredstva EU-a u pogledu provedbe mjera imaju učinak poluge na donošenje odluka na nacionalnoj i regionalnoj razini.

(10)

Belgija (regije Flandrija i Valonija) i Francuska već su izvršile značajne radove (studije i infrastrukturni radovi) kojima se doprinosi ostvarenju projekta Seine–Schelde. Većinu tih radova sufinancira Europska unija u okviru različitih programa. Aktivnosti se trenutačno provode na temelju sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava Instrumenta za povezivanje Europe (2014-EU-TM-0373-M, Seine–Escaut 2020) kojim je utvrđeno financiranje sredstvima Unije do 50 % prihvatljivih troškova.

(11)

Zbog prekogranične dimenzije projekta potrebno je uspostaviti namjenske upravljačke strukture. Belgija (regije Flandrija i Valonija) i Francuska već godinama blisko surađuju, osobito u okviru međuvladine komisije za pripremu dovršetka projekta Seine–Schelde koja je uspostavljena u rujnu 2009. Ta međuvladina komisija ima operativnu potporu Europskog gospodarskog interesnog udruženja Seine–Schelde (Seine–Schelde EGIU) koje okuplja tijelo „Voies Navigables de France” (VNF), društvo „Société du canal Seine-Nord Europe” (SCSNE), Javne službe Valonije (SPW) i agenciju „De Vlaamse Waterweg NV”. Društvo „Société du Canal Seine-Nord Europe”, zaduženo za izgradnju kanala Seine-Nord, osnovano je u svibnju 2017. Ti namjenski osnovani subjekti integrirana su upravljačka struktura koja nadzire i koordinira dovršetak projekta Seine–Schelde. Europski koordinator za koridor osnovne mreže „Sjeverno more–Sredozemlje” i predstavnik Komisije trebali bi u svojstvu promatrača redovito sudjelovati na sastancima međuvladine komisije i Europskog gospodarskog interesnog udruženja Seine–Schelde. Nadalje, europski koordinator i predstavnik Komisije trebali bi sudjelovati na sastancima nadzornog odbora („conseil de surveillance”) SCSNE-a kao promatrači. Francuska ima mogućnost planirati dodatne odgovarajuće mjere kako bi Komisija na odgovarajući način sudjelovala u radu tog nadzornog odbora.

(12)

Kako bi se pratio napredak u provedbi, države članice trebaju Komisiji redovito dostavljati izvješća koja se odnose na dionice na njihovu državnom području i dostavljati obavijesti o svim kašnjenjima u provedbi.

(13)

Vremenski raspored provedbe utvrđen ovom Odlukom ne bi trebao dovoditi u pitanje ispunjavanje zahtjeva utvrđenih u međunarodnom pravu i pravu Unije, uključujući odredbe za zaštitu okoliša i ljudskog zdravlja. Tim bi se rasporedom trebalo omogućiti planiranje i potpuna optimizacija dostupnosti sredstava, ne dovodeći u pitanje financijsku obvezu države članice ili Unije. Ni u kojem se slučaju ne bi smjeli ugroziti visoki standardi Unije u području zaštite okoliša i sudjelovanja javnosti.

(14)

Ne dovodeći u pitanje članak 47. stavak 2. drugi podstavak Uredbe (EU) br. 1315/2013, primjereno je predvidjeti odredbu Odluke o reviziji.

(15)

Mjere predviđene ovom Odlukom odobrile su Belgija i Francuska.

(16)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem odbora iz članka 52. Uredbe (EU) br. 1315/2013,