10.4.2019

Službeni list Europske unije

L 99/9

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2019/566

оd 9. travnja 2019.

o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenog pribora za cijevi podrijetlom iz Ruske Federacije, Republike Koreje i Malezije nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća te prekidu ispitnog postupka u vezi s uvozom tog proizvoda podrijetlom iz Republike Turske

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1) („osnovna uredba”), a posebno njezin članak 11. stavak 2.,

budući da:

1. POSTUPAK

1.1. Mjere na snazi

(a) Republika Koreja i Malezija

(1)

Vijeće je nakon antidampinškog ispitnog postupka Uredbom (EZ) br. 778/2003 (2) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz određenog pribora za cijevi podrijetlom iz Republike Koreje („Koreja”) i Malezije („početni ispitni postupak”). Nakon prve revizije zbog predstojećeg isteka antidampinških mjera na temelju članka 11. stavka 2. osnovne uredbe Vijeće je Provedbenom uredbom (EZ) br. 1001/2008 (3) ponovno uvelo antidampinške mjere. Nakon druge revizije zbog predstojećeg isteka antidampinških mjera na temelju članka 11. stavka 2. osnovne uredbe Komisija je Provedbenom uredbom (EU) br. 1283/2014 (4) ponovno uvela antidampinške mjere. Nakon djelomične privremene revizije u skladu s člankom 11. stavkom 3. osnovne uredbe, koja je bila ograničena na ispitivanje dampinga u vezi s društvom TK Corporation, korejskim proizvođačem izvoznikom, Komisija je izmijenila Provedbenu uredbu (EU) br. 1283/2014 Provedbenom uredbom (EU) 2016/306 (5).

(2)

Antidampinške mjere koje su trenutačno na snazi na uvoz određenog pribora za cijevi podrijetlom iz Republike Koreje bile su u obliku stope pristojbe ad valorem, postavljene na razinu dampinške marže od 32,4 % na uvoz od pojedinačno navedenog izvoznika (TK Corporation), uz stopu preostale pristojbe od 44,0 % postavljenu na razinu marže štete.

(3)	Antidampinške mjere koje su trenutačno na snazi na uvoz određenog pribora za cijevi podrijetlom iz Malezije bile su u obliku stope pristojbe ad valorem, postavljene na razinu dampinške marže od 49,9 % i 59,2 % na uvoz od pojedinačno navedenih izvoznika, uz stopu preostale pristojbe od 75,0 %.

(b) Republika Turska i Ruska Federacija

(4)	Vijeće je nakon antidampinškog ispitnog postupka Provedbenom uredbom (EU) br. 78/2013 (6) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz određenog željeznog ili čeličnog pribora za cijevi podrijetlom iz Republike Turske („Turska”) i Ruske Federacije („Rusija”).

(5)

Antidampinške mjere koje su trenutačno na snazi u pogledu Rusije bile su u obliku stope pristojbe ad valorem koja je postavljena na razinu dampinške marže od 23,8 %. Kad je riječ o Turskoj, stope pristojbe ad valorem postavljene su na razinu dampinške marže od 2,9 %, 9,6 % i 12,1 % na uvoz od pojedinačno navedenih izvoznika, uz stopu preostale pristojbe od 16,7 %.

(6)	Antidampinške mjere trenutačno su na snazi za uvoz određenog pribora za cijevi podrijetlom iz Narodne Republike Kine („Kina”), a proširene su na Tajvan, Indoneziju, Šri Lanku i Filipine (7).

1.2. Zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera

(7)	Nakon objave obavijesti o skorom isteku (8) antidampinških mjera na snazi za uvoz određenog pribora za cijevi podrijetlom iz Turske, Rusije, Koreje i Malezije („predmetne zemlje”) Komisija je primila zahtjev za reviziju u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe.

(8)	Zahtjev je podnio Odbor za obranu industrije čeličnih spojnica za tupo zavarivanje („podnositelj zahtjeva”) u ime proizvođača iz Unije koji čine približno 51 % ukupne proizvodnje određenog pribora za cijevi u Uniji.

(9)	Zahtjev se temeljio na činjenici da bi istekom mjera vjerojatno došlo do nastavka i/ili ponavljanja dampinga i nastavka i/ili ponavljanja štete za industriju Unije.

1.3. Pokretanje postupka

(10)

Nakon savjetovanja s Odborom uspostavljenim člankom 15. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je utvrdila da postoje dostatni dokazi koji opravdavaju pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera te je 27. siječnja 2018. u obavijesti objavljenoj u Službenom listu Europske unije (9) („Obavijest o pokretanju postupka”) najavila pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe.

1.4. Razdoblje ispitnog postupka revizije i razmatrano razdoblje

(11)

Ispitnim postupkom u vezi s nastavkom ili ponavljanjem dampinga obuhvaćena je 2017. godina („razdoblje ispitnog postupka revizije” ili „RIPR”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2014. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

1.5. Zainteresirane strane

(12)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane na sudjelovanje u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je posebno obavijestila podnositelja zahtjeva, ostale poznate proizvođače iz Unije, proizvođače izvoznike, uvoznike i korisnike u Uniji za koje se zna da se to na njih odnosi te nadležna tijela u Turskoj, Rusiji, Koreji i Maleziji o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka mjera te ih je pozvala na sudjelovanje.

(13)

Sve zainteresirane strane pozvane su da u rokovima utvrđenima u Obavijesti o pokretanju postupka izraze svoja stajališta, dostave informacije i pruže popratne dokaze. Zainteresiranim stranama omogućeno je i da pisanim putem zatraže saslušanje pred ispitnim službama Komisije i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

1.5.1. Odabir uzorka

(14)	U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

1.5.2. Odabir uzorka proizvođača iz Unije

(15)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak na temelju najvećeg reprezentativnog obujma proizvodnje koji se razumno može ispitati u raspoloživom vremenu, uzimajući u obzir i zemljopisni položaj. Uzorak se sastojao od četiriju proizvođača iz Unije. Proizvođači iz Unije u uzorku činili su približno 54 % ukupne proizvodnje u Uniji. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku. Unutar roka nisu primljene nikakve primjedbe pa je uzorak potvrđen. Uzorak se smatrao reprezentativnim za industriju Unije.

1.5.3. Odabir uzorka nepovezanih uvoznika

(16)

Kako bi Komisija mogla odlučiti je li odabir uzorka potreban i, ako jest, odabrati uzorak, svi su nepovezani uvoznici/korisnici pozvani na sudjelovanje u ovom ispitnom postupku. Od tih je strana zatraženo da se jave i da Komisiji dostave informacije o svojim društvima koje se zahtijevaju u Prilogu II. Obavijesti o pokretanju postupka. Javila su se dva uvoznika. Pozvani su na suradnju ispunjavanjem upitnika. Međutim, ni jedan nije odgovorio.

1.5.4. Odabir uzorka proizvođača izvoznika

(17)	S obzirom na očito velik broj proizvođača izvoznika u četirima predmetnim zemljama na koje se odnosi ova revizija zbog predstojećeg isteka mjera, u Obavijesti o pokretanju postupka bio je predviđen odabir uzorka.

(18)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika iz predmetnih zemalja koji su joj poznati zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Među zatraženim informacijama bili su su obujam i vrijednost prodaje, obujam proizvodnje i proizvodni kapacitet. Uz to, Komisija je od misije predmetnih zemalja pri Europskoj uniji zatražila da utvrdi ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da stupi u kontakt s njima.

(19)

Upitnici o odabiru uzorka poslani su četrdesetorici poznatih mogućih proizvođača izvoznika: jedanaestorici u Turskoj, petorici u Maleziji, desetorici u Južnoj Koreji i četrnaestorici u Rusiji. Tri su turska društva odgovorila na upitnik o odabiru uzorka, a jedno je naknadno otkazalo suradnju. U Rusiji je jedno društvo odgovorilo na upitnik o odabiru uzorka, ali je zatim otkazalo suradnju. Nijedan malezijski ili korejski proizvođač s kojim je stupljeno u kontakt te nijedan drugi malezijski ili korejski proizvođač nisu se javili ni dostavili zatražene informacije.

1.5.5. Upitnici i posjeti radi provjere

(20)	Komisija je poslala upitnike četirima proizvođačima iz Unije u uzorku, četirima proizvođačima izvoznicima kako je navedeno u uvodnoj izjavi 18. i dvama uvoznicima koji su se javili nakon pokretanja postupka.

(21)	Odgovore na upitnik dostavila su četiri proizvođača iz Unije u uzorku i dva proizvođača izvoznika u Turskoj. Uvoznici nisu dostavili nijedan odgovor.

(22)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete te za utvrđivanje interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe obavljeni su u prostorima sljedećih društava:

(a)

proizvođači iz Unije:

—	Grupa Erne Fittings GmbH, Austrija;

—	Lindemann, Njemačka;

—	Vallourec Fittings S.A., Francuska;

—	Virgilio CENA & Figli S.p.A., Brescia, Italija;

(b)

proizvođači izvoznici:

—	Sardogan Industry and Trade – Mehmet Sardogan, Turska;

—	RSA Tesisat Malzemeleri San. Tic. A.S., Turska.

2. PROIZVOD IZ POSTUPKA REVIZIJE I ISTOVJETNI PROIZVOD

2.1. Proizvod iz postupka revizije

(23)

Proizvod iz postupka revizije isti je kao u početnom ispitnom postupku, odnosno pribor za cijevi (osim lijevanog pribora, prirubnica i pribora s navojem) od željeza ili čelika (osim nehrđajućeg čelika) najvećeg vanjskog promjera ne većeg od 609,6 mm, kakav se koristi za čeono zavarivanje ili druge namjene, trenutačno razvrstan u oznake KN ex 7307 93 11, ex 7307 93 19 i ex 7307 99 80 (oznake TARIC 7307931191, 7307931193, 7307931194, 7307931195, 7307931199, 7307931991, 7307931993, 7307931994, 7307931995, 7307931999, 7307998092, 7307998093, 7307998094, 7307998095 i 7307998098) („predmetni proizvod” ili „proizvod iz postupka revizije”).

2.2. Istovjetni proizvod

(24)

Smatralo se da proizvod iz postupka revizije koji se proizvodi u četirima predmetnim zemljama i izvozi u Uniju i proizvod koji industrija Unije proizvodi i prodaje u Uniji imaju ista osnovna fizička i kemijska svojstva i iste osnovne namjene. Stoga su se ti proizvodi smatrali istovjetnima u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

3. VJEROJATNOST NASTAVKA ILI PONAVLJANJA DAMPINGA

(25)	U skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe Komisija je ispitala postoji li vjerojatnost da bi istek mjera na snazi doveo do nastavka ili ponavljanja dampinga iz predmetnih zemalja.

3.1. Uvodne napomene

(26)

Nijedan od proizvođača iz Rusije, Malezije i Koreje nije surađivao u ispitnom postupku. Nadalje, dva turska proizvođača izvoznika koja surađuju činila su približno 50 % ukupnog turskog izvoza predmetnog proizvoda u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Oni su činili približno 40 % ukupne proizvodnje utvrđene za Tursku tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Razina suradnje iz Turske stoga se smatrala niskom.

(27)

Komisija je obavijestila nadležna tijela svih četiriju predmetnih zemalja da bi zbog izostanka suradnje mogla primijeniti članak 18. osnovne uredbe u vezi s nalazima u pogledu Turske, Rusije, Malezije i Koreje. Komisija u tom pogledu od nadležnih tijela četiriju zemalja nije zaprimila nikakve primjedbe ili zahtjeve za intervenciju službenika za saslušanje.

(28)

Stoga su se, u skladu s člankom 18. stavkom 1. osnovne uredbe, nalazi koji se odnose na vjerojatnost nastavka ili ponavljanja dampinga temeljili na dostupnim činjenicama, posebno javno dostupnim informacijama kao što su službene internetske stranice trgovačkih društava, informacijama u zahtjevu za reviziju i informacijama dobivenima od stranaka koje su surađivale u tijeku ispitnog postupka revizije (odnosno podnositelja zahtjeva, proizvođača iz Unije u uzorku i dva proizvođača izvoznika iz Unije koji surađuju). Komisija je koristila i razne statističke podatke o uvozu, uključujući i statističke podatke o uvozu prikupljene u skladu s člankom 14. stavkom 6. osnovne uredbe („baza podataka iz članka 14. stavka 6”). Upotrijebljena je i baza podataka o uvozu koju vodi Global Trade Atlas („GTA”) (10) te baza podataka o uvozu koju vode Sjedinjene Američke Države („SAD”).

3.2. Turska

3.2.1. Damping tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije

(29)

Komisija je u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe, a na temelju podataka koje su dostavili proizvođači izvoznici koji surađuju najprije ispitala je li uvoz predmetnog proizvoda iz Turske u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije bio dampinški. Radi cjelovitosti, na temelju dostupnih činjenica, a osobito podataka iz baze podataka iz članka 14. stavka 6., ispitan je i damping proizvođača izvoznika koji ne surađuju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, uz prilagodbu za troškove vozarine i osiguranja na temelju odgovora proizvođača izvoznika koji surađuju.

3.2.1.1. Ciljani damping

(30)

Komisija je u početnom ispitnom postupku utvrdila da su neki proizvođači izvoznici koji surađuju u tom ispitnom postupku primjenjivali ciljani damping u smislu članka 2. stavka 11. osnovne uredbe. U ovom ispitnom postupku revizije Komisija je analizirala izvoznu prodaju u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije kako bi ispitala je li se damping nastavio tijekom tog razdoblja, odnosno postoji li jasan uzorak znatno različitih izvoznih cijena za različite kupce, regije ili razdoblja. U ovoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera nisu pronađene naznake takvih praksi.

3.2.1.2. Proizvođači izvoznici koji surađuju u ispitnom postupku

Uobičajena vrijednost

(31)

Komisija je najprije ispitala je li ukupni obujam domaće prodaje svakog proizvođača izvoznika koji surađuje bio reprezentativan u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe. Domaća je prodaja reprezentativna ako ukupni obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima na domaćem tržištu po proizvođaču izvozniku čini najmanje 5 % ukupnog obujma njegove izvozne prodaje proizvoda iz postupka revizije u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(32)

Komisija je naknadno utvrdila vrste proizvoda koje se prodaju na domaćem tržištu, a koje su bile identične ili usporedive s vrstama proizvoda koje se prodaju za izvoz u Uniju te ispitala je li domaća prodaja svakog proizvođača izvoznika koji surađuje reprezentativna za svaku vrstu proizvoda u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe. Domaća prodaja bilo koje vrste proizvoda reprezentativna je ako ukupan obujam domaće prodaje te vrste proizvoda nezavisnim kupcima tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije čini najmanje 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje identične ili usporedive vrste proizvoda u Uniju.

(33)

Komisija je za svaku vrstu proizvoda utvrdila udio profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije kako bi odlučila hoće li za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 4. osnovne uredbe upotrebljavati stvarne domaće prodajne cijene.

(34)

Uobičajena vrijednost temeljila se na stvarnoj domaćoj cijeni po vrsti proizvoda bez obzira na to je li ta prodaja bila profitabilna ili nije:

(a)	ako je obujam prodaje vrste proizvoda prodanog po neto prodajnoj cijeni jednakoj izračunanom trošku proizvodnje ili višoj od tog troška činio više od 80 % ukupnog obujma prodaje te vrste proizvoda i

(b)	ako je ponderirana prosječna prodajna cijena te vrste proizvoda jednaka jediničnom trošku proizvodnje ili viša od njega.

(35)	U tim je slučajevima uobičajena vrijednost utvrđena na ponderiranom prosjeku cijena ukupne domaće prodaje te vrste proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(36)

Uobičajena vrijednost temeljila se na stvarnoj domaćoj cijeni po vrsti proizvoda isključivo profitabilne domaće prodaje predmetnih vrsta proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije:

(a)	ako obujam profitabilne prodaje određene vrste proizvoda čini 80 % ili manje ukupnog obujma prodaje te vrste proizvoda ili

(b)	ako je ponderirana prosječna cijena te vrste proizvoda niža od jediničnog troška proizvodnje.

(37)	Ako nije bilo prodaje vrste istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine ili ona nije bila dostatna ili ako se vrsta proizvoda nije prodavala u reprezentativnim količinama na domaćem tržištu, Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost u skladu s člankom 2. stavcima 3. i 6. osnovne uredbe.

(38)

Uobičajena vrijednost izračunana je dodavanjem sljedećih vrijednosti prosječnom trošku proizvodnje istovjetnog proizvoda svakog proizvođača izvoznika koji surađuje tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije:

(a)	ponderiranih prosječnih troškova prodaje, općih i administrativnih troškova koje je svaki proizvođač izvoznik koji surađuje imao u pogledu domaće prodaje istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije i

(b)	ponderirane prosječne dobiti koju je svaki proizvođač izvoznik koji surađuje ostvario od domaće prodaje istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

Izvozna cijena

(39)	U svim slučajevima proizvod iz postupka izvozio se nezavisnim kupcima u Uniji pa je izvozna cijena utvrđena u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe, odnosno na temelju izvoznih cijena koje su stvarno plaćene ili su trebale biti plaćene.

Usporedba

(40)	Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika kako je prethodno utvrđena na temelju cijena franko tvornica.

(41)

U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala pravedna usporedba Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe. Uobičajena vrijednost prilagođena je za troškove vozarine i kredita, a izvozna cijena za troškove vozarine, osiguranja i kredita.

Damping proizvođača izvoznika koji surađuju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije

(42)	Za proizvođače izvoznike koji surađuju Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste proizvoda iz postupka revizije, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(43)	Za dva proizvođača izvoznika koja surađuju usporedbom uobičajene vrijednosti i izvozne cijene nije utvrđen damping tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

3.2.1.3. Proizvođači izvoznici koji ne surađuju u ispitnom postupku

(44)	Komisija je ispitala damping proizvođača izvoznika koji ne surađuju koristeći dostupne činjenice u skladu s člankom 18. osnovne uredbe.

Uobičajena

(45)

Komisija nije mogla koristiti ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost utvrđenu za proizvođače izvoznike koji surađuju jer se temeljila na komadima, a izvozna cijena iz baze podataka iz članka 14. stavka 6. temeljila se na tonama. Komisija je stoga koristila uobičajenu vrijednost koju je dostavio podnositelj zahtjeva, a koja se smatra reprezentativnijom za zemlju u cjelini. U svakom slučaju, kako je navedeno u nastavku, upotrebom ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti proizvođača izvoznika koji surađuju ne bi se promijenili Komisijini nalazi u pogledu izostanka dampinga tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

Izvozna cijena

(46)	Komisija je za utvrđivanje prosječne izvozne cijene za proizvođače izvoznike iz Turske koji ne surađuju u ispitnom postupku upotrijebila podatke iz baze podataka iz članka 14. stavka 6., osim podataka o uvozu proizvođača izvoznika koji surađuju.

Usporedba

(47)	Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika kako je prethodno utvrđena na temelju cijena franko tvornica.

(48)

Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu s obzirom na razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe. Uobičajena vrijednost i izvozna cijena prilagođene su za troškove vozarine, osiguranja i kredita, izračunane na temelju podataka koje su dostavili proizvođači izvoznici koji surađuju.

Damping proizvođača izvoznika koji ne surađuju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije

(49)

Komisija nije utvrdila damping s obzirom na to da je izvozna cijena bila znatno viša od uobičajene vrijednosti. Nadalje, prosječna izvozna cijena proizvođača izvoznika koji ne surađuju bila je viša od prosječne izvozne cijene proizvođača izvoznika koji surađuju. Dakle, dampinga ne bi bilo ni da je korištena ponderirana prosječna uobičajena vrijednost proizvođača izvoznika koji surađuju.

3.2.2. Vjerojatnost ponavljanja dampinga

(50)

Budući da tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije nije utvrđen damping, Komisija je analizirala postoji li vjerojatnost ponavljanja dampinga dopusti li se istek mjera na uvoz predmetnog proizvoda iz Turske. Pritom su analizirani sljedeći elementi: izvozna cijena na druga odredišta, proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u Turskoj te privlačnost tržišta Unije.

3.2.2.1. Izvoz u ostale treće zemlje

(51)

Komisija je ispitala ponašanje turskih izvoznika u ostale treće zemlje u pogledu cijena na temelju turskih statističkih podataka o izvozu, koji su na razini osmeroznamenkastih oznaka (11). Komisija je upotrijebila te statističke podatke jer nijedan od dvaju proizvođača izvoznika koji surađuju nije izvozio u treće zemlje tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(52)

Iako je Unija najvažnije izvozno tržište turskim proizvođačima, prema statističkim podacima o izvozu iz baze podataka GTA, taj je izvoz činio približno samo 13 % procijenjene proizvodnje predmetnog proizvoda u Turskoj, kako je opisano u uvodnoj izjavi 53. u nastavku. Dakle, turski proizvođači predmetnog proizvoda i dalje su većinom usmjereni na tursko domaće tržište. Komisijina analiza statističkih podataka o turskom izvozu pokazala je i da je izvoz u treće zemlje bio zanemariv (12) te da su varijacije u cijenama vrsta proizvoda bile znatne u toj mjeri da bi prosječna jedinična cijena u tim trećim zemljama te bilo kakva usporedba s prosječnom jediničnom cijenom na tržištu Unije bile nereprezentativne i besmislene.

3.2.2.2. Turski proizvodni kapacitet

(53)

Komisija je na temelju zahtjeva, odgovora na upitnik društava koja surađuju i podneska Udruženja turskih izvoznika čelika utvrdila da turski proizvodni kapacitet iznosi oko 35 000 tona. Na temelju istog skupa podataka Komisija je utvrdila da rezervni kapacitet za predmetni proizvod u Turskoj iznosi približno 23 000 tona. Iako je to i dalje blizu polovini potrošnje predmetnog proizvoda u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije (53 000 tona), kako je utvrđeno u uvodnim izjavama od 54. do 55., nije vjerojatno da će ti rezervni kapaciteti biti usmjereni na tržište Unije u velikim količinama u slučaju isteka mjera. Napominje se i da su rezervni kapaciteti u Turskoj daleko ispod razina utvrđenih u ostalim predmetnim zemljama, a koje su procijenjene na 50 000 tona za Rusiju, 112 000 tona za Koreju i 44 000 tona za Maleziju.

3.2.2.3. Privlačnost tržišta Unije

(54)

Unatoč tome što im je, u usporedbi s antidampinškom pristojbom na uvoz proizvoda iz postupka revizije iz drugih zemalja na koje se primjenjuju mjere (13), dodijeljena daleko najniža pristojba, turski proizvođači predmetnog proizvoda nisu iskoristili tu relativnu prednost, što potvrđuje relativno mala količina koja je izvezena u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Stoga, iako su turski proizvođači predmetnog proizvoda i dalje prisutni na Unijinom tržištu predmetnog proizvoda, njegova je privlačnost za navedene proizvođače ograničena.

(55)

Čini se da prethodna razmatranja potvrđuje ponašanje jednog od najvećih proizvođača predmetnog proizvoda u Turskoj, za čiju je situaciju utvrđeno da je dobar pokazatelj onoga što bi se moglo dogoditi ako se mjere za Tursku obustave. Tom je društvu dodijeljena najniža antidampinška pristojba (2,9 %). Unatoč toj relativno niskoj pristojbi, osobito u usporedbi s njegovim konkurentima, društvo nije povećalo izvoznu prodaju u Uniju, koja je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije bila čak i niža nego u početnom ispitnom postupku. Istodobno je njegova domaća prodaja ostala na otprilike istoj razini kao i prije uvođenja konačnih mjera.

3.2.2.4. Zaključak o ponavljanju dampinga

(56)

Iako u Turskoj postoji rezervni proizvodni kapacitet za predmetni proizvod, Komisija nije utvrdila naznake da bi se rezervni kapacitet u znatnim količinama koristio za izvoz u Uniju, uzimajući u obzir i manjak interesa za tržište Unije koji su turski proizvođači pokazali tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije unatoč relativnoj prednosti u pogledu pristupa tržištu Unije. Tome u prilog ide i to što turski proizvođači koji ostvaruju korist od niskih antidampinških pristojbi u Uniji, što im daje relativnu komparativnu prednost u odnosu na ostale proizvođače izvoznike, nisu iskoristili tu priliku kako bi povećali tržišni udio. Naposljetku, nije vjerojatno da će se u Uniju izvoziti na dampinškoj razini jer se ni tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije nije izvozilo na dampinškim razinama. Komisija nije utvrdila nijednu naznaku da bi budući izvoz bio na razinama dampinških cijena. Dakle, čak i ako bi se turski uvoz povećao u slučaju uklanjanja mjera, očekuje se da to povećanje neće biti u znatnim količinama, a u svakom slučaju ne po dampinškim cijenama.

(57)	S obzirom na navedeno, Komisija je zaključila da ne postoji vjerojatnost ponavljanja dampinga iz Turske dopusti li se istek mjera.

3.3. Rusija

(58)	U skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe Komisija je ispitala je li vjerojatno da će se damping nastaviti ili ponoviti nakon isteka mjera na snazi.

3.3.1. Damping tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije

3.3.1.1. Uvodne napomene

(59)

Nijedan ruski proizvođač izvoznik nije surađivao u ispitnom postupku. Komisija je stoga u skladu s člankom 18. osnovne uredbe upotrijebila dostupne činjenice kako bi utvrdila nastavak ili ponavljanje dampinga. U tom je pogledu upotrijebila statističke podatke (odnosno, bazu podataka iz članka 14. stavka 6. i statističke podatke o izvozu iz GTA-ove baze podataka) te informacije koje je dostavio podnositelj zahtjeva u zahtjevu za reviziju.

(60)

U komentarima o konačnoj objavi ruska vlada tvrdila je da su se informacije s pomoću kojih je Komisija izračunala dampinšku maržu temeljile samo na zahtjevu za reviziju, da nisu bile pravilno provjerene i da ne odražavaju stvarno stanje na ruskom tržištu. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 59., premda su bili pozvani na suradnju, nijedan ruski proizvođač izvoznik nije surađivao u ispitnom postupku revizije. Povrh toga i suprotno tvrdnjama ruske vlade, dostupne činjenice koje je Komisija upotrijebila nisu obuhvaćale samo informacije koje je dostavio podnositelj zahtjeva nego i druge statističke podatke iz neovisnih izvora. Stoga se taj argument odbacuje.

3.3.1.2. Nastavak dampinga u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije

Uobičajena vrijednost

(61)	U nedostatku drugih dostupnih informacija, uobičajena se vrijednost temeljila na podacima koje je dostavio podnositelj zahtjeva u zahtjevu za reviziju u skladu s člankom 18. osnovne uredbe.

Izvozna cijena

(62)

Zbog nesuradnje prosječna je izvozna cijena u Uniju utvrđena na temelju baze podataka iz članka 14. stavka 6. Nije bilo dostupnih informacija na temelju kojih bi se razlikovale vrste proizvoda u bazi podataka iz članka 14. stavka 6. Stoga je upotrijebljena prosječna izvozna cijena svih vrsta proizvoda.

(63)

U komentarima o konačnoj objavi ruska vlada tvrdila je da je izvozna cijena izračunana selektivno samo na temelju podataka o ruskom izvozu u Češku. To nije točno. Pri utvrđivanju izvozne cijene Komisija je uračunala izvoz proizvoda iz postupka revizije u sve države članice tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, kako je zabilježeno u bazi podataka iz članka 14 stavka 6., a ne samo u Češku. Stoga se taj argument odbacuje.

Usporedba

(64)	Ponderirana prosječna uobičajena vrijednost uspoređena je s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom u skladu s člankom 2. stavkom 11. osnovne uredbe.

(65)

Kako bi se osigurala primjerena usporedba uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe u obzir su uzete razlike u čimbenicima koji utječu na cijene i usporedivost cijena. Zato su od izvozne cijene oduzeti troškovi prijevoza i osiguranja, utvrđeni na temelju informacija koje je dostavio podnositelj zahtjeva u zahtjevu za reviziju.

Dampinška marža

(66)

Usporedbom prosječne uobičajene vrijednosti i prosječne izvozne cijene, primjereno prilagođene na razinu franko tvornica kako je opisano i izražene kao postotak cijene CIF (troškovi, osiguranje, vozarina) na granici Unije, utvrđena je dampinška marža od 41,8 % tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Stoga je Komisija utvrdila da se damping nastavio u razdoblju ispitnog postupka revizije. Prema bazi podataka iz članka 14. stavka 6., razina uvoza u razdoblju ispitnog postupka revizije bila je, međutim, razmjerno ograničena i činila je 0,9 % ukupne potrošnje u Uniji tijekom tog razdoblja. Komisija je ipak takve informacije smatrala najboljim dostupnim informacijama za zaključak da se damping nastavio tijekom razdoblja ispitnog postupka.

3.3.1.3. Vjerojatnost nastavka ili ponavljanja dampinga u slučaju stavljanja mjera izvan snage

(67)

Kako je navedeno, utvrđeno je da je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije uvoz predmetnog proizvoda iz Rusije bio dampinški. Komisija je nadalje analizirala je li vjerojatno da se damping utvrđen tijekom razdoblja ispitnog postupka nastavi ako se dopusti istek sadašnjih antidampinških mjera na uvoz predmetnog proizvoda iz Rusije. Komisija je nadalje analizirala je li vjerojatno da se damping ponovi ako se dopusti istek sadašnjih antidampinških mjera na uvoz predmetnog proizvoda iz Rusije. Pritom su analizirani sljedeći elementi: izvozna cijena na druga odredišta, proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u Rusiji te privlačnost tržišta Unije.

3.3.1.4. Izvoz u treće zemlje

(68)

Prema statističkim podacima o izvozu iz GTA-ove baze podataka, samo su dva izvozna tržišta, uz ono Unije (koje čini približno 12 % izvoza), značajna za ruske proizvođače predmetnog proizvoda. To su Kazahstan (približno 46 % ukupnog izvoza) i Bjelarus (približno 26 % ukupnog izvoza). Međutim, informacije o izvoznoj prodaji u te zemlje dostupne su samo na razini šesteroznamenkaste oznake pa obuhvaćaju i proizvode koji nisu proizvod iz postupka revizije. Stoga se zaključke o obujmu izvoza u ostale treće zemlje koji se temelje na statističkim podacima o izvozu iz GTA-ove baze može smatrati samo okvirnima. Slično tome, i prosječne cijene na temelju toga obuhvatile bi proizvode koji nisu proizvod iz postupka revizije, a koji mogu imati različite jedinične vrijednosti, pa bi se svaki zaključak na temelju njih također trebao smatrati okvirnim.

(69)

U komentarima o konačnoj objavi ruska vlada navela je da damping ne bi bio utvrđen da je Komisija upotrijebila podatke o prodaji ruskih proizvođača predmetnog proizvoda u treće zemlje umjesto o ruskom izvozu u Uniju, kako je zabilježeno u bazi podataka iz članka 14 stavka 6. U nedostatku suradnje proizvođača izvoznika Komisija nije mogla ispitati stvarne podatke o izvozu u treće zemlje. Usto, podaci na osnovu kojih je ruska vlada iznijela tu tvrdnju temelje se na šesteroznamenkstoj oznaci (kojom su obuhvaćeni i proizvodi koji nisu proizvod iz postupka revizije, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 68.). Analiza Komisije iz uvodne izjave 66. temelji se na bazi podataka iz članka 14. stavka 6., iz koje se, premda nema razlikovanja po vrsti proizvoda, mogu dobiti točni podaci o uvozu proizvoda iz postupka revizije. Stoga se taj argument odbacuje.

3.3.1.5. Proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet

(70)	Prema dostupnim podacima u zahtjevu za reviziju, procijenjeni proizvodni kapacitet Rusije iznosi 90 000 tona, a procijenjeni rezervni kapacitet 50 000 tona. Ruski rezervni kapacitet stoga je blizu ukupne potrošnje predmetnog proizvoda u Uniji.

3.3.1.6. Privlačnost tržišta Unije

(71)

Predmetni se proizvod upotrebljava uglavnom u naftnoj i plinskoj industriji, građevinarstvu, proizvodnji energije, brodogradnji i industrijskim instalacijama. Nijedan raspoloživi podatak ne upućuje na znatan rast ili pad u tim sektorima u Rusiji pa se smatra da će rusko domaće tržište za predmetni proizvod idućih godina ostati pretežno stabilno te da nije vjerojatno da će nuditi znatne mogućnosti širenja ruskog predmetnog proizvoda. Uz Rusiju, glavna su izvozna tržišta za te sektore Unija, Kazahstan i Bjelarus. Nije dostupna nijedna informacija koja upućuje na to da bi se tijekom narednih godina bilo koje od tih tržišta smanjilo ili povećalo u znatnoj mjeri. Prema informacijama koje je dostavio podnositelj zahtjeva, postoji svjetski višak kapaciteta proizvodnje predmetnog proizvoda, a tržište Unije jedno je od najvećih u svijetu i stoga privlačno izvozno odredište.

(72)

U komentarima o konačnoj objavi ruska vlada navela je da je vidljiv umjeren trend rasta domaće ruske potrošnje (2 %) i predviđene potražnje predmetnog proizvoda (2,4–2,8 %). Napominje se da ruska vlada nije dostavila te podatke nije potkrijepila provjerljivim skupom podataka. U svakom slučaju, čak i na temelju tih neprovjerenih podataka pokazuje se, u skladu s nalazima Komisije, da je stanje na ruskom tržištu za proizvod iz postupka revizije dosta stabilno i nije vjerojatno da će nuditi ikakve znatne mogućnosti širenja za ruski predmetni proizvod. Stoga se taj argument odbacuje.

(73)

Ruski proizvođači izvoznici predmetnog proizvoda nisu surađivali u ovom ispitnom postupku. Nema dostupnih ni valjanih statističkih podataka o cijenama ruskog predmetnog proizvoda na tržištima ostalih trećih zemalja ili na domaćem tržištu. Stoga tijekom ispitnog postupka nije bilo moguće utvrditi razine cijena na tim tržištima.

(74)

S obzirom na razinu antidampinških pristojbi na snazi, ruski su proizvođači gotovo prestali izvoziti u Uniju. Ispitnim postupkom utvrđeno je da 2014. i 2015. gotovo nije bilo uvoza iz Rusije na tržište Unije. Rusija je tek 2016. nastavila s izvozom u Uniju (koji je i unatoč visokim pristojbama na snazi bio dampinški) te ga je dodatno povećala tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(75)

Dopusti li se da pristojba istekne, ruskom će izvozu tržište Unije biti dostupno bez ograničenja. S obzirom na velike rezervne kapacitete Rusije i svjetski višak kapaciteta, Komisija je smatrala da se ne može isključiti da bi to dovelo do znatnog povećanja izvoza iz Rusije u Uniju, koja je i zbog svoje blizine važno moguće izvozno tržište za Rusiju. Usto, ruski izvoz u Uniju vjerojatno će se provoditi po dampinškim cijenama, kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 66.

3.3.1.7. Zaključak o vjerojatnosti nastavka dampinga ili, u svakom slučaju, ponavljanja dampinga

(76)

Komisija je na temelju navedenoga zaključila da bi se damping vjerojatno nastavio i ubuduće ako se dopusti istek mjera. Komisija je zaključila i da postoji vjerojatnost ponavljanja dampinga. S obzirom na nedostatak suradnje, Komisija je mogla analizirati samo podatke o izvozu u treće zemlje na razini šesteroznamenkaste oznake. Ta se analiza nije mogla smatrati konačnom zbog razloga objašnjenih u uvodnoj izjavi 68. Ipak, s obzirom na velik rezervni kapacitet u Rusiji, dampinšku razinu cijena predmetnog proizvoda u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije te privlačnost tržišta Unije, glavnog potencijalnog izvoznog tržišta za Rusiju, ruskim proizvođačima predmetnog proizvoda, Komisija je zaključila i da bi na tržište Unije vjerojatno ušle znatne količine predmetnog proizvoda po dampinškim razinama cijena ako se dopusti istek mjera.

(77)	S obzirom na navedeno, Komisija je na temelju dostupnih činjenica zaključila da bi istek antidampinških mjera za predmetni proizvod iz Rusije vjerojatno doveo do nastavka i, u svakom slučaju, ponavljanja dampinga.

3.4. Koreja

(78)

U ispitnom postupku nije surađivao nijedan korejski proizvođač. Stoga se vjerojatnost nastavka ili ponavljanja dampinga temeljila na činjenicama dostupnima u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. Komisija je u tom pogledu upotrijebila zahtjev, statističke podatke o izvozu iz GTA-ove baze podataka i statističke podatke SAD-a o uvozu.

3.4.1. Nastavak dampinga u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije

(79)	Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije izvoz iz Koreje bio je zanemariv (manje od 40 tona) i stoga se nije smatrao reprezentativnim. Analiza je bila usmjerena na ponavljanje dampinga iz Koreje na temelju dostupnih činjenica u skladu s člankom 18. osnovne uredbe.

3.4.2. Dokazi o vjerojatnosti ponavljanja dampinga

(80)	Komisija je analizirala postoji li vjerojatnost ponavljanja dampinga u slučaju isteka mjera. Pritom su analizirani sljedeći elementi: korejske izvozne cijene na druga odredišta, proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u Koreji te privlačnost tržišta Unije.

3.4.2.1. Izvoz u treće zemlje

(81)

Kako bi ispitala vjerojatno ponašanje proizvođača predmetnog proizvoda u Koreji u odnosu na tržište Unije u slučaju isteka mjera, Komisija je u obzir uzela korejsko ponašanje u pogledu izvoza na tržište SAD-a. Komisija je odabrala SAD jer je to tržište, za razliku od svih drugih korejskih izvoznih odredišta, veličinom slično tržištu Unije, na njemu sudjeluje mnogo domaćih proizvođača, ali ima i velik udio uvoza uz niske uvozne carinske stope, što ga čini veoma konkurentnim. Nadalje, SAD je prvo odredište za izvoz iz Koreje, koji je u razdoblju ispitnog postupka revizije činio približno 27 % izvoza predmetnog proizvoda (14), praćenog relativno detaljnim statističkim podacima (15). Naposljetku, taj je pristup primijenjen i u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera za Koreju navedenoj u uvodnoj izjavi 1.

Uobičajena vrijednost

(82)	U nedostatku drugih dostupnih informacija, uobičajena se vrijednost temeljila na podacima koje je dostavio podnositelj zahtjeva u zahtjevu za reviziju u skladu s člankom 18. osnovne uredbe.

(83)

Radi cjelovitosti, Komisija je kao alternativnu metodu za utvrđivanje uobičajene vrijednosti upotrijebila i domaće cjenike koje je podnositelj zahtjeva dostavio u zahtjevu za reviziju. Međutim, bez obzira na upotrijebljenu uobičajenu vrijednost, Komisijini nalazi o dampingu i dalje su bili pozitivni. A primjenom domaćeg cjenika zapravo su utvrđene više dampinške marže.

Izvozna cijena

(84)

Izvozne cijene tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije utvrđene su na temelju javno dostupnih podataka, tj. carinske statistike SAD-a. Radi bolje usporedivosti, Komisija je na temelju metodologije koju je razvio podnositelj zahtjeva u zahtjevu za reviziju prilagodila statističke podatke kako bi isključila vrste proizvoda koje nisu bile uključene u izračunanu uobičajenu vrijednost, kako je prethodno opisano.

Usporedba

(85)	Ponderirana prosječna uobičajena vrijednost uspoređena je s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom kako je prethodno utvrđeno u skladu s člankom 2. stavkom 11. osnovne uredbe, obje na razini franko tvornica.

(86)

Kako bi se osigurala primjerena usporedba uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe u obzir su uzete razlike u čimbenicima koji utječu na cijene i usporedivost cijena. U skladu s tim izvozna cijena prilagođena je za troškove prijevoza, osiguranja i pakiranja, koje je podnositelj zahtjeva procijenio u zahtjevu za reviziju, kako bi se vrijednosti koje su dobivene iz uvozne statistike SAD-a na temelju cijena CIF svele na razinu franko tvornica.

Dampinška marža tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije

(87)

Usporedbom prosječne uobičajene vrijednosti i prosječne izvozne cijene, primjereno prilagođene na razinu franko tvornica kako je opisanoi izražene kao postotak cijene CIF na granici SAD-a, utvrđena je dampinška marža od 7,2 % za izračunanu uobičajenu vrijednost te 9,1 % kad je korišten domaći cjenik. Nadalje, kako je dodatno pojašnjeno u uvodnoj izjavi 90., nedavno je utvrđeno da su korejski proizvođači određenih predmetnih proizvoda (pribor za cijevi od ugljičnog čelika za čeono zavarivanje) dampinški prodavali svoje proizvode u Japanu.

3.4.2.2. Proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet

(88)

Prema dostupnim podacima u zahtjevu za reviziju, proizvodni kapacitet Koreje iznosi 160 000 tona, a rezervni proizvodni kapacitet 112 000 tona. Taj je rezervni kapacitet dvostruko veći od ukupne potrošnje u Uniji. Prema zahtjevu, korejski se proizvodni kapacitet za predmetni proizvod znatno povećao od uvođenja konačnih pristojbi u 2002., s procijenjenih 10 000 tona na 160 000 tona tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

3.4.2.3. Privlačnost tržišta Unije

(89)

Nijedan raspoloživi podatak ne upućuje na znatan rast ili pad u sektorima u kojima se koristi predmetni proizvod u Koreji pa se smatra da će korejsko domaće tržište idućih godina ostati pretežno stabilno i stoga neće nuditi znatne mogućnosti širenja korejskim proizvođačima predmetnog proizvoda. Uz SAD, druga su glavna izvozna tržišta za korejski predmetni proizvod Bliski istok i jugoistočna Azija. Nijedna informacija dostupna tijekom ispitnog postupka ne upućuje na to da bi se tijekom narednih godina bilo koje od tih tržišta povećalo u znatnoj mjeri.

(90)	Usto, Japan je 31. ožujka 2018. uveo konačne antidampinške pristojbe u rasponu od 41,8 % do 63,2 % na uvoz pribora za cijevi od ugljičnog čelika za tupo zavarivanje iz Koreje. Otvoreno tržište Unije bilo bi izvrsno odredište za preusmjeravanje tog izvoza.

(91)

U ispitnom se postupku pokazalo da je Unijino tržište predmetnog proizvoda privlačno korejskim izvoznicima jer ga još nisu potpuno iskoristili s obzirom na visoke pristojbe na snazi (od 32,4 % za jednog proizvođača do 44 % za ostale). Iako je njihov izvoz obustavljen nakon uvođenja mjera 2002., korejska industrija predmetnog proizvoda još uvelike ovisi o izvozu. Zbog viška kapaciteta u jugoistočnoj Aziji, antidampinške pristojbe u Japanu i već znatan izvoz u SAD tržište Unije bilo bi još jedno važno potencijalno izvozno tržište za korejski višak kapaciteta u slučaju isteka mjera.

3.4.2.4. Zaključak o vjerojatnosti ponavljanja dampinga

(92)

S obzirom na proizvodnju i rezervni kapacitet, praksu određivanja cijena korejskih proizvođača na tržištu SAD-a te privlačnost tržišta Unije za korejske proizvođače predmetnog proizvoda, vrlo je vjerojatno da bi u slučaju isteka mjera korejski proizvođači predmetnog proizvoda izvozili znatne količine predmetnog proizvoda u Uniju po dampinškim cijenama. S obzirom na povećanje proizvodnog kapaciteta i rezervnog kapaciteta otkad su mjere izvorno uvedene, razina dampinškog uvoza mogla bi biti puno viša nego prije uvođenja konačnih mjera. Komisija je stoga zaključila da postoji vjerojatnost ponavljanja dampinga u slučaju isteka tih mjera.

3.5. Malezija

(93)

U ispitnom postupku nije surađivao nijedan malezijski proizvođač. Stoga se vjerojatnost nastavka ili ponavljanja dampinga temeljila na dostupnim činjenicama u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. Komisija je u tom pogledu upotrijebila zahtjev, statističke podatke o izvozu iz GTA-ove baze podataka i statističke podatke SAD-a o uvozu.

3.5.1. Nastavak dampinga u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije

(94)

Prema bazi podataka iz članka 14. stavka 6. tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije uvoz iz Malezije bio je zanemariv (manje od 10 tona) pa se nije smatrao reprezentativnim. Analiza je bila usmjerena na ponavljanje dampinga iz Malezije na temelju dostupnih činjenica u skladu s člankom 18. osnovne uredbe.

3.5.2. Dokazi o vjerojatnosti ponavljanja dampinga

(95)	Komisija je analizirala postoji li vjerojatnost ponavljanja dampinga u slučaju isteka mjera. Pritom su analizirani sljedeći elementi: malezijske izvozne cijene na druga odredišta, proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u Maleziji te privlačnost tržišta Unije.

3.5.2.1. Izvoz u treće zemlje

(96)

Komisija je ispitala malezijski izvoz u SAD kako bi ispitala vjerojatno ponašanje proizvođača predmetnog proizvoda u Maleziji. Taj je pristup istovjetan pristupu primijenjenom u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera za Maleziju navedenoj u uvodnoj izjavi 1. Komisija je odabrala SAD jer je tržište SAD-a veličinom slično tržištu Unije, na njemu sudjeluje mnogo domaćih proizvođača, ali ima i velik udio uvoza uz niske uvozne carinske stope, što ga čini veoma konkurentnim. Nadalje, tržište SAD-a daleko je najvažnije izvozno tržište za Maleziju. Prema statističkim podacima o izvozu iz GTA-ove baze podataka, obujam izvoza u SAD u razdoblju ispitnog postupka revizije iznosio je gotovo 19 000 tona, što je činilo približno 90 % ukupnog malezijskog izvoza predmetnog proizvoda tijekom tog razdoblja. Obujam izvoza u SAD veći je i od ukupne procijenjene malezijske proizvodnje (16). Ostala glavna izvozna tržišta za malezijske proizvođače predmetnog proizvoda su Meksiko, Turska i Kanada, koja čine 4 %, 3 % odnosno 1 % njihova izvoza predmetnog proizvoda.

Uobičajena vrijednost

(97)	U nedostatku drugih dostupnih informacija, uobičajena se vrijednost temeljila na podacima koje je dostavio podnositelj zahtjeva u zahtjevu za reviziju u skladu s člankom 18. osnovne uredbe.

Izvozna cijena

(98)

Izvozne cijene tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije utvrđene su na temelju javno dostupnih podataka, tj. carinskih statističkih podataka SAD-a. Radi bolje usporedivosti, Komisija je na temelju metodologije koju je razvio podnositelj zahtjeva u zahtjevu za reviziju prilagodila statističke podatke kako bi isključila vrste proizvoda koje nisu bile uključene u izračunanu uobičajenu vrijednost, kako je prethodno opisano.

Usporedba

(99)	Ponderirana prosječna uobičajena vrijednost uspoređena je s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom predmetnog proizvoda u skladu s člankom 2. stavkom 11. osnovne uredbe, obje na razini franko tvornica.

(100)

Kako bi se osigurala primjerena usporedba uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe u obzir su uzete razlike u čimbenicima koji utječu na cijene i usporedivost cijena. U skladu s tim izvozna cijena prilagođena je za troškove prijevoza, osiguranja i pakiranja koje je podnositelj zahtjeva procijenio u zahtjevu za reviziju kako bi se vrijednosti koje su dobivene iz uvozne statistike SAD-a na temelju cijena CIF svele na razinu franko tvornica.

Dampinška marža tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije

(101)

Usporedbom prosječne uobičajene vrijednosti i prosječne izvozne cijene, primjereno prilagođene na razinu franko tvornica kako je opisano i izražene kao postotak cijene CIF na granici SAD-a, u svim je slučajevima utvrđena dampinška marža iznad 86,7 %. Doista, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 105., nadležna tijela SAD-a utvrdila su da se Malezija koristila za izbjegavanje antidampinških pristojbi uvedenih na kineske proizvođače predmetnog proizvoda. Pristojbe su proširene na malezijske izvoznike predmetnog proizvoda.

3.5.2.2. Proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet

(102)

Prema zahtjevu, Malezija ima proizvodni kapacitet od 59 000 tona i rezervni kapacitet od 44 000 tona, što je blizu ukupnoj potrošnji predmetnog proizvoda u Uniji. U zahtjevu za reviziju dodaje se da se malezijski proizvodni kapacitet za predmetni proizvod znatno povećao od uvođenja konačnih mjera u 2002., s procijenjenih 10 000 tona na 59 000 tona tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

3.5.2.3. Privlačnost tržišta Unije

(103)

Nijedan raspoloživi podatak ne upućuje na znatan rast ili pad u malezijskim industrijama u kojima se koristi predmetni proizvod pa se smatra da će malezijsko domaće tržište idućih godina ostati pretežno stabilno i stoga neće nuditi znatne mogućnosti širenja za malezijski predmetni proizvod.

(104)

U ispitnom se postupku pokazalo pokazalo da je Unijino tržište predmetnog proizvoda privlačno malezijskim izvoznicima. To je uglavnom posljedica potencijala koji se nudi malezijskim proizvođačima predmetnog proizvoda, a koji oni ne koriste zbog razine antidampinških pristojbi. Iako je njihov izvoz gotovo prestao nakon uvođenja konačnih mjera 2002., malezijska industrija predmetnog proizvoda uvelike ovisi o izvozu, a glavno je izvozno tržište SAD.

(105)

Nadležna tijela SAD-a 25. srpnja 2018. privremeno su proširila antidampinšku pristojbu od 182,9 % na pribor za cijevi od ugljičnog čelika za tupo zavarivanje iz Narodne Republike Kine na uvoz tog proizvoda iz Malezije jer su utvrdila da se Malezija iskorištava za izbjegavanje tih mjera. Iako se stvarne proizvođače u Maleziji može osloboditi od plaćanja te pristojbe, prodaja proizvoda u SAD-u bila bi im otežana, a stoga i manje privlačna, zbog obveze certificiranja.

(106)

Sve to u kombinaciji s viškom kapaciteta u jugoistočnoj Aziji, spomenutim u uvodnoj izjavi 91., čini tržište Unije ciljanim tržištem za malezijski višak kapaciteta i proizvode koji su se prethodno prodavali SAD-u ako se dopusti istek mjera.

3.5.2.4. Zaključak o vjerojatnosti ponavljanja dampinga

(107)

S obzirom na rezervni kapacitet, praksu određivanja cijena u SAD-u i antidampinške pristojbe koje su na tom tržištu proširene na Maleziju, uz privlačnost tržišta Unije za malezijske proizvođače predmetnog proizvoda, vrlo je vjerojatno da bi malezijski proizvođači predmetnog proizvoda izvozili znatne količine predmetnog proizvoda po dampinškim cijenama u Uniju u slučaju isteka mjera. S obzirom na povećanje proizvodnog i rezervnog kapaciteta od uvođenja konačnih mjera 2002., razina dampinškog uvoza mogla bi biti puno viša nego prije uvođenja konačnih mjera. Komisija je stoga zaključila da postoji vjerojatnost ponavljanja dampinga u slučaju isteka tih mjera.

3.6. Zaključak

3.6.1. Turska

(108)

Kako je zaključeno u uvodnim izjavama 43. i 49., ispitnim postupkom nije utvrđen damping ni za jednog proizvođača izvoznika u Turskoj tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije i nije utvrđena vjerojatnost ponavljanja dampinga u slučaju isteka mjera.

(109)

Stoga bi trebalo prekinuti ispitni postupak koji se odnosi na Tursku i ukinuti mjere koje se na nju primjenjuju.

3.6.2. Rusija, Koreja i Malezija

(110)

Za Rusiju je Komisija zaključila, na temelju informacija dostupnih tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, da se damping iz Rusije nastavio. Povrh toga, s obzirom na velik rezervni kapacitet u Rusiji, cijene izvoza u treće zemlje, dampinške razine cijena predmetnog proizvoda za Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije te privlačnost tržišta Unije, glavnog potencijalnog izvoznog tržišta za Rusiju, ruskim proizvođačima predmetnog proizvoda, Komisija je zaključila i da bi na tržište Unije vjerojatno ušle znatne količine predmetnog proizvoda po dampinškim razinama cijena ako se dopusti istek mjera. Komisija je stoga zaključila i da postoje dokazi za ponavljanje dampinga.

(111)

Kad je riječ o Maleziji i Koreji, s obzirom na znatan višak kapaciteta u tim zemljama, ograničeni potencijal rasta na njihovim domaćim tržištima i privlačnost tržišta Unije proizvođačima predmetnog proizvoda u tim zemljama, zaključeno je da bi se uvoz proizvoda iz postupka revizije iz tih zemalja u Uniju povećao u znatnim količinama u slučaju isteka antidampinških mjera. Komisija je utvrdila i da bi taj uvoz vjerojatno bio po dampinškim cijenama. Komisija je stoga zaključila da bi istek mjera za predmetni proizvod vjerojatno doveo do ponavljanja dampinga povezanog s Korejom i Malezijom.

4. VJEROJATNOST NASTAVKA ILI PONAVLJANJA ŠTETE

4.1. Definicija industrije Unije i proizvodnje u Uniji

(112)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije istovjetni je proizvod proizvodio 21 proizvođač iz Unije. Podnositelj zahtjeva predstavlja tri proizvođača među njima. Taj 21 proizvođač iz Unije čini „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. i članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Četiri proizvođača iz Unije odabrana su u uzorak, kako je opisano u uvodnim izjavama 14. i 15. Uzorak čini više od 54 % ukupne proizvodnje u Uniji i obujma prodaje, kako je opisano u uvodnoj izjavi 15.

4.2. Potrošnja u Uniji

(113)

Komisija je utvrdila potrošnju u Uniji tako što je zbrojila:

i.	prodaju proizvođača iz Unije u uzorku dobivenu nakon provjere odgovora na upitnik;

ii.	prodaju proizvođača iz Unije koji surađuju a nisu u uzorku dobivenu iz zahtjeva za reviziju i naknadnih informacija koje je dostavio podnositelj zahtjeva;

iii.	uvoz iz predmetnih zemalja i iz svih ostalih trećih zemalja koji se temeljio na podacima Eurostata (razina oznake TARIC).

(114)

Na temelju toga potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 1.

Potrošnja u Uniji

	2014.	2015.	2016.	RIPR
Potrošnja u Uniji (u tonama)	59 864	51 151	56 722	52 535
Indeks (2014. = 100)	100	85	95	88
Izvor: odgovori proizvođača iz Unije u uzorku na upitnik, zahtjev za reviziju, informacije koje je dostavio podnositelj zahtjeva, Eurostat (razina oznake TARIC).

(115)

Potrošnja u Uniji u razmatranom se razdoblju smanjila za 12 %. Točnije, iako se potrošnja u Uniji smanjila za 15 % 2015., opet se oporavila od 2015. do 2016. i zatim se ponovno smanjila od 2016. do razdoblja ispitnog postupka revizije.

4.3. Uvoz iz predmetnih zemalja

4.3.1. Uvodna napomena

(116)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 43., 49. i 57., tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije nisu utvrđeni damping ni vjerojatnost ponavljanja dampinga za uvoz proizvoda iz postupka revizije podrijetlom iz Turske. Zbog toga bi trebalo prekinuti mjere koje se primjenjuju na Tursku. Prema tome, Komisija će, u svrhu ispitivanja nastavka ili ponavljanja štete, ispitati uvoz iz Turske zajedno s uvozom iz trećih zemalja. Radi cjelovitosti, o podacima o Turskoj izvijestit će se i odvojeno u odjeljku 4.3.5.

4.3.2. Uvoz iz Malezije

(117)

Obujam uvoza iz Malezije temeljio se na statističkim podacima Eurostata (razina oznake TARIC). Komisija je tržišni udio uvoza utvrdila na temelju potrošnje u Uniji kako je utvrđena u uvodnoj izjavi 113.

(a) Obujam i tržišni udio

Tablica 2.

Obujam uvoza i tržišni udio

		2014.	2015.	2016.	RIPR
Malezija	Obujam uvoza (u tonama)	0,1	0,6	0,4	1,3
	Indeks (2014. = 100)	100	600	400	1 300
	Tržišni udio (%)	0,0	0,0	0,0	0,0
Izvor: Eurostat (razina oznake TARIC).

(118)

Obujam uvoza iz Malezije u cijelom je razmatranom razdoblju bio blizu nuli i na sličnoj razini od uvođenja konačnih mjera 2002. Tržišni udjeli bili su zanemarivi tijekom cijelog razmatranog razdoblja.

(b) Cijene i sniženje cijena

(119)

S obzirom na veoma malen obujam uvoza iz Malezije i širok raspon vrsta (razlikuju se po mnogobrojnim parametrima kao što su specifikacijske norme, kvaliteta materijala, osnovna sirovina, vrsta (koljena, klinovi ili reduktori), vanjski promjer i debljina stijenke) proizvoda iz postupka revizije, cijene tog uvoza nisu se mogle smisleno analizirati.

4.3.3. Uvoz iz Koreje

(120)

Obujam uvoza iz Koreje temeljio se na statističkim podacima Eurostata (razina oznake TARIC). Komisija je tržišni udio uvoza utvrdila na temelju potrošnje u Uniji kako je utvrđena u uvodnoj izjavi 113.

(a) Obujam i tržišni udio

Tablica 3.

Obujam uvoza i tržišni udio

		2014.	2015.	2016.	RIPR
Koreja	Obujam uvoza (u tonama)	405	89	346	36
	Indeks (2014. = 100)	100	22	85	9
	Tržišni udio (%)	0,7	0,2	0,6	0,1
	Indeks (2014. = 100)	100	26	90	10
Izvor: Eurostat (razina oznake TARIC).

(121)

Obujam uvoza iz Koreje bio je zanemariv u cijelom razmatranom razdoblju i smanjio se na 0,1 % tržišnog udjela tijekom RIPR-a. Ostao je na sličnoj razini od uvođenja konačnih mjera 2002. Tržišni udio smanjio se s 0,7 % 2014. na 0,1 % tijekom RIPR-a.

(b) Cijene i sniženje cijena

(122)

S obzirom na iznimno malen obujam uvoza iz Koreje i širok raspon vrsta proizvoda iz postupka revizije, cijene tog uvoza nisu se mogle smisleno analizirati.

4.3.4. Uvoz iz Rusije

(123)

Obujam uvoza i prosječna uvozna cijena za Rusiju temeljili su se na statističkim podacima Eurostata (razina oznake TARIC). Komisija je tržišni udio uvoza utvrdila na temelju potrošnje u Uniji kako je utvrđena u uvodnoj izjavi 113.

(a) Obujam i tržišni udio

Tablica 4.

Obujam uvoza i tržišni udio

		2014.	2015.	2016.	RIPR
Rusija	Obujam uvoza (u tonama)	18	21	431	468
	Indeks (2014. = 100)	100	119	2 448	2 657
	Tržišni udio (%)	0,0	0,0	0,8	0,9
	Indeks (2014. = 100)	100	139	2 584	3 027
Izvor: Eurostat (razina oznake TARIC).

(124)

Obujam uvoza iz Rusije ostao je na niskim razinama u cijelom razmatranom razdoblju. Povećao se s 18 tona u 2014. i 2015. na 431 tonu u 2016. te na 468 tona tijekom RIPR-a, što odgovara povećanju tržišnog udjela s 0 % u 2014./2015. na 0,9 % tijekom RIPR-a.

(b) Cijene i sniženje cijena

(125)

Prosječna cijena uvoza u Uniju iz Rusije kretala se kako slijedi:

Tablica 5.

Uvozna cijena

		2014.	2015.	2016.	RIPR
Rusija	Uvozne cijene (EUR/tona)	9 706	7 088	1 126	980
Rusija	Indeks (2014. = 100)	100	73	12	10
Izvor: Eurostat (razina oznake TARIC).

(126)

Prosječna uvozna cijena iz Rusije dosegnula je veoma visoke razine tijekom 2014. i 2015., ali je od 2015. do 2016. pala za otprilike 84 % te za još 13 % tijekom RIPR-a. U razmatranom razdoblju uvozne cijene ukupno su se snizile za 90 %.

(127)

Kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 124., iako je obujam uvoza bio premalen da bi ga se smatralo reprezentativnim, smatralo se da bi se cijene tog uvoza ipak mogle smatrati jasnim pokazateljem budućeg ponašanja cijena ako se dopusti istek mjera.

(128)

Zbog izostanka suradnje ruskih izvoznika/proizvođača, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 58., Komisija se morala osloniti na dostupne činjenice kako bi utvrdila razinu sniženja cijena u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. U ovom je slučaju Komisija sniženje cijena za uvoz podrijetlom iz Rusije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije utvrdila usporedbom i. ponderiranih prosječnih prodajnih cijena proizvođača iz Unije u uzorku koje su naplaćene nepovezanim kupcima u Uniji, prilagođenih na razinu franko tvornica, s ii. prosječnom cijenom uvoza iz Rusije prema prvom nezavisnom kupcu na tržištu Unije, utvrđenom na temelju cijena CIF kako je iskazana u statističkim podacima Eurostata i prilagođena za troškove nakon uvoza. U nedostatku bilo kakvih drugih informacija ti su troškovi procijenjeni na 1 % vrijednosti CIF.

(129)

Vrste proizvoda izvezenih iz Rusije nisu se mogle utvrditi zbog nesuradnje. Stoga usporedba prema vrsti proizvoda nije bila moguća. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak prometa proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(130)

Usporedbom je za Rusiju utvrđena ponderirana prosječna marža sniženja cijena od 49,8 % na tržištu Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

4.3.5. Uvoz iz ostalih trećih zemalja

(131)

Obujam uvoza i prosječna uvozna cijena za sve ostale treće zemlje temeljili su se na statističkim podacima Eurostata (razina oznake TARIC). Komisija je tržišni udio uvoza utvrdila na temelju potrošnje u Uniji kako je utvrđena u uvodnoj izjavi 113.

Tablica 6.

Obujam uvoza i tržišni udio

Zemlja		2014.	2015.	2016.	RIPR
Sve ostale treće zemlje	Uvoz (u tonama)	21 906	17 812	23 062	20 865
	Indeks (2014. = 100)	100	81	105	95
	Tržišni udio (%)	36,6	34,8	40,7	39,7
	Cijena (EUR/tona)	1 879	2 202	1 907	1 686
	Indeks (2014. = 100)	100	117	102	90
Kina	Uvoz (u tonama)	8 915	7 239	10 054	8 086
	Indeks (2014. = 100)	100	81	113	91
	Tržišni udio (%)	14,9	14,2	17,7	15,4
	Cijena (EUR/tona)	1 232	1 474	1 285	1 233
	Indeks (2014. = 100)	100	120	104	100
Kambodža	Uvoz (u tonama)	1 151	1 137	2 899	3 403
	Indeks (2014. = 100)	100	99	252	296
	Tržišni udio (%)	1,9	2,2	5,1	6,5
	Cijena (EUR/tona)	1 301	1 486	1 280	1 322
	Indeks (2014. = 100)	100	114	98	102
Vijetnam	Uvoz (u tonama)	2 954	2 377	2 348	2 803
	Indeks (2014. = 100)	100	80	79	95
	Tržišni udio (%)	4,9	4,6	4,1	5,3
	Cijena (EUR/tona)	1 696	1 883	1 473	1 501
	Indeks (2014. = 100)	100	111	87	88
Turska	Obujam uvoza (u tonama)	1 147	1 316	1 745	1 509
	Indeks (2014. = 100)	100	115	152	132
	Tržišni udio (%)	1,9	2,6	3,1	2,9
	Indeks (2014. = 100)	100	134	161	150
	Uvozne cijene (EUR/tona)	1 924	1 915	1 824	1 782
	Indeks (2014. = 100)	100	100	95	93
Ostale treće zemlje	Uvoz (u tonama)	7 739	5 743	6 016	5 065
	Indeks (2014. = 100)	100	74	78	65
	Tržišni udio (%)	12,9	11,2	10,6	9,6
	Cijena (EUR/tona)	2 773	3 460	3 443	2 729
	Indeks (2014. = 100)	100	125	124	98
Izvor: Eurostat (razina oznake TARIC).

(132)

U skladu sa smanjenjem potrošnje, obujam uvoza iz svih ostalih trećih zemalja smanjio se za 5 % od 2014. do RIPR-a. Tržišni udio uvoza iz svih ostalih trećih zemalja bio je u rasponu od 34,8 % do 40,7 % tijekom razmatranog razdoblja. Većina uvoza bila je iz Kine, Kambodže i Vijetnama, jedinih zemalja čiji je pojedinačni tržišni udio tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije bio veći od 5 %

(133)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 6., trenutačno su na snazi antidampinške mjere na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz Kine. Unatoč padu obujma uvoza (9 % tijekom razmatranog razdoblja) zbog smanjenja potrošnje u Uniji, tržišni udio kineskog uvoza u tom se razdoblju malo povećao (0,5 %). Tijekom razmatranog razdoblja tržišni udio iznosio je od 14,2 % do 17,7 %. Uvozne cijene iz Kine bile su stabilne u razmatranom razdoblju. U prosjeku su bile niže nego cijene proizvođača iz Unije i niže od uvoznih cijena iz ostalih trećih zemalja.

(134)

Obujam uvoza iz Kambodže povećao se u apsolutnom smislu tijekom razmatranog razdoblja, a tržišni udio porastao je za 4,6 postotnih bodova, s 1,9 % 2014. na 6,5 %, u razdoblju ispitnog postupka revizije. Obujam uvoza iz Vijetnama smanjio se (za 5 %), no to se, kao i u slučaju Kine, zbog smanjenja potrošnje u Uniji pretvorilo u povećanje tržišnog udjela (za 0,4 postotna boda). Tržišni udio Vijetnama stoga se povećao s 4,9 % 2014. na 5,3 % tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Uvozne cijene iz Vijetnama i Kambodže bile su u prosjeku niže nego cijene proizvođača iz Unije te niže od uvoznih cijena iz ostalih trećih zemalja.

(135)

Naposljetku, obujam uvoza preostalih trećih zemalja koje nisu prethodno navedene znatno se smanjio (za 35 %) od 2014. do RIPR-a. Njihov se tržišni udio smanjio za 3,3 postotna boda u razmatranom razdoblju, s 12,9 % u 2014. na 9,6 % u razdoblju ispitnog postupka revizije. Uvozne cijene iz tih zemalja u prosjeku su bile znatno više od cijena proizvođača iz Unije. Bile su znatno više i od uvoznih cijena iz Kine, Kambodže i Vijetnama.

4.4. Gospodarsko stanje industrije Unije

4.4.1. Opće napomene

(136)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe ispitala sve relevantne gospodarske čimbenike i pokazatelje koji su tijekom razmatranog razdoblja utjecali na stanje industrije Unije.

(137)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 15., odabir uzorka proveden je radi utvrđivanja moguće štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(138)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je makroekonomske pokazatelje ocijenila za cijelu industriju Unije na temelju podataka dobivenih od podnositelja zahtjeva, provjerenih usporedbom s informacijama koje je poslalo nekoliko proizvođača iz Unije u fazi prije pokretanja postupka te provjerenim odgovorima na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku. Komisija je mikroekonomske pokazatelje ocijenila na temelju provjerenih podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(139)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga.

(140)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

4.4.2. Makroekonomski pokazatelji

(141)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 7.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta proizvođača iz Unije

	2014.	2015.	2016.	RIPR
Obujam proizvodnje (u tonama)	48 385	44 428	40 008	41 350
Indeks (2014. = 100)	100	92	83	85
Proizvodni kapacitet (u tonama)	165 181	165 181	164 003	150 202
Indeks (2014. = 100)	100	100	99	91
Iskorištenost kapaciteta (%)	29,3	26,9	24,4	27,5
Izvor: zahtjev za reviziju, informacije koje je dostavio podnositelj zahtjeva, provjereni odgovori na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku.

(142)

Obujam proizvodnje smanjio se za 15 % tijekom razmatranog razdoblja. Točnije, počeo se smanjivati 2015., zatim se dodatno smanjio 2016., a zatim se u razdoblju ispitnog postupka revizije blago povećao.

(143)

Proizvodni kapacitet smanjio se za 9 % tijekom razmatranog razdoblja. Napominje se da je proizvodni pogon jednog od proizvođača iz Unije prestao s radom i zatvoren je u kolovozu 2017., odnosno tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(144)

Budući da se obujam proizvodnje smanjio više od kapaciteta, iskorištenost kapaciteta u razmatranom se razdoblju smanjila se za 1,8 postotnih bodova.

(d) Obujam prodaje i tržišni udio

(145)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udio u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 8.

Obujam prodaje i tržišni udio proizvođača iz Unije

	2014.	2015.	2016.	RIPR
Obujam prodaje u Uniji (u tonama)	37 535	33 228	32 882	31 165
Indeks (2012. = 100)	100	89	88	83
Tržišni udio (%)	62,7	65,0	58,0	59,3
Izvor: zahtjev za reviziju, informacije koje je dostavio podnositelj zahtjeva, provjereni odgovori na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku.

(146)

Ukupna prodaja industrije Unije na tržištu Unije smanjila se za 17 % tijekom razmatranog razdoblja, po blago većoj stopi nego potrošnja tijekom istoga razdoblja (– 12 %). Tržišni udio industrije Unije smanjio se tijekom razmatranog razdoblja za 3,4 postotna boda. Obujam prodaje industrije Unije na godišnjoj osnovi uglavnom se smanjio od 2014. do 2015. (za 11 %), ostao razmjerno stabilan tijekom 2016. i smanjio za dodatnih 6 % u razdoblju ispitnog postupka revizije. Zbog toga je tijekom razmatranog razdoblja tržišni udio bio nestabilan te se povećao za 2,3 postotna boda u 2015., zatim se smanjio za 7 postotnih bodova 2016. i u razdoblju ispitnog postupka revizije opet povećao za 1,3 postotna boda.

(e) Rast

(147)

Od 2014. do razdoblja ispitnog postupka revizije potrošnja u Uniji smanjila se za 12 %. Obujam prodaje industrije Unije smanjio se za 17 %, što se pretvorilo u gubitak tržišnog udjela od 3,4 postotna boda.

(f) Zaposlenost i produktivnost

(148)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 9.

Zaposlenost i produktivnost proizvođača iz Unije

	2014.	2015.	2016.	RIPR
Broj zaposlenika	1 312	1 314	1 250	924
Indeks (2014. = 100)	100	100	95	70
Produktivnost (u tonama po zaposleniku)	37	34	32	45
Indeks (2014. = 100)	100	92	87	121
Izvor: zahtjev za reviziju, informacije koje je dostavio podnositelj zahtjeva, provjereni odgovori na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku.

(149)

Zaposlenost u industriji Unije tijekom razmatranog razdoblja smanjila se za 30 %. Veliko se smanjenje dogodilo 2017., dijelom zbog zatvaranja proizvodnog pogona jednog od proizvođača iz Unije.

(150)

Zbog smanjenja proizvodnje i još većeg smanjenja zaposlenosti (14 %, odnosno 30 % tijekom razmatranog razdoblja) produktivnost se u istom razdoblju povećala za 21 %.

(g) Visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga

(151)

Dampinška marža za uvoz predmetnog proizvoda iz Rusije u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije bila je znatno viša od razine de minimis. Istodobno je razina uvoza iz Rusije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije bila vrlo ograničena i činila je samo 0,9 % potrošnje u Uniji. Stoga je utjecaj visine stvarnih dampinških marži iz Rusije na industriju Unije bio razmjerno ograničen.

(152)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 118. i 121., uvoz iz Malezije i Koreje bio je zanemariv tijekom razmatranog razdoblja. Zato nije bilo moguće nepobitno utvrditi damping za te dvije zemlje. Ispitni postupak stoga je bio usmjeren na vjerojatnost ponavljanja dampinga ako bi se antidampinške mjere stavile izvan snage.

4.4.3. Mikroekonomski pokazatelji

(a) Cijene i čimbenici koji utječu na cijene

(153)

Prosječne prodajne cijene industrije Unije nepovezanim kupcima u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 10.

Prosječne prodajne cijene u Uniji i jedinični trošak

	2014.	2015.	2016.	RIPR
Prosječna jedinična prodajna cijena u Uniji (EUR/tona)	2 784	2 865	2 628	2 552
Indeks (2014. = 100)	100	103	94	92
Jedinični trošak proizvodnje (EUR/tona)	3 175	3 303	3 185	2 999
Indeks (2014. = 100)	100	104	100	94
Izvor: provjereni odgovori proizvođača iz Unije u uzorku na upitnik.

(154)

Prosječna jedinična prodajna cijena industrije Unije za nepovezane kupce u Uniji snizila se za 8 % te dosegnula 2 553 EUR/tona u razdoblju ispitnog postupka revizije. Industrija Unije morala je sniziti cijene kako bi pratila opće sniženje prodajnih cijena na tržištu predmetnog proizvoda zbog pada potražnje.

(155)

Tijekom razmatranog razdoblja prosječni trošak proizvodnje industrije Unije smanjio se u manjoj mjeri, odnosno za 6 %. Glavni čimbenik koji je utjecao na smanjenje jediničnog troška proizvodnje bilo je pojeftinjenje sirovine.

(b) Troškovi rada

(156)

Prosječni troškovi rada u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 11.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

	2014.	2015.	2016.	RIPR
Prosječni troškovi rada po zaposleniku (EUR/zaposlenik)	55 163	54 443	53 850	54 988
Indeks (2014. = 100)	100	99	98	100
Izvor: provjereni odgovori proizvođača iz Unije u uzorku na upitnik.

(157)

Prosječni troškovi rada po zaposleniku ostali su stabilni tijekom razmatranog razdoblja.

(158)

Razine zaliha u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 12.

Zalihe

	2014.	2015.	2016.	RIPR
Završne zalihe	5 857	6 213	7 495	7 098
Indeks (2014. = 100)	100	106	128	121
Završne zalihe kao postotak proizvodnje (%)	23	28	38	32
Izvor: provjereni odgovori proizvođača iz Unije u uzorku na upitnik.

(159)

Razina završnih zaliha proizvođača iz Unije u uzorku povećala se za 21 % tijekom razmatranog razdoblja. U razdoblju ispitnog postupka revizije razina zaliha činila je približno 32 % njezine proizvodnje.

(d) Profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala

(160)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 13.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

	2014.	2015.	2016.	Razdoblje ispitnog postupka revizije
Profitabilnost prodaje u Uniji nepovezanim kupcima (% prodajnog prometa)	– 12,3	– 13,3	– 17,5	– 14,9
Novčani tok (EUR)	– 3 572 396	– 3 040 537	– 2 134 815	1 100 439
Indeks (2014. = 100)	– 100	– 85	– 60	31
Ulaganja (EUR)	2 606 076	1 644 753	1 691 602	3 550 772
Indeks (2012. = 100)	100	63	65	136
Povrat ulaganja (%)	– 20,0	– 20,3	– 25,7	– 18,5
Izvor: provjereni odgovori proizvođača iz Unije u uzorku na upitnik.

(161)

Komisija je profitabilnost industrije Unije utvrdila tako što je neto dobit prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji izrazila kao postotak prometa od te prodaje. Gubici industrije Unije povećali su se s –12,3 % u 2014. na –14,9 % u razdoblju ispitnog postupka revizije, tj. 2,6 postotna boda.

(162)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financira djelatnosti. Neto novčani tok povećao se i postao je pozitivan tijekom razmatranog razdoblja. Na njega je uglavnom utjecala dobit ostvarena na izvoznoj prodaji. Ta je izvozna prodaja činila 32 % svih nepovezanih prodaja proizvođača u uzorku u razdoblju ispitnog postupka revizije i omogućila je proizvođačima iz Unije u uzorku da gotovo postignu prag isplativosti tijekom razmatranog razdoblja.

(163)

Tijekom razmatranog razdoblja godišnji tok ulaganja industrije Unije u proizvod iz postupka revizije povećao se s 2,6 milijuna EUR u 2014. na 3,6 milijuna EUR u razdoblju ispitnog postupka revizije. Ulaganja, uglavnom u održavanje i zamjenu starih strojeva, bila su potrebna kako bi proizvođači iz Unije održali proizvodnju Unije te ih treba smatrati dijelom tekućeg restrukturiranja industrije Unije.

(164)

Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Povrat ulaganja od proizvodnje i prodaje istovjetnog proizvoda bio je promjenjiv te je dosegnuo –18,5 % tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

4.4.4. Zaključak o stanju industrije Unije

(165)

U ispitnom postupku utvrđeno je da se tijekom razmatranog razdoblja, unatoč mjerama na snazi, većina pokazatelja štete kretala negativno te da se gospodarsko i financijsko stanje industrije Unije pogoršalo.

(166)

Uzimajući u obzir navedena kretanja, može se zaključiti da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(167)

Negativna kretanja industrije Unije uglavnom se objašnjavaju smanjenjem potrošnje, koja se u razmatranom razdoblju smanjila za 12 %, te prisutnošću uvoza iz ostalih trećih zemalja, uglavnom Kine, Kambodže i Vijetnama, koji je činio 67 % ukupnog uvoza u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Budući da nije bilo suradnje uvoznika/korisnika i da u dostupnim podacima Eurostata nema razlike između različitih vrsta proizvoda, nije se mogla provesti smislena usporedba cijena prema vrsti proizvoda i nije se mogao jasno utvrditi utjecaj uvoza iz tih trećih zemalja.

4.4.5. Zaključak

(168)

Komisija je u uvodnoj izjavi 166. zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Komisija je u uvodnoj izjavi 167. zaključila i da šteta za industriju Unije koja je uočena tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije nije mogla nastati zbog uvoza iz Malezije, Koreje i Rusije zbog njegova vrlo ograničenog obujma.

(169)

Komisija je u tom pogledu dodatno ispitala vjerojatnost ponavljanja štete koju je izvorno prouzročio dampinški uvoz iz Malezije, Koreje i Rusije ako bi se mjere stavile izvan snage.

4.5. Vjerojatnost ponavljanja štete

4.5.1. Uvodna napomena

(170)

Kako bi se utvrdila vjerojatnost ponavljanja štete u slučaju stavljanja mjera izvan snage, analizirani su sljedeći elementi: (a) proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u Maleziji, Koreji i Rusiji, (b) moguće razine cijena uvoza iz tih zemalja ako se dopusti da mjere isteknu te njihov učinak na stanje industrije Unije, (c) postojanje mjera kojima se ograničava trgovina u ostalim trećim zemljama na izvoz predmetnog proizvoda iz Malezije, Koreje i Rusije.

(171)

S obzirom na potpuni izostanak suradnje proizvođača izvoznika, nalazi su se temeljili na dostupnim činjenicama u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. Upotrijebljene su informacije iz zahtjeva za reviziju, podaci Eurostata (razina oznake TARIC) i statistički podaci SAD-a o trgovini.

(a) Raspoloživi proizvodni kapacitet i rezervni kapaciteti u Maleziji, Koreji i Rusiji

(172)

Kako je utvrđeno u uvodnim izjavama 70., 88. i 102., rezervni kapacitet u Rusiji, Maleziji i Koreji procijenjen je na približno 251 000 tona tijekom RIPR-a, što je više od četverostruke potrošnje u Uniji u istom razdoblju.

(173)

Osim toga, nisu utvrđeni nikakvi elementi na temelju kojih bi se moglo zaključiti da će se u bliskoj budućnosti znatno povećati domaća potražnja za predmetnim proizvodom u Maleziji, Koreji ili Rusiji ili na tržištu neke treće zemlje. S obzirom na smanjenje potrošnje predmetnog proizvoda u Uniji tijekom razmatranog razdoblja, Komisija je zaključila da domaća potražnja u Maleziji, Koreji ili Rusiji ili na tržištima ostalih trećih zemalja ne bi mogla apsorbirati raspoloživi rezervni kapacitet.

(b) Moguće razine cijena uvoza iz Malezije, Koreje i Rusije

(174)

Nije uspostavljena suradnja s proizvođačima izvoznicima u Maleziji, Koreji i Rusiji. Nadalje, s obzirom na vrlo male količine uvezene u Uniju iz Malezije i Koreje, nisu se mogle utvrditi pouzdane uvozne cijene za te zemlje tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(175)

U tim okolnostima i u skladu s metodologijom upotrijebljenom u posljednjoj reviziji zbog predstojećeg isteka antidampinških mjera na uvoz podrijetlom iz Malezije i Koreje, izvozne cijene iz Koreje i Malezije za SAD upotrijebljene su kao zamjenska vrijednost kako bi se utvrdilo koja bi bila vjerojatna razina cijene uvoza iz Malezije i Koreje u slučaju stavljanja mjera izvan snage. Tu treba napomenuti da je obujam uvoza iz Koreje i Malezije u SAD iznosio 63 % potrošnje u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Nadalje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 96., utvrđeno je da je tržište SAD-a usporedivo s tržištem Unije. Komisija je na temelju toga izračunala marže sniženja cijena bez antidampinških pristojbi za takav uvoz u SAD. Pokazalo se da bi uvozne cijene iz Malezije i Koreje vjerojatno snizile prodajne cijene Unije za 53 %, odnosno 20 %.

(176)

Kad je riječ o Rusiji, iako je obujam uvoza u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije bio nizak, smatralo ga se dovoljnim da posluži kao prihvatljiv pokazatelj budućeg ponašanja cijena ako se dopusti da mjere isteknu. Na temelju toga, izračun u koji nisu bile uračunate antidampinške pristojbe pokazao je se da bi uvozne cijene iz Rusije vjerojatno bile niže od prodajnih cijena u Unije za 59 %.

(177)

Prema tome, industrija Unije bi u slučaju stavljanja mjera izvan snage bila pod znatnim cjenovnim pritiskom iz Malezije, Koreje i Rusije, što bi dodatno pogoršalo njezinu gospodarsku situaciju.

(178)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 90., Japan je u ožujku 2018. uveo konačne antidampinške pristojbe na uvoz predmetnog proizvoda iz Koreje. Usto, kako se navodi u uvodnoj izjavi 98., antidampinške mjere na uvoz predmetnog proizvoda u SAD od srpnja 2018. proširene su i na Maleziju. To znači da je korejskim i malezijskim proizvođačima izvoznicima ograničen pristup trećem velikom izvoznom tržištu te da, s obzirom na privlačnost Unije korejskim i malezijskim izvoznicima koja je opisana u dijelovima 3.4.2.3. i 3.5.2.3. te blizinu tržišta Unije ruskim izvoznicima koja je opisana u dijelu 3.3.2.3., postoji velika vjerojatnost da će ti proizvođači izvoznici (pre)usmjeriti uvoz proizvoda iz postupka revizije na tržište Unije.

4.5.2. Utjecaj na industriju Unije

(179)

Razumno je očekivati da će se s obzirom na privlačnost tržišta Unije, opisanu u dijelovima 3.3.2.3., 3.4.2.3. i 3.5.2.3., barem dio rezervnog kapaciteta vjerojatno (pre)usmjeriti na tržište Unije u slučaju stavljanja mjera izvan snage.

(180)

U uvodnim izjavama 76., 92. i 107. zaključeno je da je vjerojatno da će proizvođači izvoznici iz Malezije, Koreje i Rusije izvoziti znatne količine proizvoda iz postupka revizije u Uniju ako se dopusti istek mjera i da će taj izvoz vjerojatno biti po dampinškim cijenama.

(181)

Kad je riječ o obujmu, i uzimajući u obzir znatan rezervni kapacitet, vrlo je vjerojatno da će proizvođači izvoznici iz Malezije, Koreje i Rusije nastaviti izvoziti u Uniju i povećati tržišni udio u Uniji. S obzirom na trenutačni trend smanjenja potrošnje, očekuje se da će povećanje tržišnog udjela biti još važnije. Prema tom scenariju industrija Unije odmah bi doživjela pad obujma prodaje i tržišnog udjela. Zbog toga bi se ionako niska stopa iskorištenosti kapaciteta još snizila, a gubici bi porasli.

(182)

Nadalje, budući da već ima negativne profitne marže, industrija Unije neće moći dodatno sniziti cijene kako bi pokušala odgovoriti na uvozne cijene i zadržati obujam prodaje u Uniji. Zbog niže razine cijena odmah bi se dodatno pogoršalo stanje industrije Unije, koja je već pretrpjela materijalnu štetu tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, i vrlo vjerojatno ugrozilo industriju Unije u cjelini, uključujući smanjenje broja ili čak zatvaranje proizvodnih pogona.

(183)

Komisija je na temelju navedenoga zaključila da u slučaju stavljanja mjera izvan snage postoji velika vjerojatnost ponavljanja štete prouzročene uvozom iz Malezije, Koreje i Rusije.

(184)

U komentarima o konačnoj objavi ruska vlada tvrdila je da nema uzročne veze između ruskog uvoza i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije. Tom se tvrdnjom ignoriraju analiza elemenata i zaključci iz uvodnih izjava od 170. do 183. koji ukazuju na veliku vjerojatnost ponavljanja štete iz Malezije, Koreje i Rusije u slučaju stavljanja mjera izvan snage pa je odbačena. Zaključci iz uvodne izjave 183. se stoga zadržavaju.

5. INTERES UNIJE

(185)

U skladu s člankom 21. osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera protiv Malezije, Koreje i Rusije bilo protivno interesu Unije kao cjeline. Pri utvrđivanju interesa Unije u obzir su uzeti interesi svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika i korisnika.

(186)

Podsjeća se da se u početnom ispitnom postupku smatralo da donošenje mjera nije protivno interesu Unije.

(187)

Sve zainteresirane strane dobile su priliku iznijeti stajališta u skladu s člankom 21. stavkom 2. osnovne uredbe.

(188)

Na temelju toga Komisija je ispitala postoje li, unatoč zaključcima o vjerojatnosti ponavljanja dampinga i štete, uvjerljivi razlozi da se zaključi da zadržavanje mjera nije u interesu Unije.

5.1. Interes industrije Unije

(189)

Kako je zaključeno u uvodnoj izjavi 166., industrija Unije pretrpjela je materijalnu štetu tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, što potvrđuju negativni trendovi većine pokazatelja štete. Ujedno je, u uvodnoj izjavi 183., zaključeno je da bi se stanje industrije Unije vjerojatno dodatno pogoršalo dopusti li se istek antidampinških mjera protiv Malezije, Koreje i Rusije.

(190)

Unatoč ranjivosti te industrije Unije na tržištu Unije, Komisija je općenito smatrala da je ona i dalje održiva. To se temeljilo na tome što, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 162., izvozna prodaja industrije Unije čini znatan udio obujma prodaje i zahvaljujući njoj industrija Unije gotovo je dosegnula prag isplativosti tijekom razmatranog razdoblja. Međutim, industrija Unije i dalje pokazuje vrlo niske razine iskorištenosti kapaciteta i pokušava poboljšati ekonomsko stanje stalnim ulaganjima radi restrukturiranja.

(191)

Svako daljnje pogoršanje utjecalo bi na njezino cjelokupno stanje, pri čemu postoji rizik od smanjenja ili čak zatvaranja proizvodnih pogona u Uniji. Dakle, može se zaključiti da bi nastavak mjera protiv Malezije, Koreje i Rusije bio u interesu industrije Unije.

5.2. Interes uvoznika, trgovaca i korisnika

(192)

Pri pokretanju ovog ispitnog postupka stupljeno je u kontakt sa 61 uvoznikom i korisnikom koji su pozvani na suradnju. Međutim, nijedan od njih nije surađivao u ovom ispitnom postupku. Podsjeća se da je u prethodnim ispitnim postupcima predmetnog proizvoda utvrđeno da uvođenje mjera vjerojatno neće imati znatan negativan učinak na stanje uvoznika i korisnika u Uniji.

(193)

Korisnici nisu dostavili nikakve informacije iz kojih je vidljivo da je bilo poteškoća u pronalaženju drugih izvora, a takve informacije nisu utvrđene ni u ispitnom postupku.

(194)

U prethodnim ispitnim postupcima analiza interesa Unije nije pokazala nikakav negativni učinak mjera na uvoznike i korisnike, koji su uspjeli prenijeti povećanje cijena. U ovom ispitnom postupku revizije zbog predstojećeg isteka mjera nisu utvrđeni nikakvi elementi koji bi bili protivni tom zaključku. Korisnici predmetnog proizvoda posluju uglavnom u petrokemijskoj industriji te u industrijama aktivnima u građevinskom sektoru. Proizvod iz postupka revizije upotrebljava se za spajanje cijevi. Iako cijevi čine znatan udio u ukupnim troškovima projekata, predmetni proizvod općenito čini samo manji dio ukupnog troška.

(195)

Usto, s obzirom na prekid mjera za Tursku, oko 60 % uvoza predmetnog proizvoda moglo bi biti bez antidampinških pristojbi u Uniji i time bi se održala razumna količina dobavljača.

(196)

Na temelju toga i u skladu sa zaključcima donesenima u prethodnim ispitnim postupcima očekuje se da nastavak mjera neće imati znatan negativni učinak na korisnike te da stoga ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da produljenje postojećih mjera za Maleziju, Koreju i Rusiju nije u interesu Unije.

5.3. Zaključak o interesu Unije

(197)

S obzirom na navedeno, Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi u interesu Unije protiv produljenja postojećih antidampinških mjera na uvoz iz Malezije, Koreje i Rusije.

6. ANTIDAMPINŠKE MJERE

(198)

Sve su zainteresirane strane obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo zadržati antidampinške mjere koje su na snazi za Maleziju, Koreju i Rusiju i staviti izvan snage mjere na snazi na uvoz proizvoda iz postupka revizije podrijetlom iz Turske. Dan im je i rok u kojem su nakon te objave mogle podnijeti primjedbe. Svi podnesci i primjedbe propisno su uzeti u obzir.

(199)

Iz prethodnih razmatranja proizlazi da bi, prema članku 11. stavku 2. osnovne uredbe, trebalo zadržati antidampinške mjere koje se primjenjuju na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz Malezije, Koreje i Rusije uvedene Provedbenom uredbom (EU) br. 78/2013 i Provedbenom uredbom (EU) br. 1283/2014, kako je izmijenjena Provedbenom uredbom (EU) 2016/306 te da bi trebalo pustiti da isteknu antidampinške mjere koje se primjenjuju na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz Turske.

(200)

Stope antidampinške pristojbe za pojedinačna trgovačka društva navedene u ovoj Uredbi primjenjuju se samo na uvoz proizvoda iz postupka revizije koji proizvode ta trgovačka društva i posebno navedene pravne osobe. Uvoz proizvoda iz postupka revizije koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno nazivom i adresom u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, ne može ostvariti korist od tih stopa i na njega bi trebalo primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(201)

Sve zahtjeve kojima se traži primjena tih pojedinačnih stopa antidampinških pristojbi (npr. nakon promjene naziva subjekta ili nakon osnivanja novog proizvodnog ili prodajnog subjekta) trebalo bi bez odgode uputiti Komisiji (17) sa svim relevantnim podacima, osobito o promjenama djelatnosti trgovačkog društva u vezi s proizvodnjom, domaćom i izvoznom prodajom povezanom s, primjerice, tom promjenom naziva ili tom promjenom proizvodnog ili prodajnog subjekta. Prema potrebi, Uredba će se na odgovarajući način izmijeniti tako što će se ažurirati popis trgovačkih društava na koja se primjenjuju pojedinačne stope pristojbi.

(202)

U skladu s člankom 109. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (18) ako se određeni iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, stopa zatezne kamate koja se plaća trebala bi biti stopa koju Europska središnja banka primjenjuje za svoje glavne operacije refinanciranja, kako je objavljena u seriji C Službenog lista Europske unije svakog prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(203)

Odbor uspostavljenim člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036 nije donio mišljenje.

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1. Uvodi se konačna antidampinška pristojba na uvoz pribora za cijevi (osim lijevanog pribora, prirubnica i pribora s navojem) od željeza ili čelika (osim nehrđajućeg čelika) najvećeg vanjskog promjera ne većeg od 609,6 mm, kakav se koristi za čeono zavarivanje ili druge namjene, trenutačno razvrstanog u oznake KN ex 7307 93 11, ex 7307 93 19 i ex 7307 99 80 (oznake TARIC 7307931191, 7307931193, 7307931194, 7307931195, 7307931199, 7307931991, 7307931993, 7307931994, 7307931995, 7307931999, 7307998092, 7307998093, 7307998094, 7307998095 i 7307998098) i podrijetlom iz Malezije, Ruske Federacije i Republike Koreje.

2. Stopa konačne antidampinške pristojbe koja se primjenjuje na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno, za proizvode opisane u stavku 1. koje proizvode društva navedena u nastavku, jest sljedeća:

Zemlja	Društvo	Stopa pristojbe	Dodatna oznaka TARIC
Malezija	Anggerik Laksana Sdn Bhd, Selangor Darul Ehsan	59,2 %	A324
	Pantech Steel Industries Sdn Bhd	49,9 %	A961
	Sva ostala društva	75,0 %	A999
Ruska Federacija	Sva društva	23,8 %	—
Republika Koreja	TK Corporation, 1499-1, Songjeong- Dong, Gangseo-Gu, Busan	32,4 %	C066
Republika Koreja	Sva ostala društva	44,0 %	C999

3. Osim ako je drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinama.

Članak 2.

Konačne antidampinške pristojbe na uvoz pribora za cijevi (osim lijevanog pribora, prirubnica i pribora s navojem) od željeza ili čelika (osim nehrđajućeg čelika) najvećeg vanjskog promjera ne većeg od 609,6 mm, kakav se koristi za čeono zavarivanje i druge namjene, trenutačno razvrstanog u oznake KN ex 7307 93 11, ex 7307 93 19 i ex 7307 99 80 (oznake TARIC 7307931191, 7307931193, 7307931194, 7307931195, 7307931199, 7307931991, 7307931993, 7307931994, 7307931995, 7307931999, 7307998092, 7307998093, 7307998094, 7307998095 i 7307998098) i podrijetlom iz Republike Turske stavljaju se izvan snage, a postupak u pogledu tog uvoza se prekida.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 9. travnja 2019.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER

(1) SL L 176, 30.6.2016., str. 21.

(2) Uredba Vijeća (EZ) br. 778/2003 od 6. svibnja 2003. o izmjeni Odluke Komisije br. 283/2000/EZUČ i uredbi Vijeća (EZ) br. 584/96, (EZ) br. 763/2000 i (EZ) br. 1514/2002 u pogledu antidampinških mjera koje se primjenjuju na određene toplovaljane kolute te određeni željezni ili čelični pribor za cijevi (SL L 114, 8.5.2003., str. 1.).

(3) Uredba Vijeća (EZ) br. 1001/2008 od 13. listopada 2008. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenog željeznog ili čeličnog pribora za cijevi podrijetlom iz Republike Koreje i Malezije nakon revizije nakon isteka mjera na temelju članka 11. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 384/96 (SL L 275, 16.10.2008., str. 18.).

(4) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1283/2014 od 2. prosinca 2014. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenog željeznog ili čeličnog pribora za cijevi podrijetlom iz Republike Koreje i Malezije nakon revizije nakon isteka mjera na temelju članka 11. stavka 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1225/2009 (SL L 347, 3.12.2014., str. 17.).

(5) Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/306 оd 3. ožujka 2016. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 1283/2014 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenog željeznog ili čeličnog pribora za cijevi podrijetlom iz Republike Koreje i Malezije nakon revizije nakon isteka mjera na temelju članka 11. stavka 3. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1225/2009 (SL L 58, 4.3.2016., str. 38.).

(6) Provedbena uredba Vijeća (EU) br. 78/2013 od 17. siječnja 2013. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz određenog željeznog ili čeličnog pribora za cijevi podrijetlom iz Rusije i Turske (SL L 27, 29.1.2013., str. 1.).

(7) Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/1934 оd 27. listopada 2015. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenog željeznog ili čeličnog pribora za cijevi podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije nakon isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1225/2009 (SL L 282, 28.10.2015., str. 14.).

(8) SL C 214, 4.7.2017., str. 8. i SL C 146, 11.5.2017., str. 9.

(9) Obavijest o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka antidampinških mjera koje se primjenjuju na uvoz određenih spojnica za cijevi podrijetlom iz Turske, Rusije, Koreje i Malezije (SL C 31, 27.1.2018., str. 16.).

(10) http://www.gtis.com/gta/secure/default.cfm.

(11) Osmeroznamenkaste oznake omogućuju precizniju upotrebu statističkih podataka o trgovini za proizvod iz postupka revizije od šesteroznamenkastih oznaka. Podaci koji se temelje na osmeroznamenkastim oznakama stoga su bliži vrijednosti i obujmu trgovine proizvodom iz postupka revizije.

(12) Udjeli trećih zemalja u koje je izvoz bio najveći, Turkmenistana, Gruzije i Azerbajdžana, čine približno 0,7 %, odnosno 0,5 % i 0,3 % ukupne turske procijenjene proizvodnje predmetnog proizvoda u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(13) Antidampinške pristojbe uvedene su na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz Kine u visini od 58,6 % (proširene na Tajvan, Indoneziju, Šri Lanku i Filipine), dok su antidampinške pristojbe uvedene na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz Južne Koreje, Malezije i Rusije u rasponu od 23,8 % do 75 %. Za usporedbu, antidampinške pristojbe uvedene na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz Turske u rasponu su od 2,9 % do 16,7 %.

(14) Ostala glavna odredišta u razdoblju ispitnog postupka revizije bila su Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Kina, koja su činila približno 16 %, 5 %, odnosno 4 % korejskog izvoza predmetnog proizvoda.

(15) Uvozna statistika SAD-a temelji se na osmeroznamenkastim oznakama, koje omogućuju precizniju upotrebu statističkih podataka o trgovini za proizvod iz postupka revizije od šesteroznamenkastih oznaka. Podaci koji se temelje na osmeroznamenkastim oznakama stoga su bliži vrijednosti i obujmu trgovine proizvodom iz postupka revizije.

(16) Nadležna tijela SAD-a odlukom od 25. srpnja 2018. privremeno su proširila pristojbe u visini od 182,9 % na pribor za cijevi od ugljičnog čelika za tupo zavarivanje iz Narodne Republike Kine na Maleziju zbog izbjegavanja mjera, 83 FR 35205–35208.

(17) European Commission, Directorate-General for Trade, Directorate H, B-1049 Bruxelles, Belgija.

(18) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).

		ISSN 1977-0847
Službeni list Europske unije		L 99

Hrvatsko izdanje	Zakonodavstvo	Godište 62. 10. travnja 2019.

Sadržaj		II. Nezakonodavni akti	Stranica
		MEĐUNARODNI SPORAZUMI
	*	Odluka Vijeća (EU) 2019/563 od 8. travnja 2019. o sklapanju, u ime Unije, Izmjene 1. Memoranduma o suradnji NAT-I-9406 između Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije	1
		UREDBE
	*	Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/564 оd 28. ožujka 2019. o izmjeni Delegirane uredbe Komisije (EU) 2016/2251 o dopuni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu datuma do kojeg druge ugovorne strane mogu i dalje primjenjivati svoje postupke upravljanja rizicima na određene ugovore o OTC izvedenicama čije poravnanje ne obavlja središnja druga ugovorna strana ( 1 )	3
	*	Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/565 оd 28. ožujka 2019. o izmjeni Delegirane uredbe (EU) 2015/2205, Delegirane uredbe (EU) 2016/592 i Delegirane uredbe (EU) 2016/1178 o dopuni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu datuma od kojeg obveza poravnanja proizvodi učinke za određene vrste ugovora ( 1 )	6
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/566 оd 9. travnja 2019. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenog pribora za cijevi podrijetlom iz Ruske Federacije, Republike Koreje i Malezije nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća te prekidu ispitnog postupka u vezi s uvozom tog proizvoda podrijetlom iz Republike Turske	9
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/567 оd 9. travnja 2019. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1210/2003 o određenim posebnim ograničenjima gospodarskih i financijskih odnosa s Irakom	36
		ODLUKE
	*	Provedbena odluka Vijeća (EU) 2019/568 od 8. travnja 2019. o imenovanju člana Jedinstvenog sanacijskog odbora	38
	*	Odluka Komisije (EU) 2019/569 оd 3. travnja 2019. o predloženoj građanskoj inicijativi pod nazivom Poštovanje vladavine prava u Europskoj uniji (priopćeno pod brojem dokumenta C(2019) 2314)	39
	*	Provedbena odluka Komisije (EU) 2019/570 оd 8. travnja 2019. o utvrđivanju pravila za provedbu Odluke br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu kapaciteta sustava rescEU i o izmjeni Provedbene odluke Komisije 2014/762/EU (priopćeno pod brojem dokumenta C(2019) 2644) ( 1 )	41
	*	Odluka (EU) 2019/571 Jedinstvenog sanacijskog odbora od 28. ožujka 2019. o razrješnici u pogledu izvršenja proračuna i zaključenju računa Jedinstvenog sanacijskog odbora za financijsku godinu 2017. (SRB/PS/2019/02)	46

		Ispravci
	*	Ispravak Sporazuma o osnivanju Međunarodne zaklade EU–LAC ( SL L 288, 22.10.2016. )	47


	(1) Tekst značajan za EGP.