ISSN 1977-0847

Službeni list

Europske unije

L 167

European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

Godište 62.
24. lipnja 2019.


Sadržaj

 

II.   Nezakonodavni akti

Stranica

 

 

UREDBE

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/1025 оd 18. lipnja 2019. o odobrenju izmjene specifikacije koja nije manja za naziv upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla Pruneaux d'Agen/Pruneaux d'Agen mi-cuits (ZOZP)

1

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/1026 оd 21. lipnja 2019. o tehničkim protokolima za razvoj, održavanje i upotrebu elektroničkih sustava za razmjenu informacija i pohranu takvih informacija u skladu s Carinskim zakonikom Unije

3

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/1027 оd 21. lipnja 2019. o odobrenju izmjene specifikacije koja nije manja za naziv upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla Tiroler Speck (ZOZP)

18

 

 

ODLUKE

 

*

Odluka Vijeća (EU) 2019/1028 od 14. lipnja 2019. o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije u okviru Vijeća članova Međunarodnog vijeća za masline u pogledu trgovinskih normi koje se primjenjuju na maslinova ulja i ulja komine maslina

24

 

*

Odluka Vijeća (EU) 2019/1029 od 18. lipnja 2019. o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije u okviru relevantnih odbora Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu o prijedlozima izmjena pravilnika UN-a br. 14, 17, 24, 30, 44, 51, 64, 75, 78, 79, 83, 85, 90, 115, 117, 129, 138, 139, 140 i 145, prijedlozima izmjena Globalnih tehničkih pravilnika br. 15 i 19, prijedlogu izmjene Zajedničke rezolucije M.R.2, prijedlogu jednog novog pravilnika UN-a i prijedlozima izmjena ovlaštenja za razvijanje globalnih tehničkih pravilnika

27

 

*

Provedbena odluka Komisije (EU) 2019/1030 оd 21. lipnja 2019. o odgodi isteka odobrenja indoksakarba za uporabu u biocidnim proizvodima vrste 18 ( 1 )

32

 

*

Provedbena odluka Komisije (EU) 2019/1031 оd 21. lipnja 2019. o izmjeni Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU o mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama (priopćeno pod brojem dokumenta C(2019) 4883)  ( 1 )

34

 

 

SMJERNICE

 

*

Smjernica (EU) 2019/1032 Europske središnje banke od 10. svibnja 2019. o izmjeni Smjernice (EU) 2015/510 o provedbi monetarne politike Eurosustava (ESB/2019/11)

64

 

*

Smjernica (EU) 2019/1033 Europske središnje banke od 10. svibnja 2019. o izmjeni Smjernice (EU) 2016/65 o korektivnim faktorima koji se primjenjuju u provedbi okvira monetarne politike Eurosustava (ESB/2019/12)

75

 

*

Smjernica (EU) 2019/1034 Europske središnje banke od 10. svibnja 2019. o izmjeni Smjernice ESB/2014/31 o dodatnim privremenim mjerama koje se odnose na operacije refinanciranja Eurosustava i prihvatljivost instrumenata osiguranja (ESB/2019/13)

79

 

 

AKTI KOJE DONOSE TIJELA STVORENA MEĐUNARODNIM SPORAZUMIMA

 

*

Odluka br. 1/2019 od 10. travnja 2019. Zajedničkog odbora u okviru SGP-a EU–Japan [2019/1035]

81

 


 

(1)   Tekst značajan za EGP.

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.


II. Nezakonodavni akti

UREDBE

24.6.2019   

HR

Službeni list Europske unije

L 167/1


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2019/1025

оd 18. lipnja 2019.

o odobrenju izmjene specifikacije koja nije manja za naziv upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla „Pruneaux d'Agen”/„Pruneaux d'Agen mi-cuits” (ZOZP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (1), a posebno njezin članak 52. stavak 2.,

budući da:

(1)

U skladu s člankom 53. stavkom 1. prvim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012, Komisija je ispitala zahtjev Francuske za odobrenje izmjene specifikacije za zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla „Pruneaux d'Agen”/„Pruneaux d'Agen mi-cuits”, registriranu u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 2066/2002 (2). Ta izmjena uključuje promjenu naziva „Pruneaux d'Agen”/„Pruneaux d'Agen mi-cuits” u „Pruneaux d'Agen”.

(2)

Budući da predmetna izmjena nije manja u smislu članka 53. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012, Komisija je u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) te Uredbe objavila zahtjev za izmjenu u Službenom listu Europske unije (3).

(3)

Budući da Komisiji nije dostavljen ni jedan prigovor u smislu članka 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012, izmjenu specifikacije potrebno je odobriti,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Odobrava se izmjena specifikacije objavljena u Službenom listu Europske unije povezana s nazivom „Pruneaux d'Agen”/„Pruneaux d'Agen mi-cuits” (ZOZP).

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 18. lipnja 2019.

Za Komisiju,

u ime predsjednika,

Phil HOGAN

Član Komisije


(1)  SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

(2)  Uredba Komisije (EZ) br. 2066/2002 od 21. studenoga 2002. o dopuni Priloga Uredbi (EZ) br. 2400/96 o upisu određenih naziva u Registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla kako je predviđeno u Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2081/92 o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti za poljoprivredne i prehrambene proizvode (Carne de Bovino Cruzado dos Lameiros do Barroso, Pruneaux d'Agen — Pruneaux d'Agen mi-cuits, Carciofo romanesco del Lazio, Aktinidio Pierias, Milo Kastorias, Welsh Beef) (SL L 318, 22.11.2002., str. 4.).

(3)  SL C 36, 29.1.2019., str. 5.


24.6.2019   

HR

Službeni list Europske unije

L 167/3


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2019/1026

оd 21. lipnja 2019.

o tehničkim protokolima za razvoj, održavanje i upotrebu elektroničkih sustava za razmjenu informacija i pohranu takvih informacija u skladu s Carinskim zakonikom Unije

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije (1), a posebno njezin članak 8. stavak 1. točku (b) i članak 17.,

budući da:

(1)

U skladu s člankom 6. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 952/2013 („Zakonik”) sve se razmjene informacija, kao što su deklaracije, zahtjevi i odluke, među carinskim tijelima te među gospodarskim subjektima i carinskim tijelima kao i pohrana takvih informacija, kako se zahtijeva na temelju carinskog zakonodavstva, moraju obavljati upotrebom tehnika elektroničke obrade podataka.

(2)

Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2016/578 (2) uspostavljen je program rada za uvođenje elektroničkih sustava potrebnih za primjenu Zakonika, koji se trebaju razviti u okviru projekata navedenih u odjeljku II. Priloga toj odluci.

(3)

Trebalo bi utvrditi bitne tehničke protokole za funkcioniranje elektroničkih sustava, primjerice protokole za razvoj, ispitivanje i puštanje u rad, kao i za održavanje elektroničkih sustava i uvođenje njihovih izmjena. Trebalo bi utvrditi dodatne protokole u pogledu zaštite, ažuriranja i ograničenja obrade podataka te vlasništva nad sustavima i njihove zaštite.

(4)

Kako bi se zaštitili prava i interesi Unije, država članica i gospodarskih subjekata, važno je utvrditi postupovna pravila i predvidjeti alternativna rješenja koja bi se primijenila u slučajevima privremenog kvara elektroničkih sustava.

(5)

Cilj je sustava Carinske odluke, razvijenog u okviru projekta Carinske odluke u okviru Carinskog zakonika Unije i navedenog u Provedbenoj odluci (EU) 2016/578, usklađivanje postupaka za podnošenje zahtjeva za carinske odluke, donošenje odluka i upravljanje odlukama u cijeloj Uniji upotrebom isključivo tehnika elektroničke obrade podataka. Stoga je potrebno utvrditi pravila o upravljanju tim elektroničkim sustavom. Područje primjene sustava trebalo bi utvrditi upućivanjem na carinske odluke za koje treba podnijeti zahtjev, koje treba donositi i kojima treba upravljati upotrebom tog sustava. Trebalo bi utvrditi detaljna pravila za zajedničke komponente sustava (EU-ov portal za gospodarske subjekte, središnji sustav upravljanja carinskim odlukama i referentne usluge za korisnike) te nacionalne komponente (nacionalni portal za gospodarske subjekte i nacionalni sustav upravljanja carinskim odlukama) tako da se odrede njihove funkcije i međusobna povezanost.

(6)

Nadalje, moraju se uvesti pravila u pogledu podataka oodobrenjima koja su već pohranjena u postojećim elektroničkim sustavima, primjerice u Sustavu usluga redovitog brodskog prijevoza (RSS) te u nacionalnim sustavima, a koja se moraju prenijeti u sustav Carinske odluke.

(7)

Svrha je sustava Jedinstveno upravljanje korisnicima i digitalni potpis, razvijenog u okviru projekta Izravan pristup gospodarskih subjekata u europske informacijske sustave iz Provedbene odluke (EU) 2016/578, upravljanje autentikacijom i postupkom ovjere pristupa za gospodarske subjekte i druge korisnike. Potrebno je utvrditi i detaljna pravila u pogledu područja primjene i značajki sustava tako da se odrede različite komponente sustava (zajedničke i nacionalne komponente), njihove funkcije i međusobna povezanost. Međutim, digitalni potpis još nije podržan u okviru sustava Jedinstveno upravljanje korisnicima i digitalni potpis. Stoga u ovoj Uredbi nije bilo moguće odrediti detaljna pravila u pogledu te funkcionalnosti.

(8)

Cilj je sustava europskih obvezujućih tarifnih informacija (EOTI), kako je unaprijeđen u projektu za obvezujuće tarifne informacije (OTI) u okviru Carinskog zakonika Unije, navedenom u Provedbenoj odluci (EU) 2016/578, uskladiti postupke za podnošenje zahtjeva za odluku o OTI-ju te za donošenje i upravljanje odlukama o OTI-ju sa zahtjevima iz Zakonika upotrebom isključivo tehnika elektroničke obrade podataka. Stoga je potrebno utvrditi pravila o upravljanju tim sustavom. Trebalo bi utvrditi detaljna pravila za zajedničke komponente sustava (EU-ov portal za gospodarske subjekte, središnji sustav EOTI i praćenje obvezne upotrebe OTI-ja) te nacionalne komponente (nacionalni portal za gospodarske subjekte i nacionalni sustav OTI-ja) tako da se odrede njihove funkcije i međusobna povezanost. Nadalje, projektom se želi olakšati praćenje obvezne upotrebe OTI-ja i praćenje produljene uporabe OTI-ja.

(9)

Cilj je sustava za registraciju i identifikaciju gospodarskih subjekata (EORI), kako je unaprijeđen u projektu za registraciju i identifikaciju gospodarskih subjekata (EORI 2) u okviru Carinskog zakonika Unije, navedenom u Provedbenoj odluci (EU) 2016/578, unaprijediti postojeći transeuropski sustav EORI koji omogućuje registraciju i identifikaciju gospodarskih subjekata iz Unije i gospodarskih subjekata iz trećih zemalja te drugih osoba za potrebe primjene carinskog zakonodavstva Unije. Stoga je pravila kojima se sustav uređuje potrebno utvrditi definiranjem komponenata (središnji sustav EORI i nacionalni sustavi EORI) i upotrebe sustava EORI.

(10)

Cilj je sustava za ovlaštene gospodarske subjekte (AEO), kako je unaprijeđen u projektu za ovlaštene gospodarske subjekte (AEO) u okviru Carinskog zakonika Unije, navedenom u Provedbenoj odluci (EU) 2016/578, poboljšati poslovne procese koji se odnose na zahtjeve i odobrenja za status AEO-a te njihovo upravljanje. Sustavom se ujedno uvodi elektronički obrazac za podnošenje zahtjeva i donošenje odluka za AEO-ove, a gospodarskim subjektima služi za pristup sučelju za gospodarske subjekte usklađenom na razini EU-a (izravan pristup gospodarskih subjekata e-AEO-u) za podnošenje zahtjeva za status AEO-a i primanje odluka o statusu AEO-a elektroničkim putem. Potrebno je utvrditi detaljna pravila za zajedničke komponente sustava.

(11)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2017/2089 (3) utvrđeni su tehnički protokoli za razvoj, održavanje i upotrebu elektroničkih sustava za razmjenu informacija i pohranu takvih informacija u skladu sa Zakonikom. Tom uredbom trenutačno su obuhvaćeni sustav Carinske odluke i sustav za Jedinstveno upravljanje korisnicima i digitalni potpis, koji su pokrenuti u listopadu 2017. Uskoro će se pokrenuti još tri sustava (EBTI, EORI i AEO) pa je i za njih potrebno utvrditi tehničke protokole. S obzirom na broj potrebnih izmjena Provedbene uredbe (EU) 2017/2089 i radi jasnoće tu bi uredbu trebalo staviti izvan snage i zamijeniti.

(12)

Ovom se Uredbom poštuju temeljna prava i načela priznata u Povelji Europske unije o temeljnim pravima, prije svega pravo na zaštitu osobnih podataka. Ako je za potrebe primjene carinskog zakonodavstva Unije potrebno obrađivati osobne podatke u elektroničkim sustavima, ti se podaci moraju obrađivati u skladu s uredbama (EU) 2016/679 (4) i (EU) 2018/1725 (5) Europskog parlamenta i Vijeća. Osobni podaci gospodarskih subjekata i drugih osoba koji se obrađuju u elektroničkim sustavima ograničeni su na skup podataka kako je utvrđen u skupu 3. – Stranke iz glave I. poglavlja 1. Priloga A, u skupu 3. – Stranke iz glave I. poglavlja 2. Priloga A te u Prilogu 12-01 Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2015/2446 (6).

(13)

Mjere predviđene ovom Provedbenom uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za carinski zakonik,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Područje primjene

Ova se Uredba primjenjuje na sljedeće elektroničke sustave koji su razvijeni ili unaprijeđeni na temelju sljedećih projekata iz Priloga Provedbenoj odluci (EU) 2016/578:

(a)

sustava Carinske odluke (CDS), kako je razvijen u projektu za carinske odluke u okviru Carinskog zakonika Unije;

(b)

sustava za Jedinstveno upravljanje korisnicima i digitalni potpis, kako je razvijen u okviru projekta Izravan pristup gospodarskih subjekata u europske informacijske sustave (jedinstveno upravljanje korisnicima i digitalni potpis);

(c)

sustava europskih obvezujućih tarifnih informacija (EOTI), kako je unaprijeđen u projektu obvezujućih tarifnih informacija (OTI) u okviru Carinskog zakonika Unije;

(d)

sustava registracije i identifikacije gospodarskih subjekata (EORI), kako je unaprijeđen u skladu sa zahtjevima Zakonika u okviru projekta EORI 2;

(e)

sustava ovlaštenih gospodarskih subjekata (AEO), kako je unaprijeđen u skladu sa zahtjevima Zakonika u okviru projekta za ovlaštene gospodarske subjekte (AEO).

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

„zajednička komponenta” znači sastavni dio elektroničkog sustava razvijen na razini Unije, koji je dostupan svim državama članicama;

2.

„nacionalna komponenta” znači sastavni dio elektroničkog sustava razvijen na nacionalnoj razini, koji je dostupan u državi članici koja je takav dio uspostavila.

Članak 3.

Kontaktne točke za elektroničke sustave

Komisija i države članice određuju kontaktne točke za svaki od elektroničkih sustava radi razmjene informacija kako bi se osigurali koordinirani razvoj, rad i održavanje tih elektroničkih sustava.

One međusobno razmjenjuju pojedinosti o tim kontaktnim točkama te se međusobno obavješćuju čim se neka od pojedinosti o tim kontaktnim točkama promijeni.

POGLAVLJE II.

SUSTAV CARINSKE ODLUKE

Članak 4.

Cilj i struktura sustava Carinske odluke („CDS”)

1.   CDS omogućuje komunikaciju Komisije, država članica, gospodarskih subjekata i drugih osoba za potrebe podnošenja i obrade zahtjeva i odluka iz članka 5. stavka 1. te upravljanja odlukama koje se odnose na odobrenja, točnije izmjenama, opozivima, poništenjima i suspenzijama.

2.   CDS čine sljedeće zajedničke komponente:

(a)

EU-ov portal za gospodarske subjekte;

(b)

središnji sustav upravljanja carinskim odlukama („središnji CDMS”);

(c)

referentne usluge za korisnike.

3.   Države članice mogu uspostaviti sljedeće nacionalne komponente:

(a)

nacionalni portal za gospodarske subjekte;

(b)

nacionalni sustav upravljanja carinskim odlukama („nacionalni CDMS”);

Članak 5.

Uporaba CDS-a

1.   CDS se upotrebljava za podnošenje i obradu zahtjeva za sljedeća odobrenja te za upravljanje odlukama koje se odnose na sljedeće zahtjeve ili odobrenja:

(a)

odobrenje za pojednostavnjenje određivanja iznosa koji su dio carinske vrijednosti robe, iz članka 73. Zakonika;

(b)

odobrenje za polaganje zajedničkog osiguranja, uključujući moguće smanjenje ili odricanje, iz članka 95. Zakonika;

(c)

odobrenje za odgodu plaćanja carine ako se odobrenje ne izdaje za jednu radnju, iz članka 110. Zakonika;

(d)

odobrenje za vođenje prostora za privremeni smještaj, iz članka 148. Zakonika;

(e)

odobrenje za uspostavu usluge redovitog brodskog prijevoza, iz članka 120. Delegirane uredbe (EU) 2015/2446;

(f)

odobrenje za status ovlaštenog izdavatelja, iz članka 128. Delegirane uredbe (EU) 2015/2446;

(g)

odobrenje za redovito korištenje pojednostavnjene deklaracije, iz članka 166. stavka 2. Zakonika;

(h)

odobrenje za centralizirano carinjenje, iz članka 179. Zakonika;

(i)

odobrenje za podnošenje carinske deklaracije u obliku unosa u evidencije deklaranta, uključujući za izvozni postupak, iz članka 182. Zakonika;

(j)

odobrenje za samoprocjenu, iz članka 185. Zakonika;

(k)

odobrenje za status subjekta ovlaštenog za vaganje banana, iz članka 155. Delegirane uredbe (EU) 2015/2446;

(l)

odobrenje za primjenu postupka unutarnje proizvodnje, iz članka 211. stavka 1. točke (a) Zakonika;

(m)

odobrenje za primjenu postupka vanjske proizvodnje, iz članka 211. stavka 1. točke (a) Zakonika;

(n)

odobrenje za primjenu postupka uporabe u posebne svrhe, iz članka 211. stavka 1. točke (a) Zakonika;

(o)

odobrenje za primjenu postupka privremenog uvoza, iz članka 211. stavka 1. točke (a) Zakonika;

(p)

odobrenje za upravljanje prostorom za smještaj za carinsko skladištenje robe, iz članka 211. stavka 1. točke (b) Zakonika;

(q)

odobrenje za status ovlaštenog primatelja za postupke TIR, iz članka 230. Zakonika;

(r)

odobrenje za status ovlaštenog pošiljatelja za provoz Unije, iz članka 233. stavka 4. točke (a) Zakonika;

(s)

odobrenje za status ovlaštenog primatelja za provoz Unije, iz članka 233. stavka 4. točke (b) Zakonika;

(t)

odobrenje za uporabu posebnog pečata iz članka 233. stavka 4. točke (c) Zakonika;

(u)

odobrenje za uporabu provozne deklaracije s ublaženim zahtjevima za podacima iz članka 233. stavka 4. točke (d) Zakonika;

(v)

odobrenje za uporabu elektroničke prijevozne isprave kao carinske deklaracije, iz članka 233. stavka 4. točke (e) Zakonika;

2.   Zajedničke komponente CDS-a upotrebljavaju se za zahtjeve i odobrenja iz stavka 1. te za upravljanje odlukama koje se odnose na te zahtjeve i odobrenja ako ta odobrenja ili odluke mogu utjecati na više od jedne države članice.

3.   Država članica može odlučiti da se zajedničke komponente CDS-a mogu upotrebljavati za zahtjeve i odobrenja iz stavka 1. te za upravljanje odlukama koje se odnose na te zahtjeve i odobrenja ako ta odobrenja ili odluke utječu samo na tu državu članicu.

4.   CDS se ne smije upotrebljavati za zahtjeve, odobrenja i odluke koji nisu navedeni u stavku 1.

Članak 6.

Prijava na CDS i pristup tom sustavu

1.   Autentikacija te ovjera pristupa gospodarskih subjekata i drugih osoba za potrebe pristupa zajedničkim komponentama CDS-a obavljaju se upotrebom sustava Jedinstveno upravljanje korisnicima i digitalni potpis (UUM&DS) iz članka 14.

Da bi se carinski predstavnici mogli autentificirati i da bi mogli pristupiti zajedničkim komponentama CDS-a, njihova ovlast za djelovanje u tom svojstvu mora biti registrirana u sustavu UUM&DS ili u sustavu upravljanja identitetima i pristupom koji je uspostavila država članica u skladu s člankom 18.

2.   Autentikacija te ovjera pristupa službenika država članica za potrebe pristupa zajedničkim komponentama CDS-a obavljaju se upotrebom mrežnih usluga koje pruža Komisija.

3.   Autentikacija te ovjera pristupa osoblja Komisije za potrebe pristupa zajedničkim komponentama CDS-a obavljaju se upotrebom sustava UUM&DS ili mrežnih usluga koje pruža Komisija.

Članak 7.

EU-ov portal za gospodarske subjekte

1.   EU-ov portal za gospodarske subjekte ulazna je točka u CDS za gospodarske subjekte i druge osobe.

2.   EU-ov portal za gospodarske subjekte interoperabilan je sa središnjim CDMS-om te s nacionalnim CDMS-ovima ako su ih uspostavile države članice.

3.   EU-ov portal za gospodarske subjekte upotrebljava se za zahtjeve i odobrenja iz članka 5. stavka 1. te za upravljanje odlukama koje se odnose na te zahtjeve i odobrenja ako ta odobrenja ili odluke mogu utjecati na više od jedne države članice.

4.   Država članica može odlučiti da se EU-ov portal za gospodarske subjekte može upotrebljavati za zahtjeve i odobrenja iz članka 5. stavka 1. te za upravljanje odlukama koje se odnose na te zahtjeve i odobrenja ako ta odobrenja ili odluke utječu samo na tu državu članicu.

Ako država članica odluči upotrebljavati EU-ov portal za gospodarske subjekte za odobrenja ili odluke koje utječu samo na nju, o tome obavješćuje Komisiju.

Članak 8.

Središnji CDMS

1.   Središnji CMDS upotrebljavaju carinska tijela za obradu zahtjeva i odluka iz članka 5. stavka 1. te upravljanje odlukama koje se odnose na te zahtjeve i ta odobrenja, za potrebe provjera jesu li ispunjeni uvjeti za prihvaćanje zahtjeva i donošenje odluke.

2.   Središnji CDMS interoperabilan je s EU-ovim portalom za gospodarske subjekte, referentnim uslugama za korisnike i s nacionalnim CDMS-ovima ako su ih uspostavile države članice.

Članak 9.

Međusobno savjetovanje carinskih tijela upotrebom CDMS-a

Carinsko tijelo države članice upotrebljava središnji CDMS ako se treba savjetovati s carinskim tijelom druge države članice prije donošenja odluke o zahtjevu ili odobrenju iz članka 5. stavka 1.

Članak 10.

Referentne usluge za korisnike

Referentne usluge za korisnike upotrebljavaju se za središnju pohranu podataka koji se odnose na odobrenja iz članka 5. stavka 1. te na odluke koje se odnose na ta odobrenja te omogućuje pregled, reproduciranje i potvrđivanje tih odobrenja u okviru drugih elektroničkih sustava uspostavljenih za potrebe članka 16. Zakonika.

Članak 11.

Nacionalni portal za gospodarske subjekte

1.   Nacionalni portal za gospodarske subjekte, ako je uspostavljen, dodatna je ulazna točka u CDS za gospodarske subjekte i druge osobe.

2.   Kad je riječ o zahtjevima i odobrenjima iz članka 5. stavka 1. i o upravljanju odlukama koje se odnose na te zahtjeve i odobrenja, ako ta odobrenja ili odluke mogu utjecati na više od jedne države članice, gospodarski subjekti i druge osobe mogu birati između nacionalnog portala za gospodarske subjekte, ako je uspostavljen, ili EU-ova portala za gospodarske subjekte.

3.   Nacionalni portal za gospodarske subjekte interoperabilan je s nacionalnim CDMS-om, ako je potonji uspostavljen.

4.   Ako država članica uspostavi nacionalni portal za gospodarske subjekte, mora o tome obavijestiti Komisiju.

Članak 12.

Nacionalni CMDS

1.   Nacionalni CMDS, ako je uspostavljen, upotrebljava carinsko tijelo države članice koja ga je uspostavila za obradu zahtjeva i odluka iz članka 5. stavka 1. te za upravljanje odlukama koje se odnose na te zahtjeve i ta odobrenja, za potrebe provjera jesu li ispunjeni uvjeti za prihvaćanje zahtjeva i donošenje odluke.

2.   Kako bi se carinska tijela mogla međusobno savjetovati, kako je navedeno u članku 9., nacionalni CDMS mora biti interoperabilan sa središnjim CDMS-om.

Članak 13.

Prijenos podataka koji se odnose na odobrenja u CDS

1.   Podaci koji se odnose na odobrenja iz članka 5. stavka 1. koja su izdana od 1. svibnja 2016. ili odobrena u skladu s člankom 346. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/2447 (7), a koja bi mogla utjecati na više od jedne države članice, prenose se i pohranjuju u CDS ako su takva odobrenja valjana na datum prijenosa. Prijenos se mora izvršiti najkasnije do 1. svibnja 2019.

Država članica može odlučiti primijeniti prvi podstavak i na odobrenja iz članka 5. stavka 1. koja utječu samo na tu državu članicu.

2.   Carinska tijela osiguravaju da podaci koje treba prenijeti u skladu sa stavkom 1. ispunjavaju zahtjeve u pogledu podataka utvrđene u Prilogu A Delegiranoj uredbi (EU) 2015/2446 i Prilogu A Provedbenoj uredbi (EU) 2015/2447. U tu svrhu mogu zatražiti potrebne informacije od korisnika odobrenja.

POGLAVLJE III.

SUSTAV JEDINSTVENO UPRAVLJANJE KORISNICIMA I DIGITALNI POTPIS (UUM&DS)

Članak 14.

Cilj i struktura sustava UUM&DS

1.   Sustav UUM&DS omogućuje komunikaciju između sustavâ Komisije i sustavâ država članica za upravljanje identitetima i pristupom iz članka 18. kako bi se osoblju Komisije, gospodarskim subjektima i drugim osobama omogućio siguran ovlašteni pristup elektroničkim sustavima.

2.   Sustav UUM&DS čine sljedeće zajedničke komponente:

(a)

sustav upravljanja pristupom;

(b)

administracijski sustav upravljanja.

3.   Država članica uspostavlja sustav za upravljanje identitetima i pristupom kao nacionalnu komponentu sustava UUM&DS.

Članak 15.

Upotreba sustava UUM&DS

Sustav UUM&DS upotrebljava se za osiguravanje autentikacije i ovjere pristupa za sljedeće osobe:

(a)

gospodarske subjekte i druge osobe u svrhu pristupanja zajedničkim komponentama CDS-a, sustava EOTI i sustava AEO-a;

(b)

osoblje Komisije u svrhu pristupanja zajedničkim komponentama CDS-a, sustava EOTI i sustava AEO-a te za potrebe održavanja sustava UUM&DS i upravljanja njime.

Članak 16.

Sustav upravljanja pristupom

Komisija uspostavlja sustav upravljanja pristupom kojim se na temelju interoperabilnosti sa sustavima država članica za upravljanje identitetima i pristupom iz članka 18. provjeravaju zahtjevi za pristup koje u okviru sustava UUM&DS podnose gospodarski subjekti i druge osobe.

Članak 17.

Administracijski sustav upravljanja

Komisija uspostavlja administracijski sustav upravljanja pravilima za autentikaciju i provjeravanje identifikacijskih podataka gospodarskih subjekata i drugih osoba u svrhu omogućivanja pristupa elektroničkim sustavima.

Članak 18.

Sustavi država članica za upravljanje identitetima i pristupom

Države članice uspostavljaju sustav za upravljanje identitetima i pristupom kako bi osigurale sljedeće:

(a)

sigurnu registraciju i pohranu identifikacijskih podataka gospodarskih subjekata i drugih osoba;

(b)

sigurnu razmjenu potpisanih i šifriranih identifikacijskih podataka gospodarskih subjekata i drugih osoba.

POGLAVLJE IV.

SUSTAV EUROPSKIH OBVEZUJUĆIH TARIFNIH INFORMACIJA (EOTI)

Članak 19.

Cilj i struktura sustava EOTI

1.   U skladu s člancima 33. i 34. Zakonika sustav EOTI omogućuje sljedeće:

(a)

međusobno komuniciranje Komisije, država članica, gospodarskih subjekata i drugih osoba za potrebe podnošenja i obrade zahtjeva i odluka o OTI-ju;

(b)

upravljanje bilo kojim kasnijim događajem koji može utjecati na prvotni zahtjev ili odluku;

(c)

praćenje obvezne upotrebe odluka o OTI-ju;

(d)

praćenje i upravljanje produljenom upotrebom odluka o OTI-ju.

2.   Sustav EOTI čine sljedeće zajedničke komponente:

(a)

EU-ov portal za gospodarske subjekte;

(b)

središnji sustav EOTI;

(c)

funkcionalnost za praćenje upotrebe odluka o OTI-ju.

3.   Države članice mogu kao nacionalnu komponentu uspostaviti nacionalni sustav za obvezujuće tarifne informacije („nacionalni sustav OTI-ja”) zajedno s nacionalnim portalom za gospodarske subjekte.

Članak 20.

Upotreba sustava EOTI

1.   Sustav EOTI upotrebljava se za podnošenje, obradu, razmjenu i pohranu informacija koje se odnose na zahtjeve i odluke povezane s OTI-jem ili na bilo koji kasniji događaj koji može utjecati na prvotni zahtjev ili odluku iz članka 21. stavka 1. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447.

2.   Carinska tijela upotrebljavaju sustav EOTI za olakšavanje praćenja ispunjavanja obveza koje proizlaze iz OTI-ja u skladu s člankom 21. stavkom 3. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447.

3.   Kad se količina robe koja se može ocariniti tijekom razdoblja produljene primjene dosegne, Komisija o tome putem sustava EOTI i u skladu s člankom 22. stavkom 2. trećim podstavkom Provedbene uredbe (EU) 2015/2447 odmah obavješćuje države članice.

Članak 21.

Prijava na EOTI i pristup tom sustavu

1.   Autentikacija te ovjera pristupa gospodarskih subjekata i osoba koje nisu gospodarski subjekti za potrebe pristupa zajedničkim komponentama sustava EOTI obavljaju se upotrebom sustava Jedinstveno upravljanje korisnicima i digitalni potpis (UUM&DS) iz članka 14.

Da bi se carinski predstavnici mogli autentificirati i da bi mogli pristupiti zajedničkim komponentama EOTI-ja, njihova ovlast za djelovanje u tom svojstvu mora biti registrirana u sustavu UUM&DS ili u sustavu upravljanja identitetima i pristupom koji je uspostavila država članica u skladu s člankom 18.

2.   Autentikacija te ovjera pristupa službenika država članica za potrebe pristupa zajedničkim komponentama sustava EOTI obavljaju se upotrebom mrežnih usluga koje pruža Komisija.

3.   Autentikacija te ovjera pristupa osoblja Komisije za potrebe pristupa zajedničkim komponentama sustava EOTI obavljaju se upotrebom sustava UUM&DS ili mrežnih usluga koje pruža Komisija.

Članak 22.

EU-ov portal za gospodarske subjekte

1.   EU-ov portal za gospodarske subjekte ulazna je točka u sustav EOTI za gospodarske subjekte i druge osobe.

2.   EU-ov portal za gospodarske subjekte interoperabilan je sa središnjim sustavom EOTI i nudi preusmjeravanje na nacionalne portale za gospodarske subjekte na kojima su nacionalni sustavi OTI-ja, ako su ih uspostavile države članice.

3.   EU-ov portal za gospodarske subjekte upotrebljava se za podnošenje i razmjenu informacija koje se odnose na zahtjeve i odluke povezane s OTI-jem ili na bilo koji kasniji događaj koji može utjecati na prvotni zahtjev ili odluku.

Članak 23.

Središnji sustav EOTI

1.   Središnji sustav EOTI upotrebljavaju carinska tijela za obradu, razmjenu i pohranu informacija koje se odnose na zahtjeve i odluke povezane s OTI-jem ili na bilo koji kasniji događaj koji može utjecati na prvotni zahtjev ili odluku, u svrhu provjere jesu li ispunjeni uvjeti za prihvaćanje zahtjeva i za donošenje odluke.

2.   Središnji sustav EOTI upotrebljavaju carinska tijela za potrebe članka 16. stavka 4., članka 17. te članka 21. stavka 2. točke (b) i stavka 5. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447.

3.   Središnji sustav EOTI interoperabilan je s EU-ovim portalom za gospodarske subjekte i s nacionalnim sustavima OTI-ja, ako su uspostavljeni.

Članak 24.

Međusobno savjetovanje carinskih tijela upotrebom središnjeg sustava EOTI

Carinsko tijelo države članice upotrebljava središnji sustav EOTI za potrebe savjetovanja s carinskim tijelom druge države članice kako bi se osigurala usklađenost s člankom 16. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447.

Članak 25.

Praćenje upotrebe odluka o OTI-ju

Funkcionalnost za praćenje upotrebe odluka o OTI-ju upotrebljava se za potrebe članka 21. stavka 3. i članka 22. stavka 2. trećeg podstavka Provedbene uredbe (EU) 2015/2447.

Članak 26.

Nacionalni portal za gospodarske subjekte

1.   Ako je država članica uspostavila nacionalni sustav OTI-ja u skladu s člankom 19. stavkom 3., nacionalni portal za gospodarske subjekte glavna je ulazna točka u nacionalni sustav OTI-ja za gospodarske subjekte i druge osobe.

2.   Gospodarski subjekti i druge osobe upotrebljavaju nacionalni portal za gospodarske subjekte, ako je uspostavljen, u pogledu zahtjeva i odluka koje se odnose na OTI ili u pogledu bilo kojeg kasnijeg događaja koji može utjecati na prvotni zahtjev ili odluku.

3.   Nacionalni portal za gospodarske subjekte interoperabilan je s nacionalnim sustavom OTI-ja, ako je potonji uspostavljen.

4.   Nacionalni portal za gospodarske subjekte olakšava postupke ekvivalentne postupcima koje olakšava EU-ov portal za gospodarske subjekte.

5.   Ako država članica uspostavi nacionalni portal za gospodarske subjekte, mora o tome obavijestiti Komisiju. Komisija osigurava da se nacionalnom portalu za gospodarske subjekte može pristupiti izravno s EU-ovog portala za gospodarske subjekte.

Članak 27.

Nacionalni sustav OTI-ja

1.   Ako je uspostavljen nacionalni sustav OTI-ja, carinsko tijelo države članice koje je uspostavilo taj sustav upotrebljava ga za obradu, razmjenu i pohranu informacija koje se odnose na zahtjeve i odluke povezane s OTI-jem ili na bilo koji kasniji događaj koji može utjecati na prvotni zahtjev ili odluku, u svrhu provjere jesu li ispunjeni uvjeti za prihvaćanje zahtjeva i za donošenje odluke.

2.   Carinsko tijelo države članice upotrebljava svoj nacionalni sustav OTI-ja za potrebe članka 16. stavka 4., članka 17. te članka 21. stavka 2. točke (b) i stavka 5. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447, osim ako za te potrebe upotrebljava središnji sustav EOTI.

3.   Nacionalni sustav OTI-ja interoperabilan je s nacionalnim portalom za gospodarske subjekte i sa središnjim sustavom EOTI.

POGLAVLJE V.

SUSTAV ZA REGISTRACIJU I IDENTIFIKACIJU GOSPODARSKIH SUBJEKATA (EORI)

Članak 28.

Cilj i struktura sustava EORI

Sustavom EORI omogućuje se jedinstvena registracija i identifikacija gospodarskih subjekata i drugih osoba na razini Unije.

Sustav EORI čine sljedeće komponente:

(a)

središnji sustav EORI;

(b)

nacionalni sustavi EORI, ako su ih uspostavile države članice.

Članak 29.

Upotreba sustava EORI

1.   Sustav EORI upotrebljava se za:

(a)

primanje podataka, koje su dostavile države članice, za registraciju gospodarskih subjekata i drugih osoba kako je navedeno u Prilogu 12-01 Delegiranoj uredbi (EU) 2015/2446 („podaci za EORI”);

(b)

pohranjivanje na središnjoj razini podataka za EORI koji se odnose na registraciju i identifikaciju gospodarskih subjekata i drugih osoba;

(c)

stavljanje na raspolaganje podataka za EORI državama članicama.

2.   Sustav EORI omogućuje carinskim tijelima internetski pristup podacima za EORI na razini središnjeg sustava.

3.   Sustav EORI interoperabilan je sa svim ostalim elektroničkim sustavima u kojima se upotrebljava EORI broj.

Članak 30.

Prijava na središnji sustav EORI i pristup tom sustavu

1.   Autentikacija te ovjera pristupa službenika država članica za potrebe pristupa zajedničkim komponentama sustava EORI obavljaju se upotrebom mrežnih usluga koje pruža Komisija.

2.   Autentikacija te ovjera pristupa osoblja Komisije za potrebe pristupa zajedničkim komponentama sustava EORI obavljaju se upotrebom sustava UUM&DS ili mrežnih usluga koje pruža Komisija.

Članak 31.

Središnji sustav EORI

1.   Središnji sustav EORI upotrebljavaju carinska tijela za potrebe članka 7. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447.

2.   Središnji sustav EORI interoperabilan je s nacionalnim sustavima EORI, ako su uspostavljeni.

Članak 32.

Nacionalni sustav EORI

1.   Ako je uspostavljen nacionalni sustav EORI, carinsko tijelo države članice koje je uspostavilo taj sustav upotrebljava ga za razmjenu i pohranu podataka za EORI.

2.   Nacionalni sustav EORI interoperabilan je sa središnjim sustavom EORI.

POGLAVLJE VI.

SUSTAV OVLAŠTENIH GOSPODARSKIH SUBJEKATA (AEO)

Članak 33.

Cilj i struktura sustava AEO

1.   Sustav AEO omogućuje međusobno komuniciranje Komisije, država članica, gospodarskih subjekata i drugih osoba za potrebe podnošenja i obrade zahtjeva i odobrenja za status AEO-a, kao i za upravljanje svim kasnijim događajima koji mogu utjecati na prvotnu odluku, kako je navedeno u članku 30. stavku 1. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447.

2.   Sustav AEO čine sljedeće zajedničke komponente:

(a)

EU-ov portal za gospodarske subjekte;

(b)

središnji sustav AEO.

3.   Države članice mogu uspostaviti sljedeće nacionalne komponente:

(a)

nacionalni portal za gospodarske subjekte;

(b)

nacionalni sustav ovlaštenih gospodarskih subjekata („nacionalni sustav AEO”).

Članak 34.

Upotreba sustava AEO

1.   Sustav AEO upotrebljava se za podnošenje, razmjenu, obradu i pohranu informacija koje se odnose na zahtjeve i odluke o statusu AEO-a ili na bilo koji kasniji događaj koji može utjecati na prvotni odluku, kako je navedeno u članku 30. stavku 1. i članku 31. stavcima 1. i 4. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447.

2.   Carinska tijela upotrebljavaju sustav AEO za ispunjavanje svojih obveza iz članka 31. stavaka 1. i 4. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447 te za vođenje evidencije o relevantnim savjetovanjima.

Članak 35.

Prijava na središnji sustav AEO i pristup tom sustavu

1.   Autentikacija te ovjera pristupa gospodarskih subjekata i osoba koje nisu gospodarski subjekti za potrebe pristupa zajedničkim komponentama sustava AEO obavljaju se upotrebom sustava Jedinstveno upravljanje korisnicima i digitalni potpis (UUM&DS) iz članka 14.

Da bi se carinski predstavnici mogli autentificirati i da bi mogli pristupiti zajedničkim komponentama sustava AEO, njihova ovlast za djelovanje u tom svojstvu mora biti registrirana u sustavu UUM&DS ili u sustavu upravljanja identitetima i pristupom koji je uspostavila država članica u skladu s člankom 18.

2.   Autentikacija te ovjera pristupa službenika država članica za potrebe pristupa zajedničkim komponentama sustava AEO obavljaju se upotrebom mrežnih usluga koje pruža Komisija.

3.   Autentikacija te ovjera pristupa osoblja Komisije za potrebe pristupa zajedničkim komponentama sustava AEO obavljaju se upotrebom sustava UUM&DS ili mrežnih usluga koje pruža Komisija.

Članak 36.

EU-ov portal za gospodarske subjekte

1.   EU-ov portal za gospodarske subjekte ulazna je točka u sustav AEO za gospodarske subjekte i druge osobe.

2.   EU-ov portal za gospodarske subjekte interoperabilan je sa središnjim sustavom AEO i nudi preusmjeravanje na nacionalni portal za gospodarske subjekte, ako je uspostavljen.

3.   EU-ov portal za gospodarske subjekte upotrebljava se za podnošenje i razmjenu informacija koje se odnose na zahtjeve i odluke o statusu AEO-a ili na bilo koji kasniji događaj koji može utjecati na prvotnu odluku.

Članak 37.

Središnji sustav AEO

1.   Središnji sustav AEO upotrebljavaju carinska tijela za razmjenu i pohranu informacija koje se odnose na zahtjeve i odluke o statusu AEO-a ili na bilo koji kasniji događaj koji može utjecati na prvotnu odluku.

2.   Carinska tijela upotrebljavaju središnji sustav AEO za potrebe članaka 30. i 31. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447.

3.   Središnji sustav AEO interoperabilan je s EU-ovim portalom za gospodarske subjekte i s nacionalnim sustavima AEO, ako su uspostavljeni.

Članak 38.

Nacionalni portal za gospodarske subjekte

1.   Nacionalni portal za gospodarske subjekte, ako je uspostavljen, omogućuje razmjenu informacija koje se odnose na zahtjeve i odluke za status AEO-a.

2.   Gospodarski subjekti upotrebljavaju nacionalni portal za gospodarske subjekte, ako je uspostavljen, za razmjenu informacija s carinskim tijelima u pogledu zahtjeva i odluka o statusu AEO-a.

3.   Nacionalni portal za gospodarske subjekte interoperabilan je s nacionalnim sustavom AEO.

Članak 39.

Nacionalni sustav AEO

1.   Nacionalni sustav AEO, ako je uspostavljen, upotrebljava carinsko tijelo države članice koje ga je uspostavilo za razmjenu i pohranu informacija koje se odnose na zahtjeve i odluke u pogledu zahtjeva i odluka o statusu AEO-a ili na bilo koji kasniji događaj koji može utjecati na prvotnu odluku.

2.   Nacionalni sustav AEO interoperabilan je s nacionalnim portalom za gospodarske subjekte, ako je uspostavljen, te sa središnjim sustavom AEO.

POGLAVLJE VII.

FUNKCIONIRANJE ELEKTRONIČKIH SUSTAVA I OSPOSOBLJAVANJE ZA NJIHOVU UPOTREBU

Članak 40.

Razvoj, ispitivanje i puštanje u rad elektroničkih sustava te upravljanje njima

1.   Komisija razvija, ispituje i pušta u rad zajedničke komponente te njima upravlja. Države članice razvijaju, ispituju i puštaju u rad nacionalne komponente te njima upravljaju.

2.   Države članice osiguravaju interoperabilnost nacionalnih komponenti sa zajedničkim komponentama.

Članak 41.

Održavanje i mijenjanje elektroničkih sustava

1.   Komisija održava zajedničke komponente, a države članice održavaju svoje nacionalne komponente.

2.   Komisija i države članice osiguravaju neprekinuti rad elektroničkih sustava.

3.   Komisija može mijenjati zajedničke komponente elektroničkih sustava kako bi popravila kvarove, dodala nove ili izmijenila postojeće funkcionalnosti.

4.   Komisija obavješćuje države članice o izmjenama i ažuriranjima zajedničkih komponenti.

5.   Države članice obavješćuju Komisiju o izmjenama i ažuriranjima nacionalnih komponenti koji mogu utjecati na funkcioniranje zajedničkih komponenti.

6.   Komisija i države članice objavljuju podatke o izmjenama i ažuriranjima elektroničkih sustava u skladu sa stavcima 4. i 5.

Članak 42.

Privremeni kvar elektroničkih sustava

1.   U slučaju privremenog kvara elektroničkog sustava iz članka 6. stavka 3. točke (b) Zakonika, gospodarski subjekti i druge osobe dužni su informacije potrebne za ispunjavanje potrebnih formalnosti podnijeti na način koji su propisale države članice, a to ne moraju nužno biti tehnike elektroničke obrade podataka.

2.   Carinska tijela osiguravaju da su informacije podnesene u skladu sa stavkom 1. na raspolaganju u odgovarajućim elektroničkim sustavima u roku od sedam dana nakon što ponovno postanu dostupni.

3.   Komisija i države članice međusobno se obavješćuju ako su elektronički sustavi nedostupni zbog privremenog kvara.

Članak 43.

Podupiranje osposobljavanja za upotrebu zajedničkih komponenti i o njihovu funkcioniranju

Komisija podupire države članice u pogledu upotrebe zajedničkih komponenti i njihova funkcioniranja tako što im osigurava odgovarajuće materijale za osposobljavanje.

POGLAVLJE VIII.

ZAŠTITA PODATAKA, UPRAVLJANJE PODACIMA TE SIGURNOST ELEKTRONIČKIH SUSTAVA I VLASNIŠTVO NAD NJIMA

Članak 44.

Zaštita osobnih podataka

1.   Osobni podaci registrirani u elektroničkom sustavu obrađuju se za potrebe provedbe carinskog zakonodavstva uzimajući u obzir posebne ciljeve svakog elektroničkog sustava kako su utvrđeni člankom 4. stavkom 1., člankom 14. stavkom 1., člankom 19. stavkom 1., člankom 28., odnosno člankom 33. stavkom 1.

2.   U skladu s člankom 62. Uredbe (EU) 2018/1725 nacionalna nadzorna tijela u području zaštite osobnih podataka i Europski nadzornik za zaštitu podataka surađuju kako bi nadzor nad obradom osobnih podataka registriranih u elektroničkim sustavima bio koordiniran.

Članak 45.

Ažuriranje podataka u elektroničkim sustavima

Države članice osiguravaju da podaci registrirani na nacionalnoj razini odgovaraju podacima registriranima u zajedničkim komponentama te da se redovito ažuriraju.

Članak 46.

Ograničenja u pogledu pristupa podacima i obrade podataka

1.   Podacima koje je određena država članica registrirala u zajedničkim komponentama može pristupati te ih može obrađivati ta država članica. Može im pristupati i obrađivati ih i druga država članica ako je uključena u obradu zahtjeva ili upravljanje odlukom na koju se podaci odnose.

2.   Podacima koje je u zajedničkim komponentama registrirao gospodarski subjekt ili druga osoba može pristupati taj gospodarski subjekt ili ta osoba. Može im pristupati i obrađivati ih država članica ako je uključena u obradu zahtjeva ili upravljanje odlukom na koju se podaci odnose.

3.   Podacima koje je određena država članica registrirala u središnji sustav EOTI može pristupati te ih može obrađivati ta država članica. Može ih obrađivati i druga država članica ako je uključena u obradu zahtjeva na koji se podaci odnose, uključujući i putem savjetovanja u skladu s člankom 24. Mogu im pristupati sve države članice u skladu s člankom 23. stavkom 2.

4.   Podacima koje je u središnji sustav EOTI registrirao gospodarski subjekt ili druga osoba može pristupati taj gospodarski subjekt ili ta osoba. Mogu im pristupati sve države članice u skladu s člankom 23. stavkom 2.

Članak 47.

Vlasništvo nad sustavima

1.   Komisija je vlasnik sustava za zajedničke komponente.

2.   Države članice vlasnice su sustava za nacionalne komponente.

Članak 48.

Sigurnost sustava

1.   Komisija osigurava sigurnost zajedničkih komponenti. Države članice osiguravaju sigurnost nacionalnih komponenti.

Komisija i države članice moraju u tu svrhu poduzeti potrebne mjere kako bi barem:

(a)

spriječile da neovlaštene osobe pristupe uređajima koji se upotrebljavaju za obradu podataka;

(b)

spriječile da neovlaštene osobe unose podatke, ostvare bilo kakav uvid u njih ili da ih izmijene ili izbrišu;

(c)

otkrile bilo koju od aktivnosti iz točaka (a) i (b).

2.   Komisija i države članice međusobno se obavješćuju o svim aktivnostima koje bi mogle prouzročiti povredu sigurnosti ili sumnju u povredu sigurnosti elektroničkih sustava.

POGLAVLJE IX.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 49.

Ocjenjivanje elektroničkih sustava

Komisija i države članice ocjenjuju komponente za koje su odgovorne te posebice analiziraju sigurnost i integritet komponenti i povjerljivost podataka koji se obrađuju u tim komponentama.

Komisija i države članice međusobno se obavješćuju o rezultatima tih ocjena.

Članak 50.

Stavljanje izvan snage

Provedbena uredba (EU) 2017/2089 stavlja se izvan snage.

Članak 51.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 21. lipnja 2019.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 269, 10.10.2013., str. 1.

(2)  Provedbena odluka Komisije (EU) 2016/578 оd 11. travnja 2016. o uspostavi programa rada u pogledu razvoja i uvođenja elektroničkih sustava iz Carinskog zakonika Unije (SL L 99, 15.4.2016., str. 6.).

(3)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/2089 оd 14. studenoga 2017. o tehničkim protokolima za razvoj, održavanje i upotrebu elektroničkih sustava za razmjenu informacija i pohranu takvih informacija u skladu s Carinskim zakonikom Unije (SL L 297, 15.11.2017., str. 13).

(4)  Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(5)  Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).

(6)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/2446 od 28. srpnja 2015. o dopuni Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o detaljnim pravilima koja se odnose na pojedine odredbe Carinskog zakonika Unije (SL L 343, 29.12.2015., str. 1.)

(7)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2447 оd 24. studenoga 2015. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju Carinskog zakonika Unije (SL L 343, 29.12.2015., str. 558.).


24.6.2019   

HR

Službeni list Europske unije

L 167/18


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2019/1027

оd 21. lipnja 2019.

o odobrenju izmjene specifikacije koja nije manja za naziv upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla „Tiroler Speck” (ZOZP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (1), a posebno njezin članak 52. stavak 3. točku (a),

budući da:

(1)

U skladu s člankom 53. stavkom 1. prvim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012 Komisija je razmotrila zahtjev za odobrenje izmjena specifikacije za zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla (u nastavku teksta „ZOZP”) „Tiroler Speck” registriranu na temelju Uredbe Komisije (EZ) br. 1065/97 (2), koji je poslala Austrija.

(2)

Budući da predmetne izmjene nisu manje u smislu članka 53. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012, Komisija je u skladu s člankom 50. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012 objavila zahtjev za izmjenu u Službenom listu Europske unije (3). Tom je prilikom prvi put objavljen i jedinstveni dokument za „Tiroler Speck”.

(3)

Konkretno, u specifikaciji proizvoda koja se primjenjivala kad je Komisiji poslan zahtjev za izmjenu navodi se, u pravilima o označivanju, da se zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla „Tiroler Speck” ne smije prevoditi na druge jezike. Cilj je predložene izmjene, među ostalim, bio da se odobri upotreba prijevoda zaštićenog naziva u određenim okolnostima.

(4)

Komisija je 7. svibnja 2018. zaprimila prigovor Italije. Obrazloženu izjavu o prigovoru Komisija je zaprimila 5. srpnja 2018. Italija se usprotivila izmjeni ograničenja u pogledu označivanja koja se odnose na upotrebu prijevoda zaštićenog naziva. Pozivajući se na članak 10. stavak 1. točku (c) Uredbe (EU) br. 1151/2012, Italija je navela da bi odobrenje upotrebe prijevoda zaštićenog naziva, iako u kombinaciji sa zaštićenim nazivom na njemačkom, ugrozilo opstojnost posve ili djelomično identičnog naziva (Südtiroler Speck/Speck Alto Adige (ZOZP)).

(5)

S obzirom na to da je taj prigovor smatrala prihvatljivim, Komisija je dopisom od 16. kolovoza 2018. pozvala Austriju i Italiju da provedu odgovarajuća savjetovanja tijekom razdoblja od tri mjeseca kako bi postigle međusobni sporazum u skladu sa svojim unutarnjim postupcima.

(6)

Među strankama je postignut sporazum. Dopisom od 30. kolovoza 2018. Austrija je Komisiju obavijestila o rezultatima sporazuma. Austrija i Italija sporazumjele su se da bi pravila o označivanju za specifikaciju proizvoda naziva „Tiroler Speck” (ZOZP) trebala i dalje sadržavati zabranu upotrebe prijevoda zaštićenog imena pri označivanju. S obzirom na navedeno valja zaključiti da je u pogledu pravila o označivanju navedenim sporazumom zamijenjen zahtjev za izmjenu.

(7)

U skladu s točkom 5.5. objavljenog zahtjeva za izmjenu odredbe o označivanju specifikacije proizvoda trebale su se zamijeniti sljedećim:

Na svakoj jedinici koja je pakirana i spremna za prodaju na istaknutom mjestu i na čitljiv i neizbrisiv način moraju se navesti broj gospodarstva, identifikacijska oznaka serije u obliku broja serije ili datuma te riječi ‚Tiroler Speck ZOZP’.

Osim toga, može se navesti i dio mesa koji je upotrijebljen i/ili regija proizvođača unutar definiranog zemljopisnog područja. Primjeri označivanja: — ‚slanina Tiroler Speck ZOZP’, — ‚Tiroler Speck ZOZP – proizvedeno od buta’, — ‚Tiroler Speck ZOZP – leđna slanina iz Zillertala’, — ‚Tiroler Speck ZOZP – proizvedeno od svinjskog trbuha, iz regije Ötztal’.

Može se upotrebljavati oznaka na službenom jeziku sporazumijevanja područja na kojem se proizvod stavlja na tržište pod uvjetom da se navede i njemački izraz ‚Tiroler Speck ZOZP’.

Mogu se navesti i imena, nazivi poduzeća i trgovačke marke, pod uvjetom da se takvim pakiranjem ne dovodi u zabludu.”

(8)

U zahtjevu za izmjenu te su izmjene obrazložene na sljedeći način:

Detaljna i opsežna pravila o označivanju doprinose poboljšanju transparentnosti i kvalitete informacija koje se pružaju potrošačima. Uređena je i upotreba dodatnih informacija kako bi se preciznije naveo dio mesa koji je upotrijebljen i/ili regija proizvođača unutar definiranog zemljopisnog područja, tako da je istaknuto regionalno podrijetlo proizvoda te je naveden detaljniji opis proizvoda uključivanjem dodatnih informacija o upotrijebljenim dijelovima mesa. Time se potrošačima pružaju točniji opis proizvoda i preciznije informacije.

(9)

U skladu s navedenim sporazumom odredba o označivanju iz specifikacije proizvoda zamjenjuje se sljedećim:

Na svakoj jedinici koja je pakirana i spremna za prodaju na istaknutom mjestu i na čitljiv i neizbrisiv način mora se navesti broj gospodarstva, identifikacijska oznaka serije u obliku broja serije ili datuma te naziv zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ‚Tiroler Speck’. Naziv zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ‚Tiroler Speck’ ne smije se prevoditi na druge jezike.

Odmah nakon naziva zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ‚Tiroler Speck’ mora biti naveden izraz ‚zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla’ i/ili pokrata ‚ZOZP’, koji mogu biti navedeni i na jeziku sporazumijevanja koji nije njemački, umjesto ili pored njemačke verzije.

Radi boljeg informiranja potrošača izrazi kojima se opisuje proizvod, među ostalim upotrijebljeni dio mesa (‚slanina’, ‚leđna slanina’, ‚trbušna slanina’; ili ‚proizvedeno od buta’, ‚proizvedeno od svinjskih leđa’, ‚proizvedeno od svinjskog trbuha’) također mogu biti navedeni na jeziku sporazumijevanja zemlje u kojoj se proizvod stavlja na tržište. Međutim, ti izrazi moraju biti jasno odijeljeni od zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ‚Tiroler Speck’. To se može postići navođenjem izraza u različitim redcima, pri čemu se mora ostaviti dovoljan razmak između redaka. Međutim, kad je riječ o ‚tehničkim oznakama’, zbog ograničenosti prostora možda neće biti moguće razdvojiti dva izraza u zasebne retke.

Ne dovodeći u pitanje obvezu jasnog razlikovanja zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla od dodatnog opisnog naziva, u slučaju takozvanih ‚tehničkih oznaka’, tj. oznaka koje se obično stavljaju na poleđinu proizvoda koji je pakiran i spreman za stavljanje na tržište, može se dogoditi da zbog ograničenosti prostora razdvajanje dvaju izraza u zasebne retke nije moguće.

Prijevodi upućivanja na regiju Tirol kao mjesto podrijetla ne smiju se dodavati izrazima koji opisuju proizvod.

Može se navesti i regija proizvođača unutar definiranog zemljopisnog područja, ali to navođenje mora biti odijeljeno od zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ‚Tiroler Speck’ i od izraza ‚zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla’ i/ili pokrate ‚ZOZP’.

Mogu se navesti i imena, nazivi poduzeća i trgovačke marke ako se time kupca ne dovodi u zabludu.

(10)

Obrazloženje tih izmjena koje se navodi u sporazumu i smatra dijelom zahtjeva za izmjenu, kako je izmijenjen sporazumom, glasi kako slijedi:

S jedne strane, osigurat će se da se zaštićeni naziv ‚Tiroler Speck’ i dalje upotrebljava samo u verziji koja je upisana u registar. S druge strane, traženom izmjenom predviđaju se dodatne opisne informacije o proizvodu, koje se odnose na upotrijebljeni dio mesa i na regiju proizvođača unutar definiranog zemljopisnog područja. Time će se kupcima pružati iscrpne i transparentne informacije u smislu Uredbe (EU) br. 1169/2011 te detaljnije informacije o zaštićenoj oznaci zemljopisnog podrijetla ‚Tiroler Speck’. Kao primjeri mogu se navesti sljedeći izrazi: ‚Tiroler Speck ZOZP – slanina – iz Zillertala’, ‚Tiroler Speck ZOZP – proizvedeno od buta’, ‚slanina Tiroler Speck ZOZP’.

(11)

Budući da je sporazum između Austrije i Italije u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 1151/2012 i sa zakonodavstvom EU-a, njegov bi se sadržaj trebao uzeti u obzir.

(12)

U skladu s time izmijenjen je jedinstveni dokument. Izmjene jedinstvenog dokumenta uvedene na temelju sporazuma nisu značajne i u svakom slučaju njima se odredba o označivanju na koju je uložen prigovor vraća u prvotno stanje. Stoga nije potrebno ponavljanje razmatranja predviđeno člankom 51. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1151/2012. Međutim, trebalo bi objaviti pročišćeni tekst jedinstvenog dokumenta u informativne svrhe.

(13)

S obzirom na navedeno Komisija smatra da bi trebalo odobriti izmjenu kako je izmijenjena sporazumom,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Odobravaju se izmjene specifikacije objavljene u Službenom listu Europske unije u pogledu naziva „Tiroler Speck” (ZOZP), kako su izmijenjene u skladu ovom Uredbom. Pročišćeni jedinstveni dokument nalazi se u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 21. lipnja 2019.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

(2)  Uredba Komisije (EZ) br. 1065/97 od 12. lipnja 1997. o dopuni Priloga Uredbi (EZ) br. 1107/96 o registraciji zemljopisnih oznaka i oznaka izvornosti u skladu s postupkom utvrđenim u članku 17. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2081/92 (SL L 156 od 13.6.1997., str. 5.).

(3)  SL C 46, 8.2.2018., str. 8.


PRILOG

TIROLER SPECK

EU br.: PGI-AT-02162 – 8.8.2016.

ZOI ( )

ZOZP (X)

1.   Naziv

„Tiroler Speck”

2.   Država članica ili treća zemlja

Austrija

3.   Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1.   Vrsta proizvoda

Razred 1.2. Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.)

3.2.   Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

Slanina sa ZOZP-om „Tiroler Speck” suhomesnati je proizvod proizveden tradicionalnom obrtničkom metodom od svinjskog mesa i to buta, leđa, trbuha, plećke ili vrata bez kosti, suho soljen, začinjen posebnom mješavinom začina koja uključuje barem borovicu, crni papar i češnjak, salamuren, hladno dimljen u skladu s postupkom koji je specifičan za predmetnu regiju, pri čemu se upotrebljava barem 50 % drva bukve ili jasena, te potom sušen na zraku. Vanjska je boja tamnosmeđa, dok je površina reza crvenkasta s bijelim slojem masnog tkiva. Miris je intenzivno i aromatično pikantan s osjetno zrelim notama i aromom dima. Okus je blago pikantan, prelazi iz jasnih i prepoznatljivih dimnih nota do punog mesnog okusa te je zaokružen prepoznatljivom slanoćom.

Fizikalno-kemijska i mikrobiološka svojstva:

 

omjer vode i bjelančevina: najviše 1,7 (tolerancija + 0,2)

 

udio soli (NaCl): najviše 5,0 % (tolerancija + 1,5 % [u sredini] + 2,0 % [na rubu])

Slanina „Tiroler Speck” proizvodi se isključivo na definiranom zemljopisnom području i u svojem je konačnom obliku dostupna pakirana vakuumiranjem ili u kontroliranoj atmosferi i to u nenarezanom obliku, u dijelovima ili u kriškama.

3.3.   Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

Dijelovi mesa koji se upotrebljavaju za slaninu sa ZOZP-om „Tiroler Speck” podrijetlom su iz Europske unije, a uključuju but s kožom, s gornjim dijelom ili bez njega, leđa s kožom, trbuh s kožom (s mekim kostima ili bez njih), podlopaticu s kožom i vrat bez kože, a sa svih tih dijelova uklonjene su kosti te su rezani u skladu s dobrom proizvodnom praksom.

3.4.   Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Sve proizvodne faze (od soljenja do konačnog proizvoda) odvijaju se na definiranom zemljopisnom području.

3.5.   Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Slaninu sa ZOZP-om „Tiroler Speck” mora rezati specijalist s izobrazbom u području proizvodnje slanine sa ZOZP-om „Tiroler Speck”, koji je poznat kao „Tiroler Speckmeister”, ili se ta slanina mora rezati pod njegovim nadzorom. Tijekom rezanja svaka se dovršena serija mora podvrgnuti osjetilnoj analizi kako bi se osiguralo da ne postoje neželjena odstupanja u boji ili okusu. Ako postoje nedostaci (kao što su truljenje, nedostaci u boji ili nepoželjno sušenje rubova), moraju se odmah poduzeti mjere kako bi se prilagodili kontrolni parametri (kao što su temperatura, vlažnost zraka ili trajanje svake faze postupka) za serije ili jedinice koje su još u postupku proizvodnje. Kako bi se omogućilo brzo osiguravanje kvalitete, aktivnosti u pogledu proizvodnje pakiranih jedinica slanine sa ZOZP-om „Tiroler Speck” provode se isključivo u okviru proizvodnog gospodarstva ili skupine gospodarstava (tj. poduzeće s gospodarstvima na više lokacija od kojih svako provodi pojedinačne faze proizvodnje slanine sa ZOZP-om „Tiroler Speck” ili poduzeće s više poštanskih adresa u istom okrugu).

Kako bi se izbjegli štetni učinci oksidacije ili sušenja, ili mikrobiološko kvarenje uslijed rasta plijesni, te time izbjegao gubitak na kvaliteti, vrijeme između rezanja i pakiranja mora biti kratko, zbog čega se pakiranje slanine sa ZOZP-om „Tiroler Speck”, koja se pakira vakuumiranjem ili u kontroliranoj atmosferi i to u nenarezanom obliku, u dijelovima ili kriškama, mora odvijati unutar definiranog zemljopisnog područja. Međutim, ako je zbog posebnih aranžmana potrebno razdoblje skladištenja prije početka rezanja, slanina mora biti pakirana isključivo vakuumiranjem ili u kontroliranoj atmosferi (prvo pakiranje) kako bi se izbjegao gubitak kvalitete zbog daljnjeg sušenja ili mikrobiološkog kvarenja uslijed rasta plijesni. Slanina sa ZOZP-om „Tiroler Speck” nakon toga se reže na dijelove za domaću upotrebu ili joj se odstranjuje koža te se slanina priprema i reže na kriške ili se priprema za „kuhinjsku upotrebu” te se pakira vakuumiranjem ili u kontroliranoj atmosferi (konačno pakiranje).

Slanina sa ZOZP-om „Tiroler Speck” može se prodavati u nenarezanom obliku u trgovinama u maloprodajnom prehrambenom sektoru pod uvjetom da se reže u prisutnosti kupca, da taj udio nenarezane slanine sa ZOZP-om „Tiroler Speck” ne premašuje 10 % serije proizvedene odgovarajućeg dana i da se pri provjeri tijekom postupka rezanja (na dijelove, kriške, kocke itd.) na preostaloj količini ne otkriju nikakvi znakovi da ta serija ima nedostatke koji bi upućivali na to da je slanina koja će se prodavati u nenarezanom obliku neispravna.

3.6.   Posebna pravila označivanja proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Na svakoj jedinici koja je pakirana i spremna za prodaju na istaknutom mjestu i na čitljiv i neizbrisiv način mora se navesti broj gospodarstva, identifikacijska oznaka serije u obliku broja serije ili datuma te naziv zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla „Tiroler Speck”. Naziv zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla „Tiroler Speck” ne smije se prevoditi na druge jezike.

Odmah nakon naziva zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla „Tiroler Speck” mora biti naveden izraz „zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla” i/ili pokrata „ZOZP”, koji mogu biti navedeni i na jeziku sporazumijevanja koji nije njemački, umjesto ili pored njemačke verzije.

Izrazi kojima se opisuje proizvod, među ostalim upotrijebljeni dio mesa („slanina”, „leđna slanina”, „trbušna slanina”; ili „proizvedeno od buta”, „proizvedeno od svinjskih leđa”, „proizvedeno od svinjskog trbuha”) također mogu biti navedeni na jeziku sporazumijevanja zemlje u kojoj se proizvod stavlja na tržište. Međutim, ti izrazi moraju biti jasni odijeljeni od zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla „Tiroler Speck”. To se može postići navođenjem izraza u različitim redcima, pri čemu se mora ostaviti dovoljan razmak između redaka. Međutim, kad je riječ o „tehničkim oznakama”, zbog ograničenosti prostora možda neće biti moguće razdvojiti dva izraza u zasebne retke.

Prijevodi upućivanja na regiju Tirol kao mjesto podrijetla ne smiju se dodavati izrazima koji opisuju proizvod.

Može se navesti i regija proizvođača unutar definiranog zemljopisnog područja, ali to navođenje mora biti odijeljeno od zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla „Tiroler Speck” i od izraza „zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla” i/ili pokrate „ZOZP”.

Mogu se navesti i imena, nazivi poduzeća i trgovačke marke ako se time kupca ne dovodi u zabludu.

4.   Sažeta definicija zemljopisnog područja

Pokrajina Tirol.

5.   Povezanost sa zemljopisnim područjem

U planinskom krajoliku Tirola, koji karakteriziraju poljoprivredne površine, proizvodnja slanine kao način očuvanja svježeg mesa razvijala se i usavršavala tijekom brojnih generacija. Znanje o posebnim receptima za začine i o tradicionalnim metodama proizvodnje slanine „Tiroler Speck” svaka je generacija poljoprivrednika prenosila na svoju djecu. Iz te tradicije, koja se prenosila s osobe na osobu, nastao je općeprihvaćeni standard današnje komercijalne proizvodnje slanine „Tiroler Speck”. Sušenje na čistom tirolskom planinskom zraku, blago dimljenje upotrebom posebnih mješavina začina te drva bukve ili jasena nužne su sastavnice proizvodnog postupka, koji je poseban, odnosno specifičan za predmetnu regiju i zahvaljujući kojem slanina „Tiroler Speck” ima svoj karakterističan tamnosmeđi izgled. Uz iznimku slanine „Schopfspeck” [vratna slanina], na površini reza vidjeti se bijelo masno tkivo, a meso je intenzivne crvene boje te postaje tamnije prema krajevima. Nedvojbene karakteristike tog proizvoda njegova su pikantna aroma s prepoznatljivim zrelim notama i njegov lagano začinjen okus s dimnim i slanim notama kojima je u temelju aroma svinjetine. Unutar tog šireg okvira česte su regionalne varijacije i suptilne razlike u organoleptičkim svojstvima, ovisno o kulturnim posebnostima koje su se ukorijenile u određenim regijama i dolinama definiranog zemljopisnog područja. U skladu s time, određeni aspekti tipične prirode proizvoda, kao što su profil okusa ili naznake okusa dimljenog drva, poprimaju regionalne karakteristike, što ne utječe na opći identitet slanine sa ZOZP-om „Tiroler Speck” niti ga mijenja.

Tradicionalna metoda proizvodnje koja se razvila u tom zemljopisnom području temelji se na stručnom znanju proizvođača koje se prenosilo stoljećima.

Znanje i obrtnička tradicija specijalista Tiroler Speckmeister osiguravaju očuvanje visoke kvalitete tog proizvoda. Stoljeća praktičnog iskustva specijalista Tiroler Speckmeister u pogledu učinaka koje sirovine i klimatski uvjeti imaju na kvalitetu proizvoda (uključujući znanje o negativnim čimbenicima utjecaja, uzrocima abnormalnosti, stalno promjenjivim svojstvima sirovina i čimbenicima iz okoliša te uzajamnim učincima proizvodnih parametara) imaju bitnu ulogu u postizanju visokog standarda kvalitete konačnog proizvoda. Trajanje postupka sušenja na zraku stoga mjeri Tiroler Speckmeister na temelju trenutačnih klimatskih uvjeta u regiji i veličine komada mesa. To se radi kako bi se osiguralo oprezno provođenje postupka sušenja i nenarušena kvaliteta proizvoda sa svim njegovim karakterističnim značajkama (tamnosmeđa vanjska boja, srednje tvrda do tvrda tekstura, okus borovice s prepoznatljivim slanim notama i aromom dima).

Nadzorom nad postupkom proizvodnje koji provodi Tiroler Speckmeister, koji redovito prolazi kroz dodatnu specijalističku izobrazbu, sprečavaju se mogući štetni učinci na proizvod te gubitak kvalitete.

Upućivanje na objavu specifikacije proizvoda

(članak 6. stavak 1. drugi podstavak Uredbe)

https://www.patentamt.at/herkunftsangaben/tirolerspeck/


ODLUKE

24.6.2019   

HR

Službeni list Europske unije

L 167/24


ODLUKA VIJEĆA (EU) 2019/1028

od 14. lipnja 2019.

o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije u okviru Vijeća članova Međunarodnog vijeća za masline u pogledu trgovinskih normi koje se primjenjuju na maslinova ulja i ulja komine maslina

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 207. stavak 3. u vezi s člankom 218. stavkom 9.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)

Međunarodni sporazum o maslinovu ulju i stolnim maslinama iz 2015. („Sporazum”) potpisan je u ime Unije u skladu s Odlukom Vijeća (EU) 2016/1892 (1)18. studenoga 2016. u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku, podložno njegovu kasnijem sklapanju. Sporazum je privremeno stupio na snagu 1. siječnja 2017. u skladu s njegovim člankom 31. stavkom 2.

(2)

Sporazum je sklopljen 17. svibnja 2019. Odlukom Vijeća (EU) 2019/848 (2).

(3)

Na temelju članka 7. stavka 1. Sporazuma Vijeće članova Međunarodnog vijeće za masline („Vijeće članova”) treba donositi odluke o izmjeni trgovinskih normi koje se primjenjuju na maslinova ulja i ulja komine maslina.

(4)

Vijeće članova tijekom svojeg 109. zasjedanja od 17. do 21. lipnja 2019. treba donijeti odluke o izmjeni trgovinskih normi koje se primjenjuju na maslinova ulja i ulja komina maslina.

(5)

Primjereno je utvrditi stajalište koje treba zauzeti u ime Unije u okviru Vijeća članova jer će odluke koje treba donijeti imati pravne učinke na Uniju u pogledu međunarodne trgovine s drugim članovima Međunarodnog vijeća za masline (IOC) te će moći presudno utjecati na sadržaj prava Unije, konkretno na tržišne standarde za maslinovo ulje koje donosi Komisija na temelju članka 75. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (3).

(6)

Odluke koje treba donijeti Vijeće članova odnose se na izmjenu naslova, granica preciznosti, kromatograma, mjera preciznosti i upućivanja na druge dokumente. O tim odlukama opsežno su raspravljali znanstvenici i tehnički stručnjaci u području maslinova ulja iz Komisije i iz država članica. Tim odlukama pridonijet će se međunarodnom usklađivanju normi za maslinovo ulje te će se uspostaviti okvir kojim će se osigurati pošteno tržišno natjecanje u trgovini proizvodima iz sektora maslinova ulja. Stoga bi te odluke trebalo poduprijeti, a zbog njih će biti potrebne izmjene Uredbe Komisije (EEZ) br. 2568/91 (4).

(7)

Ako donošenje tih odluka od strane Vijeća članova tijekom njegova 109. zasjedanja bude odgođeno zbog nemogućnosti pojedinih članova da daju odobrenje, stajalište navedeno u Prilogu ovoj Odluci trebalo bi zauzeti u ime Unije u okviru mogućeg postupka donošenja odluka od strane Vijeća članova razmjenom prepiske, u skladu s člankom 10. stavkom 6. Sporazuma. Postupak donošenja odluka razmjenom prepiske trebalo bi pokrenuti prije sljedećeg redovnog zasjedanja Vijeća članova u studenome 2019.

(8)

Kako bi se zaštitili interesi Unije, predstavnicima Unije u Vijeću članova trebalo bi dopustiti da na 109. zasjedanju Vijeća članova zahtijevaju odgodu donošenja odluka o izmjeni trgovinskih normi koje se primjenjuju na maslinova ulja i ulja komine maslina ako nove znanstvene ili tehničke informacije iznesene prije ili tijekom tog zasjedanja dovedu u pitanje stajalište koje treba zauzeti u ime Unije,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Stajalište koje treba zauzeti u ime Unije u okviru Vijeća članova tijekom njegova 109. zasjedanja od 17. do 21. lipnja 2019. ili u okviru postupka donošenja odluka od strane Vijeća članova razmjenom prepiske, koji treba pokrenuti prije njegova sljedećeg redovnog zasjedanja u studenome 2019., u pogledu trgovinskih normi koje se primjenjuju na maslinova ulja i ulja komine maslina navedeno je u Prilogu.

Članak 2.

Ako postoji vjerojatnost da će na stajalište iz članka 1. utjecati nove znanstvene ili tehničke informacije iznesene prije ili tijekom 109. zasjedanja Vijeća članova, Unija zahtijeva da se donošenje odluka o izmjeni trgovinskih normi koje se primjenjuju na maslinova ulja i ulja komine u Vijeću članova odgodi dok se ne utvrdi stajalište Unije na temelju tih novih informacija.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u Luxembourgu 14. lipnja 2019.

Za Vijeće

Predsjednik

E.O. TEODOROVICI


(1)  Odluka Vijeća (EU) 2016/1892 od 10. listopada 2016. o potpisivanju, u ime Europske unije, i privremenoj primjeni Međunarodnog sporazuma o maslinovu ulju i stolnim maslinama iz 2015. (SL L 293, 28.10.2016., str. 2.).

(2)  Odluka Vijeća (EU) 2019/848 od 17. svibnja 2019. o sklapanju, u ime Europske unije, Međunarodnog sporazuma o maslinovu ulju i stolnim maslinama iz 2015. (SL L 139, 27.5.2019., str. 1.).

(3)  Uredba (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 671.).

(4)  Uredba Komisije (EEZ) br. 2568/91 od 11. srpnja 1991. o karakteristikama maslinovog ulja i ulja komine maslina te o odgovarajućim metodama analize (SL L 248, 5.9.1991., str. 1.).


PRILOG

Unija na 109. zasjedanju Vijeća članova od 17. do 21. lipnja 2019. ili u okviru postupka donošenja odluka od strane Vijeća članova razmjenom prepiske, koji treba pokrenuti prije njegova sljedećeg redovnog zasjedanja u studenome 2019., podupire sljedeće izmjene metoda IOC-a:

revizija metode COI/T.20/Dok. br. 19/Rev. 5 („Spektrofotometrijsko ispitivanje u ultraljubičastom području”) uklanjanjem apsolutne vrijednosti i izmjenom mjera preciznosti,

revizija metode COI/T.20/Dok. br. 42-2/Rev. 3 („Mjere preciznosti metoda analize koje je donijelo Međunarodno vijeće za masline”) izmjenom mjera preciznosti povezanih s metodama COI/T.20/Dok. br. 19 i COI/T.20/Dok. br. 26,

revizija metode COI/T.20/Dok. br. 26/Rev.4 („Određivanje sastava i sadržaja sterola i alkoholnih spojeva kapilarnom plinskom kromatografijom”) izmjenom naslova, granica preciznosti i kromatograma.

Predstavnici Unije u Vijeću članova mogu dogovoriti tehničke prilagodbe drugih metoda ili dokumenata IOC-a bez daljnje odluke Vijeća ako te tehničke prilagodbe proizlaze iz izmjena iz prvog stavka.


24.6.2019   

HR

Službeni list Europske unije

L 167/27


ODLUKA VIJEĆA (EU) 2019/1029

od 18. lipnja 2019.

o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije u okviru relevantnih odbora Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu o prijedlozima izmjena pravilnika UN-a br. 14, 17, 24, 30, 44, 51, 64, 75, 78, 79, 83, 85, 90, 115, 117, 129, 138, 139, 140 i 145, prijedlozima izmjena Globalnih tehničkih pravilnika br. 15 i 19, prijedlogu izmjene Zajedničke rezolucije M.R.2, prijedlogu jednog novog pravilnika UN-a i prijedlozima izmjena ovlaštenja za razvijanje globalnih tehničkih pravilnika

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114. u vezi s člankom 218. stavkom 9.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)

Unija je Odlukom Vijeća 97/836/EZ (1) pristupila Sporazumu Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) o prihvaćanju jednakih tehničkih propisa za vozila na kotačima, opremu i dijelove koji mogu biti ugrađeni i/ili upotrijebljeni u vozilima na kotačima i uvjetima za uzajamno priznavanje homologacija dodijeljenih na temelju tih propisa („Revidirani sporazum iz 1958.”). Revidirani sporazum iz 1958. stupio je na snagu 24. ožujka 1998.

(2)

Odlukom Vijeća 2000/125/EZ (2) Unija je pristupila Sporazumu o utvrđivanju globalnih tehničkih propisa za vozila na kotačima, opremu i dijelove koji mogu biti ugrađeni i/ili upotrijebljeni u vozilima na kotačima („Usporedni sporazum”). Usporedni sporazum stupio je na snagu 15. veljače 2000.

(3)

U skladu s člankom 1. Revidiranog sporazuma iz 1958. i člankom 6. Usporednog sporazuma, Upravni odbor Revidiranog sporazuma iz 1958. i Izvršni odbor Usporednog sporazuma („relevantni odbori UNECE-a”) mogu donijeti, kako je primjenjivo, prijedloge izmjena pravilnika UN-a br. 14, 17, 24, 30, 44, 51, 64, 75, 78, 79, 83, 85, 90, 115, 117, 129, 138, 139, 140 i 145, prijedloge izmjena Globalnih tehničkih pravilnika br. 15 i 19, prijedlog izmjene Zajedničke rezolucije M.R.2, prijedlog jednog novog pravilnika UN-a i prijedloge izmjena ovlaštenja za razvijanje globalnih tehničkih pravilnika („megaodluku”).

(4)

Na 178. zasjedanju Svjetskog foruma, koji će se održati od 24. do 28. lipnja 2019., relevantni odbori UNECE-a trebaju donijeti megaodluku u vezi s administrativnim odredbama i jednakim tehničkim propisima za homologaciju te o globalnim tehničkim propisima za vozila na kotačima, opremu i dijelove koji mogu biti ugrađeni i/ili upotrijebljeni u vozilima na kotačima.

(5)

Primjereno je utvrditi stajalište koje treba zauzeti u ime Unije u okviru relevantnih odbora UNECE-a u pogledu donošenja prijedloga pravilnika UN-a jer će ti pravilnici biti obvezujući za Uniju te će moći presudno utjecati na sadržaj prava Unije u području homologacije vozila.

(6)

Direktivom 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3) homologacijski sustavi država članica zamijenjeni su homologacijskim postupkom Unije te je uspostavljen usklađeni okvir s administrativnim odredbama i općim tehničkim zahtjevima za sva nova vozila, sustave, sastavne dijelove i zasebne tehničke jedinice. Tom su direktivom pravilnici doneseni na temelju Revidiranog sporazuma iz 1958. („pravilnici UN-a”) uključeni u sustav EU homologacije tipa kao zahtjevi za homologaciju tipa ili kao alternative zakonodavstvu Unije. Od donošenja Direktive 2007/46/EZ pravilnici UN-a sve se više uključuju u zakonodavstvo Unije.

(7)

S obzirom na iskustvo i tehnički napredak potrebno je dopuniti zahtjeve koji se odnose na određene elemente ili obilježja obuhvaćene pravilnicima UN-a br. 17, 24, 30, 44, 64, 75, 78, 79, 83, 85, 90, 115, 117, 129, 138, 139 i 140 te izmijeniti globalne tehničke pravilnike UN-a br. 15 i 19. Usto, neke odredbe pravilnika UN-a br. 14, 51, 83, 129 i 145 i Globalnog tehničkog pravilnika UN-a br. 15 potrebno je ispraviti. Konačno, potrebno je donijeti nove zahtjeve u pogledu naprednog sustava za kočenje u nuždi,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Stajalište koje treba zauzeti u ime Unije u okviru Upravnog odbora Revidiranog sporazuma iz 1958. i Izvršnog odbora Usporednog sporazuma tijekom 178. zasjedanja Svjetskog foruma koje će se održati od 24. do 28. lipnja 2019. jest da se glasuje za prijedloge navedene u Prilogu ovoj Odluci.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u Luxembourgu 18. lipnja 2019.

Za Vijeće

Predsjednik

P. DAEA


(1)  Odluka Vijeća 97/836/EZ od 27. studenoga 1997. s obzirom na pristupanje Europske zajednice Sporazumu Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu o prihvaćanju jednakih tehničkih propisa za vozila na kotačima, opremu i dijelove koji mogu biti ugrađeni i/ili upotrijebljeni u vozilima na kotačima i uvjetima za uzajamno priznavanje homologacija dodijeljenih na temelju tih propisa („Revidirani sporazum iz 1958.”) ( SL L 346, 17.12.1997., str. 78.).

(2)  Odluka Vijeća 2000/125/EZ od 31. siječnja 2000. o sklapanju Sporazuma o utvrđivanju globalnih tehničkih propisa za vozila na kotačima, opremu i dijelove koji mogu biti ugrađeni i/ili upotrijebljeni u vozilima na kotačima („Usporedni sporazum”) (SL L 35, 10.2.2000., str. 12.).

(3)  Direktiva 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. rujna 2007. o uspostavi okvira za homologaciju motornih vozila i njihovih prikolica te sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila (Okvirna direktiva) (SL L 263, 9.10.2007., str. 1.).


PRILOG

Pravilnik br.

Naslov točke dnevnog reda

Oznaka dokumenta (1)

14

Prijedlog ispravka 1. dopune 6. nizu izmjena 07 Pravilnika UN-a br. 14 (sidrišta sigurnosnih pojaseva)

ECE/TRANS/WP.29/2019/56

17

Prijedlog dopune 1. nizu izmjena 09 Pravilnika UN-a br. 17 (čvrstoća sjedala)

ECE/TRANS/WP.29/2019/35

24

Prijedlog dopune 5. nizu izmjena 03 Pravilnika UN-a br. 24 (vidljive onečišćujuće tvari, mjerenje snage motora s kompresijskim paljenjem (dim iz dizelskog motora))

ECE/TRANS/WP.29/2019/41

30

Prijedlog dopune 21. nizu izmjena 02 Pravilnika UN-a br. 30 (gume za putnička vozila i njihove prikolice)

ECE/TRANS/WP.29/2019/50

44

Prijedlog dopune 16. nizu izmjena 04 Pravilnika UN-a br. 44 (sustavi za držanje djeteta)

ECE/TRANS/WP.29/2019/36

51

Prijedlog ispravka dopune 4. nizu izmjena 03 Pravilnika UN-a br. 51 (buka vozila kategorija M i N)

ECE/TRANS/WP.29/2019/51

64

Prijedlog dopune 1. nizu izmjena 03 Pravilnika UN-a br. 64 (zamjenska jedinica za privremenu uporabu, gume s produženom mobilnošću)

ECE/TRANS/WP.29/2019/52

75

Prijedlog dopune 18. izvornom nizu izmjena Pravilnika UN-a br. 75 (gume za motocikle/mopede)

ECE/TRANS/WP.29/2019/53

78

Prijedlog dopune 1. nizu izmjena 04 Pravilnika UN-a br. 78 (kočni sustavi motocikala)

ECE/TRANS/WP.29/2019/46

79

Prijedlog dopune 1. nizu izmjena 03 Pravilnika UN-a br. 79 (uređaj za upravljanje)

ECE/TRANS/WP.29/2019/73

83

Prijedlog dopune 13. nizu izmjena 06 Pravilnika UN-a br. 83 (emisije iz vozila kategorija M1 i N1)

ECE/TRANS/WP.29/2019/42

83

Prijedlog dopune 9. nizu izmjena 07 Pravilnika UN-a br. 83 (emisije iz vozila kategorija M1 i N1)

ECE/TRANS/WP.29/2019/43

83

Prijedlog ispravka 1. dopune 8. nizu izmjena 07 Pravilnika UN-a br. 83 (emisije iz vozila kategorija M1 i N1)

ECE/TRANS/WP.29/2019/60

85

Prijedlog dopune 9. Pravilniku UN-a br. 85 (mjerenje neto snage i 30-minutne snage)

ECE/TRANS/WP.29/2019/44

90

Prijedlog dopune 5. nizu izmjena 02 Pravilnika UN-a br. 90 (zamjenski dijelovi kočnog sustava)

ECE/TRANS/WP.29/2019/47

115

Prijedlog dodatka 8 Pravilniku br. 115 (sustavi na ukapljeni naftni plin i stlačeni prirodni plin za naknadnu ugradnju)

ECE/TRANS/WP.29/2019/45

117

Prijedlog dopune 10. nizu izmjena 02 Pravilnika UN-a br. 117 (otpor kotrljanja guma, buka kotrljanja i prianjanje na mokroj podlozi)

ECE/TRANS/WP.29/2019/54

129

Prijedlog dopune 9. izvornom nizu izmjena Pravilnika UN-a br. 129 (unaprijeđeni sustavi za držanje djeteta)

ECE/TRANS/WP.29/2019/37

129

Prijedlog dopune 6. nizu izmjena 01 Pravilnika UN-a br. 129 (unaprijeđeni sustavi za držanje djeteta)

ECE/TRANS/WP.29/2019/38

129

Prijedlog dopune 5. nizu izmjena 02 Pravilnika UN-a br. 129 (unaprijeđeni sustavi za držanje djeteta)

ECE/TRANS/WP.29/2019/39

129

Prijedlog dopune 2. nizu izmjena 03 Pravilnika UN-a br. 129 (unaprijeđeni sustavi za držanje djeteta)

ECE/TRANS/WP.29/2019/40

129

Prijedlog ispravka 3. izvorne verzije Pravilnika UN-a br. 129 (unaprijeđeni sustavi za držanje djeteta)

ECE/TRANS/WP.29/2019/58

129

Prijedlog ispravka 1. niza izmjena 03 Pravilnika UN-a br. 129 (unaprijeđeni sustavi za držanje djeteta)

ECE/TRANS/WP.29/2019/59

138

Prijedlog dopune 1. nizu izmjena 01 Pravilnika UN-a br. 138 (tiha cestovna vozila)

ECE/TRANS/WP.29/2019/55

139

Prijedlog dopune 2. Pravilniku UN-a br. 139 (sustav pomoći pri kočenju – BAS)

ECE/TRANS/WP.29/2019/48

140

Prijedlog dopune 3. Pravilniku UN-a br. 140 (elektronički nadzor stabilnosti – ESC)

ECE/TRANS/WP.29/2019/49

145

Prijedlog ispravka 1. izvorne verzije Pravilnika UN-a br. 145 (sustavi sidrišta ISOFIX, sidrišta gornje sigurnosne uzice ISOFIX i i-Size sjedeća mjesta)

ECE/TRANS/WP.29/2019/57

Novi pravilnik UN-a

Prijedlog novog pravilnika UN-a o jedinstvenim odredbama o homologaciji motornih vozila s obzirom na napredni sustav za kočenje u nuždi (AEBS) za vozila kategorije M1 i N1

ECE/TRANS/WP.29/2019/61


Broj GTR-a

Naslov točke dnevnog reda

Oznaka dokumenta

15

Prijedlog izmjene 5. Globalnog tehničkog pravilnika UN-a br. 15 (globalno usklađeni ispitni postupci za laka vozila (WLTP))

ECE/TRANS/WP.29/2019/62

15

Prijedlog ispravka Globalnog tehničkog pravilnika UN-a br. 15 (globalno usklađeni ispitni postupci za laka vozila (WLTP)); samo tekst na francuskom jeziku.

ECE/TRANS/WP.29/2019/66

 

Prijedlog ispravka izmjene 1. Globalnog tehničkog pravilnika UN-a br. 15 (globalno usklađeni ispitni postupci za laka vozila (WLTP)); samo tekst na francuskom jeziku.

ECE/TRANS/WP.29/2019/67

 

Prijedlog ispravka izmjene 2. Globalnog tehničkog pravilnika UN-a br. 15 (globalno usklađeni ispitni postupci za laka vozila (WLTP)); samo tekst na francuskom jeziku.

ECE/TRANS/WP.29/2019/68

 

Prijedlog ispravka izmjene 3. Globalnog tehničkog pravilnika UN-a br. 15 (globalno usklađeni ispitni postupci za laka vozila (WLTP)); samo tekst na francuskom jeziku.

ECE/TRANS/WP.29/2019/69

 

Prijedlog ispravka izmjene 4. Globalnog tehničkog pravilnika UN-a br. 15 (globalno usklađeni ispitni postupci za laka vozila (WLTP)); samo tekst na francuskom jeziku.

ECE/TRANS/WP.29/2019/70

19

Prijedlog izmjene 2. Globalnog tehničkog pravilnika UN-a br. 19 (postupci ispitivanja emisija nastalih isparavanjem za globalno usklađene ispitne postupke za laka vozila (EVAP WLTP))

ECE/TRANS/WP.29/2019/64


Zajednička rezolucija br.

Naslov točke dnevnog reda

Oznaka dokumenta

M.R.2

Prijedlog izmjene 1. Zajedničke rezolucije br. 2 s definicijama pogonskih sustava vozila

ECE/TRANS/WP.29/2019/71


Razno

Naslov točke dnevnog reda

Oznaka dokumenta

 

Revidirano odobrenje za razvijanje izmjene br. 2 Globalnog tehničkog pravilnika UN-a br. 16 (gume)

ECE/TRANS/WP.29/AC.3/48/Rev.1

 

Prijedlog izmjena odobrenja za razvijanje Globalnog tehničkog pravilnika UN-a o globalnim stvarnim emisijama tijekom vožnje

ECE/TRANS/WP.29/2019/72

 

Odobrenje za razvijanje novog Globalnog tehničkog pravilnika UN-a o određivanju snage elektrificiranog vozila (DEVP)

ECE/TRANS/WP.29/AC.3/53


(1)  Svi dokumenti na koje se upućuje u tablici dostupni su na: http://www.unece.org/trans/main/wp29/wp29wgs/wp29gen/gen2018.html


24.6.2019   

HR

Službeni list Europske unije

L 167/32


PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2019/1030

оd 21. lipnja 2019.

o odgodi isteka odobrenja indoksakarba za uporabu u biocidnim proizvodima vrste 18

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2012. o stavljanju na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda (1), a posebno njezin članak 14. stavak 5.,

nakon savjetovanja sa Stalnim odborom za biocidne proizvode,

budući da:

(1)

Aktivna tvar indoksakarb uvrštena je u Prilog I. Direktivi 98/8/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (2) za uporabu u biocidnim proizvodima vrste 18 te se stoga prema članku 86. Uredbe (EU) br. 528/2012 smatra odobrenom na temelju te uredbe, podložno specifikacijama i uvjetima iz Priloga I. toj direktivi.

(2)

Odobrenje indoksakarba za uporabu u biocidnim proizvodima vrste 18 istječe 31. prosinca 2019. Dana 28. lipnja 2018. podnesen je zahtjev za obnovu odobrenja indoksakarba u skladu s člankom 13. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 528/2012.

(3)

Francusko nadležno ocjenjivačko tijelo obavijestilo je 12. studenoga 2018. Komisiju o svojoj odluci, donesenoj u skladu s člankom 14. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 528/2012, da je potrebno provesti potpuno ocjenjivanje zahtjeva. U skladu s člankom 8. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 528/2012 nadležno ocjenjivačko tijelo treba provesti potpuno ocjenjivanje zahtjeva u roku od 365 dana od njegova potvrđivanja.

(4)

U skladu s člankom 8. stavkom 2. te uredbe nadležno ocjenjivačko tijelo po potrebi može od podnositelja zahtjeva zatražiti da dostavi dostatne podatke za provedbu ocjenjivanja. U tom se slučaju razdoblje od 365 dana suspendira za razdoblje koje ne smije trajati dulje od ukupno 180 dana, osim ako to opravdavaju priroda traženih podataka ili iznimne okolnosti.

(5)

U roku od 270 dana od primitka preporuke nadležnog ocjenjivačkog tijela Europska agencija za kemikalije („Agencija”) treba pripremiti i Komisiji dostaviti mišljenje o obnovi odobrenja aktivne tvari u skladu s člankom 14. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 528/2012.

(6)

Iz razloga koji su izvan kontrole podnositelja zahtjeva odobrenje indoksakarba za uporabu u biocidnim proizvodima vrste 18 vjerojatno će isteći prije donošenja odluke o njegovoj obnovi. Stoga je primjereno odgoditi datum isteka odobrenja indoksakarba za uporabu u biocidnim proizvodima vrste 18 za razdoblje dovoljno za razmatranje zahtjeva. S obzirom na rokove predviđene za postupak ocjenjivanja od strane nadležnog ocjenjivačkog tijela i za pripremu i dostavljanje mišljenja Agencije, datum isteka odobrenja primjereno je odgoditi do 30. lipnja 2022.

(7)

Osim kada je riječ o datumu isteka odobrenja, indoksakarb bi trebao ostati odobren za uporabu u biocidnim proizvodima vrste 18 podložno specifikacijama i uvjetima iz Priloga I. Direktivi 98/8/EZ,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Datum isteka odobrenja indoksakarba za uporabu u biocidnim proizvodima vrste 18 odgađa se do 30. lipnja 2022.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 21. lipnja 2019

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 167, 27.6.2012., str. 1.

(2)  Direktiva 98/8/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 1998. o stavljanju biocidnih pripravaka na tržište (SL L 123, 24.4.1998., str. 1.).


24.6.2019   

HR

Službeni list Europske unije

L 167/34


PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2019/1031

оd 21. lipnja 2019.

o izmjeni Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU o mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2019) 4883)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 89/662/EEZ od 11. prosinca 1989. o veterinarskim pregledima u trgovini unutar Zajednice s ciljem uspostave unutarnjeg tržišta (1), a posebno njezin članak 9. stavak 4.,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 90/425/EEZ od 26. lipnja 1990. o veterinarskim pregledima koji se primjenjuju u trgovini određenim živim životinjama i proizvodima unutar Unije s ciljem uspostave unutarnjeg tržišta (2), a posebno njezin članak 10. stavak 4.,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2002/99/EZ od 16. prosinca 2002. o utvrđivanju zdravstvenih pravila za životinje kojima se uređuje proizvodnja, prerada, stavljanje u promet i unošenje proizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih prehrani ljudi (3), a posebno njezin članak 4. stavak 3.,

budući da:

(1)

Provedbenom odlukom Komisije 2014/709/EU (4) utvrđuju se mjere kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama u kojima su zabilježeni slučajevi te bolesti kod domaćih ili divljih svinja (predmetne države članice). U dijelovima od I. do IV. Priloga toj provedbenoj odluci utvrđuju se i popisuju određena područja u predmetnim državama članicama, razvrstana prema razini rizika s obzirom na epidemiološku situaciju u pogledu te bolesti. Prilog Provedbenoj odluci 2014/709/EU nekoliko je puta izmijenjen kako bi se uzele u obzir promjene epidemiološke situacije u Uniji u pogledu afričke svinjske kuge, koje se trebaju odražavati u tom prilogu. Prilog Provedbenoj odluci 2014/709/EU zadnji je put izmijenjen Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2019/975 (5) nakon slučajeva izbijanja afričke svinjske kuge u Litvi i Poljskoj.

(2)

Od datuma donošenja Provedbene odluke (EU) 2019/975 zabilježeni su novi slučajevi afričke svinjske kuge kod domaćih i divljih svinja u Poljskoj, Litvi i Rumunjskoj, što također treba navesti u Prilogu Provedbenoj odluci 2014/709/EU.

(3)

U lipnju 2019. zabilježena su dva slučaja afričke svinjske kuge kod domaćih svinja u okruzima Marijampolė i Prienai u Litvi, na područjima koja su trenutačno navedena u dijelu II. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU. Ti slučajevi afričke svinjske kuge kod domaćih svinja znače da je stupanj rizika povećan, što bi se trebalo odražavati u tom prilogu. U skladu s tim, ta područja Litve koja su pogođena afričkom svinjskom kugom trebalo bi navesti u dijelu III. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU umjesto u njegovu dijelu II.

(4)

U lipnju 2019. zabilježen je jedan slučaj afričke svinjske kuge kod domaćih svinja u okrugu bartoszycki u Poljskoj, na području koje je trenutačno navedena u dijelu II. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU. Ti slučajevi afričke svinjske kuge kod domaćih svinja znače da je stupanj rizika povećan, što bi se trebalo odražavati u tom prilogu. U skladu s time, ta područja Poljske koja su pogođena afričkom svinjskom kugom trebalo bi navesti u dijelu III. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU umjesto u njegovu dijelu II.

(5)

U lipnju 2019. zabilježen je jedan slučaj izbijanja afričke svinjske kuge kod divljih svinja u okrugu węgrowski u Poljskoj, na području koje je trenutačno navedeno u dijelu I. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU. Taj slučaj afričke svinjske kuge kod divljih svinja znači da je stupanj rizika povećan, što bi se trebalo odražavati u tom prilogu. U skladu s time, ta područja Poljske koja su pogođena afričkom svinjskom kugom trebalo bi navesti u dijelu II. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU umjesto u njegovu dijelu I.

(6)

U lipnju 2019. zabilježen je jedan slučaj izbijanja afričke svinjske kuge kod domaćih svinja u okrugu Vâlcea u Rumunjskoj, na području koje je trenutačno navedeno u dijelu I. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU. Taj slučaj afričke svinjske kuge kod domaćih svinja znači da je stupanj rizika povećan, što bi se trebalo odražavati u tom prilogu. U skladu s time, ta područja Rumunjske koja su pogođena afričkom svinjskom kugom sada bi trebalo navesti u dijelu III. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU umjesto u njegovu dijelu I.

(7)

Kako bi se uzele u obzir nedavne promjene u epidemiološkom razvoju afričke svinjske kuge u Uniji i proaktivno odgovorilo na rizike povezane sa širenjem te bolesti, trebalo bi utvrditi nova dostatno velika područja visokog rizika u Litvi, Poljskoj i Rumunjskoj te ih navesti u dijelovima I., II. i III. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU. Prilog Provedbenoj odluci 2014/709/EU trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(8)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Prilog Provedbenoj odluci 2014/709/EU zamjenjuje se tekstom iz Priloga ovoj Odluci.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 21. lipnja 2019.

Za Komisiju

Vytenis ANDRIUKAITIS

Član Komisije


(1)  SL L 395, 30.12.1989., str. 13.

(2)  SL L 224, 18.8.1990., str. 29.

(3)  SL L 18, 23.1.2003., str. 11.

(4)  Provedbena odluka Komisije 2014/709/EU od 9. listopada 2014. o mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama i o stavljanju izvan snage Provedbene odluke 2014/178/EU (SL L 295, 11.10.2014., str. 63.).

(5)  Provedbena odluka Komisije (EU) 2019/975 оd 13. lipnja 2019. o izmjeni Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU o mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama (SL L 157, 14.6.2019., str. 31.).


PRILOG

Prilog Provedbenoj odluci 2014/709/EU zamjenjuje se sljedećim:

„PRILOG

DIO I.

1.   Belgija

Sljedeća područja u Belgiji:

in Luxembourg province:

the area is delimited clockwise by:

Frontière avec la France,

Rue Mersinhat,

La N818jusque son intersection avec la N83,

La N83 jusque son intersection avec la N884,

La N884 jusque son intersection avec la N824,

La N824 jusque son intersection avec Le Routeux,

Le Routeux,

Rue d'Orgéo,

Rue de la Vierre,

Rue du Bout-d'en-Bas,

Rue Sous l'Eglise,

Rue Notre-Dame,

Rue du Centre,

La N845 jusque son intersection avec la N85,

La N85 jusque son intersection avec la N40,

La N40 jusque son intersection avec la N802,

La N802 jusque son intersection avec la N825,

La N825 jusque son intersection avec la E25-E411,

La E25-E411jusque son intersection avec la N40,

N40: Burnaimont, Rue de Luxembourg, Rue Ranci, Rue de la Chapelle,

Rue du Tombois,

Rue Du Pierroy,

Rue Saint-Orban,

Rue Saint-Aubain,

Rue des Cottages,

Rue de Relune,

Rue de Rulune,

Route de l'Ermitage,

N87: Route de Habay,

Chemin des Ecoliers,

Le Routy,

Rue Burgknapp,

Rue de la Halte,

Rue du Centre,

Rue de l'Eglise,

Rue du Marquisat,

Rue de la Carrière,

Rue de la Lorraine,

Rue du Beynert,

Millewée,

Rue du Tram,

Millewée,

N4: Route de Bastogne, Avenue de Longwy, Route de Luxembourg,

Frontière avec le Grand-Duché de Luxembourg,

Frontière avec la France,

La N87 jusque son intersection avec la N871 au niveau de Rouvroy,

La N871 jusque son intersection avec la N88,

La N88 jusque son intersection avec la rue Baillet Latour,

La rue Baillet Latour jusque son intersection avec la N811,

La N811 jusque son intersection avec la N88,

La N88 jusque son intersection avecla N883 au niveau d'Aubange,

La N883 jusque son intersection avec la N81 au niveau d'Aubange,

La N81 jusque son intersection avec la E25-E411,

La E25-E411 jusque son intersection avec la N40,

La N40 jusque son intersection avec la rue du Fet,

Rue du Fet,

Rue de l'Accord jusque son intersection avec la rue de la Gaume,

Rue de la Gaume jusque son intersection avec la rue des Bruyères,

Rue des Bruyères,

Rue de Neufchâteau,

Rue de la Motte,

La N894 jusque son intersection avec laN85,

La N85 jusque son intersection avec la frontière avec la France.

2.   Bugarska

Sljedeća područja u Bugarskoj:

in Varna the whole region excluding the villages covered in Part II;

in Silistra region:

whole municipality of Glavinitza,

whole municipality of Tutrakan,

whithinmunicipality of Dulovo:

Boil,

Vokil,

Grancharovo,

Doletz,

Oven,

Okorsh,

Oreshene,

Paisievo,

Pravda,

Prohlada,

Ruyno,

Sekulovo,

Skala,

Yarebitsa,

within municipality of Sitovo:

Bosna,

Garvan,

Irnik,

Iskra,

Nova Popina,

Polyana,

Popina,

Sitovo,

Yastrebna,

within municipality of Silistra:

Vetren,

in Dobrich region:

whole municipality of Baltchik,

wholemunicipality of General Toshevo,

whole municipality of Dobrich,

whole municipality of Dobrich-selska (Dobrichka),

within municipality of Krushari:

Severnyak,

Abrit,

Dobrin,

Alexandria,

Polkovnik Dyakovo,

Poruchik Kardzhievo,

Zagortzi,

Zementsi,

Koriten,

Krushari,

Bistretz,

Efreytor Bakalovo,

Telerig,

Lozenetz,

Krushari,

Severnyak,

Severtsi,

within municipality of Kavarna:

Krupen,

Belgun,

Bilo,

Septemvriytsi,

Travnik,

whole municipality of Tervel, except Brestnitsa and Kolartzi,

in Ruse region:

within municipality of Slivo pole:

Babovo,

Brashlen,

Golyamo vranovo,

Malko vranovo,

Ryahovo,

Slivo pole,

Borisovo,

within municipality of Ruse:

Sandrovo,

Prosena,

Nikolovo,

Marten,

Dolno Ablanovo,

Ruse,

Chervena voda,

Basarbovo,

within municipality of Ivanovo:

Krasen,

Bozhichen,

Pirgovo,

Mechka,

Trastenik,

within municipality of Borovo:

Batin,

Gorno Ablanovo,

Ekzarh Yosif,

Obretenik,

Batin,

within municipality of Tsenovo:

Krivina,

Belyanovo,

Novgrad,

Dzhulyunitza,

Beltzov,

Tsenovo,

Piperkovo,

Karamanovo,

in Veliko Tarnovo region:

within municipality of Svishtov:

Sovata,

Vardim,

Svishtov,

Tzarevets,

Bulgarsko Slivovo,

Oresh,

in Pleven region:

within municipality of Belene:

Dekov,

Belene,

Kulina voda,

Byala voda,

within municipality of Nikopol:

Lozitza,

Dragash voyvoda,

Lyubenovo,

Nikopol,

Debovo,

Evlogievo,

Muselievo,

Zhernov,

Cherkovitza,

within municipality of Gulyantzi:

Somovit,

Dolni vit,

Milkovitsa,

Shiyakovo,

Lenkovo,

Kreta,

Gulyantzi,

Brest,

Dabovan,

Zagrazhdan,

Gigen,

Iskar,

within municipality of Dolna Mitropoliya:

Komarevo,

Baykal,

Slavovitsa,

Bregare,

Orehovitsa,

Krushovene,

Stavertzi,

Gostilya,

in Vratza region:

within municipality of Oryahovo:

Dolni vadin,

Gorni vadin,

Ostrov,

Galovo,

Leskovets,

Selanovtsi,

Oryahovo,

within municipality of Miziya:

Saraevo,

Miziya,

Voyvodovo,

Sofronievo,

within municipality of Kozloduy:

Harlets,

Glozhene,

Butan,

Kozloduy,

in Montana region:

within municipality of Valtchedram:

Dolni Tzibar,

Gorni Tzibar,

Ignatovo,

Zlatiya,

Razgrad,

Botevo,

Valtchedram,

Mokresh,

within municipality Lom:

Kovatchitza,

Stanevo,

Lom,

Zemphyr,

Dolno Linevo,

Traykovo,

Staliyska mahala,

Orsoya,

Slivata,

Dobri dol,

within municipality of Brusartsi:

Vasilyiovtzi,

Dondukovo,

in Vidin region:

within municipality of Ruzhintsi:

Dinkovo,

Topolovets,

Drenovets,

within municipality of Dimovo:

Artchar,

Septemvriytzi,

Yarlovitza,

Vodnyantzi,

Shipot,

Izvor,

Mali Drenovetz,

Lagoshevtzi,

Darzhanitza,

within municipality of Vidin:

Vartop,

Botevo,

Gaytantsi,

Tzar Simeonovo,

Ivanovtsi,

Zheglitza,

Sinagovtsi,

Dunavtsi,

Bukovets,

Bela Rada,

Slana bara,

Novoseltsi,

Ruptzi,

Akatsievo,

Vidin,

Inovo,

Kapitanovtsi,

Pokrayna,

Antimovo,

Kutovo,

Slanotran,

Koshava,

Gomotartsi.

3.   Estonija

Sljedeća područja u Estoniji:

Hiiu maakond.

4.   Mađarska

Sljedeća područja u Mađarskoj:

Borsod-Abaúj-Zemplén megye 651100, 651300, 651400, 651500, 651610, 651700, 651801, 651802, 651803, 651900, 652000, 652200, 652300, 652601, 652602, 652603, 652700, 652900, 653000, 653100, 653200, 653300, 653401, 653403, 653500, 653600, 653700, 653800, 653900, 654000, 654201, 654202, 654301, 654302, 654400, 654501, 654502, 654600, 654700, 654800, 654900, 655000, 655100, 655200, 655300, 655500, 655600, 655700, 655800, 655901, 655902, 656000, 656100, 656200, 656300, 656400, 656600, 657300, 657400, 657500, 657600, 657700, 657800, 657900, 658000, 658201, 658202 és 658403 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Hajdú-Bihar megye 900750, 901250, 901260, 901270, 901350, 901551, 901560, 901570, 901580, 901590, 901650, 901660, 901750, 901950, 902050, 902150, 902250, 902350, 902450, 902550, 902650, 902660, 902670, 902750, 903250, 903650, 903750, 903850, 904350, 904750, 904760, 904850, 904860, 905360, 905450 és 905550 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Heves megye 702550, 703350, 703360, 703450, 703550, 703610, 703750, 703850, 703950, 704050, 704150, 704250, 704350, 704450, 704550, 704650, 704750, 704850, 704950, 705050, és 705350 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Jász-Nagykun-Szolnok megye 750150, 750160, 750250, 750260, 750350, 750450, 750460, 750550, 750650, 750750, 750850, 750950, 751150, 752150 és755550 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Nógrád megye 552010, 552150, 552250, 552350, 552450, 552460, 552520, 552550, 552610, 552620, 552710, 552850, 552860, 552950, 552970, 553050, 553110, 553250, 553260, 553350, 553650, 553750, 553850, 553910 és 554050 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Pest megye 571250, 571350, 571550, 571610, 571750, 571760, 572250, 572350, 572550, 572850, 572950, 573360, 573450, 580050 és 580450 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Szabolcs-Szatmár-Bereg megye 851950, 852350, 852450, 852550, 852750, 853560, 853650, 853751, 853850, 853950, 853960, 854050, 854150, 854250, 854350, 855350, 855450, 855550, 855650, 855660 és 855850 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe.

5.   Latvija

Sljedeća područja u Latviji:

Aizputes novada Aizputes, Cīravas, Lažas, Kazdangas pagasts un Aizputes pilsēta,

Alsungas novads,

Durbes novada Dunalkas un Tadaiķu pagasts,

Kuldīgas novada Gudenieku pagasts,

Pāvilostas novada Sakas pagasts un Pāvilostas pilsēta,

Stopiņu novada daļa, kas atrodas uz rietumiem no autoceļa V36, P4 un P5, Acones ielas, Dauguļupes ielas un Dauguļupītes,

Ventspils novada Jūrkalnes pagasts,

Grobiņas novada Bārtas un Gaviezes pagasts,

Rucavas novada Dunikas pagasts.

6.   Litva

Sljedeća područja u Litvi:

Jurbarko rajono savivaldybė: Smalininkų ir Viešvilės seniūnijos,

Kelmės rajono savivaldybė: Kelmės, Kelmės apylinkių, Kražių, Kukečių seniūnijos dalis į pietus nuo kelio Nr. 2128 ir į vakarus nuo kelio Nr. 2106, Liolių, Pakražančio seniūnijos, Tytuvėnų seniūnijos dalis į vakarus ir šiaurę nuo kelio Nr. 157 ir į vakarus nuo kelio Nr. 2105 ir Tytuvėnų apylinkių seniūnijos dalis į šiaurę nuo kelio Nr. 157 ir į vakarus nuo kelio Nr. 2105, ir Vaiguvos seniūnijos,

Pagėgių savivaldybė,

Plungės rajono savivaldybė,

Raseinių rajono savivaldybė: Girkalnio ir Kalnujų seniūnijos dalis į šiaurę nuo kelio Nr A1, Nemakščių, Paliepių, Raseinių, Raseinių miesto ir Viduklės seniūnijos,

Rietavo savivaldybė,

Skuodo rajono savivaldybė,

Šilalės rajono savivaldybė,

Šilutės rajono savivaldybė: Juknaičių, Kintų, Šilutės ir Usėnų seniūnijos,

Tauragės rajono savivaldybė: Lauksargių, Skaudvilės, Tauragės, Mažonų, Tauragės miesto ir Žygaičių seniūnijos.

7.   Poljska

Sljedeća područja u Poljskoj:

w województwie warmińsko-mazurskim:

gmina Ruciane – Nida w powiecie piskim,

część gminy Miłki położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 63, część gminy Ryn położona na południe od linii kolejowej łączącej miejscowości Giżycko i Kętrzyn, część gminy Giżycko położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 59 biegnącą od zachodniej granicy gminy do granicy miasta Giżycko, na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 63 biegnącą od południowej granicy gminy do granicy miasta Giżycko i na południe od granicy miasta Giżycko w powiecie giżyckim,

gminy Mikołajki, Piecki, część gminy Sorkwity położona na południe od drogi nr 16 i część gminy wiejskiej Mrągowo położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 16 biegnącą od zachodniej granicy gminy do granicy miasta Mrągowo oraz na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 59 biegnącą od wschodniej granicy gminy do granicy miasta Mrągowo w powiecie mrągowskim,

gminy Dźwierzuty, Rozogi i Świętajno w powiecie szczycieńskim,

gminy Gronowo Elbląskie, Markusy, Rychliki, część gminy Elbląg położona na zachód od zachodniej granicy powiatu miejskiego Elbląg i na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 22 i część gminy Tolkmicko niewymieniona w części II załącznika w powiecie elbląskim oraz strefa wód przybrzeżnych Zalewu Wiślanego i Zatoki Elbląskiej,

gminy Barczewo, Biskupiec, Dobre Miasto, Dywity, Jonkowo, Świątki i część gminy Jeziorany położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 593 w powiecie olsztyńskim,

gminy Łukta, Miłakowo, Małdyty, Miłomłyn i Morąg w powiecie ostródzkim,

gmina Zalewo w powiecie iławskim,

w województwie podlaskim:

gminy Rudka, Wyszki, część gminy Brańsk położona na północ od linii od linii wyznaczonej przez drogę nr 66 biegnącą od wschodniej granicy gminy do granicy miasta Brańsk i miasto Brańsk w powiecie bielskim,

gmina Perlejewo w powiecie siemiatyckim,

gminy Kolno z miastem Kolno, Mały Płock i Turośl w powiecie kolneńskim,

gmina Poświętne w powiecie białostockim,

gminy Kulesze Kościelne, Nowe Piekuty, Szepietowo, Klukowo, Ciechanowiec, Wysokie Mazowieckie z miastem Wysokie Mazowieckie, Czyżew w powiecie wysokomazowieckim,

gminy Miastkowo, Nowogród, Śniadowo i Zbójna w powiecie łomżyńskim,

powiat zambrowski;

w województwie mazowieckim:

gminy Rzekuń, Troszyn, Lelis, Czerwin, Łyse i Goworowo w powiecie ostrołęckim,

powiat miejski Ostrołęka,

powiat ostrowski,

gminy Karniewo, Maków Mazowiecki, Rzewnie i Szelków w powiecie makowskim,

gmina Krasne w powiecie przasnyskim,

gminy Bodzanów, Bulkowo, Mała Wieś, Staroźreby i Wyszogród w powiecie płockim,

gminy Ciechanów z miastem Ciechanów, Glinojeck, Gołymin – Ośrodek, Ojrzeń, Opinogóra Górna i Sońsk w powiecie ciechanowskim,

gminy Baboszewo, Dzierzążnia, Płońsk z miastem Płońsk i Sochocin w powiecie płońskim,

gminy Gzy, Obryte, Zatory, Pułtusk i część gminy Winnica położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Bielany, Winnica i Pokrzywnica w powiecie pułtuskim,

gminy Brańszczyk, Długosiodło, Rząśnik, Wyszków, Zabrodzie i część gminy Somianka położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 62 w powiecie wyszkowskim,

gminy Jadów, Klembów, Poświętne, Strachówka i Tłuszcz w powiecie wołomińskim,

gminy Dobre, Stanisławów, część gminy Jakubów położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr A2, część gminy Kałuszyn położona na północ od linii wyznaczonej przez drogi nr 2 i 92 i część gminy Mińsk Mazowiecki położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr A2 w powiecie mińskim,

gminy Garbatka Letnisko, Gniewoszów i Sieciechów w powiecie kozienickim,

gminy Baranów i Jaktorów w powiecie grodziskim,

powiat żyrardowski,

gminy Belsk Duży, Błędów, Goszczyn i Mogielnica w powiecie grójeckim,

gminy Białobrzegi, Promna, Stara Błotnica, Wyśmierzyce i część gminy Stromiec położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 48 w powiecie białobrzeskim,

gminy Jedlińsk, Jastrzębia i Pionki z miastem Pionki w powiecie radomskim,

gminy Iłów, Nowa Sucha, Rybno, część gminy Teresin położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 92, część gminy wiejskiej Sochaczew położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 92 i część miasta Sochaczew położona na południowy zachód od linii wyznaczonej przez drogi nr 50 i 92 w powiecie sochaczewskim,

gmina Policzna w powiecie zwoleńskim,

gmina Solec nad Wisłą w powiecie lipskim;

w województwie lubelskim:

gminy Bełżyce, Borzechów, Bychawa, Niedrzwica Duża, Jastków, Konopnica, Strzyżewice, Wysokie, Wojciechów i Zakrzew w powiecie lubelskim,

gminy Miączyn, Nielisz, Sitno, Komarów-Osada, Sułów, część gminy Szczebrzeszyn położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 74 biegnącą od wschodniej granicy gminy do granicy miasta Szczebrzesyzn i część gminy wiejskiej Zamość położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 74 w powiecie zamojskim,

powiat miejski Zamość,

gmina Jeziorzany i część gminy Kock położona na zachód od linii wyznaczonej przez rzekę Czarną w powiecie lubartowskim,

gminy Adamów i Serokomla w powiecie łukowskim,

gminy Nowodwór, Ryki, Ułęż i miasto Dęblin w powiecie ryckim,

gminy Janowiec, i część gminy wiejskiej Puławy położona na zachód od rzeki Wisły w powiecie puławskim,

gminy Chodel, Karczmiska, Łaziska, Opole Lubelskie, Poniatowa i Wilków w powiecie opolskim,

gminy Rudnik i Żółkiewkaw powiecie krasnostawskim,

gminy Bełżec, Jarczów, Lubycza Królewska, Rachanie, Susiec, Ulhówek i część gminy Łaszczów położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 852 w powiecie tomaszowskim,

gminy Łukowa i Obsza w powiecie biłgorajskim,

gminy Kraśnik z miastem Kraśnik, Szastarka, Trzydnik Duży, Urzędów, Wilkołaz i Zakrzówek w powiecie kraśnickim,

gminy Modliborzyce i Potok Wielki w powiecie janowskim;

w województwie podkarpackim:

powiat lubaczowski,

gminy Laszki i Wiązownica w powiecie jarosławskim,

gminy Pysznica, Zaleszany i miasto Stalowa Wola w powiecie stalowowolskim,

gmina Gorzyce w powiecie tarnobrzeskim;

w województwie świętokrzyskim:

gminy Tarłów i Ożarów w powiecie opatowskim,

gminy Dwikozy, Zawichost i miasto Sandomierz w powiecie sandomierskim.

8.   Rumunjska

Sljedeća područja u Rumunjskoj:

Județul Alba,

Județul Cluj,

Județul Harghita,

Județul Hunedoara,

Județul Iași,

Județul Neamț,

Restul județului Mehedinți care nu a fost inclus în Partea III cu următoarele comune:

Comuna Garla Mare,

Hinova,

Burila Mare,

Gruia,

Pristol,

Dubova,

Municipiul Drobeta Turnu Severin,

Eselnița,

Salcia,

Devesel,

Svinița,

Gogoșu,

Simian,

Orșova,

Obârșia Closani,

Baia de Aramă,

Bala,

Florești,

Broșteni,

Corcova,

Isverna,

Balta,

Podeni,

Cireșu,

Ilovița,

Ponoarele,

Ilovăț,

Patulele,

Jiana,

Iyvoru Bârzii,

Malovat,

Bălvănești,

Breznița Ocol,

Godeanu,

Padina Mare,

Corlățel,

Vânju Mare,

Vânjuleț,

Obârșia de Câmp,

Vânători,

Vladaia,

Punghina,

Cujmir,

Oprișor,

Dârvari,

Căzănești,

Husnicioara,

Poroina Mare,

Prunișor,

Tămna,

Livezile,

Rogova,

Voloiac,

Sisești,

Sovarna,

Bălăcița,

Județul Gorj,

Județul Suceava,

Județul Mureș,

Județul Sibiu,

Județul Caraș-Severin.

DIO II.

1.   Belgija

Sljedeća područja u Belgiji:

in Luxembourg province:

the area is delimited clockwise by:

La frontière avec la France au niveau de Florenville,

La N85 jusque son intersection avec la N894au niveau de Florenville,

La N894 jusque son intersection avec larue de la Motte,

La rue de la Motte jusque son intersection avec la rue de Neufchâteau,

La rue de Neufchâteau,

La rue des Bruyères jusque son intersection avec la rue de la Gaume,

La rue de la Gaume jusque son intersection avec la rue de l'Accord,

La rue de l'Accord,

La rue du Fet,

La N40 jusque son intersection avec la E25-E411,

La E25-E411 jusque son intersection avec la N81 au niveau de Weyler,

La N81 jusque son intersection avec la N883 au niveau d'Aubange,

La N883 jusque son intersection avec la N88 au niveau d'Aubange,

La N88 jusque son intersection avec la N811,

La N811 jusque son intersection avec la rue Baillet Latour,

La rue Baillet Latour jusque son intersection avec la N88,

La N88 jusque son intersection avec la N871,

La N871 jusque son intersection avec la N87 au niveau de Rouvroy,

La N87 jusque son intersection avec la frontière avec la France.

2.   Bugarska

Sljedeća područja u Bugarskoj:

in Varna region:

within municipality of Beloslav:

Razdelna,

within municipalty of Devnya:

Devnya,

Povelyanovo,

Padina,

within municipality of Vetrino:

Gabarnitsa,

within municipality of Provadiya:

Staroselets,

Petrov dol,

Provadiya,

Dobrina,

Manastir,

Zhitnitsa,

Tutrakantsi,

Bozveliysko,

Barzitsa,

Tchayka,

within municipality of Avren:

Trastikovo,

Sindel,

Avren,

Kazashka reka,

Yunak,

Tsarevtsi,

Dabravino,

within municipality of Dalgopol:

Tsonevo,

Velichkovo,

within municipality of Dolni chiflik:

Nova shipka,

Goren chiflik,

Pchelnik,

Venelin,

in Silistra region:

within municipality of Kaynardzha:

Voynovo,

Kaynardzha,

Kranovo,

Zarnik,

Dobrudzhanka,

Golesh,

Svetoslav,

Polkovnik Cholakovo,

Kamentzi,

Gospodinovo,

Davidovo,

Sredishte,

Strelkovo,

Poprusanovo,

Posev,

within municipality of Alfatar:

Alfatar,

Alekovo,

Bistra,

Kutlovitza,

Tzar Asen,

Chukovetz,

Vasil Levski,

within municipality of Silistra:

Glavan,

Silistra,

Aydemir,

Babuk,

Popkralevo,

Bogorovo,

Bradvari,

Sratzimir,

Bulgarka,

Tsenovich,

Sarpovo,

Srebarna,

Smiletz,

Profesor Ishirkovo,

Polkovnik Lambrinovo,

Kalipetrovo,

Kazimir,

Yordanovo,

within municipality of Sitovo:

Dobrotitza,

Lyuben,

Slatina,

within municipality of Dulovo:

Varbino,

Polkovnik Taslakovo,

Kolobar,

Kozyak,

Mezhden,

Tcherkovna,

Dulovo,

Razdel,

Tchernik,

Poroyno,

Vodno,

Zlatoklas,

Tchernolik,

in Dobrich region:

within municipality of Krushari:

Kapitan Dimitrovo,

Ognyanovo,

Zimnitza,

Gaber,

within municipality of Dobrich-selska:

Altsek,

Vodnyantsi,

Feldfebel Denkovo,

Hitovo,

within municipality of Tervel:

Brestnitza,

Kolartzi,

Angelariy,

Balik,

Bezmer,

Bozhan,

Bonevo,

Voynikovo,

Glavantsi,

Gradnitsa,

Guslar,

Kableshkovo,

Kladentsi,

Kochmar,

Mali izvor,

Nova Kamena,

Onogur,

Polkovnik Savovo,

Popgruevo,

Profesor Zlatarski,

Sartents,

Tervel,

Chestimenstko,

within municipality Shabla:

Shabla,

Tyulenovo,

Bozhanovo,

Gorun,

Gorichane,

Prolez,

Ezeretz,

Zahari Stoyanovo,

Vaklino,

Granichar,

Durankulak,

Krapetz,

Smin,

Staevtsi,

Tvarditsa,

Chernomortzi,

within municipality of Kavarna:

Balgarevo,

Bozhurets,

Vranino,

Vidno,

Irechek,

Kavarna,

Kamen briag,

Mogilishte,

Neykovo,

Poruchik Chunchevo,

Rakovski,

Sveti Nikola,

Seltse,

Topola,

Travnik,

Hadzhi Dimitar,

Chelopechene.

3.   Estonija

Sljedeća područja u Estoniji:

Eesti Vabariik (välja arvatud Hiiu maakond).

4.   Mađarska

Sljedeća područja u Mađarskoj:

Heves megye 700150, 700250, 700260, 700350, 700450, 700460, 700550, 700650, 700750, 700850, 700860, 700950, 701050, 701111, 701150, 701250, 701350, 701550, 701560, 701650, 701750, 701850, 701950, 702050, 702150, 702250, 702260, 702350, 702450, 702750, 702850, 702950, 703050, 703150, 703250, 703370, 705150,705250, 705450,705510 és 705610 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Szabolcs-Szatmár-Bereg megye 850950, 851050, 851150, 851250, 851350, 851450, 851550, 851560, 851650, 851660, 851751, 851752, 852850, 852860, 852950, 852960, 853050, 853150, 853160, 853250, 853260, 853350, 853360, 853450, 853550, 854450, 854550, 854560, 854650, 854660, 854750, 854850, 854860, 854870, 854950, 855050, 855150, 855250, 855460, 855750, 855950, 855960, 856051, 856150, 856250, 856260, 856350, 856360, 856450, 856550, 856650, 856750, 856760, 856850, 856950, 857050, 857150, 857350, 857450, 857650, valamint 850150, 850250, 850260, 850350, 850450, 850550, 852050, 852150, 852250 és 857550, továbbá 850650, 850850, 851851 és 851852 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Nógrád megye 550110, 550120, 550130, 550210, 550310, 550320, 550450, 550460, 550510, 550610, 550710, 550810, 550950, 551010, 551150, 551160, 551250, 551350, 551360, 551450, 551460, 551550, 551650, 551710, 551810, 551821, 552360 és 552960 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Borsod-Abaúj-Zemplén megye 650100, 650200, 650300, 650400, 650500, 650600, 650700, 650800, 650900, 651000, 651200, 652100, 655400, 656701, 656702, 656800, 656900, 657010, 657100, 658100, 658310, 658401, 658402, 658404, 658500, 658600, 658700, 658801, 658802, 658901, 658902, 659000, 659100, 659210, 659220, 659300, 659400, 659500, 659601, 659602, 659701, 659800, 659901, 660000, 660100, 660200, 660400, 660501, 660502, 660600 és 660800, valamint 652400, 652500 és 652800 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Hajdú-Bihar megye 900150, 900250, 900350, 900450, 900550, 900650, 900660, 900670, 901850, 900850, 900860, 900930, 900950, 901050, 901150, 901450, 902850, 902860, 902950, 902960, 903050, 903150, 903350, 903360, 903370, 903450, 903550, 904450, 904460, 904550, 904650 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe.

5.   Latvija

Sljedeća područja u Latviji:

Ādažu novads,

Aizputes novada Kalvenes pagasts,

Aglonas novads,

Aizkraukles novads,

Aknīstes novads,

Alojas novads,

Alūksnes novads,

Amatas novads,

Apes novads,

Auces novads,

Babītes novads,

Baldones novads,

Baltinavas novads,

Balvu novads,

Bauskas novads,

Beverīnas novads,

Brocēnu novada Blīdenes pagasts, Remtes pagasta daļa uz austrumiem no autoceļa 1154 un P109,

Burtnieku novads,

Carnikavas novads,

Cēsu novads,

Cesvaines novads,

Ciblas novads,

Dagdas novads,

Daugavpils novads,

Dobeles novads,

Dundagas novads,

Durbes novada Durbes un Vecpils pagasts,

Engures novads,

Ērgļu novads,

Garkalnes novads,

Gulbenes novads,

Iecavas novads,

Ikšķiles novads,

Ilūkstes novads,

Inčukalna novads,

Jaunjelgavas novads,

Jaunpiebalgas novads,

Jaunpils novads,

Jēkabpils novads,

Jelgavas novads,

Kandavas novads,

Kārsavas novads,

Ķeguma novads,

Ķekavas novads,

Kocēnu novads,

Kokneses novads,

Krāslavas novads,

Krimuldas novads,

Krustpils novads,

Kuldīgas novada Ēdoles, Īvandes, Padures, Rendas, Kabiles, Rumbas, Kurmāles, Pelču, Snēpeles, Turlavas, Laidu un Vārmes pagasts, Kuldīgas pilsēta,

Lielvārdes novads,

Līgatnes novads,

Limbažu novads,

Līvānu novads,

Lubānas novads,

Ludzas novads,

Madonas novads,

Mālpils novads,

Mārupes novads,

Mazsalacas novads,

Mērsraga novads,

Naukšēnu novads,

Neretas novads,

Ogres novads,

Olaines novads,

Ozolnieku novads,

Pārgaujas novads,

Pļaviņu novads,

Preiļu novads,

Priekules novads,

Priekuļu novads,

Raunas novads,

republikas pilsēta Daugavpils,

republikas pilsēta Jelgava,

republikas pilsēta Jēkabpils,

republikas pilsēta Jūrmala,

republikas pilsēta Rēzekne,

republikas pilsēta Valmiera,

Rēzeknes novads,

Riebiņu novads,

Rojas novads,

Ropažu novads,

Rugāju novads,

Rundāles novads,

Rūjienas novads,

Salacgrīvas novads,

Salas novads,

Salaspils novads,

Saldus novada Novadnieku, Kursīšu, Zvārdes, Pampāļu, Šķēdes, Nīgrandes, Zaņas, Ezeres, Rubas, Jaunauces un Vadakstes pagasts,

Saulkrastu novads,

Sējas novads,

Siguldas novads,

Skrīveru novads,

Skrundas novads,

Smiltenes novads,

Stopiņu novada daļa, kas atrodas uz austrumiem no autoceļa V36, P4 un P5, Acones ielas, Dauguļupes ielas un Dauguļupītes,

Strenču novads,

Talsu novads,

Tērvetes novads,

Tukuma novads,

Vaiņodes novads,

Valkas novads,

Varakļānu novads,

Vārkavas novads,

Vecpiebalgas novads,

Vecumnieku novads,

Ventspils novada Ances, Tārgales, Popes, Vārves, Užavas, Piltenes, Puzes, Ziru, Ugāles, Usmas un Zlēku pagasts, Piltenes pilsēta,

Viesītes novads,

Viļakas novads,

Viļānu novads,

Zilupes novads.

6.   Litva

Sljedeća područja u Litvi:

Alytaus miesto savivaldybė,

Alytaus rajono savivaldybė,

Anykščių rajono savivaldybė,

Akmenės rajono savivaldybė: Ventos ir Papilės seniūnijos,

Biržų miesto savivaldybė,

Biržų rajono savivaldybė,

Druskininkų savivaldybė,

Elektrėnų savivaldybė,

Ignalinos rajono savivaldybė,

Jonavos rajono savivaldybė,

Joniškio rajono savivaldybė: Kepalių, Kriukų, Saugėlaukio ir Satkūnų seniūnijos,

Jurbarko rajono savivaldybė,

Kaišiadorių rajono savivaldybė,

Kalvarijos savivaldybė: Akmenynų, Liubavo, Kalvarijos seniūnijos dalis į pietus nuo kelio Nr. 131 ir į pietus nuo kelio Nr. 200 ir Sangrūdos seniūnijos,

Kauno miesto savivaldybė,

Kauno rajono savivaldybė,

Kazlų Rūdos savivaldybė: Jankų, Plutiškių seniūnijos ir Kazlų Rudos seniūnijos dalis nuo kelio Nr. 2613 į šiaurę, kelio Nr. 183 į rytus ir kelio Nr. 230 į šiaurę,

Kelmės rajono savivaldybė: Tytuvėnų seniūnijos dalis į rytus ir pietus nuo kelio Nr. 157 ir į rytus nuo kelio Nr. 2105 ir Tytuvėnų apylinkių seniūnijos dalis į pietus nuo kelio Nr. 157 ir į rytus nuo kelio Nr. 2105, Užvenčio, Kukečių dalis į šiaurę nuo kelio Nr. 2128 ir į rytus nuo kelio Nr. 2106, ir Šaukėnų seniūnijos,

Kėdainių rajono savivaldybė,

Kupiškio rajono savivaldybė,

Lazdijų rajono savivaldybė: Būdviečio, Kapčiamieščio, Krosnos, Kučiūnų ir Noragėlių seniūnijos,

Marijampolės savivaldybė: Degučių, Gudelių, Mokolų ir Narto seniūnijos,

Mažeikių rajono savivaldybė: Šerkšnėnų, Sedos ir Židikų seniūnijos,

Molėtų rajono savivaldybė,

Pakruojo rajono savivaldybė,

Panevėžio rajono savivaldybė,

Panevėžio miesto savivaldybė,

Pasvalio rajono savivaldybė,

Radviliškio rajono savivaldybė,

Prienų rajono savivaldybė: Stakliškių ir Veiverių seniūnijos

Raseinių rajono savivaldybė: Ariogalos, Betygalos, Pagojukų, Šiluvos,Kalnujų seniūnijos ir Girkalnio seniūnijos dalis į pietus nuo kelio Nr. A1,

Rokiškio rajono savivaldybė,

Šakių rajono savivaldybė: Barzdų, Griškabūdžio, Kidulių, Kudirkos Naumiesčio, Lekėčių, Sintautų, Slavikų. Sudargo, Žvirgždaičių seniūnijos ir Kriūkų seniūnijos dalis į rytus nuo kelio Nr. 3804, Lukšių seniūnijos dalis į rytus nuo kelio Nr. 3804, Šakių seniūnijos dalis į pietus nuo kelio Nr. 140 ir į pietvakarius nuo kelio Nr. 137

Šalčininkų rajono savivaldybė,

Šiaulių miesto savivaldybė,

Šiaulių rajono savivaldybė: Šiaulių kaimiškoji seniūnija,

Šilutės rajono savivaldybė: Rusnės seniūnija,

Širvintų rajono savivaldybė,

Švenčionių rajono savivaldybė,

Tauragės rajono savivaldybė: Batakių ir Gaurės seniūnijos,

Telšių rajono savivaldybė,

Trakų rajono savivaldybė,

Ukmergės rajono savivaldybė,

Utenos rajono savivaldybė,

Varėnos rajono savivaldybė,

Vilniaus miesto savivaldybė,

Vilniaus rajono savivaldybė,

Vilkaviškio rajono savivaldybė: Bartninkų, Gražiškių, Keturvalakių, Kybartų, Klausučių, Pajevonio, Šeimenos, Vilkaviškio miesto, Virbalio, Vištyčio seniūnijos,

Visagino savivaldybė,

Zarasų rajono savivaldybė.

7.   Poljska

Sljedeća područja u Poljskoj:

w województwie warmińsko-mazurskim:

gminy Kalinowo, Prostki, Stare Juchy i gmina wiejska Ełk w powiecie ełckim,

gminy Godkowo, Milejewo, Młynary, Pasłęk, część gminy Elbląg położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 22 oraz na południe i na południowy wschód od granicy powiatu miejskiego Elbląg, i część obszaru lądowego gminy Tolkmicko położona na południe od linii brzegowej Zalewu Wiślanego i Zatoki Elbląskiej do granicy z gminą wiejską Elbląg w powiecie elbląskim,

powiat miejski Elbląg,

gmina Wydminy, część gminy Miłki położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 63, część gminy Ryn położona na północ od linii kolejowej łączącej miejscowości Giżycko i Kętrzyn, część gminy wiejskiej Giżycko położona na zachód od zachodniej linii brzegowej jeziora Kisajno i na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 59 biegnacą od zachodniej granicy gminy do granicy miasta Giżyckow powiecie giżyckim,

powiat gołdapski,

część gminy Węgorzewo położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 63 biegnącą od południowo-wschodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 650, a następnie na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 650 biegnącą od skrzyżowania z drogą nr 63 do skrzyżowania z drogą biegnącą do miejscowości Przystań i na wschód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Przystań, Pniewo, Kamionek Wielki, Radzieje, Dłużec w powiecie węgorzewskim,

powiat olecki,

gminy Orzysz, Biała Piska i Pisz w powiecie piskim,

gminy Górowo Iławeckie z miastem Górowo Iławeckie i Bisztynekw powiecie bartoszyckim,

gmina Kolno i część gminy Jeziorany położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 593 w powiecie olsztyńskim,

powiat braniewski,

gminy Kętrzyn z miastem Kętrzyn, Reszel i część gminy Korsze położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od wschodniej granicy łączącą miejscowości Krelikiejmy i Sątoczno i na wschód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Sątoczno, Sajna Wielka biegnącą do skrzyżowania z drogą nr 590 w miejscowości Glitajny, a następnie na wschód od drogi nr 590 do skrzyżowania z drogą nr 592 i na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 592 biegnącą od zachodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 590 w powiecie kętrzyńskim,

gminy Lidzbark Warmiński z miastem Lidzbark Warmiński, Lubomino, Orneta i część gminy Kiwity położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 513 w powiecie lidzbarskim,

część gminy Sorkwity położona na północ od drogi nr 16 i część gminy wiejskiej Mrągowo położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 16 biegnącą od zachodniej granicy gminy do granicy miasta Mrągowo oraz na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 59 biegnącą od wschodniej granicy gminy do granicy miasta Mrągowo w powiecie mrągowskim;

w województwie podlaskim:

powiat grajewski,

powiat moniecki,

powiat sejneński,

gminy Łomża, Piątnica, Jedwabne, Przytuły i Wizna w powiecie łomżyńskim,

powiat miejski Łomża,

gminy Mielnik, Nurzec – Stacja, Grodzisk, Drohiczyn, Dziadkowice, i Siemiatycze z miastem Siemiatyczew powiecie siemiatyckim,

gminy Białowieża, Czyże, Narew, Narewka, Hajnówka z miastem Hajnówka i część gminy Dubicze Cerkiewne położona na północny wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 1654B w powiecie hajnowskim,

gminy Kobylin-Borzymyi Sokoły w powiecie wysokomazowieckim,

gminy Grabowo i Stawiski w powiecie kolneńskim,

gminy Czarna Białostocka, Dobrzyniewo Duże, Gródek, Juchnowiec Kościelny, Łapy, Michałowo, Supraśl, Suraż, Turośń Kościelna, Tykocin, Wasilków, Zabłudów, Zawady i Choroszcz w powiecie białostockim,

miasto Bielsk Podlaski, część gminy Bielsk Podlaski położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 19 biegnącą od południowo-zachodniej granicy gminy do granicy miasta Bielsk Podlaski, na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 689 biegnącą od wschodniej granicy gminy do wschodniej granicy miasta Bielsk Podlaski oraz na północ i północny zachód od granicy miasta Bielsk Podlaski, część gminy Boćki położona na zachód od linii od linii wyznaczonej przez drogę nr 19 i część gminy Brańsk położona na południe od linii od linii wyznaczonej przez drogę nr 66 biegnącą od wschodniej granicy gminy do granicy miasta Brańsk w powiecie bielskim,

powiat suwalski,

powiat miejski Suwałki,

powiat augustowski,

powiat sokólski,

powiat miejski Białystok;

w województwie mazowieckim:

gminy Korczew, Kotuń, Paprotnia, Przesmyki, Wodynie, Skórzec, Mokobody, Mordy, Siedlce, Suchożebry i Zbuczyn w powiecie siedleckim,

powiat miejski Siedlce,

gminy Bielany, Ceranów, Jabłonna Lacka, Kosów Lacki, Repki, Sabnie, Sterdyń i gmina wiejska Sokołów Podlaski w powiecie sokołowskim,

powiat węgrowski,

powiat łosicki,

gminy Brochów, Młodzieszyn, część gminy Teresin położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 92, część gminy wiejskiej Sochaczew położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 92 i część miasta Sochaczew położona na północny wschód od linii wyznaczonej przez drogi nr 50 i 92 w powiecie sochaczewskim,

powiat nowodworski,

gminy Czerwińsk nad Wisłą, Joniec, Naruszewo Nowe Miasto i Załuski w powiecie płońskim,

gminy Pokrzywnica, Świercze i część gminy Winnica położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Bielany, Winnica i Pokrzywnica w powiecie pułtuskim,

gminy Dąbrówka, Kobyłka, Marki, Radzymin, Wołomin, Zielonka i Ząbki w powiecie wołomińskim,

część gminy Somianka położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 62 w powiecie wyszkowskim,

gminy Cegłów, Dębe Wielkie, Halinów, Latowicz, Mrozy, Siennica, Sulejówek, część gminy Jakubów położona na południe od linii wyznaczoenj przez drogę nr A2, część gminy Kałuszyn położona na południe od linii wyznaczonej przez drogi nr 2 i 92 i część gminy Mińsk Mazowiecki położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr A2 i miasto Mińsk Mazowiecki w powiecie mińskim,

powiat garwoliński,

powiat otwocki,

powiat warszawski zachodni,

powiat legionowski,

powiat piaseczyński,

powiat pruszkowski,

gminy Chynów, Grójec, Jasieniec, Pniewy i Warka w powiecie grójeckim,

gminy Milanówek, Grodzisk Mazowiecki, Podkowa Leśna i Żabia Wola w powiecie grodziskim,

gminy Grabów nad Pilicą, Magnuszew, Głowaczów, Kozienice w powiecie kozienickim,

część gminy Stromiec położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 48 w powiecie białobrzeskim,

powiat miejski Warszawa;

w województwie lubelskim:

gminy Borki, Czemierniki, Kąkolewnica, Komarówka Podlaska, Wohyń i Radzyń Podlaski z miastem Radzyń Podlaski w powiecie radzyńskim,

gminy Stoczek Łukowski z miastem Stoczek Łukowski, Wola Mysłowska, Trzebieszów, Krzywda, Stanin, część gminy wiejskiej Łuków położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 63 biegnącą od północnej granicy gminy do granicy miasta Łuków i na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 806 biegnącą od wschodniej granicy miasta Łuków do wschodniej granicy gminy wiejskiej Łuków i miasto Łuków w powiecie łukowskim,

gminy Janów Podlaski, Kodeń, Tuczna, Leśna Podlaska, Rossosz, Łomazy, Konstantynów, Piszczac, Rokitno, Biała Podlaska, Zalesie, Terespol z miastem Terespol, Drelów, Międzyrzec Podlaski z miastem Międzyrzec Podlaski w powiecie bialskim,

powiat miejski Biała Podlaska,

gmina Łęczna i część gminy Spiczyn położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 829 w powiecie łęczyńskim,

część gminy Siemień położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 815 i część gminy Milanów położona na zachód od drogi nr 813 w powiecie parczewskim,

gminy Niedźwiada, Ostrówek, Abramów, Firlej, Kamionka, Michów, Lubartów z miastem Lubartów i część gminy Kock położona na wschód od linii wyznaczonej przez rzekę Czarną, w powiecie lubartowskim,

gminy Jabłonna, Krzczonów, Niemce, Garbów, Głusk i Wólka w powiecie lubelskim,

powiat miejski Lublin,

gminy Mełgiew, Rybczewice, Piaski i miasto Świdnik w powiecie świdnickim,

gminy Fajsławice, Gorzków, i część gminy Łopiennik Górny położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 17 w powiecie krasnostawskim,

gminy Dołhobyczów, Mircze, Trzeszczany, Werbkowice i część gminy wiejskiej Hrubieszów położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 844 oraz na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 74 i miasto Hrubieszów w powiecie hrubieszowskim,

gmina Telatyn, Tyszowce i część gminy Łaszczów położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 852 w powiecie tomaszowskim,

część gminy Wojsławice położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od północnej granicy gminy przez miejscowość Wojsławice do południowej granicy gminy w powiecie chełmskim,

gmina Grabowiec i część gminy Skierbieszów położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 843 w powiecie zamojskim,

gminy Markuszów, Nałęczów, Kazimierz Dolny, Końskowola, Kurów, Wąwolnica, Żyrzyn, Baranów, część gminy wiejskiej Puławy położona na wschód od rzeki Wisły i miasto Puławy w powiecie puławskim,

gminy Annopol, Dzierzkowice i Gościeradów w powiecie kraśnickim,

gmina Józefów nad Wisłą w powiecie opolskim,

gminy Kłoczew i Stężyca w powiecie ryckim;

w województwie podkarpackim:

gminy Radomyśl nad Sanem i Zaklików w powiecie stalowowolskim.

8.   Rumunjska

Sljedeća područja u Rumunjskoj:

Restul județului Maramureș care nu a fost inclus în Partea III cu următoarele comune:

Comuna Vișeu de Sus,

Comuna Moisei,

Comuna Borșa,

Comuna Oarța de Jos,

Comuna Suciu de Sus,

Comuna Coroieni,

Comuna Târgu Lăpuș,

Comuna Vima Mică,

Comuna Boiu Mare,

Comuna Valea Chioarului,

Comuna Ulmeni,

Comuna Băsești,

Comuna Baia Mare,

Comuna Tăuții Magherăuș,

Comuna Cicărlău,

Comuna Seini,

Comuna Ardusat,

Comuna Farcasa,

Comuna Salsig,

Comuna Asuaju de Sus,

Comuna Băița de sub Codru,

Comuna Bicaz,

Comuna Grosi,

Comuna Recea,

Comuna Baia Sprie,

Comuna Sisesti,

Comuna Cernesti,

Copalnic Mănăstur,

Comuna Dumbrăvița,

Comuna Cupseni,

Comuna Șomcuța Mare,

Comuna Sacaleșeni,

Comuna Remetea Chioarului,

Comuna Mireșu Mare,

Comuna Ariniș,

Județul Bistrița-Năsăud.

DIO III.

1.   Latvija

Sljedeća područja u Latviji:

Brocēnu novada Cieceres un Gaiķu pagasts, Remtes pagasta daļa uz rietumiem no autoceļa 1154 un P109, Brocēnu pilsēta,

Saldus novada Saldus, Zirņu, Lutriņu un Jaunlutriņu pagasts, Saldus pilsēta.

2.   Litva

Sljedeća područja u Litvi:

Akmenės rajono savivaldybė: Akmenės, Kruopių, Naujosios Akmenės kaimiškoji ir Naujosios Akmenės miesto seniūnijos,

Birštono savivaldybė,

Joniškio rajono savivaldybė: Gaižaičių, Gataučių, Joniškio, Rudiškių, Skaistgirio, Žagarės seniūnijos,

Kalvarijos savivaldybė: Kalvarijos seniūnijos dalis į šiaurę nuo kelio Nr. 131 ir į šiaurę nuo kelio Nr. 200,

Kazlų Rudos savivaldybė: Antanavo seniūnija ir Kazlų Rudos seniūnijos dalis nuo kelio Nr. 2613 į pietus, kelio Nr. 183 į vakarus ir kelio Nr. 230 į pietus,

Lazdijų rajono savivaldybė: Lazdijų miesto, Lazdijų, Seirijų, Šeštokų, Šventežerio ir Veisiejų seniūnijos,

Marijampolės savivaldybė: Igliaukos, Liudvinavo, Marijampolės, Sasnavos ir Šunskų seniūnijos,

Mažeikių rajono savivaldybės: Laižuvos, Mažeikių apylinkės, Mažeikių, Reivyčių, Tirkšlių ir Viekšnių seniūnijos,

Prienų rajono savivaldybė: Ašmintos, Balbieriškio, Išlaužo, Jiezno, Naujosios Ūtos, Pakuonio, Prienų ir Šilavotos seniūnijos,

Šakių rajono savivaldybė: Gelgaudiškio ir Plokščių seniūnijos ir Kriūkų seniūnijos dalis į vakarus nuo kelio Nr. 3804, Lukšių seniūnijos dalis į vakarus nuo kelio Nr. 3804, Šakių seniūnijos dalis į šiaurę nuo kelio Nr. 140 ir į šiaurės rytus nuo kelio Nr. 137,

Šiaulių rajono savivaldybės: Bubių, Ginkūnų, Gruzdžių, Kairių, Kuršėnų kaimiškoji, Kuršėnų miesto, Kužių, Meškuičių, Raudėnų ir Šakynos seniūnijos,

Šakių rajono savivaldybė: Gelgaudiškio ir Plokščių seniūnijos ir Kriūkų seniūnijos dalis į vakarus nuo kelio Nr. 3804, Lukšių seniūnijos dalis į vakarus nuo kelio Nr. 3804, Šakių seniūnijos dalis į šiaurę nuo kelio Nr. 140 ir į šiaurės rytus nuo kelio Nr. 137,

Vilkaviškio rajono savivaldybės: Gižų ir Pilviškių seniūnijos.

3.   Poljska

Sljedeća područja u Poljskoj:

w województwie warmińsko-mazurskim:

gminy Sępopol i Bartoszyce z miastem Bartoszyce w powiecie bartoszyckim,

część gminy Kiwity położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 513 w powiecie lidzbarskim,

gminy Srokowo, Barciany i część gminy Korsze położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od wschodniej granicy łączącą miejscowości Krelikiejmy i Sątoczno i na zachód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Sątoczno, Sajna Wielka biegnącą do skrzyżowania z drogą nr 590 w miejscowości Glitajny, a następnie na zachód od drogi nr 590 do skrzyżowania z drogą nr 592 i na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 592 biegnącą od zachodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 590 w powiecie kętrzyńskim,

gminy Budry, Pozezdrze i część gminy Węgorzewo położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 63 biegnącą od południowo-wschodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 650, a następnie na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 650 biegnącą od skrzyżowania z drogą nr 63 do skrzyżowania z drogą biegnącą do miejscowości Przystań i na zachód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Przystań, Pniewo, Kamionek Wielki, Radzieje, Dłużec w powiecie węgorzewskim,

gmina Kruklanki, część gminy Giżycko położona na wschód od zachodniej linii brzegowej jeziora Kisajno do granic miasta Giżycko oraz na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr nr 63 biegnącą od południowo-wchodniej granicy miasta Giżycko do południowej granicy gminy Giżycko i, miasto Giżycko w powiecie giżyckim,

w województwie podlaskim:

gmina Orla, część gminy Bielsk Podlaski położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 19 biegnącą od południowo-zachodniej granicy gminy do granicy miasta Bielsk Podlaski i na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 689 biegnącą od wschodniej granicy gminy do wschodniej granicy miasta Bielsk Podlaski i część gminy Boćki położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 19 w powiecie bielskim,

gminy Kleszczele, Czeremcha i część gminy Dubicze Cerkiewne położona na południowy zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 1654B w powiecie hajnowskim,

gmina Milejczyce w powiecie siemiatyckim;

w województwie mazowieckim:

gminy Domanice i Wiśniew w powiecie siedleckim,

w województwie lubelskim:

gminy Białopole, Dubienka, Chełm, Leśniowice, Wierzbica, Sawin, Ruda Huta, Dorohusk, Kamień, Rejowiec, Rejowiec Fabryczny z miastem Rejowiec Fabryczny, Siedliszcze, Żmudź i część gminy Wojsławice położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od północnej granicy gminy do miejscowości Wojsławice do południowej granicy gminy w powiecie chełmskim,

powiat miejski Chełm,

gminy Izbica, Kraśniczyn, Krasnystaw z miastem Krasnystaw, Siennica Różana i część gminy Łopiennik Górny położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 17 w powiecie krasnostawskim,

gmina Stary Zamość i część gminy Skierbieszów położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 843 w powiecie zamojskim,

gminy Hanna, Hańsk, Wola Uhruska, Urszulin, Stary Brus, Wyryki i gmina wiejska Włodawa w powiecie włodawskim,

gminy Cyców, Ludwin, Puchaczów, Milejów i część gminy Spiczyn położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 829 w powiecie łęczyńskim,

gmina Trawniki w powiecie świdnickim,

gminy Jabłoń, Podedwórze, Dębowa Kłoda, Parczew, Sosnowica, część gminy Siemień położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 815 i część gminy Milanów położona na wschód od drogi nr 813 w powiecie parczewskim,

gminy Sławatycze, Sosnówka, i Wisznice w powiecie bialskim,

gmina Ulan Majorat w powiecie radzyńskim,

gminy Ostrów Lubelski, Serniki i Uścimów w powiecie lubartowskim,

gmina Wojcieszków i część gminy wiejskiej Łuków położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 63 biegnącą od północnej granicy gminy do granicy miasta Łuków, a następnie na północ, zachód, południe i wschód od linii stanowiącej północną, zachodnią, południową i wschodnią granicę miasta Łuków do jej przecięcia się z drogą nr 806 i na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 806 biegnącą od wschodniej granicy miasta Łuków do wschodniej granicy gminy wiejskiej Łuków w powiecie łukowskim,

gminy Horodło, Uchanie i część gminy wiejskiej Hrubieszów położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 844 biegnącą od zachodniej granicy gminy wiejskiej Hrubieszów do granicy miasta Hrubieszów oraz na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 74 biegnącą od wschodniej granicy miasta Hrubieszów do wschodniej granicy gminy wiejskiej Hrubieszów w powiecie hrubieszowskim,

4.   Rumunjska

Sljedeća područja u Rumunjskoj:

Zona orașului București,

Județul Constanța,

Județul Satu Mare,

Județul Tulcea,

Județul Bacău,

Județul Bihor,

Județul Brăila,

Județul Buzău,

Județul Călărași,

Județul Dâmbovița,

Județul Galați,

Județul Giurgiu,

Județul Ialomița,

Județul Ilfov,

Județul Prahova,

Județul Sălaj,

Județul Vaslui,

Județul Vrancea,

Județul Teleorman,

Partea din județul Maramureș cu următoarele delimitări:

Comuna Petrova,

Comuna Bistra,

Comuna Repedea,

Comuna Poienile de sub Munte,

Comuna Vișeu e Jos,

Comuna Ruscova,

Comuna Leordina,

Comuna Rozavlea,

Comuna Strâmtura,

Comuna Bârsana,

Comuna Rona de Sus,

Comuna Rona de Jos,

Comuna Bocoiu Mare,

Comuna Sighetu Marmației,

Comuna Sarasau,

Comuna Câmpulung la Tisa,

Comuna Săpânța,

Comuna Remeti,

Comuna Giulești,

Comuna Ocna Șugatag,

Comuna Desești,

Comuna Budești,

Comuna Băiuț,

Comuna Cavnic,

Comuna Lăpuș,

Comuna Dragomirești,

Comuna Ieud,

Comuna Saliștea de Sus,

Comuna Săcel,

Comuna Călinești,

Comuna Vadu Izei,

Comuna Botiza,

Comuna Bogdan Vodă,

Localitatea Groșii Țibileșului, comuna Suciu de Sus,

Localitatea Vișeu de Mijloc, comuna Vișeu de Sus,

Localitatea Vișeu de Sus, comuna Vișeu de Sus.

Partea din județul Mehedinți cu următoarele comune:

Comuna Strehaia,

Comuna Greci,

Comuna Brejnita Motru,

Comuna Butoiești,

Comuna Stângăceaua,

Comuna Grozesti,

Comuna Dumbrava de Jos,

Comuna Băcles,

Comuna Bălăcița,

Județul Argeș,

Județul Olt,

Județul Dolj,

Județul Arad,

Județul Timiș,

Județul Covasna,

Județul Brașov,

Județul Botoșani,

Județul Vâlcea.

DIO IV.

Italija

Sljedeća područja u Italiji:

tutto il territorio della Sardegna.


SMJERNICE

24.6.2019   

HR

Službeni list Europske unije

L 167/64


SMJERNICA (EU) 2019/1032 EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 10. svibnja 2019.

o izmjeni Smjernice (EU) 2015/510 o provedbi monetarne politike Eurosustava (ESB/2019/11)

UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno prvu alineju njegova članka 127. stavka 2.,

uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, a posebno prvu alineju njegova članka 3. stavka 1., članak 9. stavak 2., članak 12. stavak 1., članak 14. stavak 3. i članak 18. stavak 2. te prvi stavak članka 20.,

budući da:

(1)

Uspostavljanje jedinstvene monetarne politike obuhvaća utvrđivanje alata, instrumenata i postupaka koje koristi Eurosustav radi provođenja takve politike na jedinstven način u državama članicama čija je valuta euro.

(2)

Smjernicu (EU) 2015/510 Europske središnje banke (ESB/2014/60) (1) trebalo bi izmijeniti tako da uključi potrebne tehničke i redakcijske prilagodbe u odnosu na određene aspekte operacija monetarne politike.

(3)

S ciljem jačanja transparentnosti okvira Eurosustava za kolateral, potrebno je dodatno pojasniti definicije agencija kao izdavatelja ili jamaca dužničkih instrumenata

(4)

Uredba (EU) 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća (2), donesena 12. prosinca 2017., utvrđuje opći okvir za sekuritizaciju i stvara okvir za jednostavne, transparentne i standardizirane sekuritizacije. Potrebno je revidirati okvir Eurosustava za kolateral kako bi se uzele u obzir relevantne značajke (a) zahtjeva za objavljivanjem utvrđene u toj Uredbi u odnosu na podatke o kreditnoj kvaliteti i uspješnosti odnosnih izloženosti i (b) odredbe te Uredbe koje se odnose na registraciju sekuritizacijskog repozitorija kod Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala.

(5)

Radi procjene kreditne kvalitete imovine koja je dostavljena kao kolateral za kreditne operacije, Eurosustav uzima u obzir informacije od sustava za kreditnu procjenu. U tom smislu, potrebno je ukinuti upotrebu alata trećih osoba za dodjelu rejtinga, kao jednu od prihvaćenih izvora za kreditnu procjenu radi smanjena složenosti okvira Eurosustava za kolateral i radi doprinosa smanjenju oslanjanja Eurosustava na vanjske kreditne procjene.

(6)

Eurosustav prihvaća kao kolateral određene utržive dužničke instrumente koje su izdale ili za koje jamče multilateralne razvojne banke ili međunarodne organizacije. Kriterije za priznavanje subjekata kao multilateralnih razvojnih banaka ili međunarodnih organizacija potrebno je urediti kako bi se smanjila složenost okvira Eurosustava za kolateral.

(7)

Eurosustav prihvaća određena kreditna potraživanja kao kolateral. Kriterije prihvatljivosti za ta kreditna potraživanja potrebno je izmijeniti radi smanjena složenosti i osiguranja dosljednosti okvira Eurosustava za kolateral. Posebno, Eurosustav više neće razlikovati između kreditnih potraživanja s promjenjivom kamatnom stopom koja imaju gornje ili donje granice pri izdavanju i nakon izdavanja. Slično tomu, više neće razlikovati između kreditnih potraživanja s promjenjivom kamatnom stopom koja imaju referentnu stopu povezanu s prinosom državnih obveznica utemeljenim na dospijeću državnih obveznica. Potrebno je također pojasniti da kreditna potraživanja nisu prihvatljiva ako je njihov posljednji novčani tok bio negativan. Nadalje, potrebno je uvesti minimalni prag za prihvatljivost domaćih kreditnih potraživanja kako bi se dodatno uskladila upotreba kreditnih potraživanja kao kolaterala za kreditne operacije Eurosustava.

(8)

Sva prihvatljiva imovina za kreditne operacije Eurosustava podvrgnuta je pravilima vrednovanja i posebnim mjerama za kontrolu rizika radi zaštite Eurosustava od financijskih gubitaka u okolnostima kada kolaterale treba unovčiti zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza druge ugovorne strane. U tom kontekstu, potrebno je pojasniti da Eurosustav dodjeljuje vrijednost neutrživoj imovini na temelju nenamirenih iznosa te imovine.

(9)

Eurosustav prihvaća kao kolateral pokrivene obveznice koje je izdala, koje duguje ili za koje jamči druga ugovorna strana ili neki drugi subjekt s kojim je u bliskoj vezi, pod uvjetom da te pokrivene obveznice ispunjavaju određene kriterije. U tom kontekstu, Eurosustav treba dodatno pojasniti kriterije za prihvaćanje tih pokrivenih obveznica kao kolaterala.

(10)

Druge, manje izmjene potrebne su radi jasnoće, uključujući u odnosu na iznos koji je potrebno kolateralizirati kod operacija za puštanje likvidnosti, rok za zahtijevanje pristupa stalno raspoloživim mogućnostima i zemljopisna ograničenja koje se odnose na vrijednosne papire osigurane imovinom i imovinu koja stvara novčani tok.

(11)

Smjernicu (EU) 2015/510 (ESB/2014/60) stoga treba na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELO JE OVU SMJERNICU:

Članak 1.

Izmjene

Smjernica (EU) 2015/510 (ESB/2014/60) mijenja se kako slijedi:

1.

članak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)

točka 2. zamjenjuje se sljedećim:

„(2)

‚agencija’ znači subjekt osnovan u državi članici čija je valuta euro koji sudjeluje u određenim aktivnostima za opće dobro koje se provode na nacionalnoj ili regionalnoj razini ili služi potrebama za financiranje, a koji je Eurosustav razvrstao kao agenciju. Popis subjekata koji su razvrstani kao agencije objavljuje se na mrežnim stranicama ESB-a i određuje jesu li iza svaki subjekt ispunjeni kvantitativni kriteriji za potrebe korektivnih faktora utvrđeni u Prilogu XII.a;”;

(b)

umeću se sljedeće točke 26.a i 26.b:

„(26.a)

‚datum aktivacije izvješćivanja ESMA-e’ znači prvi dan kada je (a) sekuritizacijski repozitorij registriran od strane Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) i stoga postaje sekuritizacijski repozitorij ESMA-e i (b) kada je Komisija donijela odgovarajuće provedbene tehničke standarde u obliku standardiziranih obrazaca u skladu s člankom 7. stavkom 4. Uredbe (EU) 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća (*1) i kada su ti provedbeni tehnički standardi postali primjenjivi;

(26.b)

‚sekuritizacijski repozitorij ESMA-e’ znači sekuritizacijski repozitorij u smislu članka 2. točke 23. Uredbe (EU) 2017/2402 koji je registriran kod ESMA-e u skladu s člankom 10. te Uredbe;

(*1)  Uredba (EU) 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju te o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2009/138/EZ i 2011/61/EU te uredaba (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 648/2012 (SL L 347, 28.12.2017., str. 35.).”;"

(c)

umeće se sljedeća točka 31.a:

„(31.a)

‚repozitorij koji je odredio Eurosustav’ znači subjekt koji je odredio Eurosustav u skladu s Prilogom VIII. i koji nastavlja ispunjavati zahtjeve za određivanje utvrđene u tom prilogu;”;

(d)

umeće se sljedeća točka 50.a:

„(50.a)

‚repozitorij podataka na razini pojedinačnoga kredita’ znači sekuritizacijski repozitorij ESMA-e ili repozitorij koji je odredio Eurosustav;”;

2.

u članku 15. stavku 1. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)

osiguravaju odgovarajuću kolateralizaciju operacije do njena dospijeća; vrijednost imovine mobilizirane kao kolateral u svako doba pokriva ukupni nenamireni iznos operacije za puštanje likvidnosti uključujući obračunate nedospjele kamate za vrijeme trajanja operacije. Ako se kamata obračunava po pozitivnoj stopi, primjenjivi iznos treba na dnevnoj osnovi dodati ukupnom nenamirenom iznosu operacije za puštanje likvidnosti, a ako se obračunava po negativnoj stopi, primjenjivi iznos treba na dnevnoj osnovi oduzeti od ukupnog nenamirenog iznosa operacije za puštanje likvidnosti;”;

3.

u članku 19. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5.   Druga ugovorna strana može zahtjev za pristup mogućnosti posudbe na kraju dana poslati svom NSB-u. Ako je zahtjev primljen u matičnom NSB-u najkasnije 15 minuta nakon vremena zatvaranja sustava TARGET2, NSB obrađuje zahtjev istog dana u sustavu TARGET2. Rok za podnošenje zahtjeva za pristup mogućnosti posudbe na kraju dana odgađa se za dodatnih 15 minuta posljednjeg radnog dana Eurosustava za razdoblje održavanja pričuva. U iznimnim okolnostima Eurosustav može odlučiti da će primijeniti kasnije rokove. Zahtjev za pristup mogućnosti posudbe na kraju dana treba sadržavati iznos zahtijevanog kredita. Druga ugovorna strana treba dostaviti dovoljno prihvatljive imovine kao kolateral za transakciju, osim ako druga ugovorna strana nije već unaprijed deponirala tu imovinu kod matičnog NSB-a sukladno članku 18. stavku 4.”;

4.

u članku 22. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Radi odobravanja pristupa instrumentu polaganja novčanog depozita, druga ugovorna strana treba poslati zahtjev svom matičnom NSB-u. Ako je zahtjev primljen u matičnom NSB-u najkasnije 15 minuta nakon vremena zatvaranja sustava TARGET2, matični NSB obrađuje zahtjev istog dana u sustavu TARGET2. Rok za podnošenje zahtjeva za pristup instrumentu polaganja novčanog depozita odgađa se za dodatnih 15 minuta posljednjeg radnog dana Eurosustava za razdoblje održavanja pričuva. U iznimnim okolnostima Eurosustav može odlučiti da će primijeniti kasnije rokove. U zahtjevu mora biti naveden iznos koji će biti deponiran u okviru instrumenta novčanog depozita.”;

5.

u članku 59. stavci 4. i 5. zamjenjuju se sljedećim:

„4.   Eurosustav objavljuje informacije o stupnjevima kreditne kvalitete na mrežnim stranicama ESB-a u obliku usklađene ljestvice kreditnih rejtinga Eurosustava, uključujući usporedbu kreditnih procjena, dostavljenih od strane prihvaćenih vanjskih institucija za kreditnu procjenu (VIKP), sa stupnjem kreditne kvalitete.

5.   Pri procjeni zahtjeva kreditne kvalitete, Eurosustav uzima u obzir informacije o kreditnoj procjeni sustava za kreditnu procjenu koji pripadaju jednom od tri izvora, u skladu s glavom V. dijela četvrtog”;

6.

u članku 69. stavak 2. briše se;

7.

u članku 70. umeće se sljedeći stavak 3.a:

„3.a   Za dužničke instrumente koji su izdale agencije ili za koje jamče agencije, izdavatelj ili jamac moraju biti osnovani u državni članici čija je valuta euro.”;

8.

u članku 73. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Da bi vrijednosni papiri osigurani imovinom bili prihvatljivi, sva imovina koja stvara novčani tok, a koja osigurava vrijednosne papire osigurane imovinom mora biti homogena, tj. mora biti moguće izvješćivati o toj imovini u skladu s jednim od obrazaca za dostavljanje podataka na razini pojedinačnog kredita iz Priloga VIII., a što se odnosi na sljedeće:

(a)

hipoteke na stambenim nekretninama;

(b)

krediti malim i srednjim poduzećima;

(c)

krediti za kupnju automobila;

(d)

potrošački financijski krediti;

(e)

potraživanja po lizingu;

(f)

potraživanja po kreditnim karticama.”;

9.

članak 74. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Za potrebe stavka 2., upravitelj založene imovine (eng. mortgage trustee) ili upravitelj potraživanja (eng. receivables trustee) smatra se posrednikom.”;

(b)

stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Dužnici i vjerovnici imovine koja stvara novčani tok moraju biti osnovani ili, ako se radi o fizičkim osobama, moraju biti rezidenti EGP-a. Dužnici koji su fizičke osobe moraju biti rezidenti EGP-a u vrijeme kada je nastala imovina koja stvara novčani tok. Svako povezano osiguranje mora se nalaziti u EGP-u, a mjerodavno pravo za imovinu koja stvara novčani tok mora biti pravo države EGP-a.”;

10.

članak 78. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Sveobuhvatni i standardizirani podaci na razini pojedinačnog kredita o skupu imovine koja stvara novčani tok i kojom su osigurani vrijednosni papiri osigurani imovinom stavljaju se na raspolaganje u skladu s postupcima utvrđenim u Prilogu VIII. koji uključuju informacije o zahtijevanoj ocjeni kvalitete podataka i zahtjeve za određivanje repozitorija podataka na razini pojedinačnog kredita. Pri procjeni prihvatljivosti Eurosustav uzima u obzir: (a) svaki propust dostavljanja podataka; i (b) koliko često pojedina polja s podacima na razini pojedinačnog kredita ne sadržavaju smislene podatke.”;

(b)

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Neovisno o zahtijevanim ocjenama navedenima u Prilogu VIII. u pogledu podataka na razini pojedinačnog kredita, Eurosustav može kao kolateral prihvatiti vrijednosne papire osigurane imovinom s nižom ocjenom od zahtijevane ocjene (A1) na temelju procjene svakog pojedinačnog slučaja te ovisno o dostavi odgovarajućih pojašnjenja u vezi s nepostizanjem zahtijevane ocjene. Za svako odgovarajuće pojašnjenje, Eurosustav određuje najvišu razinu tolerancije i razdoblje tolerancije, kako je detaljnije navedeno na mrežnim stranicama ESB-a. Razdoblje tolerancije navodi razdoblje tijekom kojega se kvaliteta podataka za vrijednosne papire osigurane imovinom mora poboljšati.”;

11.

Članak 81.a mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 1. prva alineja zamjenjuje se sljedećim:

„—

dužnički instrumenti koje izdaju agencije,”;

(b)

stavak 5. briše se;

12.

Članak 90. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 90.

Glavnica i kuponi kreditnih potraživanja

Da bi bila prihvatljiva, kreditna potraživanja moraju udovoljavati sljedećim uvjetima:

(a)

moraju imati, do konačne otplate, nepromjenjivi, bezuvjetni iznos glavnice; i

(b)

do konačne otplate jednu od sljedećih kamatnih stopa:

i.

„bez kupona”;

ii.

nepromjenjiva;

iii.

promjenjiva, tj. povezana s referentnom kamatnom stopom i sa sljedećom strukturom: kuponska stopa = referentna kamatna stopa ± x, s f ≤ kuponske stope ≤ c, ako:

referentna kamatna stopa je samo jedna od sljedećih u određenom trenutku:

kamatna stopa na eurskom novčanom tržištu, npr. Euribor, LIBOR ili slični indeksi;

kamatna stopa na ugovore o razmjeni s nepromjenjivim rokom dospijeća, npr. CMS, EIISDA, EUSA;